Re-Co
Optimizacija energetskih
sustava zgrade
OSTVARITE UŠTEDE
Co-funded by the Intelligent Energy Europe
Programme of the European Union
http://www.re-co.eu
Sadržaj
UVOD
3
JESTE LI VEĆ DOSAD ČULI ZA OPTIMIZACIJU ENERGETSKIH RESURSA?
4
ŠTO JE OPTIMIZACIJA ENERGETSKIH SUSTAVA (engl. re-commissioning)?
6
ZAŠTO OPTIMIZIRATI ENERGETSKE SUSTAVE?
10
PERSPEKTIVE Re-Co PROJEKTA
14
Re-Co PILOT PROJEKT NA PRVI POGLED
15
Tehnička optimizacija i motviranje korisnika se nadopunjuju – cjelina je veća od zbroja svih dijelova
18
Iskustvo stručnjaka u kombinaciji sa znanjem sudionika
dovodi do učinka optimizirane energetske učinkovitostit
19
Optimizacija omogućuje uštedu do 16% enegetskih troškova
20
Optimizacija za bolju udobnost i niže energetske troškove
21
Optimizacija @ TU Braunschweig
22
Isljučiti kad nije potrebno
23
Središnja bolnica Seinäjoki
24
Optimizacija potrošnje energije u Domu zdravlja
Zagreb - Centar
25
Timski rad je doveo do velikog uspjeha
26
Još uvijek postoji Re-Co potencijal u bolnici srca Isusova u Beču
27
Sveučilište Tomáš Bata u Zlinu, Republika Češka – ušteda energije u središnjoj zgradi sveučilišta
28
Široki raspon mjera potiče uštede i svjesnost o mogućnosti uštede
29
Velika ušteda energije postignuta prilagodbom sustava za upravljanje zgradom
30
Re-Co PROJEKT
31
Re-Co PROJEKTNI PARTNERI
32
1
Uredničke informacije
Re-Co projekt
Urednik
Smanjenje troškova energije kroz optimizaciju postojećih tehnoloških sustava zgrade te poboljšanjem ponašanja
korisnika u postojećim nestambenim zgradama, posebno u sektoru zdravstva, sveučilišta i poslovnih zgrada. Projekt je
podržan od strane programa Inteligentna energija u Europi (IEE) Europske komisije (IEE/10/328/SI2.589423).
Urednik: Institut Jožef Stefan, Centar za energetsku učinkovitost, Slovenija (www.rcp.ijs.si/ceu)
Dizajn
Meta Žebre for Schwarz Print, d. o. o., Slovenia
Datum
Svibanj 2014
Više detalja o Re-Co projektu je dostupno online na www.re-co.eu te kontaktiranjem projektnih koordinatora u
Energetskoj agenciji u Grazu (www.grazer-ea.at), Austrija.
Pojedinačnu odgovornost za objavu materijala snose autori. To ne odražava nužno mišljenje Europske unije. Niti EACI
ni Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakvu upotrebu koja može nastati iz sadržanih informacija.
Sva prava pridržana. Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da se navede izvor. Ispravnost sadržaja nije zajamčena.
Izdavač i autori ne preuzimaju nikakvu odgovornost.
2
Uvod
Dragi čitatelji,
optimizacija energetskih sustava Re-Co je sustavni pristup kako bi se postigla
energetska učinkovitost. Pristup započinje energetskim pregledom koji je
prvi korak, a zatim prelazi na provedbu mjera odabranih u tom pregledu.
Važan aspekt je da mjere ne zahtijevaju velika ulaganja - uglavnom se radi o
specifičnom znanju i internom upravljanju promjenama.
Re-Co pristup se fokusira na postojeći sustav opreme zgrade, njegov rad i
postupke održavanja te interakcije s korisnicima zgrade. Kako bi se postigle
namjeravane specifikacije učinkovitosti, razvijaju se i primjenjuju mjere za
poboljšanje, nakon čega slijede istrumenti kontrole i osiguranja kvalitete.
Ovdje je interdisciplinarna perspektiva posebno važna: osim tehničkih pitanja,
također su istraženi ekonomski, financijski, organizacijski i pravni aspekti.
Koncept optimizacije se obično primjenjuje na postojeće složene tehnologije
poput sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC), kontrole i električnih
ili komprimiranih sustava zraka. To se može provesti pomoću kućnog osoblja,
može se angažirati vanjske savjetnike za provedbu ili putem posebne kombinacije i jednog i drugog.
Tijekom protekle tri godine, Re-Co konzorcij je analizirao koncept optimizacije,
kako je primjenjiv, koji objekti su najprikladniji i koje mjere su najučinkovitije.
Provedeno je osnovno istraživanje kako bi se definirao postupak i odgovarajući
alati, kao i prikupili vrijedni i potrebni dokumenti te smjernice, a ove informacije su naknadno sažete u priručniku.
U sklopu Re-Co projekta, koncept i srodni alati primijenjeni su u 14 pilot
projekata diljem Europe kako bi dokazali i pokazali svoju isplativost. Jak fokus
je stavljen na bolnice, što predstavlja najbolji primjer zgade složene tehnologije. Projektni tim je bio u stanju pokazati da su u praksi realne konačne uštede
energije u rasponu od 10 do 15%, što je dovelo do razdoblja isplativosti provedenih mjera od 1 godine i manje.
Re-Co konzorcij se sastoji od deset tvrtki iz osam zemalja, a svaka se sastoji od
tima tehničara, ekonomista i komunikacijskih stručnjaka. Kao rezultat toga, svi
aspekti projekta optimizacije (izvedivost, profitabilnost, percepcija u javnosti),
mogu se raspravljati i integrirati u jedan sveobuhvatni i čvrst koncept.
Koristite ovu brošuru kako biste saznali više o Re-Co pristupu, potencijalnoj
uštedi energije koju je moguće postići te budućim primjenama optimizacije.
Želim vam svima puno uspjeha s Re-Co konceptom!
Boris Papousek
Graz Energy Agency
Re-Co project coordinator
3
Jeste li već čuli za optimizaciju
energetskih sustava?
Više od dvije trećine ljudi koji su odgovarali na kratku
anketu o optimizaciji energetskih sustava nisu čuli ili
nisu upoznati s ovim procesom. Optimizacija je sustavni
pristup usmjeren na smanjenje potrošnje energije i
troškova bez velikih ulaganja, isključivo kroz optimizaciju
postojećih sustava opreme zgrade i promjene ponašanja
korisnika. Optimizacija može: pomoći povećanju vašeg
profita, ojačati vašu konkurentnost, poboljšati vaše radno
okruženje i javnu sliku o vašoj organizaciji. Je li vam pojam
optimizacije sada jasniji?
OPĆENITO O ENERGETSKOJ
UČINKOVITOSTI
Najveći dio od 176 ispitanika iz 8 zemalja koji su odgovarali na anketu o optimizaciji dolazi iz zdravstvenog
sektora (35%), nakon čega slijede obrazovanje (18%)
i privatne usluge (15%). Zanimljivo je da organizacije
koje su uključene u istraživanje, od čega su gotovo dvije
trećine istih u javnom vlasništvu, percipiraju energetsku
učinkovitost kao vrlo ili iznimno važnu. Oko dvije trećine
svih organizacija je već postavilo svoje ciljeve energetske
učinkovitosti, a pola njih je već odradilo nekoliko projekata
energetske učinkovitosti.
Prema istraživanju, najvažnija očekivanja u vezi s projektima energetske učinkovitosti općenito su smanjenje
troškova energije i potrošnje, dok je ključna prepreka
koje ometa provedbu projekata energetske učinkovitosti
nedostatak financijskih sredstava i nedostatak vremena
tehničkog osoblja.
OPTIMIZACIJA
Slično kao i projekti energetske učinkovitosti u cjelini,
prema mišljenjima 69% ispitanika, potrošnja energije i
Slika 1
Glavne poteškoće u
provedbi Re-Co projekta
optimizacije
smanjenje troškova su najvažniji ciljevi koji se žele postići
provođenjem projekata optimizacije, a najizraženija
prepreka je nedostatak financijskih sredstava (slika 1), koja
je u zdravstvu i obrazovanju još važnija.
Daleko najvažnije pitanje koje treba riješiti projektom optimizacije je smanjenje troškova energije i potrošnje (87%),
a slijedi ga unapređenje svijesti o potrošnji energije (39%)
i optimiziranje rada postojećih tehnologija zgrada (36%).
Područja za koja su ispitanici utvrdili najveći potencijal
uštede energije kroz projekt optimizacije je ponašanje
korisnika (54%), grijanje (50%), hlađenje (43%) i ventilacija
(40%).
Ključna osoba koja donosi odluku o provedbi projekta
optimizacije je u 43% organizacija generalni direktor,
nakon čega slijedi tehnički voditelj (14%). Koji su najvažniji
čimbenici koji utječu na odluke o provedbi projekta
optimizacije? Očekivano, na prva dva mjesta nalazi se
smanjenje potrošnje energije i pripadajućih troškova te
cijena provođenja projekta optimizacije..
Iz nekoliko razloga - prije svega smanjenja troškova
energije i potrošnje, dugoročnog značaja i usklađenosti
s ciljevima organizacije (slika 2), 79% svih ispitanika bi
preporučilo provedbu projekta optimizacije donositelju
odluka u njihovoj organizaciji. Od toga, gotovo dvije
trećine bi provelo projekt u suradnji s vanjskim konzultantima, a 12% bi ga provelo isključivo putem vanjskih
suradnika (outsourcing). Zanimljivo je da se neke organizacije ne bi odlučile na optimizaciju jer same provode
slične projekte, dok neke organizacije unatoč tome i dalje
žele dobiti neovisno mišljenje o svojem energetskom
sustavu.
55.7%
Nema financijskih sredstava za provedbu mjera energetske
učinkovitosti
48.9%
49.2%
56.3%
Tehničko osoblje nema vremena za obavljanje dodatnih
zadataka
36.9%
39.3%
37.5%
Korisnici nisu voljni prihvatiti promjene u ponašanju
20.5%
21.3%
Znanje za provedbu mjera energetske učinkovitosti je nisko
6.3%
Ne poznajemo dovoljno dobro Re-Co koncept
Nedovoljna količina energetskih podataka za provedbu projekt
Top management nije zainteresiran za energetsku učinkovitost
3.1%
17.6%
14.8%
15.6%
15.9%
13.1%
15.6%
10.8%
14.8%
10.2%
8.2%
6.3%
6.8%
6.6%
6.3%
Ne postoji motiviranost za provedbu mjera energetske
učinkovitosti
Ostalo
0%
4
70.5%
68.8%
20%
Prosječno
Zdravstvo
Obrazovanje
40%
60%
80%
I, NAKON SVEGA,
ZAŠTO OPTIMIZACIJA?
Pitate li se sada bi li optimizacija mogla biti pravo rješenje
za vas? Dopustite nam da odgovorimo na ovo pitanje.
Optimizacija smanjuje potrošnju energije i troškove
provedbom mjera s minimalnim ulaganjima. Re-Co
pilot projekti pokazuju da je realno očekivati uštedu
energije od 10%.
Optimizacija je puno više od samog energetskog
pregleda budući se mjere s minimalnim ulaganjima ne
samo identificiraju, nego i provode.
Optimizacija se može koristiti u slučajevima gdje ugovaranje energetske učinkovitosti (EPC) iz raznih razloga
nije moguće primijeniti.
Zbog postignute uštede energije s jedne strane i identificiranih mjera tijekom Re-Co procesa s druge strane,
optimizacija otvara vrata ulaganjima u energetsku
učinkovitost u slučajevima kada trenutno nema novca
ili volje za ulaganje u nove instalacije.
Optimizacija je prikladna za građevine sa složenom
opremom, uključujući i one s potrebom za visokom
radnom sigurnosti (npr. u bolnicama). Također ju je jednostavno provesti bez ometanja rada u objektu.
Optimizacija se može i treba provoditi u suradnji s
internim tehničkim osobljem koje može imati koristi od
stručnosti, znanja i iskustva vanjskog partnera.
Projekt optimizacije se također može prilagoditi razini
znanja koju posjeduje interno osoblje.
Usluge optimizacije mogu se prilagoditi individualnim
potrebama klijenta (manja potrošnja energije i troškovi,
bolja kvaliteta zraka, poboljšani uvjeti rada itd.).
SLIKA 2
Razlozi vezani za preporuku
projekta optimizacije
2.6%
2.6%
2.6%
3.8%
Optimizacija je bitna nakon kvalitetnih termo
opremanja zgrade. Potencijalne uštede i koristi se
mogu postići samo uz optimizaciju sustava i načina
korištenja zgrade.
Još uvijek se pitate možete li to učiniti? Da, možete! A mi
smo tu da vam pomognemo.
Ključni rezultati analize
Re-Co anketa
3.8%
Re-Co pristup nije naširoko poznat. Ipak, čini se da neke
organizacije već provode slične projekte.
3.8%
6.4%
50.0%
Uprave institucija su općenito glavni donositelj odluka o projektu
optimizacije.
Najvažniji faktori koji utječu na odluke koje se odnose na
provedbu projekta optimizacije su očekivano smanjenje
potrošnje energije i smanjenje troškova te cijena projekta.
7.7%
7.7%
Glavne prepreke za provođenje projekta optimizacije su
nedostatak financijskih sredstava,nedostatak vremena tehničkog
osoblja i odbijanje korisnika da usvoje promjene ponašanja.
9.0%
potrošnja energije i/ili
smanjenje troškova
zanimljiv koncept
dugoročna važnost
važan proces
u skladu s ciljevima
organizacije
profesionalan pristup
u tijeku je sličan projekt
pogled izvana na energetske
sustave
5
Optimizacija može biti osmišljena kao priprema za
uvođenje sustava za upravljanje energijom (npr. ISO
50001).
važno za okoliš
optimizacija energetskih
sustava
ostalo
Glavna područja koja treba riješiti optimizacija je promjena
ponašanja korisnika, grijanje, hlađenje, ventilacija i ovojnica
zgrade.
Optimizacija - mala ulaganja za veliku uštedu energije
– može se promatrati kao jedan od načina da iskoristi potencijal
energetske učinkovitosti u organizaciji.
Što je optimizacija energetskih
sustava (engl. re-commissioning)?
DEFINICIJA
Optimizacija energetskih sustava je sistematičan pristup
ispitivanju postojećih sustava u zgradi, postupaka rada
i održavanja te interakcije s korisnicama zgrade. Mjere
optimizacije:
generiraju 5-15% smanjenja troškova energije;
zahtijevaju mjere energetske učinkovitosti s minimalnim ulaganjima;
primjenjuju se na postojeće tehnologije zgrade;
može ih provoditi interno osoblje, vanjsko osoblje (outsourcing) ili interno i vanjsko zajedno.
PROCES
Proces optimizacije sastoji se od četiri glavne zadaće
prikazane na slici 3.
Slika 3
Četiri glavne zadatka
procesa optimizacije
ZADATAK 1
DEFINIRANJE
CILJEVA
1
ZADATAK
DEFINIRANJE CILJEVA
Mobiliziranje zainteresiranih strana
Definiranje strateških ciljeva optimizacije, zgrada i
postupka vrednovanja
2
ZADATAK
ENERGETSKI PREGLED
Energetski pregled zgrade
Analiza isplativosti mjera za smanjenje potrošnje
3
ZADATAK
PRIMJENA MJERA I
VREDNOVANJE UŠTEDA
Priprema mjera i postupka vrednovanja
Primjena mjera i vrednovanje rezultata
Optimiziranje mjeras
4
ZADATAK
NASTAVAK PROVEDBE
MJERA
Prijenos projekta
Nastavak provedbe mjera
Postavljanje novih ciljeva
Mobilizacija zainteresiranih strana i definiranje projekta su
ključni prvi koraci u procesu optimizacije i izvode ih zajedno
savjetnik za optimizaciju i klijent, kako bi se osigurala jasna
definicija i razumijevanje projekta koji je zajednički svim
zainteresiranim stranama.
Prilikom pokretanja projekta optimizacije, potrebno je
osigurati osobnu podršku uprave. U načelu, budite svjesni
da je komunikacija ključni, vjerojatno kritični, faktor uspjeha
projekta optimizacije. Interna anketa 9 projektnih partnera
Re-Co projekta pokazuje da je čak njih 8 ocijenilo važnost
komunikacije s korisnicima i klijentima kao "vrlo važne". U
isto vrijeme, većina smatra komunikaciju izazovom.
Najvažniji rezultati ovog zadatka su:
popis mobiliziranih zainteresiranih strana;
popis strateških ciljeva;
popis odabranih zgrada;
popis ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI).
6
ZADATAK 2
ENERGETSKI
PREGLED
Tijekom ovog zadatka, Re-Co konzultant pregledava
zgrade, identificira područja visokog potencijala i
definira konkretne mjere za poboljšanje i plan za njihovu
provedbu. Klijent će dobiti jasan izračun troškova i
ušteda za svaku mjeru temeljem kojih će donijeti odluku
o provedbi.
Slučaj 1. opisuje kako je detaljan energetski pregled
bolnice doveo do niza isplativih mjera koje su rezultirale
sa 8% uštede toplinske i električne energije.
Najvažniji rezultati ovog zadatka su:
popis mogućih mjera;
skraćeni popis mogućih mjera;
procjena mjera;
popis mjera koje treba provesti.
SLUČAJ 1
Kako su
detaljan
pregled zgrade
i sudjelovanje
tehničkog
osoblja doveli
do odabira
isplativih mjera
optimizacije
Za potporu procesa donošenja odluka u klinici, Re-Co
konzultant provodi grubu analizu koja pokazuje kako se je
potrošena energija (iz računa za električnu energiju) podijeljena između pojedinačnih potrošača.
To je rezultiralo dijagramom tijeka energije koji daje
pregled glavnih potrošača. Utvrđeno je da je najveći
potrošač energije ventilacijski sustav s oko 45% ukupne
potrošnje energije što odgovara više od 50% ukupnih
troškova klinike za energente.
načina rada sadašnjoj uporabi. Izračun za pojedine ventilacijske sustave otkrio je prosječnu uštedu veću od 35%
u odnosu na prvobitno korištenu energiju
Sastavljen je popis s prijedlogom mjera. Na završnom
sastanku, odobrene su mjere, a rokove za njihovo
provođenje su dogovorili osoblje i korisnici. Tijekom šest
mjeseci provedeno je nekoliko prilagodbi sustava za upravljanje zgradom, što je rezultiralo uštedama od oko 8%
toplinske i električne energije.
Potrošnja energije
BG Klinik Ludwigshafen
Status Quo:2010
Ventilacijski
sustavi
Poštošnja energije
Topla voda
BG Klinik Ludwigshafen,
jedan od najvećih medicinskih centara u Njemačkoj
El. energija
Statično grijanje
Područno
grijanje
Ostalo
Hlađenje
Plin
Rasvjeta
Kuhinja i
sterilizacija (para)
Gubici u
proizvodnji (para)
Održano je nekoliko sastanaka s tehničkim osobljem,
uključenim korisnicima i tvrtkama kako bi se razumjela
složena struktura približno 40 ventilacijskih sustava.
Razjašnjena su važna pitanja kao što su: koji ventilacijski
sustavi opskrbljuju koje sobe, kakva je namjena prostorija,
jesu li se namjene prostorija i njihovi uvjeti promijenili,
odgovara li vrijeme korištenja trenutnoj uporabi, koji ventilacijski sustav bi trebao biti detaljno analiziran itd. Glavni
prioritet je dan ventilacijskim sustavima s velikim protocima
zraka, dakle onima koji imaju najveću mogućnost uštede.
Kritična područja, kao što su operacijske dvorane, su bila
isključena.
Nakon toga izračunat je energetski potencijal ušteda
odabranih ventilacijskih sustava prilagođavanjem njihova
7
POUKE
Vrlo je važno prvo obratiti pažnju na najveće potrošače.
Suradnja s tehničkim osobljem olakšava pronalazak potencijala energetske uštede u složenim
sustavima.
Važno je napraviti pregled ventilacijskih sustava i
područja koja oni opskrbljuju, pogotovo u složenim
objektima kao što su bolnice. Važno je pratiti
promjene, npr. ako se namjena prostorija mijenja,
korisnik sustava treba prilagoditi rad ventilacijskog
sustava. Isto tako, ako su stari sustavi zamijenjeni
novim komponentama, način rada treba provjeriti i,
ako je potrebno, treba prilagoditi parametre.
ZADATAK 3
PRIMJENA MJERA
I VREDNOVANJE
UŠTEDA
SLUČAJ 2
Praćenje
potrošnje energije
je kontinuirani
proces
Norveško Sveučilište za
istraživanje života
Biotehnologija (BTB) i
Tehnički fakultet (TF)
U sljedećem koraku su mjere su pripremljene i
provedene. Nadalje, definiran je i primjenjen koncept
kojim se podupire vrednovanje rezultata, uključujući
odgovarajući tehnički sustav mjerenja. Slučaj 2.
ilustrira kako su ostvarena važna smanjenja troškova
za energiju u sveučilišnoj zgradi putem jednostavnih
mjera optimizacije.
Važan korak u ovom zadatku je mjerenje i vrednovanje (M&V) ostvarene uštede energije. Važno je
Na norveškom Sveučilištu za istraživanje života (NMBU)
pokraj Osla u Norveškoj, izabrane su dvije zgrade za optimizaciju, na temelju njihove složenosti, potencijala uštede
i izostanka namjere velike sanacije. Zgrade se koriste za
urede, kao istraživačka područja te za obrazovne svrhe.
Osnovne preglede zgrada su proveli vanjski Re-Co
stručnjaci kako bi se identificirale odgovarajuće mjere.
Istaknuto je nekoliko pitanja koja se odnose na upravljanje
i korištenje zgrade.
Postojeći sustavi nadzora energije su bili prisutni, ali je i dalje
bilo potencijala za njihovo aktivnije korištenje u upravljanju energijom. Sustavi središnjeg upravljanja zgradom
su također korišteni, ali nisu bili koordinirani sa sustavom
upravljanja energijom. Ova pitanja bila su u središtu pilot
projekta pa su procedure revidirane kako bi se osigurala
pojačana usredotočenost na kontrolu korištenja energije.
Procedure za izvješćivanje na svim razinama, uključujući
i management su važni kako bi sustav praćenja energije
postigao rezultat uštede energije kakav smo planirali.
Nadalje, potrebne resurse je potrebno rasporediti
uzimajući u obzir i vještine i vrijeme. Odgovornost za
zgrade na NMBU-u je definirana, ali je još uvijek bilo teško
prioritizirati vrijeme i uspostaviti procedure. Pilot projekt
optimizacije je bio dobrodošla prilika za usredotočiti se na
te zadatke.
uskladiti takozvani 'M&V plan' s mjerama, klijentovim
očekivanjima (koja se npr. odnose na točnost mjerenja,
detalje izvješćivanja i pristupa podacima), dostupnim
tehnologijama mjerenja i/ili troškovima dodatnih alata
za mjerenje koji mogu biti potrebni. Međunarodni
protokol za mjerenje i vrednovanje učinka (IPMVP). Tehničke mjere su uglavnom bile usmjerene na sustav
otapanja snijega, curenje zraka i sunčana sjenila, ali se
proučavalo i mogućnost kontrole rasvjete i ventilacije.
Mjere su raspravljene i prioritizirane, a odabrane mjere
je provelo interno osoblje te ih je ocijenio stručnjak za
optimizaciju.
Izračunate su uštede od oko 10%. Kao i kod drugih zgrada,
mnogi čimbenici utječu na potrošnju energije pa je za
neke mjere koje su primjenjene na pilot zgradama bilo
teško dokumentirati postignute uštede. Međutim, projekt
optimizacije je bio uspješan u fokusiranju na energetske
sustave i procedure, a time i na pripremanju terena za
primjenu daljnjih mjera.
POUKE:
Naučili smo da, osim činjenice da male mjere mogu
osigurati znatne uštede, te da nadzor energije
zahtijeva stalnu koncentraciju i određene resurse.
Čak i kada se definira odgovornost, nedostatak
praćenja od strane uprave dovodi do gubitka
fokusa. Procedure za izvješćivanje i ocjenjivanje su
ključne. Vanjski stručnjak može osigurati vrijedne
podatke i dovesti do promjene u prioritetima.
TIPIČNE OPTIMIZACIJSKE MJERE
Fino ugađanje i poboljšanje postojećeg sustava upravljanja zgradom (BMS) i energetskog informacijskog sustava (EIS), na primjer:
Provjeriti rade li svi satovi i kalendari ispravno i, ako je potrebno, reprogramirati postavke
Osigurati da su temperaturne točke za početak grijanja i hlađenjadovoljno udaljene jedna od druge ('mrtva zona') kako bi se
izbjeglo istovremeno hlađenje i grijanje
Provjeriti jesu li svi senzori za nadzor postavki ispravno montirani
Osigurati da su postavke unutarnje temperature pravilno definirane i reprogramirati ih po potrebi
Uspostaviti trajni nadzor energije, po mogućnosti na temelju detaljnog profila sustava potrošnje (15-minutne ili satne
vrijednosti potrošnje), u cilju praćenja učinka mjera optimizacije i otkrivanja novih mjera
Provedba kampanja za unapređenje svijesti o potrošnji energije kod korisnika zgrade, npr. senzibilizacija sestara ili uredskih
službenika za energetski učinkovito ponašanje (gašenje svjetala, odgovarajuća primjena ventilacije i sl.)
Instaliranje vremenskih releja, detektora nazočnosti i intenziteta svjetla
Zamjena žarulja, npr. zamjena žarulja sa žarnom niti s LED ili štednim žaruljama
Uključivanje mjera optimizacije u postupak održavanja tehničkih postrojenja
Analiziranje korištenja opreme na komprimirani zrak i optimiziranje iste gdje je to moguće, dok tražite mjesta gdje zrak curi iz
sustava
8
Verification Protocol) definira elemente koji bi trebali
biti uključeni u M&V plan:
Definicija mjera za postizanje uštede energije;
Koja IPMVP mogućnost je odabrana (A, B, C ili D). Primjerice, opcija C predviđa mjerenje potrošnje energije
cijele zgrade prije i nakon mjera optimizacije. Razlika u
mjerenjima definira uštedu energije. Ovu opciju treba
koristiti samo ako se očekuju dovoljno velike uštede u
projektu optimizacije i ako su definirani svi parametri
koji značajno utječu na potrošnju energije;
Definiranje osnovne potrošnje energije;
Definicija osnovnog razdoblja i razdoblja vrednovanja;
Postupak za podešavanje osnovnih podataka;
Cijene energije;
Točke mjerenja:
Što će se mjeriti i kako (ručno ili automatski)?
Ako ne postoji sustav praćenja energije (ili BMS),
potražite mobilni mjerni sustav i želi li klijent uopće
ulagati u mjerenje.
Odgovornosti: tko će što napraviti?
Očekivana preciznost i točnost mjerenja;
Očekivani trošak mjerenja i vrednovanja;
Upute za izvješćivanje.
Najvažniji formalni rezultati ovog zadatka su::
planiranje mjera;
postupak vrednovanja, uključujući M&V plan;
izvješće o mjerama i projektu optimizacije općenito.
ZADATAK 4
NASTAVAK
PROVEDBE MJERA
U ovom posljednjem koraku osiguran je prijenos projekta
na klijenta i nastavak provedbe mjera optimizacije.
Tijekom sastanka na kojem se odvija prijenosa projekta
Re-Co konzultant predstavlja:
konačnu ocjenu mjera;
način na koji će se mjere nastaviti, uključujući i postupak
praćenja (kontinuirane, redovite provjere...), moguće
nove mjere i pokazatelje uspješnosti;
način na koji će se ocjenjivati mjere, uključujući i plan
mjerenja i vrednovanja ('M&V plan').
Najvažniji rezultati ovog zadatka su:
projektiranje nastavka provedbe mjera;
postupak ocjenjivanja nastavka mjera;
zapisnik sa sastanka prijenosa projekta.
9
Zašto optimizirati energetske
sustave?
Razlikujemo dvije vrste prednosti:
financijske prednosti: one mogu biti izražene u financijskom smislu;
nefinancijske prednosti: one često ostvaruju profit,
ali je u takvim slučajevima financijsku prednost vrlo
teško procijeniti.
FINANCIJSKE PREDNOSTI
VEĆA DOBIT OSTVARENA REZANJEM
ENERGETSKIH TROŠKOVA
Slika 4 i slika 5 predstavljaju najvažnije pokazatelje
profitabilnosti 12 Re-Co pilot projekata. Tablica 1 daje
detaljnije informacije o ovim grafovima.
4% i 20%. Prosječno, postotak uštede je nešto veći za
urede (15%) nego za bolnice (9%): pogledajte točke na
desnoj strani grafa ili tri najniža stupca u tablici 1.
Zelene točkice na slici 4 predstavljaju postotak uštede
troškova za energiju po projektu. Ušteda varira između
Slika 4
Postotak uštede troškova
za energiju (%)
i interna stopa povrata (IRR)
po pilot projektu (%)
200%
25%
180%
160%
140%
120%
15%
100%
% IRR
% ušteda el. energije
20%
80%
10%
60%
40%
5%
20%
0%
0%
H1
H2
H3
H4
H5
H6
H7
O1
Manji postotak uštede troškova za energiju u bolnicama
se vjerojatno može objasniti sljedećim:
bolničke zgrade u prosjeku imaju mnogo veću
potrošnju energije godišnje (± 900.000 € godišnje)
od ureda (±240.000 € godišnje): vidi tablicu 1. Zbog
veličine bolnice, projekt optimizacije bolnica je obično
sklon usredotočiti se samo na dio energetskog sustava
(npr. ventilacijske jedinice), dok su u uredima stručnjaci
usmjereni na sve moguće mjere štednje koje se odnose
na cijelu zgradu. U potonjem slučaju, lakše je stvoriti
relativno veći postotak uštede energije.
Nadalje, bolnice obično imaju dobro razvijen odjel
održavanja koji obično kontrolira instalacije u zgradi.
To vjerojatno već pomalo smanjuje energetsku neučinkovitost u zgradi, a time i
10
O2
O3
O4
O5
H
O
H+O
potencijal optimizacije.
Prosječna ušteda troškova za energiju svih pilot
projekata je 10%. Ovaj broj je savršeno u skladu s
početnim ciljem Re-Co prijedloga - "10% energetske uštede kroz mjere s minimalnim ulaganjem". U
projektima koji uključuju ugovore o energetskom
učinku (EPC), tvrtke za energetske usluge (ESCO)
uvijek će integrirati sve vrlo profitabilne mjere za
uštedu energije, poput mjera optimizacije. S obzirom
da je tipična ušteda troškova za energiju od 25%
napravljena pod EPC-om, može se pretpostaviti
da je otprilike 40% energetske uštede ostvareno u
tipičnom EPC projektu ostvareno putem mjera
optimizacije.
IRR (interna stopa povrata) predstavlja financijski povrat
ulaganja. IRR ulaganje (obično minimalno) u optimizaciji
može se usporediti s financijskim povratom na drugim
ulaganjima, kao što su:
kamatna stopa novca koji se drži na štednom računu,
trenutno je na oko 2%; ili
financijski povrat novca uložen u burze je, prema
ekonomskim istraživanjima, od 1970. godine u prosjeku
oko 9%.
Crvene točkice na slici 4 predstavljaju IRR ulaganja u optimizaciju za 12 pilot projekata. IRR varira između 26% i 187%, a
73 % je prosjek (vidi tablicu 1). Ovaj financijski povrat od 73%
na projekte optimizacije je vrlo vjerojatno niska procjena, jer
pretpostavlja životni vijek mjera, konzervativno procijenjen,
na samo 4.1 godina u prosjeku (vidi tablicu 1).
U skladu s tim, financijska dobit od ulaganja u mjere optimizacije je izuzetno visoka u odnosu na povrat koji se
dobiva na štednom računu ili dionicama. Štoviše, dionice
Slika 5
Udio dobiti, troška ulaganja
te ostalih troškova i koristi
u ukupnoj uštedi troškova
za energiju
su mnogo rizičnija investicija od mjera optimizacije jer
se financijska vrijednost dionica može se djelomično
ili potpunosti strmoglaviti u vrlo kratkom vremenu što
potvrđuju financijske krize.
Ukupna dobit (€/godinu) optimizacijskih projekata je
izračunata u tablici 1 na sljedeći način:
Ušteda troškova za energiju
Trošak ulaganja. To je godišnje uplata banci za kredit
(hipotetski) koji je potreban za financiranje (obično
minimalnih) ulaganja u projekt optimizacije.
Ostali troškovi. Dodatne koristi kao što su niže cijene
energije ostvarene putem ponovnih pregovora o
dobavi energenata tijekom projekta optimizacije se
smatraju negativnim troškovima.
Oko dvije trećine uštede troškova za energiju koje
su ostvarene optimizacijom su čista dobit za klijenta.
Preostali dio uglavnom ide na troškove ulaganja (vidi
sliku 5).
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
H1
H2
H3
H4
Ostali troškovi i koristi
H5
H6
H7
Re-Co projekt također prati sljedeće vrste investicijskih
troškova za svaki pojedini pilot projekt (vidi tablicu 1):
izravni troškovi ulaganja, tj. troškovi koji su izravno
povezani s mjerama uštede energije;
neizravni troškovi ulaganja, tj. troškovi posredno
povezani s mjerama uštede energije, npr. fiksni
troškovi analize, utvrđivanja mjera, upravljanja
projektom, mjerenja i vrednovanja itd..
Prosječni ukupni trošak ulaganja u projekt optimizacije je iznosio 68.000 €, što je otprilike jednako uštedi
troškova energije i predstavlja oko 10% godišnjeg
troška za energiju. Ovaj broj se može usporediti s
ukupnim troškom ulaganja tipičnog EPC projekta koji
11
O1
Dobit
O2
O3
O4
O5
O6
O7
H+O
Ulaganje
je otprilike jednak godišnjem trošku za energiju. Dakle,
trošak ulaganja EPC projekta je oko 10 puta veći od
troškova ulaganja u projekt optimizacije.
Budući su mjere optimizacije zapravo mjere s minimalnim ulaganjima, izravno ulaganje u mjere je ograničeno
na oko 44.000 € po projektu. Neizravno ulaganje u
projekt optimizacije, tj. neka vrsta fiksnih 'režijskih'
troškova, je relativno visoka u usporedbi s izravnim
ulaganjima i prosječno iznosi do 23.000 € po projektu.
Tablica 1
Glavni financijski pokazatelji Re-Co pilot projekata
ZGRADA
Kod
Ime
ZEMLJA
kod
Trošak
energije
Ušteda energije
Ulaganje
Smanjene
troškova
energije
Direktno
Indirektno
1
2
%
(A)
(B)
(A/B)
(€/god.)
(€/god.)
(%)
Ukupno
(C1)
(C2)
(C=C1+C2)
(€)
Životni
vijek
(god.)
Otplata
ulaganja.
Ostali
troškovi
Profitabilnost
Povrat direktnog
ulaganja1
Dobit
ukupno
6
(D)
(E)
(C1/A)
(A-D-E)
(god.)
(€/god.)
IRR
ukupno
(interna
stopa
povrata)
(%)
(€)
(€)
(€/god.)
(€/god.)
H1
Dom zdravlja Zagreb - Centar
CR
106,181
20,586
19%
27,922
4,400
32,322
3.4
10,712
-5,700
1.4
15,574
69%
H2
Opća bolnica Brežice
SI
229,296
12,798
6%
10,920
6,450
17,370
2.9
6,654
1,050
0.9
5,095
46%
H3
Bolnica Güssing
AT
247,274
19,841
8%
N/A3
28,000
28,000
2.2
13,755
2,000
N/A3
4,085
26%
H4
Bolnica Srca Isusovog, Beč
AT
–
22,882
6%
5,610
28,200
33,810
4.3
8,865
5,000
0.2
9,017
43%
H5
Gerijatrijski centar Graz
AT
452,797
20,376
4%
N/A3
26,250
26,250
2.2
12,896
2,000
N/A3
5,480
34%
H6
Bolnica Sestara milosrdnica, Linz
AT
–
162,575
8%
43,320
41,000
84,320
3.8
24,729
8,000
0.3
129,845
182%
H7
Bolnica BGU Ludwigshafen
DE
2,883,861
295,770
10%
269,700
52,490
322,190
4.0
89,900
2,000
0.9
203,870
85%
O1
Uitgeverij Averbode
BE
50,517
10,216
20%
14,590
15,910
30,500
9.3
4,181
-1,793
1.4
7,828
39%
O2
KUL GEO - Instituut
BE
70,409
12,038
17%
9,840
7,187
17,027
5.6
3,539
660
0.8
7,839
64%
O3
Sveučilište LS, zgrada TF
NO
220,763
20,417
9%
12,728
23,300
36,028
4.0
10,061
500
0.6
9,855
44%
O4
Sveučilište LS, zgrada BTB
NO
244,078
26,698
11%
15,646
23,300
38,946
4.0
10,983
500
0.6
15,214
58%
O5
Tehn. sveučilište Braunschweig
DE
638,880
109,110
17%
32,599
24,270
56,869
3.9
16,259
2,220
0.3
90,631
187%
H
Prosječno bolnice
889,492
79,261
9%
71,494
26,684
98,179
3.3
23,930
2,050
0.9
53,281
69%
O
Prosječno uredi7
244,929
35,696
15%
17,081
18,793
35,874
5.4
9,005
417
0.5
26,273
78%
H+O
Prosjek - svi
620,924
61,109
10%
44,287
23,396
67,684
4.1
17,711
1,370
0.7
42,028
73%
Odnosi se samo na investicijske troškove izravno povezane s
mjerama uštede energije
2
Odnosi se samo na investicijske troškove posredno povezane s
mjerama uštede energije, npr. fiksni trošak za analizu, utvrđivanje
mjera, upravljanje projektima, itd..
3
Projekt usmjeren na motivacijske mjere i stoga nema izravne
troškove ulaganja koji se odnose na određene mjere, nego samo
neizravne troškove
4
Ostali godišnji transakcijski troškovi minus moguće godišnje koristi
5
Sve vrijednosti u cost-benefit analizi su u stalnim cijenama, stoga je
inflacija = 0%
1
POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI
ZAPOSLENIKA
Mjere optimizacije obično poboljšavaju dobro funkcioniranje HVAC sustava i rasvjete te povećavaju
produktivnost zaposlenika koji rade u zgradi. To je još
jedna važna prednost jer je trošak plaća u uredskoj
zgradi obično 100 puta veći od energetskih troškova
te zgrade. Anketa o udobnosti provedena među 14
belgijskih državnih ureda pokazala je da se stopa zadovoljstva ukupnom udobnosti može znatno povećati
jednostavnim mjerama optimizacije kao što je
podešavanje postojećeg sustava upravljanja zgradom.
U tim poslovnim zgradama, mjere optimizacije će generirati financijski učinak na produktivnost zaposlenika
od oko 3,5 EUR/m².
12
Kamatna stopa koja se koristi u cost-benefit analizi je 5%
Napomena: uključujući 2% inflacije, to rezultira nominalnom
kamatnom stopom od 7%
Prezentirani IRR uključuje 2% inflacije
6
Odnosi se na sve troškove i koristi Re-Co projekta, uključujući
neizravne troškove (npr. fiksni trošak za analizu, utvrđivanje mjera,
upravljanje projektima, itd.) i osim uštede uključuje i druge koristi
7
Većinom uredske i sveučilišne zgrade
NEFINANCIJSKE KORISTI
trud i ulaganja u kasnijim fazama.
BOLJI UČINAK NA OKOLIŠ
DOBAR POČETAK ZA UVOĐENJE
SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE ENERGIJOM
ISO 50001
Smanjenje potrošnje energije neminovno će dovesti do
manjeg negativnog utjecaja na okoliš zbog smanjenja
emisije CO2. Druga korist za okoliš dolazi od bolje razine
održavanja opreme koja se optimizira, povećavajući time
trajanost opreme.
S određene točke gledišta proces optimizacije je vrlo
sličan procesu u okviru sustava gospodarenja energijom:
kroz ciklus osiguranja kvalitete pokrenut je ciklus Plan-DoCheck-Act (planiraj-uradi-provjeri-djeluj) što je također
bitan element sustava gospodarenja energijom.
BOLJA USKLAĐENOST S PROPISIMA
Mjere optimizacije obično podržavaju usklađenost organizacije s propisima, na primjer:
usklađenost s propisima koji se odnose na toplinsku
udobnost i standarde kvalitete zraka u radnim
prostorima;
usklađenost s obveznim certifikatima energetske
učinkovitosti ili dobrovoljnim energetskim i ekološkim
certifikatima poput BREEAM-a.
Kontinuirano
poboljšavanje
Energetska
politika
Energetsko
planiranje
Upravina
provjera
Provedba
i rad
POBOLJŠANI RAD
I ODRŽAVANJE
Projekt optimizacije realizirat će tehničko osoblje u
suradnji s vanjskim specijaliziranim stručnjacima za HVAC
(grijanje, ventilacija, klimatizacija), rasvjetu i nadzornu
opremu. To će povećati stručnost internog osoblja, a
time ujedno unaprijediti upravljanje i održavanje koje
oni provode.
Nadalje, kako bi se proveo projekt optimizacije, nužno
je imati pristup tehničkoj dokumentaciji: objekta, instalacija i kontrolnih sustava. Ako takva dokumentacija nije
dostupna, ona će postati dostupna putem projekta optimizacije i na taj način povećati opću učinkovitost odjela
za upravljanje i održavanje.
DOBRA POLAZNA TOČKA ZA PRIMJENU
DRUGIH MJERA ENERGETSKE
UČINKOVITOSTI
Iz tehničke perspektive, mjere optimizacije će rezultirati optimiziranim korištenjem energije (toplina, rasvjeta,
hlađenje...). Optimizacija je nužan korak prije obrade
učinkovitosti tehničkih postrojenja i obnove istih. To će
omogućiti da postrojenja budu projektirana u optimalnim
dimenzijama.
No, iz psihološke perspektive, mudro je započeti program
energetske učinkovitosti optimizacijskim mjerama jer te
mjere brzo generiraju vidljive rezultate uštede energije
(5-15%) i financijsku dobit za organizaciju. To omogućuje
predstavljanje prednosti uštede energije u vrlo ranoj fazi
nekog programa energetske učinkovitosti. To povećava
povjerenje i potporu svih zainteresiranih strana unutar
organizacije uključenih u energetske uštede, što je od
vitalnog značaja za uspješnu provedbu više strukturnih
mjera energetske učinkovitosti koje obično zahtijevaju veći
13
Mjerenje
i analiza
Provjeravanje
Interni
energetski audit
Nesukladnosti,
ispravke, korektivne
i preventivne
radnje
Slika 6: Ciklus procesa ISO 50001
Na ovaj način, proces upravljanja energijom već je
pokrenut kroz proces optimizacije. No ne radi se samo o
tome: za uspješan projekt/proces optimizacije, potrebno
je pobrinuti se za niz drugih elemenata koji su također
elementi sustava upravljanja energijom. Tablica 2 u
sljedećem poglavlju prikazuje odgovarajuće elemente
procesa optimizacije i njihovih ekvivalenata u sustavu ISO
50001.
Uvođenjem gore navedenih optimizacijskih elemenata, uspostavljeni učinkoviti, iako ne i certificirani sustav za upravljanje energijom može se dalje razvijati u cilju certificiranja
sukladno normama, npr. ISO 50001, s relativno malim
uloženim naporom nego što bi to bilo potrebno za ISO certificiranje bez prethodne optimizacije. Nadalje, energetska
učinkovitost i povezani troškovi su već u tijeku kad se ISO
50001 uvodi nakon projekta optimizacije.
POVEĆANJE VRIJEDNOSTI ZGRADE
Vrijednost zgrade će se povećati zbog: smanjenih troškova
za energente, povećanja produktivnosti zaposlenika,
boljeg ekološkog učinka, bolje usklađenosti s propisima,
kao i poboljšanog upravljanja i održavanja.
Perspektive Re-Co projekta
Već sada možemo uspješnim pilotnim projektima
pokazati da Re-Co funkcionira sasvim dobro, tako da je
sada spreman za korištenje u praksi. Ipak, ostaje pitanje
može li se koncept dodatno poboljšati putem različitih
smjernica kako bi Re-Co usluge bile dostupne većoj
ciljanoj skupini. Različite perspektive su raspravljene u
raspravi "Outsourcing velikim energetskim kompanijama
ili provedba unutar vlastite organizacije" (engl. „Outsourcing to ESCO vs. in-house implementation”), koji je izrađen
u okviru Re-Co projekta te su utvrđene sljedeće staze.
Re-Co kao ESCO usluga
Za provedbu Re-Co projekta kao ESCO usluge čini se legitimnim uvesti neki oblik plaćanja za Re-Co stručnjake
na temelju njihovih rezultata. To bi moglo stvoriti neke
prednosti i otvoreniji stav klijenta, pod uvjetom da se
ne prenose svi gospodarski rizici na vanjskog stručnjaka,
jer je ključno postojanje financijske motivacije na strani
klijenta kako bi se osigurala uspješna suradnja (u smislu
tehničke optimizacije, ali posebno u motivaciji korisnika).
Model bi mogao biti postavljen slično ugovoru za
održavanje na temelju rezultata rada koji poštuje glavne
razlike s Re-Co uslugama. U obzir treba uzeti kooperativan pristup između kućnog osoblja i vanjskih stručnjaka.
Štoviše, potrebno je riješiti ključni problem ugovora o
energetskom učinku (EPC). Jedno od rješenja može biti
kvalitativna potvrda stručnjakovog učinka, privremeno
mjerenje ili postupak pojednostavljenog mjerenja i vrednovanja provedenih mjera.
Prijenos (outsourcing) gospodarskih rizika na vanjske
stručnjake načelno treba smatrati pozitivnim, tako dugo
dok su preneseni rizici u području utjecaja stručnjaka
kako bi se izbjegao nepotrebni rizik i troškovi, npr. uslijed
promjena u načinu korištenju objekta. Po svemu sudeći
postoji potreba za razradom ove teme u svrhu razvoja
poslovnih modela koji uključuju plaćanja usmjerena na
Tablica 2
Ekvivalentni elementi Re-Co
optimizacije i sustava ISO 50001
uspjeh te radi istraživanja diferencijacije rizika.
Re-Co KAO KATALIZATOR
ZA UVOĐENJE SUSTAVA ENERGETSKOG
UPRAVLJANJA
Primjenom Re-Co procesa na objekt ne radi se samo o
tehničkim optimizacijama i novoj opremi, nego se uvelike
radi o kontinuitetu provedenih mjera - održavanje, prilagodbe na promjene u korištenju, tekuća poboljšanja - i
stoga o procesima koji se moraju provesti unutar organizacijske strukture, posebice kada je riječ o promjenama u
ponašanju korisnika i primjeni korisničkih podataka. Osim
toga, uvođenje sustava nadzora energije, koja ne smije
biti svrhom sama sebi, bi trebalo dovesti do posljedica
u obliku optimizacije kontrole, korisničkih podataka i
tehničkih mjera te mora biti popraćena definiranjem
procesa i osobnih odgovornosti.
Strukture tih procesa savršeno su zastupljene u
PDCA (planiraj-učini-provjeri-djeluj) ciklusu. Kontinuirani
razvoj ove sheme dovodi do konstrukta koji je gotovo
identičan sustavu upravljanja energijom poput ISO 50001
(tablica 2).
Kao dio izvedbe četrnaest Re-Co pilot projekata, u
suradnji Re-Co stručnjaka i klijenata već se primjenjuje
niz elemenata sustava za upravljanje energijom. Na kraju,
uspostavljen je učinkovit sustav za upravljanje energijom
iako nije certificiran. Od tog trenutka nadalje, vrlo je jednostavno te elemente dalje koristiti i integrirati u trajni
proces. Na kraju (ili početku?) ovog puta, potrebno je
samo još nekoliko elemenata koje treba razviti kako bi se
učinkovit sustav upravljanja energijom transformirao u
sustav certificiran sukladno normi ISO 50001.
Sustav upravljanja energijom
Re-Co optimizacija
Energetska politika
Predanost menadžmenta za razvoj i provedbu mjera energetske
učinkovitosti
Energetski učinkovito projektiranje
Analiza potrošnje, ABC analiza, definiranje mjera
Nadzor, analiza
Energetski nadzor
Pregled upravljanja
Izvješćivanje menadžmenta
Voditelj energetskog sektora
Energetski tim
Svijest korisnika, uključenost svih
korisnika
Motivacija korisnika, sustav za pridobivanje sugestija zaposlenika,
natjecanje u idejama
14
Re-Co pilot
projekt na prvi pogled
Re-Co tim je proveo ukupno 14 pilot projekata
kako bi se u praksi ispitao Re-Co pristup. Iako se
pilot projekti značajno razlikuju u detaljima, neka
zajednička obilježja su tipična za Re-Co pristup.
PORTFELJ ZGRADA
Najveći broj Re-Co pilot projekata je proveden u
medicinskim ustanovama. U ispitivanjima ih je sudjelovalo ukupno devet, iz: Austrije, Njemačke, Hrvatske,
Finske i Slovenije. Osim toga, doprinos su dala i
sveučilišta iz Njemačke, Norveške i Češke, kao i neke
administrativne zgrade iz Belgije. Neke od sveučilišnih
zgrada su tipične upravne zgrade, dok se druge koriste
kao knjižnice ili laboratoriji. Sve zgrade su relativno
velike i složene. U gotovo svim slučajevima, složenim
radom zgrade upravlja automatizacijski sustav.
PROVEDENE TEHNIČKE MJERE
Re-Co partneri su ispitali različite strategije s obzirom
na provedene tehničke mjere. Neki pilot projekti su bili
usmjereni na specifične sustave zgrade dok su drugi
obuhvaćali širok raspon energetskih tokova unutar
zgrade. Općenito govoreći, nekoliko sustava koji nude
atraktivne potencijale uštede s minimalnim ulaganjima čine se posebno pogodnim za Re-Co pristup:
Mnoge uspješne tehničke mjere su primijenjene na
ventilacijske sustave. Čini se da u praksi upravljanja
zgradama kvarovi u ventilacijskim sustavima često
ostaju neotkriveni. U prvom koraku, Re-Co stručnjaci
su prilagodili radno vrijeme sustava stvarnim
potrebama; osim toga smanjen je protok zraka
mnogih ventilacijskih sustava.
Druga aktivnost na koju su se usmjerili je poboljšanje
rasvjete. S jedne strane, Re-Co stručnjaci su prilagodili sustave kontrole, tako da je rad sustava
rasvjete usklađen sa stvarnim potrebama, primjerice
korištenjem osjetnika (senzora) prisutnosti. S druge
15
strane, nekoliko mjera je uključilo smanjenje prekomjerne razine rasvjete, kao i zamjenu rasvjetnih
tijela učinkovitijim sustavima rasvjete kao što je LED.
Iako bi se moglo očekivati da su sustavi grijanja velikih
objekata dobro kontrolirani, Re-Co stručnjaci još
pronalaze znatan potencijal uštede u mnogim pilot
projektima: postupno su prilagodili krivulje grijanja,
smanjili temperaturu tijekom noći, hidraulički optimizirali sustav i proveli niz manjih mjera.
Osim ova tri glavna područja koja su obuhvatili
gotovo svi pilot projekti, neki Re-Co pilot projekti
su se više bavili konkretnim mjerama koje su
karakteristične za određene vrste zgrada. Na primjer,
jedan pilot projekt se usmjerio na parni sustav koji je
bolnica koristila za sterilizaciju, a koji je trošio puno
energije.
Glavni preduvjet mnogih uspješnih tehničkih mjera
je dostupnost i iskoristivost postojećih sustava
automatizacije zgrada. Automatizacijski sustav
zgrade omogućuje „jednostavan pristup“ mjerama
za poboljšanje energetske učinkovitosti, čime se
omogućuje primjena mjera s minimalnim ulaganjem.
Netko bi mogao zaključiti da primijenjene mjere
poboljšanja energetske učinkovitosti nisu tajna. Iako
su dobro poznate u teoriji, one se zapravo ne provode
u svakodnevnoj praksi rada zgrade. U mnogim
slučajevima, mjere postaju ostvarive tek nakon temeljitog upoznavanja sa stvarnom potražnjom i zahtijevanom razinom udobnosti.
MOTIVIRANJE KORISNIKA
Aktivnosti motiviranja korisnika zgrade su sastavni i
važan dio Re-Co projekta jer korisnici imaju značajan
utjecaj na potrošnju energije u zgradama. U pilot projektima su ispitani različiti pristupi motiviranju korisnika.
Ciljane skupine se definiraju prema mjerama motiviranja
korisnika:
Prva skupina korisnika je osoblje koje upravlja
zgradom (tehničko upravljanje objektom).
Za drugu skupinu korisnika zgrada predstavlja njihovo
radno mjesto. To bi moglo biti medicinsko osoblje
u bolnici ili zaposlenici u poslovnoj zgradi, ali ova
skupina također uključuje osoblje za čišćenje.
Treća skupina korisnika obuhvaća ljude koji posjećuju
zgradu u određeno vrijeme, kao što su pacijenti ili
dnevni posjetitelji.
su usko povezani s uvođenjem EN ISO 50001 norme upravljanja energijom.
PRAĆENJE PUTEM ENERGETSKIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Energetski informacijski sustavi (EIS) uspostavljaju osnovu
za analizu energetskih tokova u zgradi i na taj način
predstavljaju koristan alat za identificiranje mjera za
poboljšanje energetske učinkovitosti. To posebno vrijedi
za mjere s minimalnim ulaganjima koje se u velikom dijelu
sastoje od prilagodbi regulacijskih sustava zgrade.
Prva razina korisnika – osoblje za tehničko upravljanje
objektom – je angažirana u svim pilot projektima,
budući su to ključni partneri Re-Co stručnjaka. Što
se tiče druge i treće skupine korisnika, većina pilot
projekata je primijenila relativno selektivan pristup
nudeći ciljane informacije vezane za pojedine oblike
uštede energije. Na primjer, čistači u bolnici su informirani o odluci da zatvaraju prozore u svim prostorijama
u koje ulaze dok čiste. U nekim pilot projektima takve
motivacijske aktivnosti su dopunjene širim aktivnostima u vezi s pitanjima energetske učinkovitosti u cjelini,
a koje imaju za cilj skrenuti pozornost korisnika na tu
temu.
U pilot projektima Re-Co timovi moraju raditi s EIS
sustavima koji su već uspostavljeni. Stoga su bili suočeni
s uobičajenim izazovima upravljanja energetskim
podacima u složenim zgrada. Malo koja zgrada u Re-Co
pilot projektu je imala dostupan kontinuirano servisirani
EIS sustav.
Dostupni podaci su najčešće vrlo fragmentirani i analiziraju
se samo s vremena na vrijeme. Polazeći od ovog opažanja,
Re-Co timovi su razradili koncepte za poboljšanje EIS
sustava u svakom pojedinom pilot projektu. Koncepti su
uključivali najvažnija pitanja EIS sustava, kao što su:
prikupljanje podataka: pozicioniranje mjerača; integracija podatkovnih točki u automatizacijski sustav
zgrade; kontinuirano naspram sporadičnog prikupljanja podataka;
pohrana podataka: definicija podatkovnog formata za
jednostavno rukovanje podacima; primjena sustava
identifikatora podataka i sl.;
U samo dva pilot projekta koje je provela Energetska agencija u Grazu je pažnja usmjerena na aktivnosti
motiviranja korisnika. Pod imenom "Energija u terapiji",
proveden je cijeli niz aktivnosti kako bi se naglasilo energetski učinkovito korištenje uređaja i sustava koji su pod
izravnom kontrolom korisnika.
Tamo gdje aktivnosti u području motiviranja korisnika
uključuju prilagodbe u organizacijama i procesima, one
Slika 7
Izračunati potencijal i ostvarena
konačna ušteda energije u
Re-Co pilot projektima
30%
25%
23.7%
20%
14.6%
15%
14.5%
9.5%
10%
9.2%
7.4%
5.8%
5.8%
5.7%
5%
10.8%
9.0%
1.0%
16
Realizirano
af
en
y
Lu
d
w
ig
sh
no
lo
g
ty
te
ch
BG
Kl
in
ik
io
BU
,B
hn
BU
,T
ec
Cilj
NM
ity
rs
ive
un
NM
Ba
ta
áš
To
m
ica
lF
ac
ul
a
nn
y
lV
ie
sp
i
Ho
es
us
tJ
ar
ta
r
fC
ha
rit
so
Si
ft
he
He
lo
ita
Ho
sp
Potencijal
st
er
sp
Za
gr
eb
Ho
C
PH
ra
l
ne
Ge
ice
Ce
nt
a
ia
tl
g
ch
w
ei
ns
bo
de
TU
tg
ev
er
ij A
ve
r
itu
st
In
o-
Ge
Br
au
ut
g
ss
in
Gü
H
ve
n,
Ui
Br
ež
Al
be
rt
KU
Le
u
in
Kl
tz
er
hw
ei
Sc
a.ö
.K
ik
Gr
az
0%
11.8%
analiza i standardna izvješća; i
procjena troškova i koristi od predloženih ulaganja u EIS
sustav.
U nekim pilot objektima, Re-Co pristup je već pokrenuo
nekoliko mjera za poboljšanje stanja u vezi EIS sustava,
čime se osigurava bolja osnova za utvrđivanje i provedbu
mjera za uštedu energije.
POSTIGNUTA UŠTEDA ENERGIJE
Slika 7 pruža pregled postignuća pilot projekata s obzirom
na uštedu energije. Neophodno je naglasiti da se ušteda
energije u složenim zgradama kao što su one koje su
uključene u Re-Co projekt ne može izmjeriti nego se samo
može izračunati. Dakle, Re-Co je primijenio dvostruki
pristup. Prvo su napravljene tehničke kalkulacije uštede
energije za svaku provedenu mjeru; drugo, ukupna ušteda
je procijenjena na temelju mjernih podataka. U zgradama
kao što su bolnice, s mnogim kontinuiranim izmjenama
i prilagodbama, jasno je da se rezultati oba navedena
pristupa teško mogu podudarati, iako mogu podržavati
i provjeravati međusobnu vjerodostojnost.
Re-Co projekti pokazuju vrlo atraktivan gospodarski učinak
s visokim profitnim maržama (vidi ispod tablicu 3). Budući
da Re-Co pristup otkriva dosta visok udio fiksnih troškova,
tj. troškova koji ne mogu biti izravna posljedica provođenja
mjera uštede, ti troškovi su u velikoj mjeri 'troškovi pokretanja', uključujući analizu energije, potrebne mjere i ukupno
upravljanje projektom, profitabilnost snažno ovisi o veličini
projekta. Veliki projekti imaju tendenciju biti izuzetno
unosniji od manjih. Visok udio fiksnih troškova ujedno predstavlja rizičnu stranu Re-Co projekata. Možemo zaključiti da
Re-Co nudi dobar potencijal za visoki profit, ako se mjere
uštede stvarno identificiraju i provedu, ali s druge strane,
zbog velikog udjela fiksnih troškova Re-Co pokazuje znatan
ekonomski rizik, ako uštede iz bilo kojeg razloga nisu
postignute.
14 Re-Co PILOT PROJEKATA
Provedba optimizacije u svih 14 pilot projekata je detaljno
prikazana na sljedećim stranicama.
Sve u svemu, možemo zaključiti da je mjera prosječne
uštede od 10% realna i ostvariva u većini Re-Co projekata.
Neki Re-Co pilot projekti su nešto ispod tog praga, dok
drugi značajno premašuju ovu mjeru zbog povoljnih
početnih uvjeta i pojačanog angažmana osoblja.
RE-CO PROJEKT OTKRIVA ATRAKTIVAN
OMJER TROŠKOVA I KORISTI
Pod uvjetom da se u velikoj mjeri postigne ušteda od 10%,
Tablica 3
Ekonomska mjerila
Re-Co pilot projekata
1
2
Odnosi se samo na investicijske
troškove izravno vezane za
pojedinu mjeru uštede energije
Projekt usmjeren na motivacijske
mjere i stoga nema izravne
troškove ulaganja koji se odnose
na određene mjere, nego samo
neizravne troškove
Prikazane uštede su uštede na
troškovima energije na temelju
izmjerene potrošnje energije
3
Odnosi se na sve troškove i
koristi Re-Co projekta, uključujući
i neizravne troškove (npr. fiksni
trošak za analizu, utvrđivanje mjera,
upravljanje projektom i sl.) i druge
koristi osim uštede na troškovima
4
ZGRADA
Smanjenje energetskih troškova
Kod
Trošak
energije
Ime
Smanjenje
troškova energije
Profitabilnost pojedinih mjera
Povrat direktne
investicije
Direktno
ulaganje1
(A)
(B)
(A/B)
(C)
(C/A)
(€/god.)
(€/god.)
(%)
(€)
(god.)
Ukupna profitabilnost4
Dobit
IRR
(interna
stopa
povrata)
(€/god.)
(%)
H1
Dom zdravlja Zagreb - Centar
106,181
20,586
19%
27,922
1.4
15,574
69%
H2
Opća bolnica Brežice
229,296
12,798
6%
10,920
0.9
5,095
46%
H3
Bolnica Güssing
247,274
19,841
8%
N/A
N/A3
4,085
26%
H4
Bolnica Srca Isusovog, Beč
–
22,882
6%
5,610
0.2
9,017
43%
H5
Gerijatrijski centar Graz
452,797
20,376
4%
N/A2
N/A3
5,480
34%
182%
H6
Bolnica Sestara milosrdnica, Linz
H7
Bolnica BGU Ludwigshafen
O1
Uitgeverij Averbode 3
O2
KUL GEO - Instituut 3
O3
Sveučilište LS, zgrada TF
O4
Sveučilište LS, zgrada BTB
2
–
162,575
8%
43,320
0.3
129,845
2,883,861
295,770
10%
269,700
0.9
203,870
85%
50,517
10,216
20%
14,590
1.4
7,828
39%
70,409
12,038
17%
9,840
0.8
7,839
64%
220,763
20,417
9%
12,728
0.6
9,855
44%
244,078
26,698
11%
15,646
0.6
15,214
58%
O5
Tehn. sveučilište Braunschweig
638,880
109,110
17%
32,599
0.3
90,631
187%
H
Prosječno bolnice
889,492
79,261
9%
71,494
0.9
53,281
69%
O
Prosječno uredi7
244,929
35,696
15%
17,081
0.5
26,273
78%
H+O
Prosjek - svi
620,924
61,109
10%
44,287
0.7
42,028
73%
17
Tehnička optimizacija
i motviranje korisnika se
nadopunjuju – cjelina je veća od
zbroja svih dijelova
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
ZEMLJA
Austrija
ZGRADA
klinika Albert Schweitzer Graz
ADRESA
Albert-Schweitzer-Plinse 36 Graz
VRSTA ZGRADE
Gerijatrijska bolnica
NETO POVRŠINA
34,600 m²
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija
2,105 MWh
Područni sustav
2,861 MWh
grijanja
OPĆI OPIS
Klinika Albert Schweitzer u Grazu je partner u Re-Co
pilot projektu od ljeta 2012. Uz razne mjere provedene
u prošlosti, uprava bolnice je odlučila poduzeti daljnje
korake kako bi se smanjila potrošnja energije.
Sve u svemu, projekt je pokazao godišnju uštedu od
20.000 €. S ove točke gledišta, trud uložen u ovaj projekt
će se isplatiti za manje od godinu dana. Iako je klinika
provela puno mjera energetske učinkovitosti prethodnih
godina, ovaj projekt je bio jedan od velikih izazova.
Pomoću projekta „Energija u terapiji“ troškovi energije su
smanjeni kroz mjere s minimalnim ulaganjima pomoću
vlastitih resursa i podrške Energetske agencije iz Graza. U
svrhu uštede energije korištena je tehnička optimizacija u
kombinaciji s motiviranjem korisnika.
Pilot projekt je završio, ali proces se nastavlja budući da
znanje i usredotočenost tehničara i korisnika na energetsku učinkovitost ostaje u organizaciji.
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
Tehničko osoblje
+
odgovarajući input
Fokus i srž projekta bila je interakcija korisnika i tehničkog
osoblja, uz sudjelovanje ostalog osoblja ne samo u
UŠTEDA ENERGIJE
5.8%
290 MWh/god.
FINANCIJSKA UŠTEDA
20,000 €/god.
dijalog
Korisnici
Grijanje, ventilacija,
klimatizacija, sustav za
upravljanje zgradom, …
bolničke jedinice,
uredi, …
Razvoj mjera
Slika 2: Dijagram interakcije korisnika zgrade i tehničkog osoblja
PROJEKTNI PARTNER
Graz Energy Agency
Kampanja motiviranja korisnika
je utjecala na privatne živote tih
ljudi.
WEB STRANICA
www.grazer-ea.at
Slola 1: Klinika Albert Schweitzer Graz
provedbi mjera, nego i u osmišljavanju takvih mjera.
Ovaj pristup poboljšava identifikaciju osoblja s razvijenim
mjerama i osigurava da su mjere prilagođene objektu i
usmjerene na cilj.
Temeljne mjere su optimizacija grijanja i ventilacijskog
sustava, smanjenje temperature prostorija (u prihvatljivim
parametrima udobnosti) i mjere za optimizaciju rasvjete s
minimalnim ulaganjima.
IIZJAVA KORISNIKA
POUKE I PREPORUKE
Optimizacija funkcionira i u objektima koji su već aktivni
u politici energetske učinkovitosti.
Koncept optimizacije postaje održiv pretvaranjem u
sustav za upravljanje energijom (npr. ISO 50001) – a
optimizacija služi u svrhu pripreme sustava.
Optimizacija je posebno pogodna za zgrade sa
složenom opremom koje imaju potrebu za visokom
sigurnosti u radu.
"Bolnica je odlučila provesti ovaj projekt prvenstveno zato
jer nam je održivo korištenje energije vrlo važno. Dakle, tražili
smo profesionalnog partnera za taj zadatak, a našli smo ga u
Energetskoj agenciji grada Graza.
U optimizaciji tehničke opreme i motiviranju korisnika
postoji mnogo potencijala, a za ove zadatke je potreban
stručni partner."
Dr. Gerd Hartinger, glavni izvršni direktor GGZ Graz
18
Iskustvo stručnjaka u kombinaciji
sa znanjem sudionika dovodi do
učinka optimizirane energetske
učinkovitosti
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
ZEMLJA
Austria
ZGRADA
a.ö. KH Güssing
ADRESA
Grazer Strasse 15, Güssing
VRSTA ZGRADE
Opća bolnica
NETO POVRŠINA
12,000 m²
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija
1,535 MWh
Područni sustav
1,732 MWh
grijanja
UŠTEDA ENERGIJE
7.4%
240 MWh/ god.
FINANCIJSKA UŠTEDA
20,000 €/ god.
OPĆI OPIS
Iako su u prethodnim godinama poduzete različite aktivnosti za smanjenje troškova energije, nije iskušana
mogućnost holističkog pristupa za postizanje bolje energetske učinkovitosti. Stoga je vodstvo bolnice pristalo sudjelovati u pilot projektu inovativnog Re-Co pristupa.
Pomoću projekta „Energija u terapiji“ troškovi energije su
smanjeni kroz mjere s minimalnim ulaganjima korištenjem
vlastitih resursa i podrške Energetske agencije iz Graza. U
svrhu uštede energije korištena je tehnička optimizacija u
kombinaciji s motiviranjem korisnika.
Projekt je završio, ali proces se i dalje nastavlja budući
da znanje i usredotočenost na energetsku učinkovitost
tehničkog osoblja i korisnika ostaje u organizaciji. Osim
toga, smanjenje potrošnje za dodatnih 250 MWh/a je još
uvijek u tijeku, što proizlazi iz mjera koje kroz duže razdoblje
pokazuju sve veći utjecaj, primjerice nova pravila javne
nabave za hladnjake, učinkovita zamjena lampi i mjere koje
zahtjevaju mala ulaganja.
dijalog
Korisnici
PROJEKTNI PARTNER
Energetska agencija Graz
Temeljne mjere su optimizacija grijanja i ventilacijskog
sustava, smanjenje temperature prostorija, optimizacija
rashladnih agregata te sveobuhvatna kampanja za motiviranja korisnika za sudjelovanje u projektu.
Dodatni učinci:
osim Re-Co mjera, razvijene su
razne dodatne mjere uz razumne
investicije.
Sve u svemu, projekt je pokazao uštedu od 20.000 € godišnje.
S ove točke gledišta, trud uložen u ovaj projekt će se isplatiti
za manje od godinu dana. Osim toga, novostečena znanja,
kao i svijest o energetskoj učinkovitosti se šire na privatni
život zaposlenika, otkrivajući tako značajan multiplikativni
učinak.
Tehničko osoblje
+
odgovarajući input
WEB STRANICA
www.grazer-ea.at
bolničke jedinice,
uredi, …
Grijanje, ventilacija,
klimatizacija, sustav za
upravljanje zgradom, …
Razvoj mjera
Slika 1: Dijagram interakcije korisnika zgrade i tehničkog osoblja
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
Fokus i srž projekta je interakcija korisnika i tehničkog
osoblja, uz sudjelovanje ostalog osoblja ne samo u
provedbi mjera, nego i u osmišljavanju takvih mjera.
Ovaj pristup poboljšava identifikaciju osoblja s razvijenim
mjerama i osigurava da su mjere prilagođene objektu i
usmjerene na cilj.
IIZJAVA KORISNIKA
Slika 2: a.ö. KH Güssing
POUKE I PREPORUKE
Koncept optimizacije postaje održiv pretvaranjem u
sustav za upravljanje energijom (npr. ISO 50001) – a
optimizacija služi u svrhu pripreme sustava.
Optimizacija je posebno pogodna za zgrade sa
složenom opremom koje imaju potrebu za visokom
sigurnosti u radu
Uspješnom kampanjom za podizanje svijesti korisnika
zgrade, zaposlenici mogu vrštiti pritisak na vodstvo u
svrhu poticanja energetske učinkovitosti.
Ako uzmete u obzir da operacijske sale nisu u upotrebi 24 sata
dnevno, dok su s druge strane, u mnogim slučajevima, ventilacijski i rashladni sustavi neprestano u funkciji, postaje očito da
postoji puno potencijala za energetsku učinkovitost i uštede u
optimizaciji sustava.
Dr. Kurt Resetarits, Medicinski direktor A.Ö. KH GÜSSING
19
Optimizacija omogućuje
uštedu do 16% enegetskih troškova
ZEMLJA
Belgija
ZGRADA
KU Leuven, Geo-Instituut
OPĆI OPIS
U rujnu 2012. godine energetski stručnjaci iz Factor4
organizirali su preliminarni Re-Co sastanak s tehničkim
osobljem odgovornim za sveučilište 'KU Leuven'sa
sjedištem u Leuvenu. Odlučeno je da će se kao
pilot zgrada za Re-Co projekt koristiti 'Geo-Instituut
Heverlee', multi-funkcionalna zgrada s uredima, laboratorijima i seminarskim sobama.
U ljeto 2013. vremenski releji su ugrađeni na svjetlosne
sklopove jednog hodnika u zgradi. Postotak vremena
kada su lampe bile upaljene je izmjeren u rujnu 2013.
na pet lokacija. Dok su u hodnicima svjetiljke bez
vremenskog releja bile upaljene 35 do 78% vremena
tijekom razdoblja mjerenja, svjetiljke u hodniku s vremenskim relejem bile su upaljene samo 5 % vremena.
Vremenski relej je smanjio očekivani broj sati rada
svjetla na godišnjoj razini za oko 10 puta. Postavljanje vremenskog releja u svjetlosne sklopove je vrlo
jednostavno i vrlo isplativo, a ta mjera optimizacije će
se primjeniti u preostalim hodnicima zgrade, kao i u
drugim sveučilišnim zgradama.
ADRESA
Heverlee
VRSTA ZGRADE
Uredi, laboratoriji i sobe za
održavanje seminara
NETO POVRŠINA
8,980 m²
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija
390 MWh
Plin
768 MWh
Ukupni trošak
€74,000
UŠTEDA ENERGIJE
El. energija
11%
Plin
25%
FINANCIJSKA UŠTEDA
16%
12,000 €/god.
PROJEKTNI PARTNER
Factor 4
Slika 1: Zgrada Geo-Instituut
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
Inženjeri iz Factor4 i KU Leuvena izveli su optimizacijski pregled odabrane zgrade. Iako je zgrada izgrađena
tek prije nekoliko godina, pregled je otkrio niz profitabilnih optimizacijskih mjera. Narednih mjeseci mjere su
provedene korak po korak. Ostvareno je izvanredno
smanjenje potrošnje energije
KONTAKT
Kroz pet malih korektivnih mjera (npr. optimiziranje
zadanih vrijednosti temperature, kontrole sata itd. ),
postojeći sustav za upravljanje zgradom je ispravno
podešen. Osim toga izolirane su neke cijevi za grijanje, te
je zamijenjena pokvarena pumpa.
Slika 2 predstavlja očekivanu mjesečnu potrošnju
prirodnog plina, odnosno očekivanu potrošnju na
temelju stupanj-dana, te izmjerenu potrošnju energije.
Početak optimizacijskih mjera
180,000
160,000
140,000
120,000
100,000
80,000
60,000
40,000
0
Sij.-12
Velj.-12
Ožu.-12
Tra.-12
Svi.-12
Lip.-12
Srp.-12
Kolo.-12
Ruj.-12
List.-12
Stud.-12
Pro.-12
Sij.-13
Velj.-13
Ožu.-13
Tra.-13
Svi.-13
Lip.-13
Srp.-13
Kolo.-13
Ruj.-13
List.-13
Stud.-13
Pro.-13
Potrošnja energije [kWh]
Johan Coolen
Tel.: +32 494 72 95
E-mail: [email protected]
Izmjerena mjesečna potrošnja energije je znatno
pala otkad su se mjere optimizacije počele primjenjivati u listopadu 2012. Prosječno smanjenje potrošnje
energije u razdoblju 2012./2013. bilo je 25% u odnosu
na referentno razdoblje (studeni 2011. - rujan 2012.).
Stvarne uštede energije mogle bi biti veće ili manje
zbog mogućih promjena u načinu korištenja zgrade
čiji učinak je teško procijeniti.
Izmjerena potrošnja
Ušteda energije
Očekivana potrošnja
Slika 2: Očekivana i izmjerena potrošnja plina te ušteda
20
7,000
6,000
Sati rada svjetala/godišnje
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
5,000
4,000
3,000
2,000
1,000
0
sati rada svjetala
% vremena
hodnik A1 hodnik A2
429
416
5%
5%
s timerom
hodnik B
2,870
35%
hodnik C
6,424
78%
bez timera
hodnik D
3,260
40%
Slika 3: Sati gorenja svjetla u hodniku sa i bez vremenskih releja
U eksperimentalnoj dvorani zgrade, na kraju 2012.
godine instalirana je inteligentnija kontrola ventilacijske jedinice. 2013. godine te su mjere kombinirane s
drugim malim optimizacijskim aktivnostima za uštedu
električne energije što je u prosjeku generiralo 11%
uštede električne energije u usporedbi s razdobljem
2011./2012.
Optimizacija za bolju udobnost
i niže energetske troškove
OPĆI OPIS
'Uitgeverij Averbode' je izdavačka kuća dobro poznata
širokoj publici u Belgiji po svojim čuvenim časopisima za
školsku djecu.
ZEMLJA
Belgium
Prvi rezultati mjerenja i provjere učinka optimizacijskih
mjera su vrlo obećavajući. Jednostavna zamjena rasvjetnih tijela u jednoj poslovnoj zgradi i prilagodba kontrole
pumpe za grijanje u skladištu je smanjila mjesečnu
potrošnju električne energije u te dvije zgrade za 16%
i 8%
Upravitelj zgrade je obavijestio Factor4 o problemima
s toplinskom udobnosti u jednoj od uredskih zgrada.
Ovaj problem se isto tako mogao otkriti i mjeriti alatom
za mjerenje udobnosti. 24 ispitana zaposlenika dala
su prosječnu ocjenu od 45% za ukupnu toplinsku
udobnost u toj zgradi. Najbolje vrijednosti iz prakse u
drugim zgradama su 64%, pa je stoga postojao potencijal za poboljšanje od 19%. Izračunato je pomoću alata
Comfortmeter da ako se toplinska udobnost poboljša
pa rezultat bude oko prosjeka (55 %), povećanje
produktivnosti pojedinog zaposlenika će dati financijsku dobit od 6,700 € po godini. Tehnički pregled je
pokazao da izmjerena neudobnost uzrokovana kvarom
na sustavu kontrole HVAC-a. Optimiziranje kontrolnog
sustava HVAC-a u ovoj zgradi ne samo da će generirati
značajno povećanje produktivnosti zaposlenika, nego i
dodatnu uštedu energije od 2,100 € godišnje.
Energetski pregled i provjera udobnosti pokazali su da
će investicija od oko 30,000 € stvoriti godišnji financijski
dobitak od 14,000 € uštedom troškova za energente i
povećanjem produktivnosti zaposlenika.
Factor4 je proveo mjere kroz projekt Plus+. To je fleksibilan ugovor o energetskom učinku (EPC) koji je
razvio Factor4, a koji uključuje jamstvo za klijenta
'nema li uspjeha, nema ni nagrade' (eng. no cure no
pay). U projektu Plus+, mjere se provode u suradnji s
21
New bUljeer and
BMS installed
Lower consumption
due to closing the office
New bUljeer and BMS
completely re-commissioned
30,000
25,000
20,000
15,000
10,000
5,000
0
Measured consumption
Energy saving
Apr-14
U proljeće 2013. godine Factor4 je proveo energetski pregled na lokaciji tvrtke u Averbodeu. Također su
proveli i anketu o udobnosti u uredima pomoću Comfortmetra, online alata za mjerenje udobnosti (www.
comfortmeter.eu).
Mar-14
KONTAKT
Johan Coolen
Tel.: +32 494 72 95
E-mail: [email protected]
PROVEDBA OMTIMIZACIJE
Oct-13
PROJEKTNI PARTNER
Factor4
Slika 1: Office ZGRADA of Uitgeverij Averbode
Tijekom projekta optimizacije instaliran je novi kotao
u jednoj od poslovnih zgrada, a Factor4 je predložio
neke prilagodbe sustava za upravljanje zgradom
(BMS), kao što je predviđeno u prvotnom prijedlogu
izvođača. Ovaj prijedlog, kao i optimizacija kotla te
sustava upravljanja zgradom odmah nakon završne
ugradnje opreme od strane izvođača radova generirao
je, osim same uštede energije novim kotlom, dodatnu
energetsku uštedu veću od 30%.
Feb-14
NETO POVRŠINA
5,800 m²
Jan-14
VRSTA ZGRADE
Uredi, hodnik za montažu i
skladište
Dec-13
ADRESA
Averbode
Nov-13
ZGRADA
Uitgeverij Averbode
Godišnja potrošnja energije
El. energija
197 MWh
Plin
538 MWh
Ukupni trošak
51,000 €
UŠTEDA ENERGIJE
El. energija
9%
Plin
31%
FINANCIJSKA UŠTEDA
20%
10,000 €/god..
visoko specijaliziranim izvođačima koji su dio mreže
preferiranih partnera firme Factor4. To jamči izvanrednu tehničku kvalitetu provedenih mjera. U slučaju
Uitgeverij Averbodea, primjerice, uključeni partneri su
specijalizirani za optimizaciju, udobnost, rasvjetu te
programiranje kontrolne opreme
Energy consumption/saving [kWh]
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
Expected consumption
Slika 2: Monthly gas consumption in the office building
Predviđa se daljnje praćenje, mjerenje i provjera optimizacijskih mjera u sljedećim mjesecima, ali prve
procjene pokazuju uštedu energije od oko 20%, što je
više od prvotno očekivanog!
POUKE I PREPORUKE
Projekt optimizacije može generirati uštedu troškova
za energiju, kao i poboljšanu udobnost zgrade.
Ako je instalirana nova HVAC.1 oprema, dobro je
provjeriti dizajn prvotno predložene instalacije
HVAC-a te optimizirati instalaciju odmah nakon
montaže opreme od strane izvođača radova.
1
sustav grijanja, hlađenja i ventilacije
Optimizacija
@ TU Braunschweig
ZEMLJA
Germany
ZGRADA
Kompleks od tri zgrade TU
Braunschweig
ADRESA
Braunschweig
OPĆI OPIS
U okviru Re-Co istraživačkog projekta, na Tehničkom
sveučilištu u Braunschweigu je analizirana energetska učinkovitost sportskog centra, zgrade namijenjene za
kemijski laboratorij i sveučilišne knjižnice. Identificirano je
nekoliko područja s potencijalom za uštedu na temelju
optimizacije te su provedene različite mjere. Sve u svemu,
potrošnja energije je smanjena za 15%. U isto vrijeme,
projekt je iskorišten za implementaciju općeg procesa energetske optimizacije na TU Braunschweig. U budućnosti
će sadržavati tehničke analize i komercijalne poticaje, kao
i podatke za motiviranje korisnika.
VRSTA ZGRADE
knjižnica, sportski centar, kemijski
laboratorij
s 15,2 na 4,1 kW. U isto vrijeme, stvorena je bolja radna
atmosfera s obzirom na kvalitetu svjetla sličnog dnevnom
svjetlu. Osim toga, životni vijek LED cijevi je oko 6 puta
dulji nego za obične cijevi.
2,500
Potrošnja energije [MWh]
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
-18%
2,000
1,500
1,000
500
2011
NETO POVRŠINA
21,810 m²
-11%
2012
El. energija - sportski centar
Toplinska energija - sportski centar
2013
2011
2012
El. energija - kemija
Toplinska energija - kemija
2013
El. energija - knjižnica
Toplinska energija - knjižnica
Slika 2: Potrošnja energije prije i poslije optimizacije
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija
2,300 MWh
Područni sustav
1,874 MWh
grijanja
POUKE I PREPORUKE
Rano uključivanje korisnika zgrade u projekt dovodi do
dobre suradnje i visoke razine prihvaćanja.
UŠTEDA ENERGIJE
14.5%
606 MWh/god.
FINANCIJSKA UŠTEDA
104,760 €/ god.
PROJEKTNI PARTNER
EDB
KONTAKT
[email protected]
Budući da je utjecaj određenih mjera bio toliko visok,
dobar pristup je razviti učinkovite mjere i provesti ih u
velikoj mjeri, a ne pokušavati optimizirati cijelu zgradu.
Slika 1: Jedna od zgrada projekta
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
Male mjere se brzo provode, dok one velike u javnim
zgradama znaju potrajati prilično dugo..
Mjera s visokim utjecajem br. 1:
"CO2 - kontrolirani dovod zraka - stara i nova zgrada"
TDrugačiji način rada u staroj i novoj zgradi od konstantnog volumena strujanja zraka do volumena koji
ovisi o količini CO2 stvara značajne uštede električne
energije koju koriste ventilatori. Toplinske uštede koje su
također dobivene nisu razmatrane u smislu ekonomske
učinkovitosti. Smanjenje udobnosti u prostorijama nije
primjetno, jer je postavljen prag od 1.000 ppm CO2.
Mjera s visokim utjecajem br. 2:
"Korištenje LED rasvjetnih tijela u prizemlju"
Zamjenom običnih rasvjetnih cijevi i instalacijom 245 zamjenskih LED kompleta, strujno opterećenje je smanjeno
IZJAVA KORISNIKA
"U vremenima ograničenih financijskih (kao i energetskih)
resursa, ovaj projekt je ponudio mogućnost uštede energije u
mojoj zgradi s razumnim investicijskim troškovima.
Suradnja s projektnim timom je bila vrlo dobra, želje i
primjedbe zaposlenika uvijek su uvažene, tako da su mjere
mogle biti prihvaćene."
Prof. Dr. Dietmar Brandes, direktor sveučilišne bolnice
22
Isključiti kad nije potrebno!
ZEMLJA
Slovenija
zgrada
Opća bolnica Brežice
www.sb-brezice.si
ADRESA
Černelčeva cesta 15, Brežice
VRSTA ZGRADE
Opća bolnica
NETO POVRŠINA
7,814 m²
OPĆI OPIS
Opća bolnica Brežice je najmanja slovenska područna
bolnica. Osnovana je još sredinom 19. stoljeća. Danas
bolnica ima gotovo 8.000 m2 neto površine u 7 zgrada
sa 153 kreveta i oko 300 zaposlenih koji se brinu o 70,000
stanovnika okolnih općina.
Prve mjere energetske učinkovitosti provedene su u
bolnici 2006., kad je rekonstruirana kotlovnica, a loživo ulje
zamijenjeno prirodnim plinom. U novije vrijeme, energetska obnova zgrade je stvorila dodatne uštede energije. U
razdoblju od 2005. do 2012. bolnička potrošnja topline
smanjena je za više od polovice, dok je potrošnja električne
energije porasla za 49%. To je bio jedan od razloga zašto se
bolnica uključila u Re-Co projekt.
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija
775 MWh
Plin
1,824 MWh
UŠTEDA ENERGIJE
5.7%
149 MWh/god.
LOŠE!
35,000
30,000
25,000
ODLIČNO!
Trend povećanja potrošnje
električne energije
20,000
15,000
Prva 2 tjedna nakon prve
motivacijske radionice
10,000
5,000
0
10
20
30
40
50
60
70
80
dvotjedni intervali
Slika 2: Potrošnja električne energije u dvotjednim intervalima od
početka 2011. godine
KONTAKT
Barbara Petelin Visočnik
Slika 1: Motivacijska radionica u svibnju 2013
PROVEDBA IMPLEMENTACIJE
Center za energetsko učinkovitost
40,000
0
PROJEKTNI PARTNER
Jožef Stefan Institute
Energy Efficiency Centre
www.rcp.ijs.si/ceu
Institut »Jožef Stefan«
grijanje jedne od zgrada. Osim toga, učinkovito korištenje
topline i vode je tema motivacijskih radionica. Osim toga,
dio novca je ušteđen jednostavnim revidiranjem ugovora o
opskrbi energijom. Sve su to mjere energetske učinkovitosti
s minimalnim ulaganjem koje su dovele do gotovo 6%
manje potrošnje energije. Prepoznati energetski potencijal
uštede od 12,7% može se postići primjenom nekih Re-Co
mjera s minimalnim ulaganjima kao što su, primjerice,
poboljšanje regulacije kotlovnice i regulacija solarnog
sustava za pripremu sanitarne tople vode i hidrauličko balansiranje sustava grijanja.
Potrošnja el. energije [kWh/dvotjedno]
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
U cilju stabilizacije potrošnje električne energije, od svibnja
2013. do ožujka 2014. provedeno je pet motivacijskih
radionica za iste skupine zaposlenika (medicinske sestre,
osoblje za čišćenje, čuvare, upravu i sl.). Kao rezultat toga,
utrošeno je 5% manje električne energije u odnosu na
godinu prije, uz potrošnju električne energije koja je reducirana u bolnici po prvi put od 2005.
Poduzete su i neke mjere kako bi se smanjila potrošnja
topline. Sanitarna topla voda se više ne priprema centralno,
nego se umjesto toga zagrijava na lokalno postavljenim
kotlovima, što je usput omogućilo smanjenje prosječne
temperature vode na izlazu iz glavnog kotla. Lokalni
kondenzacijski kotao se također pokazao učinkovitiji za
IZJAVA KORISNIKA
Puna potpora uprave, dobra
suradnja s tehničkim osobljem i
ispravno vrednovanje postignutih
rezultata ključ su uspješnog
projekta optimizacije.
POUKE I PREPORUKE
Neke energetske uštede mogu se postići primjenom
mjera optimizacije bez ikakvog troška.
Ne smije se podcjenjivati važnost motivacijskih mjera
za energetski učinkovito ponašanje. Energetski vrlo
učinkovita oprema neće djelovati učinkovito ako se ne
koristi na energetski učinkovit način.
Kućno tehničko osoblje treba dovoljno vremena za sudjelovanje u procesu optimizacije. Samo na taj način može
se u potpunosti iskoristiti Re-Co stručnost, znanje i iskustvo
vanjskog partnera.
Optimizacija se može provoditi samo u partnerstvu na
temelju uzajamnog povjerenja.
Nakon energetske obnove zgrada, naglasak u Re-Co projektu stavlja se na provedbu
mjera energetske učinkovitosti bez dodatnih troškova za optimiziranje postojećih
sustava opreme zgrade i promjene u ponašanju korisnika zgrade, što je dovelo do
gotovo 6% manje potrošnje energije. U 2014. također planiramo poduzeti neke
investicijske Re-Co mjere s minimalnim ulaganjima i time dodatno smanjiti potrošnju
energije.
Kroz Re-Co projekt stekli smo korisno iskustvo i nove ideje za naš budući rad jer smo
svjesni da možemo održavati i nadograditi naše rezultate samo trajnim naporima svih
zaposlenih za učinkovitije korištenje energije.
Rok Škvarč, koordinator Re-Co projekta, opća bolnica Brežice
23
Središnja bolnica Seinäjoki
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
ZEMLJA
Finska
ZGRADA
Središnja bolnica Seinäjoki
ADRESA
Hanneksenrinne 7, Seinäjoki
OPĆI OPIS
Središnja bolnica Seinäjoki je i ranije sudjelovala u brojnim
istraživačkim projektima pa je odlučila sudjelovati i u
Re-Co projektu. Bolnica provodi kontinuirane obnove u
različitim objektima, pa se Re-Co pilot projekt zbog toga
pokazao vrlo izazovnim. Odabir pilot projekta je uključivao
dva odvojena dijela: jedan dio ispitivanja je bio o HVAC1
sustavu i kakvoći unutarnjeg zraka (IAQ) u zgradi C, dok je
drugi dio podrazumijevao senzore nazočnosti povezane s
rasvjetom u zgradi H.
Pilot projekt u zgradi H je uključivao sudjelovanje
zdravstvenog osoblja. Osoblje je dalo ideje o tome
kako programirati automatizaciju rasvjete za povećanje
iskoristivosti senzora nazočnosti. Mjere su se temeljile na
stvarnim podacima o načinu korištenja rasvjete u svakoj
sobi. Potencijal uštede se izračunavao iz podataka o
prisutnosti (u satima) i potrebom za svjetlom (u satima)
na temelju količine svjetla u usporedbi s uobičajenim
situacijama korištenja rasvjete tijekom dana.
VRSTA ZGRADE
Bolnica
NETO POVRŠINA
130,000 m²
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija 14,120 MWh
Područni sustav 12,505 MWh
grijanja
UŠTEDA ENERGIJE PO SOBI
GODIŠNJE
Test senzora nazočnosti u
sobama
Potencijal
14%
Potencijal/ostvareno
42 / 6 € god.
PROJEKTNI PARTNER
VTT
www.vtt.fi
KONTAKT
Esa Nykänen
Polyclinic
Polyclinic
Slika 1: Zgrade Središnje bolnice Seinäjoki
Slika 2: Shematska slika polazišne točke (lijevo = -20 Pa) i rezultat (desno
= -8 Pa) tlaka poliklinike preko ovojnice zgrade
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
POUKE I PREPORUKE
Planiranje mjera uštede energije za zgradu C započelo
je s činjenicom da su pitanja kvalitete unutarnjeg zraka
već dovela do raznih aktivnosti, npr. promjene podnih
materijala i neprestanog prozračivanja. Još su postojali
i pojedinačni pročistači zraka u sobama u pokušaju da
se riješi problem koji ostaje misterij. Ulaganja u uštedu
energije su provedena u zgradi C još 1996., npr. ugradnja
jedinice s povratom topline u HVAC sustavu. Re-Co
projekt nije imao dozvolu za konvencionalne mjere
uštede energije (npr. kraće vrijeme rada ventilacije), jer bi
time bila dodatno ugrožena kakvoća zraka. Umjesto toga,
cilj je bila bolja kvaliteta zraka s istim utroškom energije.
Kao polazište, problemi dječje poliklinike vezani za
unutarnju kvalitetu zraka su ostali misterij nakon mnogih
građevinskih obnova i analiziranja uzoraka zraka. HVAC
sustav radi 24 sata dnevno. Uobičajeno, Re-Co projekt
je najprije mjerio temperaturu i relativnu vlažnost zraka.
Razgovor s osobljem poliklinike i suradnja s tehničkim
osobljem su doveli do otkrića ciklusa podtlaka od -20
Pa u ovojnici zgrade. Na kraju, ciklusi prouzročeni radom
HVACa u susjednim odjelima bili su blizu ciljanih -5 Pa.
Unajmljeni pročistači zraka više nisu potrebni što je
dovelo do značajnih godišnjih ušteda. Međutim, ono što
je najvažnije postignuta je bolja kvaliteta zraka na odjelu.
Cijela zgrada provodi aktivnosti,
ne samo tehnologija
ili dio zgrade!
Korištenje senzora nazočnosti za upravljanje automatiziranom rasvjetom u sobi pacijenta je dobra ideja. Potencijal uštede je veći od realizirane uštede. Kao pouka za
budućnost, korisnici trebaju sudjelovati u početnoj fazi
planiranja da bi izabrali prekidače i druge tehnologije koje
će sami koristiti.
1
IZJAVA KORISNIKA
24
sustav grijanja, hlađenja i ventilacije
Zgrada:
…učili smo o važnosti upravljanja razinom tlaka zraka kako
bi se osigurao dovod filtriranog
zraka u sobe..."
Električna energija:
...korisnici bi trebali igrati glavnu
ulogu u planiranju upravljanja rasvjetom, uključujući i
prekidače...
Jorma Hemminki
Voditelj upravljanja imovinom
Jari Hakala
Voditelj elektronike i komunikacije
Optimizacija potrošnje
energije u Domu zdravlja
Zagreb - Centar
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
ZEMLJA
Hrvatska
ZGRADA
Dom Zdravlja Zagreb - Centar
OPĆI OPIS
Dom zdravlja Zagreb - Centar je izgrađen 1986. Zgrada ima
6 katova s ukupnom površinom od 6,500 m2 i godišnjom
potrošnjom od 210 kWh/m2. Glavni potrošači energije
su: sustav za grijanje na plin (75% ukupne energije),
split sustav klimatizacije koji se koristi za hlađenje (6%) i
fluorescentno osvjetljenje (12%). Veliki potencijal zgrade
za uštede, otkriven nakon temeljite istrage, ohrabrio je
vodstvo zgrade da postane partner u projektu.
Lipanj
Svibanj
Srpanj
Travanj
Kolovoz
Ožujak
Rujan
Veljača
ADRESA
Runjaninova 4, Zagreb
Listopad
2010/2011
2011/2012
Siječanj
VRSTA ZGRADE
Dim Zdravlja
Studeni
Prosinac
2012/2013
2013/2014
Slika 2: Potrošnja energije u različitim godinama
NETO POVRŠINA
6,500 m²
POUKE I PREPORUKE
U cilju održavanja ušteda i utvrđivanja daljnjih mjera za
poboljšanje, bitno je kontinuirano pratiti i prilagođavati
rad zgrade. Provedene mjere mogu postati samo
učinkovite samo uz uzajamnu suradnju vodstva zgrade,
osoblja i korisnika zgrade. Vjerujemo da znanje i rezultate
dobivene iz ovog projekta treba široko primjeniti i da
druge institucije trebaju slijediti ovaj pozitivan primjer.
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija
277 MWh
Plin
1,086 MWh
UŠTEDA ENERGIJE
23.7%
323 MWh/god.
FINANCIJSKA UŠTEDA
32,000 €/god.
PROJEKTNI PARTNER
Alcina, d. o. o.
KONTAKT
[email protected]
Slika 1: Dom zdravlja Zagreb - Centar
PROVEDBA OPYIMIZACIJE
Kako je izdatak za plin činio dvije trećine računa za energiju,
glavni fokus je stavljen na optimiziranje sustava plinskog
grijanja i revidiranje ugovora s dobavljačem plina. Optimizacijom rada sustava grijanja smanjena je potrošnja plina
za oko 25%, dok je revizija ugovora o plinu pridonijela
uštedi smanjenjem cijene plina za 18%. Uz financijsku
korist od oko 31%, uz istodobno smanjenje emisija CO2,
povećala se toplinska udobnost u zgradi i razina svjesnosti
osoblja o mogućnostima uštede energije. Ulaganja u
obje navedene mjere su se vratila kroz nekoliko mjeseci.
IZJAVA KORISNIKA
Uprava zgrade je ukazala povjerenje projektnom partneru
Alcini i prigrlila mogućnost ostvarivanja značajnih ušteda
pomoću mjera koje ne traže visoke
investicije.
Re-Co pilot projekt otkrio nam je skrivene potencijale za
postizanje značajnih ušteda. Nadamo se da ćemo uspjeti u provedbi budućih projekata i u drugim zgradama iz
našeg portfelja. Naš cilj je ostati odgovoran i racionalan
upravitelj kako novcem tako i energijom. Ovaj pilot projekt bi trebao postati uzor drugim javnim
ustanovama.
Dr.sc. Antonija Balenović, dr.med. - ravnateljica
25
Timski rad je doveo do velikog uspjeha
NETO POVRŠINA
85,000 m²
12/
06
5/0
7
10/
07
3/0
8
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija 11,845 MWh
Plin
7,516 MWh
Područni sustav 11,581 MWh
grijanja
KONTAKT
Georg Benke
Početak mjera
optimizacije
Slika 2: Kretanje potrošnje električne energije (od 2006. do ožujka 2014.)
UŠTEDA ENERGIJE
9.2%
2,836 MWh/god.
FINANCIJSKA UŠTEDA
>180,000 €/god.
PROJEKTNI PARTNER
e7 Energie Markt Analyse GmbH
12,500
12,000
11,500
11,000
10,500
10,000
9,500
9,000
8,500
8,000
7,500
7,000
6,500
6,000
5,500
5,000
8/1
3
1/1
4
VRSTA ZGRADE
Bolnica
Upravljanje objektom i tehničke usluge obavlja tvrtka
SANTESIS, koji je bila glavni ugovorni partner e7 tijekom
Re-Co projekta. Kako se potrošnja energije udvostručila
od 2000. godine, bilo je potrebno uspostaviti mjere. 2011.
godine utrošeno je više od 30 GWh energije.
5/1
2
10/
12
3/1
3
ADRESA
Seilerstätte 4, Linz
Uspostavljena su mjere za postizanje ušteda kako bi
se smanjila potrošnja toplinske energije. Jedna od jednostavnih mjera bila je da osoblje za čišćenje mora osigurati
da su prozori u ventiliranim prostorima zatvoreni. Daljnje
prilagodbe su napravljene na cirkulacijskim sustavima
tople vode i parne mreže. Ovdje se veće uštede očekuju
tek u narednim mjesecima.
9/1
0
2/1
1
7/1
1
12/
11
ZGRADA
Bolnica Sestara
milosrdnica
Bolnica Sestara milosrdnica u Linzu se nalazi u samom
centru grada Linza, a osnovana je 1841. Od tada je kontinuirano rasla, a 2004. godine upravljanje je predano
Vinzenz grupi. Gotovo sve medicinske specijalnosti su
zastupljene u ovoj klinici, ali glavni fokus je na onkologiji,
ortopediji i liječenju djece, a pogotovo dječjoj urologiji.
Bolnica ima neto površinu od gotovo 85,000 m2 i 672
kreveta te oko 2,000 zaposlenih.
8/0
8
1/0
9
6/0
9
11/
09
4/1
0
ZEMLJA
Austrija
OPĆI OPIS
Potrošnja e.lektrične energije (MWh/ 12 mjeseci)
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
Slika 1: Glavni ulaz u bolnicu Sestara milosrdnica, Linz
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
Na početku su provedene detaljne analize potrošnje
električne energije, plina i toplinske energije. Za tu svrhu je
korišten alat za procjenu opterećenja snage koji je razvio
e7. Ovaj alat je omogućio da se struktura potrošnje energije
opiše pomoću nekoliko ilustracija. Rezultati analize su informacije korisne za informiranje korisnika i odlučivanje o
daljnjim koracima.
Kako bolnica ima više od 230 ventilacijskih sustava, fokus
rada je bio na optimizaciji tih sustava. Prikupljeni su
podaci koji se odnose na sustave, postavke su provjerene
i uspoređene sa stvarnim potrebama te prilagođene. U
pojedinim slučajevima je bilo moguće smanjiti vrijeme
rada ventilacijskih sustava za više od 60%.
IZJAVA KORISNIKA
Kao što se vidi na slici 2, prije početka Re-Co projekta
godišnji porast potrošnje električne energije bio je oko
3.7%. Od tada, potrošnja električne energije je smanjena za
8.4%. Kad se usporedi s trendom, ušteđeno je više od 13.6%
energije (oko 1,700 MWh godišnje). Potražnja za toplinom
mogla bi biti smanjena za oko 8%, iako je 2013. bila oko 10
% hladnija od 2011.
Velike uštede, i do 15%, očekuju se s plinom jer se koristi
za proizvodnju pare. Ovdje bi se tijekom razdoblja neaktivnosti tlak pare u mreži mogao smanjiti.
POUKE I PREPORUKE
Re-Co nije samo proces koji poboljšava energetsku
učinkovitost i štedi energiju. Re-Co također donosi puno
znanja o uštedi energije, novim tehnologijama i gospodarenju energijom pa čak i informira osoblje zgrade o
tome kako njihova zgrada funkcionira. Ova nova znanja
mogu vrlo značajno promijeniti način rada zgrade i učiniti
Re-Co vrijednim čak i kad se radi o malim uštedama..
Znamo da je još uvijek postoji
značajan potencijal za uštede
energije pomoću mjera koje zahtijevaju minimalna ulaganja. Mi tek
ubiremo lako dostupne plodove.
Precizna analiza potrošnje i dobra suradnja između
Santesisa i e7 bila je osnova za sve daljnje uspješne
mjere energetske učinkovitosti.
Manfred Steinacher, tehnički voditelj postrojenja u bolnici Sestara milosrdnica u Linzu
26
Još uvijek postoji Re-Co potencijal u bolnici srca Isusova u Beču
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
ZEMLJA
Austrija
ZGRADA
Bolnica Srca Isusovog
ADRESA
BaumPlinse 20A, Beč
VRSTA ZGRADE
Bolnica
NETO POVRŠINA
14,000 m²
OPĆI OPIS
Bolnica Srca Isusovog je bolnica s kršćanskom tradicijom i
pristupom temeljenim na vrijednostima. Red je utemeljio
o. Victor Brown iz Lorraina 1866. godine. 2007. godine upravljanje bolnicom je predano Vinzenz grupi.
Energetski sustav temelji se na nafti, struji i plinu. Složena
tehnologija zgrade uključuje 5 uljnih kotlova, 18 ventilacijskih sustava i 7 hladnjaka.
Partner u projektu tvrtki e7 je bila tvrtka za upravljanje
objektima SANTESIS, tvrtka kći Vinzenz Grupe. Zbog
rasta troškova za energiju u bolnici te kako bi povećalo
znanje njihovog tehničkog osoblja SANTESIS se uključio
u projekt.
Slika 2: Grafički prikaz angažirane snage – prilagodba radnog vremena
(suženo područje) je jasno vidljiva
Klijent je zapravo svjestan potencijala, ali nije bilo i još
uvijek osoblje nema vremena da se pored svakodnevnih
poslovnih obaveza usredotoči na optimizaciju.
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija
1,970 MWh
Plin
252 MWh
Područni sustav
3,463 MWh
grijanja
Re-Co potencijal još postoji u
Bolnici Srca Isusovog! Mi smo tek počeli s ubiranjem lako dostupnih plodova.
UŠTEDA ENERGIJE
5.8%
328 MWh/god.
PROJEKTNI PARTNER
e7 Energie Markt Analyse GmbH
POUKE I PREPORUKE
Postoji potreba da vlasnik zgrade, upravitelj postrojenja
kao i voditelj tehničkog osoblja budu predani projektu.
KONTAKT
Christoph Kuh
Slika 1: Bolnica Srca Isusovog u Beču
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
Prethodni glavni fokus vodstva objekta bio je na dostupnosti i sigurnosti tehničke opreme, a ne na smanjenju
potrošnje energije. Pronašli smo motiviranu osobu
za suradnju u Re-Co projektu u zamjeniku upravitelja
objekta. On je bio najvažnija osoba za provedbu mjera.
Za Re-CO stručnjake je važno biti na licu mjesta i
partnerski surađivati s lokalnim osobljem.
Osoblje zgrade dobro zna gdje se nalazi potencijal za
uštedu, ali treba određeno vrijeme za Re-Co projekt..
Jedna od ključnih aktivnosti je bila prilagodba radnog
vremena ventilacijskih sustava koje se nije podudaralo sa
stvarnim potrebama. Ostvarene su uštede i do 44 %.
Ostale mjere su npr. korištenje samo 2 od 4 ugradbena
rasvjetna tijela u hodnicima ili smanjenje temperature u
povratnom toku sustava grijanja.
IZJAVA VODITELJA
ENERGETSKOG
SEKTORA
Bez mjerenja ne možete saznati ništa. Ušteda energije na temelju osjećaja nije moguća.
Anton Erceg, Voditelj postrojenja Bolnice Srca Isusovog
27
Sveučilište Tomáš Bata u Zlinu,
Republika Češka – ušteda energije u
središnjoj zgradi sveučilišta
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
ZEMLJA
Republika Češka
ZGRADA
Sveučilišni centar
Tomáš Baťa
ADRESA
nám. T. G. Masaryka 5555, Zlín
VRSTA ZGRADE
Upravna zgrada
NETO POVRŠINA
11,075 m²
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija 1,100 MWh
Područni sustav
542 MWh
grijanja
UŠTEDA ENERGIJE
1%
16 MWh/god.
FINANCIJSKA UŠTEDA
2,600 €/god.
OPĆI OPIS
osigurala je bolju udobnost za rad.
Sveučilište Tomáš Bata je regionalno sveučilište koje se
nalazi u gradu Zlínu u središnjoj Moravskoj u Republici
Češkoj. Sveučilište koristi 15 zgrada različitih veličina koji
se nalaze u različitim dijelovima grada.
Projekt Re-Co je usmjeren na zgradu br. 13 koja služi kao
rektorat. Osim brojnih ureda za sveučilišno osoblje, u njoj
se nalazi i knjižnica za studente te središnja dvorana.
Zgrada ima pet katova i podrum, a dovršena je u 2008.
Ovalni oblik omogućuje raspored soba s obje strane i veliki
ostakljeni atrij u sredini. Električna energija dolazi iz mreže
srednjeg napona, a sustav gradskog grijanja isporučuje
paru u podstanicu koja se nalazi u podrumu gdje toplina
grije vodu. Uredi se griju radijatorima, a druge prostorije
putem HVAC sustava koji uz grijanje sadrži rashladne i
ventilacijske jedinice s učinkovitim povratom topline.
Uredi se hlade pomoću ventilokonvektora.
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
Mjere uštede energije su bile usmjerene na grijanje
i hlađenje. Tipična mjera s minimalnim ulaganjem je
PROJEKTNI PARTNER
SEVEn
KONTAKT
Tel.: +420 224 252 115
E-mail: [email protected]
Električno upravljane rebrenice sa sjenilima su postavljene
na vanjskoj strani prozora ureda koji su najviše izloženi
sunčevom zračenju (jedna etaža na južnoj fasadi). Iako
to nije bila prava Re-Co mjera, bila je potrebna kako bi se
poboljšala ugodnost za rad pri vršnim ljetnim temperaturama jer se nije mogla postići samo hlađenjem (ušteda na
troškovima za električnu energiju za hlađenje je dodatna
korist).
Cjelokupno hlađenje atrija će zahtijevati puno energije.
Značajne uštede su dobivene toleriranjem visokih temperatura i korištenjem pasivnog hlađenja otvaranjem
prozora u blizini krova te ostavljanjem prostora da se
ohladi noću. To se radilo ručnim otvaranjem trenutno
raspoloživih prozora. Preporučuje se zamijeniti nekoliko
fiksnih ostakljenih okna prozorima s otvorima na daljinsko
upravljanje kako bi se omogućilo maksimalno pasivno
hlađenje.
Podaci o potrošnji su izmjereni na razini zgrade, tako da
je preporučena ugradnja sekundarnih brojila za praćenje
potrošnje značajnih tehničkih sustava. Izmjerene vrijednosti su pohranjene u energetskom informacijskom
sustavu koji je dostupan online, zajedno s podacima iz
drugih sveučilišnih zgrada. Sveučilište trenutno nema
voditelja energetskog upravljanja (kreiranje ovog položaja
je još jedna od preporuka).
Predloženo je još nekoliko potencijalnih mjera ušteda u
HVAC sustavu. S druge strane, analiza rasvjete je pokazala
da su sadašnji sustavi uredno unaprijeđeni te da imaju
minimalni potencijal za daljnje uštede.
POUKE I PREPORUKE
Slika 1: Zgrada rektorata TBU Zlín
Čak u relativno novoj zgradi s vrhunskom tehničkom
opremom moguće je ostvariti dodatne uštede. Identifikacija mjera i posebno njihova provedba zahtijeva dobru
suradnju između Re-Co stručnjaka i osoblja zgrade.
podešavanje termostatskih glava na radijatorskim ventilima.
U svim uredima, maksimalna vrijednost je mehanički
ograničena na sredinu raspona. Prije toga korisnici su često
okretali termostatsku glavu do maksimuma, što je dovodilo
do pregrijavanja u nekim sobama i nedovoljnog grijanja
u uredima koji su hidraulički najudaljeniji u mreži. Mjera je
pomogla u uravnoteživanju protoka i osim uštede energije,
IZJAVA KORISNIKA
Pozdravili smo sudjelovanje u Re-Co projektu, koji nam
je pomogao u smanjenju troškova energije. Namjeravamo dodijeliti više kapaciteta našeg osoblja
kako bi se osigurao kontinuitet u optimizaciji energetskog upravljanja zgradom.
Radomír Ševčík , odjel za investicije UTB-a
28
Široki raspon mjera potiče uštede i
svjesnost o mogućnostima uštede
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
ZEMLJA
Norveška
ZGRADA
NMBU Sveučilište
Tehnički fakultet (TF)
Biotehnologija (BTB))
OPĆI OPIS
Norveško sveučilište životnih znanosti (NMBU) nalazi
se južno od Osla, a sastoji se od 60 hektara povijesnog
kampusa s više od 135 zgrada sagrađenih između 1890. i
danas. Ima oko 5.000 studenata i 1.700 zaposlenika. Složen
portfelj zgrada i velika organizacijska struktura predstavlja
prepreku energetski učinkovitom poslovanju. Tehničko
vodstvo je stoga bilo zainteresirano za istraživanje optimizacijskih mogućnosti. Automatski sustav za nadzor
energije je instaliran u većini zgrada i učinkovito se koristi
što je i bio glavni cilj projekta.
Većina mjera je uspješno provedena. Rezultati kontrole
sustava za otapanje snijega su najbolji dokumentirani, jer postoje zasebne mjere; vidi sliku 2. Sve mjere su
provedene u okviru operativnih proračuna.
Zamijenjena kontrolna jedinica
kWh
85
80
75
70
65
60
55
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
ADRESA
Ås
UŠTEDA ENERGIJE
TF
BTB
9%
10.8%
158 MWh/god..247 MWh/god.
FINANCIJSKA UŠTEDA
19,000 €/ god 27,000 €/god.
KONTAKT
Thea Mørk ([email protected])
26.02.
22.02.
18.02.
14.02.
10.02.
06.02.
02.02.
25.01.
29.01.
21.01.
17.01.
13.01.
2013 godina
Slika 2: Potrošnja energije (kWh/dan) za jedan sustav otapanja snijega u
kojem je promijenjena regulacija
Aktivan nadzor energije za otkrivanje pogrešaka u
sustavima upravljanja i iznalaženja novih područja interesa
bila je ključna za uspješan Re-Co projekt na NMBU-u.
Slika 1: Zgrada Biotehnologije u NMBU (s prirodnim sjenilima)
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
PROJEKTNI PARTNER
Norwegian Energy Efficiency
Inc (NEE)
09.01.
01.01.
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
TF El. energija
887 MWh
District heat
871 MWh
BTB El. energija 1,179 MWh
District heat 1,101 MWh
05.01.
VRSTA ZGRADE
Obrazovna
NETO POVRŠINA
Tehnički fakultet 11,000 m²
Biotehnologija 8,700 m²
Re-Co projekt je provela radna skupina koja se sastojala
od energetskog stručnjaka Norwegian Energy Efficiency
(NEE) i energetskog savjetnika iz NMBU. Dvije zgrade su
odabrane na temelju početne procjene njihovog potencijala, složenosti i stabilnosti (veći sanacijski radovi nisu
planirani). Proveden je pregled zgrade, a glavne identificirane mjere su:
kako bi se poboljšalo korištenje sustava za nadzor
energije
za aktivnije korištenje centralnog sustava kontrole
zgrade sukladno namjeni zgrade
za kontrolu sustava otapanja snijega
kako bi se spriječilo curenje zraka/topline
da bi se bolje koristio ručni kontrolni sustav za ventilaciju
za poboljšanje solarnih sjenila (manje korištenje
hlađenja)
IZJAVA KORISNIKA
POUKE I PREPORUKE
Korisnik smatra projekt vrlo korisnim i poučnim. Energetski učinkovito upravljanje zgradom, nadzor energije
i korištenje sustava kontrole zahtijevaju kontinuiranu
usredotočenost. Doprinos vanjskih stručnjaka uz
konkretne tehničke savjete se smatrao vrlo koristan. Rad u
Re-Co projektu je poslužio kao osnova za provedbu mjera
koje traže veće investicije i više komunikacije između
sudionika.
Budući rad uključuje unutarnju objavu informacija i
motiviranje korisnika zgrade. Uključenost studenata u
projekt je također mogućnost jer je projekt relevantan za
edukaciju.
Kroz Re-Co projekt, NMBU je dobio vanjski uvid na to kako
možemo učinkovitije upravljati našim zgradama. Te mjere i iskustva će se uzeti u obzir u budućem radu.
Sudjelovanje u projektu je pozitivno iskustvo.
Trond Langseth, savjetnik za energiju na NMBU-u
29
Velika ušteda energije postignuta prilagodbom sustava za upravljanje zgradom
ZEMLJA
Njemačka
OPĆI OPIS
BG Klinik Ludwigshafen je jedna od najvećih bolnica hitne
službe u Europi. Klinika ima više od 10 operacijskih sala
te je otvorena 365 dana u godini, 24 sata dnevno. Kako
su troškovi energije u stalnom porastu, korisnik je bio
nestrpljiv da se poduzmu mjere za optimizaciju sustava.
ZGRADA
Berufsgenossenschaftliche
Unfallklinik Ludwigshafen
www.bgu-ludwigshafen.de
ADRESA
Ludwig-Guttmann-Straße 13
Ludwigshafen
FINANCIJSKA UŠTEDA
300,000 €/god.
PROJEKTNI PARTNER
Steinbeis-Transferzentrum EGS
www.stz-egs.de
KONTAKT
Uwe Hemminger
100
Sniženje
temperature
-10%
Smanjenje
tlaka
-15%
Skraćenje
vremena rada
-20%
80
60
40
20
0
Sustavi za grijanje su identificirani kao drugi najveći
potrošač energije sa 20% ukupne potrošnje energije.
Optimizacija hidrauličkog sustava smanjenjem dovodne
temperature dovela je do daljnjeg smanjenja ukupne
potrošnje energije od oko 3%.
NETO POVRŠINA
68,000 m²
UŠTEDA ENERGIJE
11.8%
2.8 GWh/god.
120
Slika 2: Potencijal uštede energije ventilacijskog sustava
VRSTA ZGRADE
Hitna služba
GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE
El. energija
8.7 GWh
Plin (za proizv.
3.9 GWh
pare)
Područni sustav
10.0 GWh
grijanja
Područno
1.8 GWh
hlađenje
Ventilacijski sustav 1
Potrošnja energije [MWh/godišnje]
OSNOVNI
PODACI O PILOT
PROJEKTU
Slika 1: Optimizacija ventilacijskog sustava
PROVEDBA OPTIMIZACIJE
Gruba analiza ukupne potrošnje energije u klinici otkrila je
da ventilacijski sustavi troše 45% ukupne energije. Izračuni
za pojedine sustave su pokazali mogućnost uštede do
40% od prvotno korištene energije po sustavu.
U suradnji s tehničkim osobljem, napravljene su prilagodbe na sustavu za upravljanje zgradom kao što je
promjena zadanih vrijednosti, smanjenje protoka zraka,
prilagođavanje vremenskog profila stvarnoj uporabi,
isključivanje sustava preko noći, uz prilagodbu uvjeta za
nove namjene prostorija. Zajedno s drugim mjerama s
minimalnim ulaganjima, navedeno je rezultiralo uštedom
energije od oko 9% od ukupne toplinske i električne
energije.
IZJAVA KORISNIKA
Sveukupno, troškovi energije su spušteni s minimalnim
ulaganjima za oko 300,000 € godišnje. Mjere će se isplatiti
nakon manje od godinu dana.
POUKE I PREPORUKE
Optimizacija u BG Klinik je pokazala da Re-Co zahtijeva
sljedeće korake za uspjeh: 1. naći glavne potrošače;
2. razumjeti sustave; 3. s korisnikom izraditi mjere; 4.
podržavati korisnika u provedbi mjera i 5. uštedjeti
energiju. Bilo je vrlo važno u ranoj fazi surađivati s korisnikom te pripremiti i objasniti mjere na razumljiv način.
Povjerenje u ono što radimo je vrlo važno u bolnicama.
Energija postaje sve važnija kao troškovni faktor u našoj bolnici. Stoga smo počeli postavljati
pitanja: gdje odlazi novac, gdje se energija koristi, što možemo učiniti kako bi se spriječilo daljnje
povećanje.
Za nas je vrlo važno štedjeti energiju bez negativnih učinaka na rad bolnice. Naša motivacija za
sudjelovanje u Re-Co projektu je činjenica da smo mogli smanjiti potrošnju energije optimizacijom
postojeće tehnologije uz minimalna ulaganja.
Rezultat Re-Co projekta je smanjenje troškova energije koje se može stvarno izmjeriti i dokazati.
Međutim, nećemo prestati s uštedom energije nakon završetka Re-Co projekta. Naprotiv, motivirani smo da primijenimo Re-Co optimizaciju i na druga područja i to proširimo i na druge oblike
energije. Također smo u kontaktu s drugim bolnicama kako bismo demonstrirali naš slučaj kao
najbolju praksu i prenijeli naše znanje.
Burak Isiksal, pročelnik Odjela za graditeljstvo i tehnologiju
30
Re-Co projekt
Zašto platiti previše za energiju
kada možete uštedjeti troškove
energije bez velikih ulaganja
i isključivo kroz optimizaciju
postojećih sustava opreme
zgrade te promjenama u
ponašanju korisnika. Optimizacija
energetskog sustava može pomoći
povećati vaš profit.
Nadalje, može ojačati vašu
konkurentsku prednost,
poboljšati vaše radno okruženje i
javnu sliku vaše organizacije.
Ovo je poruka o optimizaciji koju je razvilo 10 projektnih
partnera iz 8 zemalja, na čelu s Energetskom agencijom
iz Graza, a koje su sudjelovale u Re-Co projektu Optimizacija- povećanje energetske učinkovitosti u postojećim
nestambenim zgradama, pokrenutom u rujnu 2011. pod
programom Europske unije koji se zove Inteligentna
energija u Europi (IEE).
Opći cilj Re-Co projekta bio je istražiti, testirati i omogućiti
troškovno učinkovitu optimizaciju postojećih nestambenih zgrada kako bi se poboljšala njihova energetska
učinkovitost i kako bi se uspostavila optimizacija kao jedan
od prikladnih 'alata' u svrhu iskorištavanja i očuvanja energetskih potencijala te kako bi se postigli europski ciljevi
energetske učinkovitosti postavljenih za 2020.
Glavni ciljevi Re-Co projekta su bili:
provođenje pilot projekata optimizacije te ušteda
barem 10% konačne energije kroz mjere s minimalnim
ulaganjima;
osnivanje interne Re-Co platforme za razmjenu, testiranje i unapređivanje strategija optimizacije, alata i
savjetovanje među projektnim partnerima;
širenje Re-Co iskustava i primjera dobre prakse među
vlasnicima zgrada i pružateljima usluga te poticanje
korištenja Re-Co usluga;
VIŠE INFORMACIJA
EUROPSKA
Re-Co MREŽA
organiziranje projektnih partnera kao stručnjaka za
optimizaciju koji su usvojili Re-Co usluge u svom standardnom portfelju usluga;
osvješćivanje vlasnika nestambenih zgrada o optimizaciji kao učinkovitom načinu poboljšanja operativne
energetske učinkovitosti,
uspostava europske mreže Re-Co stručnjaka i daljnji
razvoj procesa, alata i usluga optimizacije.
U sklopu Re-Co projekta, uspješno je provedeno 14 pilot
projekata koji su promovirani na nacionalnoj razini putem
projektnih biltena, studijskih putovanja i videa. Nadalje,
razvijene su strategije i koraci za provedbu procesa optimizacije, a također je pripremljen i Priručnik o optimizaciji energetskih sustava koji će koristiti potencijalni Re-Co
pružatelji usluga i vlasnici zgrada.
Istražen je regulatorni okvir koji može utjecati na projekte
optimizacije, a također je objašnjen odnos outsourcing
naspram in-house provedbe optimizacije. Provedeno
je zanimljivo istraživanje o procesu optimizacije, koji
pokazuje da taj proces nije dovoljno poznat. Osim posjete
Re-Co web stranici, svatko zainteresiran za dobivanje više
informacija se može pridružiti LinkedIn grupi, "European
Re-Co Network", za razmjenu znanja i iskustava o Re-Co
projektima i na taj način promovirati i dodatno razvijati
Re-Co pristup kako bi se bolje zadovoljile potrebe potencijalnih kupaca i kako bi se doprinijelo ostvarivanju ambicioznih europskih ciljeva energetske učinkovitosti.
KLJUČNE RIJEČI Re-Co PROJEKTA
Re-Co projekt (eng. re-commissioning, recommissioning, Re-Co), proces optimizacije energetske učinkovitosti,
energetska učinkovitost, potrošnja energije i smanjenje
troškova, zgrade, postojeći tehnološki sustavi zgrade,
optimizacija, promjene u ponašanju, mjere energetske učinkovitosti s minimalnim ulaganjem, energetske
usluge, ISO 50001.
Više informacija o Re-Co projektu je dostupno na web stranici: http://www.re-co.eu/
Da postanete dio Re-Co izazova, pridružite se
LinkedIn-group European Re-Co Network
31
Re-Co projektni partneri
Institut »Jožef Stefan«
Center za energetsko učinkovitost
32
Zašto optimizacija?
Optimizacija smanjuje potrošnju energije i energetske
troškove primjenom mjera s minimalnim ulaganjima. Re-Co
pilot projekti pokazuju da je realno očekivati energetsku
uštedu od 10%.
Optimizacija je puno više od energetskog pregleda, jer se
mjere ne samo identificiraju nego i provode.
Optimizacija se može koristiti u slučajevima u kojima se iz
raznih razloga ne može primjeniti ugovor o energetskom
učinku (EPC).
Optimizacija je pogodna za zgrade sa složenom građevinskom
opremom i uređajima, uključujući i one koje trebaju visoku
razinu operativne sigurnosti (npr. u bolnicama). Također ju je
lako provesti bez prekida redovnih aktivnosti.
Optimizacija je NAČIN ZA POKRETANJE vaših aktivnosti
energetske učinkovitosti.
4

Program simpozija OBNOVA ZAŠTIĆENIH KULTURNIH

smjernice

Javna nabava - profil Dječjeg vrtića Bistrac Ogulin

Uputa za legalizaciju

Posebne pogodnosti koje nudimo

sljedećoj stranici

ENERGETSKI SISTEMI - Sustainable Energy BiH

Q``H,nd,ref - Energetski certifikat