Re-Co Optimizacija energetskih sustava zgrade OSTVARITE UŠTEDE Co-funded by the Intelligent Energy Europe Programme of the European Union http://www.re-co.eu Sadržaj UVOD 3 JESTE LI VEĆ DOSAD ČULI ZA OPTIMIZACIJU ENERGETSKIH RESURSA? 4 ŠTO JE OPTIMIZACIJA ENERGETSKIH SUSTAVA (engl. re-commissioning)? 6 ZAŠTO OPTIMIZIRATI ENERGETSKE SUSTAVE? 10 PERSPEKTIVE Re-Co PROJEKTA 14 Re-Co PILOT PROJEKT NA PRVI POGLED 15 Tehnička optimizacija i motviranje korisnika se nadopunjuju – cjelina je veća od zbroja svih dijelova 18 Iskustvo stručnjaka u kombinaciji sa znanjem sudionika dovodi do učinka optimizirane energetske učinkovitostit 19 Optimizacija omogućuje uštedu do 16% enegetskih troškova 20 Optimizacija za bolju udobnost i niže energetske troškove 21 Optimizacija @ TU Braunschweig 22 Isljučiti kad nije potrebno 23 Središnja bolnica Seinäjoki 24 Optimizacija potrošnje energije u Domu zdravlja Zagreb - Centar 25 Timski rad je doveo do velikog uspjeha 26 Još uvijek postoji Re-Co potencijal u bolnici srca Isusova u Beču 27 Sveučilište Tomáš Bata u Zlinu, Republika Češka – ušteda energije u središnjoj zgradi sveučilišta 28 Široki raspon mjera potiče uštede i svjesnost o mogućnosti uštede 29 Velika ušteda energije postignuta prilagodbom sustava za upravljanje zgradom 30 Re-Co PROJEKT 31 Re-Co PROJEKTNI PARTNERI 32 1 Uredničke informacije Re-Co projekt Urednik Smanjenje troškova energije kroz optimizaciju postojećih tehnoloških sustava zgrade te poboljšanjem ponašanja korisnika u postojećim nestambenim zgradama, posebno u sektoru zdravstva, sveučilišta i poslovnih zgrada. Projekt je podržan od strane programa Inteligentna energija u Europi (IEE) Europske komisije (IEE/10/328/SI2.589423). Urednik: Institut Jožef Stefan, Centar za energetsku učinkovitost, Slovenija (www.rcp.ijs.si/ceu) Dizajn Meta Žebre for Schwarz Print, d. o. o., Slovenia Datum Svibanj 2014 Više detalja o Re-Co projektu je dostupno online na www.re-co.eu te kontaktiranjem projektnih koordinatora u Energetskoj agenciji u Grazu (www.grazer-ea.at), Austrija. Pojedinačnu odgovornost za objavu materijala snose autori. To ne odražava nužno mišljenje Europske unije. Niti EACI ni Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakvu upotrebu koja može nastati iz sadržanih informacija. Sva prava pridržana. Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da se navede izvor. Ispravnost sadržaja nije zajamčena. Izdavač i autori ne preuzimaju nikakvu odgovornost. 2 Uvod Dragi čitatelji, optimizacija energetskih sustava Re-Co je sustavni pristup kako bi se postigla energetska učinkovitost. Pristup započinje energetskim pregledom koji je prvi korak, a zatim prelazi na provedbu mjera odabranih u tom pregledu. Važan aspekt je da mjere ne zahtijevaju velika ulaganja - uglavnom se radi o specifičnom znanju i internom upravljanju promjenama. Re-Co pristup se fokusira na postojeći sustav opreme zgrade, njegov rad i postupke održavanja te interakcije s korisnicima zgrade. Kako bi se postigle namjeravane specifikacije učinkovitosti, razvijaju se i primjenjuju mjere za poboljšanje, nakon čega slijede istrumenti kontrole i osiguranja kvalitete. Ovdje je interdisciplinarna perspektiva posebno važna: osim tehničkih pitanja, također su istraženi ekonomski, financijski, organizacijski i pravni aspekti. Koncept optimizacije se obično primjenjuje na postojeće složene tehnologije poput sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC), kontrole i električnih ili komprimiranih sustava zraka. To se može provesti pomoću kućnog osoblja, može se angažirati vanjske savjetnike za provedbu ili putem posebne kombinacije i jednog i drugog. Tijekom protekle tri godine, Re-Co konzorcij je analizirao koncept optimizacije, kako je primjenjiv, koji objekti su najprikladniji i koje mjere su najučinkovitije. Provedeno je osnovno istraživanje kako bi se definirao postupak i odgovarajući alati, kao i prikupili vrijedni i potrebni dokumenti te smjernice, a ove informacije su naknadno sažete u priručniku. U sklopu Re-Co projekta, koncept i srodni alati primijenjeni su u 14 pilot projekata diljem Europe kako bi dokazali i pokazali svoju isplativost. Jak fokus je stavljen na bolnice, što predstavlja najbolji primjer zgade složene tehnologije. Projektni tim je bio u stanju pokazati da su u praksi realne konačne uštede energije u rasponu od 10 do 15%, što je dovelo do razdoblja isplativosti provedenih mjera od 1 godine i manje. Re-Co konzorcij se sastoji od deset tvrtki iz osam zemalja, a svaka se sastoji od tima tehničara, ekonomista i komunikacijskih stručnjaka. Kao rezultat toga, svi aspekti projekta optimizacije (izvedivost, profitabilnost, percepcija u javnosti), mogu se raspravljati i integrirati u jedan sveobuhvatni i čvrst koncept. Koristite ovu brošuru kako biste saznali više o Re-Co pristupu, potencijalnoj uštedi energije koju je moguće postići te budućim primjenama optimizacije. Želim vam svima puno uspjeha s Re-Co konceptom! Boris Papousek Graz Energy Agency Re-Co project coordinator 3 Jeste li već čuli za optimizaciju energetskih sustava? Više od dvije trećine ljudi koji su odgovarali na kratku anketu o optimizaciji energetskih sustava nisu čuli ili nisu upoznati s ovim procesom. Optimizacija je sustavni pristup usmjeren na smanjenje potrošnje energije i troškova bez velikih ulaganja, isključivo kroz optimizaciju postojećih sustava opreme zgrade i promjene ponašanja korisnika. Optimizacija može: pomoći povećanju vašeg profita, ojačati vašu konkurentnost, poboljšati vaše radno okruženje i javnu sliku o vašoj organizaciji. Je li vam pojam optimizacije sada jasniji? OPĆENITO O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Najveći dio od 176 ispitanika iz 8 zemalja koji su odgovarali na anketu o optimizaciji dolazi iz zdravstvenog sektora (35%), nakon čega slijede obrazovanje (18%) i privatne usluge (15%). Zanimljivo je da organizacije koje su uključene u istraživanje, od čega su gotovo dvije trećine istih u javnom vlasništvu, percipiraju energetsku učinkovitost kao vrlo ili iznimno važnu. Oko dvije trećine svih organizacija je već postavilo svoje ciljeve energetske učinkovitosti, a pola njih je već odradilo nekoliko projekata energetske učinkovitosti. Prema istraživanju, najvažnija očekivanja u vezi s projektima energetske učinkovitosti općenito su smanjenje troškova energije i potrošnje, dok je ključna prepreka koje ometa provedbu projekata energetske učinkovitosti nedostatak financijskih sredstava i nedostatak vremena tehničkog osoblja. OPTIMIZACIJA Slično kao i projekti energetske učinkovitosti u cjelini, prema mišljenjima 69% ispitanika, potrošnja energije i Slika 1 Glavne poteškoće u provedbi Re-Co projekta optimizacije smanjenje troškova su najvažniji ciljevi koji se žele postići provođenjem projekata optimizacije, a najizraženija prepreka je nedostatak financijskih sredstava (slika 1), koja je u zdravstvu i obrazovanju još važnija. Daleko najvažnije pitanje koje treba riješiti projektom optimizacije je smanjenje troškova energije i potrošnje (87%), a slijedi ga unapređenje svijesti o potrošnji energije (39%) i optimiziranje rada postojećih tehnologija zgrada (36%). Područja za koja su ispitanici utvrdili najveći potencijal uštede energije kroz projekt optimizacije je ponašanje korisnika (54%), grijanje (50%), hlađenje (43%) i ventilacija (40%). Ključna osoba koja donosi odluku o provedbi projekta optimizacije je u 43% organizacija generalni direktor, nakon čega slijedi tehnički voditelj (14%). Koji su najvažniji čimbenici koji utječu na odluke o provedbi projekta optimizacije? Očekivano, na prva dva mjesta nalazi se smanjenje potrošnje energije i pripadajućih troškova te cijena provođenja projekta optimizacije.. Iz nekoliko razloga - prije svega smanjenja troškova energije i potrošnje, dugoročnog značaja i usklađenosti s ciljevima organizacije (slika 2), 79% svih ispitanika bi preporučilo provedbu projekta optimizacije donositelju odluka u njihovoj organizaciji. Od toga, gotovo dvije trećine bi provelo projekt u suradnji s vanjskim konzultantima, a 12% bi ga provelo isključivo putem vanjskih suradnika (outsourcing). Zanimljivo je da se neke organizacije ne bi odlučile na optimizaciju jer same provode slične projekte, dok neke organizacije unatoč tome i dalje žele dobiti neovisno mišljenje o svojem energetskom sustavu. 55.7% Nema financijskih sredstava za provedbu mjera energetske učinkovitosti 48.9% 49.2% 56.3% Tehničko osoblje nema vremena za obavljanje dodatnih zadataka 36.9% 39.3% 37.5% Korisnici nisu voljni prihvatiti promjene u ponašanju 20.5% 21.3% Znanje za provedbu mjera energetske učinkovitosti je nisko 6.3% Ne poznajemo dovoljno dobro Re-Co koncept Nedovoljna količina energetskih podataka za provedbu projekt Top management nije zainteresiran za energetsku učinkovitost 3.1% 17.6% 14.8% 15.6% 15.9% 13.1% 15.6% 10.8% 14.8% 10.2% 8.2% 6.3% 6.8% 6.6% 6.3% Ne postoji motiviranost za provedbu mjera energetske učinkovitosti Ostalo 0% 4 70.5% 68.8% 20% Prosječno Zdravstvo Obrazovanje 40% 60% 80% I, NAKON SVEGA, ZAŠTO OPTIMIZACIJA? Pitate li se sada bi li optimizacija mogla biti pravo rješenje za vas? Dopustite nam da odgovorimo na ovo pitanje. Optimizacija smanjuje potrošnju energije i troškove provedbom mjera s minimalnim ulaganjima. Re-Co pilot projekti pokazuju da je realno očekivati uštedu energije od 10%. Optimizacija je puno više od samog energetskog pregleda budući se mjere s minimalnim ulaganjima ne samo identificiraju, nego i provode. Optimizacija se može koristiti u slučajevima gdje ugovaranje energetske učinkovitosti (EPC) iz raznih razloga nije moguće primijeniti. Zbog postignute uštede energije s jedne strane i identificiranih mjera tijekom Re-Co procesa s druge strane, optimizacija otvara vrata ulaganjima u energetsku učinkovitost u slučajevima kada trenutno nema novca ili volje za ulaganje u nove instalacije. Optimizacija je prikladna za građevine sa složenom opremom, uključujući i one s potrebom za visokom radnom sigurnosti (npr. u bolnicama). Također ju je jednostavno provesti bez ometanja rada u objektu. Optimizacija se može i treba provoditi u suradnji s internim tehničkim osobljem koje može imati koristi od stručnosti, znanja i iskustva vanjskog partnera. Projekt optimizacije se također može prilagoditi razini znanja koju posjeduje interno osoblje. Usluge optimizacije mogu se prilagoditi individualnim potrebama klijenta (manja potrošnja energije i troškovi, bolja kvaliteta zraka, poboljšani uvjeti rada itd.). SLIKA 2 Razlozi vezani za preporuku projekta optimizacije 2.6% 2.6% 2.6% 3.8% Optimizacija je bitna nakon kvalitetnih termo opremanja zgrade. Potencijalne uštede i koristi se mogu postići samo uz optimizaciju sustava i načina korištenja zgrade. Još uvijek se pitate možete li to učiniti? Da, možete! A mi smo tu da vam pomognemo. Ključni rezultati analize Re-Co anketa 3.8% Re-Co pristup nije naširoko poznat. Ipak, čini se da neke organizacije već provode slične projekte. 3.8% 6.4% 50.0% Uprave institucija su općenito glavni donositelj odluka o projektu optimizacije. Najvažniji faktori koji utječu na odluke koje se odnose na provedbu projekta optimizacije su očekivano smanjenje potrošnje energije i smanjenje troškova te cijena projekta. 7.7% 7.7% Glavne prepreke za provođenje projekta optimizacije su nedostatak financijskih sredstava,nedostatak vremena tehničkog osoblja i odbijanje korisnika da usvoje promjene ponašanja. 9.0% potrošnja energije i/ili smanjenje troškova zanimljiv koncept dugoročna važnost važan proces u skladu s ciljevima organizacije profesionalan pristup u tijeku je sličan projekt pogled izvana na energetske sustave 5 Optimizacija može biti osmišljena kao priprema za uvođenje sustava za upravljanje energijom (npr. ISO 50001). važno za okoliš optimizacija energetskih sustava ostalo Glavna područja koja treba riješiti optimizacija je promjena ponašanja korisnika, grijanje, hlađenje, ventilacija i ovojnica zgrade. Optimizacija - mala ulaganja za veliku uštedu energije – može se promatrati kao jedan od načina da iskoristi potencijal energetske učinkovitosti u organizaciji. Što je optimizacija energetskih sustava (engl. re-commissioning)? DEFINICIJA Optimizacija energetskih sustava je sistematičan pristup ispitivanju postojećih sustava u zgradi, postupaka rada i održavanja te interakcije s korisnicama zgrade. Mjere optimizacije: generiraju 5-15% smanjenja troškova energije; zahtijevaju mjere energetske učinkovitosti s minimalnim ulaganjima; primjenjuju se na postojeće tehnologije zgrade; može ih provoditi interno osoblje, vanjsko osoblje (outsourcing) ili interno i vanjsko zajedno. PROCES Proces optimizacije sastoji se od četiri glavne zadaće prikazane na slici 3. Slika 3 Četiri glavne zadatka procesa optimizacije ZADATAK 1 DEFINIRANJE CILJEVA 1 ZADATAK DEFINIRANJE CILJEVA Mobiliziranje zainteresiranih strana Definiranje strateških ciljeva optimizacije, zgrada i postupka vrednovanja 2 ZADATAK ENERGETSKI PREGLED Energetski pregled zgrade Analiza isplativosti mjera za smanjenje potrošnje 3 ZADATAK PRIMJENA MJERA I VREDNOVANJE UŠTEDA Priprema mjera i postupka vrednovanja Primjena mjera i vrednovanje rezultata Optimiziranje mjeras 4 ZADATAK NASTAVAK PROVEDBE MJERA Prijenos projekta Nastavak provedbe mjera Postavljanje novih ciljeva Mobilizacija zainteresiranih strana i definiranje projekta su ključni prvi koraci u procesu optimizacije i izvode ih zajedno savjetnik za optimizaciju i klijent, kako bi se osigurala jasna definicija i razumijevanje projekta koji je zajednički svim zainteresiranim stranama. Prilikom pokretanja projekta optimizacije, potrebno je osigurati osobnu podršku uprave. U načelu, budite svjesni da je komunikacija ključni, vjerojatno kritični, faktor uspjeha projekta optimizacije. Interna anketa 9 projektnih partnera Re-Co projekta pokazuje da je čak njih 8 ocijenilo važnost komunikacije s korisnicima i klijentima kao "vrlo važne". U isto vrijeme, većina smatra komunikaciju izazovom. Najvažniji rezultati ovog zadatka su: popis mobiliziranih zainteresiranih strana; popis strateških ciljeva; popis odabranih zgrada; popis ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI). 6 ZADATAK 2 ENERGETSKI PREGLED Tijekom ovog zadatka, Re-Co konzultant pregledava zgrade, identificira područja visokog potencijala i definira konkretne mjere za poboljšanje i plan za njihovu provedbu. Klijent će dobiti jasan izračun troškova i ušteda za svaku mjeru temeljem kojih će donijeti odluku o provedbi. Slučaj 1. opisuje kako je detaljan energetski pregled bolnice doveo do niza isplativih mjera koje su rezultirale sa 8% uštede toplinske i električne energije. Najvažniji rezultati ovog zadatka su: popis mogućih mjera; skraćeni popis mogućih mjera; procjena mjera; popis mjera koje treba provesti. SLUČAJ 1 Kako su detaljan pregled zgrade i sudjelovanje tehničkog osoblja doveli do odabira isplativih mjera optimizacije Za potporu procesa donošenja odluka u klinici, Re-Co konzultant provodi grubu analizu koja pokazuje kako se je potrošena energija (iz računa za električnu energiju) podijeljena između pojedinačnih potrošača. To je rezultiralo dijagramom tijeka energije koji daje pregled glavnih potrošača. Utvrđeno je da je najveći potrošač energije ventilacijski sustav s oko 45% ukupne potrošnje energije što odgovara više od 50% ukupnih troškova klinike za energente. načina rada sadašnjoj uporabi. Izračun za pojedine ventilacijske sustave otkrio je prosječnu uštedu veću od 35% u odnosu na prvobitno korištenu energiju Sastavljen je popis s prijedlogom mjera. Na završnom sastanku, odobrene su mjere, a rokove za njihovo provođenje su dogovorili osoblje i korisnici. Tijekom šest mjeseci provedeno je nekoliko prilagodbi sustava za upravljanje zgradom, što je rezultiralo uštedama od oko 8% toplinske i električne energije. Potrošnja energije BG Klinik Ludwigshafen Status Quo:2010 Ventilacijski sustavi Poštošnja energije Topla voda BG Klinik Ludwigshafen, jedan od najvećih medicinskih centara u Njemačkoj El. energija Statično grijanje Područno grijanje Ostalo Hlađenje Plin Rasvjeta Kuhinja i sterilizacija (para) Gubici u proizvodnji (para) Održano je nekoliko sastanaka s tehničkim osobljem, uključenim korisnicima i tvrtkama kako bi se razumjela složena struktura približno 40 ventilacijskih sustava. Razjašnjena su važna pitanja kao što su: koji ventilacijski sustavi opskrbljuju koje sobe, kakva je namjena prostorija, jesu li se namjene prostorija i njihovi uvjeti promijenili, odgovara li vrijeme korištenja trenutnoj uporabi, koji ventilacijski sustav bi trebao biti detaljno analiziran itd. Glavni prioritet je dan ventilacijskim sustavima s velikim protocima zraka, dakle onima koji imaju najveću mogućnost uštede. Kritična područja, kao što su operacijske dvorane, su bila isključena. Nakon toga izračunat je energetski potencijal ušteda odabranih ventilacijskih sustava prilagođavanjem njihova 7 POUKE Vrlo je važno prvo obratiti pažnju na najveće potrošače. Suradnja s tehničkim osobljem olakšava pronalazak potencijala energetske uštede u složenim sustavima. Važno je napraviti pregled ventilacijskih sustava i područja koja oni opskrbljuju, pogotovo u složenim objektima kao što su bolnice. Važno je pratiti promjene, npr. ako se namjena prostorija mijenja, korisnik sustava treba prilagoditi rad ventilacijskog sustava. Isto tako, ako su stari sustavi zamijenjeni novim komponentama, način rada treba provjeriti i, ako je potrebno, treba prilagoditi parametre. ZADATAK 3 PRIMJENA MJERA I VREDNOVANJE UŠTEDA SLUČAJ 2 Praćenje potrošnje energije je kontinuirani proces Norveško Sveučilište za istraživanje života Biotehnologija (BTB) i Tehnički fakultet (TF) U sljedećem koraku su mjere su pripremljene i provedene. Nadalje, definiran je i primjenjen koncept kojim se podupire vrednovanje rezultata, uključujući odgovarajući tehnički sustav mjerenja. Slučaj 2. ilustrira kako su ostvarena važna smanjenja troškova za energiju u sveučilišnoj zgradi putem jednostavnih mjera optimizacije. Važan korak u ovom zadatku je mjerenje i vrednovanje (M&V) ostvarene uštede energije. Važno je Na norveškom Sveučilištu za istraživanje života (NMBU) pokraj Osla u Norveškoj, izabrane su dvije zgrade za optimizaciju, na temelju njihove složenosti, potencijala uštede i izostanka namjere velike sanacije. Zgrade se koriste za urede, kao istraživačka područja te za obrazovne svrhe. Osnovne preglede zgrada su proveli vanjski Re-Co stručnjaci kako bi se identificirale odgovarajuće mjere. Istaknuto je nekoliko pitanja koja se odnose na upravljanje i korištenje zgrade. Postojeći sustavi nadzora energije su bili prisutni, ali je i dalje bilo potencijala za njihovo aktivnije korištenje u upravljanju energijom. Sustavi središnjeg upravljanja zgradom su također korišteni, ali nisu bili koordinirani sa sustavom upravljanja energijom. Ova pitanja bila su u središtu pilot projekta pa su procedure revidirane kako bi se osigurala pojačana usredotočenost na kontrolu korištenja energije. Procedure za izvješćivanje na svim razinama, uključujući i management su važni kako bi sustav praćenja energije postigao rezultat uštede energije kakav smo planirali. Nadalje, potrebne resurse je potrebno rasporediti uzimajući u obzir i vještine i vrijeme. Odgovornost za zgrade na NMBU-u je definirana, ali je još uvijek bilo teško prioritizirati vrijeme i uspostaviti procedure. Pilot projekt optimizacije je bio dobrodošla prilika za usredotočiti se na te zadatke. uskladiti takozvani 'M&V plan' s mjerama, klijentovim očekivanjima (koja se npr. odnose na točnost mjerenja, detalje izvješćivanja i pristupa podacima), dostupnim tehnologijama mjerenja i/ili troškovima dodatnih alata za mjerenje koji mogu biti potrebni. Međunarodni protokol za mjerenje i vrednovanje učinka (IPMVP). Tehničke mjere su uglavnom bile usmjerene na sustav otapanja snijega, curenje zraka i sunčana sjenila, ali se proučavalo i mogućnost kontrole rasvjete i ventilacije. Mjere su raspravljene i prioritizirane, a odabrane mjere je provelo interno osoblje te ih je ocijenio stručnjak za optimizaciju. Izračunate su uštede od oko 10%. Kao i kod drugih zgrada, mnogi čimbenici utječu na potrošnju energije pa je za neke mjere koje su primjenjene na pilot zgradama bilo teško dokumentirati postignute uštede. Međutim, projekt optimizacije je bio uspješan u fokusiranju na energetske sustave i procedure, a time i na pripremanju terena za primjenu daljnjih mjera. POUKE: Naučili smo da, osim činjenice da male mjere mogu osigurati znatne uštede, te da nadzor energije zahtijeva stalnu koncentraciju i određene resurse. Čak i kada se definira odgovornost, nedostatak praćenja od strane uprave dovodi do gubitka fokusa. Procedure za izvješćivanje i ocjenjivanje su ključne. Vanjski stručnjak može osigurati vrijedne podatke i dovesti do promjene u prioritetima. TIPIČNE OPTIMIZACIJSKE MJERE Fino ugađanje i poboljšanje postojećeg sustava upravljanja zgradom (BMS) i energetskog informacijskog sustava (EIS), na primjer: Provjeriti rade li svi satovi i kalendari ispravno i, ako je potrebno, reprogramirati postavke Osigurati da su temperaturne točke za početak grijanja i hlađenjadovoljno udaljene jedna od druge ('mrtva zona') kako bi se izbjeglo istovremeno hlađenje i grijanje Provjeriti jesu li svi senzori za nadzor postavki ispravno montirani Osigurati da su postavke unutarnje temperature pravilno definirane i reprogramirati ih po potrebi Uspostaviti trajni nadzor energije, po mogućnosti na temelju detaljnog profila sustava potrošnje (15-minutne ili satne vrijednosti potrošnje), u cilju praćenja učinka mjera optimizacije i otkrivanja novih mjera Provedba kampanja za unapređenje svijesti o potrošnji energije kod korisnika zgrade, npr. senzibilizacija sestara ili uredskih službenika za energetski učinkovito ponašanje (gašenje svjetala, odgovarajuća primjena ventilacije i sl.) Instaliranje vremenskih releja, detektora nazočnosti i intenziteta svjetla Zamjena žarulja, npr. zamjena žarulja sa žarnom niti s LED ili štednim žaruljama Uključivanje mjera optimizacije u postupak održavanja tehničkih postrojenja Analiziranje korištenja opreme na komprimirani zrak i optimiziranje iste gdje je to moguće, dok tražite mjesta gdje zrak curi iz sustava 8 Verification Protocol) definira elemente koji bi trebali biti uključeni u M&V plan: Definicija mjera za postizanje uštede energije; Koja IPMVP mogućnost je odabrana (A, B, C ili D). Primjerice, opcija C predviđa mjerenje potrošnje energije cijele zgrade prije i nakon mjera optimizacije. Razlika u mjerenjima definira uštedu energije. Ovu opciju treba koristiti samo ako se očekuju dovoljno velike uštede u projektu optimizacije i ako su definirani svi parametri koji značajno utječu na potrošnju energije; Definiranje osnovne potrošnje energije; Definicija osnovnog razdoblja i razdoblja vrednovanja; Postupak za podešavanje osnovnih podataka; Cijene energije; Točke mjerenja: Što će se mjeriti i kako (ručno ili automatski)? Ako ne postoji sustav praćenja energije (ili BMS), potražite mobilni mjerni sustav i želi li klijent uopće ulagati u mjerenje. Odgovornosti: tko će što napraviti? Očekivana preciznost i točnost mjerenja; Očekivani trošak mjerenja i vrednovanja; Upute za izvješćivanje. Najvažniji formalni rezultati ovog zadatka su:: planiranje mjera; postupak vrednovanja, uključujući M&V plan; izvješće o mjerama i projektu optimizacije općenito. ZADATAK 4 NASTAVAK PROVEDBE MJERA U ovom posljednjem koraku osiguran je prijenos projekta na klijenta i nastavak provedbe mjera optimizacije. Tijekom sastanka na kojem se odvija prijenosa projekta Re-Co konzultant predstavlja: konačnu ocjenu mjera; način na koji će se mjere nastaviti, uključujući i postupak praćenja (kontinuirane, redovite provjere...), moguće nove mjere i pokazatelje uspješnosti; način na koji će se ocjenjivati mjere, uključujući i plan mjerenja i vrednovanja ('M&V plan'). Najvažniji rezultati ovog zadatka su: projektiranje nastavka provedbe mjera; postupak ocjenjivanja nastavka mjera; zapisnik sa sastanka prijenosa projekta. 9 Zašto optimizirati energetske sustave? Razlikujemo dvije vrste prednosti: financijske prednosti: one mogu biti izražene u financijskom smislu; nefinancijske prednosti: one često ostvaruju profit, ali je u takvim slučajevima financijsku prednost vrlo teško procijeniti. FINANCIJSKE PREDNOSTI VEĆA DOBIT OSTVARENA REZANJEM ENERGETSKIH TROŠKOVA Slika 4 i slika 5 predstavljaju najvažnije pokazatelje profitabilnosti 12 Re-Co pilot projekata. Tablica 1 daje detaljnije informacije o ovim grafovima. 4% i 20%. Prosječno, postotak uštede je nešto veći za urede (15%) nego za bolnice (9%): pogledajte točke na desnoj strani grafa ili tri najniža stupca u tablici 1. Zelene točkice na slici 4 predstavljaju postotak uštede troškova za energiju po projektu. Ušteda varira između Slika 4 Postotak uštede troškova za energiju (%) i interna stopa povrata (IRR) po pilot projektu (%) 200% 25% 180% 160% 140% 120% 15% 100% % IRR % ušteda el. energije 20% 80% 10% 60% 40% 5% 20% 0% 0% H1 H2 H3 H4 H5 H6 H7 O1 Manji postotak uštede troškova za energiju u bolnicama se vjerojatno može objasniti sljedećim: bolničke zgrade u prosjeku imaju mnogo veću potrošnju energije godišnje (± 900.000 € godišnje) od ureda (±240.000 € godišnje): vidi tablicu 1. Zbog veličine bolnice, projekt optimizacije bolnica je obično sklon usredotočiti se samo na dio energetskog sustava (npr. ventilacijske jedinice), dok su u uredima stručnjaci usmjereni na sve moguće mjere štednje koje se odnose na cijelu zgradu. U potonjem slučaju, lakše je stvoriti relativno veći postotak uštede energije. Nadalje, bolnice obično imaju dobro razvijen odjel održavanja koji obično kontrolira instalacije u zgradi. To vjerojatno već pomalo smanjuje energetsku neučinkovitost u zgradi, a time i 10 O2 O3 O4 O5 H O H+O potencijal optimizacije. Prosječna ušteda troškova za energiju svih pilot projekata je 10%. Ovaj broj je savršeno u skladu s početnim ciljem Re-Co prijedloga - "10% energetske uštede kroz mjere s minimalnim ulaganjem". U projektima koji uključuju ugovore o energetskom učinku (EPC), tvrtke za energetske usluge (ESCO) uvijek će integrirati sve vrlo profitabilne mjere za uštedu energije, poput mjera optimizacije. S obzirom da je tipična ušteda troškova za energiju od 25% napravljena pod EPC-om, može se pretpostaviti da je otprilike 40% energetske uštede ostvareno u tipičnom EPC projektu ostvareno putem mjera optimizacije. IRR (interna stopa povrata) predstavlja financijski povrat ulaganja. IRR ulaganje (obično minimalno) u optimizaciji može se usporediti s financijskim povratom na drugim ulaganjima, kao što su: kamatna stopa novca koji se drži na štednom računu, trenutno je na oko 2%; ili financijski povrat novca uložen u burze je, prema ekonomskim istraživanjima, od 1970. godine u prosjeku oko 9%. Crvene točkice na slici 4 predstavljaju IRR ulaganja u optimizaciju za 12 pilot projekata. IRR varira između 26% i 187%, a 73 % je prosjek (vidi tablicu 1). Ovaj financijski povrat od 73% na projekte optimizacije je vrlo vjerojatno niska procjena, jer pretpostavlja životni vijek mjera, konzervativno procijenjen, na samo 4.1 godina u prosjeku (vidi tablicu 1). U skladu s tim, financijska dobit od ulaganja u mjere optimizacije je izuzetno visoka u odnosu na povrat koji se dobiva na štednom računu ili dionicama. Štoviše, dionice Slika 5 Udio dobiti, troška ulaganja te ostalih troškova i koristi u ukupnoj uštedi troškova za energiju su mnogo rizičnija investicija od mjera optimizacije jer se financijska vrijednost dionica može se djelomično ili potpunosti strmoglaviti u vrlo kratkom vremenu što potvrđuju financijske krize. Ukupna dobit (€/godinu) optimizacijskih projekata je izračunata u tablici 1 na sljedeći način: Ušteda troškova za energiju Trošak ulaganja. To je godišnje uplata banci za kredit (hipotetski) koji je potreban za financiranje (obično minimalnih) ulaganja u projekt optimizacije. Ostali troškovi. Dodatne koristi kao što su niže cijene energije ostvarene putem ponovnih pregovora o dobavi energenata tijekom projekta optimizacije se smatraju negativnim troškovima. Oko dvije trećine uštede troškova za energiju koje su ostvarene optimizacijom su čista dobit za klijenta. Preostali dio uglavnom ide na troškove ulaganja (vidi sliku 5). 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% H1 H2 H3 H4 Ostali troškovi i koristi H5 H6 H7 Re-Co projekt također prati sljedeće vrste investicijskih troškova za svaki pojedini pilot projekt (vidi tablicu 1): izravni troškovi ulaganja, tj. troškovi koji su izravno povezani s mjerama uštede energije; neizravni troškovi ulaganja, tj. troškovi posredno povezani s mjerama uštede energije, npr. fiksni troškovi analize, utvrđivanja mjera, upravljanja projektom, mjerenja i vrednovanja itd.. Prosječni ukupni trošak ulaganja u projekt optimizacije je iznosio 68.000 €, što je otprilike jednako uštedi troškova energije i predstavlja oko 10% godišnjeg troška za energiju. Ovaj broj se može usporediti s ukupnim troškom ulaganja tipičnog EPC projekta koji 11 O1 Dobit O2 O3 O4 O5 O6 O7 H+O Ulaganje je otprilike jednak godišnjem trošku za energiju. Dakle, trošak ulaganja EPC projekta je oko 10 puta veći od troškova ulaganja u projekt optimizacije. Budući su mjere optimizacije zapravo mjere s minimalnim ulaganjima, izravno ulaganje u mjere je ograničeno na oko 44.000 € po projektu. Neizravno ulaganje u projekt optimizacije, tj. neka vrsta fiksnih 'režijskih' troškova, je relativno visoka u usporedbi s izravnim ulaganjima i prosječno iznosi do 23.000 € po projektu. Tablica 1 Glavni financijski pokazatelji Re-Co pilot projekata ZGRADA Kod Ime ZEMLJA kod Trošak energije Ušteda energije Ulaganje Smanjene troškova energije Direktno Indirektno 1 2 % (A) (B) (A/B) (€/god.) (€/god.) (%) Ukupno (C1) (C2) (C=C1+C2) (€) Životni vijek (god.) Otplata ulaganja. Ostali troškovi Profitabilnost Povrat direktnog ulaganja1 Dobit ukupno 6 (D) (E) (C1/A) (A-D-E) (god.) (€/god.) IRR ukupno (interna stopa povrata) (%) (€) (€) (€/god.) (€/god.) H1 Dom zdravlja Zagreb - Centar CR 106,181 20,586 19% 27,922 4,400 32,322 3.4 10,712 -5,700 1.4 15,574 69% H2 Opća bolnica Brežice SI 229,296 12,798 6% 10,920 6,450 17,370 2.9 6,654 1,050 0.9 5,095 46% H3 Bolnica Güssing AT 247,274 19,841 8% N/A3 28,000 28,000 2.2 13,755 2,000 N/A3 4,085 26% H4 Bolnica Srca Isusovog, Beč AT – 22,882 6% 5,610 28,200 33,810 4.3 8,865 5,000 0.2 9,017 43% H5 Gerijatrijski centar Graz AT 452,797 20,376 4% N/A3 26,250 26,250 2.2 12,896 2,000 N/A3 5,480 34% H6 Bolnica Sestara milosrdnica, Linz AT – 162,575 8% 43,320 41,000 84,320 3.8 24,729 8,000 0.3 129,845 182% H7 Bolnica BGU Ludwigshafen DE 2,883,861 295,770 10% 269,700 52,490 322,190 4.0 89,900 2,000 0.9 203,870 85% O1 Uitgeverij Averbode BE 50,517 10,216 20% 14,590 15,910 30,500 9.3 4,181 -1,793 1.4 7,828 39% O2 KUL GEO - Instituut BE 70,409 12,038 17% 9,840 7,187 17,027 5.6 3,539 660 0.8 7,839 64% O3 Sveučilište LS, zgrada TF NO 220,763 20,417 9% 12,728 23,300 36,028 4.0 10,061 500 0.6 9,855 44% O4 Sveučilište LS, zgrada BTB NO 244,078 26,698 11% 15,646 23,300 38,946 4.0 10,983 500 0.6 15,214 58% O5 Tehn. sveučilište Braunschweig DE 638,880 109,110 17% 32,599 24,270 56,869 3.9 16,259 2,220 0.3 90,631 187% H Prosječno bolnice 889,492 79,261 9% 71,494 26,684 98,179 3.3 23,930 2,050 0.9 53,281 69% O Prosječno uredi7 244,929 35,696 15% 17,081 18,793 35,874 5.4 9,005 417 0.5 26,273 78% H+O Prosjek - svi 620,924 61,109 10% 44,287 23,396 67,684 4.1 17,711 1,370 0.7 42,028 73% Odnosi se samo na investicijske troškove izravno povezane s mjerama uštede energije 2 Odnosi se samo na investicijske troškove posredno povezane s mjerama uštede energije, npr. fiksni trošak za analizu, utvrđivanje mjera, upravljanje projektima, itd.. 3 Projekt usmjeren na motivacijske mjere i stoga nema izravne troškove ulaganja koji se odnose na određene mjere, nego samo neizravne troškove 4 Ostali godišnji transakcijski troškovi minus moguće godišnje koristi 5 Sve vrijednosti u cost-benefit analizi su u stalnim cijenama, stoga je inflacija = 0% 1 POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI ZAPOSLENIKA Mjere optimizacije obično poboljšavaju dobro funkcioniranje HVAC sustava i rasvjete te povećavaju produktivnost zaposlenika koji rade u zgradi. To je još jedna važna prednost jer je trošak plaća u uredskoj zgradi obično 100 puta veći od energetskih troškova te zgrade. Anketa o udobnosti provedena među 14 belgijskih državnih ureda pokazala je da se stopa zadovoljstva ukupnom udobnosti može znatno povećati jednostavnim mjerama optimizacije kao što je podešavanje postojećeg sustava upravljanja zgradom. U tim poslovnim zgradama, mjere optimizacije će generirati financijski učinak na produktivnost zaposlenika od oko 3,5 EUR/m². 12 Kamatna stopa koja se koristi u cost-benefit analizi je 5% Napomena: uključujući 2% inflacije, to rezultira nominalnom kamatnom stopom od 7% Prezentirani IRR uključuje 2% inflacije 6 Odnosi se na sve troškove i koristi Re-Co projekta, uključujući neizravne troškove (npr. fiksni trošak za analizu, utvrđivanje mjera, upravljanje projektima, itd.) i osim uštede uključuje i druge koristi 7 Većinom uredske i sveučilišne zgrade NEFINANCIJSKE KORISTI trud i ulaganja u kasnijim fazama. BOLJI UČINAK NA OKOLIŠ DOBAR POČETAK ZA UVOĐENJE SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE ENERGIJOM ISO 50001 Smanjenje potrošnje energije neminovno će dovesti do manjeg negativnog utjecaja na okoliš zbog smanjenja emisije CO2. Druga korist za okoliš dolazi od bolje razine održavanja opreme koja se optimizira, povećavajući time trajanost opreme. S određene točke gledišta proces optimizacije je vrlo sličan procesu u okviru sustava gospodarenja energijom: kroz ciklus osiguranja kvalitete pokrenut je ciklus Plan-DoCheck-Act (planiraj-uradi-provjeri-djeluj) što je također bitan element sustava gospodarenja energijom. BOLJA USKLAĐENOST S PROPISIMA Mjere optimizacije obično podržavaju usklađenost organizacije s propisima, na primjer: usklađenost s propisima koji se odnose na toplinsku udobnost i standarde kvalitete zraka u radnim prostorima; usklađenost s obveznim certifikatima energetske učinkovitosti ili dobrovoljnim energetskim i ekološkim certifikatima poput BREEAM-a. Kontinuirano poboljšavanje Energetska politika Energetsko planiranje Upravina provjera Provedba i rad POBOLJŠANI RAD I ODRŽAVANJE Projekt optimizacije realizirat će tehničko osoblje u suradnji s vanjskim specijaliziranim stručnjacima za HVAC (grijanje, ventilacija, klimatizacija), rasvjetu i nadzornu opremu. To će povećati stručnost internog osoblja, a time ujedno unaprijediti upravljanje i održavanje koje oni provode. Nadalje, kako bi se proveo projekt optimizacije, nužno je imati pristup tehničkoj dokumentaciji: objekta, instalacija i kontrolnih sustava. Ako takva dokumentacija nije dostupna, ona će postati dostupna putem projekta optimizacije i na taj način povećati opću učinkovitost odjela za upravljanje i održavanje. DOBRA POLAZNA TOČKA ZA PRIMJENU DRUGIH MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI Iz tehničke perspektive, mjere optimizacije će rezultirati optimiziranim korištenjem energije (toplina, rasvjeta, hlađenje...). Optimizacija je nužan korak prije obrade učinkovitosti tehničkih postrojenja i obnove istih. To će omogućiti da postrojenja budu projektirana u optimalnim dimenzijama. No, iz psihološke perspektive, mudro je započeti program energetske učinkovitosti optimizacijskim mjerama jer te mjere brzo generiraju vidljive rezultate uštede energije (5-15%) i financijsku dobit za organizaciju. To omogućuje predstavljanje prednosti uštede energije u vrlo ranoj fazi nekog programa energetske učinkovitosti. To povećava povjerenje i potporu svih zainteresiranih strana unutar organizacije uključenih u energetske uštede, što je od vitalnog značaja za uspješnu provedbu više strukturnih mjera energetske učinkovitosti koje obično zahtijevaju veći 13 Mjerenje i analiza Provjeravanje Interni energetski audit Nesukladnosti, ispravke, korektivne i preventivne radnje Slika 6: Ciklus procesa ISO 50001 Na ovaj način, proces upravljanja energijom već je pokrenut kroz proces optimizacije. No ne radi se samo o tome: za uspješan projekt/proces optimizacije, potrebno je pobrinuti se za niz drugih elemenata koji su također elementi sustava upravljanja energijom. Tablica 2 u sljedećem poglavlju prikazuje odgovarajuće elemente procesa optimizacije i njihovih ekvivalenata u sustavu ISO 50001. Uvođenjem gore navedenih optimizacijskih elemenata, uspostavljeni učinkoviti, iako ne i certificirani sustav za upravljanje energijom može se dalje razvijati u cilju certificiranja sukladno normama, npr. ISO 50001, s relativno malim uloženim naporom nego što bi to bilo potrebno za ISO certificiranje bez prethodne optimizacije. Nadalje, energetska učinkovitost i povezani troškovi su već u tijeku kad se ISO 50001 uvodi nakon projekta optimizacije. POVEĆANJE VRIJEDNOSTI ZGRADE Vrijednost zgrade će se povećati zbog: smanjenih troškova za energente, povećanja produktivnosti zaposlenika, boljeg ekološkog učinka, bolje usklađenosti s propisima, kao i poboljšanog upravljanja i održavanja. Perspektive Re-Co projekta Već sada možemo uspješnim pilotnim projektima pokazati da Re-Co funkcionira sasvim dobro, tako da je sada spreman za korištenje u praksi. Ipak, ostaje pitanje može li se koncept dodatno poboljšati putem različitih smjernica kako bi Re-Co usluge bile dostupne većoj ciljanoj skupini. Različite perspektive su raspravljene u raspravi "Outsourcing velikim energetskim kompanijama ili provedba unutar vlastite organizacije" (engl. „Outsourcing to ESCO vs. in-house implementation”), koji je izrađen u okviru Re-Co projekta te su utvrđene sljedeće staze. Re-Co kao ESCO usluga Za provedbu Re-Co projekta kao ESCO usluge čini se legitimnim uvesti neki oblik plaćanja za Re-Co stručnjake na temelju njihovih rezultata. To bi moglo stvoriti neke prednosti i otvoreniji stav klijenta, pod uvjetom da se ne prenose svi gospodarski rizici na vanjskog stručnjaka, jer je ključno postojanje financijske motivacije na strani klijenta kako bi se osigurala uspješna suradnja (u smislu tehničke optimizacije, ali posebno u motivaciji korisnika). Model bi mogao biti postavljen slično ugovoru za održavanje na temelju rezultata rada koji poštuje glavne razlike s Re-Co uslugama. U obzir treba uzeti kooperativan pristup između kućnog osoblja i vanjskih stručnjaka. Štoviše, potrebno je riješiti ključni problem ugovora o energetskom učinku (EPC). Jedno od rješenja može biti kvalitativna potvrda stručnjakovog učinka, privremeno mjerenje ili postupak pojednostavljenog mjerenja i vrednovanja provedenih mjera. Prijenos (outsourcing) gospodarskih rizika na vanjske stručnjake načelno treba smatrati pozitivnim, tako dugo dok su preneseni rizici u području utjecaja stručnjaka kako bi se izbjegao nepotrebni rizik i troškovi, npr. uslijed promjena u načinu korištenju objekta. Po svemu sudeći postoji potreba za razradom ove teme u svrhu razvoja poslovnih modela koji uključuju plaćanja usmjerena na Tablica 2 Ekvivalentni elementi Re-Co optimizacije i sustava ISO 50001 uspjeh te radi istraživanja diferencijacije rizika. Re-Co KAO KATALIZATOR ZA UVOĐENJE SUSTAVA ENERGETSKOG UPRAVLJANJA Primjenom Re-Co procesa na objekt ne radi se samo o tehničkim optimizacijama i novoj opremi, nego se uvelike radi o kontinuitetu provedenih mjera - održavanje, prilagodbe na promjene u korištenju, tekuća poboljšanja - i stoga o procesima koji se moraju provesti unutar organizacijske strukture, posebice kada je riječ o promjenama u ponašanju korisnika i primjeni korisničkih podataka. Osim toga, uvođenje sustava nadzora energije, koja ne smije biti svrhom sama sebi, bi trebalo dovesti do posljedica u obliku optimizacije kontrole, korisničkih podataka i tehničkih mjera te mora biti popraćena definiranjem procesa i osobnih odgovornosti. Strukture tih procesa savršeno su zastupljene u PDCA (planiraj-učini-provjeri-djeluj) ciklusu. Kontinuirani razvoj ove sheme dovodi do konstrukta koji je gotovo identičan sustavu upravljanja energijom poput ISO 50001 (tablica 2). Kao dio izvedbe četrnaest Re-Co pilot projekata, u suradnji Re-Co stručnjaka i klijenata već se primjenjuje niz elemenata sustava za upravljanje energijom. Na kraju, uspostavljen je učinkovit sustav za upravljanje energijom iako nije certificiran. Od tog trenutka nadalje, vrlo je jednostavno te elemente dalje koristiti i integrirati u trajni proces. Na kraju (ili početku?) ovog puta, potrebno je samo još nekoliko elemenata koje treba razviti kako bi se učinkovit sustav upravljanja energijom transformirao u sustav certificiran sukladno normi ISO 50001. Sustav upravljanja energijom Re-Co optimizacija Energetska politika Predanost menadžmenta za razvoj i provedbu mjera energetske učinkovitosti Energetski učinkovito projektiranje Analiza potrošnje, ABC analiza, definiranje mjera Nadzor, analiza Energetski nadzor Pregled upravljanja Izvješćivanje menadžmenta Voditelj energetskog sektora Energetski tim Svijest korisnika, uključenost svih korisnika Motivacija korisnika, sustav za pridobivanje sugestija zaposlenika, natjecanje u idejama 14 Re-Co pilot projekt na prvi pogled Re-Co tim je proveo ukupno 14 pilot projekata kako bi se u praksi ispitao Re-Co pristup. Iako se pilot projekti značajno razlikuju u detaljima, neka zajednička obilježja su tipična za Re-Co pristup. PORTFELJ ZGRADA Najveći broj Re-Co pilot projekata je proveden u medicinskim ustanovama. U ispitivanjima ih je sudjelovalo ukupno devet, iz: Austrije, Njemačke, Hrvatske, Finske i Slovenije. Osim toga, doprinos su dala i sveučilišta iz Njemačke, Norveške i Češke, kao i neke administrativne zgrade iz Belgije. Neke od sveučilišnih zgrada su tipične upravne zgrade, dok se druge koriste kao knjižnice ili laboratoriji. Sve zgrade su relativno velike i složene. U gotovo svim slučajevima, složenim radom zgrade upravlja automatizacijski sustav. PROVEDENE TEHNIČKE MJERE Re-Co partneri su ispitali različite strategije s obzirom na provedene tehničke mjere. Neki pilot projekti su bili usmjereni na specifične sustave zgrade dok su drugi obuhvaćali širok raspon energetskih tokova unutar zgrade. Općenito govoreći, nekoliko sustava koji nude atraktivne potencijale uštede s minimalnim ulaganjima čine se posebno pogodnim za Re-Co pristup: Mnoge uspješne tehničke mjere su primijenjene na ventilacijske sustave. Čini se da u praksi upravljanja zgradama kvarovi u ventilacijskim sustavima često ostaju neotkriveni. U prvom koraku, Re-Co stručnjaci su prilagodili radno vrijeme sustava stvarnim potrebama; osim toga smanjen je protok zraka mnogih ventilacijskih sustava. Druga aktivnost na koju su se usmjerili je poboljšanje rasvjete. S jedne strane, Re-Co stručnjaci su prilagodili sustave kontrole, tako da je rad sustava rasvjete usklađen sa stvarnim potrebama, primjerice korištenjem osjetnika (senzora) prisutnosti. S druge 15 strane, nekoliko mjera je uključilo smanjenje prekomjerne razine rasvjete, kao i zamjenu rasvjetnih tijela učinkovitijim sustavima rasvjete kao što je LED. Iako bi se moglo očekivati da su sustavi grijanja velikih objekata dobro kontrolirani, Re-Co stručnjaci još pronalaze znatan potencijal uštede u mnogim pilot projektima: postupno su prilagodili krivulje grijanja, smanjili temperaturu tijekom noći, hidraulički optimizirali sustav i proveli niz manjih mjera. Osim ova tri glavna područja koja su obuhvatili gotovo svi pilot projekti, neki Re-Co pilot projekti su se više bavili konkretnim mjerama koje su karakteristične za određene vrste zgrada. Na primjer, jedan pilot projekt se usmjerio na parni sustav koji je bolnica koristila za sterilizaciju, a koji je trošio puno energije. Glavni preduvjet mnogih uspješnih tehničkih mjera je dostupnost i iskoristivost postojećih sustava automatizacije zgrada. Automatizacijski sustav zgrade omogućuje „jednostavan pristup“ mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, čime se omogućuje primjena mjera s minimalnim ulaganjem. Netko bi mogao zaključiti da primijenjene mjere poboljšanja energetske učinkovitosti nisu tajna. Iako su dobro poznate u teoriji, one se zapravo ne provode u svakodnevnoj praksi rada zgrade. U mnogim slučajevima, mjere postaju ostvarive tek nakon temeljitog upoznavanja sa stvarnom potražnjom i zahtijevanom razinom udobnosti. MOTIVIRANJE KORISNIKA Aktivnosti motiviranja korisnika zgrade su sastavni i važan dio Re-Co projekta jer korisnici imaju značajan utjecaj na potrošnju energije u zgradama. U pilot projektima su ispitani različiti pristupi motiviranju korisnika. Ciljane skupine se definiraju prema mjerama motiviranja korisnika: Prva skupina korisnika je osoblje koje upravlja zgradom (tehničko upravljanje objektom). Za drugu skupinu korisnika zgrada predstavlja njihovo radno mjesto. To bi moglo biti medicinsko osoblje u bolnici ili zaposlenici u poslovnoj zgradi, ali ova skupina također uključuje osoblje za čišćenje. Treća skupina korisnika obuhvaća ljude koji posjećuju zgradu u određeno vrijeme, kao što su pacijenti ili dnevni posjetitelji. su usko povezani s uvođenjem EN ISO 50001 norme upravljanja energijom. PRAĆENJE PUTEM ENERGETSKIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA Energetski informacijski sustavi (EIS) uspostavljaju osnovu za analizu energetskih tokova u zgradi i na taj način predstavljaju koristan alat za identificiranje mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. To posebno vrijedi za mjere s minimalnim ulaganjima koje se u velikom dijelu sastoje od prilagodbi regulacijskih sustava zgrade. Prva razina korisnika – osoblje za tehničko upravljanje objektom – je angažirana u svim pilot projektima, budući su to ključni partneri Re-Co stručnjaka. Što se tiče druge i treće skupine korisnika, većina pilot projekata je primijenila relativno selektivan pristup nudeći ciljane informacije vezane za pojedine oblike uštede energije. Na primjer, čistači u bolnici su informirani o odluci da zatvaraju prozore u svim prostorijama u koje ulaze dok čiste. U nekim pilot projektima takve motivacijske aktivnosti su dopunjene širim aktivnostima u vezi s pitanjima energetske učinkovitosti u cjelini, a koje imaju za cilj skrenuti pozornost korisnika na tu temu. U pilot projektima Re-Co timovi moraju raditi s EIS sustavima koji su već uspostavljeni. Stoga su bili suočeni s uobičajenim izazovima upravljanja energetskim podacima u složenim zgrada. Malo koja zgrada u Re-Co pilot projektu je imala dostupan kontinuirano servisirani EIS sustav. Dostupni podaci su najčešće vrlo fragmentirani i analiziraju se samo s vremena na vrijeme. Polazeći od ovog opažanja, Re-Co timovi su razradili koncepte za poboljšanje EIS sustava u svakom pojedinom pilot projektu. Koncepti su uključivali najvažnija pitanja EIS sustava, kao što su: prikupljanje podataka: pozicioniranje mjerača; integracija podatkovnih točki u automatizacijski sustav zgrade; kontinuirano naspram sporadičnog prikupljanja podataka; pohrana podataka: definicija podatkovnog formata za jednostavno rukovanje podacima; primjena sustava identifikatora podataka i sl.; U samo dva pilot projekta koje je provela Energetska agencija u Grazu je pažnja usmjerena na aktivnosti motiviranja korisnika. Pod imenom "Energija u terapiji", proveden je cijeli niz aktivnosti kako bi se naglasilo energetski učinkovito korištenje uređaja i sustava koji su pod izravnom kontrolom korisnika. Tamo gdje aktivnosti u području motiviranja korisnika uključuju prilagodbe u organizacijama i procesima, one Slika 7 Izračunati potencijal i ostvarena konačna ušteda energije u Re-Co pilot projektima 30% 25% 23.7% 20% 14.6% 15% 14.5% 9.5% 10% 9.2% 7.4% 5.8% 5.8% 5.7% 5% 10.8% 9.0% 1.0% 16 Realizirano af en y Lu d w ig sh no lo g ty te ch BG Kl in ik io BU ,B hn BU ,T ec Cilj NM ity rs ive un NM Ba ta áš To m ica lF ac ul a nn y lV ie sp i Ho es us tJ ar ta r fC ha rit so Si ft he He lo ita Ho sp Potencijal st er sp Za gr eb Ho C PH ra l ne Ge ice Ce nt a ia tl g ch w ei ns bo de TU tg ev er ij A ve r itu st In o- Ge Br au ut g ss in Gü H ve n, Ui Br ež Al be rt KU Le u in Kl tz er hw ei Sc a.ö .K ik Gr az 0% 11.8% analiza i standardna izvješća; i procjena troškova i koristi od predloženih ulaganja u EIS sustav. U nekim pilot objektima, Re-Co pristup je već pokrenuo nekoliko mjera za poboljšanje stanja u vezi EIS sustava, čime se osigurava bolja osnova za utvrđivanje i provedbu mjera za uštedu energije. POSTIGNUTA UŠTEDA ENERGIJE Slika 7 pruža pregled postignuća pilot projekata s obzirom na uštedu energije. Neophodno je naglasiti da se ušteda energije u složenim zgradama kao što su one koje su uključene u Re-Co projekt ne može izmjeriti nego se samo može izračunati. Dakle, Re-Co je primijenio dvostruki pristup. Prvo su napravljene tehničke kalkulacije uštede energije za svaku provedenu mjeru; drugo, ukupna ušteda je procijenjena na temelju mjernih podataka. U zgradama kao što su bolnice, s mnogim kontinuiranim izmjenama i prilagodbama, jasno je da se rezultati oba navedena pristupa teško mogu podudarati, iako mogu podržavati i provjeravati međusobnu vjerodostojnost. Re-Co projekti pokazuju vrlo atraktivan gospodarski učinak s visokim profitnim maržama (vidi ispod tablicu 3). Budući da Re-Co pristup otkriva dosta visok udio fiksnih troškova, tj. troškova koji ne mogu biti izravna posljedica provođenja mjera uštede, ti troškovi su u velikoj mjeri 'troškovi pokretanja', uključujući analizu energije, potrebne mjere i ukupno upravljanje projektom, profitabilnost snažno ovisi o veličini projekta. Veliki projekti imaju tendenciju biti izuzetno unosniji od manjih. Visok udio fiksnih troškova ujedno predstavlja rizičnu stranu Re-Co projekata. Možemo zaključiti da Re-Co nudi dobar potencijal za visoki profit, ako se mjere uštede stvarno identificiraju i provedu, ali s druge strane, zbog velikog udjela fiksnih troškova Re-Co pokazuje znatan ekonomski rizik, ako uštede iz bilo kojeg razloga nisu postignute. 14 Re-Co PILOT PROJEKATA Provedba optimizacije u svih 14 pilot projekata je detaljno prikazana na sljedećim stranicama. Sve u svemu, možemo zaključiti da je mjera prosječne uštede od 10% realna i ostvariva u većini Re-Co projekata. Neki Re-Co pilot projekti su nešto ispod tog praga, dok drugi značajno premašuju ovu mjeru zbog povoljnih početnih uvjeta i pojačanog angažmana osoblja. RE-CO PROJEKT OTKRIVA ATRAKTIVAN OMJER TROŠKOVA I KORISTI Pod uvjetom da se u velikoj mjeri postigne ušteda od 10%, Tablica 3 Ekonomska mjerila Re-Co pilot projekata 1 2 Odnosi se samo na investicijske troškove izravno vezane za pojedinu mjeru uštede energije Projekt usmjeren na motivacijske mjere i stoga nema izravne troškove ulaganja koji se odnose na određene mjere, nego samo neizravne troškove Prikazane uštede su uštede na troškovima energije na temelju izmjerene potrošnje energije 3 Odnosi se na sve troškove i koristi Re-Co projekta, uključujući i neizravne troškove (npr. fiksni trošak za analizu, utvrđivanje mjera, upravljanje projektom i sl.) i druge koristi osim uštede na troškovima 4 ZGRADA Smanjenje energetskih troškova Kod Trošak energije Ime Smanjenje troškova energije Profitabilnost pojedinih mjera Povrat direktne investicije Direktno ulaganje1 (A) (B) (A/B) (C) (C/A) (€/god.) (€/god.) (%) (€) (god.) Ukupna profitabilnost4 Dobit IRR (interna stopa povrata) (€/god.) (%) H1 Dom zdravlja Zagreb - Centar 106,181 20,586 19% 27,922 1.4 15,574 69% H2 Opća bolnica Brežice 229,296 12,798 6% 10,920 0.9 5,095 46% H3 Bolnica Güssing 247,274 19,841 8% N/A N/A3 4,085 26% H4 Bolnica Srca Isusovog, Beč – 22,882 6% 5,610 0.2 9,017 43% H5 Gerijatrijski centar Graz 452,797 20,376 4% N/A2 N/A3 5,480 34% 182% H6 Bolnica Sestara milosrdnica, Linz H7 Bolnica BGU Ludwigshafen O1 Uitgeverij Averbode 3 O2 KUL GEO - Instituut 3 O3 Sveučilište LS, zgrada TF O4 Sveučilište LS, zgrada BTB 2 – 162,575 8% 43,320 0.3 129,845 2,883,861 295,770 10% 269,700 0.9 203,870 85% 50,517 10,216 20% 14,590 1.4 7,828 39% 70,409 12,038 17% 9,840 0.8 7,839 64% 220,763 20,417 9% 12,728 0.6 9,855 44% 244,078 26,698 11% 15,646 0.6 15,214 58% O5 Tehn. sveučilište Braunschweig 638,880 109,110 17% 32,599 0.3 90,631 187% H Prosječno bolnice 889,492 79,261 9% 71,494 0.9 53,281 69% O Prosječno uredi7 244,929 35,696 15% 17,081 0.5 26,273 78% H+O Prosjek - svi 620,924 61,109 10% 44,287 0.7 42,028 73% 17 Tehnička optimizacija i motviranje korisnika se nadopunjuju – cjelina je veća od zbroja svih dijelova OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU ZEMLJA Austrija ZGRADA klinika Albert Schweitzer Graz ADRESA Albert-Schweitzer-Plinse 36 Graz VRSTA ZGRADE Gerijatrijska bolnica NETO POVRŠINA 34,600 m² GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 2,105 MWh Područni sustav 2,861 MWh grijanja OPĆI OPIS Klinika Albert Schweitzer u Grazu je partner u Re-Co pilot projektu od ljeta 2012. Uz razne mjere provedene u prošlosti, uprava bolnice je odlučila poduzeti daljnje korake kako bi se smanjila potrošnja energije. Sve u svemu, projekt je pokazao godišnju uštedu od 20.000 €. S ove točke gledišta, trud uložen u ovaj projekt će se isplatiti za manje od godinu dana. Iako je klinika provela puno mjera energetske učinkovitosti prethodnih godina, ovaj projekt je bio jedan od velikih izazova. Pomoću projekta „Energija u terapiji“ troškovi energije su smanjeni kroz mjere s minimalnim ulaganjima pomoću vlastitih resursa i podrške Energetske agencije iz Graza. U svrhu uštede energije korištena je tehnička optimizacija u kombinaciji s motiviranjem korisnika. Pilot projekt je završio, ali proces se nastavlja budući da znanje i usredotočenost tehničara i korisnika na energetsku učinkovitost ostaje u organizaciji. PROVEDBA OPTIMIZACIJE Tehničko osoblje + odgovarajući input Fokus i srž projekta bila je interakcija korisnika i tehničkog osoblja, uz sudjelovanje ostalog osoblja ne samo u UŠTEDA ENERGIJE 5.8% 290 MWh/god. FINANCIJSKA UŠTEDA 20,000 €/god. dijalog Korisnici Grijanje, ventilacija, klimatizacija, sustav za upravljanje zgradom, … bolničke jedinice, uredi, … Razvoj mjera Slika 2: Dijagram interakcije korisnika zgrade i tehničkog osoblja PROJEKTNI PARTNER Graz Energy Agency Kampanja motiviranja korisnika je utjecala na privatne živote tih ljudi. WEB STRANICA www.grazer-ea.at Slola 1: Klinika Albert Schweitzer Graz provedbi mjera, nego i u osmišljavanju takvih mjera. Ovaj pristup poboljšava identifikaciju osoblja s razvijenim mjerama i osigurava da su mjere prilagođene objektu i usmjerene na cilj. Temeljne mjere su optimizacija grijanja i ventilacijskog sustava, smanjenje temperature prostorija (u prihvatljivim parametrima udobnosti) i mjere za optimizaciju rasvjete s minimalnim ulaganjima. IIZJAVA KORISNIKA POUKE I PREPORUKE Optimizacija funkcionira i u objektima koji su već aktivni u politici energetske učinkovitosti. Koncept optimizacije postaje održiv pretvaranjem u sustav za upravljanje energijom (npr. ISO 50001) – a optimizacija služi u svrhu pripreme sustava. Optimizacija je posebno pogodna za zgrade sa složenom opremom koje imaju potrebu za visokom sigurnosti u radu. "Bolnica je odlučila provesti ovaj projekt prvenstveno zato jer nam je održivo korištenje energije vrlo važno. Dakle, tražili smo profesionalnog partnera za taj zadatak, a našli smo ga u Energetskoj agenciji grada Graza. U optimizaciji tehničke opreme i motiviranju korisnika postoji mnogo potencijala, a za ove zadatke je potreban stručni partner." Dr. Gerd Hartinger, glavni izvršni direktor GGZ Graz 18 Iskustvo stručnjaka u kombinaciji sa znanjem sudionika dovodi do učinka optimizirane energetske učinkovitosti OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU ZEMLJA Austria ZGRADA a.ö. KH Güssing ADRESA Grazer Strasse 15, Güssing VRSTA ZGRADE Opća bolnica NETO POVRŠINA 12,000 m² GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 1,535 MWh Područni sustav 1,732 MWh grijanja UŠTEDA ENERGIJE 7.4% 240 MWh/ god. FINANCIJSKA UŠTEDA 20,000 €/ god. OPĆI OPIS Iako su u prethodnim godinama poduzete različite aktivnosti za smanjenje troškova energije, nije iskušana mogućnost holističkog pristupa za postizanje bolje energetske učinkovitosti. Stoga je vodstvo bolnice pristalo sudjelovati u pilot projektu inovativnog Re-Co pristupa. Pomoću projekta „Energija u terapiji“ troškovi energije su smanjeni kroz mjere s minimalnim ulaganjima korištenjem vlastitih resursa i podrške Energetske agencije iz Graza. U svrhu uštede energije korištena je tehnička optimizacija u kombinaciji s motiviranjem korisnika. Projekt je završio, ali proces se i dalje nastavlja budući da znanje i usredotočenost na energetsku učinkovitost tehničkog osoblja i korisnika ostaje u organizaciji. Osim toga, smanjenje potrošnje za dodatnih 250 MWh/a je još uvijek u tijeku, što proizlazi iz mjera koje kroz duže razdoblje pokazuju sve veći utjecaj, primjerice nova pravila javne nabave za hladnjake, učinkovita zamjena lampi i mjere koje zahtjevaju mala ulaganja. dijalog Korisnici PROJEKTNI PARTNER Energetska agencija Graz Temeljne mjere su optimizacija grijanja i ventilacijskog sustava, smanjenje temperature prostorija, optimizacija rashladnih agregata te sveobuhvatna kampanja za motiviranja korisnika za sudjelovanje u projektu. Dodatni učinci: osim Re-Co mjera, razvijene su razne dodatne mjere uz razumne investicije. Sve u svemu, projekt je pokazao uštedu od 20.000 € godišnje. S ove točke gledišta, trud uložen u ovaj projekt će se isplatiti za manje od godinu dana. Osim toga, novostečena znanja, kao i svijest o energetskoj učinkovitosti se šire na privatni život zaposlenika, otkrivajući tako značajan multiplikativni učinak. Tehničko osoblje + odgovarajući input WEB STRANICA www.grazer-ea.at bolničke jedinice, uredi, … Grijanje, ventilacija, klimatizacija, sustav za upravljanje zgradom, … Razvoj mjera Slika 1: Dijagram interakcije korisnika zgrade i tehničkog osoblja PROVEDBA OPTIMIZACIJE Fokus i srž projekta je interakcija korisnika i tehničkog osoblja, uz sudjelovanje ostalog osoblja ne samo u provedbi mjera, nego i u osmišljavanju takvih mjera. Ovaj pristup poboljšava identifikaciju osoblja s razvijenim mjerama i osigurava da su mjere prilagođene objektu i usmjerene na cilj. IIZJAVA KORISNIKA Slika 2: a.ö. KH Güssing POUKE I PREPORUKE Koncept optimizacije postaje održiv pretvaranjem u sustav za upravljanje energijom (npr. ISO 50001) – a optimizacija služi u svrhu pripreme sustava. Optimizacija je posebno pogodna za zgrade sa složenom opremom koje imaju potrebu za visokom sigurnosti u radu Uspješnom kampanjom za podizanje svijesti korisnika zgrade, zaposlenici mogu vrštiti pritisak na vodstvo u svrhu poticanja energetske učinkovitosti. Ako uzmete u obzir da operacijske sale nisu u upotrebi 24 sata dnevno, dok su s druge strane, u mnogim slučajevima, ventilacijski i rashladni sustavi neprestano u funkciji, postaje očito da postoji puno potencijala za energetsku učinkovitost i uštede u optimizaciji sustava. Dr. Kurt Resetarits, Medicinski direktor A.Ö. KH GÜSSING 19 Optimizacija omogućuje uštedu do 16% enegetskih troškova ZEMLJA Belgija ZGRADA KU Leuven, Geo-Instituut OPĆI OPIS U rujnu 2012. godine energetski stručnjaci iz Factor4 organizirali su preliminarni Re-Co sastanak s tehničkim osobljem odgovornim za sveučilište 'KU Leuven'sa sjedištem u Leuvenu. Odlučeno je da će se kao pilot zgrada za Re-Co projekt koristiti 'Geo-Instituut Heverlee', multi-funkcionalna zgrada s uredima, laboratorijima i seminarskim sobama. U ljeto 2013. vremenski releji su ugrađeni na svjetlosne sklopove jednog hodnika u zgradi. Postotak vremena kada su lampe bile upaljene je izmjeren u rujnu 2013. na pet lokacija. Dok su u hodnicima svjetiljke bez vremenskog releja bile upaljene 35 do 78% vremena tijekom razdoblja mjerenja, svjetiljke u hodniku s vremenskim relejem bile su upaljene samo 5 % vremena. Vremenski relej je smanjio očekivani broj sati rada svjetla na godišnjoj razini za oko 10 puta. Postavljanje vremenskog releja u svjetlosne sklopove je vrlo jednostavno i vrlo isplativo, a ta mjera optimizacije će se primjeniti u preostalim hodnicima zgrade, kao i u drugim sveučilišnim zgradama. ADRESA Heverlee VRSTA ZGRADE Uredi, laboratoriji i sobe za održavanje seminara NETO POVRŠINA 8,980 m² GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 390 MWh Plin 768 MWh Ukupni trošak €74,000 UŠTEDA ENERGIJE El. energija 11% Plin 25% FINANCIJSKA UŠTEDA 16% 12,000 €/god. PROJEKTNI PARTNER Factor 4 Slika 1: Zgrada Geo-Instituut PROVEDBA OPTIMIZACIJE Inženjeri iz Factor4 i KU Leuvena izveli su optimizacijski pregled odabrane zgrade. Iako je zgrada izgrađena tek prije nekoliko godina, pregled je otkrio niz profitabilnih optimizacijskih mjera. Narednih mjeseci mjere su provedene korak po korak. Ostvareno je izvanredno smanjenje potrošnje energije KONTAKT Kroz pet malih korektivnih mjera (npr. optimiziranje zadanih vrijednosti temperature, kontrole sata itd. ), postojeći sustav za upravljanje zgradom je ispravno podešen. Osim toga izolirane su neke cijevi za grijanje, te je zamijenjena pokvarena pumpa. Slika 2 predstavlja očekivanu mjesečnu potrošnju prirodnog plina, odnosno očekivanu potrošnju na temelju stupanj-dana, te izmjerenu potrošnju energije. Početak optimizacijskih mjera 180,000 160,000 140,000 120,000 100,000 80,000 60,000 40,000 0 Sij.-12 Velj.-12 Ožu.-12 Tra.-12 Svi.-12 Lip.-12 Srp.-12 Kolo.-12 Ruj.-12 List.-12 Stud.-12 Pro.-12 Sij.-13 Velj.-13 Ožu.-13 Tra.-13 Svi.-13 Lip.-13 Srp.-13 Kolo.-13 Ruj.-13 List.-13 Stud.-13 Pro.-13 Potrošnja energije [kWh] Johan Coolen Tel.: +32 494 72 95 E-mail: [email protected] Izmjerena mjesečna potrošnja energije je znatno pala otkad su se mjere optimizacije počele primjenjivati u listopadu 2012. Prosječno smanjenje potrošnje energije u razdoblju 2012./2013. bilo je 25% u odnosu na referentno razdoblje (studeni 2011. - rujan 2012.). Stvarne uštede energije mogle bi biti veće ili manje zbog mogućih promjena u načinu korištenja zgrade čiji učinak je teško procijeniti. Izmjerena potrošnja Ušteda energije Očekivana potrošnja Slika 2: Očekivana i izmjerena potrošnja plina te ušteda 20 7,000 6,000 Sati rada svjetala/godišnje OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU 5,000 4,000 3,000 2,000 1,000 0 sati rada svjetala % vremena hodnik A1 hodnik A2 429 416 5% 5% s timerom hodnik B 2,870 35% hodnik C 6,424 78% bez timera hodnik D 3,260 40% Slika 3: Sati gorenja svjetla u hodniku sa i bez vremenskih releja U eksperimentalnoj dvorani zgrade, na kraju 2012. godine instalirana je inteligentnija kontrola ventilacijske jedinice. 2013. godine te su mjere kombinirane s drugim malim optimizacijskim aktivnostima za uštedu električne energije što je u prosjeku generiralo 11% uštede električne energije u usporedbi s razdobljem 2011./2012. Optimizacija za bolju udobnost i niže energetske troškove OPĆI OPIS 'Uitgeverij Averbode' je izdavačka kuća dobro poznata širokoj publici u Belgiji po svojim čuvenim časopisima za školsku djecu. ZEMLJA Belgium Prvi rezultati mjerenja i provjere učinka optimizacijskih mjera su vrlo obećavajući. Jednostavna zamjena rasvjetnih tijela u jednoj poslovnoj zgradi i prilagodba kontrole pumpe za grijanje u skladištu je smanjila mjesečnu potrošnju električne energije u te dvije zgrade za 16% i 8% Upravitelj zgrade je obavijestio Factor4 o problemima s toplinskom udobnosti u jednoj od uredskih zgrada. Ovaj problem se isto tako mogao otkriti i mjeriti alatom za mjerenje udobnosti. 24 ispitana zaposlenika dala su prosječnu ocjenu od 45% za ukupnu toplinsku udobnost u toj zgradi. Najbolje vrijednosti iz prakse u drugim zgradama su 64%, pa je stoga postojao potencijal za poboljšanje od 19%. Izračunato je pomoću alata Comfortmeter da ako se toplinska udobnost poboljša pa rezultat bude oko prosjeka (55 %), povećanje produktivnosti pojedinog zaposlenika će dati financijsku dobit od 6,700 € po godini. Tehnički pregled je pokazao da izmjerena neudobnost uzrokovana kvarom na sustavu kontrole HVAC-a. Optimiziranje kontrolnog sustava HVAC-a u ovoj zgradi ne samo da će generirati značajno povećanje produktivnosti zaposlenika, nego i dodatnu uštedu energije od 2,100 € godišnje. Energetski pregled i provjera udobnosti pokazali su da će investicija od oko 30,000 € stvoriti godišnji financijski dobitak od 14,000 € uštedom troškova za energente i povećanjem produktivnosti zaposlenika. Factor4 je proveo mjere kroz projekt Plus+. To je fleksibilan ugovor o energetskom učinku (EPC) koji je razvio Factor4, a koji uključuje jamstvo za klijenta 'nema li uspjeha, nema ni nagrade' (eng. no cure no pay). U projektu Plus+, mjere se provode u suradnji s 21 New bUljeer and BMS installed Lower consumption due to closing the office New bUljeer and BMS completely re-commissioned 30,000 25,000 20,000 15,000 10,000 5,000 0 Measured consumption Energy saving Apr-14 U proljeće 2013. godine Factor4 je proveo energetski pregled na lokaciji tvrtke u Averbodeu. Također su proveli i anketu o udobnosti u uredima pomoću Comfortmetra, online alata za mjerenje udobnosti (www. comfortmeter.eu). Mar-14 KONTAKT Johan Coolen Tel.: +32 494 72 95 E-mail: [email protected] PROVEDBA OMTIMIZACIJE Oct-13 PROJEKTNI PARTNER Factor4 Slika 1: Office ZGRADA of Uitgeverij Averbode Tijekom projekta optimizacije instaliran je novi kotao u jednoj od poslovnih zgrada, a Factor4 je predložio neke prilagodbe sustava za upravljanje zgradom (BMS), kao što je predviđeno u prvotnom prijedlogu izvođača. Ovaj prijedlog, kao i optimizacija kotla te sustava upravljanja zgradom odmah nakon završne ugradnje opreme od strane izvođača radova generirao je, osim same uštede energije novim kotlom, dodatnu energetsku uštedu veću od 30%. Feb-14 NETO POVRŠINA 5,800 m² Jan-14 VRSTA ZGRADE Uredi, hodnik za montažu i skladište Dec-13 ADRESA Averbode Nov-13 ZGRADA Uitgeverij Averbode Godišnja potrošnja energije El. energija 197 MWh Plin 538 MWh Ukupni trošak 51,000 € UŠTEDA ENERGIJE El. energija 9% Plin 31% FINANCIJSKA UŠTEDA 20% 10,000 €/god.. visoko specijaliziranim izvođačima koji su dio mreže preferiranih partnera firme Factor4. To jamči izvanrednu tehničku kvalitetu provedenih mjera. U slučaju Uitgeverij Averbodea, primjerice, uključeni partneri su specijalizirani za optimizaciju, udobnost, rasvjetu te programiranje kontrolne opreme Energy consumption/saving [kWh] OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU Expected consumption Slika 2: Monthly gas consumption in the office building Predviđa se daljnje praćenje, mjerenje i provjera optimizacijskih mjera u sljedećim mjesecima, ali prve procjene pokazuju uštedu energije od oko 20%, što je više od prvotno očekivanog! POUKE I PREPORUKE Projekt optimizacije može generirati uštedu troškova za energiju, kao i poboljšanu udobnost zgrade. Ako je instalirana nova HVAC.1 oprema, dobro je provjeriti dizajn prvotno predložene instalacije HVAC-a te optimizirati instalaciju odmah nakon montaže opreme od strane izvođača radova. 1 sustav grijanja, hlađenja i ventilacije Optimizacija @ TU Braunschweig ZEMLJA Germany ZGRADA Kompleks od tri zgrade TU Braunschweig ADRESA Braunschweig OPĆI OPIS U okviru Re-Co istraživačkog projekta, na Tehničkom sveučilištu u Braunschweigu je analizirana energetska učinkovitost sportskog centra, zgrade namijenjene za kemijski laboratorij i sveučilišne knjižnice. Identificirano je nekoliko područja s potencijalom za uštedu na temelju optimizacije te su provedene različite mjere. Sve u svemu, potrošnja energije je smanjena za 15%. U isto vrijeme, projekt je iskorišten za implementaciju općeg procesa energetske optimizacije na TU Braunschweig. U budućnosti će sadržavati tehničke analize i komercijalne poticaje, kao i podatke za motiviranje korisnika. VRSTA ZGRADE knjižnica, sportski centar, kemijski laboratorij s 15,2 na 4,1 kW. U isto vrijeme, stvorena je bolja radna atmosfera s obzirom na kvalitetu svjetla sličnog dnevnom svjetlu. Osim toga, životni vijek LED cijevi je oko 6 puta dulji nego za obične cijevi. 2,500 Potrošnja energije [MWh] OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU -18% 2,000 1,500 1,000 500 2011 NETO POVRŠINA 21,810 m² -11% 2012 El. energija - sportski centar Toplinska energija - sportski centar 2013 2011 2012 El. energija - kemija Toplinska energija - kemija 2013 El. energija - knjižnica Toplinska energija - knjižnica Slika 2: Potrošnja energije prije i poslije optimizacije GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 2,300 MWh Područni sustav 1,874 MWh grijanja POUKE I PREPORUKE Rano uključivanje korisnika zgrade u projekt dovodi do dobre suradnje i visoke razine prihvaćanja. UŠTEDA ENERGIJE 14.5% 606 MWh/god. FINANCIJSKA UŠTEDA 104,760 €/ god. PROJEKTNI PARTNER EDB KONTAKT [email protected] Budući da je utjecaj određenih mjera bio toliko visok, dobar pristup je razviti učinkovite mjere i provesti ih u velikoj mjeri, a ne pokušavati optimizirati cijelu zgradu. Slika 1: Jedna od zgrada projekta PROVEDBA OPTIMIZACIJE Male mjere se brzo provode, dok one velike u javnim zgradama znaju potrajati prilično dugo.. Mjera s visokim utjecajem br. 1: "CO2 - kontrolirani dovod zraka - stara i nova zgrada" TDrugačiji način rada u staroj i novoj zgradi od konstantnog volumena strujanja zraka do volumena koji ovisi o količini CO2 stvara značajne uštede električne energije koju koriste ventilatori. Toplinske uštede koje su također dobivene nisu razmatrane u smislu ekonomske učinkovitosti. Smanjenje udobnosti u prostorijama nije primjetno, jer je postavljen prag od 1.000 ppm CO2. Mjera s visokim utjecajem br. 2: "Korištenje LED rasvjetnih tijela u prizemlju" Zamjenom običnih rasvjetnih cijevi i instalacijom 245 zamjenskih LED kompleta, strujno opterećenje je smanjeno IZJAVA KORISNIKA "U vremenima ograničenih financijskih (kao i energetskih) resursa, ovaj projekt je ponudio mogućnost uštede energije u mojoj zgradi s razumnim investicijskim troškovima. Suradnja s projektnim timom je bila vrlo dobra, želje i primjedbe zaposlenika uvijek su uvažene, tako da su mjere mogle biti prihvaćene." Prof. Dr. Dietmar Brandes, direktor sveučilišne bolnice 22 Isključiti kad nije potrebno! ZEMLJA Slovenija zgrada Opća bolnica Brežice www.sb-brezice.si ADRESA Černelčeva cesta 15, Brežice VRSTA ZGRADE Opća bolnica NETO POVRŠINA 7,814 m² OPĆI OPIS Opća bolnica Brežice je najmanja slovenska područna bolnica. Osnovana je još sredinom 19. stoljeća. Danas bolnica ima gotovo 8.000 m2 neto površine u 7 zgrada sa 153 kreveta i oko 300 zaposlenih koji se brinu o 70,000 stanovnika okolnih općina. Prve mjere energetske učinkovitosti provedene su u bolnici 2006., kad je rekonstruirana kotlovnica, a loživo ulje zamijenjeno prirodnim plinom. U novije vrijeme, energetska obnova zgrade je stvorila dodatne uštede energije. U razdoblju od 2005. do 2012. bolnička potrošnja topline smanjena je za više od polovice, dok je potrošnja električne energije porasla za 49%. To je bio jedan od razloga zašto se bolnica uključila u Re-Co projekt. GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 775 MWh Plin 1,824 MWh UŠTEDA ENERGIJE 5.7% 149 MWh/god. LOŠE! 35,000 30,000 25,000 ODLIČNO! Trend povećanja potrošnje električne energije 20,000 15,000 Prva 2 tjedna nakon prve motivacijske radionice 10,000 5,000 0 10 20 30 40 50 60 70 80 dvotjedni intervali Slika 2: Potrošnja električne energije u dvotjednim intervalima od početka 2011. godine KONTAKT Barbara Petelin Visočnik Slika 1: Motivacijska radionica u svibnju 2013 PROVEDBA IMPLEMENTACIJE Center za energetsko učinkovitost 40,000 0 PROJEKTNI PARTNER Jožef Stefan Institute Energy Efficiency Centre www.rcp.ijs.si/ceu Institut »Jožef Stefan« grijanje jedne od zgrada. Osim toga, učinkovito korištenje topline i vode je tema motivacijskih radionica. Osim toga, dio novca je ušteđen jednostavnim revidiranjem ugovora o opskrbi energijom. Sve su to mjere energetske učinkovitosti s minimalnim ulaganjem koje su dovele do gotovo 6% manje potrošnje energije. Prepoznati energetski potencijal uštede od 12,7% može se postići primjenom nekih Re-Co mjera s minimalnim ulaganjima kao što su, primjerice, poboljšanje regulacije kotlovnice i regulacija solarnog sustava za pripremu sanitarne tople vode i hidrauličko balansiranje sustava grijanja. Potrošnja el. energije [kWh/dvotjedno] OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU U cilju stabilizacije potrošnje električne energije, od svibnja 2013. do ožujka 2014. provedeno je pet motivacijskih radionica za iste skupine zaposlenika (medicinske sestre, osoblje za čišćenje, čuvare, upravu i sl.). Kao rezultat toga, utrošeno je 5% manje električne energije u odnosu na godinu prije, uz potrošnju električne energije koja je reducirana u bolnici po prvi put od 2005. Poduzete su i neke mjere kako bi se smanjila potrošnja topline. Sanitarna topla voda se više ne priprema centralno, nego se umjesto toga zagrijava na lokalno postavljenim kotlovima, što je usput omogućilo smanjenje prosječne temperature vode na izlazu iz glavnog kotla. Lokalni kondenzacijski kotao se također pokazao učinkovitiji za IZJAVA KORISNIKA Puna potpora uprave, dobra suradnja s tehničkim osobljem i ispravno vrednovanje postignutih rezultata ključ su uspješnog projekta optimizacije. POUKE I PREPORUKE Neke energetske uštede mogu se postići primjenom mjera optimizacije bez ikakvog troška. Ne smije se podcjenjivati važnost motivacijskih mjera za energetski učinkovito ponašanje. Energetski vrlo učinkovita oprema neće djelovati učinkovito ako se ne koristi na energetski učinkovit način. Kućno tehničko osoblje treba dovoljno vremena za sudjelovanje u procesu optimizacije. Samo na taj način može se u potpunosti iskoristiti Re-Co stručnost, znanje i iskustvo vanjskog partnera. Optimizacija se može provoditi samo u partnerstvu na temelju uzajamnog povjerenja. Nakon energetske obnove zgrada, naglasak u Re-Co projektu stavlja se na provedbu mjera energetske učinkovitosti bez dodatnih troškova za optimiziranje postojećih sustava opreme zgrade i promjene u ponašanju korisnika zgrade, što je dovelo do gotovo 6% manje potrošnje energije. U 2014. također planiramo poduzeti neke investicijske Re-Co mjere s minimalnim ulaganjima i time dodatno smanjiti potrošnju energije. Kroz Re-Co projekt stekli smo korisno iskustvo i nove ideje za naš budući rad jer smo svjesni da možemo održavati i nadograditi naše rezultate samo trajnim naporima svih zaposlenih za učinkovitije korištenje energije. Rok Škvarč, koordinator Re-Co projekta, opća bolnica Brežice 23 Središnja bolnica Seinäjoki OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU ZEMLJA Finska ZGRADA Središnja bolnica Seinäjoki ADRESA Hanneksenrinne 7, Seinäjoki OPĆI OPIS Središnja bolnica Seinäjoki je i ranije sudjelovala u brojnim istraživačkim projektima pa je odlučila sudjelovati i u Re-Co projektu. Bolnica provodi kontinuirane obnove u različitim objektima, pa se Re-Co pilot projekt zbog toga pokazao vrlo izazovnim. Odabir pilot projekta je uključivao dva odvojena dijela: jedan dio ispitivanja je bio o HVAC1 sustavu i kakvoći unutarnjeg zraka (IAQ) u zgradi C, dok je drugi dio podrazumijevao senzore nazočnosti povezane s rasvjetom u zgradi H. Pilot projekt u zgradi H je uključivao sudjelovanje zdravstvenog osoblja. Osoblje je dalo ideje o tome kako programirati automatizaciju rasvjete za povećanje iskoristivosti senzora nazočnosti. Mjere su se temeljile na stvarnim podacima o načinu korištenja rasvjete u svakoj sobi. Potencijal uštede se izračunavao iz podataka o prisutnosti (u satima) i potrebom za svjetlom (u satima) na temelju količine svjetla u usporedbi s uobičajenim situacijama korištenja rasvjete tijekom dana. VRSTA ZGRADE Bolnica NETO POVRŠINA 130,000 m² GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 14,120 MWh Područni sustav 12,505 MWh grijanja UŠTEDA ENERGIJE PO SOBI GODIŠNJE Test senzora nazočnosti u sobama Potencijal 14% Potencijal/ostvareno 42 / 6 € god. PROJEKTNI PARTNER VTT www.vtt.fi KONTAKT Esa Nykänen Polyclinic Polyclinic Slika 1: Zgrade Središnje bolnice Seinäjoki Slika 2: Shematska slika polazišne točke (lijevo = -20 Pa) i rezultat (desno = -8 Pa) tlaka poliklinike preko ovojnice zgrade PROVEDBA OPTIMIZACIJE POUKE I PREPORUKE Planiranje mjera uštede energije za zgradu C započelo je s činjenicom da su pitanja kvalitete unutarnjeg zraka već dovela do raznih aktivnosti, npr. promjene podnih materijala i neprestanog prozračivanja. Još su postojali i pojedinačni pročistači zraka u sobama u pokušaju da se riješi problem koji ostaje misterij. Ulaganja u uštedu energije su provedena u zgradi C još 1996., npr. ugradnja jedinice s povratom topline u HVAC sustavu. Re-Co projekt nije imao dozvolu za konvencionalne mjere uštede energije (npr. kraće vrijeme rada ventilacije), jer bi time bila dodatno ugrožena kakvoća zraka. Umjesto toga, cilj je bila bolja kvaliteta zraka s istim utroškom energije. Kao polazište, problemi dječje poliklinike vezani za unutarnju kvalitetu zraka su ostali misterij nakon mnogih građevinskih obnova i analiziranja uzoraka zraka. HVAC sustav radi 24 sata dnevno. Uobičajeno, Re-Co projekt je najprije mjerio temperaturu i relativnu vlažnost zraka. Razgovor s osobljem poliklinike i suradnja s tehničkim osobljem su doveli do otkrića ciklusa podtlaka od -20 Pa u ovojnici zgrade. Na kraju, ciklusi prouzročeni radom HVACa u susjednim odjelima bili su blizu ciljanih -5 Pa. Unajmljeni pročistači zraka više nisu potrebni što je dovelo do značajnih godišnjih ušteda. Međutim, ono što je najvažnije postignuta je bolja kvaliteta zraka na odjelu. Cijela zgrada provodi aktivnosti, ne samo tehnologija ili dio zgrade! Korištenje senzora nazočnosti za upravljanje automatiziranom rasvjetom u sobi pacijenta je dobra ideja. Potencijal uštede je veći od realizirane uštede. Kao pouka za budućnost, korisnici trebaju sudjelovati u početnoj fazi planiranja da bi izabrali prekidače i druge tehnologije koje će sami koristiti. 1 IZJAVA KORISNIKA 24 sustav grijanja, hlađenja i ventilacije Zgrada: …učili smo o važnosti upravljanja razinom tlaka zraka kako bi se osigurao dovod filtriranog zraka u sobe..." Električna energija: ...korisnici bi trebali igrati glavnu ulogu u planiranju upravljanja rasvjetom, uključujući i prekidače... Jorma Hemminki Voditelj upravljanja imovinom Jari Hakala Voditelj elektronike i komunikacije Optimizacija potrošnje energije u Domu zdravlja Zagreb - Centar OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU ZEMLJA Hrvatska ZGRADA Dom Zdravlja Zagreb - Centar OPĆI OPIS Dom zdravlja Zagreb - Centar je izgrađen 1986. Zgrada ima 6 katova s ukupnom površinom od 6,500 m2 i godišnjom potrošnjom od 210 kWh/m2. Glavni potrošači energije su: sustav za grijanje na plin (75% ukupne energije), split sustav klimatizacije koji se koristi za hlađenje (6%) i fluorescentno osvjetljenje (12%). Veliki potencijal zgrade za uštede, otkriven nakon temeljite istrage, ohrabrio je vodstvo zgrade da postane partner u projektu. Lipanj Svibanj Srpanj Travanj Kolovoz Ožujak Rujan Veljača ADRESA Runjaninova 4, Zagreb Listopad 2010/2011 2011/2012 Siječanj VRSTA ZGRADE Dim Zdravlja Studeni Prosinac 2012/2013 2013/2014 Slika 2: Potrošnja energije u različitim godinama NETO POVRŠINA 6,500 m² POUKE I PREPORUKE U cilju održavanja ušteda i utvrđivanja daljnjih mjera za poboljšanje, bitno je kontinuirano pratiti i prilagođavati rad zgrade. Provedene mjere mogu postati samo učinkovite samo uz uzajamnu suradnju vodstva zgrade, osoblja i korisnika zgrade. Vjerujemo da znanje i rezultate dobivene iz ovog projekta treba široko primjeniti i da druge institucije trebaju slijediti ovaj pozitivan primjer. GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 277 MWh Plin 1,086 MWh UŠTEDA ENERGIJE 23.7% 323 MWh/god. FINANCIJSKA UŠTEDA 32,000 €/god. PROJEKTNI PARTNER Alcina, d. o. o. KONTAKT [email protected] Slika 1: Dom zdravlja Zagreb - Centar PROVEDBA OPYIMIZACIJE Kako je izdatak za plin činio dvije trećine računa za energiju, glavni fokus je stavljen na optimiziranje sustava plinskog grijanja i revidiranje ugovora s dobavljačem plina. Optimizacijom rada sustava grijanja smanjena je potrošnja plina za oko 25%, dok je revizija ugovora o plinu pridonijela uštedi smanjenjem cijene plina za 18%. Uz financijsku korist od oko 31%, uz istodobno smanjenje emisija CO2, povećala se toplinska udobnost u zgradi i razina svjesnosti osoblja o mogućnostima uštede energije. Ulaganja u obje navedene mjere su se vratila kroz nekoliko mjeseci. IZJAVA KORISNIKA Uprava zgrade je ukazala povjerenje projektnom partneru Alcini i prigrlila mogućnost ostvarivanja značajnih ušteda pomoću mjera koje ne traže visoke investicije. Re-Co pilot projekt otkrio nam je skrivene potencijale za postizanje značajnih ušteda. Nadamo se da ćemo uspjeti u provedbi budućih projekata i u drugim zgradama iz našeg portfelja. Naš cilj je ostati odgovoran i racionalan upravitelj kako novcem tako i energijom. Ovaj pilot projekt bi trebao postati uzor drugim javnim ustanovama. Dr.sc. Antonija Balenović, dr.med. - ravnateljica 25 Timski rad je doveo do velikog uspjeha NETO POVRŠINA 85,000 m² 12/ 06 5/0 7 10/ 07 3/0 8 GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 11,845 MWh Plin 7,516 MWh Područni sustav 11,581 MWh grijanja KONTAKT Georg Benke Početak mjera optimizacije Slika 2: Kretanje potrošnje električne energije (od 2006. do ožujka 2014.) UŠTEDA ENERGIJE 9.2% 2,836 MWh/god. FINANCIJSKA UŠTEDA >180,000 €/god. PROJEKTNI PARTNER e7 Energie Markt Analyse GmbH 12,500 12,000 11,500 11,000 10,500 10,000 9,500 9,000 8,500 8,000 7,500 7,000 6,500 6,000 5,500 5,000 8/1 3 1/1 4 VRSTA ZGRADE Bolnica Upravljanje objektom i tehničke usluge obavlja tvrtka SANTESIS, koji je bila glavni ugovorni partner e7 tijekom Re-Co projekta. Kako se potrošnja energije udvostručila od 2000. godine, bilo je potrebno uspostaviti mjere. 2011. godine utrošeno je više od 30 GWh energije. 5/1 2 10/ 12 3/1 3 ADRESA Seilerstätte 4, Linz Uspostavljena su mjere za postizanje ušteda kako bi se smanjila potrošnja toplinske energije. Jedna od jednostavnih mjera bila je da osoblje za čišćenje mora osigurati da su prozori u ventiliranim prostorima zatvoreni. Daljnje prilagodbe su napravljene na cirkulacijskim sustavima tople vode i parne mreže. Ovdje se veće uštede očekuju tek u narednim mjesecima. 9/1 0 2/1 1 7/1 1 12/ 11 ZGRADA Bolnica Sestara milosrdnica Bolnica Sestara milosrdnica u Linzu se nalazi u samom centru grada Linza, a osnovana je 1841. Od tada je kontinuirano rasla, a 2004. godine upravljanje je predano Vinzenz grupi. Gotovo sve medicinske specijalnosti su zastupljene u ovoj klinici, ali glavni fokus je na onkologiji, ortopediji i liječenju djece, a pogotovo dječjoj urologiji. Bolnica ima neto površinu od gotovo 85,000 m2 i 672 kreveta te oko 2,000 zaposlenih. 8/0 8 1/0 9 6/0 9 11/ 09 4/1 0 ZEMLJA Austrija OPĆI OPIS Potrošnja e.lektrične energije (MWh/ 12 mjeseci) OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU Slika 1: Glavni ulaz u bolnicu Sestara milosrdnica, Linz PROVEDBA OPTIMIZACIJE Na početku su provedene detaljne analize potrošnje električne energije, plina i toplinske energije. Za tu svrhu je korišten alat za procjenu opterećenja snage koji je razvio e7. Ovaj alat je omogućio da se struktura potrošnje energije opiše pomoću nekoliko ilustracija. Rezultati analize su informacije korisne za informiranje korisnika i odlučivanje o daljnjim koracima. Kako bolnica ima više od 230 ventilacijskih sustava, fokus rada je bio na optimizaciji tih sustava. Prikupljeni su podaci koji se odnose na sustave, postavke su provjerene i uspoređene sa stvarnim potrebama te prilagođene. U pojedinim slučajevima je bilo moguće smanjiti vrijeme rada ventilacijskih sustava za više od 60%. IZJAVA KORISNIKA Kao što se vidi na slici 2, prije početka Re-Co projekta godišnji porast potrošnje električne energije bio je oko 3.7%. Od tada, potrošnja električne energije je smanjena za 8.4%. Kad se usporedi s trendom, ušteđeno je više od 13.6% energije (oko 1,700 MWh godišnje). Potražnja za toplinom mogla bi biti smanjena za oko 8%, iako je 2013. bila oko 10 % hladnija od 2011. Velike uštede, i do 15%, očekuju se s plinom jer se koristi za proizvodnju pare. Ovdje bi se tijekom razdoblja neaktivnosti tlak pare u mreži mogao smanjiti. POUKE I PREPORUKE Re-Co nije samo proces koji poboljšava energetsku učinkovitost i štedi energiju. Re-Co također donosi puno znanja o uštedi energije, novim tehnologijama i gospodarenju energijom pa čak i informira osoblje zgrade o tome kako njihova zgrada funkcionira. Ova nova znanja mogu vrlo značajno promijeniti način rada zgrade i učiniti Re-Co vrijednim čak i kad se radi o malim uštedama.. Znamo da je još uvijek postoji značajan potencijal za uštede energije pomoću mjera koje zahtijevaju minimalna ulaganja. Mi tek ubiremo lako dostupne plodove. Precizna analiza potrošnje i dobra suradnja između Santesisa i e7 bila je osnova za sve daljnje uspješne mjere energetske učinkovitosti. Manfred Steinacher, tehnički voditelj postrojenja u bolnici Sestara milosrdnica u Linzu 26 Još uvijek postoji Re-Co potencijal u bolnici srca Isusova u Beču OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU ZEMLJA Austrija ZGRADA Bolnica Srca Isusovog ADRESA BaumPlinse 20A, Beč VRSTA ZGRADE Bolnica NETO POVRŠINA 14,000 m² OPĆI OPIS Bolnica Srca Isusovog je bolnica s kršćanskom tradicijom i pristupom temeljenim na vrijednostima. Red je utemeljio o. Victor Brown iz Lorraina 1866. godine. 2007. godine upravljanje bolnicom je predano Vinzenz grupi. Energetski sustav temelji se na nafti, struji i plinu. Složena tehnologija zgrade uključuje 5 uljnih kotlova, 18 ventilacijskih sustava i 7 hladnjaka. Partner u projektu tvrtki e7 je bila tvrtka za upravljanje objektima SANTESIS, tvrtka kći Vinzenz Grupe. Zbog rasta troškova za energiju u bolnici te kako bi povećalo znanje njihovog tehničkog osoblja SANTESIS se uključio u projekt. Slika 2: Grafički prikaz angažirane snage – prilagodba radnog vremena (suženo područje) je jasno vidljiva Klijent je zapravo svjestan potencijala, ali nije bilo i još uvijek osoblje nema vremena da se pored svakodnevnih poslovnih obaveza usredotoči na optimizaciju. GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 1,970 MWh Plin 252 MWh Područni sustav 3,463 MWh grijanja Re-Co potencijal još postoji u Bolnici Srca Isusovog! Mi smo tek počeli s ubiranjem lako dostupnih plodova. UŠTEDA ENERGIJE 5.8% 328 MWh/god. PROJEKTNI PARTNER e7 Energie Markt Analyse GmbH POUKE I PREPORUKE Postoji potreba da vlasnik zgrade, upravitelj postrojenja kao i voditelj tehničkog osoblja budu predani projektu. KONTAKT Christoph Kuh Slika 1: Bolnica Srca Isusovog u Beču PROVEDBA OPTIMIZACIJE Prethodni glavni fokus vodstva objekta bio je na dostupnosti i sigurnosti tehničke opreme, a ne na smanjenju potrošnje energije. Pronašli smo motiviranu osobu za suradnju u Re-Co projektu u zamjeniku upravitelja objekta. On je bio najvažnija osoba za provedbu mjera. Za Re-CO stručnjake je važno biti na licu mjesta i partnerski surađivati s lokalnim osobljem. Osoblje zgrade dobro zna gdje se nalazi potencijal za uštedu, ali treba određeno vrijeme za Re-Co projekt.. Jedna od ključnih aktivnosti je bila prilagodba radnog vremena ventilacijskih sustava koje se nije podudaralo sa stvarnim potrebama. Ostvarene su uštede i do 44 %. Ostale mjere su npr. korištenje samo 2 od 4 ugradbena rasvjetna tijela u hodnicima ili smanjenje temperature u povratnom toku sustava grijanja. IZJAVA VODITELJA ENERGETSKOG SEKTORA Bez mjerenja ne možete saznati ništa. Ušteda energije na temelju osjećaja nije moguća. Anton Erceg, Voditelj postrojenja Bolnice Srca Isusovog 27 Sveučilište Tomáš Bata u Zlinu, Republika Češka – ušteda energije u središnjoj zgradi sveučilišta OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU ZEMLJA Republika Češka ZGRADA Sveučilišni centar Tomáš Baťa ADRESA nám. T. G. Masaryka 5555, Zlín VRSTA ZGRADE Upravna zgrada NETO POVRŠINA 11,075 m² GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 1,100 MWh Područni sustav 542 MWh grijanja UŠTEDA ENERGIJE 1% 16 MWh/god. FINANCIJSKA UŠTEDA 2,600 €/god. OPĆI OPIS osigurala je bolju udobnost za rad. Sveučilište Tomáš Bata je regionalno sveučilište koje se nalazi u gradu Zlínu u središnjoj Moravskoj u Republici Češkoj. Sveučilište koristi 15 zgrada različitih veličina koji se nalaze u različitim dijelovima grada. Projekt Re-Co je usmjeren na zgradu br. 13 koja služi kao rektorat. Osim brojnih ureda za sveučilišno osoblje, u njoj se nalazi i knjižnica za studente te središnja dvorana. Zgrada ima pet katova i podrum, a dovršena je u 2008. Ovalni oblik omogućuje raspored soba s obje strane i veliki ostakljeni atrij u sredini. Električna energija dolazi iz mreže srednjeg napona, a sustav gradskog grijanja isporučuje paru u podstanicu koja se nalazi u podrumu gdje toplina grije vodu. Uredi se griju radijatorima, a druge prostorije putem HVAC sustava koji uz grijanje sadrži rashladne i ventilacijske jedinice s učinkovitim povratom topline. Uredi se hlade pomoću ventilokonvektora. PROVEDBA OPTIMIZACIJE Mjere uštede energije su bile usmjerene na grijanje i hlađenje. Tipična mjera s minimalnim ulaganjem je PROJEKTNI PARTNER SEVEn KONTAKT Tel.: +420 224 252 115 E-mail: [email protected] Električno upravljane rebrenice sa sjenilima su postavljene na vanjskoj strani prozora ureda koji su najviše izloženi sunčevom zračenju (jedna etaža na južnoj fasadi). Iako to nije bila prava Re-Co mjera, bila je potrebna kako bi se poboljšala ugodnost za rad pri vršnim ljetnim temperaturama jer se nije mogla postići samo hlađenjem (ušteda na troškovima za električnu energiju za hlađenje je dodatna korist). Cjelokupno hlađenje atrija će zahtijevati puno energije. Značajne uštede su dobivene toleriranjem visokih temperatura i korištenjem pasivnog hlađenja otvaranjem prozora u blizini krova te ostavljanjem prostora da se ohladi noću. To se radilo ručnim otvaranjem trenutno raspoloživih prozora. Preporučuje se zamijeniti nekoliko fiksnih ostakljenih okna prozorima s otvorima na daljinsko upravljanje kako bi se omogućilo maksimalno pasivno hlađenje. Podaci o potrošnji su izmjereni na razini zgrade, tako da je preporučena ugradnja sekundarnih brojila za praćenje potrošnje značajnih tehničkih sustava. Izmjerene vrijednosti su pohranjene u energetskom informacijskom sustavu koji je dostupan online, zajedno s podacima iz drugih sveučilišnih zgrada. Sveučilište trenutno nema voditelja energetskog upravljanja (kreiranje ovog položaja je još jedna od preporuka). Predloženo je još nekoliko potencijalnih mjera ušteda u HVAC sustavu. S druge strane, analiza rasvjete je pokazala da su sadašnji sustavi uredno unaprijeđeni te da imaju minimalni potencijal za daljnje uštede. POUKE I PREPORUKE Slika 1: Zgrada rektorata TBU Zlín Čak u relativno novoj zgradi s vrhunskom tehničkom opremom moguće je ostvariti dodatne uštede. Identifikacija mjera i posebno njihova provedba zahtijeva dobru suradnju između Re-Co stručnjaka i osoblja zgrade. podešavanje termostatskih glava na radijatorskim ventilima. U svim uredima, maksimalna vrijednost je mehanički ograničena na sredinu raspona. Prije toga korisnici su često okretali termostatsku glavu do maksimuma, što je dovodilo do pregrijavanja u nekim sobama i nedovoljnog grijanja u uredima koji su hidraulički najudaljeniji u mreži. Mjera je pomogla u uravnoteživanju protoka i osim uštede energije, IZJAVA KORISNIKA Pozdravili smo sudjelovanje u Re-Co projektu, koji nam je pomogao u smanjenju troškova energije. Namjeravamo dodijeliti više kapaciteta našeg osoblja kako bi se osigurao kontinuitet u optimizaciji energetskog upravljanja zgradom. Radomír Ševčík , odjel za investicije UTB-a 28 Široki raspon mjera potiče uštede i svjesnost o mogućnostima uštede OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU ZEMLJA Norveška ZGRADA NMBU Sveučilište Tehnički fakultet (TF) Biotehnologija (BTB)) OPĆI OPIS Norveško sveučilište životnih znanosti (NMBU) nalazi se južno od Osla, a sastoji se od 60 hektara povijesnog kampusa s više od 135 zgrada sagrađenih između 1890. i danas. Ima oko 5.000 studenata i 1.700 zaposlenika. Složen portfelj zgrada i velika organizacijska struktura predstavlja prepreku energetski učinkovitom poslovanju. Tehničko vodstvo je stoga bilo zainteresirano za istraživanje optimizacijskih mogućnosti. Automatski sustav za nadzor energije je instaliran u većini zgrada i učinkovito se koristi što je i bio glavni cilj projekta. Većina mjera je uspješno provedena. Rezultati kontrole sustava za otapanje snijega su najbolji dokumentirani, jer postoje zasebne mjere; vidi sliku 2. Sve mjere su provedene u okviru operativnih proračuna. Zamijenjena kontrolna jedinica kWh 85 80 75 70 65 60 55 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 ADRESA Ås UŠTEDA ENERGIJE TF BTB 9% 10.8% 158 MWh/god..247 MWh/god. FINANCIJSKA UŠTEDA 19,000 €/ god 27,000 €/god. KONTAKT Thea Mørk ([email protected]) 26.02. 22.02. 18.02. 14.02. 10.02. 06.02. 02.02. 25.01. 29.01. 21.01. 17.01. 13.01. 2013 godina Slika 2: Potrošnja energije (kWh/dan) za jedan sustav otapanja snijega u kojem je promijenjena regulacija Aktivan nadzor energije za otkrivanje pogrešaka u sustavima upravljanja i iznalaženja novih područja interesa bila je ključna za uspješan Re-Co projekt na NMBU-u. Slika 1: Zgrada Biotehnologije u NMBU (s prirodnim sjenilima) PROVEDBA OPTIMIZACIJE PROJEKTNI PARTNER Norwegian Energy Efficiency Inc (NEE) 09.01. 01.01. GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE TF El. energija 887 MWh District heat 871 MWh BTB El. energija 1,179 MWh District heat 1,101 MWh 05.01. VRSTA ZGRADE Obrazovna NETO POVRŠINA Tehnički fakultet 11,000 m² Biotehnologija 8,700 m² Re-Co projekt je provela radna skupina koja se sastojala od energetskog stručnjaka Norwegian Energy Efficiency (NEE) i energetskog savjetnika iz NMBU. Dvije zgrade su odabrane na temelju početne procjene njihovog potencijala, složenosti i stabilnosti (veći sanacijski radovi nisu planirani). Proveden je pregled zgrade, a glavne identificirane mjere su: kako bi se poboljšalo korištenje sustava za nadzor energije za aktivnije korištenje centralnog sustava kontrole zgrade sukladno namjeni zgrade za kontrolu sustava otapanja snijega kako bi se spriječilo curenje zraka/topline da bi se bolje koristio ručni kontrolni sustav za ventilaciju za poboljšanje solarnih sjenila (manje korištenje hlađenja) IZJAVA KORISNIKA POUKE I PREPORUKE Korisnik smatra projekt vrlo korisnim i poučnim. Energetski učinkovito upravljanje zgradom, nadzor energije i korištenje sustava kontrole zahtijevaju kontinuiranu usredotočenost. Doprinos vanjskih stručnjaka uz konkretne tehničke savjete se smatrao vrlo koristan. Rad u Re-Co projektu je poslužio kao osnova za provedbu mjera koje traže veće investicije i više komunikacije između sudionika. Budući rad uključuje unutarnju objavu informacija i motiviranje korisnika zgrade. Uključenost studenata u projekt je također mogućnost jer je projekt relevantan za edukaciju. Kroz Re-Co projekt, NMBU je dobio vanjski uvid na to kako možemo učinkovitije upravljati našim zgradama. Te mjere i iskustva će se uzeti u obzir u budućem radu. Sudjelovanje u projektu je pozitivno iskustvo. Trond Langseth, savjetnik za energiju na NMBU-u 29 Velika ušteda energije postignuta prilagodbom sustava za upravljanje zgradom ZEMLJA Njemačka OPĆI OPIS BG Klinik Ludwigshafen je jedna od najvećih bolnica hitne službe u Europi. Klinika ima više od 10 operacijskih sala te je otvorena 365 dana u godini, 24 sata dnevno. Kako su troškovi energije u stalnom porastu, korisnik je bio nestrpljiv da se poduzmu mjere za optimizaciju sustava. ZGRADA Berufsgenossenschaftliche Unfallklinik Ludwigshafen www.bgu-ludwigshafen.de ADRESA Ludwig-Guttmann-Straße 13 Ludwigshafen FINANCIJSKA UŠTEDA 300,000 €/god. PROJEKTNI PARTNER Steinbeis-Transferzentrum EGS www.stz-egs.de KONTAKT Uwe Hemminger 100 Sniženje temperature -10% Smanjenje tlaka -15% Skraćenje vremena rada -20% 80 60 40 20 0 Sustavi za grijanje su identificirani kao drugi najveći potrošač energije sa 20% ukupne potrošnje energije. Optimizacija hidrauličkog sustava smanjenjem dovodne temperature dovela je do daljnjeg smanjenja ukupne potrošnje energije od oko 3%. NETO POVRŠINA 68,000 m² UŠTEDA ENERGIJE 11.8% 2.8 GWh/god. 120 Slika 2: Potencijal uštede energije ventilacijskog sustava VRSTA ZGRADE Hitna služba GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE El. energija 8.7 GWh Plin (za proizv. 3.9 GWh pare) Područni sustav 10.0 GWh grijanja Područno 1.8 GWh hlađenje Ventilacijski sustav 1 Potrošnja energije [MWh/godišnje] OSNOVNI PODACI O PILOT PROJEKTU Slika 1: Optimizacija ventilacijskog sustava PROVEDBA OPTIMIZACIJE Gruba analiza ukupne potrošnje energije u klinici otkrila je da ventilacijski sustavi troše 45% ukupne energije. Izračuni za pojedine sustave su pokazali mogućnost uštede do 40% od prvotno korištene energije po sustavu. U suradnji s tehničkim osobljem, napravljene su prilagodbe na sustavu za upravljanje zgradom kao što je promjena zadanih vrijednosti, smanjenje protoka zraka, prilagođavanje vremenskog profila stvarnoj uporabi, isključivanje sustava preko noći, uz prilagodbu uvjeta za nove namjene prostorija. Zajedno s drugim mjerama s minimalnim ulaganjima, navedeno je rezultiralo uštedom energije od oko 9% od ukupne toplinske i električne energije. IZJAVA KORISNIKA Sveukupno, troškovi energije su spušteni s minimalnim ulaganjima za oko 300,000 € godišnje. Mjere će se isplatiti nakon manje od godinu dana. POUKE I PREPORUKE Optimizacija u BG Klinik je pokazala da Re-Co zahtijeva sljedeće korake za uspjeh: 1. naći glavne potrošače; 2. razumjeti sustave; 3. s korisnikom izraditi mjere; 4. podržavati korisnika u provedbi mjera i 5. uštedjeti energiju. Bilo je vrlo važno u ranoj fazi surađivati s korisnikom te pripremiti i objasniti mjere na razumljiv način. Povjerenje u ono što radimo je vrlo važno u bolnicama. Energija postaje sve važnija kao troškovni faktor u našoj bolnici. Stoga smo počeli postavljati pitanja: gdje odlazi novac, gdje se energija koristi, što možemo učiniti kako bi se spriječilo daljnje povećanje. Za nas je vrlo važno štedjeti energiju bez negativnih učinaka na rad bolnice. Naša motivacija za sudjelovanje u Re-Co projektu je činjenica da smo mogli smanjiti potrošnju energije optimizacijom postojeće tehnologije uz minimalna ulaganja. Rezultat Re-Co projekta je smanjenje troškova energije koje se može stvarno izmjeriti i dokazati. Međutim, nećemo prestati s uštedom energije nakon završetka Re-Co projekta. Naprotiv, motivirani smo da primijenimo Re-Co optimizaciju i na druga područja i to proširimo i na druge oblike energije. Također smo u kontaktu s drugim bolnicama kako bismo demonstrirali naš slučaj kao najbolju praksu i prenijeli naše znanje. Burak Isiksal, pročelnik Odjela za graditeljstvo i tehnologiju 30 Re-Co projekt Zašto platiti previše za energiju kada možete uštedjeti troškove energije bez velikih ulaganja i isključivo kroz optimizaciju postojećih sustava opreme zgrade te promjenama u ponašanju korisnika. Optimizacija energetskog sustava može pomoći povećati vaš profit. Nadalje, može ojačati vašu konkurentsku prednost, poboljšati vaše radno okruženje i javnu sliku vaše organizacije. Ovo je poruka o optimizaciji koju je razvilo 10 projektnih partnera iz 8 zemalja, na čelu s Energetskom agencijom iz Graza, a koje su sudjelovale u Re-Co projektu Optimizacija- povećanje energetske učinkovitosti u postojećim nestambenim zgradama, pokrenutom u rujnu 2011. pod programom Europske unije koji se zove Inteligentna energija u Europi (IEE). Opći cilj Re-Co projekta bio je istražiti, testirati i omogućiti troškovno učinkovitu optimizaciju postojećih nestambenih zgrada kako bi se poboljšala njihova energetska učinkovitost i kako bi se uspostavila optimizacija kao jedan od prikladnih 'alata' u svrhu iskorištavanja i očuvanja energetskih potencijala te kako bi se postigli europski ciljevi energetske učinkovitosti postavljenih za 2020. Glavni ciljevi Re-Co projekta su bili: provođenje pilot projekata optimizacije te ušteda barem 10% konačne energije kroz mjere s minimalnim ulaganjima; osnivanje interne Re-Co platforme za razmjenu, testiranje i unapređivanje strategija optimizacije, alata i savjetovanje među projektnim partnerima; širenje Re-Co iskustava i primjera dobre prakse među vlasnicima zgrada i pružateljima usluga te poticanje korištenja Re-Co usluga; VIŠE INFORMACIJA EUROPSKA Re-Co MREŽA organiziranje projektnih partnera kao stručnjaka za optimizaciju koji su usvojili Re-Co usluge u svom standardnom portfelju usluga; osvješćivanje vlasnika nestambenih zgrada o optimizaciji kao učinkovitom načinu poboljšanja operativne energetske učinkovitosti, uspostava europske mreže Re-Co stručnjaka i daljnji razvoj procesa, alata i usluga optimizacije. U sklopu Re-Co projekta, uspješno je provedeno 14 pilot projekata koji su promovirani na nacionalnoj razini putem projektnih biltena, studijskih putovanja i videa. Nadalje, razvijene su strategije i koraci za provedbu procesa optimizacije, a također je pripremljen i Priručnik o optimizaciji energetskih sustava koji će koristiti potencijalni Re-Co pružatelji usluga i vlasnici zgrada. Istražen je regulatorni okvir koji može utjecati na projekte optimizacije, a također je objašnjen odnos outsourcing naspram in-house provedbe optimizacije. Provedeno je zanimljivo istraživanje o procesu optimizacije, koji pokazuje da taj proces nije dovoljno poznat. Osim posjete Re-Co web stranici, svatko zainteresiran za dobivanje više informacija se može pridružiti LinkedIn grupi, "European Re-Co Network", za razmjenu znanja i iskustava o Re-Co projektima i na taj način promovirati i dodatno razvijati Re-Co pristup kako bi se bolje zadovoljile potrebe potencijalnih kupaca i kako bi se doprinijelo ostvarivanju ambicioznih europskih ciljeva energetske učinkovitosti. KLJUČNE RIJEČI Re-Co PROJEKTA Re-Co projekt (eng. re-commissioning, recommissioning, Re-Co), proces optimizacije energetske učinkovitosti, energetska učinkovitost, potrošnja energije i smanjenje troškova, zgrade, postojeći tehnološki sustavi zgrade, optimizacija, promjene u ponašanju, mjere energetske učinkovitosti s minimalnim ulaganjem, energetske usluge, ISO 50001. Više informacija o Re-Co projektu je dostupno na web stranici: http://www.re-co.eu/ Da postanete dio Re-Co izazova, pridružite se LinkedIn-group European Re-Co Network 31 Re-Co projektni partneri Institut »Jožef Stefan« Center za energetsko učinkovitost 32 Zašto optimizacija? Optimizacija smanjuje potrošnju energije i energetske troškove primjenom mjera s minimalnim ulaganjima. Re-Co pilot projekti pokazuju da je realno očekivati energetsku uštedu od 10%. Optimizacija je puno više od energetskog pregleda, jer se mjere ne samo identificiraju nego i provode. Optimizacija se može koristiti u slučajevima u kojima se iz raznih razloga ne može primjeniti ugovor o energetskom učinku (EPC). Optimizacija je pogodna za zgrade sa složenom građevinskom opremom i uređajima, uključujući i one koje trebaju visoku razinu operativne sigurnosti (npr. u bolnicama). Također ju je lako provesti bez prekida redovnih aktivnosti. Optimizacija je NAČIN ZA POKRETANJE vaših aktivnosti energetske učinkovitosti. 4
© Copyright 2024 Paperzz