KOORDINATOR: ZVONIMIR TUCAKOVIĆ,dipl.ing.arh. STRUČNI TIM: ZVONIMIR TUCAKOVIĆ,dipl.ing.arh. MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek. VLADO SUDAR,dipl.ing.građ. STJEPAN STAKOR,dipl.ing.kult.tehn. IVICA BUGARIĆ,dipl.ing.građ. MIRKO STRAHINIĆ,dipl.ing.stroj. LJUBICA MAJCAN-KORKUTOVIĆ,dipl.turiz. Mr.sc. RADE MANOJLOVIĆ,dipl.ing.šum. IVANA RADOLOVIĆ,građ.tehn.vis. ASMIR BAŠIĆ,građ.tehn.vis. PRIJEPIS: VLATKA STAŠČIK,administrator UMNOŽAVANJE I UVEZ: ZDENKA OMERAŠEVIĆ SURADNJA: 1. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 2. MINISTARSTVO KULTURE-UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE; Osijek 3. HP-HRVATSKA POŠTA d.d.-ZAGREB Područna uprava Slavonija-Osijek 4. HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. ZAGREB Regija 4-istok-Osijek 5. VIP-net d.o.o. ZAGREB Odjel izgradnje-Osijek 6. HEP-PRIJENOS d.o.o.-ZAGREB Prijenosno područje-Osijek 7. HEP-DISTRIBUCIJA d.o.o.-ZAGREB DP "Elektroslavonija"-Osijek 8. HEP-PLIN d.o.o. OSIJEK 9. INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZAGREB Sektor proizvodnje nafte i plina-Okrug Slavonija Pogon Beničanci 10. INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Sektor proizvodnje nafte i plina-ZAGREB 11. UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE-OSIJEK 12. HRVATSKE CESTE d.o.o. Odjel za studije i projekte-ZAGREB 13. KAPETANIJA OSIJEK 14. HRVATSKE VODE ZAGREB VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek 15. ''KOMBEL'' BELIŠĆE R.J. vodovod i kanalizacija Belišće 16. "ARBOR" d.d. Osijek 17. MORH-ZAGREB • • • Izvadak iz Sudskog registra Suglasnost za upis u Sudski registar Rješenje o upisu i Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu SUGLASNOST I MIŠLJENJA PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA • • • • Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje Suglasnost Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji Prethodna Suglasnost Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva KNJIGA 1 TEKSTUALNI DIO SADRŽAJ Stranica I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1 1 1.1.1.1. Geografski i prometni položaj 1 1.1.1.2. Površina, naseljenost, stanovništvo 2 1.1.1.3. Naselja, građevinska i ostala izgrađena područja 5 a) Naselja 5 b) Građevinska područja 5 c) Ostala izgrađena područja 6 1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora 6 1.1.1.5. Prirodna obilježja 6 a) Reljef 6 b) Klima 7 c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja 11 d) Pedološka i biovegetacijska obilježja 12 e) Geološka i tektonska obilježja 15 1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra 16 a) Zaštićeni dijelovi prirode 16 b) Kulturna dobra 16 1.1.1.7. Krajobrazne značajke područja Općine 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa 17 18 18 a) Poljoprivredne površine 18 b) Šumske površine 22 c) Mineralne sirovine 25 1.1.2.2. Gospodarski potencijal 25 a) Gospodarska struktura 25 b) Proizvodne djelatnosti 26 c) Obrtništvo 26 d) Turizam 27 e) Eksploatacija mineralnih sirovina 28 1.1.2.3. Društvene djelatnosti 28 a) Uprava 28 b) Socijalna zaštita 28 c) Obrazovanje 29 d) Zdravstvo 29 e) Kultura 29 f) Vjerske institucije 30 1.1.2.4. Šport i rekreacija 30 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 31 1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav 32 a) Cestovni promet 32 b) Riječni promet 33 c) Poštanski promet 33 d) Telekomunikacije 35 e) Radio i TV sustav veza 37 1.1.2.7. Energetski sustav 37 a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 37 b) Elektroenergetika 38 1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav 40 a) Vodoopskrba 40 b) Odvodnja otpadnih voda 40 c) Uređenje vodotoka i voda 41 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 42 1.1.2.9. Postupanje s otpadom 43 1.1.2.10. Stanje okoliša 43 a) Onečišćenje voda 43 b) Onečišćenje zraka 44 c) Onečišćenje tla 44 d) Opterećenje bukom 45 1.1.2.11. Područja posebne namjene 45 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ) 45 45 a) Stanovništvo 45 b) Naselja 45 c) Građevinska područja 47 d) Gospodarstvo 51 e) Društvene djelatnosti 52 f) Promet 53 g) Energetika 54 h) Vodnogospodarstvo 54 i) Poljoprivredno i šumsko zemljište 55 1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 57 57 1.1.4.1. Demografski potencijal 57 1.1.4.2. Naselja 57 1.1.4.3. Građevinska područja 57 1.1.4.4. Gospodarski potencijal 58 1.1.4.5. Promet 58 a) Cestovni promet 58 c) Pošta i telekomunikacije 58 1.1.4.6. Energetika 59 a) Plinoopskrba 59 b) Elektroenergetika 60 1.1.4.7. Vodnogospodarstvo 60 a) Vodoopskrba 61 b) Odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda 61 c) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 61 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija 62 62 62 62 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 62 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 64 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 65 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 66 2.2.1. Demografski razvoj 66 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 67 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 68 2.2.3.1. Naselja 68 2.2.3.2. Društvena infrastruktura 68 2.2.3.3. Prometna infrastruktura 69 a) Cestovni promet 69 b) Poštanski promet 69 c) Telekomunikacije 69 2.2.3.4. Energetska infrastruktura 69 a) Plinoopskrba 69 b) Elektroenergetika 70 2.2.3.5. Vodnogospodarstvo 70 a) Vodoopskrba 70 b) Odvodnja otpadnih voda 70 c) Uređenje vodotoka i voda 70 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 70 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE 71 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 71 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 71 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 72 3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 73 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE 73 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 74 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 74 3.2.1.1. Struktura površina 75 3.2.1.2. Građevinska područja 76 a) Građevinska područja naselja 76 b) Građevinsko područje povremenog stanovanja ''Legnje'' 77 c) Građevinsko područje proizvodno-poslovne zone Črnkovci 77 d) Građevinska područja groblja 77 3.2.1.3. Poljoprivredno zemljište 77 3.2.1.4. Šumsko zemljište 78 3.3. NASELJA 79 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 81 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 81 3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti 81 3.4.1.2. Turizam 81 3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina 82 3.4.2. Društvene djelatnosti 83 3.4.2.1. Uprava 83 3.4.2.2. Socijalna zaštita 83 3.4.2.3. Obrazovanje 83 3.4.2.4. Zdravstvo 83 3.4.2.5. Kultura 83 3.4.2.6. Vjerske institucije 83 3.5. ŠPORT I REKREACIJA 84 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 86 3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 86 3.7.1. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 86 3.7.1.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti i posebnosti 86 a) Područje posebnih uvjeta korištenja 86 b) Područje posebnih ograničenje u korištenju 87 3.7.1.2. Kulturno-povijesne cjeline 3.7.2. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline 3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.8.1.1. Cestovni promet 88 88 88 88 88 3.8.1.2. Riječni promet 89 3.8.1.3. Poštanski promet 89 3.8.1.4. Telekomunikacije 90 3.8.1.5. RTV sustav veza 90 3.8.2. Energetski sustav 90 3.8.2.1. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 90 3.8.2.2. Elektroenergetika 91 3.8.3. Vodnogospodarski sustav 92 3.8.3.1. Vodoopskrba 92 3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 93 3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda –melioracijska odvodnja 94 3.8.3.4. Korištenje voda 95 3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 95 3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 96 3.10.1. Mjere zaštite voda 96 3.10.2. Mjere zaštite tla 97 3.10.3. Mjere zaštite zraka 98 3.10.4. Mjere zaštite od buke 98 3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI 3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva 3.12. INTERESI OBRANE 99 99 99 II ODREDBE ZA PROVOÐENJE 1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 100 1.1. NAMJENA POVRŠINA 100 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 101 1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA 102 2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA 102 2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU 102 2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU 103 2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 104 2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja 104 2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora 104 2.3.2.1. Građevne čestice 105 2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina 105 2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica 108 2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu 108 2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 108 2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine 108 2.3.3.2. Višestambene građevine 110 2.3.3.3. Građevine povremenog stanovanja 110 2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti 111 2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 112 2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljskoturističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti) 112 2.3.5.2. Poljoprivredne građevine 115 2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina 116 2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina 117 2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina 118 2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama 118 2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene 118 2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina 118 2.3.12. Uvjeti uređenja naselja 119 2.4. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA 2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja i povremenog stanovanja 2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja 119 119 119 2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja 120 2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja 120 2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja 123 2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina 124 2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja 124 2.4.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja 124 2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja 124 2.4.2.8. Ostale građevine van građevinskog područja 125 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 125 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 125 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 126 5.1. PROMETNI SUSTAV 126 5.1.1. Cestovni promet 126 5.1.2. Riječni promet 130 5.1.3. Poštanski sustav 130 5.1.4. Telekomunikacije 130 5.2. ENERGETSKI SUSTAV 130 5.2.1. Naftovodi i plinovodi 130 5.2.2. Elektroenergetska mreža 131 5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 132 5.3.1. Vodoopskrba 132 5.3.2. Odvodnja otpadnih voda 132 5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja 133 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA 134 6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI 134 6.2. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI 134 6.3. KULTURNA DOBRA 135 7. POSTUPANJE S OTPADOM 135 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 135 9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA 137 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI 137 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA 137 10. MJERE PROVEDBE PLANA 137 10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 137 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 137 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 138 11.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUOM 138 PRIKAZI: Stranica 1. POLOŽAJ OPĆINE U PROSTORU ŽUPANIJE 1 2. GUSTOĆA NASELJENOSTI (stanje 2001.- godine) 2 3. RUŽE VJETROVA 10 4. PROSTORNE CJELOVITOSTI KRAJOBRAZA 18 5. GOSPODARSKA STRUKTURA PREMA BROJU ZAPOSLENIH (stanje 2001. godine) 26 6. IZVOD IZ PPO-BŽ-KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 56 7. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA 80 8. MREŽA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 84 KNJIGA 2 Red. br. KARTOGRAFSKI PRIKAZI Oznaka MJERILO 1. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2. 1.A POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 1:25.000 3. 2.A ENERGETSKI SUSTAV 1:25.000 4. 2.B VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000 5. 3.A UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000 6. 3.B PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE 1:25.000 7. 4.A GRAÐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Bočkinci 8. 4.B GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Brezovica 9. 4.C 4.D 4.E 4.F 4.G 1:2.880 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Marijanci 13. 1:4.000 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kunišinci 12. 1:2.880 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I PROIZVODNOPOSLOVNE ZONE Črnkovci 11. 1:2.880 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Čamagajevci 10. 1:4.000 1:2.880 GRAĐEVINSKO PODRUČJE POVREMENOG STANOVANJA ''Legnje'' 1:4.000 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 1 I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj Prostor općine Marijanci pripada sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno sjeveroistočnom dijelu Istočne Hrvatske. Područje općine Marijanci pripada prirodno-geografskoj cjelini Slavonske Podravine, a u okviru geografske cjeline Istočne Hrvatske. Prema teritorijalnom ustrojstvu lokalne samouprave, općina Marijanci pripada prostoru Osječkobaranjske županije, njezinu sjeverozapadnom dijelu. S obzirom na svoj prostorno-geografski položaj, u okviru Županije i Države, općina Marijanci pripada u cijelosti dijelu kontinentalnog graničnog područja Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske. Općina Marijanci je u okruženju sljedećih administrativno-teritorijalnih jedinica lokalne samouprave: Grada Belišća na istoku, Grada Donjeg Miholjca na sjeverozapadu i zapadu, općine Magadenovac na zapadu, te Grada Valpova na jugu. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 2 Prostor Općine proteže se gotovo do državne granice, što je utjecalo i na formiranje prometnog sustava. Glavnu prometnicu predstavlja trasa državne ceste D34 koja osigurava longitudinalnu povezanost prostora uz sjevernu granicu Republike Hrvatske. 1.1.1.2. Površina, naseljenost, stanovništvo Površina S površinom od 65,72 km², što iznosi 1,6% ukupne površine Osječko-baranjske županije, općina Marijanci je po veličini jedna od manjih jedinica lokalne samouprave Županije. Naseljenost Gustoća naseljenosti za sedam naselja Općine je izračunata na osnovu statističkih granica naselja. Gustoća naseljenosti 2001. godine za naselje Bočkinci je 40 stan/km², za naselje Brezovica 16 stan/km², za naselje Čamagajevci 40 stan/km², za naselje Črnkovci 102 stan/km², za naselje Kunišinci 36 stan/km², za naselje Marijanci 78 stan/km², te za naselje Marijanski Ivanovci 0,2 stan/km². PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 3 Stanovništvo Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine je živjelo 2.719 stanovnika. ODNOS KRETANJA STANOVNIŠTVA U RAZDOBLJU 1981.-2001. GOD. Tablica br. 1 Broj stanovnika po popisnim godinama 1981. 1991. 2001. Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 Općina Marijanci 3.097 3.020 2.719 Udio Općine, % 0,8 0,8 0,8 IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god. Indeksi 1991/1981. 2001/1991. 103,0 90,0 97,5 90,0 - Područje Ukupno stanovništvo Općine se u promatranom razdoblju konstantno smanjivalo. U usporedbi s ukupnim stanovništvom Županije, kretanje je bilo nepovoljnije ali je kroz cijelo razdoblje učešće bilo na razini 0,8%. U posljednjem međupopisnom razdoblju stanovništvo Općine se smanjilo za 10% ili za 301 stanovnika. Smanjenje stanovništva Općine je posljedica prirodnog odumiranja i odseljavanja. SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA Tablica br. 2 Broj stanovnika 1991. g. Prirodni priraštaj 1991.2001.g. Broj stanovnika 1991.g. + prirodni priraštaj Broj stanovnika 2001. g. Razlika po popisima 1991.-2001. g. Migracijski saldo Obilježje kretanja 3.020 - 116 2.904 2.719 - 301 - 185 E4 izumiranje IZVOR PODATAKA: Državni zavod za statistiku Po ovakvom kretanju sastavnica, stanovništvo Općine spada u tip E4 izumiranje. Stanovništvo se u razdoblju 1991.-2001. godine smanjilo u svim naseljima. KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA Tablica br. 3 Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. Stanovništvo Bočkinci Brezovica Čamagajevci Črnkovci Kunišinci Marijanci Broj stanovnika po popisnim godinama 1981. 1991. 2001. 220 220 204 143 105 78 362 310 266 881 941 889 466 426 343 1.004 982 935 Indeksi 1991/1981. 2001/1991. 100,0 92,7 73,4 74,3 85,6 85,8 106,8 94,4 91,4 80,5 97,8 95,2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 4 7. Marijanski Ivanovci 21 36 4 Ukupno Općina: 3.097 3.020 2.719 IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god. 171,4 97,5 11,4 90,0 Demografski najproblematičnija naselja su Marijanski Ivanovci i Brezovica. POKAZATELJI DOBNE STRUKTURE PO NASELJIMA 2001. GOD. Tablica br. 4 Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Naselje Bočkinci Brezovica Čamagajevci Črnkovci Kunišinci Marijanci Marijanski Ivanovci Ukupno Općina: Udio mladih (0-19 god.) % 25,0 10,2 21,0 29,0 25,6 30,1 0 27,3 Koeficijent starenja % 24,0 34,6 24,8 22,0 22,7 21,1 50,0 22,6 Indeks starosti 96 339 118 76 88 70 83 Dobni tip starost izrazito duboka starost izrazito duboka starost starost starost starost izrazito duboka starost starost IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 2001. god. U naselju Marijanski Ivanovci je 2001. godine živjelo samo 4 stanovnika, mladih uopće nije bilo, a 50% je staro više od 60 godina. U naselju Brezovica je bilo tek 10,2% mladog stanovništva i više od jedne trećine starog stanovništva preko 60 godina, što stanovništvu daje obilježje izrazito duboke starosti. Najpovoljniju dobnu strukturu je imalo općinsko središte Marijanci iako je i u njemu stanovništvo imalo obilježje demografske starosti. Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 867 kućanstava prosječne veličine 3,1 članova. Broj kućanstava se u promatranom razdoblju i povećao i smanjio, dok se prosječne veličine smanjuju. KRETANJE I OBILJEŽJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA Tablica br. 5 Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Naselje Bočkinci Brezovica Čamagajevci Črnkovci Kunišinci Marijanci Marijanski Ivanovci Ukupno Općina: Kretanje broja kućanstava po popisnim godinama 1981. 1991. 2001. 62 66 58 44 38 32 100 92 83 261 311 295 142 138 124 282 296 273 9 8 2 900 949 867 Indeksi 1991/1981. 106,4 86,3 92,0 119,1 97,2 104,9 88,9 105,4 2001/1991. 87,8 84,2 90,2 94,8 89,8 92,2 25,0 91,3 Prosječne veličine 1981. 3,5 3,2 3,6 3,3 3,3 3,5 2,3 3,4 1991. 3,3 2,7 3,3 3,0 3,0 3,3 4,5 3,2 2001. 3,5 2,4 3,2 3,0 2,7 3,4 2,0 3,1 IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. Najmanje prosječne veličine kućanstava 2001. godine su zabilježene u naseljima Brezovica i Marijanski Ivanovci koja su demografski najproblematičnija. Karakteristično je da se broj kućanstava u razdoblju nakon 1991. godine u svim naseljima smanjio kao i broj stanovnika. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 1.1.1.3. 5 Naselja, građevinska područja i ostala izgrađena područja a) Naselja Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Marijanci se nalazi sedam naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci, Marijanci i Marijanski Ivanovci. Naselje Marijanci je općinsko središte. Mjereno brojem stanovnika, prosječna veličina naselja 2001. godine iznosila je 388 stanovnika. U općini Marijanci koja se izduženo pruža u pravcu sjever-jug šest su naselja locirana od približno polovice Općine ka sjeveru, dok su Marijanski Ivanovci u južnom dijelu Općine. Od tri prostorne cjelovitosti krajobraza u Općini, sva naselja su locirana u središnjem nizinskom poljodjelskom prostoru donjeg Podravlja. U naseljima po tipologiji izgradnje prevladavaju građevine obiteljskog stanovanja s gospodarskim građevinama po dubini uskih, dugih građevnih čestica. Jedino u Črnkovcima je u okviru istočnog dijela naselja formiran veći gospodarski kompleks, koji čini bivša kudeljara. Naselje Marijanski Ivanovci se sastoji od desetak starih kuća od kojih su samo još dvije naseljene, a u istočnom dijelu naselja je u realizaciji velika farma za tov kapaciteta 150.000 pilića. b) Građevinska područja Prostornim planom (bivše) općine (PP(B)O) D. Miholjac nisu utvrđena građevinska područja za naselja općine Marijanci, a praktično su za naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci i Marijanci (bez Marijanskih Ivanovaca), kao građevinska područja korištene namjene površina koje su u okviru PP(B)O izrađene za ta naselja. POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA Tablica br. 6 Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naselje Bočkinci Brezovica Čamagajevci Črnkovci Kunišinci Marijanci Ukupno: IZVOR PODATAKA: - Površina građevinskog područja (ha) 19,56 22,22 33,40 95,07 36,65 101,66 308,56 Izgrađeni dio ha 14,38 17,94 30,28 70,74 27,24 59,32 219,90 % 73,52 80,74 90,66 74,41 74,32 58,35 71,27 Broj stanovnika 2001. 204 78 266 889 343 935 2.715 ZPO-OSIJEK PP(B)O Donji Miholjac Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. god. Gustoća naseljenosti 2001. g. (st/ha) 10,43 3,51 7,96 9,35 9,36 9,20 8,80 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 6 Na osnovi dosadašnjih demografskih i razvojnih trendova građevinska područja naselja su uglavnom predimenzionirana, osim što u Črnkovcima građevinskim područjem nije obuhvaćen znatni dio kompleksa bivše kudeljare, a u Bočkincima ranije izgrađeni jugozapadni dio naselja. U odnosu na ukupnu površinu Općine, postojeća građevinska područja zauzimaju 4,70%. c) Ostala izgrađena područja U Općini nema nekih značajnijih izgrađenih područja izvan građevinskih područja. Izuzetak predstavlja nekoliko većih farmi i postrojenja za eksploataciju nafte, te nekoliko građevina povremenog stanovanja uz Dravu. 1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora U strukturi površina Općine najzastupljenije su poljoprivredne površine s udjelom od 79,1%. Poljoprivredne površine Općine prostiru se na 5.191 ha i imaju sljedeću strukturu: oranice 70,4%, voćnjaci 1,1%, vinogradi 0,1%, livade 2,4% i pašnjaci 5,1%. Udio poljoprivrednih površina Općine u poljoprivrednim površinama Županije iznosi 1,9%. Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina u Općini iznosi 52, u Županiji 124, a Državi 139. Šumske površine zauzimaju 867 ha i čine 13,2% prostora Općine. Hrvatske šume upravljaju sa 100% šumskih površina. U ukupnoj količini šumskog zemljišta Županije, Općina sudjeluje s 0,76%. Na 100 ha šumskih površina Općine dolazi 314 stanovnika što je ispod prosjeka (kvalitativno) Županije (289 stan/100 ha). Građevinska područja koja obuhvaćaju izgrađene, ali dijelom i poljoprivredne površine zauzimaju 308,56 ha ili 4,7% ukupne površine Općine. 1.1.1.5. Prirodna obilježja a) Reljef Općina Marijanci, kao dio prirodno-geografske cjeline Slavonske Podravine, u reljefnom smislu predstavlja tipičnu akumulacijsku nizinu, gdje se nadmorske visine naselja kreću od 89 m, na jugoistoku, do 98 m, na zapadu Općine. U okviru tipične akumulacijske nizine nastale morfološkim procesima od mlađeg pleistocena, 1 nastali su sljedeći geomorfološki oblici (A. Bognar, 1981.) : - 1 poloj Drave, terasna nizina Drave, fluvijalno-močvarna nizina uz Vučicu. Urbanistički institut SR Hrvatske: Donji Miholjac-Općinski prostorni plan (Prijedlog), Zagreb 1981. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 7 Poloj rijeke Drave je naplavna (aluvijalna) ravan, nastala akumulacijsko-erozijskim procesima u toku holocena (aluvija). To je prostor gdje je dubina temeljnice vrlo mala, te se odlikuje velikom vlažnošću. Reljefna energija ovog područja je vrlo mala (manja od 5 m/km²), a rijeka Drava, koja na ovom, ali i širem području ima osobine tipiče ravničarske rijeke, tako da u sastavu naplavnih ravni prevladava pijesak, pretaloženi prapor i gline, a šljunci se javljaju tek u većim dubinama. U okviru naplavne ravni Drave izdvajaju se njezin viši i niži dio. Viši dio čine konkavni dijelovi meandara, grede i područja plavljena za vrijeme najviših vodostaja, dok niži dio naplavne ravni čine mrtvaje i rukavci nastali linearno-erozijskim djelovanjem. Terasna nizina Drave je nešto više područje, iznad naplavne ravni, nastalo neotektonskim pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu uslijed eolske akumulacije prevladavaju lesne i lesu slične naslage, debljine 8-20 m. Terasna nizina je blago nagnuta od sjeverozapada prema jugoistoku, te od sjevera prema jugu. Prema geološkom postanku se razlikuju starija i mlađa terasa Drave. Starija virmska terasa Drave podijeljena je naplavnom ravni Karašice i Vučice na manji sjeverni, i veći južni dio. U sastavu terase su naslage prapora koji prekrivaju riječne sedimente. Fluvijalno-močvarna područja su potolinski prostori nastali mlađim tektonskim spuštanjem terena tokom holocena. Na mlađe spuštanje tog dijela prostora ukazuje usijecanje rijeke Karašice u višu terasnu nizinu prema sjeveroistoku, umjesto prema jugoistoku, a u skladu s postojećim visinskim odnosima. Nizina je ispunjena recentnim fluvijalnim nanosima rijeke Vučice i dijelom Karašice, te organogeno-barskim sedimentima. Nadmorske visine fluvijalno-močvarne nizine kreću se od 99 m na sjeverozapadu do 89 m na jugoistoku. Ovi prostori su uz naplavne ravni (poloj) Drave najniži i najvlažniji prostori. Na prostoru općine Marijanci mogu se konstatirati svi navedeni geomorfološki oblici reljefa. Nadmorske visine kreću se od 89 m na jugoistoku Općine do 98 m na zapadu Općine. NADMORSKE VISINE NASELJA Tablica br. 7 Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Naselje Bočkinci Brezovica Čamagajevci Črnkovci Kunišinci Marijanci Marijanski Ivanovci Prosječna nadmorska visina (m) 94 98 95 93 95 97 89 IZVOR PODATAKA: M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH, 1857.-1971., Zagreb b) Klima Klimatske osobine prostora općine Marijanci kao dio šireg nizinskog prostora, odlikuje homogenost klimatskih prilika što je u vezi s malom reljefnom dinamikom terena. Klimatske osobine u cjelini karakterizira tip umjereno kontinentalne klime, koja se javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 8 Köppenovoj klasifikaciji to se područje označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za 2 umjereno toplu, kišnu klimu. Za ocjenu meteorološko-klimatskih uvjeta na području Općine poslužila su dostupna mjerenja osnovnih meteoroloških elemenata na meteorološkoj postaji Donji Miholjac u razdoblju od 1959.-1978. godine i od 1978.-1998., kao postaji najbližoj području Općine. Srednja godišnja temperatura zraka izmjerena na postaji Donji Miholjac iznosila je 10,8°C (1959.-1978. god.) i 11°C (1978.-1998.), a što su vrijednosti koje odgovaraju ovakvom tipu klime. Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (20,9°C, 21,6°C), a zatim su u opadanju do siječnja kada dostižu minimum (-1,1°C, -0,2°C). SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI DONJI MIHOLJAC Tablica br. 8 Mjeseci I II III IV V VI Razdoblje 1959.-1978.(1 1978.-1998.(2 - 1,1 - 0,2 2,1 1,4 6,2 6,2 11,4 11,0 15,9 16,3 19,3 19,7 Mjeseci VII VIII IX X XI XII God. Razdoblje 1959.-1978.(1 1978.-1998.(2 20,9 21,6 20,1 21,3 16,3 17,0 11,0 11,3 6,1 4,9 0,9 1,4 10,8 11,0 IZVOR PODATAKA: (1 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. (2 Državni hidrometeorološki zavod Zagreb-Meteorološki podaci za postaju Donji Miholjac (1978.-1998.) Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da je u godišnjem hodu temperature zraka jedan par ekstrema (jedan minimum i jedan maksimum). Apsolutni maksimum temperature zraka u razdoblju 1959.-1978. god., iznosio je 39,2°C, a apsolutni minimum temperature zraka, u istom razdoblju, iznosio je -26,0°C. Prosječna godišnja količina oborina iznosila je 753 mm (1959.-1978.), odnosno 702,7 mm (1978.-1998.). U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (84,6 mm-srpanj i 81,1 mm-lipanj), a sporedni krajem jeseni, u studenom-69,1 mm i 61,6 mm. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u listopadu 42,6 mm, odnosno 57,7 mm, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća (43,5 mm, odnosno 38,7 mm-veljača). 2 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 9 SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI DONJI MIHOLJAC Tablica br. 9 Mjeseci I II III IV V VI Razdoblje 1978.-1998.(2 1959.-1978.(1 53,1 53,3 43,5 38,7 47,3 47,3 62,3 33,6 70,1 61,6 83,4 81,1 IZVOR PODATAKA: (1 (2 Mjeseci VII VIII IX X XI XII God. Razdoblje 1978.-1998.(2 1959.-1978.(1 84,6 61,3 79,6 67,7 57,2 58,0 42,6 57,7 69,1 61,6 60,4 60,8 753,2 702,7 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. Državni hidrometeorološki zavod Zagreb-Meteorološki podaci za postaju Donji Miholjac (1978.-1998.) Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima, te su i česta odstupanja od oborinskog režima. Maksimalna mjesečna količina oborina zabilježena je u srpnju (-267 mm), dok je najmanja mjesečna količina oborina zabilježena u listopadu, (0 mm), u razdoblju od 1959.-1979. god., dok je u tom razdoblju zabilježena i maksimalna godišnja količina oborina od 985 mm. U vegetacijskom razdoblju zabilježena je optimalna količina oborina od 437,2 mm. Za detaljnije analiziranje režima strujanja zraka poslužile su godišnje ruže vjetrova za meteorološku postaju Donji Miholjac, za razdoblje od 1959.-1978. i 1978.-1998. god. U godišnjoj ruži vjetra u razdoblju od 1959.-1978. god., tijekom cijele godine prevladavaju strujanja zraka iz dva smjera, sjeverozapadno i jugoistočno strujanje, a zatim slijede zapadni i istočni vjetrovi, dok je pojavljivanje strujanja iz ostalih smjerova znatno manje. U godišnjoj ruži vjetra u razdoblju od 1978.-1998. godine najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera, a nešto je manji udio jugoistočnih strujanja, a zatim slijede zapadna i istočna strujanja. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 10 Prema jačini strujanja zraka, prevladavaju slabi vjetrovi, jačine 1-2 bofora, dok broj dana s jakim vjetrom iznosi godišnje 1,2 dana, a broj dana s olujnim vjetrom iznosi 0,2 dana. SREDNJI BROJ DANA S JAKIM I OLUJNIM VJETROM NA POSTAJI DONJI MIHOLJAC U RAZDOBLJU 1959.-1978. Tablica br. 10 Broj dana s jakim vjetrom ≥ 6 bofora Broj dana s olujnim vjetrom ≥ 8 bofora I II III IV V VI Mjeseci VII VIII IX X XI XII God. - 0,1 0,1 0,2 0,1 0,3 0,2 - 0,1 0,1 - - 1,2 - - - - - 0,1 0,1 - - - - - 0,2 IZVOR PODATAKA: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 11 Prema podacima o jačinama i učestalosti strujanja zraka iz pojedinih smjerova u razdoblju od 1978.-1998. godine najveći je udio vjetrova jačine 2-3 bofora, dok udio jakog i olujnog vjetra u promatranom razdoblju nije registriran. Broj dana s maglom kreće se na ovim područjima u rasponu od 30-50 dana godišnje (za postaju Donji Miholjac iznosio je 32,3 dana u razdoblju od 1959.-1978.) dok je broj dana s mrazom u istom razdoblju za Donji Miholjac iznosio 31,0 dana. c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja Hidrološke cjeline Prostor općine Marijanci dio je vodnog područja sliva Drave i Dunava, u okviru kojeg su formirana manja slivna područja. Prema odluci Vlade Republike Hrvatske prostor koji se proteže sjeverno od ceste Osijek-Našice pripada Slivnom području "Karašica-Vučica". Općina Marijanci stoga u cijelosti pripada slivnom području "Karašica-Vučica". Ukupna površina slivnog područja "Karašica-Vučica" iznosi 2.347,23 km² od čega je 1.738,69 km² melioracijsko područje (pripada mu općina Marijanci), a ostali dio je brdsko područje. Područje je izbrazdano brojnim potocima i kanalima, te bogato tekućim i stajaćim vodama. Površinske vode s planine Krndija prikuplja vodotok Vučica s pritocima i kanalima, te ih odvodi u rijeku Dravu kod Petrijevaca. Važniji pritoci Vučice su: desni pritoci Marjanac, Iskrica, Bukvik, Našička rijeka i Breznica, te lijevi pritoci Pištanac, Stara Vučica i Strug. Od Gata do Valpova teče Donja Karašica koja je prokopom Gatskog kanala postala također lijevi pritok Vučice. Površinske vode kojima je izvorište u planini Papuk prikupljaju brojni brdski potoci, te ih skupa s površinskim nizinskim vodama prikupljenim putem kanala melioracijskog sustava odvode Slatinskom Čađavicom i oteretnim kanalom Vojlovica-Voćinka-Drava direktno u rijeku Dravu. Potok Klokočevac također s pritocima prikuplja vode u nizini, odvodi ih u Karašicu, te putem oteretnog kanala Karašica-Drava i Gatskog kanala u rijeku Dravu. Glavni vodotoci u slivu Karašice su: Vojlovica, Voćinska, Pištanac i Seginac. Kroz područje općine Marijanci protječu vodotoci: Drava, Vučica, Karašica, Stara Vučica, Strug i Bogdinci. Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) režim i karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Na predmetnoj dionici srednji protok Drave kreće se oko 555 m³/s. Srednje brzine donjeg toka rijeke Drave kreću se oko 0,7 m/s, dok maksimalna brzina toka može dosegnuti i 1,5 m/s pri ekstremno velikim protocima. Kretanja mjesečnih protoka kod ostalih vodotoka Općine tokom godine nose obilježja snježnokišnog režima s obiljem proticaja u hladnom periodu godine. Na hladnu sezonu otpada 57% godišnjeg protjecanja što je za vodnogospodarsku djelatnost nepovoljna činjenica no nepovoljnije je što su odstupanja od srednjih mjesečnih protoka velika. Općenito, hidrološki režim se odlikuje izuzetno naglašenim odstupanjima od prosječnih veličina otjecanja tako da se i u ravničarskom dijelu (općina Marijanci) može govoriti o velikim specifičnim dotocima za vrijeme jakih kiša ali i o gotovo intermitentnom otjecanju jer za vrijeme duljih suša u vegetacijskom periodu manji vodotoci presušuju. Hidrogeološke osobitosti Pridravska ravnica, dio koje je i prostor općine Marijanci formirana je krajem pliocena, a zatim u srednjem i gornjem pleistocenu zapunjena nanosom Drave i njenih pritoka. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 12 Debljina kvartarnih naslaga, koje predstavljaju "kvartarni vodonosni kompleks" dosiže preko 200 m, a povećava se od sjeverozapada prema jugoistoku. U istom smjeru mijenja se i litološki sastav kompleksa, posebno veličina zrna šljunka i pijeska, te njihove zastupljenosti, a u vezi s time i hidrogeološke karakteristike. Dravski bazen istočno od Medinaca naglo se proširuje, a vodonosni kompleks se odlikuje čestom izmjenom slojeva pijeska, praha i gline. U središnjem dijelu bazena na potezu Klokočevci-Marijanci-Bobota javljaju se naslage pijeska debljine do 40,0 m (vezane uz više dijelove kompleksa do 75,0 m). U nižim dijelovima, debljina pijeska je do 20,0 m i često se izmjenjuje s prahom i glinom. Površinski pokrivač kvartarnog vodonosnog kompleksa čine močvarni prapor, eolski pijesak i podređeno glinovito-prašinasti nanos potoka. Naslage praha i gline nisu kontinuirane, debljina im se mijenja od mjesta do mjesta kao posljedica erozije izazvane mlađim vodnim valom. Hidrogeološke osobine uvjetovane su litološkim članovima kompleksa stijena određene stratigrafske pripadnosti, karakterom propusnosti, izdašnosti i provodnosti, s time u vezi i vodnim pojavama i izgrađenim objektima određene izdašnosti. Na Slivnom području "Karašica-Vučica" prostiru se dvije hidrogeološke jedinice: gorski i prigorski vodonosnici pobrđa i gorskih masiva Papuka i Krndije i aluvijalni vodonosnici u dravskoj ravnici. Područje općine Marijanci pripada području aluvijalnih vodonosnika gdje se pojavljuju značaje zalihe podzemnih voda. Podzemne vode se nalaze u kvartarnim naslagama kojima se završava ciklus taloženja u dravskoj depresiji. Ovdje ravničarska površina terena prikriva složenu geološku građu, za koju se općenito može reći da se u geotektonskom pogledu radi o rubnoj depresiji Panonskog bazena u kojoj su istaložene nekoliko tisuća metara debele naslage tercijara i kvartara. U tercijarnim naslagama nalaze se ležišta ugljikovodika i termomineralnih voda, a kvartarne naslage nositelji su slatkih podzemnih voda. Velike debljine propusnih naslaga kvartarnog vodonosnika, prirodno obnavljanje voda infiltracijom oborina i mogućnost ostvarenja induciranog napajanja podzemnih voda iz korita rijeke Drave, čini ovaj složeni vodonosnik osnovicom regionalne i lokalne vodoopskrbe. Prema karti kategorizacije terena prema podobnostima za iskorištavanje podzemne vode izrađenoj za potrebe Prostornog plana nekadašnje ZO Osijek područje općine Marijanci nalazi se u zoni sa značajnim potencijalima podzemnih vodonosnih slojeva za vodoopskrbu (vodonosna područja I kategorije ). Vodonosna područja I kategorije pogodna su za lociranje crpilišta grupnih vodovoda sa izdašnošću, maksimalno do 1.000 l/s. Izdašnost pojedinih (tehnički ispravno izvedenih bunara) je između 10 i 50 l/s. Također, prema kompilacijskoj hidrogeološkoj karti područja bivše ZO Osijek, prostor je aluvijalni nanos pijeska, praha i gline. Uglavnom je prekriven glinovito-pjeskovitim barskim sedimentom, eolskim pijeskom i resedimentiranim lesom. Poroznost je međuzrnska, izdašnost srednja, kao i provodnost. Prosječna izdašnost bunara je do 20 l/s. d) Pedološka i biovegetacijska obilježja Pedološke osobine prostora općine Marijanci dio su pedoloških osobina šireg prostora. Različite pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa, te specifičnih vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala. Na području Općine prevladavaju hidromorfna tla, dok je manji dio iz skupine automorfnih tala, tala s uređenim vodnim režimom. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 13 Pedološke jedinice na području općine Marijanci izdvojene su na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine. Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području općine Marijanci zastupljeno je ukupno 5 pedoloških jedinica, navedenih u sljedećoj tablici: PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU OPĆINE MARIJANCI Tablica br.11 Broj kartograf. jedinice 35 41 47 51 56 Naziv kartografske jedinice PSEUDOGLEJ NA ZARAVNI I MOČVARNO HIPOGLEJNO (hipoglej), pretežno antropogenizirana tla LESIVIRANO SEMIGLEJNO I PSEUDOGLEJNO SEMIGLEJNO TLO-pretežno antropogenizirana tla MOČVARNO HIPOGLEJNO (hipoglej) I MOČVARNO AMFIGLEJNO (amfiglej)dijelom nepotpuno hidromeliorirana tla MOČVARNO AMFIGLEJNO I MOČVARNO HIPOGLEJNOdijelom nepotpuno hidromeliorirano HIDROMELIORIRANO TLO (drenažom) Matični supstrat Nagib % Nadmorska visina Način upotrebe 0-2 90-95 oranice šume 0-2 90-93 oranice 80-90 šume oranice travnjaci 0-2 85-90 šume oranice travnjaci 0-2 80-90 oranice les les les i holocenski sedimenti holocenske gline i ilovače zamočvareni les les i holocenski sedimenti 0-2 Rasprostranjenost Podravina južni dio Općine Podravina istočni dio Općine Podravina zapadni i dio prema središtu Općine Podravina sjeverni, južni i jugoistočni dio Općine Podravina mali dio na zapadu Općine IZVOR PODATAKA: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. U grupi automorfnih tala na području općine Marijanci zastupljena su pseudoglejna tla (kartografske jedinice 35 i 41), koja se javljaju na područjima ispod 100 m.n.v., nastala na lesu, te su prijelaz prema nizinskim hidromorfnim tlima. Grupi hidromorfnih tala pripadaju na ovom području kartografske jedinice hipoglejna i amfiglejna tla (jedinice 47 i 51). Kartografsku jedinicu br. 47 sačinjavaju močvarno glejna tla uz Dravu, nastala na pretaloženom lesu i sličnim holocenskim sedimentima. Na ovom području, ali i šire u Podravini su znatne površine tala s morfologijom prijelaznog tipa pseudoglejno-glejno tlo, koje se javlja u kombinaciji s hipoglejom i amfiglejom. Kartografska jedinica 51 razvila se na težim holocenskim sedimentima na ovim područjima, te prevladavaju amfiglejna nad hipoglejnim tlima. Na području Općine može se izdvojiti kartografska jedinica 56 koja čini hidromeliorirane površine drenažom, a koje su uključene u oranične površine. Na temelju Namjenske pedološke karte RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu), na području Republike Hrvatske evidentirano je ukupno 65 pedoloških jedinica, a na području Osječko-baranjske županije zabilježeno je 26 jedinica, dok je na području općine Marijanci, prema navedenoj karti, zabilježeno ukupno 7 pedoloških jedinica koje su navedene u sljedećoj tablici: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 14 POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE MARIJANCI Tablica br. 12 Broj kartirane jedinice 8 9 Sistemske jedinice tala CRNICA VAPNENAČKO DOLOMITNA (KALKOMELANOSOL) RENDZINA NA LAPORU Način korištenja oranice Procjena pogodnosti za (1 obradu P-2 oranice P-2 voćnjaci 12 RENDZINA NA ŠLJUNKU oranice P-2 26 EUTRIČNO SMEĐE NA JEZERSKIM oranice P-3 SEDIMENTIMA šume 41 LESIVIRANO NA PRAPORU PSEUDOGLEJNO šume (oranice) N-1 travnjaci 44 LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU šume oranice N-1 travnjaci 47 RIGOLANO NA PRAPORU šume oranice N-1 travnjaci IZVOR PODATAKA: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologijuNamjenska pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996. 1) P-2 umjereno ograničeno obradiva tla P-3 ograničeno obradiva tla N-1 privremeno nepogodna tla za obradu Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice. Prirodni vegetacijski prostor na području Općine, ali i širem nizinskom području, kojeg okružuju vodotoci, bio je u prošlosti pod šumom. Eksploatacija šuma je započela u drugoj polovini 19. stoljeća, kada ocjedite riječne terase i područja uz Dravu i vodotoke se pretvaraju iz šumskog u agrarni krajolik. Današnje šume su ostaci nekadašnjeg kompleksa ovih nizinskih šuma u kojima prevladava hrast lužnjak, jasen, grab, brijest, topola, lipa, joha i dr. Šume hrasta lužnjaka zauzimaju terene koje su tek nekoliko metara iznad normalnog vodostaja i često su izvrgnute periodičnim poplavama. Česta je i subasocijacija šume hrasta lužnjaka sa žestiljem. Šume mekih listača u uskom pridravskom pojasu čini više srodnih šumskih zajednica koje se izmjenjuju ovisno o gotovo neprimjetnim visinskim razlikama u reljefu. To su šume bademaste vrbe, bijele vrbe s bročikom, bijele i crne topole, bijele i crne johe, te šibljaka rakite uz niz prijelaznih subasocijacija. Uz navedene šumske zajednice od kojih je nešto veći pojas šuma u jugozapadnom području Općine, na ostalom prostoru Općine su to male šumske površine, te mozaične površine šumske i travnjačke vegetacije. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 15 Ostala područja Općine su uglavnom oranične površine, odnosno pripadaju agrarnom krajoliku. Ovakvi biotopi su obitavališta brojnih vrsta srednjoeuropske faune, među kojima su posebno značajna po brojnosti i vrstama ornitofauna, te visoka i niska divljač. e) Geološka i tektonska obilježja Promatrano područje se nalazi u istočnom dijelu Dravske potoline, a geotektonski obuhvaća jugozapadni dio Panonskog bazena. Potolinska je zona ispunjena s nekoliko kilometara debelim naslagama neogenog mora i jezera i sedimentima fluvijalnog i eolskog porijekla kvartarne starosti. Morski i jezerski sedimenti mlađeg tercijara predstavljeni su uglavnom klastičnim razvojem s dominacijom pijeska, pješčenjaka, lapora i glina. Uz navedene, u sastavu dubljih partija litostratigrafskog stupa dolaze i biogeni i laporoviti vapnenci. Debljina neogenih naslaga kreće se od 1.300 do 2.750 m (prema istražnim bušenjima kod Tenjskog Antunovca i Beničanaca), a podlogu im čini kristalinska masa paleozojske starosti. Kvartarne naslage (pleistocen i holocen) posvuda prekrivaju neogenu podlogu, a debljina im je znatna s obzirom na potolinski karakter područja. Mjestimice je veća od 100, pa čak i od 300,0 m. U površinskom sastavu prevladavaju les i lesu slične naslage. Fluvijalni nanosi čine podlogu lesa. Za seizmotektonska razmatranja najznačajnije je neotektonsko (neogen i kvartar) razdoblje razvitka šireg područja. To razdoblje vjerojatno započinje krajem oligocena kada u Panonskom bazenu nastupaju bitne strukturno-tektonske promjene. Oscilacije površine omogućavaju transgresije i taloženje sedimenata različitog facijesa. Rađaju se depresije i planine koje su u početku pretežno pod vodom. Postupno dolazi do jače diferencijacije: izrazitijeg spuštanja u depresijama i uzdizanja predjela između njih. Pojačana tektonska aktivnost očituje se ponovno u gornjem pliocenu i kvartaru. Treba napomenuti da sedimentacijsko-tektonska zbivanja tijekom neotektonskog razdoblja predstavljaju jedinstveni ciklus koji još traje. Vjeruje se da su osnovni pravci pružanja rasjeda i struktura uglavnom sjeverozapad-jugoistok. Kako smo već spomenuli ovo područje se u geotektonskom smislu nalazi unutar Dravske depresije. Područje same Općine nalazi se unutar lokalne uleknine-grede nazvana ''Valpovačka uleknina''. Dubina spuštanja ove uleknine kreće se i ispod – 3.000 m. Od značajnijih rasjeda nešto južnije od prostora Općine nalazi se zona ''rasjeda Beli ManastirNašice-Banja Luka''. Njegova dužina iznosi više od 100 km, sa širinom glavne rasjedne zone i do 9 km. Čini se da je to jedan od najvećih rasjeda pružanja sjeveroistok-jugozapad, presijeca depresije u Panonskom bazenu, a vjerojatno se i dalje prostire prema jugozapadu. Vrijeme najveće aktivnosti ovog rasjeda je u pliocenu i kvartaru. Najveće epicentralno područje je u istočnom-jugoistočnom dijelu Dilj gore. Dva veća epicentralna područja nalaze se uz zapadne obronke Papuka i u Baranji. Seizmotektonskom rajonizacijom po iznosima očekivanih maksimalnih magnituda potresa utvrđene su i površine maksimalnih intenziteta potresa prema MCS ljestvici. Područje općine Marijanci nalazi se unutar zone VI° MCS ljestvice. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 1.1.1.6. 16 Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zaštićeni dijelovi prirode U općini Marijanci danas nema zaštićenih dijelova prirode. b) Kulturna dobra Prilikom pristupanja izradi ovog Plana (u daljnjem tekstu : PPUOM) od Ministarstva kultureUprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite nepokretnih dobara na području obuhvata PPUOM. Prema popisu ove institucije od ožujka 2003. godine u Općini se nalaze dva pojedinačna zaštićena kulturna dobra. To su: - Župna crkva Sv. Petra i Pavla u Marijancima-registrirana sakralna građevina (red. br. Registracije 314), Župni dvor u Marijancima-evidentirano kulturno dobro (red.br. evidencije 3008). Mjere zaštite kulturnih dobara Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz Zakona i Uputa, koje se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune): Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju. Propisanim mjerama utvrđuje se obavezni upravni postupak, te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na pojedinačnim kulturnim dobrima, građevinama i arheološkim lokalitetima, a to su popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, preoblikovanje i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja zaštićenih predjela, funkcionalne promjene postojećih građevina i izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. U skladu s navedenim zakonima, za sve nabrojane zahvate na zaštićenim građevinama, potrebno je kod nadležne ustanove za zaštitu kulturnih dobara (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27.) ishoditi propisane suglasnosti: a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole), b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole), i c) nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine. Zaštićene građevine, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se obavezno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve građevine, koje su registrirana kulturna dobra. Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njezin povijesni vrijedni dio. Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i sl. Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih građevina mora se ishoditi prethodna dozvola nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 1.1.1.7. 17 Krajobrazne značajke područja Općine Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschalft), definira prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim osobinama (lik određenog kraja). U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), odražava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i međuutjecaja. Ovdje će biti izneseni ne samo krajobrazna slika već i osnovne značajke za pojedina područja ili dijelove, koji ga izdvajaju u kategoriji posebnih uvjeta ili ograničenja u korištenju. U prostoru područja općine Marijanci možemo uočiti tri prostorne cjelovitosti krajobraza: 1. 2. 3. rijeka Drava sa sklopom obalnih šuma i ritskim oblicima, nizinski poljodjelski prostor donjeg Podravlja, prostor nizinskih šuma u kontinuitetu. 1. Rijeka Drava sa sklopom obalnih šuma i ritskim oblicima Ovu cjelovitost izdvaja bogata građa ovog dijela koju čine meandrirana linija rijeke Drave, te prirodna šumska vegetacija na naplavnom pojasu. Osnovu čini rijeka s otokom i obalnom šumom, gdje se otvaraju vizure preko vode na veće daljine ili pak na blisku strukturu šuma. Rub rijeke kao linijski element dodira vode i kopna s izjednačenom svjetlucavom glatkom površinom s jedne, te kontrasni zeleni volumen obala sa šumama s druge strane, čine oblikovnu strukturu krajobrazne slike. Sklopovi šuma izmjenjuju se s oblicima meander bare (Laganjska bara) područja Siget. Voda i periodičnost poplava vezano za vodostaj Drave, daje osnovno obilježje ovom prostoru (kako na pridolazak biljnog i životinjskog svijeta, tako i krajobraznu sliku). To je stanište raznolikih biljnih i životinjskih zajednica močvarnog krajolika. 2. Nizinski poljodjelski prostor donjeg Podravlja To je nizinski prostor plošne strukture geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom puteva i kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprotstavljaju se enklavirane grupe visokog raslinstva, pojedinačno drveće te dijelom u zavojitom slijedu uz vodotok Karašica. Unutar ove plošne strukture nalazi se naselje Marijanci povezano s Kunišicima, Črnkovci, Bočkinci, Brezovica i Čamagajevci, a uz njih upleteni voćnjaci i vrtovi daju karakteristični ''slavonski'' izgled ovih naselja stopljenih u plošnoj strukturi krajolika. Vizurno ovu cjelovitost obilježava otvorenost prostora. 3. Prostor nizinskih šuma u kontinuitetu Ovu cjelovitost čine nizinske šume u kontinuitetu. To je nizinski prostor, nadmorske visine oko 92 m.n.v. s jedva primjetnim mikro reljefom. Sastavnica mu je vodotok Vučica koji u zavojitom slijedu teče središnjim dijelom ovog šumskog krajolika. Putevi i šumske prosjeke, koji dijele šumu, daju vizualnu orijentaciju u odnosu na dugi zeleni volumen šume. Pogledu je otvoren uvijek bliski (ograničeni) vidokrug na pojedinačne detalje i oblike stabala dendroflore i faune koja se ovdje može sresti. Brojni detalji i njihova izmjena daju obilježje raznolikosti. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 18 Ovoj prirodnosti suprotstavljaju se građevine naftnih bušotina INA nafta plina, koju dominacija šuma i vizualna zaklonjenost dijelom prevladava. Značajke krajobrazne cjelovitosti šuma su prirodnost, spontanost oblika organske prirode. Obilježava ga vizualna dinamika i mekoća valerskih vrijednosti zelene boje. Ovaj prostor dio je šireg prostora nizinskih šuma. Navedene tri prostorne cjelovitosti krajobraza su prikazane na prikazu 4. 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa a) Poljoprivredne površine Struktura zemljišta općine Marijanci prikazana je u tablici 13. Iz nje je vidljivo da u ukupnoj površini Općine (6.566 ha) najveći udio imaju poljoprivredne površine koje se prostiru na 5.191 ha, odnosno imaju udio od 79,1% u ukupnim površinama Općine. Šume i šumsko zemljište sa 867 ha (13,2%) su druga najzastupljenija kategorija. Šume (šumsko zemljište) i poljoprivredne površine ukupno imaju udio od 92,3% (u ukupnim površinama Općine). Kultura ostalog neplodnog tla zajedno sa vodotocima i kanalima je treća kategorija po zastupljenosti u ukupnim površinama Općine sa udjelom od 7,6%, odnosno površinom od 500 ha. Kategorija trstici i bare je četvrta kategorija po zastupljenosti u ukupnim površinama Općine s udjelom od 0,10%, odnosno površinom od samo 9 ha. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 19 Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koja ima, najvećim dijelom, obnovljive resurse, stoga je vrlo značajno pravilno gospodariti ovim vrijednim resursom. Na području općine Marijanci poljoprivredne površine su zastupljene sa 5.191 ha (79,1%) što je u odnosu na prosjek Županije (64,12%) više za 14,98% iz čega je vidljivo da općina Marijanci u strukturi raspolaže sa više poljoprivrednih površina od Županijskog prosjeka. Obradive poljoprivredne površine zauzimaju 4.853 ha što je udjel od 73,9% u ukupnim površinama Općine i udjel od 93,5% u poljoprivrednim površinama Općine. Na županijskoj razini, udjel obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama je oko 91,0% pa je očito da općina Marijanci u strukturi poljoprivrednih površina ima više obradivih površina od Županije. Iz tablice 13. je vidljivo da unutar granica Općine, oranice imaju udjel od 70,4%, livade udjel od 2,4%, voćnjaci udjel od 1,1%, vinogradi udjel od 0,1%, pašnjaci imaju udjel od 5,1%, šume imaju udjel od 13,2%, a neplodno tlo udjel od 7,6%. Promatrajući vlasničku strukturu manji dio površina Općine (3.073 ha, 46,8%) je u privatnom vlasništvu. Raspored po kulturama i klasama privatnog vlasništva prikazan je u tablici 15. Oranice, kao najzastupljenija kultura kod privatnog vlasništva na zemljištu, najviše su zastupljene u k.o. Kunišinci, slijede k.o. Marijanci, k.o. Črnkovci, k.o. Čamagajevci i k.o. Bočkinci. Ostale kategorije (kulture) i njihov odnos mogu se iščitati iz tablice 15 i grafikona br. 1. Kod društvenog (državnog) vlasništva najzastupljenija kultura su također oranice, no ne u svim k.o. općinama. Oranice su najviše zastupljene u k.o. Marijanci, zatim po udjelu slijede oranice u k.o. Čamagajevci i k.o. Bočkinci. Katastarska općina Kunišinci ima neznatnu zastupljenost oranica društvenog (državnog) vlasništva. Šume su druga kultura po zastupljenosti a najviše ih ima u k.o. Marijanci (781,93 ha) a zatim u k.o. Črnkovci. Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina na razini Općine je oko 52, dok je na razini Županije 124, a Države 207. Budući je broj stanovnika na razini Općine više od dva puta manji od broja stanovnika na razini županije i više od tri puta manji od broja stanovnika na razini Države evidentna je mala napučenost poljoprivrednih površina. Poljoprivredne površine (unutar granica Općine) zauzimaju 79,1%, a obradive površine 70,4% ukupnog područja Općine. Ovo ukazuje na velik udjel obadviju kategorija. Međutim, unatoč tome, trend smanjenja poljoprivrednih površina prisutan je na području Općine. Uzrokovan je širenjem naselja, izgradnjom prometnica i ostale infrastrukture te degradacijom tala raznim procesima. Prostorno promatrajući, poljoprivredne površine locirane su na cijelom području Općine a uređene su, uglavnom, otvorenom kanalskom mrežom. Njihov odnos (udjel) po katastarskim općinama prikazan je u tablicama br. 15., 16. i 17., te na grafikonima br. 1., 2. i 3. STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA I VLASNIŠTVU - OPĆINA MARIJANCI Tablica 13. OBRADIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE R B R OPĆINA OBLIK VLASNIŠTVA 2. 3. OSTALE POLJOPRIVR. POVRŠINE OSTALE POVRŠINE UKUPNO POLJOPR. TRSTICI POVRŠINE ŠUME BARE NEPLODNO TLO ORANICE VOČNJACI VINOGRADI LIVADE UKUPNO OBRADIVA POVRŠINA ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha 4. 5. 6. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. PAŠNJACI RIBNJACI KANALI VODOTOCI OSTALO NEPLODNO TLO UKUPNO NEPLODNO TLO UKUPNA POVRŠINA DRŽAVNO 2.287 0 0 35 2.323 305 0 2.628 0 846 20 20 3.494 MARIJANCI PRIVATNO 2.333 71 3 123 2.531 32 0 2.563 9 20 480 480 3.073 UKUPNO 4.621 71 3 158 4.853 338 IZVOR PODATAKA: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Donji Miholjac 0 5.191 9 867 500 500 6.566 1 0 0 UDJEL U OBRADIVIM POLJ. POVRŠ. OPĆINE UDJEL U POLJOPRIVR. POVRŠINAMA OPĆINE 89% 96% 2 95,2% 1,5% 0,1% 3,3% 100,0% 3 UDJEL U POLJOPRIVR. POVRŠINAMA OPĆINE 89,0% 1,4% 0,1% 3,0% 93,5% 6,5% 0,0% 100,0% 4 UDJEL U POVRŠINI OPĆINE 70,4% 1,1% 0,1% 2,4% 73,9% 5,1% 0,0% 79,1% 0,1% 13,2% 0,0% 0,0% 5 UDJEL U POVRŠINI ŽUPANIJE 1,11% 0,02% 0,00% 0,04% 1,17% 0,08% 0,00% 1,25% 0,00% 0,21% 0,00% 0,00% 3% 0% ORANICE 7% 1% VOČNJACI VINOGRADI LIVADE ORANICE LIVADE 3% VOČNJACI PAŠNJACI VINOGRADI RIBNJACI 7,6% 7,6% 100,0% 0,12% 0,12% 1,58% STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA - ŽUPANIJA Tablica 14. OBRADIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE R B R 0% 1% 0% UDJEL U OBRADIVIM POLJ. POVRŠ. OPĆINE ŽUPANIJA ORANICE VOČNJACI VINOGRADI LIVADE UKUPNO OBRADIVA POVRŠINA OSTALE POLJOPRIVR. POVRŠINE PAŠNJACI RIBNJACI OSTALE POVRŠINE UKUPNO POLJOPR. POVRŠINE TRSTICI ŠUME BARE NEPLODNO TLO VODOTOCI I VODE KANALI OSTALO NEPLODNO TLO UKUPNO NEPLODNO TLO UKUPNA POVRŠINA ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 1 OSJEČKO-BARANJSKA 230.521 3.106 2.858 5.920 242.405 34.698 415.200 2 UDJEL U POLJOPRIVR. POVRŠIN. ŽUPANIJE 86,6% 1,2% 1,1% 2,2% 91,0% 9,0% 0,0% 100,0% 3 UDJEL U POVRŠINI ŽUPANIJE 55,52% 0,75% 0,69% 1,43% 58,38% 5,74% 0,00% 64,12% 8,36% 100,00% IZVOR PODATAKA: Prostorni Plan Osjećko-Baranjske Županije 23.840 266.245 34.698 114.257 0,00% 27,52% 8,36% 0,00% 0,00% PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 21 STRUKTURA POVRŠINA PO KULTURAMA I KLASAMA OPĆINA MARIJANCI - PRIVATNO VLASNIŠTVO Tablica 15. R. B KAT.OPĆINA R. 2. 1. BOČKINCI ORANICE VOČNJACI VINOGRADI POLJOPRI VREDNO UKUPNO OBRADIVO PAŠNJACI UKUPNO LIVADE TRSTICI BARE NEPLODNO TLO ŠUME UKUPNA POVRŠINA ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha 3. 4. 5. 6. 7. 8. 10. 11. 12. 18. 19. 243,75 13,37 0,00 0,54 257,66 2,53 260,19 0,00 10,66 43,84 2. ČAMAGAJEVCI 382,17 11,13 1,29 7,59 402,18 1,74 403,92 0,00 3,06 39,82 446,80 3. ČRNKOVCI 440,59 16,59 0,24 3,20 460,62 23,09 483,71 9,37 1,46 184,56 679,10 4. KUNIŠINCI 664,95 15,91 1,28 21,92 704,06 1,39 705,45 0,00 2,96 79,48 787,89 5. MARIJANCI 601,98 13,85 0,54 89,93 706,30 3,49 709,79 0,00 2,31 132,03 844,13 2333,44 70,85 3,35 123,18 2530,82 32,24 2563,06 9,37 20,45 479,73 3072,61 UKUPNO 314,69 Izv or podataka: D ržav na geodetska uprav a, Područni ured za katastar Osijek, Ispostav a D onji Miholjac OPĆINA MARIJANCI - DRUŠTVENO VLASNIŠTVO Tablica 16. R. B KAT.OPĆINA R. 2. 1. BOČKINCI ORANICE VOČNJACI VINOGRADI POLJOPRI VREDNO UKUPNO OBRADIVO PAŠNJACI UKUPNO LIVADE TRSTICI BARE NEPLODNO TLO ŠUME UKUPNA POVRŠINA ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha 3. 4. 5. 6. 7. 8. 10. 11. 12. 18. 19. 165,71 0,00 0,00 0,00 165,71 22,28 187,99 0,00 1,66 0,00 2. ČAMAGAJEVCI 216,95 0,23 0,01 0,26 217,45 34,46 251,91 0,00 0,89 2,93 255,73 3. 118,97 0,00 0,00 0,00 118,97 5,05 124,02 0,00 61,57 3,57 189,16 ČRNKOVCI 189,65 4. KUNIŠINCI 502,76 0,00 0,00 9,27 512,03 107,43 619,46 0,00 0,05 4,87 624,38 5. MARIJANCI 1282,72 0,25 0,09 25,28 1308,34 136,06 1444,40 0,00 781,93 8,52 2234,85 UKUPNO 2287,11 0,48 0,10 34,81 2322,50 305,28 2627,78 0,00 846,10 19,89 3493,77 Izv or podataka: D ržav na geodetska uprav a, Područni ured za katastar Osijek, Ispostav a D onji Miholjac OPĆINA MARIJANCI - UKUPNO Tablica 17. R. B KAT.OPĆINA R. 2. ha ha ha ha ha ha POLJOPRI VREDNO UKUPNO ha 3. 4. 5. 6. 7. 8. 10. ORANICE VOČNJACI VINOGRADI OBRADIVO PAŠNJACI UKUPNO LIVADE TRSTICI BARE NEPLODNO TLO ŠUME UKUPNA POVRŠINA ha ha ha ha 11. 12. 18. 19. 1. DRŽAVNO 2.287,11 0,48 0,10 34,81 2.322,50 305,28 2.627,78 0,00 846,10 19,89 2. PRIVATNO 2.333,44 70,85 3,35 123,18 2.530,82 32,24 2.563,06 9,37 20,45 479,73 3.072,61 4.620,55 71,33 3,45 157,99 4.853,32 337,52 5.190,84 9,37 866,55 499,62 6.566,38 UKUPNO 3.493,77 Izv or podataka: D ržav na geodetska uprav a, Područni ured za katastar Osijek, Ispostav a D onji Miholjac Graf ikon 1. Graf ikon 2. OPĆINA MARIJANCI-PRIVATNO VLASNIŠTVO (pregled po katastarskim općinama) Graf ikon 3. OPĆINA MARIJANCI -UKUPNO OPĆINA MARIJANCI-DRUŠTVENO VLASNIŠTVO (pregled po katastarskim općinama) 700 2500 1400 600 2000 1200 500 1000 1500 400 800 300 600 200 1000 400 500 100 200 0 0 ORANICE VINOGRADI ČAMAGAJEVCI ČRNKOVCI PAŠNJACI KUNIŠINCI ŠUME MARIJANCI ORANICE BOČKINCI ČAMAGAJEVCI VINOGRADI ČRNKOVCI PAŠNJACI KUNIŠINCI 0 ŠUME MARIJANCI ORANICE VINOGRADI PAŠNJACI BOČKINCI DRŽAVNO ŠUME PRIVATNO PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 22 b) Šumske površine Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko 867 ha od kojih je 846 ha pod upravom Hrvatskih šuma (Državno vlasništvo), a 20 ha je u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 13,2% u ukupnim površinama Općine. U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%, šume Općine imaju znatno manju zastupljenost, odnosno udjel. Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju Hrvatske šume, prema njihovoj evidenciji, zauzimaju 851,49 ha i imaju 100% udjel u ukupnim šumskim površinama Općine jer privatne šume nisu registrirane. Površina šuma (obrasla površina) iznosi 792,57 ha. U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 314 stanovnika, što je ispod prosjeka (kvalitativno) Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak ukazuje na manje prisustvo šuma i šumskih površina. Promatrajući prostorni raspored, šume kojima gospodare Hrvatske šume zastupljene su jugozapadnom i sjevernom dijelu općine Marijanci. Ostale šume u privatnom su vlasništvu, a prisutne su na prostoru cijele Općine no u vrlo malom obimu. U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, kategorija su šuma koja se pojavljuje, a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama (Hrvatskih šuma) 100%. Šume posebne namjene ( zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske ) na prostoru Općine nisu prisutne. Mozaik degradiranih šuma, livada i poljoprivrednog zemljišta (šikare, neobraslo proizvodno zemljište za potrebe lovstva) prisutno je na 19,92 ha. Ukupno obraslo i neobraslo proizvodno šumsko zemljište zastupljeno je na 812,49 ha. Šume Općine Marijanci nalaze se na području gospodarske jedinice "Lacić-Gložđe" i njima gospodari šumarija Koška. To su uglavnom prirodne mješovite šume: hrasta lužnjaka i običnog graba, šume hrasta lužnjaka i običnog graba s jasenom, šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom s rastavljenim šašem, šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom varijanta s poljskim jasenom, šume poljskog jasena s kasnim drijemovcem i šume crne johe, veza i poljskog jasena. Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja. OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE HRVATSKE ŠUME Tablica br. 18. PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO Ukupna površina Etat – drvna Površina šuma Postojeća drvna šuma i šumskog zaliha za sječu Godišnji prirast (obrasla površina) zaliha zemljišta (m³) (m³/god.) (ha) (m³) (ha) 851,49 792,57 208.865 7.123 3.182 IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume, d.o.o., Uprava šuma Podružnica Našice, Odjel za uređivanje šuma PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 23 ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU Tablica br. 19 UKUPNO LISTAČE ČETINJAČE ha m³ ha m³ ha m³ PRIVATNO J. PODUZEĆA 792,57 208.865 792,57 208.865 UKUPNO: 792,57 208.865 792,57 208.865 IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume, d.o.o., Uprava šuma Podružnica Našice, Odjel za uređivanje šuma VLASNIŠTVO PODACI O ŠUMSKOM FONDU UPRAVE ŠUMA OSIJEK Tablica br. 20 Površina Drvna Godišnji tečajni Godišnji sječivi šuma zaliha prirast etat (ha) (m³) (m³) (m³) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. Našice Koška 851,49 208.865 7.123 3.182 UKUPNO: 851,49 208.865 7.123 3.182 IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume, d.o.o., Uprava šuma Podružnica Našice, Odjel za uređivanje šuma R. br. Uprava šuma Podružnica Šumarija Šume Općine nastale su uglavnom prirodnim putem, a samo dio s nižim ophodnjama i umjetnim putem. Šume se odlikuju srednjom do dobrom kakvoćom, stablimičnim i grupimičnim rasporedom stabala s prizemnim rasćem, grmljem i drvećem. Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje3 na prostoru Općine zastupljene su šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris) i šume hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris). Lovišta i lovna divljač Prostor općine Marijanci, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi jednog državnog lovišta i tri zajednička lovišta. To su: - Državno, vlastito otvoreno lovište br. XIV/2- “Đurđenica - Zajedničko otvoreno lovište br. 42. - Zajedničko otvoreno lovište br. 43. - Zajedničko otvoreno lovište br. 44. Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoča tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu, opća prikladnost lovišta) sva otvorena zajednička lovišta kao i Državno lovište br. XIV/2 -”Đurđenica" pripadaju Panonskom tipu lovišta pa se provodi lovostaj i lovidba propisana za taj tip lovišta. Državno lovište formirano na području općine Marijanci je Vlastito otvoreno lovište br. XIV/2 “Đurđenica” Državno, vlastito otvoreno lovište br. XIV/2 -” Đurđenica ”, ustanovljeno je Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao vlastito otvoreno lovište na površinama u vlasništvu države. 3 Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 24 Odlukom Ministarstva, pravo lova na ovom lovištu dano je, Hrvatskim šumama,d.o.o., Upravi šuma Našice. Ukupna površina lovišta je 22.350 ha, od čega je 835 ha unutar granica Općine Marijanci. Od ukupne površine lovišta 21.943 ha je državno vlasništvo, a 407 ha je privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su na 17.763 ha, poljoprivredno zemljište na 4.521 ha a ostale površine su na 63 ha. Lovnogospodarskom osnovom ovog lovišta određene su smjernice gospodarenja glavnim vrstama krupne i sitne divljači te propisan broj divljači prema mogućnostima staništa (proljetni matični fond) koji se može uzgajati bez većih štetnih posljedica za šumsku i poljoprivrednu vegetaciju. Glavne vrste divljači u lovištu njihov matični proljetni fond su: Krupna divljač: Sitna divljač: - Jelen obični (Cervus elaphus) 148 grla - Divlja svinja (Sus scrofa) 198 grla - Srna obična (Capreolus capreolus) 198 grla - Zec obični (Lepus europaeus) 560 kom - Fazan (Phasianus sp.) 600 kljunova Zajedničko otvoreno lovište br. 42 zauzima središnji dio Općine, a ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 5/96.). Ukupne je površine 8.729 ha od kojih je na prostoru Općine samo 3.580 ha (41%). Državno vlasništvo je na 3.595 ha (41%), a privatno vlasništvo na 5.134 ha (59%). Šume i šumsko zemljište su na 49 ha, poljoprivredno zemljište na 8.498 ha, a močvare i bare su na 182 ha. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (100 grla), zec obični (165 kom.), fazan (430 kljunova) i trčka (160 kljunova). Lovnogospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (127 grla), zec obični (231 kom.), fazan (931 kljunova) i trčka (240 kljunova). Vrednovanjem elemenata lovišta je utvrđeno da je lovište II bonitetnog razreda za srnu, III bonitetnog razreda za zeca i fazana a IV bonitetnog razreda za trčku. Zajedničko otvoreno lovište br. 43 ustanovljeno je također Odlukom Skupštine Osječkobaranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 2.262 ha. Na prostoru Općine nalazi se 1.906 ha, što je udio od 84% u ukupnoj površini lovišta. Lovište zauzima sjeverni i sjeverozapadni dio Općine i pripada, kako je već napisano panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na 984 ha (44%), a privatno vlasništvo na 1.278 ha (56%). Šume i šumsko zemljište su na 207 ha, poljoprivredno zemljište na 1.721 ha a močvare i bare su na 334 ha. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (40 grla), zec obični (65 kom.), fazan (180 kljunova) i trčka (60 kljunova). Lovnogospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (50 grla), zec obični (91 kom.), fazan (454 kljunova) i trčka (90 kljunova). Zajedničko otvoreno lovište br. 44. Teren u lovištu je pretežito ravničarski-nizinski, sa većim depresijama, odnosno gredama. Lovište zauzima sjeverni i sjeverozapadni dio Općine i pripada, kako je već napisano panonskom tipu lovišta. Poljoprivredno zemljište zauzima 3.082 ha, odnosno ima udjel od 71,1% u ukupnim površinama lovišta. Šume i šumsko zemljište prostiru se na 1.022 ha (udjel od 24%). Rijeke, močvare i bare prostiru se na 230 ha. Općini Marijanci pripada 230 ha ovog lovišta Vrste divljači koja prirodno obitavaju u lovištu su: srna obična, zec obični, fazan, trčka skvržulja, divlja patka, svinja, jazavac, lisica i dr. Brojno stanje za 1995. godinu bilo je sljedeće: srna obična 37 grla, zec obični 40 komada; fazan 190 kljunova; trčka skvržulja 46 kljunova. Vrednovanjem elemenata lovišta je utvrđeno da je lovište II bonitetnog razreda za srnu i III bonitetnog razreda za: zeca, fazana i trčku. Gospodarski kapacitet lovišta je: srna 56 grla; zec PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 25 158 grla; fazan 466 kljunova; trčka 75 kljunova; lovnogospodarski kapacitet je: srna 72 grla; zec 222 komada; fazan 1.008 kljunova; trčka 120 kljunova. c) Mineralne sirovine Kako u građi terena dominiraju naslage prapora (lesa) to je i prirodni potencijal ovog područja u opekarskoj glini, te građevnom pijesku (na području sjevernog dijela Općine). Nevezano o površinskoj građi terena provedena dubinska istraživanja su pokazala da na području Općine postoje zalihe energetskih mineralnih sirovina-nafte i plina. 1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Gospodarska struktura Gospodarstvo Općine je slabo razvijeno i tradicionalno vezano uz poljoprivredu. Jedini veći industrijski kapacitet je bila kudeljara u Črnkovcima o kojoj danas svjedoče ostaci napuštene proizvodnje. Danas na području Općine (prema podacima Općine) djeluje samo 6 tvrtkigospodarskih jedinica. GOSPODARSKA STRUKTURA PREMA DJELATNOSTIMA Tablica br. 21 Djelatnost A. D. F. E. Poljoprivreda Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Ukupno: Gospodarske jedinice broj struktura, % 2 33,3 2 33,3 1 16,7 1 16,7 6 100,0 broj 36 13 2 3 54 Zaposleni struktura, % 66,7 24,1 3,7 5,5 100,0 IZVOR PODATAKA: Općina Marijanci Po broju zaposlenih, najveće učešće ima poljoprivreda, iako je i ukupan broj zaposlenih vrlo mali u odnosu na stanovništvo Općine. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 26 b) Proizvodne djelatnosti Djelatnost prerađivačke industrije (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, NN, br. 3/97.) zastupljena je samo s dvije gospodarske jedinice i to: - ''CANABIS'' proizvodnja vlakana, ''FIJOMI'' proizvodnja ambalaže, koje ukupno imaju 13 zaposlenih i u strukturi gospodarstva sudjeluju s 24,1%. c) Obrtništvo Osim gospodarskih jedinica registriranih kao tvrtke, na području Općine djeluje 14 obrtnika (podaci općine Marijanci) s ukupno 25 zaposlenih. Obrtnici su prisutni u svim naseljima osim Brezovice i Marijanskih Ivanovaca. PROSTORNI RASPORED DJELATNOST I OBRTNIKA Tablica br. 22 Naselje Marijanci Naziv obrta - obućar užar ''KONTAKT'' ''LANIK'' ''SAFARI'' Djelatnost izrada obuće užarija autoelektričar trgovina slastičarnica PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI Črnkovci - Bočkinci Čamagajevci Kunišnici 27 ''ELEKTROMONT'' Pilana ''SANO'' ''KARAŠICA'' ''BABIĆ'' ''ATM'' ''DANICA'' ''ŽICA'' ''GETO'' elektroinstalater piljenje građe tov pilića i stočna hrana trgovina metaloprerađivač trgovina metaloprerađivač elektroinstalater trgovina IZVOR PODATAKA: Općina Marijanci d) Turizam Turizam i ugostiteljstvo kao dio ukupnog gospodarskog potencijala, u svom dosadašnjem razvoju nije zabilježio značajniji razvoj, s obzirom na nizinski agrarno-ruralni prostor Općine. Stoga su se u okviru ovih kapaciteta na području općine Marijanci razvili isključivo ugostiteljski kapaciteti, u okviru dva naselja na području Općine, u Marijancima (2 objekta) i Črnkovcima (3 objekta). UGOSTITELJSKI KAPACITETI NA PODRUČJU OPĆINE MARIJANCI Tablica br. 23 Red. broj 1. 2. 3. Naselje (lokacija) Marijanci Črnkovci Črnkovci Vrsta objekta Bistro Caffe bar Gostionica UKUPNO: Broj objekata Broj sjedećih mjesta 2 1 2 5 70 30 90 190 Neto izgrađena površina (m²) 140 45 140 325 IZVOR PODATAKA: Općina Marijanci Postojeći ugostiteljski kapaciteti, ukupno 5 objekata, imaju ukupno 325 m² izgrađene površine, što čini prosječnu veličinu od 65 m² po jednom objektu. Prostorno su ovi kapaciteti koncentrirani u navedena dva naselja, što znači da u ostalih 5 naselja na prostoru Općine nema ugostiteljskih kapaciteta. U strukturi ugostiteljskih kapaciteta jednak je udio (40%) objekata iz kategorije gostionice i bistroa, a jedan objekt je caffe bar. Na području Općine od prirodnih turističko-rekreacijskih područja, evidentirana su tri takva područja. Za sva ta područja je zajedničko da su lokalnog značenja i da u okviru njih nema izgrađenih građevina ni sadržaja u funkciji rekreacije. Nedaleko naselja Kunišnici na lokalitetu Plosna, na području uz ribnjak nalazi se izletnički i ribolovni punkt, na površini od oko 6 ha. Uz naselje Marijanski Ivanovci na području Vrbas nalazi se izletište uz vodotok Vučicu, na površini od 3 ha. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 28 Nedaleko naselja Črnkovci, na rudini Lučice, uz obalu Drave nalazi se potencijalno izletničko i ribolovno područje, na površini od oko 3 ha. Osim prirodnih potencijala prostora za koje se najčešće i vezuju određeni oblici turizma, na određenom prostoru, postoje i brojni drugi elementi koji mogu utjecati na razvijanje određenih oblika turizma. U okviru takvih aktivnosti koje mogu doprinijeti razvoju turizma na nekom prostoru je i održavanje manifestacija različitog karaktera, a koje su ujedno i u funkciji razvoja turizma. Na prostoru općine Marijanci je to smotra folklora, koja se održava u Marijancima, a na kojoj se okupi i do 1.000 posjetitelja. e) Eksploatacija mineralnih sirovina Trenutno se na području Općine eksploatira nafta i plin iz naftnog polja ''Štefkovica'' i plinskog polja ''Sječe''. Naftno polje ''Štefkovica'' prostire se i izvan općine Marijanci, a na području Općine od ukupno 17 bušotina 4 su proizvodne, a 13 su mjerne. Uz naftu na ovom polju se pridobiva i kaptažni plin koji se doprema do plinske mjernoredukcijske stanice ''Marijanci''. Plinsko polje ''Sječe'' ima 3 proizvodne bušotine, no za sada polje još nije u funkciji. Na području Općine postoji i jedno istražno polje ''Čamagajevci'' s dvije istražne bušotine, ali nedefiniranih granica polja. U proizvodnji nafte iz 4 proizvodne bušotine naftnog polja ''Štefkovica'' planira se u 2003. godini proizvodnje 2.730 Mg (t), dok se u 2004. godini očekuje proizvodnja 2.640 Mg (t). Ovaj mali pad godišnje proizvodnje može biti nagovještaj postupne istrošenosti nalazišta, međutim dobiveni parametri neke od 13 mjernih bušotina možda pokažu mogućnost nastavka proizvodnje (npr. sekundarnim metodama). Ako ubrojimo istražne bušotine na naftnom polju ''Čamagajevci'' izgledi za nastavak proizvodnje nafte u sljedećem planskom razdoblju su dobri. Kaptažni plin se proizvodi na naftnom polju ''Štefkovica''. U pripremi je proizvodnja iz 3 proizvodne bušotine plinskog polja ''Sječe'', i to u 2003. godini proizvodnja od 9.000.000 m³, dok se u 2004. godini očekuje 53.250.000 m³. Dakle i u proizvodnji plina mogućnosti su dobre. Kako eksploatacije opekarske gline i građevinskog pijeska na području Općine nema, možemo reći da postojeći prirodni potencijal nije adekvatno popraćen i na gospodarskom planu, no potencijal svakako postoji. Korito rijeke Drave cijelom dužinom kroz Osječko-baranjsku županiju predstavlja eksploatacijsko polje pijeska. Eksploatacija se vrši u sklopu održavanja plovnog puta. Na području općine Marijanci nema odlaganja izvađenog pijeska na obali niti pristupnih puteva do odlagališta. 1.1.2.3. Društvene djelatnosti a) Uprava Općina Marijanci kao upravna jedinica formirana je temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Općina Marijanci sastavni je dio Osječko-baranjske županije, a sva tijela lokalne samouprave: Općinsko vijeće i Mjesni odbor (i za naselje Marijanski Ivanovci) locirani su u naselju Marijanci kao općinskom središtu. U naseljima Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci i Kunišnici središta su Mjesnih odbora. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 29 b) Socijalna zaštita Na području Općine djeluju dva dječja vrtića. Dječji vrtić ''Pinokio'' D. Miholjac, područni odjel u Marijancima ima površinu od 50 m², lociran je na k.č.br. 503 i 504. U vrtiću je organizirana jedna grupa od 18 djece (optimalan kapacitet je 24 djece) s dva djelatnika. Vrtiću gravitiraju Marijanci i Kunišinci. Dječji vrtić ''Pinokio'' D. Miholjac, područni odjel u Črnkovcima ima površinu od 30 m². Lociran je na k.č.br. 264. U vrtiću je organizirana jedna grupa od 12 djece (optimalan kapacitet je 24 djece) s dva djelatnika. Vrtiću gravitiraju Črnkovci i Bočkinci. c) Obrazovanje Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije (''Županijski glasnik'', br. 4/94., 8/96.). Na području Općine djeluju tri područne škole. PODACI O ŠKOLAMA ZA ŠK. GOD. 2002/03. 2. 3. O.Š. ''M.Gubec'' Magadenovac Područna škola Marijanci O.Š. ''Hrvatski sokol'' P. Podjajci područna škola Črnkovci O.Š. ''M.Gubec'' Magadenovac Područna škola Čamagajevci - - Broj djelatnika 2 60 100 6 zemljani teren 200 4 2 70 80 4 - - 1 1 7 25 1 - 400 9 5 137 205 11 150 100 zatvoreni (m²) - 80 70 - Čamagajevci 40 35 Ukupno: 270 205 otvoreni (m²) asfalt. igralište 200 Optimalni kapacitet 4 Športski tereni Broj učenika Broj učionica 1. Gravitacijsko područje Marijanci Kunišinci Marijanski Ivanovci Črnkovci Bočkinci Broj razrednih odjela Naziv i sjedište Neto unutar škol. prostora (m²) Redni broj Područna škola (I-IV razred) Površina parcele (m²) Tablica br. 24 IZVOR PODATAKA: Općina Marijanci d) Zdravstvo Na području Općine djeluje samo ambulanta u Črnkovcima kojoj gravitiraju Črnkovci, Marijanci, Kunišinci, Bočkinci, P. Podgajci i Čamagajevci. Na površini parcele od 50 m² je građevina ambulante od 50 m² s dva djelatnika i jednim liječnikom. U tijeku je gradnja ambulante u Marijancima. e) Kultura Od građevina kulture u Općini je zastupljen Društveni dom u Marijancima s dvoranom za kulturno zabavne priredbe i Društveni dom u Čamagajevcima. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 30 Vatrogasni domovi u Bočkincima i Črnkovcima pored svoje osnovne funkcije imaju i funkciju društvenih domova. f) Vjerske institucije Općinu Marijanci obuhvaćaju tri rimokatoličke župe: Marijanci, P. Podgajci i Radikovci. U Općini su četiri crkve i to u: Marijancima, Črnkovcima, Bočkincima i Čamagajevcima. 1.1.2.4. Šport i rekreacija Objekti športa i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata. Navedeni pravilnik građevine športa i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti športskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima: 1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenje opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice. Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja. 2. BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x 25 m koji raspolaže s odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača. Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sati-korisnika, a kod otvorenih bazena 9800 sati-korisnika. 3. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom. Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica: - mali nogomet rukomet košarka odbojka 2,0 jedinice 1,4 jedinice 1,0 jedinica 1,2 jedinice Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika. 4. IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji. 5. BOČALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 31 6. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika. 7. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika. 8. JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za rekreacijsko klizanje. Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1800 sati-korisnika, a otvorenog 15.000 satikorisnika. 9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6.540 sati-korisnika. 10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom. Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom, ukupnog kapaciteta 45 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika. Na području općine Marijanci, građevine športa i rekreacije – otvoreni športski tereni- zastupljeni su u četiri naselja. To su nogometna igrališta u Marijancima (15.000 m²), Črnkovcima (12.000 m²), Bočkincima (10.000 m²) i Čamagajevcima (12.000 m²), ova igrališta klasificirana u jedinice čine 4 jedinice. 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području jedinica lokalne samouprave. Komunalne djelatnosti su: 1. opskrba pitkom vodom, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, 3. opskrba plinom, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 32 opskrba toplinskom energijom, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija, te obavljanje pogrebnih poslova, obavljanje dimnjačarskih usluga, i izgradnja i održavanje javne rasvjete. Opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, te izgradnja i održavanje javne rasvjete su obrađeni u poglavlju Vodnogospodarski i Energetski sustav. Za izradu projekata i realizaciju mreže opskrbe pitkom vodom Općina je povjerila tvrtki ''KOMBEL'' Belišće. Opskrba plinom, kojom je obuhvaćena čitava Općina, te izgradnja i održavanje javne rasvjete su dati u koncesiju '' Elektroslavoniji'' Osijek. Opskrba toplinskom energijom i krematorij ne postoje u Općini niti se planiraju, a obavljanje dimnjačarskih usluga je dano u koncesiju privatnoj tvrtci. Prijevoz putnika u javnom prometu obavlja "Panturist'' Osijek. Za sada u Općini ne postoji organizirano prikupljanje, odvoženje i odlaganje komunalnog otpada. Održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta u Općini se rješava od slučaja do slučaja. Za tržnicu na malo u Općini za sada ne postoje potrebe. U Općini su u funkciji pet groblja od kojih je groblje u Črnkovcima unutar granica građevinskog područja, dok su groblja u Marijancima, Čamagajevcima, Bočkincima i Brezovici izvan granica građevinskog područja. Za održavanje groblja je nadležna Općina, a dio pogrebnih poslova obavlja tvrtka ''Prizma'' D. Miholjac. 1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav a) Cestovni promet Prostor općine Marijanci nalazi se između dva najznačajnija cestovna pravca u okviru podravskog prometnog koridora. To su: - trasa državne ceste D2 koja prolazi cca 3,5 km od južne granice Općine, i trasa državne ceste D34 koja prolazi sjevernim dijelom Općine, a u funkciji je osiguranja prometne povezanosti prostora uz samu rijeku Dravu. Između navedenih cestovnih prometnica formirana je cestovna mreža županijskih i lokalnih cesta s ciljem osiguranja prohodnosti prostora i pristupa do svih naselja na području Općine. Prostorno je mreža dobro postavljena jer osigurava prilaz centralnom dijelu Općine, i općinskom centru, sa svih strana. Pri tome je prilaz na glavne rubne cestovne pravce osiguran s dva ili više PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 33 cestovnih pravaca. Osnovni problem je u stanju kolnika javnih kategoriziranih cesta, koje je u prosjeku loše. Najlošije stanje je na trasama lokalnih cesta, što se očituje u nedovoljnim širinama kolnika za dvosmjeran promet, te u nemoderniziranosti gotovo 50% dužine kolnika. Popis i karakteristike postojeće javne kategorizirane cestovne mreže na području općine Marijanci prikazan je u sljedećoj tablici: KARAKTERISTIKE POSTOJEĆE JAVNE KATEGORIZIRANE CESTOVNE MREŽE Tablica br. 25 Red. broj Oznaka ceste 1. D-34 1. Ž 4047 2. 3. Ž 4048 Ž 4049 1. L 44016 2. 3. 4. L 44017 L 44018 L 44020 5. 6. L 44021 L 44025 Opis dionice DRŽAVNE CESTE Daruvar (D5)-Slatina-D.Miholjac-Josipovac (D2) Ukupno: ŽUPANIJSKE CESTE Miholjački Pored (D53)-Radikovci-ČamagajevciČrnkovci (D34) Čamagajevci (Ž4047)-Marijanci (Ž4049) Črnkovci (D34)-Marijanci-Šljivoševci (Ž4031) Ukupno: LOKALNE CESTE Podgajci Podravski (D34)-Bočkinci-Ž4047 (Čamagajevci) Bočkinci (L44016)-Črnkovci (D34) Čamagajevci (Ž4048)-Ž4049 (Šljivoševci) Marijanci (Ž4049)-Marijanski Ivanovci-Ž4052 (Harkanovci) Ž4049 (Marijanci)-Tiborjanci-D34 L44020 (Marijanci)-Bocanjevci (L44023) Ukupno: Duljina (km) Asfalt (km) Nasuti kameni materijal (km) 6,0 2,8 2,8 2,8 - 6,0 5,0 5,0 - 4,5 6,0 4,2 8,2 17,4 4,2 8,2 - 5,0 2,9 0,95 1,95 3,5 4,0 2,3 2,3 7,4 0,39 7,0 1,91 2,3 0,4 5,0 3,0 0,9 2,5 18,3 0,9 0,73 9,97 1,77 8,33 Širina kolnika (m) IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK b) Riječni promet Krajnjim sjevernim dijelom Općine prolazi trasa unutarnjeg plovnog puta na rijeci Dravi. Plovni put na rijeci Dravi je od 0 do 22 rkm plovni put međunarodnog značaja, od 22 rkm do 70,0 rkm (granica Republike Mađarske) je unutarnji plovni put Republike Hrvatske. Na području Općine plovni put na rijeci Dravi je oko 66,0 rkm, a njegova ukupna dužina na području Općine je cca 1,0 km. Na promatranoj dionici prema ECE-u u postojećem stanju plovni put zadovoljava preporuke za II. klasu plovnog puta. Osigurana širina plovnog puta je 50,0 m pri dubini od 1,90 m ispod niske plovidbene razine. Najmanji polumjeri zaokreta su R=250,0 m (59,7 rkm), dok su na ostalom dijelu polumjeri zaokreta veći od 250,0 m. c) Poštanski promet HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 34 Organizacijski dijelovi Društva su: - Uprava Društva Područna uprava Društva Poštanska središta Društva Područna uprava Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od četiri područne uprave Društva. Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa za poštanska središta na svom području i to: - Organizacija i realizacija poštanske tehnologije Organizacija i realizacija kadrovskih poslova Organizacija i realizacija investicija i održavanja Organizacija i realizacija gospodarskih poslova Poštansko središte Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva. Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta: - PS Osijek PS Vukovar PS Požega PS Slavonski Brod Izvršna jedinica Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na području općine Marijanci nema izvršne jedinice. Poštanski ured Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta, kave i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije. Na području općine Marijanci postoje sljedeći PU s dostavnim područjem: - 31555 Marijanci 31553 Črnkovci PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 35 U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine: POŠTANSKA MREŽA OPĆINE Tablica br. 26 R. BR. 1. 1. 2. POŠTANSKI URED 2. 31555 MARIJANCI 31553 ČRNKOVCI PRIPADAJUĆE NASELJE 3. Marijanci Kunišnici Marijanski Ivanovci POŠT. URED - Svega: BR. STANOV. OBUHVAĆENIH DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 4. 5. 6. 935 343 1.278 Črnkovci POŠT. URED - Svega: 889 889 UKUPNO: 2.167 SVEGA Napomena 7. 8. 4 4 1.282 4 2.171 IZVOR PODATAKA: - HP-Područna uprava Slavonija - ZPO-OSIJEK Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine. - Tri naselja u sastavu općine Marijanci organizacijski pripadaju dostavnom području poštanskih ureda susjednih općina, i to: • Bočkinci (204 stanov.) PU 31552 Podgajci Podravski, • Brezovica (78 stanov) PU 31542 Magadenovci, • Čamagajevci (266 stanov.) PU 31543 Miholjački Poreč d) Telekomunikacije Nepokretna mreža Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži. Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim Planovima razvoja. Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao tri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina Marijanci pripada u PP Osijek. Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama. U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području općine Marijanci preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga. Pristupna mreža na području općine Marijanci obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala. U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI - 36 korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja, spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ). Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale. Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na područje općine Marijanci, te se razvoj približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža. - Komutacija Stanje komutacija na području općine Marijanci prikazano je u tablici br. 27. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije. Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže je sljedeće: JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUČJU OPĆINE Tablica br. 27 Red. broj 1. Črnkovci UPS 2. Marijanci UPS NAZIV MJESTA RANG PODRUČJE PREKRIVANJA (MJESNE MREŽE) Črnkovci Bočkinci Marijanci Kunišinci Marijanski Ivanovci IZVOR PODATAKA: HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok ZPO-OSIJEK - Prijenos Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere. U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan. U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Marijanci upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji: - svjetlovodni kabeli, bakreni kabeli. Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1991-2000. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi gustu mrežu PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 37 svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere. - Pristup Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom od polietilena i PVC-a. Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu. Pokretna mreža Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su: - Analogne pokretne mreže, Digitalne pokretne mreže, Sustav za povezivanje osoba (paging) Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih postaja. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099) i digitalna mreža CRONET (098) i VIPNET (091). Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET. e) Radio i TV sustav veza Na području općine Marijanci nema izgrađenih objekata (odašiljača) Radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustav veza. Izgrađeni objekti "Kapavac" i "Osijek" relativno su blizu granice Općine te pokrivaju cijelo područje Općine s programima HRT i lokalnih radio postaja. 1.1.2.7. Energetski sustav a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina Na području općine Marijanci postoji proizvodnja ugljikovodika (nafte i plina) s polja "Štefkovica" i "Sječe". Prostor obuhvaćen rudarskom koncesijom na području Općine obuhvaća cca 2.740 ha. Nafta Na području Općine nafta se pridobiva s dijela naftnog polja "Štefkovica", koje se prostire i izvan granica općine Marijanci. Od ukupno 17 bušotina 4 su proizvodne, a 13 su mjerne. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 38 Pridobivane količine nafte iz aktivnih bušotina dovode se do 3 sabirna mjesta ("Češljeva") od kojih se kolektorskim naftovodima nafta dovodi do mjerne stanice (MS-Štefkovica), koja je izvan područja Općine, ali u blizini južne granice. MS-Štefkovica ima dijelom funkciju mjerno otpremne stanice, jer se u njoj odvaja kaptažni plin od kapljevine (nafta i voda). Od MS-Štefkovica nafta se odvodi do OS-Beničanci sljedećim naftovodom: - magistrani/kolektorski naftovod Bizovac-Štefkovica-Beničanci. Na području Općine postoji i jedno istražno polje "Čamagajevci" s dvije istražne bušotine. Plin Na području Općine izgrađeni su sustavi za transport i distribuciju plina. Postojeći sustav za transport prirodnog plina, koji samo prolazi područjem Općine ili ujedno služi i za opskrbu prirodnim plinom, sadrži sljedeće građevine: - magistralni plinovod Donji Miholjac-Osijek, magistralni plinovodi Beničanci-Belišće (jedan je za kaptažni plin), MRS-Marijanci. Na području Općine postoji plinsko polje "Sječe" s 3 proizvodne bušotine, međutim plinska stanica još nije u funkciji i stoga nema proizvodnje prirodnog plina. Proizvedeni kaptažni plin na naftnom polju "Štefkovica" lokalnim mađumjesnim/kaptažnim plinovodom doprema se do mjerno-redukcijske stanice; MRS Marijanci. Plinoopskrba Distribucijski sustav za plinoopskrbu potrošača na području općine Marijanci izgrađen je do svih naselja i u svim naseljima Općine. Glavna točka napajanja je MRS-Marijanci u kojoj se tlak plina snižava na 0,3 MPa (3,0 bara). Glavnim distribucijskim plinovodima plin se doprema do priključenih naselja Općine, te do naselja izvan općine Marijanci kojima je glavna točka napajanja MRS-Marijanci. U naseljima je izgrađena srednjetlačna mjesna plinovodna mreža kojom se plin razvodi po ulicama jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti i zahtjevima za priključenjima. Tlak plina u mjesnim plinovodima je 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara). Zbog visine tlaka plina u mjesnoj mreži svaki potrošač mora imati kućnu mjernu redukcijsku stanicu u kojoj se osim mjerenja potrošnje snižava tlak plina na uporabnu visinu. b) Elektroenergetika Potrošnja električne energije Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Marijanci ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije. U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2000. godini po vrsti potrošača: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 39 POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Tablica br. 28 Red. POTROŠNJA POTROŠAČ broj (kWh) 1. Kućanstva 1.950.000 2. Gospodarstvo i javni sadržaji 300.000 3. Javna rasvjeta 50.000 Ukupno: 2.300.000 IZVOR PODATAKA: HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" - Osijek Prosječno vršno opterećenje potrošača Općine je 0,5 MW. Prijenos električne energije Prijenosna mreža na području Općine sadrži jedan nadzemni dalekovod na naponskoj razini 110 kV, koji samo prolazi sjevernim dijelom Općine i nema izravnog utjecaja na elektroopskrbu potrošača općine Marijanci , a to je: - DV 110 kV Valpovo-Donji Miholjac. Distribucija električne energije Postojeća distribucijska mreža na području općine Marijanci sadrži građevine na svim distribucijskim naponskim razinama, dakle 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu. Na 35 kV naponskoj razini distribucijska elektroenergetska mreža sadrži sljedeće građevine: - TS 35/10(20) kV Črnkovci, DV 35 kV od TS 110/35/10(20) kV Valpovo do TS 35/10(20) kV Črnkovci, DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Črnkovci do TS 110/35/10(20) kV Donji Miholjac. Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni i kabelski vodovi do svih TS 10/0,4 kV u naseljima i gospodarskih građevina izvan naselja. Pokazatelji o izgrađenoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici: ELEKTROENERGETSKI SUSTAV NA PODRUČJU OPĆINE Tablica br. 29 NAPONSKA RAZINA (kV) 35 VRSTA OBJEKTA TS ZDV KB Energetski trafo 35/10(20) kV JEDINICA MJERE kom km km MVA kom IZNOS 1 4,8 4 2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI TS kom ZDV km 10 KB km Energetski MVA trafo 10(20)/0,4 kV kom IZVOR PODATAKA: HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek 1.1.2.8. 40 15 20,5 2,0 3,32 15 Vodnogospodarski sustav Kroz djelatnost vodnog gospodarstva zastupljeni su: - zaštita od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda: obrana od poplava i leda, zaštita od erozija i bujica, melioracijska odvodnja), - korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje vodnih snaga, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za šport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene), - zaštita voda od onečišćenja. Budući da je Pravilnikom o izradi prostorno-planske dokumentacije područje vodnog gospodarstva podijeljeno na drugačije cjeline to se u nastavku uvažava ta podjela. a) Vodoopskrba Vodoopskrba stanovnika i svih ostalih korisnika vode na prostoru općine Marijanci nije riješena iz Javnog vodoopskrbnog sustava Stanovnici se vodom opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Vodoopskrbni sustav ne postoji niti u jednom naselju. b) Odvodnja otpadnih voda Odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda s područja Općine Marijanci nije riješena na odgovarajući način. Stanovnici otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili crnih jama. Ovime oni za sada nažalost ne predstavljaju izuzetak u razmjerima prostora Osječko-baranjske županije. Postojeći način zbrinjavanja pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađivanje podzemnih vodonosnika, u dugom vremenskom razdoblju može utjecati na kvalitetu zahvaćene vode stanovnika, a time i na njihovo zdravlje. Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala. Otpadne vode industrije i manjih farmi također bez prethodnog čišćenja dospijevaju u melioracijske kanale koje više ili manje zagađuju. Takovim vodama krajnji su recipijenti vodotoci i kanali sliva "Karašica-Vučica". PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 41 c) Uređenje vodotoka i voda Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuje se za pojedina slivna područja i za pojedine vodne tokove. Dosadašnja izgradnja zaštitnih građevina i sustava na vodnom području dala je pozitivne rezultate, naročito kada je u pitanju sprječavanje destruktivnog djelovanja češćih poplavnih voda. Rijeka Drava najveći je pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj, na km 1382+300 Dunava, kod naselja Aljmaš (područje općine Erdut). Izvire u Tobiaškom polju, u južnom Tirolu u Italiji. Ukupna površina sliva u Republici Hrvatskoj je 7.015 km². Ukupna dužina rijeke Drave iznosi 749 km, a kroz Republiku Hrvatsku prolazi u dužini od 318 km tvoreći većim dijelom toka hrvatsko-mađarsku državnu granicu. Područjem Županije prolazi u dužini od 104 km, a području općine Marijanci pripada u dužini od 800 m. U svom donjem toku, a kojem pripada i predmetno područje ima karakter nizinske rijeke s puno meandara i sprudova. Rijeka Drava prolazi kroz područje općine Marijanci od km 65+700 (granica s gradom Belišćem) do 66+500 (granica s gradom Donjim Miholjcem). U svrhu zaštite priobalja-učvršćenja obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja leda, uređenje rijeke Drave regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19. stoljeća. Radi boljeg sagledavanja reguliranosti rijeke Drave, realnije je promatranje po dionicama, jer je jedino tako moguće istaknuti specifičnost problema, koji nisu isti na cijelom potezu rijeke Drave na njezinom toku kroz Republiku Hrvatsku. Dionica rijeke Drave na području općine Marijanci nema izgrađenih regulacijskih građevina. Sprud u koritu rijeke stvorio je dvojno korito rijeke (Drave) znatno suženog protočnog profila, te se ova dionica može ocijeniti kao neuređena. Osim rijeke Drave, kroz područje općine Marijanci protječu vodotoci: Vučica, Karašica, Stara Vučica, Strug i Bogdinci. Iz razloga kvalitetne zaštite od štetnog djelovanja voda i boljeg korištenja voda, na predmetnim vodotocima izvedeni su radovi djelomične regulacije, građevine zaštite dna i pokosa vodonosnog korita. Konfiguracija terena uz rijeku Dravu na području Općine je takva, da prostor nije ugrožen njezinim poplavnim vodama, osim krajnjeg sjevernog dijela koje se u dokumentaciji vodnog gospodarstva tretira inundacijom. Stoga radovi na obrani nisu vršeni. Također reljef terena ne pogoduje formiranju erozijskih procesa uzrokovanih vodnom snagom kao niti pojavama bujične aktivnosti. Prema postojećim planskim dokumentima vodnog gospodarstva, ali ovisno o odluci i dinamici izgradnje višenamjenskih vodnih stuba na rijeci Dravi, područje općine Marijanci našlo se u zoni akumulacije planirane vodne stube Osijek. Za vodnu stubu Osijek pregradni profil je u km 31+100 rijeke Drave. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 42 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje Odvodnja suvišnih voda je značajna i raširena hidrotehnička mjera unapređenja stanja poljoprivrednih i drugih površina osobito primjenjivana u nizinskom dijelu područja uz Dravu i Dunav u Republici Hrvatskoj. Sustav melioracijske odvodnje omogućuje brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete korištenja zemljišta te obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti. Ukupna dužina vodotoka i kanala koji pripadaju osnovnim melioracijskim građevinama za odvodnju na području općine Marijanci iznosi 38,53 km, od čega kanala I reda 14,47 km, a kanala II reda 24,06 km. Melioracijske građevine I reda su melioracijski vodotoci Vučica dužine 6 km i Karašica dužine 8,48 km, a melioracijski građevine II reda su Stara Vučica 4,6 km, Strug dužine 8,17 km i Bogdinci dužine 11,29 km. Detaljnu kanalsku mrežu čine kanali III i IV reda ukupne dužine 118,03 km, od toga na k.o. Bočkinci 6,41 km, k.o. Čamagajevci 14,35 km, k.o. Črnkovci 9,42 km, k.o. Kunišnici 17,90 km i k.o. Marijanci 69,94 km. Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,5 metara, a širina u razini terena 8,0 m. Melioracijska odvodnja je rješavana u okviru provođenja postupka komasacije na katastarskim općinama Bočkinci i Črnkovci (1984.-1986. god.). Površinska odvodnja riješena je na katastarskim općinama Čamagajevci, Kunišnici i Marijanci. Pored površinske izvedena je podzemna odvodnja (detaljna drenaža) na ukupnoj površini od cca 1.065,70 ha (označeno na kartografskom prikazu). - Navodnjavanje Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulacijske kulture (sjemenske). Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje. Dosadašnja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloživim mogućnostima. - Korištenje voda za uzgoj riba, plovidbu, šport i rekreaciju Na području općine Marijanci nema ribnjaka, a vode se ne koriste za šport i rekreaciju. Prema postojećoj planskoj dokumentaciji vodnoga gospodarstva plovni put na rijeci Dravi obuhvaća potez od ušća Drave u Dunav (km 0+000) do ušća rječice Ždalice u Dravu (km 198+600). Temeljem potpisanog Europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja (AGN ugovor, NN, br. 16/98.), rijeka Drava od ušća u Dunav do Osijeka svrstana je u grupu međunarodnog plovnog puta pod oznakom E-80-08. Dionica uzvodno od Osijeka pa do ušća rječice Ždalice, a koja obuhvaća i područje općine Marijanci, treba biti svrstana u određenu grupu plovnih putova u skladu sa Zakonom o plovidbi unutarnjim vodama, a prema Mjerilima za utvrđivanje plovnosti plovnih putova i temeljem Akta o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova koji još uvijek nije donesen. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 1.1.2.9. 43 Postupanje s otpadom Na području Općine ne postoji organizirano prikupljanje i odvoženje otpada. Uz svako naselje postoji iskopana kazeta dimenzija cca 3x10 m u koju se individualno dovozi i baca otpad. Više takvih kazeta je već popunjeno i prekriveno zemljom. Naselja Kunišnici i Marijanci imaju zajedničko odlagalište na lokaciji ''Pašnjak'' koje se sastoji od dvije iskopane kazete dimenzija cca 15x30x30 m do koje postoji nasuti put. Na sva odlagališta se odlaže neselektirani otpad, uključujući građevinski, glomazni, komunalni i sličan. Ne postoji sustav odvojenog prikupljanja ni jedne vrste otpada koji se može reciklirati. Postojeća odlagališta uz naselja su ''nelegalna kontrolirana odlagališta''. Južno od naselja Brezovica na udaljenosti od cca 1,5 km je odlagalište ''Brezovački pašnjak''. Iskopana kazeta je približnih dimenzija 10x3x3 m i egzistira 2 godine. Sjeverno od naselja Čamagajevci, na udaljenosti od oko 400 metara je slična kazeta na lokaciji ''Dolačak''. Oko sto metara južno od naselja Bočkinci u prirodnoj depresiji je kazeta sličnih dimenzija, u uporabi duže vrijeme. Oko 200 metara sjeverno od naselja Črnkovci na lokaciji ''Lanik'' je kazeta već spomenutih dimenzija, koristi se 2 godine. Kunišnici i Marijanci imaju zajedničko odlagalište udaljeno oko 1,5 km od Marijanaca već opisano u tekstu. Sjeverno od postojećeg je staro odlagalište ''Bedem'' sanirano zemljanim pokrovom. 1.1.2.10. Stanje okoliša a) Onečišćenje voda Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od zagađivanja je izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta otpadnih voda. Izgradnjom kanalizacijskih sustava sprečavaju se lokalna zagađenja površinskih i podzemnih voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za pročišćavanje. Naselja općine Marijanci nemaju izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a otpadne vode se ispuštaju u septičke jame, koje su propusne pa se dio vode infiltrira u podzemlje ili u najbliže vodotoke i kanale. Odvodnja oborinske vode je usmjerena u otvorene kanale uz prometnice. Onečišćenja se s obzirom na izvore iz kojih potječu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: - onečišćenja iz koncentriranih izvora, onečišćenja iz raspršenih izvora. Koncentrirani izvori onečišćenja su oni koji uglavnom mogu biti nadzirani. To su u pravilu sanitarne i industrijske otpadne vode, otpadne vode s poljoprivrednih farmi, procjedne vode deponija, te oborinske vode koje se prikupljaju kanalizacijskim sustavima i moguće ih je nadzirati pomoću uređaja za pročišćavanje, odnosno na samom izvoru onečišćenja odabirom najbolje raspoložive tehnologije. Mogu se podijeliti u dvije skupine: komunalni ispusti (stanovništvo i industrija) i samostalni ispusti-direktno u recipijent (industrija, poljoprivreda, deponije otpada, prometnice, turističke građevine). PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 44 Raspršeni izvori onečišćenja su oni izvori onečišćenja kod kojih najčešće nije moguće nadzirati otpadne vode (stanovništvo koje nije priključeno na javni odvodni sustav, poljoprivreda, deponiji otpada, promet, oborinske vode). Zaštita voda na državnim vodotocima provodi se u skladu s Državnim planom za zaštitu voda, a na lokalnim vodama u skladu sa Županijskim planom za zaštitu voda prema prijedlogu Hrvatskih voda. Državnim planom za zaštitu voda za državne vode na području općine Marijanci: Dravu, Karašicu i Vučicu, propisana je II kategorija. Hrvatske vode prema ustaljenom programu uzorkuju vodu rijeke Drave 26 puta godišnje na profilima u Donjem Miholjcu, Bistrincima, Višnjevcu i Nemetinu. Uzorkovanje vode rijeke Karašice obavlja se kod Črnkovaca (općina Marijanci), a Vučice kod Petrijevaca (općina Petrijevci), četiri puta godišnje. Analizom se određuju vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH, alkalitet, električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, PKP-Mn, BPK5), Chranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), D-mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija) i E-biološki (P-B indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj, protok, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati). Procjenjujući pokazatelje kakvoće vode u skladu s Uredbom o klasifikaciji voda, izvršena je klasifikacija voda rijeke Drave, Karašice i Vučice. Promatrano prema skupinama pokazatelja kakvoća rijeke Drave kod Donjeg Miholjca u 2001. godini odgovara III vrsti voda za sljedeće skupine: režim (B), hranjive tvari (C) i mikrobiološke pokazatelje (D), a II vrsti prema biološkim pokazateljima (E). Prema pokazateljima pH i električna vodljivost iz skupine fizikalno-kemijskih pokazatelja (A) kakvoća vode odgovara I vrsti, a prema alkalitetu II vrsti. Kakvoća rijeke Karašice kod Črnkovaca, prema skupini pokazatelja A odgovara I vrsti, a prema skupinama B, C, D i E odgovara II vrsti. Kakvoća rijeke Vučice kod Petrijevaca prema skupini pokazatelja A odgovara I vrsti, prema skupinama pokazatelja C i E odgovara II vrsti, a prema skupini B i D, drugoj vrsti. b) Onečišćenje zraka Zagađivači zraka u općini Marijanci su državna cesta D34 koja prolazi kroz građevinsko područje naselja Črnkovci i plinsko polje ''Sječe'' koje predstavlja potencijalni zagađivač zraka. c) Onečišćenje tla Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćene tla, no najčešće su to ljudske aktivnosti kao što su poljoprivreda, razni vidovi gospodarstva, gospodarenje ili nekontrolirano odlaganje otpada, neriješeno zbrinjavanje otpadnih voda i slično. Na prostoru Općine onečišćenje tala je prisutno u gotovo svim navedenim segmentima. Najuočljivije je ipak zagađivanje prekomjernom upotrebom gnojiva, kemijskih preparata u poljoprivredi te osobito, neriješeno, na odgovarajući način, zbrinjavanja otpada. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 45 d) Opterećenje bukom Opterećenje bukom na području Općine proizvodi promet na državnoj cesti D34 koja prolazi kroz građevinsko područje naselja Črnkovci. Pri radu, odnosno proizvodnji, na plinskom polju ''Sječe'' javlja se buka, ali pošto se ono nalazi izvan granica građevinskog područja to ne predstavlja značajniji problem. 1.1.2.11. Područja posebne namjene Prema dopisu Ministarstva obrane, Uprave za materijalne resurse, Služba za nekretnine, građevinarstvo i zaštitu okoliša od 15.01.2003. godine na području općine Marijanci nema posebnih zahtjeva obrane. 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ) a) Stanovništvo U PPO-BŽ dana je procjena broja stanovnika za plansko razdoblje do 2015. godine. Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradove i općine, te pojedinačno za gradska naselja. Zbog demografski ugroženih prostora većine općine, procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti. Među ciljevima demografskog razvoja područja Županije za područje općine Marijanci vrijedi sljedeće: - Demografska revitalizacija pograničnog područja, kao područja od posebnog interesa za Državu. Pogranično područje Županije obuhvaća općine: Podravska Moslavina, Viljevo, Marijanci, Petlovac, Popovac, Draž, Kneževi Vinogradi, Bilje i Erdut, te gradove Donji Miholjac, Belišće, Valpovo i Beli Manastir. Ovo područje je od posebnog interesa za Državu pa je cilj težiti najmanje broju stanovnika iz 1991. godine. Potrebno je otvoriti proces revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja, te repopulacije putem naseljavanja mlađeg stanovništva koje bi nosilo budući razvitak. - Demografska konsolidacija u ruralnim područjima. Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu osnažiti poticanjem obiteljskog poduzetništva, odnosno afirmacijom malih prerađivačkih kapaciteta prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo u tim područjima i stvoriti im bolje ekonomske, društvene i urbane uvjete života. b) Naselja PPO-BŽ definirani su ciljevi prostornog razvoja koji se odnose na općinu Marijanci: - - uspostaviti realan policentričan model prostornog razvitka sa snažnijom afirmacijom srednjih i malih gradova, te poticati razvoj središnjih naselja s funkcijama prema stupnju centraliteta, osobito u područjima rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti između naselja i na područjima izvan glavnih prometno-razvojnih koridora, unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom infrastrukturom, provoditi mjere za usporavanje rasta velikih gradova uz osnaživanje mreže srednjih i manjih gradova kao i lokalnih središta radi stvaranja uvjeta za kvalitetan razvoj na svim područjima, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI - 46 usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima već izgrađenog i korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na svim, osobito depopulacijskim područjima. Razvoj naselja Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se: • Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina. U tom cilju potrebno je: - osnažiti mrežu srednjih naselja, osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta. • Očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja U tom cilju potrebno je: - racionalizirati mrežu naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnažiti mrežu središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnim područjima, ograničiti širenje naselja sekundarnog stanovanja, te ovaj oblik stanovanja usmjeravati u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru. • Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije U tom cilju potrebno je: - povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima. U planskom dijelu PPO-BŽ definiran je: Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Na području Županije trenutačno se nalazi 264 naselja razmještenih na području 7 gradova (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i 35 općina. PPO-BŽ preuzima se i dopunjava sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Planom su stupnjevana razvojna središta od razine većeg regionalnog središta do razine lokalnog središta na sljedeći način: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Makroregionalno (veliko razvojno) središte-Osijek, Regionalno (srednje razvojno) središte-Đakovo, Manje regionalno (manje razvojno) središte jače razvijenosti-Našice, Valpovo i Beli Manastir, Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti-Donji Miholjac, Belišće, Darda i Čepin, Područno (malo razvojno) središte-Bizovac, Semeljci i Dalj, Područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja-Višnjevac i Tenja, Lokalno (inicijalno razvojno) središte-sva ostala općinska sjedišta. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 47 PPO-BŽ razina Lokalno (inicijalno razvojno) središte detaljnije je razrađena i podijeljena na podrazine u koje su osim općinskih središta svrstana i naselja koja nemaju taj status, na sljedeći način: 1. 2. 3. Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte-sva ostala općinska središta koja nisu ušla u više kategorije, Lokalno (inicijalno razvojno) središte-24 naselja s više od 1.000 stanovnika koja nisu ušla u više kategorije, Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte-10 naselja veličine od 500 do 1.000 stanovnika. Planirani sustav središnjih naselja Osječko-baranjske županije prikazan je u sljedećoj tablici: SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA Tablica br. 107. red. br. Makroregionalno (veliko razvojno središte Regionalno (srednje razvojno središte) Manje regionalno (manje razvojno središte) 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijeno 4. Područno središte (malo razvojno) Područno središte umanjenogdrugačijeg značaja 5. 6. Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte Lokalno (inicijalno razvojno) središte Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte 7. Antunovac Bilje Čeminac Donja Motičina Draž Drenje Đurđenovac Ernestinovo Feričanci Gorjani Jagodnjak Kneževi Vinogradi Koška Levanjska Varoš Magadenovac Marijanci Moslavina Podrav. Petlovac Petrijevci Podgorač Popovac Punitovci Satnica Đakovačka Strizivojna Široko Polje Šodolovci Trnava Viljevo Viškovci Vladislavci Vuka 8. 9. c) Građevinska područja PPO-BŽ utvrđeni su sljedeći ciljevi za optimalno korištenje građevinskog područja: - postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije primjerene potrebama, usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 48 U planskom dijelu PPO-BŽ utvrđeni su: Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog zemljišta od prenamjene ograničava se širenje građevinskih područja naselja. Također se zabranjuje širenje građevinskih područja naselja uz državne i županijske ceste, te spajanje naselja odnosno smanjivanje razmaka između naselja na manje od 500 m. Time se osiguravaju koridori za eventualne buduće potrebe razvoja infrastrukture i funkcioniranje postojećih cestovnih prometnica. U PPUO potrebno je izvršiti detaljnu analizu postojeće izgrađenosti prostora u naseljima. U planiranju građevinskih područja naselja preporučuje se smanjivanje površina planiranih za razvoj naselja. Dozvoljena je izmjena građevinskih područja, ali se zabranjuje povećati ukupnu površinu za više od 25% od zbroja izgrađene površine namijenjene za razvoj naselja. Izuzetno, u cilju poticanja gospodarskog i urbanog razvitka područnih i lokalnih središta, omogućava se i u takvim slučajevima povećanje građevinskog područja ali isključivo s ciljem formiranja gospodarskih, turističko-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih zona. Prosječna veličina građevinskog područja naselja gradskih obilježja iznosit će 434,33 m²/st., odnosno bez grada Osijeka 633,05 m²/st., a ostalih naselja 1.026,42 m²/st. U izradi PPUO obvezno je utvrđivanje izgrađenog dijela građevinskog područja te usklađivanje površine građevinskog područja sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ. U cilju racionalnog korištenja građevinskog područja potrebno je planiranjem prostora povećati gustoću stanovništva. Zato se u postupku utvrđivanja građevinskih područja predlaže povećati gustoću stanovništva u gradskim naseljima (izvan Osijeka) od postojećih 12,27 st/ha do 30 st/ha (minimum 15,08 st/ha), a u ostalim naseljima od postojećih 6,65 st/ha do 15 st/ha (minimum 9,74 st/ha), dok se gustoća stanovništva u gradu Osijeku očekuje zadržati u postojećoj veličini. S obzirom da u gotovo svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do kojih često nije riješen odgovarajući pristup, u PPUO mora se onemogućiti izgradnja na takvim područjima dok se ne riješi javni pristup u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti, a izgradnju na neizgrađenim područjima potrebno je u pravilu provoditi na temelju UPU-a i DPU-a. Utvrđivanje novih građevinskih područja za naselja sekundarnog stanovanja (kuće za odmor) se ograničava i omogućava isključivo u okviru turističko-rekreacijskih područja koja uključuju izgradnju i drugih turističko-rekreacijskih sadržaja, te za postojeća naselja izvan građevinskog područja za koja je u PPUO potrebno ocijeniti mogućnost legalizacije. Preporučuje se smanjivanje građevinskih područja naselja sekundarnog stanovanja, osobito na područjima vrijednog krajobraza. Veličina građevinskih područja proizvodnih zona izvan naselja ograničava se normativom od 35,0 m²/st., građevinskog područja gospodarske zone. Normativ je utvrđen na temelju procjene prosječnog broja zaposlenih u proizvodnim djelatnostima u ukupnom broju stanovnika, prosječne veličine parcele za sadržaje malog poduzetništva i prosječnog broja zaposlenih na jednoj parceli. Veće površine dozvoljene su samo na temelju konkretnih gospodarskih programa. Ovo ograničenje utvrđeno je s ciljem zaštite poljoprivrednog zemljišta od prenamjene za potrebe nerealno velikih proizvodnih zona koje se utvrđuju bez uporišta u konkretnim gospodarskim programima. Odredbama za provođenje PPO-BŽ utvrđeni su: Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenje izgrađena i neizgrađena dijela područja (51.) Građevinska područja se utvrđuju u PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ. (52.) Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500,0 m. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 49 Iznimno, uvjeti iz stavka 1. ove odredbe ne odnose se na građevine legalno izgrađene izvan granica građevinskog područja, do stupanja na snagu PPOBŽ. (53.) Ako se novo građevinsko područje iz točke (64.) ovih Odredbi nalazi uz državnu i županijsku cestu i između dva građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m. (54.) Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja. (55.) Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine. Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m². Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela. (56.) U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti: - zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina, zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina, zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, zabranu gradnje na klizištima. (57.) Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja. Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane po vršine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva. Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način određen u stavku 3. ove točka, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja. Iznimno od stavka 3. ove Odredbe, građevinsko područje područnih središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalnih središta može se povećati za potrebe športa, rekreacije, turizma i gospodarstva. U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ. (58.) Građevinska područja se moraju racionalno koristiti. Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 50 (59.) Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja. Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Širina koridora iz prethodnog stavka određuje se u PPUO. Minimalnom razinom komunalne opremljenosti smatra se zemljište do kojeg je riješen pristup i omogućen priključak na elektroenergetsku mrežu. Jedinice lokalne samouprave u PPUO mogu utvrditi i dodatne uvjete za minimalnu komunalnu opremljenost. Odgovarajućim načinom izgradnje i organizacijom prostora potrebno je osigurati ekonomičnost u izgradnji komunalne infrastrukture. (60.) Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a. Granice obuhvata i obveza izrade prostornih planova iz prethodnog stavka utvrđuju se u PPUO i UPU. (61.) Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva. Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih,, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe. Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti. (62.) Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorne cjelina koja se pretežito koristi za gradnju kuća za odmor. Na utvrđivanje građevinskog područja naselja povremenog stanovanja ne primjenjuje se točka (57.) ovih Odredbi. (63.) Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina. Iznimno od stavka 1. ove točke u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja mogućnost pravne sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO, a građevine izvan tako utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti. Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao višestambeni način gradnje. U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje. (64.) Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za: - turističko-rekreacijske građevine i zone, športsko-rekreacijske građevine i zone, gospodarske zone, pojedinačne gospodarske komplekse, groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse, zdravstvene građevine i komplekse, vojne građevine i komplekse. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 51 Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ. (65.) Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m² na kojem se planira formiranje više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu. Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja. (66.) Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu. U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za područje općina. (67.) Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone. Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine. (68.) Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m²/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području. Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je potrebno posebno obrazložit i argumentirati. (69.) Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u sljedećim slučajevima: - ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ, ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina. Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz građevine iz točke (37.) ovih Odredbi. (70.) Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu povrina s mogućim alternativnim lokacijama. (71.) Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti). (72.) U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine. d) Gospodarstvo Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala. Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 52 PPO-BŽ utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru. Izgradnja gospodarskih zgrada u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije. Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture. PPO-BŽ omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije. Izgradnja turističkih, športskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja. Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja stambenih građevina za vlastite potrebe i seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja. e) Društvene djelatnosti Temeljni ciljevi razvoja društvenih djelatnosti u Osječko-baranjskoj županiji su sljedeći: - razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva, uskladiti mrežu i hijerarhiju pojedinih skupina javnih službi s razvojem sustava središnjih naselja Županije, podizati i poboljšavati standard i kvalitetu usluga koje društvena infrastruktura pruža stanovništvu. Mreže ustanova društvenih djelatnosti treba oblikovati u sklopu prostornih planova gradova i općina, a prostor osigurati u okviru generalnih i urbanističkih planova uređenja. Postojeći sustav društvenih djelatnosti na razini Županije dobro pokriva teritorij i razmještaj stanovništva i naselja, što predstavlja solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti. Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPO-BŽ utvrđena je minimalna zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (tablica). Svako naselje u ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz skupine središnjih funkcija. Mreže i prostore za razvitak društvenih djelatnosti potrebno je oblikovati u sklopu planova užeg područja (PPUO, DPU). PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 53 SREDIŠNJE FUNKCIJE NASELJA Tablica br. 111. DRUŠTVENE DJELATNOSTI Veliko razvojno središte (makroregionalno središte) OSIJEK Srednje razvojno središte (regionalno središte) ĐAKOVO Manje razvojno središte (manje regionalno središte) VALPOVO, NAŠICE, B. MANASTIR KATEGORIJE SREDIŠNJIH NASELJA Manje regionalno (manje Područno Područno razvojno) središte središte središte slabije umanjenogBIZOVAC, razvijenosti drugačijeg DALJ, BELIŠĆE, značaja TENJA, SEMELJCI ČEPIN, VIŠNJEVAC DARDA, D. MIHOLJAC Uprava, sudstvo Školstvo Kultura Zdravstvo Socijalna skrb Trgovina Ostalo Veće lokalno (malo razvojno središte) 31 ostalo općinsko središte MARIJANCI Lokalno (poticajno) razvojno središte 24 naselja veličine od 1.000-2.000 st. Manje lokalno (poticajno razvojno) središte -10 naselja veličine od 500-1.000 st. - općinska izvršna tijela - osnovna škola - dom kulture - zdravstvena stanica - ljekarna - veterinarska ambulanta - dječji vrtić - trgovački centar - sajmište - financijsko posredovanje - pošta Odredbama za provođenje PPO-BŽ utvrđeni su: Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru (49.) Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPOBŽ i prikazanim u tablici broj 111.-Središnje funkcije naselja. (50.) Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj planira unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO i UPU, sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno tijelo. Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na razini DPU-a. Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPOBŽ, mogu se planirati i izvan građevinskog područja naselja sukladno točki (64.) i (71.) i Odredbama PPUO. f) Promet Cestovni i riječni promet U okviru PPO-BŽ definirani su temeljni zahvati u prometnom sustavu Županije, a u skladu sa smjernicama razvitka prometnog sustava u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske. Planirani zahvati u prometnom sustavu koji se nalaze na području općine Marijanci su sljedeći: - izgradnja suvremenog kolnika na lokalnim cestama koje imaju tucanički ili zemljani kolnik, rekonstrukcija i održavanje javnih kategoriziranih cesta radi povećanja nosivosti i potrebnih proširenja kolnika, uz poboljšanje horizontalnih elemenata trase, pripremiti i početi regulaciju rijeke Drave, za osposobljavanje plovnog puta prema Ferdinandovcu. Poštanski promet Razvojnim planovima u poštanskoj djelatnosti na području Osječko-baranjske županije ne planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u planovima razvoja na području općine Marijanci. PPO-BŽ definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 54 Telekomunikacije Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada. Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije telekomunikacija uz slijedeće smjernice: - izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan). kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati minikanalizacijom. Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. U PPO-BŽ prikazan je plan razvoja telekomunikacijske mreže. Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i lokalnih postaja. g) Energetika Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina PPO-BŽ definirana je proizvodnja i cijevni transport nafte i plina, te plinoopskrba naselja Županije, dakle i općine Marijanci. Obveze koje proizlaze iz PPO-BŽ za općinu Marijanci i PPUO je dogradnja distribucijskog plinoopskrbnog sustava, a odnosi se na dogradnju mjesnih plinovodnih mreža. Elektroenergetika Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji elektroenergetske mreže na području Općine. se na unapređenju već postignutog razvoja Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program prostornog uređenja RH, te PPO-BŽ, nalažu dogradnju prijenosne i distribucijske mreže. Kod dogradnje distribucijske mreže potrebno je postupno prelaziti s nadzemnih 10 kV dalekovoda na podzemne kabelske 20(10) kV dalekovode prvenstveno unutar građevinskih područja. PPO-BŽ definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije. Obveze za područje općine Marijanci su dogradnja distribucijske mreže u skladu s potrebama. h) Vodnogospodarstvo PPO-BŽ definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom magistralnih vodova od novih izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. PPO-BŽ definiran je orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav. Navedenim Prostorom planom područjem Općine položen je magistralni vod iz crpilišta Belišće i Valpovo (Jarčevac) prema vodoopskrbnom sustavu grada Donjeg Miholjca. Planom je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko postojećih i budućih izvorišta vode za piće. PPO-BŽ definirana je potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi zaštite podzemnih i nadzemnih voda i izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 55 Planom su utvrđeni principi odvodnje i sustavi grupa naselja sa zajedničkim uređajima za čišćenje. Također su utvrđeni principi zaštite od poplavnih voda, a predviđena je i mogućnost gradnje Vodne stube na rijeci Dravi, čije akumulacijsko jezero bi dijelom obuhvaćalo i dio općine Marijanci. i) Poljoprivredno i šumsko zemljište PPO-BŽ definirana su osobito vrijedna poljoprivredna tla na kojima prvenstveno treba zadržati sadašnju namjenu odnosno koristiti ih za poljoprivrednu proizvodnju. Pored ovih površina utvrđena su i vrijedna poljoprivredna tla koja se također trebaju štititi od prenamjene, no uz određene uvjete mogu se koristiti i za druge namjene. Razmještaj poljoprivredne proizvodnje trebao bi biti prema PPO-BŽ usklađen s racionalnim iskorištavanjem bioekološkog potencijala proizvodnog prostora i tehnološkog potencijala proizvodne kulture s naglaskom na proizvodnju zdrave hrane. PPO-BŽ utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene. Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina koje će dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 56 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 1.1.3.2. 57 Ocjena postojećih prostornih planova Prostorni plan Osječko-baranjske županije donesen je 2002. godine, tako da je aktualan sa svih prostorno-planskih aspekata. Područje općine Marijanci je prije sadašnjeg teritorijalnog ustrojstva pripadalo bivšoj općini Donji Miholjac. Za tadašnju općinu Donji Miholjac izrađen je Prostorni plan (PPO Donji Miholjac) koji je donesen 1982. godine (Sl. glasnik općine D. Miholjac br. 8/82.). Odredbe za provođenje tog Plana su donesene 1999. godine (''Županijski glasnik'', Osječko-baranjske županije br. 2/99. i 5/00.). Ovaj Plan je u fazi izrade PPUOM bio na snazi za to područje. Taj Plan počiva na prostorno-teritorijalnom i administrativnom ustrojstvu, te gospodarskim i društvenim projekcijama društveno-ekonomskog sustava osamdesetih godina prošlog stoljeća. Donošenjem PPUOM ovaj Plan prestaje važiti za područje općine Marijanci. 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal Demografska slika Općine je nepovoljna. Stanovništvo je staro, jedno naselje je gotovo odumrlo, a dva naselja imaju izrazito nepovoljnu starosnu strukturu. Stanovništvo se smanjuje prirodnim odumiranjem i odseljavanjem. Među svim naseljima Općine središte Marijanci i naselje Črnkovci imaju najpovoljniju demografsku strukturu, dakle potencijal koji može nositi budući razvoj. Za zaustavljanje negativnih demografskih procesa, najvažniji poticajni činitelj treba biti gospodarstvo. 1.1.4.2. Naselja Sva naselja Općine u proteklom razdoblju pokazuju tendenciju demografskog pada. Značajniji gospodarski rast, kao u čitavoj zemlji, također se ne očekuje u dogledno vrijeme. U šest naselja ne postoje posebna ograničenja u odnosu na okruženje. U Marijanskim Ivanovcima je u realizaciji velika farma pilića koja svojim kapacitetom ne može biti u građevinskom području. 1.1.4.3. Građevinska područja Izgrađeni dijelovi građevinskog područja kreću se od 58,35% u Marijancima do 90,66% u Čamagajevcima. Gustoće naseljenosti kreću se od 3,51 st/ha u Brezovici do 10,43 st/ha u Bočkincima. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 58 S obzirom na navedeno i na saznanje da se s obzirom na tendencije pada broja stanovnika u planskom razdoblju očekuje daljnji pad broja stanovnika u naseljima u Općini, može se zaključiti da građevinska područja treba u principu smanjiti i pokušati gustoću naseljenosti približiti brojci od 15 st/ha koju je predložio PPO-BŽ. 1.1.4.4. Gospodarski potencijal Gospodarski potencijal Općine čine prirodni resursi, izgrađeni kapaciteti i radno sposobno stanovništvo. Najrasprostranjeniji prirodni resurs su poljoprivredne površine (84,4% u ukupnoj površini Općine) i to su gotovo u cijelosti obradive površine. Sama veličina poljoprivrednog prirodnog prostora daje Općini poljoprivredno obilježje. Primarna poljoprivredna proizvodnja nije međutim popraćena odgovarajućim (zapravo nikakvim) kapacitetima dorade i prerade. Zapravo, gospodarstvo je vrlo slabo razvijeno. Razloge je možda moguće tražiti i u naslijeđenom stanju, ali je isto tako bilo moguće koristiti različite poticajne mjere za razvoj poduzetništva. Prema tome, na području općine Marijanci ne postoje ograničavajući činitelji daljnjeg gospodarskog razvitka što se tiče resursa, prostora i ljudskog potencijala. Glavni gospodarski potencijal u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina je eksploatacija nafte i plina iz polja ''Štefkovica'', ''Sječe'' i eventualno ''Čamagajevci''. Riječ je o postojećim poljima i postojećoj proizvodnji koja će se nastaviti i u idućem razdoblju. Proizvodnja nafte je uglavnom konstantna dok se za proizvodnju plina očekuje i značajnije povećanje eksploatiranih količina uključenjem plinskog polja ''Sječe'' u sustav. 1.1.4.5. Promet a) Cestovni promet Prostorom Općine ne planiraju se novi prometni koridori i u planu su samo poboljšanja elemenata postojećih prometnica. Upravo je loše stanje lokalne cestovne mreže glavni ograničavajući element za budući prostorno-prometni razvitak promatranog prostora. Nemogućnost kvalitetnog pristupa rubnim prometnicama, koje su u funkciji povezivanja sa širim okruženjem, negativno utječe na gospodarske i demografske procese na tom prostoru. Zbog toga je primarni zadatak u okviru prometnog sustava rekonstrukcija i izgradnja potrebnih cestovnih prometnica, koje će osigurati minimalan komunalni standard u pogledu prohodnosti prostora. b) Pošta i telekomunikacije Poštanski promet Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka. Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 59 Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske, što se odnosi i na općinu Marijanci. S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine što omogućuje ugrađena suvremena oprema i priključenje na informatički sustav. Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika. U voznom parku HP još ima starijih vozila koja treba zamijeniti novim kako bi se omogućio brži i sigurniji prijevoz. Telekomunikacije Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj. Izgrađena kabelska mjesna telekomunikacijska mreža također omogućava dogradnju i priključenje novih korisnika što se odnosi na nepriključena dva manja naselja. Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga. Nema izgrađenih baznih postaja pokretnih telekomunikacija, te pokrivenost područje Općine ne zadovoljava. Izgrađeni objekti Odašiljača i veza d.o.o. "Kapavac" i "Osijek" pokrivaju cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRT-a i lokalnih postaja. Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV programa. 1.1.4.6. Energetika a) Plinoopskrba Stanje sustava za transport plina, dakle magistralni plinovodi i MRS-Marijanci u potpunosti zadovoljavaju sadašnje i planirane potrebe. Procjenom stanja proizvodnje ugljikovodika i plinoopskrbe na području općine Marijanci može se zaključiti da su perspektive za razvoj dobre. U proizvodnji nafte iz 4 proizvodne bušotine naftnog polja "Štefkovica" planira se u 2003. godini proizvodnje 2.730 Mg (t), dok se u 2004. godini očekuje proizvodnja 2.640 Mg (t). Ovaj mali pad godišnje proizvodnje može biti nagovještaj postupne istrošenosti nalazišta, međutim dobiveni parametri neke od 13 mjernih bušotina možda pokažu mogućnost nastavka proizvodnje (npr. sekundarnim metodama). Ako ubrojimo istražne bušotine na naftnom polju "Čamagajevci" izgledi za nastavak proizvodnje nafte u sljedećem planskom razdoblju su dobri. Kaptažni plin se proizvodi na naftnom polju "Štefkovica". U pripremi je proizvodnja iz 3 proizvodne bušotine plinskog polja "Sječe", i to u 2003. godini proizvodnja od 9.000.000 m³, dok se u 2004. godini očekuje 53.250.000 m³. Dakle i u proizvodnji plina mogućnosti su dobre. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 60 Izgrađeni sustav za distribuciju plina na području općine Marijanci je dobar i vodi do potrošača svih naselja Općine. Plinoopskrbni sustav je tako koncipiran i dimenzioniran da omogućava proširenje mjesnih mreža i povećanje potrošnje ne samo naselja Općine nego i naselja susjednih općina priključenih na distribucijsku plinovodnu mrežu čija je glavna napojna točka za ovo područje MRS-Marijanci. b) Elektroenergetika Procjenjuje se da stanje postojeće elektroenergetske mreže na području Općine zadovoljava sadašnje potrebe na prijenosnoj razini, a ne zadovoljava na dijelu distribucijskih naponskih razina. Zbog procesa urbanizacije, razvoja i osuvremenjavanja, neophodna je dogradnja na većini distribucijskih razina. Dinamiku razvoja uvjetovati će financijske mogućnosti. Nadzemni dalekovod prijenosa električne energije naponske razine 110 kV, koji samo prolazi sjevernim dijelom područja Općine, zadovoljava sadašnje i buduće potrebe. Stanje elektroenergetske mreže za distribuciju električne energije nije ravnomjerno, te ne zadovoljava na svim naponskim razinama. Na 35 kV naponskoj razini nadzemni dalekovodi, koji prelaze preko sjevernog dijela Općine zadovoljavaju sadašnje i buduće potrebe. TS 35/10(20) kV za sada zadovoljava potrebe za električnom energijom, a moguće su u slučaju potrebe zamjene transformatora s transformatorima veće instalirane snage. Na 10(20) kV naponskoj razini stanje mreže je dobro. Magistralni nadzemni 10(20) kV dalekovodi u potpunosti zadovoljavaju dimenzijama i izvedbom sadašnje i buduće potrebe. Međutim, unutar građevinskih područja naselja Općine potrebno je izgraditi podzemne 10(20) kV kabelske dalekovode za povezivanje postojećih i budućih trafostanica. Broj trafostanica i instalirane snage transformatora više ne zadovoljavaju u potpunosti ni sadašnje potrebe, a za razvoj se treba izvršiti zamjena transformatora s transformatorima veće instalirane snage, a po potrebi i izgraditi nove. Stanje niskonaponske 0,4 kV mreže koja je izgrađena na krovnim stalcima s golim vodičima, stara je i dosta oštećena te više ne može svim potrošačima dovoditi kvalitetnu električnu energiju, jer na krajevima izvoda dolazi do većih padova napona. Stoga je potrebna izgradnja nove i rekonstrukcija dijelova postojeće niskonaponske mreže. Javna rasvjeta u većini ulica naselja općine Marijanci ne zadovoljava suvremeni standard kakav je već postignut u nekim naseljima Županije. 1.1.4.7. Vodnogospodarstvo Stanje vodnog gospodarstva je takvo da nije niti jedno njegovo područje u potpunosti i na zadovoljavajući način riješeno. Prostor je u malom obimu (malom površinom), ugrožen od poplavnih voda rijeke Drave, javnim vodoopskrbnim sustavom nisu obuhvaćeni stanovnici, jer sustava nema pa se pučanstvo opskrbljuje vodom na neodgovarajući način. Sustavi za odvodnju otpadnih voda ne postoje kao što ne postoje ni uređaji za pročišćavanje zagađenih voda u naseljima. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 61 a) Vodoopskrba Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vrši se iz lokalnih, individualnih, kopanih ili bušenih bunara. Ovim građevinama najčešće je zahvaćen prvi vodonosni horizont najviše podložan onečišćenju s površine. Ovo osobito dolazi do izražaja kod poljoprivrednih područja, kao što je to općina Marijanci gdje upotreba gnojiva i ostalih kemijskih sredstava potencira zagađivanje. Također neriješeno pitanje odvodnje dodatno ugrožava vode. Sve navedeno nameće zaključak kako stanje u opskrbi vodom nije zadovoljavajuće. Budući razvoj vodoopskrbe moguć je jer je na području susjednih općina pronađena voda odgovarajuće kakvoće i dovoljne izdašnosti što omogućava rješavanje ovog pitanja izgradnjom grupnih i regionalnih sustava vodoopskrbe. b) Odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda Stanje odvodnje na području općine Marijanci nije zadovoljavajuće. Odvodni sustavi ne postoje, a otpadne vode se ispuštaju bez pročišćavanja. Ovakvim načinom rješavanja ugrožene su podzemne i površinske vode, tlo i time posredno biljni i životinjski svijet i ljudi. Tek izgradnjom odvodnih sustava otpadnih, sanitarnih i ostalih zagađenih voda omogućit će se svim stanovnicima te ostalima odvođenje njihovih otpadnih i sanitarnih voda do mjesta gdje će se one čistiti prije upuštanja u recipijent. c) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje Izgrađena mreža kanala melioracijske odvodnje te ostali elementi sustava odvodnje dobra su osnova za daljnja poboljšanja a time i za poboljšanje produktivnosti tala Općine. Međutim, nedostatak vode u ljetnim danima na ovim prostorima ograničava proizvodnju. Poljoprivredna tla mjestimice imaju potrebu za hidrotehničkim i agrotehničkim uređivanjem nakon čega bi bila pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivredno zemljište uređivano je u prethodnim razdobljima izvođenjem radova kao što su komasacija, izgradnja mreže otvorenih kanala, uređivanje odvodnika i izgradnja drenažnog sustava. Danas radi nedovoljnih sredstava sustavi se nedovoljno održavaju pa u stanju kakvom jesu ne udovoljavaju kriteriju optimalno korištenje i za kvalitetno reguliranje režima voda-zrak u tlima. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 62 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija U osnovnim ciljevima PPPO-BŽ razvoj naselja se usmjerava na sljedeći način: - uspostaviti realan policentričan model prostornog razvitka sa snažnijom afirmacijom srednjih i malih gradova, te poticati razvoj središnjih naselja s funkcijama prema stupnju centraliteta, osobito u područjima rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti između naselja i na područjima izvan glavnih prometno-razvojnih koridora, - unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom infrastrukturom, - provoditi mjere za usporavanje rasta velikih gradova uz osnaživanje mreže srednjih i manjih gradova kao i lokalnih središta radi stvaranja uvjeta za kvalitetan razvoj na svim područjima, - usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima već izgrađenog i korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na svim, osobito depopulacijskim područjima, - iskoristiti raspoložive i nedovoljno učinkovite potencijale prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke (postojeće radne zone, središnja naselja, turistički kompleksi i drugo), - revitalizaciju ruralnih krajeva provoditi aktivnom i pasivnom sanacijom te povezivanjem ruralnih i urbanih gospodarstava te tako osnažiti pojedina područja i ublažiti depopulaciju, - preobrazba ruralnih područja treba se temeljiti na revitalizaciji. 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava Cestovni i riječni promet Prometne građevine od važnosti za Županiju su sljedeće: - Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima • mreža županijskih cesta Poštanski promet Na području općine Marijanci u poštanskoj djelatnosti ima građevina od županijskog značaja to su PU, ali nisu planovima razvoja predviđene nove građevine županijskog značaja. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 63 Telekomunikacije Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Marijanci određen je "Srednjoročnim planom razvoja telekomunikacija za razdoblje od 1996. do 2000. godine" te Dugoročnih planova za početak 21. stoljeća. U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog područja Općine, te sustavima novih generacija. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina Ciljevi razvoja županijskog značaja identični su s ciljevima razvoja od državnog značaja, koji je usklađen sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske. Za područje općine Marijanci to znači nastavak istraživanja ugljikovodika, te u slučaju pronalaska novih ležišta izgraditi optimalne cjevovodne sustave za transport nafte i plina. Elektroenergetika Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći: - povećati proizvodnju električne energije, osigurati potrebne količine električne energije, dograditi prijenosnu mrežu, razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača, uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva. Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je: - podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes. Vodnogospodarstvo Ciljevi razvoja u oblasti vodnogospodarstva su identični ciljevima regionalnog, državnog i međunarodnog značenja. Posebnosti se izdvajaju u segmentu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda. Ciljevi razvoja županijskog značenja u oblasti vodoopskrbe su: - ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika županije i - dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo. Strateški je interes Županije i Općine zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i potrebno zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode kvalitete podobne za vodoopskrbu, a ostali prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 64 zaštititi resursi vode dovoljnih količina i podobne kvalitete. Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je spajanje vodoopskrbnih sustava. Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada sustava kojim bi bila obuhvaćena naselja Općine. Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u općinskom središtu-naselju Marijanci, a zatim i u naseljima s značajnim izvorima zagađenja te svim ostalim naseljima. Formiranjem sustava odvodnje nužno se nameće i izgradnja odgovarajućeg uređaja za čišćenje vode. 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije i općinu Marijanci mogu se izdvojiti sljedeći: - očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma, sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura, zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine. Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda. Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine. Pri tome treba: - svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne funkcije šuma, kontinuirano pratiti stanje šuma, šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva razvijati kao čistu industriju, poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije. Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom obnovljive resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljoprivrednu svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru. Na osnovi navedenog treba poduzeti sljedeće: - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava, pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na oštećenje zemljišta, usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 65 Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije "održivog razvitka" u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda. U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju višenamjensko korištenje, pa uz osnovnu funkciju, osiguravaju zahvate za industriju, za sustave za navodnjavanje, za opskrbu vodom te pružaju mogućnosti za turističko-športsko-rekreacijske aktivnosti. 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske pa i Županije su: - učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života, razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja, usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim i svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno, sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje. Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupku planiranja što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja). Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećen treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu. Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora. Prilikom usklađenja interesa korištenja prostora treba uzeti u obzir pojačan interes za ulaganja u određenim prostorima (prostor uz prometne koridore, zaštićene cjeline) te utvrditi stvarnu vrijednost i visoke standarde uređenja zemljišta koji će osigurati svrhovito korištenje i kvalitetno uređenje prostora. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 2.2. 66 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj Glavni demografski cilj je popraviti buduće demografske prilike na području Općine, kako bi demografska sastavnica postala čimbenik prihvatljivog i poželjnog cjelokupnog gospodarskog, društvenog i prostornog razvoja. Cilj je potaknuti demografske promjene koje bi se trebale očitovati u porastu nataliteta kako bi se zaustavilo prirodno odumiranje i zadržalo mlado stanovništvo u naseljima. Ovaj cilj je važan, budući se općina Marijanci nalazi u pograničnom području koje je od posebnog interesa za Državu. Postojeći demografski potencijal sa svojim karakteristikama i slaba gospodarska razvijenost, teško da će do kraja planskog razdoblja moći bitno popraviti demografsku sliku, a ono što se može predvidjeti je usporavanje negativnih procesa. Koliko će taj proces biti snažan i efikasan ovisi o vlastitim mjerama Općina i korištenju potencijalnih mjera koje omogućava Država. Procjenjuje se da će 2015. godine na području Općine živjeti 2.630 stanovnika, što bi bilo za 3% manje nego 2001. godine. Demografski razvoj po naseljima bit će različit u ovisnosti o mogućnostima koje proizlaze iz dosadašnjeg razvoja i strukturnih obilježja. PROCJENA BROJA STANOVNIKA PO NASELJIMA 2015. GODINE Tablica br. 30 Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Naselje Bočkinci Brezovica Čamagajevci Črnkovci Kunišinci Marijanci Marijanski Ivanovci Ukupno Općina: IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK Broj stanovnika 2015. god. 200 50 220 890 330 940 0 2.630 Struktura % 7,6 1,9 8,4 33,8 12,5 35,7 0 100,0 Procjenjuje se da će naselje Marijanski Ivanovci demografski odumrijeti. (Pored toga, u istočnom dijelu naselja je u realizaciji velika farma pilića, tako da se PPUOM predlaže da se provede postupak ukidanja Marijanskih Ivanovaca kao naselja.). Najmanje naselje će biti Brezovica s 50 stanovnika koja je isto tako na putu demografskog odumiranja. Stanovništvo će biti koncentrirano u dva naselja: Črnkovcima i Marijancima (69,5%). Pod pretpostavkom da se prosječna veličina kućanstava neće bitno promijeniti, stanovništvo Općine bi 2015. godine živjelo u 848 kućanstava. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 67 PROCJENA BROJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 2015. GODINE Tablica br. 31 Redni Naselje broj 1. Bočkinci 2. Brezovica 3. Čamagajevci 4. Črnkovci 5. Kunišinci 6. Marijanci IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK Prosječna veličina kućanstava 3,5 2,4 3,2 3,0 2,7 3,4 Broj kućanstava 58 22 70 298 123 277 Specifični kontingenti stanovništva za planiranje određenih kapaciteta građevina i sadržaja društvenih djelatnosti: 1. Odgoj i obrazovanje • dječji vrtić (3-5 god.) 93 djece Osnovno obrazovanje • • 2. I-IV razred V-VIII razred 134 djece 163 djece Sport i rekreacija • • • • • • • • 7-10 godina 11-14 godina 15-18 godina 19-24 godine 25-34 godine 35-44 godine 45-59 godina 60 i više godina 142 korisnika 163 korisnika 162 korisnika 197 korisnika 312 korisnika 433 korisnika 398 korisnika 607 korisnika 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Gospodarski aspekt Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine je povećanje razine gospodarske razvijenosti i putem osiguranja prostornih uvjeta za smještaj djelatnosti. To znači da treba postizati optimalno i racionalno korištenje prostora u proizvodne i lokacijske svrhe. Na toj osnovi posebni ciljevi su: - Postići bolje korištenje prirodnih resursa Poljoprivredno zemljište kao najrasprostranjeniji prirodni resurs potrebno je sačuvati i unaprijediti za osnovno korištenje. To se treba postići agrotehnološkim mjerama kao što je navodnjavanje, odvodnja te zaštitom od zagađivanja. Radi postizanja racionalnije proizvodnje potrebno je okrupnjavati seoske posjede budući će oni biti temelj poljoprivredne proizvodnje. Koristiti svo raspoloživo zemljište, a prema kvaliteti za odgovarajuću proizvodnju, znači uskladiti zahtjeve korištenja s održivim načinom korištenja. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI - 68 Poticati razvoj gospodarstva temeljenog na prirodnim resursima Primarnu poljoprivrednu proizvodnju treba dopuniti svim oblicima dorade i prerade putem razvoja prerađivačkih kapaciteta. Pri tome je cilj obnova obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u kojima bi na poduzetničkim osnovama bila zaokružena proizvodnja, prerada i seoski turizam. - Obnoviti i formirati gospodarske zone Gospodarsku zonu u Črnkovcima (bivša kudeljara) obnoviti i staviti u funkciju radi lociranja proizvodnih i uslužnih kapaciteta malog i srednjeg poduzetništva. Planira se i formiranje gospodarske zone u općinskom središtu, Marijancima. - Poticati razvoj poduzetništva Stimulirati razvoj poduzetništva mjerama iz nadležnosti Općine (osiguranjem zemljišta pod povoljnijim uvjetima i sl.) i koristiti poticajne mjere Države i Županije. 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Naselja Osnovni ciljevi razvoja naselja na području općine Marijanci propisani PPO-BŽ svedeni su na dvije osnovne postavke: - Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina. U tom cilju potrebno je: • • • - osnažiti mrežu srednjih naselja, osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, poticati gospodarsko jačanje lokalnih središta. Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije. U tom cilju potrebno je: • • • 2.2.3.2. u ruralnim naseljima koja se nalaze uz značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja, povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima. Društvena infrastruktura Imajući u vidu navedeno stanje u prostoru i već navedene ciljeve demografskog razvoja kao i razvoja naselja utvrđeni su slijedeći ciljevi razvoja društvene infrastrukture općinskog značaja: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI - - 69 razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva, podizanje i poboljšavanje standarda i kvalitete usluga koje društvena infrastruktura pruža stanovništvu, osiguravanje minimalnih uvjeta primarne zdravstvene zaštite s obzirom na planirani broj stanovnika s ciljem smanjivanja dnevnih migracija stanovništva, a kako je to propisalo Ministarstvo zdravstava u Mreži zdravstvenih djelatnosti ("Narodne novine'' br. 85/2002.) na temelju članka 35. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, osiguravanje kvalitetnijih uvjeta života i rada u predškolskim ustanovama, u oblasti osnovnog obrazovanja: poboljšavanje uvjeta rada postojećih građevina, u djelatnosti kulture razvijanje djelatnosti postojećih domova kulture i vatrogasnih domova s ciljem očuvanja tradicije i razvijanja kulturnih vrijednosti kod mlade populacije. Obzirom na trenutni pad broja stanovnika općine Marijanci, potrebno je uz pokretanje gospodarskog razvoja Općine, zaustaviti odumiranje pojedinih ustanova društvene infrastrukture te potencirati njihov razvoj kao osnovicu oživljavanja naselja Općine. 2.2.3.3. Prometna infrastruktura a) Cestovni promet Na nivou Općine ciljevi planiranog razvoja prometnog sustava su sljedeći: - izgradnja obilaznice naselja Črnkovci uređenje, rekonstrukcija ili izgradnja nekategoriziranih cesta koje su u funkciji izgrađenim zonama, izgradnja parkirališnog prostora, poboljšanje javnog autobusnog prijevoza u pogledu učestalosti linija, te uređenje ili izgradnja novih autobusnih stajališta, izgradnja pješačkih staza, uređenje uličnih profila u naseljima (uređenjem odvodnog sustava i zelenih površina). b) Poštanski promet Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće: - uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s budućim potrebama, uređenje eksterijera. c) Telekomunikacije Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog značaja. Osnovni cilj je dogradnja mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju. 2.2.3.4. Energetska infrastruktura a) Plinoopskrba Ciljevi razvoja općinskog značaja sadrže ciljeve razvoja županijskog značaja uz naglasak na razvoj plinoopskrbnog sustava na području Općine. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 70 Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava su omogućavanje kontinuiranog korištenja plina u svim naseljima Općine. b) Elektroenergetika Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog značaja, osobito u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći distribucijski elektroenergetski sustav. Ciljevi razvoja distribucijske mreže prvenstveno obuhvaćaju dogradnju i rekonstrukciju na dijelovima 10(20) kV. Pri dogradnji i rekonstrukcijama 10(20) kV mreže nadzemne dalekovode postupno zamjenjivati podzemnim kabelskim 10(20) kV dalekovodima i to unutar građevinskog područja i kontaktnih zona s građevinskim područjima, a gdje je potrebno i izvan građevinskog područja. 2.2.3.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i svih drugih korisnika dovoljnim količinama kvalitetne vode. Na razini Županije cilj je izgradnja Jedinstvenog regionalnog sustava vodoopskrbe. Na razini Općine ciljevi su izgradnja magistralnih dovodnih vodova do svakog naselja a zatim i dogradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune izgrađenosti, funkcionalne zaokruženosti i ukupnog opsega korištenja. Nakon zaokruživanja izgradnje ove prve faze razvoja treba težiti povezivanju sa susjednim vodoopskrbnim sustavima, a zatim i izgradnji jedinstvenog vodoopskrbnog sustava. b) Odvodnja otpadnih voda Istovremeno s razvojem vodoopskrbe poželjno je razvijati sustave za odvođenje sanitarnih, otpadnih i oborinskih voda. Među ciljevima zaštite voda od zagađivanja u planovima višeg reda su očuvanje kvalitete voda koje su još čiste i zaustavljanje trenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda. Stoga je u ostvarivanju toga cilj potpuna izgradnja Javnog odvodnog sustava u svim naseljima Općine, izgradnja spojnih vodova između naselja i sudjelovanje u izgradnji uređaja za pročišćavanje. c) Uređenje vodotoka i voda Osnovni cilj je uređenje svih voda do stupnja pogodnog za kvalitetno korištenje vodnih površina. d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje Ciljevi u ovoj oblasti su uređivanje mreže detaljne odvodnje do stupnja koji će omogućiti pravodobnu odvodnju suvišnih voda s melioracijskih površina, te zatim održavanje postignutog stupnja uređenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 71 Obzirom da je stabilna proizvodnja jedino moguća ukoliko se kulturama osigura dovoljna količina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za navodnjavanje uz uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja. 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi: - Optimalno korištenje građevinskog područja U tom cilju potrebno je: • • • - Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja • • - postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama, usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom. očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina graditeljskog nasljeđa, zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti. Osiguranje zdravog okoliša U tom cilju potrebno je: • • • utvrditi stanje okoliša u naseljima, poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja, planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja. 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja Na osnovi preporuka za oblikovanje građevinskih područja i ciljeva za racionalno korištenje i zaštitu prostora u naseljima iz PPO-BŽ, te analize i ocjene postojećih građevinskih područja, utvrđeni su slijedeći ciljevi za utvrđivanje građevinskih područja u Općini: - postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije primjerene potrebama, povećanje gustoće naseljenosti, usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom, obuhvatiti granicama građevinskog područja lokaciju povremenog stanovanja ''Legnja''. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 72 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture U općinskom sastavu naselja cilj je postići dobro strukturiran policentričan sustav, a uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom. U smislu uređenja naselja osnovni ciljevi su: - razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine, osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj, poboljšati unutarnju organizaciju naselja. U tom cilju potrebno je: • • • • - planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji), razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim potrebama, osigurati prostore za zelenilo, šport, rekreaciju i zajedničke potrebe. Podići razinu komunalne opremljenosti U tom cilju potrebno je: • • • • • • • • rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona, izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama, dograditi telekomunikacijsku mrežu, što obuhvaća i bazne postaje u skladu s porastom potreba, dograditi plinovodnu mrežu kako bi se omogućilo lakše priključenje što većeg broja korisnika, rekonstruirati i dograditi distribucijsku elektroenergetsku mrežu na 10(20) kV, a na 0,4 kV naponskoj razini, radi zadovoljavanja propisanih standarda, potrebna je izgradnja nove NN mreže, izgraditi kvalitetnu i suvremenu javnu rasvjetu u svim ulicama naselja, izgraditi vodoopskrbnu mrežu u svim naseljima, izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 73 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE Osnova za planiranje i usklađivanje prostora razvoja općine Marijanci utvrđena je PPO-BŽ. Prostorno-razvojna struktura Županije definirana je razvojem mreže naselja, infrastrukturnim sustavima, poljoprivrednim površinama, šumskim područjem, te vodnim površinama. Dominantnu ulogu u organizaciji prostornog razvoja Općine čini Županijska razvojna osovina sjevernog podravskog pravca razvoja Osijek-Valpovo-Belišće-D. Miholjac, koja je treća po značaju u Županiji. Ova razvojna osovina presijeca sjeverni dio Općine, a na nju se veže sustav županijskih cesta Općine. Položaj općine Marijanci u prostoru Županije je povoljan budući da se nalazi u njenom sjeverozapadnom dijelu, u užem utjecajnom području D. Miholjca, Belišća, Valpova i Našica kao manjih regionalnih središta. U županijskom sustavu središnjih naselja, naselje Marijanci je svrstano u veće lokalno (inicijalno razvojno) središte, dok su: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišnici i Marijanski Ivanovci ostala naselja koja nisu svrstana u PPO-BŽ. Prostor Općine predstavlja tipičnu akumulacijsku nizinu, kojom najvećim dijelom dominira poljoprivredno zemljište, a znatno manje područje čini šumsko zemljište, te oboje čine dio resursne osnove područja Županije. Gospodarska struktura Županije određena je korištenjem prirodnih resursa, korištenjem postojećih kapaciteta, te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po ekonomskim i tržišnim kriterijima. Gospodarski razvitak predstavlja integralni dio ukupnih razvojnih procesa koji će se odvijati na županijskom prostoru. Budući da je postojeći razmještaj gospodarskih kapaciteta na županijskom području neravnomjeran i, moglo bi se reći neracionalan, trebalo bi u tom smislu ostvariti značajnije poboljšanje. Činjenica da gospodarski razvitak utječe na demografska kretanja, trebalo bi se kroz razmještaj gospodarskih kapaciteta iskoristiti za stabilizaciju demografskih tijekova. Temelj prostornog razvoja Općine čini valorizacija prirodnih resursa: poljoprivrednih površina, šumskih površina i vodenih površina, te izgrađenih struktura: naselja i infrastrukture. Okosnicu gospodarskog razvoja će činiti malo i srednje poduzetništvo na korištenju resursa u obliku proizvodnje te usluga. Općina će se svojim planiranim gospodarskim razvojem uklopiti u prostorno-gospodarski model Županije putem nove gospodarske zone u Marijancima. Na temelju razvojnih opredjeljenja te ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora županijskog značaja planiran je razvoj prostornih struktura Općine. U izradi plana polazi se od utvrđenih prostornih osobitosti, problema, ograničenja i mogućnosti prostornog razvoja. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 3.2. 74 ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA Organizacija, namjena i korištenje prostora Općine temelje se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja. Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine naselja, poljoprivredno i šumsko zemljište te infrastruktura. Osovinu razvoja Općine čini prostor uz državnu cestu D34 na kojoj su Črnkovci. Na nju se južno veže županijska cesta Ž 4049 na kojoj su Marijanci s gospodarskom zonom. Na ovu cestu se južno veže lokalna cesta L 44020 koja objedinjuje južni prostor Općine. Najveći dio Općine je namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji te šumarstvu. U PPUOM su definirane površine osnovne namjene: poljoprivredno zemljište, šume i vode koje su strukturirane u odnosu na vrste, vrijednosti i način korištenja. PPUOM dio površina namjenjuje se za izgradnju naselja, povremenog stanovanja, proizvodnoposlovne zone i groblja, koje su definirane kao građevinska područja. Prostor namijenjen za razvoj infrastrukture prikazan je linijski, a objekti simbolima. Na kartografskom prikazu br. 1., u mjerilu 1:25.000 prikazano je korištenje i namjena prostora Općine. U okviru utvrđenih građevinskih područja na kartografskim prikazima u mjerilu 1:2.880 i 1:4.000 prikazane su izgrađene površine i površine za novu buduću izgradnju. 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Prema službenim podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Donji Miholjac, površina općine Marijanci iznosi 6.566,38 ha. PPUOM izrađena je na topografskoj karti mjerila 1:25.000 dobivenoj od Državne geodetske uprave i računalnim očitanjem površine Općine sa spomenute karte je ustanovljeno da površina općine Marijanci iznosi 6.577,66 ha, dakle ona je veća za 11,28 ha u odnosu na podatak Područnog ureda za katastar Donji Miholjac. Iskazi prostornih pokazatelja za namjenu površina u Planu se baziraju na ukupnoj površini Općine od 6.577,66 ha. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Tablica br. 32. Red. broj OZNAKA na kartograf. prikazu NAMJENA POVRŠINA UKUPNO (ha) Ukupno 1. 1.1. 313,25 GRAĐEVINSKA PODRUČJA Izgrađeni dio GP Građevinska područja naselja Ukupno 227,39 GP Izgrađeni dio GP 1.2. Građevinska područja povremenog stanovanja ''Legnje'' Ukupno Izgrađeni dio GP stan/ha 253,87 211,47 GP1 3,62 3,62 8,39 ha/stan PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 1.3. Građevinsko područje proizvodno-poslovne zone Črnkovci 1.4. Groblja 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 3. 75 Ukupno Izgrađeni do GP 52,40 10,53 Ukupno IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Površine za iskorištavanje energetskih sirovina Površine za iskorištavanje geotermalne vode Ostale površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Rekreacijsko područje Izgrađeni dio GP Ukupno 3,36 + E1 1,77 2.739,38 E2 - E3 - R - 1) 3.1. POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE-OBRADIVO Osobito vrijedno obradivo tlo P1 - 3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 2.684,80 3.3. Ostala obradiva tla P3 2.475,46 4. 4.1. ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE Gospodarske šume Š1 798,35 4.2. Zaštitne šume Š2 - 4.3. Šume posebne namjene OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE VODNE POVRŠINE Š3 - 5. 6. Ukupno Ukupno Ukupno ŠZ Ukupno _____ 6.1. Vodotoci 6.2. Jezera _____ - 6.3. Akumulacije _____ 83,90 6.4. Retencije ____ - 6.5. Ribnjaci ____ - 7. 5.160,26 1,96 798,35 0,30 130,82 0,05 100,61 0,04 74,37 0,03 6.577,66 2,50 16,71 OSTALE POVRŠINE 7.1. Posebna namjena 7.2. Promet 7.3. Deponija komunalnog otpada 7.4. Sajmište 8. - Ukupno OPĆINA UKUPNO ____ N - ____ 74,37 OK - S - IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK Napomena: Površine navedene u tablici br. 32. utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" u mj. 1:25.000 i br. 4.A-4.G "GRAĐEVINSKA PODRUČJA" u mj. 1:4.000 i 1:2.880. 1) Ove površine su računate u: - 3.2.1.1. ostala obradiva tla, gospodarske šume, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene, vodotoci (Vučica), građevinska područja (Brezovica). Struktura površina Ukupna površina Općine strukturirana po namjeni i prikazana na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora", načinjena je u skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" (NN, br. 106/98.). PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 76 Kvantificirani pokazatelji za kategorije osnovne namjene sa spomenutog kartografskom prikaza se ne mogu uspoređivati s podacima Katastra. Struktura površine Općine je sljedeća: 1. Građevinska područja ukupno 313,25 ha (4,76% površine Općine) 2. Površine isključivo osnovne namjene - Poljoprivredne površine 5.132,35 ha (78,03% površine Općine), - Šume 798,35 ha (12,19% površine Općine). 3. Vodne površine 100,61 ha (1,53% površine Općine) S obzirom da je građevinsko područje višenamjensko, unutar njega neizgrađeni dio su poljoprivredne površine (vrtovi, voćnjaci i sl.) do trenutka dok se ne izgrade, odnosno prenamjene. 3.2.1.2. Građevinska područja Za postojeće granice građevinskog područja šest naselja općine Marijanci korištene su namjene površina koje su u okviru PP(B)O Donji Miholjac izrađene za ta naselja. Ove granice su preispitane te utvrđene nove sukladno osnovnim smjernicama propisanim PPO-BŽ. Nove granice građevinskih područja utvrđene su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po kriterijima Odredaba za provođenje PPO-BŽ koji definira maksimalnu površinu građevinskih područja. Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva. Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene su planirane granice građevinskih područja: naselja, povremenog stanovanja ''Legnje'', proizvodnoposlovne zone Črnkovci i groblja. a) Građevinska područja naselja PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Tablica br. 33 Izgrađeni dio Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. NASELJE Bočkinci Brezovica Čamagajevci Črnkovci Kunišinci Marijanci Ukupno: Površina (ha) 24,05 16,80 26,29 78,95 29,67 78,11 253,87 IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK ha 19,89 13,54 25,13 65,43 23,81 63,67 211,47 % 82,70 80,60 95,59 82,88 80,25 81,51 80,11 Procijenjeni broj stanovnika 2015. god. 200 50 220 890 330 940 2.630 Procijenjena gustoća naseljenosti 2015. g. (st/ha) 8,32 2,98 8,37 11,27 11,12 12,03 10,36 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 77 DOKAZNICA DIMENZIONIRNAJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 19,89 24,86 24,86 24,05 0,97 BREZOVICA 78 13,54 0,17 50 - 28 0,00 13,54 16,93 16,93 16,8 0,99 ČAMAGAJEVCI 266 25,13 0,09 220 - 46 0,00 25,13 31,41 31,41 26,29 0,84 ČRNKOVCI 889 65,43 0,07 890 1 0,07 65,50 81,88 81,88 78,95 0,96 KUNIŠNICI 343 23,81 0,07 330 - 13 0,00 23,81 29,76 29,76 29,67 1,00 MARIJANCI 935 63,67 0,07 940 5 0,34 64,01 80,01 80,01 78,11 0,98 2715 211,47 0,08 2630 - 85 0,41 211,88 264,86 264,86 253,87 0,96 Porast broja stanovnika Naselje UKUPNO: Površina planiranog građ.područja (ha) 0,00 Maksimalna dopuštena povr.građ. područja -4 UKUPNO +25% 200 UKUPNO-Površina izgrađ. područja+površina za planirano povećanje broja stanov. (ha) 0,10 Površina za planirano povećanje broja stanovnika (ha) 19,89 Planirani broj stanovnika 204 Površina izgrađ. područja/broj stanovnika 2001. (ha/st.) Površina izgrađ. područja (ha) BOČKINCI Centralitet naselja Broj stanovnika 2001. Površina plan.građ.područja/max. dopuštena površina građ.podr. Tablica br. 34. IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK Popis stanovništva 2001. god. b) Građevinsko područje povremenog stanovanja ''Legnje'' U krajnjem sjeveroistočnom dijelu Općine, uz Dravu na lokaciji ''Legnje'', gdje je već započela izgradnja građevina povremenog stanovanja, planira se građevinsko područje povremenog stanovanja, površine 3,62 ha. c) Građevinsko područje proizvodno-poslovne zone Črnkovci U istočnom dijelu Črnkovaca (obuhvaća uglavnom bivšu kudeljaru) formirano je građevinsko područje proizvodno-poslovne zone na površini od 52,40 ha, s izgrađenim dijelom od 10,53 ha. d) Građevinska područja groblja Za četiri naselja u Općini utvrđena su građevinska područja. To su građevinska područja groblja: naselja Bočkinci od 0,47 ha s izgrađenim dijelom od 0,22 ha; naselja Brezovica od 0,58 ha s izgrađenim dijelom od 0,11 ha; naselja Čamagajevci od 0,52 ha s izgrađenim dijelom od 0,31 ha, te naselja Marijanci od 1,79 ha s izgrađenim dijelom od 1,13 ha. 3.2.1.3. Poljoprivredno zemljište Poljoprivredno zemljište kao izuzetno vrijedan resurs mora se koristiti i racionalno i ekonomično. U tom cilju, temeljem podataka iz katastra, utvrđeno je da se na prostoru općine Marijanci nalaze tla pogodna za poljoprivredno korištenje i to u kategorijama: - vrijedna obradiva tla, ostala obradiva tla. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 78 Ucrtavanjem svake od ovih kategorija tala i njihovom izmjerom provedenom pomoću računara utvrđeno je da se na prostoru Općine vrijedna obradiva tla zauzimaju 2.684,80 ha, a ostala obradiva tla 2.475,46 ha. Sve ostale površine pripadaju kategoriji kompozitnih tala. Navedene kategorije i granice prostiranja prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Osijek, ispostava D. Miholjac, na prostoru Općine zastupljeno je ukupno 4.383 ha obradivih površina. Od toga, u strukturi vlasništva, privatno zemljište zauzima 2.201 ha, odnosno ima udjel od 50,2% u ukupnim obradivim površinama Općine. Vrijedna obradiva tla moraju se dobrim gospodarenjem štititi od neracionalnog korištenja (neodgovarajućeg širenja naselja, izgradnje prometnica i ostale infrastrukture). Neobrađeno plodno zemljište potrebno je privesti svrsi i namijeniti ga za proizvodnju hrane, uz uvažavanje ekoloških kriterija kao i postulata održivog razvoja. Značajna mjera poboljšanja tala je izvođenje hidromelioracijskih zahvata s ciljem kvalitetne regulacije vodozračnog režima. U ove aktivnosti uključeno je kompletno vodnogospodarsko uređenje od segmenta branjenja do štetnog djelovanja voda do segmenta korištenja voda i vodnih resursa (navodnjavanje). Poznata je činjenica da se problemi zaštite tla sve više zaoštravaju, a glavni su razlozi povećanje stanovništva, brzi razvoj poljoprivrede (naročito u zapadnoj Europi, odakle se širi i prema drugim državama pa i našoj), te industrijalizacija, koja je pored poboljšanih uvjeta života gradskog stanovništva, uzrokovala i brojna oštećenja tla i prirodnog okoliša. Sljedeća opasnost degradacije je opasnost od kemijskih polutanata, a ona prijeti podzemnim vodama od nitrata i pesticida na poljoprivrednim površinama. Zaštita od ovih zagađenja treba se provoditi racionalnom uporabom kemijskih preparata na svim površinama gdje se koriste odnosno usmjeravanjem upotrebe samo na površine koje imaju potrebu za ovakvim vidom poboljšanja prinosa. Poljoprivredna proizvodnja područja Općine odvija se na dvije razine: razina poljoprivredne proizvodnje koju organizira "društveni sektor" i razina poljoprivredne proizvodnje na individualnim parcelama. Kako prirodni potencijal područja u smislu proizvodnje nije posve iskorišten, to postoje dobre osnove za njegovo bolje korištenje. Osobito se to odnosi na bolje uređivanje vodozračnih odnosa dovođenjem sustava melioracijske odvodnje privatnih vlasnika na višu razinu, čime se znatno povećavaju i proizvodne mogućnosti tala. Budući je zanimanje za zdravu hranu sve veće, a za proizvodnju prema ekološkim načelima postoje svi preduvjeti, razvoj poljoprivredne proizvodnje treba usmjeriti toj proizvodnji. Proizvodnja će se organizirati u prvo vrijeme na manjim površinama s uređenim odnosima vodazrak. Površine s ekološkom proizvodnjom postupno treba povećavati do njihovog optimuma. 3.2.1.4. Šumsko zemljište Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete očuvanja, zaštite i razvoja. Na prostoru općine Marijanci zastupljene su samo gospodarske šume dok šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske) na prostoru Općine nisu prisutne. Gospodarske šume (državno vlasništvo) prostiru se površini od 851,49 ha. One se organizacijski nalaze na području gospodarske jedinice "Lacić-Gložđe". Šumama gospodari šumarija Koška. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 79 Za gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon kojeg perioda se izrađuje nova. Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko zemljište općine Marijanci moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito Zakonom o šumama. Osnovni ciljevi gospodarenja ovim šumama su: osiguranje postojanosti ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma te napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal. U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma. Planirane aktivnosti šumarstva na području Općine su: - na neobraslim šumskim površinama vršit pošumljavanje i to, domaćim autohtonim vrstama, Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta koje nije pogodno za druge namjene. Šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu treba gospodariti na način koji je sukladan gospodarenju šumama u vlasništvu Države. U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja. Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromjenjene uvjete. Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda, preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere poput avio zaprašivanja ako nisu nekim drugim razlozima zabranjeni. 3.3. NASELJA Postojeću mrežu naselja Općine čini 7 naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci, Marijanci i Marijanski Ivanovci. Naselje Marijanski Ivanovci je prema popisu stanovništva 2001. godine imalo 4 stanovnika i prema demografskoj procjeni do kraja planskog razdoblja će odumrijeti. Ovo naselje nema definirano građevinsko područje, a u istočnom dijelu naselja je u realizaciji farma za 150.000 pilića, koja prema Odredbama za provođenje PPUOM ne može biti u građevinskom području. Prema tome, PPUOM se predlaže da se provede postupak ukidanja Marijanskih Ivanovaca kao naselja. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 80 Budući je broj stanovnika 2001. u odnosu na 1991. godinu u opadanju zbog općeg pada nataliteta PPUOM kao i PPO-BŽ planira uglavnom smanjenje građevinskih područja 6 planiranih naselja, te teži povećanju gustoće naseljenosti. PPUOM preuzima sustav središnjih naselja utvrđen PPO-BŽ gdje su jedino Marijanci svrstani u kategoriju: - veće lokalno (inicijalno razvojno) središte Sljedeća naselja nisu svrstana u PPO-BŽ: - ostala naselja Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci i Kunišinci. Planirani sustav središnjih naselja trebao bi pokrenuti procese usmjerene ka: - uravnoteženoj prostornoj raspodjeli stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija na području Općine, uravnoteženom razvoju središnjih funkcija, i povećanju stupnja urbane opremljenosti i razvijenosti. Osnovnu funkciju naselja čini stanovanje, koje je ujedno najveći korisnik prostora. Prateće funkcije stanovanja su: radne djelatnosti, usluge, opskrba, obrazovanje, zdravstvene i socijalne djelatnosti, te rekreacijski sadržaji. Za sve ove funkcije je ostavljena sloboda izbora lokacije unutar građevinskog područja naselja, uz poštovanje međusobnih veza, gravitacijskih odnosa i kompatibilnosti pojedinih funkcija. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 3.4. 81 PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti S obzirom na kvalitetu i rasprostranjenost gotovo cijeli prostor Općine će biti i u budućnosti poljoprivredni proizvodni prostor. Dakle dominantni pravac razvoja gospodarstva će i dalje biti poljoprivreda (ratarstvo i stočarstvo). Građevine u funkciji intenzivne ratarske i stočarske proizvodnje bit će moguće graditi prema kriterijima i uvjetima iz PPUOM. Formirat će se centar za poduzetništvo putem kojeg će Općina pomoći i omogućavati razvoj prerađivačkih i uslužnih djelatnosti. Ovo će posebno biti značajno za Općinu radi stimulacije mladih ljudi da ostanu u svojim naseljima i budu nositelji razvitka Općine. U kontekstu ovih razmatranja značajno je planirano formiranje gospodarske zone na oko 9,0 ha u južnom dijelu Marijanaca, uz lokalnu cestu L 44020, te proizvodno-poslovna zona u Črnkovcima. 3.4.1.2. Turizam Područje općine Marijanci kao dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, ima mogućnosti za razvoj turizma na svom području, a u okviru ukupnog gospodarskog razvoja. Mogućnosti takvog razvoja oslanjaju se na buduće pravce razvoja ove djelatnosti, u kojima se zalaže za ravnomjerniji turistički razvitak svih turističkih potencijala, te kroz aktivniji pristup kontinentalnom turizmu i turističkom prostoru na razini 4 Države i Županije, a sadržanom u strateškim dokumentima razvoja turizma i prostornog 5 uređenja Bogatstvo i raznolikost resursa, te njihova relativno dobra očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti pojedinih turističkih prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnove su planiranog razvoja kontinentalnog turizma na području Županije,6 ali i Općine. Na temelju navedenih polazišta budući turistički razvoj Općine bit će moguće razvijati na valorizaciji prirodnih resursa Općine, a koje čini nizinski i agrarni krajolik, vodotoci i druge vodne površine, prirodni vegetacijski prostor, manje šumske površine relativno očuvanog ekološkog sustava biljnih zajednica, te fonda divljači. Međutim, kao značajan potencijal u budućem razvoju turizma treba istaknuti ruralna obilježja prostora Općine, a koje je potrebno aktivirati na ovom području, te kroz razvitak različitih oblika ruralnog turizma oživjeti ukupan gospodarski razvoj, kroz oživljavanje i aktiviranje seoskog gospodarstva, te njegovo uključivanje u turistički razvoj. U tom smislu potrebno je uključivati seoska gospodarstva u turizma, kroz razvijanje dopunskih djelatnosti takvog gospodarstva, kroz mogućnosti pružanja usluga turistima (smještaja u okviru svog gospodarstva, pružanje usluga i hrane i pića iz vlastite proizvodnje, a kroz poticanje razvitka ekološke poljoprivrede u okviru osnovne djelatnosti seoskog gospodarstva), kao i mogućnosti drugih oblika boravka i rekreacije u okviru seoskog gospodarstva (sudjelovanje u obavljanju radova na seoskom gospodarstvu-berba, žetva i sl., te različite rekreacijske aktivnosti-jahanje, vožnja seoskom zapregom i sl.). Ovakav oblik uključivanja seoskog gospodarstva u turizam znači njegovu dopunsku djelatnost i takvi oblici turizma nemaju odlike masovnosti, te su i zbog toga pogodni za ovo područje, a samim tim su u funkciji očuvanja i 4 Razvojna strategija hrvatskog turizma Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja RH, 1997. 6 Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije-Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002. 5 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 82 zaštite prostora, kako njegovih prirodnih vrijednosti tako i drugih posebnosti određenog prostora (kulturno-povijesne, graditeljske baštine, folklornih i tradicijskih elemenata itd.). Budući razvoj turizma na području Općine može se temeljiti na povezanosti s turističkim potencijalima u neposrednom okruženju, a u kojem se nalaze gradovi Donji Miholjac, Belišće, 7 Valpovo, te naselje i općina Bizovac, koji su ujedno i turistička mjesta , a koji imaju specifičnu turističku ponudu i tradiciju zbog koje su i proglašeni turističkim mjestom. Općina Marijanci u tom smislu može razvijati i potencirati one sadržaje koji nedostaju turističkim područjima u okruženju, a to su upravo različiti, selektivni oblici kontinentalnog turizma, na bazi valorizacije prirodnog i ruralnog potencijala prostora. Na temelju prethodno navedenog na području općine Marijanci kao ruralnog prostora, postoje potencijali da se ovakav prostor i njegove posebnosti kroz obiteljska seoska gospodarstva uključe u turizam. U tom smislu potrebno je provoditi akcije poticanja ovih oblika ruralnog turizma, kroz aktivnosti na edukaciji i organizaciji seoskih gospodarstava, a što bi sve u konačnici doprinijelo oživljavanju i očuvanju ruralnih prostora i seoskih gospodarstava. Uz ovakve oblike razvoja turizma koji bi se razvijao u okviru seoskih gospodarstava, što znači u okviru građevinskih područja naselja, potrebno je i dalje očuvati prirodna područja kao izletnička i rekreacijska područja lokalnog značenja, kao što su lokaliteti Plosna nedaleko naselja Kunišnici, lokalitet Vrbas uz vodotok Vučicu nedaleko Marijanskih Ivanovaca, te lokalitet Lučice na Dravi nedaleko naselja Črnkovci, čime su ovakvi prostori namjenjujući se za rekreaciju ujedno i zaštićuju kao prirodni prostori. Budući da je i područje Općine i potencijalno lovno područje, to je i razvoj lovnog turizma mogući razvojni oblik, međutim takav razvoj potrebno je planski usmjeravati kroz očuvanje i zaštitu fonda divljači. U turističku ponudu područja Općine moguće je uključiti i kulturno-povijesne sadržaje, a što je također u suglasju sa strateškim odrednicama razvoja turizma na razini Države, koji potiče povezivanje turizma i kulture. U tom smislu bi se u turističku ponudu općine Marijanci mogli uključiti i župna crkva i župni dvor u Marijancima, kao registrirana i evidentirana kulturna dobra. 3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina Glede eksploatacije mineralnih sirovina s ovog područja, u prvom planu je nastavak postojećih aktivnosti tj. proizvodnja nafte i kaptažnog plina na naftnom polju ''Štefkovica'', plina na plinskom polju ''Sječe'', te eventualno nafte i plina na polju ''Čamagajevci''. Za sada je izvjesno nastavljanje istražnih radnji na tom polju radi utvrđivanja eksploatacijskih količina nafte i plina te eventualno utvrđivanje granica polja i konačno proizvodnja. Na plinskom polju ''Sječe'' planirane su aktivnosti na dovršetku izgradnje plinske stanice ''Sječe'' i pripadajućih priključnih plinovoda bušotina, kada će se utvrđene količine plina naći u sustavu distribucije plina. Iz korita rijeke Drave eksploatirati će se pijesak u sklopu redovnog održavanja plovnog puta. Zahtjeva za otvaranje drugih eksploatacijskih polja nema pa je otvaranje istih moguće u skladu s odredbama iz PPO-BŽ. 7 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede NN, br. 78/99. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 83 3.4.2. Društvene djelatnosti Mreža prostornih kapaciteta i sadržaja društvenih djelatnosti planirana je na osnovi navedenog stanja u Općini i time definiranih ciljeva za razvoj društvene infrastrukture, ujedno uvažavajući stvarne mogućnosti razvoja Općine u tom segmentu. Mreža sadržaja društvenih djelatnosti usklađuje se s mrežom središnjih naselja definiranih PPO-BŽ, čime se stvaraju preduvjeti za podizanje standarda i kvalitete života stanovništva na području Županije. 3.4.2.1. Uprava Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području općine Marijanci se zadržava, što znači da naselje Marijanci zadržava tijela lokalne samouprave, a Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci i Kunišinci zadržavaju postojeća sjedišta mjesnih odbora. 3.4.2.2. Socijalna zaštita Dva područna odjela dječjeg vrtića iz D. Miholjca u Marijancima i Črnkovcima će zadovoljavati potrebe Općine u planskom razdoblju. 3.4.2.3. Obrazovanje Prema PPO-BŽ Marijanci kao veće lokalno središte bi trebali imati matičnu osnovnu školu, ali će se prema današnjim mogućnostima u Općini vjerojatno u planskom razdoblju zadržati postojeća mreža od tri područne škole. 3.4.2.4. Zdravstvo Zdravstvena zaštita s dva tima opće/obiteljske medicine i jednim timom polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite (što je minimum propisan od strane Ministarstva zdravstva u ''Mreži zdravstvene djelatnosti'') u ambulantama u Črnkovcima i Marijancima (pred završetkom je) će zadovoljavati potrebe stanovnika Općine u planskom razdoblju. Prema PPO-BŽ ambulantu u Marijancima je potrebno podići na nivo zdravstvene stanice, te otvoriti ljekarnu i veterinarsku ambulantu u Marijancima. 3.4.2.5. Kultura Postojeći društveni i vatrogasni domovi u Općini će u planskom razdoblju razvijati aktivnosti u okviru djelatnosti kulture. 3.4.2.6. Vjerske institucije Postojeće vjerske zajednice i građevine su odraz potreba stanovništva Općine tako da u dobroj mjeri zadovoljavaju njihove potrebe. Ukoliko bude potreba za novim vjerskim građevinama treba se držati uvjeta gradnje koji su propisani Odredbama PPUOM. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 3.5. 84 ŠPORT I REKREACIJA Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture proizašla je na osnovu izračunatih potreba za športskim objektima, na temelju demografske procjene stanovništva, odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te koeficijenata zadanih Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata. Na osnovu prethodno opisane metodologije, za područje općine Marijanci izračunate su potrebe za športskim objektima, prema vrstama objekata za plansko razdoblju do 2015. godine. Ukupan broj potrebnih športskih objekata potrebno je umanjiti za postojeće športske sadržaje, te njihova razlika čini stvarne potrebe za objektima fizičke kulture do 2015. godine. Proračunate potrebe športskih objekata prikazane su u sljedećoj tablici. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 85 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 86 Iz tablice je vidljivo da su na području općine Marijanci športski objekti za nogomet prekapacitirani s obzirom na broj stanovnika, dok ostali športovi nisu uopće zastupljeni (dvorane, zatvoreni i otvoreni bazeni, streljane, kuglane, klizališta, ostali zatvoreni, atletika, mali športovi, tenis, boćanje i ostali otvoreni). Budući da ovih športskih objekata nema izračunate potrebe u tablici su i ukupne potrebe za tim vrstama objekata. Vidljiva je potreba za malim športovima (5 jedinica), kuglanom (1), dvoranom (1), zračnom streljanom (1), tenisom (1), boćanjem (1), ostalim otvorenim (1), tako da u narednom planskom razdoblju treba upotpuniti sadržaje koji nedostaju. Izračunate podatke o broju i vrstama športskih objekata treba orijentacijski prihvatiti kod planiranja budućih športskih objekata i sadržaja, kako njihovog broja, tako i vrste objekata. Planirane objekte športa treba locirati u okviru naselja. Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati u svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40 m2 u svim naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju. 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI Od komunalnih djelatnosti navedenih u poglavlju 1.1.2.5. ''Komunalne djelatnosti'', planirana opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda, opskrba plinom, te izgradnja i održavanje javne rasvjete su obrađeni u poglavlju 3.8.2. ''Energetski sustav'' i 3.8.3. ''Vodnogospodarski sustav'', te 5.2. ''ENERGETSKI SUSTAV'' i 5.3. ''VODNOGOSPODARSKI SUSTAV''. Planirano odlaganje komunalnog otpada je obrađeno u poglavlju 3.9. ''POSTUPANJE S OTPADOM'' i 7. ''POSTUPANJE S OTPADOM''. Sve aktivnosti na grobljima se odvijaju prema Zakonu i Pravilniku o grobljima (NN, br. 19/98. i 99/02.). Prema tim propisima i prema mogućoj metodi proračuna Hansa Schwenkela izvršena je analiza površina pet groblja u Općini. Popunjenost groblja je od približno 20-70%, tako da će slobodne površine zadovoljavati potrebe stanovnika za jedan duži period. 3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.7.1. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 3.7.1.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti i posebnosti Terenskom analizom i ocjenom krajobraznih osobitosti utvrđena je potreba izdvajanje pojedinih prostora ili dijelova u područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju: a) Područja posebnih uvjeta korištenja b) Područje posebnih ograničenja u korištenju a) Područja posebnih uvjeta korištenja - Rijeka Drava sa sklopom priobalnih šuma i ritskim oblicima To je područje rijeke Drave s otocima i sklopovima priobalnih šuma i ritskim oblicima Laganjske bare. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 87 Meandriranu liniju obale i pješčani otok prati dinamična sukcesija šumske vegetacije: od zajednica na recentnim pješčanim nanosima, kao primarne pionirske vegetacije (šume bijele i bademaste vrbe), do šumskih zajednica topola i vrba, te u području Laganjske bare zajednica trske (Phragmitetum communis), i šaševa (Magnocaricetum), koje prelaze u šumsku vegetaciju obala. Mikro reljef, koji je posljedica prijašnjih promjena korita ima utjecaj na zadržavanje voda, a time i na pridolazak vrsta i njezin rast. Ovaj preostali uski pojas priobalne vegetacije, koja se nalazi u prostoru uz Dravu, ekološko je uporište faune nekada šireg poplavnog području. Rijeka i močvarno stanište te šume čine okosnicu biološke i krajobrazne raznolikosti. Zbog velike estetske vrijednosti i krajolika karakterističnog za ovaj prostor, ovo područje se štiti Odredbama za provođenje PPUOM. (to je dio šireg područja rijeke Drave sa sklopom priobalnih šuma i ritskim oblicima). b) Područja posebnih ograničenja u korištenju - Prirodni krajobraz-prirodni predjel nizinskih šuma Ovo je nizinski prostor prirodnih šuma (vidi prostornu cjelovitost krajobraza br. 3.), dio šireg kontinuiranog prostora šuma izvan granica Općine, kroz koji prolazi vodotok Vučica. Zavisno od izmjene jedva primjetnih viših dijelova (mikrouzvisina, greda) i nižih dijelova terena (mikrodepresija, niza) povezano s hidrografskim i drugim čimbenicima stanišnih uvjeta, razvile su se šumske biljne zajednice. Ovdje je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuliQuercetum roboris), gdje njen tipični oblik prelazi u nižim dijelovima u varijantu s jasenom, a u depresijama zajednicu jasena i kasnog drijemovca (Leucio-Fraxinetum angustifoliae Glav 59). Unutar šume obitava srednjeeuropska fauna. Uravnoteženi i dinamični sustav uzajamno povezanih dijelova prirode koji pripadaju životnoj zajednici biocenozi te ekotopa, ukazuju na vrijednost ovih šuma. Ona nije samo u stabilizirajućoj ulozi na stanišne uvjete u kojima raste, već je njena uloga potencirana rasprostranjenjem (činjenicom da je dio šireg kontinuiranog prostora izvan granica Općine), u smislu opće korisnih šuma. Posebice treba istaknuti vodotok Vučica od osobitog značaja kako u ekološkom smislu glede voda, tako i krajobraznom smislu sklopa šuma i vodotoka. Cilj zaštite je očuvanje kompleksa šume, potrajnosti i zaštitu evolucijskog nasljeđa vrsta i šumskih ekosustava, te vodnog resursa Vučice i krajobraznog sklopa šuma i vodotoka. - Vrijedno krajobrazno područje vodotoka Karašica Vodotok Karašica od osobitog je značaja kako u ekološkom smislu u pogledu voda, tako i u krajobraznom smislu identiteta prostora. Cilj je očuvanje vodnih resursa i prirodnog sklopa krajobraza. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI - 88 Vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja Za područja vrijednih dijelova prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki kontaktnih područja uz zaštićene prirodne cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini. 3.7.1.2. Kulturno-povijesne cjeline Spomenik palim domoljubima u Kunišancima koji je postavljen ispred doma DVD-a ima lokalni karakter. Temeljem čl. 17. Zakona o očuvanju kulturnih dobara predstavničko tijelo Općine može ovaj spomenik proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom lokalnog značaja i o tome obavijestiti nadležno Ministarstvo. 3.7.2. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline Na sljedećoj tablici je iskazan prijedlog za zakonsku zaštitu područja prirode: ZAŠTIĆENE CJELINE Tablica br. 36 CJELINA OZNAKA POVRŠINA (ha) % OD POVRŠINE OPĆINE ha/stan. PRIRODNE VRIJEDNOSTI: Prijedlog za zaštitu područja prirode P 83,90 1,28 0,03 83,90 1,28 0,03 Red. broj 1.1. UKUPNO: IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK 8.3. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.8.1.1. Cestovni promet Primarni cilj u razvitku buduće cestovne mreže Općine je uređenje i modernizacija svih javnih kategoriziranih prometnica i to s elementima koje zahtjeva njihova kategoriju i značaj u cestovnoj mreži. Cesta najvišeg ranga na području Općine je trasa državne ceste D34. Osim uređenja kolnika i križanja na navedenoj cesti, potrebno je u zonama gdje trasa prolazi kroz naselja urediti ulične profile. To znači da moraju biti izgrađene obostrane pješačke staze, te biciklističke staze ili trake. U zoni naselja Črnkovci temeljem prijedloga Hrvatskih cesta u okviru PPUOM predložen je mogući koridor (koridor u istraživanju) zaobilaznice Črnkovaca. Predloženom korekcijom poboljšali bi se prometni uvjeti na trasi postojeće državne ceste D34. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 89 Na mreži županijskih cesta treba osigurati minimalnu širinu kolnika za dvosmjeran promet od 5,50 m (prema PPO-BŽ), te rekonstruirati kolnike i kritične elemente horizontalnog vođenja trase. Najviše poboljšanje treba izvršiti na mreži lokalnih cesta. to se prvenstveno odnosi na izgradnju i modernizaciju svih kolnika na trasama lokalnih cesta. Time će u potpunosti biti vrednovan dobar prostorni razmještaj postojećih županijskih i lokalnih cesta, koji će osigurati kvalitetne veze područja Općine na državni pravac položen rubom (D34), ili županijsku cestu Ž 4052 uz rub Općine. Osim trasa javnih kategoriziranih cesta u naseljima treba uređivati i modernizirati kolnike svih nekategoriziranih cesta koje su u funkciji pristupa izgrađenim zonama naselja. Prilikom uređenja kolnika u izgrađenim zonama naselja treba po mogućnosti uređivati cijelu površinu uličnog profila uređenjem pješačkih staza, sustava odvodnje oborinskih voda, te zelenih površina. Posebnu pozornost treba obratiti rješavanju prometa u mirovanju, uz sve sadržaje koji privlače korisnike poslovnih ili javnih prostora. Za potrebe javnog autobusnog prijevoza potrebno je urediti postojeću mrežu autobusnih stajališta, te u skladu s potrebama lokalnog stanovništva izgraditi nova stajališta. 3.8.1.2. Riječni promet Na krajnjem sjeveru Općine, prostorom Općine prolazi tok rijeke Drave, u okviru koje je formiran unutarnji plovni put. Županijskim prostornim planom planira se uređenje plovnog puta u III klasu, odnosno u konačnici u IV klasu plovnog puta ukoliko se izgrade vodne stepenice. No to ovisi i o dogovoru s Republikom Mađarskom, tako da se uređenje plovnog puta na rijeci Dravi planira fazno u skladu s potrebama i mogućnostima Republike Hrvatske, te dogovora sa susjednom Republikom Mađarskom. 3.8.1.3. Poštanski promet Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja te na temelju financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb. U narednom planskom razdoblju, zbog ugradnje suvremene opreme u PU Marijanci, planirani razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na proširenje asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnog prostora. Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti uređenje eksterijera radi boljeg i lakšeg pristupa, dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u PU i korisnika. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 3.8.1.4. 90 Telekomunikacije Nepokretna mreža Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Marijanci obuhvaća nastavak već započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće: - dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima Općine u skladu s povećanjem broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama, - dogradnja kapaciteta UPS-ova. U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa. Pokretna mreža U pokretnoj telekomunikacijskoj mreži planiraju se nove građevine. To su dvije bazne postaje, kojima će se postići pokrivenost područja Općine baznim (osnovnim) postajama, odnosno signalom. Međutim, zbog stalnog tehnološkog razvoja koji obuhvaća uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi sljedećih generacija) moguće je da će biti potrebe i za novim baznim postajama. Pri izgradnji novih baznih postaja vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja baznih postaja zbog racionalnog korištenja prostora, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva. 3.8.1.5. RTV sustav veza Zbog ranije izgrađenih objekata RTV sustava veza u blizini granice Općine, koji pokrivaju cijeli prostor općine Marijanci u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi. 3.8.2. Energetski sustav 3.8.2.1. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina Nafta U proizvodnji nafte na području Općine plan razvoja prvenstveno obuhvaća nastavak istraživanja na polju "Čamagajci", te u slučaju pronalaska količina opravdanih za eksploataciju izgraditi sustav za cijevni transport. O rezultatima istraživanja, tj. o veličini nalazišta i proizvedenim količinama nafte na polju "Čamagajevci" ovisiti će i transportni sustav. U slučaju veće proizvodnje izgraditi će se i novi magistralni naftovod, a za manje količine samo uobičajene sabirne i otpremne naftovode. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 91 Na polju "Štefkovica", ako dobiveni parametri nekih od 13 mjernih bušotina opravdaju ponovno aktiviranje sa ili bez sekundarnih metoda, proizvedena nafta (i kaptažni plin) transportirati će se već izgrađenim cijevnim sustavom. Plin Plan razvoja u proizvodnji i cijevnog transporta plina je prvenstveno dovršetak i puštanje u funkciju plinske stanice (PS) "Sječe". Aktivnosti za puštanje u funkciju PS ''Sječe" su u tijeku, te se očekuje da uskoro bude u funkciji. Prirodni plin iz plinskih bušotina Sj-1,2,3, će se priključnim plinovodima dopremati do PS ''Sječe'', a odatle magistralnim/otpremnim plinovodom do MRS-Marijanci. Unutar prostora obuhvaćenog rudarskom koncesijom nastaviti će se istraživanja ako to do sada dobiveni rezultati i parametri opravdavaju. Plinoopskrba Plan razvoja distribucijskog plinoopskrbnog sustava na području općine Marijanci obuhvaća dogradnju postojeće srednjetlačne distribucijske mreže u skladu s porastom potreba. Osnova distribucijske plinovodne mreže će i u buduće biti glavni distribucijski plinovodi kojima se plin doprema iz MRS-Marijanci do pojedinih naselja i na glavnim opskrbnim pravcima naselja, a grade se u koridoru prometnice (ili uz koridor). Tlak plina u glavnom distribucijskom plinovodu iznosi 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka. Mjesna plinovodna mreža naselja Općine dograđivati će se produljenjem postojećih plinovoda ili izgradnjom novih u zelenom pojasu ulica jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica, širine ulica i interesa potrošača. Tlak plina u mjesnoj plinovodnoj mreži također je 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara), te će svaki potrošač (kućanstvo, javni sadržaji ili gospodarstvo) morati postaviti kućnu mjernu redukcijsku stanicu radi snižavanja tlaka plina na uporabnu visinu i mjerenja potrošnje. 3.8.2.2. Elektroenergetika Planirana elektroenergetska mreža na području općine Marijanci obuhvaćat će građevine prijenosa i distribucije električne energije, dok proizvodnja na području Općine nije predviđena Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti PPO-BŽ. Prijenos električne energije Planom razvoja elektroenergetske mreže ne predviđa se dogradnja prijenosne mreže na području Općine. Distribucija električne energije Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, te će pratiti proces urbanizacije i potrebe gospodarstva. Uz razvoj distribucijske mreže razvijati će se i mreža javne rasvjete u svim ulicama naselja općine Marijanci u kojima još nije izgrađena. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 92 Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim zonama s građevinskim područjem, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja. Plan razvoja distribucijske mreže na 10(20) kV naponskoj razini obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije, te će plan obuhvaćati sljedeće: - rekonstrukcija odvojaka 10(20) kV dalekovoda od magistralnih 10(20) kV dalekovoda, koji ulaze ili prelazi preko građevinskog područja i kontaktnih zona, izgradnja KB 10(20) kV unutar građevinskih područja naselja i kontaktnih zona radi međusobnog povezivanja postojećih (i planiranih) trafostanica, demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih područja i kontaktnih zona s građevinskim područjima, zamjena pojedinih transformatora s transformatorima veće instalirane snage u skladu sa stvarnim potrebama, izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s procesom urbanizacija i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase novih dalekovoda. Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a novu mrežu u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica. U naseljima Marijanci i Črnkovci novu mrežu u središnjim dijelovima graditi sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da budu sastavni dio prednje ograde građevinske parcele, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača. U sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima. U ostalim naseljima se niskonaponska mreža planira graditi sa SKS vođenih po krovovima i krovnim stalcima. U ostalim naseljima Općine također je moguća izgradnja niskonaponske mreže (ili dijelova NN mreže) podzemnim kabelskim vodovima. Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje. Javnu rasvjetu u naselju Marijanci kao općinskom središtu, te kroz naselje Črnkovci kao glavnom prometnom pravcu (D2) planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. Pošto se u ostalim naseljima niskonaponska mreža planira graditi sa SKS na krovovima s krovnim stalcima ili podzemnim NN kabelima javnu rasvjetu i u ostalim naseljima Općine planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čelično cijevnim stupovima javne rasvjete. 3.8.3. Vodnogospodarski sustav 3.8.3.1. Vodoopskrba Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više primaran značaj za opstanak čovječanstva. Pri tome vodoopskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima prioritetno mjesto. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 93 Vodoopskrba Općine (razvoj i izgradnja sustava) Marijanci planira se u nekoliko faza i etapa. U prvoj fazi razvijati će se grupni sustav sa izvorištem voda kod Belišća na koji će biti priključena naselja (Općine). U tim naseljima treba nakon izgradnje magistralnih vodova (do naselja) nastaviti s izgradnjom mreže i kućnih priključaka do pune pokrivenosti svih potrošača Druga faza razvoja vodoopskrbe podrazumijeva formiranje većih grupnih sustava dok je krajnji cilj formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini županija, odnosno regija. Ovo bi se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme. Izgradnja druge faze vrlo brzo će postati realnost radi nužnosti rješavanja vodoopskrbe u naseljima susjednih općina. Stoga, radi racionalnosti izgradnje sustava nužno je odmah i u svim fazama razvoja lokalnih i grupnih sustava voditi računa o potrebama Jedinstvenog sustava, te male sustave treba formirati i graditi tako da se mogu bez većih preinaka spojiti u Jedinstveni sustav. Nužno je nastaviti s iznalaženjem i utvrđivanjem vodnih resursa Općine. Također je nužno oko svih izvorišta (budućih) formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode zaštitile od slučajnih ili namjernih zagađivača. 3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora zagađenja na dozvoljene količine. Kako su uobičajeno naselja te industrija vezana uz njih značajan izvor zagađivanja to je opći interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje, te prerada otpadnih voda prije upuštanja u recipijent. Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja stanovništva i ostalih korisnika vode. Budući da niti jedno naselje općine Marijanci do sada nema izgrađen sustav za odvođenje otpadnih voda potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen, kako bi se ovo važno pitanje riješilo. Prema postavkama Županijskog plana sustave treba graditi tako da izgradnja uređaja za pročišćavanje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su uređaji većeg kapaciteta na koje je priključeno više naselja ekonomski prihvatljiviji to je za općinu Marijanci predviđena gradnja sustava zajedno sa naseljima Grada Donji Miholjac te općine Magadenovac. Pri tome bi naselja Marijanci, Kunišinci i Čamagajevci bila priključena na sustav Grada Donji Miholjac, naselja Bokčinci i Črnkovci bila bi sa vlastitim zajedničkim sustavom na koji bi se priključila i naselja Sv. Đurađ i Posavski Podgajci dok bi naselje Brezovica bilo priključeno na sustav naselja općine Magadenovac. Pri tome je moguće, kod izdvojenih naselja sa malim brojem stanovnika, umjesto zajedničkog pročišćavanja sa ostalim naseljima, pročišćavanje pomoću zasebnih biljnih uređaja za pročišćavanje. Kasnije, u drugoj fazi rješavanja problema pročišćavanja, ukoliko se to pokaže ekonomski prihvatljivo a sa stanovišta zaštite potrebno, treba izvršiti spajanje na zajednički sustav. Za Općinu je stoga potrebno izraditi preostalu nedostajuću dokumentaciju kojom će se detaljnije definirati program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih i ekonomske parametre te moguću dinamiku realizacije. Ovim Planom se predlaže i alternativni način formiranja sustava odvodnje (priključivanja) kojim bi se naselja Marijanci i Kunišinci usmjerila prema naselju Veliškovci odnosno naselju Gat nakon PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 94 kojeg je predviđen uređaj za čišćenje. Također se predlaže, kao alternativna mogućnost, produžetak sustava od Črnkovaca do naselja Gat. Industrija te svi ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužni su, prema Zakonu, pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički odvodni sustav naselja bez opasnosti za sam sustav. Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u skoroj budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska postrojenja koja nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za potpuno čišćenje. Sustavi odvodnje u Općinskom središtu i u većim naseljima trebaju biti izgrađeni u razdjelnom tipu odvodnje za periferne dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja, dok kod manjih naselja sustav treba biti posve odvojen. Oborinske vode trebaju se rješavati, u zonama odvojene odvodnje kao i u naseljima sa odvojenim sustavima, otvorenim kanalima uz prometnice. U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode. 3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda-melioracijska odvodnja Dionica rijeke Drave na području općine Marijanci nema izgrađenih regulacijskih građevina, a sprud u koritu formirao je dvojno korito znatno suženog protočnog profila, pa se ova dionica smatra neuređenom. Planom je predviđena, osim održavanja postojećih regulacijskih građevina koje su izvan prostora Općine, izgradnja novih građevina sa ciljem osiguranja plovnosti rijekom Dravom i sprječavanja erozije obala (fiksiranje dionice toka u projektiranu trasu prokopom Črnkovačkog otoka). Za prostor Općine je značajna i izgradnja vodne stube Osijek čiji bi pregradni profil bio na riječkom kilometru 31+100 rijeke Drave. Ova vodna stuba bila bi posljednja u nizu vodnih stuba na rijeci Dravi, a njezino akumulacijsko jezero protezalo bi se i sjevernim dijelom Općine. Vodne stube su višenamjenske građevine jer njihovom izgradnjom i formiranjem akumulacija omogućava se manipuliranja s vodnim masama, pa se time povećava stupanj zaštite od štetnog djelovanja voda i stvaraju uvjeti za natapanje poljoprivrednih površina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju povoljni uvjeti plovidbe, a omogućava se i razvoj turizma i rekreacije. Na ostalim vodotocima općine Marijanci (Vučica, Karašica, Stara Vučica, Strug i Bogdinci) rađeni su radovi djelomične regulacije, objekti zaštite dna i pokosa vodnog korita. Sadašnje stanje uređenosti vodotoka i voda na području općine i šire je takvo da sustav, s većim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Planom se stoga ne predviđa nikakva značajnija korekcija trase vodotoka i kanala ili izgradnja novih kanala već samo zahvati na njihovom optimalnom održavanju. Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodnogospodarskih sustava. Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata. Obzirom da stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja no i tehničkih nedostataka nije optimalno, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja kao i korekcijom uočenih tehničkih problema dovesti sustav u normalno stanje nakon čega je potrebno redovno održavanje. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 95 Sređivanjem vodozračnog režima i uređenjem kanalske mreže, snizila bi se razina vode na poljodjelskim površinama te tako omogućio bolji prinos. Tek uređivanjem osnovne kanalske mreže mogu doći do pravog izražaja i radovi na sekundarnoj kanalskoj mreži i drenaži, a ti su poslovi u slijedu nakon onih osnovnih. Navodnjavanjem prostora kao posljednjom mjerom hidromelioracijskog uređivanja došle bi do punog izražaja prirodne osobine prostora, a genetski potencijal rodnosti sijanih kultura mogao bi biti bolje iskorišten. 3.8.3.4. Korištenje voda Energetski potencijal Donje Drave još uvijek nije dostatno iskorišten. Stoga je na tom sektoru planirana izgradnja nekoliko vodnih stuba od kojih posljednja dijelom akumulacijskog prostora odnosno vodnim potencijalom pripada općini Marijanci. Vodna stuba gradila bi se na riječnom km Drave 31+100, a akumulacijsko jezero (u granicama Općine) obuhvatilo bi sadašnji inundacijski prostor od rijeke Drave do visoke obale. Ostali vodotoci na području općine Marijanci nemaju energetski potencijal dovoljan za proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje. Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima. Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka vode u tlu, unatoč velikih ulaganja, urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar, odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni. Veliki dio godišnjih oborina sada, nekontrolirano, oteče, a mogao bi se vodnogospodarski iskoristiti izgradnjom kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan. Na dijelu slivnog područja "Karašica-Vučica" glavni izvori vode za navodnjavanje mogu biti rijeka Drava te akumulacije u brdskom dijelu sliva. Stoga se u budućnosti znatnije količine vode mogu očekivati realizacijom spomenute vodne stube Osijek i vodne stube D. Miholjac te brdskih akumulacija na slivu. Kako bi se utvrdili konkretni načini natapanja, izvori vode i površine koje bi bile podvrgnute ovom vidu poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju (studiju natapanja te idejni projekt natapanja kao i ostalu projektnu dokumentaciju). U suglasju sa napisanim u izradi je studija o mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Osječko-baranjske županije kojom će se predložiti osnove melioracijskog sustava za navodnjavanje te primjeren pristup rješavanju područja s obzirom na bonitetnu klasu zemljišta prema podobnosti za navodnjavanje. 3.9. POSTUPANJE S OTPADOM Cjelovit sustav gospodarenja otpadom može se definirati kao skup mjera koje se sastoje od nastajanja otpada, skupljanja i različitih načina obrade, a sve u skladu sa zaštitom okoliša, ekonomskom optimalizacijom i društvenom prihvatljivosti, te sve obuhvaćeno praktičnim sustavom koji je prihvatljiv nekoj regiji (gradu). Sustav obuhvaća uporabu širokog niza različitih metoda obrade i odlaganja otpada kao npr. smanjenje nastajanja otpada, ponovnu uporabu i reciklažu, odlagališta, kompostiranje, spaljivanje kao i alternativne metode. U središtu cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada nalazi se skupljanje i izdvajanje otpada, jer isti ima vrlo veliki utjecaj na moguće načine obrade, npr. kompostiranje i recikliranje. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 96 Reciklaža materijala svodi se na vađenje korisnih tvari iz tijeka otpada kao npr. papir, staklo metali, PET, te njihovo slanje na obradu. Ostatni otpad se spaljuje ili odvozi na odlagalište. Jedna od mogućnosti je i izdvajanje biorazgradivog otpada i njegovo kompostiranje. Cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada uključuje jednu, više ili sve od navedenih opcija. Zakonom je propisano da se Općine moraju pobrinuti za zbrinjavanje komunalnog otpada. Komunalni otpad je, prema Zakonu o otpadu, otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Dijelovi komunalnog otpada svrstavaju se u opasni otpad ukoliko sadrže tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Tvari s ovim svojstvima moraju se izdvojiti iz komunalnog otpada i dalje zbrinjavati na način koji propisuje zakon. PPO-BŽ planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze: 1. faza - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije, uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju, 2. faza - Napustiti i sanirati sve općinske deponije, te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 velikih deponija (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli Manastir), 3. faza - Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalne deponije za cijelu Županiju (ili više županija). Za općinu Marijanci planirano je uključivanje svih naselja u organizirano prikupljanje i odvoz komunalnog otpada. Zatvorila bi se i sanirala sva postojeća nelegalna odlagališta otpada osim onoga na lokaciji ''Pašnjak'' južno od Marijanaca. Ova lokacija se predlaže za mjesto općinskog odlagališta komunalnog otpada. Kako je riječ o jednoj katastarskoj čestici kč.br. 1294/1 k.o. Marijanci velike površine, nužno je odrediti dio te čestice u veličini od 1 ha i namijeniti ga za odlagalište. U okviru nove parcele bi se našle i postojeće iskopane kazete. Unutar građevinskih područja svakog naselja u Općini nužno je formirati reciklažna dvorišta. Nakon uspostave subregionalnog ili regionalnog odlagališta komunalnog otpada potrebno je zatvoriti i sanirati općinsko odlagalište. 3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 3.10.1. Mjere zaštite voda Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, otpadnih i ostalih voda koje mogu biti zagađene te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez prethodne obrade upuštaju u vodotoke. Generalno, zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje slijedećih principa: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 97 - Treba sačuvati vode koje su još čiste. - Treba sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim izvorištima voda za opskrbu vodom. - Poljoprivrednu proizvodnju u zaštitnim sanitarnim zonama izvorišta vode za piće treba prilagoditi uvjetima zaštite radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona vodocrpilišta). - Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim ostalim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci. - Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti. - Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima Općine i prioritetno završiti odvodni sustav u naselju Marijanci. Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastajanja. - Hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese); - Gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitetu otpadnih voda dovesti na razinu podobnu za upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradu uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj kvaliteti. - Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja. - Treba ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih. 3.10.2. Mjere zaštite tla Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenja tla, no najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, razvoj gospodarstva, gospodarenje vodama i otpadom). Zaštita tla od onečišćivanja mora se provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane, te zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljnog svijeta. Pri promatranju tla možemo ih promatrati kao čimbenika zaštite i kao čimbenika kojeg se štiti od onečišćenja. U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije: - Prirodne: - životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu; - sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim sudjelovanjem u kružnim tokovima vode i hranjivih tvari; - razgradnje, filtera, rezerve i pretvorbe tvari; PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI - Funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti; - Gospodarske funkcije: 98 - ležište sirovina, - površina za naseljavanje i rekreaciju; - za biljnu proizvodnju; - za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju. Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenje njegovih prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti. Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredno, a posebice u građevinske svrhe. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Šumsko zemljište treba pošumiti. 3.10.3. Mjere zaštite zraka Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku. Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka: - moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenih područja, oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno planirati podizanje zaštitnog zelenila, i sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada. 3.10.4. Mjere zaštite od buke Područje općine Marijanci, je ugroženo bukom na državnoj cesti D34 i na plinskom polju ''Sječe'' što se gospodarskim razvitkom, razvitkom prometnog sustava, te razvitkom plinoopskrbe može i pogoršati. Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke-grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru Općine. Pri izradi planova užeg područja (UPU i DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 99 3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI 3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, propisuje Gradovima i Općinama obvezu razvrstavanja naselja prema stupnju ugroženosti u 4 kategorije, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju. S obzirom da općina Marijanci nije izradila kartu ugroženosti naselja, PPUOM se naselja klasificiraju prema stupnju ugroženosti. Prema navedenom Pravilniku, naselja općine Marijanci ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženosti (niti jedno naselje Općine ne prelazi minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa i zaklona za sklanjanje stanovništva. Kod građevina u kojima se okuplja veći broj korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu sklanjanja stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa. 3.12. INTERESI OBRANE Prema očitovanju MORH, koje je zatraženo za potrebe izrade PPUOM od 15.01.2003. godine u Općini nema posebnih interesa (zahtjeva) obrane. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 100 II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 1.1. NAMJENA POVRŠINA (1.) U Prostornom planu uređenja općine Marijanci (u daljnjem tekstu : PPUOM) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" i određuju se za sljedeće namjene: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja: - 2. građevinska područja naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišnici i Marijanci Površine za razvoj i uređenje van naselja a) Građevinska područja - građevinsko područje povremenog stanovanja ''Legnje'', - građevinsko područje proizvodno-poslovne zone Črnkovci, - građevinsko područje groblja. b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina c) eksploatacijsko polje nafte i plina ''Štefkovica'' i ''Sječe'' Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla. d) Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma, e) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene f) Vodne površine - vodotoci, - akumulacije, g) Prometne površine h) Odlagalište komunalnog otpada ''Pašnjak'', Marijanci (2.) Površine određene u kartografskom prikazu 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način: - sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim prikazima br. 4.A do 4.G, na katastarskim podlogama u mjerilu 1:4.000 i 1:2.880. Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUOM (u daljnjem tekstu : Odredbe), - područje za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) utvrđuju se na temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave, - šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI (3.) 101 - prirodni vodni tokovi i akumulacija određeni su obalnom crtom koju utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom propisu, - prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, - groblja se utvrđuju granicom postojećih katastarskih čestica, - odlagalište komunalnog otpada se nalazi na dijelu k.č. br. 1294/1 k.o. Marijanci. Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na kartografskim prikazima br. 1. do 2.B. Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način: - za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine u širini koju definira pojas primjene posebnih uvjeta prema posebnom propisu. - trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi: • za mogući ili alternativni koridor u istraživanju državne ceste u zoni naselja Črnkovci 250,0 m, • za magistralne, otpremne i sabirne naftovode naftnog polja ''Čamagajevci'' (ako istražne bušotine postanu proizvodne) 100,0 m, • glavni distribucijski plinovod 100,0 m, • za magistralni vod vodoopskrbe 100,0 m, • za ostale glavne vodove 50,0 m, • glavni koridor odvodnje 50,0 m. Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu. Navedena širina koridora za glavni distribucijski plinovod odnosi se samo na prostor izvan građevinskog područja. Iznimno, širine novih infrastrukturnih koridora iz stavka 2. ove točke ne primjenjuju se u, ili uz građevinska područja unutar kojih su koridori utvrđeni: za promet u kartografskom prikazu građevinskog područja naselja br. 4.D Črnkovci, a za vodoopskrbu koncepcijskim rješenjem vodoopskrbe općine Marijanci. (4.) Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUOM prikazane simbolom su orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta. 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU (5.) U PPUOM utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju: - vrijedni dijelovi prirode se štite Odredbama za provođenje PPUOM, - područje vrijednog krajobraza, - zaštićena kulturna dobra, - poplavno područje, - inundacijski pojas, - koridori za planirane infrastrukturne građevine, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 102 Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., alineje 1, 2, 3, 4, 5 i 7 prikazana su na kartografskim prikazima br. 1. 1.A, 2A, 2.B, 3.A i 3.B. (6.) Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način: - vrijedni dijelovi prirode na temelju kartografskog prikaza 3.A, - područje vrijednog krajobraza: Prirodni predjel nizinskih šuma i Područje vodotoka Karašice, granicom šumskog zemljišta, postojećim kanalom i nasipima, - zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti, - eksploatacijsko polje nafte i plina na temelju uvjeta koji utvrđuje koncesionar. - granicu poplavnog područja i inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo. 1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA (7.) Uvjeti korištenja kulturnih dobara, poplavnog područja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa. (8.) Na području vrijednih dijelova prirode kao i na području vrijednog krajobraza primjenjuju se uvjeti utvrđeni u točki (238.) i (240.) ovih Odredbi. (9.) U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUOM mogu graditi van građevinskih područja. Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU (10.) Na području općine Marijanci izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Državu: a) Prometne građevine - Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima • - Riječne građevine • b) državna cesta plovni put Dravom na unutarnjim vodama Energetske građevine - Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima Postojeća građevina • magistralni plinovod Donji Miholjac-Osijek, • magistralni plinovod Beničanci-Belišće (jedan je za kaptažni plin) Nove građevine se ne planiraju, osim u slučaju da se na istražnom polju ''Čamagajevci'' nađu veće količine ugljikovodika. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI - 103 Građevine eksploatacije mineralnih sirovina Postojeće eksploatacijsko polje nafte i plina • pogon ''Beničanci'' u čijem je obuhvatu naftno polje ''Štefkovica'' • pogon ''Beničanci'' u čijem je obuhvatu plinsko polje ''Sječe'' Istražno naftno polje • c) pogon ''Beničanci'' u čijem je obuhvatu istražno naftno polje ''Čamagajevci'' Vodne građevine - Regulacijske i zaštitne vodne građevine • - Građevine za melioracijsku odvodnju • - vodna stuba, akumulacijsko jezero te ostale regulacijske i vodne građevine na rijeci Dravi i vodotocima Karašica i Vučica sustavi melioracijske odvodnje površine veće od 10.000 ha Građevine za korištenje voda • akumulacijsko jezero vodne stube. 2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU (11.) Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju: a) Prometne građevine - Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima • - - - b) županijske ceste Postojeće poštanske građevine • poštanski ured Marijanci • poštanski ured Črnkovci Postojeće telekomunikacijske građevine • UPS Črnkovci • UPS Marijanci • bazna postaja (GSM) Planirane telekomunikacijske građevine • bazne postaje (GSM) • nove bazne postaje (UMTS i sustava sljedećih generacija). Energetske građevine - Postojeća elektroenergetska građevina prijenosa električne energije • DV 110 kV Valpovo-Donji Miholjac - Nove građevine prijenosa električne energije se ne planiraju - Postojeće građevine distribucije električne energije • TS 35/10(20) kV Črnkovci, • DV 35 kV od TS 110/35/10(20) kV Valpovo do TS 35/10(20) kV Črnkovci, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI • c) Nove građevine na 35 kV naponskoj razini se ne planiraju. Regulacijske i zaštitne vodne građevine • - - melioracijski sustav s kanalima osnovne odvodnje uključivo i sustav drenaže Građevine za korištenje voda • - na vodotocima Strug, Bogdinci i Stara Vučica Građevine za melioracijsku odvodnju • planirani grupni vodoopskrbni sustav s magistralnim vodovima Građevine za zaštitu voda • Sustavi odvodnje naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci i Marijanci. Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način: - (13.) DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Črnkovci do TS 110/35/10(20) kV Donji Miholjac. Vodne građevine - (12.) 104 za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, Na kartografskim prikazima 1. do 2.B sve građevine iz točke (14.) i (15.) ovih Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUOM planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.A, mogu se graditi i druge, sukladno Odredbama PPUOM. 2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja (14.) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (15.) U građevinskom području naselja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene, te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u PPUOM. Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti. (16.) U građevinskim područjima povremenog stanovanja mogu se graditi građevine povremenog stanovanja, ugostiteljsko-turističkih djelatnosti i športsko-rekreacijske građevine, trgovine, poljoprivredne građevine (osim građevina za uzgoj životinja), građevine infrastrukture i ostale građevine u funkciji odmora i rekreacije. (17.) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUOM, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno. 2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora (18.) Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim područjima i van njih. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 105 2.3.2.1. Građevne čestice (19.) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama PPUOM, koja ima direktan pristup s javne površine. Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način utvrđen planom užeg područja. Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (184.) - (188.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi. Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.). (20.) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine. (21.) Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu. (22.) Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica. (23.) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica. (24.) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne. (25.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu. (26.) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina (27.) Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne cestice. S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. (28.) Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa. Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m. Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m. Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi , a udaljenost drugih pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m. Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m. (29.) Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili većim, mora biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 106 Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m od međe . (30.) Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrešnice , terase u prizemlju ,strehe, krovišta i pristupne stepenice. Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu. (31.) Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor. Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45%. (32.) Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to: a) u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze; b) u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije. (33.) Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine. (34.) Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku, kolno-pješačku ili zelenu površinu i to: a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba kolnika; b) konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika; c) pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m; d) svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom u ravnini pješačke komunikacije; e) priključke na komunalnu infrastrukturu. (35.) Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima građevine. (36.) Elementi kojima se određuje veličina građevine u PPUOM su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m), etažna visina građevine (oznaka i broj etaža). Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine. Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 107 Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk). Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže. (37.) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (38.) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (39.) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete: - nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, - prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja. Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju. Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguće ga je izvesti s galerijom iz točke (37.) ovih Odredbi. (40.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m. U slučaju razvedenog tlocrta nadozir u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max 30% širine pročelja. Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja. Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana. Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl. Ovako izveden tavan ne smatra se etažom. (41.) Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m. (42.) Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m od gornje plohe poda. (43.) Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m. Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor. Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda. (44.) Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem se građevina nalazi. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 108 (45.) Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu. (46.) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja. (47.) Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera. 2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica (48.) Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde. Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. (49.) Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu. 2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (50.) Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije riješeno. Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje. (51.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza. (52.) Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu. (53.) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja je sljedeća: - kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika, - mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, - mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar. Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju elektroenergetski i vodovodni priključak. 2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine (54.) Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 2 stana. Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite namjene s najviše 2 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (129.) ovih Odredbi. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI (55.) 109 Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina te građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne građevine, sukladno ovim Odredbama. Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUOM. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su u točki (93.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (56.) U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju: NAJMANJA VELIČINA I NAJVEĆI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE Tablica br. 37 NAČIN GRADNJE a) Samostojeći b) Poluprislonjeni c) Prislonjeni (57.) (58.) NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE (m²) Gradovi Ostala naselja 200 300 150 250 120 200 NAJVEĆI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI (kig) 0,3 0,4 0,5 Iznimno od točke (56.) ovih Odredbi, veličina parcele i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima: - kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za veličinu građevne čestice iz točke (56.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili - za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne veći od 0,75, ili - kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara. Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije. Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja. Uvjeti gradnje građevina (59.) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja. Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja. (60.) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevina na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 110 2.3.3.2. Višestambene građevine (61.) Višestambena građevina je građevina s najmanje 3 stana. Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (129.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (62.) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne građevine u funkciji višestambene građevine. (63.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća: (64.) - 180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0, - 450,0 m² u ostalim slučajevima. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše: - 1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne čestice istovremeno i regulacijske linije, - 0,40 u ostalim slučajevima. Uvjeti gradnje građevina (65.) Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža, izuzev u slučaju iz točke (67.) ovih Odredbi. (66.) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje: (67.) - max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje), - izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije, - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije zid građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od te dvorišne međe. Iznimno od točaka (62.)-(66.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i drugačije. 2.3.3.3. Građevine povremenog stanovanja (68.) Građevinom povremenog stanovanja smatra se građevina namijenjena stanovanju u kojoj se boravi povremeno s ciljem odmora/rekreacije, obavljanja različitih poljoprivrednih djelatnosti i sl. Veličina i način korištenja građevne čestice (69.) U građevinskom području povremenog stanovanja veličine parcela nisu propisane, a najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 30%. (70.) Na jednoj građevnoj čestici za povremeno stanovanje može se graditi samo jedna građevina povremenog stanovanja, pomoćne građevine i poljoprivredne građevine (osim za uzgoj životinja). (71.) Sve građevine na građevnoj čestici za povremeno stanovanje potrebno je locirati na način da se uklope u prirodni krajolik i da svojim položajem ne sprečavaju vrijedne vizure i insolaciju susjednih građevina za povremeno stanovanje. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 111 Uvjeti gradnje građevina (72.) Način gradnje građevine povremenog stanovanja je samostojeći i poluprislonjeni. (73.) Etažna visina građevine povremenog stanovanja može biti max podrum ili suteren, prizemlje i potkrovlje. (74.) Krovište građevine povremenog stanovanja ne smije imati nagib veći od 45º. (75.) Kod arhitektonskog oblikovanja građevine povremenog stanovanja potrebno je koristiti arhitektonske elemente i građevinske materijale sukladne autohtonoj gradnji, podneblju i krajobrazu. Uređenje građevne čestice (76.) Ograda građevine čestice u građevnom području povremenog stanovanja mora biti transparentna ili od živice, a puna ograda može biti samo u donjem dijelu, visine max. 60,0 cm. (77.) Dio građevne čestice povremenog stanovanja oko građevina potrebno je hortikulturno riješiti autohtonom vegetacijom, na načina da se izgrađene strukture u najvećoj mogućoj mjeri zaklone od vizura iz prostora izvan građevinskog područja povremenog stanovanja. 2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti (78.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, obrazovne, kulturne, vjerske i sl. građevine. (79.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima izuzev građevinskog područja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture. (80.) U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici. Veličina i način korištenja građevne čestice (81.) Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim propisima. (82.) Veličina građevne čestice za školu iznosi 30 m²/učeniku. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku. Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20 m²/učeniku. (83.) Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu. Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebne građevine ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu. (84.) Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje se sukladno točki (64.) ovih Odredbi. Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja. (85.) Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od postojećih građevina. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 112 Uvjeti gradnje građevina (86.) Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točkama (65.)-(67.) ovih Odredbi. (87.) Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine, potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i posebnim propisima. 2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti (88.) Građevine gospodarskih poljoprivredne građevine. djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i Proizvodne građevine su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje. Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti. Komunalno servisne djelatnosti su skupljanje i odvoz smeća, skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, priprema i distribucija pitke vode, sanitarne i slične djelatnosti, pogrebne usluge. Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu. Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja. Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. 2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti) (89.) U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti: DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU GRAĐEVINSKO KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ ČESTICI PODRUČJE NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI ŠPORT I REKREACIJA OBITELJSKO STANOVANJE NASELJA - POVREMENO STANOVANJE PROIZVODNOPOSLOVNA ZONA UTVRĐENA PLANOM UŽEG PODRUČJA - sve PPUT djelatnosti - tihe i čiste djelatnosti, - ugostiteljsko-turističke, - sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila , - poslovne - sve vrste radionica za obradu metala i drveta, - praonice vozila, - sve ugostiteljsko-turističke djelatnosti - ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko bara i disko kluba, - trgovine mješovitom robom površine max 30,0 m² - ugostiteljsko-turističke, - poslovne ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko bara i disko kluba, - trgovine mješovitom robom površine max 30,0 m² sve PPUT djelatnosti - sve PPUT djelatnosti PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 113 Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine , građevine javnih i društvenih djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti. (90.) S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su: - tihe i čiste djelatnosti; djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš. (91.) Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko-turističke djelatnosti, osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš, (92.) PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su: - (93.) sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, sve vrste radionica za obradu drveta i metala, praonice vozila, ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar, disko klub i sala za svatove, ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 40 dBA , trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na drugi sličan način, djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti od požara, djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata, klaonice, mlinovi, pilane, komunalno servisne djelatnosti, sukladno točki (88.), izuzev administracije u radu s korisnicima, skladišta preko 50 m² površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u sklopu građevine druge namjene, građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš. Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti: LOKACIJA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE DOZVOLJENA DJELATNOST - tihe i čiste djelatnosti, sljedeće djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila • sve vrste radionica za obradu metala i drveta • praonice vozila • ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA max. bruto izgrađena površina zasebne građevine PPUT djelatnosti je 100,0 m², bruto izgrađena površina za sve PPUT djelatnosti na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ne može biti veća od bruto izgrađene površine za stanovanje. max. etažna visina građevine je podrum, prizemlje i potkrovlje, max. visina građevine je 7,0 m, na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 114 - NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE - tihe i čiste djelatnosti, sljedeće djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, • sve vrste radionica za obradu metala i drveta, • praonice vozila, • ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub. - - - U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT djelatnosti - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa. najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4, max. visina građevine je 10,0 m, na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa, sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa. Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja. najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, max. etažna visina: podrum i 3 nadzemne etaže, max. visina građevine je 13,5 m. (94.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (93.) ovih Odredbi. (95.) Na građevnoj čestici PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine: - proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine, - prometne i infrastrukturne građevine, - športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika, - jedna obiteljska stambena građevina. Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika. Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici. (96.) U građevinskom području povremenog stanovanja mogu se graditi građevine za ugostiteljskoturističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko-bara i disko-kluba, te smještajni kapaciteti koji su posebnim propisom utvrđeni u kategoriji seljačkog domaćinstva. U građevinskom području povremenog stanovanja mogu se graditi trgovine mješovitom robom površine max. 30,0 m². PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 115 2.3.5.2. Poljoprivredne građevine (97.) U građevinskom području naselja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja: - na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine, - na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura. (98.) U građevinskom području povremenog stanovanja poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura mogu se graditi na građevnoj čestici povremenog stanovanja i na zasebnoj građevnoj čestici. (99.) Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina. Uvjeti i način korištenja građevne čestice (100.) Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno. Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku. (101.) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6. Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3. (102.) Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je: - za svinje: četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m, - za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0 m. Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80,0 m od regulacijske linije. Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je: - 20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura, - 45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevina za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina, - 40,0 m za pčelinjake . Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti udaljene min. 5,0 m. (103.) Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije. (104.) Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je: (105.) - 5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađene od drveta, - 5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu, - 1,0 m za ostale poljoprivredne građevine. Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 116 Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m. Uvjeti gradnje građevina (106.) U građevinskom području naselja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (153.) ovih Odredbi. Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat će se Odluka. (107.) Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu. (108.) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje. Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m. (109.) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (110.) Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe. 2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina (111.) Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl. (112.) U PPUOM utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine: MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA Tablica br. 38 GRAĐEVINE Dvorane Zatvoreni bazeni Otvoreni bazeni Zračne streljane Streljane ostale Kuglane Klizališta Ostale zatvorene građevine Atletika Nogomet Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka Tenis Boćanje Ostali otvoreni tereni Slobodne površine ljeti zimi BROJ POSTOJEĆIH JEDINICA 4 - BROJ PLANIRANIH JEDINICA 1 1 1 5 UKUPNI BROJ JEDINICA 1 1 1 4 5 - 1 1 1 - 1 1 1 - Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom. Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih građevina, sukladno posebnom propisu. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 117 (113.) Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja. (114.) Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja, a za razmještaj građevina daju se sljedeće smjernice: RAZMJEŠTAJ ŠPORTSKIH GRAĐEVINA Klizališta Ostale zatvorene građevine Atletika Ostali otvoreni tereni Slobodne površine 1 - 1 - - - 1 2 1 1 1 - - - - - - - - - - 3 3 - - - - 1 - - 1 - 1 - - - 4 5 1 1 1 - Boćanje Kuglane - Tenis Streljane ostale - Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka Zračne streljane 1 Nogomet Otvoreni bazeni Općinsko središte Ostala naselja UKUPNO: Zatvoreni bazeni Naselje Dvorane Tablica br. 39 Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i planiranih). Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju. (115.) Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i društvenih građevina i posebni propisi. (116.) Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug, gdje god je to moguće. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m. (117.) U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva. Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi. 2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina (118.) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze. Veličina i način korištenja građevne čestice (119.) Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju. Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m. Iznimno, odredbe stavka 1. i 2., ne odnose se na gradnju garaža. Uvjeti gradnje građevina (120.) Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50% ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi. (121.) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje. (122.) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 118 . 2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina (123.) Komunalne građevine su groblja i reciklažna dvorišta. (124.) U PPUOM sva se postojeća groblja zadržavaju na postojećim katastarskim česticama. Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se posebnim propisom. (125.) U građevinskom području svakog naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 500,0 m². Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica. 2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama (126.) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl. Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor. Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala. (127.) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr. Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m. 2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene (128.) Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih funkcija ili djelatnosti. (129.) Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u PPUOM za osnovnu namjenu građevine. Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji i djelatnosti koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti. (130.) U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama. Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima. (131.) Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti. 2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina (132.) Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0 m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 1,0. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 119 2.3.12. Uvjeti uređenja naselja (133.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture (kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku. Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije. (134.) Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske bjelogorične drvorede. (a postojeće crnogorične postupno uklanjati i zamjenjivati bjelogoričnim). Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme. 2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA (135.) Van naselja i povremenog stanovanja u PPUOM dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima: - građevinska područja van naselja i povremenog stanovanja, - područje Općine van građevinskog područja. 2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja i povremenog stanovanja Proizvodno-poslovna zona Črnkovci (136.) U proizvodno-poslovnoj zoni dozvoljena je gradnja proizvodnih (i/ili poslovnih građevina), građevina športsko-rekreacijske, javnih i društvenih djelatnosti samo za potrebe radnika te zone, te infrastrukturnih građevina. U proizvodno-poslovnoj zoni također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene, sukladno funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka. (137.) Za gradnju građevina u proizvodno-poslovnoj zoni primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora iz poglavlja 2.3.2. ovih Odredbi. Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju gospodarskih građevina u proizvodno-poslovnoj zoni je 0,6, a za gradnju na građevnim česticama ostale namjene 0,4. Najveća etažna visina građevina je Po+P+1+Pk. Groblja (138.) U PPUOM utvrđena su građevinska područja za sva postojeća groblja koja se nalaze van građevinskog područja naselja i povremenog stanovanja. Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se sukladno posebnom propisu. 2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja (139.) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase - građevine infrastrukture - građevine za istraživanje i iskorištavanje energetskih mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa - građevine infrastrukture, - rekreacijske građevine, - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI - 120 stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene - građevine za gospodarenje šumom d) Na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu - građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, prema točkama a), b) i c). e) Na vodama i unutar vodnog dobra (140.) - vodne građevine, - građevine infrastrukture, - građevine za vađenje pijeska i šljunka, - građevine za rekreaciju (i to samo na temelju plana užeg područja). Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine. Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu. (141.) Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1,8 m. Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka. 2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja (142.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veličine utvrđene u točki (148.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene građevine. Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost. (143.) Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od autoceste min. 100,0 m. (144.) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m². (145.) Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. 2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja (146.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su: - poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša), - ribnjaci, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 121 - gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja, - ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda. (147.) Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) i ostalom poljoprivrednom tlu u sklopu namjene ''ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište'' (PŠ), sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja. (148.) Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog područja je sljedeća: - 15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili - 5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili - 3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili - 1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili - 0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica. Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Marijanci. (149.) Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja. Odredbe iz stavka 1. ove točke ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura. (150.) Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50. (151.) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE Tablica br. 40 Broj uvjetnih grla 51-100 > 100 do 400 > 400 Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste (u m) Državne ceste Županijske i lokalne ceste 100 100 150 100 200 150 Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje . Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m. (152.) Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa. (153.) Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 122 Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice: KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA Tablica br. 41 VRSTA STOKE krave, steone junice bikovi volovi junad 1-2 godine junad 6-12 mjeseci telad krmače+prasad tovne svinje do 6 mjeseci mlade svinje 2 do 6 mjeseci prasad do 2 mjeseca teški konji srednje teški konji laki konji ždrebad ovce, ovnovi, koze i jarci janjad i jarad konzumna perad rasplodne nesilice nojevi kunići k 1,00 1,50 1,20 0,7 0,5 0,25 0,30 0,25 0,13 0,02 1,20 1,00 0,80 0,75 0,10 0,05 0,002 0,0033 0,25 0,007 Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s 500. (154.) Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Tablica br. 42 Kapacitet građevine izražen u uvjetnim grlima (Ug) >51-100 > 101-300 > 301-400 > 401-500 > 501 Udaljenost od granice građevinskog područja naselja (m) Ugx2 0,5 (Ug –100)+200 0,5 (Ug –100)+250 0,5 (Ug –100)+300 min. 500,0 Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće sadržaje. (155.) Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji (klaonica, hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kafilerija, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja, a prostori za boravak djelatnika samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 123 Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja. Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina. Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice. (156.) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture . Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskih područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstik, neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu označenom na karti 1. kao ostalo obradivo tlo. Na vrijednom obradivom tlu izgradnja ribnjaka je moguća samo u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Ova površina mora se isključivo koristiti za potrebe uzgoja ribe. Ribnjaci koji se grade u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva definiranog u točki (142.) mogu biti i manje površine. Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog zemljišta, i ne manja od 5 m. Uz ribnjake je moguće graditi građevine za upotrebe uzgoja ribe na način da se njihova bruto površina dimenzionira na način 12 m² građevine na 1 ha vodne površine ribnjaka. Dozvoljena etažnost tih građevina je priz.+tavan. Izgradnja podruma i potkrovlja se ne dozvoljava. U ove građevine moraju se smjestiti sve namjene potrebne za funkcioniranje ribnjaka, uključivo garaže, spremišta hrane, prostorije za boravak djelatnika i slično. Ove građevine moraju biti minimalno udaljene 3 m od svih međa katastarske čestice. Ova građevina mora biti na minimalnoj udaljenosti 5 m od ruba ribnjaka. Za izgradnju ovih građevina ne primjenjuju se odredbe vezane uz minimalnu komunalnu opremljenost. (157.) Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla. Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme. Uvjeti iz prethodnog stavka ne odnose se na kafileriju. (158.) Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. (159.) Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina. 2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja (160.) Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije. Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine. Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 124 2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (161.) Na području Općine utvrđena su sljedeća eksploatacijska polja mineralnih sirovina: a) Eksploatacijska polja - nafte i plina ''Štefkovica'', - plina ''Sječe'', - pijeska iz korita rijeke Drave. Nova istražna polja, koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu ( P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ) i rijeci Dravi. Istražna (i eksploatacijska) polja ne mogu se osnivati na područjima prirode zaštićenim prema posebnom propisu i područjima prirode zaštićenim ovim PPUOM, koja su prikazana na kartografskom prikazu br.3.A. ''UVJETI KORIŠTENJA''. (162.) U sklopu eksploatacijskog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji eksploatacije. U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih sirovina. (163.) Eksploatacijsko polje se tijekom eksploatacije i nakon zatvaranja mora sanirati sukladno postupku sanacije utvrđenom u Studiji o utjecaju na okoliš ili na temelju rudarsko-geološke osnove. 2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja (164.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog područja. Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje. 2.4.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja Odlagališta komunalnog otpada (165.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za planiranu namjenu. Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m. Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara. Pristup do odlagališta utvrđen je u kartografskim prikazima PPUOM, a min. širina pristupne ceste je 3,0 m. Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje. 2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja (166.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području. (167.) Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge građevine u funkciji prometa. Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste, sukladno posebnom propisu. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 125 Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5. Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.). Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne može biti veći od 0,25. (168.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste. 2.4.2.8.Ostale građevine van granica građevinskog područja (169.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto razvijene površine do 30,0 m². 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (170.) (171.) Gospodarske djelatnosti su sljedeće: - poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo, - eksploatacija mineralnih sirovina, - industrija, - graditeljstvo, - trgovina, - ugostiteljstvo i turizam, - promet, telekomunikacije i skladištenje, - proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom, - ostale usluge. U naseljima građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici. Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama. (172.) (173.) U građevinskom području naselja povremenog stanovanja dozvoljeno je: - obavljanje poljoprivredne proizvodnje, - gradnja građevina u funkciji poljoprivrede (osim građevina za uzgoj životinja), - gradnja građevina ugostiteljstva, turizma i trgovine, sukladno točki (96.) ovih Odredbi. Površine van granica građevinskog područja naselja i povremenog stanovanja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (174.) U PPUOM društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti: - uprava, - socijalna zaštita, - obrazovanje, - zdravstvo, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI (175.) - kultura, - vjerske aktivnosti. 126 Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja. U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedeće sadržaje: - Marijanci - Črnkovci - Općinska uprava - osnovna škola - dječji vrtić - zdravstvena stanica - veterinarska ambulanta - ljekarna - društveni dom - područna škola - dječji vrtić - ambulanta - vatrogasni dom - Čamagajevci - područna škola - društveni dom - Bočkinci - vatrogasni dom Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama. (176.) Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (177.) Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 1.2.B, te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. (178.) Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na kartografskim prikazima PPUOM, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore. (179.) Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim površinama uz osigurani pristup. Ostale površine iz prethodnog stavka su: (180.) - u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i građevnog pravca, - van građevinskog područja – neizgrađene površine. Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u PPUOM uklanjaju ili zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove mreže. 5.1. PROMETNI SUSTAV 5.1.1. Cestovni promet (181.) Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u PPUOM, a kategorija prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva. Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene PPUOM. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 127 prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice. U slučaju da postojeća prometnica nije naznačena u kartografskim prikazima, uvjeti se odnose na postojeću trasu. (182.) Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl. (183.) Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav. (184.) Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu: (185.) - 25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta, - 20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta, - 18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta, - 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužina preko 150,0 m. U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m Tablica br. 43 KATEGORIJA CESTE U ULIČNOM KORIDORU Državna Županijska Lokalna cesta Ostale ceste (186.) Minimalna širina uličnog koridora (m) Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje 20,0 18,0 18,0 14,0 18,0 14,0 16,0 12,0 Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m Tablica br. 44 SMJER KOLNOG PROMETA Dvosmjerni promet Jednosmjerni promet Minimalna širina uličnog koridora (m) Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje 12,0 10,0 10,0 8,0 Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe. (187.) Širine koridora iz točaka (184.)-(186.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore, koji se nalaze u izgrađenom području i na području povremenog stanovanja. Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na kartografskim prikazima građevinskih područja. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI (188.) 128 Na području povremenog stanovanja za pristup do građevne čestice mogu se koristiti i postojeći poljski putovi, a novi pristupni putevi moraju biti širine min. 4,0 m. Udaljenost građevina od osi razvrstanih prometnica mora biti min.: - kod državnih cesta 12,5 m, - kod županijskih cesta 10,0 m, - kod lokalnih cesta 9,0 m, - ostale javne ceste i putevi 5,0 m. (189.) Udaljenost građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja mora biti min. 10,0 m od osi postojeće pristupne ceste ili puta. (190.) Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama. Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju posebnog propisa za javne ceste. (191.) U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima: MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA Tablica br. 45 Namjena građevina Jedinica Obiteljske stambene građevine Višestambene građevine Trgovački (maloprodaja) Robne kuće, trgovački centri Tržnice na malo Poslovne zgrade, uredi, agencije 1 stan 1 stan 25 m² bruto izgrađene površine 60 m² bruto izgrađene površine 25 m² površine građevne čestice 100 m² bruto izgrađene površine < 50 m2 bruto izgrađene površine 100 m² bruto izgrađene površine 100 m² bruto izgrađene površine 15 m² bruto izgrađene površine 1 učionica/grupa 40 m² bruto izgrađene površine 40 m2 bruto izgrađene površine - Industrija i skladišta Servisi i obrt Ugostiteljstvo Osnovne škole i vrtići Zdravstvene građevine Vjerske građevine Građevine mješovite namjene Broj parkirališnih mjesta 1,00 1,20 1,00 1,00 1,00 2,00 1,00 1,00 2,00 1,00 2,00 2,00 1,00 ∑ parkirališnih mjesta za sve namjene u sklopu građevine Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu. (192.) Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za invalide prema posebnom propisu. (193.) Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI - obiteljske stambene građevine • na vlastitoj građevnoj čestici, • u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, - višestambene građevine • na vlastitoj građevnoj čestici, • u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, • na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine - poslovne građevine (trgovačke i ugostiteljske i poslovne zgrade, uredi, agencije, servisi i obrt) • na vlastitoj građevnoj čestici, • u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice • u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, • na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od građevine, - robne kuće i trgovački centri • na vlastitoj građevnoj čestici, - proizvodne građevine i skladišta • na vlastitoj građevnoj čestici • u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice, - javne i društvene , športskorekreacijske i vjerske građevine • na vlastitoj građevnoj čestici, • u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice, • na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od građevine, - građevine mješovite namjene • sukladno načinu rješavanja izgradnje parkirališta za osnovnu namjenu. 129 Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži. (194.) Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (193.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina. Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m. Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće. Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina. (195.) Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (193.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu. (196.) Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m. Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim zaštitnim pojasom. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 130 5.1.2. Riječni promet (197.) Planira se urediti i rekonstruirati plovni put na rijeci Dravi u skladu s planiranom kategorijom. Uređivanje plovnog puta može se odvijati u fazama, koje će definirati trenutne potrebe Republike Hrvatske, te dogovor sa susjednom Republikom Mađarskom. 5.1.3. Poštanski promet (198.) Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora usmjeren je na građevinsko područje naselja, te se PPUOM i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj. Razvoj poštanske djelatnosti odnosit će se samo na adaptacije i održavanje poslovnih prostora, te eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.). 5.1.4. Telekomunikacije (199.) Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u PPUOM planira se proširenjem kapaciteta komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mreža. Pristupni i spojni vodovi i komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, te bazne postaje u pokretnoj mreži označeni su na kartografskom prikazu br. 1.A "POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE''. Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka Općine. (200.) Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. Po potrebi telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulice. (201.) Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi bazne postaje s pripadajućim antenskim stupovima i neophodnim kabelskim vodovima. Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirajućih zračenja. Bazne postaje se ne mogu graditi: - na školama i dječjim vrtićima (osim mikro baznih postaja), - na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara, - na samostojećim antenskim stupovima udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine (crkve), Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup. (202.) Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina. 5.2. ENERGETSKI SUSTAV 5.2.1. Naftovodi i plinovodi (203.) Planirani naftovodi i plinovodi na području Općine su: - građevine od važnosti za Državu iz točke (14.b) ovih Odredbi, - magistralni, otpremni i sabirni naftovodi i plinovodi. Izgradnja naftovoda i plinovoda i njihov nivo (po važnosti) ovisi o tome da li će se transportirati, - dogradnja mjesnih plinovodnih mreža u već plinificiranim naseljima Općine u skladu s porastom potreba. U PPUOM planira se plinoopskrba svih naselja na području Općine. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 131 (204.) Trase postojećih naftovoda i plinovoda s pripadajućim MRS prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.A ''ENERGETSKI SUSTAV''. (205.) Magistralni, otpremni i sabirni naftovodi i plinovodi (ukoliko bude potrebe za njihovom izgradnjom) grade se sukladno posebnom propisu. (206.) Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne smiju se graditi u uličnom profilu. (207.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika. Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara). (208.) Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama, po potrebi s obje strane ulice. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani samo važniji, a izgradnja ostalih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva. 5.2.2. Elektroenergetska mreža (209.) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih građevina: Distribucija električne energije - rekonstrukcija odvojaka 10(20) kV dalekovoda od magistralnih 10(20) kV dalekovoda, koji ulaze ili prelaze preko građevinskog područja i kontaktnih zona, - izgradnja KB 10(20) kV unutar građevinskih područja naselja i kontaktnih zona radi međusobnog povezivanja postojećih (i planiranih) trafostanica, - demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih područja i kontaktnih zona s građevinskim područjima, - zamjena pojedinih transformatora s transformatorima veće instalirane snage u skladu sa stvarnim potrebama, - izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s procesom urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase novih dalekovoda, - rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže. Trase i lokacije planiranih elektroenergetskih građevina županijskog značaja označene su na kartografskom prikazu br. 2.A "ENERGETSKI SUSTAV". Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na područje Općine. (210.) (211.) Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti: - potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti područja slabijih bonitetnih klasa, - prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji, - položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, - izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta, - trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica. Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja, moraju se postupno zamijeniti kabelskim. Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 132 (212.) Zabranjuje se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske mreže, osim u iznimnim slučajevima kada ne postoje druge mogućnosti. (213.) Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA". Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku. (214.) Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima. U PPUOM se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova kabelskim vodovima. (215.) U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže. U središnjim dijelovima naselja Marijanci i Črnkovci niskonaponska mreža se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima, sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskim ormara postavljenih na građevnu česticu, a od njih se polažu kućni priključci do okolnih potrošača. U sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se dozvoljava graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima. U ostalim naseljima se niskonaponska mreža planira graditi sa SKS vođenih po krovovima i krovnim stalcima. U ostalim naseljima Općine također je moguća izgradnja niskonaponske mreže (ili dijelova NN mreže) podzemnim kabelskim vodovima. Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje. (216.) Na područjima naselja u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže, gdje postoji ili se planira graditi mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice. (217.) Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom. (218.) Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se gradnja TS u uličnom profilu. 5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 5.3.1. Vodoopskrba (219.) Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom regionalnog vodoopskrbnog sustava Slavonske podravine s gravitirajućim crpilištem Donji Miholjac i Belišće. Prostor Marijanskih Ivanovaca koji nije obuhvaćen sustavom Slavonska podravina vodoopskrbu će rješavati putem bunara dok se ne steknu uvjeti za priključenje na vodoopskrbni sustav najbližeg naselja. (220.) Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa. (221.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama. (222.) Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rješenja. (223.) U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu. 5.3.2. Odvodnja otpadnih voda (224.) U PPUOM odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način: - za naselja Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci i Marijanci izgradnjom zajedničkih sustava odvodnje, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI (225.) (226.) za prostor Marijanskih Ivanovaca putem vodonepropusnih sabirnih jama ili biološkim uređajima. Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.B "VODNOGOSPODARSKI SUSTAV" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima: - mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava), - vode se moraju upustiti u recipijente utvrđene u točki (226.) ovih Odredbi. Recipijent za prihvat otpadnih voda sa područja Općine je: - (227.) 133 rijeka Karašica U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava. Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Za dijelove naselja postoji i mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba. (228.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem. (229.) Sve onečišćene ili zagađene vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda. (230.) Sve onečišćene ili zagađene vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u recipijente ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. (231.) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno uvjetima nadležne ustanove. Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame. (232.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se prilikom prvog zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. (233.) Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi studiju odvodnje otpadnih voda s područja Općine, vodeći računa o širem području. Studija mora valorizirati alternativne mogućnosti te predložiti povoljnije. 5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja (234.) Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti (odvodnicima detaljne odvodne mreže-kanala III i IV. reda). Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava. (235.) Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu. Inundacijska područja su područja uz vodotok Drava, Vučica i Karašica koja se detaljno utvrđuju sukladno posebnom propisu. (236.) Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će moguć vodom iz Drave nakon izgradnje vodne stube Osijek i vodne stube Donji Miholjac. U PPUOM površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine. Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 134 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA 6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI (237.) U PPUOM su utvrđeni vrijedni dijelovi prirode koji su naznačeni na kartografskom prikazu br. 3.A 8 "UVJETI KORIŠTENJA". (238.) Na utvrđenim vrijednim dijelovima prirode iz prethodne točke nije dozvoljeno sljedeće: - promjena prirodnog vodotoka rijeke Drave, - isušivanje Laganjske bare, - uklanjanje priobalne vegetacije u pojasu inundacije, te postojećih rubnih sklopova šume, a obnova se može vršiti samo prema šumsko-gospodarskim osnovama i posebnim krajobraznim projektima, -. gradnja novih stambenih i gospodarskih građevina koje se prema ovim Odredbama mogu graditi izvan građevinskog područja, na udaljenosti manjoj od 100,0 m od ruba inundacije rijeke Drave, - gradnja baznih postaja (antenskih stupova), - gradnja dalekovoda. 6.2. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI (239.) U PPUOM utvrđena su sljedeća vrijedna krajobrazna područja, koja su prikazana na kartografskom prikazu br. 3.A ''UVJETI KORIŠTENJA'': - prirodni predjel nizinskih šuma, - područje vodotoka Karašice. Vrijedna krajobrazna područja iz prethodnog stavka ne predlažu se za zaštitu po posebnom propisu nego se štite Odredbama PPUOM. (240.) Na području vrijednih krajobraznih područja nije dozvoljeno sljedeće: - promjene prirodnog korita vodotoka Karašice i Vučice, - uklanjanje prirodne vegetacije u pojasu 10,0 m od ruba inundacije, te postojećih rubnih šumaraka uz njih, a obnova se može vršiti samo prema šumsko-gospodarskim osnovama i posebnim krajobraznim projektima. Na šumom obraslim područjima vrijednih krajobraznih područja predlaže se uravnotežiti površinu sječa s ukupnom šumskom površinom, a sječu obavljati postupno, uz zaštitu evolucijskog nasljeđa vrsta i šumskih ekosustava. (241.) PPO-BŽ utvrđeni su vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja koji u općini Marijanci obuhvaćaju južni i dio sjeveroistočnog dijela Općine (vidi kartografski prikaz br. 3.A). Za područje vrijednih dijelova prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki kontaktnih područja uz zaštićene prirodne cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini. 8 Površine vrijednih dijelova prirode su prenešene iz PPO-BŽ (na kartografskom prikazu br. 3. površine su prikazane kao: ''Zaštita vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja'') PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 135 6.3. KULTURNA DOBRA (242.) Na području općine Marijanci su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra: a) Registrirana - b) Župna crkva Sv. Petra i Pavla u Marijancima (redni broj registracije 314). Evidentirana - Župni dvor u Marijancima (redni broj evidencije 3008) Zaštićena kulturna dobra orijentacijski su naznačena na Kartografskom prikazu br. 3.A "UVJETI Korištenja", a detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti. Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUOM, zaštititi sukladno posebnom zakonu. (243.) Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom zakonu. (244.) U PPUOM utvrđuje se sljedeća osobito vrijedna graditeljska baština koja se može zaštititi kao kulturno dobro od lokalnog značenja, sukladno posebnom zakonu: - Spomenik palim domoljubima u Kunišincima ispred doma DVD-a. Osnovna građevina iz prethodnog stavka ne smije se uklanjati i mora se zadržati u postojećim gabaritima. Do proglašenja zaštite primjenjuju se uvjeti iz prethodnog stavka. (245.) Ukoliko se na području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine. 7. POSTUPANJE S OTPADOM (246.) Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada. (247.) Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUOM utvrđena je kao potencijalna lokacija postojeća lokacija na kč.br. 1294/1 ''Pašnjak''. Ostala odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati. Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na Kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada. Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja. (248.) Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru domaćinstava s okućnicom. (249.) Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu. (250.) Odlagalište komunalnog (i prikupljalište opasnog) otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu. Na odlagalištu mogu se graditi građevine za obrađivanje, skladištenje i odlaganje otpada te prateće građevine i infrastruktura. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ (251.) Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja: - eksploatacijska polja, PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI (252.) 136 - divlja odlagališta otpada, - poplavno područje uz vodotoke Drave i Vučice. Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere: - eksploatacijska polja se u tijeku i nakon završetka eksploatacije moraju sanirati sukladno načinu sanacije utvrđenom u rudarskim projektima, - divlja odlagališta otpada moraju se sanirati. (253.) Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu. (254.) Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu. U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.). (255.) (256.) Obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš za sljedeće zahvate: - vodnu stubu Osijek (akumulacija je samo dijelom u općini Marijanci), - ostale građevine, sukladno posebnom propisu i PPO-BŽ. Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrđenim u PPUOM i to: a) Zaštita tla - provođenjem PPUOM sukladno kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENE POVRŠINA", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja, - gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim Odredbama, - zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "POSTUPANJE S OTPADOM", - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu razinu. b) Zaštita voda - uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim Odredbama, - smanjivanjem uporabe pesticida, poljoprivrednim površinama. c) umjetnog gnojiva i ostalih preparata na Zaštita zraka i zaštita od buke - d) uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama, Zaštita šuma - provođenjem PPUOM sukladno kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA", - gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama. e) Zaštita životinja - planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI 137 9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI (257.) Obzirom da prema posebnom propisu naselja Općine ne pripadaju ni jednoj kategoriji ugroženosti, u njima nije obvezna gradnja skloništa i zaklona za sklanjanje stanovništva. 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA (258.) Na području Općine utvrđeno je poplavno područje uz vodotok Drave i Vučice. Na poplavnom području nije dozvoljena gradnja građevina koje se mogu graditi van građevinskog područja, izuzev vodnogospodarskih građevina i vodova infrastrukture. (259.) Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti od požara i eksplozije. (260.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice. Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava služnosti prolaza. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža. 10. MJERE PROVEDBE PLANA 10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA (261.) Sukladno Zakonu i PPO-BŽ te potrebama prostornog uređenja Općine Marijanci, PPUOM utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova: a) Urbanistički plan uređenja (UPU): - b) Detaljni plan uređenja (DPU): - (262.) naselja Marijanci gospodarske zone u naselju Marijanci Područja za koja se utvrđuje obveza izrade prostornih planova označena su na kartografskom prikazu br. 3.B ''PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE''. Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Marijanci utvrđena je granicom građevinskog područja. Granica obuhvata Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Marijanci, naznačena na kartografskom prikazu br. 3.B ''PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE'' može se povećati, a konačno se može utvrditi UPU Marijanci. (263.) Do izrade Prostornog plana iz točke (261.) a) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama. (264.) Do izrade Prostornog plana iz točke (261.) b) nije dozvoljena izgradnja u tom prostoru. 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA (265.) Općina Marijanci se nalazi u graničnom području Republike Hrvatske. Sukladno tome u ovom području treba poduzimati mjere demografske obnove i razvoja gospodarstva. (266.) U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno: - riješiti imovinsko-pravne odnose i opremiti komunalnom infrastrukturom građevinsko područje gospodarske zone u Marijancima. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI (267.) 138 - izgraditi građevine javne i društvene namjene u naseljima, - riješiti vodoopskrbu svih naselja Općine, - u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta. U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno: - riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUOM, 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI (268.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u PPUOM, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada. (269.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se: - sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m², - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine , - preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine, - izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj PPUOM, - adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj PPUOM, - ugradnja ili rekonstrukcija instalacija, - gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka, - uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina). Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije. (270.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (268.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj PPUOM. 10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUOM (271.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUOM mogu se rekonstruirati sukladno točki (269.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama. Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u PPUOM, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine. Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati. (272.) Građevinama iz točke (271.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama PPUOM.
© Copyright 2024 Paperzz