IMPRESSUM
IMPRESSUM
ISSN 1330-657X
GLASNIK HRVATSKOGA KATOLIČKOGA LIJEČNIČKOG DRUŠTVA
Glas.hrvat.katol.liječ.druš.
Časopis HKLD-a
ADRESA UREDNIŠTVA
Praška 6/II, 10000 ZAGREB
tel/fax:+385 1 48 17 537; e-mail: [email protected]; URL: www.hkld.hr
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Dr.sc. Maja Peraica, dr.med.,
[email protected]
TEHNIČKI UREDNIK
Anja Ceronja, dipl.ing.
Naklada: 2.100 primjeraka
JOURNAL OF THE CROATIAN CATHOLIC MEDICAL SOCIETY
ADDRESS
Praška 6/II, 10000 ZAGREB, Croatia
Editor-in-Chief: Maja Peraica, M.D., Ph.D.
Published in 2,100 copies
IZDAVAČKI SAVJET / ADVISORY COUNCIL
Branimir Richter • Valentin Pozaić, SJ • Ivan Ćelić • Slaven Falamić • Rok Čivljak
Mirko Karačić • Ivana Klinar • Vatroslav Prskalo
UREDNIČKI ODBOR / EDITORIAL BOARD
Ruža Brkanić (Požega) • Ankica Pleša (Karlovac) • Marija Umiljanović (Našice)
Ljubica Hang Raguž (Pula) • Natalia Kučić (Rijeka) • Miroslava Markulin (Zadar) • Danijela De Micheli
Vitturi (Split) • Mirela Skorupski (Slavonski Brod)
Sanea Mihaljević (Virovitica) • Renato Igrec (Čakovec) • Srećko Ljubičić (Dubrovnik)
Bruno Atalić (Osijek) • Kata Krešić (Vinkovci) • Petar Bilić (Zagreb) • Eva Čubrić (Šibenik) • Dragutin
Sudar (Bjelovar) • Ivica Ružička (Zagreb) • Irena Celiščak-Koštarić (Koprivnica) • Ante Prolić (Sinj)
LEKTOR ZA ENGLESKI JEZIK: Margaret Casman-Vuko
UPUTA SURADNICIMA
Rukopisi se šalju na „Glasnik HKLD-a˝.
Suradnja se ne honorira. Prilozi ne podliježu recenziji.
Design i tisak: Promo - Set d.o.o.
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
1
KAZALO
CONTENTS
Iz uredništva - Editorial
4
Iz Tajništva — From the Secretariat
4
Riječ Predsjednice — Remarks from the President
5
Duhovno slovo — Spiritual Voice
Čuvajte se lažnih proroka!
Beware of False Prophets! (K. Pačalat)
6
Prilozi — Contributions
Svečana akademija HKLD-a povodom 90. rođendana prof. Branimira Richtera
Celebration of the 90th Birthday of Prof. Branimir Richter by the HKLD (R. Čivljak)
7
Znanstveni i stručni rad prof. Richtera
Prof. Richter's Scientific and Professional Activities (J. Božikov)
9
Rad prof. Branimira Richtera u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
Engagement of Prof. Branimir Richter in World Health Organisation (A. Kaić-Rak)
11
Profesor Richter i mladi HKLD-a
Prof. Richter and the Young Members of the HKLD (D. Ljubanović)
12
Profesoru Branimiru Richteru prigodom 90. rođendana
Prof. Branimir Richter: on His 90th Birthday (M. Miletić-Medved)
14
Društvene vijesti - Society news
Izvješće XIX. redovite izborne skupštine HKLD-a
Report on the 19th Annual Assembly of the HKLD (M. Peraica, I. Ćelić)
16
Godišnja izvješća podružnica HKLD-a
Annual Reports of the Branches of HKLD
21
Izjave za javnost — Public Statements
Nađite u Isusu podršku i utjehu
Find Support and Comfort in Jesus (Benedikt XVI.)
32
Sudbina oboljelih od gube jest biti marginaliziran
The Fate of Persons with Leprosy is to be Marginalized (Z. Zimowski)
33
Tko ljubi prešao je iz smrti u život. Tko ne ljubi ostaje u smrti
He Who Loves has Passed from Death to Life. He Who Does Not Love Remains in Death
(V. Župan)
34
Iskustvo bolesti i trpljenja može postati škola nade
Message for the World Day of the Sick (Benedikt XVI)
34
Propovijed na Dan bolesnika
Homily on World Day of the Sick (Benedikt XVI.)
35
Prikazi iz literature - Literature Reviews
Luka Perinić: „Iz moje ladice”
Luka Perinić: From My Desk Drawer (M. Peraica)
38
Aktivnosti društva - Activities of the HKLD
2
Predavanje, Zaštita djece od zlostavljanja i zanemarivanja
Lecture, Protecting children from abuse and neglecting (V. Grbac-Gredelj)
39
Susret: Mia Bebek „Neokatekumenski put“
Meeting, Mia Bebek: The Neocatechumenal Way (M. Pandžić)
39
Predavanje: Stipan Janković “Radiološke metode i trudnoća”
Lecture, Stipan Janković: Radiological Methods and Pregnancy (K. Dolić)
40
Susret farmaceuta s biskupom Pozaićem
Meeting of Pharmacists with Bishop Pozaić (K. Milišić)
40
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
www.hkld.hr
CONTENTS
KAZALO
Predavanje: Šime Manola „Športsko srce i prevencija iznenadne srčane smrti kod športaša“
Lecture, Šime Manola: Athletic Heart Syndrome and Preventing the Sudden Deaths of Athletes
(M. Pandžić)
41
Proslava Dana bolesnika u Puli
Celebration of World Day of the Sick in Pula (J. Franinović Marković)
41
Proslava Dana bolesnika u Vinkovcima
Celebration of World Day of the Sick in Vinkovci (IKA)
42
Okrugli stol o transplantaciji
Round Table Discussion on Transplantation (A. Vlah)
43
Biskup Bogović posjetio gospićku bolnicu
Bishop Bogović Visits the Gospić General Hospital (IKA)
44
Predavanje: Marin Knežević „Pokret Božanskog milosrđa“
Lecture, Marin Knežević: The Divine Mercy Movement (K. Marušić)
44
Katolički liječnici posjetili krčkog biskupa mons. Valtera Župana
Catholic Doctors Visit Msgr. Valter Župan, Bishop of Krk (V. Grbac Gredelj)
45
Predavanje: Mirela Bušić „Presađivanje organa - novi život na dar“
Lecture: Mirela Bušić: Organ Transplantation - The Gift of a New Life (M. Pandžić)
45
Predavanje: Jasna Stoić-Brezak „Smrt mozga - rano prepoznavanje donora“
Lecture, Jasna Stoić-Brezak: Brain Death - Early Donor Detection (S. Šlat)
46
Predavanje: Fra Ilija Živković „Religioznost iz straha“
Lecture, Fra Ilija Živković, Religiosity Out of Fear (S. Kardum)
46
Proslava pete obljetnice djelovanja HKLD-a u Koprivnici
Celebration of the Fifth Anniversary of HKLD Activity in Koprivnica (D. Sačer)
47
Predavanje: Izazovi transplantacijske medicine u Hrvatskoj
Lecture, Challenges of Transplant Medicine in Croatia (I. Celiščak-Koštarić)
48
Predavanje: Pavao Krmpotić „Medicina spavanja“
Lecture, Pavao Krmpotić: Sleep Medicine (T. Ježinac)
48
Predavanje: Slavica Kvolik, “Placebo u liječenju boli”
Lecture, Slavica Kvolik, Placebo in the Treatment of Pain (S. Falamić)
48
Korizmena duhovna obnova u Lovranu
Lent Retreat in Lovran (V. Grbac Gredelj)
49
Domaće vijesti — National News
Okrugli stol: GROZD „Kako promovirati općeljudske vrijednosti na široj društvenoj i političkoj razini?“
50
Round Table Discussion, GROZD: How to Promote the Common Human Values at the Social and Political Levels (T. Ježinac)
Kratke vijesti — Brief Reports (V. Prskalo)
51
Iz života - Experiences
Mali Ivica iz sobe broj 8 - Izvadak iz dnevnika
Little Ivica from Room 8 - Excerpt from a Diary (B. Richter)
54
Upoznajmo članove našeg Društva - Our Members
Intervju s mr. sc. Karlom Šutalom, dr. med.
Interview with Karlo Šutalo, M.D., M.S. (D. Sačer)
55
In memoriam
In memoriam dr. Nada Bartolić Matković
In Memory of Dr. Nada Bartolić Matković (I. Rukavina)
58
In memoriam Ivana Russo Torić, dr. med.
In Memory of Dr. Ivana Russo Torić (A.Strujić-Vladanović)
59
Obavijesti — Announcements
60
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
3
IZ UREDNIŠTVA
EDITORIAL
Ovaj broj Glasnika donosi izvješće s proslave 90. rođendana našeg dugogodišnjeg dopredsjednika, prof.dr. Branimira
Richtera koji je puno svoje intelektualne i fizičke energije ugradio u napredak HKLD-a. Mnogim našim članovima nije poznato
da je prof. Richter sudjelovao u pisanju Statuta HKLD-a, trudio se da se Društvo uključi u FEAMC, pisao članke za Glasnik,
osobno nosio Glasnik u tiskaru, ispravljao otiske, dostavljao tiskani Glasnik u naše prostorije u Palmotićevoj ulici te da i danas
lektorira članke za Glasnik. Urednički odbor koristi ovu prigodu da mu se na svemu zahvali.
U ovom broju donosimo izvješća o radu godišnje skupštine koja je održana na Trsatu kao i godišnja izvješća središnjice,
podružnica i pojedinačnih sekcija.
Više ni ne treba posebno naglašavati kolika je šarolikost aktivnosti našeg društva! Zagrebačka podružnica posebno je aktivna,
vrijedi istaknuti i koprivničku te pulsku, no i u drugim podružnicama održavaju se predavanja i sastanci, duhovne obnove, naši
članovi idu na hodočašća i izlete… Lijepo je što o tome obavještavaju u našem Glasniku.
Budući da je HKLD odlučio otkupiti prostor u Praškoj ulici u Zagrebu, financijska sredstva koja se prikupljaju Upravni je odbor
odlučio usmjeriti tom cilju i zato će ovu godinu Glasnik izaći u dva dvobroja.
Uredništvo
IZ TAJNIŠTVA
FROM THE SECRETARIAT
U proteklom razdoblju održano je nekoliko zajedničkih upravnih odbora Središnjice i Zagrebačke podružnice HKLD-a
na kojem se uglavnom raspravljalo o korištenju i aktualnom statusu naših prostorija u Praškoj 6. Naime, nakon podužih
pregovora, kako bismo zadržali prostor koji će u budućnosti biti Dom katoličkih liječnika pristupilo se osnutku trgovačkog
društva Salus populi koje će za svoj prvi zadatak imati realizaciju otkupa prostora. Da bismo to odradili, potrebna su značajna
financijska sredstva radi čega smo uputili zamolbu za pomoć svim članovima, ali i međunarodnim zakladama koje pomažu
nevladine organizacije.
Ovaj veliki materijalni pothvat razlog je zašto smo bili primorani ove godine tiskati Glasnik HKLD-a u dva dvobroja. Svjesni
smo da je Glasnik za značajan broj naših članica i članova jedini kontakt s Društvom, no isto tako bez adekvatnog prostora
ne bismo bili u stanju planirati i organizirati nove aktivnosti.
Društvo svakodnevno dobiva nove članove, u planu je osnutak dvije nove podružnice. Sve nam to daje snagu i podstrek da
potičemo naše kolegice i kolege da budu s nama u ostvarenju najvažnijeg cilja - zaštite ljudskog života od začeća do naravne
smrti. Zakon o medicinskoj oplodnji bio je samo jedna od tema o kojima smo argumentirano raspravljali, pred nama je još
mnoštvo novih bioetičkih tema o kojima će biti nužno dati naš pravorijek.
Na posljednjem Upravnom odboru primljeno je 27 novih članova, od kojih opet značajan broj farmaceuta. Redoviti sastanci
Sekcije farmaceuta pod vodstvom mr.pharm. Mirjane Vrsalović pridonose da se farmaceuti napokon osjećaju punopravnim
članovima HKLD-a, što je od početka tako i zamišljeno.
Vrijedi napomenuti kako je sve čitanija web-stranica Društva www.hkld.hr na kojoj je sve više sadržaja vezanih uz aktivnosti
HKLD-a, ali i aktualne teme iz medicinske etike. Pozivamo sve članove, osobito one koji su u izvršnim tijelima podružnica da
šalju tekstove za našu web-stranicu, jer to poslije bude tiskano i u Glasniku. Ono što ne bude zapisano, to se zaboravi!
Ivan Ćelić, dr.med.
4
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
www.hkld.hr
RIJEČ PREDSJEDNICE
REMARKS FROM PRESIDENT
Drage kolegice i kolege!
Dugogodišnji dopredsjednik
i jedan od osnivača HKLD-a
prof.dr.sc.Branimir Richter
je 10. siječnja ove godine
navršio devedeset godina,
a još uvijek je vrlo aktivan
i radi redakturu u našem
Glasniku.
Prigodnom
akademijom njemu u čast
proslavili smo rođendan,
a
dvorana
„Margarita
Peraica“ u Praškoj bila je premalena primiti sve okupljene
članove Društva, prijatelje, nastavnike i nasljednike našega
slavljenika iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole
narodnog zdravlja…. Uz naše duhovnike i glazbenike bilo je
to lijepo druženje sa slavljenikom koji je pažljivo pratio sve što
su mlađi uspjeli doznati o njemu, usprkos njegovoj iznimnoj
samozatajnosti… Profesor je osobito bio veseo kada je
doznao kako je, zbog svoje donacije zbirke malih kositrenih
vojnika (822 figure) muzeju Dvorca Trakošćan, završio na
You Tubeu...
Članovi Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva su s
katoličkim medicinskim sestrama širom Hrvatske obilježili
svjetski Dan bolesnika na blagdan Gospe Lurdske uz duhovne
asistente ili biskupe kao u Gospiću. U Bazilici sv. Petra u Rimu,
Sveti otac Benedikt XVI. je na taj blagdan služio sv. Misu na
kojoj su bile prisutne relikvije sv. Bernardette Soubirous,
vidjelice iz Lurda, a propovijed Svetoga oca objavljena je na
našoj internet stranici i u Glasniku.
Održali smo nekoliko zajedničkih sastanaka Upravnih odbora
središnjice i zagrebačke podružnice na temu prostora u
Praškoj 6/II koje koristi naše društvo, a ovom se prigodom
osobno zahvaljujem članovima Društva koji su svojim
financijskim darom za ovu namjenu pokazali kako im je
stalo da HKLD sačuva i u novim okolnostima ovako lijep i
reprezentativan prostor.
Članovi koprivničke podružnice proslavili su petu obljetnicu
svoga djelovanja prigodnom svečanošću, a članovi
zagrebačke su zaredali niz stručnih predavanja od kojih
u ovoj „Godini transplantacije“ našega Društva posebno
ističem temu „Presađivanje organa – novi život na dar“ dr.
Mirele Bušić, nacionalne transplantacijske koordinatorice pri
Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH. Posebno ističem
okrugli stol koji su organizirali članovi riječke podružnice na
temu transplantacije s pet predavanja u kojima su različiti
stručnjaci svaki sa svojeg motrišta obradili ovu temu.
Održane su godišnje skupštine, najprije u podružnicama,
a potom XIX. izvještajna skupština HKLD-a u Marijanskom
svetištu na Trsatu 17. travnja 2010. poslije slavljenja sv
Mise koju je s duhovnicima Društva i franjevcima predslavio
mons. Valter Župan krčki biskup, a pjevao mješoviti zbor
riječkih liječnika pjevača. Domaćini su bili naši članovi iz
Riječke podružnice i ovom se prigodom iskreno zahvaljujem
na sjajnoj organizaciji, posebno predsjednici dr. Vanji Grbac
Gredelj, te ugodnom druženju i gostoprimstvu koje su nam
iskazali u Rijeci i Sv. Kuzmu.
www.hkld.hr
Odlukom Upravnog odbora zaključili smo kupoprodajni
ugovor za otkup polovice prostora u Praškoj 6/II u Zagrebu u
kojem je naše Društvo razgranalo svoje aktivnosti. Potrebna
su nam sredstva pa iskreno preporučujem financijskoj potpori
zajedničku stvar – Dom Hrvatskih katoličkih liječnika. Osim
dara financijski ulog može biti poslovna odluka za naše
članove o čemu ćete dobiti detaljnjije obavijesti u dopisu na
Vašu kućnu adresu.
Do našeg jesenskog susreta u Glasniku srdačno
pozdravljam.
U Kristu Vaša,
Dr.sc. Marica Miletić-Medved
Predsjednica HKLD-a
Na Golgoti vječni tron
Pružaš ruke,
Primaš ljiljan bijeli pun rubina,
Grliš, ljubiš, usnula Sina.
Grliš ga tih, nježno,
Šaptaš mu tiho, tko će to čuti,
Skrivaš čedo da ne padne na nj'
Pogana pogled ljuti.
Boli duša,
Srce čupa,
Svaki grješnik - nova rana,
Svaki grijeh - nova bol;
Zato vidim uvijek isto Zato gledam Vas Presvete
Na Golgoti vječni tron.
Velika Gorica, 6. siječnja 1994.
Dr. Vlatko Perčin
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
5
DUHOVNO SLOVO
Čuvajte se lažnih proroka!
SPIRITUAL VOICE
Vlč. Krunoslav Pačalat,
Duhovni asistent koprivničkog HKLD-a
Beware of False Prophets!
Sestre i braćo!
Biblijski nas likovi podsjećaju u savjesti na lutanje i
kolebljivost kad je riječ o našem udaljavanju ili približavanju
Bogu. Ponekad se čini da moramo duboko pasti da bismo
shvatili da je naš jedini spas okretanje prema Bogu. A on,
on neće dopustiti da padnemo. Izraelski je narod više puta
s oduševljenjem pristao na savez s Gospodinom, ali je taj
savez zbog svojih nevjernosti morao uvijek iznova obnavljati.
Suprotno svome ocu Manasu mladi se kralj Jošija uputio za
dobrim primjerom pradjeda Ezekije i upotrijebio je tu priliku
da izvede vjersku obnovu naroda. Sam je najprije ozbiljno
uzeo Gospodnje zahtjeve i u znak žalosti i kajanja razdro
svoje haljine. Očito se prestrašio Božjih kazni koje su imale
doći zbog toga što narod nije više mario za Božju riječ.
Žalosno je da narod više pokreće kazna nego ljubav. Kad
je Jošija svojim skrušenim poniženjem zadobio milost pred
Gospodinom, pobrinuo se i za narod. Svi su okupljeni u
hramu obnovili savez s bogom i obećali da će svim srcem i
svom dušom ispunjavati sve što je zapisano u nađenoj knjizi
i što im je kralj čitao.
Uz govor o Božjem zakonu uvijek najbolje odgovara Psalam
118. u kojemu ne manjka riječi koje hvale Božje zapovijedi i
kojima srdačno molimo da ih vršimo.
Svako vrijeme ima svoje proroke. Bog uvijek ima svoje
proroke. Mi smo uvjereni da je to danas Crkva. No i oni koji
čovjeka hoće otrgnuti od Boga, koji ga na različite načine
hoće učiniti robom svog tržišta ili tržišnom robom, i oni to
čine preko proroka. I danas je tako bez obzira koliko netko
mislio da nije.
Isusovo upozorenje o lažnim prorocima danas je zato vrlo
aktualno. ''Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze k vama u
ovčjem odijelu, a iznutra su vuci grabežljivi. Po njihovim ćete
ih plodovima prepoznati.''
Činjenica da Isus više puta slično govori daje ovoj temi
posebnu važnost. On lažne proroke predstavlja kao lažljivce,
lukavce koji pristupaju čovjeku u ovčjem odijelu, a iznutra su
grabežljivi vuci. Bit će ih mnogo i mnoge će zavesti. Činit će
velika znamenja i čudesa. Govorit će da dolaze u njegovo
ime. Treba ih se zato čuvati.
Danas je dosta lažnih proroka. Ima ih u svim društvenim
kategorijama. I nije ih uvijek lako prepoznati. Ima ih
među novinarima, piscima, kolumnistima, političarima,
zagovarateljima civilnog društva, investitorima, sportašima,
glumcima, pjevačima, različitim karizmaticima... Neki od
njih vjerojatno ni sami nisu svjesni kako su instrument u
porobljavanju čovjeka. Vrlo vješto se znaju predstavljati
kao prijatelji čovjeka, kao stručnjaci, karizmatici, iscjelitelji,
sociolozi, filozofi, humanisti. Vole biti nekonvencionalni,
nesputani institucionalnim strukturama.
Oni su tako navjestitelji novog doba, doba čovjekove tobožnje
oslobođenosti od tradicija, od institucija, od religija, od svih
predrasuda. A predrasuda je sve što njima ne odgovara.
Promiču tako samosvjesna i slobodna čovjeka, čovjeka
nesputane seksualnosti, čovjeka neograničenog na jedan
narod ili kulturu nego građanina svijeta. Međutim, pod krinkom
6
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
oslobađanja čovjeka zapravo ga pretvaraju u nezasitnog
potrošača, nekoga tko je bez kriterija i uvijek nečega željan.
S čovjekovom pohlepom najlakše se manipulira.
Posebno su zavodljivi 'duhovni proizvodi' koji se danas
nude. S obzirom da smo kršćanske tradicije, jako je poželjno
takvim proizvodima dodati i nešto od kršćanske simbolike.
Neki će tako nuditi duhovno iscjeljenje, nutarnje oslobođenje,
prosvjetljenje, nekakvu 'instant' ili 'light' duhovnost u kojoj je
sve prilično lako dostupno. Međutim sve to čovjeku može
trenutno dati duhovnu utjehu, ali ga prilično udaljava od onog
odnosa prema Bogu koji mu može dati autentično iskustvo
spašenosti.
U svemu tome je žalosno je kada se ti lažni proroci obuku
u ovčje odijelo te ulaze u ovčinjak tobože dobronamjerno
a zapravo su grabežljivci. Tada ih je najteže prepoznati.
Tako je žalosno vidjeti kad pojedinci u Crkvi, svećenici,
redovnici i laici bez razlike, popuste napasti zavođenja.
Možda i nesvjesno, iz različitih razloga, radi pohlepe za
bogatstvom, radi stjecanja moći, medijske pozornosti ili radi
frustracija jer nisu ostvarili zacrtane ambicije, vrlo profinjeno
služe zavođenju čovjeka nudeći mu slatkastu duhovnost,
kratkoročna prosvjetljenja i ozdravljenja ili hraneći u njemu
neutemeljivu kritičnost i buntovnost koju se olako proglašava
pravom na vlastito mišljenje i opredjeljenje. Kult 'vlastitog
mišljenja' i 'originalnosti pod svaku cijenu' pretvara se u
jadnu izliku za popuštanje vlastitoj neobrativosti.
Isus nas uči da ih po plodovima prepoznajemo. Zbilja danas
je potrebno dosta umješnosti i pronicljivosti kako bi se moglo
prepoznati krive proroke. Ono po čemu ih uvijek možemo
raskrinkati jest poslušnost. Oni sve mogu hiniti. Mogu se
pokrivati kojekakvim slatkastim lijepo sročenim frazama. Vrlo
vješto se znaju prilagođavati različitim trendovima, tumačiti
čak i biblijske retke kako to njima odgovara. Mogu imati
čak i neobične sposobnosti koje rado nazivaju karizmama
i darovima. No, ne mogu hiniti poslušnost. Jer poslušnost
traži odricanje od sebe. Traži žrtvu. Poslušnost je plod
istinske molitve. Bog nas upravo po poslušnosti Isusa Krista
oslobađa. Krist je postao poslušan do smrti i zato ga je Bog
preuzvisio da se na njegovo ime prigne svako koljeno.
Spasenje je plod poslušnosti. Vjera, ona prava, autentična,
jedino iz iskrene poslušnosti Bogu, može izvirati. Poslušnost
je tako najsnažniji znak istinskog nasljedovanja Isusa Krista.
Sve ono što nije utemeljeno u poslušnosti, samo su lažni
plodovi koji dobro izgledaju, zavodljivo mirišu te zamamno
nude privid božanske mudrosti i slobode, no čovjeka uvijek
na kraju ogoljuju i ispunjaju stidom radi kojeg bježi i od sebe
i od Boga.
Čuvajmo se lažnih proroka!
www.hkld.hr
CONTRIBUTIONS
Svečana akademija HKLD-a
povodom 90. rođendana prof.
Branimira Richtera
U subotu 16. siječnja 2010. godine u dvorani „Margarita
Peraica“ u sjedištu Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva
(HKLD) u Zagrebu održana je Svečana akademija HKLD-a
povodom 90. rođendana prof.dr.sc. Branimira Richtera, prvog
i dugogodišnjeg dopredsjednika HKLD-a. Akademija je počela
glazbenom meditacijom J. Masseneta iz opere Thaïs u izvedbi
„Terceta Tomašić“ nakon čega je sudionike pozdravio dr.
Rok Čivljak, dopredsjednik zagrebačke podružnice HKLD-a,
koji je ujedno bio i voditelj programa. On je nemalom broju
okupljenih članova HKLD-a objasnio razlog zbog kojeg su
se tog siječanjskog jutra, sličnog onome 10. siječnja 1920.
godine kada se rodio slavljenik, prof. Branimir Richter,
okupili da bi obilježili (prvih) 90 godina života čovjeka koji
nije niti slučajno niti nezasluženo doživio dan u kojem mu se
zahvaljuje i slavi ga cijelo jedno Društvo, ali i brojne generacije
njegovih učenika i sljedbenika. Ideja vodilja Organizacijskog
odbora ove svečane akademije bila je ne propustiti priliku
da se povodom ove obljetnice još jednom ne podsjetimo
istine koliko jedan čovjek, uz Božju pomoć, može učiniti za
svoga života, koliko toga može dati drugima. Prof. Richter
je živi primjer zdravstvenog radnika - liječnika, sveučilišnog
profesora, aktivnog umirovljenika (umirovljenički radni vijek
skoro mu je dulji od onog „aktivnog“) koji može i hoće biti
drugima primjer, pomoć, prijatelj, učitelj, utjeha, mentor,…
Uslijedila su izlaganja uvaženih kolega i članova HKLD koji su
svaki na svoj način i iz druge perspektive opisali dio bogate
biografije prof. Richtera i njegov raznoliki opus.
Prof. B. Richter zahvaljuje na izvedbi Tercetu Tomašić
Prvo izlaganje imala je prof.dr.sc. Jadranka Božikov,
direktorica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ koja
je u ime Škole i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
zahvalila prof. Richteru na dugogodišnjem radu i vođenju
Parazitološkog odjela Centralnog higijenskog zavoda u
www.hkld.hr
PRILOZI
Rok Čivljak, dr. med.
Celebration of the 90th Birthday of Prof. Branimir
Richter by the HKLD
Dr. Rok Čivljak kao moderator Svečane akademije.
Zagrebu, danas Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji
je dugo djelovao u sklopu ŠNZ Andrija Štampar.
U drugom izlaganju, koje je zbog bolesti prof.dr.sc.
Antoinette Kaić-Rak, voditeljice Ureda Svjetske zdravstvene
organizacije (SZO) za Hrvatsku pročitao dr. Ivan Ćelić, dan je
kratki osvrt na preko 40 godina djelovanja prof. Richtera kao
vodećeg svjetskog malariologa. Naime, nakon uspješnog
vođenja antimalarične kampanje Savezne vlade FNRJ, prof.
Richter je bio najzaslužniji za eradikaciju malarije u Hrvatskoj
1954. godine i drugim republikama bivše Federacije nakon
čega je kao suradnik SZO-a započeo svoju misiju eradikacije
malarije i borbe protiv tropskih bolesti širom svijeta.
Potom su uslijedila dva izlaganja koja su predstavila prof.
Richtera kao jednog od osnivača i dužnosnika HKLD. Naime,
prof. Richter bio je ne samo prvi dopredsjednik HKLD, nego
i pisac prvog Statuta Društva, a osobno je izradio i prvi logo
HKLD za koji je odabrao vrlo simboličan motiv: križ ispunjen
hrvatskim tropletom - motiv s Višeslavove krstionice. Prototip
ovog loga kojeg je svojeručno izradio prof. Richter izložen je
upravo u dvorani u kojoj se održavala ova akademija.
Najprije je doc.dr.sc. Danica Ljubanović, jedna od prvih
članica i osnivačica Sekcije mladih HKLD u vrlo emotivno
obojenom izlaganju opisala začetke jezgre mladih u HKLD
koje je prof. Richter 1992. godine počeo okupljati u vlastitom
domu, nakon čega je 1995. i formalno na njegov prijedlog
osnovana Sekcija mladih HKLD iz koje su stasali mnogi
današnji aktivni članovi i dužnosnici HKLD-a.
Zatim je prim.dr.sc. Marica Miletić-Medved, predsjednica
HKLD-a, u također veoma toplom i svečanom ozračju
podsjetila na sveukupno djelovanje prof. Richtera u ovih
prvih 20 godina postojanja HKLD-a.
Nakon ovih izlaganja dr. Rok Čivljak je pomoću power-point
prezentacije kroz slike i videozapise podsjetio na neke
važnije trenutke HKLD-a u kojima je sudjelovao prof. Richter,
kao i na neke zanimljivosti iz njegova osobnog života.
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
7
CONTRIBUTIONS
PRILOZI
Konačno, riječ je dobio i sam slavljenik koji se vidno uzbuđen
i potresen, ali zadovoljan i sretan obratio svima u svom
uvijek jednostavnom i skromnom tonu. Prof. Richter zahvalio
je organizatorima ove svečanosti kao i svima prisutnima na
čestitkama i dobrim željama, ali i iskoristio priliku podsjetiti
na okolnosti u kojima je nastajao HKLD te dati svoju viziju
budućnosti ovog Društva koje će zasigurno u budućnosti
imati sve važniju ulogu u hrvatskom društvu.
Čestitkama se prije završnog blagoslova i kratke molitve
pridružio mons.dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački
i duhovnik HKLD-a. On je u prijateljskom i srdačnom tonu još
jednom u ime HKLD-a zahvalio prof. Richteru na njegovom
doprinosu u osnivanju i vođenju HKLD-a u njegovim prvim
godinama djelovanja te istaknuo primjer prof. Richtera kao
samozatajnog i vrijednog liječnika, sveučilišnog profesora i
vjernika koji je cijeli život živio i radio ne samo za sebe već i
za druge svjedočeći primjer sluge Božjega.
Na koncu je „Tercet Tomašić“, koji čine prof. Mandica Tomašić
i njeno dvoje djece, mr. art. Zrinka Tomašić i prof. Hrvoje
Tomašić, student Medicinskog fakulteta u Zagrebu, izveo još
nekoliko prigodnih skladbi kojima je slavljeniku prof. Richteru
poželio sretan 90. rođendan.
Ovom svečanom akademijom Hrvatsko katoličko društvo još
jednom je javno prof. Branimiru Richteru poželjelo sretan
90. rođendan i zahvalilo mu za njegovih preko 60 godina
aktivnog djelovanja u hrvatskoj i svjetskoj medicini, a osobito
njegovih 20 godina posvećenosti i stvaranju HKLD-a. Nakon
službenog programa slavljenik je izrezao prekrasnu prigodnu
tortu koju je za tu priliku ispekla gospođa Slavica Grubišić,
naša tajnica. Prof. Richter je počastio sve prisutne i još dugo
ostao u ugodnom druženju s nazočnima koji su iskoristili
tu prigodu za osobni susret sa svima dragim profesorom i
poželjeli mu još dugi niz godina s nama.
Prof. B. Richter zajedno s dr. Martom i dr. Rokom Čivljak
Gledamo se
U svitanje dana
Gledamo se...
Crveni cvijet hibiskusa
Ljepota petolistna
Baklja tučka treperava
Radost u srcu bića
Ljubav neuvjetovana
U večeri dana
Gledamo se...
Umrla ljepota cvijeta
Prolaznost bivstvovanja
Dr. Tereza Salajpal
Plavo prostranstvo
Odbljesci svjetla
Na plavom ledenom prostranstvu
Bezvremenom...
Mali crveni cvijet se pomalja
Osamljen
U poniznosti
Zahvaljuje svjetlosti
Ljepotom
Otapa plavičasti led ...
Dr. Tereza Salajpal
8
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
www.hkld.hr
CONTRIBUTIONS
Znanstveni i stručni rad prof.
Richtera
Preuzvišeni oče biskupe, poštovani i dragi slavljeniče,
poštovana gospođo predsjednice, poštovani članovi
Hrvatskog katoličkog liječničkog društva,
Zapala me je iznimna čast govoriti danas ovdje u Hrvatskom
katoličkom liječničkom društvu o radu profesora Richtera,
i to prvenstveno o njegovom znanstvenom, stručnom i
nastavnom radu u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kojoj je proveo
praktično cijeli svoj radni vijek i kojoj i danas pripada kao
umirovljeni profesor koji je i dalje društveno aktivan i angažiran
te je prisutan na svim važnijim događajima i susretima Škole
i Fakulteta. Ograničit ću se na kratki prikaz prvenstveno
profesorove nastavne aktivnosti jer će o njegovim brojnim
međunarodnim uspjesima i postignućima koje je ostvario kao
ekspert Svjetske zdravstvene organizacije i svjetski poznati i
priznati malariolog podrobnije govoriti drugi.
Kao što je poznato prof. Richter rođen je u Zagrebu gdje
je završio klasičnu gimnaziju i diplomirao na Medicinskom
fakultetu 1943. godine. Citirat ću Curriculum vitae koji je sam
napisao i potpisao 1961. godine, a koji se čuva u kadrovskoj
evidenciji Medicinskog fakulteta:
„Promoviran sam 16. lipnja 1943. godine, a nekoliko dana
kasnije pozvan sam na odsluženje vojnog roka u Hrvatsko
domobranstvo, gdje sam služio do 8. svibnja 1945. Dana 10.
svibnja iste godine stupio sam u Jugoslavensku Narodnu
Armiju. Služio sam isprva kao šef saniteta brigade, zatim
sam 1946. preuzeo dužnost epidemiologa divizije, a 1947.
godine postavljen sam 1. travnja za pomoćnika komandanta
Antimalaričnog odreda Sanitetske Uprave JA. Na tom
položaju ostao sam do svoje demobilizacije - 9. svibnja 1949.
godine - surađujući s građanskim sanitetom na području
NR Makedonije, Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti i
okruga Vranje na suzbijanju malarije.“
Još kao mladi liječnik, koristeći iskustva koja je stekao radeći
na tada malaričnim područjima u Makedoniji i na Kosovu,
izradio je 1949. godine prijedlog mjera za suzbijanje malarije
zahvaljujući kojem je bio demobiliziran i premješten na rad u
savezni Komitet za zaštitu narodnog zdravlja kako bi rukovodio
antimalaričnom kampanjom u tadašnjoj državi do konca 1950.
godine kada je reorganizacijom zdravstvene službe rad na
suzbijanju malarije prešao u republičku nadležnost, a mladi
ali već afirmirani stručnjak vratio se u Zagreb u Higijenski
zavod i Školu narodnog zdravlja u Parasitološki odjel gdje je
nastavio voditi antimalaričnu kampanju u Hrvatskoj.
Koncem 1952. godine položio je specijalistički ispit iz
parasitologije te je i dalje sudjelovao kao stručnjak za
malariju i insekticide u saveznim komisijama i tijelima, a
istovremeno počinje i njegova međunarodna aktivnost kroz
pohađanje međunarodnih tečajeva i sudjelovanje na brojnim
stručnim i znanstvenim skupovima. Godine 1952. pohađa
dvomjesečni tečaj malariologije koji je organizirala SZO u
Lisabonu i Aguas de Moura u Portugalu, 1954. uz potporu
www.hkld.hr
PRILOZI
Prof.dr.sc. Jadranka Božikov
Prof. Richter's Scientific and Professional Activities
JAZU pohađa tromjesečni tečaj i stječe diplomu tropske
medicine Švicarskog instituta u Baselu a 1955. završava
dvomjesečni tečaj praktične medicinske entomologije SZO u
Istituto superiore di sanità u Rimu. Nemoguće je nabrojiti sve
međunarodne skupove na kojima je sudjelovao ali svakako
valja spomenuti IV. međunarodni kongres za malariju i
tropsku medicinu u Carigradu održan davne 1953. godine
gdje je iznio stanje antimalarične kampanje u Jugoslaviji s
naročitim osvrtom na mogućnost i opravdanost obustavljanja
residualnog prskanja na asaniranim područjima.
Prof.dr. Jadranka Božikov tijekom predavanja
Zahvaljujući između ostaloga i radu i prijedlozima parasitologa
Richtera i njegovom usmjeravanju antimalarične kampanje,
bivša Jugoslavija postaje prvo kontinentalno područje u
svijetu u kojem je malarija eradicirana (1954.). Stoga ga
SZO već 1955. g. izabire u svoju radnu grupu za suzbijanje
malarije, a 1960. postaje članom grupe za nastavu i programe
iz područja malarije SZO-a te su mu povjeravane brojne
međunarodne misije sve do 1993. godine. Kao istaknuti
ekspert SZO-a za malariju i kao humani parazitolog malariolog aktivno je sudjelovao u suzbijanju malarije i nekih
tropskih bolesti u mnogim zemljama Afrike i Azije (Maroko,
Tunis, Turska, Sirija, Indija, Šri Lanka, Burma, Malezija,
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
9
CONTRIBUTIONS
PRILOZI
Tajland, Indonezija).
Habilitirao se 1955. godine (habilitacijski rad: Rezidualni
insekticidi kao larvicidi u modernoj antimalaričnoj kampanji
- klinički osvrt) i od tada neprekidno sudjeluje u nastavnom
radu predajući mikrobiologiju i parasitologiju u dodiplomskoj
i poslijediplomskoj nastavi. U znanstveno-nastavno zvanje
docenta je izabran 1960. g., Od te godine do svojeg
umirovljenja godine 1986. obnašao je dužnost predstojnika
Odjela za bakteriologiju i parasitologiju Škole narodnog
zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu i Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske.
Uspješno je sudjelovao u istraživanjima a naročito u
suzbijanju crijevnih parazita u Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori
i Bosni i Hercegovini. Posebice treba spomenuti njegov rad
na eradikaciji ankilostomoza u Hrvatskom zagorju.
Ranih 1970-tih godina omogućio je razvitak u to vrijeme
novih, seroloških, tehnika neizravne imunoflorescencije i
enzimatskih imunoloških metoda te njihovo uvođenje u naše
istraživačke i dijagnostičke laboratorije.
Prof. Richter bio je vrstan pedagog. Autor je udžbenika
Medicinska parasitologija za studente medicine koji je
doživio šest izdanja (prvo izdanje 1976. g., šesto izmijenjeno
i dopunjeno izdanje 2001. g.). Valja spomenuti da je većinu
crteža za udžbenik sam izradio ili je pak izradio predložak
prema kojem su tehnički suradnici precrtali i doradili crteže.
Akademske godine 1981./82. izabran je za prodekana za
nastavu Medicinskog fakulteta (prodekan je do 1985.) te
pokreće i izradu prvog kataloga znanja i vještina koji je posao
rukovodeći Povjerenstvom uspješno priveden kraju.
Značajno je doprinio razvoju poslijediplomske nastave
i organizaciji poslijediplomskog studija Medicinske
mikrobiologije koji je jedan od najstarijih poslijediplomskih
studija Medicinskog fakulteta u Zagrebu i prvi takav u Hrvatskoj
a pohađale su ga generacije mikrobiologa (studij se održava
od ak. god 1963./64. svake druge godine). Sudjelovao je
kao nastavnik i u brojnim drugim poslijediplomskim studijima
koji su se održavali na Školi narodnog zdravlja „Andrija
Štampar“.
Bio je mentor mnogim magistrandima (23 znanstvena
magisterija) i doktorandima (8 obranjenih disertacija).
Nakon umirovljenja 1986. g. nastavlja s brojnim svojim
aktivnostima i tu dolazi do izražaja njegova svestranost
interesa. Angažirano djeluje u Akademiji medicinskih
znanosti Hrvatske (AMZH) te je kao njezin počasni član i
dopredsjednik pokrenuo Odbor za telemedicinu i bio suurednik prve znanstvene knjige „Telemedicina u Hrvatskoj“
(Zagreb: AMZH, 2001.) u kojoj je autor uvodnog članka
„Kratka povijest razvitka telemedicine u Hrvatskoj“. Također
je autor teksta „Eutanazija jučer, danas, ...“ u prvom priručniku
Medicinske etike za studente medicine koji je uredio prof. A.
Švajger (Zagreb: Medicinski fakultet, 1996).
10
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Prof. B. Richter govori o viziji Društva
Maslinove su
grančice zataknute
za okvirima
Dr. Duško Matas
Osluškujem mir
Dok potiho liježe
Na moju dušu.
Dr. Nada Jačmenica
kratka kišica
dodala je mirise
proljetnoj noći
Dr. Tomislav Maretić
U svome kutku,
Skrita od tuđih misli
Prebirem svoje.
Dr. Nada Jačmenica
www.hkld.hr
CONTRIBUTIONS
Rad profesora Branimira
Richtera u Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji
Nakon dovršenog vojnog roka prof. Branimir Richter radio
je u Antimalaričnom odredu Jugoslavenske narodne armije
(1947.- 1949.) kao pomoćnik komandanta i tu se uključuje
u rad na izučavanju i suzbijanju malarije surađujući s
građanskom zdravstvenom službom Makedonije i Kosova.
Od 1. lipnja 1949. do kraja 1950. godine rukovodio je u
Komitetu za zaštitu narodnog zdravlja Vlade Federativne
Narodne Republike Jugoslavije saveznom antimalaričnom
kampanjom. Kada se je 1950. godine antimalarična kampanja
decentralizirala, prešao je u Parasitološki odjel Centralnog
higijenskog zavoda NRH u Zagrebu. Uz redoviti rad
parasitologa vodio je i antimalaričnu kampanju u Hrvatskoj,
koja 1954. godine završava eradikacijom malarije. Tijekom
1952. završio je međunarodni tečaj o suzbijanju malarije
koji je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija u
Portugalu, a krajem iste godine dobio je diplomu specijalista
humano-medicinske parasitologije u Zagrebu. Godine 1954.
boravi u Baselu na Švicarskom tropskom institutu i pohađa
četveromjesečni tečaj tropske medicine, te nakon položenih
ispita dobiva diplomu tropske medicine. Sljedeće godine
izabran je za člana skupine stručnjaka za malariju Svjetske
zdravstvene organizacije (tableau d'experts, expert pannel),
te u okviru toga tijela surađuje sa Svjetskom zdravstvenom
organizacijom do kraja dobne granice (lipanj 1993.).
U više je navrata radio kao savjetnik na zadatcima Svjetske
zdravstvene organizacije. Tako je 1959. i 1960. godine bio
u Turskoj, 1961. i 1962. u Maroku, a 1964., 1965. i 1966., a
1968. u Siriji. Istovremeno, 1961., 1962. i 1963.g. sudjeluje
kao nastavnik na međunarodnim tečajevima o eradikaciji
malarije u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije u
Beogradu. Godine 1972. sudjeluje na suzbijanju posljednje
epidemije variole u Jugoslaviji, a zatim te iste godine radi
u skupini stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije na
izradi programa za edukaciju malariologa u Ženevi. Godine
1974. iznosi načela o istraživanjima u malariološkoj praksi
na međunarodnom simpoziju o znanstvenom radu u toj
struci u Rabatu (Maroko). Godinu dana kasnije uvodi na
Školi narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
Teheranu (Iran) međunarodni tečaj tropskog javnog zdravstva
i malariologije. Od 1977. do 1979. godine sudjelovao je kao
član znanstvene radne skupine za malariju u međunarodnom
programu za istraživanja i nastavu u području tropskih bolesti
(Brazzaville i Ženeva). Godine 1978. član je mješovite radne
skupine Svjetske zdravstvene organizacije i Agencije za
međunarodni razvoj SAD-a za utvrđivanje nastavnih potreba
i planiranje stručnjaka za malariju u regijama Jugoistočne
Azije i Zapadnog Pacifika. Iste godine organizira u Zagrebu
uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije i Medicinskog
fakulteta praktični seminar o enzimskim testovima. Nadalje,
1980. godine razradio je plan kadrova i nastave za rad na
suzbijanju malarije u zemljama jugoistočne Azije (Indija, Šri
Lanka, Burma, Malezija, Tajland, Indonezija).
Sljedeće je godine predavao na Međunarodnom tečaju
o ekološki neškodljivim metodama za suzbijanje malarije
www.hkld.hr
PRILOZI
Prof.dr.sc. Antoinette Kaić-Rak, dr.med.
Engagement of Professor Branimir Richter in
World Health Organisation
na Institutu Marcinovskog u Moskvi, i sudjelovao na
Konferenciji o primarnoj zdravstvenoj zaštiti i antimalaričnoj
akciji u Turskoj, u Kopenhagenu (Ured za Europu Svjetske
zdravstvene organizacije) kao izvjestitelj. Na regionalnom
sastanku Europskog ureda i Glavnog stana Svjetske
zdravstvene organizacije održanom u Smirni održao je
referat o stratifikaciji malaričnih područja u Jugoslaviji.
Napokon, 1982.godine bio je izvjestitelj sekcije na sastanku
o imunološkim metodama koji je održan u Lyonu, a 1983.
na Međunarodnoj konferenciji o malariji i babeziozama u
Annecyju (Francuska).
Prof. Richter bio je vrijedan član Svjetske zdravstvene
organizacije u kojoj se istaknuo kao stručnjak za malariju.
Prof. B. Richter pred logom HKLD-a koji je sam nacrtao 1991.g.
Jaje za Uskrs
skrivene pisanice
ptičje gnijezdo
Dr. Duško Matas
Dok misli cure
Kroz snene, teške kapke,
Ja ispraćam dan.
Dr. Nada Jačmenica
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
11
PRILOZI
CONTRIBUTIONS
Doc.dr.sc. Danica Ljubanović, dr.med.
Profesor Richter i mladi HKLD-a
Profesora Richtera prvi put sam srela 1987. godine na
studiju medicine u Zagrebu. Održavao nam je predavanja i
seminare iz Medicinske mikrobiologije i parazitologije. Nakon
njegovog prvog predavanja jedna kolegica je rekla: „Tako je
drugačiji od ostalih. Tako fin. Pravi gospodin.“ Tim riječima
izrazila je mišljenje svih nas. Profesora smo odmah zavoljeli
i duboko cijenili. Učili smo od njega ne samo mikrobiologiju
i parazitologiju nego i kakvo ponašanje dolikuje liječniku i
iskrenom humanisti. Slika o Profesoru bila je potpunija kada
smo vidjeli da svake nedjelje u 11 sati dolazi na akademsku
Misu u Baziliku Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. Shvatili smo
da je Profesor duboki, iskreni vjernik i da vjera nadahnjuje
čitav njegov život i djelovanje. Neki su kod Profesora bili i na
ispitu. Bio je korektan ispitivač koji je znao kako od studenta
dobiti najbolje što može dati. I tada je došla do izražaja
njegova finoća i taktičnost. Čak i oni koji su pali nisu imali
niti jedne negativne riječi za Profesora. Nakon što je pao na
ispitu kolega mi je rekao: „Profesor je bio vrlo fer, ali ja nisam
naučio. Trebam više raditi.“
Drugi smo se put sreli 1992. godine. Kao apsolventi
Medicinskog fakulteta nekoliko nas je shvatilo da studij
medicine daje studentima uglavnom teorijska te samo dijelom
praktična znanja koja će im trebati u budućem zvanju ali da
nema sustavne brige za duhovni odgoj budućih liječnika.
Problem smo iznijeli pokojnom p. Dragutinu Hartlyju, SJ
koji nam je preporučio da se javimo Hrvatskom katoličkom
liječničkom društvu koje je bilo osnovano godinu dana prije.
Kolegica Mirjana Radan i ja otišle smo na jedan od Upravnih
odbora Društva. Članovi Upravnog odbora pažljivo su nas
saslušali i možda bi sve ostalo na tome da nam iza sastanka
nije prišao prof. Richter i rekao: „Hajde da se nađemo!“ Našli
smo se nekoliko puta u njegovoj kući. Pažljivo je slušao
naše želje i planove i poticao nas da počnemo održavati
sastanke. Ujedno nas je pripremao na poteškoće s kojima
ćemo se možda susresti. Govorio je: „Budite spremni da će
neki otići.“ Prvi naš sastanak održan je 14. listopada 1992.
godine. Kroz narednu akademsku godinu redovito smo se
sastajali i obrađivali teme koje su predlagali sami mladi.
Bilo je sastanaka na kojima nas je bilo svega nekoliko, neki
su oduševljeno došli na prvi sastanak, a kasnije odustali.
Ponekad nismo odabrali dobru temu, često je bilo problema
s pronalaskom prostora za sastanke... Profesor Richter je
uvijek bio tu da nas bodri i da onu vrstu podrške koja je u
tom času svima bila potrebna. Podrška se izrazito očitovala
u trenucima kad su stariji članovi Društva tražili da se mladi
pridruže sastancima koji se organiziraju za sve članove
Društva. Štoviše, neki članovi Društva su smatrali da ne treba
posebnih sastanaka za mlade i da je to nepotrebno i opasno
dijeljenje Društva. Mladima naravno nije bila namjera dijeliti
Društvo, ali su smatrali da su studenti i mladi liječnici posebna
skupina koja se od ostalih članova Društva razlikuje ne samo
po dobi nego i po problematici koja ih zanima i načinu na koji
ta problematika treba biti prikazana i obrađena. Društvo je
12
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Prof. Richter and the Young Members of the
HKLD
Doc.dr. Danica Ljubanović govori o Sekciji mladih
uglavnom imalo predavanja ex cathedra. Teme tih predavanja
bile su prilagođene liječnicima s dugogodišnjim iskustvom.
Mladi su pak željeli svaku temu obraditi u maloj grupi kako
bi svatko mogao izreći svoje mišljenje. Od početka nam je
bilo stalo da se među nama razviju zdravi kolegijalni, štoviše
prijateljski odnosi. Zbog tih razloga željeli smo imati posebnu
Sekciju mladih unutar Društva. Kao iskusan pedagog i član
Hrvatskog katoličkog akademskog društva Domagoj prije
Drugog svjetskog rata prof. Richter nas je podržao u toj
namjeri. Naveo je primjer kako je Domagoj imao juniore koji
su s vremenom prelazili u seniore. Nije bilo razloga da tako ne
bude i u našem Društvu. Isto je mislio i tadašnji predsjednik
Društva, pokojni akademik Anton Švajger. Njima su se
pridružili i ostali članovi Upravnog odbora i tako je problem
riješen.
Pored redovitih mjesečnih sastanaka mladi su se uključili
i u ostale aktivnosti Društva. To se naročito odnosilo na
pakiranje Glasnika i slanje poziva za sastanke. I tu nam je
prof. Richter bio primjer. Još i danas pamtimo kako je najčešće
sam, sa svojim autom, išao u tiskaru u Veliku Goricu, a onda
bi sam ili s nekim od članova Društva nosio teške pakete s
Glasnikom u našu prostoriju na prvom katu dvorišne zgrade
rezidencije Družbe Isusove u Palmotićevoj ulici. Tada je već
prešao sedamdesetu godinu života! Znao je povremeno
s nama sudjelovati u pakiranju Glasnika za slanje. Činio je
to na tako jednostavan i dostojanstven način da je djelovao
poticajno na sve nas. Kolege su znale reći: „Idemo pakirati
Glasnik. Nećemo valjda dopustiti da to radi prof. Richter
umjesto nas.“ Njemu to naravno nije bilo teško. Premda je
bio potpredsjednik Društva od njegovog osnutka i radio sve
poslove koji su vezani uz tu dužnost, nije se ustručavao
ni jednog posla koji je za Društvo trebalo učiniti, pa bilo to
i već spomenuto nošenje i pakiranje Glasnika ili čišćenje
zajedničke prostorije i pranje šalica nakon sastanaka. Sve je
činio s jednakom jednostavnošću i brižljivošću i time nam bio
primjer iskrenog služenja članovima Društva.
www.hkld.hr
CONTRIBUTIONS
Nakon tri godine neformalnog druženja i prebrođenih
početnih muka, tj. 1995. godine stvorilo se jezgra Sekcije
mladih. Akademik Švajger mi je rekao: „Danice, došlo je
vrijeme da postanete formalno jedna od sekcija Društva
i da iznesete izvješće na godišnjoj skupštini.“ Pored prvog
izvješća za godišnju skupštinu Društva nekadašnji apsolventi,
a sada mladi liječnici, postali su i formalno članovi Društva.
Također smo, uz suglasnost Upravnog odbora, odredili 35
godina kao gornju granicu do koje se može biti član Sekcije
mladih. Te godine po prvi puta članovi Sekcije mladih postaju
i članovi Upravnog odbora Društva. Prema mojoj osobnoj,
gruboj procjeni, tijekom 10 godina, koliko sam bila članica
Sekcije mladih, kroz nju je prošlo oko dvjestotinjak studenata
i mladih liječnika. Za dolaske na sastanke Sekcije mladih nije
bilo potrebno formalno članstvo u Društvu. Ravnali smo se
po onoj Biblijskoj „Dođi i vidi.“ (Iv 1,46). Ako ti se sviđa ostani
i radi s nama u Društvu, ako ne slobodno otiđi. Mnogi su
otišli. Dijelom zato što u Društvu nisu pronašli ono što su
tražili a dijelom zato što su nakon diplome morali ići „trbuhom
za kruhom“. Unatoč tome bila je stvorena jezgra Sekcije
mladih koja je iz godine u godinu rasla brojem i kvalitetom.
Posebno su za to, pored već spomenutih, zaslužni dr. Ivan
Bilić i dr. Ivan Ćelić. Oboje su u Sekciju mladih došli kao
studenti, najprije dr. Bilić a nekoliko godina kasnije i dr. Ćelić.
Oboje su, svaki na svoj način, znatno unaprijedili rad Sekcije
mladih. Dr. Ćelić je u međuvremenu postao tajnik Društva.
Pored njega i drugi nekadašnji članovi Sekcije mladih
obnašaju važne dužnosti u Upravnom odboru Središnjice ili
u podružnicama. Na taj način ostvaruje se moto koji je prof.
Richter uzeo za znanstveni skup „Telemedicina u Hrvatskoj“
(Zagreb, 13. studenog 1998. godine). Profesor je bio jedan
od organizatora skupa i urednik zbornika. Članovi Sekcije
mladih su pomagali u tehničkom dijelu organizacije skupa.
Na početak zbornika Profesor je stavio Hundertwasserove
riječi: „Kada sanjaš sam to je samo san. Kada nas sanja
više zajedno to je početak nove stvarnosti“ (Friedensreich
Hundertwasser, 1928.-2000.).
Dragi prof. Richter, hvala Vam što ste naše mladenačke snove
razumjeli, prihvatili i pomogli da postanu dio stvarnosti koju
danas živimo. Hvala Vam, što ste nam vlastitim primjerom
pokazali da je preduvjet ostvarenja snova povjerenje u
svakog, osobito mladog čovjeka. Hvala Vam, što ste nas
naučili da je svaki pa i najmanji posao važno dobro napraviti
da se dođe do cilja. Vaš ozbiljni i samozatajni rad, prožet
dubokom jednostavnošću i poštovanjem prema svakom
čovjeku i pažljivošću prema svakom stvorenju, biti će nam
uvijek primjer i nadahnuće.
PRILOZI
Otkucava
Sve brže i brže vrijeme teče Vani i unutra,
I prostor stoji
Životni sat otkucava
Zvono sata glasno zvoni
U duši odzvanja
Vrijeme u vječnost uranja
Život izgara
Dr. Tereza Salajpal
Jedna žena
i jedan muškarac žive „Ljubavna priča“
Dr. Duško Matas
Izgubljena
Lutam svijetlim ulicama grada
Svjetinom okružena
Sama ...
Uvremenu izgubljena
Ispred stijena
Nasred dubokih voda
Tražim put
Sama...
U prostoru izgubljena
Gdje sam, tko sam, kuda idem?
Pitam sebe zastravljena
Dr. Tereza Salajpal
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
13
PRILOZI
Profesoru Branimiru Richteru
uglednom liječniku, znanstveniku
i pedagogu u čast prigodom 90.
rođendana
Evo nas u ovoj lijepoj dvorani „Margarita Peraica“ Hrvatskoga
katoličkoga liječničkog društva da svečanom akademijom
počastimo našeg slavljenika, dugogodišnjeg dopredsjednika
HKLD-a, predsjednika Inicijativnog odbora prof.dr. Branimira
Richter.
Profesor je 16. veljače 1991. godine u 10 sati i 15 minuta
otvorio Osnivačku skupštinu Hrvatskoga katoličkoga
liječničkog društva. U njegovom sadržajnom radu za naše
Društvo toliko je lijepih događaja da je jedva moguće
nabrojiti one najvažnije i samo su dobrome Bogu poznata
djela samozatajnog vjernika koji je ustrajao slijediti Onoga
koga je ljubio: Isusa Krista. Ova je prigoda i zamišljena kao
svečarsko zastajanje u našem Društvu, kao jedan presjek
stanja u kojem je osvrtanje unatrag s otkrivanjem lika
našeg slavljenika važno kao poticaj članovima Hrvatskoga
katoličkoga liječničkog društva za odlučniji iskorak naprijed.
Profesor Branimir Richter, jedan od osnivača HKLD-a,
razvijao je aktivnosti društva. Uz istaknutu požrtvovnost i
diskretnost poznajemo ga kao čovjeka koji je stvarao profil
i strategiju funkcioniranja našeg Društva. Na postavljanja
pitanja od njega smo dobivali jasne odgovore i prepoznavali
vizije i programe.
Profesora Richtera, mi njegovi studenti dodiplomske i
poslijediplomske nastave, pamtimo po pedagoškoj izvrsnosti
na čija smo predavanja dolazili rado, jer je uz propisani
sadržaj uvijek bilo zanimljivosti s raznih strana svijeta gdje
je boravio kao priznati parazitolog, međunarodni stručnjak i
entomolog.
Kao prodekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu Profesor je
još osamdesetih godina izradio prvi katalog znanja i vještina
te poticao svoje kolege profesore da sastave udžbenike kako
bi se studentima olakšalo učenje i polaganje ispita.
Često je isticao da je u parazitologiji važna morfologija pa
je u svojem udžbeniku „Medicinska parasitologija“ stručno
štivo obogaćivao vlastitim crtežima preparata iz zbirke ili
prema klasičnim uzorcima. Gradivo se uz jasne ilustracije i
dijagrame lakše moglo savladati. Mnogo snage ugradio je
u odgoj budućih liječnika, što je nažalost još uvijek rijetka
osobina.
Još kao student godine 1938. postao je članom Hrvatskoga
katoličkoga akademskog društva „Domagoj“ i bio je
„domagojac“ do njegova utrnuća 1945. godine. Među
najistaknutije članove Domagoja ubraja se i profesorov
ujak dr. Ljubomir Maraković (1887-1959) književni kritičar
i jedan od protagonista hrvatskoga katoličkoga pokreta.
Richter je kao student medicine bio zaokupljen idejom kako
unositi katolička moralna načela u posao liječnika i to ga je
zaokupljalo tamo još daleke godine 1939. ili 1940., a sve u
okviru rada Hrvatskoga katoličkoga akademskog društva
„Domagoj“. Drugi svjetski rat i izvanredne prilike nakon njega
zaustavile su aktivnosti i svako formiranje vjerski obojenih
građanskih udruga bilo je onemogućeno, a antireligiozna
atmosfera trajala je sve do pada komunističke vlasti i osnutka
demokratskih vlasti u Republici Hrvatskoj.
14
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
CONTRIBUTIONS
Prim.dr.sc. Marica Miletić-Medved, dr. med.
Prof. Branimir Richter: Distinguished Physician,
Scientist and Teacher on His 90th Birthday
Znamo kako je započelo stvaranje jezgre našega Hrvatskoga
katoličkoga liječničkog društva na čelu s prim.dr. Margaritom
Peraica i skupinom liječnika okupljenih u programe
obiteljskih tečajeva za potrebe župa, uz oce Isusovce. Na
Osnivačkoj skupštini kojoj je prof. Richter predsjedao, postao
je dopredsjednik, a prim.dr. Margarita Peraica je izabrana
za prvu predsjednicu HKLD-a. Konstituirajuća skupština je
prihvatila Statut, izabrani su Upravni odbor, Nadzorni odbor i
Prof. Branimir Richter daruje zbirku olovnih vojnika Muzeju
Dvorca Trakošćan (profesor s kustosom Ivanom Mravlinčićem)
Sud časti. Sjetimo se početnog žara kada 200 fotokopiranih
pristupnica koje su pripremili organizatori nije bilo dovoljno
za sve one koji su se željeli učlaniti. Tada je pristupnicu
ispunilo oko 300 ljudi, a do kraja godine 1991. Društvo je već
imalo oko 600 članova. Osnovana je prva podružnica u Puli i
Društvo je raslo i širilo se diljem Lijepe naše.
U ovoj prilici bih istaknula neke misli profesora Richtera
prigodom proslave petnaeste obljetnice djelovanja HKLD-a.
Tada je rekao: “Sada osjećam i ponos i zadovoljstvo.
Ponos što je mala skupina ljudi u okolnostima neizvjesnosti
političkog i ekonomskog prevrata pokrenula stvaranje društva
koje je željelo okupiti pozitivne snage među zdravstvenim
djelatnicima na dobrobit čovjeka, naroda i mlade države, a
zadovoljstvo što je to društvo preživjelo i nadvladalo početne
poteškoće i razvilo se u organizaciju od 1700 članova,
osnovalo brojne podružnice diljem Hrvatske i predstavilo
se javnosti vlastitim glasilom, koje također već živi petnaest
godina svjedočeći o životu Društva“. Profesor ocjenjuje je
li društvo ostvarilo viziju osnivača: “Mislim da jest. Vizija je
bila okupiti visokoobrazovane djelatnike u zdravstvu radi
www.hkld.hr
CONTRIBUTIONS
promicanja kršćanskih načela u zaštiti zdravlja naroda i
čuvanju ljudskoga života od začeća do prirodne smrti, a ta
načela svjedočiti osobnim životom i stručnim djelovanjem.
U to doba ona nisu priznata i ondašnjoj areligioznoj pa i
izrazito antireligioznoj atmosferi.“
Članovi Društva s Profesorom na čelu unijeli su novost u
Kodeks medicinske etike Hrvatskoga liječničkog zbora
koje je bio na javnoj raspravi ističući „pravo liječnika na
prigovor savjesti“ te „poštivanja ljudskoga života od njegova
začeća (prihvaćeno je „početka“) do smrti“. U Kodeks su
unesene obveze liječnika u upoznavanju žene s metodama
reguliranja prokreacije u skladu s njezinim vjerskim
stavovima kao i druga načela o zaštiti ljudskoga života u
posebnim okolnostima kao što su eutanazija ili provođenje
eksperimenata na čovjeku.
Društvo je također u prvim godinama svoga postojanja
počelo surađivati sa srodnim organizacijama u Italiji,
Nizozemskoj, Francuskoj, Slovačkoj, te postalo članom
Europske federacije katoličkih liječnika (FEAMC-a) i
Međunarodne (svjetske) federacije katoličkih liječnika
(FIAMC-a), aktivno i organizirano sudjelujući u kongresima
ovih asocijacija.
Suglasni smo s ocjenom prof. Richtera kako je njegov
predsjednik akademik Anton Švajger pronosio ugled Društva
na sastancima Papinske akademije „Pro vita“ u Rimu, čiji je
bio član. Istaknuo je poticaj duhovnika mons. Pozaić koji je
u ključnom trenutku znao prepoznati akademika Švajgera
kao čovjeka koji će Društvo iz pripremne faze uvesti u fazu
vjerodostojnog nastupa u struci i znanosti.
U okolnostima nametnutog nam rata u Društvu je pokrenuta
karitativna djelatnost, a nakon toga slijedio je intenzivni
program trajne edukacije visokoobrazovanih zdravstvenih
stručnjaka u kojem je uvijek bilo mjesta i za etičke aspekte
zadane tematike. Taj se program trajne edukacije s
vremenom sve više širio, te zadobio svoje mjesto u sustavu
edukacije Hrvatske liječničke komore.
U Glasniku Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva
veliku je ulogu imao prof. Richter kao prevoditelj i priređivač
tekstova iz međunarodnih stručnih časopisa, posebno
bioetičke tematike. Zatim kao izvjestitelj s raznih događanja
u Društvu, pozvani predavač… i tako sve do zadnjeg broja
Glasnika kada s našom aktualnom urednicom, znanstvenom
savjetnicom - dr.sc. Majom Peraica, profesor Richter radi
korekturu i jezičnu redaktoru svih priloga u Glasniku.
Što se tiče znanosti prof. Richter se zalagao za priznanje
znanstvenosti u medicini i za racionalni intelekt u otkrivanju
uzročno-posljedičnih odnosa u prirodi i u čovjeku, ne samo
za sofisticirane i tehnologizirane aparature i terapijske
postupke.
Suprotno očekivanjima većine prof. Richter je pionirski
isticao kako primjena kontaktnih insekticida s rezidualnim
djelovanjem nema za cilj eradikaciju anofelizma (kako se
tada euforično vjerovalo i zamišljalo), nego malarije kao
endemije, a to je nešto posve drugo. Anofelizam se na
svijetu ne može iskorijeniti, no može ga se u naseljima svesti
na kritično vrijeme kada se prijenos uzročnika zaustavi pa
se fond parasita u stanovništvu sam iscrpi te ga ni povratak
anofelizma na prijašnju gustoću više ne može obnoviti.
Duhovnost je ono što se u čovjeku treba stalno razvijati,
isticao je profesor Richter. Kad je riječ o radu liječnika i
zdravstvenih djelatnika, onda na osobnu duhovnost treba
nadograditi i onu institucionalnu (poziv na apostolat). Pomoć
u tome mogu pružiti upravo udruženja kao što je Hrvatsko
katoličko liječničko društvo, razne crkvene organizacije, a
www.hkld.hr
PRILOZI
posebno radni ambijent i dnevna „klima“ u njemu. Na ovom
posljednjem koje se redovito zanemaruje, jer je i najteže,
treba posebno poraditi. To počinje na samom studiju gdje bi
u sustav morala biti ugrađena medicinska etika i to ne samo
kao predmet nego kao nešto što je samo po sebi razumljivo
i svakome prihvatljivo. To zahtijeva odgoj odgojitelja, naših
nastavnika i profesora, ali to je i proces koji nikada ne
završava.
Kao iskusan pedagog kada govori o njegovanju osobne
duhovnosti prof. Richter potiče kako ne bi trebalo zaboraviti
temeljna načela na kojima počiva kršćanski odgoj osobe,
npr. na kraju dana kratak ispit savjesti: što sam danas dobro
učinio?, što propustio učiniti?, a o što sam se ogriješio prema Bogu, prema svome bližnjemu, a posebno čovjeku
u nevolji? A onda poziva: ne zanemariti sakramentalni život
prisutan u katoličkoj tradiciji.
Rezimirajući - mogu svjedočiti kako je impresivno djelo
profesora Richtera na visokoj
znanstvenoj razini, a
oplemenilo ga je pragmatično kršćansko liječničko služenje.
Profesor je pomagao bolesnom čovjeku, u kojem je skriven
trpeći Krist. Bio je to često stranac, ne sunarodnjak. Sjetimo
se da je profesionalno djelovao u više od deset zemalja
Afrike i Azije. Taj čovjek druge vjere i različite kulture,
redovito siromašan, pritisnut najčešće malarijom, bio je
izazov za izvanrednu profesionalnu liječničku i ljudsku
pomoć. Njegova moralna vertikala riše čovjeka s više
obogaćenih talenata: liječnika, pedagoga, dijagnostičara.
Ovaj znanstvenik zagrebačke javnozdravstvene škole s
jedne strane posjeduje temeljno razumijevanje biologije
uzročnika, a s druge i raznih interferirajućih nebiotskih
čimbenika koji imaju utjecaj na bolesti ljudi. Parazitolog i
entomolog, prof. Richter postiže izvanredne epidemiološke
uspjehe s eradikacijom malarije. On u zgodnom trenutku
ne prešućuje vjeru i poznavanje Biblije koja ga motivira i
navodi na pronalazak rješenja problema. Sjetimo se samo
jedne slike: „Faraonov san i eradikacija malarije u Tunisu“
Globalizacija života na Zemlji donosi pogodnosti ali i
opasnosti relativizacije etike koju nosi svako uopćavanje i
usklađivanje načela. No, toga se ne treba bojati, svjedoči
naš Profesor, dok slijedimo Onoga koji nam je poručio: „Ja
sam put, istina i život.“
stube tržnice na proljetnoj kiši
šeću kišobrani
Dr. Tomislav Maretić
nakon proljetne
kiše sunce na pruzi
prati korake
Dr. Tomislav Maretić
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
15
DRUŠTVENE VIJESTI
SOCIETY NEWS
Izvješće XIX. redovite izborne
skupštine HKLD-a
Redovita XIX. izvještajna godišnja skupština Hrvatskoga
katoličkog liječničkog društva održana je na Trsatu 17.
travnja 2010. Sudjelovalo je oko 120 sudionika iz gotovo
svih naših podružnica. Prije godišnje skupštine sudionici
skupa sudjelovali su na svečanoj svetoj misi u svetištu
Majke Božje Trsatske koju je predvodio mons. Valter Župan,
biskup krčki, uz koncelebraciju duhovnih asistenata dr.fra
Josipa Blaževića, OFMConv., fra Kristijana Kuhara, TOR, dr.
Jerka Valkovića te trsatske franjevce na čelu s gvardijanom
fra Lucijem Jagecom, OFM. Svetu misu svojim pjevanjem
uzveličao je Pjevački zbor liječnika iz Rijeke.
Radni dio održan je u Auli Ivana Pavla II. koja se nalazi u
okviru svetišta. Nakon himne Republike Hrvatske skupštinu je
pozdravila dr. Vanja Grbac Gredelj, predsjednica Podružnice
Rijeka. Nakon izbora Radnog predsjedništva u koji su
izabrani dr.sc. Marica Miletić-Medved, predsjednica HKLD-a,
dr. Ivan Ćelić, tajnik HKLD-a, dr. Dražen Sačer, predsjednik
podružnice Koprivnica, dr. Rok Čivljak, dopredsjednik
zagrebačke podružnice i dr. Vanja Grbac Gredelj iz Rijeke
utvrđeno je da postoji kvorum te je prihvaćen Dnevni red. Za
zapisničara je izabran dr. Božidar Perić.
U radnom dijelu skupštine predsjednica HKLD-a prim.dr.
Marica Miletić-Medved izvijestila je o radu cijelog društva
u protekloj godini, a zatim su predstavnici podružnica,
sekcija i radnih grupa HKLD-a izvijestili o postignućima u
svojim podružnicama. Ovdje donosimo najprije izvješće
predsjednice, prim.dr. Marice Miletić-Medved, a zatim izvješća
o radu Sekcije za odgoj i obrazovanje, Sekcije za tisak,
Sekcije mladih, Izvješće rizničara, Izvješće povjerenstva za
financije i izvješće Suda časti.
Izvješće Predsjednice Društva
Prim.dr. Marica Miletić-Medved
Od XVIII. redovite izvještajne skupštine održane u Gospiću
25. travnja 2009. godine mnoštvo je aktivnosti u HKLD-u kako
u pojedinim podružnicama i sekcijama koje donose posebna
izvješća, tako i u središnjici. Niz je duhovnih sadržaja kao
što su to proslave blagdana, klanjanja, duhovne obnova i
različitih stručnih skupova (predavanja, tribina, jednodnevnih
simpozija do interdisciplinarnih simpozija), a s dva su
simpozija objavljeni radovi.
Tijekom proteklog izvještajnog razdoblja četvero regionalnih
predstavnika, te predstavnik zagrebačke podružnice
sudjelovali su u radu i odlučivanju u Upravnom odboru
Središnjice, a svatko od njih je u različitom opsegu predstavio
posebnosti podružnica kako bi se uz poštivanje njihove
autonomije jačala kohezija HKLD-a.
Na tradicionalnom godišnjem radnom susretu predsjedništva
i vodstava podružnica, sudjelovali su predstavnici 17
podružnica i s vodstvom HKLD-a donijeli plan i program
rada za nastupajuću akademsku godinu. Ove su se godine u
Praškoj 6 u Zagrebu okupili i duhovni asistenti podružnica s
biskupom dr Valentinom Pozaićem.
Osamnaest godina rada je razdoblje opterećeno i rastancima
s našim članovima koji su se preselili u vječnost, što se
događalo i tijekom ovog izvještajnog razdoblja.
16
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Mons. Valter Župan tijekom propovijedi u Trsatskom svetištu
Manji dio članova je izgubio interes za rad Društva ili se
ispisao tijekom prošlogodišnje revizije, no ukupan broj članova
porastao je tijekom 2009. godine tako da se je HKLD uvećao
za 168 novih članova. Osim kvantitativnog rasta cilj nam je
njegovati specifičnu prepoznatljivost HKLD-a u hrvatskome
društvu koja je definirana Statutom. Osnovana je Sekcija
farmaceuta za čiju je predsjednicu izabrana mr.pharm.
Mirjana Vrsalović. Za novog predsjednika Odbora za financije
Središnjice izabran je dr Jure Murgić, spec.onkologije, za
drugu tajnicu kooptirana je dr Antonia Jakovčević, spec.
patologije. Nova regionalna predstavnica Regije 3 je mr.sc.
dr. Vesna Mađarić, spec infektologije iz Koprivnice, a dr
Turalija je Predsjednik odbora za otkup prostora u kojem su
članovi zagrebačke podružnice i središnjice) .
Od zadnje skupštine zauzeti članovi Društva spremno su
se odazivali pozivima iz pojedinih podružnica na brojna
predavanja i tribine, a također su organizirali dobro posjećene
tečajeve trajne edukacije od kojih se ističe „Znanjem protiv
deset vodećih bolesti u Hrvatskoj“ u poliklinici „Sunce“ 23.
svibnja 2009. u Zagrebu. Sekcija za odgoj i obrazovanje
HKLD-a organizirala je jednodnevni tečaj „Etika i palijativna
medicina“. Uz Pastoralni institut Zagrebačke nadbiskupije,
Hrvatsku provinciju sv. Jeronima, franjevaca konventualaca,
HKLD je bio suorganizator trodnevnog interdisciplinarnog
znanstvenog simpozija: „Crkva i medicina pred izazovima
raznih alternativnih iscjeliteljskih tehnika“ na kojem se uz više
Obraćanje mons. Valtera Župana na radnom dijelu Skupštine
u Dvorani Ivana Pavla II.
www.hkld.hr
SOCIETY NEWS
od dvjestotinjak sudionika okupio lijepi broj naših članova ne
samo kao slušači nego i predavači. Naše dvije članice napisale
su predgovore i učinile stručnu recenziju u dvije prevedene
knjige kritičkih vodiča kroz alternativnu medicinu, a dr Rožica
Lončarić je bila u Ukrajini na sastanku Upravnog odbora
FEAMC-a. Obzirom na činjenicu da nekoliko desetina naših
članova dnevno radi na poslovima ranog otkrivanja i liječenja
raka dojke, a povodom kontroverznih napisa „nemedicusa“
o mamografiji Središnjica HKLD-a je organizirala stručnu
tribinu s ovom tematikom, a potom je UO dao priopćenje u
našem Glasniku i na stranici www.hkld.hr
Održana je tradicionalna duhovna obnova za članove HKLD-a
i njihove obitelji u Svetištu Majke Božje u Krasnom na Velebitu
od 11. do 14. lipnja 2009. godine. Duhovnu obnovu predvodio
je dr.fr.Anto Gavrić, OP, provincijal Hrvatske dominikanske
provincije.
U aktualnu hrvatsku društvenu raspravu o prijedlogu Zakona o
medicinskoj oplodnji naše Društvo se uključilo s predstavnicima
koji su kršćanska načela znali braniti sekularnom
terminologijom logički, pravno i etički argumentirano.
Prenaglašenom pluralizmu i etičkom relativizmu zakonskog
prijedloga suprotstavili su pravne stečevine Europske
unije kao što je Konvencija o pravima djeteta, te pridonijeli
osvjetljavanju prikrivenog interesa unosnog biznisa. (Kako
se iza proklamiranog prava na izbor krije moćan interesni
lobi rukovođen logikom unosnog biznisa proizvodnje). On je
neopterećen moralnim i društvenim posljedicama rada kao
što su brojne mogućnosti manipulacija ljudskim zamecima.
Članovi HKLD-a ostat će ustrajni i zauzeti u svojem poslanju
promicanja kršćanskih etičkih stavova i odupiranju novim
društvenim prijetnjama životu i ljudskom dostojanstvu jer je
nepovredivost ljudskog života moralni temelj medicine. Ovaj
stav treba svjedoči svaki član HKLD-a u dnevnoj medicinskoj
praksi, u privatnom i društvenom životu. Hrvatsko katoličko
liječničko društva poštujući dostojanstvo osobe, braka i života
cjelovito usvaja učenje Katoličke Crkve o medicinskoj oplodnji
koji se zasniva na čuvanju triju temeljnih načela: kao pravo
na život i tjelesnu cjelovitost, bračno jedinstvo i nerazdvojivost
bračnog čina od prokreacije.
Sekcija mladih u koju spadaju studenti završnih godina
studija, te diplomirani mladi do 35 godina starosti, izabrala
je ove godine novo vodstvo s predsjednicom studenticom
medicine Marijom Perić. Taj segment Društva daje polet i
nadu za budućnost. Sekcija mladih ove je godine održala
tradicionalnu (devetu po redu ) duhovnu obnovu.
Duhovne rekolekcije za članove HKLD-a 16. i 17. listopada
2009. godine održao o.dr. Niko Bilić, SJ, s Filozofskog
fakulteta Družbe Isusove koji je okupljenim liječnicima,
farmaceutima i stomatolozima govorio o najnovijoj Papinoj
enciklici „Caritas in Veritate" (Ljubav u Istini). Svečano misno
slavlje na blagdan sv. Luke predvodio je o. dr. Anto Gavrić,
provincijal Hrvatske dominikanske provincije u koncelebraciji
s ocima isusovcima i našim članom dr.o. Leopoldom Nikolom
Nosom, OP. Pjevao je zbor Zagrebačkih liječnika pjevača
kojim je dirigirao dr. Leonard Bergovac.
Prof, dr. Niko Zurak sudjelovao je u veljači o.g. na Generalnoj
skupštini Papinske akademije za život. Ovogodišnja je
Generalna skupština po prvi put održana samostalno
bez pratećeg kongresa, a svi su članovi Akademije prije
Generalne skupštine trebali proučiti dokumente „Traganje
za univerzalnom etikom: novi pogled na prirodni zakon“
Međunarodnog teološkog povjerenstva, te podsjetnik na
tematske sadržaje Skupštine „Instrumentum laboris“ (autor:
pater Lucas Lucas). Tematika i sadržaji Skupštine su globalno
www.hkld.hr
DRUŠTVENE VIJESTI
Zajednička fotografija članova HKLD-a ispred Trsatskog svetišta
definirani kao primjena prirodnog zakona (lex naturalis) na
bioetičku problematiku medicinske prakse i znanstvenih
istraživanja. Na završnoj sjednici je uz živu raspravu
predsjednik PAV-e, nadbiskup Rino Fisichella dao završnu
sintezu skupa, a zatim je uslijedila privatna audijencija kod
Svetog Oca.
Na blagdan Gospe Guadalupske zaštitnice života, uz
tradicionalno klanjanje Hrvatskih katoličkih liječnika
za nerođene, pri zagrebačkom samostanu franjevaca
konventualaca na Svetom Duhu utemeljen je Hrvatski savez
za život (CRO-VITA) kojega čine predstavnici pokreta,
udruga i zajednica u koji se uključilo i naše Društvo prema
odluci UO-a, a za predsjednicu je jednoglasno izabrana naša
članica prof. dr. Jasenka Markeljević.
Prigodnom svečanom akademijom obilježili smo 90-ti
rođendan našeg dugogodišnjeg dopredsjednika i jednog od
utemeljitelja i učitelja prof. dr Branimira Richtera u prepunoj
dvorani „Margarita Peraica“ u Praškoj kojom prigodom su
postavljeni u prostor i portreti naših dosadašnjih preminulih
predsjednika.
Sekcija za tisak je uobičajeno aktivna, posebno glavna
urednica Glasnika HKLD-a dr.sc. Maja Peraica te su prošle
godine izašla četiri broja. Redovito se ažurira web-stranica
www.hkld.hr koju uređuje prvi tajnik dr Ivan Ćelić, uz svesrdnu
pomoć nekolicine mladih kolegica i kolega. Stranicu dnevno
posjeti više od 300 osoba, a tekstovi s ove stranice često se
susreću na drugim web-portalima, listovima i magazinima.
Započeo je vrlo ozbiljan proces pregovora s predstavnicima
vlasnice prostora u Praškoj 6, Zagreb u kojoj je sjedište društva
pa dobroti i velikodušnosti naših članova toplo preporučujem
da u skladu s financijskim mogućnostima podupru budući
otkup prostora. O detaljima će biti govora i preko našeg
Odbora za financije i grupe koja vodi pregovore na čelu s
dopredsjednikom HKLD-a dr. Franjom Turalijom. Osmjehuje
nam se šansa da Hrvatski katolički liječnici u budućnosti imaju
svoj dom u Praškoj 6/2 gotovo u sjeni zagrebačke katedrale.
U našem domovinskom trenutku nasušno je potrebna
kršćanska kultura i njezine vrijednosti čemu važan doprinos
mogu dati katolički liječnici koji se svakoga dana susreću sa
životno bitnim i često su blizu niti koja dijeli život i smrt skrbeći
o dobrobiti pacijenata. Udruženi u katoličko društvo pozvani
su biti organizirani glas vjernika koji prozivaju neozbiljnost i
neodgovornost rušitelja kulture vraćanja Boga čovjeku kroz
brojne aktivnosti koje pokazuju vitalnost društva.
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
17
DRUŠTVENE VIJESTI
Izvješće Sekcije za odgoj i obrazovanje
Željka Šubarić, dr. med.
sve naše članove da nam dostavljaju fotografije sa različitih
skupova naših podružnica za našu arhivu.
U protekloj su godini članovi Sekcije za odgoj i obrazovanje
držali predavanja u našem Društvu u sklopu redovitih
mjesečnih tribina, na zaručničkim tečajevima i u svojim
župama.
Uz podršku i aktivnu pomoć naših članova, osobito dr.sc.
Morane Brkljačić Žagrović, organizirali smo u Zagrebu
7. studenoga 2009. na Medicinskom fakultetu već sada
tradicionalni simpozij pod nazivom « Etika i palijativna
medicina». Na simpoziju je izlagalo deset predavača iz
cijele Hrvatske, a sudjelovalo je oko 60 liječnika. Tekstovi
predavanja objavljuju se u našem Glasniku, a pojedine teme
već su objavljene na Plivinom portalu www.plivamed.net. U
zaključcima simpozija istaknuli smo da je u palijativnoj medicini
cilj olakšanje patnje i uspjeh je olakšati patnju bolesniku sve
do smrti. Psihološki problemi u palijativnoj medicini trebali bi
biti uključeni u edukaciju profesionalaca u svim područjima
medicine, psihologije i socijalnog rada s ciljem prepoznavanja
potreba bolesnika i njegove obitelji. Kako u svijetu tako i u
Hrvatskoj, glavni problem nametanja i zahtjeva eutanazije
nije prvotno teorijske već praktične naravi. Upravo je
hospicij kao jedna od najljepših, najhumanijih i najkreativnijih
inicijativa u borbi protiv eutanazije taj praktičan odgovor.
Tu je mjesto i budućnost hrvatskog hospicijskog pokreta i
centra za palijativnu skrb za kojima naš narod vapi. U planu
za ovu godinu je održavanje simpozija „Prevencija nasilja u
dječjoj dobi“ koji će se održati 6. studenoga ove godine u KB
Dubrava. Želja nam je i nadalje da svaka Podružnica odabere
nekoliko članova koji će aktivno sudjelovati u radu Sekcije
za odgoj i obrazovanje. Molimo sve zainteresirane kolege
da ostave svoje podatke i e-mail adrese u tajništvu HKLD-a,
našoj tajnici gđi. Grubišić na tel./faks 01 4817-537.
Izvješće Radne grupe za etiku
Prof. dr. sc. Ana Planinc-Peraica
Sekcija za tisak
Prof. dr. Zlata Ivanovi-Herceg
Od prošle godišnje skupštine tiskana su četiri broja Glasnika
čija je naklada sada 2200 primjeraka. Glasnik objavljuje
originalne članke, prijevode članaka iz drugih časopisa kao
i tekstove predavača na simpozija koje organizira Sekcija za
odgoj i obrazovanje. Radovi predavača na simpoziju svake se
godine najprije tiska kao Zbornik radova sa simpozija za sve
sudionike, a zatim se tiskaju i u Glasniku zato što uredništvo
smatra da su to vrijedni radovi koje bi trebali pročitati svi naši
članovi. Primijetili smo da su se članovi podružnica naviknuli
slati priloge o svojim akcijama za objavljivanje u Glasniku
čime se i ostvaruje glavna zadaća Glasnika, a to je da bude
poveznica našega Društva.
Kolegama u Banja Luci poslali smo 60-ak različitih publikacija,
uglavnom časopisa. Za kolege u Banjoj Luci skupljamo noviju
medicinsku literaturu pa pozivamo naše članove da nam
poklone svoje knjige za tu namjenu.
Иnternetsku stranicu Društva marljivo svakodnevno obnavlja
dr. Ivan Ćelić. Tu stranicu dnevno posjeti preko 300 osoba,
a prijevode tekstova koji su vrlo brzo nakon objavljivanja u
svijetu objavljeni i na našoj stranici često preuzimaju druge
novinske agencije.
Budući da skupljamo novinske članke o radu pojedinih
podružnica kao i o našim članovima, molimo sve tajnike
podružnica da vijesti o svojim podružnicama pošalju gospođi
Slavici Grubišić na adresu HKLD-a u Praškoj. Također molimo
18
SOCIETY NEWS
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Od prošle godišnje skupštine članovi Radne grupe za etiku
držali su predavanja studentima treće i četvrte godine studija
medicine u Zagrebu u okviru malog izbornog predmeta iz
biomedicine. Taj je kolegij organizirala prof. dr. Jasenka
Markeljević.
Članovi Radne grupe za etiku sudjelovali su na IX. Proljetnom
bioetičkom simpoziju Hrvatskog liječničkog zbora „Dostupnost
medicinskih postupaka u Hrvatskoj“ koji je održan 5. lipnja
2009. u prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora u Šubićevoj
9. Također su sudjelovali na tečaju trajnog usavršavanja
„Etika i palijativna medicina“ koji se je održao 7. studenog
2009. na Medicinksom fakltetu u Zagrebu.
Izvješće Sekcije mladih Zagreb
Marija Perić, cand.med.
Ubrzo nakon Godišnje skupštine, u utorak, 28. travnja 2009.
u sklopu redovitih aktivnosti Kluba mladih utorkom, Sekcija
mladih HKLD-a organizirala je predavanje na temu „Biokemija
ljubavi“ koje je održao Marko Košiček, dipl.ing. kemije i
znanstveni novak na Zavodu za molekularnu medicinu Instituta
„Ruđer Bošković“. Bilo je riječi o „kemijskom aspektu“ ljubavi,
o emotivnom aspektu, o fazama zaljubljenosti, o reakcijama
mozga... Predavanje je bilo interaktivno, uz mnogo pitanja
tijekom i na samom kraju predavanja.
U utorak 9. lipnja, studentica 6. godine riječkog medicinskog
fakulteta Magdalena Lovrić i mladi teolog i novinar Siniša Pucić,
održali su predavanje o Prihvatilištu za beskućnike „Ruže Sv.
Franje“, projekt nastao dobrom voljom ljudi zainteresiranih
za pomoć. Prihvatilište pruža usluge smještaja, obroka,
programe molitve i resocijalizacije.
Prvi susret Sekcije mladih u akademskoj godini 2009./2010.
održan je 20. listopada na kojem je izabrano novo vodstvo.
Za predsjednicu Sekcije izabrana je Marija Perić, studentica
5. godine medicine, a za tajnicu mr.pharm. Kristina Milišić.
Od 23. do 25. listopada 2009. godine Sekcija mladih
zagrebačke podružnice organizirala je osmu po redu duhovnu
obnovu u Domu za pastoralne susrete „Jakovljev zdenac“
u mjestu Lasinja nedaleko od Zagreba. Duhovni program
vodio je don Ivan Šibalić, salezijanac. Tema programa bila je
„Graditelji Kraljevstva Nebeskog na Zemlji“. Kroz prispodobe
iz Matejevog evanđelja (kao što su Sijač, Kukolj, Gorušičino
zrno) don Ivan nam je nastojao približiti kako Kraljevstvo
Nebesko ima ulogu u našim svakodnevnim životima. Uz
razmatranja, molitvu i pjesmu, posjetili smo i klauzurni
samostan Kćeri Srca Isusova.
Članovi Sekcije mladih sudjelovali su u organizaciji simpozija
„Crkva i medicina pred izazovom alternativnih iscjeliteljskih
tehnika“ održanog od 13. do 15. studenoga 2009. godine u
Zagrebu u organizaciji Nadbiskupijskog pastoralnog instituta
u Zagrebu, Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca
konventualaca i Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva.
Naši su se članovi pridružili 21. studenoga 2009. hodočašću
u Vukovar u počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima
u agresiji 1991. godine. Tom smo prigodom obišli i svetište
Gospe od Utočišta u Aljmašu.
Prvo predavanje u sklopu redovitih susreta Kluba mladih
HKLD-a u novoj godini održala je 19. siječnja 2010. Mia Bebek,
www.hkld.hr
SOCIETY NEWS
studentica četvrte godine medicine u Zagrebu. Ukratko nam
je ispričala o osnivanju i povijesti Neokatekumenskog puta, o
načinu djelovanja zajednice kao i o svrsi i cilju Puta. Rado je
s nama podijelila svoja iskustva.
Veljaču smo započeli sa stručnim predavanjem na temu
„Športsko srce i prevencija iznenadne srčane smrti kod
športaša“. Gost predavač bio je dr. Šime Manola, internistkardiolog sa Zavoda za kardiovaskularne bolesti iz Kliničke
bolnice „Sestre milosrdnice“. Predstavio je američki i
talijanski model sistematskih pregleda športaša kojima se
mogu prepoznati srčane bolesti kod mladih ljudi i prevenirati
iznenadne smrti. Također je predstavljen i pilot projekt čiji je
cilj probir mladih športaša. Nakon predavanja uslijedila je vrlo
zanimljiva rasprava koja je pokazala da je predavač svojim
znanjem i iskustvom zainteresirao okupljene kolege.
Klub mladih ugostio je 16. veljače 2010. ponovno jednog
zanimljivog gosta, vlč. Marina Kneževića, osnivača Pokreta
Božanskog milosrđa. Vlč. Marin nas je poveo na put kojim je
hrabro i odvažno koračala sestra Faustina, a koji i on sam želi
slijediti. Upoznao nas je i s Pokretom kojeg je utemeljio te nas
podsjetio koliko je Bog prisutan i milosrdan u našim životima.
Od 19. do 21. ožujka 2010. Sekcija mladih okupila se je
na devetu korizmenu duhovnu obnovu u Lovranu, u Domu
pastoralnih susreta „Sjemenišno dobro“. Kao i prije dvije
godine, došli su HKLD-ovci iz cijele Lijepe naše! Tema je
bila „Teologija tijela“, revolucionarno učenje Ivana Pavla II.
Duhovnu obnovu predvodio je don Damir Stojić, salezijanac,
studentski kapelan u Zagrebu, magistar moralne teologije.
Brojna su pitanja i rasprave pokazale koliko je ova tema važna
za današnjeg mladog čovjeka. Vremena je jednostavno bilo
premalo da bi se dotaknuli svi dijelovi ovog zaista širokog
i zanimljivog područja. Trodnevno druženje smo završili
nedjeljnom Svetom misom koju je predvodio don Mirko
Barbarić, poglavar salezijanske zajednice u Rijeci.
Broj članova Sekcije mladih u stalnom je porastu, a od
prošlogodišnje skupštine povećao se za 41, pridružio nam
se 21 student i 20 mladih liječnika, te Sekcija mladih trenutno
ima oko 350 članova na području grada Zagreba.
Ovom prigodom Sekcija mladih zahvaljuje se svim svojim
dragim gostima i suradnicima. Klub mladih HKLD-a nastavlja
sa svojim uspješnim radom te najavljuje nova zanimljiva
predavanja duhovnog i stručnog karaktera, nova druženja,
a posebno, uz Tečaj znakovnog jezika, koji se planira
realizirati u ak. godini 2010./2011., napominje kako smo
dobili čast predstaviti Hrvatsko katoličko liječničko društvo
mladim studentima na redovitom studentskom vjeronauku.
Predstavljanje Sekcije mladih bit će 20. i 21. travnja 2010.
Izuzetno smo ponosni na to, i naravno, očekujemo nove
članove koji će biti ogledalo svog društva.
Izvješće tajnika
Ivan Ćelić, dr. med.
Od protekle Godišnje skupštine održane u Gospiću 25.
travnja 2009.g. održano je šest sastanaka Upravnog odbora
Središnjice. Ukupno je primljeno 168 novih članova. Od toga
je najviše članova učlanjeno u Zagrebu (67), zatim u Sekciji
mladih (41), potom slijede Koprivnica (17), Zadar (10), Osijek
(9), Slavonski Brod (7), Rijeka (6), Pula (6), Varaždin (4),
Vinkovci (3), Šibenik (2), Čakovec (2), Split (2), Bjelovar (1),
Dubrovnik (1) i Nova Gradiška (1). Prošle godine nijednog
člana nisu dobile sljedeće podružnice: Sinj, Karlovac,
Požega, Našice, Virovitica i Gospić. Naravno da brojke
nisu apsolutni pokazatelj aktivnosti pojedine podružnice, no
www.hkld.hr
DRUŠTVENE VIJESTI
značajan porast brojnosti članstva recimo u Koprivnici i Zadru
govore da su one itekako ponazočile HKLD u svojim lokalnim
zajednicama.
Protekle godine preminulo je 11 članova: Doc.dr.sc. Milan
Zgrablić, Rijeka (1927-2009); dr. Dubravko Kovač, Varaždin
(1940-2009); dr.stom. Marija Barković, Vinkovci (1947-2009);
dipl.ing. Dagmar Živković, Zagreb (1931-2009); dr. Nada
Bartolić-Matković , Pula (1942-2009); dr. Kata PoropatPejković, Pula (1950-2009); dr. Branko Mikecin, Zabok
(1931-2009), dr. Manda Sudar, Osijek (1945-2009); dr. Šime
Gregov, Zadar (1942-2009); dr. Vesna Galić, Zagreb (19262009), dr. Ivana Russo Torić, Split (1979-2010).
Aktualno podružnice imaju sljedeći broj članova: Zagreb 934,
Split 170, Osijek 134, Rijeka 90, Pula 83, Slavonski Brod 82,
Zadar 73, Karlovac 72, Koprivnica 63, Požega 63, Vinkovci
62, Dubrovnik 53, Čakovec 44, Varaždin 40, Šibenik 38,
Virovitica 38, Sinj 37, Našice 33, Bjelovar 30, Gospić 23,
Nova Gradiška 18.
Izvješće rizničara
Romano Vrabec, dr. med. i Mirko Karačić, dr. med.
Financijsko poslovanje je u 2009. godini proteklo u nastojanju
smanjivanja troškova, štednje i racionalnije potrošnje u svim
segmentima djelovanja HKLD-a. Krajem lipnja 2009. zatvoreni
su računi svih podružnica i svi posebni računi središnjice.
Tako je od 24 računa u PBZ-u od srpnja 2009. nastavljeno
poslovanje preko jednog(osnovnog) računa u PBZ-u. U istoj
banci imamo i devizni račun. Sredstva svih podružnica su
po zatvaranju računa iznosila 187 000 kuna, a po priljevu na
osnovni račun odmah je izvršeno oročenje u iznosu od 180
000 kuna.
U skladu s prethodnim obvezama prema sponzoru otvorili
smo i račun u HPB, ali je račun u toj banci ostao sekundarni
zbog brojnih negativnih informacija u tisku vezanih uz tu
banku. Tako je zbog sigurnosti sredstava HKLD-a račun u
PBZ-u i dalje osnovni račun našeg društva. Početna misao
vodilja koja dovela do odluke da naše Društvo daje potpuno
povjerenje jedinoj banci u hrvatskom vlasništvu, u ovom se
trenutku nije mogla provesti. Nadamo se da će u budućnosti
biti prigode za provođenje takve odluke.
Zatvaranjem računa podružnica financijska sredstva
podružnica su se prebacila na osnovni račun. To je omogućilo
da ostvarimo veći prihod od kamata u 2009. godini. Kako je
mogućnost oročenja novca na poslovnim računima moguća
jedino za sredstva veća od 50 000 kuna, udruživanjem
sredstava svih subjekata unutar HKLD-a su se stvorili bolji
uvjeti za dobit po toj stavci. Na kraju godine su smo imali 180
000 kn oročenih sredstava, a prihod od kamata se povećao
više od tri puta. Bankarski troškovi bi bili još manji da smo
početkom godine zatvorili brojne račune.
Ustrojen je novi način poslovanja prema podacima iz poziva
na broj i internim obrascima koji olakšavanju evidencije
rizničarima podružnica i središnjice, te knjigovodstvu.
Na taj način je donekle ograničeno neposredno raspolaganje
novcem rizničarima podružnica, ali je ono dalje nastavljeno
preko rizničara središnjice, uz bolju kontrolu trošenja sredstava
HKLD-a. Neki kolege su dobro prihvatili tu činjenicu, ali neki
rizničari podružnica još nisu prihvatili promjene i uspostavili
dobru suradnju s rizničarima središnjice.
Promjena internog poslovanja imala je i neke negativne
posljedice. Značajno se povećao opseg poslova rizničara
središnjice, postalo je zahtjevnije vođenje evidencije
promjena po računima i sredstvima podružnica te središnjice.
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
19
DRUŠTVENE VIJESTI
SOCIETY NEWS
Na primjer: uplatom članarine našeg člana iz pojedine
podružnice od 120 kn na osnovni račun u HPB, potrebno je
automatski evidentirati 72 kn na račun podružnice i 48 kn
na račun središnjice(sukladno Statutu HKLD, 40% prhoda
od članarine). U prvom kvartalu 2010. bilo je oko 900 uplata
članarina, pa je veliki problem sve ažurirati u kratkom vremenu.
Nadamo se da će se uporabom kvalitetnog programa taj
problem riješiti.
Sve obveze po računima se redovito plaćaju. Redovno se
kvartalno dostavljaju financijska izvješća na propisanim
obrascima za neprofitne udruge u FINU, te jedamput godišnje
u Državni zavod za reviziju.
Krajem 2009. godine i početkom 2010. je organizirano
centralizirano slanje uplatnica svim našim članovima za
članarine te donacije kojima bi se pomoglo trajno rješavanje
poslovnih prostora središnjice i zagrebačke podružnice. Tako
je za tu namjenu u prvom kvartalu 2010. prikupljeno oko
63000 kn od članova iz cijele Hrvatske.
Najvažniji financijski problem u 2010. godini koji planiramo
riješiti jest otkup poslovnih prostorija u Praškoj ulici u Zagrebu
koji će omogućiti još bolji rad Društva.
Pregled poslovanja za 2009. godinu
Prihodi:
-članarine
-donacije
-sufinanciranje od županija
Gradova, općina i sl
-oglasi u časopisu
-potpore za duhovne obnove
-kotizacije
-kamate
Ukupno prihodi:
Rashodi:
75.033,59
68.570,00
31.332,00
74.700,00
4.830,00
400,00
6.234,70
261.100,29
-uredski materijal
-energija
-usluge prijevoza
-poštarina
-telefoni
-najamnina
-intelektualne usluge
-komunalne usluge
-grafičke usluge-glasnik
-ostale usluge
-amortizacija
-putni troškovi
-kotizacije
-reprezentacija
-časopisi
-usluge banaka
-članarine FIAMC i FEAMC
-donacije
13.004,60
5.312,56
9.000,00
30.050,95
5.217,97
8.732,40
11.838,22
5.754,47
110.804,13
1.976,01
23.711,27
15.763,60
700,00
2.166,38
704,00
3.276,74
8.966,00
9.500,00
Ukupno troškovi:
266.479,30
Stanje:
-žiro račun
-oročena sredstva
20
38.067,65
180.000,00
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Izvješće Suda časti
Ružica Šmalcelj, dr. med.
U protekloj godini nije bilo aktivnosti Suda časti.
Izvješće Odbora za financije
Jure Murgić, dr. med.
Budući da je dosadašnji voditelj Odbora za financije dr. Rok
Čivljak zbog drugih obveza u HKLD-u podnio ostavku, Upravni
odbor je za novog voditelja izabrao dr. Juru Murgića, onkologa
iz KB Sestre milosrdnice. Članovi Odbora za financije su:
dr. Josip Kovač, anesteziolog iz KB Sestre milosrdnice,
prof.dr.sc. Mario Zovak, predstojnik Klinike za kirurgiju KB
Sestre milosrdnice, prim.dr. Neven Miculinić, pulmolog iz KB
Jordanovac te predsjednik Hrvatskog pulmološkog društva,
dr. Mirko Karačić, internist iz Zavoda za zrakoplovnu medicinu,
dr. Franjo Turalija, spec. obiteljske medicine, dr. Ivan Barišić,
internist iz Zavoda za dijalizu KBC Rebro, dr. Tomo Kovač,
kirurg iz KBC Rebro, dr. Mario Živković, direktor Grunenthal
Hrvatska, dr. Irena Jukić, transfuziolog, ravnateljica Zavoda
za transfuzijsku medicinu te dr. Romano Vrabec, oftalmolog
iz Ghetaldusa.
Odbor za financije ima dvije funkcije: prikupljati novac za
financiranje Glasnika HKLD-a te prikupljati donacije i financijska
sredstva iz ostalih izvora za otkup prostora u Praškoj 6.
Nakon završetka radnog dijela Godišnje skupštine domaćini
su nam priredili domjenak u prekrasnoj blagovaonici
Franjevačkog samostana na Trsatu. Ljubazni su nam
franjevci ispričali povijest svetišta i svog samostana. Nakon
domjenka sudionici skupštine razgledali su riznicu svetišta u
kojoj su sakupljene različite dragocjenosti koje su franjevci
kupili za potrebe održavanja obreda kao i različite poklone
koje su zahvalni hodočasnici donijeli na dar Majci Božjoj kad
im je uslišala njihove molbe i zavjete. Posebno su zanimljive
slike i modeli brodova koji su se spasili na zagovor Majke
Božje Trsatske.
Nakon razgledanja svetišta posjetili smo i katedralu Sv. Vida o
kojoj nam je govorio mons. Ivoslav Linić. Na izlasku iz Rijeke
još smo posjetili Sveti Kuzam gdje smo razgledali nedavno
obnovljenu crkvu Sv. Kuzme i Damjana.
Ja ih poznajem
Sve što će se (ako će se) o nama na koncu
moći reći sažima se u riječ: On nas poznaje. On
poznaje nas koji sami sebe ne poznajemo. On
poznaje nas koji se plašimo jeke vlastita glasa,
koji se gubimo na svakoj lijehi cvjetna proplanka,
koji se tražimo izvan domašaja Njegova pogleda.
Nas, koje nitko nikada neće do kraja tako upoznati
kao što nas poznaje Onaj za čijim smo glasom
krenuli, još uvijek na okupu drži samo Njegov
glas. Slutimo ga iza brda i dolina koje nas dijele
od vječnih pašnjaka.
Anton Šuljić
www.hkld.hr
SOCIETY NEWS
Godišnja izvješća podružnica
HKLD-a
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Bjelovaru
Annual HKLD Report — Bjelovar Branch
Od rujna 2009. godine do Godišnje skupštine Podružnica
Bjelovar održala je sedam sastanaka. Na sastancima koji
su se održavali posljednjeg utorka u mjesecu raspravljali
smo o tekućim problemima i organizirali niz aktivnosti
Podružnice. Svečano i dostojanstveno obilježen je blagdan
sv. Luke. Članovi Društva prikupili su novčani prilog koji je
predan Caritasu za potrebe najugroženijih. Na prijedlog
Središnjice, sakupili smo 500 kn za pomoć u otkupu prostora
u Praškoj ulici. Blagajna Društva predana je na vođenje
Središnjici.U mjesecu travnju bilo je dosta aktivnosti vezanih
za rad Društva, a posebno bismo istaknuli obilježavanje
godišnjice pogibije 11 seljaka u Donjim Mostima. Njih je na
Veliki Četvrtak 10. travnja 1941. godine pobila divizija „Car
Dušan Silni“. U znak sjećanja na taj tragičan događaj na
obljetnicu njihove smrti položeno je cvijeće i upaljene su
svijeće. U suradnji s HLZ-om organizirali smo predavanje
mr.sc. o Pere Sabolića,SJ, s temom: „Osjećaji, njihovo
značenje i odgovorno ponašanje“.Naša je podružnica 3.
svibnja obilježila petu godišnjicu Podružnice sv. misom koja
je služena u crkvi Sv. Terezije Avilske. Veliki trenutak za naš
kraj je utemeljenje Bjelovarsko-križevačke biskupije. Na
audijenciji kod biskupa mons.dr. Vjekoslava Huzjaka 2. lipnja
dobili smo ohrabrenje i poticaje za daljnji nastavak rada.
Moramo istaknuti da se svi naši sastanci održavaju u
prostorijama Ljekarne Coner, te se od srca zahvaljujemo
našoj tajnici Društva mr.pharm. Ani Coner. Podružnica ima
29 članova. Žao nam je što nam se ove godine nije pridružio
niti jedan novi član. Željeli bismo vidjeti u našoj sredini
mlađe kolege, da nastave raditi tamo gdje mi stanemo, te se
nadamo da ćemo ih svojim radom i djelima uspjeti privući da
nam se pridruže.
Predsjednik Podružnice:
Dragutin Sudar, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Čakovcu
Annual HKLD Report — Čakovec Branch
Podružnica HKLD-a Čakovec sada ima 44 člana. U protekloj
smo godini primili dvije nove članice: mr.pharm. Liljanu Galić
i mr.pharm. Željku Šafarić. Budući da je većina aktivnih
članova koji obnašaju izvršne funkcije na specijalizacijama,
u protekloj godini nismo imali redovitih sastanaka, bilo
stručnog ili duhovnog karaktera. Pojedini članovi, osobito dr.
Verica Jačmenica-Jazbec bili su angažirani na karitativnom
planu, a dr. Mirjana Radan, članica Biskupijskog odbora za
pastoral braka i obitelji, na zaručničkim tečajevima. I dalje je
www.hkld.hr
DRUŠTVENE VIJESTI
Annual Reports of the Branches of HKLD
za zdravstvene djelatnike organizirano mjesečno klanjanje u
crkvi sv. Nikole u Čakovcu.
U sljedećoj godini planiramo povezivanje s druge dvije
podružnice naše biskupije - varaždinskom i koprivničkom.
Isto tako se nadamo da ćemo pokušati ponuditi bogatiji
sadržaj za postojeće i potencijalno nove članice i članove.
Predsjednik Podružnice:
Renato Igrec, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Dubrovniku
Annual HKLD Report — Dubrovnik Branch
U Podružnici su u proteklom razdoblju održana dva
predavanja. Jedno je predavanje održao dr. don Petar
Palić nakon svete mise na blagdan sv. Luke. Predavanje
je bilo posvećeno postsinodalnoj apostolskoj pobudnici
blagopokojnog Pape Ivana Pavla II: „Ecclesia in
Europa“.
Drugo je predavanje održao 4. prosinca 2009. dr. Ivan
Barač, potaknut svojim sudjelovanjem na međunarodnom
kongresu: „Humanae Vitae za sva vremena: ljudska
spolnost življena u velikodušnosti i razboritosti“. Nakon
predavanja razvila se rasprava s našim duhovnikom
don Stankom Lasićem koji je odgovorio na mnogobrojna
pitanja i nejasnoće čime je pokazao svoje veliko iskustvo
upravo na tom području.
Tijekom korizme imali smo duhovnu obnovu pod vodstvom don
Tome Lučića, rektora crkve sv. Vlaha. U bolničkoj smo
kapelici petkom ujutro, prije početka rada pod vodstvom
bolničkog kapelana fra Pija Pejića održavali Križni put.
Tijekom ove akademske godine misnim slavljem obilježili
smo blagdan sv. Luke (18. listopada 2009.) i blagdan
Gospe Lurdske (11. veljače 2010.). Blagdan Gospe
Lurdske proslavili smo u bolničkoj kapelici svetom misom
koju je predvodio dubrovački biskup mons. Želimir Puljić.
Na blagdan Gospe od zdravlja misno slavlje u bolničkoj
kapelici je predvodio župnik župe sv. Mihajla don Željko
Kovačević.
24. listopada 2009. naši članovi su sudjelovali na
Jesenskoj obiteljskoj školi čija je tema bila: „Ljudski život
je svet i nepovrediv”, koju je organiziralo Viječe za obitelj
dubrovačke biskupije. Predavači su bili don Stanko Lasić,
dr. Danijela de Micheli Vitturi i bračni par Markulin iz
Zadra.
Pred Božić smo sudjelovali u akciji „Podijeli radost Božića“
koju su organizirali: Vijeće za pastoral mladih, Vijeće za
obitelj, Caritas dubrovačke biskupije, Hrvatsko kulturno
društvo Napredak i Hrvatsko katoličko liječničko društvo.
Cilj akcije koja se već treću godinu za redom održava u
predbožićno vrijeme je bilo prikupljanjem paketa s hranom
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
21
DRUŠTVENE VIJESTI
pomoći obiteljima ugroženim u ratom stradalim područjima.
Ovogodišnje je odredište bilo prognaničko naselje Golubić
u šibenskom zaleđu. Prikupljeno je 920 paketa.
Tijekom ove akademske godine dobili smo jednu novu
članicu i sada Podružnica ima 56 člana. .
Predsjednik Podružnice:
Mr.sc. Dragutin Petković, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Gospiću
Annual HKLD Report – Gospić Branch
Naša gospićka Podružnica HKLD-a ima 22 člana, a svoje
je aktivnosti tijekom protekle 2009. godine usmjerila na
povremene mjesečne susrete kada sudjelujemo na sv. misi,
a zatim se susrećemo s duhovnikom i družimo se.
Proslavili smo Dan bolesnika na blagdan Gospe Lurdske kada
je proslavljena i 150. obljetnica djelovanja gospićke bolnice.
Misno slavlje u bolnici predvodio je mons. dr. Mile Bogović
koji je tom prigodom blagoslovio novouređenu kapelu Gospe
Lurdske u prostorima bolnice Gospić. U to slavlje uključeni
su i naši dragi gosti iz Đakova, sestre Sv. Križa, čije su sestre
nakon osnutka bolnice bile prve zdravstvene djelatnice.
Biskup je nakon sv. mise sa svećenicima predvođen
ravnateljicom dr. Marijom Vrkljan Ilijevski i članovima HKLD-a
posjetio bolesnike na odjelima.
XVIII. Godišnja skupština HKLD-a, održana je 25. travnja u
sjedištu Gospićko-senjske biskupije i Ličko-senjske županije,
u organizaciji gospićke Podružnice HKLD-a. Susret je započeo
okupljanjem gostiju u Kulturno-informativnom centru, gdje su
goste, njih oko 150, dočekali dr. med. Marija Vrkljan-Ilijevski,
predsjednica HKLD-a Gospić, i pop Antun Luketić, gospićki
župnik i ujedno duhovnik HKLD-a, a u ime Grada Gospića
pozdravila zamjenica gradonačelnika Marta Grgurić. Potom
je u katedrali gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović za
članove HKLD-a predslavio sv. misu na kojoj su koncelebrirali
duhovnici zagrebačke, splitske i pulske podružnice p. Josip
Blažević, don Ante Mateljan i vlč. Milan Mužina te vlč. Luketić
i vikar don Anđelko Kaćunko. Na početku euharistijskog
slavlja sudionike je skupštine pozdravio župnik Luketić te im
zaželio dobrodošlicu i uspješan rad.
Tečaj o braku i ove godine je održan uz pomoć dr. Sandre
Čubelić, članice našeg Društva, koja redovito tri puta godišnje
održava predavanja zaručnicima. Tijekom 2009. godine
predavanje je slušalo oko četrdeset zaručničkih parova.
Sv. Luku, zaštitnika liječnika obilježili smo molitvom krunice,
slavljem sv. mise i susretom u Župnom dvoru.
Gospu od zdravlja, 21. studenoga, slavimo i kao godišnjicu
osnutka naše Podružnice. Taj smo blagdan proslavili
misnim slavljem a zatim smo održali susret s osvrtom na
rad Podružnice u protekloj godini i iznijeli naše planove za
sljedeću godinu.
Molitva za nerođene održana je klanjanjem prigodom
blagdana Gospe Guadalupske.
Tijekom godine uključeni smo u neke župne i biskupijske
aktivnosti kao što su sudjelovanje na hodočašćima, stručno
22
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
SOCIETY NEWS
osiguranje hodočasnika, sudjelovanje u liturgiji i povremeno
objavljivanje obavijesti ili članaka u župnom mjesečniku
Navještenje.
Predsjednica Podružnice:
Marija Vrkljan Ilijevski, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Karlovcu
Annual HKLD Report – Karlovac Branch
Pred godinu dana za predsjednicu Podružnice izabrana je
dr. Snježana Šlat, a za tajnicu mr.pharm. Blažica Stavljenić.
Dopredsjednica je i dalje bila dr. Nada Strikić a rizničarka dr.
Diana Kralj. Tijekom proteklih godinu dana tajnica je zamolila
da ju se razriješi dužnosti, što je i učinjeno. Stažistica dr.
Morana Kasunić će nakon položenog stručnog preuzeti
posao tajnice u punom opsegu.
U proteklom periodu Upravni odbor (UO) sastao se je dva
puta. U rujnu 2009. godine održan je sastanak članova
UO Podružnice Karlovac s dopredsjednicom HKLD-a dr.
Davorkom Rosić i tajnikom dr. Ivanom Ćelićem. Dogovorene
su teme predavanja koje bi organizirala naša Podružnica kao
i da se za sastanke članova Podružnice koji bi se održavali u
Ugostiteljskoj školi odredi jedan dan u mjesecu. Predloženo
je da se sastajemo utorkom, no dogovor o terminu sastajanja
odložen je za slijedeći sastanak UO-a.
Početkom listopada 2009. godine održan je još jedan sastanak
UO-a Podružnice. Na tom je sastanku bilo govora o mogućim
temama predavanja koja bi naša Podružnica organizirala za
članove. Izvješće o planiranim predavanjima proslijeđeno je
u Središnjicu. Odlučeno je da će se sastanci održavati svake
prve srijede u mjesecu u prostoru Ugostiteljsko-obrtničke
škole u Radićevoj ulici u Karlovcu.
U suorganizaciji Podružnice HKLD-a i našeg duhovnika vlč.
Ferdinanda Vražića u ime Karlovačkog dekanata održano je
više predavanja u Gradskoj knjižnici „I.G. Kovačić“. Tako je
28. rujna 2009. dr. sci. fra Josip Blažević održao predavanje
„Reiki – stav Crkve“, a prof. dr. sci. Niko Zurak (3. studenoga
2009.) predavanje „Zakon o medicinski potpomognutoj
oplodnji“. Dr. Jasna Stoić Brezak, spec. anesteziolog održala
je predavanje „Smrt mozga - rano prepoznavanje potencijalnih
darivatelja organa“ (24. veljače 2010.).
Blagdan sv. Luke proslavljen je sv. misom koju je održao naš
duhovnik vlč. Ferdinand Vražić 18. listopada 2009. u crkvi Sv.
Franje Ksaverskog na Švarči.
Duhovnu pripremu za Božić koju je vodio fra Zvjezdan
Linić imali smo 14. prosinca 2009. u Domu HV-a „Zrinski“ u
Karlovcu. Tema duhovne obnove bila je „U susret Božiću“.
U proteklom razdoblju članovi su pisanim putem obavještavani
o događanjima. Nastojala sam uz par riječi potaknuti članove
Podružnice na razmišljanja o temi predavanja. Koliko su riječi
imale moć prodornosti vidjelo se prema posjećenosti. Na
predavanja je dolazilo 10-15 članova, redovito stariji kolege,
a na duhovnoj obnovi ih je bilo četiri. Dva predavanja su
bodovana prema Pravilniku HLK-a. Kratki osvrt o svakom
događaju u Podružnici upućen je u Središnjicu kako bi se
objavio na internetskim stranicama Društva. Tako su mlađi
kolege, a i ostali članovi Društva bili upoznati s događanjima
www.hkld.hr
SOCIETY NEWS
u našoj Podružnici.
Sretna sam što smo kao Podružnica uz potporu našeg
duhovnika uspjeli organizirati ova predavanja jer smo na
predavanjima čuli neke novosti, proširili vidike i u duhovnoj
sferi, te nećemo posustati dok postoji zainteresiranost za
predavanja koja ćemo organizirati u budućnosti.
Predsjednica Podružnice:
Snježana Šlat, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Koprivnici
Annual HKLD Report – Koprivnica Branch
Naša je Podružnica u protekloj godini imala više sastanaka
duhovnog sadržaja. Blagdan sv. Luke proslavljen je sv.
misom nakon koje je naš duhovnik vlč. Krunoslav Pačalat
održao predavanje „Vjera i sugestija“. Tom smo prigodom
imali i duhovnu obnovu, zajedničku večeru i druženje (19.
listopada 2009).
Adventsku duhovnu obnovu vodio je naš duhovnik vlč.
Krunoslav Pačalat (14. prosinca 2009). Naš duhovnik vodio
je i korizmenu duhovnu obnovu u Pastoralnom centru nakon
svete mise i nagovora na temu „Strah Božji“ (25. veljače
2010.) kao i duhovnu obnovu u Opatiji (9.-11. travnja 2010.).
Tajnik HKLD-a dr. Ivan Ćelić održao je 7. listopada 2009.
predavanje „Poslanje katoličkog liječnika“ u Pastoralnom
centru. Naš duhovnik vlč. Krunoslav Pačalat održao je u istim
prostorijama već spomenuto predavanje „Vjera i sugestija“
19. listopada 2009. Zajedno s Podružnicom HLZ-a organizirali
smo 1. prosinca 2009. predavanje prof. dr. Zlate Ivanovi
Herceg „Liječničke pogreške u radiologiji“ i predavanje
„Izazovi transplantacijske medicine“ koje su održali dr.
Branislav Kocman i dr. Josip Večenaj 4. ožujka 2010. Oba su
predavanja održana u Edukacijskom centru Opće bolnice.
U Pastoralnom centru mons. dr. Juraj Batelja održao je 31.
siječnja 2010. predavanje „Blaženi Alojzije Stepinac svjedok
Evanđelja ljubavi“.
Osim proslave blagdana sv. Luke evanđeliste, zaštitnika
liječnika (18. listopada 2009.), proslavili smo i blagdan Gospe
Guadalupske u Pastoralnom centru (12. prosinca 2009.).
Tada je naš duhovnik vlč. Krunoslav Pačalat služio svetu
misu s klanjanjem i molitvom za nerođene. Prigodom Dana
bolesnika (11. veljače) u prostoru Opće bolnice vlč. Milan
Lončarić služio je koncelebriranu svetu misu. Svetom misom
proslavili obilježili smo 25. veljače 2010. petu obljetnicu
Podružnice. Dr. Milivoj Kovačić tom je prigodom govorio o
poslanju HKLD-a i prvih pet godina Podružnice.
7. listopada 2009. održana je izborna skupština Podružnice.
Dugogodišnji član HKLD-a i prvi predsjednik Podružnice
dr. Milivoj Kovačić tom je prigodom proglašen počasnim
predsjednikom.
Započeta je izuzetno dobra suradnja s Podružnicom
Hrvatskog liječničkog zbora.
Osnovali smo u Podružnici četiri sekcije (Sekcija mladih,
Sekcija umirovljenika, Sekcija za odgoj i obrazovanje i
Karitativna sekcija).
Inicirali smo i sudjelovali pri osnivanju Hrvatskoga katoličkog
društva medicinskih sestara i tehničara u Koprivnici (26.
studenog 2009.).
www.hkld.hr
DRUŠTVENE VIJESTI
Održane su dvije sjednice Upravnog odbora i dva sastanka
Podružnice.
Pokrenuta je inicijativa za provođenje organizirane palijativne
skrbi i osnivanje hospicija.
Mr.sc.dr. Vesna Mađarić imenovana je
regionalnom
predstavnicom za Regiju 3
Dr. Irena Celiščak-Koštarić postala je članicom Uredničkog
odbora Glasnika HKLD-a.
Pokrenut je projekt „Znanjem do zdravlja“ uz očekivano
sufinanciranje Županije.
O većini naših aktivnosti izvještavaju županijski tjednici Glas
Podravine i Prigorja i Podravski list te lokalne radio postaje
Radio Koprivnica i Radio Drava. Vijesti o aktivnostima
Podružnice objavljuju Glasnik HKLD-a, web stranica HKLD-a,
web Varaždinske biskupije i lokalna web stranica Koprivnicanet.
Dvoje naših članova svakog tjedna pišu o temama iz zdravstva
u lokalnim tjednicima.
Povremeno o djelatnosti Podružnice čitatelje informiraju IKA,
Hrvatski katolički radio i neki od hrvatskih dnevnih listova.
Od izborne skupštine primili smo 16 novih članica/članova i
povećali članstvo za oko 33%. Na dan 15. ožujka Podružnica
ima 60 članica/članova, aktivno ih je oko četrdesetak.
Prema strukturi 44 je radno aktivnih i 16 umirovljenika/ica.
Imamo 8 mladih članova/ica i 11 liječničkih bračnih parova.
Prema prebivalištu najviše članica/ova je iz Koprivnice - 39.
Članstvo se kontinuirano anketira u pogledu želja, inicijativa,
prioritetnih aktivnosti Podružnice, odabira tema za predavanja,
rada u sekcijama, duhovne obnove, izleta i hodočašća.
Zaključno, velika zahvalnost svima koji doprinose uspješnom
radu Podružnice, a posebice duhovniku vlč. Krunoslavu
Pačalatu i glavnom tajniku HKLD-a dr. Ivanu Ćeliću.
Predsjednik Podružnice:
Dražen Sačer, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Našicama
Annual HKLD Report — Našice Branch
Podružnica sada ima 32 člana. Od prošle godišnje
skupštine u Podružnici Našice sudjelovali smo u raznolikim
aktivnostima.
Nekoliko članova naše podružnice sudjelovalo je u Voćinu na
duhovnom susretu katoličkih liječnika i medicinskih sestara
požeške biskupije (8. listopada 2009.). Potaknuti posjetom
Voćinu, kao i prošle godine, u dogovoru s tamošnjim župnikom
i našim duhovnikom fra Dragutinom, tijekom došašća 2009.
organizirali smo prikupljanje novca za obitelj samohrane majke
udovice s petero djece. Kolege su se izvanredno odazvali
ovoj akciji. Tajnik HKLD-a Podružnice Našice Slavko Žagar i
predsjednica Marija Umiljanović uručili su dar obitelji.
Blagdan našega zaštitnika sv. Luke 18. listopada 2009. već
tradicionalno smo proslavili svetom misom i druženjem u
samostanskoj blagovaonici. Na blagdan Gospe Guadalupske
(12. prosinca 2009.) na svetoj misi posebno smo molili da se
rodi svako začeto dijete.
Svetom misom u bolničkoj kapelici koju je predvodio naš
duhovni asistent fra Dragutin Bedeničić proslavili smo i Dan
bolesnika na blagdan Gospe Lurdske (11. veljače 2010.).
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
23
DRUŠTVENE VIJESTI
U jesen, od 9. do 13. rujna 2009. organizirali smo hodočašće
u Poljsku za naše članove i medicinsko osoblje naše bolnice,
doma zdravlja i članove njihovih obitelji. Duhovno vodstvo fra
Tonija Dodića omogućilo nam je da svakoga dana sudjelujemo
na svetoj misi, te je uz molitvu i pjesmu ovo putovanje bilo i
prava duhovna obnova.
Članovi Podružnice sudjeluju u svim aktivnostima u župi:
sudjeluju i pomažu pri nedjeljnim misama u bolničkoj kapelici,
sudjeluju u organizaciji ispovijedi u došašću i korizmi za
bolesnike u bolnici, u službi čitanja u župnoj crkvi i bolničkoj
kapelici, predaju na zaručničkim tečajevima, organiziraju i
sudjeluju u karitativnom djelovanju.
Na Cvjetnicu 2010. članovi društva su na pobožnosti križnog
putu u središtu grada molili križni put nerođenog djeteta.
Godišnja skupština Podružnice održana je 12. travnja 2010.
sa izvješćem o radu u 2009. godini i planiranim aktivnostima
2010. godine. Osim stalnih aktivnosti u tijeku je organizacija
hodočašća svetištima Hrvatske u rujnu 2010., a nastojat
ćemo organizirati stručno predavanje kao i tribinu za šire
slušateljstvo u župi.
Izvor financija Podružnice je članarina članova i donacija
grada Našice tijekom 2009. koja iznosi 2000 KN na godinu.
Tu potporu Podružnica dobiva iz dijela proračuna grada
predviđenog za djelovanje udruga.
Nastojat ćemo održavati dosadašnje aktivnosti, sudjelovati u
aktivnostima HKLD-a i predavanjima. Osnovno je da budemo
prepoznatljivi kao katolički liječnici na radnom mjestu i da
budemo uzor osobnim životom. Neka nam Božja Providnost
u tome pomogne!
Predsjednica Podružnice:
Marija Umiljanović, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Osijeku
Annual HKLD Report – Osijek Branch
Sastanci podružnice se održavaju jednom mjesečno, a
koncipirani su oko proučavanja enciklika, dokumenata i izjava
Svete Stolice. Podružnica trenutno broji 135 članova, s tim da
smo protekle godine ojačani za osam novih članova.
U protekloj godini održano je pet predavanja:
29. travnja 2009. godine prof.dr.sc. Niko Zurak, dr.med.
održao je predavanje pod naslovom „Eutanazija“.
06. svibnja 2009. godine prof.dr.sc. Vlado Jukić, dr.med.
održao je predavanje pod naslovom „Ispovijed i psihoterapija
– sličnosti i razlike“
10. lipnja 2009. godine prof.dr.sc. Niko Zurak, dr.med.
održao je predavanje pod naslovom „Hrvatski zakon o
umjetnoj oplodnji“
29. listopada 2009. godine mr.pharm. Slaven Falamić održao
je predavanje pod naslovom „Klinički značajne interakcije
lijekova u pacijenata starije životne dobi”
11. ožujka 2010. godine doc.dr.sc. Slavica Kvolik, dr.med.,
održala je predavanje pod naslovom „Placebo u liječenju
boli”. Predavanje je održano
Predavanja se organiziraju u suradnji s Hrvatskim liječničkim
zborom i boduju prema pravilniku Hrvatske liječničke
komore.
24
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
SOCIETY NEWS
22. lipnja 2009. godine članovi su organizirali Svetu Misu
na latinskome jeziku povodom blagdana Svetoga Thomasa
Morea, Svetoga Johna Fishera i drugih engleskih mučenika
koju je u Crkvi Svetoga Mihaela Arkanđela predvodio pater
Ivan Matić.
Predsjednik Podružnice:
Krešimir Pinotić, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Požegi
Annual HKLD Report –Požega Branch
Požeška podružnica HKLD-a trenutno broji 63 člana.
U proteklom razdoblju organizirali smo sljedeće aktivnosti:
•
Susret članova HKLD-a s paterom Zlatkom Papcem
18. ožujka povodom blagdana Blagovijesti
•
Sv. Mise: Sudjelovanje u organizaciji i proslavi
Dana bolesnika. Misu je predslavio mons.dr. Antun
Škorčević, požeški biskup u bolničkoj kapelici, uz
asistenciju svećenika biskupije.
•
Sudjelovanje članova HKLD-a u
susretima u
organizaciji biskupije, posebno u duhovnoj obnovi
koju je predvodio prof. Tomislav Ivančić
Predsjednik Podružnice:
Hrvoje Bogadi, dr. med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u Puli
Annual HKLD Report — Pula Branch
Rad našeg Društva u protekloj godini obilježava višestruka
suradnja, najviše s nama najbližom, riječkom podružnicom, a
potom zagrebačkom kao i bliskim nam Hrvatskim katoličkim
društvom prosvjetnih djelatnika (HKDPD) „Mons. Antun
Hek“.
Suradnja s Podružnicom Rijeka je bogata i uspješna, a
poprima i nove dimenzije. Zajednički sadržaji sastanaka,
težnja za kvalitetom, sve nas to spaja i međusobno obogaćuje,
a učestalijim druženjem bolje smo se upoznali i jače povezali.
Pri našim zajedničkim sastancima sada se osjeća radost
susreta prijatelja.
Njegujemo također dugogodišnju suradnju s našom
središnjicom u Zagrebu preko koje se sudjelujući na duhovnoj
obnovi na Tijelovo na Velebitu povezujemo s članovima svih
naših podružnica. Ove smo se godine na poziv Podružnice
Zagreb pridružili izletu hodočašću koji su izvrsno organizirali
i vodili u Veneciju i Padovu na grob Ane Marije Marović i Sv.
Lepolda Bogdana Mandića (podrijetlom iz Boke Kotorske).
Posebno nam je bilo drago što smo time ostvarili želju našeg
nedavno preminulog dopredsjednika Središnjice dr Vlatka
Perčina.
Također nastavljamo suradnju s HKDPD-om „Mons.Antun
Hek“. Pozivamo ih na naše sastanke a ove smo godine u
prosincu ostvarili zajednički sastanak u Pazinu, čija je tema
bila povod bila molitva za nerođene.
www.hkld.hr
SOCIETY NEWS
Od sastanaka na kojima smo sudjelovali, izdvojila bih
duhovne vježbe koje tradicionalno organiziramo u Opatiji u
Rezidenciji Družbe Isusove. Ove je godine duhovne vježbe
vodio Isusovac otac Mirko Nikolić (20.-22. studenoga 2009.).
Bilo je 12 sudionika, ove godine više Puljana nego Riječana.
Budući da su to desete duhovne vježbe, prisjetili smo se
naših početaka, zabilježili što nam takvi susreti znače i za
sve podružnice HKLD-a tiskali u Glasniku 4/2009.
Na duhovnoj obnovi od 11. do 14. lipnja na Velebitu, u
svetištu Majke Božje od Krasna sudjelovalo je deset naših
članova u organizaciji središnjice u Zagrebu. Tema je bila:
Susreti u biblijskim tekstovima. Voditelj je bio fr. Anto Gavrić,
dominikanac iz Zagreba.
Sudjelovali smo i u jednodnevnoj korizmenoj duhovnoj obnovi
u Lovranu u organizaciji riječke podružnice (28.ožujka. 2009.).
Sudjelovala su dva naša člana, tema je bila Euharistija, a
voditelj mons. Nikola Uravić. Ove je godine na korizmenoj
duhovnoj obnovi (27. ožujka 2010.) sudjelovalo 11 naših
članova. Tema je bila Knjiga o Jobu, razgovor o smislu ljudske
patnje. Voditelj je bio svećenik, profesor teologije u Rijeci
dr.sc. Božidar Mrakovčić. Nagovor je potaknuo raspravu, a
istaknula bih raspravu dr. Anđelka Vlaha koji je govorio svoje
stihove: U bolovima Bog ispravlja čovjeka. Nakon slavljenja
Euharistije vidjeli smo film „Isus Krist - realan izvještaj o muci“
autora dr. Alexandera Metherella. Nakon ovog filma nije
bilo potrebno govoriti. Završili smo susret kratkom molitvom
zahvale.
Prigodom blagdana sv. Luke (18. listopada 2009.) imali smo
popodnevnu duhovnu obnovu u Puli koju je vodio fra Zvjezdan
Linić. Susret je započet molitvom - pjesmom posvećenom sv.
Luki. Autor je naš nedavno preminuli kolega, pedijatar i pjesnik,
član zagrebačke podružnice i dopredsjednik Središnjice dr.
Vlatko Perčin. S nama su bili i članovi HKDPD-a „Mons.
Antun Hek“, medicinske sestre i tehničari.
Početkom 2009. godine naš biskup Ivan Milovan, u godini sv.
Pavla proglasio je crkve posvećene sv. Pavlu hodočasničkim
i objavio koji su uvjeti oprosta. Tako smo mi u crkvi sv. Pavla
u Puli 21. svibnja 2009. na blagdan Uzašašća upriličili
hodočašće s članovima riječke podružnice, s članovima
HKDPD-a „Mons. Antun Hek“, medicinskim sestrama i
drugim djelatnicima u zdravstvu. Tom prigodom imali smo i
predavanje „Teologija križa kod sv. Pavla“ koje je priredio vlč.
Ilija Jakovljević.
Godina 2009. bila je i godina franjevačkog reda u Hrvatskoj.
Tom prigodom nazočili smo simpoziju „Sv. Franjo i franjevci
- 800 godina u medicinskoj povjesnici“ koji je održan
u franjevačkom samostanu na Trsatu u Rijeci. Glavni
organizator je Hrvatsko znanstveno društvo za povijest
zdravstvene kulture, odnosno njihov predsjednik prof.dr. Ante
Škrobonja i franjevci franjevačkog samostana na Trsatu.
Naših pet članova prisustvovalo je simpoziju dok je naš prof.
Jakov Jelinčić, povjesničar, aktivno sudjelovao predavanjem
o Blaženom Otonu iz Pule, istarskom karizmatiku. Blaženi
Oton rođen je u Puli a umro je na glasu svetosti. Njegovi se
posmrtni ostatci čuvaju u crkvi sv. Franje u Puli.
Prigodom molitve za nerođene 12. prosinca 2009. organizirali
smo zajednički sastanak s članovima HKDPD-a „Mons.
A. Hek“ u Pazinu. Sastanak je vodio prof. Daniel Bogešić
predsjednik HKDPD-a „Mons. A. Hek“, koji je i organizirao
aktivnosti u pazinskom Kolegiju. Primio nas je ravnatelj
Kolegija vlč. Ivica Kordić. Na želju prosvjetnih djelatnika
www.hkld.hr
DRUŠTVENE VIJESTI
naša kolegica dr. Vesna Bubić, spec. ginekologije iz Pazina
održala nam je predavanje „Prenatalni razvoj čovjeka“.
Tema je izvrsno prikazana te je potaknula raspravu i pohvale
kolega i profesora. Zaključeno je da bi upravo takav prikaz
prenatalnog razvoja čovjeka bio odgojan za naše gimnazijalce
pa je dogovoreno da se započne s radom baš u Kolegiju pazinskoj klasičnoj gimnaziji. Slijedila je misa, nadahnuta
propovijed s molitvom za nerođene koju su predvodili oci
pavlini iz Sv. Petra u Šumi o. Krzysztof Rodak i o. Euzebije
Knežević. Prosvjetni djelatnici su prije ovog sastanka imali
svoju godišnju skupštinu pa su se okupili u većem broju. Naš
je predstavnik bio dopredsjednik Podružnice dr. Ivica Pavičić
Donkić, a naših je članova bilo ukupno deset. Bio je to jedan
od vrlo uspješnih godišnjih susreta u Pazinu koje naše društvo
organizira želeći da budemo bliže našim članovima koji žive
i rade diljem Istre a najviše u Pazinu.
Na blagdan Gospe Lurdske (11. veljače 2010.) obilježili smo
Dan bolesnika. Sada već tradicionalno na taj blagdan bio
je prisutan naš biskup Ivan Milovan koji je predvodio misno
slavlje uz bolničkog kapelana fra Đuru Vuradina i našeg
duhovnika vlč. Milana Mužine. Potom je obišao bolesnike i
djelatnike Djelatnosti za neurologije. Susret naših bolesnika s
biskupom bio je istinski dirljiv. Dan bolesnika obilježavamo na
ovaj način od 2007. godine, to jest od dogovora s biskupom
Ivanom Milovanom na prijedlog našeg rukovodstva. Tada
su bili prisutni: dr. Ivica Pavičić-Donkić, dr. Andrej Angelini,
mr.pharm. Irena Grahovac i dr. Ljubica Hang Raguž, kao i
pokojni duhovnik mons. M. Krebel. Od godine 2004. naš je
duhovnik mons. M. Krebel služio misu u bolničkoj kapelici
u Mornaričkoj bolnici u Negrijevoj ulici. Do 2004. godine
članovi Podružnice redovito bi se pridružili misnom slavlju u
crkvi Sv. Franje. Naši franjevci organiziraju i nadalje na taj
dan misno slavlje za bolesnike i zdravstvene djelatnike Pule.
Naša je želja bila da Danu bolesnika damo veće značenje
dolaskom biskupa koji bi predvodio misno slavlje i imao
propovijed. Također smo željeli da taj dan, osim zajedničke
Mise s našim bolesnicima koji nam se mogu pridružiti, osjete
i oni bolesnici koji su „vezani“ za krevet. Tako je dogovoreno
da biskup predvodi misno slavlje uz bolničkog kapelana
i našeg duhovnika naizmjence u jednoj od dvije bolničke
kapelice, a potom obilazi bolesnike i djelatnike odabranog
odjela Opće bolnice. Biskup je to rado prihvatio i do sada je
posjetio bolesnike i djelatnike na ORL odjelu, Oftalmologiji,
Infektologiji i Neurologiji.
U siječnju 2010. bila je druga obljetnica smrti našeg
dugogodišnjeg duhovnika mons. Marcela Krebela. Članovi
pulske podružnice HKLD-a pridružili su se obitelji i prijateljima
na misi u rodnom Tinjanu (9. siječnja 2010.). Nakon mise
pomolili smo se na njegovom grobu, upalili svijeće i položili
cvijeće. Mi smo naručili da se slavi sv. misa 11. siječnja 2010.
u župnoj crkvi Sv. Pavla u Puli u kojoj je Mons. Krebel služio
punih 25 godina.
Održano je i više predavanja s duhovnim i stručnim temama.
Dr. Ivica Pavičić-Donkić održao je poredavnje „U početku
stvori Bog nebo i zemlju“. Govorio je o znanstvenim
razmišljanjima o nastanku (stvaranju) i dinamici (širenju)
svemira od Eratostena do danas.
Vlč. Ilija Jakovljević održao je predavanje „Teologija križa kod
sv. Pavla“, fra Zvjezdan Linić „Duhovno i tjelesno ozdravljenje
i oslobođenje“, dr. Vesna Bubić „Prenatalni razvoj čovjeka“.
Dr. Julijana Franinović-Marković, prikazala je svoju doktorsku
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
25
DRUŠTVENE VIJESTI
radnju „Transkranijska doplerska evaluacija vertebralnih
arterija u uvjetima hiperbarične oksigenacije“. Doktorirala je
u Zagrebu 1. srpnja 2009. godine.
Prof. Vera Kos Paliska, akademska slikarica održala je
predavanje “Pasionska baština u umjetnosti“. Predavanje
je bilo vrlo lijepo, praćeno s projekcijom 60 slika poznatih
autora.
Naša dr. Julijana Franović Marković i mr.pharm. Irena
Grahovac nadalje vrijedno rade na palijativnoj skrbi bolesnika
u bolnici i kod kuće.
Kao i svake godine išli smo na izlet-hodočašće na Košljun.
Pri povratku posjetili smo Katedralu sv. Vida u Rijeci. S nama
su bili članovi HKDPD-a „Mons. Antun Hek“, a u Rijeci nam se
pridružila dr. Vanja Grbac-Gredelj sa suprugom Željkom.
Svakako treba naglasiti da smo ponosni što su ove godine od
tri predložene liječnice za nagradu, u „kategoriji zdravstvo“
prema projektu Radio Pule uz pokroviteljstvo Istarske
županije, dvije bile članice našeg Društva i to dr. Branka
Mandelović-Rajko, spec. opće-obiteljske medicine i dr.sc.
Julijana Franinović-Marković, spec. neurologije. Nagradu je
dobila dr.sc. Julijana Franinović-Marković.
Važnija događanja u Društvu objavljujemo u našem Glasniku.
Ove smo godine napisali in memoriam našim dragim
kolegama dr. Anti Dabo (Pula), dr. Kati Poropat Pejković
(Poreč) i dr. Nadi Bartolić (Pazin).
Za Ladonju pišemo redovito i vodimo rubriku „Savjeti
liječnika“. Tijekom 2009. godine obrađene su teme: Virusne
upalne bolesti gornjih dišnih putova, TBC pluća, Liječenje
boli, Lijekovi, Želučano-crijevne infekcije i otrovanja hranom,
Rak dojke, Depresija, Liječnik opće-obiteljske medicine. Od
siječnja 2010. godine pišu pedijatri o najčešćim bolestima
dječje dobi. Prve su teme bile „Tko je to pedijatar?“ i
„Povišena tjelesna temperatura (vrućica)“. U Ladonji također
izvještavamo o zbivanjima u Društvu.
Predsjednica Podružnice:
Ljubica Hang Raguž, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u Rijeci
Annual HKLD Report — Rijeka Branch
U akademskoj godini 2009/2010. održano je šest predavanja
(uglavnom posvećenih zaštiti zdravlja), jedan simpozij i jedan
okrugli stol.
Prof. dr. sc. Niko Zurak održao je tribinu „Zakon o medicinskoj
oplodnji“ (8. lipnja 2009.).
Prof.dr.sc. Eduard Pavlović održao je predavanje
„Samoubojstvo ili samouništenje“ (20. listopada 2009.). Osvrt
na predavanje objavljen je u Novom listu.
Na Trsatu je održan znanstveni skup „Sv. Franjo i franjevci –
800 godina u medicinskoj povjesnici“ (24. listopada 2009.).
Na tom su skupu predavanja održali članovi naše podružnice
dr. Anđelko Vlah, dr.sc. Morana Brkljačić Žagrović i prof.dr.sc.
Eduard Pavlović. Suorganizatori znanstvenog skupa bili su
Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture
i Franjevački samostan Trsat. Članak o skupu objavljen je u
Novom listu.
Dr.sc. Ivan Benčić održao je predavanje „Etiologija i vrste
oštećenja sluha u odraslih i djece“ (10. studenog 2009.).
Pred prepunom velikom predavaonicom Medicinskog
26
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
SOCIETY NEWS
fakulteta prof.dr.sc. Tomislav Ivančić održao je tribinu na
temu „Duhovni putevi zdravlja“ (25. studenog 2009.). Na toj je
tribini sudjelovao mješoviti Pjevački zbora liječnika iz Rijeke.
Suorganizator skupa bila je zajednica „Molitva i riječ“. Članak
o skupu objavljen je u Novom listu.
Mr.sc. Jasna Jurković Petrušić održala je predavanje „Zaštita
djece od zlostavljanja i zanemarivanja“ (8. prosinca 2009.).
Na okruglom stolu o transplantaciji sudjelovali su prof.dr. sc.
Josip Grbac (Teologija u Rijeci, KBF), prof.dr.sc. Nenad Hlača
(Pravni fakultet Rijeka), prof.dr.sc. Vesna Golubović (Klinika
za anesteziologiju i reanimatologiju, Medicinski fakultet
Rijeka), prof.dr.sc. Eduard Pavlović (Klinika za psihijatriju
i psihološku medicinu, Medicinski fakultet Rijeka) i mr.sc.
dr. Kristian Krpina (Klinika za urologiju, Medicinski fakultet
Rijeka) (9. veljače 2010.).
Na redovitoj godišnjoj skupštini Podružnice HKLD-a u Rijeci
dr.sc. Jerko Valković održao je predavanje na temu: „Poslanje
Crkve u današnjem svijetu“ (10. travnja 2010.).
Blagdan sv. Luke proslavili smo 18. listopada 2009. Svetom
Misom koju je u kapeli Bogoslovnog sjemeništa Ivan Pavao II.
predvodio mons. Nikola Uravić. Blagdan Gospe Guadalupske
obilježili smo 8. prosinca 2009. molitvom za nerođenu djecu
nakon predavanja dr. Jurković Petrušić o zaštiti djece. Dan
bolesnika koji je ujedno i blagdan Gospe Lurdske obilježili
smo 11. veljače 2010. okruglim stolom o transplantaciji.
Sudjelovali smo zajedno s članovima Podružnice Pula u već
tradicionalnoj duhovnoj obnovi u Isusovačkom samostanu u
Opatiji (20.-22. studenoga 2009.). Također već tradicionalnu
Korizmenu duhovnu obnovu za članove naše i pulske
podružnice organizirali smo u Domu pastoralnih susreta
u Lovranu (27. ožujka 2010.). Voditelj je bio dr.sc. Božidar
Mrakovčić. Naši su članovi također sudjelovali na duhovnoj
obnovi u Krasnom od 11. do 14. lipnja 2009. u organizaciji
Središnjice, te u Lasinji (23.-25. listopada 2009.) i Lovranu
(19.-21. ožujka 2010.) u organizaciji Sekcije mladih.
U godini sv. Pavla na blagdan Uzašašća zajedno s HKLDPula, Hrvatskim katoličkim društvom medicinskih sestara i
tehničara Pula i Hrvatskim društvom prosvjetnih radnika –
Istra hodočastili smo u župnu crkvu sv. Pavla. Svetu Misu
predvodio je biskup porečko - pulski mons. Ivan Milovan (21.
svibnja 2009.).
U nedjelju nakon blagdana sv. Kuzme i Damjana (26. rujna)
hodočastili smo u Sv. Kuzam, gdje je u crkvi Sv. Kuzme i
Damjana svetu Misu za liječnike i djelatnike KBC-a predvodio
vlč. Giuseppe Vosila (27. rujna 2009.).
Sudjelovali smo na polugodišnjoj skupštini Koordinacije
katoličkih udruga Riječke nadbiskupije koja je održana 6. lipnja
2009. Tribinu na temu „Mediji i kršćani“ vodili su Vjekoslav
Krsnik i Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila.
Naš je predstavnik sudjelovao na sastanku Koordinacije u
Rukavcu koji je održan 11. studenoga 2009.
Sudjelovali smo na polugodišnjoj skupštini Koordinacije.
Tribinu na temu „Analiza aktualnih društvenih događanja“
vodio je glavni urednik Glasa Koncila preč. Ivan Miklenić. (28.
studenog 2009.).
Upravni odbor je održao četiri sastanka u širem i više
sastanaka u užem sastavu.
28. listopada 2009. posjetili smo mons. Dr. Ivana Devčića,
riječkog nadbiskupa. Prikazali smo naš rad u protekle dvije
godine i predstavili plan aktivnosti za tekuću godinu. Reportaža
www.hkld.hr
SOCIETY NEWS
sa sastanka objavljena je na internetskim stranicama Riječke
nadbiskupije i u časopisu „Zvona“.
20. veljače 2010. posjetili smo u Krku mons. Valtera Župana,
krčkog biskupa, kojega smo također upoznali s dosadašnjim
radom i planovima aktivnosti društva.
Redovitu godišnju skupštinu Podružnice održali smo 10.
travnja 2010.
Primili smo sedam novih članova, a jedna članica je doselila.
U lipnju 2009. zauvijek nas je napustio doc.dr. Milan Zgrablić.
Iz članstva je brisano 15 članova koji se u zadnjih sedam
godina nisu odazivali pozivima na društvena događanja niti
plaćali članarinu. Na dan 1. travnja 2009. podružnica ima 90
članova.
U siječnju smo dobili novog duhovnog asistenta dr.sc. Jerka
Valkovića, svećenika Krčke biskupije i profesora teologije u
Rijeci.
Zahvaljujemo mons. Nikoli Uraviću da dugogodišnjem
duhovnom vodstvu podružnice.
Nastavljamo uspješnu suradnju s podružnicom HKLD-a u
Puli.
Naše aktivnosti najavljujemo u lokalnim medijima: Novom
listu, Hrvatskom radiju - Radio Rijeci, te Hrvatskom katoličkom
radiju, portalima IKA-e i Riječke nadbiskupije, a reportaže
o događanjima objavljene su u Novom listu i na portalima
Riječke nadbiskupije i IKA-e.
Sve stručne skupove prijavili smo Hrvatskoj liječničkoj komori,
koja nam je dodijelila bodove za obnovu licence.
Predsjednica Podružnice:
Vanja Grbac Gredelj, dr. med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Slavonskom Brodu
Annual HKLD Report – Slavonski Brod Branch
Prva naša aktivnost u 2009. godini bilo je slavljenje svete mise
na svjetski dan bolesnika 11. veljače. Održana je sveta misa
za sve bolesnike u bolničkoj kapeli svetog Ivana Nepomuka.
Svetu misu predvodio je vlč. Mato Lešić.
Podružnica
HKLD-a u Slavonskom Brodu zajedno s
Hrvatskim katoličkim društvom medicinskih sestra i tehničara
organizirala je predavanje prof.dr.sc. Tomislava Ivančića
na temu „Kako ostati duhovno zdrav u bolesti“ (16. veljače
2009.). Predavanje je bilo namijenjeno svim djelatnicima OB
„Dr. J. Benčević“ a održano je u prostorima Zbora liječnika.
Početkom ožujka (5. ožujka 2009.) organizirali smo u
Katehetskom centru „Vid Mihaljek“ tribinu „Zamke nove
duhovnosti: New age, reiki, vjerske sljedbe“ koju je vodio
pater Mijo Nikić. Dvorana katehetskog centra bila je puna, a
nakon predavanja razvila se živa diskusija.
Krajem ožujka (26. ožujka 2009.) u prostorima Zbora liječnika
organizirali smo predavanje za članove Podružnice „Poslanje
katoličkog liječnika u hrvatskom društvu“ koje je održao dr.med.
Ivan Ćelić, spec. psihijatar iz KB Vrapče. Nakon predavanja
održali smo redovitu godišnju izvještajnu skupštinu.
Krajem travnja je rizničarka Podružnice dr. med. Marija
Ivanko sudjelovala na redovnoj godišnjoj izvještajnoj skupštini
Društva za cijelu zemlju.
Blagdan svetog Luke Evanđelista (18. listopada), zaštitnika
liječnika, naše Podružnice i Društva obilježili smo liturgijskim
www.hkld.hr
DRUŠTVENE VIJESTI
slavljem sa prigodnim druženjem u Franjevačkom samostanu.
Početkom listopada zajedno s Ogrankom Matice Hrvatske
organizirali smo tribinu s prof.dr.sc. Zdravkom Tomcem.
Podružnica je u suradnji s Podružnicom Hrvatskog liječničkog
zbora organizirala predavanje o Zakonu o potpomognutoj
medicinskoj oplodnji (27. listopada 2009.) koje je održao
prof.dr.sc. Niko Zurak. Nakon predavanja razvila se duga
diskusija o Zakonu te mogućnostima njegova poboljšanja.
Podružnica je u suradnji s Ogrankom matice hrvatske
organizirala javnu tribinu pod nazivom „Ima li lijeka za
ovisnost“ (26. studenoga.2009.). Voditelj tribine bio je
dr.med. Ivan Ćelić, specijalist psihijatar zaposlen u Centru za
alkoholizam i druge ovisnosti KB Vrapče. Tribina je održana u
dupkom punoj sportskoj dvorani Poljoprivredne škole „Antun
Matija Reljković“.
Ponovo smo zajedno s Podružnicom Zbora liječnika
organizirali za sve zdravstvene djelatnike u prostorima
Zbora liječnika stručno predavanje „Sezonska i pandemijska
influenza“ (8. prosinca 2009.). Predavanje je održao prim.
dr.sc. Darko Richter, specijalist pedijatar koji radi u Zavodu
za intenzivno liječenje djece KBC Zagreb.
Podružnica tradicionalno u adventu organizira duhovnu
obnovu, koja je održana 10. prosinca.2009. u Pastoralnom
centru u Brodskom Vinogorju. Duhovna obnova se organizira
za sve članove Podružnice i njihove obitelji a ove ju je godine
predvodio vlč. Ivan Ćurić, duhovnik Podružnice.
Članstvo smo tijekom 2009. godine povećali za pet članova.
Mislim da je važno istaknuti da četiri člana podružnice
stalno sudjeluju na predbračnim tečajevima tj. drže stručna
predavanja.
Predsjednik Podružnice:
Ivan Krajinović, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u Splitu
Annual HKLD Report — Split Branch
Splitska podružnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva
redovito djeluje već sedamnaest godina. Trenutno ima 170
članova. Na žalost, još uvijek nismo uspjeli doći do svog
prostora unatoč svim našim nastojanjima.
Redovita godišnja skupština Podružnice HKLD-a Split, održana
je 1. ožujka 2010. u prostoru kojim upravlja nadbiskupijski
Caritas, a u kojem djeluje Obiteljsko savjetovalište. Taj je
prostor nedavno obnovljen te nam je dobrotom Nadbiskupije
stavljen na raspolaganje za sastanke, dakako one s manjim
brojem sudionika. Nadamo se da ćemo tako konačno dobiti i
stalnu adresu. Zahvaljujemo Nadbiskupiji, a posebno dr. Aniti
Strujić Vladanović, tajnici HKLD-a i ravnateljici Savjetovališta,
bez čijega zauzimanja ne bismo uspjeli doći do ovog prostora.
Zahvaljujemo i donatorima, posebno članovima HKLD-a koji
su pridonijeli da se prostor uredi i osposobi za naše susrete.
Skupštini su bili nazočni predsjednica splitske podružnice
Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara,
gđa Ana Dorić i predstavnica sinjske podružnice HKLD-a,
dr.stom. Tanja Kodžoman, s kojima lijepo surađujemo.
Splitska podružnica HKLD-a nastavila je provoditi svoje
aktivnosti na način kako je to zacrtano na sastancima upravnog
odbora. Nastojali smo održati stručnu i strukovnu aktivnost, te
uz duhovne obnove i predavanja vjerskog značaja, nastaviti
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
27
DRUŠTVENE VIJESTI
društveni i karitativni rad u skladu s ciljevima našega društva.
Kao što je već običaj, u duhovne susrete su bili uključeni i
članovi naših obitelji.
Od prošle redovne godišnje skupštine, koja je održana 2.
ožujka 2009., uz predavanje psihijatra dr. Nikole Jelovca,
na temu „Zdrava i bolesna religioznost“, imali smo sljedeće
aktivnosti:
Od 30. ožujka do 4. travnja 2009. bili smo na hodočašću u
Svetoj Zemlji. Na hodočašću je bio velik broj naših članova.
Jako smo zadovoljni organizacijom hodočašća (Ichtis Travel,
Split), i zahvalni smo našem duhovniku koji je ujedno bio
vodič po Svetoj zemlji.
Na uskrsni ponedjeljak, 13. travnja 2009. sudjelovali smo na
redovitoj svetoj misi za zdravstvene djelatnike u crkvi Gospe
od zdravlja, kao i na redovitom godišnjem susretu katoličkih
udruga i pokreta, na duhovski ponedjeljak, 1. lipnja 2009. u
konkatedrali sv. Petra.
U subotu 25. travnja desetak članova naše Podružnice
sudjelovalo je na godišnjoj skupštini HKLD-a u Gospiću i
pridonijelo konstruktivnom radu skupštine. Zahvalni smo
domaćinima i u više smo navrata isticali odličnu organizaciju
skupštine.
Vrlo zapaženo predavanje održala je 4. svibnja 2009. dr.
Silvana Krnić, na temu „Najčešće psihičke poteškoće djece
i adolescenata“. Odaziv je bio vrlo dobar, a bilo je i dosta
konkretnih pitanja i odgovora. Rečeno je kako nam treba više
predavanja o sličnim temama koje se rijetko obrađuju a jako
su aktualne.
U ponedjeljak, 11. svibnja 2009. organizirali smo, zajedno s
Hrvatskim katoličkim društvom medicinskih sestara i tehničara,
već tradicionalno hodočašće u Svetište sv. Leopolda Bogdana
Mandića u Zakučcu kod Omiša. Tom prigodom predstavljena
je i „Mala knjiga o vjeri i zdravlju“ našeg duhovnika. Novac
skupljen od prigodne prodaje proslijeđen je u dobrotvorne
svrhe. Zahvaljujemo župniku don Ivanu Deliću i upravi
hidroelektrane Zakučac na lijepom prijemu.
Prigodom donošenja novoga Zakona o medicinski
potpomognutoj oplodnji, organizirali smo dobro posjećeno
predavanje prof.dr. Nike Zuraka. Nakon izlaganja razvila
se plodna diskusija, a predavanje su zabilježila i sredstva
društvenog priopćavanja.
Aktivnosti HKLD-a u akademskoj godini 2008/2009 završili
smo obiteljskim danom, izletom u Karmel sv. Ilije u Zidinama
na Buškom Blatu, gdje su nas lijepo primili oci karmelićani,
gdje smo se sjetili i 25. godine misništva našeg duhovnika.
Poslije podne smo proveli u Prisoju i Livnu kod časnih
sestara, te razgledali postrojenja na brani akumulacijskog
jezera Buško Blato.
Novu akademsku godinu započeli smo 14. rujna 2009.
sastankom Upravnog odbora koji je utvrdio plan djelovanja
naše Podružnice u ovoj akademskoj godini.
U ponedjeljak 5. listopada 2009. naš duhovnik dr. don
Ante Mateljan održao je, potaknut raspravama o značenju
kršćanskih simbola, posebno križa, predavanje na temu
„Simbol i stvarnost – križ identiteta“. Tom je prigodom don
Šime Marović, predstavio novu don Antinu knjigu „Tragovi
nade“, koju su svi prisutni dobili na dar, a zbor katedrale
pod don Šiminim ravnanjem, otpjevao je nekoliko prigodnih
skladbi.
Na blagdan sv. Luke, 18. listopada, neki od naših članova
sudjelovali su na svetoj misi za bolesnike i zdravstvene
28
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
SOCIETY NEWS
djelatnike u bolničkoj kapeli na Firulama.
Sva naša stručna predavanje bodovana su od Hrvatske
liječničke komore. Predavanje što ga je dr. Miroslava Pavić
Reić održala 2. studenoga 2009. na temu „Nove preporuke u
liječenju atrijske fibrilacije“, bilo je jako dobro posjećeno i svi
su ga ocijenili kao izvrsno.
U ponedjeljak 7. prosinca 2009. HKLD je, zajedno s Katoličkim
bogoslovnim fakultetom i Maticom Hrvatskom, organizirao
predstavljanje knjige dr. don. Stanka Lasića „Pravo na rođenje
u učenju Crkve“. Uz autora i izdavača o knjizi su govorili fra
Ante Vučković, don Ante Mateljan i dr. Danijela de Micheli
Vitturi.
U subotu 12. prosinca 2009. organizirali smo adventsku
duhovnu obnovu, i to na Zadvarju, gdje nas je primio don Ivan
Vrdoljak, brat našeg vrijednog člana Ilije. Nakon duhovnog
programa u crkvi, što ga je predvodio naš duhovnik, nastavili
smo se družiti u župnoj dvorani u obilju svega što nam je
vrijedni župnik priredio.
Nakon božićnih blagdana upravni odbor se sastao 11. siječnja
2010. i raspravio neke aktualne teme, kao što je nastavak
djelatnosti Podružnice do kraja akademske godine, zatim plan
uređenja novog prostora, suradnja sa središnjicom, suradnja
s drugim podružnicama HKLD-a i pitanje rizničara.
U ponedjeljak 1. veljače 2010. pročelnik Zavoda za radiologiju
KBC Split, prof. dr. Stipan Janković, održao je zanimljivo
predavanje „Dijagnostičke radiološke metode i trudnoća“.
I ovo je predavanje bodovano prema pravilniku HLK-a, a
posjećenost je bila vrlo dobra, unatoč lošem vremenu.
Konačno, na blagdan Gospe Lurdske 11. veljače 2010.
sudjelovali smo na svetoj misi u bolničkoj kapeli na Firulama.
Nadali smo se otvaranju nove kapelice, što se na žalost još
nije dogodilo, ali se nadamo da će se uskoro ipak zbiti.
Svakako smo dužni zahvaliti upravi Centralnog bogoslovnog
sjemeništa, odnosno rektoru mr. don. Mati Uziniću, što nam
omogućuju da stručna predavanja održavamo u njihovoj
velikoj dvorani, bez ikakve naknade, što nam je velika
pomoć.
Zahvaljujemo svima koji nam bilo koji način pomažu. Tu mislim
na članove koji su osobito zauzeti prigodom organiziranja
sastanaka (pisanje i slanje obavijesti i plakata, animiranje
članstva). Ovdje svakako ističem vrijedan i zauzet rad naše
tajnice dr. Anite Strujić Vladanović, te koordinatora „za jug“ dr.
Danijele de Micheli Vitturi.
Zahvaljujemo svima koji su materijalno pomogli djelovanje
naše podružnice, posebno našem članu dr. Kaji Bućanu,
gradonačelniku Solina g. Blaženku Bobanu te Gradskom
vijeću Solina na donaciji kojom je pomognuto izdavanje
jednog broja našeg Glasnika.
Predsjednik Podružnice:
Dr.sc. Anton Marović, dr.med.,
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Šibeniku
Annual HKLD Report — Šibenik Branch
Održan je multidisciplinarni tečaj „Metode prirodnog planiranja
obitelji – Billingsova metoda'' (4. travnja 2009.). Predavači
su bili mr. sc. don Roko Glasnović, dr. Marija Ćurlin, prof. K.
Pavlović i prof. L. Ilčić (održana su 3 predavanja: „Teologija
www.hkld.hr
SOCIETY NEWS
tijela u nauku Ivana Pavla II“, te „Billingsova ovulacijska
metoda I i II“ nakon koje su održane još dvije radionice za
adolescente, zaručnike, mlade bračne parove i zdravstvene
djelatnike).
Blagdan sv. Luke proslavljen je svečanom svetom misom
u crkvi Srca Isusova na Baldekinu. Nakon sv. mise članovi
Podružnice družili su se uz domjenak.
Na Dan bolesnika, 11. veljače 2010. svetu misu u bolnici
predvodio je otac biskup.
Don Tomislav Puljić predvodio je svetu misu za nerođene (12.
prosinca 2009.) i duhovnu obnovu pred Božić. Jednodnevnu
duhovnu obnovu don Tomislav Puljić održao je i pred
Cvjetnicu.
Na Duhovski ponedjeljak nakon susreta i svete mise
predstavljene su sve udruge u biskupiji.
Prošle su se godine u našu podružnicu upisala dva nova
člana, a naš član dr. Ante Juroš je preminuo.
Jedan član naše podružnice volonterski radi u savjetovalištu
za pitanja trudnoće i pobačaja „Pro vita“– te kao predavač
prirodnih metoda planiranja obitelji u zaručničkim
tečajevima.
Naši se mjesečni susreti održavaju svaki prvi ponedjeljak
u mjesecu u prostorijama Župe Presvetog Srca Isusova
na Baldekinu. U sklopu tih susreta naš duhovnik drži kratki
duhovni nagovor i drže se predavanja za članove Podružnice
(o medicinskim, bioetičkim i drugim temama).
Predsjednik Podružnice:
Pavo Krtalić, dr. med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Vinkovcima
Annual HKLD Report — Vinkovci Branch
Podružnica HKLD-a Vinkovci osnovana je prije dvije godine
i svoju prvu godišnju Skupštinu je održala 22. travnja 2009.
godine. Prvo izvješće o radu Podružnice je izneseno na
Godišnjoj skupštini HKLD-a održanoj 25. travnja 2009. g u
Gospiću, na kojoj je sudjelovala predsjednica Podružnice dr.
Kata Krešić.
U listopadu 2009. godine u Zagrebu je održan sastanak
vodstava svih podružnica na kojem je sudjelovala dr. Marija
Beljo, tajnica Podružnice. Na tom je sastanku iznesen plan i
program podružnica i središnjice. Dogovoreno je da će 2010.
godina tematski biti godina transplantacije.
Na
susretu biskupa mons.dr. Pozaića s duhovnicima
podružnica, održanom 10. studenog 2009. u Zagrebu,
sudjelovao je i naš duhovnik vlč. Robert Farkaš.
Prošle je godine u našoj Podružnici prof. dr. sc. Niko Zurak
održao predavanje „Hrvatski zakon o medicinskoj oplodnji
“ (19. studenoga 2009.). Izvrsno i argumentirano izlaganje
potaknulo je kvalitetnu raspravu i pomoglo u razumijevanju tog
zakona koji je izazvao velike polemike, kako u javnosti, tako
i u medicinskim krugovima. U organizaciji ovog predavanja
naša je podružnica imala podršku vinkovačko-županjske
podružnice Hrvatskog liječničkog zbora. Predavanje je
bodovano pri Hrvatskoj liječničkoj komori, a bilo je otvoreno i
za široku javnost.
Blagdan sv. Luke Evanđeliste proslavili smo na sam blagdan,
www.hkld.hr
DRUŠTVENE VIJESTI
18. listopada 2009. sv. Misom koju je u crkvi Srca Isusovog
predvodio naš duhovnik vlč. Robert Farkaš. Nakon svete
Mise imali smo prigodu družiti se na domjenku koji je za nas
pripremio naš duhovnik.
Sv. Misom u bolničkoj kapelici Opće bolnice Vinkovci
proslavili smo 11. veljače 2010. blagdan Gospe Lurdske i
Svjetski dan bolesnika. Sv. Misu je predvodio naš duhovnik
vlč. Robert Farkaš, a koncelebrirao je fra Augustin Zdravko
Kordić, duhovnik Hrvatskog katoličkog društva medicinskih
sestara i tehničara ogranak Vinkovci – Vukovar. Liturgijsko
pjevanje za orguljama animirala je Mihaela Adžić, orguljašica
i voditeljica Zbora mladih župe Presvetog Srca Isusova, a na
misnom slavlju su, uz zdravstvene djelatnike, sudjelovali i
hospitalizirani bolesnici.
Sve su naše aktivnosti bile iznimno dobro medijski praćene
kako preko elektronskih tako i tiskanih medija. Svaki događaj
u Podružnici prikazala je naša lokalna Vinkovačka televizija
i o tome su izvijestile naše lokalne radio postaje. O našim
aktivnosti opširno su izvještavale i lokalne novine. Obavijesti
o događanjima u našoj podružnici objavljuju se i na web
stranici Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Naša Podružnica trenutno ima 63 člana, neki od starih
članova su preseljenjem prešli u druge Podružnice, ali smo
dolaskom mladih dobili nove članove.
Prošle godine, 28. travnja nas je iznenada i prerano napustila
naša kolegica dr.stom. Marija Barković, koja je tragično
preminula u prometnoj nesreći.
Na kraju ovoga izvješća svakako želimo, u ime cijeloga
našega članstva, ponovno zahvaliti središnjici HKLD-a na
uvijek spremnoj pomoći i podršci. Zahvaljujemo i svim našim
članicama i članovima na spremnom sudjelovanju u svim
našim aktivnostima i na ugodnim zajedničkim druženjima.
Našem duhovniku vlč. Robertu Farkašu zahvaljujemo na
iskrenoj zauzetosti u promicanju kršćanskih načela u našem
radu i velikoj podršci našoj Podružnici. Za božićne i uskrsne
blagdane svim je članovima podružnice upućena čestitka
u ime vodstva i duhovnika u obliku pisma poruke. Naš je
duhovnik dao izraditi stolne zastavice s logotipom HKLD
Podružnica Vinkovci za svakog člana. Na kraju ističemo i
uspješnu suradnju naše podružnice s podružnicom HLZ-a
Vinkovci-Županja i podružnicom Hrvatskog katoličkog društva
medicinskih sestara i tehničara ogranak Vinkovci-Vukovar.
Predsjednica Podružnice:
Kata Krešić, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Virovitici
Annual HKLD Report — Virovitica Branch
U suradnji s Hrvatskim katoličkim udruženjem medicinskih
sestara i tehničara (HKUMST) Požeške biskupije, Ogranak
Virovitica, organizirano je Drugo hodočašće Majci Božjoj
Voćinskoj, na Dan domovinske neovisnosti dana 8. listopada
2009. za sve zdravstvene radnike virovitičko-podravske
županije. U sklopu hodočašća organiziran je duhovni
nagovor uz mogućnost za sakrament ispovijedi. U hodočašću
je sudjelovalo oko 50 osoba. Pozvani su i članovi iz ostalih
Podružnica Požeške biskupije – Našice, Požege i Nove
Gradiške.
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
29
DRUŠTVENE VIJESTI
Dana 29. listopada 2009. održano je predavanje „Hrvatski
zakon o medicinskoj oplodnji“ u Općoj bolnici Virovitica. Gost
predavač bio je prof. dr. sc. Niko Zurak, spec. neurolog.
Povodom obilježavanja blagdana sv. Luke 18. listopada
2008. održana je sv. misa za medicinsko osoblje u župnoj
crkvi sv. Roka.
Prigodom Dana molitve za nerođenu djecu 12. prosinca
2009. tiskan je letak pod naslovom „Što reći ženi koja želi
učiniti abortus?“ Letak je osmislila dr. Mihaljević potaknuta
predavanjem prof. Tomislava Ivančića. Letak će se dijeliti na
predavanjima u sklopu Zaručničkog tečaja naše župe.
Dan bolesnika 11. veljače. 2009. obilježen je zajedničkim
slavljenjem svete mise za medicinske djelatnike i bolesnike.
Tijekom korizme, točnije 20. ožujka 2010. zajedno s PU ZMiR
organizirana je duhovna obnova.
Podružnica HKLD-a u Virovitici u protekloj je godini održala tri
sastanka i ima 38 članova.
Predsjednik Podružnice:
Tvrtko Kovačević, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u Zadru
Annual HKLD Report — Zadar Branch
U proteklom razdoblju rad Podružnice HKLD-a Zadar odvijao
se prema godišnjem planu. Moram naglasiti da nismo imali
duhovnog asistenta do lipnja 2009. kada je fra Kristijan
Kuhar,TOR, postao naš duhovni asistent. Sastajemo se
svakog prvog ponedjeljka u mjesecu. Susret nam započinje
sv. Misom, a poslije toga fra Kristijan vodi molitveni susret i
ima duhovni nagovor. Nakon toga dogovaramo se za sljedeće
aktivnosti.
Kao i do sada, sudjelovali smo u raznim aktivnostima na
području karitativne, edukativne, duhovne i psihološke
djelatnosti nastojeći pojedinačno i zajednički svjedočiti svoju
kršćansku vjeru i služiti životu i zdravlju djece Božje.
Aktivno sudjelujemo u svim događanjima i susretima u našoj
biskupiji: blagdanu sv. Stošije i sv. Šime, zaštitnika našega
grada, Danu života, Danu bolesnika… Neki od naših članova
bili su nazočni na duhovnoj obnovi HKLD-a u Krasnom.
Dana 19. rujna 2009. organizirali smo duhovnu obnovu u
samostanu na Školjiću (Preko, otok Ugljan).
Blagdan sv. Luke, zaštitnika liječnika, proslavili smo u crkvi sv.
Ivana Krstitelja, a blagdan Gospe Guadalupske – zaštitnice
nerođene djece (12. prosinca) u kapeli Opće bolnice Zadar.
Organizirali smo stručna predavanja koja su, kao i uvijek do
sada, bila dobro posjećena jer imaju interdisciplinarni pristup.
Predavanja su bodovana od strane Hrvatske liječničke
komore.
Tribina pod nazivom „Etika u komunikaciji“ održana je 2. lipnja
2009., a sastojala se od dva predavanja. Prvo je održao prof.
dr. don Ante Mateljan na temu „Svećenik i bolest“, a drugo
dr. Danijela De Micheli Vitturi pod nazivom „Komunikacija
obiteljskog liječnika i pacijenta“.
U studenome nam je gost bio prof.dr.sc. Niko Zurak, specijalist
neuropsihijatrije, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i
član Papinske akademije za život. Održao je predavanje pod
nazivom „Hrvatski zakon o umjetnoj oplodnji“.
24. veljače 2010. prof.dr. fra Ilija Živković, TOR, profesor na
Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Hrvatskim
30
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
SOCIETY NEWS
studijima u Zagrebu, Farmaceutskom fakultetu i Visokom
učilištu u Zaprešiću održao je predavanje pod nazivom
„Religioznost iz straha“.
Članovi naše podružnice držali su predavanja u HKUMST-u,
s kojima već godinama dobro surađujemo, te na otvorenim
predavanjima u Gradu i na Sveučilištu, kao i predavanja na
zaručničkim tečajevima i pripremama za krizmanike.
Završavam izvješće riječima našega fra Kristijana: «Razlog
postojanja Katoličkoga liječničkog društva jest osnažiti
svoje djelovanje, pomoći čovjeku patniku onim snagama i
kvalitetama koje nam je dao Bog, a po primjeru Isusa Krista,
vrhunskog liječnika duše i tijela! Pozvani smo kao vjernici
katolici da Krista, Sina Božjega, utjelovljenoga u ljudsku
povijest donesemo onima koji pate i trpe zbog svojih bolesti,
te da im – uz redovitu medicinsku pomoć pomognemo i svojim
duhovnim identitetom, a izgradnja duhovnog identiteta, tj.
vjerničkoga i katoličkog identiteta, odvija se upravo unutar
zajednice, društva liječnika katoličkog uvjerenja. I kao
stručnjaci za tjelesno zdravlje pozvani smo biti glasom morala
i etike u našemu hrvatskom društvu kojemu su potrebni
katolički liječnici i njihov glas, iza kojega stoji čvrst i postojan
nauk Crkve «.
I dalje ćemo nastojati svojim radom i vjerom liječiti rane duše
i tijela u dramatičnim trenutcima čovjekova života. Neka nam
Gospodin Isus Krist bude prava vjera, i neka nam vjera i dalje
bude put do pravih odluka.
Predsjednica Podružnice:
Jasminka Jurišić-Šango, dr.med.
Godišnje izvješće Podružnice HKLD-a u
Zagrebu
Annual HKLD Report – Zagreb Branch
U proteklom razdoblju Podružnica HKLD-a u Zagrebu
organizirala je mnogobrojna predavanja, tribine, okrugli
stolovi, duhovne obnove, seminare, duhovne obnove,
hodočašća i izložbe slika za svoje članove kao i za sve druge
liječnike, farmaceute i stomatologe. Ovdje ih nabrajamo
kronološki:
„Prehrana i sol“ - prof. dr.sc. Antoinette Kaić-Rak (20.
travnja 2009.); „Zakon o medicinskoj oplodnji“- prof.dr.sc.
Niko Zurak (2. lipnja 2009.); „Medicina, liječnici i glazba“ prof.dr.sc. Mijo Bergovec, doc.dr.sc. Darko Breitenfeld, dr.
Marijo Vodanović (4. lipnja 2009.); Hodočašće u Veneciju i
Monselice (26. i 27. rujna 2009.); Projekcija dokumentarnog
filma o dr. Ivanu Šreteru „Časnik mirotvorac“ (1. listopada
2009.); Okrugli stol „Nasilje nad djecom u suvremenom
društvu“ na kojem su sudjelovali prof.dr. Dubravka KocijanHercigonja, doc.dr. Gordana Buljan-Flander, prof.dr.
Dubravka Hrabar, sutkinja Lana Peto-Kujundžić, doc.dr.
Renata Riđički, prof.dr. Dijana Vican, Dragan Josipović (29.
listopada 2009.); „Sezonska i pandemijska influenca“ prim.
dr.sc. Darko Richter (5. studenoga 2009.); Simpozij „Crkva i
medicina pred izazovom alternativnih iscjeliteljskih tehnika“ u
organizaciji Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu,
Hrvatske provincije Sv. Jeronima franjevaca konventualaca i
Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (13.-15. studenoga
2009.); Obilazak Vukovara i Svetišta Gospe od utočišta u
www.hkld.hr
SOCIETY NEWS
Aljmašu (21. studenoga 2009.); Klanjanje pred Presvetim
za nerođenu djecu (12. prosinca 2009.); Otvaranje
skupne izložbe 27 hrvatskih slikara s radovima na temu
adventa i Božića (18. prosinca 2010.); Svečana akademija
prigodom 90. rođendana prof.dr. Branimira Richtera
(16. siječnja 2010.); Obilježavanje Dana bolesnika u
organizaciji Hrvatskoga katoličkog društva medicinskih
sestara i tehničara i Hrvatskog katoličkog liječničkog
društva (11. veljače 2010.); „Tamo gdje je vrijeme stalo:
misijski rad na Salomonskim Otocima“ - P. Ivica Gregurec,
CM (18. veljače 2010.); Predavanje „Presađivanje organa
- novi život na dar“ - Mirela Bušić, dr.med. (23. veljače
2010.); Cjelodnevna likovna kolonija (27. veljače 2010.);
Predavanje „Medicina spavanja“ - dr.sc. Pavao Krmpotić
(11. ožujka 2010.); Godišnja skupština i multimedijalna
prezentacija Križnog puta Isusovog - dr.sc.Josip Blažević
(26. ožujka 2010.).
Naši su članovi redovito pisali u časopisu Veritas:
„Eluanina smrt nije zadnja riječ“ - I. Ćelić, dr. med.
(03/09); „Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa“ prim.dr.sc. M. Miletić Medved, dr. med. (04/09); „Što je
to alergija?“ - M. Milošević, dr. med. (05/09); „Bioetička
lekcija o svinjskoj gripi“ - I. Ćelić, dr. med. (06/09); „Rano
otkrivanje i prevencija malignog melanoma“ - M. Milošević,
dr. med. (09/09); „Tri dobi moderne žene: ne zatrudnjeti,
ne htjeti zatrudnjeti i ne moći zatrudnjeti“ - I. Ćelić, dr.
med. (10/09); „Majčino mlijeko: najbolja i najjeftinija hrana
za djecu“ - M. Milošević, dr. med. (11/09); „Sv. Giovanni
Leonardi - farmaceut koji čovječanstvu nudi istinski lijek“ –
mr.pharm. S. Falamić (12/09); „Gluhe osobe – primatelji i
navjestitelji Evanđelja“ - I. Ćelić, dr. med. (01/10); „Znamo
li dovoljno o ftalatima?“ - M. Milošević, dr. med. (02/10);
„Ne postoji "pravo na pobačaj" - G. Kugler (03/10); „Što je
to atopijski dermatitis?“ - M. Milošević, dr. med. (04/10).
Predsjednica Podružnice:
Prof. dr. Dubravka Kocijan-Hercigonja, dr. med.
DRUŠTVENE VIJESTI
Molitva katoličkog liječnika
«Riječ tijelom postade» (Iv 1,14).
Svojim Utjelovljenjem, Isuse Kriste,
poistovjetio si se sa svakim čovjekom
i posvetio naše tijelo.
Zato te, Gospodine, molim: pomozi mi
da držim na umu kako ljudsko tijelo nije puki stroj
koji treba samo tehnički održavati,
ili samo farmakološki liječiti;
jer svaka je bolest povezana
s čovjekovom otajstvenošću,
a tijelo mu pripada veličanstvenoj
i složenoj stvarnosti osobe, koja misli, osjeća i ljubi.
Ja svaki dan pred sobom imam remek-djelo Božjeg
stvaranja:
ne dopusti da ikada zaboravim da je tijelo muškarca i
žene stvoreno «na tvoju sliku».
Gospodine, učini me svjesnim velike zadaće koju mi
povjeravaš:
Sudjelovati u tvome čudu
održavanja života na životu.
Daruj mi odvažnost i radost
upotrijebiti sva dijagnostička i terapijska dostignuća
suvremene medicine u korist patnika jer,
od kada si ti pobijedio samu smrt,
čovjek ima pravo boriti se protiv svih svojih fizičkih
ograničenosti.
Molim te, Gospodine, da se uvijek i svim bolesnicima,
osobito onima koji će mi se danas obratiti za pomoć,
sav stavim u službu i da ih umijem slušati, tješiti i
hrabriti,
kao što si ti to činio: suosjećajno, nježno, i
velikodušno;
onako kako bih želio da i sam budem zbrinut, u dan
kada se nađem na bolesničkoj postelji.
To te molim po zagovoru Blažene Djevice Marije,
Zdravlja bolesnih,
sv. Luke, glave i zaštitnika kršćanskih liječnika,
i svih drugih svetih liječnika. Amen.
Stjepan Lice
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
31
IZJAVE ZA JAVNOST
PUBLIC STATEMENTS
Nađite u Isusu podršku i utjehu
(Rim, 13. prosinca 2009.)
Benedikt XVI.
Find Support and Comfort in Jesus
(Rome, December 13, 2009)
Ovo su riječi kojima se je obratio papa Benedikt
XVI. tijekom posjeta Zakladnog rimskog hospicija
koji besplatno pomaže ljudima u terminalnom stadiju
malignih tumora, Alzheimerove bolesti i amiotrofične
lateralne skleroze.
Draga braćo i sestre!
S veseljem sam prihvatio poziv da posjetim Rimski hospicij
i vrlo sam sretan što sam s vama. Srdačno pozdravljam
kardinala vikara Agostina Vallinija, pomoćne biskupe i sve
prisutne svećenike. Zahvaljujem prof. Emanuelu Emanuelu,
predsjedniku Zakladnog rimskog hospicija i ocu Leopodu
de Duchi Torlonia, predsjedniku Kruga Sv. Petra na riječima
koje su mi uputili. S njima zahvaljujem upravitelju Zakladnog
rimskog hospicija Alessandru Falezu, zdravstvenim radnicima,
bolničarkama i osoblju u administraciji, sestrama i onima koji
na različite načine pridonose toj vrijednoj instituciji. Posebno
pozdravljam dobrovoljce Kruga Sv. Petra. Znam koliko su
zaneseni svojim radom i poznajem njihovu širokogrudnost
kojom pomažu i tješe bolesne i njihove obitelji.
Zakladni rimski hospicij osnovan je 1998. godine i zvao se
je Hospicij Presvetog Srca. Nastao je na poticaj tadašnjeg
predsjednika Kruga Sv. Petra, oca Marcella dei Marachesi
Sacchetti koga pozdravljam sa zahvalnim poštovanjem. Ta
ustanova brine za pacijente u terminalnom stadiju bolesti.
Pokušali su koliko je to god moguće olakšati patnje i s ljubavlju
ih pratiti u njihovoj bolesti. U tih je 11 godina bilo od početna
tri sve do sada više od trideset istovremeno hospitaliziranih
bolesnika, a za njih se svakodnevno brinu liječnici, medicinske
sestre i dragovoljci. Time još treba dodati po 90 pacijenata za
koje se brinu u njihovim domovima. Sve je to doprinijelo da
je Zakladni rimski hospicij, kojem je pridodana i Jedinica za
Alzheimerovu bolest i eksperimentalni projekt za zbrinjavanje
osoba s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, postao vrlo
značajna institucija za zdravstvenu skrb u Rimu.
Dragi prijatelji! Znamo kako teške bolesti neizbježno uzrokuju
kod onih koji od njih boluju trenutke krize, zbunjenosti i
ozbiljno suočavanje s vlastitom situacijom. Napredak u
medicini omogućio je korištenje sredstava koja pomažu u
tim izazovima, barem što se tiče tjelesne boli. Unatoč tome
nije moguće izliječiti svaku bolest i zbog toga u bolnicama
i zdravstvenim ustanovama po cijelome svijetu susrećemo
patnju mnoge braće i sestara koji su često u terminalnom
stadiju bolesti.
Mentalitet učinkovitosti koji danas vlada teži tome da
marginalizira te osobe, a na njih gleda kao da su teret i
problem društvu. Tkogod ima smisao za ljudsko dostojanstvo
zna da ih valja poštovati i pomagati im kada se nađu u
teškoćama i patnji koja proizlazi iz njihovog stanja. Zbog toga
se danas sve više koristi palijativna skrb koja može ublažiti
bol koja proizlazi od bolesti i pomoći nemoćnim osobama da
32
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
dostojanstveno žive. Pa ipak, zajedno s neizbježnim
klinikama za palijativnu skrb, potrebno je bolesnicima pružiti
konkretne dokaze ljubavi, biti u njihovoj blizini i pokazati
im kršćansku solidarnost, pomoći im u njihovoj potrebi za
razumijevanjem, utjehom i stalnim poticanjem. To je baš ono
što se događa ovdje, u Zakladnom rimskom hospiciju koji je
u središte svoga rada stavio njegu i brižnu dobrodošlicu za
bolesnike i njihove obitelji što je u skladu s naukom Crkve
koja se je tijekom stoljeća pokazala kao majka koja voli one
koji pate tjelesno i duhovno. Čestitajući vam na vašem radu
htio bih ohrabriti one koji, kao prave slike dobrog Samarijanca
koji „pokazuje samilost i brine se za svojeg bližnjega“(Lk
10,34), svakodnevno pomažu pacijentima i njihovim dragima
pružajući im odgovarajuću pomoć.
Dragi bolesnici, dragi članovi njihovih obitelji, upravo sam se
pojedinačno sastao s vama i vidio sam u vašim očima vjeru
i snagu koja vas podupire u poteškoćama. I došao sam da
svakome od vas udijelim konkretno svjedočanstvo blizine
i osjećaja. Molim za vas i pozivam vas da u Isusu nađete
potporu i utjehu i da nikada ne izgubite povjerenje i nadu.
Vaša je bolest bolno i jedinstveno iskušenje, ali pred Božjim
otajstvom koje uzima naše smrtno tijelo, bolest dobiva svoju
značenje i postaje dar i prilika za posvećenje. Kada su patnja
i neugoda najgore, znajte da je Krist povezan s vama preko
svoga križa jer preko vas on želi govoriti riječi ljubavi onima
koji su zalutali sa životnoga puta i koji su zatvoreni u vlastitoj
praznoj sebičnosti, koji žive u grijehu i odvojenosti od Boga.
U stvari, vaše zdravstveno stanje svjedoči da pravi život nije
ovdje, nego s Bogom, gdje će svatko od nas naći veselje
ako budemo ponizno išli stopama pravog čovjeka: Isusa iz
Nazareta, Gospodina i Gospodara.
Vrijeme adventa u kojemu smo sada, govori nam o Božjem
posjetu i poziva nas da mu pripravimo put. U svjetlu vjere
možemo u bolesti i patnji posebno doživjeti Advent, dolazak
Božji koji je na tajanstveni način došao da donese oslobođenje
od samoće i besmislenosti i da pretvori patnju u trenutak
susreta s Njime, u nadu i spasenje. Gospodin dolazi, on je
ovdje, s nama! Neka nam to kršćansko uvjerenje pomogne
da „patnje“ shvatimo kao način pomoću kojega susreće
svakoga od nas i svakome postaje „Bog koji je blizu“, koji
oslobađa i spašava.
Božić za koji se pripremamo, nudi nam mogućnost da
razmišljamo o Svetom Djetetu, pravom svjetlu koje dolazi
www.hkld.hr
PUBLIC STATEMENTS
na ovaj svijet kako bi ukazalo na „milost Božju, koja donosi
spasenje svim ljudima“(Tit 2,11). S Marijinim osjećajima,
povjeravamo mu sebe, naše živote i naše nade. Draga
braćo i sestre! S ovim mislima zazivam na vas majčinsku
zaštitu Isusove Majke koju u nevoljama kršćani zovu
Salus infirmorum (Zdravlje bolesnih) i dajem vam posebni
apostolski blagoslov, što je zalog duhovne i unutarnje sreće i
pravog mira u Gospodinu.
IZJAVE ZA JAVNOST
koja proizlazi iz brižnog i milosrdnog Isusovog stava prema
oboljelima (Mk 1,40-42).
Follereauovo zalaganje, brojni napori institucija, crkvenih
organizacija i/ili nevladinih udruga koje se bore protiv gube,
iznimno djelo sv. Damjana de Veustera i tolikih drugih
svetaca i ljudi dobre volje pomogli su da se prevladaju
negativni stavovi prema oboljelima od gube, promičući
njihovo dostojanstvo i prava kao i općenito ljubav prema
bližnjemu.
Danas postoji učinkovita zaštita protiv gube, ali unatoč
Sudbina oboljelih od gube jest biti
marginaliziran
(57. Svjetski dan oboljelih od gube, 31.
siječnja 2010.)
Nadbiskup Zygmunt Zimowski, predsjednik
Papinskog vijeća za pastoral zdravstva
The Fate of Persons with Leprosy is to be
Marginalized
Prevela: Dr.sc. Maja Peraica, dr.med.
Predsjednicima biskupskih konferencija,
Biskupima zaduženim za pastoral zdravstva,
„Svjetski dan oboljelih od gube“ ustanovljen u prvoj polovici
50-ih prošloga stoljeća zahvaljujući zalaganju francuskog
pisca Raoula Follereaua, nije samo dan za razmišljanje
o žrtvama ove razorne bolesti, nego prije svega dan
solidarnosti s braćom i sestrama koji su njome zahvaćeni.
Gubom, poznatom i kao Hansenova bolest, godišnje se
još uvijek zaraze stotine tisuća ljudi širom svijeta. Prema
najnovijim podatcima koje je objavila Svjetska zdravstvena
organizacija, u 2009. godini zabilježeno je više od 210.000
novih slučajeva. Osim toga, bezbroj je osoba koje su
zaražene, ali nisu zapisane ili su još uvijek lišene pristupa
medicinskoj skrbi.
Gubom su najviše pogođene zemlje u Aziji, Južnoj Americi
i Africi. Indija ima najveći broj oboljelih osoba, a za njom
je Brazil. Brojni slučajevi su, također, zabilježeni u Angoli,
Bangladešu, Srednjoafričkoj Republici, Demokratskoj
Republici Kongo, Indoneziji, Madagaskaru, Mozambiku,
Nepalu i Tanzaniji.
Hansenova bolest je „drevna“ bolest, ali zbog toga nije
ništa manje razorna i tjelesno i duhovno. U svim dobnim
skupinama i civilizacijama, sudbina oboljelih od gube jest
marginalizacija, lišenost bilo koje vrste društvenog života,
osuđenost da svoje tijelo gledaju kako se raspada sve do
smrti.
Nažalost, još i danas, oni koji boluju od nje ili se liječe, nose
nedvojbena oštećenja, prečesto su osuđeni na usamljenost
i strah, te su gotovo nevidljivi u očima drugih, društva i
javnog mnijenja. U zemljama koje su ekonomski naprednije,
čini se da je ova bolest zaboravljena, kao i ljudi koji boluju
od nje.
Ako se prisjetimo, kada se izrekne riječ guba, pobude se
različiti osjećaji: nevjerica u dijelu onih koji se čude kako
ova bolest i dalje može postojati, strah i odvratnost i ništa
manje teško pokazivanje ravnodušnosti, ali i milosti i ljubavi
www.hkld.hr
Nadbiskup Zygmunt Zimowski, predsjednik Papinskog vijeća
za pastoral zdravstva
tome, Hansenova se bolest i dalje širi. Među čimbenicima
koji potiču njezinu prisutnost jest, dakako, pojedinačna i
kolektivna neimaština, koja prečesto uključuje nedostatak
higijene, prisutnost kroničnih bolesti, nedovoljnu prehranu,
nekad i kroničnu glad i nedostatak pravovremenog pristupa
medicinskoj skrbi. U društvenom okruženju istovremeno
postoje strahovi kojima se, u pravilu kao plod neznanja,
pridodaje teška stigma na već strašan teret koji guba
podrazumijeva kada je već izliječena.
Stoga apeliram na međunarodnu zajednicu i vlasti svake
države, te ih pozivam da razviju i osnaže nužne strategije
za borbu protiv gube, što će ih učiniti učinkovitijim prije
svega tamo gdje je broj novih slučajeva i dalje visok. Sve to
bez zanemarivanja edukativnih kampanja i senzibilizacije
može pomoći oboljelima i njihovim obiteljima da izađu iz
isključenosti i dobiju potrebnu skrb.
U isto vrijeme iskreno se zahvaljujem mjesnim Crkvama i
različitim vjerskim udrugama, misionarima i onima koji to
nisu, za sve ono što su mnogi od njih učinili, redovnici i
redovnice, laici i laikinje, za sve dobro što je Svjetska
zdravstvena organizacija učinila
trudeći se da se
iskorijeni ova i druge „zaboravljene“ bolesti, antileproznim
udruženjima i nevladinim organizacijama, kao i brojnim
dragovoljcima i svim ljudima dobre volje koji su se, obilježeni
ljubavlju za našu braću i sestre pogođene ovom bolešću,
posvetili njihovoj skrbi na cjelovit način, obnavljajući njihovo
dostojanstvo, radost i ponos što se prema njima postupa
kao prema ljudskim bićima, tako da mogu sačuvati ili, ovisno
o slučaju, preuzeti svoje mjesto u društvu .
Neka Marija, Zdravlje bolesnih (Salus Infirmorum) održi
bolesne u teškoj borbi protiv patnje i neimaštine uzrokovane
bolešću i bude u mogućnosti skinuti veo šutnje uz što veći
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
33
PUBLIC STATEMENTS
IZJAVE ZA JAVNOST
broj djela istinske solidarnosti u korist osoba pogođenih gubom.
Izvornik: www.zenit.org
Preveo: Ivan Ćelić, dr.med
Tko ljubi prešao je iz smrti u život.
Tko ne ljubi ostaje u smrti
(Dan života, 7. veljače 2010.)
Krčki biskup Valter Župan, predsjednik Vijeća
Hrvatske biskupske konferencije za obitelj
He Who Loves has Passed from Death to Life.
He Who Does Not Love Remains in Death
(Day of Life, February 7, 2010)
„Ostati u smrti“ ili „biti u svjetlosti“, „u ljubavi“, „u životu“ jesu
izrazi koji u Svetom pismu označuju radikalnu, temeljnu odluku
kojom čovjek izabire put ostvarenja u svojoj čovječnosti, ili se
opredjeljuje za život bez smisla i ispunjenja, te se tako u svoj
ljudskosti degradira.
Bog je sama ili sav ljubav, i kao takav, kroz konkretna djela
ljubavi prema nama ljudima, otkrio nam je i očitovao svoju
bit. Njegova se ljubav nije zaustavila samo na pojedinom
čovjeku, istomišljeniku ili prijatelju. Ona se protegnula na sve
ljude, uključujući i neprijatelje. To je put kojim Bog hodi te na
njega i čovjeka poziva želeći mu dobro.
Engleski psiholog Vickers navodi da ljubiti predstavlja
čovjekovu životnu potrebu te tvrdi kako je jedno od značajnih
otkrića moderne psihijatrijske znanosti da ljubav zaštićuje
i obnavlja um. Drugi je pak psihoanalitičar, zapitan kako
spasiti čovjeka od opasnosti koje vrebaju na nj iz dubina
njegova bića, odgovorio kako treba ljubiti i raditi. U Isusovu
načinu govora koji prenosi evanđelist Ivan, onaj tko ne ljubi
je „grešnik“, on griješi, ali ne samo u smislu vrijeđanja Boga.
On čini pogrešku. I to veliku, presudnu. Čini nešto što se
protivi dubokom dobru njegove vlastite naravi. Ubija sebe, jer
onesposobljuje u sebi mogućnost rasta u čovještvu.
Bog k nama nije došao radi sebe, nego radi nas. Od samog
početka Isusove su riječi nazvane „radosnom vijesti“. Dakle,
Isus nije donio neke Božje zahtjeve prema čovjeku, nego
Božje darove, radosnu poruku. Jedan od prvih darova
njegove radosne poruke je darovano saznanje i primjerom
pokazano svjedočanstvo na koji način proživjeti život da
ga se ne potroši uzalud, nego da se ostvare sve njegove
mogućnosti.
Ljubav je otvaranje, raspoloživost, davanje drugome i za
drugoga. Svaki egoizam, kojim se čovjek opredjeljuje za
svoje uskogrudne interese, krnji i onesposobljuje čovjeka u
najdubljim segmentima njegova bitka. Pomanjkanje ljubavi
doslovno vodi u smrt, u nestajanje. Očito je da ovo ne vrijedi
samo za vjernike. To je mjerilo za svakog čovjeka. Svačiji
će život biti ocijenjen i prosuđen po mjeri ljubavi, dakle po
mjeri davanja, raspoloživosti za žrtvu, za drugoga. „Bio
sam gladan, žedan, bolestan i poslužili ste me“ ili „niste me
poslužili“ prema Matejevu evanđelju.
34
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Zato je dobro i ove se
godine o Danu života
između ostalog pitati:
odgajamo li naše mlade
za ljubav i sebedarje?
Ako se toliko trudimo
da ih zaštitimo samo od
neželjenih posljedica
neodgovornog života,
ne pospješujemo li,
zapravo, i njihovu i
našu smrt? Znade se
da izvjestan broj mlađih
bračnih parova ne
može imati djece. Toga
je uvijek bilo. No, čini
se da je taj broj danas
nadmašio
prijašnja
Krčki biskup Valter Župan, predsjednik
vremena. Nitko nema
Vijeća Hrvatske biskupske konferencije
za obitelj
pravo
prosuđivati
pojedinačne slučajeve,
ali se imamo pravo pitati: nije li tome, dijelom, kriv egoizam
prije braka? Kaže se, što je točno, da priroda ne oprašta.
Egoizmom možemo sebe dovesti do one razine kada ćemo
morati živjeti ono i onako kako smo za sebe odabrali.
I ovom prilikom želim iskazati svoje divljenje i podršku
roditeljima koji se, ne štedeći sebe, velikodušno odlučuju za
ljubav koja je otvorena životu. Sveti Ivan od Križa je rekao da
duša koja živi u ljubavi niti se sama umara niti umara drugoga.
Stoga pozivam sve koji na bilo koji način mogu pomoći,
da djelatno podrže takve obitelji materijalnom i moralnom
podrškom. A to bi u vremenima stalnog demografskog pada,
kakvo je nažalost i ovo naše, trebala biti prvenstvena briga.
U Krku, na blagdan Svete obitelji, 27. prosinca 2009.
Iskustvo bolesti i trpljenja može
postati škola nade
(Dan života, 7. veljače 2010.)
Papa Benedikt XVI.
The experience of sickness and suffering can
become a school of hope
Draga braćo i sestre!
Dana 11. veljače, na liturgijski spomen Blažene Djevice Marije
Lurdske, u vatikanskoj će se bazilici proslaviti 18. svjetski dan
bolesnika. Zgodna podudarnost s 25. obljetnicom osnutka
Papinskog vijeća za dušobrižništvo zdravstvenih djelatnika
predstavlja još jedan razlog za zahvaliti Bogu na do sada
prijeđenom putu na području pastorala zdravlja. Želim od srca
da ta obljetnica bude prigoda za velikodušniji apostolski žar
u službi bolesnika i svih onih koji se posvećuju njihovoj skrbi.
Godišnjom proslavom Dana bolesnika Crkva, zapravo, želi
probuditi snažnu svijest u crkvenoj zajednicu o važnosti
www.hkld.hr
PUBLIC STATEMENTS
Papa Benedikt XVI. pričešćuje bolesnike
pastoralne službe u velikom svijetu zdravlja, koja je
sastavni dio njezina poslanja, jer je na tragu samog Kristova
spasenjskog poslanja. On, božanski liječnik, "prošao (je)
čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao"
(Dj 10,38). U tajni njegove muke, smrti i uskrsnuća, ljudsko
trpljenje crpi smisao i puninu svjetla. U apostolskom pismu
Salvifici doloris, sluga Božji Ivan Pavao II. ovako objašnjava
tu zbilju: "Ljudsko trpljenje - pisao je - dostiglo je svoj
vrhunac u Kristovoj muci. I istodobno ono je ušla u potpuno
novu dimenziju i u novi red: vezano je uz ljubav…, uz onu
ljubav koja stvara dobro, koja izvlači dobro također iz zla
preko trpljenja, kao što je najviše dobro otkupljenja svijeta
poteklo od Kristova križa i neprestano iz njega izvire. Kristov
je križ postao izvor, iz kojeg izviru rijeke žive vode" (18).
Gospodin Isus na Posljednjoj večeri, prije nego će se vratiti
Ocu, prignuo se da opere noge apostolima, anticipirajući
najviši čin ljubavi na križu. S tom je gestom pozvao svoje
učenike da uđu u istu njegovu logiku ljubavi koja se daje
osobito najmanjima i najpotrebitijima (usp. Iv 13,12-17).
Slijedeći njegov primjer, svaki je kršćanin pozvan, u različitim
i uvijek novim okolnostima, u vlastitom životu provoditi u
djelo prispodobu o dobrom Samarijancu, koji, prolazeći
pored nekog čovjeka kojeg su razbojnici ostavili polumrtva
uz put, "vidje ga, sažali se. Pristupi mu, opra mu rane uljem
i vinom i zavi ih. Zatim ga stavi na svoje kljuse, odvede u
gostionicu i preuze za nj brigu. Sutradan izvadi dva denara
i dade ih gostioničaru: 'Brini se za nj - reče mu - pa ako
što više potrošiš, ja ću ti na povratku platiti'" (Lk 10,33-35).
Na kraju prispodobe Isus kaže: "Idi pa i ti čini tako" (Lk 10,37).
S tim se riječima obraća i nama. Potiče nas prignuti se nad
rane tijela i duše tolike naše braće i sestara koje susrećemo
na putovima svijeta; pomaže nam shvatiti da, Božjom milošću
koju se prihvaća i živi u svakodnevnom životu, iskustvo
bolesti i trpljenja može postati škola nade. I doista, kao što
sam istaknuo u enciklici Spe salvi, "ne ozdravlja čovjeka
izbjegavanje trpljenja, bijeg od boli, već sposobnost prihvatiti
nevolje i sazrijevati u njoj, naći smisao po sjedinjenju s
Kristom, koji je patnje podnosio s beskrajnom ljubavlju" (37).
Već je Drugi vatikanski koncil podsjetio na važnu zadaću
Crkve da skrbi za one koji trpe. U dogmatskoj konstituciji
Lumen gentium čitamo da je "Otac poslao Krista 'naviještati
Radosnu vijest siromasima, …ozdravljati one koji su skršena
srca' (Lk 4,18), 'tražiti i spasiti ono što je izgubljeno' (Lk
19,10); na sličan način Crkva okružuje ljubavlju sve koji
su pogođeni ljudskom slabošću, štoviše, u siromasima i
patnicima prepoznaje sliku svojega siromašnog i patničkog
Utemeljitelja te se trsi ukloniti njihovu nevolju i nastoji u njima
služiti Kristu" (8). Taj čovjekoljubni i duhovni rad crkvene
zajednice s bolesnicima i onima koji trpe u tijeku stoljeća
www.hkld.hr
IZJAVE ZA JAVNOST
izražavan je u mnogim oblicima i zdravstvenim strukturama,
od kojih su neki imali i institucionalni karakter. Htio bih ovdje
spomenuti one koji su izravno vodile biskupije kao i one koji
su plod velikodušnosti raznih redovničkih ustanova. Riječ je
o dragocjenoj "baštini" koja odgovara na činjenicu da "ljubav
ima također potrebu za organiziranošću kako bi predstavljala
uređeni oblik služenja" (Enc. Deus caritas est, 20). Osnivanje
Papinskog vijeća za dušobrižništvo zdravstvenih djelatnika
prije dvadeset i pet godina, ulazi u tu skrb Crkve za svijet
zdravlja. I stalo mi je dodati da se u sadašnjem povijesnokulturnom trenutku zamjećuje potreba za pozornom i
kapilarnom prisutnošću Crkve pored bolesnika, kao i
prisutnost u društvu koja je kadra prenijeti na djelotvoran
način evanđeoske vrijednosti u cilju zaštite ljudskoga života,
od njegova začeća pa do naravne smrti. Želio bih ovdje
podsjetiti na Poruku siromašnima, bolesnima i svima onima
koji trpe, koju su koncilski oci uputili svijetu na završetku
Drugoga vatikanskog koncila: "Vi svi koji teže osjećate teret
križa - rekli su - … vi koji plačete… vi neznani patnici, budite
hrabri: vi ste miljenici Božjega kraljevstva, kraljevstva nade,
sreće i života; vi ste braća trpećeg Krista; i s njim, ako to
želite, vi spašavate svijet!" (Ench. Vat., I, n. 523, (str. 313)).
Zahvaljujem od srca osobama koje, svakodnevno, "služe
bolesnima i onima koji trpe", čineći da "apostolat Božjeg
milosrđa, u koji su uključeni, odgovara uvijek sve bolje na nove
zahtjeve" (Ivan Pavao II., ap. konst. Pastor Bonus, čl. 152).
U ovoj Svećeničkoj godini svoju misao upućujem osobito
vama, dragi svećenici, "poslužiteljima bolesnika", znaku i
oruđu Kristova suosjećanja, koji mora doći do svakog čovjeka
koji trpi. Pozivam vas, dragi prezbiteri, da se ne štedite u skrbi
i pružanju utjehe tim osobama. Vrijeme provedeno uz onoga
koji je u kušnji rađa plodovima milosti za sve ostale dimenzije
pastorala. Obraćam se na kraju vama, dragi bolesnici, i
molim vas da molite i prinosite svoja trpljenja za svećenike,
da uzmognu biti vjerni svojem pozivu i da njihova služba
bude bogata duhovnim plodovima, na dobrobit čitave Crkve.
S tim osjećajima zazivam na bolesnike, kao i na sve
one koji im pomažu, majčinsku zaštitu Marije Salus
Infirmorum i svima od srca udjeljujem apostolski blagoslov.
Iz Vatikana, 22. studenoga 2009., na svetkovinu Našega
Gospodina Isusa Krista, Kralja svega stvorenja.
Propovijed na Dan bolesnika
(Vatikan, 12. veljače 2010.)
Benedikt XVI.
Homily on Day of the Sick
(Vatican, February 12, 2010)
Gospodo kardinali,
Prečasna braćo u biskupstvu,
Draga braćo i sestre,
Evanđelja, u sintetičkom opisu kratkog ali intenzivnog javnog
života Isusa, potvrđuju da je naviještao Riječ i iscjeljivao
bolesne, označavaju par excellence blizinu Kraljevstva
Božjeg. Na primjer, Matej piše: „Isus je prolazio po svoj Galileji.
Učio je u sinagogama, navješćivao evanđelje o kraljevstvu i
liječio svaku bolest i svaku nemoć u narodu“ (Mt 4,23; usp.
9,35). Crkva, kojoj je povjeren zadatak produljenja Kristove
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
35
IZJAVE ZA JAVNOST
misije u prostoru i vremenu, ne može zanemariti ova dva
ključna djelovanja: evangelizaciju i skrb za bolesne duhom
i tijelom. Bog zapravo želi iscijeliti čovjeka u potpunosti i u
Evanđelju iscjeljenje tijela je znak mnogo dubljeg iscjeljenja
koje predstavlja oprost grijeha (usp. Mk 2,1-12).
Nije stoga iznenađujuće da se Mariju, Majku i uzor Crkve,
zaziva i slavi kao Salus infirmorum, „Zdravlje bolesnih“.
Kao prva i savršena sljedbenica svoga Sina, uvijek je
pokazivala, sudjelujući u putu Crkve, posebnu brigu za one
koji pate. Svjedočanstvo o tome daju tisuće ljudi koji odlaze
u marijanska svetišta kako bi zazivali Majku Kristovu i našli
snagu i pomoć. Priča iz Evanđelja o navještenju (Lk 1,39-56)
pokazuje nam kako Djevica, nakon evanđeoske objave, nije
primljeni dar držala za sebe, nego je odmah otišla pomoći
svojoj starijoj rođakinji Elizabeti, koja je šest mjeseci u utrobi
nosila Ivana. U potpori koju je Marija dala svojoj rođakinji
koja je, u uznapredovaloj životnoj dobi, proživljavala tako
delikatnu situaciju poput trudnoće, vidimo unaprijed oslikano
cjelokupno djelovanje Crkve u potpori životu kojemu treba
skrb.
Papinsko vijeće za pastoral zdravstva, koje je prije 25 godina
ustanovio prečasni Ivan Pavao II., nesumnjivo jest poseban
izraz te skrbi. Moje misli sa zahvalom idu kardinalu Fiorenzu
Angeliniju, prvom predsjedniku tog dikasterija gorljivom vođi
u ovom području crkvenog djelovanja; kao i kardinalu Javieru
Lozano Barragànu, koji je do prije nekoliko mjeseci ovoj
službi osiguravao kontinuitet i rast. S iskrenom srdačnošću
upućujem sadašnjem predsjedniku, nadbiskupu Zygmuntu
Zimowskom, koji je preuzeo ovu značajnu i bitnu baštinu, moje
pozdrave, koje šaljem i svim djelatnicima i osoblju koji su u
ovih četvrt stoljeća na hvale vrijedan način surađivali u ovom
uredu Svete Stolice. Pored toga, želim pozdraviti udruge i
organizacije koje se brinu o organiziranju Dana bolesnika,
osobito UNITALSI i Opera Romana Pellegrinaggi.
Najsrdačnija dobrodošlica naravno i vama, dragi bolesnici.
Hvala vam za vaš dolazak i iznad svega za vašu molitvu
obogaćenu žrtvom vaše muke i patnje. Pozdravljam također
bolesnike i volontere koji nam se danas pridružuju iz Lurda,
Fatime, Czestochowe i iz drugih marijanskih svetišta, i svima
onima koji nas prate preko radija i televizije, osobito iz klinika
ili svojih domova. Neka Gospodin Bog, koji uvijek čuva svoju
djecu, svima dade olakšanje i potporu.
Današnja Služba riječi donosi dvije glavne teme: prva je
marijanskog karaktera i sjedinjuje Evanđelje i prvo čitanje,
uzeto iz zadnjeg poglavlja Izaije, kao i pripjevni psalam
uzet iz Juditinog zahvalnog hvalospjeva. Druga tema, koju
nalazimo u odlomku Jakovljeve poslanice, jest ona o molitvi
Crkve za bolesne i o sakramentu koji je njima namijenjen. U
spomen na ukazanja u Lurdu, mjestu odabranom od Marije
da tamo pokaže svoju majčinsku brigu za bolesne, u liturgiji
prikladno odjekuje Magnificat, hvalospjev Djevice koja veliča
čuda Božja u povijesti spasenja: ponizni i siromašni, kao i
svi oni koji se boje Boga, doživljavaju njegovu milost, njega
koji okreće zemaljska bogatstva i tako pokazuje svetost
Stvoritelja i Otkupitelja.
Magnificat nije hvalospjev onih kojima se sreća osmjehuje,
kojima ide dobro. To je naprotiv zahvala onih koji poznaju
životne tragedije, ali vjeruju u Božje otkupljenje. To je pjesma
koja izražava prokušanu vjeru generacija muškaraca i žena
koji su se uzdali u Boga i obvezali se osobno, poput Marije,
da će biti od pomoći braći kojima je pomoć potrebna. U
Magnificatu čujemo glasove toliko mnogo muškaraca i žena
svetaca milosrđa, posebno mislim na one koji su proveli svoj
život među bolesnima i onima koji pate, kao što su Kamilo de
Lellis i Ivan od Boga, Damien de Veuster i Benito Menni. Tko
god provede dugo vremena blizu osoba koje pate, poznaje
36
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
PUBLIC STATEMENTS
Papa Benedikt XVI. na jednom od svojih pohoda
bol i suze, ali također i čudo sreće koja je plod ljubavi.
Majčinstvo Crkve jest odraz brižne ljubavi Boga, o kojoj
govori prorok Izaija: „Kao dječaka kojega tješi njegova mati,
/tako ću vas ja tješiti./U Jeruzalemu ćete se vi utješiti“ (Iz
66,13). Majčinstvo koje govori bez riječi, koje pobuđuje utjehu
u srcima, radost koja paradoksalno postoji usporedo s boli,
s patnjom. Poput Marije, Crkva nosi u sebi ljudske tragedije
i utjehu Boga, drži ih zajedno tijekom svoga hodočašća kroz
povijest. Kroz stoljeća, Crkva pokazuje znakove ljubavi Boga
koji nastavlja činiti velike stvari u poniznim i jednostavnim
ljudima. Patnja koja je prihvaćena i ponuđena, dijeljenje
koje je iskreno i slobodno, nisu li to, možda, čuda ljubavi?
Hrabrost da se suoči sa zlom nenaoružan, poput Judite,
samo sa snagom vjere i nade u Gospoda, nije li to čudo koje
Božja milost potiče neprestano u mnogima koji daju svoje
vrijeme i energiju pomažući onima koji pate? Za sve ovo mi
živimo radost koja ne zaboravlja patnju, naprotiv, uključuje ju.
Tako bolesni i oni koji pate nisu u Crkvi samo oni koji primaju
pažnju i skrb, nego prije svega sudionici hodočašća vjere i
nade, svjedoci čuda ljubavi, pashalne radosti koja cvjeta iz
križa i Kristovog uskrsnuća.
U upravo pročitanom odlomku Jakovljeve poslanice, apostol
doziva postojano čekajući već bliski dolazak Gospodinov i,
u ovom kontekstu, upućuje posebno uvjeravanje bolesnima.
Ovaj kontekst je veoma zanimljiv jer odražava postupak Isusa,
koji je liječeći bolesne pokazao bliskost Kraljevstva Božjeg.
Bolest je viđena kroz perspektivu kraja vremena, s realizmom
nade koja je tipično kršćanska: „Trpi li tko među vama? Neka
moli! Je li tko radostan? Neka pjeva hvalospjeve!“ (Jak 5,13).
Čini se kako čujemo slične riječi kod sv. Pavla kada poziva da
se sve živi u odnosu s radikalnom vijesti o Kristu, njegovom
smrću i uskrsnućem (1 Kor 7,29-31). „Boluje li tko među
vama? Neka dozove starješine Crkve, i neka mole nad njim
mažući ga uljem u Gospodnje ime! I molitva vjere spasit će
bolesnika, i podignut će ga Gospodin; i ako je učinio grijehe,
oprostit će mu se“ (Jak 5,14-15). Očito je ovdje nastavljanje
Krista kroz Crkvu; uvijek je on taj koji djeluje preko svećenika;
isti je njegov Duh koji djeluje kroz sakramentalni znak ulja.
Vjere je usmjerena prema njemu, izražena je molitvama. I,
kao što se dogodilo s osobama koje je Isus izliječio, može
se reći svakoj bolesnoj osobi: tvoja vjera, podržana vjerom
braće i sestara, te spasila.
Iz ovog teksta, koji sadrži temelje i praksu sakramenta
bolesničkog pomazanja, u isto se vrijeme izvodi i vizija uloge
bolesnih u Crkvi: aktivna uloga jer „izaziva“, da tako kažemo,
molitvu izrečenu s vjerom. „Boluje li tko među vama? Neka
www.hkld.hr
PUBLIC STATEMENTS
dozove starješine Crkve.“ U ovoj Godini svećenika želim
naglasiti vezu između bolesnih i svećenika, neku vrstu saveza,
ili evanđeosko „suučešništvo“. Oboje imaju zadatak: bolesna
osoba mora „pozvati“ svećenike, a oni moraju odgovoriti kako
bi iskustvu bolesti donijeli prisutnost i djelovanje Uskrslog i
njegova Duha. I tu možemo vidjeti važnost pastoralne skrbi
za bolesne, vrijednost koja je nemjerljiva, zbog velikog dobra
koje čini na prvom mjestu bolesnoj osobi i samom svećeniku,
ali također i rodbini, prijateljima, zajednici i, kroz skrivene i
nepoznate načine, čitavoj Crkvi i svijetu. Zapravo, kada Riječ
Božja govori o iscjeljenju, o spasenju, o zdravlju bolesnih,
ona shvaća ove pojmove u sveobuhvatnom smislu, nikada ne
odvajajući dušu od tijela: bolesna osoba izliječena Kristovom
molitvom, kroz Crkvu, radost je na zemlji i na nebu, prvi plod
vječnog života.
Dragi prijatelji, kao što sam napisao u enciklici Spe Salvi,
„prava mjera ljudskosti je u osnovi određena odnosom prema
patnji i onome koji pati“ (br. 38). Utemeljenjem dikasterija
posvećenog pastoralu zdravstva, Crkva je također htjela dati
svoj doprinos u promicanju svijeta sposobnog primiti i brinuti
se za bolesnike kao osobe. Željela je zapravo pomoći im
kako bi živjeli iskustvo bolesti na humani način, ne poričući
ga, nego dajući mu smisao.
Želio bih završiti ova promišljanja s mišlju prečasnog pape
Ivana Pavla II., čemu je svjedočio i svojim životom. U
apostolskom pismu Salvifici Doloris napisao je: „Krist je u isto
vrijeme naučio čovjeka da čini dobro svojom patnjom i da čini
dobro onima koji pate.“
Neka nam Djevica Marija pomogne da živimo to poslanje u
cijelosti. Amen!
Izvornik: zenit.org
Preveo: Aleksandar Savić, dr.med.
IZJAVE ZA JAVNOST
Isus čita novine (str. 37)
Znam, dobri moj Isuse, kad jedne kiše duge,
donesem ti za večeru hljeb skriven pod skut,
ulazeći u sobu, vidjet ću pun tuge,
tvoj sveti lik nad novine nagnut.
I nezapažen kraj tebe ću sjesti,
gledajuć mračenje na tvome licu čistom.
Dok pogledom prelijećeš od vijesti do vijesti.
Dok uzbuđeno prevrćeš list za listom.
Čime ću moći da te tješim u tom času,
stojeći pred tobom, sav stidom obuzet.
I da li bih imao dosta snage u svom glasu,
kada bih pred tobom branio ovaj svijet.
Na teška ta slova pao bih svojim stasom malim.
Radost čovjeka bi u oku mome zasijala.
O pusti, rekao bih ti jedva glasom uzdrhtalim,
nek se i dalje vrti naša zemlja mala.
Onda bih sasvim tiho izišo pred vrata.
I pustio da ostaneš sam u svome bolu.
Moleći pred pragom, da tvoj gnjev umiri
mirisni, blagi kruh na stolu.
Nikola Šop
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
37
PRIKAZI IZ LITERATURE
Luka Perinić: „Iz moje ladice“
Hrvatsko književno društvo Sv.
Jeronima, Zagreb 2009.
Društvo Sv. Jeronima izdalo je ovu vrhunski zanimljivu knjigu
kako bi obilježilo desetu obljetnicu smrti Luke Perinića čiji
je život bio od davne 1928. godine kada je postao članom
uredništva tjednika Obitelj pa sve do smrti godine 1999.
povezan s tim društvom. Poglavlja knjige „Iz moje ladice“
izlazila su u časopisu „Marulić“ tijekom 1995. i 1996. godine
i u njima su sadržana sjećanja Luke Perinića protagonista
aktivnosti Katoličke akcije na mnoge događaje u prvih 60
godina prošloga stoljeća. Prva je trećina knjige posvećena
Mahničevom Hrvatskom katoličkom pokretu, Katoličkoj
akciji i pokretima i organizacijama koje su iz nje proizašle:
Domagoju, Orlovima i Križarima. Drugi su dio knjige skice
za portrete glazbenika, književnika, slikara, političara,
svećenika i crkvenih ljudi. U trećem su dijelu opisani događaji
nakon 1945. godine. Ne može se izdvojiti neki dio knjige kao
najzanimljiviji, jer Luka Perinić piše o ljudima koji su trebali
biti izbrisani iz pamćenja hrvatskog naroda i koji bi to i bili
da o njima nismo dobili usmenu predaju. Vođe Hrvatskog
katoličkog pokreta, Domagoja i Križara trebali su nestati i biti
zaboravljeni. Luka Perinić ih je osobno poznavao i svojim ih
je pisanjem ovjekovječio.
Luka Perinić je rođen u Brusju na otoku Hvaru, maturirao je
u Dubrovniku, studirao na Filozofskom fakultetu u Firenci,
diplomirao u Zagrebu. Bio je prevoditelj i književnik. Napisao
je veliku množinu članaka, priča za djecu, pripovijesti i knjiga.
Njegovi su radovi razasuti u različitim katoličkim časopisima,
a tiskani su pod vrlo maštovitim pseudonimima. Tijekom
Drugog svjetskog rata, za vrijeme NDH Luka Perinić je najprije
radio u Ministarstvu zdravstva, Odjel za socijalnu skrb, pa u
Ministarstvu skrbi za postradale krajeve gdje je 1944. godine
imenovan pročelnikom Odjela skrbi za postradale osobe.
Pomogao je mnogim izbjeglicama i prognanicima, pa i mojoj
obitelji da se skrasi u Zagrebu nakon progona iz Splita.
Nakon 1945. godine još je neko vrijeme radio u Ministarstvu
socijalne politike, a zatim se vratio u HKD sv. Jeronima koje
se od 1946. godine zove Društvo Ćirila i Metoda. I tada
počinje nadmudrivanje s komunističkim vlastima radi tiskanja
katekizma, molitvenika… Bog mu je dao snage i mašte, tako
da je molitvenike tiskao u nakladi od 55.000 primjeraka u tiskari
„Srboštampa“ u Beogradu, a „Mali kršćanski nauk“ koji sam
i ja kao djevojčica imala, tiskan je tijekom niza komunističkih
godina u 730.000 primjerka! U toj se brojci nalazi i 10.000
primjeraka na albanskom jeziku od kojih je dio dospio i u
tada jedinu europsku deklariranu ateističnu zemlju - Albaniju.
Luka Perinić je dokaz kako se uz Božju pomoć može učiniti
mnogo dobra čak i onda kada to izgleda nemoguće. Toplo
preporučam ovu neobično zanimljivu knjigu.
38
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
LITERATURE REVIEWS
Dr.sc. Maja Peraica, dr.med.
Luka Perinić: From My Desk Drawer
Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima, Zagreb 2009.
Trg Svetog Petra noćas u suznim očima
sjaje svijeće
Dr. Tomislav Maretić
surova tuča slomljene petunije
šire mirise
Dr. Tomislav Maretić
www.hkld.hr
ACTIVITIES OF THE HKLD
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
Predavanje: Jasna JurkovićPetrušić „Zaštita djece od
zlostavljanja i zanemarivanja“
Vanja Grbac-Gredelj, dr.med.
Lecture, Jasna Jurković-Petrušić „Protecting
Children from Abuse and Neglecting“
„Bez ljubavi i razumijevanja
ne mogu pravilno odrasti“
TIĆ
Blagdan BDM Guadalupske proslavili smo 9. prosinca 2009.
molitvom za nerođenu djecu i predavanjem „Zaštita djece
od zlostavljanja i zanemarivanja“ mr.sc.dr. Jasne JurkovićPetrušić, predsjednice Udruge za zaštitu djece od zlostavljanja
i zanemarivanja „Tić“ i članice HKLD - Rijeka od osnutka.
Udruga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja
„TIĆ“ osnovana je u Rijeci 1998. godine, da bi preko
Savjetovališta za zaštitu djece „TIĆ“ (2000. g) 2005. godine
prerasla u Centar za djecu“TIĆ“ Grada Rijeke. Znakovita
promjena naziva jasno ukazuje na osjetljivost problematike
detekcije i prevencije zlostavljanja i zaštite djece.
Doktorica Jasna upoznala nas je s oblicima zlostavljanja:
tjelesnim, spolnim i emocionalnim zlostavljanjem, sindromom
protresenog djeteta te zanemarivanjem. Od svih ozljeda
djece mlađe od 5 godina 10% je posljedica zlostavljanja i to
po jedna trećina otpada na djecu mlađu od 1 godine, od 1 do
6 godina i starije od 6 godina, a najčešće je kod djece stare
4 do 8 godina. Prematurna djeca tri puta su više ugrožena.
Čuli smo o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama,
posebno na razvoj mozga.
Kratkoročne posljedice tjelesnog zlostavljanja javljaju se još
tijekom djetinjstva u obliku smetnji pažnje i koncentracije,
izostajanje iz škole, glavobolja, smetnji vida, sluha i ravnoteže,
mučnina, povraćanja, proljeva. Vidljivi su ožiljci od opekotina,
nepravilno srasli lomovi kostiju, kao i psihičke promjene:
ljutnja, agresivnost, stid, sumnjičavost, destruktivnost. Od
dugoročnih posljedica istaknula bih emocionalne poremećaje:
PTSP, anksioznost, fobije, nisko samopoštovanje,suicidalnost,
narkomaniju i alkoholizam, te neuspjeh u školi i životu.
Velika je odgovornost nas odraslih, posebno liječnika
pedijatara u detekciji, prijavljivanju i prevenciji zlostavljanja.
Prevencija se provodi u obliku seminara za trudnice, ranog
kontakta majke i djeteta (rooming in, dojenje), intenzivnog
kontakta roditelja s prematurnim djetetom, intenzivnog
suporta pedijatara, posebne pozornosti i podrške obiteljima
s interakcijskim poremećajima roditelj-dijete (djeca koja
prekomjerno plaču zbog kolika, poremećaja spavanja i
hranjenja, manjka ljubavi i nježnosti), savjetovanja roditelja
o odgojnim mjerama i disciplini te odgojnim metodama
kod teško odgojive djece, škola za roditelje (koje redovito
pohađaju uzorni roditelji!) telefonskih linija za savjetovanje.
U Centru za djecu „Tić“ provodi se rad u raznim radionicama.
Zlostavljano dijete pod pritiskom osjećaja krivnje i ambivalentnih
emocija prema zlostavljaču rijetko samo potraži pomoć. Tim su
značajnija predavanja za školsku djecu, poslije kojih se
www.hkld.hr
Mr.sc.dr. Jasna Jurković-Petrušić
nerijetko jave djeca koja tek tada shvate da
su zlostavljana i da nisu sama za to kriva.
Budući da su roditelji-zlostavljači i sami bili zlostavljani u
djetinjstvu, da zlostavljano dijete najčešće i samo postane
zlostavljač, najveći značaj mjera prevencije, osim zaštite
samog ugroženog djeteta, jest prekid lanca zlostavljanja.
Ovo predavanje, nažalost, nije privuklo velik broj slušača,
nije bilo ni novinara. Izgleda da je pred problemima najlakše
zatvoriti oči i uši. Tim više se moramo diviti hrabrim ljudima
poput doktorice Jasne, koji su djelujući u korist djece, svjedočeći
na sudu nerijetko izloženi agresiji roditelja-zlostavljača.
Susret: Mia Bebek
„Neokatekumenski put“
(Zagreb, 19. siječnja 2010.)
Mirna Pandžić, cand.med.
Meeting, Mia Bebek: The Neocatechumenal Way
(Zagreb, January 19, 2010)
U utorak 19. siječnja 2010. godine, na redovitom susretu Sekcije
mladih HKLD-a okupili smo se u lijepom broju i s velikim
zanimanjem, jer je naša članica Mia Bebek, kako je i najavljeno,
podijelila s nama svoja iskustva o Neokatekumenskom putu.
Ukratko nam je ispričala o osnivanju i povijesti samog Puta, o
načinu funkcioniranja zajednice, o svrsi i cilju Puta. I mi sami
bili smo jako aktivni, što različitim pitanjima, što iznošenjem
svojih mišljenja o temi.
Druženje smo nastavili do kasno u noć, iako su neki sutradan
imali i ispite!
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
39
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
Predavanje: Stipan Janković
„Radiološke metode i trudnoća“
Susret farmaceuta s biskupom
Pozaićem
(Split, 1. veljače 2010.)
(Zagreb, 4. veljače 2010.)
Krešimir Dolić, dr.med
Kristina Milišić, mr.pharm.
Lecture, Stipan Janković: Radiological Methods and Pregnancy (Split, February 1, 2010)
Meeting of Pharmacists with Bishop Pozaić
(Zagreb, February 4, 2020)
U organizaciji splitske podružnice Hrvatskoga katoličkoga
liječničkog društva u prostorijama Nadbiskupijskog
sjemeništa, u ponedjeljak, 1. veljače 2010. održano je
predavanje na temu „Radiološke metode i trudnoća“.
Pred osamdesetak slušatelja predavanje je održao prof.
dr.sc. Stipan Janković, predstojnik Kliničkog Zavoda za
dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split koji je
u uvodnom dijelu dao kratki pregled svih vrsta zračenja
kojima je čovjek izložen od začeća do smrti.
Ukazao je na još uvijek prisutne nepoznanice sveukupnog
djelovanja na živi organizam kako ionizirajućeg tako i
neionizirajućeg zračenja. Sukladno tome u predavanju
je istaknuto da je u trudnoći „dopušteno“ primijeniti
radiološke dijagnostičke metode s primjenom ionizirajućeg
zračenja samo u vitalnim indikacijama, bilo da se radi o
životu majke ili djeteta. Predavač je ukazao i na moguće
štetno djelovanje zračenja na plod u smislu indukcije
genetskih ili teratogenih oštećenja uz napomenu da je
plod najosjetljiviji u fazi organogeneze, od 8.-15. tjedna
života. Također, govorilo se i o pokušajima zlouporabe
radioloških metoda snimanja radi stjecanja zakonskog
prava na abortus, zatim o zračenju u stomatologiji,
radioterapiji u trudnoći i sl.
S obzirom da je prof. Janković jedan od sukreatora
Nacionalnog programa za „screening“ raka dojke osvrnuo
se i na nedavno objavljene tekstove u „Glasu koncila“
o tzv. izrazitoj štetnosti mamografskog snimanja dojki u
rizičnoj populaciji žena. Istaknuo je da je upravni odbor
Hrvatskog društva radiologa u potpunosti odbacio takve
neutemeljene i znanstveno nedokazane tvrdnje. Naprotiv,
znanstveno je dokazano da je mamografski probir trenutno
najbolja i najsigurnija metoda u ranom otkrivanju raka
dojke uz omjer dobrobiti i štetnosti 254:1 u korist dobrobiti
metode. U istraživanju koje je obavljeno u SAD-u na 1
000 000 žena koje nisu imale nikakve kliničke znakove
karcinoma dojke mamografskim probirom je u 2 700 žena
otkriven karcinom u ranoj fazi s postotkom izlječenja od
preko 95%, a u svega šest žena je otkriven karcinom
dojke koji je bio u uzročnoj vezi s primijenjenim zračenjem
pri mamografskom snimanju.
40
ACTIVITIES OF THE HKLD
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
U Zagrebu je 4. veljače 2010. godine održan susret
Sekcije farmaceuta s duhovnikom mons. dr. Valentinom
Pozaićem. Na početku susreta predsjednica sekcije
mr. pharm. Mirjana Vrsalović pozdravila je okupljene i
podsjetila nas na predavanje koje je održao mons. Pozaić
na osnivačkoj skupštini HKLD-a 16. veljače 1991. godine
pod naslovom Medicus Christianus - Alter Christus.
Naglasila je kako smo mi kao struka uvršteni u čuvare
života, te istaknula neke odlomke iz knjige mons. Pozaića
„Čuvari života“.
Mr.pharm. Mirjana Vrsalović u razgovoru s biskupom
Valentinom
Mons. Pozaić nas je zatim podsjetio kako trebamo razumjeti
pacijente i staviti se u njihov položaj te kako u svakoj
osobi trebamo gledati sliku Božju. Također, u raspravi o
kontracepciji koja je uslijedila, naglasio je važnost života
te je napomenuo kako uvijek trebamo djelovati na višoj
razini u skladu s univerzalnim kršćanskim vrjednotama
i ne gaziti svoju savjest, ne imati cijenu prodaje, ostati
svoji, kako bi uvijek djelovali na dobro pacijenata. Kad
znamo da činimo dobro, trebamo činiti dobro, bez obzira
na ponekad burne reakcije drugih. Kolegice magistre
su stavile naglasak na edukaciju, kako nas samih, tako
i pacijenata, i na spremnost za razgovor s pacijentima.
Zaključeno je da se prilikom razgovara o kontracepciji
treba spomenuti i alternativne metode kao što je prirodno
planiranje obitelji. Biskup je također naglasio da se
trebamo naučiti poštovati i voljeti i da će onda svi okršaji,
kojih će uvijek biti, biti lakši.
Susret smo zaključili Molitvom farmaceuta koja je
www.hkld.hr
ACTIVITIES OF THE HKLD
objavljena u spomen na hodočašće u domovinu Svetog
Oca Ivana Pavla II. od 5. do 17. lipnja 1999. godine u
nakladi katoličkog i poznanjskog Odsjeka Poljskog
farmaceutskog društva i Povijesne sekcije s dopuštenjem
Biskupije u Opolu.
Nakon susreta nastavili smo prigodno druženje uz sok i
kolače u ugodnom razgovoru.
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
umrlo 2200 športaša. Nakon predavanja uslijedila je vrlo
zanimljiva rasprava koja je pokazala kako je predavač svojim
znanjem i iskustvom uspio zainteresirati okupljene kolege.
Predavanje: Šime Manola
„Športsko srce i prevencija
iznenadne srčane smrti kod
športaša“
(Zagreb. 9. veljače 2010.)
Mirna Pandžić
Dr. Šime Manola, kardiolog iz KB Sestre milosrdnice
Lecture, Šime Manola: Athletic Heart Syndrome and Preventing the Sudden Deaths of
Athletes (Zagreb, February 9, 2010)
U utorak, 9. veljače, u okviru redovitih sastanaka Sekcije
mladih HKLD-a, održano je stručno predavanje na temu
"Športsko srce i prevencija iznenadne srčane smrti kod
športaša". Na početku je sve okupljene pozdravila voditeljica
Sekcije Marija Perić, koristeći prigodu da ukratko predstavi
rad Sekcije. Potom je riječ prepustila predavaču dr.Šimi
Manoli, internistu-kardiologu sa Zavoda za kardiovaskularne
bolesti iz Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice" gdje radi u
okviru Referentnog centra za aritmije i elektrostimulaciju srca
MZSS RH.
Tijekom predavanja predstavljena je fiziološka prilagodba
kardiovaskularnog sustava na intenzivan trening. Pokazao
je koje su patološke, a koje fiziološke promjene srca
i kardiovaskularnog sustava opterećenog treningom.
Iznenađuje podatak da su športaši pod dva i pol puta većim
rizikom za iznenadnu srčanu smrt, ako imaju neki od rizika
kao što su hipertrofijska, aritmogena ili kardiomiopatija
drugih karakteristika. Predstavljeni su američki i talijanski
model sistematskih pregleda športaša kako bi se prepoznale
srčane bolesti kod mladih ljudi i prevenirala iznenadna srčana
smrt. Uočljivo je bilo što recimo američki model uopće nema
predviđen elektrokardiogram kojim se može prepoznati
znatan broj stanja, koja nose povišen rizik za iznenadnu
srčanu smrt. Također je predstavljen i pilot projekt u kojem
sudjeluju kardiolozi iz KB Sestre milosrdnice u suradnji
s liječnicima športske poliklinike Zagrebačkog športskog
saveza te rezultati istog za prošlu godinu. Riječ je o projektu
u kojem su u prošloj godini pronađena srčana oboljenja kod
64 aktivna športaša u dobi od 12 do 25 godina.
Dr. Manola je sa žaljenjem konstatirao da osim Zagrebačkog
športskog saveza i njihove poliklinike u Hrvatskoj ne postoji
sustavno praćenje mladih športaša, izrazivši nadu da će se
takav pristup uskoro implementirati na nacionalnoj razini.
Upravo se čini nevjerojatnim podatak da je na športskim
terenima u Europi u zadnjih 10 godina, na športskim terenima
www.hkld.hr
Proslava Dana bolesnika
(Pula, 11. veljače 2010.)
Julijana Franinović Marković, dr. med.
Celebration of World Day of the Sick in Pula
(Pula, February 11, 2010)
Dan bolesnika, 11. veljače, HKLD pulske podružnice.
tradicionalno obilježava misnim slavljem u bolničkoj kapelici
Svetog Mihovila Arkanđela. Misno je slavlje predvodio
porečko pulski biskup mons. Ivan Milovan. Prisutan je bio
i ravnatelj pulske bolnice prim. Lems Jerin. S našim Ocem
biskupom bili su još i fra Đuro Vuradin, OFMConv., bolnički
kapelan, vlč. Milan Mužina duhovni voditelj HKLD Pula, te
đakon Vladimir Brzić. Predsjednica podružnice, dr. Ljubica
Hang Raguž pozdravila je Oca biskupa te pozvala na
zajednički obilazak bolesnika na neurološkom odjelu koji je
na drugom lokalitetu bolnice (oko 3 km udaljen).
Rukovoditelj neurološke djelatnosti prim.dr. Dubravko
Marković i ravnatelj bolnice upoznali su Oca biskupa s
teškoćama neuroloških bolesnika. U većem broju su potpuno
nepokretni, često s teškoćama u govoru i razumijevanju, u
cijelosti ovisni o drugima... poput raspetoga Krista. Sa svakim
se bolesnikom Otac biskup pozdravio, pružio riječ utjehe.
Bolesnici su s radošću pa i suzom dočekali njegov posjet. Na
bolesničkom krevetu je mjesto trpljenja i tu je mjesto susreta
čovjeka i Boga, bilo da se radi o bolesniku bilo da se radi o
zdravstvenom djelatniku ili svećeniku. Duhovne su potrebe
bolesnika i zdravstvenih djelatnika velike, kroz to iskustvo
prolaziti bez Božje prisutnosti je preteško. Dan bolesnika
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
41
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
ACTIVITIES OF THE HKLD
Proslava Dana bolesnika u
Vinkovcima
(Vinkovci, 11. veljače 2010.)
Informativna katolička agencija
Celebration of World Day of the Sick in Pula
(Pula, February 11, 2010)
Prim.dr. Lems Jerin, ravnatelj bolnice, mons. Ivan Milovan,
biskup porečko-pulski, prim.dr.sc. Dubravko Marković,
rukovoditelj Djelatnosti za Neurološke bolesti u Jedinici
intenzivnog liječenja Djelatnosti za Neurološke bolesti
OB Pula (11. veljače 2010.).
podsjetnik je prisutnosti Gospodina u svakom trpljenju. Kao
zdravstveni djelatnici pozvani smo pažljivo čuvati i poštivati
dostojanstvo bolesnika i njegove duhovne potrebe. Blizina
duhovnika je nužna i nezamjenjiva u tim prilikama. Nakon
posjete neurološkom odjelu, uslijedio je još i zajednički
razgovor uz kavu s ravnateljem bolnice. Informirani smo o
planovima izgradnje nove bolnice u okviru koje je predviđena
bolnička kapela.
Zahvalni smo što se na Dan bolesnika potvrđuje zajedništvo
biskupa, svećenika, bolesnika i zdravstvenih djelatnika.
Želimo da to zajedništvo bude snažnije i bolje, na slavu
našeg Gospodina.
Dr. Andrej Angelini, tajnik HKLD Pula, dr.sc. Julijana Franinović
Marković, dr.Ljubica Hang Raguž, predsjednica HKLD
Pula, mr.pharm. Irena Grahovac, rizničarka HKLD Pula, VMS
Snježana Černe, glavna sestra Opće neurologije OB Pula,
VMS Mira Benčić, glavna sestra OB Pula. Sjede: prim.dr.Lems
Jerin ravnatelj OB Pula, mons Ivan Milovan, biskup porečko i
pulski, prim.dr.sc. Dubravko Marković rukovoditelj Djelatnosti
za Neurološke bolelsti OB Pula u ravnateljstvu bolnice
(11. veljače 2010.).
42
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Misnim slavljem koje je 11. veljače u kapeli Opće bolnice
Vinkovci predvodio duhovnik Hrvatskog katoličkog liječničkog
društva (HKLD) - podružnica Vinkovci vlč. Robert Farkaš u
koncelebraciji s duhovnikom Hrvatskog katoličkog društva
medicinskih sestara i tehničara (HKDMST) - ogranak Vinkovci
fra Augustinom Zdravkom Kordićem, koji je i propovijedao,
proslavljen je blagdan ukazanja Gospe Lurdske i XVIII.
svjetski dan bolesnika.
Sudjelovali su bolesnici, članovi vinkovačke podružnice
HKLD-a s predsjednicom dr. Katom Krešić, članovi
vinkovačkog ogranka HKDMST-a s predsjednicom Ivanom
Lovaković, višom medicinskom sestrom, ostali liječnici i
zdravstveno osoblje te ostali djelatnici bolnice.
Na početku mise vlč. Farkaš istaknuo je kako je Gospa
Lurdska simbol vapaja za zdravljem i tijela i duše i zato se na
taj dan posebno moli za bolesnike, za one koji trpe, koji su po
svojim bolima slični Kristu patniku, ali „nadamo se da će biti
slični i Kristu uskrslome i to ne samo u onom vječnom životu
nego već i ovdje u ovom zemaljskom“. Moli se i za liječnice
i liječnike, medicinske sestre i tehničare, koji zajedničkom
stručnošću, ljubavlju i znanjem žele bolesnicima podariti dar
zdravlja koji od Boga dolazi. U propovijedi je Kordić razmatrao
grijeh čija je suprotnost Marijina bezgrješnost za kojom vjernik
teži. „Živimo u vremenu kada izgleda da se sve više briše
granica između grijeha odnosno zla i dobra, kada čovjek sve
manje upotrebljava riječ grijeh pa uzima neke druge izraze
umjesto grijeha, kao: neslaganje, nerazumijevanje, strast,
nagon, običaj, promašaj, navika, bolesno stanje, depresija,
itd. Za psovku neki već govore da je narodno kulturno
blago. Za pobačaj kažu daje žena gospodar svoga tijela.
Za eutanaziju, samoubojstvo zbog bolesti i patnje, obično
kod starijih, kažu da je to dobar odabir dostojne smrti bez
patnje. I u književnosti već ima pokušaja da se izjednači
dobro i zlo“, rekao je propovjednik. Istaknuo je kako su
danas u tom pogledu i mnogi katolici već poljuljani. „Mediji
nas svakodnevno bombardiraju korupcijom i mitom velikih
razmjera. Na poslu mnogi ne mogu raditi pošteno i pravedno
nego po diktatu poslodavaca, a riječ je o potkradanju manjih ili
većih razmjera, inače radniku prijeti opasnost otkaza. Mnogim
ženama i djevojkama prijeti opet opasnost otkaza na poslu ako
ne stupe u grješnu vezu s poslodavcem A da i ne govorimo
o mnogim drugim potkupljivanjima raznih usluga, tj. davanja
mita odvjetnicima, sucima, profesorima, poslodavcima,
itd.“, rekao je Kordić. No, uz sve to kod čovjeka ima jedna
instanca koja se ne da podmititi, a to je savjest. Propovjednik
je poručio kako je Marija „primjer i uzor onoga što nas čeka
jednom u kraljevstvu nebeskom kada ćemo pred Bogom biti
bezgrešni, ali ta bezgrešnost ne dolazi sama po sebi. Ona
se stječe tijekom ovoga zemaljskog života. Pozvani smo da
poslije krštenja koje nas je opralo od istočnog grijeha živimo u
www.hkld.hr
ACTIVITIES OF THE HKLD
Božjoj milosti“. Put za ostvarenje bezgrešnosti u kraljevstvu
nebeskom su duhovna sredstva, zaključio je Kordić. Na
orguljama je tijekom misnog slavlja svirala Mihaela Adžić.
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
Okrugli stol o transplantaciji,
(Rijeka, 12. veljače 2010.)
Anđelko Vlah, dr. stom.
Round Table Discussion on Transplantation
(Rijeka, February 12, 2010)
Medicinsko osoblje i pacijenti okupljeni na Sv. Misi
„Liječnici i medicinske sestre su svakodnevno u svome
radu u kontaktu sa svojim bolesnicima bilo u ambulantama,
bilo na bolesničkoj postelji u bolnicama i kroz taj svoj rad
daju sebe i kao stručnjake i kao osobe. Dan bolesnika je
prigoda da se damo i na drugi način da zajedno s našim
bolesnicima molimo na misi, da molimo prvenstveno za njih,
ali i za nas da na taj način crpimo snagu da u tom našem
svakodnevnom kontaktu s bolesnikom dajemo najviše od
sebe što možemo, da ne dajemo sebe samo kao stručnjake
nego da dajemo sebe kao osobe. Istodobno je Svjetski
dan bolesnika i prigoda da zahvalimo našim bolesnicima
na njihovu strpljenju u patnjama. Želimo im zahvaliti na
razumijevanju koje pokazuju prema nama i liječnicima i
medicinskim sestrama, ne samo oni, nego i njihovi članovi
obitelji. Dakle, to je prigoda kada iskazujemo i naše divljenje u
njihovu strpljenju i našu zahvalnost, a istodobno je to prigoda
da na Svjetski dan bolesnika i mi liječnici i medicinske sestre
osvijestimo još jednom u sebi da ne gledamo na svoj poziv i
svoj rad kroz brojke nego kroz zadovoljstvo koje imamo kada
pružamo pomoć onome kome je ona potrebna“, rekla je dr.
Krešić. Vjerovati u Boga, moliti se i pomagati bolesnicima za
višu medicinsku sestru Lovaković je nešto nerazdjeljivo što
proizlazi iz kršćanskih vrijednosti.
Povodom Svjetskog dana bolesnika u organizaciji Hrvatskoga
katoličkoga liječničkog društva u predavaonici 1 Medicinskog
fakulteta Rijeka održan je Okrugli stol o transplantaciji. Pet
uglednih stručnjaka je svatko sa svoga gledišta - znanstvenog
područja - izložio problematiku.
Mr.sc.dr. Kristijan Krpina govorio je o povijesti transplantacije od
samih početaka do današnjih dana, posebno se osvrćući na „
Riječku transplantaciju bubrega“ i na timski rad prof. dr. Vinka
Frančiškovića. Dana 31. siječnja 1971.g. je pokojni akademik
Frančišković s eminentnim timom stručnjaka Kirurške klinike
KBC-Rijeka izvršio prvu transplantaciju bubrega u nas. Do
danas su izvršene 903 transplantacije u spomenutoj klinici.
Izlaganje dr. Krpine bilo je vrlo zanimljivo, iscrpno izvješće u
kojem je podastro niz podataka o složenom timskom radu u
samoj tehnologiji i cjelokupnom tijeku operacije.
Prof.dr.sc. Nenad Hlača je govorio o temi s motrišta prava i
pravosuđa. Posebno se je osvrnuo na značajnu audijenciju
koju je Papa Benedikt XVI. održao 2008. god. povodom
velikog kongresa liječnika u Rimu na temu transplantacije,
gdje je naglašeno da valja ostvariti pozitivnu atmosferu
glede transplantacije. Sebedarje, solidarnost i ljubav su tri
osnovna stožera u problematici transplantacije. Tijelo nije
samo objekt, nego je subjekt koji svojim objektom nosi i čini
cjelovitu osobnost. Valja uskladiti pravo u EU. Na skupu u
Rimu donesen je i protokol o transplantaciji, no on se ne
primjenjujei na reprodukciju, tj. na jajne stanice (vezano
uz medicinski potpomognutu oplodnju). Prof. Hlača ukazao
je na još mnoge neriješene probleme na ovom području.
Najdelikatniji je problem što se najčešće uzimaju organi
mrtve osobe, i zaključuje da ne smije biti sukoba interesa
između čovjeka i medicinske etike, a članak 27. Zakona
ustrajava na otvaranju „banke tkiva“. i na međunarodnoj
regulaciji eksporta i inporta tkiva.
Prof.dr.sc. Vesna Golubović govorila je s aspekta anesteziologa
Preuzeto s: www.ika.hr
Sudionici okruglog stola
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
43
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
i reanimatologa i iznijela više informacija o smrti, s težištem na
moždanoj smrti. Ključno pitanje glasi: Što je moždana smrt? To
je prekid svih funkcija mozga koje se još mogu klinički ustanoviti.
Smrt je cjeloviti gubitak funkcija moždanog debla, i u timskom
radu, kao što je transplantacija organa, valja precizno sa svim
dostatnim mjerenjima životnih funkcija smrt i dokazati. Apnea
test urađen višekratno jedan je od pokazatelja smrti. 1976 god.
ustanovljen je U.K. CODE i po njegovim se kriterijima dokazuje i
ustanovljuje moždana smrt.
Prof.dr.sc. Josip Grbac je s gledišta teološke moralke dao
niz iznimnih informacija o gledištima Katoličke crkve na
transplantaciju organa. Naglasio je da je Katolička crkva
od pape Pija XII. do pape Ivana Pavla II. učinila snažan
iskorak u vrednovanju medicinskog zadiranja u ljudsko tijelo,
pa tako i na transplantaciju organa. Transplantacija organa
ima višeznačnu vrijednost i stoji s moralnog gledišta na
nekoliko postulata koje valja poštivati: solidarnost, finalitet i
altruizam.
Za svaki postulat dr. Grbac je dao objašnjenje i zaključio je da je
moralo proći dosta vremena da Crkva u strahu za ljudski integritet
(ne samo fizički), donese svoje stavove o transplantaciji organa.
Na već spominjanom kongresu u Rimu naglasio je da je papa
Benedikt XVI. rekao da Crkva prihvaća desakralizaciju smrti i
da su religijski i etički nazori o transplantaciji organa sukladni u
svim velikim religijama, a jedina su iznimka Romi, koji insistiraju
na ukopu cjelovitog tijela. Jehovini svjedoci svojim religijskim
stavovima ne prihvaćaju transfuziju krvi i tako izazivaju određene
probleme u praksi.
Prof.dr.sc. Eduard Pavlović ukazao je na svu kompleksnost
problema transplantacije. Očito je da je u timskom radu pri
transplantaciji organa mjesto neuropsihijatra nezaobilazno,
kako prije tako i nakon transplantacije. Kompleksnost
problema je ogromna, dr. Pavlović je na temelju „Riječkog
slučaja transplantacije bubrega“ pojašnjavao psihofizičku
i fiziološku situaciju u kojoj se nalaze primatelj i davatelj.
Stanje jedinke i društva općenito se preslikava. Ti su problemi
višeslojni. Iznimno je važno stanje obitelji kao jedinke i
čimbenika društva. Da li netko vrši pritisak bilo na darovatelja
ili na primatelja organa itd.?
Tijekom više od dva sata sudionici okruglog stola na zanimljiv
su način približili relativno velikom i vrlo zainteresiranom
auditoriju ovu široku temu. Potakli su opsežnu raspravu, tako
da se je već poodmaklo vrijeme činilo vrlo kratkim.
Podsjećajući na vrlo uspjeli susret Hrvatskog društva
katoličkih liječnika 2009. u Gospiću s gotovo 180 sudionika
iz cijele Hrvatske, duhovnik gospićke podružnice tog društva
vlč. Antun Luketić, gospićki župnik i dekan, zahvalio je
djelatnicima bolnice na susretljivosti koju pokazuju oko
duhovne skrbi za bolesne, a predsjednica HKLD dr. Vrkljan
Ilijevski zaželjela je svima u povodu početka korizme više
odricanja od ljudskih slabosti i sebičnosti. Biskup je u
propovijedi ukazao na univerzalnu poruku evanđeoske
prispodobe o milosrdnom Samarijancu, kao onom koji
nesebično pomaže bratu u nevolji, pa i onda kada to nije
njegova izravna dužnost i briga, te sve medicinske djelatnike
i njihove štićenike preporučio zagovoru Gospe Lurdske.
Na misi je uz ostale bila i dr. Ružica Čanić, ravnateljica
gospićkog Zavoda za javno zdravstvo, i u ime Doma zdravlja
Biskup Bogović u obilasku bolesnika gospićke bolnice
viša medicinska sestra Dubravka Brkljačić.
Djelatnice Caritasa Gospićko-senjske biskupije Ivana Bilen
i Kata Matanić, u ime ravnatelja vlč. Luke Blaževića, i uz
svesrdnu pomoć medicinskih sestara na čelu s glavnom
sestrom Ružom Uremović, predsjednicom Hrvatskog
katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara, darovale
su bolesnicima krafne, sokove i kolače.
Biskup Bogović posjetio
gospićku bolnicu
Predavanje: Marin Knežević
„Pokret Božanskog milosrđa“
(Gospić, 16. veljače 2010.)
(Zagreb, 16. veljače 2010.)
Informativna katolička agencija
Katarina Marušić, cand.med.
Bishop Bogović Visits the Gospić General
Hospital (Gospić, February 16, 2010)
Lecture, Marin Knežević: The Divine Mercy
Movement (Zagreb, February 16, 2010)
Prigodom Svjetskog dana bolesnika i Caritasove akcije pomoći
siromašnima i bolesnima gospićko-senjski biskup Mile Bogović
predvodio je 16. veljače u gospićkoj Općoj bolnici misu na
kojoj se okupilo pedesetak liječnika i medicinskog osoblja na
čelu s ravnateljicom prim. dr. Marijom Vrkljan Ilijevski. Biskup
je obišao bolesnike koje su prigodnim darovima obradovali
djelatnici Caritasa Gospićko-senjske biskupije.
44
ACTIVITIES OF THE HKLD
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Sekcija mladih HKLD-a ugostila je 16. veljače ponovno
zanimljivog gosta. S nama je bio vlč. Marin Knežević,
utemeljitelj Pokreta Božanskog milosrđa. Vlč. Marin je
svećenik već 17 godina, trenutno je župnik u župi sv. Mateja u
Bizovcu, a s nama je podijelio neka svoja životna iskustva.
Vlč. Marin nas je poveo na put kojim je hrabro i odvažno
koračala sestra Faustina, a koji i on sam želi slijediti. Sv.
www.hkld.hr
ACTIVITIES OF THE HKLD
Faustina Kowalska je jedna od najpoznatijih svetica Crkve.
Ona je apostol Božjeg milosrđa. Isus je upravo nju poslao da
svijetu navijesti i približi milosrdnu Božju ljubav. Isus joj se
objavljivao, a ona ga je vidjela, čula i prepoznavala u duhu.
Sestra Faustina je sve to zapisivala u svom dnevniku jer je
Isus želio da cijeli svijet postane svjestan Njegove ljubavi
za svakog čovjeka. Vlč. Marin nas je upoznao i s Pokretom
kojeg je utemeljitelj te nas podsjetio koliko je Bog prisutan i
milosrdan u našim životima.
Na kraju, zajedno smo se u molitvi krunice Božanskog
milosrđa susreli s Milosrdnim Isusom i tako na najljepši
način zahvalili Isusu što smo još jedan susret utorkom
proveli u Njegovoj ljubavi. Željeli smo Isusu pokazati da se
u svakodnevnim borbama, patnjma, napastima i strahovima
u Njega uzdamo jer vjerujemo da u nama prepoznaje „duše
koje su za let stvorene“.
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
i djelovanje našeg Društva. Zanimalo ga je koliko članova
imamo, posebno farmaceuta, mladih liječnika, studenata.
Prikazali smo godišnji program stručnih i duhovnih događanja
naše podružnice. Mons. Župan je pozdravio naše nastojanje
da katolički liječnici budu prisutni u javnosti. Zanimao ga je
odnos našeg Društva s HLZ-om i HLK-om. Izvijestili smo ga
da se naša stručna predavanja, koja su otvorena za javnost,
najavljuju u medijima i da im HLK dodjeljuje bodove prema
svom pravilniku. Poziv da svojim sudjelovanjem uveliča XIX.
Godišnju skupštinu HKLD-a u Trsatskom svetištu 17. travnja
Članovi riječkog HKLD-a s biskupom Valterom Županom
Vlč. Marin Knežević, župnik iz Bizovca
Katolički liječnici posjetili krčkog
biskupa mons. Valtera Župana
(Krk, 20. veljače 2010.)
2010. mons. Župan je spremno prihvatio.
Na kraju je svakom posjetitelju poklonio knjigu „Krčka
biskupija danas i u prošlosti“ uz poziv da ga ponovno
posjetimo, što smo s radošću obećali. Izlet na Krk završili
smo razgledavanjem drevne krčke katedrale, u kojoj se
nalazi i jedinstveni ranokršćanski kapitel s motivom ptica
koje se hrane ribama.
Predavanje: Mirela Bušić
„Presađivanje organa - novi
život na dar“
(Zagreb, 23. veljače 2010.)
Vanja Grbac Gredelj, dr. med.
Catholic Doctors Visit Msgr. Valter Župan,
Bishop of Krk (Krk, February 20, 2010)
U subotu, 20. veljače 2010. članovi upravnog odbora riječke
podružnice HKLD-a posjetili su krčkog biskupa mons. Valtera
Župana. Zahvalili smo mons. Županu na novom duhovnom
asistentu naše podružnice dr. Jerku Valkoviću, svećeniku krčke
biskupije i profesoru moralne teologije na Teologiji u Rijeci, KBF
u Zagrebu i na Visokoj teološko-katehetskoj školi u Zadru.
U ugodnom i plodnom razgovoru uz ukusnu zakusku proveli
smo gotovo dva sata. Monsinjora Župana zanimao je sastav
www.hkld.hr
Mirna Pandžić, cand.med.
Lecture: Mirela Bušić: Organ Transplantation The Gift of a New Life
(Zagreb, February 23, 2010)
U utorak 23. veljače održano je predavanje na temu
„Presađivanje organa - novi život na dar“ koje je organizirala
Zagrebačka podružnica HKLD-a. Predavač je bila dr. Mirela
Bušić, nacionalni transplantacijski koordinator pri Ministarstvu
zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.
Na samom početku sve okupljene pozdravila je prof.
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
45
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
dr. Dubravka Kocijan-Hercigonja, istaknuvši kako je u
HKLD-u ova akademska godina proglašena „Godinom
transplantacije“, kako bi zdravstveni radnici shvatili koja je
važnost transplantacijske medicine.
Tijekom predavanja dobili smo uvid u rad složene mreže
udruge Eurotransplant i u etička pitanja koja prate postupak
doniranja organa i transplantaciju, te također čuli iskustva
onih koji danas žive upravo zahvaljujući darovanom organu
(članice Hrvatske udruge Transplant s kojima HKLD surađuje
već više godina).
Dr. Bušić istaknula da je nacionalno zakonodavstvo s izrazito
dobro razrađenim pravilnicima Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi stvorilo pretpostavke da broj transplantacija u
Hrvatskoj svakim danom bude sve veći.
Hrvatska je u transplantacijski program uključena od 1971.
godine, a od 2007. godine punopravni je član udruge
Eurotransplant.
Danas u Europi 56.000 ljudi čeka na presađivanje organa,
a 12 njih svakodnevno umre čekajući na organ. Zanimljiv
podatak je i da u Hrvatskoj broj umrlih donora 17,8 na milijun
stanovnika i da svakodnevno raste, dok je broj živih donora
jako mali.
U Hrvatskoj se postupku transplantacije pristupa uz poštivanje
Istambulske deklaracije koja osuđuje tzv. transplantacijski
turizam i podrazumijeva pravičnu dostupnost primateljima
s nacionalne liste čekanja, uvažavajući pretpostavljeni
pristanak donora organa.
Podatci govore da je u katoličkim zemljama broj darovatelja
veći, a i sam papa Ivan Pavao II. poticao je na čin
nesebičnog darivanja organa. Dr. Bušić upotrijebila je citat
Svetog Oca koji je rekao „Sve što može poslužiti živome,
grijeh je pokopati.“
U Hrvatskoj je u 2009. godini obavljeno 265 transplantacija.
Nakon predavanja uslijedila je zanimljiva rasprava uz
mnoštvo pozitivnih stavova i ideja o načinu na koji bi se
povećao broj živih darovatelja.
Predavanje: Jasna StoićBrezak „Smrt mozga - rano
prepoznavanje donora“
(Karlovac, 24. veljače 2010.)
Snježana Šlat, dr.med.
Lecture, Jasna Stoić-Brezak: Brain Death Early Donor Detection
(Karlovac, February 24, 2010)
U srijedu, 24. veljače 2010. godine održano je predavanje
iz područja transplantacijske medicine u prostorijama Opće
bolnice u Karlovcu. S namjerom senzibilizacije zdravstvenih
djelatnika u promicanju transplantacije, kao predavača
smo pozvali dr. Jasnu Stoić-Brezak, spec. anesteziologije i
reanimatologije, transplantacijskog koordinatora iz Kliničkog
bolničkog centra Zagreb (Rebro).
Dr. Stoić-Brezak nas je u uvodu upoznala s načinom
dijagnosticiranja smrti mozga, objasnila pojmove kliničke
46
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
ACTIVITIES OF THE HKLD
i moždane smrti i fiziološke procese koji dovode do smrti
organizma u cjelini. Nakon predavanja slijedila je rasprava
tijekom koje su postavljana zanimljiva pitanja. Neke je
zanimala razlika između kliničke i moždane smrti, druge kad
se odlučuje tražiti od obitelji darovanje organa, treće koliko je
vremena na raspolaganju za iskorištavanje pojedinih dijelova
tijela donora. U praksi dr. Jasna Stoić-Brezak nastoji da svako
darivanje organa bude u pravom smislu darivanje od strane
obitelji donora. Obitelj se nikad nije protivila njihovoj odluci
ako bi postojala donorska kartica stradalog. Predavanje je
bilo vrlo zanimljivo i poučno.
Predavanje: Ilija Živković
„Religioznost iz straha“
(Zadar, 24. veljače 2010.)
Dr.sc. Sanja Kardum, dr.med.
Lecture, Fra Ilija Živković, Religiosity Out of
Fear (Zadar, February 24, 2010)
U srijedu, 24. veljače 2010. godine u dvorani Nadbiskupijskog
sjemeništa „Zmajević“ u Zadru, HKLD - Podružnica Zadar
organizirala je zanimljivo predavanje pod naslovom
„Religioznost iz straha“. Predavanje je održao ugledni
predavač, franjevac i psiholog, prof.dr.sc. fra Ilija Živković,
profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu,
Hrvatskim studijima u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu u Zagrebu i Visokom učilištu u Zaprešiću.
Prof. Živković navodi da od svih vjera i vjernika na svijetu
možda postoji samo 3% vjernika koji žive svoju vjeru. Tako
i u našu Crkvu ulaze ljudi sa svojom osobnošću, ali i svojim
bolestima, neurozama i psihičkim poremećajima.
Ljudi koji u djetinjstvu nisu bili okruženi ljubavlju, podrškom i
sigurnošću često ostaju ranjeni za cijeli život. Ako su te osobe
iz vjerničkog okruženja, često imaju iskrivljenu sliku Boga te
ne doživljavaju Boga kao Ljubav, već Boga - sudca i onoga
koji kažnjava. Vrlo često u njih je izražen jak osjećaj krivnje.
Tome može pridonijeti i vjeronauk, kateheze ili propovijedi
koje previše naglašavaju Boga Starog Zavjeta, Boga koji nas
uvijek prati i bilježi svaku našu pogrešku i promašaj i strogo
kažnjava, a nasuprot Bogu Ljubavi koji čovjeka voli, oprašta
mu te Boga Otkupitelja koji nas je sve otkupio.
Krive slike o Bogu izvor su tzv. ekleziogenih neuroza. U svom
predavanju prof. Živković je dijeleći ove neuroze na poznate
podtipove (opsesivni tip, histerični, narcisoidni...) detaljno je
opisao ponašanje takvih osoba u Crkvi, razloge zašto u Crkvi
ostaju te zašto ulaze u neke zajednice unutar Crkve.
Prof. Živković zaključuje kako je najbolji lijek za liječenje
ekleziogenih neuroza ispravna ispovijed, te smatra kako bi
bilo dobro da su svećenici - ispovjednici upoznati s osnovama
psihologije. Također smatra bitnim način kako svećenici, ali
i cijela Crkva prezentiraju Boga, kakvu sliku o Bogu nose
u sebi i prenose drugima. Od presudnog značenja smatra
pronalaženje i promoviranje duhovnosti u našim životima.
Naime, čovjek nije samo fizičko i psihičko biće kako ga vidi
klasična psihologija. Čovjek je (za razliku od svih drugih
stvorenja) duhovan! U čovjeku duhovna duša prožima
www.hkld.hr
ACTIVITIES OF THE HKLD
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
njegovu fizičku i psihičku razinu. Tek podizanjem na duhovnu
razinu, na kojoj se čovjek pita „Tko sam?“, „Zašto živim ?“
„Tko me je želio, volio i stvorio?“ i u susretu s Bogom u Isusu
Kristu, čovjek može pronaći izlaz iz psihičkih poremećaja i
neuroza, te pronaći zdravlje i smisao svoga života.
Prvi predsjednik HKLD Koprivnica dr. Milivoj Kovačić
Fra Ilija tijekom predavanja u Nadbiskupskom sjemeništu
Zmajević
Proslava pete obljetnice
djelovanja HKLD-a u
Koprivnici
(25. veljače 2010.)
Dražen Sačer, dr.med.
Celebration of the Fifth Anniversary of HKLD
Activity in Koprivnica (February 25, 2010)
Nakon što su 11. veljače obilježili Dan bolesnika
koncelebriranom svetom Misom u Općoj bolnici „Dr. Tomislav
Bardek“ koju je predvodio vlč. Milan Lončarić, župnik župe
Sv. Martina biskupa u Virju, članice i članovi koprivničke
podružnice HKLD-a 25. veljače svečano su obilježili petu
obljetnicu svoga postojanja.
U Pastoralnom centru „Bl. Alojzije Stepinac“ u Koprivnici svetu
Misu, koju je svojim je pjevanjem uveličala klapa „Alojzijevci“,
slavio je duhovnik Podružnice vlč. Krunoslav Pačalat.
Telegramsku čestitku predsjednice HKLD-a dr. Marice MiletićMedved pročitala je tajnica podružnice dr. Irena Celiščak
Koštarić, a članice i članovi dirnuti toplim riječima potpore
svoje predsjednice, zahvalili su srdačnim pljeskom. Susretu
liječnika i ljekarnika nazočile su ravnateljica koprivničke
Bolnice dr. Gordana Slavetić, zamjenica ravnateljice
županijskog Doma zdravlja dr. Marija Krajina, predsjednica
koprivničke podružnice Hrvatskog katoličkog društva
medicinskih sestara i tehničara VMS Gordana Zlatar Šantek
i glavna sestra Bolnice VMS Marina Friščić.
www.hkld.hr
O prvih pet godina koprivničke podružnice i o osnutku HKLD-a
kojem je uz dr. Vinka Pavlovića jedini iz Podravine i Prigorja
nazočio, nadahnuto je govorio sjećajući se mnogih detalja
počasni predsjednik Podružnice dr.Milivoj Kovačić. Najavio
je i svoj rad na knjizi o apostolatu zdravstva u Podravini.
Duhovno promišljanje na temu „Strah Božji“ u sklopu redovite
jednomjesečne male duhovne obnove članica i članova
Društva, izuzetno nadahnuto iznio je vlč. Krunoslav Pačalat.
Glazbeni duet, Martina - vokal i dr. Matija Evačić - gitara, inače
član Podružnice HKLD-a i voditelj sekcije mladih, oduševili
su svojom maestralnom izvedbom duhovnih pjesama. Nakon
svake skladbe izvođači su izmamili buran pljesak gotovo
do kraja ispunjene vjeronaučne dvorane. Njih dvoje bit će
sudionicima ovogodišnjeg Uskrsfesta u Zagrebu.
Na kraju susreta dogovoreno je da će se duhovna obnove
održati u Opatiji od 9. do 11. travnja, a izlet u Vukovar i Ilok
krajem travnja. Najavljeno je i stručno predavanje „Izazovi
transplantacijske medicine“ koji će se održati 4. ožujka u 19
sati u Bolnici, u organizaciji s Hrvatskim liječničkim zborom.
Susret je završen večerom i druženjem u svečanoj dvorani
Pastoralnog centra u prijateljskom ozračju kojem je posebno
doprinio domaćin i duhovnik Podružnice vlč. Krunoslav
Pačalat.
Okupljeni članovi koprivničkog HKLD-a na obljetnici
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
47
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
Izazovi transplantacijske
medicine u Hrvatskoj
(Koprivnica, 4. ožujka 2010.)
Irena Celiščak-Koštarić, dr.med.
Challenges of Transplant Medicine in Croatia
(Koprivnica, March 4, 2010)
Dana 4. ožujka 2010. u Edukacijskom centru Opće bolnice
u Koprivnici održano je predavanje na temu „Izazovi
transplantacijske medicine u Hrvatskoj“. Predavanje su zajedno
organizirale koprivnička podružnica HKLD-a i HLZ-a. O stanju
transplantacijske medicine u Republici Hrvatskoj govorio je
transplantacijski kirurg, voditelj odjela abdominalne kirurgije KB
Merkur dr. Branislav Kocman.
Dr. Kocman je iznio podatke o aktualnom stanju transplantacijske
medicine u Hrvatskoj, o donaciji organa, donorskoj kartici, o tome
ima li Hrvatska dovoljno donora, kao i o Eurotransplantu u koji
je i Hrvatska uključena. Nakon toga uslijedilo je predavanje dr.
Josipa Večenaja, rukovoditelja Jedinice djelatnosti za anesteziju,
reanimatologiju i intenzivno liječenje iz Opće bolnice Koprivnica,
koji nam je govorio o transplantacijskoj medicini u Koprivničkokriževačkoj županiji. Puni dojmova i novih informacija druženje
smo nastavili uz zanimljivu raspravu i na kraju uz prigodni
domjenak.
ACTIVITIES OF THE HKLD
U četvrtak, 11. ožujka 2010. godine, u organizaciji zagrebačke
podružnice HKLD-a u Dvorani „Margarita Peraica“ održano
je predavanje pod naslovom „Medicina spavanja“ koje je
održao dr.sc. Pavao Krmpotić, spec. neurologije, somnolog i
voditelj Centra za poremećaje spavanja pri Kliničkom odjelu
za psihofiziologiju Psihijatrijske bolnice Vrapče.
U uvodnom dijelu predavanja dr. Krmpotić upoznao nas
je s povijesnim činjenicama medicinskog praćenja ovih
poremećaja. Potom je prikazao najčešće oblike insomnija
i hipersomnija te nam dao temeljne informacije vezane
uz simptomatologiju, dijagnostiku i mogućnosti liječenja.
Posebno se osvrnuo na sindrom apneje u spavanju. Tom
prigodom prikazao nam je i kratak video sadržaj slučaja
Dr.sc. Pavao Krmpotić tijekom predavanja
pacijenta iz svoje liječničke prakse. Nakon predavanja
uslijedila je konstruktivna rasprava koja je pokazala da su
poremećaji spavanja česti problem u svakodnevnoj liječničkoj
praksi, a do kraja ispunjena dvorana opravdala je očekivanja
organizatora i još jednom posvjedočila da su aktualne teme
suvremene medicine sadržaji koji će zainteresirati publiku.
Predavači dr. Branislav Kocman i dr. Josip Večenaj
Predavanje: Pavao Krmpotić
„Medicina spavanja“
(Zagreb, 11. ožujka 2010.)
Tihomir Ježinac, cand.med.
Lecture, Pavao Krmpotić: Sleep Medicine
(Zagreb, March 11, 2010)
48
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Placebo u liječenju boli
(Osijek, 11. ožujka 2010.)
Slaven Falamić, mr.pharm.
Placebo in the Treatement of Pain
(Osijek, March 11, 2010)
Osječka podružnica HKLD-a organizirala je 11. ožujka u
okviru redovitih susreta svojih članova predavanje na temu
„Placebo u liječenju boli“ koje je održala doc.dr.sc.
Slavica Kvolik, specijalistica anesteziologije iz KBC Osijek.
Sve okupljene najprije je pozdravio voditelj podružnice dr.
Krešimir Pinotić, a zatim se okupljenima obratio i p. Zvonimir
Rubinić, SJ, izrazivši zadovoljstvo zbog aktivnosti Društva i
www.hkld.hr
ACTIVITIES OF THE HKLD
teme o boli koja je u doba korizme posebno zanimljiva.
Docentica Kvolik sistematično je i na zanimljiv način obradila
mogućnosti korištenja placeba u liječenju boli. Objasnila
je sam pojam placeba u liječenju, metodologiju kliničkih
istraživanja koja uključuju uporabu placeba, dotaknuvši se
jednako medicinskih i etičkih načela koji pri tome vrijede, te
prikazala rezultate istraživanja u liječenju boli placebom. Iako
često nismo svjesni toga, kaže doc. Kvolik, fenomen boli osim
fizioloških i neurokemijskih procesa povezan je s doživljajem
pojedinca tj. ovisi o njegovom sociološkom, psihološkom
statusu i očekivanju. Postoje pojedinci koji slabije ili jače
reagiraju na placebo - tzv. bolji ili lošiji responderi.
Zaključeno je kako placebo efekt uz poštivanje svih etičkih
načela može biti vrlo koristan u liječenju, kako boli tako i
drugih stanja. U uspješnosti takvog liječenja ključnu ulogu
ima zdravstveni djelatnik-liječnik ili farmaceut u izravnom
razgovoru i kontaktu s pacijentom, zbog međusobnog
povjerenja kao bitnog čimbenika u liječenju placebom.
Višestruke dobiti liječenja placebom osim ušteda u zdravstvu
jesu i smanjenje štetnih nuspojava lijekova. Doc. Kvolik iz
svog iskustva zaključila je kako pacijenti koji su vjernici lakše
podnose bol i općenito patnju koja ona nosi sa sobom.
Rasprava nakon predavanja ponovno nas je podsjetila koliko
vjera pojedincu, kao duhovnom biću, može pomoći u patnji
i boli kako fizičkoj tako i onoj duhovnoj, o kojoj promišljamo
kroz korizmu. Zasigurno ćemo u svom daljnjem radu više
koristiti placebo i svoje bolesnike podupirati razgovorom i
suosjećanjem u Duhu.
Predavanju održanom u Rezidenciji Družbe Isusove
prisustvovalo je četrdesetak članova Društva.
AKTIVNOSTI DRUŠTVA
doprinijeli su širenju Evanđelja – radosne vijesti.
Nagovor je potaknuo živu raspravu, svatko je govorio iz svog
srca i iskustva, a dr. Anđelko Vlah govorio nam je svoje stihove:
U BOLOVIMA BOG ISPRAVLJA ČOVJEKA
U bolovima Bog ispravlja čovjeka,
Neprekidnim probadanjem u kostima
Kad osjet njegov i od kruha zazire
I duša ljudska i od hrane najbolje
Kad ljudska put u strašnom bolu nestaje
I škrte kosti kožu joj probijaju
Kad tijelo već se bliži grobu svojemu
I život ljudski mraku smrtnih grčeva
No
Ako stoji uzanj neki anđeo
Odvjetnik, samo jedan između tisuću
Na dužnost ljudsku čovjeku da ukaže
I smiluje se na njega i zamoli
Daj, spasi ga od silaska u podzemlje
Jer ja sam otkupljenje za njega našao
Tada
Čovjeku tijelo opet će procvjetati
Postat će mlado, snagom prve mladosti
I blag će biti Bog njegovoj molitvi
I čovjeku će vratiti pravo njegovo
I čovjek će se opet čovjeku okrenuti.
Korizmena duhovna obnova
(Lovran, 28. ožujka 2010.)
Vanja Grbac-Gredelj, dr.med.
Lent Retreat
(Lovran, March 28, 2010)
Usprkos kišnoj prognozi, po „bijelom jugu“, osvanula je
sunčana subota. Već oko 9.30 počeli smo se okupljati u
vrtu Pastoralnog centra na zajedničkoj korizmenoj duhovnoj
obnovi riječke i pulske podružnice HKLD-a. Pozdravljamo se
sa starim znancima i upoznajemo nove.
Voditelj nam je dr.sc. Božidar Mrakovčić profesor Teologije u
Rijeci. Za ovu prigodu odabrao je Knjigu o Jobu, u kojoj ćemo
pokušati naći smisao ljudske patnje. Kako Bog, koji je dobar
i pravedan i koji bi, prema tradicionalnoj mudrosti, trebao
kažnjavati grješnike, može dopustiti patnju pravednika?
Ljudska patnja je čovjeku tajna i zauvijek ostaje tajnom. Ona
je integralni dio ljudske naravi. Patnja je i dio Božje edukacije
i discipline. Poput stroga oca, koji djecu odgaja da ih sačuva,
na taj način nas Bog čuva od propasti. Kao vjernike Knjiga
o Jobu nas uči da u molitvi imamo pravo reći svoje misli i
negativne osjećaje. Tako ih Bog može izliječiti u nama.
Kao liječnike uči nas da pacijentima nije potrebna „hladna
teologija“. Često problem patnje ostaje bez odgovora, ali
našim pacijentima uvijek možemo pokazati suosjećanje.
Pouku o svrsi patnje našli smo i u Novom zavjetu, u Poslanici
Hebrejima. Bog nam nije dalek kad patimo. Isusova patnja
na križu za nas je spasonosna. Pavlovo sužanjstvo i patnja
www.hkld.hr
Razgovor smo nastavili uz kavu na sunčanoj terasi.
Svetu Misu predvodio je dr. Mrakovčić. Pjevanje je na gitari
pratio naš liječnik, bogoslov i glazbenik dr. Ivan Perković.
Poslije ukusnog ručka okupili smo se na meditaciju o Kristovoj
muci. Naš svestrani dr. Ivan prikazao nam je prezentaciju „Dr.
Alexander Metherell: Isus Krist – Realan izvještaj o muci“.
Nakon ovog susreta punog radosti druženja vrijeme rastanka
došlo je prebrzo. Oprostili smo se od kolegica i kolega iz Pule
i Pazina s obećanjem da ćemo se ponovno naći: u jesen
na duhovnoj obnovi koju u Opatiji za naše dvije podružnice
organizira podružnica u Puli i na proljeće ponovno u Lovranu
u organizaciji riječke podružnice.
Članovi riječkog i pulskog HKLD-a na duhovnoj obnovi u Lovranu
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
49
DOMAĆE VIJESTI
Okrugli stol: GROZD „Kako
promovirati općeljudske
vrijednosti na široj društvenoj i
političkoj razini?“
NATIONAL NEWS
Tihomir Ježinac, cand.med.
Round Table Discussion, GROZD: How to
Promote the Common Human Values at the
Social and Political Levels
(Zagreb, January 31, 2010)
(Zagreb, 31. siječnja 2010.)
Dvodnevno druženje s europarlamentarcima bilo je još jedan
od poticaja da glas katolika u hrvatskome društvu bude
što prisutniji i što snažniji. U nedjelju, 31. siječnja, udruga
Glas roditelja za djecu (GROZD) organizirala je okrugli stol
s temom "Kako promovirati općeljudske vrijednosti na široj
društvenoj i političkoj razini?".
Sudionici okruglog stola bili su zastupnici u Europskom
parlamentu gosp. Berndt Posselt iz Njemačke, član
pregovaračkog odbora Europskog parlamenta s Hrvatskom,
dr. Anna Zaborska iz Slovačke i dipl.ing. Antonio Cancian iz
Italije, član pregovaračkog odbora Europskog parlamenta s
Hrvatskom, zatim predsjednik Komisije Hrvatske biskupske
konferencije za odnose s državom varaždinski biskup mons.
Josip Mrzljak, glavni imam zagrebački i zamjenik muftije
Aziz ef. Hasanović, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva
i socijalne skrbi dr. Ante Zvonimir Golem i zastupnica u
Hrvatskom saboru Marijana Petir.
Berndt Posselt istaknuo je da jedna skupina kršćana pogrešno
misli kako Europska unija može biti kršćanskija u odnosu
na njezine države članice. Europa će biti onoliko kršćanska
koliko su njezini kršćani aktivni. Druga pogrješka je misliti da
je Europska unija antikršćanska mašinerija koja će uništiti
kršćanstvo. EU je poput određene vrste arene u kojoj se
različite sile međusobno bore, a mi kao kršćani možemo biti
uspješni samo ako se bavimo europskim pitanjima, a ne da
se samo prepustimo, rekao je Posselt, te podsjetio kako je
Rocco Buttiglione rekao: "Moramo se boriti za ovu Europu i u
Europi zato što postoji samo jedna Europa".
Dr. Anna Zaborska upozorila je kako treba izbjegavati
teologizaciju politike kao i ideologizaciju religije. No,
uključenje u javni život ne može stvarati kompromise u
pogledu načela poštovanja ljudske osobe. Obitelj treba biti
zaštićena u svojoj stabilnosti i svome jedinstvu modernim
zakonima. Zakoni moraju poštovati slobodu roditelja u
odgoju i obrazovanju, a društvo mora štititi maloljetnike i isto
tako osloboditi ih modernih oblika poroka kao što je droga,
prostitucija i sl., istaknula je. Govoreći o seksualnom odgoju
u školama Zaborska je rekla kako bi roditelji trebali odabrati
nastavni program, a država i Vlada trebali bi poštivati odluku
roditelja. Zbog toga, kako je kazala, trebaju biti predloženi
različiti programi.
Prenoseći pozdrave potpredsjednika Vlade i ministra
Darka Milinovića, dr. Ante Zvonimir Golem, koji je ujedno
EU koordinator za područje zdravstva, istaknuo je kako u
pregovorima s Europskom unijom nije bilo nikakvih prisila.
Naime, Europska unija postavlja minimalne standarde za
članstvo. Mi se tim standardima trebamo prilagoditi, tj. riješiti
na način kako odgovara Hrvatskoj. Osvrćući se na ulogu
Crkve kao i vjerskih zajednica uopće, Golem je istaknuo
njihovu važnost u hrvatskom društvu. Sve vjerske zajednice
moraju biti savjest ovoga društva, upozorio je.
U ponedjeljak 1. veljače u Hrvatskom saboru organiziran je
okrugli stol na temu „Položaj obitelji, općeljudskih vrijednosti
i ljudskih prava u procesu približavanja Hrvatske EU“. Osim
50
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Sudionici Okruglog stola u Dvorani ‘Vijenac’
gostiju iz Europskog parlamenta, uz uvažene predstavnike
hrvatskoga društva svoj doprinos dali su biskup krčki mons.
Valter Župan, predsjednik Vijeća za obitelj HBK, dr. Aziz
ef. Hasanović iz Islamske zajednice te pastor Branimir
Bučanović iz Saveza reformiranih kršćanskih crkava. Skupu
su bili nazočni i saborski zastupnici Marijana Petir (HSS),
Željana Podrug (HDZ), Mirela Holy (SDP) i Goran Marić
(HDZ).
Posselt je ponovno istaknuo da je ljudsko dostojanstvo
utkano u zajednički temelj Europe, dodajući kako je za EU
važno da ima i jednu Hrvatsku s njezinim kulturnim i vjerskim
životom.
Nakon okruglog stola izaslanstvo europarlamentaraca
primio je potpredsjednik Vlade RH, dr. Slobodan Uzelac koji
je zahvalio na dolasku, ukratko navodeći nastojanja hrvatske
Vlade u zaštiti ljudskih prava.
Službeni predstavnici HKLD-a na ovim događanjima bili su
prof.dr.sc. Jadranka Sertić i dr. Ivan Ćelić.
rano proljeće u grmu s pupoljcima
jato vrabaca
Dr. Tomislav Maretić
www.hkld.hr
BRIEF REPORTS
Kompleti za samoubojstvo kao
božićni darovi?
Australski promicatelj eutanazije dr. Philip Nitschke jako
je zauzet u predblagdanskim danima. Izazvao zgražanje
kada je izjavio na seminaru o tome kako se ubiti da bi
stariji parovi jedni drugima mogli kupiti kao božićne darove
komplete za samoubojstvo. Kao što je predvidio, njegova
izjava je izazvala žestoke reakcije kršćanskih i pro-life
skupina. „Pilula kojom biste ubili sebe i vašu voljenu osobu
kao božićni poklon je apsolutno uvredljiva“, kaže Graham
Preston iz queenslandskog ogranka udruge „Pravo na život
- Australija“.
Španjolski socijalisti progurali
novi zakon o pobačaju
Španjolski Zastupnički dom glasovao je tako da je 184
glasova bilo za, a 158 protiv čime je prošla reforma
nacionalnog zakona o pobačaju kojom se taj postupak
odobrava do 14. tjedna trudnoće te se ograničava prigovor
savjesti zdravstvenih djelatnika. Zakon, koji se sada seli u
Senat, će također dopuštati 16-godišnjakinjama da naprave
pobačaj te će primorati medicinske fakultete da poučavaju o
postupku pobačaja. Socijalisti, zajedno s drugim ljevičarskim
zastupnicima, skupili su dovoljno glasova kako bi osigurali
da prijedlog zakona prođe u Domu.
Mijenjanje spola bez kirurgije?
Je li dječak ili djevojčica? To je uobičajeno pitanje budućih
roditelja, no za razliku od onoga što oni mogu misliti, odgovor
ne ovisi isključivo o djetetovim spolnim kromosomima.
Znanstvenici iz Europskog laboratorija za molekularnu
biologiju (EMBL) u Heidelbergu (Njemačka) i Vijeće za
medicinska istraživanja Nacionalnog instituta za medicinska
istraživanja (NIMR) na Mill Hillu (Velika Britanija) otkrili su da,
ako je specifični gen koji se nalazi na nespolnom kromosomu
„ugašen“, stanice u jajnicima ženki odraslih miševa se
pretvaraju u stanice koje se obično nalaze u testisima.
Njihova studija, objavljena u časopisu Cell, osporava dugo
održavanu pretpostavku da je razvoj ženskih osobina zadani
put.
Prednost vlasnicima donorskih
kartica u Izraelu
KRATKE VIJESTI
Zakon je stupio na snagu u siječnju. Prednost se daje i
prvim srodnicima onih koji su potpisali donorsku karticu,
prvim srodnicima onih koji su umrli i donirali organe, te živim
donorima bubrega, režnja jetre ili režnja pluća koji su donirali
nepoznatim primateljima.
ACR: Započnite mamografiju s
40 godina!
Nove preporuke Američkog društva radiologa (ACR) i Društva
za dijagnostiku dojke (BSI) navode kako godišnji probir na
rak dojke za većinu žena treba započeti s 40 godina, a ranije
(između 25. i 30. godine) za žene s visokim rizikom za tu
bolest.
Nove smjernice pobijaju sporne preporuke Radne skupine za
prevenciju (US Preventive Task Force) izdane krajem prošle
godine koje navode da žene ne trebaju početi mamografski
probir za rak dojke do 50. godine, te da se probir vrši svake
druge godine.
Glavni rabini izdali nacionalno
pismo protiv pobačaja
Dva izraelska glavna rabina pojačala su kampanju protiv
pobačaja koju su započeli prije dvije godine, šaljući
pismo svim rabinima koje plaća vlada u kojem navode da
smrtonosna praksa odgađa dolazak Mesije. Rabini Shlomo
Amar i Yona Metzger navode u pismu da je pobačaj u Izraelu
„prava epidemija, jer se svake godine gubi na desetke tisuća
židovskih duša ... Osim gnusnog prijestupa, to je, također,
odgađanje otkupljenja.“
Montana dopušta potpomognuto
samoubojstvo
Država Montana je, uz Oregon i Washignton, postala treća
američka država koja dopušta liječnicima da sudjeluju u
potpomognutom samoubojstvu. U odluci koja je donesena
s četiri glasa za i tri protiv, Vrhovni sud je utvrdio da država
zakonom štiti liječnike od kaznenog progona ako pomognu
terminalno bolesnim pacijentima da umru.
Međutim, odluka ne okončava raspravu u Montani, jer sud
pomno razmatra pitanje jesu li eutanazija i potpomognuto
samoubojstvo zaštićeni državnim ustavom. Nema sumnje
da će uslijediti rasprava u parlamentu, a možda čak i
referendum.
Izrael će biti prva zemlja u svijetu koja daje prednost osobama
koje potpišu donorsku karticu ukoliko trebaju transplantaciju.
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
51
KRATKE
CULTUREVIJESTI
Nove informacije o nuspojavama
pilule „za jutro poslije“
Španjolska Agencija za lijekove i medicinske proizvode, koja
je u nadležnosti Ministarstva zdravstva, nedavno je navela u
izvješću ozbiljne fizičke nuspojave posljedica uporabe pilule
„za jutro poslije“, kao što su vanmaternična trudnoća i duboka
venska tromboza. Novo izvješće dolazi gotovo četiri mjeseca
nakon što je vlada odobrila distribuciju pilule „za jutro poslije“
bez recepta, što je omogućilo mladim ženama da dobiju lijek
u ljekarnama. Ne postoje propisi koji bi sprječavali njezinu
prekomjernu uporabu.
Novi ustav Dominikanske
Republike štiti život od trenutka
začeća
Nakon sedmomjesečne rasprave u kongresu, Dominikanska
Republika je prihvatila novi ustav koji brani život „od začeća
do prirodne smrti“. Ustav koji pobačaj stavlja izvan zakona
stupio je na snagu 26. siječnja 2010. Nakon službene najave
Ustava, predsjednik zemlje Leonel Fernandez je nazvao
dokument „Ustavom 21. stoljeća“. Obrana života bilo je
jedno od najkontroverznijih pitanja rasprave te je konačno
definirano člankom 37. Ustava koji kaže: „Pravo na život je
nepovredivo od začeća do prirodne smrti. Smrtna kazna ne
može biti donesena, proglašena ili primijenjena u bilo kojem
slučaju.“
Lažni lijekovi s interneta
predstavljaju veliki zdravstveni
rizik
Nova studija pokazuje da ljudi koji kupuju lijekove preko
Interneta, osobito namijenjene liječenju erektilne disfunkcije,
igraju ruski rulet s vlastitim životima. U najboljem slučaju ti
lijekovi neće pomoći, a u najgorem mogu vas čak i usmrtiti.
Dr. Margaret E. Wierman, profesorica interne medicine na
sveučilištu Colorado u Denveru i šefica endokrinologije
u Veteranskom medicinskom centru Denver, kaže da
tako „bacate vlastiti novac, a ujedno si možete i naštetiti.“
Krivotvoreni lijekovi na Internetu niču kao gljive poslije
kiše. Navala krivotvorenih lijekova od 2005. do 2007. se
učetverostručila. Prema studiji objavljenoj u International
Journal of Clinical Practice, između 2000. i 2006. godine broj
istraga koje je poduzela američka Agencija za lijekove (FDA)
povećao se za osam puta.
52
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
BRIEF REPORTS
„Vegetirajući“ pacijenti mogu
zadržati svijest
Nova studija otkriva da neki pacijenti za koje se smatralo da
su u „vegetativnom“ stanju još uvijek imaju funkciju mozga,
a čak u nekim slučajevima mogu komunicirati. Objavljena
u New England Journal of Medicine, studija je ispitivala 54
pacijenta s „poremećajima svijesti“ i procjenjivala njihovu
„sposobnost da proizvedu željene" odgovore tijekom dva
„utvrđena zadatka s mentalnim slikama“.U izvješću se ističe
da je „svrhovit odgovor na stimulaciju“ ključan u procjeni
bolesnika u „vegetativnom stanju“ i ima „implikacije za
kasniju skrb i rehabilitaciju, kao i pravne i etičke odluke“.
U jurisdikcijama koje omogućavaju uzimanje organa od
pacijenata za koje se smatra da su „moždano mrtvi“, takva
odluka je pitanje života i smrti.
Pluripotentnost matičnih stanica
nije potrebna
U izvanrednoj demonstraciji stanične fleksibilnosti,
znanstvenici su stvorili funkcionalne neurone iz fibroblasta,
bez potrebe za posrednim pluripotentnim stadijem, navodi
studija objavljena u online izdanju časopisa Nature. Ovo nije
prvi primjer pretvorbe jedne adultne stanične vrste u drugu.
U 2008. godini znanstvenici su uspješno pretvorili zrele
pankreatične egzokrine stanice u stanice nalik beta stanicama
kod odraslog miša. Nedavno je jedna studija objavila kako
je gubitak jednog gena Foxl2, inducirao pretvorbu jajnika u
testis kod odraslog miša. Ovakve studije podržavaju ideju
da „pluripotentni stadij ne mora nužno biti neophodan
za transdiferencijaciju između terminalno diferenciranih
stanica“, kaže molekularni biolog Xiangru Xu sa Sveučilišta
Yale. Velika prednost u preskakanju pluripotentnog stadija
jest u izbjegavanju formacije tumora. Budući su pluripotentne
stanice visoko proliferativne, „čak i male količine u tragovima
ovih stanica u presatku mogu „eksplodirati“ nakon prijenosa
u mozak te formirati specifičnu vrstu tumora tzv. teratom.
Suprotno tome, ovi faktori (korišteni za formiranje neurona)
zaista induciraju stanice da zaustave staničnu diobu. Oni su
skoro pa antikancerogeni geni.“
Edukatori koji promoviraju
apstinenciju vide opravdanje u
novoj studiji
Prema studiji objavljenoj u časopisu Archives of Pediatrics
and Adolescent Medicine, „ne-moralizirajuća“ samo
apstinencijska seksualna edukacija za pretinejdžere može
biti uspješna u odgađanju seksualne aktivnosti i smanjivanju
broja neželjenih trudnoća kao i spolno prenosivih bolesti.
Zagovaratelji edukacije koja promovira apstinenciju vide u
studiji opravdanje svojih napora. „Apstinencijski programi
www.hkld.hr
BRIEF REPORTS
pokazuju djeci kako postoji previše dobrih stvari koje im
dolaze u susret da bi riskirali svoju budućnost spolno
prenosivim bolestima, trudnoćama ili slomljenim srcima.
Apstinencija je poruka koju naša djeca žele čuti - ova studija
pokazuje kako mladi donose zdravije izbore i mijenjaju svoje
ponašanje - kao odgovor na ovu osvježavajuću poruku.“
Dječaci „iz epruvete“ mogu
naslijediti neplodnost
Liječnici su otkrili prve dokaze da očevi djece „iz epruvete'
mogu prenijeti neplodnost na svoje sinove. Nova studija je
utvrdila da dječaci začeti putem IVF-tretmana koji uključuje
izravno injiciranje jednog spermija u jajnu stanicu često
nasljeđuju kraće prste, osobinu za koju se zna da je povezana
s neplodnošću. Rezultati povećavaju izglede da bi nove
generacije teže mogle imati vlastitu djecu. Glasnogovornik
Odbora za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA), koji
licencira privatne IVF klinike, kaže kako se očekuje da
liječnici upozore parove o rizicima postupka prije nego li
postanu pacijenti.
Stvaraju li Nizozemci
profesionalce za samoubojstvo
starijih od 70?
Ako skupina starijih nizozemskih uglednika koja sebe
zove „Iz slobodne volje“ uspije s planom dekriminalizacije
potpomognutog samoubojstva ovakvi će se oglasi za posao
pojavljivati u tisku: „Traži se medicinska sestra ili dušebrižnik
koji posjeduje diplomu „Završen život' za pomaganje
u samoubojstvu“. Takvi stručnjaci za potpomognuto
samoubojstvo morali bi završiti tečaj „Završen život“ i učlaniti
se u profesionalnu organizaciju koja bi održavala standarde
u profesionalnosti, transparentnosti i ponašanju. Trojica
sugovornika su za tisak izjavila kako je malo vjerojatna
zlouporaba ovakvog zakona, prema već pozitivnom iskustvu
ove zemlje s eutanazijom. „Smatralo se da je to prvi korak na
skliskoj nizbrdici koji će voditi ka gubitku čestitosti liječničke
profesije“, kaže gospodin Sutorius.
KRATKE VIJESTI
odnosu na one koje su začele prirodnim putem. Već je neko
vrijeme poznato da postoji povećan rizik da će dijete začeto
putem IVF-a ili ICSI-ja biti mrtvorođenče. No, prethodne
studije nisu bile kadre pokazati brojčani omjer. Razlika je
četverostruka između žena koje su išle na IVF ili ICSI i žena
koje su začele prirodnim putem ili pomoću drugih metoda
kao što su uzimanje hormona za poticanje proizvodnje jajnih
stanica ili umjetno osjemenjivanje.
Autonomija, a ne bol, razlog
za traženje potpomognutog
samoubojstva
Prema prvim službenim statistikama, tijekom prvih devet
mjeseci zakona „o dostojanstvenoj smrti' u saveznoj državi
Washington, propisana su šezdeset i tri samoubojstva.
Najmanje 36 ljudi koristilo je svoje smrtonosne lijekove
kako bi okončalo svoj život. To je otprilike jedna od tisuću
smrti u državi. Zašto oni žele umrijeti? Prema izvješću,
„svi su bili zabrinuti zbog gubitka autonomije, 82% zbog
gubitka dostojanstva, a 91% zbog gubitka sposobnosti za
sudjelovanje u aktivnostima koje život čine ugodnijim.“ Samo
25% navelo je nedovoljnu kontrolu boli, iako je 79% imalo
karcinom a 23% bojalo se tereta bolesti.
Nizozemski parlament raspravlja
o eutanaziji za sve iznad 70
godina
Nizozemski parlament će raspravljati o prijedlogu za
eutanaziju svih starijih od 70 godina, bez obzira jesu li ili nisu
terminalno bolesni ili trpe snažnu bol. Lobistička skupina
za eutanaziju „Vrijwillig levenseind“', ili „Po vlastitoj volji“,
prikupila je peticijom više od 112.000 potpisa. Za pokretanje
rasprave potrebno je samo 40.000 potpisa. Predlaže se
obučavanje nemedicinskog osoblja za primjenu smrtonosne
injekcije zdravim osobama starijim od 70 godina koje
„smatraju svoj život gotovim" i koje žele umrijeti. Ti asistenti
za samoubojstvo bi dobili ovlaštenje od vlade. Njihov posao
bio bi provjeriti nisu li možda klijenti privremeno depresivni i
imaju li „iskrenu i trajnu želju“ umrijeti.
Četiri puta češća mrtvorođenčad
kod IVF-a
Prema studiji objavljenoj prošli tjedan, žene koje idu na
postupke oplodnje četiri puta češće rađaju mrtvorođenčad u
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
53
IZ ŽIVOTA
Mali Ivica iz sobe broj 8
Izvadak iz dnevnika
EXPERIENCES
Prof.dr.sc. Branimir Richter, dr.med.
Little Ivica from Room 8 - Excerpt from a Diary
Molbenica bratu
Velika Subota, 24. travnja 1943.
Već treću godinu bjesni kod nas rat. Popaljena sela, poklane
porodice, razorene pruge, razvaljene ceste, bjegunci, pošasti,
glad, skeletirana djeca, nesigurnost, osjećaj provizorija,
zastoj u životu, aprovizacija, nestašica i masa novca, svi
atributi ratne aveti upotpunjuju strašnu sliku. Sve je već
umorno. U duše ljudi upila se mržnja, a oči im gore zlobom i
pohlepom. Sve je ogrezlo u krvi - ubiti ne znači ništa, jedino
se još raspravlja o načinu i što jeftinijem sredstvu…
1. svibnja 1943.
Međutim, ima ljepših stvari. Uvijek se oporavim kada dođem
u Kliniku. Tamo, među onim nedužnim lišcima ni smrt nije
strašna! Moj osobiti prijatelj je mali Ivica Schneeberger iz sobe
broj 8. Među liječnicima poznat je kao „Hirschprung“ prema
autoru svoje zagonetne bolesti. Valjda ima koje dvije godine.
Mali je kao držalo od sjekire. Ima mali hidrocefalus pa mu
sitno lice izgleda još sitnije. Kosica mu je ravno podrezana
nad čelom. Fina su mu mekana uha malo klapava. S lica mu
sjaju dva velika sjajna oka. Obrve su mu nježne, katkada se
uzdignu kao da se čude. Među rumenim obraščićima sjedi
nosić. Usta mu svršavaju u smjehuljcima. Kad se nasmiju,
provire mu dva donja, a za njima dva gornja sjekutića. Ivica
se nikada ne smije na sva usta, on se samo zadovoljno
smješka. Mala brada, koja će jednom možda biti znak
energije, nosi laku udubinu. Ivičina „tiba“ malo je veća nego
što bi ga to patrilo. To je, međutim, izraz njegove bolesti. Kad
hoda u svojoj prugastoj sivoj pidžami, spusti malo glavicu, a
trbuh mu ispadne kao kod starog penzionera.
Ruke su mu obično uposlene, a kad ništa ne rade, onda drži
svoje palce. Kad ga uzmem u naručaj, uzvrti se i čitavim se
malim tijelom pruži prema prozoru. Tamo se dobro osjeća.
Podignutim obrvama čudi se proljetnome šarenilu što
vani titra na mladome suncu. Mali, poluispruženi kažiprst
nespretno slijedi okretnog vučjaka što se igra dolje na tratini,
a nježne usnice ih kojih se širi miris po svježem maslacu,
nekako tajanstveno šapuću:“Vau-vau!“
Kada je za zajutrak pekmez, Ivica je ozbiljno zaposlen.
Kukuruzni mu se kruh ne sviđa. Stoga liže s njega pekmez,
a posljedice te rabote vide se sasvim jasno oko usta i na
obrazima, od jednoga uha do drugoga.
Neki dan je morao na Kiruršku kliniku, na irigoskopiju.
Dobio je klizmu i čitavo jutro sjedio u svom krevetu na onom
tajanstvenome loncu. Pred njim je bio novi „Signal“, a on
je važno čitavom rukom prevrtao listove. Kad se pokušaj
izjalovio, ležao je kao jopac poprečki na jastuku i virio
kroz prečke kreveta preko profesorova ramena na mene
zadovoljno se smješkajući.
Inače svako jutro dostojanstveno hoda za liječnicima i
nadzire red u svom rajonu. Tragično je samo to što je taj mali
čovjek bolestan.
54
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Brate, ne dopusti da se Božja riječ utiša u tebi.
Od trena kad te je prvi put dotakla, ona podržava
sve životne sile u tebi. Odvijeka krči sve putove
kojima ćeš prolaziti. I putove u tvom srcu. Uzdam
se da si iskusio: slušati je, postojano je pozorno
osluškivati, znači disati. Životno disati. Ona je u
svakom tvom dahu. Samo ćeš po njoj moći uzrasti
do punine svog uzrasta.
Brate, ne dopusti da ijedna riječ, ijedan glas
nadjača Božji govor u tebi. Jer premda je mnogo
glasova oko tebe, premda ti se mnogi obraćaju,
premda te koječim mame, na kojekakve načine
opravdavaju, samo ti se njegov glas obraća s
punim poštovanjem. Samo je njemu u punini stalo
do tvog dostojanstva. Njegov je glas pouzdana
poruka o tvojoj slobodi. O tvojoj sreći.
Otvori mu se čitavim bićem i obilovat ćeš.
Brate, Božja te riječ uvijek upućuje k tvojoj duši.
K ljudima s kojima živiš. I može se dogoditi da će
riječ tebi upućena biti silno zahtjevna, pa i osobito
tvrda. Ali u toj je riječi tvoj život. Sva istina o tebi.
Nemoj je prečuti. Jer prečuješ li je, svoj put više
nećeš moći prepoznati. Svi će ti suputnici, pa i
Bog sam, postati stranci. I lutat ćeš, premda ti se
ispružena Božja ruka nikad neće ustegnuti.
Brate, ne dopusti da ublijede svjetlila koja su za
tebe palile i Božje i ljudske ruke. Ne dopusti da
iščeznu s neba tvoje nade. Skrbi o nadi, jednako
i o nebeskoj i o zemaljskoj. U nju su utkana tolika
dobra imena. Iz nje sjaje tolike dobre oči. Nemoj
dopustiti da ugasne ijedna dobrota. Da ugasne
toplina tvojih ruku i tvog srca, povjerljivost tvojih
koračaja.
Brate, nemoj pristati na utihnuće Božje riječi u
svijetu u kojem živiš. Bez nje sve gubi jasnoću,
čovjekov vid i govor bivaju zamućeni. Bez nje su
zamućene sve vrijednosti, svi smjerokazi gube
značenja. Bez Božje riječi čovjek i u zagrljaju
ostaje osamljen.
Brate, prioni uz Božju riječ. Budi i ti njezin glas.
Izgovaraj je postojano i govorom i šutnjom. Ako
te tko želi navesti da osjetiš nelagodu zbog toga
što joj u svemu nastojiš biti vjeran, odupri mu se
blago, ali bez imalo uzmaka. Jer kao što ti živiš od
nje, i ti si potreban Božjoj riječi. Budi dostojan tog
svetog odabranja.
Živi blagoslov svog života.
Stjepan Lice
www.hkld.hr
OUR MEMBERS
Intervju s mr. sc. Karlom
Šutalom, dr. med.
Možete li nam se na početku predstaviti, gdje ste rođeni,
Vaša sjećanja na djetinjstvo, mladenaštvo, školovanje?
Rođen sam u Boljunima (kod Stoca) u Hercegovini 19. travnja
1936. godine. Kad sam imao šest godina (1942.), čitava moja
obitelj pobjegla je preko Neretve iz istočne Hercegovine u
Metković pred naletom mješavine četnika i partizana.
Interesantno je spomenuti da sam četiri razreda pučke škole
pohađao u četiri pokrajine (Dubica, Irig, Đakovo) i četvrti
razred u Hercegovini nakon povratka moje obitelji. Nižu
gimnaziju pohađao sam u Stocu i Čapljini, a višu u Zagrebu
(Klasična gimnazija na Šalati u katoličkom sjemeništu).
Škola nije imala pravo javnosti pa sam sve razrede više
gimnazije polagao privatno u IX. gimnaziji na Savskoj cesti u
Zagrebu. Polagao se svaki predmet za svaki razred posebno
u jednoj velikoj i po zanimanju heterogenoj skupini starijih
ljudi (milicioneri, oficiri i službenici). Naravno, meni s redovno
završenim razredima kod učitelja kao što su bili prof. dr.
Ljubomir Maraković ili profesori Petar Grgec, Ton Smerdel
i Mate Ujević, nije bilo teško biti uspješan na tim ispitima.
Došavši na Šalatu u peti razred, iste godine morao sam
položiti program iz latinskog jezika za četiri godine, grčkoga
za jednu godinu, a njemačkog i francuskog za dvije godine
jer je to bio uvjet za upis u šesti razred. Konačno, redovno
sam maturirao u IX. gimnaziji, praktički s dvije svjedodžbe u
džepu za svaki razred.
UPOZNAJMO ČLANOVE DRUŠTVA
Dražen Sačer, dr.med.
Interview with Karlo Šutalo, M.D., M.Sc.
Kao mladi liječnik kada ste se i kako odlučili za dolazak
u Koprivnicu? Podsjetite nas na vrijeme i aktivnosti po
povratku sa specijalizacije?
U ono vrijeme već se na stažu mogla birati specijalizacija.
Odabrao sam pulmologiju jer su mi osobito imponirala dvojica
kolega u toj službi: dr. Stanko Vovk i dr. Zvonimir Dubravec.
Tada je u Podravini (1962.) incidencija TBC-a bila 200 na
100 000 stanovnika. U prosjeku je dnevno bilo između 80 i
90 dijaskopija pluća. Bilo je velikih poteškoća s neurednim
uzimanjem terapije koja je trajala oko dvije godine pa smo,
nakon što sam se 1969. vratio sa specijalizacije, organizirali
kontrolirano uzimanje lijekova u ordinacijama opće medicine u
općinama Koprivnica i Đurđevac. Rezultati su bili izvanredni.
Kako ste se odlučili za studij medicine? Kakvi su bili prvi
dojmovi, možete li nam ispričati neki zanimljivi detalj iz
tog vremena?
Nakon takvog srednjoškolskog obrazovanja gdje je osnova
bila analiza i sinteza, bilo je logično da 1956. upišem studij
medicine koji je trajao dvanaest semestara.
Prve dvije godine studija objektivno su bile vrlo teške jer je
bilo upisano 608 studenata, a nakon «čišćenja» treću godinu
upisalo nas je oko 250 koji smo prije ili kasnije diplomirali. Na
ispitima je bilo smiješnih situacija. Npr. na ispitu iz patologije
profesor Kovač pita nešto o astrocitomu kandidata koji nema
pojma. Htijući mu pomoći, profesor ga pita što znači astra,
a kandidat mu odgovara kako on zna da je Astra tvornica
cipela u Zagrebu, na što je među nama slušačima nastao
opći smijeh. Nažalost, taj je kolega umro od tumora mozga u
srednjoj životnoj dobi.
Poslije šestog semestra postojala je obvezna jednomjesečna
praksa u nekom od domova zdravlja u Republici. Zajedno
s još tri studenta praksu sam dobio 1959. u Koprivnici u
tadašnjem Medicinskom centru. Ponuđena nam je stipendija
koju sam prihvatio. Nakon apsolventskog staža od mjesec
dana, diplomirao sam krajem 1962. i došao stažirati u
Koprivnicu. Tijekom studija više puta bio sam biran u odbor
Saveza studenata da bi me na petoj godini studija potpuno
krivo optužili kao nacionalista, i još teže, te izbacili iz Saveza
studenata i studentskog doma. Pouzdano znam da sam kao
mladi liječnik u Koprivnici pomno praćen da bi mi 1973.,
nakon što su tražene i dobivene karakteristike moje obitelji
iz Stoca u Hercegovini, i službeno bilo priopćeno kako je sve
bilo pogrešno.
www.hkld.hr
Osoblje Antituberkuloznog dispanzera 1969. godine u
Koprivnici
Pulmološka sekcija Zbora liječnika Hrvatske 1971. ustanovila
je priznanje i nagradu Dr. Milivoj Dežman koja je dodjeljivana
tekuće godine stručno najboljem Antituberkuloznom
dispanzeru (ATD) u Republici. Prvu nagradu (stručne knjige)
1971. dobio je ATD Koprivnica.
U dva ste mandata bili uspješan ravnatelj koprivničke
bolnice.
Mjesto ravnatelja Medicinskog centra Koprivnica ponuđeno
mi je 1973., što sam prihvatio, i prvi moj posao bilo je
planiranje izgradnje nove bolnice jer smo radili u odjelima
koji su građeni između 1874. i 1936. dok je Pulmološki
odjel izgrađen 1967. Na stručnom kolegiju, radničkom
savjetu i općinskoj skupštini odlučili smo ići na referendum
za samodoprinos od 3% na plaću i određeni postotak na
porez od poljoprivrede u Općini Koprivnica. Referendumu se
odazvalo preko 80% stanovništva od čega je 85% bilo za
samodoprinos. Bilo je dirljivih trenutaka: nastavnik i supruga
žele dati jednu plaću, a umirovljenik jednu mirovinu. Gradnja
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
55
UPOZNAJMO ČLANOVE DRUŠTVA
bolnice od 30 000m2 započeta je 1977., a dovršena 1981.
godine.
Drugi mandat od 1990. do 1994. godine pamtit ću po
rukovođenju zdravstvom teškim ratnim uvjetima.
Bilo je i stažista „koje nitko nije htio“…
Tijekom četiri godine ravnateljskog staža kroz ustanovu je
prošlo na desetke liječnika stažista, a među njima je bilo
sedam stažista, mojih Hercegovaca, od kojih su danas
neki redovni profesori na Medicinskom fakultetu u Zagrebu:
profesor Vlado Jukić, psihijatar, profesor Ilija Kuzman,
infektolog, profesor Zdravko Mandić, okulist. O njima sam
redovno slušao pohvalna izvješća njihovih pretpostavljenih.
Kako je protekla Vaša profesionalna karijera?
Moja profesionalna karijera najvećim je dijelom protekla
na antituberkuloznom dispanzeru (ATD), zatim na mjestu
rukovoditelja Djelatnosti za plućne bolesti i u dva mandata
na mjestu ravnatelja. Ispunjena je radošću zbog uspješnog
liječenja bolesnika od tuberkuloze. Moje zadovoljstvo može
se sažeti u jednoj rečenici: Na početku karijere incidencija
TBC-a 200 na 100 000 stanovnika, a kod odlaska u mirovinu
2001. godine 35 na 100 000 stanovnika. Magistarski rad
OUR MEMBERS
Mnogo je liječnika u politici, a Vi ste uvijek govorili da
im tamo nije mjesto. Jeste li ikad požalili što niste ušli u
„političke vode“ ?
Liječnici u politici? Mislim da se liječnici, jednako kao i ljudi
drugih zanimanja, mogu profesionalno baviti politikom.
Osobno to nikad ne bih radio jer sam želio biti liječnik
pristupačan ljudima svih političkih uvjerenja, a to je puno
lakše ako niste član nijedne političke stranke. Politička
karijera nikad me nije zanimala.
Vaše aktivnosti kao ravnatelja Bolnice tijekom
Domovinskog rata. Kako ste se povezali s „Liječnicima
bez granica“?
Tijekom Domovinskog rata bilo je vrlo teško. Osim
vođenja ustanove u kojoj su se uz bolesne liječili i naši
ratnici, uključivši i stotinjak ranjenika iz Vukovara, trebalo
je formirati i slati na bojišnicu liječničke ekipe. Najteže
je bilo određivati ljude poimence jer smo od ministra
zdravstva dobivali samo naredbe koliko ekipa osnovati
i u koja ih mjesta poslati, a ljude je određivao ravnatelj.
I prije Domovinskog rata održavao sam prijateljske
veze s liječnicima iz sjeverne Francuske (Le Touquet
Paris-Plage) što se tijekom Domovinskog rata pokazalo
vrlo korisnim. U pet navrata dovozili su nam pomoć u
lijekovima, sanitetskom materijalu i nešto hrane što je
procijenjeno na otprilike 200 000 njemačkih maraka.
Višak lijekova slali smo u Glavni stožer u Zagreb.
U tijeku rata ekipa iz Koprivnice (predsjednik općine,
saborski zastupnik i ravnatelj bolnice) pozvani su u sjevernu
Francusku predavati i širiti istinu o Domovinskom ratu.
Kako ste usklađivali zahtjevni liječnički poziv i obiteljski
život?
Preuzimanje lijekova iz Francuske na granici Austrije i
Slovenije 1991. godine
s temom Analiza i ocjena intermitentne terapije tuberkuloze
u našim epidemiološkim i socijalno-medicinskim uvjetima
obranio sam 1987.
Kakova su sjećanja na ratno vrijeme i poratne političke
prilike ?
Kao dijete u pučkoj školi, s obitelji sam proživio strahote
Drugog svjetskog rata, a i ranjen sam u jednom bombardiranju.
U vrijeme gimnazijskog obrazovanja i studija uvijek sam bio
sumnjiv i praćen, no nikad nisam bio član nijedne političke
stranke, iako mi je bilo nuđeno.
56
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
Moj obiteljski život počiva na kršćanskim vrijednostima pa mi
ga nije bilo teško uskladiti sa zahtjevnim liječničkim pozivom.
Osim redovnog rada u Koprivnici, od 1970. do 1990. triput
tjedno putovao sam poslije radnog vremena u Križevce gdje
sam u Domu zdravlja vodio ATD. Iako me punih 20 godina tri
dana u tjednu nije bilo doma, moja supruga je uzorno vodila
obitelj i naših dvoje djece je uspješno odrastalo: sin Krešimir
danas je internist kardiolog, a kćerka Dubravka profesorica
hrvatskoga jezika. Njih dvoje podarili su nam šestero unučadi
i svi uspješno pohađaju školu od 5. razreda osnovne do 3.
godine studija.
Kad biste mogli ponovno birati, da li biste ponovno
izabrali liječnički poziv i pulmologiju kao specijalnost?
Bez razmišljanja ponovno bih izabrao liječnički poziv i istu
specijalizaciju. Želim naglasiti da sam u 40 godina svoga
staža svaki dan na posao išao radostan.
Koje je Vaše životno geslo ?
Dok sam bio đak u Klasičnoj gimnaziji, profesor latinskog
jezika Petar Grgec predložio mi je jednu misao kao životno
geslo, što sam prihvatio i do danas je u tome koncentrirana
moja životna filozofija: Quidquid agis, prudenter agas et
respice finem. (Što god radiš, radi razborito i misli na kraj.).
www.hkld.hr
OUR MEMBERS
UPOZNAJMO ČLANOVE DRUŠTVA
Što Vam znače nagrade, priznanja, odličja ? Koje su
Vaše najveće životne radosti ?
Kako gledate na osnutak HKLD-a i djelovanje koprivničke
Podružnice ? Član ste i Matice hrvatske?
Držim da odlikovanja ne treba tražiti, ne treba odbijati i ne
treba ih nositi. Prije sam spomenuo da smo kao ekipa dobili
nagradu Dr. Milivoj Dežman, u socijalizmu nisam dobio
nikakvo odlikovanje, a u Domovinskom ratu dobio sam
odlikovanje predsjednika dr. Franje Tuđmana Red Danice
hrvatske s likom Katarine Zrinske. Najveće životne radosti
donijela mi je moja obitelj, a nakon toga moj rad i suradnici s
kojima sam u potpunom razumijevanju proveo radni vijek.
Osnutak HKLD-a sretan je trenutak za liječnike katoličkog
moralnog nazora i na dobrobit naroda koji liječe. Znam
da u Podravini ima više liječnika koji po svojim stavovima
pripadaju HKLD-u, iako formalno nisu članovi. Član sam i
Matice hrvatske jer sam uvjeren da je to najveća kulturna
institucija u hrvatskom narodu.
Kako izgleda Vaš život u mirovini, imate li više vremena
za obitelj, unučad? Postoji li još uvijek čežnja za
zavičajem?
Pretpostavljam da će ovaj glasnik čitati moje kolege pa bih im
ponudio poruku velikog pape Ivana Pavla Drugog: Ne bojte
se, vi se borite za opće dobro zasnovano na pravdi i istini.
Život u mirovini, uz izvjesnu monotoniju, ima i svojih čari. Sad
s veseljem nadoknađujem ono za što u životu nisam imao
vremena: čitam dobre knjige, ponavljam povijest Hrvata i
Europe, što me osobito zanima.
Imam potpuno sređen i ugodan obiteljski život, šestero
unučadi (četiri djevojčice i dva dječaka), sve prave kajkavce,
a djed je ostao čisti štokavac iz Toscane hrvatskoga jezika,
kako je okolicu Stoca prije Drugog svjetskog rata nazvao
hrvatski pisac Abdurahman Nametak.
Na Vaše pitanje o čežnji za zavičajem najteže mi je odgovoriti.
Iz zavičaja sam otišao sa šest godina što mi je zajedno s
ratom malo pomutilo osjećaj zavičaja. Danas zavičajem
doživljavam mjesto gdje počivaju moji roditelji i u tom smislu
čežnja je izražena.
I na kraju što biste poručili čitateljima Glasnika?
Moja preobraženja
Ja pjevam sebe kad iz crne bezdane i mučne noći
iznesem blijedo meko lice u kristalno jutro
i pogledima plivam preko polja livada i voda
Ja pjevam sebe koji umrem na dan bezbroj puta
i bezbroj puta uskrsnem
O bože daj me umorna od mijena
preobrazi u tvoju svijetlu nepromjenljivu i vječnu
zvijezdu
što s dalekog će neba noću sjati
u crne muke noćnih očajnika
Obitelj dr. Karla Šutala
Antun Branko Šimić
Koliko Vam vjera u Krista znači u životu ?
Moja je vjera sidro uz koje sam kroz život prošao neranjen
unatoč mnogobrojnim i svakovrsnim opasnostima koje su
me pratile. Sada u vrijeme zbrajanja i oduzimanja, pri izradi
završnog računa, mogu reći da sam zadovoljan svojim
životom i jedina mi je želja da u istom stilu i smislu nastavi
moja progenitura.
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
57
IN MEMORIAM
In memoriam dr. Nada Bartolić
Matković
„Zaista,
Zaista, kažem vam, što učiniste jednom od
od ove moje najmanje braće, meni učiniste!“
(Mt 25, 40)
Nema više naše dobre doktorice! Mnoge su oči prosuzile dok su
usta izgovarala ove tužne riječi, onog ljetnog kolovoskog dana
2009. godine. Znali smo da je već pola godine teško bolesna,
ali smo se nadali da će njezina vedra narav i optimizam koji je
uvijek oko sebe širila, pobijediti opaku bolest.
Teško je opisati dobrotu ove drage liječnice koju su svi voljeli,
posebno njezini pacijenti, a naročito starci i starice kojima se
posebno posvećivala. Rado ih je posjećivala u njihovoj bolesti,
a mnogi će reći da im je davala volju za život svojom vedrinom
i svojim doskočicama. Znala je veselo, i na svoj posebno dragi
i duhovit način, reći: "Pa zar ste Vi još uvijek živi?!" Tko je ne bi
poznavao, ovakvo bi pitanje doživio kao šokantno, ali su starci
i starice to doživljavali na pravi način. Nasmijali bi se i ponovno
dobili volju za daljnju borbu.
Sve je ovo proistjecalo iz njezine prirodne dobrote, ali svakako
i iz vjere u Boga, koju nije previše isticala, ali ju je živjela u
ljudskom i profesionalnom smislu.
Znajući da joj je mjesto među kršćanski i katolički orijentiranim
liječnicima, odmah je, na početku utemeljenja pulske
podružnice Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Puli,
1992., postala njegovim članom.
Plodan i radom ispunjen život ove drage liječnice u kratkim
je crtama, na njenom pogrebu, opisao voditelj Doma zdravlja
u Pazinu, dr. Ivica Rukavina, specijalist obiteljske medicine.
Ovdje donosim samo neke od detalja koji su obilježili njezin
plemenito utrošen život:
Da bismo razumjeli svu raznovrsnost poslova što ih je dr. Nada
obavljala u pazinskom Domu zdravlja moramo se prebaciti
u daleku 1968. godinu kada je u Domu djelovalo svega par
liječnika za tako široko područje kao što je grad Pazin sa
širom okolicom. Vodila je jedno vrijeme stacionar u kojem su
pacijenti uvijek imali dobru i primjerenu njegu. Premda nije
bila ginekolog, vodila je i ginekološku službu, a neko vrijeme
i rodilište te je se i danas, tadašnje mlade rodilje, danas već
bake, rado sjećaju i to posebno zbog njenog veselog značaja
koji im je olakšavao muke čekanja na sretan ishod poroda.
Primalje, sada već pokojne, uvijek su bile pune hvale za
njezin stručni i ljudski pristup i prema njima i prema rodiljama.
Vodila je i industrijsku ambulantu. Bila je prvi liječnik specijalist
medicine rada u Pazinu i jedna od malobrojnih u Istri u to
vrijeme. U tom joj je poslu uvelike pomagala i činjenica da
je završila i poslijediplomski studij iz medicine rada. Vodila je
jedno vrijeme i ambulantu u tvornici "Pazinka". Jednom riječju:
mnoge stvari za koje je prije trebalo ići u Pulu rješavale su se
u Pazinu.
Pristup bolesnicima i kod zdravstvenih i kod socijalnih
slučajeva odnosno potreba bio je na vrhuncu odgovornosti.
Poseban je odnos imala prema mlađim kolegama koje je
upućivala u poslove struke sa osjećajem odgovornosti. Za sve
je uvijek imala vremena, a bila je spremna davati kolegama i
pacijentima savjete i izvan radnog vremena.
Ni u kratkotrajnoj mirovini nije zaboravila da je njezin životni
poziv biti liječnik i prijatelj najpotrebnijih.
Koliko smo je voljeli, najbolje se vidjelo na njezinom pogrebu,
ali i tijekom njezine teške bolesti, kako u bolnicama u Puli,
Rijeci i Zagrebu, a naročito na zadnjoj postaji njenog Križnog
puta, u njenom Domu zdravlja u Pazinu. Bilo je dirljivo gledati
medicinsko osoblje kako joj nastoji olakšati posljednje dane
58
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
IN MEMORIAM
Mr.sc. Jakov Jelinčić
In Memory of Dr. Nada Bartolić Matković
patnje. Svaka čast svima u
Stacionaru, pokazali su jednu,
danas nažalost rijetku ljudsku
osobinu, zahvalnost. Dok je još
bila pri svijesti primila je svete
sakramente i nakon par dana,
kolovoza 2009., tiho zaspala.
Neka joj Gospodar života i smrti ne
ostane dužan ni za jedno dobro što
ga je učinila kao kćerka, supruga,
majka, liječnica i Čovjek, a neka
joj sve slabosti (a tko ih nema?) u
svojoj neizmjernoj ljubavi milostivo
oprosti. Počivala u miru Božjem!
Donosim na kraju tople riječi oproštaja što ih je na pogrebu
uputio dr. Ivica Rukavina:
Draga i nezaboravna dr. Bartolić!
Zapala me je teška dužnost da se oprostim od vas u ime svih
djelatnika Doma zdravlja.
Nakon kratke i teške bolesti zauvijek nas je napustila žena koja
nam je bila kolegica, suradnik, prijatelj, da ne kažem majka.
Vijest o smrti dr. Nade Bartolić Matković bolno je prihvaćena
među kolegama, zdravstvenim radnicima i pučanstvom cijele
Pazinštine.
Rođena je 3. kolovoza 1942. u Zagrebu, od oca Mirka i
majke Dragice. Ponosila se je zagrebačkom školom, ali je
uvijek radosno isticala svoje dalmatinske korijene. Nakon
srednjoškolskog obrazovanja upisuje medicinski fakultet u
Zagrebu kojeg završava 1967. godine. Odrađuje pripravnički
staž u KBC Zagreb, a u potrazi za poslom dolazi u Pazin 1968.
godine. Tu pronalazi svoju ljubav, dr. Antu Bartolića, s kojim
stupa u brak, a iz kojeg su iznjedrila dva sina Jerko i Nikša.
U početku radi poslove liječnika primarne zdravstvene zaštite,
a 1981. završava specijalizaciju iz medicine rada s kojom se
bavi sve do odlaska u mirovinu 2007. godine.
Doktorica Bartolić je svakodnevno bila na usluzi svojim
pacijentima kojima je beskompromisno davala sebe,
rješavajući njihove tegobe i probleme.
Liječila je, savjetovala, pomagala, a u najtežim situacijama
uvijek je imala riječ utjehe. Znala je slušati, znala je suosjećati
i ljudi sa svojim problemima su joj uvijek bili na prvom mjestu.
Dr. Nada Bartolić Matković svojim stručnim znanjem
predstavljala je iskusnog liječnika medicine rada i primarne
zdravstvene zaštite.
Imala je velik ugled među kolegama i pučanstvom Pazinštine
te šire okolice kojima je rješavala probleme i pomagala u svom
dugogodišnjem radu.
Svojim specifičnim načinom zafrkancije olakšavala je teret
svakodnevnih briga kako sebi tako i svima nama koji smo s
njom surađivali.
U najtežim trenucima svoje teške i kratke bolesti nije klonula
duhom nego se je borila do zadnjeg dana.
Rastajemo se od naše dugogodišnje suradnice, kolegice i
prijateljice.
Rastanci su uvijek bolni i teško je reći posljednje zbogom,
pogotovo kad se rastajemo zauvijek.
Nezaboravna dr. Bartolić, gledamo vaš lijes u krilu majke
zemlje i iskazujemo vam posljednju počast da počivate u miru
Božjem.
Neka vam je laka hrvatska gruda koju ste neizmjerno voljeli.
Neka je vječna slava i hvala našoj dobroj doktorici.
www.hkld.hr
IN MEMORIAM
In memoriam Ivana Russo Torić,
dr. med.
Ivana Russo Torić rođena je u katoličkoj obitelji, 21. rujna
1979. u Splitu, od oca Mladena i majke Marije, kao drugo
od troje djece. Od ranog djetinjstva rado sudjeluje u životu i
radu svoje župe Gospe od Pohođenja na Spinutu i Gospe od
Pojišana u službi čitanja Božje riječi i ministriranja. Diplomirala
je na Medicinskom fakultetu u Splitu 21. rujna 2005., na svoj
25. rođendan. Nakon položenog stručnog ispita radila je u
Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske
županije, a od lipnja 2006. radi kao znanstveni novak na
Klinici za dječje bolesti KBC Firule.
Od 5. listopada 2006. član je Hrvatskog katoličkog liječničkog
društva u čijim je aktivnostima djelatno sudjelovala i čije
je stavove, kao mladi, vrijedni znanstvenik u bolnici,
nenametljivo širila među kolegama i pacijentima. Njeni su
mentori znali reći kako više uče od Ivane nego ona od njih.
Sklopila je kršćanski brak s Mirkom Torićem 21.srpnja 2007.
godine u crkvi Gospe od Pojišana. Prelijepo je bilo vidjeti
mladi bračni par kako zajedno sudjeluju na sv. Misi, često
i radnim danom. U očekivanju radosti novog života, u 28.
tjednu druge trudnoće, pojavila se sumnja u mogućnost
zloćudne bolesti što se je na žalost pokazalo točnim. Unatoč
savjetima kolega liječnika da ubrza porod zbog brige za
vlastito zdravlje i liječenje, odgađa porod te u 34. tjednu
trudnoće, 30. rujna 2008., carskim rezom, na svijet donosi
sina Ivana Gabrijela. Nakon kratkog oporavka započinje
liječenje no unatoč agresivnoj terapiji bolest je napredovala.
Molili smo za Ivanino zdravlje, često prikazivali sv. Misu koju
je služio duhovni asistent naše podružnice. Ali Bog je imao
druge planove, kao što reče njezin dragi otac: „Uze je u
zagrljaj Onaj koji ju je volio više nego mi, hvala Mu što smo je
smjeli imati ovih 30 godina!“
Puna želje za životom, vratila se Nebeskom Ocu 15. siječnja
2010., okrijepljena svetim sakramentima, na rukama svoga
muža. Pobijedila je bolest, koja je iz nje isisavala život,
darom novoga života kojega je donijela na svijet. Na taj
način, završetkom života koji je trajao kratko - ulazi u Vječni
Život, a ljubavlju supruge i majke - u prolazni život onih koje
je voljela - unosi nadu Vječnosti.
Nebrojeni koji su joj došli reći posljednji pozdrav, na
splitskom Lovrincu, 18. siječnja, svjedoče o njezinim
herojskim krjepostima - ljubavi prema djetetu, prema mužu,
prema Božjem Zakonu… za koje mnogi nisu spremni živjeti.
Ali ih uvijek prepoznajemo. I divimo im se, u življenju i umiranju...
IN MEMORIAM
A.Strujić-Vladanović
In Memory of Dr. Ivana Russo Torić
Ivana sa suprugom i sinom
Mi smo tu
Ovo je priča o getu kojega više nema i o čovjeku
koji je bio poslužitelj u sinagogi. On bi se svako
jutro, prije nego počne uređivati sinagogu, popeo
na propovjedaonicu i ponosno viknuo: «Gospodine, došao sam ti javiti da smo mi tu!». Na
geto se sruči rasistički pogrom. Počeše nevolje
i zlostavljanja. Poslužitelj je, ipak, svako jutro
izlazio za propovjedaonicu, te bi ponekad i srdito
viknuo: «Gospodine, došao sam ti javiti da smo
mi tu!». Dogodilo se prvo krvoproliće, a za njim su
slijedila mnoga druga. Poslužitelj je vazda izlazio
nepovrijeđen i jurio u sinagogu te je lupao šakom
po klupi i vikao iz svega glasa: «Gospodine svega
svijeta, pogledaj, mi smo još tu!». Nakon posljednjeg krvoprolića našao se sam u praznoj sinagogi.
Posljednji preživjeli Židov uspeo se posljednji put
na propovjedaonicu. Podigao je oči prema nebu i
promrmljao s beskrajnom blagošću: «Vidiš li? Ja
sam još uvijek tu!». Zaustavio se načas prije nego je
dodao promuklim i tužnim glasom: «A gdje si ti?».
Zato molimo. Molimo svakodnevno da bismo rekli
Bogu: «Bože, sjeti se da sam tu!»
Bruno Ferrero
www.hkld.hr
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
59
OBAVIJESTI
ANNOUNCEMENTS
Obavijest o osnutku SALUS POPULI d.o.o.
Drage kolegice i kolege,
Svjesni velikih stručnih i društvenih potencijala članova našega Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva (HKLD), potaknuti
željom i nastojanjem osiguranja materijalnih sredstava za dovršetak otkupa prostora u Praškoj 6 u Zagrebu i stvaranja Doma
HKLD-a na toj adresi, osnovali smo trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću SALUS POPULI d.o.o.
Iz isključivo praktičnih razloga (provedbe neophodne, složene administrativne procedure) osnivači trgovačkog društva Salus
populi d.o.o. su članovi upravnih odbora Središnjice i zagrebačke podružnice Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva (23
člana).
Na osnivačkoj skupštini, koju smo bili obvezni održati (održana 28. lipnja 2010. godine u prostorijama HKLD-a, Praška 6,
Zagreb), potpisan je i solemniziran Društveni ugovor, temeljni dokument svakog trgovačkog društva, i izabrana prva uprava:
dr. Mirko Karačić, dr. Tomislav Gojmerac i dr. Franjo Turalija. U prvim danima srpnja ove godine predana je dokumentacija na
nadležni Trgovački sud; rješenje o registraciji očekuje se u idućih tjedan dana.
Za sada je trgovačko društvo Salus populi d.o.o. registrirano za široki spektar djelatnosti (to su djelatnosti koje društvo smije
obavljati) za koje nije bilo potrebno tražiti dozvolu ministarstava ni drugih nadležnih institucija: prije svega za sve vrste poslovnih
(a time i zdravstvenih) savjetovanja, pomoć i njegu u kući i skrb izvan vlastite obitelji (socijalni programi), istraživanje tržišta
i ispitivanje javnog mnijenja, obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, zastupanje inozemnih
tvrtki, pružanje usluga informacijskog društva, izdavačku djelatnost, kupnju i prodaju robe te poslovanje nekretninama.
Odnosi unutar novoosnovanog trgovačkog društva bit će u cijelosti stručno vođeni, statutarno regulirani sukladno pozitivnim
zakonskim propisima Republike Hrvatske. Također i odnosi između HKLD-a i Salus populi d.o.o. će biti regulirani s posebnom
pozornošću, na dobrobit i udruge (HKLD-a) i društva (Salus populi).
Pozivamo Vas da i Vi postanete dioničar trgovačkog društva Salus populi d.o.o. pod u popunosti jednakim uvjetima kao i
njegovi nominalni osnivači - kupnjom udjela (mogućnost kupnje od 1 do 21 udjela), čija je pojedinačna vrijednost 1000,00 kn!
Za sada (do slijedeće skupštine društva, koja se planira u prosincu 2010. godine) je dogovoreno da svaki član HKLD-a može,
po vlastitom izboru, kupiti od 1 do 21 udio, pri čemu će se kupnja jednog udjela provesti kao ulazak u dioništvo društva, a
ostalih udjela kao ugovor o posudbi trgovačkom društvu Salus populi d.o.o., po pravilima ekonomske i pravne struke. Također
Vas pozivamo da se aktivno uključite u rad društva i njegovu promociju.
S vjerom i nadom da ovom, za nas velikom i važnom odlukom, možemo osigurati isplatu prostora u Praškoj (i tako omogućiti
stvaranje Doma HKLD-a), kao i daljnje napredovanje i rast u dobru Hrvatskoga katoličkoga liječničkog, ali i cijelog našeg
hrvatskog društva, nadamo se i Vašoj osobnoj svesrdnoj potpori u ovome poslovnom koraku i molimo Božju pomoć i
blagoslov.
Ukoliko ste zainteresirani za dioništvo u trgovačkom društvu Salus populi d.o.o. lijepo Vas molimo da se e-mailom javite
jednom od članova uprave: dr Mirku Karačiću ([email protected]), dr Tomislavu Gojmercu ([email protected]) ili
dr Franji Turaliji ([email protected]). Ili, u slučaju da Vam mail nije dostupan ili ga nemate, telefonski (01/4817 537)
tajnici HKLD-a, gđi Slavici Grubišić, u uredovno vrijeme (ponedjeljak - petak, od 10 do 12 sati). U dogovoru s njima Vaša će
želja da nam se pridružite biti provedena u djelo.
Srdačan pozdrav u Kristu,
Za SALUS POPULI d.o.o.:
Dr Mirko Karačić v.r.
Dr Franjo Turalija v.r.
Dr Tomislav Gojmerac v.r.
Tajnik HKLD-a:
Ivan Ćelić, dr.med.
Predsjednica HKLD-a:
Prim.dr.sc. Marica Miletić-Medved, v.r.
Najavljujemo simpozij u organizaciji Sekcije za odgoj i obrazovanje HKLD-a
„Prevencija nasilja u dječjoj dobi“
Subota, 6. studenog 2010.g.
Predavaonica Kliničke bolnice Dubrava
Kontakt-osoba: dr. Željka Šubarić ([email protected])
60
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
www.hkld.hr
61
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
www.hkld.hr
Od samog poËetka
1998.
1977.
PoËetak UKPDS
Metformin (Glucophage®)
je priznat kao temelj
liječenja dijabetesa tipa 21
2008.
Rana upotreba metformina (Glucophage®) pruža
znaËajno smanjenje dugoroËnog rizika fatalnih
dogaaja u bolesnika s dijabetesom tipa 23
2007.
Metformin (Glucophage®)
preporuËen je za lijeËenje
visoko riziËnih bolesnika s
kombinacijom poremeÊaja
tolerancije glukoze i
poremeÊaja razine
glukoze natašte2
Metformin (Glucophage®) je jedini oralni antidijabetik preporuËen u kljuËnim smjernicama za lijeËenje
dijabetesa tipa 2 kao lijek prve linije.4
1. UK Prospective Diabetes Study (UKPDS) Group. Effect of intensive blood glucose control with metformin on complications in overweight patients with Type 2 diabetes (UKPDS 34). Lancet. 1998; 352:854-65.
2. Nathan DM, Davidson MB, DeFronzo RA, Heine RJ, Pratlley, R, Zinman B. American Diabetes Association. Impaired fasting glucose tolerance: implications for care. Diabetes Care. 20907; 30:753-9.
3. Holman RR, Paul SK, Bethel MA, Matthews DR, Neil HAW. 10-year follow-up of intensive glucose control in type 2 diabetes. New Engl J Med. 2008; 359:1587-9.
4. Nathan DM, Buse JB, Davidson MB, Ferrannini E, Holman RR, Sherwin R, et al. Medical managment of hyperglycemia in type 2 diabetes: a consensus algorithm for the initiation and djustment of therapy: a consensus
statement of the American Diabetes Association and the European Association for the Study of Diabetes. Diabetes Care. 2009; 32:193-203.
MSGL003/010710
Merck Serono CardioMetabolic Care
62
Glucophage 500 mg, 850 mg, 1000 mg filmom obložene tablete (metforminklorid)
NaËin izdavanja: Lijek se izdaje na recept, u ljekarni. Odobrene indikacije: LijeËenje šeÊerne bolesti tipa 2, posebice pretilih bolesnika, kada dijeta i tjelovježba sami za sebe ne
dovode do zadovoljavajuÊe kontrole glikemije. Odrasli i djeca starija od 10 godina mogu Glucophage tablete uzimati kao monoterapiju ili u kombinaciji s drugim peroralnim
antidijabeticima ili inzulinom. Doziranje i naËin uporabe: Odrasli: UobiËajena poËetna doza je 500 mg ili 850 mg metforminklorida, 2 ili 3 puta dnevno, tijekom ili na kraju obroka.
Najviša preporuËena doza metformina je 3 g dnevno. Stariji bolesnici: Zbog moguÊe oslabljene bubrežne funkcije kod starijih bolesnika, doza metforminklorida se mora prilagoditi
bubrežnoj funkciji uz redovitu procjenu bubrežne funkcije. Djeca i adolescenti: UobiËajena poËetna doza je 500 mg ili 850 mg metforminklorida jednom dnevno, tijekom ili nakon
obroka. Najviša preporuËena doza metforminklorida je 2 g dnevno, u 2 ili 3 individualne doze. Nakon 10 do 15 dana, dozu treba prilagoditi prema nalazu glikemije. Postepeno
poveÊavanje doze može poboljšati gastrointestinalnu podnošljivost. Kontraindikacije: preosjetljivost na metforminklorid ili na neku od pomoÊnih tvari; dijabetiËka ketoacidoza;
dijabetiËka predkoma; bubrežno zatajivanje ili bubrežna bolest (npr. klirens kreatinina < 60 ml/min); akutna stanja koja mogu smanjiti bubrežnu funkciju poput dehidracije, teške
infekcije, šoka, intravaskularne primjene kontrastnih sredstava na bazi joda; akutna ili kroniËna bolest koja može izazvati tkivnu hipoksiju poput srËanog ili respiratornog zatajivanja,
nedavno preboljenog infarkta miokarda ili šoka; jetrena insuficijencija; akutna alkoholna intoksikacija, alkoholizam; laktacija. Upozorenja i mjere opreza: LaktiËna acidoza je rijetka
ozbiljna metaboliËka komplikacija koja se može pojaviti zbog akumulacije metforminklorida, prvenstveno kod bolesnika koji su imali znaËajno bubrežno zatajivanje. UËestalost
laktiËne acidoze smanjuje se dobrom procjenom Ëimbenika rizika: slabo kontrolirana šeÊerna bolest, ketoza, produljeno gladovanje, prekomjerni unos alkohola, jetrena insuficijencija
i svako stanje koje je povezano s hipoksijom. Rizik od laktiËne acidoze treba uzeti u obzir u sluËaju nespecifiËnih znakova kao što su grËevi u mišiÊima s poremeÊajima probave, bol
u abdomenu i teška astenija. LaktiËna acidoza lijeËi se hospitalno. Razinu serumskog kreatinina treba odrediti prije poËetka i redovito tijekom lijeËenja. Poseban oprez potreban je
kod uvođenja antihipertenzivne terapije, diuretske terapije ili poËetka lijeËenja nesteroidnim protuupalnim lijekovima. Metforminklorid mora se prekinuti uzimati prije ili u vrijeme
radiološke pretrage s kontrastnim sredstvima na bazi joda, a u terapiju se ponovo uvodi do 48 sati nakon pretrage. Metforminklorid se mora iskljuËiti iz terapije 48 sati prije
planiranog kirurškog zahvata u opÊoj, spinalnoj ili periduralnoj anesteziji, a u terapiju se može ponovo uvoditi najranije 48 sati nakon operacije. Kod propisivanja lijeka djeci između
10 i 12 godina preporuËuje se poseban oprez. UËestale nuspojave: poremeÊaji živËanog sustava: poremeÊaji okusa; poremeÊaji probavnog sustava: muËnina, povraÊanje, proljev,
bol u abdomenu i gubitak apetita. Ime i adresa nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Merck d.o.o., Ul. Andrije Hebranga 32-34, Zagreb, Hrvatska, tel: 01/4864111,
fax: 01/4864190, e-mail: [email protected] Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: UP/I-530-09/07-02/153, UP/I-530-09/07-02/154, UP/I-530-09/07-02/155,
UP/I-530-09/05-01/499, UP/I-530-09/05-01/506 od 10. ožujka 2008. Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su istovjetni cjelokupnom odobrenom sažetku
opisa svojstava lijeka te cjelokupnoj odobrenoj uputi sukladno Ëlanku 15. Pravilnika o naËinu oglašavanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima („Narodne novine“ br.
118/2009.). Samo za zdravstvene radnike. Za više informacija molimo proËitajte zadnji odobreni sažetak opisa svojstava lijeka i uputu o lijeku odobrene od Agencije za lijekove i
medicinske proizvode. Datum sastavljanja je sadržan u unutarnjem promidžbenom broju.
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
www.hkld.hr
63
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
www.hkld.hr
64
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
www.hkld.hr
ZARACET
65
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
R
www.hkld.hr
66
Glasnik HKLD/Godina XX, broj 1-2, 2010.
www.hkld.hr

Sanjarev glaSnik San jar ev gla Sn ik

SPVH bilten-6 LISTOPAD konacno.pdf

Plan rada za 2014. - Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije

Neuroznanstveni aspekti komunikacije u medicini

Župne Obavijesti - Župa Marija Kraljica apostola, Zaprešić II

inovacije u informatičkom obrazovanju i istraživačke škole

Isus u mome domu? - Župa sv. Leopolda Mandića, Požega

Book 1.indb

"pinklec" sveta nedelja plan izleta za veljaču 2014.

„ZA ŽIVOT BEZ NASILJA PROMOTIVNO