Presnimi predavanje - hirc.botanic.hr, Department of Botany, Faculty

T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
1
Toni Nikolić prof. dr.
kolegij: BO4035 (2+4+0) 7 ECTS
Predavanja BO6 (Marulićev trg 20/2)
Praktikumi 8P2 (Marulićev trg 20/1)
Marulićev trg 9a/2 (Botanički vrt, veća zgrada II kat)
tel. 4898-064, ([email protected])
konzultacije i upiti: ponedjeljkom 09.00-10.00 h
najava mailom
Asistenti
Ivana Rešetnik dr. sc., Martina Crnjak, dipl. biol.
tel. 4898-091 ([email protected])
Marulićev trg 9a/2 (Botanički vrt)
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
2
Organizacija kolegija:
Predavanja
Terenska nastava
Obavezna, bez evidencije
Na kraju smestra
Praktična nastava
Obavezna, do 2 opravdana
izostanka u semestru.
Evidencija! Turnusi!
T. Nikolić
Izrada zbirke
150 herbarskih primjeraka
Sistematska botanika - Uvod
3
Pribor i materijal za praktičnu nastavu:
kuta
predmetna stakalca (20 kom. po studentu)
pokrovna stakalca
kutija žileta
dvije laboratorijske iglice
pinceta
(kapaljka)
krpica
mapa (fascikl)
A4 papiri
pribor za pisanje i crtanje
….
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
4
Program:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Obaveze i polaganje ispita:
Uvod, definicije
Povijesni prikaz
Nomenklatura i determinacija
Makroklasifikacija
Izmjena generacija
Mahovine
Papratnjače
Kolokvij I
Golosjemenjače I
Kritosjemenjače I
Kritosjemenjače II
Kritosjemenjače III
Kolokvij II
Kritosjemenjače IV
Kritosjemenjače V
Kritosjemenjače VI
Kritosjemenjače VII
Kolokvij III
T. Nikolić
•
•
•
•
•
Redovito pohađanje predavanja
Redovito pohađanje praktične
nastave
Izrađena herbarska zbirka
(kolokvij zbirke)
Pismeni kolokviji – I, II, III
Usmeni ispit (prema rezultatima)
Pravila ponašanja: ne
kasniti, uobičajena disciplina,
pitati sve, nositi pribor
Održavanje kolokvija: izvan
redovite satnice
Prag: 70%
Sistematska botanika - Uvod
5
Obavezna:
1.
2.
Nikolić, T. (2013): Sistematska botanika raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa d.d. 2013,
1-882. Zagreb (udžbenik).
Nikolić, T. (2013): Praktikum sistematske botanike
- raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa d.d.
2013, 1-256, Zagreb (udžbenik).
Terenska nastava:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Nikolić, T. (1996): Herbarijski priručnik. Zagreb: Školska knjiga
d.d. (terenska nastava)
Domac R. (1994): Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja.
Školska knjiga, Zagreb. (terenska nastava)
Šugar I. (1990): Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički
leksikon. JAZU, Zagreb.
Nikolić, T. (2006): Flora. Priručnik za inventarizaciju i praćenje
stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. (terenska
nastava)
Nikolić, T.; Kovačić, S. (2008): Flora Medvednice. 250 najčešćih
vrsta Zagrebačke gore. Školska knjiga d.d. & Prirodoslovnomatematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 4-543.
(terenska nastava)
Kovačić, S.; Nikolić, T. i sur. (2008): Flora jadranske obale i
otoka - 250 najčešćih vrsta. Školska knjiga d.d. & Prirodoslovnomatematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 4-558.
(terenska nastava)
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
popust 10% uz listu
6
Obavezna:
1.
2.
Sistematska botanika
http://hirc.botanic.hr/sist-bot/sist-bot-home.htm
Botanički Praktikum On-line
http://www.botanic.hr/praktikum/home.htm
Neobavezna i druga:
1.
2.
3.
4.
Flora Croatica Database
Bibliografija flore Hrvatske
Internet Directory for Botany
Središnja biološka knjižnica
Sve na jednom mjestu:
http://www.botanic.hr
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
7
http://hirc.botanic.hr/fcd
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
8
BOTANIČKI PRAKTIKUM ON-LINE
Sadrži obrađen praktikumski materijal
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
9
- osim iz radoznalosti
1.
Biljke provode fotosintetske procese
2.
Biljke kisikom koje stvaraju, omogućuju nastanak ozonskog sloja
3.
Biljke su jedina živa bića na planeti koja mogu u jedinstvenoj kemijskoj
reakciji iz anorganskih sastojaka (CO2 i H2O) proizvesti organske
spojeve uz sunčevu svjetlost kao izvor energije.
4.
Biljke su uglavnom dominantna sastavnica većine ekosustava
5.
Biljke kao dio ekosustava, utječu na nastanak tla, protok vode, klimu,
pročišćavanje zraka i vode, sprječavaju erozije i poplave, te omogućuju
ispravno kruženje mnogih elemenata u biosferi (plinova,
mikroelemenata)
K: 18 - 22
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
10
- osim iz radoznalosti
• sabire biljke za hranu
• uzgaja biljke za hranu
• uzgaja biljke kao stočnu hranu
• sabire i uzgaja biljke kao materijal
• sabire i uzgaja biljke za gorivo
• sabire i uzgaja biljke za proizvodnju ljekova
• sabire i uzgaja biljke kao dodatak hrani
• sabire i uzgaja biljke za preobrazbu okoliša
• sabire i uzgaja biljke za druge namjene
T. Nikolić
Prema podacima FAO-a za 2004.,
godišnja žetva žitarica u svijetu
doseže 2.270.359,82 x103 tona, a
plodova i različitog povrća
1.383.649,05 x103 tona.
Iz biljaka se neposredno namiruje
65-95% potreba ljudi za
kalorijama, te 30-79 potreba za
proteinima (ovisno o području).
Sistematska botanika - Uvod
11
SISTEMATIKA
TAKSONOMIJA
Klasifikacija
jedinke i
populacije
Identifikacija
jedinke, kategorije, ključevi za
determinaciju, monografije,
ikonografije, opisi
K: 22-55
T. Nikolić
hierarhija
kategorije
vrste
Nomenklatura
jednoznačno imenovanje,
standardizacija, nomenklaturna
pravila, razvoj standarda
EVOLUCIJA
FILOGENIJA
Proučavanje:
Proučavanje:
• izvori varijabilnosti
• diferencijacija populacija
• reproduktivna izolacija
• postanak i porijeklo vrsta
• hibridizacija
• biogeografija
• ...
• divergencija
• adaptivna radijacija
• procesi
• vrijemenski slijedovi
• prostorna distribucija
• rekonstrukcije
• ...
Sistematska botanika - Uvod
12
1.
omogućuje razumijevanje evolucijskih
procesa na planeti
2. svakodnevna sastavnica ekologije,
molekularne biologije, agronomije,
farmacije i drugih primjenjenih i teorijskih
znanosti i pod disciplina
3. nužna za razumijevanje i izmjenu
informacija o prirodi
4. temeljna ljudska metodologija rada s
podacima
5. omogućuje rad s bioraznolikosti
(očuvanje)
6. ima ulogu informacijskog sustava
7. uzrokom je razvoja specifičnih
matematičkih i informatičkih područja
8. omogućuje održivo gospodarenje
prostorom i planiranje opstanka
9. sastavna je komponenta etnobotanike
10. i dr.
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
Goli čovik (Arbutus andrachne L.)
13
Kako akumuliramo podatke u sistematskoj botanici?
1.
2.
3.
Sistematski, tj. filogenetski
informativne osobine,
poželjno poznatog
evolucijskog tijeka, osnova
su gradnje dendrograma,
filograma i klasifikacijskog
sustava općenito!
Svaka osobina
potencijalno može biti
informativna na nekoj
klasifikacijskoj razini
Izvori informativnih osobina
– vrlo brojni, dolaze iz
različitih bioloških disciplina!
Morfologija bilja
Anatomija bilja
Citologija
Genetika
Molekularna biologija
Sistematika
Paleobotanika
Fitokemija
Ekologija
Fiziologija bilja
Palinologija
i dr.
K: 86 - 125
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
14
A/ Kvalitativne:
A1- binarne, osobina koja uvijek ima samo dva diskretna stanja. Npr. osobina
«filotaksija listova» u neke skupine može biti samo «izmjenična» i «nasuprotna».
A2 - nominalne neuređene, osobina koja može imati više od dva diskretna stanja.
Npr. osobina «boja cvijeta» u neke skupine može biti «bijela», «crvena», «plava» i
«roza».
B/ Kvantitativne:
B1 - nominalne uređene, osobina koja može imati više od dva diskretna stanja, no
vrijednosti stanja su međuovisna i redoslijed je značajan. Npr. osobina «veličina x»
može imati stanja «mala», «srednja», «velika» i «jako velika».
B2 - merističke, osobina koja može poprimiti cjelobrojnu vrijednost unutar nekog
raspona. Npr. osobina «broj plodnih listova» određuje koliko plodnih listova gradi
ginecej u cvijetu neke svojte, pa ih može npr. biti 1 (npr. Prunus), 2 (npr. Salix), 3
(npr. Lilium), 4 (npr. Parnassia), 5 (npr. Oxalis), 6 (npr. Butomus), itd.
B3 - kontinuirane, osobina koja može poprimiti bilo koju vrijednost u rasponu od 0
do ∞ (ne samo cjelobrojnu). Kontinuirane osobine su najčešće povezane uz mjerenje
nekog svojstva (npr. duljine, širine, mase, površine, volumen, trajanje, koncentracije,
i sl.). Npr. osobina «duljina donje usne» nekog cvijeta može biti bilo koja vrijednost
unutar raspona od npr. 6,00 mm do 12,5 mm. Unutar ovog raspona postoji
neizmjerna broj mogućih vrijednosti, tj. stanja za ovu osobinu.
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
15
diverzitet – evolucija - vrijeme
sličnost
Osobina Kod Stanja
boja
1 crvena
2 s. zelena
3 t. zelena
4 crna
5 s. plava
6 t. plava
7 oker
8 siva
oblik
1 krug
2 kvadrat
3 trokut
?
1. Dendrogram (sličnost, različitost)
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
2. Kladogram ili filogram (filogenija,
srodnost)
16
Izolacija,
promjene uvijeta,
selekcija,
divergencija, ...
evolucija
Video clip:
Web Geol
K: 59 - 83
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
17
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Raflezija (Rafflesia, porodica Rafflesiaceae) je rod koji sadrži 15-ak vrsta tropa
južne Kine, Butana, Tajlanda, Malajskog poluotoka, Filipina, Sumatre, Bornea i
zapadne Malezije.
Otkrivena je krajem 18. stoljeća u kišnim šumama Indonezije.
Ove neobične biljke nemaju korijen, ni stabljiku, a ni listove.
Obligatni endoparaziti korijena i puzajućih izdanaka drvenastih vrsta penjačica
roda Tetrastigma (Vitaceae).
Razvijaju se unutar tkiva domadara u obliku filamentoznih haustorija i u cijelosti
ovise o njemu.
Jedini dio raflezije koji se može vidjeti izvan domadara je cvijet – najveći u
kritosjemenjača! Promjer u pojedinih vrsta > 1 m i mase do 10 kg.
Od trena pojave pupova do završetka oprašivanja i oplodnje može proći i ~ 250
dana.
Cvjetni pup veličine glavice kupusa postupno se otvara tijekom 24 – 48 sati i
ostaje otvoren 3 – 5 dana. Izgledom i bojom, osobito mirisim po trulom mesu
privlači kukce oprašivače.
U roku od šest do osam mjeseci razviju se plodovi. Rasprostiranje - mnoge
šumske životinje: mravi, termiti, vjeverice, miševi, svinje, slonovi i dr. kao
konzumenti koji šire sjemenke izmetom ili kao pasivni prenosioci.
Uspješno prenesena sjemenka naći će se na korijenu ili stabljici domadara te
klijanjem razviti haustorije.
Prvo cvjetanje uslijedi nakon 3 – 4,5 godina od inokulacije.
Horizontalni prijenos gena – HGT, prijenos između vrsta koje uopće nisu
srodne.
Filogenetska analiza mitohondrijskih (matR) i jezgrinih lokusa (18S ribosomalne
DNA i PHYC) nedvojbeno smješta porodicu Rafflesiaceae u red Malpighiales.
Međutim mitohondrijski nad1B-C povezuje rafleziju s njezinim domadarom,
rodom Tetrastigma (Vitaceae ).
Raflezija je dio svojeg genoma dobila od biljke na kojoj parazitira. Način ovog
prijenosa još uvijek nije jasan.
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
Video clip!
18
K: 39 - 55
8 x skupina F podvrsta
5 x skupina D vrsta
3 x skupina C rod
2 x skupina B podporodica
1 x skupina A porodica
Idealna klasifikacija odraz je filogenije, tj. srodstvenih odnosa. Idealna
skupina je monofiletska, tj. Svi članovi vode porijeklo od istog pretka
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
19
Taksonomske kategorije u njihova uporaba dogovorena je
Kodom botaničke nomenklature!
TAKSONOMSKE
KATEGORIJE
ZAVRŠETCI
hrvatski
latinski
završeci
Carstvo
regnum
-ota
Plantae
Potcarstvo
subregnum
-bionta
Cormobionta
Odjeljak
phylum
-phyta
stablašice
-mycota
gljive
-phytina
stablašice
-mycotina
gljive
-opsida
stablašice
Magnoliopsida
(-atae)
stablašice
(Magnoliatae)
-phyceae
alge
-mycetes
gljive
Pododjeljak
Razred
Podrazred
T. Nikolić
subphylum
classis
subclassis
TAKSONOMSKE
JEDINICE
razlike
-idae
Sistematska botanika - Uvod
Spermatophyta
Magnoliophytina
Asteridae
20
T. Nikolić
TAKSONOMSKE
KATEGORIJE
ZAVRŠETCI
hrvatski
latinski
završeci
Nadred
superordo
-anae
Asteranae (=Synandrae)
Red
ordo
-ales
Asterales
Podred
subordo
-ineae
Porodica
familia
-aceae
Potporodica
subfamilia
-oideae
Tribus
tribus
-eae
Rod
genus
*
Achillea
Sekcija
sectio, sect.
*
sect. Achillea
Serija
series, ser.
*
(Agregat)
(agregatum, agg.)
*
Achillea millefolium agg.
Vrsta
species, spec., sp.
*
Achillea millefolium L.
Podvrsta
subspecies, subsp.
*
subsp. sudetica (Opiz) Weiss
Varijetet
varietas, var.
*
Forma
forma, f.
*
Sistematska botanika - Uvod
TAKSONOMSKE
JEDINICE
razlike
*
Asteraceae
*
Anthemideae
*
*
f. rosea
21
Obzirom na: (1) broj korištenih osobina, (2) način njihova tretmana i (3) načina analize
sadržaja razlikuju se tri glavna pristupa sistematske botanike i posljedične klasifikacije:
Umjetna
Prirodna
Filogenetska
Fenetska klasifikacija,
numerička taksonomija
Kladistika
(dendrogrami, statistika)
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
(kladogrami, specifična
statistika)
22
jedinke, populacije,
vrste, rodovi, ...
1
Osnovna matrica podataka
1
Os./OTU 1 2
0 0
1
2
1 1
2 2
3
3 3
4
5
2,3 2,4
... ...
...
...
... ...
... ...
...
... ...
...
n
... ...
Opis ili mjerenje
osobina, kodiranje
stanja osobina (metode i
tehnike sabiranja
podataka)
3
2
4
1
2
3
5
2,2
...
...
...
...
...
5
0
3
3
6
2,2
...
...
...
...
...
...
1
3
5
5
2,6
...
...
...
...
...
... ... ...
0 0 1
4 1 2
1 2 2
7 8 8
2 2,1 2,2
... ... ...
... ... ...
... ... ...
... ... ...
... ... ...
Metode nalaženja
skupina
10
C. velebitica
C. justiniana
C. scheuchzeri
C. albanica
C. marchesettii
C. velebitica
C. justiniana
C. rotundifolia
C. velebitica
C. velebitica
C. cespitosa
C. hercegovina
C. tommasiniana
C. tommasiniana
C. velebitica
C. justiniana
C. justiniana
C. hercegovina
C. velebitica
C. rotundifolia
C. jordanovii
C. velebitica
C. waldsteiniana
C. waldsteiniana
C. waldsteiniana
C. retina
C. debarensis
C. pyramidalis
C. pyramidalis
C. pyramidalis
C. pyramidalis
C. pyramidalis
C. pyramidalis
3
1
2
4
4
2,1
...
...
...
...
...
7
Metode grupiranja
(clustering methods)
8
Odabir što većeg
broja osobina za
usporedbu
Metode ordinacije
(PCA, PCO, MDS i dr.)
Scatterplot (Factor coordinates of cases, based on correlations
(Cam panula-sdt (-pyram idalis) in Campanula-strani.stw) in
Workbook10 10v*344c)
9
11
5
4
5
n
0
2
3
10
2,8
...
...
...
...
...
Metode izračunavanje
sličnosti, različitosti,
združenosti i sl.
OTU
1
2
3
4
5
...
...
...
...
n
1
1,0
0,5
0,5
0,2
0,0
...
...
...
...
...
2
3
4
1,0
0,3
0,4
1,0
...
...
...
...
...
1,0
0,4
0,2
...
...
...
...
...
1,0
0,1
...
...
...
...
...
5
...
...
...
...
n
6
1,0
...
...
...
...
...
1,0
...
...
...
...
1,0
... 1,0
... ... 1,0
... ... ... 1,0
Matrica sličnosti, različitosti,
korelacije
4
3
2
Factor 3
Populacija
K: 41 - 45
Fenetski pristup
1
0
-1
-2
-3
-4
0
2
4
6
8
10
-6
-4
-2
0
2
4
6
Svojta: C. velebitica
Svojta: C. rotundifolia
Svojta: C. waldsteiniana
Svojta: C. justiniana
Svojta: C. marchesettii
Svojta: C. hercegovina
Svojta: C. scheuchzeri
Svojta: C. casepitosa
Svojta: C. tom masiniana
Svojta: C. debarensis
Svojta: C. reatina
Svojta: C. jordanovii
Svojta: C. albanica
Factor 1
•Tumačenje odnosa OTU-a
•Razumijevanje varijabilnosti
•Tumačenje uloge osobina
•Kreiranje klasifikacijskog sustava
• i dr.
12
Euklidska udaljenost
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
23
Kladistički pristup
3
jedinke, populacije,
vrste, rodovi, ...
1
Mjerenje diskretnosti
A
2
Mjerenje korelacije
0
1
2
3
0
0
1
2
3
1
1
0
1
2
B
2
2
1
0
1
3
3
2
1
0
0
1
2
3
0
0
1
1
1
1
1
0
1
1
C
2
1
1
0
1
3
1
1
1
0
D
0 1 2
0 0 1 2
1- 0 1
2- - 0
3- - -
3
3
2
1
0
0
1
2
3
0
0
1
5
5
1
1
0
5
5
2
5
5
0
1
3
5
5
1
0
4
Utvrđivanje homoplazije
Odabir i definiranje
osobina i stanja
osobina, kodiranje
Osnovna matrica podataka
Utvrđivanje nizova i
polarnosti
Os./OTU 1 2
0 0
1
1 1
2
3
2 2
3 3
4
2,3 2,4
5
...
... ...
... ...
...
... ...
...
...
... ...
... ...
n
Davanje značenja
osobinama
Među matrica osobina
Odabir svojti (OTU)
(ingroup, outgroup)
Stabla podudarnosti:
7
9
T. Nikolić
• Indeks homoplazije (CI)
• Indeks razlaganja (DI)
• Mjera stalnosti (bootstrap)
• i dr.
4
1
2
3
5
2,2
...
...
...
...
...
5
0
3
3
6
2,2
...
...
...
...
...
...
1
3
5
5
2,6
...
...
...
...
...
... ... ...
0 0 1
4 1 2
1 2 2
7 8 8
2 2,1 2,2
... ... ...
... ... ...
... ... ...
... ... ...
... ... ...
n
0
2
3
10
2,8
...
...
...
...
...
Konstruiranje kladograma
• metoda štedljivosti
• metoda najmanje udaljenost
• metoda najveće vjerojatnosti
• i dr.
• točna podudarnost
• većinska podudarnost
• polu podudarnost
• i dr.
Mjerenje pouzdanosti:
3
1
2
4
4
2,1
...
...
...
...
...
8
Sistematska botanika - Uvod
5
6
2 OTU 1 kladogram
3 OTU 3 kladograma
4 OTU 15 kladograma
5 OTU 105 kladograma
10 OTU 34.459.425 kladograma
50 OTU 6,85 x 1081 kladograma
K: 46 - 58
24
skup metoda namjenjenih rekonstrukciji filogenije temeljem obimnih ulaznih
podataka različitih tipova; složene matematički, zahtjevne informatički; rezultati u
obliku kladograma
PLESIOMORFIJA - sličnost u primitivnim osobinama
npr. apokarpni ginecej u por. Ranunculacae i Rosaceae
APOMORFIJA - sličnost u odvedenim osobinama
npr. sinpetalni vjenčić u por. Lamiaceae i Asteraceae
HOMOPLAZIJA - konvergencija i paralelizam
Prefiksi:
AUTO- : odnosi se na jednu liniju ili svojtu
SIN- : odnosi se na više linija ili svojti
Angiosperm Phylogeny Website
http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/welcome.html
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
25
SVOJTA 6
SVOJTA 5
SVOJTA 4
SVOJTA 3
SVOJTA 2
SVOJTA 1
Terminologija kladograma
Sadašnjost
Divergencija
Zajednički
predak svojti
5i6
Zajednički predak
svojti 2 i 3
po
m
VRIJEME
Au
to
a
or
fn
e
Sinapomorfne
osobine svojti
2i3
os
o
Zajednički predak
svojti 4-6
bi
ne
Zajednički predak
svojti 2-6
Nodij
Evolucijska
linija ili grana
Zajednički
predak svojti 1-6
Prošlost
T. Nikolić
Internodij
Divergencija
Apomorfna osobina
(promjena iz predačkog
u odvedeno stanje)
korjen stabla
Sistematska botanika - Uvod
26
Terminologija kladograma i procesi
konvergencija
divergencija
paralelizam
Paralelizam+konvergencija=homoplazija
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
27
Terminologija kladograma i procesi
Odnosi skupina
Parafiletska skupina
Sestrinske skupine
(“sister groups”)
Monofiletska
skupina
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
28
APG
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
29
Sistematski /
filogenetski
problem
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
30
Sabiranje
Materijala
(uzorkovanje)
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
31
Odabir
varijabli
Sabiranje
podataka
(mjerenja, analiza)
Kodiranje
Morfologija
Anatomija
Citologija
Molekularna
Fitokemija
Ekologija
Fiziologija
Palinologija
i dr.
Osobine=varijable:
1.
2.
3.
4.
T. Nikolić
Binarne (0, 1)
Nominalne (1, 2, 3, 4)
Merističke (0, 2, 3, 4, ..., ∞)
Kontinuirane (0-∞)
Npr. sraslost vjenčića:
•Slobodan (koripetalan)=0
•Srastao (sinpetalan)=1
Npr. boja cvijeta:
•Bijeli=0, Crveni=1, Plavi=3
Npr. broj prašnika: 2, 3, 4, 6, 8
Npr. broj kromosoma: 24, 26, 52
Npr. promjer roške (mm): 2.34, 2.26, 3.01, ...
Sistematska botanika - Uvod
32
Matrica
podataka
Uzorak
A
B
C
D
E
F
G
...
...
n
Var 1 Var 2 Var 3 Var 4 ...... Var n
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
33
Statistička,
kladistička,
biogeografska i dr.
analiza
Tumačenje
rezultata
Rekonstruiranje filogenije:
1.
2.
3.
4.
5.
T. Nikolić
Sistematska botanika - Uvod
Različiti ulazni podaci
Složene metode obrade
Vizualizacija rezultata (filogrami, 2D,
3D grafikoni, i dr.)
Često složeno tumačenje rezultata
Uzročno posljedične veze (zašto je
tomu tako, filogeografija, utjecaj
glacijacija, ....)
34
1.
2.
Primjena
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
T. Nikolić
Tumačenje postanka
Razumijevanje evolucijskih
procesa
Nove vrste i druge taksonomske
kategorije
Rekonstrukcije migracijskih
puteva
Rekonstrukcije zbivanja u
prošlosti (npr. ledena doba)
Novi pouzdaniji klasifikacijski
sustavi
Biogeografija
Hibridizacije
Konzervacija
Razvoja specifičnih metodologija
i tehnologija
Ekonomski utjecaj(i)
Planiranje održivog gospodarenja
prostorom i planiranje opstanka
i dr.
Sistematska botanika - Uvod
35

Download Report