close

Enter

Log in using OpenID

Biomedicina i zdravstvo - Medicinski fakultet u Sarajevu

embedDownload
UNIVERZITET U SARAJEVU
Medicinski fakultet
Biomedicina i zdravstvo
(III ciklus studija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu)
Doktorski studij - curriculum
Sarajevo, 2013.
1
1.0 OPĆI DIO
1.1 Naziv studija, znanstveno područje i polja kojima pripada
Naziv studijskog programa je Doktorski studij Biomedicina i zdravstvo. Pripada znanstvenom
području Biomedicina i zdravstvo, znanstvenim poljima: Bazične medicinske znanosti, Kliničke
medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, druge grane medicine.
1.2 Nositelj studija
Nositelj studija je Univerzitet u Sarajevu. Univerzitet povjerava organizaciju i izvođenje studija
Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
1.3 Uvjeti upisa na studij
Na studij se mogu pod jednakim uvjetima, upisati kandidati iz Bosne i Hercegovine i inostranstva
koji su, u pravilu, završili integrirani univerzitetski studij medicine (dodiplomski po prethodnom
sistemu studiranja).
Kandidatu koji nije završio univerzitetski integrirani studij medicine Vijeće za doktorski studij
može pri uspisu u doktorski studij odrediti polaganje pojedinih predmeta ili dijelova predmeta
(razlikovne predmete) iz univerzitetskog integriranig studija medicine.
Prosjek ocjena na univerzitetskom integriranom studiju, bez završnog ispita, treba biti najmanje 8,
u sistemu ocjenjivanja od 5-10, odnosno 3,50 u sistemu ocjenjivanja od 1 - 5.
Obavezno je poznavanje engleskog jezika na nivou koja omogućava komunikaciju putem govora i
pisma, praćenje znanstvene i nastavne literature, pisanje znanstvenih radova i upotrebu računalnih
programa.
1.4 Kriteriji i postupci odabira polaznika
Upis na doktorski studij provodi se na bazi javnog konkursa. Odluku o raspisivanju konkursa za
upis na doktorski studij, na prijedlog Vijeća za doktorski studij, donosi Nastavno-naučno vijeće
fakulteta, uz saglasnost Senata Univerziteta u Sarajevu.
Bliže odredbe o raspisivanju javnog konkursa za upis na studij, prijemnom postupku i upisu
studenata na studij određene su Pravilima studiranja za treći ciklus studija na Univerzitetu u
Sarajevu.
Upis studenata na doktorski studij Biomedicina i zdravstvo obavljat će se na osnovu prijemnog
postupka, bez obaveze polaganja prijemnog ispita.
Kandidati za doktorski studij Biomedicina i zdravstvo koji ispunjavaju uvjete upisa bit će izabrani
u prijemnom postupku na osnovu slijedećih kriterija:
- uspjeha u integriranom studiju medicine,
- demonstriranja rezultata i motivacije za znanstvenoistraživački rad,
- dodatnih bodova za medicinsku specijalizaciju i stručni magistarski rad.
Svaki od tih kriterija bit će bodovno vrednovan na temelju elemenata prikazanih u Tablici 1.
Suma bodova po svim elementima navedenim u Tablici 1. predstavlja ukupni broj bodova koje je
stekao svaki kandidat. Prema tome, upis u studij ovisi o ukupnim, individualnim kvalifikacijama i
motivaciji kandidata za znanstvenoistraživački rad u području Biomedicine i zdravstva. Nije
predviđeno postojanje minimalnog broja bodova potrebnih za upis ili bodovni prag za upis.
Na osnovu utvrđenih kriterija u Tablici 1. utvrđuje se rang lista kandidata za upis na doktorski
studij. Kandidat koji misli studirati sa dijelom radnog vremena, mora priložiti izjavu da mu
raspoloživo radno vrijeme omogućava ispunjenje studentskih obaveza prema planu studija.
Prvi na listi prvenstva za upis je kandidat s najvećim ukupnim brojem bodova po svim kriterijima
iz Tablice 1., a dalje redom slijede svi ostali, po redoslijedu bodova, od najvećeg ka najmanjem
ukupnom broju bodova.
Kandidat stiče pravo uspisa prema bodovima postignutim u prijemnom postupku.
2
Prednost pri upisu imaju kandidati ocijenjeni kao kvalitetniji, tj. oni sa većim ukupnim brojem
bodova, odnosno plasirani na višem mjestu na rang listi za upis.
Tablica 1. Elementi prema kojima se odabiru kandidati u prijemnom postupku i njihova bodovna
vrijednost.
ELEMENTI ZA IZBOR KANDIDATA
BODOVI
USPJEH U INTEGRIRANOM/DIPLOMSKOM STUDIJU
1.
2.
3.
Prosječna ocjena na integriranom/diplomskom studiju (bez
završnog ispita) zaokružena na jednu decimalu x 4
Izrazito uspješni studenti integriranog/diplomskog studija **
Nagrada Rektora Univerziteta u Sarajevu ili nagrada
Rektora nekog drugog univerziteta u zemlji odnosno
inostranstvu***
14 – 20 bodova*
2,5 boda
2,5 boda
DEMONSTRIRANJE REZULTATA I MOTIVACIJE ZA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Prvi ili drugi autor u in extenso, originalnom
znanstvenoistraživačkom članku (CC, SCI i SSCI)
Prvi ili drugi autor u in extenso, originalnom
znanstvenoistraživačkom članku (Excerpta medica, Index
medicus)
Usmena prezentacija na znanstvenom kongresu*****
Međunarodnom
Domaćem
Poster na znanstvenom kongresu
Međunarodnom
Domaćem
Prethodno sudjelovanje u znanstvenoistraživačkom
radu na znanstvenom projektu u zemlji i/ili inozemstvu u
trajanju od najmanje 1 mjesec****
Sudjelovanje u znanstvenim tečajevima, radionicama
ili školama
Međunarodni
Domaći
15 bodova po radu
5 bodova po radu
5 bodova
2,5 boda
2,5 boda
1 bod
5 bodova
2,5 bodova
1 bod
DODATNI BODOVI
1.
Završena medicinska specijalizacija
2,5 bodova
2.
Izrađen i odbranjen stručni magistarski rad
1 bod
*
**
prosječna ocjena 3,5 – 5,0 x 4 = 14 – 20 bodova;
dokazuje uvjerenjem integriranog/diplomskog studija položenim ispitima sa najmanjom
prosječnom ocjenom 4,0 (9,0 u sistemu 5-10);
*** dokazuje predočenjem dokumenta/diplome;
**** dokazuje se pismenom potvrdom voditelja znanstvenog projekta
***** dokazuje se predočenjem dokumenta u kojem je nedvojbeno navedeno da se radi o
usmenoj odnosno poster prezentaciji
3
2.0 OPIS PROGRAMA
2.1 Struktura doktorskog programa
2.1.1 Struktura studijskog programa
Studijski program po kojem se ustrojava predloženi doktorski studij Biomedicina i zdravstvo sastoji
se od:
1) organizirane nastave
2) neposrednog individualnog znanstvenoistraživačkog rada doktorskog kandidata na
doktorskoj disertaciji uz sudjelovanje mentora
3) rada na pisanju doktorske disertacije
4) izbornih, izvannastavnih znanstvenih aktivnosti
U primjeni evropskog sistema prijenosa bodova (ECTS) u prijedlogu doktorskog studija
Biomedicina i zdravstvo, polazimo od dogovora, prihvaćenog u čitavom evropskom prostoru
visokog obrazovanja, da rad potreban za savladavanje jedne akademske godine studija iznosi 60
ECTS bodova. Sledstveno tome, za završetak studija i svih propisanih obaveza u najmanje 3
godine, svaki student stiče ukupno najviše 180 ECTS bodova.
Ukupnih 180 ECTS bodova raspodjeljuje se na:
- organiziranu nastavu 45 ECTS bodova, odnosno ¼ ukupnog broja bodova,
- individualni znanstvenoistraživački rad doktorskog kandidata na doktorskoj disertaciji valoriziran
kroz znanstvenoistraživačke publikacije vezane uz doktorat (60 ECTS bodova) i rad na pisanju
doktorske disertacije (30 ECTS bodova) što čini ukupno 90 ECTS bodova, odnosno ½ ukupnog
broja bodova,
- izvannastavnu, znanstvenu aktivnost 45 ECTS bodova, odnosno ¼ ukupnog broja bodova,
2.1.2 Organizirana nastava
Iz organizirane nastave svaki doktorski kandidat mora steći ukupno najmanje 45,0 ECTS bodova za
dovršenje studija. Svaki doktorski kandidat mora steći najmanje 27,0 ECTS bodova iz obaveznog
modula "Osnove znanstvenoistraživačkog rada". Svi predmeti obaveznog modula se obavezno
upisuju, slušaju i polažu.
Iz izbornih modula "Eksperimentalna biomedicina", „Klinička biomedicina“ i „Javno zdravstvo“
svaki doktorski kandidat mora dodatno izabrati praktikuma i predmeta u vrijednosti od još najmanje
18,0 ECTS bodova. U dogovoru sa akademskim savjetnikom, doktorski kandidat može izabrati bilo
koji predmet iz ponuđenih izbornih modula. Predmeti obaveznog i izbornih modula upisuju se u
prvi dio Individualnog plana studija, indeks i zapisnik o ispitima.
Na bazi sklopljenih unutaruniverzitetskih, međuuniverzitetskih i/ili međufakultetskih sporazuma,
studenti doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Sarajevu imat će
mogućnost upisivanja, slušanja i polaganja ispita iz predmeta doktorskih studija iz područja
biomedicine i zdravstva i srodnih koji nisu u administrativnoj nadležnosti Medicinskog fakulteta u
Sarajevu. Na taj način moći će steći najviše 33% ukupnog broja bodova predviđenih za
organiziranu nastavu, što iznosi najviše 15,0 ECTS bodova. Sa tih 15,0 ECTS bodova, moći će
zamijeniti predmete u organiziranoj nastavi, u pravilu, izbornih modula.
Vijeće za doktorski studij pri upisu u doktorski studij može odrediti doktorskom kandidatu
upisanom u doktorski studij koji nije završio integrirani studij medicine po reformiranom
kurikulumu, polaganje pojedinih predmeta ili dijelova predmeta iz integriranog studija medicine
(dalje razlikovni predmet) do najviše 15,0 ECTS bodova. Ovih 15,0 ECTS bodova ne može
zamijeniti bodove u organiziranoj nastavi doktorskog studija, jer predstavljaju razliku u
podudarnosti sadržaja prethodnog nivoa studija. Stoga razlikovni predmeti predstavljaju dodatne
razlikovne bodove za ovu kategoriju studenata.
4
2.1.3 Obavezna izvannastavna znanstvena aktivnost - individualni znanstvenoistraživački rad
na doktorskoj tezi
Doktorski studij temelji se na neposrednom znanstvenoistraživačkom radu doktorskog kandidata na
doktorskoj tezi, uz superviziju kompetentnog mentora. Stoga je najvažnija obavezna znanstvena
aktivnost doktorskog kandidata, individualni znanstvenoistraživački rad na doktorskoj tezi.
Iz obaveznih znanstvenih aktivnosti svaki student dužan je prikupiti za završetak studija ukupno
najmanje 90 ECTS bodova, pri čemu na rad na pisanju doktorske disertacije otpada 30 ECTS
bodova. 90 ECTS bodova je ekvivalent znanstvenoistraživačkom radu u trajanju od tri semestra
(1,5 akademska godina) sa punim radnim vremenom.
2.1.4 Izborna izvannastavna znanstvena aktivnost
U skladu sa evropskim preporukama, istraživački dio studijskog programa valorizira se kroz:
- in extenso, izvorne znanstvenoistraživačke publikacije u kojima je doktorski kandidat prvi
ili drugi autor,
- boravkom na ciljanom znanstvenom usavršavanju u drugom laboratoriju /institutu/ klinici, u
zemlji i inostranstvu,
- sudjelovanjem na znanstvenim skupovima.
In extenso, izvorne znanstvenoistraživačke publikacije u kojima je doktorski kandidat prvi ili drugi
autor, trebaju biri vezane za temu doktorata i publicirane u znanstvenim časopisima sa
međunarodnom recenzijom. Znanstvena publikacija može biti i iz šireg područja teme doktorata, ali
ne smije biti objavljena duže od 3 godine prije upisa u doktorski studij. Na ovaj način stiče se 30
ECTS bodova. In extenso izvorni znanstveni rad objavljen u časopisu je različito bodovan zavisno
od međunarodne baze podataka u kojoj je taj časopis indeksiran.
- indeksiran u bazi Current Contents (CC) .....................................................................15 ECTS
- indeksiran u bazi Science Citation Index (SCI) sa impact faktorom 0,5 i više ............15 ECTS
- indeksiran u bazi Medline, Scopus, Biosis i sl. ............................................................. 5 ECTS
- rad u recenziranom časopisu, knjizi, zborniku ...............................................................2 ECTS
- svaki nezavisni citat prema SCI: ....................................................................................1 ECTS
Kandidat i njegov mentor u momentu objavljivanja rada moraju voditi računa o poziciji časopisa u
bazama u kojima su isti indeksirani (predatorski časopisi, predatorske izdavačke kuće, „Junk“
odjeljenja baza itd). Ukoliko je pozicija časopisa u kojem je rad objavljen nezadovoljavajuća, vijeće
za doktoralni studij neće bodovati rad kandidata objavljen u takvim časopisima.
Objavljivanje in extenso znanstvenog rada u pomenutim časopisima može biti zamijenjeno
boravkom na ciljanom znanstvenom usavršavanju u drugom laboratoriju /institutu/, klinici, u
inostranstvu (Tablica 2).
Tablica 2: Bodovanje izborne izvannastavne znanstvene aktivnosti kao alternativa objavljivanju
znanstvenih radova
Boravak kandidata laboratoriju/institutu/ klinici u inostranstvu
ECTS BOD
Najmanje jedan semestar
30
Najmanje pola semestra
15
Boravak na znanstvenoistraživačkom radu mora biti prijavljen Vijeću za doktorski studij
Medicinskog fakulteta Sarajevo. Doktorski kandidat mora priložiti dokumentaciju kojom dokazuje
svoje sudjelovanje na ciljanom znanstvenom usavršavanju u drugom laboratoriju /institutu/, klinici,
u inostranstvu.
Doktorski kandidat treba biti na različite načine aktivno uključen u znanstvenoistraživačku
djelatnost. Uobičajena mjerila za valoriziranje takve aktivnosti su, uz publiciranje znanstvenih
radova, izlaganja znanstvenih rezultata na kongresima, konferencijama, simpozijima u zemlji i
inostranstvu.
Iz izvannastavnih znanstvenih aktivnosti svaki student dužan je skupiti za završetak studija još 15
ECTS bodova, a kako je to prikazano na Tablici 3.
5
Tablica 3: Bodovanje izborne izvannastavne znanstvene aktivnosti
znanstvenim skupovima
Aktivno sudjelovanje doktoranda na znanstvenim skupovima
Usmeno izlaganje i sažetak na međunarodnom znanstvenom skupu
Poster i sažetak na međunarodnom znanstvenom skupu
Usmeno izlaganje i sažetak na domaćem znanstvenom skupu
Poster i sažetak na domaćem znanstvenom skupu
kroz sudjelovanja na
ECTS BOD
15
10
10
5
2.1.5 ECTS bod - indikator opterećenja doktorskog kandidata
Za izračunavanje ECTS bodova u prijedlogu doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo korištena
je preporučena metodologija, usporediva sa metodologijom primijenjenom za evropske doktorske
studije iz područja biomedicine i zdravstva. Jedan ECTS bod je ekvivalent ukupnom opterećenju
studenta od 25 sunčanih sati (40 sedmica nastave po godini x 37,5 radnih sati sedmično/60).
Ukupno opterećenje na semestralnom nivou od 750 radnih sati.
Bodovna vrijednost predmeta i praktikuma je indikator ukupnog opterećenja doktorskog kandidata
na osnovu procjene količine ukupnog rada potrebnog za savladavanje svih oblika aktivne nastave,
proučavanje literature potrebne za nastavu i ispit, te za savladavanje samog ispita. Kategorije ispita
su: 1) usmeni ispit 2) pismeni ispit (esej, kratki esej, modfiicirani esej, pitanja višestrukog izbora)
3) praktični ispit (praktični zadatak, kratki projekt, organizirani strukturirani praktični ispit).
Aktivna nastava je ponderirana na sljedeći način: broj sati predavanja x 1, broj sati seminara x 1.5 i
broj sati vježbi x 2 (P/S/V = 1/1,5/2). Ponder opterećenja studenta nastavom veći je za seminare i
vježbe od pondera za predavanje, jer se kandidati moraju unaprijed pripremiti za seminare i vježbe
proučavanjem odgovarajuće literature, a u vježbama rade i praktični rad. Ponderirani broj sati svih
oblika nastave predmeta se zbroji, podijeli sa 25 i zaokruži na jednu decimalu, kako bi se dobilo
ukupno opterećenje za aktivnu nastavu predmeta izraženo u ECTS bodovima.
Opterećenje nastavom (u ECTS bodovima) = (Px1)+(S x1,5) + (V x 2)/ 25
Opterećenje literaturom za nastavu i ispit temelji se na procjeni da je 1 ECTS bod (25 sunčanih sati)
ekvivalent napora za savladavanje 100 stranica literature doktorske razine studija. Kao standard
uzeli smo 8 stranica literature po satu nastave. Broj ECTS bodova za literaturu izračunali smo po
formuli ispod i zaokružili na jednu decimalu.
Opterećenje literaturom (u ECTS bodovima) = (P+S+V) x 8/100
ECTS bodovi za opterećenje nastavom i literaturom su potom zbrojeni i pomnoženi sa ponderom za
provjeru znanja ispitom. Ponderi za pojedini oblik ispita su sljedeći: usmeni ispit 1,1; pismeni esej
1,1; ostali oblici pismenog testa (kratki esej, modfiicirani esej, pitanja višestrukog izbora) 1,25;
praktični ispit 1,5; ponder za kombinirani pismeni i usmeni ili praktični ispit je zbroj pojedinačnih
pondera.
Dobiveni umnožak ECTS bodova je zaokružen na cijeli broj ili pola cijelog broja. Taj broj je
konačna vrijednost ECTS bodova za pojedini predmet i/ili praktikum.
Ukupno ECTS bodova = (ECTS nastava + ECTS literatura) x ponder ispita
6
2.2 Organizacija doktorskog studija
2.2.1 Oblici studija
Zbog doktorskih kandidata koji studij pohađaju u dijelu radnog vremena, studij se organizira u
pravilu u poslijepodnevnim satima, te po potrebi i za vrijeme nedelje.
Svi doktorski kandidati dužni su steći potpuno jednaki broj ECTS bodova. Ukupno dakle najmanje
180,0 ECTS bodova za završetak studija. (90,0 ECTS bodova za znanstvenoistraživački rad i za
izradu doktorske disertacije ekvivalent je radu u punom radnom vremenu u trajanju od najmanje
3 semestra).
2.2.2 Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata
Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studiraju u punom radnom
vremenu su:
- I godina: Odabrana oblast istraživačke teme i akademski savjetnik kandidata sukladno članu
31. Pravila studiranja za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu. Odslušani svi
predmeti i praktikumi obaveznog modula "Osnove znanstvenoistraživačkog rada" u
vrijednosti 27 ECTS; Izrađen i odobren Individualni plan studija dio 1 i 2. To praktično znači
da student mora uz pomoć odabranog mentora doktorata izraditi i predati svoj Individualni
plan studija Vijeću za doktorski studij. Vijeće za doktorski studij odobrava cjelokupni
Individualni plan studija najkasnije do upisa u III semestar, odnosno drugu godinu studija.
Individualni plan studija supotpisuju mentor doktorata i student. Individualni plan studija
izrađuje se u dva dijela.
Prvi dio Individualnog plana sadrži: podatke o doktorskom kandidatu i mentoru; podatke o
znanstvenom polju i grani u kojoj će raditi doktorsku disertaciju; podatke o izbornim
predmetima koje planira slušati i polagati na doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo u
toku II semestra (izborni predmeti i praktikumi u vrijednosti 6 - 10 ECTS bodova). Prvi dio
Individualnog plana treba predati na posebnom obrascu Vijeću za doktorski studij
najkasnije do treće sedmice u martu tokom prve godine studija.
Drugi dio Individualnog plana sadrži: podatke o planiranoj nastavi u obliku izbornih
predmeta u III semestru; zahtijev za upisivanjem, slušanjem i polaganjem predmeta izvan
administrativne ovlasti Medicinskog fakulteta Sarajevo (u zemlji i inostranstvu); Izborne
izvannastavne aktivnosti u toku II i III godine studija, te izvannastavne znanstvene
aktivnosti. Drugi dio Individualnog plana studija treba predati na posebnom obrascu Vijeću
za doktorski studij optimalno do treće sedmice u julu tokom prve godine studija.
- II godina: Prijava teme doktorske disertacije i javna rasprava. Odslušani novi izborni predmeti
i praktikumi u vrijednosti 8 - 12 ECTS bodova; Prikupljanje podataka za doktorski rad;
Izborne izvannastavne aktivnosti i izvannastavne znanstvene aktivnosti.
- III godina: Dovršavanje prikupljanja eksperimentalnih podataka, obrada podataka i pisanje
doktorske teze; Izborne izvannastavne aktivnosti i izvannastavne znanstvene aktivnosti.
Prijava na ocjenu izbornih izvannastavnih aktivnosti i izvannastavnih znanstvenih aktivnosti;
Prijava na ocjenu i ocjena gotovog doktorskog rada;
Svaki student je dužan upisati, slušati, polagati ispite i steći svih 27,0 ECTS bodova iz
modula „Osnovi znanstvenoistraživačkog rada“. Tokom prve i druge godine studija svaki
student je dužan upisati i odslušati izbornih predmeta u vrijednosti najmanje 18 ECTS bodova. U
skupini izbornih znanstvenih aktivnosti dovoljno je skupiti, bilo kada u 3 godine, ukupno 30
ECTS bodova iz te skupine.
U skupini obaveznih znanstvenih aktivnosti dovoljno je skupiti, bilo kada u najviše 3 godine,
15 ECTS bodova za znanstvene publikacije. Pisanje doktorske radnje nosi 30 ECTS bodova.
Gotovu doktorsku tezu treba predati na ocjenu krajem šestog semestra.
7
2.3 Popis predmeta/modula s brojem sati aktivne nastave i ECT bodovima
2.3.1 Popis predmeta i praktikuma obaveznog modula "Osnovi znanstvenoistraživačkog
rada" i njihova bodovna vrijednost
Svaki doktorski kandidat mora upisati, slušati i polaganjem ispita steći svih 27,0 ECTS bodova iz
obaveznog modula "Osnovi znanstvenoistraživačkog rada". Cilj modula "Osnovi
znanstvenoistraživačkog rada" je sticanje temeljnih znanstvenih vještina, znanja i stavova
neophodnih za istraživački rad u znanstvenom području biomedicine i zdravstva. Svrha modula
je osposobljavanje doktorskih kandidata u teorijskim i praktičnim aspektima koji su preduvjet za
uspješno savladavanje doktorskog studija i izobrazbu za znanstvenoistraživački rad.
Svaki doktorski kandidat je obavezan iz izbornih predmeta i praktikuma steći preostale bodove
predviđene za organiziranu nastavu. Prema tome, dužan je upisati, slušati i polagati ispite iz izborne
nastave u vrijednosti najmanje 18,0 ECTS bodova (45,0 – 27 = 18,0 ECTS).
Cilj izbornih modula, predmeta i praktikuma je rješavanje specifičnih metodoloških i/ili sadržajnih
znanstvenih pitanja vezanih uz znanstvenoistraživački rad doktorskog kandidata na doktorskoj tezi.
S liste ponuđenih izbornih modula i predmeta doktorski kandidat će, u dogovoru sa mentorom,
slobodno izabrati one koji su bliski metodologiji i/ili sadržaju teme doktorskog rada.
Studenti ne moraju upisati, slušati i polagati sve predmete unutar jednog izbornog modula, već
mogu izabrati bilo koji predmet iz bilo kojeg izbornog modula do ukupne vrijednosti od najmanje
18,0 ECTS bodova.
Tablica 3: sastavnice obaveznog modula „Osnove znanstvenoistraživačkog rada“
1. OBAVEZNI MODUL "OSNOVE ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA"
Nastava
Kod
Naziv predmeta, nositelj
Metodologija eksperimentalno-laboratorijskih istraživanja
MefSA u medicini, Znanost, obrazovanje i karijera znanstvenika
300
MefSA
301
MefSA
302
MefSA
303
MefSA
304
Ukupno
Biostatistika
(prof. dr Semra Čavaljuga)
Kako napisati izvorni znanstveni članak, održati
predavanje o svom radu ili pripremiti poster?
(prof. dr Damir Aganović)
Metodologija kliničkih istraživanja u medicini
Etika u kliničkim istraživanjima
(prof. dr Bakir Mehić)
Metodologija istraživanja u javnom zdravstvu
(prof. dr Dragana Nikšić)
P
S
V
∑
ECT
8
4
8
20
3,5
12
2
14
28
9,0
6
8
10
24
4,5
14
2
4
20
3,5
10
50
5
21
5
41
20
112
6,5
27,0
U prijedlogu studijskog programa ponuđeno je ukupno 36 izbornih predmeta i praktikuma.
Raspoređeni su u 4 izborna modula (eksperimentalna biomedicina, Eksperimentalna i klinička
biomedicina, Javno zdravstvo i klinička biomedicina). Obuhvataju raznolike sadržaje u polju
Bazičnih medicinskih znanosti, Kliničkih medicinskih znanosti i Javnog zdravstva.
Vremenom, broj izbornih modula će se nadopunjavati i mijenjati iz generacije u generaciju, tako da
ovo nije konačan broj.
8
3.0 MENTORSTVO
3.1 Način odabira mentora doktorata
Svaki student upisan u doktorski studij ima pravo i obavezu odabrati svog mentora (mentora
doktorskog rada) i to najkasnije do kraja druge sedmice u mjesecu februaru tokom prve godine
studija.
Za mentora studentu doktorskog studija može se imenovati osoba u znanstveno-nastavnom
zvanju (vanredni profesor ili redovni profesor) ili osoba u zvanju profesor emeritus.
Mentor treba biti voditelj ili član znanstvenoistraživačkog projekta, odnosno aktivan istraživač
u djelokrugu istraživanja iz kojeg se radi doktorski rad. Originalni znanstveni radovi mentora
doktorata moraju biti iz znanstvenog polja u kojem student radi doktorsku disertaciju.
Mentor treba biti znanstveno relevantna osoba u međunarodnoj znanstvenoj zajednici i koja je u
posljednjih sedam godina objavila znanstvene radove vezane za temu doktorskog istraživanja.
Prije preuzimanja prvog mentorstva, kandidat za mentora mora proći mentorsku radionicu
Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Prije dodjele mentorstva Vijeće za doktoralni studij će
uvidom u karton naučnog radnika, svakog mentora, procijeniti njegovu relevantnost za
mentorstvo u svakom pojedinačnom slučaju.
3.2 Prava mentora
Mentor svake akademske godine može voditi najviše dva doktoranta.
Mentor koji nije uposlenik Univerziteta u Sarajevu, mora potpisati ugovor o saradnji i
preuzimanju odgovornosti sa dekanom ustanove nositelja studija.
Nastavnik Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, može biti mentor na drugom
Univerzitetu ako ima dozvolu Nastavno-naučnog vijeća Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
Mentor koji je preuzeo mentorstvo prije odlaska u mirovinu, ima pravo devesti to mentorstvo
do kraja, uz suglasnost vijeća za doktorski studij.
Radi osiguranja kvaliteta doktorskog rada, ako za to postoji potreba, mora se omogućiti
dvostruko mentorstvo (npr. Interdiscipolinarnost istraživanja, provođenje istraživanja u više
ustanova i sl.)
3.3 Obaveze mentora prema studentu/doktorandu
Obaveze mentora prema studentu/doktorandu su da:
- obavlja razgovor sa studentima upisanim u doktorski studij radi prihvatanja studijskog
savjetništva/voditeljstva (mentorstva) doktorata;
- pomogne studentu kod izbora sadržaja organizirane nastave unutar Medicinskog
fakulteta i izvan njega;
- u suradnji sa doktorskim kandidatom, osmisli i sastavi Individualni studijski plan;
- u suradnji sa doktorskim kandidatom, odabere kvalitetnu i izvedivu znanstvenu temu
doktorske disertacije;
- savjetuje, upućuje i usmjerava doktorskog kandidata tokom njegovog znanstvenog
rada na doktorskoj disertaciji;
- pomaže planirati, potiče, upućuje i usmjerava doktorskog kandidata u izvannastavnoj,
znanstvenoj aktivnosti tokom poslijediplomskog studija;
- pomaže planirati, savjetuje, upućuje i usmjerava doktorskog kandidata u publiciranju
rezultata znanstvenoistraživačkog rada studenta;
- provjerava i ocjenjuje ukupni rad doktorskog kandidata, potiče na uspjeh, ukazuje na
objektivne greške;
9
-
bude u efikasnom i stalnom doticaju sa doktorskim kandidatom;
pomaže doktorskom kandidatu da javno prezentira temu doktorskog rada;
na bazi Individualnog studijskog plana podnese mentorski izvještaj o napretku studenta
u doktorskom studiju, vijeću doktorskog studija; Prije imenovanja mentora, taj izvještaj
podnosi akademski savjetnik.
3.4 Obaveze studenta/doktorskih kandidata
Student/doktorski kandidat je odgovoran za uredno pohađanje organizirane nastave i izvršenje
svih ostalih propisanih obaveza i aktivnosti tokom cijelog studija, a suodgovoran je i za vlastiti
znanstveni napredak. Dužnost studenta je da surađuje sa voditeljem (mentorom) doktorata.
Doktorand ima pravo jednom promijeniti mentora ili temu, uz pisani zahtjev i očitovanje
dotadašnjeg mentora.
Doktorand je obavezan prije odbrane doktorskog rada imati objavljen najmanje jedan
međunarodno recenzirani znantstveni rad, temetski vezan za doktorsko istraživanje, u kojem je
prvi autor.
10
3.5 Hodogram studija
Tablica 5: Raspored aktivnosti po mjesecima, semestrima, godinama studija
I semestar
Aktivnosti
Akad savjetnik I
Obavezni modul
Odabir mentora
Ind plan studija I
dio
Izborni predmeti
Ind plan studija II
dio
Odobren individ.
plan studija
Izborni predmeti
Prijava teme DD
javna raspr o DD
Izborne izvannast
aktivnosti
Rad na
istraživanju
Izvannast znanstv
aktivnosti
Obrada podataka
i pisanje DD
Prijava za ocjenu
izvannast znanstv
i izbornih aktivno
Prijava na ocjenu
i ocjena gotove
disertacije
O
X
N
D
J
F
X
X
X
X
X
I godina
M
II semestar
A
M
J
J
A
X
X
X
X
X
X
III semestar
S
O
N
D
J
F
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
II godina
IV semestar
V semestar
III godina
M
A
M
J
J
A
S
O
N
D
J
F
M
A
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
VI semestar
M
J
X
X
J
A
S
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
11
4.0 KRITERIJI I UVJETI PRENOSA ECTS BODOVA
Jednakovrijedni nastavni sadržaji (predmeti i praktikumi) s provjerom znanja izabrani na
doktorskim studijima u zemlji i inostranstvu, a nisu u administrativnoj nadležnosti
Medicinskog fakulteta Sarajevo, bodovno se vrednuju jednako kao i nastavni sadržaji
na Medicinskog fakultetu Sarajevo (vidi 2.1.5)
Uvjet za prenos ECTS bodova su uredno izvršene nastavne obveze (u pravilu prvi i drugi
potpis u indeksu), položeni ispiti iz predmeta i praktikuma s drugih poslijediplomskih
doktorskih studija (u pravilu ocjena u indeksu), te priložena dokumentacija, slična Dodatku
diplomi u europskoj obrazovnoj terminologiji (okvirni sadržaj, satnica aktivne nastave,
oblici nastave, literatura za ispit, način polaganja ispita, način vrednovanja/ocjene
provjerenog znanja).
5.0 NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA I UVJETI ZA PRIJAVU TEME
DOKTORSKOG RADA
5.1 Način završetka doktorskog studija
Studij se završava savladavanjem svih propisanih studijskih obaveza - polaganjem svih
ispita, izradom doktorskog rada, savladavanjem uvjeta postavljenih za znanstveni rad
i prijavu gotovog doktorskog rada, te javnom odbranom doktorskog rada.
Završetkom organiziranog dijela studijskog programa smatrat će se dan kada je student
predao na ocjenu gotovu doktorsku disertaciju.
Završetkom studija smatrat će se dan kada je javno odbranjen doktorski rad.
Ukoliko student ne završi studij u krajnjem roku predviđenom ovim studijskim
programom, postupa se prema općim aktima, tj. prema Pravilima studiranja za treći ciklus
studija na Univerzitetu u Sarajevu.
5.2 Postupak i uvjeti za prijavu i prihvatanje teme doktorskog
rada
Tema disertacije se temelji na planu, programu i metodologiji originalnih istraživanja
utvrđenom u prijavi teme. Svi studenti upisani u doktorski studij mogu pokrenuti postupak
prijave i prihvatanja teme doktorske disertacije odmah po ispunjenju uvjeta, a najkasnije
do završetka trećeg semestra studija.
Nastavno-naučno vijeće Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je utvrdilo i
prihvatilo slijedeće uvjete za prijavu i prihvatanje teme doktorske disertacije:
1. odobren Individualni plan studija u skladu sa studijskim programom i Pravilnikom
o studiju
2. predana prijava teme doktorskog rada u pisanoj formi (projekat), prema posebnim
uputama, u skladu s Pravilnikom o studiju
3. pozitivna ocjena poštivanja etičkih standarda od strane Etičkog odbora
Medicinskog fakulteta Univerztiteta u Sarajevu
4. održana i pozitivno ocijenjena javna prezentacija teme (projekta) doktorskog rada, u
skladu sa Pravilima za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu.
Prijava teme disertacije sastoji se od molbe i biografije studenta, obrazloženja teme, dokaza
o ispunjavanju uvjeta za prijavu i prihvatanje teme, mišljenja predloženog mentora, dokaza
o ispunjavanju uvjeta za mentora, a koji podrazumijeva i popis radova mentora u zadnjih 7
godina.
Prijavu teme disertacije razmatra Komisija koju imenuje Vijeće za doktorski studij.
Komisija vraća prijavu teme (projekat istraživanja) na popravak, ako uoči bitne nedostatke
12
u prijavi. Nakon toga projekat se upućuje Nastavno naučnom vijeću Fakulteta koje predlaže
Senatu Univerziteta Komisiju za ocjenu projekta doktorske disertacije. Komisija razmatra
projekat doktorske disertacije i upućuje izvještaj o ocjeni projekta doktorske disertacije
Nastavno naučnom vijeću Fakulteta, sa prijedlogom da se projekat doktorske disertacije
prihvati, odbije ili vrati na dopunu, odnosno izmjenu.
Nakon usvajanja pozitivnog izvještaja od strane Nastavno naučnog vijeća Fakulteta
doktorand uz pomoć mentora pristupa provođenju istraživanja prema načelima i protokolu
iz projekta disertacije.
5.3 Postupak i uvjeti za prijavu i prihvatanje gotovog doktorskog
rada
Svi studenti kojima je prihvaćena tema (projekat) disertacije i određen mentor doktorata
mogu pokrenuti postupak prijave na ocjenu i ocjene gotove doktorske disertacije odmah po
ispunjenju uvjeta.
Nastavno naučno vijeće Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je utvrdilo i
prihvatilo slijedeće uvjete prijave na ocjenu i ocjene gotove doktorske disertacije:
1. Odobrena tema doktorskog rada i odobren mentor doktorskog rada
2. Bodovi ostvareni (položeni predmeti) organiziranom nastavom u vrijednosti
najmanje 45,0 ECTS bodova
3. Bodovi ostvareni izvannastavnim, izbornim znanstvenim aktivnostima u
vrijednosti, najmanje 45,0 ECTS bodova.
4. Vijeću za doktorske studije predana prijava gotovog doktorskog rada u pismenoj
formi, prema posebnim uputama i na posebnom obrascu, 90 ECTS bodova.
Za pokretanje postupka prijave na ocjenu i ocjene gotove doktorske disertacije doktorand
treba priložiti ispunjen obrazac za prijavu na ocjenu gotovog doktorskog rada, pet
primjeraka spiralno uvezanih gotovih doktorskih disertacija, jedan elektronički
primjerak gotove doktorske disertacije, dokaze o ispunjavanju uvjeta za prijavu i ocjenu
gotove doktorske disertacije.
Gotova doktorska disertacija sadrži:
1. Naslovnu stranicu
2. Zahvale
3. Popis kratica
4. Sadržaj (stranice gotove doktorske disertacije se numeriraju počevši od Uvoda)
5. Uvod (pregled dosadašnjih spoznaja o problemu doktorata)
6. Ciljevi istraživanja (što se želi postići istraživanjem, hipoteze testirane u
doktorskom radu)
7. Materijal i metode (prezentacija materijala i metoda upotrebljenih u doktorskom
radu)
8. Rezultati (prikaz rezultata doktorskog rada)
9. Diskusija (rasprava) - otvoreno, kritičko vrednovanje rezultata vlastitog doktorskog
rada u svjetlu temeljnih znanstvenih spoznaja o istraživanom problemu, primijenjene
metodologije i prethodno publiciranih rezultata drugih autora,
10. Zaključci (prikaz najznačajnijih zaključaka, potvrda ili odbacivanje hipoteza)
11. Sažetak (sažeti prikaz doktorske disertacije na maternjem jeziku)
12. Summary (sažeti prikaz doktorske disertacije na engleskom jeziku)
13. Literatura (popis upotrebljene literature)
13
Vijeće za doktorski studij može odobriti da se tekst gotove doktorske disertacije, uključujući i
prijavu, piše na engleskom jeziku ukoliko su mentor ili/i pristupnik strani državljani.
Prijavu na ocjenu gotove doktorske disertacije razmatra vijeće za doktorski studij. Vijeće za
doktorski studij vraća prijavu gotove disertaciju na popravak, ako uoči bitne nedostatke u
postupku prijave.
Na prijedlog Vijeća za doktorski studij, Nastavno naučno vijeće Fakulteta predlaže Komisiju
za ocjenu i odbranu gotove doktorske disertacije, za šta je potrebna saglasnost Senata
Univerziteta u Sarajevu. Nakon toga, Komisija razmatra moguće prihvatanje doktorske
disertacije i piše izvještaj o doktorskoj disertaciji.
5.4 Uslovi i način odbrane gotove doktorske disertacije
Doktorandi kojima je Komisija pozitivno ocijenila gotovu disertaciju, dostavljaju pet - sedam
primjeraka disertacije u tvrdom uvezu i pet u elektronskom formatu na CD-u, te mogu
pristupiti javnoj odbrani disertacije.
Nastavno naučno vijeće Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je utvrdilo i prihvatilo
slijedeći uvjet za pristupanje javnoj obrani disertacije: pozitivna ocjena skupine obaveznih
znanstvenih aktivnosti od strane Vijeća za doktorski studij uz predočenje dokaza o
ostvarivanju bodova, tj. predočenje štampanih primjeraka radova u ukupnoj vrijednosti
najmanje 60 ECTS bodova prema tački 2.1.3 (a) ovog Studijskog programa.
Vijeće za doktorski studij u saradnji sa predsjednikom Komisije za ocjenu i odbranu gotove
doktorske disertacije dogovara dan i vrijeme javne odbrane disertacije, a sve u skladu sa
članovima 47 - 49. Pravila za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu.
Odluka Komisije o odbrani disertacije može biti da je: doktorand odbranio jednoglasnom
odlukom Komisije ili da je odbranio većinom glasova Komisije ili da nije obranio disertaciju.
5.5 Uslovi i način sticanja doktorata nauka kandidata koji su ranije stekli naziv
magistra nauka
Osobe koje su stekle zvanje magistra nauka u ranijem postupku postdiplomske izobrazbe
mogu bez pohađanja nastave i polaganja ispita uz suglasnost Senata steći doktorat znanosti
izradom i javnom obranom doktorskog rada (disertacije).
Ovi kandidati pored individualnog znanstvenoistraživačkog rada i rada na pisanju doktorske
disertacije, moraju prikupiti i 30 ECTS izborne izvannastavne znanstvene aktivnosti.
6.0 MAKSIMALNA DULJINA RAZDOBLJA OD POČETKA DO ZAVRŠETKA
STUDIJA
Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studija za doktorske kandidate je pet
godina, a u skladu sa čl. 22. Pravila za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu.
14
7.0 UVJETI POD KOJIM STUDENTI MOGU PREKINUTI STUDIJ
Studenti doktorskog studija imaju pravo na opravdani prekid studija za vrijeme duljeg perioda
studijskog boravka u inozemstvu, duljeg perioda boravka na znanstvenoistraživačkom
usavršavanju u inozemstvu, duljeg perioda bolesti, za vrijeme trudnoće, do godine starosti
djeteta i u drugim opravdanim slučajevima sukladno Statutu Univerziteta u Sarajevu.
7.1 Uslovi pod kojima student stiče pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu
doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja
Student stiče pravo na potvrdu (certifikat) nakon odslušanih i položenih ispita svakog
semestra odnosno skupni certifikat o apsolviranom doktorskom studijskom programu
bez izrade i odbrane doktorskog rada (disertacije), kao program trajne medicinske naobrazbe,
kao dio cjeloživotnog obrazovanja.
7.2 Uslovi pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na
jednom studijskom programu mogu nastaviti studij
Studenti koji su prekinuli doktorski studij ili su izgubili pravo studiranja na nekom
doktorskom studiju drugog Medicinskog fakulteta, mogu nastaviti doktorski studij na
Medicinskom fakultetu u Sarajevu, na doktorskom studiju Biomedicine i zdravstva, uz uslov
polaganja razlikovnih ispita, ukoliko se studijski programi razlikuju u trenutku nastavka
studija.
Studenti koji nastave doktorski studij sa drugih Medicinskih fakulteta, na Medicinskom
fakultetu u Sarajevu dužni su ispunjavati kriterije o znanstvenoistraživačkom radu u skladu s
ovim Studijskim programom.
8.0 INSTITUCIJSKO RUKOVOĐENJE DOKTORSKIM PROGRAMOM
Doktorski studij Biomedicina i zdravstvo je u nadležnosti Dekana Medicinskog
fakulteta Sarajevo, Nastavno-naučnog vijeća Medicinskog fakulteta Sarajevo, Prodekana za
naučno-istraživački rad Medicinskog fakulteta Sarajevo, eventualno Voditelja doktorskog
studija i Vijeća za doktorski studij.
Administrativni poslovi su u nadležnosti referenta za doktorski studij i Voditelja doktorskog
studija. Za pojedine stručne poslove u doktorskom studiju Nastavno naučno vijeće,
na prijedlog Vijeća za doktorski studij, može osnovati privremene Komisije.
9.0 OPTIMALAN BROJ STUDENATA KOJI SE MOGU UPISATI OBZIROM NA
PROSTOR, OPREMU I BROJ NASTAVNIKA, POSEBNO OBZIROM NA BROJ
POTENCIJALNIH VODITELJA DOKTORSKIH TEMA
Obzirom na broj nominiranih mentora, aktuelnih znanstvenoistraživačkih projekata,
znanstvenoistraživačku opremu i prostor, slijedom relevantnih evropskih smjernica i
preporuka (zaključci Bolonjskog seminara iz 2005.godine, smjernice za organizaciju
doktorskih programa u području Biomedicine i zdravstva iz 2005. godine), procjenjujemo da
je optimalni broj doktorskjih kandidata/studenata koji se mogu upisati na predloženi
studij 25, a maksimalni 30 svake akademske godine.
15
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja
(P), seminara (S),
vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere usvojenih
znanja:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe
predmeta:
OBAVEZNI MODUL MefSA302
OSNOVE ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA
Biostatistika
P (12), S(2), V(14) 9 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme:
1. Metode prikupljanja podataka sa osnovama deskriptivne
biostatistike
2. Uspostavljanje ciljeva, i hipoteza u kvantitativnim
istraživanjima sa vrstama distribucije podataka
3. Univarijatna analiza podataka
4. Osnove bivarijantne analize podataka
5. Inferencijalna biostatistika (statističko zaključivanje)
6. Osnovni elementi uspješne prezentacije podataka i rezultata
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o:
- prikupljanju i organizaciji podataka te kontinuiranim,
binarnim i polihotomnim podacima, i različitim tipovima
varijabli (kontinurane i kategorične),
- adekvatnim statističkim software-ima u izradi grafičkih
modela, i svim drugim vrstama statističkih analiza,
- uni- i bivarijantnim analizama podataka,
- specifičnosti i primjeni i metodama (bio)statističkog
zaključivanja.
Prof. dr Semra Čavaljuga
ass. dr Enisa Ademović, ass. dr Lejla Džananović
- S. Čavaljuga, M. Čavaljuga. Biostatistika: Osnovni principi i
metode. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2009.
- S. Čavaljuga i saradnici. Deskriptivna biostatistika - Teoretske
osnove sa primjerima. MF UnSa 2011.
- D. Essex-Sorlie: Medical Biostatistics and Epidemiology.
Appleton & Lange 1995.
- H. Harris and G. Taylor. Medical Statistics Made Easy. Taylor &
Fransis 2004.
- B.R. Kirkwood and J.A.C. Sterne. Essentials of Medical
Statistics. Blackwell Science Ltd 2003.
- B. Dawson and R.G. Trapp. Basic & Clinical Biostatistics.
McGraw-Hill 2004.
Provjera znanja studenata se sastoji od:
- samostalnog seminarskog rada urađenog u vidu projekata uz
konsultacije sa predmetnim nastavnikom i asistentima (50%),
- pismenog završnog ispita se organizuje po metodi 2/3 MCQ i
1/3 pitanja esejom (50%).
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete
o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
16
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere usvojenih
znanja:
OBAVEZNI MODUL MefSA304
OSNOVE ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA
Metodologija kliničkih istraživanja u medicini sa etikom u
kliničkim istraživanjima
P (14), S(2), V(4) 3,5 ECT bodova.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme: Nauka i naučna
metodologija. Vrste kliničkih istraživanja. Definicija problema i
generianje hipoteze. Prikupljanje podataka i mjerenje,
Svrstavanje i procjenjivanje podataka, Zbunjući faktori,
Statistička značajnost u kliničkim istraživanjima, Valjanost
varijabli, Oblikovanje uzorka i skupina. Razlika između etičkih i
legislativnih okvira, Humana genetika i reproduktivna
tehnologija, Etika u farmaceutskoj industriji. Dignitet ispitanika:
informirani pristanak. Etički odbori. Uloga odbora za provjeru
podataka i sigurnosti (eng. data and safety monitoring board,
DSMB). Etika objavljivanja rezultata.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o
etičkom prosuđivanju. Poznavanje prikazanih tema studentu će
omogućiti kritičku procjenu deontoloških i zakonskih okvira, kao
i moralnih osnova planiranog ili analiziranog znanstvenog djela.
Bit će osposobljen napisati procjenu etičnosti objavljenog rada,
napisati zahtjev etičkom povjerenstvu, kao i obrazac
informiranog pristanka, te aktivno sudjelovati u radu etičkog
Prof.j dr. Bakir Mehić
Gostujući nastavnici sa drugih univerziteta
Zabilješke (hand-outs) uz predavanja.
Marušić M, urednik. Uvod u znanstveni rad u medicini, 4.
izdanje. Medicinska naklada Zagreb, 2008.
Evropski udžbenik o etici istraživanja (engleski jezik)
www.textbook-on-ethics-report_en.pdf
Helsinška deklaracija (engleski)
www.who.int/bulletin/archives/79(4)373.pdf
Kursevi istraživačke cjelovitosti
http://ori.hhs.gov/general- resources-0
Etički kodeks Univerziteta u Sarajevu www.unsa.ba
Pismeni, MCQ ispit
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje
vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u
17
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja
(P), seminara (S),
vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere usvojenih
znanja:
OBAVEZNI MODUL MefSA303
OSNOVE ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA
Kako napisati izvorni znanstveni članak, održati
predavanje o svom radu ili pripremiti poster?
Znanstveni rad i internet.
P (6), S(8), V(10); 4.5 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme:
Uvodna razmatranja (vrijeme pisanja, autorstvo, priprema podataka i
literature), ideja, originalnost-izvornost naučnog mišljenja. Struktura
naučnog članka, bazični trijas naučnog članka, važnost dijelova
članka-abstrakt, uvod (problem,hipoteza, ciljevi), metodologija i
uzorak, statistička analiza i interpretacija rezultata, diskusija, zaključci;
kritičko ocjenjivanje članka.
Usmena prezentacija rada. Poster prezentacija rada
Bibliografske baze podataka-online baze (Medline -PubMed, Embase,
Scopus, WoS, CCC), Elektronski časopisi i knjige, mrežne stanice
akademskih ustanova.
Opšte-Nakon završene nastave student će unaprijediti znanja i stavove
da naučni žurnali publikuju elaborirane, recenzirane radove koje pišu
profesionalci, te da su naučne publikacije osnovna forma transfera
naučnih rezultata prema drugim istraživačima.
Specifične-Naučne publikacije moraju biti jasne i egzaktne, tako da
drugi istraživači shvate poruku i upotrebe ih u daljnjem istraživanju.
Primarna naučna publikacija je prvo izdanje rezultata istraživanja,
koje sadrži dovoljno podataka da ostali istraživači mogu izučavati
dokaze, ponoviti eksperiment i ocjeniti validnost zaključaka.
Prof. dr Damir Aganović
Dr.sci. Alden Prcić
Marušić M, urednik. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje.
Zagreb: Medicinska naklada; 2008.
Silobrčić V. Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. 6.
dopunjeno izdanje, Zagreb: Medicinska naklada; 2008.
Šišić F. Vodič za istraživački rad u zdravstvu i medicini,
Sarajevo:Institut za naučnoistraživački rad i razvoj KCUS; 2011.
Sackett DL, Richardson WS, Rosenberg W, Haynes RB. Evidencebased medicine. London: Churchill Livingstone, 1997.
Kern J i Petrovčki M. Medicinska informatika, Zagreb: Medicinska
Naklada; 2009.
Delibegović S. Kako pisati medicinski znanstvenmi članak, Sarajevo:
Interliber;2008.
Esej - projekat originalnog naučnog istraživanja
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
18
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere usvojenih
znanja:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
OBAVEZNI MODUL MefSA305
OSNOVE ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA
Metodologija istraživanja u javnom zdravstvu
P (10), S (5), V(5) 6.5 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme:
Posebnosti
javnozdravstvenih
istraživanja.
Područja
istraživanja u javnom zdravstvu. Bazična, primjenjena i
strateška istraživanja (studije:
oservacione,
analitičke,
interventne, evaluacione i operacione) sa primjerima studija.
Kvantitativana i kvalitativna istraživanja u javnom zdravstvu:
indikatori, instrumenti i metode za mjerenje zdravstvenog
statusa i zdravstvenih potreba, procesa i ishoda zdravstvenih
intervencija i ocjene performansi zdravstvenog sistema. Dizajn
javnozdravstvenog istraživanja.
Nakon završene nastave student će :
-unaprijediti stavove o boljem razumjevanju istraživačkog
dizajna i metoda koji se koriste u javnozdravstvenim
istraživanjima.
-Znati karakteristike i primjenu najčešće korištenih metoda
javnozdravstvenih istraživanja.
-Izraditi kratki javnozdravstveni projekt.
Prof. dr Dragana Nikšić
Prof. dr Semra Čavaljuga, prof. dr Vesna Ferković (medicinski
fakultet Tuzla)
- Methods and Tools in Public Health. A Handbook for
Teachers, Researchers and Health Professionals. FPH-SEE.
Hans Jacobs Publishing Company DAAD, 2010, pp.1005.
- Bonita R, Beaglehole, KjellstromT. Basic epidemiology.
2nd edition. WHO 2006.
- Management in Health Care Practice. A Handbook for
Teachers and Health Professionals. Stability pact for South
Eastern Europe. Hans Jacobs Publishing Company. DAAD,
2008, pp 678
- Baum F. The New Public Health: Researching Public
Health. Oxford University Press. 2005: 119-194
MCQ test, prezentacija dizajna javnozdravstvenog istraživanja
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
19
IZBORNI PREDMETI DOKTORSKOG STUDIJA
20
Moduli kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Općei specifične
kompetencije:
Laboratorij u kojem će se
održavati vježbe:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA401
EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA
Eksperimentalne životinje u biomedicinskim istraživanjima
P (6), S(2), V(12) 4,0 ECT boda.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
Značaj animalnih modela u biomedicinskim istraživanjima.
Biološke i uzgojne karakteristike najčešće korištenih eksperimentalnih životinja. Etički aspekti i evropska legislativa pri
uzgoju i korištenju eksperimentalnih životinja. Zdravstveni
nadzor životinja prije i tokom pokusa. Bolesti životinja od
značaja za čovjeka. Osnovni principi planiranja eksperimenta i
odabir najprikladnijegpokusnog modela za željeni tip
istraživanja.Uspostavljanje eksperimetalnih modela. Izrada
eksperimentalnog protokola za rad sa laboratorijskim
životinjama. Prednosti i nedostaci eksperimentalnih modela.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o
primjeni eksperimentalnih modela u biomedicinskim istraživanjima, te će steći znanja i vještine o: uzgoju i držanju
eksperimentalnih životinja, odabiru najprikladnijih životinja kao
i najprikladnijih pokusnih modela za odgovarajuća biomedicinska istraživanja, načinu aplikaciji lijekova (ip, sc, iv),
načinu uzimanja uzoraka krvi, analgeziji, anesteziji i eutanaziji
laboratorijskih životinja.
Medicinski fakultet, Vivarijum
Prof. Dr Jasminko Huskić
Prof. Dr Emina Nakaš-Ićindić, Doc. Dr Nermina Babić, Doc.
Dr Nesina Avdagić
1. Vaughan Monamy: Animal Experimentation: A Guide to
the Issues, Cambrindge University Press, 2009
2. Margi Sirois: Laboratory Animal Medicine: Principles And
Procedures, Mosby (2005).
3. Fox JG, Anderson LC, Loew FM, Quimby FW: Laboratory
Animal Medicine, 2nd ed. Academic Press, Elsevier Sience,
USA (2002).
1. Radačić M, Bašić I, Eljuga D. Pokusni modeli u bimedicini,
Medicinska naklada, Zagreb (2000).
MCQ-test, usmeno izlaganje seminarskog rada
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
21
Modul i kod predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA402
EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA
Naslov predmeta:
Molekularna i genetička osnova tumora
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
P (6), S(2), V(12) 4,0 ECT boda
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme: Karcinogeneza
(molekularna osnova kancera). Molekularna baza kancerskog
fenotipa (besmrtnost samodovoljnost u odnosu na signale za
rast, gubitak kontrole staničnog ciklusa...). Kancer-povezani
geni (onkogeni i tumor supresoski geni). Intervencije
(strategije prevencije, mete, terapija, izmjena stanične
adhezije, izgledi za gensku terapiju, pristupi genskoj terapiji).
Teme seminara: Kancer povezani geni u pojenim organima ili
sistemima. Vježbe: prikazi slučajeva sa ekspresijom gena ili
njihovih produkata.
Cilj programa je da se studentima obezbijedi edukacija i trening
u ovom značajnom područiju.Osmišljen je kako bi pružio široko
razumjevanje molekularnih, genetskih i patobioloških aspekata
kancera. Studenti će naučiti o trenutnom stanju kliničke
dijagnostike i liječenja tumora i značaju povezanosti bazičnih i
kliničkih znanosti na temelju poznavanja specifičnih
molekularnih ciljeva.
Medicinski fakultet Sarajevo, Katedra za patologiju, Laboratorij za
imunohistohemiju i molekularnu patologiju
Voditelj predmeta:
Prof.dr Svjetlana Radović
Doc.dr Mirsad Dorić
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Hu, Hegde, Lennon, Modern Clinical molecular techniques,
Scientific books, Germany, 2012.
Martinez J., Parker M., Fultz K., Ignatenko N., Gerner E.,
Molecular Biology of Cancer, John Wiley& Sons, Inc, 2010.
Kumar V., Abbas A., Fausto N., Mitchell R., Robbins Basic
Pathology, 9th Edition, Elsever Inc. 2012.
Pismeni: problem i hipotetska strategija riješavanja. Usmena
odbrana.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
22
IZBORNI MODUL MefSA403
EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA
Molekularno biološke metode [u biomedicinskim
istraživanjima tumora]
Broj sati predavanja
P (4), S(6), V(10) 3,5 ECT bodova
(P), seminara (S),
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
vježbi (V)
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata
1. Gene array;
2. Microarray;
Okvirni sadržaj predmeta:
3. Sequencing;
4. Tiling array;
5. RT-PCR;
6. FISH;
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o:
- opštim znanjima o genskom nizu, mikro-nizu,
Opće i specifične
sekvencioniranju, te
kompetencije:
- Primijenjeno znanje o RT-PCR metodi i FISH metodi kod
karcinoma.
Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Centar za genetiku,
Laboratorij u kojem će se
izvoditi vježbe:
Laboratorij za molekularnu medicinu
Voditelj predmeta:
Prof. dr Bakir Mehić
Suradnici:
Aida Saračević PhD, MSc; Mr. sci Mirela Mačkić-Đurović
- Lodish H., Berk A., Zipursky SL., Matsudaira P.,
Obavezna literatura:
Baltimore D., and Darnell J. Molecular Cell Biology
(2012). 7th edition, New York: W H Freeman.
- Alberts B., Johnson A., Lewis J., Raff M., Roberts K., and
Walter P. Molecular Biology of the Cell (2007). 5th
edition, New York: Garland Science.
Bilješke (“hand out”) s nastave.
Dopunska literatura:
Odgovarajući stručni i istraživački radovi dostupni na internetu.
Priprema i javna prezentacija eseja sa svim segmentima naučnoNačin provjere ishoda rada: istraživačkog rada.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete
o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje
vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u
Sarajevu.
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
23
IZBORNI MODUL MefSA404
EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA
Signalne molekule kao mete u personaliziranom liječenju
P (10), S(5), V(10) 4,0 ECT boda
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata
1. Stanična signalizacija;
2. EGFR;
Okvirni sadržaj predmeta:
3. EGFR i karcinom (pluća);
4. Individulni pristup lječenju;
5. Erlotinib i gefitinib (terapija malim molekulama).
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o:
- Unutarstaničnim i izvanstaničnim signalnim putevima
Opće i specifične
- Znanjima detekcije EGFR mutacija RT-PCR-om
kompetencije:
- Na koji način molekularno ciljanje utiče na pristup terapiji
carcinoma
- Neki lijekovi koji se danas primjenjuju u personaliziranom
tretmanu raka
Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Centar za genetiku,
Laboratorij u kojem će se
izvoditi vježbe:
Laboratorij za molekularnu medicinu
Voditelj predmeta:
Prof. dr Bakir Mehić
Suradnici:
Aida Saračević PhD, MSc; Mr. sci Mirela Mačkić-Đurović
- Lodish H., Berk A., Zipursky SL., Matsudaira P.,
Obavezna literatura:
Baltimore D., and Darnell J. Molecular Cell Biology
(2012). 7th edition, New York: W H Freeman.
- Alberts B., Johnson A., Lewis J., Raff M., Roberts K., and
Walter P. Molecular Biology of the Cell (2007). 5th
edition, New York: Garland Science.
Andrić S. Kostić T. Mehanizmi ćelijske komunikacije. (2006).
Dopunska literatura:
WUS Austria – Daniel Print
Bilješke (“hand out”) s nastave.
Odgovarajući stručni i istraživački radovi dostupni na internetu.
Priprema i javna prezentacija eseja sa svim segmentima
Način provjere ishoda rada:
naučno-istraživačkog rada.
Putem
anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete
o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje
vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u
Sarajevu.
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja
(P), seminara (S),
vježbi (V)
24
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij, odnosno kabinet u
kojem će se izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA405
EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA
Nova saznanja u dijagnostici i terapiji malignog melanoma
5P, 2S, 9V 3.0 ECT boda
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta
potrebnog za savladavanje nastave i polaganja ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme: Osnovne karakteristike malignog
melanoma (MM). Faktori rizika za razvoj MM. Genske osnove. Tumorski
rast. Faktori angiogeneze. Prekursorske lezije i klinički tipovi MM.
Dijagnostika MM (mnemotehničke liste, analiza slike – dermatoskopija,
patohistologija, imunohistohemija, tumorski markeri: serumski, tkivni,
ćelijski i genetski markeri). Prognostički faktori. Terapija MM:
hemoterapija, radioterapija, hirurška terapija, imunoterapija: vakcine,
interferon, BRAF inhibitori. Praćenje i evaluacija bolesnika s MM.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o značaju rane
prevencije, dijagnoze i terapije MM. Student će biti upoznat s ranim
suspektnim promjenama u nevusu, nedostacima i i prednostima klasičnih
i novih dijagnostičkih metoda kod dijagnosticiranja MM ili metastaza, te
o značaju lažno pozitivnih ili lažno negativnih nalaza. Ukazao bi se
značaj na na trenutne mogućnosti hirurške terapije, radioterapije,
hemoterapije, biološke terapije i eksperimentalinih terapija u liječenju i
palijaciji melanoma.
KCU Sarajevo, Klinika za dermatovenerologiju, Kabinet za dermoskopiju
Prof. dr. Asja Prohić
Doc.dr. Irdina Drljević
1. Garbe C, Eigentler TK, Keilholz U, Hauschild A, Kirkwood
JM. Systematic review of medical treatment in melanoma: current status
and future prospects. Oncologist 2011;16(1):5-24.
2. Márquez-Rodas I, Martín Algarra S, Avilés Izquierdo JA, et al. A new
era in the treatment of melanoma: from biology to clinical practice. Clin
Transl Oncol 2011;13:787-92.
3. Palmer SR, Erickson LA, Ichetovkin I, Knauer DJ, Markovic SN.
Circulating serologic and molecular biomarkers in malignant melanoma.
Mayo Clin Proc 2011;86(10):981-90.
4. Nikolaou VA, Stratigos AJ, Flaherty KT, Tsao H. Melanoma: new
insights and new therapies. J Invest Dermatol. 2012;132:854-63.
1. Eggermont AM. Advances in systemic treatment of melanoma. Ann
Oncol 2010;21:39-44.
2. Davar D, Tarhini AA, Kirkwood JM. Adjuvant therapy for
melanoma. Cancer J 2012;18(2):192-202.
3. Jovicic S, Ignjatovic S. Recommendations for the use of tumor markers
in malignant melanoma. JMB 2008; 27:65–84.
4. Woodman SE, Lazar AJ, Aldape KD, Davies MA. New strategies in
melanoma: molecular testing in advanced disease. Clin Cancer Res
2012;18(5):1195-200.
MCQ test i usmeni ispit.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima.
Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za osiguranje
kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
25
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja
(P), seminara (S),
vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij u kojem će se
odvijati vježbe:
IZBORNI MODUL MefSA411
EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA BIOMEDICINA
Kvalitativne i kvantitativne histološke metode u analizi
morfofunkcionalnih karakteristika placente
P (3), S(4), V(3) 1.5 ECT bodova.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta
potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
P: Morfofunkcionalne karakteristike placente; Histotehnološke procedure u
obradi uzoraka tkiva placente; Osnove kvantitativne analize preparata
placente i statističke evaluacije dobivenih rezultata
S: Razvoj i građa placente; Funkcije placente; Imunološki aspekti placente;
Placentalna membrana i prijenos tvari; Uticaj vanjskih faktora i najčešći
poremećaji placente
V: Makroskopska analiza zrele placente i uzimanje uzoraka za
histotehnološku obradu; Kvalitativna histološka analiza preparata placente na
foto- i elektronskomikroskopskom nivou; Upoznavanje s mogućnostima
primjene kvantitativne analize histoloških preparata placente te statističke
obrade i interpretacije rezultata.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o:
Opće kompetencije:
1. važnosti histoloških metoda i tehnika u istraživačkom radu
2. interdisciplinarnoj prirodi biomedicinske znanosti
Specifične kompetencije:
1. usvajanje znanja o metodama i tehnikama kvalitativne i kvantitativne
histološke analize placente
2. sposobnost primjene usvojenih znanja u istraživačkom radu
Medicinski fakultet Sarajevo, Katedra za Histologiju i embriologiju,
Histotehnološki laboratorij
Prof. dr Selma Aličelebić
Dr sci. med. Esad Ćosović, Mr. sci. med. Maida Šahinović
• http://php.med.unsw.edu.au/embryology/index.php?title=Placenta
_-_Histology
• Aličelebić S., Mornjaković Z., Šuško I.: Osnove histološke
tehnike. Univerzitet u Sarajevu, 2007.
• Mayhew T.M. (2009): A stereological perspective on placental
morphology in normal and complicated pregnancies. J Anat.
215(1):77-90.
Dopunska literatura:
• http://histology.med.umich.edu/node/339
• Eržen I. et al.:Stereologija in kvantitativna analiza slike.
Društvo za stereologijo in kvantitativno analizo slike, 1993.
• Baergen R.N. (2005): Manual of Benirschke and Kaufmann's
Pathology of the Human Placenta, Springer Science+Business
Media, Inc.
Način provjere ishoda rada
MCQ test
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima.
Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za osiguranje
kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
26
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj
predmeta:
Opšte i
specifične kompeticije:
Laboratorij u kojem će
se izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura
Dopunska literatura
Način polaganja završnog
ispita:
Način praćenja kvalitete i
uspješnosti izvedbe
predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA 412
EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA BIOMEDICINA
Osnove dobre prakse u kliničkom laboratoriju
P(4); S (2); V (18) 9.0 ECTS bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenata potrebnog za savladavanje nastave i ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
Analitičke biohemijske tehnike-spektrofotometrija (UV, VIS- metode
završne tačke, kinetičke metode); imunohemijske metode
(enzimoimunoesej: kompetitivni, ne kompetitivni, sendvič);
hromatografija; elektroforeza; mogućnosti primjene u medicinskim
istraživanjima;
Značaj odabira adekvatnog uzorka za istraživanje, ispravnog
uzimanja, obrade, transporta i čuvanja uzorka.
Značaj odabira adekvatne metode za istraživanje (specifičnost,
osjetljivost, tačnost i preciznost metode). Referentne vrijednosti.
Izrada alikvota, priprema rastvora,određivanje pH rastvora, priprema
standardnih rastvora. Provođenje laboratorijske analize, tumačenje
rezultata.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o značaju
kritičkog pregleda i usvajanja mogućnosti pojedinih analitičkih
metoda koje se koriste u biomedicinskim istraživanjima, značaju
vještine odabira adekvatne metode i uzorka, transporta i pohrane
uzorka za planirani doktorski rad. Praćenje adekvatne literature iz
područja laboratorijske medicine.
Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Centar za
genetiku, Laboratorij za molekularnu medicinu
Prof. dr Bakir Mehić
Doc.dr Sabaheta Hasić, Doc. dr. Emina Kiseljaković, Doc. dr.
Radivoj Jadrić
J. Sertić i suradnici: Klinička kemija i molekularna dijagnostika,
Medicinska naklada Zagreb, 2008.
Odgovarajući istraživački radovi dostupni na internetu.
Bilješke (“hand out”) s nastave.
Odgovarajući stručni i
istraživački radovi dostupni na
internetu.
Izrada i odbrana seminarskog rada na zadatu temu
Odabrane laboratorijske pretrage na zadanu temu i interpretacija
rezultata.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu
27
Modul predmeta
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj
predmeta
Opšte i specifične
kompeticije:
Laboratorij u kojem će
se izvoditi vježbe
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura
Dopunska literatura
Način provjere ishoda
rada:
Način praćenja kvalitete
i uspješnosti izvedbe
predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA 413
EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA BIOMEDICINA
Trombofilije kao uzroci spontanog pobačaja
P(6); S (2); V(16) 4,5 ECTS bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenata
potrebnog za savladavanje nastave i polaganja ispita
Sadržaji nastave obuhvata slijedeće teme:
-karakteristike i uzroci spontanih pobačaja
- karakteristike i dijagnostika trombofilija vezanih za komplikacije u
trudnoći i ponavljane pobačaje
- uticaj polimorfizama gena uključenih u metabolizam trombogeneze
(MTHFR, Faktor V Leiden i protrombin) na ishod trudnoće
- identifikacija funkcionalnih varijanti MTHFR C677T, faktora V Leiden
(R506Q) i protrombina (FII G20210A) korištenjem molekularnih metoda
RFLP-PCR i multiplex RFLP-PCR
-karakteristike i određivanje biohemijskih parametra - pokazatelja rizika
za nastanak spontanog pobačaja
Studenti će nakon završene nastave unaprijediti spoznaje o uticaju
trombofilije kao metaboličkog poremećaja na ishod trudnoće.
Kroz praktične vježbe studenti će se upoznati sa metodama koje se koriste
u dijagnostici i biomedicinskim istraživanjima veze trombofilija i
rekurentnih pobačaja; genotipizaciji polimorfizama, kvantitativnom
određivanju biohemijskih parametara-pokazatelja rizika za razvoj
komplikacija trudnoće.
Praktične vježbe će se izvoditi u laboratorijama Centra za genetiku
Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Prof. dr. Zulfo Godinjak
Doc. dr. Emina Kiseljaković, Doc.dr Sabaheta Hasić, Doc. dr. Radivoj
Jadrić, Mr.sci Mirela Mačkić-Đurović
1. Jadranka Sertić i suradnici: Klinička kemija i molekularna
dijagnostika, Medicinska naklada Zagreb, 2008.
2. Gokalp Oner (2011). Thrombophilia and Recurrent Pregnancy Loss,
Thrombophilia, Prof. Prof. Andrea Tranquilli (Ed.), ISBN: 978-953307-872-4, InTech, DOI: 10.5772/25808. Available from:
http://www.intechopen.com/books/thrombophilia/thrombophilia-andrecurrent-pregnancy-loss
3. Farquharson, Roy G., Stephenson, Mary D. Early Pregnancy.
Cambridge University Press, 2010. Cambridge Books Online.
http://dx.doi.org/10.1017/CBO9780511777851.014
4. Kujovich JL. Factor V Leiden thrombophilia. Genet Med.
2011;13(1):1-16.
Bilješke sa nastave
Odabrana poglavlja sa interneta.
Kritička analiza i prikaz odabranog naučnog rada iz domena predmeta –
seminar.
Praktičan rad – odabrane laboratorijske pretrage i interpretacija dobivenih
rezultata.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima.
Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za osiguranje
kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
28
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj
predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij u kojem će
se izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda
rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe
predmeta
IZBORNI MODUL MefSA 414
EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA BIOMEDICINA
Medicinska citogenetika
P (5), S(5), V(15) 5 ECT
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta
potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme:
• citogenetička nomenklatura i klasifikacija humanih hromosoma
(ISCN);
• hromosomske aberacije - hromosomopatije (etiologija, incidenca,
karakteristike, posljedice i rizik ispoljavanja/ponavljanja);
• citogenetičke značajke, kliničke manifestacije i prognoza čestih
strukturnih i numeričkih anomalija hromosoma;
• principi i metode klasične i molekularne citogenetike;
• primjena metoda molekularne i klasične citogenetike u dijagnostici
i istraživanju;
• indikacije za prenatalnu i postnatalnu citogenetičku dijagnostiku;
• citogenetika steriliteta i infertiliteta;
• citogenetika tumora;
• citogenetička genotoksikologija;
• genetička informacija (savjet)
Nakon završene nastave studenti će unaprijediti znanje o savremenim
tehnikama klasične i molekularne citogenetike i njihovim dijagnostičkim i
istraživačkim potencijalima, što će im omogućiti:
- odabir adekvatne citogenetičko/molekularne pretrage
- razumijevanje i interpretaciju rezultata
- postavljanje dijagnoze i prognoze toka bolesti/stanja
- procijenu rizika ispoljavanja/ponavljanja
- odgovarajuću genetičku informaciju (savjet)
Medicinski fakultet Sarajevo, Centar za genetiku: Laboratorij za
citogenetiku i Laboratorij za molekularnu medicinu
Prof. dr Slavka Ibrulj
Mr.sci Mirela Mačkić-Đurović, Mr. sci Izeta Aganović-Mušinović, Dr sci
Jasmin Mušanović
1.ISCN 2013:International System for Human Cytogenetic Nomenclature.
KARGER, 2013.
2.Gardner RJM, Sutherland GR, Shaffer LG: Chromosome Abnormalities
and Genetic Counseling. Oxford University Press, Inc. 2012.
3. Ibrulj S, Haverić S, Haverić A. Citogenetičke metode - primjena u
medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo,
2008.
4. Hon Fong L. Mark : Medical cytogenetics. Marcel Dekker Inc. 2000.
Bilješke (“hand out”) s nastave
Odgovarajući stručni i istraživački radovi dostupni na internetu
MCQ test
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima.Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za
osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
29
Modul predmeta
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta
Opšte i specifične
kompeticije:
Laboratorij u kojem će
seodvijati vježbe:
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura
Dopunska literatura
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnosti izvedbe
predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA 415
EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA BIOMEDICINA
Osnove molekularnih metoda u medicini
P(6); S (2); V(16) 8.0 ECT
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenata
potrebnog za savladavanje nastave i polaganja ispita
Sadržaji nastave obuhvata slijedeće teme:
- postupci i metode koje se koriste u molekularnoj laboratoriji za
dijagnostiku i naučno istraživačke svrhe;
- prinicipi i primjene metoda za izolaciju, umnožavanja i analizu DNK:
lančana reakcija polimerazom (PCR), elektroforeza;
- detekcija i značaj polimorfizama DNK;
- analiza produkata genske ekspresije: Enzimom označene
imunoapsorpcijske metode – ELISA i Western blot.
Studenti će nakon završene nastave unaprijediti spoznaje o ulozi
molekularnih metoda u medicini te usvojiti principe metodologije
istraživanja.
Kroz praktične vježbe studenti će se upoznati sa najvažnijim metodama
koje se koriste u medicini i biomedicinskim istraživanjima, njihovim
mogućnostima i ograničenjima, kako bi mogli izabrati metode za
vlastito istraživanje.
Medicinski fakultet Sarajevo, Centar za genetiku: Laboratorij za
molekularnu medicinu
Prof. dr. Slavka Ibrulj
Doc. dr. Emina Kiseljaković, Doc.dr Sabaheta Hasić, Doc. dr. Radivoj
Jadrić, Mr.sci Mirela Mačkić-Đurović, Mr.sci Amina Valjevac, dr.sci.
Aida Saračević, dr.sci. Jasmin Mušanović,
Šerman D, Stavljenić-Rukavina A, Sertić J, Bulić-Jakuš F (Ed.): Metode
molekularne biologije u medicini. Priručnik. Znanstveni
poslijediplomski studij u području medicine i zdravstva. Medicinska
naklada, Zagreb, 2002.
Nives Pećina-Šlaus i suradnici. Odabrane metode molekularne biologije,
Laboratorijski priručnik. Medicinska naklada Zagreb, 2008.
Peter Turnpenny i Sian Ellard: Emerijevi osnovi medicinske genetike.
DATASTATUS, Beograd, 2009.
Buckingham L, Flaws ML. Molecular Diagnostics: Fundamentals,
Methods and Clinical Applications. F.A. Davis Company. 2008.
Bilješke sa nastave, Odabrana poglavlja sa interneta.
Kritička analiza i prikaz odabranog naučnog rada iz domena predmeta –
seminar.
Odabrane laboratorijske pretrage - interpretacija dobivenih rezultata.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima.
Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za osiguranje
kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
30
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja
(P), seminara (S),
vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij, u kojem će se
izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA416
EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA BIOMEDICINA
Histološke metode i tehnike za kvalitativnu i kvantitativnu analizu
tkiva jetre
P (5), S(3), V(12) 4,5 ECT bodova.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta
potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
P: Mikrostruktura jetre i histotehnološka obrada njenih tkivnih uzoraka s
akcentom na pristupe u okviru histofizologije organa
S: Histofiziologija jetre. Histoenzimologija jetre. Ćelijske populacije jetre.
Vaskularne strukture jetre. Jetra u oksidativnom stresu. Odbrambeni
kapaciteti hepatocita kod unosa hepatotoksina. Alteracije produkcije i
protoka žuči. Reaktivne promjene jetre na različite nokse
V: Disekcija jetre. Kvalitativna analiza uzorka obrađenih rutinskom i PAS
metodom i izrada fotodokumentacije. Ultrastruktura jetre. Morfomoetrijskastereološka analiza. Statistička evaluacija kvantitativnih parametara i
izvedba zaključaka
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o:
Opće:
1. razvijati vještine i sposobnosti neophodne za izgradnju i razvoj
istraživačke karijere
2. razvijati spoznaju o značaju metoda i tehnika za kvalitativnu i
kvantitativnu histološku analizu
3. razvijati sposobnost vrednovanja značaja histoloških metoda i
tehnika u naučno-istraživačkom radu i za razvoj nauke
Specifične:
1. ovladati izborom relevantne metode i tehnike
2. ovladati osnovnim elementima kvalitativne i kvantitativne histološke
Medicinski fakultet, Katedra za histologiju i embriologiju,
Histotehnološki laboratorij
Prof. dr. Zakira Mornjaković
Dr. sci. Esad Ćosović, Mr. sci. Dina Kapić
1. Juan Rodes , Jean-Pierre Benhamou, Andres Blei, Juerg
Reichen, Mario Rizzetto (editors). Textbook of Hepatology: From
Basic Science to Clinical Practice. Wiley-Blackwell, 2007.
2. Edna B. Prophet, Bob Millis, Jacquelyn B. Arrington, Leslie H.
Sobin. Laboratory Methods in Histotechnology. American Registry
of Pathology, 1992.
3. Osnove stereologije (interni materijali)
1. John D. Bancroft, Marilyn Gamble. Theory and Practice of
Histological Techniques. Churchill Livingstone, 2007.
2. Irwin Arias, Allan Wolkoff, James Boyer, David Shafritz, Nelson
Fausto, Harvey Alter, David Cohen (editors). The Liver: Biology and
Pathobiology. Wiley, 2009.
histološka analiza
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima.
Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za osiguranje
kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
31
IZBORNI MODUL MefSA417
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara(S) i vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij u kojem će se
izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnosti izvedbe
predmeta:
EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA BIOMEDICINA
Molekularne interakcije masnog tkiva sa drugim fiziološkim
sistemima
P(7), S (4), V (14) 6 ECTS
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta
potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Studenti će se upoznati sa endokrinim funkcijama masnog tkiva te
karakteristikama najznačajnijih produkata: leptin, adiponektin,
adipsin, apelin, vaspin, rezistin visfatin, interleukini, faktori rasta i
angiogeni faktori, citokini (interleukini) i dr.Studenti će steći znanja o
molekularnim interakcijama masnog tkiva u moduliranju vaskularnih,
inflamatornih, metaboličkih i drugih funkcionalnih aspekata brojnih
fiziolških sistema, a posebno kardiovaskularnog, reproduktivnog,
koštanog, gastrintestinalnog, endokrinog i centralnog nervnog sistema.
Kroz praktične vježbe student će biti upoznat sa metodama i značajem
određivanja endokrinih faktora masnog tkiva u tjelesnim tekućinama.
Student će usvojiti temeljna znanja o endokrinim funkcijama masnog
tkiva, neophodna za razumjevanje molekularnih i fizioloških
mehanizama koje stoje u osnovi moduliranja rada organskih sistema, a
koji rezultiraju porastom rizika obolijevanja kod gojaznih osoba.
Student će biti sposoban da procjeni značaj određivanja nivoa
pojedinih hormona masnog tkiva u procjeni rizika obolijevanja, sa
posebnim akcentom na bolesti kardiovaskularnog sistema, metabolički
sindrom i diabetes mellitus.Student će biti osoposobljen da
samostalno, primjenom ELISA metode, odrede nivo hormona masnog
tkiva (leptin, adiponektin)
Medicinski fakultet Sarajevo, Katedra za fiziologiju čovjeka, Mali
laboratorij
Prof. dr Almira Hadžović-Džuvo
Prof. dr Miralem Musić, Mr sci dr Amina Valjevac
1. Victor R Preedy; Ross J Hunter. Adipokines. Science Publishers;
Boca Raton, FL : Distributed by CRC Press, 2011.
2. Fantuzzi G.,Mazzone T. Adiposse Tissue and Adipocines in Health
and Disease.Humana Press Inc.USA.2007
1. Q. Ashton.Acton. Adipokines: Advances in Research and
Application: 2012 Edition A SchloralyEdition e-book
2. Odabrani naučni radovi iz referentnih naučnih časopisa
Nastava će biti organizirana kroz nastavne metode: Project based
learning i Problem based learning (PBL) te će student kroz više
kriterija biti ocjenjen, kontinuirano u toku realizacije predmetne
nastave, te završnim pisanim esejem i prezentacijom seminara.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu, i anonimne standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu astavlja i anketiranje vrši Odbor
za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu
32
Modul i kod predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA418
Naslov predmeta:
Oksidativni stres i antioksidativna zaštita u ljudskom
organizmu
P(5), S (10), V (10) 4.0 ECTS
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj predmeta obuhvata slijedeće teme kroz module:
modul 1. Oksidativni stres u ljudskom organizmu
modul 2. Značaj oksidativnog stresa u patogenezi bolesti
modul 3. Antioksidativni sistemi zaštite
modul 4. Metode procjene oksidativnog stresa i antioksidativne
zaštite i njihov klinički značaj
Student će usvojiti znanja o mehanizmima nastanka oksidacijskog
stresa te biti sposoban da prepozna njihov značaj u patogenezi
bolesti. Upoznavanjem sa mehanizmima antioksidativne zaštite
student će steći znanja o endogenim i egzogenim mehanizmima
zaštite i značaju jačanja ovih mehanizama u cilju očuvanja zdravlja
te prevencije i liječenja bolesti. Kroz praktičnu nastavu student će
biti osposobljen da zna da odabere najefikasniji marker u procjeni
oksidativnog stresa i antioksidativnog kapaciteta, odredi njegovu
vrijednost u tjelesnim tekućinama i procijeni njegov značaj kao
pomoćnog kliničkog pokazatelja.
Medicinski fakultet, Katedra za fiziologiju čovjeka, „mali
laboratorij“
Prof. dr Almira Hadžović-Džuvo
Mr sci dr Amina Valjevac, Mr sci dr Orhan Lepara
1. Isaac K. Quaye. Oxidative Stress in Human Health and Disease
In Insight and Control of Infectious Disease in Global Scenario“ .
Publisher: InTech, 2012.
Odabrani naučni radovi iz referentnih naučnih časopisa
Nastava će biti organizirana kroz nastavne metode: Project based
learning i Problem based learning (PBL) te će student kroz više
kriterija biti ocjenjen, kontinuirano, u toku realizacije predmetne
nastave, te završnom prezentacijom seminarskog rada.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu, i anonimne standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu astavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu
Broj sati predavanja
(P), seminara(S) i
vježbi (V)
Okvirni sadržaj
predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij u kojem će
se izvoditi vježbe
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda
rada:
Način praćenja
kvalitete i uspješnosti
izvedbe predmeta:
EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA BIOMEDICINA
33
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Naziv kabineta u kojem će se
izvoditi vježbe
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA421
JAVNO ZDRAVSTVO
Determinante zdravlja
P (6 ), S(6), V(8) 7 ECT bodova.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme:
Koncept zdravlja, individualno i populacijsko zdravlje,
jednakost i solidarnost u zdravlju, modeli zdravlja,
determinante zdravlja, javno zdravstvena genomika,
komprehenzivni modeli prevencije i kontrole vodećih bolesti,
zdravstvena politika u unapređenju zdravlja, uticaj
zdravstvene službe i društvenih zajednica u tranziciji.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove i
vještine o:
savremenom konceptu zdravlja, razvoju i primjeni različitih
modela zdravlja,
međuovisnosti i interdisciplinarnosti
determinanti zdravlja, posebno o važnosti genetske baze
zdravlja i okoliša, multifaktorijalnosti zdravlja i ulozi
zajednice u unaprijeđenju zdravlja posebno u tranzicijskim
društvima kojima pripada Bosna i Hercegovina.
Prof. dr Dragana Nikšić
Prof. dr Slavka Ibrulj
1. World Health Organization, Regional Office for Europe.
Investment for health: a discussion of the role of
economic and social determinants Copenhagen: 2002.
2. Kelehr H Murphy B. Understanding Health. Oxford
University press. 2006
3. Mikail N Claudia. Public health Genomics: The
Essentials. Jossey-Bass. ISNB: 978-0-7879-8684-1.2008
1. Baum F. The New Public Health. Oxford University Press.
2005
2. World Health Organization, Regional Office for
Europe. Reducing Risks, Promoting Healthy Life.
Copenhagen 2002.
MCQ test, prezentacija seminarskog rada.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
34
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Naziv kabineta u kojem će se
održavati vježbe:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA422
JAVNO ZDRAVSTVO
Faktori okoliša i alergijske bolesti
5P, 10S, 0V = 2.0 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganja ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
Osnove alergijskih bolesti. Alergijske reakcije preosjetljivosti.
Epidemiologija alergijskih bolesti. Alergeni životne sredine.
Alergeni radne sredine. Urbani, ruralni i industrijski okoliš.
Psihološki i sociološki faktori rizika za nastanak i pojavu
alergijskih bolesti. Prehrana kao faktor rizika alergijskih bolesti.
Alergijske bolesti povezane s profesijom. Dijagnostika alergijskih
bolesti. Metode sanacije okoliša u smislu primarne i sekundarne
prevencije alergijskih bolesti. Metode procjene i kontrole okolišnih
opasnosti.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o
fizikalnim, hemijskim i biološkim faktorima kao predisponirajućim
ili uzročnim faktorima u nastanku i pojavi alergijskih bolesti.
Student će biti osposobljen za utvrđivanje i procjenu rizika za
nastanak i pojavu alergijskih bolesti u životnom i radnom okolišu.
Poznavanje i razumijevanje problematike zdravstvene ekologije
može pomoći u rješavnju konkretnih pitanja vezanih uz doktorski
rad u području javnog zdravstva, zdravstvene ekologije i srodnih
područja biomedicine.
KCU Sarajevo, Dermatovenerološka klinika, Kabinet za
alergologiju
Prof. dr. Asja Prohić
/
1. Killeen K, Skora E. Pathophysiology, diagnosis, and clinical
assessment of asthma in the adult. Nurs Clin North Am 2013
Mar;(1):11-23.
2. Peden DB, Bush RK. Advances in environmental and
occupational disorders in 2012. J Allergy Clin Immunol
2013;131(3):668-74.
3. Jenerowicz D, Silny W, Dańczak-Pazdrowska A, et
al. Environmental factors and allergic diseases. Ann Agric
Environ Med 2012;19(3):475-81.
4. Mukherjee AB, Zhang Z. Allergic asthma: influence of genetic
and environmental factors. J Biol Chem 2011;286(38):32883-9.
5. Budinger GR, Mutlu GM. Update in environmental and
occupational medicine 2010. Am J Respir Crit Care Med
2011;183(12):1614-9.
Bilješke s predavanja
Usmeni ispit
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete
o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
35
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Kabinet u kojem će se raditi
vježbe
Voditelj predmeta:
Suradnici:
IZBORNI MODUL MefSA423
JAVNO ZDRAVSTVO
„Zaštita zdravlja majke i djeteta“
P (6), S(4), V(10) = 7 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Zaštita zdravlja žena i reproduktivno zdravlje (ginekolog) 2
sata (seksualno i reproduktivno zdravlje, HIV i spolno
prenosive bolestu, maternalni morbiditet, kontraceptivi, droge,
alkohol i pušenje u trudnoći, nasilje nad ženama, pretilost u
fertilnoj populaciji, prijevremeni porodi, infertilitet...)
Perinatalni i neonatalni trendovi (pedijatar-neonatolog) 2
sata (stope nataliteta, perinatalne, neonatalne i dojenačke
smrtnosti, prematuritet, poveznica majka-dijete, novorođenčad
sa riziko faktorima, monitoring kongenitalnih anomalija,
dojenje i poremećaji ishrane, internacionalne organizacije u
zaštiti zdravlja majke i djeteta...)
Globalni izazovi u zaštiti zdravlja djece i omladine
(pedijatar) 2 sata (rast i razvoj djece, djeca sa posebnim
potrebama, biosocijalni model razvoja adolescenata,
zlostavljanje djece, uloga migracija u zdravlju djece,
imunizacije, preventivna pedijatrija, uticaj faktora okoline na
zdravlje djece (anemije, pothranjenost, pretilost...)
Nakon završene nastave student će unaprijediti sposobnosti da:
• Prepozna naučni doprinos, potvrdi efekasnost
intervencija i snagu dokaza („evidence based“) iz
literature koja se odnosi na zaštitu zdravlja majke i
djeteta
• Primijeni znanje demografskih, zdravstvenih i socijalnih
faktora, kao i faktora okoline u savladavanju problema
iz oblasti zaštite zdravlja majke i djeteta, lokalno i
internacionalno
• Evaluira i komparativno integrira podatke i identificira
praznine u podacima
• Demonstrira etičnost (senzitivnost, zaštićenost) kod
prikupljanja podataka, provođenja u praksi, istraživanja,
i programskog menadžmenta
• Koristi vještine analitičkiog, sintetičkog i kritičnog
mišljenja da bi se dobilo rješenje kompleksnih problema
i situacija iz oblasti zaštite zdravlja majke i djeteta
KCU Sarajevo, Pedijatrijska klinika, Biblioteka klinike
Prof. Dr Suada Heljić
Akademik Senka Mesihović Dinarević, Prof. dr Edo
Hasanbegović, Prof. dr Zulfo Godinjak, Prof. dr Sebija
Izetbegović
36
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
De Santis M, Quattrocchi T, Mappa I et al. Folic Acid Use in
Planned Pregnancy: An Italian Survey Maternal and Child
health Journal May 2013, Volume 17, Issue 4, pp 661-666.
Tinker SC, Cogswell ME, Devine O, Berry RJ. Folic Acid
Intake Among U.S. Women Aged 15-44 Years, National
Health and Nutrition Examination Survey, 2003-2006,
American Journal of Preventive Medicine. March 2010. [Epub
ahead of print].
Literatura kod predavača
Hewison M. Vitamin D and the immune system: new
perspectives on an old theme. Endocrinol Metab Clin North
Am. 2010 Jun; 39(2):365-79.
Lips P. Worldwide status of vitamin D nutrition. J Steroid
Biochem Mol Biol. 2010; 121:297-300.
Fletcher JM, Basdeo SA, Allen AC, Dunne PJ.Vitamin D and
inflammation. Recent Pat Inflamm Allergy Drug Discov. 2012
Jan; 6(1):22-34.
Kechagia M,1 Basoulis D,2 Konstantopoulou S. et al. Health
Benefits of Probiotics: A Review ISRN Nutrition,
Volume 2013 (2013), Article ID 481651
http://dx.doi.org/10.5402/2013/481651 Review Article
Baze podataka vezanih za pojedina područja zaštite zdravlja
majke i djeteta, istraživački članci, podaci koje objavljuju
WHO, UNICEF i druge organizacije
Izrada i izlaganje seminarskog rada, MCQ test,
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
37
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
IZBORNI MODUL MefSA431
KLINIČKA BIOMEDICINA
Demijelinizirajuća oboljenja centralnog nervnog sistema
P (6), S(4), V(10) 3.0 ECT bodova.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme:
- Multipla skleroza (MS)
- Uloga komponenti imunološkog sistema u MS
- Prolaz kroz kliničke studije koje se bave ovom
problematikom
- Imunomodulacija i imunosupresija u MS
- Druga demijelinizirajuća oboljenja
- Neuromyelitis optica
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o
demijelinizirajućim oboljenjima CNS-a, ulozi komponenti
imunološkog sistema u MS, te imunomodulaciji i
imunosupresiji u vezi sa demijelinizirajućim bolestima CNS-a
Prof. dr Azra Alajbegović
Prof. Dr Jasenko Karamehić, Doc dr Jasminka Đelilović
Vranić
Pretraživanje literature PubMed-a i ostalih baza podataka
koja se bavi problemima istraživanja demijelinizirajućih
oboljenja CNS-a
De Jager PL, Chibnik LB, Cui J, Reischl J, et al; Steering
committee of the BENEFIT study; Steering committee of the
BEYOND study; Steering committee of the LTF study; Steering
committee of the CCR1 study, Havrdova E, Pohl C, Horakova
D, Ascherio A,Hafler DA, Karlson EW. Integration of genetic
risk factors into a clinical algorithm for multiple sclerosis
susceptibility: a weighted genetic risk score. Lancet Neurol
2009;8(12):1111-9.
Način provjere ishoda rada:
Putem MCQ testa
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
38
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanj
(P), seminara (S),
vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij u kojem će se
izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura:
IZBORNI MODUL MefSA432
KLINIČKA BIOMEDICINA
Osnove urodinamskog mjerenja i analize podataka
P (4), S (6), V(8) = 7.0 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta
potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme:
Osnove neurofiziologije mokrenja
Receptori i neurotransmiteri donjeg urinarnog trakta
Vrste urodinamskih mjerenja - mikciometrija, višekanalne studije
(cistometrija, pressure/flow studije, elektromiografija, VUDS),
ambulatorna urodinamika, neinvazivna urodinamika.
Tehnika izvedbe višekanalnih urodinamskih studija.
Korisnost urodinamskog mjerenja u bolestima prostate, hiper-aktivnog
mjehura, inkontinencije, u neurološkim poremećajima.
Specifičnosti urodinamskog mjerenja kod djece
Opšte- Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove i
znanja o korisnosti urodinamskih mjerenja, uz ovladavanje tehnike
izvođenja i analize dobijenih podataka.
Specifične- student će spoznati kompleksnost neurofiziologije
mokrenja, vulnerabilnost urotrakta kao posljedice neuroloških,
endokrinoloških patoloških stanja i samog starenja. Student će
shvatiti
važnost
urodinamskog
mjerenja
kao
istinske
interdisciplinarne dijagnostičke metode, te prepoznati široko i
nedovoljno istraženo medicinsko polje, kao osnovu za naučnoistraživački rad
KCU Sarajevo, Klinika za urologiju, Laboratorij za urodinamiku
Prof. dr Damir Aganović
Viši asistent Dr. sci. dr. Alden Prcić
• Journal- Neurology &Urodynamics/Wiley Periodicals Inc.
• American Journal of Urology/American Urological
Association
• Wein, Kavoussi, Patrick & Piter-eds. Campbell-Walsh
Urology, Tenth edition, Philadelphia: Saunders Elsevier, 2012.
Chapters:
 Urodynamic and Video-Urodynamic Evaluation of the Lower
Urinary Tract, Victor W. Nitti, MD; 1850-1870.
 Overactive Bladder, Marcus Drake DM, MA, FRCS (Urol),
Paul Abrams, MD; 1947-1957.
 Geriatric Incontinence and Voiding Dysfunction
Neil M. Resnick, MD, Stasa D. Tadic, MD, MS, Subbarao V.
Yalla, MD; 2204-2222.
 Neuromuscular Dysfunction of the Lower Urinary Tract
Alan J. Wein, MD, PhD(Hon), FACS, Roger R.
Dmochowski, MD; 1909-1947.
 Pharmacologic Management of Lower Urinary Tract Storage
and Emptying Failure, Karl-Erik Andersson, MD, PhD; Alan
J. Wein, MD, PhD (Hon), FACS; 1967-2003.
39
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja
kvalitete i uspješnost
izvedbe predmeta:
•
•
•
Abrams P. Urodynamics, London: Springer-Verlag; 2006.
Nitti VW. Practical Urodynamics, New York: Sounders Co;
1998.
Barret DM, Wein AJ. Controversies in neuro-urology,
MCQ test, esej, praktični ispit (Izvođenje UDM studije)
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
40
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij, odnosno kabinet u
kojem će se izvoditi vježbe
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
IZBORNI MODUL MefSA433
KLINIČKA BIOMEDICINA
Morfološke metode istraživanja krvnih sudova srca u
biomedicinskim naukama
P (6), S (2), V(12) 2,0 ECT boda
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta
potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme: pregled niza morfoloških
postupaka koji se koriste u anatomiji i omogućavaju slikovni prikaz
krvnih sudova čovjeka i njihovih varijacija. Polaznici stiču znanja
prikazu morfologije krvnih sudova srca (disekciona, injekcionokoroziona) koje će se teoretski i praktično pokazati. U cilju
proučavanja građe zida srčanih arterija polaznici će dobiti uvid u
praktična znanja u korištenju postupaka svjetlosne mikroskopije.
Upoznaće se i sa osnovama konvencionalnih radioloških pretraga:
ultrazvuk, koronarna angiografija, CT koronarografija, te sa
primjenom ovih metoda u prikazu normalne morfologije krvnih
sudova srca i promjena uzrokovanih aterosklerotičnim lezijama. U
svrhu evaluacije funkcionalnog značaja kolateralne cirkulacije srca
polaznici će se upoznati i sa perfuzionom scintigrafijom miokarda.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o:
Funkcionalnom povezivanju bazičnih morfoloških metoda istraživanja
krvnih sudova srca (anatomkih, histoloških) s patologijom i kliničkim
medicinskim istraživanjima. Svaka od metodoloških jedinica
omogućiće polaznicima da: upoznaju postupke pripremanja uzoraka za
mikroskopsku analizu; kritički procijene značenja pojedinih
morfoloških metoda istraživanja krvnih sudova srca u biomedicinskim
istraživanjima. Vještine: interpretacija dobivenih slikovnih prikaza.
Nakon završene nastave, student će biti bliže upoznat s različitim
mogućnostima naučnog istraživanja u varijacijskoj anatomiji, kliničkoj
anatomiji, funkcionalnoj anatomiji, topografskoj anatomiji krvnih
sudova ljudskog srca. Poznavanje problematike naučnog istraživanja u
anatomiji krvnih sudova srca može pomoći u rješavanju konkretnih
naučnih pitanja vezanih uz doktorski rad u različitim područjima
eksperimentalne i kliničke biomedicine.
Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet, Prosektura I muzej
katedre za anatomiju u saradnji sa KCU Sarajevo, Institut za
radiologiju i Centar za srce
Prof. dr Aida Hasanović
Prof.dr Amela Kulenović
1.Hadžiselimović H. Krvni sudovi srca. Jugoslavenska medicinska
naklada, Zagreb, 1981.
2. Hasanović A. Anatomija unutrašnjih organa. Institut za naučno
istraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu,
2011.
3. Hasanović A. Morfološke metode istraživanja srca (u pripremi)
4.Putz R, Pabst R. Atlas anatomije čovjeka Sobotta, Naklada Slap,
2013.
41
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
1. Hasanović A, Aščić-Buturović B, Spužić M. Pregled anatomskih
varijacija krvnih sudova srca metodom koronarne angiografije.
Medicinski žurnal 2013;19 (1): 43 – 47.
2. Pakkal M, Raj V, McCann GP. Non-invasive imaging in coronary
artery disease including anatomical and functional evaluation of
ischaemia and viability assessment. The British Journal of Radiology
2011; 84:280–295.
3. Baskot B, et al. What should we know about prevented, diagnostic,
and interventional therapy in coronary artery disease. Chapters 6-11.
In Tech, 2013.
Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit kroz mali
projektni zadatak
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete
o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima.
42
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati:
Okvirni sadržaj
predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Kabinet u kojem će se
izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literartura:
Način provjere ishoda
rada
IZBORNI MODUL MefSA434
KLINIČKA BIOMEDICINA
Primjena lasera u oftalmologiji
P (6), S(2), V(12) = 7.5 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Polaznici će se upoznati sa oboljenjima oka kod kojih primjenjuju
laser fotokoagulatori: dijabetična retinopatija, tromboza vene
centralis retine, senilna makularna degeneracija, rupture retine,
tumori horioretine. U drugom dijelu polaznici će se upoznati sa
primjenom laser fotodisruptora kod: opaciteta stražnje lećne
kapsule, glaukoma, sinehija, intravitrealnih memebrana. Poseban
osvrt daće se u primjeni lasera u refraktivnoj hirurgiji, upotrebi
specifičnih i ultravioletnih,excimer i femtosekundnih lasera.
Nakon završene nastave polaznik će unaprijediti stavove i znanja o
primjeni laser zrake u oftalmologiji. Upoznaće se sa vrstama i
osobinama laser u oftalmologiji, interakciji laser zrake sa biološkim
tkivima, najčešćim indikacijama i kontraindikacijama za primjenu
laser zrake, hirurškim tehnikama primjene i mogućim
komplikacijama.
Klinički Centra Univerziteta u Sarajevu, Očna klinika, Kabinet za
laser
Prof. Dr. Emina Alimanović Halilović
Mr sc. dr Adisa Šaković Račić, Mr sc dr Huda Hajjir Karčić
1. Emina Alimanović Halilović. Clinical Application of
Photodisruptors in
Ophthalmology. In: Adedayo Adio. Ocular
diseases In Tech, Rijeka, Croatia. 2012:79-94.
2. Alió JL, El Aswad A, Vega-Estrada A, Javaloy J. Laser in situ
keratomileusis for high hyperopia (>5.0 diopters) using optimized
aspheric profiles: Efficacy and safety. J Cataract Refract Surg.
2013;39(4):519-27.
3. Petznick A, Chew A, Hall RC, Chan CM, Rosman M, Tan
D, Tong L,Mehta JS. Comparison of corneal sensitivity, tear
function and corneal staining following laser in situ keratomileusis
with two femtosecond laser platforms. Clin Ophthalmol.
- Ormonde S. Refractive surgery for keratoconus. Clin Exp
Optom. 2013;96(2): 173-82.
- Meyer JJ, Lawrence SD. What's new in laser treatment
for glaucoma?
Praktična provjera kroz kompjuterske vizualzacije i check liste
provjere znanja.
Teoretska provjera znanja: pismeno kombinacija test i esej
Način praćenja kvalitete Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete
o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
i uspješnost izvedbe
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
predmeta:
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
43
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja
(P), seminara (S),
vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij u kojem će se
izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
IZBORNI MODUL MefSA435
KLINIČKA BIOMEDICINA
Dijagnostika oboljenja paratireoidnih žlijezda
P (5), S(5), V(6) 4,0 ECTS bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme: Sekrecija,regulacija i
metabolizam
parat
hormona.
Hiperkalcemija.Bolesti
paratireoidnih
žlijezda.
Primarni
i
sekundarni
hiperparatireoidizam.Hiperparatireoidizam i hronična renalna
insuficijencija.MEN i paratireoidne žlijezde.Laboratorijska
dijagnostika hiperparatireoidizma. Imaging tehnike u
dijagnostici hiperparatireoidizma.Scintigrafija i SPECT
paratireoidnih žlijezda.Preoperativno ispitivanje pacijenta sa
hiperparatireoidizmom.Scintigrafija skeleta kod metaboličkih
bolesti kostiju.Značaj određivanja gustine kosti kod
hiperparatireoidizma.Dijagnostika hipoparatireoidizma.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o
bolestima paratireoidnih žlijezda, njihovoj dijagnostici,
posebno o scintigrafiji paratireoidnih žlijezda sa Tc-99m
sestamibi, mogućnostima SPECT modaliteta snimanja i
prednostima koje pruža, nuklearno-medicinskim procedurama
u pripremi pacijenata za operativni tretman kod hiperplazije i
adenoma paratireoidnih žlijezda, o značaju određivanja
gustine kosti kod poremećaja sekrecije parat hormona.
KCU Sarajevo, Klinika za nuklearnu analizu, In vitro
laboratorij za radioimunoanalize, poluvrući laboratorij za
scintigrafije, te odjel za in vivo dijagnostiku
Prof.dr.Elma Kučukalić-Selimović
Doc.dr.Amela Begić, Doc.dr.Nermina Bešlić
1.Williams Textbook of Endocrinology.12th edition.Chapter
28;2011.
2. G.J.R.Cook, M.N.Maisay, K.E.Britton and V.Chengazi:
Clinical nuclear medicine,4th edition.Hodder Arnold;2006.
3. P.J.Ell and S.S.Gambhir: Nuclear Medicine in Clinical
Diagnosis and Treatment,3rd edition. Churchill Livinston;2004.
K.L.Becker:Principles and Practice of Endocrinology and
Metabolism.Lippincott Williams and Wilkins;2002
MCQ test
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
44
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj
predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratoriji u kojem će
se izvoditi vježbe
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način vrednovanja
ishoda rada:
Način praćenja kvalitete
i uspješnost izvedbe
predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA436
KLINIČKA BIOMEDICINA
Biomaterijali u hirurgiji
P (6), S (4), V (10) = 6,5 ETC bodova.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
- Primjena tehničke mehanike, inžinjeringa, te biologije u
rješavanju hirurških problema sa akcentom na dijagnozu,
tretman i prevenciju oboljenja.
- Povezivanje fizioloških i patofizioloških zbivanja sa
biomehanikom implantata.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o:
- Terapijskim opcijama, te spektru i različitosti implantata
- Sistemskim i lokalnim komplikacijama
- Principima i metodima teorijske i eksperimentalne
biomehanike
- Histopatološkom odgovoru na biomaterijal sa akcentom
na biokompatibilnost.
- Bioaktivnosti, biodegradaciji, i otpornosti na infekt, kao i
o trombootpornosti implantata.
Patološki laboratoriji KCU Sarajevo i Katedre za patologiju
Medicinskog fakulteta, Mikrobiloški laboratorij KCU Sarajevo,
Građevinski fakultet u Sarajevu- Institut za ispitivanje
materijala, Mašinski fakultet u Sarajevu- Institut za
biomehaniku, Operacione sale KCU Sarajevo
Prof dr Ismet Gavrankapetanović
Prof dr Faris Gavrankapetanović, Prof dr Dželaludin Junuzović,
Doc dr Goran Akšamija, Mr dr Amel Hadžimehmedagić, Dr sci
Alden prcić
1. Biomaterijali (Raković D, Uskoković D. Institut
tehničkih nauka SANU, Beograd 2010.)
2. Campbell's Operative Orthopaedics
1. Biomaterials for surgical operation. Suzuki S. Springer
science 2012.
1.Kurtz SM, Devine JN. PEEK biomaterials in trauma,
orthopedic and spinal implants. Biomaterials 2007;28(32):484569.
2.Jeong SI. Jeon O. Krebs MD et al. Biodegradable photocrosslinked alginate nanofibre scaffolds with tuneable physical
properties, cell adhesivity and growth factor relase. Eur Cell
mater 2012;16(24):331-43.
Seminarski radovi
Praktični i
Teoretski ispit – test sa MCQ pitanjima
Putem anonimne kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu
45
Moduli kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij u kojem će se
održavati vježbe:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
IZBORNI MODUL Mef SA 437
KLINIČKA BIOMEDICINA
Vazoaktivne tvari
P (7), S (4), V (13) = 4.0 ECT boda
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme: Enzim pretvorbe
angiotenzina (ACE): biohemijske i autakoidne karakteristike, fiziološke uloge; metode određivanja aktivnosti ACE i optimizacija
metoda; klinički značaj određivanja ACE u dijagnostici i kontroli
terapijskih efakata. Renin-angiotenzin sistem (RAS) povezanost sa
kalikrein-kinin sistemom i prostaglandinima, uloge ACE u RAS-u,
Azotni oksid (NO) biohemijske i autakoidne karakteristike,
biosinteza NO i njena kontrola (donori NO i inhibitori sinteze);
fiziološke uloge NO, biohemijski i celularni aspekti, (uloge u
vaskularnom, nervnom i imunom sistemu); metode mjerenja NO u
biološkim sistemima; klinički značaj NO i terapijska primjena NO.
Endotelin biohemijske i autakoidne karakteristike, fiziološke uloge;
metode određivanja, klinički značaj određivanja
Prgeled istraživanja u ovoj oblasti. Razmatranje novih ideja za
daljna istraživanja u ovoj oblasti
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o bitnim
odrednicama znanstveno-istraživačkog rada s posebnim osvrtom
na eksperimentalna biomedicinska istraživanja vazoaktivnih
tvari, te će ovladati znanjem i vještinama o osnovnim principima
suvremenih ekperimentalno-laboratorijskih metoda i tehnikama
koje se koriste u funkcionalnim istraživanjima vazoaktivnih tvari
u fiziologiji i srodnim područjima kao i mogućnošću njihove
primjene u kliničkom laboratoriju.
Medicinski fakultet Sarajevo, Katedra za fiziologiju čovjeka,
mali laboratorij
Prof. Dr Jasminko Huskić
Prof. Dr Emina Nakaš-Ićindić, Doc. Dr Nermina Babić
Po Sing Leung: Frontiers in Research of the Renin-Angiotensin
System on Human Disease Springer, (2010)
Louise J. Ignarro: Nitric Oxide: Biology and Pathobiology, 2nd
ed. Academic Press, Elsevier inc., USA (2010)
Anil Gulati: Endothelin: Role in Health and Disease, Harwood
Academic Publishers (1995)
Abba Kastin: Handbook of Biologically Active Peptides.
Academic Press, Elsevier inc., USA (2006)
Način provjere ishoda rada:
MCQ-test, usmeno izlaganje seminarskog rada
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketira njevrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
46
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Laboratorij u kojem se
odvijaju vježbe:
Opšte i specifične
kompeticije:
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura
IZBORNI MODUL MefSA 438
KLINIČKA BIOMEDICINA
Biohemijski markeri oštećenja miokarda
P(6); S (2); V(16) 9.0 ECTS
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme: Aterosklerozapatofoziologija, uloga inflamacije u aterosklerozi; Tradicionalni i
netradicionalni faktori rizika za razvoj koronarne bolesti; Akutni
koronarni sindrom-infarkt miokarda sa elevacijom ST segmenta,
infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta, nestabilna angina
pektoris: klinička slika, dijagnostika;
Biohemijski markeri nestabilnosti aterosklerotskog plaka, nekroze,
ishemije i volumnog opterećenja miokarda;
Provođenje laboratorijske analize biohemijskih markera oštećenja
miokarda (srčani tip proteina koji veže masne kiseline (H-FABP),
mioglobin, kreatin kinaza-MB izoenzim (CK-MB mass), izoenzim
BB glikogen fosforilaze (GP-BB), ishemijom modificirani
albumin; mijeloperoksidaza, adiponektin, natriuretički petidi,ELISA i spektrofotometrijska tehnika određivanja).
Medicinski fakultet, Centar za genetiku, Laboratorij za
molekularnu medicinu
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o
aspektima koronarne bolesti (uzrocima, patofiziološkim
mehanizmima,
laboratorijskoj
dijagnostici),
savremenim
markerima oštećenja kao i metodama određivanja koje se u
kliničkoj praksi mogu primjeniti. Poznavanje problematike može
pomoći u rješavanju konkretnih naučnih pitanja vezanih uz
doktorski rad, prije svega u području kardiologije i kardiohirurgije,
ali i u drugim granama kliničke ili ekperimentalne biomedicine.
Prof. dr Almira Hadžović-Džuvo
Doc.dr Sabaheta Hasić, Doc. dr. Emina Kiseljaković, Doc. dr.
Radivoj Jadrić
Richard Body, Mark Slevin and Garry McDowell (2012).
Biomarkers of Atherosclerosis and Acute CoronarySyndromes - A
Clinical Perspective, Traditional and Novel Risk Factors in
Atherothrombosis, Dr. Efrain Gaxiola(Ed.), ISBN: 978-953-510561-9, InTech, Available from:
http://www.intechopen.com/books/traditional-andnovel-riskfactors-in-atherothrombosis/biomarkers-of-atherosclerosis
Sadip Pant, Abhishek Deshmukh, Pritam Neupane, M.P. Kavin
Kumar and C.S. Vijayashankar (2012). Cardiac Biomarkers, Novel
Strategies in Ischemic Heart Disease, Dr. Umashankar
Lakshmanadoss (Ed.), ISBN: 978-953-51-0184-0, InTech, DOI:
10.5772/34858. Available from:
http://www.intechopen.com/books/novel-strategies-in-ischemicheart-disease/biomarkers-in-ischemic-heart-disease
Dopunska literatura
Način provjere ishoda rada:
Acute Coronary syndrome, Edited by Mariano E.Brizzio.
http://www.intechopen.com/books/acute-coronary-syndromes"
Zapisi sa predavanja, pretraživanje interneta
Izrada i odbrana seminarskog rada na zadatu temu; Praktični radizvođenje odabrane metode, analiza dobijenih rezultata
47
Način praćenja kvalitete i
uspješnosti izvedbe predmeta:
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete
o predmetu i anonimne standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu
48
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati
predavanja (P),
seminara (S),
vježbi (V)
Okvirni sadržaj
predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij, odnosno
kabinet
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda
rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe
predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA439
KLINIČKA BIOMEDICINA
Klinička imunologija
P (6), S(2), V(12) 4.0 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
- osnovi opšte imunologije
- autoimuna oboljenja
- klinička imunologija (imunologija tumora,
imunohematološke bolesti, alergijske bolesti, imunologija
reprodukcije, endokrina imunologija, imunologija u
pulmologiji, imunologija u gastroenterologiji, imunologija u
neurologiji, itd.
- imunološke laboratorijske metode
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o opštem
znanju iz Kliničke imunologije da shvati obimnu i veoma složenu
materiju imunoloških procesa kao preduslov za razumijevanje
oboljenja koja su nastala na imunološkoj osnovi.
Specifična znanja student stiče kroz razumijevanje temeljnih
znanja u bazičnoj imunologiji ka kliničkim manifestacijama
pojedinih oboljenja, njihovoj dijagnostici i liječenju bolesti.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Laboratorij za kliničku
imunologiju i imunogenetiku
Prof. dr. Jasenko Karamehić
Prof. dr. Đemo Subašić, Prof. dr. Sebija Izetbegović, Prof. dr.
Halima Resić, Prof.dr. Izet Eminović, Prof. dr. Azra Alajbegović,
Doc. dr. Nenad Vanis
Robert R. Rich, Thomas A. Fleisher, William T. Shearer, Harry W.
Schroeder, Antony J. Frew, Cornelia M. Weyand. Clinical
Immunology: Principles and Practice, 4 th edition, 2012.
Christine Stevens. Clinical Immunology and Serology: A
Laboratory Perspective, 3 rd 2009.
Klinička imunologija – Jasenko Karamehić, Zehra Dizdarević i
saradnici, Sarajevo 2007. godina
Osnovna imunologija – Abul K. Abbas, Andrew H. Lichteman,
prevod knjige, Data Status Beograd 2006./2007. godina
Medical Immunology – Tristram G. Parslow, Daniel P. Stites,
Abba I. Terr, John B. Imboden, 2001. godina
Transplantaciona imunologija – Jasenko Karamehić i saradnici,
Sarajevo 2010. godina
MCQ- test
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete
o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
49
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratoprij u kojem će se
izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA440
KLINIČKA BIOMEDICINA
Transplantaciona imunologija
P (6), S(4), V(10) 3,5 ECT boda.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
- osnovni elementi imunološke reakcije
- karakteristike imunog odgovora
- glavni kompleks tkivne podudarnosti
- vrste odbacivanja organa
- razumijevanje odbacivanja
- imuni aspekti odbacivanja organa
- imunosupresivna terapija u kliničkoj imunologiji
- imunološke laboratorijske metode i njihova primjena u
transplantaciji organa
- imunološka evaluacija pacijenata nakon transplantacije
- ksenotransplantacija
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o značaju
transplantacione imunologije u transplantaciji organa.
Specifična znanja student stiče o značaju tipizacije vezano za
podudarnost HLA tipova kroz imunološki monitoring i screening
kao najvažniji faktor u tranplantaciji organa koja na kraju određuje
uspijeh transplantacije organa.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Laboratorij za
transplantacionu imunologiju
Prof. dr. Jasenko Karamehić
Prof. dr. Đemo Subašić, Prof. dr. Sebija Izetbegović , Prof.dr.
Halima Resić, Prof. Izet Eminović, Prof. dr. Azra Alajbegović,
Doc.dr.Nenad Vanis
Transplantaciona imunologija – Jasenko Karamehić i saradnici,
Sarajevo 2010.
Pathology of Solid Organ Transplantation - Helen Liapis, Hanlin L.
Wang, S. Edition: 2011.
Organ transplants - James D. Torr, Greenhaven Press, 2003.
Transplantation of kidney (Transplantacija bubrega) – Karamehić J.
and Contr. Authors, Sarajevo-New Haven, 2004.Yale University
Imunosupresivna terapija i njena primjena u transplantaciji organa –
Karamehić j, Izetbegović S i sar, Sarajevo, 2012.
Transplantacija bubrega i pankreasa - Karamehić J i sar, Sarajevo
2012. Klinička imunologija –Karamehić J, Dizdarević Z i sar,
Sarajevo 2007.
MCQ test
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
50
IZBORNI MODUL MefSA441
KLINIČKA BIOMEDICINA
Biologija malih RNA (primjer karcinoma pluća)
P (6), S(8), V(10) 4.5 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata
1. Male RNA molekule;
2. MiRNA biogeneza;
Okvirni sadržaj predmeta:
3. MiRNA i karcinom (pluća);
4. MiRNA kao biomarkeri;
5. MiRNA potencijal u terapiji.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o:
a) Poznavanju malih RNK molekula, njihovoj biogenezi i ulozi
Opće i specifične
u normalnim ćelijama.
kompetencije:
b) MiRNA poznavanje u tumorskim ćelijama i njihov potencijal
u dijagnostici i terapiji.
Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Centar za genetiku,
Laboratorij u kojem će se
Laboratorij za molekularnu medicinu
izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Prof. dr Bakir Mehić
Suradnici:
Aida Saračević PhD, MSc; Mr. sci Mirela Mačkić-Đurović
- Lodish H., Berk A., Zipursky SL., Matsudaira P.,
Obavezna literatura:
Baltimore D., and Darnell J. Molecular Cell Biology
(2012). 7th edition, New York: W H Freeman.
- Alberts B., Johnson A., Lewis J., Raff M., Roberts K., and
Walter P. Molecular Biology of the Cell (2007). 5th
edition, New York: Garland Science.
Bilješke (“hand out”) s nastave.
Dopunska literatura:
Odgovarajući stručni i istraživački radovi dostupni na internetu.
Način provjere ishoda rada: Priprema i javna prezentacija eseja sa svim segmentima
naučno-istraživačkog rada.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete
o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje
vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u
Sarajevu.
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja
(P), seminara (S),
vježbi (V)
51
Modul i kod predmeta:
IZBORNI MODUL Mef Sa 442
KLINIČKA BIOMEDICINA
Naslov predmeta
Ispitivanje bioelektrične aktivnosti mozga i moždane cirkulacije
Broj sati predavanja (P),
Seminara (S), Vježbi (V)
6 (P), 4 (S), 10 (V) ECTS 5
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Okvirni sadržaj predmeta
Sadržaj nastave obuhvata sljedeće teme:
a) 1. Neuron, Neurotransmiteri, Porijeklo električne aktivnosti
moždane kore
2. EEG: Snimanje, način i mjesto, indikacije, kontraindikacije
3. EEG: Karakteristike normalnog i promijenjenog
4. EEG: Metode provokacije vizuelna blokada, hiperventilacija,
fotostimulacija
5. EEG: Ispitivanje opšte reaktivnosti mozga i terapeutski efekat
određenih medikamenata
b) 1. Fiziologija moždanog krvotoka
2. Protok krvi kroz mozak, regulacija
3. TCD--Transkranijalni dopler krvnih sudova, opšti pojmovi
4. TCD--Primjena, indikacije, prednosti
5. TCD-- Ispitivanje moždane cirkulacije nakon primjene terapije ili
drugih metoda podražaja
Opće i specifične kompetencije:
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o:
- električnoj aktivnosti mozga, elektroencefalografija, metodama
provokacije, ispitivanje opšte reaktivnosti mozga i promjene ritma i
koncentracije talasa nakon terapije
- karakteristikama moždane cirkulacije, Transkranijalnom dopleru,
upotrebi, praćenju određenih bolesti i promjene srednjih brzina
strujanje krvi nakon terapije i drugih metoda.
Laboratorij odnosno kabinet u
kojem će se izvoditi vježbe
KCU Sarajevo, Neurološka klinika, Kabinet za Dopler krvnih
sudova glave i vrata, Kabinet za elektroencefolagrafiju
Voditelj predmeta:
Prof dr Miralem Musić
Suradnici:
Doc dr Enra Suljić, Doc dr Nermina Babić
Obavezna literatura:
1.Fiziologija, Guyton Hall, 12 izdanje Medicinska naklada
Zagreb.2012.
2. Patofiziologija, S. Gamulin i saradnici, 2011
3. Klinička Elektroencefalografija, Ž. Martinović, Naučna KMD
2009
4. Neurosonografska dijagnostika. S. Obradović, Medicinski
fakultet Kragujevac .2009,
Dopunska literatura:
1. Klinička Neurologija, B. Radojičić 2011.
2. Cerebrovaskularna bolest M Arbutina i sar 2007
(časopisi-Neurology, Neuropshyologia, Neuropharmacology,
Epilepsia)
Način provjere ishoda rada:
2 seminarska rada 1 iz EEG --2 iz TCD
Način praćenja kvalitet i
uspjeđnosti izvedbe predmeta:
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketirabnje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
52
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA443
KLINIČKA BIOMEDICINA
Bioelektrični potencijali u ljudskom tijelu
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
P (5), S(2), V(10) 3,0 ECT boda.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
U okviru ovog Modula student će se upoznati sa
- vrstama i fiziološkim osnovama nastanka bioelektričnih
potencijala (akcioni potencijal nerva, skeletnog,
srčanog i
Okvirni sadržaj predmeta:
glatkog mišića, bioelektrična aktivnost srca, CNS-a, mišića)
- modernim metodama registracije bioelektričnih potencijala:
registracija monofaznog i dvofaznog akcionog potencijala,
registracija EKG-a, EEG-a, EMG-a, evociranih potencijala,
brzinom prijenosa impulsa u senzoričkim nervima
- interpretacijom dobivenih rezultata i njihovim kliničkim
značajem
-pregledom aktuelnih istraživanja u ovoj oblasti i generiranjem
ideja za nova istraživanja
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o
- principima prikupljanja, obrade i pohranjivanja fizioloških
Opće i specifične
parametara i načinima njihove interpretacije i prezentacije
kompetencije:
- značaju mogućih uticaja različitih spoljašnjih i unutrašnjih
faktora pri registraciji bioelektričnih potencijala koji mogu
uticati na interpretaciju dobivenih rezultata
Laboratorij u kojem će se
Medicinski fakultet Sarajevo, Katedra za Fiziologiju čovjeka
izvoditi vježbe
Laboratorij za funkcionalna testiranja
Voditelj predmeta:
Prof dr Emina Nakaš-Ićindić
Suradnici:
Prof dr Jasminko Huskić, Doc dr Nermina Babić, Doc dr Nesina
Avdagić
1. Nait-Ali Amine: Advanced Biosignal Processing, Springer
Obavezna literatura:
(2009)
2. N. Sperelakis: Electrogenesis of Biopotentials in the
Cardiovascular System (Developments in Cardiovascular
Medicine) Springer (2012)
3. L. Sornmo, P. Laguna: Bioelectrical Signal Processing in
Cardiac and Neurological Applications, Elsevier S&T(2005)
4. N.V. Thakor. "Bipotentials and Electrophysiology
Measurement." CRC Press LLC. (2000)
1. O. Sten-Knudsen: Biological Membranes: Theory of
Dopunska literatura:
transport, Potentials and electric impulses Cambridge University
Press (2007)
Način provjere ishoda rada: Seminar i usmeno izlaganje seminarskog rada
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
53
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati
predavanja (P),
seminara(S), vježbi
(V)
Okvirni sadržaj
predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda
rada:
IZBORNI MODUL MefSA444
KLINIČKA BIOMEDICINA
Premaligne i maligne lezije gastrointestinalnog trakta: morfološki,
molekularno-genetski aspekt, suvremena dijagnostika i načini liječenja
P (6), S(2), V(12) 3,0 ECT boda.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta
potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
Jednjak: gastroezofagealna refluksna bolest (GERB); Barrett-ov ezofagus;
planocelularni
karcinom
i
njegovi
prekurzori;
adenokarcinom
gastroezofagealne regije; tumori porijekla submukozalnih žlijezda; Želudac:
multifokalni atrofični gastritis i intestinalna metaplazija; rani gastrični
karcinom; invazivni karcinom želudca; Debelo crijevo: hronične
inflamatorne bolesti kolona; polpoza i sindrom naslijednog karcinoma;
adenomi; karcinom kolona; Neoplazme porijekla neuroendokrinih stanica.
Neoplazme porijekla limfoidnog tkiva. Najčešće neoplazme mezenhimalnog
porijekla: gastrointestinalni stromalni tumori (GIST-omi); Dijagnostika i
načini liječenja premalignih i malignih oboljenja GIT-a.
Teme seminara: Tumori apendiksa, anusa i peritoneuma. Vježbe: rješavanje
problemskih zadataka.
Nakon završene nastave student će biti pobliže upoznat sa etiologijom,
patogenezom i morfološkim formama preneoplastičnih i neoplastičnih lezija
digestivne cijevi, kao i načinima dijagnostike i suvremenog liječenja istih.
Student će biti osposobljen za aktivno praćenje naučne literature u ovom
području. Poznavanje izložene problematike biće od pomoći u rješavanju
konkretnih (pored pitanja struke) znanstvenih pitanja vezanih za doktorat,
prvenstveno iz oblasti gastroenterologije, sli i u drugim granama biomedicine.
prof. dr Svjetlana Radović
doc. dr Mirsad Dorić, prof. dr Zora Vukobrat-Bijedić, prof. dr Haris
1. Bosmann FT.WHO Classification of Tumours: Tumours of the
Digestive System. 4nd ed., 3 vol. Geneva: Theise; 2010.
2. Robert DO, Goldblum JR. Surgical Pathology of the GI Tract. 2009.
3. Fenoglio-Preiser CM. Gastrointestinal pathology . 3th Ed. Kluwer,
Lippincott, Wilkins. 2008. (odabrana poglavlja) (4th ed. November
2013.)
Odabrani članci iz stručnih i naučnih časopisa koje prati svjetska baza
podataka, a odnose se na oblast gastroenterologije.
Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu
Način praćenja kvalitete i
i anonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranu
uspješnost izvedbe
anketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
predmeta:
fakulteta u Sarajevu.
54
Naslov predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA445
KLINIČKA BIOMEDICINA
Regulacija volumena mozga u kliničkim uslovima
Broj sati predavanja
(P), seminara (S),
vježbi (V)
P (6), S (4), V(10) 3.5 ECT bodova.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Modul i kod predmeta:
Okvirni sadržaj predmeta:
- cerebralni energetski metabolizam i fizološke intrakranijalne varijable
- sekundarna cerebralna ishemija i cerebralni vazospazam
- principi cerebralne mikrodijalize
- Lund koncept i bedside monitoring intrinzičkog biohemizma mozga u
neurohirurškoj intenzivnoj jedinici
- metabolizam vode i minerala u normalnim uvjetima i kod teškog
neurohirurškog pacijenta
- fluidni management i cerebralna homeostaza
-regulacija volumena mozga tokom neuromikrohirurških operativnih zahvata
(praćenje operacije i video prezentacije: operacija aneurizme
/ AV malformacije/tumora/traume)
-edem mozga, likvorska intrakranijalna dinamika, intrakranijalni pritisak,
moždana autoregulacija, hematoencefalična membrana
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o :
a) metabolizmu mozga kod sekundarne cerebralne ishemije a
Opće i specifične
nakon aneurizmatskih, intrakranijalnih krvarenja i teške traume
kompetencije:
mozga,
b) načinu intenzivnog monitoringa neuropacijenta, te
reguliranju volumena mozga u neurohirurškoj intenzivnoj
jedinici,
c) neuralnoj ishemičnoj kaskadi i hipoksično-ishemičnoj smrti
kli ički
l za
i neurohirurgiju, Kabinet intenzivne
Laboratorij odnosno kabinet KCU Sarajevo,
Klinika
u kojem će se izvoditi vježbe jedinice
Voditelj predmeta:
Prof. dr. Kemal Dizdarević
Saradnici:
Prof. Dr Almira Hadžović-Džuvo, Prof. Dr. Krešimir Rotim
Kemal Dizdarević: Aneurizmatska cerebralna ishemija,
Obavezna literatura:
cerebralni vazospazam i sekundarna cerebralna ishemija.
Gong,
Referentni i updated naučni časopisi koje će u cjelosti
žDopunska literatura:
obezbjediti voditelj predmeta : Neurosurgery , Acta
Neurochirurgica, Journal of Neurosurgery, Neurosurgical
focus, Clinical Neurology and Neurosurgery
Student će biti ocjenjivan kontinuirano u toku realiziranja
nastave i na kraju nakon prezentacije projekta, a nastava će bit
organizirana po tipu Project/Problem Based Learning
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete
o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje
vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u
Sarajevu.
Način provjere ishoda rada:
55
Modul predmeta
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta
Opšte i specifične
kompeticije:
Laboratorij, odnosno kabinet
u kojem će se izvoditi vježbe
Voditelj predmeta:
Saradnici:
Obavezna literatura
Dopunska literatura
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnosti izvedbe
predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA446
KLINIČKA BIOMEDICINA
Hronična bubrežna bolest i nadomještanje bubrežne
funkcije dijalizom
P(6); S (4); V(15) 4 ECTS bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenata potrebnog za savladavanje nastave i polaganja ispita
Sadržaj nastave će omogućiti studentima da sagledaju različite
aspekte hronične bubrežne bolesti
-prevencija,rano otkrivanje i liječenje bolesnika sa hroničnom
bubrežnom bolesti
-upoznavanje metoda usporavanja napredovanja hronične
bubrežne bolesti
-propisivanje nutricionog protokola prema stadijumima HBB
-priprema bolesnika za nadomještanje bubrežne funkcije
-odabir odgovarajuče metode nadomještanja bubrežne funkcije
-prepoznavanje i liječenje komplikacija hronične bubrežne
bolesti
-upoznavanje sa osnovama hemodijalize
Studenti će nakon završene nastave unaprijediti spoznaje o ulozi
i značaju hronične bubrežne bolesti. Usvojiće znanje o značaju
rane identifikacije oboljenja ,usvajanje značajki nadomjesne
bubrežne terapije-kako odabrati optimalan način nadomještanja
bubrežne funkcije za pojedinog bolesnika.
Kroz praktične vježbe studenti će se upoznati sa najvažnijim
metodama koje se koriste u dijagnostici i liječenju pacijenata sa
HBB. Također, studenti će kroz tumačenje nalaza laboratorijskih
pretraga usvojiti i primjeniti nove klasifikacije HBB.
Klinički Centar Univerziteta u Sarajevu, Institut za za Kliničku
hemiju i biohemiju
Prof. dr. Halima Resić
Doc.Dr.Velija –Zelija , Doc. dr Emina Kiseljaković
5. Mešić E, Resić H.Bazični principi hemodijalize.
PrintCom,Tuzla,2009.
6. Božidar Vrhovac i suradnici:Interna medicina,treće
promjenjeno i dopunjeno izdanje,Naklada
Ljevak,Zagreb,2003.
1. Jeremy Levy, Edwina Brown, Christine Daley, Anastasia
Lawrence; “Oxford handbook of dialysis“; 3rd edition; 2009.
2. KDIGO 2012 Clinical Practice Guideline for the Evaluation
and Management of Chronic Kidney Disease
3. Bilješke sa nastave
4. Odabrana poglavlja sa interneta.
Pismeni ispit – kratki esej
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete
o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
56
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij, odnosno kabinet u
kojem će se održavati vježbe:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA447
KLINIČKA BIOMEDICINA
Nove perspektive sistemske terapije kod psorijaze
4P, 2S, 8V = 3.0 ECT bodova
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganja ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme: Osnovne karakteristike
o psorijazi. Imunopatogeneza psorijaze. Terapija psorijaze:
tradicionalna, imnosupresivna, fototerapija. Biološka terapija:
klase bioloških lijekova, mehanizam djelovanja, indikacije,
neželjena dejstva.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o
novim modalitetima u liječenju psorijaze s posebnim osvrtom
na biološku terapiju. Istaknuće se značaj te terapije, prednosti i
nedostaci u odnosu na raniju, tradicionalnu terapiju.
Poznavanje problematike može pomoći u rješavanju
konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad, prije
svega u području dermatologije, ali i u drugim granama
biomedicine.
KCU Sarajevo, Dermatovenerološka klinika, Kabinet za
psorijazu
Prof. dr. Asja Prohić
/
1. Raut AS, Prabhu RH, Patravale VB. Psoriasis clinical implications and
treatment: a review. Crit Rev Ther Drug Carrier Syst 2013;30(3):183-216.
2. Ortleb M, Levitt JO. Practical use of biologic therapy in dermatology:
some considerations and checklists. Dermatol Online J 2012;18(2):2.
3. Weger W. Current status and new developments in the treatment of
psoriasis and psoriatic arthritis with biological agents. Br J Pharmacol
2010;160(4):810-20.
4. Prohić A, Šimić D, Kasumagic-Halilovic E. New Treatments for
psoriasis: Biologic Agents. Materia Socio Medica 2008; 20(3):133-192.
5. Prohić A. New prospects for systemic therapy in psoriasis. Medical
Journal 2008;14(3):99-103.
6. Prohić A, Helppikangas H, Muhović J. Targeting psoriasis with new
therapies. Medical Journal 2007; 4(2): 56-62.
7. Mak RK, Hundhausen C, Nestle FO. Progress in understanding the
immunopathogenesis of psoriasis. Actas Dermosifiliogr 2009;100:2-13.
Bilješke s predavanja. Izbor najnovijih naučnih radova iz
područja prema preporuci voditelja.
MCQ test i usmeni ispit.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
57
IZBORNI MODUL MefSA448
KLINIČKA BIOMEDICINA
Naslov predmeta:
Pedijatrijska dermatologija
5P, 2S, 9V = 3.0 ECT bodova
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenta potrebnog za savladavanje nastave i polaganja ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme: Posebnosti kože i
sluznica u novorođenačkom i dječijem periodu. Pregled kože.
Najčešće dermatoze. Prolazne dermatoze novorođenačke dobi.
Okvirni sadržaj predmeta:
Novorođenačke dermatoze posebne kliničke slike. Nasljedne
dermatoze. Principi dijagnoze i terapije u pedijatrijskoj
dermatologiji.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o
Opće i specifične
dermatozama u novorođenačkom i dječijem uzrastu.
kompetencije:
Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene
literature u području dermatologije i pedijatrije, ali i drugim
granama biomedicine.
Laboratorij, odnosno kabinet u KCU Sarajevo, Dermatovenerološka klinika, Seminarska sala,
kojem će se izvoditi vježbe:
hospitalni i ambulantni odjel
Voditelj predmeta:
Prof. dr. Asja Prohić
Suradnici:
Doc. Dr. Emina Kasumagić-Halilović
1. Prohić A. Dermatovenerologija: Udžbenik i atlas.
Obavezna literatura:
Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2012.
1. Schachner LA, Hansen RC. Pediatrics dermatology. 4th
Dopunska literatura:
Edition, Mosby Elsevier 2011.
2. Hadj-Rabia S. What's new in pediatric dermatology in
2011? Ann Dermatol Venereol 2011;138:245-52.
3. Sansaricq F, Stein SL, Petronic-Rosic V. Autoimmune bullous
diseases in childhood. Clin Dermatol 2012;30(1):114-27.
4. Kress DW. Pediatric dermatology emergencies. Curr Opin
Pediatr 2011;23(4):403-6.
5. Lofgren S, Krol A. New therapies in pediatric
dermatology. Curr Opin Pediatr 2011;23(4):399-402.
6. Bilješke sa predavanja.
Način provjere ishoda rada:
MCQ test, usmeni ispit.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete
o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje
vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u
Sarajevu.
Modul i kod predmeta:
58
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja (P),
seminara (S), vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Laboratorij u kojem će se
izvoditi vježbe:
Opće i specifične
kompetencije:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literatura:
Način provjere ishoda rada:
IZBORNI MODUL MefSA449
KLINIČKA BIOMEDICINA
Invazivni karcinom dojke: patološko-klinički pristup
P (6), S(2), V(12) 4,0 ECT boda.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja
studenata potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme: Karcinom dojke: definicija
i etiologija. Rijetki forme invazivnog karcinoma dojke. Standardni
prognostički faktori. Molekularno-biološki prognostički faktori.
Prediktivni faktori karcinoma dojke. Potencijalni prognostički
faktori. Faktori rizika lokalne rekurencije tokom konzervativne
terapije karcinoma dojke. Sentinel limfni čvor, mikrometastaze i
izolirane tumorske stanice. Genski ekspresioni profili, prognoza i
predikcija odgovora na endokrinu terapiju i kemoterapiju. Teme
seminara: Aplikativni značaj pojedinih prognostičkih i prediktivnih
faktora karcinoma dojke u kliničkoj praksi. Vježbe: Praktična
prezentacija standardnih i molekularnih prognostičkih i prediktivnih
faktora u karcinomu dojke.
Medicinski fakultet Sarajevo, Katedra za patologiju, Laboratorij za
imunohistohemiju i molekularnu patologiju
Student će prepoznati važnost istraživanja i prepoznavanja različitih
područija specifičnih za pojedine discipline, njihovu međusobnu
povezanost i ovisnost.
Prof. Dr Svjetlana Radović
Doc. Dr Mirsad Dorić, Prof.dr Nermina Obralić
World Health Organization Classification of Tumors, Tumours of the
Breast and Female Genital Organs, IARC Press. Lyon, 2012.
AtkinsK.A. , Kong C., Practical breast pathology: a diagniostic
approach, Scientific books, Germany, 2012.
Walker T., Thompson A., Prognostic and predictive factors in breast
cancer, 2end edition, Informa UK Ltd, 2008.
Pretraživanje baza podataka putem interneta
Pismeno, rješavanjem zadatog problema i usmena odbrana stavova.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta: predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o
nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši
Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
59
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati predavanja
(P), seminara (S),
vježbi (V)
Okvirni sadržaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij, u kojem će se
izvoditi vježbe:
Voditelj predmeta:
Suradnici:
IZBORNI MODUL MefSA450
KLINIČKA BIOMEDICINA
Hronična bubrežna bolest i kardiovaskularni rizik
P (6), S(2), V(12) 3,5 ECT bodova.
Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta
potrebnog za savladavanje nastave i polaganje ispita.
Sadržaj nastave obuhvata slijedeće teme:
1. Akutna i hronična bubrežna bolest – značaj rane dijagnostike
i terapijske intervencije.
2. Bubrežna bolest kao riziko faktor razvoja kardiovaskularne bolesti.
3. Tipovi kardiorenalnog sindroma i patofiziologija njihovog nastanka.
4. Biomarkeri kardijalne disfunkcije u hroničnoj bubrežnoj bolesti.
5. Endotelna disfunkcija i ateroskleroza u progresivnoj nefropatiji. Značaj metaboličkog
sindroma.
6. Starenje, bubreg i srce.
Nakon završene nastave student će unaprijediti stavove o postojanju uzajamne veze između
renalne i kardijalne funkcije, promjenama koje se javljaju na kardiovaskularnom sistemu
tokom hronične bubrežne bolesti, značaju primjene biomarkera akutne i hronične bubrežne
bolesti, te biomarkera kardijalne disfunkcije i aterosklerotskih promjena kao neinvazivnih
metoda procjene dinamike kardiovaskularnog oštećenja tokom hronične bubrežne bolesti.
Medicinski fakultet Sarajevo, Centar za genetiku, Laboratorij za
molekularnu medicinu
Prof. dr. Senija Rašić
Doc. dr. Sabaheta Hasić, Doc. Dr. Emina Kiseljaković, Doc. Dr.
Nesina Avdagić i Doc. Dr. Mehmed Kulić
1.
Obavezna literatura:
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
1.
Dopunska literatura:
2.
3.
Način provjere usvojenih
znanja:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe
predmeta:
Ronco C. Cardiorenal Syndromes: Definition and Classification. Contrib Nephrol.
Basel, Karger, 2010; 164:33-38.
Ronco C, et al. The cardiorenal syndrome. Blood Purif 2009;27:114–126.
Edelstein CL (ed.). Biomarkers in kidney disease. First edition. Academic press is an
imprint of Elsevier; 2011.
Cruz DN, Goh CY, Palazzuoli A, Slavin L, Calabro A, Ronco C, Maisel A. Laboratory
parameters of cardiac and kidney disfunction in cardio-renal syndromes. Heart Fail Rev.
2011; 16:545-551.
Viswanathan G, Gilbert S.The Cardiorenal Syndrome:Making the Connection. Int J
Nephrol. 2011: 1-10.
Hata N, Yokoyama S, Shinada T et al. Acute kidney injury and outcomes in acute
decompensated heart failure: evaluation of the RIFLE criteria in an acutely ill heart
failure population. Eur J Heart Fail. 2010; 12(1):32–37.
Hawkins R. New biomarkers of acute kidney injury and the cardiorenal syndrome.
Korean J Lab Med. 2011; 31:72-80.
Taub PR, Borden KC, Fard A et al. Role of biomarkers in the diagnosis and prognosis
of acute kidney injury in patients with cardiorenal syndrome. Expert Rev Cardiovasc
Ther. 2012; 10(5):657-667.
Pateinakis P, Papagianni A. Cardiorenal Syndrome Type 4—Cardiovascular Disease in
Patients with Chronic Kidney Disease: Epidemiology, Pathogenesis, and Management.
Inter J Nephrology 2011, Article ID 938651, 8 pages.
Virzě GM, Torregrossa R, Cruz DN, Chionh CY, de Cal M, Soni SS, Dominici M,
Vescovo G, Rosner MH, Ronco C. Cardiorenal Syndrome Type 1 May Be
Immunologically Mediated: A Pilot Evaluation of Monocyte Apoptosis. Cardiorenal
Med. 2012;2:33–42.
Rasić S, Hadzović-Džuvo A, Tomić M, Uncanin S, Corić S. Impact of hemoglobin
concentration on plasma B-type natriuretic peptide level and left ventricle
echocardiographics characteristics in chronic kidney disease patients. Coll Antropol
2009; 33(2):141-144.
Izrada eseja na zadatu temu. Seminarski prikazi.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o
predmetu i anonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima.
Standardiziranu anketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za osiguranje
kvaliteta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
60
Modul i kod predmeta:
Naslov predmeta:
Broj sati
Okvirni sadrzaj predmeta:
Opće i specifične
kompetencije:
Laboratorij odnosno kabinet u
kojem će se izvoditi vježbe
Voditelj predmeta:
Suradnici:
Obavezna literatura:
Dopunska literature
Način provjere ishoda rada:
Način praćenja kvalitete i
uspješnost izvedbe predmeta:
IZBORNI MODUL MefSA401
KLINIČKA BIOMEDICINA
Odabrana poglavlja iz kliničke anatomije čovjeka
P (4), S(2), V(14) 4,0 ECT boda.
Sadrzaj nastave obuhvata slijedeće teme:
Segmentacija jetre i njen klinički značaj. Hepato-duodenopancreas.
Kliničko anatomski značaj varijacija vaskularizacije humanog
pankreasa
Vaskularizacija velikog mozga
Varijacije u vaskularizaciji velikog mozga
Anastomoze cerebralnih arterija na kortikalnom,
leptomeningalnom i na nivou circulus arteriosus Willis-i njihov
značaj kod uspostave kolateralne cirkulacije u momentima kada
je komprimiran dotok iz jedne od moždanih arterija
Nakon završene nastave student ce unaprijediti stavove o:
Opšte kompetencije:
• Posmatrati čovjeka kao morfo-funkcionalni nedjeljivu
cjelinu
• Prepoznavanje normalnog anatomskog integriteta
Specifične kompetencije:
• prepoznavanje anatomskih varijacija koji mogu bitno
uticati na klinički tok i ishod bolesti naročito kod CVB
• prepoznavanje i orijentaciju anatomsko-funkcionalnih
korelacija na angiogramima, disekcionim i injekcionokorozionim preparatima
• kod segmentalnih resekcija organa abdomena voditi
računa o varjacijama krvnih sudova u smislu postojanja
prekobrojnih arterija ili ageneziji pojedinih
Medicinski fakultet, Katedra za anatomiju, prosektura i muzej
katedre, KCUS Klinika za nurologiju
Prof. dr Amela Kulenović
Doc.dr Enra Suljić
1. J. Fanganel, F.Pera, F. Anderhuber, R.Nitch:
WALDEYEROVA anatomija čovjeka, Golden Marketing –
Tehnička knjiga, Zagreb 2009
2. Paldino Josip: Kompendij neurokirurgije, Naklada Ljevak,
2004
3. Putz R, Pubst R: Atlas anatomije čovjeka Sobotta, Naklada
Slap 2013
Najnoviji naučni radovi iz područja prema izboru i preporuci
voditelja predmeta i saradnika PubMed-a i ostalih baza
podataka koja se bave problematikom kolatralne irkulacije
MCQ test, i izrada malih projektnih zadataka u smislu
razumjevanja obrađene materije.
Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske
ankete o predmetu i anonimne, standardizirane studentske
ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja :
anketiranje vrši Odbor za osiguranje kvaliteta Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
61
62
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
15
File Size
876 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content