Newsletter - Mediji - Hrvatska turistička zajednica

Newsletter
05|2010
Sadržaj
Vijesti
Hrvatski hoteli u lovu na turistički Oscar
Mali Lošinj - Family Hotel Vespera novi član
grupacije Kinderhotels
Opatija – Kostimirano kroz “staru damu”
hrvatskog turizma Mi u svijetu
2
3
4
Photo: Sergio Gobbo
Hrvatska – Najbolje odredište za kruzere
Hrvatska - Najljepše odredište središnje Europe
Pula – Svjetska nagrada za brendiranje Hrvatska među najpoželjnijim odredištima
za europske turiste
Pet hrvatskih vila među 100 najljepših na Mediteranu
Događaji
Kutjevo - Putevima Trenkovih pandura Samobor – Raj za sladokusce
Sveta Helena – Međunarodni viteški turnir
Gorjani – Godišnji proljetni ophod kraljice ili lelje
Zagreb – Rascvjetana metropola Photo: Mario Romulić & Dražen Stojčić
Predstavljamo
Vinkovci - Prijestolnica Šokadije Nacionalni park Risnjak Varaždin – Favorit Lonely Planeta
Tribalj – “ethno hotel Balatura” Rab – Otok krajobrazne raznolikosti i bogatog
povijesnog nasljeđa Zagreb - Park Maksimir, oaza mira Grožnjan – Grad umjetnika Ponuda
Turisti sve više zainteresirani za podmorski safari
Investicije
“Princeza Jadrana” - Lanac nautičkih centara
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
Vijesti
Photo: Hotel Le Meridien Lav
Hrvatski hoteli u lovu na turistički Oscar
Brojne nominacije u više kategorija pokazuju da je hrvatska
hotelska i turistička ponuda iz godine u godinu sve jača i
kvalitetnija.
Priznanje World Travel Awards slovi kao jedno od najboljih
preporuka bilo kojeg turističkog proizvoda, a ocjenjivanje je
podijeljeno na osam zemljopisnih područja: Europu, Aziju/
Pacifik, Karibe, Centralnu i Latinsku Ameriku, Afriku, Bliski
istok te Sjevernu i Južnu Ameriku kako bi što objektivnije
pokrili sve segmente ove svjetske industrije koja usprkos
trenutnoj svjetskoj ekonomskoj krizi i dalje bilježi manji
pad poslovanja od ostalih industrija.
Photo: dubrovnik palace hotel
Za ovogodišnje nagrade World Travel Awards, svojevrsni
turistički Oscar, u pet kategorija nominirano je isto toliko
hotela iz Hrvatske.
Dubrovački Palace Hotel i korčulanski Lešić Dimitri Palace
nominirani su za nagradu Vodeći europski hoteli, a Palace se
zajedno sa splitskim hotelom Le Meridien Lav natječe i za
nagradu Vodećeg europskog konferencijskog hotela. Palace
se pojavljuje i u konkurenciji za Vodeći europski resort, dok
je Le Meridien Lav zajedno s dubrovačkim Rixon Libertas
hotelom nominiran za nagradu Vodeći europski casino
resort. Hvarska Adriana konkurira za nagradu Vodećeg
europskog boutique resorta.
Uz europske nagrade World Travel Awards dodjeljuje i
zasebna nagrada za Vodeći hrvatski hotel za koju se natječu
dubrovački hoteli Palace, Excelsior, Grand Villa Argentina,
Hilton Imperial, Bellevue i Rixos Libertas, zatim opatijski
Mozart, splitski Le Meridien Lav, hvarski hotel Adriana,
korćulanski Lešić Dimitri Palace, rovinjski hotel Istra te
zagrebački hoteli Sheraton i The Regent Esplanade.
Za Vodeći hrvatski boutique hotel konkuriraju Design Hotel
Astoria, Kastil, splitski Vestibul Palace, hvarski hotel Riva i
dubrovački Pucic Palace, a za nagradu Vodeći hrvatski SPA
resort Palace Hotel, Adriana, hotel Ivan u Bolu na Braču,
Milenij, hotel Istra i Le Meridien Lav.
Sam brand Le Meridien se natječe za Vodeći hotelski brand u
Europi, grad Dubrovnik nominiran je kao najbolja europska
turistička destinacija i najbolje kruzer odredište, a splitska
luka za jednu od najboljih luka za kruzere.
Glasovanje za nagradu World Travel Awards, koja ima
15-godišnju tradiciju, potrajat će do početka kolovoza, a
sama svečanost dodjele priznanja održat će se 1. listopada
u Antaliji.
World Travel Awards
www.worldtravelawards.com
Svibanj 2010 |
2 Novoobnovljeni Family Hotel Vespera na otoku Lošinju
prvi je hotel na Jadranu koji je ostvario pravo korištenja
prestižnog branda Kinderhotels. Riječ je o udruženju tzv.
hotela za djecu koje je razradilo opsežan koncept za obiteljski
odmor prikladan za odrasle s bebama i djecom. Udruženje
ima članove u Austriji, Njemačkoj i Italiji, a uvjeti članstva u
grupaciji strogo su definirani i svi priključeni hoteli moraju
ispuniti zahtjevne standarde u jednoj od tri Smiley kategorije.
Želja udruženih hotela je da putem jedinstvenog nastupa na
tržištu javnosti približe specijaliziranu obiteljsku ponudu.
Na ovaj način obiteljima sa malom djecom bitno je olakšan
odabir idealnog mjesta za odmor koji najbolje odgovara
njihovim specifičnim potrebama.
Suradnja sa Kinderhotels za hotel Vespera znači veliki iskorak
naprijed i pozicioniranje tog malološinjskog hotela kao
vodećeg hotela-specialista za obiteljski odmor u Hrvatskoj.
Članstvo u udruženju Kinderhotels omogućava suradnju s
najiskusnijim stručnjacima za planiranje obiteljskih odmora
u Europi.
Hotel Vespera ima četiri zvjezdice, renoviran je prošle godine
i ubrzo je prepoznat kao vrhunski hotel za obiteljski odmor.
U skladu sa svojom orijentacijom da se na tržištu profilira
kao obiteljski tzv. Family Hotel, raspolaže s iznimno bogatim
sadržajem za djecu i odrasle. Vodilo se računa o specifičnim
potrebama obitelji sa malom djecom pa se posebna pažnja
posvetila detaljima.
Roditeljima su na raspolaganju usluge čuvanja djece,
najma potrebnih sadržaja za bezbrižan odmor - od dječjih
kolica do grijača za bočice i kuhala za vodu. Hotel je u
cijelosti prilagođen djeci, počevši od recepcijskog pulta,
mini buffeta i dječjih sjedalica u hotelskom restoranu do
posebnog kutka za mame u kojemu mogu pripremati hranu
prema ukusu vlastitog djeteta. Bogato uređene igraonice
za djecu raspolažu sadržajima za sve uzraste renomiranih
proizvođača – od igračaka i strunjača za najmlađe do Play
stationa za tinejdžere. Hotel raspolaže dječjim igraonicama,
klupskim prostorima za djecu i roditelje na približno 300
četvornih metara.
Kao posebna atrakcija uključena u ponudu hotela ističe se
kompleks vanjskih bazena s više od 3000 četvornih metara,
na 3 razine kaskadno posložene prema moru. Kompleksom
dominira veliki bazen dužine 37 m s masažerima vodenim
atrakcijama te dva bazena za djecu.
Photo: hotel vespera
Mali Lošinj - Family Hotel Vespera
novi član grupacije Kinderhotels
Pored hotela nalazi se dječja igrališta, igralište za odbojku
na pijesku te razni multifunkcionalni prostori, prilagođeni
održavanju raznih sportskih i zabavnih programa.
Roditeljima su na raspolaganju profesionalno vođeni
programi animacije prilagođeni dobnim skupinama djece
(Baby Club, Mini Club, Teen Club).
Turistička zajednica Primorsko-goranske županije
www.kvarner.hr
Turistička zajednica Grada Malog Lošinja
www.tz-malilosinj.hr
Lošinj Hotels & Villas
www.losinj-hotels.com
Hotel Vespera
www.kinderhotel-vespera.com
Svibanj 2010 |
3 Posjetitelji Opatije od nedavno imaju priliku na poseban
način razgledati taj grad na Kvarneru koji zbog dugotrajne
turističke tradicije nosi naziv “stara dama” hrvatskog turizma.
Programom “Kostimirano vođenje Opatije” gostima se
želi priuštiti nezaboravno razgledavanje Opatije i okolice,
oživjeti “zlatno doba” opatijskog turizma te na jedinstveni
način prikazati bogata turistička povijest “bisera Jadrana”.
Kostimirano razgledavanje grada obogatit će turističku
ponudu Opatije i Liburnije uopće.
Kombinacija promocije prirodne i društvene povijesne
baštine rezultirala je idejom o pokretanju kostimiranog
vođenja Opatije. Kroz zanimljivu povijesnu priču o
Opatiji, profesionalni turistički vodič gostu pruža posebnu
i nezaboravnu impresiju u kostimu s kraja 19. i početka 20.
stoljeća. Kostimiranjem se nastoji održati tradicija i povijest
Opatije koju su tijekom stoljeća posjećivali različiti uvaženi
gosti, kraljevi, carevi i umjetnici. Svi oni bili su fascinirani
njenom ljepotom, arhitekturom, vegetacijom, klimom i
morem.
Photo: Renco Kosinožić
Photo: Damir Fabijanić
Opatija – Kostimirano kroz “staru
damu” hrvatskog turizma
Turistička zajednica Primorsko-goranske županije
www.kvarner.hr
Grad Opatija
www.opatija.hr
Turistička zajednica Grada Opatije
www.opatija-tourism.hr
Svibanj 2010 |
4 Mi u svijetu
Hrvatsku i Tursku španjolska je specijalizirana “Cruises
News Media Group” proglasila najboljim odredištima za
brodove na kružnim putovanjima - kruzere u 2009. te im
je dodijelila nagrade “Excellence Cruise Awards”.
Nagrade “Cruises News Media Group” dodjeljuju se na
temelju rezultata ankete španjolskih putnika na kružnim
putovanjima koji anonimno u 14 kategorija boduju i
ocjenjuju luke, odredišta i brodske kompanije.
Tako su nagradu za najbolju međunarodnu luku u 2009.
dobile Venecija i Malta, a istu je nagradu za 2008. Dubrovnik
lani podijelio s Venecijom. Najbolju zabavu na brodu pruža
“Quail Travel Group”, najbolja luksuzna kruzing kompaniju
je “Silversea Cruises”, a najboljim brodom na Mediteranu
za 2009. proglašen je MSC Splendid.
Hrvatska je važno odredište za kruzere i taj segment
turizma je rastući, što pokazuju i podaci Državnog zavoda
za statistiku po kojima se broj putnika koji su posjetili
Hrvatsku kruzerima udvostručio u zadnje četiri godine
dostigavši brojku od gotovo milijun putnika u 2009.
Prema podacima zavoda, prošle je godine na hrvatskom
Jadranu ostvareno 754 kružnih putovanja stranih brodova,
što je 8,3 posto ili 68 putovanja manje nego godinu ranije,
no, tim je brodovima došlo 5,3 posto više putnika ili njih
ukupno 989 tisuća.
Photo: Mario Brzić
Hrvatska – Najbolje odredište za kruzere
Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije
www.visitdubrovnik.hr
Turistička zajednica Grada Dubrovnika
www.tzdubrovnik.hr
Lučka uprava Dubrovnik
www.portdubrovnik.hr
Svibanj 2010 |
5 Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije
www.visitdubrovnik.hr
Turistička zajednica Grada Dubrovnika
www.tzdubrovnik.hr
Photo: Damir Fabijanić
U belgijskom, engleskom i španjolskom tisku nedavno
su objavljene reportaže u kojima se preporučuje posjet i
upoznavanje Dubrovnika i ljeti i zimi, posebice tijekom
Feste sv. Vlaha, a grad na jugu Hrvatske hvali se i kao
kongresno odredište.
U belgijskom magazinu “Travel 2” opisuje se doživljaj Feste
sv. Vlaha i puštanje golubica mora i slobode te Kandeloru
i veličanstvenu procesiju. Preporučuje se smještaj u
dubrovačkim luksuznim hotelima i vilama, hvali lokalnu
kuhinju, Ljetne dubrovačke igre, odmor na Elafitskim
otocima i Mljetu te ljepote Nacionalnog parka na njemu.
Pohvalno se govori i o Cavtatu, pelješkim vinima, a za
kamenice iz Malostonskog zaljeva poručuje - obvezno kušati.
Dubrovnik, Krakov i Prag kao poželjna odredišta za odmor
sugerira i britanski “Daily Telegraph”, u svom časopisu
Ultra Travel, koji posebno hvali arhitekturu Dubrovnika,
za koju ističe da “inspirira dušu”. Uz nabrajanje poželjnih
luksuznih hotela Excelsior, Bellevue i Pucic Palace,
preporučuje se odlazak na otok ljubavi Lokrum, a izdvaja
se i kulturna ponuda grada, posebice posjet Umjetničkoj
galeriji i obilazak gradskih muzeja i znamenitosti. Novinar
preporučuje kupovinu tipičnog filigranskog nakita, ali i
kreacije mladih hrvatskih designera Hippy Garden.
Strani mediji Dubrovnik izdvajaju i kao poželjno mjesto
za poslovne susrete i kongrese. Magazin CIT (Conference
& Incentive travel) prezentira Dubrovnik kao “hot spot”
za kongrese, poslovne skupove i daje pregled niza hotela
u kojima se uspješno organiziraju sve vrste poslovnih
sastanaka i okupljanja. Tu se uz Dubrovnik Palace nalaze
Kazbek, Bellevue, Villa Agava, Excelsior, Pucic Palace, Maria
Concept Store, Cafe Buza, Ginja Lounge bar u Radissonu
i drugi.
Španjolski “Hispanic Meeting & Travel” na naslovnici
donosi razglednicu Dubrovnika s naslovom “Going Global”.
Za taj časopis Hrvatska je jedno od najljepših odredišta
središnje Europe s više od tisuću otoka. Ističe se i da su
Hrvati iznimni profesionalci s “vrlo provaktivnom mladom
generacijom željnom stjecanja znanja u kongresnom
poslovanju”.
Photo: ivo pervan
Hrvatska - Najljepše odredište
središnje Europe
Svibanj 2010 |
6 Pula – Svjetska nagrada za brendiranje
Na prestižnom međunarodnom natječaju Rebrand 2010
Global Awards brendiranje Grada Pule za Turističku
zajednicu Pula izdvojeno je kao jedno od najboljih svjetskih
transformacija postojećeg brenda.
Rad kreativaca iz agencije Parabureaua ocijenjen je visokim
ocjenama i izdvojen kao iznimno uspješno ostvaren proces
rebranda, pa je Pula tako stavljena uz bok velikim i važnim
svjetskim brandovima poput Nikea, Walmarta, McAfeeja,
Reutersa, Deutsche Posta. Pula je tako postala prvi hrvatski
grad koji je dobio prestižnu međunarodnu nagradu za
branding.
Brendiranje Pule započeto je s ciljem turističke, kulturne
i opće društvene promocije i razvoja grada. Dizajneri
Parabureaua su novu vizualnu komunikaciju Pule izveli iz
heraldičkog blaga Pule: iz gradskog grba na čijem zelenom
štitu stoji žuti križ. Prepoznatljivi geometrizam križa
dizajneri su “preveli” u oblik znaka “plus”, čime su usadili
i novu emocijsku dimenziju spram vizualnog gradskog
konteksta.
Rebrand je prva i najveća organizacija koja prati i nagrađuje
proces preobrazbe brandova, a jedan od osnovnih
programa joj je godišnja dodjela međunarodnog priznanja
najuspješnije provedenim projektima brendiranja, što je
obično popraćeno u brojnim medijima poput The Wall
Street Journala, CNN Moneyja, BusinessWeeka i Yahoo!
Financea. Nagrada je utemeljena 2005. godine, a svake
godine privlači konkurenciju sa svih strana svijeta. Najbolja
rješenja ocjenjuje žiri sastavljen od svjetski uglednih
stručnjaka iz najvećih agencija za brendiranje.
Turistička zajednica Istarske županije
www.istra.hr
Turistička zajednica Grada Pule
www.pulainfo.hr
Svibanj 2010 |
7 European Commission Public Opinion
Photo: Ivo Pervan
Oko 80 posto Europljana ove godine namjerava putovati na
godišnji odmor, najčešće unutar vlastite zemlje, a Hrvatska
je među prvih nekoliko najpoželjnijih odredišta izvan EU-a,
pokazuju rezultati posebnog Eurobarometra nedavno
objavljeni u Bruxellesu.
Istraživanje je provedeno u 27 zemalja članica te u Hrvatskoj,
Norveškoj, Islandu, Turskoj i Makedoniji. Intervjuirano je
slučajnim odabirom 30.000 građana starijih od 15 godina.
Od ukupnog broja anketiranih, 80 posto ih namjerava
putovati.
Polovica onih koji će putovati provest će odmor u svojoj
zemlji, a u 17 zemalja od 32 u kojima je provedeno
istraživanje među prve tri najpoželjnije destinacije nalazi
se jedna izvan EU-a.
Samo je 20 posto anketiranih izjavilo da su gotovo sigurni
da neće putovati ove godine, što je znatno manje nego
prošle godine kada ih je sigurno bilo 33 posto.
Hrvatska se nalazi među tri najpopularnije destinacije
u sedam zemalja - Češkoj, Mađarskoj, Austriji, Poljskoj,
Sloveniji, Slovačkoj i Norveškoj.
U Sloveniji je Hrvatska na prvom mjestu, a ove je godine
namjerava posjetiti 30 posto Slovenaca. U Norveškoj i
Slovačkoj Hrvatska je na drugom mjestu, a u Češkoj,
Mađarskoj, Austriji i Poljskoj na trećem mjestu.
Što se Hrvata tiče, 78 posto njih namjerava odmor provesti
u svojoj zemlji, 3 posto u Italiji, a 2 posto u Španjolskoj.
U samo četiri zemlje obuhvaćene istraživanjem - Sloveniji,
Malti, Luksemburgu i Irskoj - na prvom je mjestu neko
inozemno, a ne domaće odredište.
Najpopularnija odredišta općenito su Španjolska, a za njom
slijede Francuska i Italija.
Najviše građana EU-a, njih 57 posto, na prvo mjesto stavlja
tradicionalne turističke destinacije, a 28 posto njih preferira
nova, neuobičajena odredišta.
Nešto manje od polovice anketiranih, njih 46 posto, smatra
da će imati dovoljno sredstava za financiranje odmora, što
je za pet posto više nego 2009. godine, a 10 posto, jednako
kao prošle godine, reklo je da ima ozbiljnih financijskih
problema koji bi mogli utjecati na njihove planove za odmor.
Za 37 posto anketiranih glavni motiv putovanje je “odmor i
rekreacija”, za 19 posto “sunce i plaža” a “posjet prijateljima
i rodbini” za njih 17 posto.
Turizam je glavna uslužna djelatnost u Europskoj uniji na
koju otpada 5 posto BDP-a i šest posto zaposlenih.
Photo: Romeo Ibrišević
Hrvatska među najpoželjnijim
odredištima za europske turiste
http://ec.europa.eu/public_opinion
Svibanj 2010 |
8 Britanski Sunday Times nedavno je objavio listu 100
najljepših i najpoželjnijih vila na Mediteranu, među kojima
je i pet probranih kuća za odmor iz Hrvatske – dubrovačka
Poet’s House (Kuća pjesnika), vile Maruka i Dol na Braču,
Kapetanova kuća u Vignju na Pelješcu te Kamena villa
iznad Podgore.
Najviše predivnih vila novinar Timesa pronašao je u
Francuskoj i Španjolskoj, po 25, te još 22 u Italiji i 17 u
Grčkoj. Među najjeftinijima je vila La Torche u Bretagni,
u kojoj četiri osobe tjedan dana u sezoni mogu provesti za
577 funti. One najskuplje stoje i deset puta više po osobi,
primjerice Villa Olous na Kreti u kojoj tjedan dana za 16
osoba stoji 24.545 funti.
www.timesonline.co.uk
Photo: Andrija Carli
Pet hrvatskih vila među 100
najljepših na Mediteranu
Svibanj 2010 |
9 Događaji
Kutjevo, smješteno u sjeveroistočnom dijelu Požeške doline,
na pola puta između Požege i Našica, grad je bogate povijesne
baštine koji u svibnju redovito obilježava posjet Marije Terezije
tom gradu 1741. godine. Čast koju je time odala njihovom
gradu Kutjevčani nisu zaboravili. Upravo suprotno, brojnim
događajima koji vraćaju tri stoljeća u prošlost nastoje obilježiti
taj značajan trenutak u povijesti grada, smještenog na južnim
obroncima Krndije i Papuka u uskoj dolini rječice Kutjevčanke.
Gradom prolazi svečani mimohod povijesnih postrojba,
puhačke glazbe i raznih udruga, a pred dvorcem Kutjevo
priprema se kazališna predstava koja će pobliže opisati kako
je to izgledalo u ono vrijeme. Posjetitelji među ostalim mogu
vidjeti prikaz susreta Franje baruna Trenka i Marije Terezije u
Kutjevu 1741. godine. Pukovnik Franjo Trenk, rođen u Italiji,
te je godine osnovao glasovitu postrojbu Trenkove pandure
koja je brojila nešto više od tisuću vojnika. Trenkovi panduri
su bili vojska na zlu glasu od Francuske do Češke, ali im nitko
nije osporavao hrabrost i vještinu ratovanja, dapače neprijatelj
u jednakom omjeru broja vojnika nije imao prilike za uspjeh.
Prvi pisani podaci o Kutjevu potječu iz 13. stoljeća kada
redovnici Cisterciti, narodu poznati kao “bijeli fratri”, 1232.
godine osnivaju opatiju “Vallis Honesta de Gotho”. Iz toga
vremena je i čuveni vinski podrum, a u njemu je prema
predaji, kameni stol iz doba baruna Trenka i carice Marije
Terezije.
Ovaj kraj 1536. godine osvajaju Turci, a nakon 150 godina
turske vladavine, od 1686. godine, ovdje stoluje plemić Ivan
Josip Babić koji 1698. godine, uz suglasnost cara Leopolda,
vlastelinstvo predaje redu isusovaca koji u manje od dva
desetljeća obnavljaju opatiju, grade novu župnu crkvu i
barokni dvorac, obnavljaju podrum te posebno unapređuju
vinogradarstvo i podrumarstvo, a i ostalo gospodarstvo.
Photo: Sergio Gobbo
Kutjevo - Putevima Trenkovih pandura
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća podižu se veliki vinogradi
i voćnjaci (plantaža Dragan lug tada je najveća u Europi)
pa Kutjevo postaje poznato u vinogradarskim i vinarskim
krugovima u svijetu.
Kutjevo je bilo poznato po konjima lipicancima i jahačkoj
školi.
Turistička zajednica Požeško-slavonske županije
www.tzzps.hr
Turistička zajednica Grada Kutjeva
www.tz-kutjevo.hr
Grad Kutjevo
www.kutjevo.hr
Svibanj 2010 |
10 Osim po Fašniku, Samobor je poznat i među sladokuscima
po svojim kremšnitama, slasnom kolaču od pjenaste kreme.
Samoborske kremšnite posebne su i po tome što se jedu
tople, dok se svugdje drugdje poslužuju isključivo kao
rashlađena slastica. Toj desertnoj deliciji u čast tradicionalno
se organiziraju Dani kremšnita koji će se ove godine održati
od 7. do 9. svibnja. Tih dana u najpoznatijim samoborskim
slastičarnicama posluživat će se kolač koji po tamošnjem
običaju otvara sva vrata. Naime, ako imate neki problem
ili nesuglasicu, poklonite kremšnitu, kažu Samoborci, i
vjerujte, sve se oprašta. Osim uživanja u slastici kojom se
ponose Samoborci, što potvrđuje i podatak da su čak napisali
i himnu posvećenu tom kolaču, za Dane kremšnita na
glavnom gradskom trgu bit će organizirani brojni kulturnozabavni događaji. Među ostalim, održat će se natjecanje
u spravljanju kremšnita i pisanju haikua o kremšnitama.
Samobor je smješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske
uz granicu sa Slovenijom od koje je udaljen 5 kilometara i
nedaleko od Zagreba (20 km) od čije zračne luke je udaljen
pola sata vožnje automobilom.
Photo: ivo pervan
Samobor – Raj za sladokusce
Turistička zajednica Zagrebačke županije
www.tzzz.hr
Turistička zajednica grada Samobora
www.tz-samobor.hr
Samoborske kremšnite
Photo: Sergio Gobbo
www.samoborske-kremsnite.com
Svibanj 2010 |
11 Sveta Helena – Međunarodni viteški turnir
Photo: ivo pervan
U programu će se prikazati predvečerje bitke i jedan dan
u životu hrvatskih seljaka, obrtnika i vojnika te presudne
godine za obranu ovog dijela Hrvatske od napada Turaka.
Taj dan će se okupiti obrtnici starih zanata i pokazati svoje
izrađevine i svoje umijeće, a njihovu zaštitu osigurat će
vojni tabor i vojnici opremljeni replikama srednjovjekovnog
oružja.
U viteškim taborima posjetitelji će moći razgledati cijeli
arsenal srednjovjekovnog oružja, šarenih štitova i limenih
kostima. Ako ogladnite, okrijepit će vas vruća kaša
spravljena od zaboravljenih žitarica ili po srednjovjekovnim
recepturama spremljena guska začinjena medom.
Na viteškom turniru Svete Helene ne morate biti samo
promatrač, pridružite se i vi viteškim igrama, okušajte
se u gađanju lukom i strijelom, provezite se kočijom ili
uzjašite konja.
Na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni 16. Sveta Helena je naselje smješteno kraj grada Svetog Ivana
i 17. svibnja održat će se tradicionalni Međunarodni viteški Zeline na sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke županije,
turnir. Uz desetak srednjovjekovnih tabora, maketa utvrda, udaljenog 30-ak kilometara od Zagreba.
srednjovjekovnih bojnih strojeva i borbe vitezova, događanje
nudi brojne radionice, od srednjovjekovne kuhinje, kovnice
novca, streličarstva, pa do srednjovjekovne inkvizicije. Na
turniru se očekuju gostovanja brojnih srednjovjekovnih
viteških skupina iz Mađarske, Češke, Slovenije i Portugala. Turistička zajednica Zagrebačke županije
Turnir se organizira u spomen na bitku kod Sv. Helene www.tzzz.hr
koja predstavlja jednu od značajnijih pobjeda Hrvata nad
turskim osvajačima. Bitka se odigrala 19. kolovoza 1557. Turistička zajednica Grada Sveti Ivan Zelina
godine na ravnici uz rijeku Lonju podno Svete Helene, a www.tz-zelina.hr
u njoj je hrvatska vojska, predvođena kapetanom Ivanom
Lenkovićem, pobijedila nadmoćnu tursku vojsku i natjerala
je u bijeg.
Svibanj 2010 |
12 Photo: Saša Pjanić
Gorjani – Godišnji proljetni
ophod kraljice ili lelje
Hrvatska je uz Kinu, Japan i Koreju zemlja s najviše zaštićenih
kulturnih fenomena u Europi, a na UNESCO-vom popisu
svjetske nematerijalne kulturne baštine odnedavno je, uz još
šest hrvatskih kulturnih fenomena, uvršten godišnji proljetni
ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana, istočnoslavonskoga sela
u blizini Đakova.
Običaj ljelja održava se na blagdan Duhova, a prate ga
slikovite narodne nošnje s bogato kićenim visokim kapama
na glavama i sabljama u rukama. Od 1898. godine postoje
prvi pisani tragovi o običaju ljelja, koje su postale zaštitni
znak Gorjana i Đakovštine. Za običaj se zna da je postojao
i prije, ali o prijašnjim ophodima nema pisanog traga.
Prema legendi u vrijeme turskih osvajanja, Turici su prodrli
i u Gorjane. Zarobili su sve muškarce u selu, a njihove su se
žene obukle u šarenu odjeću, na glave stavile muške šešire
okićene umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i kose, te
tako obučene otišle pred turski tabor. Turci su pomislili da
su došli duhovi, uplašili se i pobjegli. I tako su gorjanske
žene oslobodile svoje muževe, očeve i braću. Od tada su
se isto tako oblačile na blagdan Duhova, u spomen na taj
događaj koji je do današnjih dana zadržan u izvornom
obliku. Jedina promjena je to što se sada oblače djevojke
koje u rukama, umjesto srpova i kosa, nose sablje.
Selo Gorjani prvi put se u pisanim dokumentima spominje
1244. godine. Turci su 1537. godine osvojili selo, srušili sve
zatečene objekte i izgradili nove. Iz turskog doba danas
još stoji dio kule turskog bega Jahije. Godine 1837. župnik
Filipović ostatke kule preuređuje u crkvu i dograđuje toranj
sa zvonom. Danas je to crkva Sveta tri kralja.
Za posjetitelje koji se odluče upoznati s bogatom tradicijom
i ljepotom narodne nošnje domaćini nude i jednodnevni lov
na fazane i vožnju konjskom zapregom, a sve upotpunjeno
bogatom ponudom slavonske kuhinje.
Turistička zajednica Osječko-baranjske županije
www.tzosbarzup.hr
Turistička zajednica Grada Đakova
www.tz-djakovo.hr
Svibanj 2010 |
13 Na jezeru Bundek u Novom Zagrebu, pored rijeke Save,
krajem svibnja (26.-31. svibnja) održat će se tradicionalna
međunarodna vrtna izložba Floraart, sajam cvijeća na
kojoj se šire bezbrojne kombinacije boja i opojni mirisi
raznolikog i zanimljivo dekoriranog cvijeća. Ovaj događaj
svoje korijene crpi još iz dalekih 1891. i 1906., jer to su
godine prvih zagrebačkih cvjetnih izložbi, zabilježenih i na
starim razglednicama. No, i te su se izložbe oslanjale na još
davnija vremena, na tradiciju zagrebačkih srednjovjekovnih
vrtova, dražesnih oaza ljepote iz kojih je kasnije niknula
perivojna kultura grada, kultura čiji su povijesni vrhunac
perivoj Maksimir ili Lenucijeva potkova.
Floraart je najveći hortikulturni događaj koji okuplja brojne
izlagače iz zemlje i inozemstva i na stotine tisuća posjetitelja.
Uz izložbu se vezuju i brojna natjecanja, od oblikovanja
unutarnjeg i vanjskog prostora, izbora najmaštovitijih
kreacija i cvjetnih aranžmana do najljepših cvjetnih detalja
i održavanja Hrvatskog kupa florista.
Sajam Floraart nema samo obilježje hortikulturnog nego i
kulturnog događanja kroz koje se na najbolji mogući način
prezentira duga tradicija uređenja gradskih vrtova, parkova
i zelenih površina te vodi sustavna briga o održavanju
perivojne kulture grada.
Posjetitelji Floraarta mogu razgledati ukrasno bilje, rezano
cvijeće, opremu za uređenje vrtova i dječjih igrališta, razni
cvjećarski pribor te alat, sredstva za prihranjivanje i zaštitu
bilja, sjemenje, umjetno cvijeće, ukrasnu keramiku i sl.
Photo: Sergio Gobbo
Zagreb – Rascvjetana metropola
Turistička zajednica grada Zagreba
www.zagreb-touristinfo.hr
Sajam cvijeća Floraart
www.floraart.net
Zagrebački holding
www.zgh.hr
Svibanj 2010 |
14 Predstavljamo
Photo: ivo pervan
U Slavoniji, istočnom dijelu panonsko-podunavske
Hrvatske, na sjevernom rubu Bosutske nizine, nalazi se
najveće naselje jugoistočne Slavonije i zapadnog Srijema,
nekadašnje vrlo važno vojnokrajiško središte i šokačka
metropola, grad Vinkovci. Grad bogate povijesti, kulture,
arhitekture, folklora, tradicije i običaja.
Stara gradska jezgra i veći dio grada nalazi se uz lijevu obalu
rijeke Bosut.
Zbog svog povoljnog geoprometnog položaja te reljefnih,
klimatskih i hidrografskih osobina to područje je od davnina
bilo privlačno za naseljavanje. Kontinuitet naseljenosti dug
više od 7000 godina rijetkost je i u europskim okvirima.
Vinkovci pripadaju grupi gradova sjevernohrvatskoga
područja koji se odlikuju vrlo znakovitim graditeljskim
osobitostima. Arhitektonska je struktura grada rezultat
povijesnih etapa kroz koje je taj prostor prolazio kao i
različitih gospodarskih i graditeljskih utjecaja te ekonomske
i financijske snage njegovih stanovnika. Ovo je grad s
veoma bogatom graditeljskom baštinom. Vinkovci su danas
prostorno veliki grad u čijoj se strukturi uočava nekoliko
većih trgova i glavnih, dugih uličnih pravaca koji su bili
osnovica urbanog razvitka.
Na isti način Vinkovce obilježava nekoliko većih parkova i
zelenih javnih površina, te niz jasno prepoznatljivih planskih
suvremenih gradskih četvrti ili naselja. Središnji trg s izrazitim
obilježjima baroknog urbanizma i obodnim dijelovima koji
ga zatvaraju, predstavlja prostor visoke kulturno-povijesne,
urbanističke, arhitektonske, stilske i estetske vrijednosti
Vinkovaca. Unutar spomenutoga urbanog sklopa prostire
se gradski park uređen u francuskom stilu.
Vinkovci su poznati po “Vinkovačkim jesenima”, najvećoj
folklornoj manifestaciji u ovom dijelu Europe koja se već
40-ak godina. Riječ je o smotri izvornog hrvatskog folklora
na kojoj sudjeluju folklorne skupine iz različitih dijelova
Hrvatske, dijaspore, ali i strane skupine iz Europe i Amerike.
Gostima grada smještaj se nudi u hotelima Slavonija, Admiral,
Lady M, Cibalia, Gem, Kunjevci i Šumski dvori-Spačva.
U okolici grada sela Otok, Ivankovo, Rokovci-Andrijaševci,
Lipovac i mnoga druga, smještena u prekrasnim ambijentima
čuvenih hrastovih šuma i na meandrima rijeka Bosut, Spačva,
Biđ, Studva i njihovim pritocima, nude nezaboravne
doživljaje seoskog turizma.
Na vinkovačkom području dugu tradiciju ima lovni turizam.
Lovište na 40.000 hektara šumskog spačvanskog bazena
bogato je raznovrsnom divljači. Nadomak gradu poznata
su lovišta “Kunjevci”, “Spačva” i “Merolino”.
Razvijen je sportski ribolov na rijekama Bosut, Spačva,
Studva, a posebnost su redovita natjecanja u kuhanju fiša.
Photo: ivo pervan
Vinkovci - Prijestolnica Šokadije
Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije
www.tzvsz.hr
Turistička zajednica Grada Vinkovaca
www.tz-vinkovci.hr
Svibanj 2010 |
15 Na zračnoj udaljenosti manjoj od 15 kilometara od mora,
u zaleđu grada Rijeke i kvarnerskog priobalja rasprostire
se Nacionalni park Risnjak. Smješten u Gorskom kotaru,
najšumovitijem području zapadne Hrvatske zauzima prostor
masiva Risnjaka i Snježnika. Područje masiva Risnjaka
proglašeno je nacionalnim parkom 1953. godine, a 44 godine
kasnije park je proširen na područje masiva Snježnika i
izvorišni dio rijeke Kupe.
Najveći dio Nacionalnog parka je pod šumom u koju su
ukomponirane gorske livade Leska, Šegina i Lazac.
Najviši vrh parka je Veliki Risnjak (1528 metara), a zajedno
sa masivom Snježnika (1506 metara) čini klimatsku
i vegetacijsku barijeru između primorskih i planinskih
kopnenih dijelova Hrvatske.
Klimatski utjecaji Jadranskog mora koji prodiru preko
obližnjeg Kvarnera i kopneni utjecaji koji prodiru dolinom
Kupe, sukobljavaju se te bitno određuju posebnost
klimatskog predjela u Nacionalnom parku Risnjak. Tako
u Risnjaku prevladavaju ugodna topla ljeta, kišovita proljeća
i jeseni, te duge, snježne i hladne zime.
Dolina rijeke Kupe jedini je naseljeni dio Nacionalnog
parka. Na tom području nalazi se tek nekoliko zaselaka u
kojima živi 50-tak stanovnika.
Zbog vrlo raznolikih klimatskih, geoloških uvjeta ovdje
se održala raznolika flora i fauna. Tako je u Nacionalnom
parku utvrđeno 30 biljnih zajednica, od toga 14 šumskih.
70 % površine Nacionalnog parka nalazi se u zoni najstrože
zaštite.
Životinjski svijet Risnjaka posebno je zanimljiv.
Ornitološkim istraživanjima utvrđeno je da u parku živi
114 vrsta ptica kao što je tetrijeb gluhan, troprsti djetlić, sivi
soko i dr. Područje Nacionalnog parka Risnjak prirodno
je stanište tri velike europske zvijeri: medvjeda, vuka i
risa, a zastupljena je i ostala divljač. Posljednji autohtoni
primjerci risa po kojemu je i Risnjak dobio ime, obitavali
su na ovom području početkom 20st. dok je današnji ris
naseljen u susjedne slovenske planine odakle se ponovno
naselio i na područje Nacionalnog parka .
Nacionalni park Risnjak već je 140 godina stjecište
prirodoslovaca i biologa i mjesto temeljnih prirodoslovnih
i primijenjenih šumarskih istraživanja. Park je danas mjesto
na kojem posjetitelji mogu uživati u prirodnim ljepotama,
baviti se sportskim aktivnostima, te naučiti sačuvati prirodu
za buduće naraštaje.
Photo: Petar Trinajstić
Nacionalni park Risnjak
Odmor se može potražiti u uređenom planinarskom domu
“Dr. Josip Schlosser Klekovski”, podno samog vrha Risnjaka
smještenog na prekrasnoj Šloserovoj livadi. Dom je otvoren
od početka svibnja do kraja listopada.
Na Snježniku, pak, podno vrha smješten je planinarski dom
„M.Albahari“ koji je trenutno zatvoren radi rekonstrukcije.
U parku na nadmorskoj visini od 700 metara nalazi se
poučna staza Leska, duga 4200 metara. Za njen obilazak
potrebna je osrednja kondicija. Početak staze je u blizini
Uprave i Pansiona Nacionalnog parka Risnjak u Crnom
lugu.
Turistička zajednica Primorsko-goranske županije
www.kvarner.hr
Nacionalni park Risnjak
www.risnjak.hr
Svibanj 2010 |
16 Najpoznatiji i najveći turistički vodič na svijetu, Lonely
Planet u svojem Internet izdanju sastavio je listu preporuka
mjesta koja treba vidjeti u Hrvatskoj. Na prvom mjestu je
Varaždin koji je opisan kao nekoć glavni grad brižno očuvane
barokne arhitekture. Iza Varaždina su Zagreb, Samobor,
Pula, Plitvička jezera, slapovi Krke, Hvar, Korčula, Mljet i
kao deseti na listi Dubrovnik.
Ovaj grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tako je na ljestvici
Lonely Planteta potisnuo i neka donedavno popularnija
priobalna odredišta. To je i jasna poruka kako se Hrvatska
sve više prepoznaje i po kontinentalnoj turističkoj ponudi.
Nakon prošlogodišnjeg francuskog izdanja Michelinovog
vodiča u kojem je Varaždin uz Zagreb jedini grad u
kontinentalnoj Hrvatskoj koji se preporuča s dvije od tri
moguće zvjezdice ovo je još jedno priznanje uređenosti
grada, ali i gostoljubivosti Varaždinaca.
Poznat kao grad baroka, glazbe i cvijeća, parkova, raskošnih
palača i crkvi, nekoć zvan “mali Beč”, Varaždin je jedan
od najljepših gradova kontinentalne Hrvatske. Povoljan
smještaj na plodnim poljima uz rijeku Dravu te na križištu
važnih putova koji vode iz srednje Europe prema Jadranu,
osigurao je naseljenost varaždinskog prostora već u 8. ili 9.
stoljeću. Prvi pisani spomen Varaždina nalazi se u ispravi
hrvatsko-ugarskoga kralja Bele III. iz 1181. godine, gdje se
spominje povijesno ime Varaždina - Garestin.
U 17. stoljeću u Varaždinu cvjetaju obrt, trgovina, umjetnički
život, školstvo, grade se crkve, samostani, sjemenište,
raskošne plemićke palače i to najviše u baroknom stilu.
Grad postaje središte raskoši i sjaja, kulturnih i društvenih
događanja, balova i gozbi, dobivši naziv “mali Beč”.
Godine 1767. carica Marija Terezija donosi odluku o
Varaždinu kao sjedištu Hrvatskoga kraljevskog vijeća,
čime on službeno postaje glavni grad Kraljevine Slavonije,
Hrvatske i Dalmacije. Varaždin se tako razvija u 18. stoljeću
kao političko središte Hrvatske te jako trgovačko, obrtničko
i crkveno središte, sve do katastrofalnog požara koji ga je
poharao 25. travnja 1776. godine. Nakon tog događaja velik
dio građana i plemstva napušta grad, a vlada i sve važne
državne ustanove premještene su u Zagreb.
Bogata povijest, spomenička baština i kulturna tradicija
negdašnjeg glavnoga grada Hrvatske ogledaju se danas na
njegovim živopisnim ulicama i trgovima kao i u velikom
broju kulturnih događanja.
Varaždin svoj turistički uzlet može zahvaliti ljepoti i uređenosti,
ali i pažljivo biranim i razvijanim manifestacijama poput
Varaždinskih baroknih večeri, Špancirfesta – festivala
uličnih šetača, i Trash Film Festivala.
Photo: Sergio Gobbo
Varaždin – Favorit Lonely Planeta
Zaputite li se u šetnju varaždinskim ulicama, sigurno
ćete osjetiti duh prošlih vremena u susretu s brojnim
kulturnopovijesnim spomenicima. U staroj jezgri grada
prožimaju se urbanistički elementi baroka, još kićenijeg
rokokoa te klasicizma.
Brojne crkve i samostani svjedoče o bogatoj povijesti grada
ali i o važnosti duhovnog razvoja, u čemu su se posebno
isticali franjevci, isusovci, kapucini i uršulinke.
U središtu grada na Trgu kralja Tomislava, poznatijem
kao Korzo, smještena je palača Drašković, nekad sjedište
hrvatskoga bana te zgrada gradske vijećnice iz 1523. godine
koja se smatra jednom od najstarijih u Europi.
Raskošne palače, lijepo uređene ulice, trgovi, parkovi, brojne
crkve, palače, barokna pročelja zgrada i kuća, Gradski muzej,
Stari grad, Hrvatsko narodno kazalište, razna kulturna
događanja te gostoljubivi stanovnici daju Varaždinu
prepoznatljiv identitet te mame brojne posjetitelje i turiste
da uživaju u ugođaju koji grad pruža i dožive njegove
duhovne i materijalne vrednote.
Turistička zajednica Varaždinske županije
www.turizam-vzz.hr
Turistička zajednica Grada Varaždina
www.tourism-varazdin.hr
Lonely Planet
www.lonelyplanet.com
Svibanj 2010 |
17 Izvan gužve turističkih jadranskih centara, u mirnoj
dolini Vinodol u crikveničkom zaleđu, 6 kilometara
od Jadranskog mora, nalazi se etno hotel “Balatura”,
okružen krševitim brdima i šumama. Tristo godina staro
obiteljsko imanje, sastavljeno od četiri povezane kamene
kuće, preuređeno je u udobnu kuću za goste, pridajući
važnost detaljnoj rekonstrukciji povijesne zgrade, koju su
nadzirali konzervatori. Riječ je o objektu koji zbog očuvanja
graditeljske baštine Vinodola ima status općeg kulturnog
dobra u turističke svrhe.
Hotel ima 10 dvokrevetnih soba koje nude sav potreban
komfor, od plazma televizija, podnog grijanja, do priključaka
za Internet. Svaka soba ima svoj naziv po autohtonim
primorskim biljkama, u čijim su bojama i detalji i zidovi
u njima – lavanda, pelin, maslina, lovor, ružmarin, cibor,
limun, kadulja, ljubica i majčina dušica. Sve nabrojane
biljke rastu u hotelskim vrtovima. Cijeli hotel opremljen je
starinskim namještajem, a sve odiše luksuzom. Hotel ima
malu biblioteku, blagovaonicu s velikim stolom i starinskim
kaminom, u prizemlju je velika konoba za različite kulturne
priredbe i manifestacije.
Uređen sa željom da gostima dočarava prošlost, on im
istodobno pruža i udobnost suvremenog života te nudi
gastronomsku ponudu u kojoj se tradicija udružuje s
gastronomskim trendovima.
Hotel je otvoren čitave godine, a idealan je kao ishodište za
zanimljiva putovanja u priobalje, otoke i šumoviti Gorski
kotar koji pružaju velike mogućnosti za aktivan odmor. Hotel
goste privlači i svojom kiparskom radionicom, književnim
večerima te internacionalnim književnim festivalom.
Photo: Sergio Gobbo
Tribalj – “ethno hotel Balatura”
Turistička zajednica Primorsko-goranske županije
www.kvarner.hr
Turistička zajednica Vinodolske općine
www.tz-vinodol.hr
Hotel Balatura
www.hotel-balatura.hr
Svibanj 2010 |
18 Photo: Petar Trinajstić
Otok Rab je dio arhipelaga Kvarnerskog zaljeva na sjevernom
dijelu Jadranskog mora. Dugačak je 22, a širok od 3 do 10
kilometara. Osim grada Raba, na otoku se nalazi još sedam
malih mjesta: Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije,
Supetarska Draga i Lopar. Otoku pripada i niz malih otoka,
27 hridi i grebena što ga okružuju i tako pridonose njegovoj
ljepoti: otočić Lukovac, nenastanjeni otok Dolin, Sv. Grgur,
Sv. Juraj, Veli i Mali Laganj, Trstenik, Veli i Mali Dolfin, Goli
otok i drugi. Kako otok od naleta bure štiti brdo Kamenjak
temperatura se gotovo nikad ne spušta ispod ništice. Rab je
otok sunca jer ima 2.470 sunčanih sati godišnje.
Otok već u 4. stoljeću prije Krista spominje grčki geograf
Pseudo Skilaksa, a u antičko doba Plinije Stariji – pod
imenom Arba. Temelji rapskih gradskih bedema na Kaldancu,
što je najstariji dio Raba, potječu još iz 1. stoljeća, iz vremena
cara Oktaviana Augusta.
Ako putujete trajektom od Jablanca do pristaništa Mišnjak
na otoku Rabu prva slika koja se javlja je dio otoka pokriven
golim kamenom i čini se kao da nema života, samo
kamen. Nakon kratkog vremena vožnje od pristaništa u
Mišnjaku polako se krajolik mijenja, kamen zamjenjuje
bujno mediteransko raslinje, šume hrasta, crnike, borova
i čempresa. Uz mnoštvo manjih i većih parkova najveće
zeleno bogatstvo grada Raba je gradski park Komrčar, jedan
od najljepših parkova na Jadranu.
Grad Rab kao kulturno i povijesno središte otoka ima dugu
povijest. Spominje se 10. godina prije Krista u jednom
starorimskom dokumentu kojim ga tadašnji rimski car
Oktavian August proglašava municipijem i daje mu
samostalnost. Grad dobiva i rijedak počasni epitet Felix
(sretan) što znači da je već tada bio razvijeni civilizirani
grad. Stari dio grada opasan je srednjovjekovnim zidinama
od tesana kamena izgrađenim još u 12. i 13. stoljeću koje ga
većim dijelom i danas okružuju. Starim gradom dominiraju
četiri zvonika i brojne crkve. Jedan od najznačajnijih rapskih
spomenika je crkva sv. Marije iz 12. stoljeća (bivša biskupska
bazilika). Zvonik ove bazilike iz 12. stoljeća udaljen je od
crkve i dominira gradom, te spada u najljepša zdanja kasne
romanike u Hrvatskoj.
Gostima grad Rab pruža vrlo kvalitetni smještaj u sedam
hotela, jednom kampu, brojni pansioni, vile, apartmani i
sobe u privatnim kućama, a tu su još i dvije marine.
Otok Rab je otok čudesne krajobrazne raznolikosti
i prekrasnih raznovrsnih plaža, a grad Rab mjesto
bogatog povijesnog nasljeđa, dugih i ugodnih šetnica, sa
120-godišnjom tradicijom organiziranog bavljenja turizmom.
Photo: Ivo Pervan
Rab – Otok krajobrazne raznolikosti
i bogatog povijesnog nasljeđa
Turistička zajednica Primorsko-goranske županije
www.kvarner.hr
Turistička zajednica Grada Raba
www.tzg-rab.hr
Svibanj 2010 |
19 Zagreb - Park Maksimir, oaza mira
Jedna od najomiljenijih zelenih oaza Zagrepčanki i
Zagrepčana najveći je gradski park Maksimir koji je
obilježio 220 godina od osnutka. Park je utemeljen krajem
18. stoljeća u gustoj stoljetnoj šumi, zaslugom biskupa i
velikog ljubitelja prirode Maksimilijana plemenitog Vrhovca,
u čiju je čast park dobio i ime. Zagrebački biskup započeo
je radove 1787. godine, na lovištu zagrebačkih biskupa,
želeći urediti park u klasicističkom, francuskom stilu, s
cvjetnjacima, paviljonima, ružičnjacima, staklenicima.
Park je djelomično uređen i svečano otvoren za građanstvo
1794. godine. Nadbiskup zagrebački, kardinal Juraj Haulik,
krajnji tvorac parka, napustio je ideju francuskog parka i
početkom 19. stoljeća uredio Maksimir u stilu engleskog
romantičarskog perivoja - prirodne, raskošne park-šume.
Na 316 hektara uređene su livade i proplanci, staze i
puteljci, regulirani potoci te oblikovano pet umjetnih jezera.
Izgrađena su impozantna ulazna vrata, paviljoni, biskupska
ljetna rezidencija, vidikovac, postavljene ukrasne skulpture,
posađene tematske cjeline.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola parka je Vidikovac,
središnja građevina sagrađena na proplanku 1843. godine
kada je park i dovršen te predan građanima Zagreba na
uporabu. Vidikovac je zamišljen kao dvokatni toranj
okružen dvjema terasama na kojima se danas može popiti
piće ili uživati u pogledu na park.
Godine 1842., prema uzoru na tadašnje moderne ljetnikovce,
izgrađena je Švicarska kuća, rustikalna drvena građevina s
kamenim prizemljem. Nekada je to bila lugareva kuća, a
danas je u njoj uređen mali bistro.
Godine 1925. izgrađeni su Zoološki vrt i spomen humakmogila u spomen tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva. Taj
spomenik je nastao donošenjem zemlje sa 155 mjesta važnih
kulturnih i političkih događaja diljem Hrvatske.
Najsjeverniji dio parka je divlji, tu se prostire gusta, iskonska
šuma.
Park Maksimir zaštićen je 1948. godine kao prirodna
rijetkost, a 1964. godine proglašen je spomenikom parkovne
arhitekture i zaštićenim kulturnim dobrom. Sklad njegovih
sunčanih livada, raskošnih krošnji stabala, jezeraca s bijelim
labudovima te duge vijugave pješačke i biciklističke staze,
privlače ljubitelje botanike i promatrače ptica, ali najviše
obične ljude, šetače koji traže mir i predah od svakodnevice.
Danas je park Maksimir idealno mjesto gdje se na pet
minuta od centra grada možete barem na trenutak skloniti
od gradske vreve i uživati u odmoru i rekreaciji. Brojne
su mogućnosti koje park u tom pogledu pruža svojim
posjetiteljima, kao što su šetnja po uređenim stazama
parka, nordijsko hodanje, trčanje, vožnja biciklom, veslanje
čamcima na Trećem jezeru, a za rekreaciju najmlađih
posjetitelja tu su i dva moderno uređena dječja igrališta.
Park Maksimir je Zagrebu kao Bois de Boulogne Parizu,
Tiergarten Berlinu ili Regents Park Londonu.
Turistička zajednica Grada Zagreba
Photo: Tomislav šklopan
www.zagreb-touristinfo.hr
Park Maksimir
www.park-maksimir.hr
Svibanj 2010 |
20 Grožnjan – Grad umjetnika
Tu je, među ostalim, aktivna i Imaginarna filmska akademija,
osnovana 1955. godine kao nevladina i neprofitna organizacija.
Cilj joj je poticanje i organiziranje djelatnosti koje okupljaju
kazališne, televizijske i filmske stručnjake koji se zalažu za
afirmaciju dramske umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu.
Grad je, uz ostalo, član udruženja gradova vina i maslinova
ulja, a gostima nudi enoteku i dva glasovita restorana
“Pintur” i “Bastija” u kojima se može uživati u tradicionalnim
istarskim jelima. Smještaj se nudi u dvadesetak kuća za
odmor, apartmana i soba.
Photo: ivo pervan
Na brežuljku nedaleko od Motovunske šume u
sjeverozapadnoj Istri, iznad doline rijeke Mirne, 15-ak
kilometara od mora, smjestio se drevni gradić Grožnjan.
Grad, okružen maslinicima i vinovom lozom, ponosi se
svojom bogatom tradicijom, kulturnom baštinom, ljepotom
prirodnog ambijent, a sve to oplemenjeno je umjetnošću.
Sa visine grožnjanskih zidina pogled seže od Ćićarije do
Motovuna, sve do ušća rijeke Mirne i istarskog Novigrada.
Jedna od najljepših karakteristika ovog gradića je
nedodirnuta srednjovjekovna jezgra, sa svojim uskim i
čarobnim kamenom popločenim ulicama.
Grad danas broji stotinjak stanovnika i četrdesetak galerija,
a u službenoj su uporabi hrvatski i talijanski jezik.
Riječ je o malom gradiću ali velikog kulturnog značaja, ne
samo na hrvatskoj nego i na međunarodnoj razini živi vrlo
intenzivno svoje ljetne mjesece.
Od 1965. godine Grožnjan je proglašen gradom umjetnika
zahvaljujući brojnim umjetničkim događajima i umjetnicima
koji su tu došli živjeti i djelovati. Umjetnici su se skrasili
u starim kamenim kućama koje su dobili na čuvanje da bi
se spriječilo izumiranje grada.
Svake godine početkom svibnja grožnjanske uličice i
trgovi doživljavaju metamorfozu i pretvaraju se u pravu
umjetničku košnicu: otvaraju se ljetne muzičke akademije
za mlade, likovne, plesne i dramske radionice, radionice
mirovnog aktivizma pod vodstvom poznatih stručnjaka
i pedagoga te zvučnih imena s područja glazbe, likovne
i dramske umjetnosti. U tih nekoliko ljetnih mjeseci
Grožnjan diše i živi za umjetnost, labirint njegovih uličica
i brojni kulturno povijesni spomenici postaju jedna velika
pozornica kulturno-zabavnog života na kojoj se neprekidno
izmjenjuju zvuci jazza i klasike, gitara i glasovira, violina
i violončela, udaraljki i vibrafona. Jedno od najpoznatijih
događaja je slikarska manifestacija “Ex tempore”, a u
brojnim izložbama u gradskoj galeriji, kao i u tridesetak
privatnih galerija i studija posjetitelji mogu vidjeti brojne
radove raznih umjetnika.
U Grožnjanu je i centar Hrvatske glazbene mladeži koja
svojim radom oplemenjuje to povijesno mjestašce kao
međunarodni kulturni centar i svjetski centar susreta mladih.
Centar, zamišljen kao međunarodni kamp, osnovan je 1969.
godine, a zamišljen je kao međunarodni kamp. Do danas
ga je posjetilo više od 22.000 polaznika iz 90 zemalja svijeta.
Poljoprivreda, seoski turizam i malo poduzetništvo oživjeli
su širu okolinu Grožnjana, dok živosti grada, posebice ljeti,
pridonose brojne umjetničke i kulturne manifestacije. Uz
tradicionalni jazz festival, jedno od glasovitih događanja
je likovna manifestacija i “Ex tempore”. Brojni su likovni
umjetnici i kulturnjaci okupljeni oko tzv. grožnjanskog
likovnog kruga, ali i gradske galerije Fonticus koja je u
posljednjem desetljeću postala profesionalni izložbeni
prostor.
Turistička zajednica Istarske županije
www.istra.hr
Turistička zajednica Općine Grožnjana
www.tz-groznjan.hr
Svibanj 2010 |
21 Ponuda
Posljednjih godina podmorski safari postao je sve traženiji
oblik turizma u kojemu Hrvatska atraktivnim podmorjem
i razvedenosti istočnog dijela jadranske obale može puno
toga ponuditi. Hrvatska obala dosad je uglavnom privlačile
kopnene turiste i nautičare, a zadnjih godina sve je razvijenije
i ronilaštvo.
Hrvatska je četvrta zemlja u Europi po broju podmorskih
arheoloških nalaza. Prema podacima Ministarstva kulture,
u hrvatskom dijelu Jadrana nalazi se oko 400 podmorskih
arheoloških lokaliteta, od kojih 200-tinjak potječe od
prapovijesti do novog doba, a najmlađi su iz vremena Drugog
svjetskog rata. Ministarstvo je 92 lokaliteta zaštitilo kao
kulturno dobro, od kojih je devet pod metalnom zaštitom.
U hrvatskom podmorju može se roniti samo organizirano,
ne i pojedinačno, a Ministarstvo je za razdoblje od 2009.
do 2013. godine izdalo je 25 koncesija za obavljanje i
organiziranje podvodnih aktivnosti na kulturnim dobrima,
i to za četiri podmorske arheološke zone oko Mljeta, Lastova
i Visa te na području Cavtata. U tim se zonama nalazi 35
lokaliteta, a još ih je šest izvan tog područja.
Uz sjevernu obalu otoka Kaprija u šibenskom akvatoriju
nalazi se atraktivna podrtina dobro očuvanoga željeznog
broda iz Drugog svjetskog rata “Francesca da Riminnija”,
koji je saveznička vojska u ožujku 1944. godine torpedirala i
potopila dok je maskiran bio usidren na sidrištu. Riječ je o
brodu dugom 42 i širokom 12 metara, s tri dobro očuvana
jarbola. Podrtina je otkrivena tek 1994. godine. Brod je prije
Drugog svjetskog rata bio je u vlasništvu dvojice braće s
otoka Ista kojima je služio za trgovačku namjenu. Početkom
rata mobilizirali su ga Talijani koji su ga koristili za prijevoz
ratnog tereta između hrvatske i talijanske obale. Nakon
kapitulacije Italije, u rujnu 1943. godine, preuzeli su ga
Nijemci kojima je služio za istu namjenu.
Nedaleko od otoka Kaprija nalaze se i zanimljive podmorske
špilje i grebeni koji su također privlačno odredište
zaljubljenika u podmorje.
Procjenjuje se da u podmorje hrvatskog dijela Jadrana
godišnje zaroni oko 150.000 ronioca.
Zasigurno najpoznatija olupina u hrvatskom Jadranu je
“Barun Gautch”, austrougarski putnički brod iz Prvog
svjetskog rata kojeg je potopila morska mina u vodama
ispred Rovinja 1914. godine. Brod je dug 84 i širok 11 metara,
a potonuo je na dubini od 28 do 40 metara. I ta je olupina
pod zaštitom Ministarstva kulture i može se posjećivati samo
u organizaciji licenciranog ronilačkog centra.
U podmorju Kvarnera ronioci rado obilaze olupinu
talijanskog trgovačkog broda “Lina” u blizini Cresa, potonuli
teretni parobrod “Tihany”kod otočića Unije i grčki teretni
brod “Peltastis” koji je potonuo uz obalu Krka.
Photo: Zlatko Ramničar
Turisti sve više zainteresirani
za podmorski safari
U splitskom podmorju više je zanimljivih podrtina. Uz
otok Mali Barjak potopljen je teretni parobrod “Teti”.
Brod se nalazi u uspravnom položaju pa je čest motiv za
fotografiranje. Minopolagač “Ursus”, koji je za sobom vukao
ploveći topnički ponton, pogodila je britanska podmornica
1941. godine oko Hvara. Na gotovo idealnoj dubini uz obalu
Pelješca nalazi se olupina njemačkog torpednog čamca
S-57 koja se smatra jednom od najatraktivnijih olupina za
podmorski safari. U dubrovačkom akvatoriju su također
brojne podrtine, ali i podvodni zidovi i grebeni.
Ministarstvo turizma
www.mint.hr
Svibanj 2010 |
22 Investicije
Projekt “Princeza Jadrana”, vrijedan 180 milijuna eura,
predstavljen je nedavno u Dubrovniku, a njime je predviđa
gradnja sedam nautičkih centara na jadranskim otocima u
idućih sedam godina. Ulagači su zainteresirani za gradnju
nautičkih centara u Luci Šipanskoj, u mljetskim Polačama
unutar Nacionalnog parka, u Jurjevoj luci ili uvali Kremena
na Lastovu, na području brodogradilišta Inkobrod, odnosno
otočiću Badiji u Korčuli te Olibu, Vrgadi i Kapriju. Nositelj
inicijalne faze projekta je u tu svrhu osnovana tvrtka
“Princeza Jadrana”. Nautički centri obuhvaćali bi marine
manjeg kapaciteta, do 200 vezova, te niz popratnih sadržaja.
U suradnji sa zračnim lukama Zadar, Split i Dubrovnik
planirana je i njihova zračna povezanost uz korištenje
hidrozrakoplova. Nositelji projekta kažu kako nije riječ o
klasičnom tipu marine, nego nautičkom centru razvojnog
karaktera, čija zadaća nije služiti kao “opskrbni centar”
korisnicima, to jest nautičarima, nego gosta ponudom
otoka zadržati što dulje u toj destinaciji.
Photo: Juraj Kopač
“Princeza Jadrana” - Lanac nautičkih centara
Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije
www.visitdubrovnik.hr
Turistička zajednica Grada Dubrovnika
www.tzdubrovnik.hr
Ministarstvo turizma
Photo: Braslav Karlić
www.mint.hr
Svibanj 2010 |
23 Kontakt
Kroatische Zentrale für Tourismus
Croatian National Tourist Office
e-mail: [email protected]
e-mail: [email protected]
Rumfordstr. 7, 80469 MÜNCHEN, DEUTSCHLAND
tel: +49 89 22 33 44
fax: +49 89 22 33 77
Kroatische Zentrale für Tourismus
Hochstr., 43, 60311 FRANKFURT, DEUTSCHLAND
tel: +49 69 238 5350
fax: +49 69 2385 3520
e-mail: [email protected]
350 Fifth Avenue, Suite 4003, NEW YORK 10118, U.S.A.
tel: +1 212 279 8672
fax: +1 212 279 8683
Croatian National Tourist Office
2 Lanchesters, 162-164 Fulham Palace Road
LONDON W6 9ER, UNITED KINGDOM
tel: +44 208 563 79 79
fax: +44 208 563 26 16
e-mail: [email protected]
Ente Nazionale Croato per il Turismo
Piazzetta Pattari 1/3, 20122 MILANO, ITALIA
tel: +39 02 86 45 44 97
fax: +39 02 86 45 45 74
e-mail: [email protected]
Ente Nazionale Croato per il Turismo
Via Dell’Oca 48, 00186 ROMA, ITALIA
tel: +39 06 32 11 0396
fax: +39 06 32 11 1462
e-mail: [email protected]
Chorvatské turistické sdružení
Krakovská 25, 110 00 PRAHA 1, ČESKÁ REPUBLIKA
tel: +420 2 2221 1812
fax: +420 2 2221 0793
e-mail: [email protected]; [email protected]
Office National Croate de Tourisme
48, Avenue Victor Hugo, 75116 PARIS, FRANCE
tel: +33 1 45 00 99 55
fax: +33 1 45 00 99 56
e-mail: [email protected]
Office National Croate du Tourisme
Vieille Halle aux Bles 38, 1000 BRUXELLES, BELGIUM
tel: +32 255 018 88
fax: +32 251 381 60
Narodowy Ośrodek Informacji Turystycznej
Republiki Chorwacji
IPC Business Center, ul. Koszykowa 54,
00-675 WARSZAWA, POLSKA
tel: +48 22 828 51 93
fax: +48 22 828 51 90
e-mail: [email protected]
Kroatiska Turistbyrån
Kungsgatan 24, 11135 STOCKHOLM, SVERIGE
tel: +46 853 482 080
fax: +46 820 24 60
e-mail: [email protected]
Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme
Nijenburg 2F, 1081 GG AMSTERDAM, NETHERLANDS
tel: +31 20 661 64 22
fax: +31 20 661 64 27
e-mail: [email protected]
Хорвaтckoe туристическое соовщество
Краснопресненская наб. 12, подъезд 6, офис 1502 123610
МОСКВА, POCCИЯ
ТЕЛ: +7 495 258 15 07
ФАКС: +7 495 258 15 08
e-mail: [email protected]
e-mail: [email protected]
Oficina de Turismo de Croacia
Calle Claudio Coello 22, esc. B, 1°C,
28001 MADRID, ESPAÑA
tel.: +34 91 781 5514
fax.: +34 91 431 8443
e-mail: [email protected]
Horvát Idegenforgalmi Közösség
Magyar u. 36, 1053 BUDAPEST, MAGYARORSZÁG
tel/fax: +36 1 266 65 05; +36 1 266 65 33
e-mail: [email protected]
Kroatische Zentrale für Tourismus
Am Hof 13, 1010 WIEN, ÖSTERREICH
tel: +43 1 585 38 84
fax: +43 1 585 38 84 20
e-mail: [email protected]
Chorvátske turistické združenie
Trenčianska 5, 821 09 BRATISLAVA, SLOVAKIA
tel: +421 2 55 562 054
fax: +421 2 55 422 619
e-mail: [email protected]
Hrvaška turistična skupnost
Gosposvetska 2, 1000 LJUBLJANA, SLOVENIJA
tel: +386 1 23 07 400
fax: +386 1 230 74 04
e-mail: [email protected]
Kroatische Zentrale für Tourismus
Badenerstrasse 332, 8004 ZÜRICH, SWITZERLAND
tel: +41 43 336 20 30
fax: +41 43 336 20 39
e-mail: [email protected]
Croatian National Tourist Bord Japan
Ark Hills Executive Tower N613
Akasaka 1-14-5, Minato-ku
Tokyo 107-0052
tel: 0081 03 6234 0711
fax: 0081 03 6234 0712
e-mail: [email protected]
Izdaje: Hrvatska turistička zajednica
www.croatia.hr
Svibanj 2010 |
24