7-8
1963
'A
ŠUMARSKI
LIST
GLASILO SAVEZA Š U M A R S K I H D R U Š T A V A NR HRVATSKE
Redakcijski odbor:
Dr Milan A n d r o i ć , d r Roko B e n i ć. ing. Ž a r k o H a j d i n . d r D u š a n K 1 e p a c,
ing. J o s i p P e t e r n e 1. d r Z v o n k o P o t o č i ć , ing. J o s i p S a f a r
G l a v n i i odgovorni u r e d n i k :
Ing. Vjekoslav Cvitovac
Tehnički urednik:
Ing. Đuro Knežević
7 — 8 S R P A N J — K O L O V O Z 1963.
Č L A N C I
— A R T I C L E S
—
A U F S Ä T Z E
Prof.
d r D u š a n K l e p a c : Kretanje drvne mase i produkcije na pokusnim plohama u
gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« — Movement of growing-stock and yield on the
experimental plots in the management unit »Josip Kozarac« — Le mouvement du volume
sur pied et de la production sur les places d'experience dans l'unite d'amenagement
»Josip Kozarac« — Die Bewegung der Holzmasse und der Produktion auf den Versuchs­
flächen in der Wirtschaftseinheit »Josip Kozarac«.
I n g . D i m i t r i j e B u r a : Ekonomski značaj zaštite šuma od požara — Economic signifi­
cance of protection of forests against fire — Signification economique de la protection
des förets contre le feu — Die wirtschaftliche Bedeutung des Schutzes der Wälder
gegen Feuer.
I n g . H a 1 i d S a r a j l i ć: Stabilizacija terena primjenom konturnih rovova i gradona —
Terrain stabilization by application of contour trenches and »gradoni« — Fixation du
terrain par l'application des fosses et des »gradoni« le long de courbes de niveau —
Terrainstabilisierung durch Anwendung von Konturgraben und »Gradoni«.
I n g . I v a n O š t r i ć: Mogućnost rentabilnog uzgajanja topolovog celuloznog drva u namjen­
skim picntažama — Possibility of remunerative growing of Poplars in plantations for
pulpwood — La possibility de cultiver d'une maniere remuneratrice les peupliers pour
le bois ä päte dans les plantations — Die Möglichkeit rentabler Anzucht der Pappel in
Anpflanzungen für Zelluloseholz.
P r o f . d r M i l a n A n i ć : Utjecaj stajskog .gnoja na razvitak kultura hrasta lužnjaka —
Effect of stable manure on the development of Pedunculate Oak plantations — L'effet
du furnier sur le developpement des plantations de Chene pedoncule — Wirkung des
Stallmistes auf die Stieleichenkulturen.
I n g . Z v o n i m i r T o m a c: Razmatranja o fitocenološkoj terminologiji — Considerations
on phytocoenological terminology — Considerations concernant la terminologie phytocenologique — Betrachtungen über die phytozönologische Terminologie.
Razne teme i prikazi — Various Topics and Keports — Differentes questions et comptes rendus
— Verschiedene Themen und Berichte.
Društvene vijesti — Society News — Nouveautes sociales — Vereinsnachrichten.
Domaća struča literatura — Domestic Technical Literature — Litterature technique du pays
Einheimische Fachliteratur.
Strana stručna literatura — Foreign Technical Literature — Litterature technique etrangere —
Ausländische Fachliteratur.
Nekrolog — Obituary Note — Notice necrlogique — Nachruf.
N a s l o v n a slika: S l a v o n s k a h r a s t o v a š u m a — F o t o : Prof. Ivo H o r v a t
SU M A R S K I
LIST
GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE
GODIŠTE 87
GODINA 196S.
SRPANJ — KOLOVOZ
KRETANJE DRVNE MASE I PRODUKCIJE NA POKUSNIM
PLOHAMA U GOSPODARSKOJ JEDINICI »JOSIP KOZARAC«
PROF. DR DUŠAN KLEPAC
U Š u m a r s k o m listu br. 8—9 od 1959. godine objavljeni su prvi rezultati o b ­
r a č u n a prirasta po kontrolnoj metodi u srednjedobnim mješovitim sastojinama
Posavskih hrastovih šuma za vremensko razdoblje od 1950—1955. godine.* Ti
s u rezultati pokazali da j e godišnji tečajni prirast u istraživanim pokusnim plo­
h a m a iznosio oko 10 m 3 /ha uzimajući u obzir samo stabla d o m i n a n t n e etaže.
Donja etaža stabala učestvovala je samo sa oko 1 0 % u sveukupnoj produkciji.
U vremenskom intervalu od 1950—1955. nije bilo n a tim pokusnim plohama
n i k a k v e sječe tako da smo u prvoj (1950) i drugoj (1955) inventuri imali jednaki
broj stabala. U tom j e slučaju produkcija bila j e d n a k a prirastu.**
Kako istraživane pokusne plohe (prva u odjelu 157, šesta u odjelu 165, če­
t v r t a i treća u odjelu 155) nismo prorjeđivali u toku prve kontrolne periode
{1950—1955. godine), odlučili smo prof, d r M. Plavšić i ja t e plohe j a k o proriTabela 1.
Pokusna ploha
Drvna masa
gornje etaže prije
prorede po hektaru
Drvna masa
posječenih stabala
iz gornje etaže
.po hektaru
Intenzitet
prorede
-•10O
M
M
Prva
(odjel 157)
Šesta
(odjel 165)
Četvrta
(odjel 155)
Treća
(odjel 155)
423.52
m3
E
•/•
57.34
14
•
292.14
57.66
20
344.08
86.12
25
297.60
7.24
2
* M. Plavšić i D. Klepac: Utvrđivanje prirasta po kontrolnoj metodi na pokusnim
plohama gospodarske jedinice »Posavske šume« u šumariji Lipovljani, Šum. list
1959, str. 257—270.
** D. Klepac: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb 1963.
2,57
>
jediti i ispitati kako će jake prorede utjecati na prirast prorjeđenih
sastojina.
Prorede smo izvršili poslije druge i n v e n t u r e , t j . u proljeće 1956. godine. P r i m i ­
jenili smo visoke prorede jakog intenziteta vadeći stabla iz gornje etaže izuzevši
treću p o k u s n u plohu u odjelu 155, koju smo zadržali kao k o n t r o l n u — n e p r o rjeđenu — plohu gdje smo koristili samo slučajne prihode. S obzirom n a to, d a
<
X
o
er
J
sä
UJ
X
o
ii
<
«6
o
o
or
*3
S3
1-5
CL
V,
X
x
o
o
*
2
z
PS5
o
0.
o
Sa
m
6
0.
UJ
UJ
U)
a
*s
t
;
tn
OD 3
u>
*"
_)
a«
z%
3
>§
\x/\
\/\
\/V/0\\
LU
"S
Q
O
o
c
1
Ol
X
o
<
CL
<
H
«
\7yX
<
z
>
a.
a
<r>
E
258
\
o
o
o
o
to
o
o
O
o
«o
e
o
o
CO
1
o
o
o
o
donja etaža stabala učestvuje u produkciji samo sa oko 10% a ima uglavnom
biološko-zaštitnu funkciju, ograničili smo se samo na stabla gornje etaže, koju
smo ustvari prorijedili različitim intenzitetima kako je to navedeno u tabeli 1.
Ako uzmemo u obzir samo hrast lužnjak u gornjoj etaži, intenziteti prorjeđivanja nešto su drugačiji. Donosimo ih u tabeli br. 2.
I
x
o
/
Z
o
a
C*>
e
Z>
X-
O
T>
tf>
-
o
a
ct
>
IO
o
E
o
o
IO
<7>
e
o
o
o
o
ej
OJ
o
o
258
Tabela 2.
Pokusna ploha
Drvna masa po- Intenzitet
sječenih hrastoprorede
vlh stabala iz gorE
nje etaže po
i = — • 100
hektaru
M
E
Drvna masa hrasta
lužnjaka u gornjoj
etaži prije prore­
de po hektaru
M
•/•
ni'
Prva
(odjel 157)
271.00
36.90
14
Šesta
(odjel 165)
236.90
36.42
15
Četvrta
(odjel 155)
325.98
81.72
25
Treća
(odjel 155)
253.18
4.76
2
Iz tabele 1 i 2 s e vidi, da smo sastojine n a našim p o k u s n i m plohama p r o r i ­
jedili jakim intenzitetom od 10—25%. Treća je pokusna ploha ostala praktički
neprorjeđena.
Da bi ispitali k a k o utječu prorede na prirast odnosno na produkciju sastojina, izvršili smo n a k o n šest godina treću i n v e n t u r u drvne mase u navedenim
pokusnim plohama. P r i t o m smo upotrijebili istu m e t o d u mjerenja kao i pri p r v e
dvije i n v e n t u r e . Ta je m e t o d a opisana u knjizi Klepac: »Rast i prirast šumskih
vrsta drveća i sastojina«, 1963. na str. 199—212.
Obračun produkcije izveli smo za svaku p o k u s n u plohu posebno na dva n a ­
čina, prvo, za sastojinu kao cjelinu i drugo, po stepenima opsega i to onako k a k o
j e to n a v e d e n o u spomenutoj knjizi n a str. 208—210. O b r a č u n produkcije n a dva
načina pruža kontrolu r a d a i daje uvid u to k a k o je sastojina i kako su pojedina
stabla rasla u v r e m e n s k o m intervalu od 1955—1961, t j . između d r u g e i treće in­
v e n t u r e . Zbog jednostavnosti ispuštamo ovdje obračun produkcije te u tabeli 3
Tabela 3.
Pokusna ploha
260
Intenzitet
prorjeđivanja
Prosječna godišnja produkcija u mVha
1950^1955 g.
1955—1961 g. .
Prva
(odjel 157)
14
10.70
9.76
Šesta
(odjel 165)
20
10.35
7.74
Četvrta
(odjBi 155)
25
11.09
9.37
Treća
(odjel 155)
2
9.59
9.84
donosimo konačne rezultate. U toj tabeli naveli smo pored intenziteta prorjeđivanja prosječnu godišnju produkciju po h e k t a r u u prvoj (1950—1955) i drugoj
periodi (1955—1961).
Ovi se rezultati odnose na sva stabla u gornjoj etaži. Ako uzmemo u obzir
samo hrast lužnjak u gornjoj etaži, i m a m o nešto drugačije rezultate, koji se n a ­
laze u tabeli 4.
T a b e l a 4.
Pokusna ploha
Intenzitet
iprorjiedivanja
'»/o
Prosječna produkcija u ma/ha
1950—1955:g.
1955—1961 g.
Prva
(odjel 157)
14
8.40
6.33
Šesta
(odjel 165)
15
9.27
6.77
Četvrta
(odjel 155)
25
10.87
8.85
Treća
(odjel 155)
2
8.58
8.51
,
Navedeni rezultati su grafički prikazani na si. 1. S lijeve strane t e slike p r i ­
kazano je kretanje d r v n e mase na panju na pokusnim plohama za vrijeme od
1950—1961. godine; p r v a i n v e n t u r a izvršena je 1950, druga 1955. i treća 1961.
Poslije druge inventure
izvršena je proreda. Na desnoj strani slike prikazano
je k a k o se kretala produkcija u t o m v r e m e n u .
Uspoređujući produkciju na našim pokusnim plohama u prvoj periodi
(1950'—1955) p r e m a produkciji u drugoj periodi (1955—1961) vidimo ovo:
— u drugoj
pokusnoj
periodi produkcija je ostala na gotovo istom nivou
plohi (u odjelu 155), koju nismo
prorjedivali.
samo na
— na svim ostalim pokusnim plohama, koje smo prorjedivali, produkcija
njena. Pad produkcije u usporedbi na prvu periodu
iznosi:
na prvoj plohi
(odjel 157)
na šestoj plohi
(odjel 165)
na četvrtoj plohi
(odjel 155)
je
za sve vrste drveća
u gornjoj etaži
za hrast u gornjoj
etaži
0.94 mVha ili 9i;Vo
2.07 rrrVha ili 23a!o
2.61 mVha ili 25a/o
2.50 m 3 ha ili27'°/o
1.72 mVha ili 16'Vn
2.02 m 3 ,ha ilil^/o
— najveće smanjenje produkcije zabilježeno je na šestoj pokusnoj plohi
165), jer je drvna masa poslije prorede pala ispod »kritične
granice«.
trećoj
sma­
(odjel
261
L A FLUCTUATION DU VOLUME SUR PIED ET DE LA PRODUCTION SUR LES
PLACES D'EXPERIENCE DE L'UNITE D A M f i N A G E M E N T »JOSIP KOZARAC«
p a r le Prof, d r D u š a n K l e p a c
D a n s le » Š u m a r s k i list«, No 8/9, 1959, ont ete p u b l i e s les p r e m i e r s r e s u l t a t s du
calcul de l'accroissement d ' a p r e s la m e t h o d e du c o n t r ö l e d a n s les p e u p l e m a n t s m e l a n ­
g e s d'äge m o y e n es forets de c h e n e d e la P o s a v i n e d a n s la p e r i o d e d e 1950 ä 1955*.
C e s r e s u l t a t s ont d e m o n t r e q u e l'accroissement c o u r a n t a n n u e l d a n s les p l a c e s
d ' e x p e r i e n c e e x a m i n e e s etait d ' e n v i r o n 10 m : i /ha n e p r e n a n t en c o n s i d e r a t i o n q u e
les tiges d'etage d o m i n a n t . D a n s la p r o d u c t i o n t o t a l e l'etage i n f e r i e u r des a r b r e s ne
p a r t i c i p a i t q u ' a v e c le p o u r c e n t a g e d ' e n v i r o n de 10%. D a n s la p e r i o d e de 1950 ä 1955
a u c u n e coupe n ' a ete faite d a n s l e p l a c e s d ' e x p e r i e n c e d e s o r t e q u e d a n s le p r e m i e r
i n v e n t a i r e (1950) ainsi q u e d a n s le second on a c o n s t a t e le m e m e n o m b r e de tiges. D a n s
ce cas la p r o d u c t i o n e t a i t e g a l e ä 1'acroissement.**
E t a n t d o n n e q u ' a u cours d e la p r e m i e r e p e r i o d e (de 1950 ä 1955) n o u s n ' a v o n s
p a s a p p l i q u e d'eclaircies a u x p l a c e s d ' e x p e r i e n c e (dont la p r e m i e r e se t r o u v a i t d a n s
la p a r c e l l e No 157, la s i x i e m e d a n s la p a r c e l l e No 165, la q u a t r i e m e et la t r o i s i e m e
d a n s la p a r c e l l e No 155), M. Prof. P l a v s i c et moi, nous a v o n s decide d'y effectuer
d e s eclaircies fortes et d'examiner comment ces fortes eclaircies influemceraient sur
l'accroissement đes peuplements eclaircis. Les eclaircies ont ete e x e c u t e e ä ä la s u i t e
du second i n v e n t a i r e , c ' e s t - ä - d i r e au p r i n t e m p s d e 1956. N o u s a v o n s a p p l i q u e Ies
eclaircies par le haut đ'une forte intensite, e n l e v a n t des tiges d e l'etage s u p e r i e u r ,
ä l ' e x e p t i o n d e la t r o i s i e m e place d ' e x p e r i e n c e se t r o u v a n t d a n s la p a r c e l l e N o 155
r e t e n u e c o m m e place t e m o i n — n o n eclaircie — oü Ton n ' a utilise q u e les pnoduits
accidentels. E t a n t d o n n e q u e l'etage i n f e r i e u r ne p a r t i c i p e ä la p r o d u c t i o n q u ' a v e c
le p o u r c e n t a g e d' e n v i r o n de ltfVo et qu'il a p r i n c i p a l e m e n t u n e function biologique
e t p r o t e c r i c e , nous nous sonimes b o r n e s s e u l e m e n t ä des tiges d e l ' e t a g e s u p e r i e u r
oü n o u s a v o n s e x e c u t e des eclaircies d e d i f f e r e n t e s i n t e n s i t e s c o m m e i n d i q u e d a n s
le t a b l e a u No 1. Si n o u s ne p r e n o n s e n c o n s i d e r a t i o n q u e le c h e n e p e d o n c u l e d a n s
l'etage s u p e r i e u r , alors les i n t e n s i t e s d'eclaircies sont u n p e u differentes. N o u s l e s
d o n n o n s d a n s le t a b l e a u No 2.
T a b l e a u No 1.
Place
d'experience
,'~~.
lere
(parcelle No
6eme
(parcelle No
4eme
(parcelle No
3eme
(parcelle No
V o l u m e de l'etage
superieur avant
1'eclaircie p a r ha
M
V o l u m e de tiges
enlevees d e
l'etage s u p e r i e u r
par ha
E
Intensite de
l'eclaircie
E
i = — ' 100
M
157)
423,52
57,34
14
165)
292,14
57,66
20
155)
344,08
86.12
25
155)
297,60
7,24
2
• M . P l a v s i c e t D. K l e p a c : D e t e r m i n a t i o n de l'accroissement d ' a p r e s la
m e t h o d e du contröle sur les places d ' e x p e r i e n c e d a n s l'unite d ' a m e n a g e m e n t d e » P o ­
s a v s k e šume« (Forets de la Posavine) faisant p a r t e de i n s p e c t i o n de Lipovljani,
Š u m . list, 1959, pp. 257—270.
** D. K l e p a c : La croissance et l ' a c c r o i s s e m e n t des a r b r e s forestiers et d e s
p e u p l e m e n t s , Z a g r e b 1963.
262
Tableau No 2.
Volume
V o l u m e de c h e n e
pedoncule dans
de c h e n e
Petage s u p e r i e u r de P t a g e
a v a n t l'eclaircie
par
par ha
E
Place
d'experience
m3
M
lere
(parcelle No
ßerne
( p a r c e l l e No
4eme
(parcelle No
3eme
( p a r c e l l e No
de tiges
enlevees
superieurha
I n t e n s i t e de
l'eclaircie
E
i =
• 100
M
*/i
157)
271,00
36,90
14
165)
236,90
36,42
15
155)
325.98
81,72
25
155)
253,18
4,76
2
Sur les tableaux No 1 et No 2 on voit que nous avons pratique dans no;S places
d'experience les eclaircies d'une intensite de 10 ä 25°/o. La troisieme place d'experience
est restee pratiquement non-eclaircie.
Pour voir comment les eclaircies influenceraient sur l'accroissement ou sur la
production des peuplements, nous avons effectue apres Pintervalle de six ans le troi­
sieme inventaire du volume sur pied dans les places d'experience mentionnees. Nous
y avons applique la meme methode comme dans les deux inventaires precedents.
Cette methode a ete decrite dans le livre de K l e p a c : »iLa croissänce et l'accrois­
sement des arbres forestiers et des peuplements«, 1963, pp. 199—212.
Le calcul de la production a ete fait pour chaque place d'experience separement au
moyen de deux methodes, premierement pour le peuplement en tant qu'ensemble
et deuxiemement selon les categories de circonference de fagon comme indique dans
le livre mentionne pp. 208—210'. Le calcul de la production effectue de deux manieres
rend possible le eontröle du travail et donne une idee de la vitesse de croissance du
peuplement et des tiges individuelles dans Pintervalle de 1955 ä 1961 c'est-ä-dire
entre le deuxieme et le troisieme inventaire. Pour des raisons de si:mplification nous
supprimons ici le calcul de la production et nous donnons dans le tableau No 3
les resultats finaux. A cöte de 1'intensite d' eclaircie nous indiquons dans ce tableau
aussi la production annuelle moyenne par ha dans la premiere periode (de 1950 ä
1955) et dans la deuxieme periode (de 1955 ä 1961).
Tableau No 3.
Place
d'experience
Intensite
Production annuelle moyenne en m 3 /ha
d'eclaircie °/o
de 1950 ä 1955
de 1955 ä 1961
lere
(parcelle No 157)
14
10.70
9,76
20
10,35
7,74
25
11,09
9,37
2
9,59
9.84
gerne
(parcelle No 165)
4eme
(parcelle No 155)
3eme
(parcelle No 155)
• Ces resultats se rapportent ä toutes les tiges dans Petage superieur. Si dans
l'etage superieur nous ne prenons en consideration que les tiges du chene pedoncule,
alors nous obtenons les resultats un peu differents presentes dans le tableau No 4.
263
Tableau No 4Place
d'experience
lere
(parcelle No
ßeme
(parcelle No
4eme
(parcelle No
3eme
(parcelle No
Intensite
d'eclaircie '°/o
Production moyenne en m 3 /ha
de 1950 ä 1955
de 1955 ä 1961
157)
14
8,40
6,33
165)
15
9,27
6,77
155)
25
10,87
8,85
155)
2
8,58
8,51
Les resultats indiques sont presentes grafiquement sur la figure No 1. Du
cote gauche de cette figure est presente la fluctuation du volume sur pied dans les
places d'experience pendant la periode de 1950 ä 1961; le premier inventaire a ete
execute en 1950, le deuxieme en 1955 et le trojsieme en 1961. L'eclaircie a ete effectuee
ä la suite du deuxieme inventaire. Au cote gauche de la figure No 1 est presente
la fluctuation de la production dans cet Intervalle.
Si Ton compare la production sur nos places d'experience accomplie dans la
premiere periode (de 1950 ä 1955) avec la production de la deuxieme periode (de 1955
ä 1961) il en resulte que:
— dans la deuxieme periode la production est restee presqu'au meme niveau maist
seulement ä la troisieme place d'experience (dans la parcelle No 155) oü I'eclairicie
n'a pas ete appliquee.
— sur toutes Ies autres places d'experience oü les eclaircies ont ete ' appliquees la
production a diminue. La diminution de la production en comparaison avec la
premiere periode est:
Pour toutes les especes
d'arbre ä l'etage superieur
D a i s la premiere
place d'experience
(parcelle No 157)
Dans la sixieme
place d'experience
(parcelle No 165)
Dans la quatrieme
place d'experience
(parcelle No 155)
0,94 m 3 /ha ou
Pour le chene seul
ä 1'etage superieur
9%
2,07 m 3 /ha ou 25p/o
2,61 m 3 /ha ou 25°/o
2,50 m 3 /ha ou 27°/o
1,72 mVha ou lGVo
2,02 m 3 /ha ou 198/»
la diminution maximale de la production a ete enregistree dans la sixieme place
d'experience (parcelle No 165), parce que le volume sur pied ä la suite d'eclaircie
est tombe au-dessous de la »limite critique«.
264
EKONOMSKI ZNAČAJ ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA*
ING. DTMITRIJE BURA
1. Šumski
fond
Jugoslavije
Značaj šuma u privredi i životu zajednice treba posmatrati i ceniti sa dva
aspekta:
— proizvodnog,
t j . po ulozi u proizvodnji drveta kao sirovine za i n d u s t r i j ­
sko i drugo korišćenje, i
— zaštitnog, t j . po njenom pozitivnom utjecaju na biološki život ljudi i
ostalih organizama n a zemlji.
Od u k u p n e površine Jugoslavije (25.574 hilj. ha) n a šume otpada 8.830 hilj.
ha ili 3 5 % .
Od ove površine 7 0 % su društvene šume, a 3 0 % privatne. Po vrsti drveća
otpada 7 1 % n a lišćare a 2 9 % n a četinare. Ukupna drvna masa svih šuma ceni
se na cea 1 milijardu m 3 drveta.
P r e m a ocenama i izvršenim merenjima smatra se da bi ukupni
prosečni
godišnji prirast svih šuma mogao da se kreće oko 20 mil. m'3 b r u t o mase, što
iznosi nešto ispod 3 m 3 po 1 ha godišnje. Isto tako se ceni da se godišnje sečie
u š u m a m a svih kategorija vlasništva kreću, već duži niz godina, u granicama
prirasta, što znači da je u cilju obezbeđenja potrajnosti gospodarenja sa šu­
m a m a , primenjen princip pravilnog gospodarenja t j . »da se koristi, odnosno
seče. onoliko koliko drveta u šumi priraste«.
Perspektivne
mogućnosti i proizvodni potencijal šuma •— (šumske privrede)
i industrije za p r e r a d u drveta su neosporno veliki. Na nekoliko savetovanja ovo
pitanje je posebno r a z m a t r a n o i došlo se do konstatacije da se sa određenim
šumskim uzgojnim zahvatima u prirodnim šumama i podizanjem plantaža
brzorastućih vrsta šumskog drveća može povećati proizvodnja (prirast) i obim seča
od sadašnjih 20 miliona m :i na 22,5 miliona m 3 godišnje do kraja 1965. a sprovođenjem daljih mera na intenziviranju šumske proizvodnje, moguće je u na­
rednom periodu, za narednih 15—20 godina, povećati šumsku proizvodnju
na
45—50 miliona m 3 b r u t o mase godišnje (zavisno od visine ulaganja).
Po površini se šuma i po zalihama drveta u šumskom fondu Jugoslavija
nalazi m e đ u nekoliko evropskih zemalja, najbogatijih šumama. Međutim, po
tehničkim uslovima proizvodnje i korišćenja drveta, naša zemlja je još znatno
ispod prošeka evropskih zemalja. No već izvršena i tekuća investicijska ula­
ganja u š u m a r s t v u i industriji za p r e r a d u drveta obezbeđuju brz razvoj ovog
* Dana 27. i 28. VI 1963. održano je u Beogradu Prvo jugoslavensko savetovanje
o zaštiti šuma od požara, na kome je iznet ovaj uvodni referat, i donosi Sie u nešto
skraćenom ob'mu.
265
lanca privrede, tako da se može očekivati da će Jugoslavija za relativno k r a t k o
vreme dostići nivo najnaprednijih zemalja u industrijskoj preradi drvne si­
rovine.
2. Značaj
šuma
za razvoj
privrednih
grana koje koriste
drvo
Uz r u d n a bogatstva (obojeni metali i dr.), energetske izvore i poljoprivredni
potencijal, šumski fond čini jednu od ključnih, perspektivnih
privrednih
osnova
naše zemlje; ovo zbog toga, što drvo — i pored njegove široke zamene — zbog
stalnog porasta stanovništva u svetu i proširivanja njegove upotrebe (u p r i ­
r o d n o m ili p r e r a đ e n o m obliku) na nova područja potrošnje ostaje trajno i n d u ­
strijska sirovina.
Drvo je sirovina za čitav niz privrednih grana i delätnosti. Ona ima veoma
široku primenu, počevši od drveta za ogrev i građevinski materijal do celuloze,
papira i veštačkog vlakna, i mnogih drugih proizvoda mehaničke i hemijske
transformacije drvne materije.
Naročito je značajna široka rastuća upotreba u hemijskoj preradi, p r e svega
u industriji papira, lepenke, celuloznih t k a n i n a (veštačke svile), a u novije
v r e m e i u proizvodnji k r m e za stoku, šećera, alkohola, kvasca, proteina. Pored
toga iz drveta se dobija (ekstrahuje ili destiluje) smola, eterično ulje, masti,
boje, tanin i znatan broj drugih proizvoda.
Od 39 naših privrednih grana, drvo i proizvode od drveta koristi 29 grana.
Bruto proizvod (ukupni prihod) je jedan od objektivnih pokazatelja eko­
nomskog značaja određene privredne oblasti ili grane. P r e m a podacima koje
vodi statistika (i koja ne obuhvata šumarstvo u celini) b r u t o proizvod š u m a r ­
stva, drvarske industrije i industrije celuloze i papira iznosio je 1960. god.
ukupno 292.099 milijardi dinara, od toga: u š u m a r s t v u 56.747; u drv. indu­
striji 183.187; i u industriji celuloze i papira 52.165 milijardi dinara.
S m a t r a se, da bi se bruto proizvod šumarstva i industrije za p r e r a d u drveta
mogao — uz savremeno industrijsko korišćenje šumske sirovinske baze samo
u prirodnim š u m a m a povećati za 2 do 3 puta. Prirodni i društveni uslovi omo­
gućavaju da se drvna sirovinska baza, plantažnom i drugom sa v r e m e n o m p r o ­
izvodnjom drveta, još znatno proširi, a time i dalje povećava u k u p n i prihod
privrednog lanca šurnarstva — industrije drveta.
Poseban ekonomski
značaj šuma i drveta leži u izvozu industrijskih
pro­
izvoda na bazi drveta. Izvoz: proizvoda šumarstva, drv. industrije i industrije
celuloze i papira dostigao je u 1959. godini preko 22 milijarde, a u 1961. godini
preko 24 milijarde deviznih dinara. P r e m a tome, privreda na bazi drveta uče­
stvovala je u u k u p n o m izvozu zemlje u ovom periodu sa okruglo 25° o. Poznato
je. međutim, da je ovaj izvoz u prvim posleratnim godinama dostizao i preko
30fl i), od našeg ukupnog izvoza. Značajno je pri tom istaći, da se radi o izvozu
proizvoda koji angažuju najmanje uvoznih sirovina i reprodukcijskog m a t e ­
rijala. S obzirom da naša zemlja ima veoma povoljan geografski položaj p r e m a
zemljama deficitarnim drvetom, postoje uslovi za stalno povećanje ovog izvoza;
u tome se ogleda značaj našeg šumarstva i šuma u sklopu celokupne nacionalne
privrede.
3. Značaj
šuma za razvoj
titrističke
i lovne
Domaći i strani turizam i lov kao organizovane
jaju i kod nas iz godine u godinu sve veći značaj.
266
privrede
privredne delatnosti
dobiZa ocenu razvijenosti naše
turističke privrede, koja danas oštro protivureei njenim stvarnim mogućno­
stima, mogu da posluže nekoliko interesantnih pokazatelja nekih evropskih
zemalja. Tako, bruto devizni promet od turizma (bez turističkog saobraćaja)
iznosio je u 1961. godini:
Austrija
Svajcarska
Francuska
Italija
Grčka
Jugoslavija
278
342
565
755
60
20
mil.
mil.
mil.
mil.
mil.
mil.
(u
dolara
dolara
dolara
dolara
dolara
dolara
1962. 30,8 mil. dolara)
Ako se uporede naši uslovi — šumovitost, jezera, reke, razuđenost morske
obale, klimatske pogodnosti, obilnost i raznovrsnosti ishrane i dr. — sa uslovima u navedenim zemljama, vidi se da u ovom pogledu postoje kod nas izvan­
redne mogućnosti povećanja društvenog prihoda, n a r a v n o , pod uslovom da
se u ovu p r i v r e d n u g r a n u ulože određene investicije. Izgradnjom
automobilskih
putova i potrebnih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta i pošumljavanjem t u r i ­
stičkih objekata i njihove okoline, naše mogućnosti se u ovom pravcu brzo p r o ­
širuju i poboljšavaju. To se zapaža iz sledećih p o d a t a k a :
Dinamiku
razvoja našeg turizma najbolje ilustruju nekoliko pokazatelja,
gde se vidi da se broj turista 1938. g. k a d a je iznosio 1,007.001 povećao u 1962.
na 5,245.052.
Devizni priliv iz turizma bio je, p r e m a evidenciji Narodne b a n k e :
1961. godine
1962. godine
ili indeks 153.
Bez saobraćajnih
usluga
20,143.300 dolara
30,888.700 dolara
Sa saobraćajnim
uslugama
26,186.300 dolara
40,155.400 dolara
U odnosu na u k u p n i devizni trgovinski saldo, to iznosi u 1961. god. 10,3%
a u 1962. god. 40,1%.
Koliki je značaj šuma u odnosu na ukupni turistički prorriet najbolje se
vidi iz broja noćenja u odnosu na turističke objekte vezane za šumovitost,
zele­
nilo i prirodu u 1961. i 1962. godini:
a) u objektima vezanim za šumu
b) nezavisno od šume
Ukupno:
Broj noćenja turista
39,488.977
83%
7,703.886
17%
47,192.883
100%
Ovaj pokazatelj od 83n'o noćenja koja su u ukupnom
turističkom
prometu
bila u većoj ili manjoj meri vezana za objekte u šumi ili njihovoj
neposrednoj
blizini, najobjektivnije svedoči da je turizam, tesno povezan sa šumom. O ovoj
činjenici t r e b a posebno voditi računa kad je reč o zaštiti šuma od požara uopšte,
a posebno onih u blizini turističkih objekata.
Ako se analiziraju naši razvijeni turistički objekti i mesta, kako u planina­
ma tako i na m o r u i jezerima, kao što su: Bled, Slovenački Alpi, Plitvice, O p a -
267
tija, Rab, Zadar, Makarska, Dubrovnik (Lapad, Lokrum), Durmitor, Jahorina,
Vrnjačka Banja, Fruška Gora, Ohrid i dr. —• može se konstatovati da se turizam
razvio baš u krilu šuma, za razliku od susednih mesta gde je on u zastoju do­
brim delom upravo radi pomanjkanja šume.
Neke momente vezane za razvoj novih oblika turizma, tj. turizma vezanog
za automobilizam i kampove u šumi, treba posebno istaći. Izgradnjom autoputa
i šumskih putova i brzim razvojem automobilizma stvaraju se sve veće mogućno­
sti razvoja ovih oblika turizma. Međutim, sa ovim turizmom šumama prete uve­
ćane opasnosti od požara, pa se odbrana šuma mora učiniti što efikasnijom i
usklađivati sa novijim kretanjima u turizmu. Prirodne lepote naših šumovitih
predela postaju svakim danom sve pristupačnije i pobuđuju sve veći interes
domaćih i stranih turista. Po raznolikosti flore i faune Jugoslavija je najbogatija
zemlja u Evropi. Od mediteranske do alpske flore, od tople morske obale do al­
pskih glečera može se stići u jednom danu, a to sve čini veliku prednost u
turističkom pogledu.
Lovni turizam i ribolov pobuđuje sve više interesa kod velikog broja lovaca
i ribolovaca.. Broj lovaca i ribolovaca kod nas, a još više u susednim zemljama,
naglo raste. Naši pitoreskni predeli i vodotoci u njima, bogati raznovrsnom di­
vljači i ribom, dobijaju sve veći značaj i za ovaj vid turizma i stiču sve povolj­
niji glas u Evropi.
4. Zaštitna funkcija šume
Šume imaju, pre svega, neposredni i veliki uticaj na vodni režim kraja i
zaštitu zemljišta od erozije. Šumska vegetacija veoma povoljno utiče na za­
državanje površinskih tokova vode od kiše, snega i reguliše režim postepenog
oticanja i isparavanja atmosferskih voda. Poznata je činjenica da šume mogu da
prime i zadrže daleko veće količine oborina, a da ne nastanu ni poplave ni delovanje erozije, što se kod nas najbolje može zapaziti na mnogim primerima.
Poljozaštitni šumski pojasevi i šume stvaraju povoljan mikroklimat i štiti
useve i voćke od vetra i osiguravaju stabilnost i sigurnost proizvodnje.
Od ne manjeg značenja je i blagotvorni uticaj šume na klimatske prilika
jednog područja, naročito u pogledu ublaživanja temperaturnih ekstremnosti
i regulisanja režima apsolutne vlažnosti, što se sve vidno odražava na prinosima
u poljoprivredi, pogotovu u voćarstvu.
Šuma u neposrednoj blizini industrijskih naselja i gradova ima još i poseban
rekreativni značaj. Potreba ljudi, koji stalno rade u zatvorenim prostorijama,
slabo provetrenim ili čak u zagušljivim prostorijama, da izađu na kraći izlet
ili u šetnju u prirodu, dakle u šumu, postaju sve neophodnija i o njoj se u savremenom urbanizmu i organizaciji naselja vodi računa isto tako kao i o po­
trebi za vodom i izvorima životnih namirnica.
Suma po svojoj ulozi u odbrambenoj sposobnosti zemlje ima poseban zna­
čaj. Kroz ćelu našu stariju i noviju istoriju šume su bile glavna i najsigurnija
uporišta za pružanje otpora stranim zavojevačima.
Napred su više ili manje dotaknute samo neke glavnije funkcije šuma, odno­
sno njihov značaj u privredi i životu zemlje. Jasno je da se ćeli niz zaštitnih i
indirektno korisnih funkcija i doprinosa šume, (na primer u klimatskom i vod­
nom režimu, turizmu, zaštiti od erozije i si.) praktično ne može novčano iskazati,
268
ali se zato one sa objektivnošću moraju ceniti i uzeti u obzir kad se želi sagledati
celokupni društveni značaj šuma.
5. Stete
od šumskih
požara
U našim klimatskim uslovima, u određena godišnja doba (periodi suše),
u šumama je veoma lako izazvati požar. Zato je i u našoj prošlosti vatra odi­
grala značajnu ulogu u razvoju i širenju poljoprivrede. Pa i do naših dana, p o ­
ž a r i m a i krčenjem dobijao se z n a t a n deo poljoprivrednih obradivih površina.
Veliki broj uzurpacija zemljišta u državnim š u m a m a nastajao je paljenjem
najboljih šuma, jer t a m o gde je dobra šuma, duboko je i plodno zemljište.
Naši narodi, od svog dolaska na Balkan, bili su stalno i u neprekidnoj borbi
sa raznim zavojevačima. Geografski položaj naše zemlje, koja se nalazi na glav­
n o m p u t u između istoka i zapada, vodio je sve zavojevače preko njene terito­
rije. To je prisiljavalo našeg čoveka da zalazi dublje u šumu, da b u d e što više
nomad-stočar i ratnik nego mirni zemljoradnik. S a m i m tim on je morao često
menjati prebivališta, koja je prilagođavao svojim p o t r e b a m a uglavnom palje­
n j e m i krčenjem šume. Osvajači su često palili naselja i kolibe po š u m a m a , a to
j e uzrokovalo i šumske požare. U borbama često su š u m e paljene da bi se u
njima uništili ratnici. Prilikom opsade gradova i vojnih položaja i radi bezbednosti duž putova, paljen je i sečen pojas š u m e da se vojska može sigurnije
kretati. Vatra je upotrebljavana da se uništi otpor naših naroda i tako su izme­
đ u ostalog i sa šumskim požarima nastale velike goleti na primorskom delu Krša,
u Srbiji i Makedoniji. Na požare nadovezale su se i druge nedaće često p o t p o ­
m o g n u t e nepovoljnom klimom i konfiguracijom terena; erozija, poplava i slično
i štete su postale još veće.
Broj
šumskih
požara
Naša zvanična statistika registruje šumske požare tek od 1955. godine. Stoga
se sigurniji podaci za ćelu zemlju mogu dati samo za period od osam godina.
S v a k a k o da nedostatak p o d a t a k a o požarima čini minus za objektivnu ocjenu
u k u p n o g gubitka koji je pretrpelo šumarstvo i nacionalna privreda u poslerat n o m periodu. Međutim, za oćenu sadašnjeg stanja, ugroženosti pojava požara
iz godine u godinu, a u vezi sa tim i ekonomskog značenja šteta od požara, daje
s i g u r n u podlogu i ovaj poslednji period od osam godina.
Uspoređujući
broj požara po godinama vidi se da on iz godine u godinu
znatno varira. To je u prvom redu zavisilo od vremenskih prilika (kiše i sušne
godine). Međutim, ukupne požarne površine i visine šteta pokazuju
tendenciju
stalnog porasta. To je zabrinjavajuća činjenica p r e m a kojoj nesmemo ostati in­
diferentni.
Karakteristični su naročito sledeći pokazatelji:
—' od u k u p n e površine šuma u p o s m a t r a n o m periodu 5 0 % otpada na SR
H r v a t s k u , 1 7 % na SR Bosnu i Hercegovinu, 1 1 % na Sloveniju, 10% na Srbiju
i po 6 % na Makedoniju i C r n u Goru;
—• na 10.000 ha šume u istom periodu bilo je u SR Hrvatskoj i Sloveniji 14
požara, a u drugim republikama 5—6 požara.
Veća otvorenost
šuma tj. veći broj i dužina javnih šumskih puteva kroz
š u m e Slovenije i Hrvatske, i jače razvijeni turizam u ove dve republike, ukazuje
269
— n a r o č i t o d e t a l j n i j i m a n a l i z a m a (po s r e z o v i m a ) — d a i z m e đ u k o m u n i k a t i v n o s t i
š u m a i njihove
turističke
frekvencije
i pojave
požara postoji
nesumnjiva
uzro­
čna
povezanost.
T a b e l a 1.
i °
as
a -c >2
OJ cfl "C
•« DJ O
n •*-> ©
377
768
1.295
780
1.154
461
1.650
1.128
1.741
3.140
4.691
2.813
2.841
4.870
14.146
8.367
8.816
17.962
39.962
23.243
7.756
16 036
38.573
61.641
36.976
77.445
198.598
150.430
45.880
129.259
310.824
336.974
U k u p . : 7.613
42.609
213.989
1,286.386
1955.
1956.
1957.
1958.
1959.
1960.
1961.
1962.
Covek
K
U
0 >N
ŠTETE
Uzroci požar a
Troškovi
suzbijanja
požara u
000 din.
as
a
•3
5
Ü
Površina
šuma zahva­
ćena požarom
ha
ŠUMSKI POŽARI PO BROJU, OPOŽARBNOJ POVRŠINI, VISINI
I U Z R O C I M A ZA ĆELU J U G O S L A V I J U OD 1955—1962.
<u ni
•5«!
NB
4.098
24.678
29 809
651
19.214
290
42.878
737
43.264
152
nema podataka
nema podataka
163.941
l0
/o
1.830
49,6
1
|o
i
Is
nema podataka
nema podataka
224
4
416
11
321
158
106
12
299
4
212
93
nema podataka
nema podataka
581
15,7
31
0.8
1.248
33.9
T a b e l a 2.
ŠUMSKI POŽARI PO NARODNIM
FNRJ
(Ukupno)
1
U k u p n i broj požara
(od 1955—1962.)
P o v r š i n a š u m a u 000 h a
Broj p o ž a r a u ovom
p e r i o d u na 10.000 ha
O p o ž a r e n a p o v r š i n a ha
Srbija
2
REPUBLIKAMA
Hrvatska
3
Slovenija
4
B i H
5
Makeđoni j a
6
Crna
Gora
7
7.613
100
1.327
17
2.849
38
1.283
17
1.317
17
460
6
377
5
8 830
2.320
1.981
919
2.181
851
576
8,6
42.609
100
5,7
4.153
10
14,4
14,0
21.711
50
4.681
11
Veličina š t e t e od š u m .
p o ž a r a (bez t r o š k o v a
gaš»nja) od 1955—1962.
. . . . u 000 ha
1,286.393 149644 471.972
100
.12
37
160.570
12
6,0
7.014
17
271.955
21
5,4
6.5
2.614
6
2.436
6
95.111
7
*37.321
11
Iz p r i l o ž e n o g t a b e l a r n o g p r e g l e d a ( t a b e l a 1) v i d i se d a j e za poslednjih
dina bilo registrovano
7.613 šumskih
požara
ili prosečno
godišnje
952
i d a p o ž a r o m u n i š t e n a ili o š t e ć e n a p o v r š i n a d o s t i ž e 42.609 h a .
8 go­
požara
P o r e p u b l i k a m a , b r o j p o ž a r a i o p o ž a r e n a p o v r š i n a p r i k a z a n i su n a t a b e l i 2.
270
Veličinu
šteta od
požara
P r e m a podacima koje daje statistika veličina neposredne štete od registrovanih požara u periodu od 1955. do 1962. iznosila je (bez troškova gašenja p o ­
žara) :
U Jugoslaviji
Din. 1,286.386.000
100
Od toga:
SR Srbija
149,644.000
12
SR Hrvatska
471,792.000
37
SR Slovenija
160,570.000
12
SR B i H
271,955.000
21
SR Makedonija
95,111.000
7
SR Crna Gora
137,321.000
11
Treba napomenuti da procena štete koju registruje zvanična statistika, u s led načina na koji se ona obračunava, ne obuhvata sve stvarne gubitke
nanete
šumama, odnosno nacionalnoj privredi. Tome je uzrok pored ostalog, i n e u j e d n a ­
čeni kriterij obračunavanja ponovnog pošumljavanja opožarene površine i t r o ­
škovi gašenja požara su s t v a r n a direktna šteta od požara, ali to nije sve. P o n o ­
vno dovođenje šume u stanje pre požara, smanjena plodnost zemljišta za odre­
đeni period, ili njeno totalno uništenje od erozije posle požara, gubitak i n d u ­
strije koja je drvo kao sirovinu trebalo da preradi i slično, predstavlja n e s u ­
mnjivi ekonomski gubitak zajednice koji u navedenim, evidentiranim š t e t a m a
nije obuhvaćen.
Ako bi se želelo bar približno proceniti s t v a r n u štetu i gubitke nacionalne
privrede na bazi ne samo izgorelog drveta već i izgubljenog prirasta i troškova
za dovođenje šuma i šumskog zemljišta u prvobitno stanje, onda bi štete od p o ­
žara predstavljale nacionalni gubitak od izgorelih ili požarom oštećenih
šuma
n a površini od:
Registrovano 1955—1962
42.609 ha
Ocena 1945—1954 cea
108.000 ha*
U k u p n o cea
150.000 ha
Obračunato po jednoj približno srednjoj oceni na bazi u k u p n o pričinjene
štete po 1 ha od Din. 500.000 iznosila bi u k u p n a šteta u posleratnom periodu
(1945—1962) od cea 75.000 miliona dinara.
Ovo je svakako jedna sasvim aproksimativna ocena u k u p n e štete, ali ona
sigurno odgovara više stvarnosti nego veoma nisko iskazane direktne štete, k a k o
ih registruje statistika ili DOZ. (Kao baza za ovu ocenu uzet je 1 ha uspelog
pošumljavanja koji iznosi 250.000 din. i 250i.0O0 din. šteta na drvetu, troškovi
gašenja i ostale štete).
* Na Savetovanju je konstatovano da je u periodu 1945 48 samo u NR B i H
izgorjelo oko 50.000 ha a u NR Crnoj Gori oko 20.000 ha.
271
Uzorci šumskih
požara
Prema podacima statistike za period od 1957—1961. godine, šumski požari
prema uzročnicima razvrstani su na sledeći način:
Covek
Željeznica
Grom
Nepoznato
49,6%
15,7%
0,8%
33,9%
Iz ovih podataka jasno se vidi da je čovjek — hotimično ili slučajno, glavni
uznočnik nastajanja šumskih požara. U stvari i za onih 33,9% ^nepoznatih
uzroka« sa sigurnošću se može tvrditi da su, uz sasvim neznatne izuzetke, uz­
rokovani od čovjeka (samo istražni postupci nisu mogli identifikovati fizička
lica-počinitelj a).
Po broju uzročnika na drugo mesto, dolaze željeznice sa lokomotivama na
parni pogon, pa i tu je čovek glavni uzročnik, jer nisu poduzete potrebne mere
opreznosti.
Nažalost statistička evidencija nije detaljnije registrovala uzročnike s ob­
zirom na pobude (namere ili nenamere), preduzete mere preventive, slabu odbranbenu opremljenost, novije pojava požara u vezi sa razvojem turizma i slič­
no. Iz postojećih statističkih i drugih podataka, uzročnici požara mogu se svr­
stati u sledeće glavne grupe (zavisno od udela u uzrokovanju):
— poljoprivrednici i stočari (čobani) — namernim ili slučajnim uništava­
njem šume požarom radi proširenja površine za obradu i ispašu, odnosno čobani,
još i loženjem vatre prilikom čuvanja stoke u šumi ili njenoj neposrednoj
blizini;
—. šumski radnici — nepažljivim manipulisanjem —• loženjem vatre na
radilištima;
— deca —• nepažljivim igranjem i loženjem vatre u šumi;
—• željeznice — neprimenjivanjem preventivnih mera (zaštitnici na loko­
motivama koje se lože ugljem i drvetom);
— turisti, izletnici i automobilisti — prilikom boravka ili prolaza kroz
šume, nepažnjom pri loženju vatre ili bacanjem cigareta i šibica;
—. armija —• pri izvođenju vojnih vežbi;
—• grom i druge elementarne nepogode koje su van kontrole čoveka, i
— neprijateljski
elementi
(naročito u posleratnom periodu)
6. Mogućnost sprečavanja i ograničavanja šumskih požara
Pitanje sprečavanja i ograničavanja požara često se postavlja; ono se po­
stavlja kao glavno i na ovom savetovanju. Sa ovim problemom bave se sve
šumarske i vatrogasne službe u svetu. I kod nas su u tom pravcu uloženi znatni
napori i sredstva i doneti određeni zakonski propisi. Mora se, međutim, konstatovati da su poduzete mere još uvek nedovoljne, da nisu efikasno brze niti
organizacijski čvrsto i sihronizovano preduzimane. Isto tako finansiranje službe
zaštite šuma od požara nije uvek u potpunosti obezbeđeno. Požar je stihija koja
272
se u šumi brzo razvija, jer je drvo lako zapaljiv m a t e r i j a l pa su brzina i efi­
kasnost sprečavanja veoma važne ako se žele sprečiti katastrofe, odnosno štete
svesti n a m i n i m u m .
Naša stečena iskustva
u pojedinim š u m s k i m rejonima, odnosno gazdin­
stvima (Kopar, Deliblatski pesak, Dubrovnik, Podgrab i si.) i saradnja š u m a r ­
ske sa j a v n i m vatrogasnim službama, Armijom, Vazduhoplovnim savezom i Na­
r o d n o m tehnikom, nisu mala i t r e b a ih svakako istaći. U borbi protiv š u m s k i h
požara, naročito onih velikih, odsudnu ulogu igrala je Armija, svojom efikas­
n o m organizacijom i disciplinom, t e joj i ovom prilikom t r e b a odati dužno
priznanje. Z n a t n u pomoć i n e m a l u ulogu u sličnim slučajevima imale su i
vatrogasne i druge navedene organizacije.
K a d se značaj šuma sagledava samo iz tri aspekta: u proizvodnji drveta,
p r i v r e d n o m t u r i z m u i opštoj zaštitnoj ulozi, problemu njihove efikasnije zaštite
od najjače stihije, tj. šumskih požara, mora biti posvećena najveća pažnja. P r i
tom, obezbeđenje
financijskih
sredstava i postavljanje
adekvatne
organizacije
moraju da stoje u prvom planu svih napora struke, društveno-političkih
fak­
tora i organizacija.
Naša dosadašnja
iskustva
i iskustva razvijenih
zemalja opominju da j e
krajnje v r e m e da i mi službu zaštite šuma od požara organizujemo efikasnije,
odnosno da je organizacijski, po opremi i finansijski postavimo u sklopu opšte
službe zaštite šuma u š u m s k i m gazdinstvima i čvrsto, operativno povežemo sa
opštom protivpožarnom službom u komuni ili širem teritorijalnom području.
To je jedini put da šumske požare p r e d u p r e d i m o i da ih svedemo na najmanju
m e r u , a ako se pojave da ih efikasno i blagovremeno otkrijemo i ograničimo.
7. Osiguranje
šuma
od
požara
Osiguranje šume društvenog sektora od požara nije obavezno. Često je
i odnos š u m s k i h gazdinstva kao i vlasnika šuma p r e m a Zavodu za osiguranje
nepoverljiv. Gazdinstva izbegavaju da osiguraju sve svoje šume radi velike
stope osiguranja koje n e mogu plaćati. Posledica toga je velik rizik DOZ-a da
osigura s a m o one š u m e i delove š u m a koje obično šumska gazdinstva žele da
osiguraju, jer su to uglavnom samo one šume koje su izložene velikoj opasnosti
od požara,
Vei-ujemo da su sazreli uslovi da se raspravi o opštem osiguranju svih šuma
od požara i da bi bilo moguće naći prihvatljive i objektivne uslove i k o m p r o ­
misne stope osiguranja, uključiti takođe i zavođenje obaveznih mera požarnozaštitnog m i n i m u m a : u gazdovanju, preventivi, organiziciji službe zaštite, n e ­
ophodnoj opremi, koja bi se mogla finansirati kroz osiguranje i t. si.
8.
Predloži
U cilju sačuvanja šuma, od požara, radi značaja koji one imaju za šumsku
privredu, industriju za p r e r a d u drveta, privredni turizam i lovstvo, kao i zbog
velikog značaja opšte zaštitne uloge šuma za život zajednice, potrebno bi bilo:
1. Zakonskim
propisima još preciznije odrediti (privredno-tehničkim n o r ­
mativima) obaveznost
u prvom redu izrade plana zaštite šuma od požara, za
svako p r i v r e d n o područje u cilju efikasnog delovanja protivpožarne odbrane
šuma, u okvirima j a v n e protivpožarne službe i kompleksne zaštite šuma.
273
2. Iz amortizacije za regeneraciju šuma obavezno odvojiti određena
sred­
stva (za protivpožarni m i n i m u m ) za izvršenje potrebnih preventivnih m e r a r
funkcionisanja protivpožarne zaštite i n a b a v k u opreme. Paralelno sa ovim p o ­
trebno je organizovati i stručno obrazovanje kadrova za zaštitu šuma od požara
i obezbediti za sve poslove potrebna redovna sredstva.
3. Turističke
organizacije i turistički objekti bez obzira kome su dati na:
korišćenje obavezno bi morali imati plan zaštite objekata od požara (kampova,,
izletišta i si.), sa potrebnom opremom. Za postojeće turističke objekte trebalo»
bi zatražiti reviziju i obezbeđenja u ovom pravcu. Iz turističkih taksa bilo b i
potrebno da se obavezno odvoji i određeni postotak u fond za zaštitu o b j e k a t a
i šuma u neposrednoj blizini turističkih objekata od požara. Ovo isto važi i z a
lovačke i ribolovačke organizacije i objekte u šumi.
4. Vlasnici automobila i drugih motornih vozila trebalo bi da, u cilju o s i ­
guranja rada protivpožarne službe uz puteve i p a r k i n g prostore, uplaćuju o d ­
ređeni doprinos kroz kupovinu benzina.
5. Organizacija
zaštite šuma od požara u šumsko privrednim o r g a n i z a c i ­
j a m a , kao deo opšte službe zaštite šuma, trebalo bi da b u d e operativni i s a s t a v n i
deo jedinstvene protivpožarne službe određenog šumsko privrednog, odnosnopolitičko teritorijalnog područja (komune) u kojoj u slučaju šumskog p o ž a r a
i požara uopšte jedinstveno i sinhronizovano deluju:
—
—
—
—
—
vatrogasna služba kao nosilac opšte protivpožarne službe k o m u n e (reona)*;
služba zaštite šuma od požara u šum. privrednoj
organizaciji;
organi vlasti u komuni;
društvene
organizacije i
armija,
podrazumijevajući u svakom slučaju integracijsko i jedinstveno delovanje l j u d ­
stva i opreme.
6. Saradnja sa Armijom treba i dalje da b u d e veoma tesna i sinhroniziranai
n e samo u slučaju potrebe gašenja požara, već i prilikom preventivne obukeljudstva.
7. Osiguranje šuma od požara, kao opšta i obavezna za svakog ko gazduje*
ili se koristi saunama bila bi veoma korisna i unela bi više stabilnosti i s i g u r ­
nosti u organizovanju službe i njenom finansiranju uopšte, a kroz stope o s i ­
guranja u mnogome bi se regulisalo plaćanje anuiteta za n a b a v k u potrebne*
opreme i sprovođenje najvažnijih preventivnih mera.
8. Pošto je uzročnik požara u najvećem broju slučajeva čovek, to meramar
vaspitanja,
propagande
i stalnim skretanjem
pažnje na ovu opasnost
treba:
ovom problemu posvetiti posebnu i permanentnu
pažnju
kroz:
— škole, predavanja,
film, radio, televizija, prigodne i funkcionalno p o g o ­
đene table i upozorenja uz puteve, k a m p o v e i druga boravišta u blizini šume,,
u samoj šumi, zatim etikete na šibicama i cigaretama, prigodne poštanske marke*
i sva druga sredstva savremene propagande. Sve ovo treba staviti u službu
stalnog i upornog upozoravanja javnosti od opasnosti pojave šumskih požara
i obaveštavanja o najnužnijim m e r a m a preventivne represivne zaštite od v a ­
t r e n e stihije.
274
Na osnovu podnetih referata, koreferata, diskusije i predloga na Savetovanju su doneti sledeći:
ZAKLJUČCI
I
Savetovanje ističe da zaštita šuma od požara predstavlja krupan društveni
problem od čijeg pravilnog i blagovremenog rešavanja zavisi očuvanje šuma.
Savetovanje ističe da su sve češće pojave požara u šumama i štete koje
požari nanose posledica razvitka dodira čoveka sa šumom, kako zbog snažnijeg
razvitka šumske privrede i saobraćaja, tako i zbog šireg korišćenja šuma za
rekreaciju i druge potrebe.
U vezi s tim Savetovanje konstatuje da je neophodno preduzeti hitne mere
za usklađivanje materijalne, pravne, organizacione i kadrovske osnove zaštite
šuma od požara sa društveno-ekonomskim razvojem naše zajednice.
II
Savetovanje ukazuje na potrebu da se pravni i tehnički propisi, koji regulišu materiju protivpožarne zaštite u šumama, usklade sa savremenim zahtevima zaštite šuma od požara. S tim u vezi preporučuje:
—• da se u smislu člana 35. Osnovnog zakona o šumama donesu republički
propisi koji će šire i preciznije regulisati režim preventivnih i represivnih mera
protiv požara u šumama;
— da opštinske skupštine, u smislu člana 36. Osnovnog zakona o šumama,
donesu za svoja područja propise o posebnim merama za sprečavanje požara
u šumama, a naročito park-šumama, nacionalnim parkovima, šumskim rezer­
vatima, turističkim mestima, banjskim i klimatskim lečilištima, izletištima, mestima za kampovanje i dr. Zatim, da regulišu pitanje loženja vatre u šumama
i da sprovode druge mere zaštite šuma od požara;
— da privredne organizacije i ustanove koje upravljaju šumama izrade
posebne pravilnike kojima će se detaljno regulisati mere zaštite od požara;
— da se na osnovu pravnih propisa donesu odgovarajući tehnički i drugi
propisi koji će obezbediti obavezan minimum sigurnosnih mera i sredstava
zaštite;
—' da se putem zakonskih i drugih propisa pooštre kaznene sankcije prema
prekršiocima preventivnih mera protiv požara u šumama i da se pooštri lična
i kolektivna odgovornost lica i organa kojima je poveren zadatak zaštite šumia
od požara;
— da nadležni organi preduzmu mere daljem jačanju inspekcijske službe
i da ovoj službi daju potrebna ovlašćenja;
— da se u smislu odredbe člana 37. Osnovnog zakona o šumama donesu
savezni propisi o obaveznoj upotrebi zaštitnih naprava i uređaja na parnim '
lokomotivama i drugim vozilima kada prolaze kroz šumska područja i da se
još u većoj men regulišu obaveze železnica prema režimu preventivnih mera
protiv požara u šumama;
— da se na osnovu propisa iz člana 11. Osnovnog zakona o zaštitu od po­
žara, na podnučjima degradiranog krša donesu propisi o zabrani loženja vatre
na otvorenom prostoru a naročito za vreme sušnog perioda;
275
—' da se donesu odgovarajući propisi kojima će biti regulisan način procene
šteta koje prouzrokuju šumski požari.
III
Savetovanje preporučuje da šumske privredne organizacije i drugi organi
koji upravljaju šumama izrade plan protivpožarne zaštite, kao sastavni deo
privrednih osnova šuma, a koji treba da obuhvati sledeće:
— određivanje veličine opasnosti od požara datog područja;
— označavanje i redukciju gorivog materijala;
— izradu operativnih planova za borbu protiv požara;
— izgradnju protivpožarnih prepreka;
—. nabavku i raspored opreme;
— izbor i osposobljavanje radne snage za sprovođenje preventivnih i re­
presivnih mera:
— organizaciju osma tračke službe;
—• organizaciju veze za dojavu požara;
—• organizaciju transporta ljudstva, opreme i hrane;
—• organizaciju sanitetske službe.
IV
U okviru preventivnih mera protiv požara, Savetovanje preporučuje oba­
vezno i stalno upozoravanje zaposlenog osoblja i drugih posetilaca šuma na
opasnost izbijanja šumskih požara, i postavljanje stalnih i povremenih znakova,
kao što su table i druge sredstva i to na radilištima, putevima kroz šumu, mestima koja su određena za kampove i parkiranje vozila, kao i na ostalim mestima gde> postoji opasnost od izbijanja požara.
V
S obzirom na značaj koji ima savremena propaganda, Savetovanje ukazuje
na potrebu da se u znatno većoj meri nego do sada koriste sredstva masovne
propagande, kao što su: štampa, radio, televizija, film i drugi oblici propa­
gande u cilju razvijanja većeg razumevanja naših građana za zaštitu šuma od
požara, a posebno kod školske dece i omladine.
VI
Savetovanje podvlači izuzetnu važnost vaspitne i propagandne uloge
društvenih i prosvetnih organizacija i ustanova u zaštiti šuma od požara.
U vezi s tim Savetovanje preporučuje svim društvenim organizacijama
čija je delatnost vezana za šumu, da putem svoje redovne aktivnosti kao
i putem statutarnih odredaba usmere rad svoga članstva i na zaštiti šuma od
požara.
VII
Savetovanje ukazuje na potrebu da sva lica zaposlena u šumarstvu i u
turističkim i drugim objektima koji su vezani za šumu, treba da raspolažu
potrebnim znanjima iz oblasti zaštite šuma od požara.
Savetovanje takođe ukazuje na potrebu da se u svim stručnim šumarskim
školama i fakultetima, kao i u vatrogasnim školama i na kursevima, upotpuni
gradivo iz oblasti zaštite šuma od požara i da se putem redovnih seminara
upotpunjava znanje iz ove oblasti.
276
VIII
Savetovanje konstatuje da uspešno sprovodenje požarnopreventivnih mera
i gašenje požara u šumama u mnogome zavisi od čvrste saradnje svih faktora
koji rade u oblasti protivpožarne zaštite, kao i od stalne saradnje susednih
šumsko-privrednih organizacija, opština, srezova i republika.
IX
Savetovanje preporučuje privrednim organizacijama u šumarstvu da pri­
likom požara u većoj mjeri koriste mehanizaciju koja se nalazi u redovnoj
proizvodnji. Savetovanje takođe preporučuje društvenim i drugim organizaci­
jama koje raspolažu sredstvima veze i drugim odgovarajućim tehničkim sred­
stvima da ih koriste u zaštiti šuma od požara.
X
Imajući u vidu da materijalna osnova predstavlja neophodan uslov za
jačanje efikasnosti službe od požara, Savetovanje preporučuje radničkim savetima, opštinskim skupštinama i drugim zainteresiranim organizacijama i or­
ganima da razmotre pitanje obezbeđenja redovnih namenskih sredstava za
finansiranje zaštite šuma od požara u oblasti preventive i represive.
XI
Savetovanje ukazuje na potrebu čvršće saradnje domaće industrije sa or­
ganizacijama i organima koji upravljaju šumama u cilju poboljšanja asorti­
mana i kvaliteta proizvodnje sredstava, sprava i opreme za zaštitu šuma od
požara, a naročito uređaja koji služe za otkrivanje i dojavu požara.
XII
Jedan od bitnih uslova za unapređenje zaštite šuma od požara jeste i raz­
vijanje naučnoistraždvačkog rada u oblasti požarne preventive i represive, kao
i na području proizvodnje pojedinih sredstava, sprava i oprema za zaštitu
šuma od požara, a takođe i u pogledu upotrebe ovih sredstava. U vezi s tim
Savetovanje ukazuje na potrebu da se odgovarajuće naučnoistraživačke usta­
nove orijentišu i na ove probleme.
XIII
Ocenjujući kao veoma korisnu inicijativu širokog broja organizacija, organa
i ustanova na organizovanju Prvog jugoslavenskog savetovanja o zaštiti šuma
od požara, i imajući u vidu potrebu stalne aktivnosti na ovom polju, kao
i potrebu doslednog sprovođenja zaključaka ovog Savetovanja, Savetovanje
preporučuje da se od zainteresiranih organizacija, ustanova i organa formiraju
u okviru opština, srezova, republika i federacija, koordinaciona tela koja bi
radila na sprovođenju ovih zaključaka i drugih zadataka iz oblasti zaštite
šuma od požara.
277
STABILIZACIJA TERENA PRIMJENOM KONTURNIH ROVOVA
I GRADONA
ING. HALID JSARAJLIC
UVOD
Između željezničkih stanica Malovana i Zrmanje (pruga Gračac—Knin),
dolazilo je zadnjih godina do Vrlo jake erozije šumskog zemljišta sa pribrežnih
padina. Ova erozija je svojim nanosima na prugu direktno ugrožavala sigurnost
željezničkog saobraćaja i stvarala velike troškove željezničkoj upravi. Prema
položajnom nacrtu u slici broj 1 od ovih nanosa su se ispod željezničke pruge,
u dolini Brezove formirali u vrtačama veliki taloži, koji su svojom crveno smeđom bojom godinama svraćali pažnju i domaćeg i putujućeg svijeta.
Ovo područje koje je šumsko-krškog karaktera, a leži nedaleko granice Like
i Dalmacije ima svoje posebne kako klimatske, tako i ostale prilike. Ovdje
vladaju vrlo jake bure, a veliki sniježni nanosi svake godine prekidaju sao­
braćaj. Temperature u zimskim danima spadaju među najniže u zemlji, a sušni
periodi često traju 2>—3 mjeseca, kao i u drugim krškim krajevima. Proces
degradacije tla i povlačenje vegetacije sa starog datuma, a ubrzano ogolijevanje
je pomognuto gradnjom željezničke pruge iz godine 1924. i 1925., zatim ratnim
prilikama, kao i općom nestašicom ogrevnog i građevnog drva. I na ovakvom
terenu, koji je intenzivno počeo ogolijevati, ne samo da su vršene daljnje sječe
nego su vađeni i panjevi, radi čega je dolazilo do otvorenih rana i još jačih
erozijskih procesa.
Za vrijeme jakih bura i snjegova ova pruga je izložena izvjesnim smet­
njama i prekidima, ali ne toliko i direktnoj opasnosti po saobraćaj. Ova opas­
nost dolazi više od bujica i erozije naročito u ljetnim i jesenskim mjesecima,
kad kratkotrajni pljuskovi znaju nanijeti velike količine zemlje i kamena na
prugu. Ove pojave su u to vrijeme tim štetnije što se zbivaju u turističkoj
sezoni kad željeznički saobraćaj ima međunarodni karakter.
I u drugim godišnjim dobima dolazi do nanosa i zamuljivanja pruge, pa
je potrebno vršiti obimne i skupe radove za njihovo otklanjanje. Pruga naime
za vrijeme mrazova ne smije biti zamuljena, jer inače nanos u pruzi bubri
i diže nejednoliko kolosijek, što može dovesti do iskliznuća ili izvrtanja vlakova.
Iz gore nabrojenih razloga bilo je nužno pristupiti saniranju ovog terena,
te smo se odlučili na primjenu konturnih rovova i gradona, što je dalo već
prve godine vrlo povoljne rezultate.
Ovo područje proglašeno je erozdjskim početkom 1961. godine, a radovi
su počeli godinu i po ranije, radi nužne zaštite saobraćaja. Slivna njegova povr­
šina iznosi oko 90 hektara, a obrađivana je samo donja polovina.
278
Žarište bujićnih tokova i nanosa nalazilo se oko k m 1800 (vidi sliku),
p a su ondje izvedeni i prvi radovi. Kako j e teren na ovom mjestu bio duboko
i z j a r u ž a n upotrebljen j e sistem k o n t u r n i h rovova standardnog i s u p e r s t a n d a r d n o g stepena. Budući da se nije radilo od tjemena padine, odnosno vododjelnice,
n e g o negdje ispod njene sredine, izvedena su na v r h u ovog sistema dva supers t a n d a r d n a rova sa jednim odvodnim kanalom. Ovaj j e rad dao povoljne r e ­
z u l t a t e odmah, odnosno prije zatravljivanja i pošumljavanja, tako da n a tom
m j e s t u poslije izrade rovova nije bilo nanosa.
Na ostalim dijelovima ove padine, koja j e bila manje erozijom nagrizena,
p r i m i j e n j e n je sistem gradona, koji je mnogo ekonomičniji a daje t a k o đ e r dobre
rezultate.
Dosad je ovim radovima obuhvaćeno nešto manje od trećine ovog područja
1 p r e m a iskustvu od zadnje tri godine ima uslova da će sanacija potpuno uspjeti.
Hy1iVt.0»*
i
fttn
rm a_n/a.
'
ze
'
'J-pruqa.
ceito-
E22j
j " A «Ioni
^vOpq
l<or\t rovovi
&
t—
vrtace
Slika 1 — Položajni nacrt erozHMiog područja Malovan — Zrmanja
279
Radi toga smatramo da je za stabilizaciju naših degradiranih šumsko-krških
terena navedem sistem vrlo prikladan i za preporuku, ukoliko se radi o terenu
koji treba da služi izvjesnoj zaštiti, jer je inače preskup.
Slika 2 — Jaruge i izvori nanosa u km 180,0 — 180,3 na pruzi Malovan — Zrmanja
STANIŠTE
I KLIMA
Od željezničke stanice Malovan prema Zrmanji na udaljenosti od 2,5 km
počinje spomenuto erozijsko područje. Od važnijih reljefnih i klimatskih fak­
tora navest ćemo slijedeće: Nadmorska visina terena iznosi oko 750 m, ekspo­
zicija je istočna i južna, nagib padine na mjestu konturnih rovova iznosi 45%,
a na mjestu gradona je nešto manji, pad na pruzi od Malovana prema Zrmanji
iznosi 18%, srednja temperatura ljeti iznosi 26°C, a zimi —17°C, srednja koli­
čina godišnjih oborina iznosi 1600 mm.
Pored
i zimi zna
da gotovo
Ova bura
posljednja
svega na ovom terenu ima i takvih kolebanja, da u kasnu jesen pa
biti dosta toplih i kišnih dana. Inače je karakteristika ovog područja
kroz cijelu godinu ima vjetrova, od kojih je od značaja samo bura.
se ovdje dijeli na ličku ili velebitsku i bosansku ili dinarsku. Ova
dostiže do 130 km/h i vrlo je česta.
Tla su srednje duboka, vapnenasta i jako skeletna. Prema kemijskoj ana­
lizi u ovim tlima ima dovoljno fiziološki aktivnog kalcija, zatim dosta dušika
i humusa, a jako malo ili nikako kalija i fosfora. Humus ima slabo kiseo do
kiseo karakter.
280
P r e m a mehaničkoj analizi ispitivanih uzoraka i m a m o uvid u fizičke osobine
tla. Ove osobine ovise o krupnoći zrna njegovih sastojaka i njihovog odnosa p o
količinama:
I uzorak —< laka glina crveno smeđe boje
a) 2 m m — 0,2 m m
21,83%
b) 0,2 m m — 0,02 m m
29,57%
c) 0,02 m m — 0.002 m m
14,60%
34,00!|
d) < 0,002 m m
100.00%
II
a)
b)
c)
d)
uzorak —• pjeskovito glinovita ilovača t a m n o ci'vene boje
2 m m — 0,2 m m
1,32%
0.2 m m — 0,02 m m
9.24%
0,02 m m — 0,002 m m
67,68%
< 0,002 m m
21,76%
Mehanička analiza odnosno granulometrijski sastav ispitivanog tla za ovaj
je t i p pojava i radova veoma važan. Cestice tla do 0,00i2 m m vrlo s u p o k r e t n e
i što ih i m a više u cjelokupnoj masi tla, to i m a više i nanosa. I pored izvjesne
količine h u m u s a što ga je analiza pokazala ova tla su toliko nekoherentna, d a
su j a k o pokretljiva iza svakog pljuska. Ta j e pokretljivost naročito izražena
n a k o n dužih sušnih perioda.
Ovu pojavu možemo dovesti u vezu sa stabilitetom, odnosno nosivošću
osnovne podloge u t r u p u željezničkih pruga. Na n e k i m mjestima pruge tonu
pod težinom vozila, a blatni materijali iz osnovne podloge n a v i r u uzlazno m e đ u
pragove. Ovo se događa naročito za vrijeme kišnih perioda i k a d odvodnja u
pruzi nije dobro osigurana. Ispitivanjem ovih blatnih materijala dobili s m o
granulometrijske dijagrame kod kojih se 8 0 % čestica nalazi u granicama p r a PSA«
GLINA
i
100
J- -
>
3
-U
10%
/
0
,«... t -
k
0,0006
\
0,002
0,006
\V"l
=
<Srf
i : i .
-—t-^"i
sr tdnji
grubi
; t***»r-,.
-
-
. 1
//
i
1
i
j
\/ k
1
1
VA V
>
i
N
fini
Jrubi
5
r/7
:
srednji
mi
r
- 1 - 4-
5
c
grubi
5
.....
-
$LJUNAK
PIJE SAH
sr ednjr
fini
:
f"1-
!
-- -H i! "±A~
---
•
-
-
\
j
0,02
CU8
0,2
0,6
PR0MJEQ IONA d
2,0
6,0
ZO
10
(mm)
Slika 3 — Dijagrami ispitivan:h osnovnih ilovastih podloga u trupu željezničkih pruga
281
šinastih frakcija, a oko 2 0 % u ostalim frakcijama. Upoređujući m e h a n i č k u
analizu našeg II uzorka tla sa granulometrijskim dijagramima u slici broj 3
naći ćemo da su pokretljivi i nestabilni materijali u oba slučaja isti. P r e m a
ovome na osnovu mehaničkih analiza može se ocijeniti što se može očekivati
od nekog tla ako dođe u prilike erozije i slično.
Š u m a je na ovom području u degradaciji, a t r a v n i elementi nisu toliko
dinamični da sami zaštite tlo od erozije. Od prizemnog karakterističnog rašća
dolazi Satureia subspicata, Carex humilis, Calluna vulgaris, Fumana
procumbens, Globularia bellidifolia, kao i neke vrste iz rodova Edraeanthus,
Centaurea
i Helianthemum.
Od grmlja i drveća dolazi kitnjak, cer, crni jasen, crni g r a b ,
mukinja, lijeska, glog, divlja ruža, rašeljka, crni t r n i drijen. S obzirom na
geografski položaj i ekspoziciju na ovom se t e r e n u mogu vidjeti i neki t e r m o filni elementi kao Acer monspessulanum,
Inula Candida, gdjegdje Salvia, pa
i medunac.
TEHNIKA
IZRADE
KONTURNIH
ROVOVA
I
GRADONA
Kako smo već naveli za rješenje našeg slučaja odlučili smo se za k o n t u r n e
rovove i gradone. K o n t u r n e rovove smo izrađivali po sistemu Rejonske sekcije
za zaštitu zemljišta i uređenje bujica u Vladičinom Hanu. P r i m j e n u ovih r o -
k
5730
3
Slika 4 — Standardni konturni rov
nag ib
•/•
20
30
40
45
282
širina r o v a
horizontalno
u metrima
odstojanje u m
standardni konturni rov
2,660
3,360
4,641
5,730
7,629
7,620
7,620
9,144
vertikalno
odstojanje u m
1,524
2,286
3,048
4,115
vova opisao je inženjer L u j i ć u članku »Konturni rovova i njihova primjena
u Grdeličkoj klisuri« Š u m a r s t v o broj 7—8 od 1955. godine.
Ova sekcija se služila koncepcijom k o n t u r n i h rovova koja je bila osnova
radovima u SAD i Kreti. Radovi koji su ovim sistemom izvedeni u SAD od
godine 1933. do 1937. su pokazali dobre rezultate, p a su bili povod da se ovaj
sistem počeo primjenjivati i na drugim mjestima u svijetu.
Princip je da se k o n t u r n i rovovi kapaju od vododjelnice pa n a niže i da
u određenom odstojanju pokriju sve gole površine između šuma, stijena i vodo­
derina. Na slici broj 4 prikazan je tip standardnog rova sa odgovarajućom t a ­
belom, koji je rađen n a bazi intenziteta od 50 m m na sat. Ovi radovi p r e m a
svojoj konstrukciji treba da prime oko 7 5 % vode od maksimalnog pljuska, a
ostatak se podužno odlijeva u s t r a n u i ne smije da se prelijeva preko nasipa.
U t u svrhu se ovi radovi rade u horizontali sa p r e g r a d a m a čija k r u n a iznosi
21 cm, a za 9 cm su niži od nasipa rova. Ove p r e g r a d e koje se u praksi zovu
ekvilizeri su u stvari mali poprečni nasipi u rovu, a rade se na odstojanju 6—12
m i t a k o rovove dijele na odjeljke. Svaki rov mora sa obe svoje strane biti
oslonjen na recipijente za vodu, a to su obično vododerine, uvale, čvrst kameni
t e r e n ili šuma.
Podjela rovova na odjeljke ima svoje prednosti ne samo što se bolje r a ­
spoređuje i zadržava vlaga u rovovima, nego što je čitav sistem u ovom slu­
čaju mnogo lakše i jednostavnije održavati. Naime kod provale nasipa rovova
(što se češće događa dok se n e stekne iskustvo u njihovoj izradi) sistem je uz
malu opravku očuvan, što inače nebi bio da rov nije podijeljen na odjeljke.
Slika 5 — Izrada konturnih rovova
283
Prema ovome kod ovih rovova je osnovno da se prepunjena voda ne izlijeva
preko nasipa na niže, što bi dovelo do erodiranja nasipa, već da postrano struji
iz odjeljka u odjeljak preko ekvilizera dok se konačno ne izlije u recipijent.
osnoua
JL.
presjekM\
D + 5h
presjek BB
Slika 6 — Projekcija jednog odjeljka standardnog kontumog rova
Prema našem iskustvu do provaljivanja nasipnog dijela rova dolazi naj­
češće onda kad je nasip građen miješano od kamena i zemlje. Radi lakšeg
navlažavanja dolazi u tom slučaju do smanjenja unutarnjeg trenja između
kamena i zemlje, što dovodi do klizanja i provale nasipa. Radi ovog preporu­
čujemo da se nasip gradi samo od zemlje.
Konturnih rovova ima više tipova. Standardni tip je često orijentacija za
dimenzioniranje ovih rovova prema potrebama i terenskim prilikama, pa je
to i kod nas bio slučaj. U tu svrhu poslužili smo se gotovim obrascima spo­
menute Rajonske sekcije iz Vladičina Hana.
Za maksimalnu količinu vode od pljuskova na našem terenu uzeli smo
inntenzitet od 80 mm na sat, što smatramo da će biti dovoljna garancija, da
do pljuskova jačeg intenziteta neće doći, dok se ovaj teren ne konsolidira.
284
Formula kojom se po ovom sistemu dolazi do količine vode koje j e d a n
odjeljak konturnog rova može da sadrži bez odlijevanja glasi:
V = h [D (s + l,5h) + l,5h (s + 2h)]
gdje j e : h —• visina ekvilizera; D — odstojanje između ekvilizera u d n u rova
i s — širina rova u d n u (vidi sliku 6).
Slivna površina iznad jednog odjeljka jednaka je p r o d u k t u iz njegove
gornje dužine i odstojanja između rovova:
P = (D + 3h) L
gdje j e : P — slivna površina, a L — odstojanje između 2 rova.
S t a n d a r d n i rov, kako smo naprijed naveli rađen je na bazi intenziteta
oborina od 50 m m / h , a k a k o smo mi uzeli 60 m m / h to t r e b a ili skraćivati
odstojanje između rovova ili povećavati njegove dimenzije. Odlučili smo se na
povećanje potrebne dubine rova, a odstojanje da ostane onako kako je u tabeli.
4700
800
9Q0
2.đS0
1Ö0
20Ö
loo
koo
SđO
V
Slika 7 — Grafikon kapaciteta jednog odjeljka od 6 metara konturnog rova
u zavisnosti od visine ekvilizera (visina ekvilizera u metrima, zapremina odjeljka
u litrima)
285
Na osnovu prednje jednadžbe o količini vode u jednom odjeljku rova od
6 metara, izradila je spomenuta sekcija grafikon (vidi sliku 7), iz koje se odmah
vide kapaciteti odjeljaka u zavisnosti od visine ekvilizera, odnosno dubine rova.
Za naš slučaj našli smo da n a m visina ekvilizera od 0,41 m daje najbolje
rezultate. U ovom slučaju slivna površina iznosi:
P = (D + 3h) • L = (6 + 3 • 0,41) • 9,144 = 66 m 2
a količina vode koja na tu površinu p a d n e u toku jednog sata iznosi:
Q = 66 m2 • 60 = 3960 litara.
Iz grafikona se vidi da visini ekvilizera od 0,41 m odgovara kapacitet od
2540 litara. Ako uzmemo da je dozvoljeno da otekne 25!t) (> od cjelokupne vode
koja je pala n a sliv jednog odjeljka, onda će oteći 990 litara. Ostatak od 430
litara tj. nešto malo preko 10!% treba da se upije u zemlju, što je realno s
obzirom i na dugo zadržavanje vode u rovu i na skeletnu s t r u k t u r u tla.
K a k o ekvilizer treba da b u d e od k r u n e nasipa niži za 9 cm, dubina rova
u n a š e m slučaju iznosit će 50 cm, odnosno od tačke 0 (slika broj 4), iznosit će
25 cm.
Slika 8 — Tip građana sa kamenom potporom
Spomenuli smo da smo našu p a d i n u počeli osiguravati od njene polovine,
a ne od vododjelnice. Da bi se suzbila voda sa gornjeg njenog dijela izradili
smo n a slobodnoj ocjeni dva spojena s u p e r s t a n d a r d n a rova sa odvodnim k a ­
nalom. Ovaj odvodni kanal izrađen je u prilično k a m e n i t o m t l u i vrši vrlo
dobru odvodnju.
Slobodu za ovakav rad našli smo u razlogu što je na'ša erozija počela sa
prosjekom kod gradnje pruge i odonda napreduje p r e m a v r h u padine negdje
jače negdje slabije. Uslijed ovog postoje i prirodne prepreke, koje idu u prilog
ovom načinu obrade. Napominjemo da se do danas ovo nije pokazalo pogrešnim.
Sa gradonima je postupak jednostavniji i brži. Ovaj tip radova je u našim
krajevima dosta u primjeni, u koliko se ne radi o običnom terasiranju. P r e m a
286
literaturi i materijalima koje smo dobili od Rajonske sekcije za zaštitu zemljišta
od erozije i bujica iz Niša, gradoni imaju specijalnu obradu tla sa njegovim
premještanjem. Mi ovaj način nismo primijenili n e samo što je malo k o m p l i ­
ciran, nego što se ovdje radi o krševitom terenu u kojem se zemlja do konačne
obrade gradona sasvim izmiješa.
Važno je da se g r a d o m rade po izohipsama, da se vežu na krajevima za
p r i k l a d n e recipijente i da se zemlja u njima prorahli do dubine 40—50 cm.
Podupiranje se gradona n a s t r m i m i krševitim terenima vrši k a m e n o m (vidi
sliku broj 8).
I gradoni se po pravilu počinju raditi od vododjelnice pa na niže. R a z m a k
između osovina susjednih gradona uzima se p r e m a literaturi 3—5 m, a koliko
smo primijetili u praksi 5—8 m. Njihova širina iznosi 0,7—1,0 m sa p a d o m
3 0 % od vanjske ivice p r e m a u n u t r a . P r e m a našem iskustvu širina gradona
koji se podupire k a m e n i m suhozidom treba da iznosi 1 m, a rastojanje ne t r e b a
da b u d e manje od 5 m. Kod ovog načina nakon obilježavanja prvo t r e b a izra­
diti k a m e n u potporu u koliko ima dovoljno k a m e n a n a licu mjesta. Ako k a m e n a
n e m a dovoljno, može se suhozid izraditi na k r a j u sa dopunom k a m e n a od k o ­
panja tla u gradonu.
Naši prvi gradom rađeni su u jesen 1960. godine na rastojanju od 8 m i do
danas s njima nije bilo loših iskustava.
Troškovi izrade k o n t u m i h rovova i gradona su u svakom slučaju veći nego
što su troškovi zemljanih radova za bilo koji način pošumljavanja. P r e m a našim
mjerenjima jedan r a d n i k može dnevno izraditi 2 do 2,5 m konturnog rova
našeg tipa ili 5 m gradona u polukrševitom terenu. Ako uzmemo da je p r a k -
Slika 9 — Izgled uređenog dijela padine — 1. pruga, 2. konturni rovovi, 3. gradom
287
ticnq odstojanje m e đ u k o n t u r n i m rovovima 10 m (u tabelama je 9,144), a
između gradona 8 m, onda na 1 ha i m a m o 1000 m rova ili 1250 m gradona.
A k o g r u b o uzmemo da je cijena koštanja jednog n o r m a sata nekvalificiranog
r a d n i k a u poljoprivredi ili š u m a r s t v u oko 150 dinara, onda će cijena za jedan
kompletno urađeni h e k t a r k o n t u r n i h rovova iznositi oko 550.000 dinara, a
g r a d o n a oko 300.000 dinara. Ova cijena je radi toga što su ovi radovi izvo­
đeni u krševitom i polukrševitom terenu. Međutim izrada k o n t u r n i h rovova
u Grdeličkoj klisuri u zemljanom t e r e n u prije 1955. godine bez mehanizacije,
p r e m a spomenutom članku inženjera L u j i ć a iznosila je 401.000 dinara po
h e k t a r u , što je svakako malo čudno. U literaturi za američke prilike se spo­
minje da izrada ovih rovova po jednom h e k t a r u iznosi oko 100 dolara.
TEHNIKA
I REZULTATI
ZATRAVLJIVANJA
I
POSUMLJAVANJA
Na ovom t e r e n u p r i p r e m a tla treba da b u d e završena u r a n u jesen, a
sjetvu i sadnju treba obaviti u proljeće. Ovo je bolje ne samo radi golomrazice nego je i prijem bilja sigurniji u ranije obrađenom i odležanom zemljištu.
Sjetva t r a v a je donekle poseban problem. Naime na n e k i m t e r e n i m i u
n e k i m prilikama bi trebalo sijati t a k v e t r a v e koje bi bile pošteđene od paše.
M e đ u t i m u trgovini dolazi sjeme k r m n i h i p a r k o v n i h vrsta, pa se one ih teško
p r i m a j u ih se odmah u početku uništavaju pašom. Mi smo u ovom slučaju
od kupljenog materijala upotrijebili sjeme esparzete ili g r a h o r k e
(Onobrychis
viciaefolia)
i talijanskog ljulja (Lolium multiflorum),
a od sabranog t r i n u ili
pljevu od kosidbe t r a v a na domaćim livadama i otpadni materijal kod vijanja
žita.
E s p a r z e t a je višegodišnja lepirnjača koja je za saniranje erodiranih,
s u h i h i krških t e r e n a j a k o prikladna. Ima vretenast srčani korijen koji duboko
i snažno prodire u zemlju i mnogo postranog sitnog korijenja. Dubina p r o ­
diranja korijena u prvoj godini kod nas je iznosila oko 30 cm, a u drugoj go­
dini 45—50 cm. Ima osobinu da polegne u k r u g u po tlu. a u drugoj godini se
počinje sama zasijavati. Dok se dublje ne zakorijeni trpi od mraza, a za pašu
j e j a k o privlačna. Na n a š e m t e r e n u je od sjetve niklo 80%, a preživilo 5 0 %
zasijanog materijala. Za k r m n u sjetvu preporučuje se uzimati 80 kg sjemena
po ha, dok za naše prilike treba dva p u t a , a neki uzimaju i tri p u t a više.
T a l i j a n s k i l j u l j je vrsta koja se redovno miješa sa djetelinama,
i m a j a k i bujan busen, voli vapnena tla i u tim uslovima bi trebao da se i na
našem t e r e n u pokaže prikladnim i otpornim. Rezultati su s obzirom n a prijem
i s njim polovični kao i s esparzetom, pa se mora sijati dvostruka količina nego
u k r m n o j proizvodnji, t j . oko 100 k g sjemena po h e k t a r u .
Sjeme sa područnih livada je miješano s ostalim sjemenom radi
m e đ u s o b n e veze,' što je prilično i uspjelo.
veće
P r v a sadnja biljaka izvršena je kad i prva sjetva t r a v a u proljeće 1960.
godine. Sađeni su mješovito crni bor i crni jasen. C r n i b o r je brzo počeo
napredovati i ako je do jeseni 1962. godine preživilo samo 5 0 % posađenih
sadnica. Te jeseni i m a o je vrlo zdrav izgled i prosječnu visinu od 35—40 cm.
Godina 1962. bila je j e d n a od najnepovoljnijih za rast i život šumskih sadnica,
a ipak j e na ovom borovom materijalu prirast iznosio oko 10 om. C r n i j a ­
s e n se primio i preživio 100% ali još uvijek ne kreće k a k o se očekivalo i n e
288
pokazuje živosti. Mjeren kad i borove sadnice imao je prosječno 30 cm visine,
a prirast mu je iznosio oko 6 cm. Još ćemo napomenuti da je istovremeno
izvršena sadnja crnim borom u klasične jamice-između gradona. U proljeće
1962. godine bilo je zdravo oko 60% ovog materijala, a u jesen iste godine
poslije one suše nije ostalo više od 15% sadnica.
Mjesto gdje treba sadnice saditi na konturnim rovovima još nije jedin­
stveno određeno, pa se o tome još uvijek vode rasprave. Mi smo ove sadnice
postavili prema vlastitoj ocjeni, kako je prikazano na slici 10. Kod gradona je
ovo pitanje riješeno tako, da vanjski red sadnica treba da je od ivice gradona
odmaknut oko 30 cm prema unutra. Redovi su obično na rastojanju oko 20 cm,
a sadnice se najčešće sade na razmaku oko 30 cm. Sadnice drugog reda sade
se u međurazmacima sadnica prvog reda.
Ovu vrstu radova treba obavezno rješavati projektom ili bar investicionim
programom u koji treba unositi i održavanje ovih radova u toku 2—3 godine.
Slika 10 — Sadnja i sjetva na konturnim rovovima i gradonima
289
ZAKLJUČAK
U SR Srbiji mnogo se radi na problematici zaštite zemljišta od erozije,
jer su ove pojave kod njih vrlo izrazite i jake. Nešto manje ovih pojava ima u
SR Makedoniji, a nešto ih ima i u Bosni. Pretpostavljalo se da u našoj r e p u ­
blici ovih problema nema ili ih ima vrlo malo, radi čega je i naš republički
Zakon o zaštiti zemljišta od erozije i bujica izašao osam godina kasnije nego
u navedenim republikama. Istina j e da kod nas n e m a erozija u onom smislu
kao u istočnim krajevima zemlje, što se pripisuje čvršćoj s t r u k t u r i podloga,
naročito vapnenih. Međutim činjenica je da su naši ogromni prostori ogoljeli
u p r a v o radi erozije i ako su većinom n a vapnenim podlogama. A k o se ova>
pitanje prepusti i dalje stihiji, ovih golih prostora će biti sve više. Trebalo bf
težiti tome, da se granica između totalno ogoljelog terena koji se širi i onog:
u kojem još ima zemlje zaustavi i da započne borba za njeno pomicanje premanatrag.
Ovaj način borbe protiv erozije na krškim terenima je vrlo skup ali i
siguran, k a k o se pokazalo i u našem slučaju. Zato ovaj sistem treba p r i m j e ­
njivati t a m o gdje je potrebna sigurna ali i nužna zaštita, kako zemljišta t a k o
i objekata.
Izvan krških terena se ovaj sistem može preporučiti za redovno pošumljavanje kao sigurniji, a da opet b u d e u ekonomskim granicama.
Na pitanja kad treba primjenjivati k o n t u r n e rovove, a kad gradone može
se reći da rovove treba graditi na jako erodiranim i strmim, a gradone na bla­
žim i manje erodiranim padinama. Ukoliko su padine blaže i slabije isprane,,
gradoni se mogu raditi i na većim odstojanjima, a potpore mogu biti od b u ­
sena i pletera, a nekad samo oivičeni i popločani priručnim k a m e n o m .
Biljni materijal se na k o n t u r n i m rovovima osjeća nešto bolje nego onaj
na gradonima, ali u svemu neke veće razlike između funkcije jednog i drugog;
tipa ovih radova dosad nismo opazili.
LITERATURA:
Afanasijev D.: Ekspresne šume — Sarajevo 1952.
Andrejević M.: Dali su gradoni novina za našu zemlju — Šumarstvo 1959.
Gavrilović S.: Nova otkrića u oblasti borbe s erozijom — Šumarstvo 1960.
Godek I.: Erozija tla — Šumarska enciklopedija Zagreb.
Jevtić Lj.: Određivanje maksimalnih voda na osnovu računske kiše i intenziteta;:
oticanja — Šumarstvo 1962.
Jovković R.: Vegetativno vezivanje kosina na putevima i prugama — Naše građe­
vinarstvo 1954.
Lujić R.: Konturni rovovi i njihova primjena u Grdeličkoj klisuri — Šumarstvo 1955Mar.'nković D., Miličević S.: Gradoni — Šumarstvo 1958.
Sarajlić H.: Prilog pošumljavanju kontinentalnih krških terena izloženih uticaju
ekstremne bure — Šumarski list 1961.
Sarajlić H.: Saniranje blatnih sastava i zastornih uvađa u trupu željezničkih pruga— Zagreb 1962,
Vlaisavljević Lj.: Priručnik za zaštitu željezničkih pruga od erozije i bujica ( r u k o p.'s) — Beograd 1962.
290
MOGUĆNOST RENTABILNOG U Z G A J A N J A TOPOLOVOG
CELULOZNOG DRVA U NAMJENSKIM PLANTAŽAMA
Ing. I V A N OŠTRIĆ
i
Mogućnost rentabilnog plantažnog uzgajanja topolovog d r v a tanjih d i ­
menzija često izaziva sporna stanovišta u zainteresiranim stručnim krugovima.
Ocjene i kalkulacije obično se znatno razlikuju uslijed različitih, ponajčešće
subjektivnih gledišta. J e d n i u kalkulacijama računaju previsoke troškove osni­
vanja kultura, odnosno plantaža topola, dok drugi precjenjuju prirast. Osta­
vljajući po strani ova dva naj varijabilni ja faktora, pokušat ćemo u daljnjem
tekstu ukazati na ekonomske okvire u kojima bi se i celulozno drvo topola ili
vrbe moglo rentabilno uzgajati.
Ekonomičnost uzgajanja topola i drugih vrsta drveća za celulozno drvo
ovisi od slijedećih elemenata:
1. Nabava zemljišta,
2. P r i p r e m a i obrada zemljišta,
3. Nabava sadnog materijala,
4. Sadnja i njega u p r v i m godinama,
5. Izdaci za sječu, makljanje i transport,
6. Upravni i ostali troškovi.
Osnivanje topolika i uzgajanje topola za celulozno drvo u praksi se spro­
vodi u veoma različitih uslovima. Uslijed njihove raznolikosti dolazi do većih
i manjih ulaganja novčanih sredstava po jedinici površine. U nekim slučaje­
vima zemljište je besplatno, a u nekima ga treba platiti. U drugom opet slu­
čaju, izdaci za p r i p r e m u i obradu zemljišta mogu biti osjetljivo visoki (u slu­
čaju obraslog grmlja i panjeva), dok su negdje vrlo niski (u slučaju livadskog
ili oraničnog zemljišta). U svakom slučaju su za nas najinteresantniji troškovi
navedeni od 1—4, koji se ulažu danas, a efikasnost njihovog ulaganja doći će
od izražaja tek za nekoliko godina.
U p r a v o radi njihove raznolikosti i različite p o t r e b e novčanih sredstava za
osnivanje topolika, kao i radi pojednostavljenja našeg prikaza, mi ćemo sve
iznose sumirati i iskazati u u k u p n o m iznosu svedenom na jedinicu površine
zemljišta, a potom s u m u razdijeliti n a broj posađenih sadnica. Sadnice ili b u ­
duća stabla dat će zapravo konačni proizvod radi kojeg obavljamo ulaganja.
P r e m a tome, ispravno je kad velimo, da n a m u p r a v o ova stabla trebaju r e ­
fundirati troškove ulaganja i to u obliku količine i vrijednosti d r v n e mase,
uvećane za primjerni k a m a t n j a k i eventualnu dobit.
Uobičajeni k a m a t n j a k za ovakove svrhe uzima se 3 % . Sa ovim k a m a t n j a ­
kom prolongirati ćemo sadanju troškovnu vrijednost primjernog stabla kroz
nekoliko godina u kojima bi ono moglo dospjeti za sječu i korišćenje. U slu291
čaju kvalitetnijeg zemljišta i racionalnije agrotehnike postići će se i bolji p r i ­
rast za isti vremenski period kao i obratno.
U n a š e m p r i m j e r u uzet je broj sadnica na 1 h a 1100 kom., što odgovara
r a z m a k u sadnje 3 X 3 m.
Elementi ekonomičnosti navedeni pod red. brojem 5 i 6 mogu se također
radi pojednostavljenja svesti u u k u p n o m iznosu n a gotov proizvod, t. j . na
1 p r m celuloznog drva. Uzimajući u obzir prosječne cijene radova za p r i ­
m j e r n u lokaciju, ovi troškovi bi za 1 p r m celuloznog d r v a u b r u t t o iznosu mogli
iznositi: '
a)
b)
c)
d)
Sječa i izrada
.
.
.
.
.
.
.
. /.
.
.
.
Makljanje i guljenje u prosjeku
T r a n s p o r t od šume do željezničke stanice
,
Ostalo (utovar, u p r a v a i si.)
• .
U k u p n o dinara
500
600
1.500
400
3.000
Današnja n a b a v n a cijena za topolovo celulozno drvo fco vagon iznosi
Din 5.500—6.000 po 1 p r m .
To znači, da bi cijena za 1 p r m celuloznog drva u stojećem stablu za p r i ­
m j e r n u lokaciju mogla iznositi:
5.750—3.000 = 2.750 dinara.
Pretpostavi li se, da bi se sječa stabala —• bilo radi prorede, bilo radi čiste
sječe —• trebala obavljati u vrijeme k a d a tek 10 posječenih stabala daje d r v n u
masu 1 prostornog m e t r a celuloznog drva, onda bi njihova prolongirana t r o ­
škovna i granična vrijednost u ovom slučaju iznosila t a k o đ e r 2.750 dinara, ili
za 1 stablo 275 dinara.
U našem primjeru ova troškovna vrijednost bila bi granična, jer stoji na
granici rentabiliteta. Za različite visine početnih troškova ulaganja, sa njiho­
vim 3%-tnim ukamaćivanjem kroz 6—20 godina, granične vrijednosti stabla
iz p r i m j e r n e lokacije š t a m p a n e su u priležećoj tabeli k r u p n i m brojkama.
Dimenzije prosječnog stabla bile bi: prsni promjer 16 cm, visina 11 m =
= 0,11 m 3 cei. d r v a sa korom, što bi odgovaralo 0,1 p r m bez kore. Iz dosadanjih zapažanja je poznato, da se taj prirast može očekivati i na slabijim tlima,
ako ne za 6, a ona za 8 godina sigurno.
Pregled ukamaćivanja troškova (vrijednosti za 1 sadnicu u vremenu od 6—20 godina
Ukupni
početni
troškovi
ulaganja
na 1 ha.
100.000
125.000
150.000
175.000
200.000
225.000
250.000
275.000
300.000
292
Prolongirana trošk. vrijednost sadnice sa 3l0/o ukamaćivanja
Početna
nakon godine
troškovna
6
7
8
10
12
14
16'
18
20
vrijednost Faktor
1 sadnice 1,1941 1.2299 1,2668 1,3439 1.4258 1,5126 1,6017 1,7040 1,8061
91
118
137
159
182
204
227
250
273
108
141
164
190
218
244
270
300
326
111
145
168
196
224
251
278
308
336
115
150
173
202
230
258
287
316
346
• 122
159
184
214
245
274
305
336
368
130
168
195
227
260
290
324
357
390
138
178
207
240
276
308
344
378
414
146
189
219
254
292
326
364
400
437
155
200
233
270
310
347
386
425
465
164
210
247
286
328
368
410
450
492
Ako smo na primjer u našem slučaju investirali po 1 ha u k u p n o 150.000
dinara početnih troškova, a uz pretpostavku da će prosjek posječenih stabala
tek u osmoj godini postići n a v e d e n e dimenzije i dati 1 p r m cei. drva. onda bi
troškovna vrijednost jednog takovog stabla iznosila 173 dinara ili za 10 njih
1.730 dinara. Budući da se drvna masa ovih 10 stabala u k o n k r e t n o j lokaciji
može unovčiti sa 2.750 dinara, znači, da bi dobit na stablima, odnosno na 1 p r m
cei. drva iznosila 2.750 — 1.730 = 1.020 dinara.
Iz ove tabele se razabire i to, da u slučaju slabijeg prirasta, t. j . na sla­
bijim tlima t r e b a biti na oprezu u pogledu visine ulaganja, jer sa visinom ula­
ganja proporcionalno raste i ukamaćivanje uloženih sredstava, odnosno t r o ­
škovna vrijednost stabala. Isto tako se razabire, da se rentira svako povećanje
troškova ulaganja, koji bi imali za. posljedicu poboljšanje kvaliteta zemljišta, a
s tim u vezi povećanje prirasta d r v n e mase. U svakom slučaju pri uzgajanju
topola potrebno je strogo voditi računa o odnosu između uloženih sredstava
i koristi, t. j . da prirast drvne mase raste brže od k a m a t n j a k a . U protivnom se
vrlo brzo ulazi u gubitak, ukoliko korisna d r v n a masa ne prirašćuje brže od
ukamaćivanja početne troškovne vrijednosti i n a k n a d n i h troškova. Even­
tualno visoka početna ulaganja za osposobljenje i p r i p r e m u zemljišta, a u i n t e ­
resu rentabilnog uzgajanja, morala bi se amortizirati kroz dulji period od
jedne ophodnje.
Samo usputno se skreće pažnja, da u slučaju sadnje s većim razmacima
(6 X 6 ih 270 stabala po ha) i istog početnog ulaganja (150.000 dinara) prolon­
girana troškovna vrijednost takovog stabla iznosi za:
6 godina
7
„
8
„
10
„
Din
„
„
„
664.—
685.—
705.—
74S.—
U slučaju većeg početnog ulaganja ovi iznosi su još i veći.
Ove brojke ukazuju, da u slučaju sječe iz bilo kojih razloga takova stabla
rijetko k a d a mogu pokriti svojom d r v n o m masom u kvaliteti cei. drva otpadajuće troškove sadnje uz današnje cijene ovog sortimenta. Što će se cei. drvo
uzgojeno u t a k o rijetkim nasadima ipak prodavati po nižoj cijeni od stvarnih
troškova njegove proizvodnje, to će se ova razlika pokriti iz drugih v r e d n i ­
jih i krupnijih sortimenata, kojima se dakle i iz financijskih razloga m o r a
davati prednost pri uzgajanju. Odatle i proizlazi stalna težnja uzgajača za p o ­
većanjem cijena manje vrijednim sortimentima, pa i cei. drvu. K a k o je poznato
u posljednjih 10'—15 godina, osjetljivije su se povećale cijene za prostorno
drvo, napose za celulozno, nego li za ostalu tehničku oblovinu. Ukoliko se sa
daljnjim povećanjem cijena ne bi uspijevalo, moglo bi se jednog dana dogo­
diti isto, što se već danas događa sa ogrijevnim drvom slabije kvalitete. Uzgajači ga uopće ne izrađuju i ne dopremaju na tržište, već ga ostavljaju u sječini, jer im prodajna cijena ne pokriva troškove proizvodnje.
Budući da se uzgajači pozivaju na princip privrednog računa, i jer na taj
način uzgojeno cei. drvo stoji ispod granice rentabiliteta, može se jednoga dana
postaviti i zahtjev, da im potrošači u cijelosti podmire troškove proizvodnje
ovoga sortimenta. ukoliko žele da se iznosi na tržište.
293
Istina, postoji mogućnost, da na taj način uzgajanim stablima snizi t r o ­
škovna vrijednost m e đ u r e d n i m uzgajanjem poljoprivrednih k u l t u r a . Ovo samo
u slučaju, ako zemljište nije podvodno, poplavno ili već iscrpljeno.
Korištenjem zemljišta odvojenog za m a k s i m a l n u proizvodnju d r v n e mase,
lakše se shvaća težnja uzgajača d a uzgajanje poljoprivrednih proizvoda b u d e
što rentabilnije — ostvarena dobit se dijeli i koristi o d m a h — a rentabilnost
d r v n i h proizvoda, koja će se očitovati t e k u budućnosti — k a k o ispadne.
U k o n k r e t n o m p r i m j e r u iskazana dobit p o 1 p r m celuloznog d r v a ukazuje
n a mogućnost pokrića i većih troškova ulaganja, k a o i ostalih n a k n a d n i h t r o ­
škova u slučaju nerealnih ili optimističkih pretpostavki. Poduzimanjem m j e r a
racionalizacije od osnivanja topolika pa sve do dovoza celuloznog drva na
»sjekirostroj« radi usitnjavanja, postoji još niz mogućnosti za sniženje troškova
ovoj sirovim. Evo ih samo nekoliko:
1. Osnivanje topolika reznicama umjesto sadnicama, gdje god to terenske
prilike dozvoljavaju — razumije se u poorano i priređeno zemljište.
Ovakovim načinom sadnje se mogu osjetljivo sniziti početni troškovi, koji
su od naročitog značenja u slučaju većeg broja sadnica po h e k t a r u . Nije n a
odmet niti postizavanje jednogodišnjeg prirasta, koji se inače gubi sa presa­
đivanjem, k a k o u rasadniku t a k o i n ä terenu. Dovoljan broj izbojaka omogu­
ćuje jeftiniji način selekcioniranja budućih kvalitetnih stabala od selekcioniranja presađivanjem u rasadnicima.
2. Isporukom celuloznog drva u duljim komadima od 1 m, postoji m o ­
gućnost za sniženje troškova izrade, p r e t o v a r a i drugih manipulacija od šume
do tvornice.
3. Odstranjivanjem kore i lika u vrijeme kolanja sokova u drvu. moguće
je sniziti troškove makljanja.
4. Direktan transport drva kamionima iz obližnjeg područja u tvornicu,
umjesto najprije n a željezničku stanicu i potom opet u tvornicu, ne samo da
bi se snizilo troškove transporta, već bi ovakova mjera imala za posljedicu još
nekoliko koristi, kao n a primjer:
a) ravnomjernija doprema drva na skladište, čime bi se izbjeglo plaćanje
željezničke vozarine za nagomilane vagone,
b) smanjenje troškova
uskladištenja,
c) potreba manjih obrtnih sredstava za prelazne zalihe,
d) stabilizacija određenog broja r a d n e snage na skladištu drva.
5. Iz topolika na d o m a k u tvornice postoji mogućnost isporuke celulozong
drva poželjne vlažnosti (20—30%) u kojem slučaju se povisuje postotak iskorišcenja u odnosu na presuho drvo (ispod 20%) ili što je još nepovoljnije, oblice
i cjepanice nejednolične vlage, koje prispijevaju sa raznih strana.
6. Uzgajanjem topola za proizvodnju celuloznog d r v a u gušćem sklopu i
u deblovini, umjesto u krošnjama rijetko sađenih stabala, povećava se njegov
kvalitet. P r e m a postojećim dokumentacijama, ovakovo drvo iz deblovine ne
samo da ima veći postotak iskorišćenja p r e r a d b o m u celulozna vlakna, već
su ova vlakna u prosjeku dulja od vlakanaca iz drva za celulozu dobivenog iz
grana.
294
Osim navedenog — tvornicama celuloze i papira više odgovara drvo uskih
godova, dakle i sporijeg rasta od drveta širokih godova, t j . isforsiranog i veliTcog prirasta. Ovo posljednje je uporabi vij e za sve d r u g e drvo-prerađivačke
industrije, nego li za industriju celuloze i papira. Ovoj industriji je potrebnija
težina od volumena d r v n e mase. To znači, d a pri uzgajanju sirovine za ovu
industriju t r e b a više koristiti faktor vrijeme, koji je u k o n k r e t n o m t slučaju
besplatan, od skupocjenih faktora r a d a i novčanih sredstava.
Sto znači m a k a r i djelomično sniženje n a b a v n e cijene sirovine, koja u
s t r u k t u r i troškova proizvodnje celuloznog vlakna učestvuje sa 6 9 % i potom
opet u s t r u k t u r i proizvodnje papira sa 40%, nije teško izračunati novčani efek a t . Neki troškovi proizvodnje papira povećavati će se po svoj prilici iz godine
u godinu. Ovom povećanju doprinijeti će djelomično i naša želja za poveća­
n j e m ličnih dohodaka. U borbi za tržište, bilo domaće ili s t r a n o , veću k o n k u ­
renciju će moći izdržati i veće dohotke će moći postizavati onaj kolektiv, koji
će biti u mogućnosti da pored drugih prednosti p r e r a đ u j u jeftiniju i kvalitetniju
sirovinu.
Rentabilno uzgajanje celuloznog drva u namjenskim p l a n t a ž a m a i inten­
z i v n i m k u l t u r a m a omogućeno je dakle već u prvoj ophodnji. Rentabilnost bi
s e još više povećala u drugoj ophodnji sječom n a panj ili kotličanjem, k a d a bi
u cijelosti otpali troškovi sadnje i sadnica. Radi toga je poželjno ispitivanje,
k o j e se vrsti topola dobro pomlađuju na taj način. U tom bi slučaju došlo do
p u n o g izražaja svojstvo »mladenačkog prirasta* drveća, kao i koristi od već
razvijenog žiljnog sistema.
Uzgajanjem celuloznog drva u n a m j e n s k i m topolicima — b a r e m za v r i ­
j e m e dok traje v a k u u m n a istom — omogućio bi se ovoj industriji brži i n e ­
s m e t a n razvoj. Ujedno bi mogla dobiti kritičnu sirovinu uz povoljne uslove.
LITERATURA:
Dr Volkmann: Über die Rentabilität von Pappelfaserholz aus Erstdurchfostungen
(Die Holzzurcht, H.112 — 1961.
Ing S. Jovanović: Perspektivni plan proizvodnje celuloznog drveta.
Ing D. Bura: Plantaže topola sa poljoprivrednim kulturama.
I n g I. Oštrić: Namjenske plantaže za industriju papira (referat).
POSSIBILITY OF REMUNERATIVE GROWING OF POPLAR PULPWOOD
IN PLANTATIONS
SummaryThere exists the possibility to grow Poplars for pulpwood in a profitable manner.
Here one should take into account that the initial and additional investments increa­
sed by the corresponding rate of interest and divided toy the number of planted,
rooted cuttings per one hectare should not exceed the value at which one can .realize
the wood volume of such a tree. The limiting values are presented in tabular form.
The growing of Poplars for pulpwood in th'nly stooiked plantings cannot be remu­
nerative in today's conditions of supply under which the pulp and paper industry
can acquire it.
The essence in the reduction of the costs in this branch of forest industry should
b e concentrated in the first line on the reduction of production and supply costs of
r a w material.
The author recommends several measures of ratioinalization and points to the
advantages of pulpwood obtained from the whole tree of small dimensions of even
slower growth rate than the pulpwood obtained from the upper part of trees of
larger dimensions.
295
UTJECAJ STAJSKOG GNOJA NA RAZVITAK KULTURA
HRASTA
LUŽNJAKA
Prof. dr M. ANIC
U Šumi Dubrava-Mokrice, koja se nalazi 20 k m istočno od Zagreba, k o r i ­
stila j e Poljoprivredna zadruga Poljoprivredno-šumarskog fakulteta za prošlog
r a t a j e d a n dio odjela 1. za uzgoj svinja. Za t u s v r h u bila je iskrčena površina
š u m e od 1 ha. Ondje su bili podignuti s v i n j a , u kojima je u proljeću i l j e t u
1943., u svemu oko 6 mjeseci, uzgajano oko 60 rasplodnih svinja. Uz svinjce
bila su oveća, ali ograđena ispustišta, gdje su se svinje zadržavale veći dio d a n a .
Iskrčena šuma pripadala je cenozi Querceto roboris-Carpinetum
betuli, tipu
erythronietosum.
Sastojina j e bila 35 godina stara, a bila j e gospodarena k a o
panjača visoke ophodnje. Vitalitet običnog graba u toj sastojim bio je vrlo j a k .
Š u m a se nalazi na o g r a n k u Medvednice, koji se p r e k o Popovca, Š i j a v r h a ,
Cerja i Prozorja spušta p r e m a Dugom Selu. To je diluvijalni brežuljak. T e r e n
je uglavnom r a v a n . Krčevina se nalazila na visini od 148 m. Srednja godišnja
t e m p e r a t u r a kreće se oko 10°C, i to u zimskim mjesecima (XII, I, II) oko 1°, p r o ­
ljetnim oko 11°, ljetnim oko 20° i jesenskim oko 11° C. Oborine iznose oko
900 m m , od čega otpada na zimu 17, proljeće 25, ljeto 28 i jesen. 30%. R a s p o r e đaj oborina uglavnom je povoljan. Pretežu mjeseci s h u m i d n i m k a r a k t e r o m
klime. Teren j e izložen j a k i m m r a z o v i m a , što znatno oteščava uzgoj
mlađih hrastovih sastojina. Tlo je izraziti p s e u d o g l e j sa dosta p l i t k i m
nepropusnim slojem. Za jesenskih, zimskih i proljetnih mjeseci gornja se v o d a
nalazi u površinskim slojevima. Ona vrši velik utjecaj i na tlo i n a š u m s k u
vegetaciju. Zimi j e ona visoka, a ljeti se tlo do dubine od nekoliko m e t a r a
isuši i stvrdne, a na neobraslim mjestima ispuca. Tlo je inače nepovoljnih fizi­
kalnih i kemijskih svojstava.
Svinjci su poslije rata uklonjeni, a krčevina uključena u redovno p o š u mljivanje. Gnoj koji je bio sakupljen na gomile iskorišćen je za poljoprivredne
svrhe. Dosta gnoja razbacanog oko svinjaca i na ispustištima ostalo je na k r č e ­
vini. Čitav t e r e n bio je obrastao grmljem (lijeska, svib, trušljika, crni t r n ,
glog, kupina) i korovom (milava, kopriva eupatorija erigeron, stenaktis, d e šampsija, šaševi, sitovi, bujad). Ostali dio krčevine obrastao je u m e đ u v r e m e n u
također grmljem i korovom.
•
Lužnjakove
kulture
Pošumljivanjem je započeto u proljeću 1954. g. S jednog dijela k r č e v i n e
uklonjeno je grmlje i krupniji korov a teren izrigolan do dubine od 60 cm. N a
njem su posađene jednogodišnje lužnjakove biljke, koje su potjecale od p o ­
m l a t k a u istoj šumi.
29«
Nastavljeno je pošumljivanjem u proljeću 1955 g. kad je isto tako u k l o ­
njeno grmlje i jači korov na susjednoj površini i teren izrigolan također d o
dubine 60 cm. Teren je pošumljen jednogodišnjim lužnjakovim biljkama isto
t a k o iz prirodnog pomlatka.
U proljeću 1956. g. učinjeno je to isto i na mjestu gdje su bili svinjci
s ispustištima. Teren je izrigolan do dubine od 60. cm i n a njem posađen žir
lužnjaka, sakupljen u jeseni 1955. u istoj šumi.
U toku n a r e d n i h godina primijećeno je da biljke na plohama iz 1954. i
1955. g. normalno rastu, ali da biljke na plohi iz 1956. izvanredno brzo p r i r a š ćuju, te da su doskora prerasle biljke ostalih ploha. To n a m je dalo povoda da
smo posebno promatrali razvoj biljaka na bivšoj krčevini, te da smo u t u
s v r h u izlučili po jednu kvadratičnu pokusnu plohu veličine 300 m 2 . Plohe su
obilježene ugaonim kolčićima i opkopane jarčićima. Na njima su izvršene iz­
m j e r e visina stabalaca koncem 1960. i koncem 1962. god.
297
298
Na plohi 1 bile su biljke koncem 1960. g. stare 8 g. tj. one su posađene kao
jednogodišnje i odonda rasle na plohi 7 god. U kupno ih je bilo na pokusnoj
plohi 485 (što bd značilo 16.167 po ha). Srednja njihova visina iznosila je
c/srn'euc-'M eucnuncus»MOJA STADALACA «once»*9So.eaa.
*
erar. /
Ptohf f
p/ono 2
63,21 ± 17,27 cm. Koncem 1962. biljke su bile stare 10 g. Na pokusnoj plohi
bilo ih je 457 (sto bi značilo 15.233 po ha). Srednja njihova visina iznosila je
114,37 ± 43.24 cm.
OĐftOS BK03A STABALACA (%)
cm
I VISINE (cm) KONCEM I960 GOD
6rafi2
p/oha 1
Ploho 2
Ploha 3
V
tat) %
D/STftlBUCIJA r/>£KV£HOJ£ BROJA STABALACA KOnCCM 1962 60B
Graf 3
20
r«
«
-
y*
<7
>
i
1
-
P/ofla i
P/o/>0 2
*
•
>'\ \
.' ''
\
i :
#
<
*
«
i
i
r
2
U
j
<nJ
\
GO
6<?
«f
20
Na plohi 2 bile su u isto vrijeme biljke stare 7 g., t j . posađene su kao j e d n o ­
godišnje, a rasle su ondje 6 godina. U k u p n o ih je bilo 588 (što bi značilo 19.600
po ha). Srednja visina stabalaea iznosila je 45,48 ± 13,04 cm. G. 1962. biljke
su bile s t a r e 9 god. Bilo ih j e u s v e m u 576 (što bi značilo 19.200 po ha). S r e d ­
nja visina stabalaea iznosila je 83,55 + 28,96 cm.
Na plohi 3 posađen je u proljeće 1956. g. žir. Biljke su koncem 1960. g.
bile s t a r e 5 g. Bilo ih je, nakon što su uklonjene potisnute i nesposobne za
daljnji život, 628 (što bi značilo 20.933 po ha). Srednja visina stabalaea iznosila
je 159,99 ± 41,63 cm. G. 1962. biljke su bile stare 7 g. Bilo ih je u svemu 618
(što bi značilo 20.600 po ha). Srednja visina stabalaea iznosila je 302,92 +
74,20 cm.
Vidimo da su koncem 1960. g. stabalca plohe 3 bila prosječno za 2,5 p u t a
viša od stabalaea plohe 1 i za 3,5 p u t a viša od stabalaea plohe 2, iako su u
p r v o m slučaju mlađa za 3, a u d r u g o m za 2 godine. Prilikom izmjera u 1962.
stabalca plohe 3 bila su prosječno za 2,7 p u t a viša od stabalaea plohe 1 i za
3,6 p u t a viša od stabalaea plohe 2.
Raspoređaj stabalaea po visinskim stepenima predočen je u postotnom od­
nosu s obzirom na plohu 1, 2 i 3 za stanje koncem 1960. g. u tabeli 1 i u graf.
1., a za stanje koncem g. 1962. u tabeli 2 i graf. "3. Odnos broja stabalaea (%)
i visine (cm) vrlo je instruktivno prikazan za sve tri plohe za stanje 1960. na
graf. 2 i za stanje 1962. na graf. 4. Odatle vidimo posve n o r m a l a n odnos između
razvoja stabalaea u visinu na plohi 1 i plohi 2, koje nisu bile 'gnojene, kao i
veliku razliku u prirastu stabalaea u visinu na plohi 3, koja su uzgojena na
gnojenom tlu.
Biljnohranidbena
svojstva
tla
Velika razlika u p r i r a s t u biljaka na gnojenoj i negnojenim plohama p o n u ­
kala nas da dademo ispitati biljnohranidbena svojstva tla. Obratili smo pri
tome pažnju na pH — vrijednost, sadržaj humusa, na postotak dušika, kao i na
ODNOS BXOJA STAßALACA (%)
J WS/H£
(cm) KO/VCCM 1962 GOD.
Graf 4
•
*f
P/0/70
-f
Ploho 2
P/o/K>S
Ć-
,
i
rf
s
r
s
•
//
_ ^ — —*"*
—-
—"
'
^ — •*''
1;
/
/
„„ "^
— —" -""- " "
/
/
/
/
_ ^**_s'
y
/
_ _-*"
-
.--*"""
•C~'
SO
90
öroj stoöo/accr
sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija. Rezultati tih ispitivanja sadržani
su u tabeli 3. Analize su izvršene koncem 1962. godine.
Posebnu pažnju zaslužuju pH-vrijednosti. Analiza je pokazala da je tlo na
svim plohama kiselo. Međutim, kiselost je znatno smanjena na plohi gnojenoj
svinjskim gnojem. Na negnojenim plohama u površinskom horizontu pH u vodi
iznosi 5,3 do 5,5, dok na gnojenoj plohi iznosi 6,8, što se približava neutralnoj
reakciji. Na negnojenim plohama pH u n-KCI kreće se od 4,1 do 4,2, dok na
gnojenoj plohi iznosi 5,7.
Sadržaj humusa u svim je plohama vrlo nizak, te ne pokazuje između
gnojene i negnojenih ploha nikakve veće razlike. I u pogledu postotka dušika
u tlu nisu se pokazale veće razlike između gnojene i negnojenih ploha.
301
Posebnu pažnju zaslužuju sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija u tlu.
Ti su elementi određeni po AL-metodi.
Negnojene plohe ekstremno su siromašne fosforom, dok je gnojena ploha
u površinskom horizontu umjereno opskrbljena tim hranjivom. Povećanjem
fiziološki aktivnog fosfora na gnojenoj plohi u usporedbi sa stanjem u negnojenim plohama iznosi čak i desetorostruko više.
Prema sadržaju kalija negnojene plohe pripadale bi u slabo opskrbljena
tla tim elementom. Gnojena ploha pripada, međutim, u umjereno opskrbljena
tla, a povećanje kalija na toj je plohi — grubo uzeto — dvostruko do trostru­
ko veće nego na negnojenim plohama.
To6. 3
Ptf
Humus ti
P/o/>a Horizont
cm
uH20 u n-KCl u %
U %
23
•f 6
6 2
5 5
5 5
4/0
4/0
3 90
0 3346
0</9/3
0 0/02
0/639
0 0638
0 06/9
3 4
36
12
7 5
3 5
3 0
5 70
5 20
4 40
0 3/76
0 /734
0 0066
0//43
0 038/
0027/
/0 3
4 7
2 4
/6 5
/0 5
7 0
O 2/62
00632
-60
4 20
4 20
4 00
2
O -30
3/ -60
6/ -60
5 50
5 40
5 45
3
O -30
3/ -60
6/ -60
6 30
6 40
5 90
i
3/ -so
6/
\
•/9
ooose
0 /055
0 0533
0 03/S
S 30
5 60
5 55
O-30
Hz0 >
mg na mg na
4Mg Ha iOOgt/a
Diskusija
rezultata
Svinjskim gnojem dodaje se tlu obilno dušika, fosfora i kalija. Međutim
u našem slučaju dušik ne dolazi u obzir kao uzrok povećanja prirasta hrasto­
vih stabalaca, jer je ispiranjem nestao iz gornjih slojeva. On se zapravo naj­
kraće zadržava u tlu, što potvrđuju i naše analize.
Glavna hranjiva vrijednost u našem slučaju ostaje kod fosfora i kalija. To
su hranjiva koja su uzrokovala povećani prirast hrastove kulture na gnojenoj
plohi.
Rezultati analize hranjiva pokazali su da je gnojidba svinjskim gnojem
povoljno utjecala na zalihu fosfora i kalija u površinskim horizontima tla, što
se vrlo povoljno odrazilo na prirastu hrastovih stabalaca. Međutim, od osobitog
je interesa istaknuti da je to povećanje došlo do izražaja nakon korišćenja tla
za šumsku kulturu hrasta lužnjaka nakon 13 do 18 godina, kada bi inače iz­
gledalo da su ta hranjiva već odavno iz tla nestala.
Znatnije povećanje fosfora odnosi se na površinski horizont do 30; cm, što
potvrđuje poznatu činjenicu da je fosfor slabo pokretan u tlu. Međutim, on je
povećan i u narednom horizontu.
Povišenje fiziološki aktivnog kalija odnosi se također na površinski hori­
zont. Međutim, i niži horizont sadrži povećanu količinu kalija u usporedbi s
302
negnojenim plohama. To također odgovara poznatoj činjenici da se kalij rela­
tivno dugo zadržava u gornjim slojevima.
P r i r a s t je prvih godina bio na gnojenoj plohi intenzivniji, jer je sadržaj
hranjiva, napose fosfora i kalija, bio onda još veći. Došlo je brzo n a toj plohi
uslijed naglog prirašćivanja do sklopa, a poslije toga slijedio j e pojačam p r i ­
rast podstrekivan m e đ u s o b n i m natjecanjem biljaka. Dolazi u obzir još i pojača­
n o pognojavanje tla lišćem. Biljke su brzo izrasle iz pojasa opasnih mrazova,
k a o i izmakle oštećivanju od divljači (srne). Na negnojenim plohama biljke su
ostale i dalje nesklopljene, granate, slaba terminalnog prirasta. Stabalca su
ostala i dalje izvrgnuta opasnostima od kasnih mrazova, kao 'i štetama od di­
vljači. Sve je t o dovelo do ogromnih razlika u prirastu na pognojenoj plohi u
odnosu prema negnojenim plohama.
Promjena pH-vrijednosti imala je utjecaj i na pristupačnost fosfora, kao
i n a mikrobiološku aktivnost u horizontima gdje prevladava korijenje. P o v e ­
ćani organski dio nastao rastvorbom listinca na pognojenoj plohi omogućio j e
bolje uslove za rad mikroorganizmima, a to je imalo povoljan utjecaj i na p o ­
boljšanje fizikalnih svojstava tla. Površinski slojevi pognojene plohe bili su
mnogo prozračniji, rahliji i sipki ji. Uslovi za širenje korijenja u njima bili su
mnogo povoljniji nego u negnojenim plohama.
Korijenje je u svim plohama pretežnim dijelom sadržano u rigolanom
sloju, tj. do dubine od 60 cm. U t o m sloju ono će se u znatnom opsegu i dalje
zadržavati, jer ispod toga slijedi nepropusni zaglejeni sloj, u koji korijenje
teško prodire i gdje je učešće hranjiva maleno.
ZAKLJUČCI
U šumi Dubrava-Mokrice, nedaleko od Zagreba, u tipu Querceto
roborisCarpinetum
betuli erythronielosum
pognojena je 1943. g. manja krčevina s v i n j ­
s k i m gnojem. Tlo je pseudoglej, s vrlo nepovoljnim osobinama. Teren je iz­
v r g n u t mrazovima. Poslije rata krčevina je pošumljena biljkama i žirom l u ­
žnjaka. Razvoj biljaka motri se na tri pokusne plohe, od kojih su dvije n e gnojene a jedna pognojena.
Na pognojenoj plohi prirast je biljaka mnogo veći nego na nepognojenim
plohama. P r e m a stanju koncem 1960. lužnjakove 5-godišnje biljke na pogno­
jenoj su plohi bile prosječno 2,5 p u t a više od nepognojenih 8-godišnjih i 3,5
p u t a više od nepognojenih 7-godišnjih biljaka. P r e m a stanju koncem 1962. g.
7-godišnje biljke n a pognojenoj plohi bile su prosječno 2,7 p u t a više od nepo­
gnojenih 10-godišnjih i 3,6 p u t a više od nepognojenih 9-godišnjih biljaka (Tab.
1 i 2; Graf. 1 do 4).
Analiza biljnih hranjiva (Tab. 3) pokazala je da su u sloju korijenja, t j .
do d u b i n e od 60 cm, nalazi povećana količina fosfora i kalija. Tim se e l e m e n ­
t i m a može pripisati povoljan utjecaj na intenzivni prirast lužnjakovih biljaka.
Povećan prirast omogućila je i promjena pH-vrijednosti, koja je znatno p o ­
m a k n u t a u smjeru prema n e u t r a l n o m stanju. Sadržaj dušika nije pokazao v e ­
ću razliku na pognojenoj plohi p r e m a nepognojenim plohama, što znači da je
bio ispran. U profilu pognojene plohe popravljena su i fizikalna i kemijska i
biološka svojstva tla.
Gnojenjem je izazvano naglije prirašćavanje biljaka u p r v i m godinama
njihova života. Time je omogućen i raniji nastup njihova sklopa, naglije guše-
303
nje korova, a osim toga izazvan j e i povoljan utjecaj lužnjakova lišća n a tlo.
Mlada sastojina naglo je zašla u svoj brzi razvojni elan, koji joj je pomogao
d a su stabalca brzo izrasla iz pojasa opasnih mrazova i izbjegla štetama od d i ­
vljači (srne). Na pognojenoj plohi bili su uslovi rastenja daleko bolji nego na
nepognojenim plohama, gdje su stabalca zaostala u korovu i gdje će još dugo
trebati do nastupa njihova sklopa, a osim toga ona su izvrgnuta štetama od
mrazova, kao i oštećivanjima od divljači.
Pokus nas upućuje na veliku prednost gnojenja šumskih k u l t u r a na pseudoglejnom tlu. Napose je ono od koristi ako je teren izložen mrazovima.
THE RESPONSE OF ENGLISH OAK (QUERCUS ROBUR L.) TO STABLE
MANURE IN PSEUDOGLEY SOIL
Summary
A smaller area in the forest Dubrava—Mokrice, near Zagreb, type Querceto
roboris-Carpinetum betuli erythronietosum, was manured with stable manure in
1943. The soil is pseudogley, with very unfavorable properties. The terrain is exposed
to frost. After the war the area was afforestated with plants and acorns of English
oak (Quercus robur). The growth was investigated on 3 experimental plots, two of
wich are unmanured, and one manured.
On the manured plot the growth of the plants is much faster than on the un­
manured ones. According to the measurements in 1960. the 5-years ©Id plants on
the manured plot increased in growth on an average 2,5 times more than the un­
manured 8-ryears old plants and 3,5 times more than the 7-years old unimanured
plants. According to the situation at the end of 1962. the 7-years old plants on the
manured plod increased in growth 2,7 times more than the unmanured 10-years
old plants and 3,6 times more than the unmanured 9-years old plants (Tab 1 and
2, Graph. 1—4).
The soil analysis of available plant nutrients (Tab. 3) showed that in the layer
of roots, i. g. to the depth to 60 cm, the phosphorus and .potassium contents are
considerably increased. These elements are probably for the most part responsible
for the intensive increase of English oak plants. The increased growth was possible
also owing to the change of pH-value, 'which was considerably shifted to the neutral
side. The nitrogen content was nearly the same on the manured and unmanured
plots, what means that it was leached out. In the profile of manured plots the
physical, chemical and biological properties were ameliorated.
The increase of plant growth beacause of manuring was bigger in the earlier
years of their life. According to this a faster formation of canopy, as well as a quicker
weed choke was possible. Owing to this a favourable influence of English oak litter
on soil was performed. Therefore the young stand has quickly developed and growed
out of the belt of frost danger and escased of the game damages (does). On the
manured plots the growth conditions were far better in comparision to the unma­
nured plots, were the stands remained in weed and where is still necessary a long
time for canopy formation. The unmanured cultures are exposed to frost, as well
as to game damages.
The experiment shows a great advantage of forest culture manuring on the
pseudogley soils. The fertilization is especially usefull when the terrain is exposed
to frost.
Tab. 1 and 2: The measurements of the average stem height and of the stem
number on the plots 1,2 and 3 at the end of 1960. and 1962. — Tab. 3: T{he results
of the soil analysis at the end 1962. — Graph. 1 and 3: The frequence distribution of
the stem number at the end of 1960. and 1962. — Graph. 2 and 4: The relation of
the stem number (*/») and stem height (cm) at the end of 1960. and 1962. — Plots
1 and 2 are not manured; plot 3 is manured.
304
RAZMATRANJA O FITOCENGLOŠKOJ
TERMINOLOGIJI
ING. ZVONIMIR TOMAC
Uvod
Fitocenologija je mlađa n a u k a , koja se tek poslije rata počela kod
snažnije razvijati i iz akademskih okvira prelaziti u praksu. P r e m a tome
malno je da ni terminologija iz područja šumarstva nema tradiciju i da
pročišćena. K a k o su nju dali botaničari, koji biološku stvarnost obrađuju
ili manje teoretski, to nisu ni mogli uočiti nedostatke te terminologije u
k a d će se ona početi primjenjivati u široj stručnoj praksi.
nas
nor­
nije
više
času
Svi nazivi su manje ili više stvar slobodnog izbora (I. Horvat, N a u k a o
biljnim zajednicama str. 374 »U imenovanju n e m a posebnih pravila, već se
postupa po prilikama i n a h o đ e n j u . . .«) ili pak konvencije, te se ovaj napis daje
u želji da se, ako je moguće zavede neki stalni i praksi odgovarajući red. Cijeli
napis je zapravo gledanje s praktičnog aspekta, te ga tako i treba shvatiti.
Sigurno je da su se zajednice mogle nazvati brojevima, imenima ljudi ili ma
k a k v o m šifrom, a da bi svaka za se u biti imala sasvim iste karakteristike kao
i . sada. No kad su zajednice imenovane p r e m a imenima svojih individualnih
članova, vjerojatno zato. da bi iz samoga i m e n a izbijala njena karakteristika,
onda smo slobodni predložiti da bi ta karakteristična imena bila t a k v a da u
njima bude najmanje bezsistema, da ih praksa najlakše prihvati, odnosno da
b u d u i za praksu dovoljno karakteristična.
Stanje
Konkretno, glavni nosioci karakteristika biljnih zajednica (Materijal uzet
iz: Š u m s k e zajednice Jugoslavije, I. Horvat, Zgb 1950 i N a u k a o biljnim zaje­
dnicama, I. Horvat, Zgb. 1949.) i m a d u nastavak, završetak na . .-etum {Seslerietum, Fagetum, Blechnetum
i td.), a sami su odabrani između članova poje­
dine zajednice, koji se čine za tu zajednicu dovoljno karakteristični (Sesleria autumnalis, Fagus silvatica, Blechnum spicant i td.). K a k o se vjerojatno brzo uočilo
da osim po glavnom nosiocu često t r e b a još detaljnije i određenjie označiti p o ­
jedinu zajenicu, to je osnovnom nosiocu s završetkom . . .-etum predložen još
j e d a n ili više »tumača« s završetkom . . .-eto (Ostrieto, Aremonieto,
Abieto i
td.), ili doložena tipska karakteristika po geografskom rasprostranjenju (dalmaticae, croaticum, i td.) odnosno po i m e n u druge dolazeće vrste s nastavkom . . .
-etosum za subasocijacije (abietetosum,
quercetosum,
ericetosum i td.) i . . -osum
za faciese (alliosum i td.). Osim navedenih oznaka još se često stavljaju uz gla­
vno ime biljne vrste asocijacije, subasocijacije ili facijesa i imena dotične biljke
u nominativu ili genitivu za detaljniju oznaku (autumnalis,
carpinifoliae,
roboris i td.).
Cesto se svi ovi epiteti redaju potrebnim kombinacijama.
305
Problem
Uočljivo je već iz samih gore navedenih naziva da, na primjer, glavni no­
silac zajednice je u:
Seslerietum, Blechnetum,
trava, paprat
Fagetum, Pinetum
drvo (stablašica)
Nadalje predložen tumač je u:
Ostrieto, Abieto
drvo (stablašica)
Aremonieto
mala ružičnjaća
I ostali tumači se ne redaju po jedinstvenom planu. Položaj geografski, tip­
ski je obično na kraju, a koji put i nije (Fagetum croaticum abietetosum).
Po gornjem sudeći nije bio isti kriterij kod oblikovanja naziva, iako se u
svim navedenim slučajevima radi o nazivima za šumske biljne zajednice.
Takovo stanje otežava orijentaciju, a praktički gledano principijelni je ne­
dostatak terminologije.
Diskusija
Čini se, da se s obzirom na navedeno nameće potreba izvjesne sistematike u
stvaranju fitocenološke terminologije. Ukoliko bi to bilo moguće, smatra se, da
bi trebalo u samom imenu naglasiti, a da botanički kriterij ne bude okrnjen ni
povređen:
1. gospodarski značaj zajednice
2. redoslijed karakteristika po značajnosti
3. jedinstvenost i jednoobraznost sistema formiranja naziva.
Prema prvome, dobro bi bilo, kad bi samo ime biljne zajednice određeno
karakteriziralo u poljoprivrednom, odnosno šumarskom smislu tu zajednicu.
Konkretno, to znači, da sve biljne zajednice, koje dolaze na šumskim tlima i
označavaju šumsku zajednicu (sastojinu), trebaju i kao nosioca karakteristike
sa završetkom na . .-etum imati kao botaničku vrstu stablašicu odnosno šumsko
gospodarsku vrstu. To bi imala biti osnovna karakteristika za šumske zajedni­
ce, a ujedno i razlika od poljoprivrednih (na primjer za pašnjake) gdje će trava
ili slično biti nosilac asocijacije. Razumije se da će biti i nepročišćenih tipova
naročito na nešumskim tlima no u ovo u načelnom razmatranju ne treba ulaziti.
S obzirom na izneseno u šumskim zajednicama postojale bi: Abietum, Fa­
getum, Alnetum i td. a ne bi postojale: Blechnetum, Genistetum i td. Između
pak stablašica koje čine neku zajednicu trebala bi biti nosilac ona vrsta koja
ima u konkretnom slučaju najveće gospodarsko značenje za konkretno stani­
šte u zatečenom stanju. Prema tome šuma medunca i c. graba je u osnovi Quercetum (a ne Ostrietum) kao i šuma lužnjaka a c. grab ju definira i determi­
nira (kao genista zajednicu lužnjaka). Ako je navedeno Ostrieto Quercetum. on­
da iz tumača (ostieto) se zna o kojem hrastu se radi. Ukoliko se pak neka kon­
kretna zajednica označi kao Ostrietum tada bi to bila zajednica crnoga graba
kao glavne gospodarske vrste, te ukoliko u smjesi imade i medunca onda bi to
mogla biti samo subasocijativna smjesa, gdje je hrast bez naročitog gospodar­
skog značenja.
Prigovor ovakvom tretmanu može biti u tome što se gospodarska vrije­
dnost i učešće pojedine vrste u smjesi vremenom mijenja, pa bi se i nazivi za
jednu istu stojbinu mijenjali. No to nije prevelik nedostatak, jer kako se progresnim ili regresnim razvojem mijenja zajednica tako se moraju i dosadašnji
306
nazivi modificirati a često i sasvim izmijeniti. (Kažemo zajednica ova se razvija
u smjeru one). V a r i j a n t e će vjerojatno biti, iz ovog razloga, vjerojatno samo u
subasocijacijama (da li ćemo n e k u š u m u determinirati kao sastojinu crnog graba
s m e d u n c e m ili medunca s crnim grabom).
P o t r e b n i tumači nosiocu karakteristika zajednice u pravilu najprije se p r e :
dlažu, a zatim po potrebi i dolažu i to najprije botanički, a potom geografski.
Zbog boljeg razumijevanja ideje daje se nekoliko k o m p a r a t i v n i h p r i m j e r a :
Sadašnji nazivi:
Predlažu se:
1. Ostrieto Seslerietum autumnalis
= Seslerieto Ostrietum ili Seslerieto (autumnalis) Ostrietum Subasocijacije bi
bile: S.O. quercetosum sesilifloare i td.
a) Querceto Ostrietum, ako je doista sastojina c. graba s nešto medunca
b) Ostrieto Quercetum ili analogno kao pod
I., ako je u stvari sastojina medunca
Predložena terminologija bi ovo dosa­
dašnje ako-ako pod a) i b) raščistila.
= Gen šteto Quercetum ili analogno kao
pod 1.
= Blechno Fagetuin
= Fagetum afoietetosum croaticae ili abieteto Fagetum croaticae
= Blechno Abietum
= calamagrosteto Abietum picetosum (ovaj naziv u posljednje vrijeme upotre­
bljava i I. Hiorvat)
2. Querceto Ostrietum carpinifolie
3. Querceto Genistetum elatae
4. Fageto Blechnetum
5. Fagetum croaticum abietetosum
6. Abieto Blechnetum
7. Abieto Picetum calamagrostidis
Iz predloženih naziva bi se moglo očito zaključiti:
za 1. primjer (seslerieto
Ostrietum)
a) po tome što j e naglasak (sa završetkom n a . .-etum) na stablašici da se
radi o šumskoj zajednici, a ne eventualno o pašnjaku (Seslerietum) s
nešto stabala
b) da je za t u zajednicu značajna t r a v a seslerija (gospodarska važnost, p r o ­
blem pomlađivanja i td.) koja će indicirati sve moguće progresivne i r e ­
gresivne sukcesije u smjeru k a ili protivnom od klimaksa
s
c) po subasocijaciji na primjer S. O. quercetosum sesiliflorae da se radi o
ekološkim faktorima koji dozvoljavaju i razvoj ovoga hrasta, ali samo
(barem za t r e n u t a č n o stanje) kao subasocijativne, a ne kao glavne vrste.
U protivnom odnosno kod jačeg razvoja ovoga hrasta bi i zajednica p r e ­
šla u Quercetum
za 4. primjer (Blechno
Fagetum)
a) da se radi o bukovoj šumi, a ne eventualno o pašnjaku s b u k v a m a (koji
bi trebalo nazvati fageto blechnetum — a takvih površina, pošnjaka i m a ­
mo stvarno na pr. u gospodarskoj jedinici Skrad)
b) da t u zajednicu karakterizira Blechnum spicant sa svim značajkama in­
dikatora specifičnosti ekoloških osobina
30?
za 7. primjer (calamagrosteto
Abietum
picetosum)
a) da se radi o šumi sa primješanom smrekom (subasocijacija)
b) da tu zajednicu i njezino stanje te eventualnu razvojnu sukcesiju, e k o ­
loške značajke karakterizira i indicira Calamagrostis
i td.
Naglasak na nosiocu zajednice bi se mogao označiti i velikim slovom Quer­
cetum, F a g e t u m i td. a ostali tumači pisali bi se s malim slovom.
Formiranje imena imalo bi svoju pravilnu sukcesiju. Najprije se odredi t e ­
meljni nosilac karakteristike (za šume stablašica, a za poljoprivredne površine
t r a v a ili si.). Potom se vrši dalje tumačenje i obilježavanje temeljnog nosioca i
to najprije pomoću ostalih elemenata iz dotične zajednice, zatim geografski t i p
i na kraju signatura autora. Subasocijativne značajke se dodaju o d m a h iza glav­
nog nosioca zajednice.
J e d a n primjer:
1. faza: Quercetum
2. faza: ostrieto Quercetum
3. faza: ostrieto Quercetum
quercetosuim sesiliflorae
4. faza: ostrieto Quercetum
quercetosuin sesiliflorae
croatice (ili croaticum)
5. faza: ostrieto Quercetum
quercetosum sesiliflorae
croaticae (NN)
znači:
znači:
znači:
šuma hrasta
šuma hrasta medunca i crnog graba
kao 2 u suibasocijativnoj formi s kitn jakom
znači:
kao 3. rasprostranjena u Hrvatskoj ili
tip hrvatski
znači:
kao 4. determinirana po NN
Prednosti ovakvog sistema su slijedeće:
a) što će npr. šumari, koji uglavnom operiraju sa stablašicama imati zajed­
nice po stablašicama imenovane, a agronomi po t r a v a m a ;
b) završetci k a k o su sistematizirani tako se i primjenjuju
— e t u m označuje glavnu vrstu nosioca biljne zajednice
— e t o tumači kao atribut i pobliže karakterizira nosioca biljne zajed­
nice i staništa
— e t o s u r a označuje subasocijaciju
— o s u s označuje facijes
— c a e t u m a č je tipa zajednice obzirom na geografsko rasprostranjen j e
(ime biljke) se dodaje po potrebi ukoliko sami tumači nisu još dovoljno
precizni i jednoznačni (na pr. seslerieto (autumnalis) Fagetum). Među­
tim ovaj dodatak je bolje izbjegavati, te tražiti t u m a č m e đ u članovima
^ zajednice koji je određeniji.
S t a l n e završetke na - u m u svim dosadašnjim oznakama (-etum, -etosum,
-osum, -cum) moglo bi se izbjeći, jer dovode do zabune, kod onih koji s tim
materijalom manje b a r a t a j u te im finese u određivanju korijena riječi nisu
uočljive. Zbog toga je i predloženo da facies dobije nastavak - o s u s, a tip
- c a e (kao dalmaticae).
c) terminologija kad bi već ušla u praksu, a lakše bi ulazila, imala bi za
gospodare praktičare blisko značenje, a što je pretpostavlja se teoretski
bez naročitog značenja i s naučnog aspekta svejedno.
d) za učenje bi bila razumljivija
e) sistematizacija zajednica bi bila očitija i praksi prirodnija.
N a r a v n o sve izneseno je samo prijedlog za
diskusiju.
308
(jimne
teme
i
pcikasi
PRIMJENA RADIOAKTIVNOG ZRAČENJA,
KOD OPLEMENJIVANJA ŠUMSKOG DRVEĆA
Uvod
Nuklearna energija sve brže zauzima mjesto glavnog energetskog izvora,
koji će zamijeniti ugalj i naftu, t e kao nenadoknadivo sredstvo za omogućava­
nje n a p r e t k a nauke, a time i cjelokupnog privrednog razvitka čovječanstva.
Kao i u ostalim g r a n a m a privrede i u š u m a r s t v u je omogućena primjena n u ­
k l e a r n e energije na širokoj osnovi. U cilju ostvarenja imperativa š u m a r s k i h n a ­
u k a — povećanja proizvodnje d r v n e tvari, primjena radioaktivnih izotopa, kao
obilježivaća ili kao izvora zračenja, već je dosad dala vidne rezultate, rješava­
jući probleme ishrane i fiziologije šumskog drveća, pedologije, zaštite bilja,
djelovanja raznih fungicida, insekticida i herbicida, stimuliranja rasta biljaka
i oplemenjivanja šumskog drveća.
I naša šumoprivreda mora k r e n u t i novim putovima da bismo dostigli n a j ­
razvijenije zemlje Evrope u proizvodnji i potrošnji drvne mase. P r e m a p o d a ­
cima, koje je na Savetovanju o primeni radioaktivnih izotopa u industriji, m e ­
dicini i poljoprivredi, održanom 1960. godine u Beogradu, iznio ing. Bura,
sadašnja naša proizvodnja i obim sječa, kreću se oko 20 miliona m 3 godišnje,
ih oko 3 m 3 /ha. Potrošnja celuloze po stanovniku godišnje kod nas iznosi 8 kg.
Srednjeevropski prosjek je 36 kg, a kod nordijskih zemalja čak 90 kg. Da bi
se ostvario n a p r e d a k u idućih 15—20 godina, šumarstvo kod nas treba pove­
ćati proizvodnju d r v n e mase na 45—50 miliona m s godišnje, odnosno 6—10
nxVha.
Osnovni
pojmovi
o radioaktivnim
izotopima
i njihovoj
primjeni
Počeci saznanja o s t r u k t u r i atoma i energiji, koju sadrži atomska jezgra,
datiraju iz konca 19. i početka 20. stoljeća. Godine 1896, H. Becquerel ot­
kriva zračenje r u d a uranova smolinca, a supruzi Pierre i Marie Curie detaljno
proučavaju t u pojavu. M. Curie daje toj pojavi ime »radioaktivnost«. Od tog
vremena slijedi čitava plejada naučnih radova, koji su ulazili u tajne atomske
jezgre, objašnjavajući njenu strukturu, a time i energiju, koju sadrži.
Izotopi su pripadnici istog elementa, a međusobno se razlikuju po atomskim
težinama. Sposobnost pojedinih izotopa, da se raspadanjem p r e t v a r a j u u druge
izotope, nazivamo radioaktivnošću. Tom prilikom ti izotopi emitiraju alfa, beta,
gama ili X zrake. Takve izotope zovemo radioaktivnim izotopima. Za razliku
od radioaktivnih izotopa, postoje izotopi koji nemaju svojstvo radioaktivnosti.
To su stabilni izotopi. J e d a n kemijski element može imati svoj stabilni i svoj
radioaktivni izotop. Važno je uočiti, da se radioaktivni i stabilni izotopi istog
elementa u kemijskom pogledu međusobno ne razlikuju. Tako će se npr. r a ­
dioaktivni C 1 4 : ponašati u kemijskom smislu isto kao i stabilni izotop C' 2 . koji
nije radioaktivan. To j e razumljivo, k a d se zna, da kemijske osobine nekog
elementa određuje broj protona (redni broj nekog elementa u periodičnom si­
stemu elemenata), a i C 14 i C' 2 imaju isti broj protona. Razlikuju se samo po
atomskim težinama, jer C u ima dva neutrona više od C'-\
309
Do 1934. godine bili su poznati samo prirodni radioaktivni elementi, a te
je godine otkrivena umjetna radioaktivnost. Bombardiranjem aluminija sa alfa
česticama polonija, dobiven je radioaktivni izotop fosfora P ) 0 . Danas postoji već
•ko 900 umjetnih radioaktivnih izotopa i njihova je proizvodnji poprimila in­
dustrijski karakter, a proizvode se u atomskim reaktorima i akceleratorima,
najčešće ciklotronima.
Zračenje traje dok se prvobitno prisutna količina atoma nekog radioak­
tivnog izotopa ne raspadne. Pri određivanju njegove aktivnosti važno je znati
vrijeme poluraspada, tj. vrijeme potrebno da se raspadne polovina prvobitno
prisutnih radioaktivnih atoma, odnosno da se jačina njegovog zračenja smanji
na polovinu od prvobitne vrijednosti. Vrijeme poluraspada je karakteristično
za svaki radioaktivni izotop. Interval u kojem se vremena poluraspada kreću,
iznosi od IO-7 sekundi do IO10 godina.
Jedinica za mjerenje aktivnosti radioaktivne tvari je jedan KIRI, a obilje­
žava se sa C. To je ona količina radioaktivnog izotopa, kod koje se u sekundi
raspadne 3,7 X IO10 atoma. Tako npr. 1 gram radijuma ima 3,7 X IO10 raspada
u sekundi, te stoga ima aktivnost od 1 C.
Za određivanje doze X ih gama zračenja, jedinica se izražava RENTGENIMA, a to je ona količina X ili gama zračenja, koja u 0,001293 grama zraka
stvori ionske parove sa električnošću od 1 elektrostatske jedinice (1 ESJ).
Umjesto rentgena, za označavanje doze, za zračenje mekog tkiva, često se
koristi jedinica REP. To je fizički ekvivalent rentgena (roentgen equivalent
physical), odnosno količina korpuskulamog zračenja, koje predaje jednom gra­
mu vode ih mekog tkiva energije, koju bi predao 1 rentgen.
U nauci i tehnici radioaktivni izotopi se koriste kao obilježivači i kao za­
tvoreni izvori zračenja.
Metoda obilježavanja omogućuje praćenje nekog kemijskog elementa u
organizmu. U ispitivanje se uzme određena količina nekog elementa, u obliku
radioaktivnog izotopa ili smjesa stabilne i radioaktivne forme. Budući da se
u kemijskom pogledu radioaktivni izotop ne razlikuje od svoje stabilne forme,
on će se uključiti u sve biokemijske reakcije organizma i ne će poremetiti nje­
gove normalnne fiziološke procese. Razumljivo je, da je tu od velike važnosti
izbor radioizotopa i njegovo pravilno doziranje. Kako je sada element obilje­
žen sa radioaktivnim izotopom, koji ima svojstvo zračenja, može se otkriti
detektorima zračenja i na taj način pratiti njegov put kroz organizam.
Drugi načini korištenja je upotreba radioaktivnog izotopa kao izvora zra­
čenja. Primijenjen kod oplemenjivanja šumskog drveća, iskorišćuje se kao
faktor koji djeluje stimulativno na rast i utječe na nasljedne osnove (gene)
stvarajući nasljedne promjene tj. mutacije.
Promatrajući probleme šumarstva sa svih strana i rješavajući ih novim
metodama rada, dolazi se do novih saznanja i stavljanje novih, još većih, za­
htjeva pred šumarstvo. Stoga se i radioaktivno zračenje koristi kod opleme­
njivanja šumskog drveća, da bi se njegovom primjenom pokušalo odgovoriti
na te zahtjeve i da bi na taj način genetika u šumarstvu dala svoj doprinos
sve većim potrebama za drvnom masom.
Oblici korištenja radioakvinog zračenja kod oplemenjivanja šumskog drveća
Oplemenjivanje šumskog drveća je primijenjena genetika, kojoj je zadatak
da proizvede nove tipove, bolje od postojećih i da na principima genetike po310
boljša kvalitet i poveća prirast šumskog drveća (14.). To je relativno mlada
nauka, čije se metode rada baziraju na iskustvima, koja su dobivena kod ople­
menjivanja poljoprivrednog bilja. Stoga, ako poznajemo značajnije zahvate na
oplemenjivanju poljoprivrednog bilja i znamo specifičnosti šumarstva, bit će
jasno značenje radioaktivnog zračenja kod oplemenjivanja šumskog drveća.
Radovi, koji bi koristili ovu metodu, imali bi za cilj dobivanje novih tipova
šumskog drveća s povećanim prirastom, otpornošću prema raznim bolestima,
povećanom klijavosti sjemena, stimuliranim rastom šumskih sadnica, bar u
početnoj fazi razvoja, dobivanje biljaka otpornih na sušu i mraz itd. Ispituje
se i mogućnost uoptrebe zračenja 'kao faktora, koji će omogućiti križanje uda­
ljenih vrsta, pa čak i rodova.
Promatrajući zračenje kao jednu novu metodu rada, možemo je tretirati
kao nadopunu klasičnih metoda oplemenjivanja i ne smijemo ih ni u kom
slučaju razdvajati. Naprotiv, klasične metode bi morale biti baza za uspješan
rad na primjeni nuklearne energije kod oplemenjivanja šumskog drveća. Prvi
korak kod toga trebala bi biti selekcija šumskog drveća, sa ciljem da se izluče
individuumi ,na kojima će se vršiti ispitivanja. Selekcija šumkog drveća vrši
se prema fenotipskim opažanjima i odabrana stabla se označuju kao plus stabla.
Nakon toga vrše se ispitivanja u cilju ustanovljivanja genotipa, odnosno nas­
ljednih svojstava tih stabala, da bi se moglo jasno odlučiti, koja su svojstva
odraz vanjskih faktora, a koja su nasljednog karaktera. Upoznavanje s karak­
teristikama genotipa pojedinog individuma, omogućuje nam lakše promatranje
djelovanja zračenja na njegovo potomstvo i sigurnije ustanovljivanje promjena
izazvanih zračenjem. Razumljiva je neophodna dugotrajnost tih radova, jer se
ispitivanja vrše niz godina.
Različite vrste biljaka imaju različitu sposobnost reagiranja, a isto tako
se i svojstva mijenjau ovisno o vrsti, dozi zračenja, o tome da li je zračenje
u inntervalima ih cjelovito i konačno o načinu primjene, tj. prema tome. da li
se označuje sjeme, polen, ženski cvijet, plemka ili čitava biljka. Interesantno
je promotriti, koje su doze zračenja upotrebljavane prilikom zračenja pojedine
vrste. V i d a k o v ić je zračio sjeme nekih konifera s dozama, u rasponu od
82-—20000 r. Ustanovio je, da letalna doza za obični bor nastupa kod 14000, r,
a da se malim dozama povećava energija klijavosti sjemena smrče, crnog i obič­
nog bora (15.) Daljnjim istraživanjima je ustanovio izvjesnu sličnost u utjecaju
gama zračenja na klijavost sjemena i na visinski prirast biljaka starih 3 go­
dine (16).
M o d i c je zračio sjeme dozama do 22000 r i ustanovio da je moguće sti­
mulativno djelovati na klijavost sjemenki i dinamiku razvoja budućih biljaka.
Niske doze od 500—2000 r izazvale su stimulativno, a visoke doze toksično dje­
lovanje (9.).
J o v a n o v i ć i T u c o v i ć (5.) zračili su sjeme Populus virginiana Foug.
sa dozama do 50000 r. Ni kod najviše doze nije se zapazilo osjetno smanjenje
klijavosti sjemena. Tek razvojem biljčica, primijetili su da povećanjem doze
zračenja iznad 5000 r dolazi do zaostajanja u prirastu biljaka. Sjeme nekih
euroameričkih topola (6.) nije pokazalo osjetno smanjuje klijavosti ni kod doze
od 120000 r. Kakav je to raspon doza, može se najbolje vidjeti, ako se zna
da je smrtna doza za čovjeka 600 r. (11.). Za djelovanje zračenja na stanice orga­
nizama, općenito se može reći, da su složeniji i viši organizmi osjetljiviji na
311
zračenje od jednostavnih organizama. Čovjek i životinja su oko 1OO0 puta
osjetljiviji od gljiva i bakterija, a oko 200O puta od nekih virusa (7.). Nadalje,
kod svih živih bića, generativne stanice su osjetljivije na zračenje od
somatskih.
Hibridizacija (križanje) i heterozis (luksuriranje) kod k u l t u r n o g bilja, dali
su poljoprivredi rezultate od ogromne važnosti. I u š u m a r s t v u postoje brojni
primjeri, koji upućuju n a važnost hibridizacije i heterozisa. Tako npr. Thuja
plicata dobro raste u Danskoj, ali strada od gljivične bolesti Didymascella
thujina. dok je Thuja Standishii otporna n a t u bolest. Danac S o e g a a r d
je uspio da križanjem Th. plicata X Th. Standishii. dobije tip otporan p r e m a
t o m gljivičnom oboljenju, a koji u Danskoj raste isto tako dobro kao i Th.
plicata.
0 pojavi heterozisa kod šumskog drveća ima mnogo primjera kod topola.
Tako npr. euroamerički hibridi crnih topola, poznati kao k a n a d s k e topole, imaju
pojavu heterozisa. Naročito u šumarstvu, heterozis je od neobično velike važ­
nosti, jer vegetativno razmnožavanje Fi generacije sa pojavom heterozisa, omo­
gućuje stvaranje klona sa neograničenim brojem i n d i v i d u u m a luksurirajućeg
rasta, pogotovo kod brzo rastućih vrsta, a koje se uz to i lako vegetativno raz­
množavanju. Najbolji primjer za to su topole i vrbe, jer su već dosada podi­
g n u t e plantaže sastavljene od vegetativno razmnoženih biljaka sa pojavom
heterozisa.
Poznato je, da se luksuriranje javlja križanjem samooplodnjom dobivenih
potomaka dvaju individuuma. Osim toga, ponekad se križanjem blisko srod­
nih ili udaljenih vrsta, javlja potomstvo, koje ima bujniji rast od roditelja. Iz
primjera križanja Th. plicita X Th. Standishii vidimo, da se izborom roditelja
sa pogodnim svojstvima, može dobiti hibrid, u kom su se ujedinile pozitivne
osobine roditelja. Međutim, koji p u t a se desi i to, da raspolažemo sa roditelj­
skim parom, kod kojega bi bilo poželjno ujediniti dobra svojstva roditelja,
a h se zbog genotipskih razlika m e đ u njima, ne može izvršiti njihovo međusobno
križanje. U tom slučaju, zračenje ženskih cvjetova ili polena, moglo bi poslu­
žiti kao faktor za sprečavanje opiranja križanju.
Jasno je, da ovakovi radovi u š u m a r s t v u iziskuju vrlo dugotrajan i m u k o ­
t r p a n rad, pogotovu ako se ima u vidu vrijeme potrebno da pojedina vrsta
dostigne spolnu zrelost, odnosno pruži mogućnost za umjetno oprašivanje i
križanje u drugoj ili trećoj generaciji. P r e m a P a n o v u (10.), početak fiziološke
zrelosti za stabla smrče iz sklopa, nastupa u 35. godini. Jela počinje fruktificirati u 40.. bijeli bor u 20., a crni bor u 25. godini.
1 pored velikog broja mogućnosti, hibridizacija i heterozis nisu svemoguće
sredstvo u genetici. Za dobivanje novih, željenih svojstava šumskog drveća,
veoma prikladan način je i umjetno stvaranje mutacija.
Mutacije su prirodne i inducirane spontane kvalitativne i k v a n t i t a t i v n e
nasljedne promjene nekog svojstva organizma (13.). Broj prirodnih spontanih
mutacija, u odnosu na broj biljaka, iznosi: 1 : 10000 — 1 milion. Dugotrajan
i težak posao na selekciji, odnosno odabiranju prirodnih povoljnih mutacija,
m e đ u tako velikim brojem biljaka, ni u kom slučaju ne zadovoljava današnje
potrebe. Radioaktivno zračenje povećava mogućnost dobivanja većeg broja
mutacija, jer direktno djeluje na nasljedne osnove i omogućava povećanje n a ­
stajanja novih m u t a n a t a u odnosu na biljke, ponekad čak i do 1% (12.).
312
\
Induciranjem mutacija sa radioaktivnim zračenjem, dobivamo brže i neposrednije biljke s novim svojstvima, a koje bi mogle biti od interesa za ople­
menjivala, odnosno uzgajivača, ma da je otkrivanje induciranih mutacija, na­
ročito u šumarstvu, otežano činjenicom, da se mutageni efekt ispoljava često
tek u trećoj ili nekoj daljnjoj generaciji. Nažalost, za dobivanje nekog odre­
đenog svojstva kod šumskog drveća, još nikakva zakonitost ne može pokazati
smjernice rada od šireg značaja, jer se. sva ispitivanja nalaze još uvijek u fazi
razvoja i jer se još ne može reći da li će neka određena doza dati pozitivno
svojstvo ili ne.
Za šumarstvo je interesantna mogućnost nastajanja poliploidije, odnosno
pojave, kada pojedini organizmi imaju u stanicama »n« puta povećan haploidni
broj kromosoma. Dokazano je, da biljke sa većim brojem kromosoma, nego
što je to normalno za pojedinu vrstu, imaju često i bujniji rast. Takav je slučaj
npr. kod triploidne trepetljike (Populus tremula f. gigas). Mutacije ove vrste
mogu se izazvati i radioaktivnim zračenjem. Budući da se radi o promjenama
u genetskom materijalu, veoma su važna citološka istraživanja zračenog ma­
terijala, jer će se pomoću njih najbrže moći ustanoviti promjene, koje su zna­
čajne kod rada na oplemenjivanju šumskog drveća. Citogenetska istraživanja
će omogućiti, da se razjasni unutar kojih doza zračenja se mogu očekivati
pozitivne promjene nasljednog karaktera, jer visoke doze stvaraju razne ano­
malije, kao nepravilnosti u diobama stanica, fragmentiranje kromosoma, stva­
ranje erozija itd, a niže doze, od kojih se mogu očekivati promjene pozitivnog
karaktera, izazivaju evidentne promjene u relativnim dužinama kromoso­
ma (1., 2.)
Na kraju, potrebno je postaviti pitanje: »Kako ustanoviti kod kojih doza
i kakove promjene će izazvati zračenje pojedinih vrsta šumskog drveća, te
kako dobiti pozitivan rezultat ovom metodom rada?« Odgovor na to može
pružiti jedino eksperimentiranje, a zatim, kada se ustanove promjene nastale
zračenjem jedne vrsti, potrebno je pristupiti citološkim istraživanjima, da bi
se vidjelo, kako se ta promjena odrazila na genetskom materijalu. Vjerojatno
će se zatim, analogijom za ostale vrste, a na temelju citoloških istraživanja,
moći reći kakve će promjene pojedina doza izazvati kod neke druge vrste, jer
će se te promjene očitovati na genetskom materijalu, bilo u vidu promjena na
relativnim dužinama kromosoma, bilo u pojavi fragmentacija i si. ili pak u
nekom drugom evidentnom obliku.
Zaključak
1. Radioaktivno zračenje kod oplemenjivanja šumskog drveća, može se
koristiti kao stimulator rasta, kao faktor koji će utjecati na nasljedne osnove,
te kao faktor za sprečavanje opiranja križanju.
2. Stvaranjem mutanata, radioaktivno zračenje omogućuje dobivanje novih
tipova šumskog drveća, a koji se ne bi mogli dobiti drugim metodama rada.
3. Zračenje djeluje različito na pojedine vrste, pa čak i na individuume
iste vrste.
4. Među relativno niskim dozama zračenja, potrebno je tražiti doze, koje
će djelovati kao stimulator rasta i stvarati mutacije, od kojih je selekcijom
potrebno izdvojiti one sa pozitivnim osobinama.
313
LITERATURA:
1. Bevilacqua, B.: Značenje citoloških istraživanja u sadašnjoj fazi razvoja šumaTske genetike kod nas. Šumarski list broj 9—10-, Zagreb, 1961.
2. Bevilacqua, B. and Vidaković, M.: Effect otf Gamma Rays on the Chromosome»
of the Somatic Cells in Picea Abies Karst. Silvae Genetica, Band 12, Heft 3,
Frankfurt a. M., 1963.
3. Bura, D.: .Mogućnosti primjene nuklearne energije u izvršenju narednih zada­
taka u šumarstvu (Diskusija). Savetovanje o primeni radioizotopa u poljoprivredi,
veterinarstvu i šumarstvu, Beograd, 1960.
4. Glasstone, S.: Atomska energija. Naučna knjiga, Beograd, 1960.
5. Jovanović, B. i Tucović, A.: Zapažanja o dejstvu jonizujućeg zračenja na seme
i prirast Populus virginiana Foug. — prethodno saopštenje — Šumarstvo broj
»—10., Beograd, 1959.
8. Jovanović, B. i Tucović, A.: Zapažanja o djestvu jonizujućeg zračenja na seme
nekih euroameričkih topola. Radovi na istraživanju topola, 1/60, Beograd, 1960.
7. Kljajić, R.: Današnje stanje korišćenja radioizotopa i jonizujućih zračenja u
zaštiti bilja. I Savetovanje o primeni nuklearne energije u biljnoj proizvodnji
FNRJ, Zagreb, 1959.
8. LQwenthal, G. i Hausen, J.: Atomi baza bolje budućnosti. Tehnička knjiga, Za­
greb, 1959.
9i Modic, D.: Upliv gama-zraka radioaktivnog izvora C m na klijavost semenki
voćaka. Savetaovanje o primeni radioizotopa u poljoprivredi, veterinarstvu i šu­
marstvu, Beograd, 1961.
10. Panov, A.: O fruktifikaciji naših četinara. Šumarski list broj 9—40., Zagreb, 1950.
11. Rađiohemijski praktikum. Naučna knjiga, Beograd, 1959.
12. Tavčar, A.: Primena nuklearne energije kod oplemenjivanja bilja. Savetovanje o
primeni radioizotopa u poljpprivredi, veterinarstvu i šumarstvu, Beograd, 1961.
13. Vidaković, M.: Šumarska genetika (Skripta). Zagreb, 1959.
14. Vidaković, M.: Genetika u šumarstvu. Šumarski .list broj 3—i., Zagreb, 1956.
15. Vidaković, M.: Utjecaj gama-zraka na klijavost sjemena nekih konifera. Šumar­
ski list broj 7—8., Zagreb, 1960.
16. Vidaković, M.: Utjecaj gama zračenja na rast biljaka nekih konifera. Šumarstvo
broj 7—8., Beograd, 1962.
Borzan Želimir
(
3)cu$t»ene
&l£e&U
ZAKLJUČCI
IV Plenuma Izvršnog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije Jugoslavije.
Četvrti plenum Izvršnog odbora Saveea ITSIDJ održan je 9., 10. i 11. juna 1963.
godine u N i k š i ć u . Plenumu su prisu­
stvovali pored članova Izvršnog odbora i
nadzornog odbora drugovi: Ing. Košta T a ­
to a k o v i ć, predsednik Saveta za šumar­
stvo, drvnu industriju, celulozu i papir
Savezne privredne komore, Ing. Jefta J er e m i ć , sekretar Saveta za šumarstvo,
drvnu industriju, celulozu i .papir Savezne
privredne komore, Aleksandar O r l a n d i ć , predsednik Centralnog odbora SRIRJ, ing. Milorad S t a n o j e v i ć , sekretar
Izvršnog vijeća SR Crne Gore, za poljo­
privredu i šumarstvo, Vujadin V u j o v i ć,
predstavnik republičkog odbora sindikata
industrijskih radnika Crne Gore, dr Dra­
goljub M i r k o v i ć , prof. Simiarskog fa­
kulteta u Beogradu, ing. Dušan V u č k ov i ć , saradnik Istorijskog instituta Crne
Gore, ing. Gavrilo P e t r a n o v i ć , pred­
stavnik Sekretarijata za industriju i sao­
braćaj IV Crne Gore. Radu plenuma pri­
sustvovao je takođe predsednik opštinske
skupštine Nikšić, drug Blažo K a 1 u đ e r or o v i ć , načelnim za privredu NO Nikšić
i Dušan P e r u n o v i ć , predsednik opštinskog veća Nikšić i veći broj inženjera i
tehničara podružnice Nikšić, kao i Drvnog
kombinata »1. Maj« i Šumskog gazdinstva
Nikšić.
Od članova Izvršnog odbora nisu prisu­
stvovali: Dr. Dušan O r e š č a n i n zbog
puta u inostranstvu i ing. Dime B e ć a r
zbog bolesti.
Plenum je radio po sledećem dnevnom
redu:
1. Izvještaj o radu Sekretarijata,
2. Informacija o pripremama za Savetovanje o nauičnoistraživačkom radu i za­
uzimanje stavova Izvršnog odbora o ne­
kim principijelnim pitanjima,
3. Izvještaj o I Saveznom smučarskom
takmičenju i formiranju odbora za II
Savezno smučarsko takmičenje, kao i
određivanje zadataka u vezi sa ovim,
4. Stanje i problemi šumske privrede i
drv. industrije Crne Gore,
5. Razno.
Za učesnike Plenuma organizovana je
stručna ekskurzija radi obilaska objekata
u oblasti podizanja i uzgajanja šuma, za­
štite zemljišta od erozije i uređenje bujica
na relaciji Nikšić — Titograd —Cetinje —
Budva — Virpazar kao i poseta Drvnom
kombinatu »1. Maj« u Nikšiću. Učesnici
plenuma takođe su posetili i Željezaru
»Boris Kidrič«, branu »Liverovići« kao i
više kulturnih i istorijskih spomenika Cr­
ne Gore.
Posle iscrpne diskusije o svim tačkama
dnevnog reda IV Plenum doneo je sledeće:
ZAKLJUČKE
Ad. 1 — Plenum usvaja u celosti iz-'
veštaj o radu Sekretarijata.
— Usvaja se predlog Sekretarijata da
se drug ing. Miloje B i k i c k i, član Iz­
vršnog odbora, kooptira u Sekretarijat, po­
što se od početka ove godine stalno nalazi
u Beogradu.
— Odobrava se odluka Sekretarijata da
drug ing. Miloje B i - k i c k i vrši dužnost
blagajnika za vreme odsustva blagajnika
Saveza Dr. Dušana O r e š č a n i n a koji
je službeno otputovao u inostranstvo.
— Prihvata se stanje prihoda i rashoda
na dan 31. V 1963. godine prema pregledu
priloženom uz dnevni red.
— Prihvata se novi predlog budžeta
Saveza za 1963. god. s obzirom da Savezu
nije odobrena dotacija iz budžeta u traže­
nom iznosu, a prema predlogu priloženom
uz dnevni red.
— Prihvata se predlog Društva inže­
njera i tehničara šumarstva i drvne indu­
strije Poljske da se organizuje razmena
dve grupe od po pet stručnjaka (jedna za
drv. ind. i jedna za šumarstvo). Ovu razmenu izvršiti u toku septembra ove godi­
ne. Republički savezi dostaviće u roku od
deset dana Sekretarijatu Saveza predloge
svojih delegata za ovu razmenu i to: Sa­
vezi Srbije, Hrvatske, Slovenije i BiH po
dva predstavnika (jedan za šumarstvo i
jedan za drvarsku industriju), a Savezi
Makedonije i Crne Gore po jednog, s tim
da se .međusobno dogovore koji će savez
poslati predstavnika za šumarstvo a koji
za drvarsku industriju. Troškove će snositi
svaki delegat, odnosno njegova privredna
organizacija ili ustanova. Visina ovih troš-
315
kova, po oceni, Plenuma, iznosiće oko
80.000.— dinara. Ovu sumu treba uplatiti
Savezu najkasnije do 15. avgusta 1963. go­
dine.
— Plenum takođe prihvata predlog
Društva inženjera i tehnčara šumarstva i
drvarske industrije Mađarske da se izvrši
razmena stručnjaka u toku ove godine i
to u grupi od 10 stručnjaka, a u trajanju
od 10—12 dana. Zadužuju se republički
savezi da u roku od 10 dana dostave Se­
kretarijatu Saveza predloge svojih delega­
ta za ovu razmenu i to: Savezi Srbije, Hr­
vatske, Slovenije i BiH po dva predstavni­
ka, a Savezi Makedonije i Crne Gore po
jedan. U okviru za razmenu dolaze prven­
stveno inženjeri i tehničari šumarstva. I
za ovu razmenu troškove će snositi svaki
delegat, odnosno njegova privredna orga­
nizacija ili ustanova. Visina ovih troško­
va iznosiće orijentaciono oko 80.000.— di­
nara, a treba da se uplati Savezu najkas­
nije do 15. avgusta 1963. godine. Razmena
se predviđa u toku septembra ove godine.
— Zadužuje se Sekretarijat da od Ko­
misije za međunarodne veze SITJ obezbedi saglasnost o ovoj razmeni i izvrši sve
potrebne pripreme za njegovu realizaciju.
— Stavlja se u zadatak Sekretarijatu
da organizuje posete novim sekretarima
SIV-a za poljoprivredu i šumarstvo i in­
dustriju kao i ranije planiranu posetu dru­
gu Milajku T o d o r o v i ć u i drugu Ja­
kovu B l a ž e v i ć u radi upoznavanja sa
radom Saveza na resavanju problema šu­
marstva i prerade drveta.
— Plenum odobrava stav Sekretarijata
u vezi sa pitanjem da je mesto obrazovanja
stručnjaka za hemijsku preradu drveta na
Tehnološkom fakultetu, pod uslovom da
Tehnološki fakultet svojim nastavnim pla­
nom i programom obezbedi potrebno zna­
nje iz oblasti hemijske prerade drveta za
ove stručnjake.
— Stavlja se u zadatak Komisiji Sa­
veza za kadrove i školstvo da prouči pi­
tanje fakultetske i srednjoškolsko nasta­
ve, a u prvom redu sa gledišta broja i
profila fakulteta, i da ovo iznese pred prv;
naredni sastanak Izvršnog odbora, kako bi
se o ovom pitanju mogao da zauzme stav
sa kojim treba upoznati Sekretarijat SIV-a
za prosvetu i kulturu. Plenum smatra da
Savez ITŠIDJ ubuduće ne treba da čeka
da bude pozivan radi raspravljanja o pi­
tanjima obrazovanja stručnjaka za šumar­
stvo i preradu drveta, već treba da a.ktivno
prati rad na resavanju ovih pitanja i iz­
nosi svoje stavove.
316
— Plenum stavlja u dužnost Sekreta­
rijatu da zahteva od komisije za izradu
sedmogodišnjeg plana šumarstva i drvar­
ske industrije da u određenim ključnim
fazama obrade materijala za sedmogodiš­
nji plan ove dve privredne oblasti do­
stavlja materijal Saveznoj privrednoj ko­
mori, Savezu ITŠIDJ i drugim radi upo­
znavanja i eventualnog stavljanja prirnedaba i predloga. U vezi sa ovim stavlja se
u zadatak Sekretarijatu Saveza da u dru­
goj polovini ove godine organizuje save-,
tovanje o materijailima za sedmogodišnji
plan šumarstva i drv. industrije. Ukoliko
je moguće ovo savetovanje, održati u ok­
viru rada narednog plenuma Izvršnog od­
bora. Sekretarijat će odrediti mesto odr­
žavanja ovog Savetovanja.
— Plenum smatra da nije potrebno organizovati savetovanje o proizvodnji i pre­
radi bukovine, kako je ranije zaključeno,
jer se ovo pitanje proučava u okviru rada
na izradi sedmogodišnjeg plana razvoja
šumarstva i drv. industrije.
— Plenum stavlja u zadatak Sekreta­
rijatu da, s obzirom na povećana sredstva
za rad komisija, nastoji da u narednom
periodu aktivira sve komisije na resava­
nju najvažnijih pitanja koja spadaju u
dornen njihovog rada. U vezi sa ovim Se­
kretarijat će sva ova pitanja koja treba
da rešavaju pojedine komisije preneti na
njih.
— Plenum oslobađa dužnosti predsednika Komisije za produktivnost druga ing.
Bogomila C o p a , a na njegov vlastiti za­
htjev, Za predsednika Komisije za pro­
duktivnost određuje se drug Dr. Ljubomii
P e t r o v i ć koji je do sada bio predsedn'k Komisije za štampu, a za predsednika
Komisije za štampu određen je drug ing.
Ante K a d o v č i ć .
— Zadužuje se Sekretarijat da u što
kraćem roku dostavi republičkim savezi­
ma prepis izvještaja ing. A. Ž u m e r a o
njegovom učestvovanju na savetovanju o
korišćenju drveta malih dimenzija u in­
dustrijske svrbe koje je održano 1962. go­
dine u Varšavi.
— Prihvata se sugestija ing. Bogomila
Č o p a da se u vezi sa izradom novog Sta­
tuta SITJ izvrši razmena mišljenja među
republičkim savezima ITŠIDJ. Kako je
Savez Slovenije već razradio koncepcije
buduće organizacije inženjera i tehničara
i počeo da ih sprovodi u život, stavlja mu
se u zadatak da svim republičkim savezi­
ma i Sekretarijatu Saveza dostavi svoje
koncepcije. Da bi predstavnici našega Sa-
veza u predsedništvu i Centralnom odboru
SITJ mogli da izrade svoj stav. za disku­
siju o nacrtu novog Statuta SITJ svi re­
publički savezi dostaviće Sekretarijatu Sa­
veza svoje predloge u vezi sa statutom
SITJ koje će učiniti preko svojih repub­
ličkih saveza IT.
— Ađ. 2 — Plenum je detaljno prodiskutovao stavove zauzete u referatu »Za­
daci i problemi naučno istraživačkog rada
u oblasti šumarstva i prerade drveta« i
složio se sa stavovima koje treba zauzeti
na savetovanju o naučnom radu.
— Obrađivači referata formulisaće na
osnovu diskusije i predloga konačne sta­
vove u delu referata »Zaključci i predlog«,
kao i stavove Izvršnog odbora. Konačno
formuiisani zaključci su sastavni deo za­
ključaka IV Plenuma Izvršnog odbora.
Savetovanje o naučnoistraživačkom ra­
du održati u Beogradu u prvoj polovini
septembra ove godine. Referat da se do­
stavi republičkim savezima i ostalim po­
zvanim na savetovanje do 1. jula ove go­
dine. Broj učesnika na savetovannju treba
da se kreće oko 50, kako bi savetovanje
što više imalo radni karakter. U vezi sa
ovim zadužuje se Sekretarijat da izvrši
izbor saveznih ustanova i organizacija, na­
učnih ustanova i ličnosti koje treba po­
zvati na ovo savetovanje. Republički Sa­
vezi odrediće svoga predstavnika i predložiće privredne i naučne organizacije koje
će Savez ITŠIDJ pozvati na savetovanje.
Plenum je saslušao i odobrio usmeni izveštaj predsednika i sekretara o njihovoj
poseti ppredsednika Saveznog saveta za
naučni rad, drugu I. M a r i n i ć u, a po­
vodom upoznavanja sa stavovima koje će
Savez zauzeti na savetovanju o naučnonm
radu.
— Zadužuje se Sekretarijat da organizuje posetu drugu Avdi H u m u , predsedniku Saveta za koordinaciju naučnih
istraživanja, i upozna ga sa stavovima Iz­
vršnog odbora u vezi sa problemima naučnoistraživaćkog rada u oblasti šumarstva i
prerade drveta.
Ađ. 3 — Plenum je odobrio izveštaj o
I smučarskom takmičenju trudbenika šu­
marstva i drvarske industrije koje je odr­
žano u Sloveniji koncem februara i počet­
kom marta ove godine i odobrio da se na­
redno takmičenje održi u Bosni i Herce­
govini. Savez ITŠIDJ biće i ovog puta po­
krovitelj takmičenja.
— Plenum prihvata predlog Sekretari­
jata da se formira odbor za ovo takmiče­
1
nje u koji ulaze, pored predstavnika Sa­
veza, i predstavnici Savezne privrednne
komore, Centralnog odbora sindikata i
smučarskog Saveza Jugoslavije. U širi od­
bor pored ovih predstavnika, ulaze i po je­
dan predstavnik svakog republičkog save­
za. Za sekretara ovog odbora određuje se
ing. Nenad P e t r o v i ć. Republički sa­
vezi organizovaće na istom principu svoje
odbore.
— Savez ITŠIDJ dodeliće pomoć odboru
za skijaško takmičenje u iznosu do 50.000.dinara. Savez BiH postaraće se da za ovo
takmičenje obezbedi financijska sredstva,
kao i da se angažuju i druge organizacije
oko pripremanjna i izvođenja samog tak­
mičenja. Radi upoznavanja sa organizaci­
jom, iskustvom i pripremama takmičenja,
stavlja se u' zadatak drugovima ing. Nenadu P e t r o v i ć u i ing. Juriju H o č e v a r u da stupe u vezu sa Savezom BiH.
Plenum poziva sve republičke saveze da
pomognu ovo takmičenje i obezbede učeš­
će što većeg broja takmičara.
Ađ. 4 — Plenum je saslušao referate o
stanju i problemima šumarstva i industri­
je za preradu drveta SR Crne Gore i na
osnovu diskusije, koja je vođena u vezi
sa ovirn referatima, konstatovano je da u
šumarskoj privredi i drvnoj industriji Cr­
ne Gore postoji niz problema za čije je
rešenje, pored ostalog, potrebna i šira
stručna pomoć. U vezi sa ovim Plenum
odlučuje da Savez ITŠIDJ organizuje, u
granicama svojih mogućnosti, stručnu po­
moć u rešavanju ovih pitanja. U tu svrhu
republički savez ITŠIDJ Crne Gore dostaviće potrebne materijale.
S obzirom na težinu problema ove dve
privredne oblasti u Crnoj Gori. Plenmu
stavlja u zadatak delegaciji, koja će posetiti predsednika Izvršnog veća SR Crne
Gore da ga detaljnije upozna sa ovim
problemima, diskusijom i zapažanjima čla­
nova Izvršnog odbora.
Ađ. 5 — Plenum je upoznat sa refera­
tom Saveza ITŠID BiH »Položaj i raspo­
red stručnjaka u našoj šumarskoj privre­
di« pa je konstatovano da sličnih pojava,
kao što su iznete u ovom referatu ima i
u nekim drugim republikama.
— Plenum zadužuje ostale republičke
saveze da prikupe podatke o ovim poja­
vama i dostave ih Sekretarijatu Saveza.
Sekretarijat Saveza obradiće ovo pitanje
i sa njim upoznati savezne nadležne or­
gane. Republički savezi takođe će upoznati
sa ovim pojavama republičke nadležne or­
gane. Sekretarijat Saveza o ovom pitanju
317
podneće izveštaj na narednom plenumu
Izvršnog odbora.
— Plenum je razmotrio predlog Saveza
ITŠIDJ BiH u vezi sa pitanjem proglaše­
nja šumskog kompleksa »Perućica« za r e ­
zervat od izuzetne naučne vrednosti. Ple­
num konstatuje da je ovo veoma složeno
pitanje j da ne raspolaže svim potrebnim
elementima za zauzimanje stava. Stavlja
se u zadatak da pribavi iscrpnu dokumen­
taciju o ovom pitanju, kaiko u pogledu
značaja objekta za privredu tako i za na­
učna istraživanja. Tek na osnovu ovog ma­
terijala Sekretarijat će priprem'ti predlog
za naredni plenum Izvršnog odbora.
— Stavlja se u zadatak Sekretarijatu
Saveza da insistira na donošenju pratećih
propisa uz Zakon o šumama.
— Kako se pokret Gorana počeo uve­
liko da širi i u drugim republkama, Ple­
num smatra da bi bilo korisno da Savez
ITŠIDJ bude inicijator osnivanja odbora
pokreta Gorana za Jugoslaviju.
— Plenum donosi odluku da se dnev­
nica članov.'ma Izvršnog odbora poveća od
2.500.— na 3.000.— dinara.
— Stavlja se u zadatak Sekretarijatu
Saveza da odredi mesto održavanja nared­
nog plenuma.
Po odluci plenuma delegacija, koju su
sačinjavali drugovi: ing. Rajica Đ e k i ć,
ing. Jefta J e r e m i ć , ing. Bogomil Č o p ,
ing, Mirko S u č e v i ć, posetila je predsednika Izvršnog veća SR Crne Gore, druga
öoku P a j k o v ić a, i upoznala ga sa ra­
dom plenuma, a posebno sa problemima
šumarstva i drv. industrije Crne Gore. U
dosta dugom razgovoru razmotrena su raz­
na pitanja šumarstva i drv. industrije
Crne Gore i drugu P a j i k o v i ć u učinje­
ne su određene sugestije za rešavanje ovih problema i saopštena mu je spremnost
Saveza da sa svoje strane pruži određenu
stručnu pomoć u resa van ju ovih pitanja.
Tom prilikom drugu Pajkoviću predate su
publikacije Saveza ITŠIDJ. Potrebno je
istaći da je drug Pajković u razgovoru sa
delegacijom Saveza pokazao veoma široko
razumevanje za probleme šumarstva i drv.
industrije i spremnost da se njihovom rešavanju pr'đe što pre. Isto tako treba ista­
ći da se drug Pajković slaže sa svim sta­
vovima Saveza ITŠIDJ o problemima šu­
marstva i drv. industrije.
Sekretar:
Dr Lj. Petpović
318
Predsednik:
Ing. Raijica Đekić
15. sjednica Upravnog odbora
Saveza šumarskih društava Hrvatske
održana je 27. 1 pnja 1963. godine uz sli­
jedeći
Dnevni red:
1. IV plenum SŠDH-e izvještaji, orga­
nizacija i program,
2. Razno
Ad 1.
Izvještaji o radu Saveza ŠDH-e. sa­
stavljeni od tajnika i blagajnika, dostav­
ljeni su svim članovima upravnog odbora
na vrijeme. Sa ovim izvještajima upravni
odbor se saglasio.
Pošto je predsjednik nadzornog odbora
pročitao izvještaj o pregledu blagajničkog
poslovanja za vrijeme oktobar—decembar
1962. g. i o završnom računu za 1962. g.,
upravni odbor stavio je primjedbu da-bi
na kraju izvještaja trebalo da nadzorni
odbor iznese plenumu svoje mišljenje i
prijedlog o usvajanju blagajničkog poslo­
vanja odnosno odobravanju završnog ra­
čuna.
O pitanjima organizacije inženjera i
tehničara šumarstva i drv. industrije vo­
đena je vrlo detaljna diskusija, u kojoj su
učestvovali svi prisutni, pa je zaključeno
da se plenumu kao prijedlog upravnog od­
bora iznesu slijedeća stanovišta:
1. U svakoj općini treba da postoji od­
nosno da se osnuje DIT, ako za to postoje
uslovi, jer je općina u našem društvenom,
političkom i privrednom sistemu jedinica,
na čijem se području odvijaju i rješavaju
osnovna životna pitanja.
Ako na području jedne opć'ne živi i
radi najmanje 15 inženjera i tehničara šu­
marstva i drv. industrije u cilju razvoja
i unapređenja struke treba da se osnuje
općinsko stručno društvo dak u protivnom
slučaju stručna sekcija općinskog DIT-a s
najmanjim brojem od 5 članova. M'nimalni broj od 15 članova za općinsko stručno
društvo bazira se na saveznim propisima
o udruž vanju, koji određuju za upravni
odbor najmanje 8 članova. Dodavši tome
po 3 člana za nadzorni odbor i sud časti,
onda za osn'vanje udruženja
minimalni
broj članstva mora biti bar 15. kako bi se
mogli formirati najnužniji organi jednog
udruženja.
2. Ako na području jedne općine ne po­
stoji ili nema uslova da se osnuje općin­
ski DIT, inženjeri i tehničari šumarstva i
drv. industrije sa područja te općine u članit će se u DIT odnosno u stručno
društvo susjedne općine s kojom su vezani
privredno i organizacijski.
3. Općinsko stručno društvo član je
DIT-a te općine.
4. Za područje kotara treba da postoji
Koordinacijski odbor DIT-a, kojeg sači­
njavaju delegati općinskih DIT-ova.
5. Najviši organ Koordinacijskog odbora
DIT-a bira pored najnužnijih funkcionera
i predsjednika komisija svih struka. Pro­
blem: jedne struke rješavaju se putem
stručne komisije, čiji se sastav i broj odre­
đuje prema značaju problematike, a opći
problemi u punom sastavu Koordinacijskog
odbora.
6. U republikama pored Saveza inže­
njera i tehničara potrebni su i stručni sa­
vezi.
7. Članarina se plaća općinskom DIT-u
odnosno stručnim društvima, ako su os­
novana. Raspodjela članarine vrši se pre­
ma broju članova, na stručne sekcije od­
nosno društva.
Zaključeno je da o organizacijskim pi­
tanjima drug B. Mačešić iznese plenumu
prednja stanovišta upravnog odbora i da
obavijest: o predstojećem jesenskom, kon­
gresu ITJ na kome će se donijeti novi Sta­
tut koji će obuhvatiti i organizacijska pi­
tanja.
Definitivan program rada plenuma tre­
ba donijeti na sutrašnjem plenumu prije
prelaza na dnevni red, kako bi Zavod za
četinjače u Jastrebarskom bio na vrijeme
obavješten kako o broju posjetioca tako i
vremenu dolaska a radi organizacije pri­
jema i same posjete.
Ađ 2.
Tajnik je zadužen da na sutrašnjem
plenumu iznese apel upravnog odbora, da
članovi plenuma pomognu akciju Saveza
ŠDH-e u vezi objavljenog natječaja u Šu­
marskom listu za »pisanje članaka drugova
iz operative u cilju razmjene iskustava u
rješavanju konkretne problematike šumsko-privrednih organizacija i da uznastoje
da šumsko-privredne organizacije koriste
Šumarski list za oglašavanje u cilju una­
pređenja svojih poslovnih i drugih odnosa.
Ing. Rafael Mott
ZAPISNIK
sa sjednice TJO Saveza ŠDH održane
19. VII 1963. u 19 h u prostorijama
veza.
Prisutni: Fašaić ing. Vid. Cvitovac
Vjekoslav, Maćešić ing. Bozo, Gregić
dne
Sa­
ing.
ing.
Marko, Lukšić Ilija i Zivković ing. Vilim.
Nakon kraćeg dogovora ustanovljen je
slijedeći dnevni red:
1. Razmatranje situacije u vezi iselenja
Elektrotehničkog fakulteta i useljava­
nja novih korisnika prostorija
a) Stav Saveza o raspodjeli podrum­
skih prostorija
b) Stav Saveza o izvršenoj primopre­
daji prostorija u 1. i 2. katu
c) Stav Saveza o pismenoj predstavci
Instituta za drvo o privremenom
korištenju prostorij'a Saveza u pri­
zemlju nakon iselenja Poslovnog udruženja Šumsko privrednih organi­
zacija Hrvatske.
2. Zahtjev za isplatu autorskog honorara
u iznosu od 15.000.— đin.netto po au­
torskom arku za knjigu Biološki i eko­
nomski temelji uzgajanja šuma od J o ­
sipa Šafara,
3. Razno
Predsjedavajući ing. Fašaić daje riječ
Zivkoviću koji ukratko iznosi situaciju u
pogledu iselenja i uselenja u prostorije
istočnog krila zgrade u kojoj je Savez
vlasnik. Izvještava se o izvršenoj primo­
predaji prostorija I i II kata a koje su
predstavnici elektr. fakulteta predali pred­
stavnicima išumarskog fakulteta i to za
prostorije u I katu ing. Matija Gjaić a
za prostorije u II ikatu ing Vilim Zivković.
Prostorije su prilično oštećene ali je na­
glašeno da ne postoji mogućnost da dosa­
dašnji korisnik te prostorije uredi jer ne­
ma sredstava. Dalje se raspravlja e ustu­
panju podrumskih prostorija sa pročelja
zgrade tj. sa strane Ulice 8. maja Institutu
za drvo koji ih želi adaptirati i preurediti
za radion'ce i laboratorije. Konačno je
predmet diskusije i pismena predstavka
Instituta za drvo koji traži privremeni
smještaj u prostorije Saveza u prizemlju
odmah nakon iseljenja Poslovnog udruže­
nja šums.ko privrednih organizacija Hr­
vatske.
Zaključak UO-a Saveza o toe. 1 a)
Načelno Savez nije protivan ako se pod­
rumske prostorije mogu privesti korisnijoj
svrsi nego čemu one danas služe ali ra­
spodjela prostorija može usljediti dogovor­
no sa svim interesentima koji sada ü'i u
buduće bilo č'jim rješenjem budu kori­
stili prostorije zgrade. Preporuča se sazi­
vanje svih interesenata na sastanak na ko­
jem b ; se pitanje raspravljalo uz prisustvo
predstavnika Saveza i ostalih zainteresira-
319
nih korisnika prostorija u zgradi. Stavlja
se u zadatak tajniku i blagajniku Saveza
organizacija toga sastanka u što je moguće
kraćem roku. Ako sastanak nije moguće
održati zbog odsustva (g. odmora) zainte­
resiranih predstavnika — potrebno ga je
održati kada prilike i prisutnost korisnika
to omogući.
Zaključak UO-a Saveza o toč. 1 b)
Treba pismeno pozvati Šumarski fakultet
na sklapanje ugovora o korištenju prosto­
rija odnosno na sklapanje ugovora sa di­
rektnim korisnicima prostorija a to su In­
stitut za drvo i Institut za šumarska istra­
živanja Šumarskog fakulteta za prostorije
u vlasništvu Saveza. Savez ne snosi nikakove troškove u' vezi popravke oštećenih
prostorija koje je dosada koristio Elektro­
tehnički fakultet. Stavlja se u zadatak taj­
niku i blagajniku Saveza da ispitaju si­
tuaciju u pogledu sklapanja ugovora ob­
zirom na zakupninu odnosno obavezu ko­
risnika na popravak zgrade (fasade, kro­
višta i ostalo).
Zaključak UO-a Saveza o toč. 1 c) U
pogledu privremenog korištenja prostorija
Saveza po Institutu za drvo nakon iselenja Poslovnog udruženja šumsko privred­
nih organizacija Hrvatske donosi se jed­
noglasan zaključak da se zahtjevu Insti­
tuta ne može udovoljiti. Savez već 13 go­
dina čeka na te prostorije i on će ih od­
mah koristiti i adaptirati za svoje potrebe.
Raspored prostorija za potrebe Saveza je
slijedeći:
1. Tajništvo Saveza u sadašnjoj kance­
lariji Saveza,
2. Šumarsko društvo Zagreb u dosa­
dašnjoj sobi direktora Poslovnog udruženja,
3. Šumarski list u sobi gdje je radio
ing. Štetić,
4. Lugarsko društvo SRH u sobi pre­
pisa i ekonomata,
5. Za potrebe ekonomata sobica u ko­
joj je sada smješten ing. Štetić.
Pod točkom 2. d. r. iznose se pitanja
štampanja i autorsokg honorara za knjigu
J . Safara: Biološki i ekonomski temelji za
uzgajanje šuma. Pretresa se pitanje ispla­
te netto autorskog honorara, prema zaht­
jevu autora te se nakon opširne diskusije
donosi slijedeći
Zaključak UO-a Saveza o toč. 2. U
ime autorskog honorara za djelo »Biološki
i ekonomski temelji zä uzgajanje šuma«
320
J. Šafara, Savez određuje autorski hono­
rar u visini od 15.000 din. brutto po au­
torskom arku a na predlog komisije za
štampu Saveza.
Pod točkom razno diskutira se o predlogu blagajnika Zivkovića o prodaji 2 buradi sadržine od po 220 1., a koji su Savezu
uslijed pomanjkanja prostora suvišni i ne­
potrebni.
Zaključak UO-a Saveza o toč. 3. Osni­
va se komisija u sastavu Lukšić — Mott —
Manojlović radi procjene buradi i njihove
prodaje, nakon objave u štampi.
16. sjednica Upravnog odbora
Saveza šumarskih društava Hrvatske
održana je 19. srpnja 1963. g. uz slijedeći
Dnevni red:
1. Korišćenje prostorija u vlasništvu
Saveza,
2. Autorski honorar za knjigu Šafar
ing. Josipa »Biološki i ekonomski te­
melji uzgajanja šuma«.
Ad 1.
Blagajnik izvještava, da je Elektroteh­
nički fakultet iselio iz zgrade u kojoj je
naš Savez vlasnik, istočnog dijela zgrade,
da su predstavnici tog fakulteta predali
prostorije, koje su koristili do iseljenja,
Šumarskom fakultetu odnosno njegovim
predstavnicima. Matija ing. Đaić odnosno
Vilim ing. Zivković kao predstavnici Šu­
marskog fakulteta preuzeli su prostorije
na I odnosno na II katu. Blagajnik nada­
lje izvještava da su preuzete prostorije
prilično oštećene i da je dosadašnji koris­
nik izjavio da zbog pomanjkanja sredsta­
va ne postoji mogućnost da se iste urede.
Prostorije na I katu koristit će Institut za
drvo, pa pošto su mu te prostorije nedo­
voljne za normalan rad, zamolio je da mu
naš Savez ustupi podrumske prostorije sa
pročelja zgrade (ulica 8. maja) radi ađaptiranja za potrebe radionica i laboratorija.
Osim toga, Institut za drvo zamolio je, da
mu naš Savez dozvoli privremeni .smještaj
u prizemne prostorije, koje još koristi Po­
slovno udruženje šumsko-privrednih or­
ganizacija, Zagreb, čim se to udruženje
iseli.
Nakon iscrpne diskusije donneseni su
slijedeći zaključci:
.£ i v ] 9-jinbati BŠ
— Savez treba da pismeno^pozoyp-Sur;
marski fakultet u Zagrebu na sklapanje,
ugovora o korišćenj^pEOstorjja^.šio, su u
vlasništvu-$aveza odnosno..neposredne -kp-r
risnike tih prostorija i to Institut za drvo
i Institut za šumarska istraživanja. Savez
nije ni obavezan niti će snositi troškove u
vezi popravka oštećenih prostorija, koje je
još od 1950. g, pa do skorašnjeg 'iseljenja
za svoje potrebe preuredio i koristio Teh­
nički odnosno Elektrotehnički fakultet.
Stavlja se u zadatak tajniku i blagajniku
Saveza da obave sve pripremne radnje u
vezi sklapanja ugovora sa korisnicima pro­
storija, što su u vlasništvu Saveza, i da pri
tome povedu posebnu brigu kako o zakup­
nini tako i o obavezi korisnika prostorija
oko popravka zgrade (krov, fasada, oluci i
ostalo).
— O pitanju korišeenja podrumskih
prostorija što su u vlasništvu Saveza za­
uzeto je načelno stanovište, po kojem
Savez -nije protivan, da se te prostorije
upotrijebe za korisnije svrhe nego je to
slučaj danas, ako se za te svrhe mogu
preurediti. Raspodjela podrumskih prosto­
rija može uslijediti dogovorno sa svim in­
teresentima koji sada koriste ili u buduće
a na osnovu nadležnog rješenja budu kori­
stili prostorije zgrade. Zbog toga je po­
treban sastanak predstavnika svih koris­
nika prostorija zgrade, na kojem bi se ra­
spravljala raspodjela podrumskih prosto­
rija. Stavlja se u zadatak tajniku i blagaj­
niku Saveza, da u što kraćem roku sazovu
navedeni sastanak odnosno da ga sazovu
čim to prilike dozvole obzirom da je sada
period u kojem se u najvećem obimu ko­
risti godišnji odmori.
— Jednoglasno je donesen zaključak,
da se ne može udovoljiti zahtjevu Insti­
tuta za drvo za privremeni smještaj u
prizemne prostorije koji sada koristi Po­
slovno udruženje šumsko-privrednih or­
ganizacija u Zagrebu odnosno koje će to
udruženje napustiti prilikom preseljenja.
Ove su prostorije Savezu nužno potrebne
i predstavljaju minimum bez kojeg Savez
ne može obavljati ni svoje osnovne zadat­
ke. Po iseljenju navedenog udruženja Sa­
vez će te prostorije odmah kor'stit'i uz eventualnu adaptaciju za svoje potrebe.
Ad 2.
Pošto je razmatrano pitanje štampanja
knjige Josipa tag. Šafara »Biološki i eko­
nomski temelji uzgajanja šuma« i zahtje­
va autora za autorski honorar na osnovu
prijedloga komisije za štampu donesen je
zaključak, da se visina honorara u bruto
iznosu određuje od 15.000.— dinara po au­
torskom arku.
Inž. Rafael Mott
IV PLENUM ŠUMARSKIH DRUŠTAVA
HRVATSKE
održan je 28. lipnja 1963. godine u dru­
štvenoj dvorani.
Kao članovi Plenuma Saveza ŠDH-e
bili su prisutni: članovi upravnog i nad­
zornog odbora, predsjednici stalnih komi­
sija te predstavnici šumarskih društava:
Bjelovar, Daruvar, Gospić, Karlovac, Ko­
privnica, Kutina, Nova Gradiška, Ogulin,
Osijek, Rijeka, Sisak, Slav. Brod, Slav.
Požega, Varaždin, Virovitica i Zagreb.
Od pozvanih organizacija Plenumu je
prisustvovao ing. Mladen N o v a k o v i ć,
kao predstavnik Poslovnog udruženja šum­
sko-privrednih organizacija u Zagrebu.
Ing. Bogomil Č o p, vršilac dužnosti pred­
sjednika otvorio je u zakazano vrijeme
zasjedanje IV Plenuma i pozdravio dele­
gate i učesnike.
Na prijedlog v. d. predsjednika učesnici
Plenuma na uobičajeni način odali su po­
čast članovima umrlim između III i ovog
plenuma i to: ing. Dragutinu B r n j a s,
ing. Borisu G e p e r b o r e j s k i , ing. Dra­
gi K a j f e ž i, ing. Nikoli 'R a s t i ć.
Iako je na III plenumu preporučeno, da
se uz slijedeći održi stručno savjetovanje,
v. d. predsjednika izlaže da se za ovaj
Plenum predviđeno savjetovanje o temi
»Njega prebornih šuma« nije moglo os­
tvariti, pošto je oforađivač ove teme bio
preokupiran redovnim i nepredviđenim
vanrednim poslovima. Umjesto savjetova­
nja organizirana je posjeta Zavodu za če­
tinjače u Jastrebarskom sa svrhom, da se
učesnici Plenuma detaljnije upoznaju s
dosadašnjim i budućim radovima te s pro­
blematikom Zavoda uz razgledavanje nje.govih objekata i laboratorija.
V. d. predsjednika predložio je dnevni
red Plenuma, koji je predviđen i svim de­
legatima dostavljen zajedno s izvještajima
i osnovnim podacima završnog računa za
1962. godinu. Uz manju izmjenu usvojen
je slijedeći
Dnevni red
1. Izvještaj o radu,
2. Izvještaj nadzornog odbora,
3. Završni račun za 1962. g., odobra­
vanje,
4. Diskusija o izvještajima i završnom
računu,
5. Organizac'ona pitanja i saradnja,
6. Zaključci i smjernice za rad,
7. Biranje vršioca dužnosti predsjedni­
ka i
8. Razno.
321
P r i j e p r e l a z a n a d n e v n i r e d i z a b r a n i su
za z a p i s n i č a r a Z. P e r e , za o v j e r o v i t e l j a
z a p i s n i k a B. D e r e t a i I. L u k š i ć te za čla­
n o v e komisije za z a k l j u č k e P. Dragišić,
B. D e r e t a i V. Fašaić.
A đ 1, 2 i 3
P o š t o su izvještaji o r a d u S a v e z a za
p r o t e k l i period d o s t a v l j e n i s v i m č l a n o v i m a
P l e n u m a , to su t a j n i k i b l a g a j n i k u s a ž e ­
t o m o b i m u podnijeli izvještaj o r a d u S a ­
v e z a s izvjesnim obrazloženjima.
U p r o t e k l o m p e r i o d u o d r ž a n o je 6 sje­
dnica u p r a v n o g odbora, 2 sjednice n a d z o r ­
nog odbora, 2 s a s t a n k a s t a l n e komisije za
naučnoistraživački rad, 1 sastanak stalne
komisije za š t a m p u , 3 sjednice r e d a k c i j s k o g
o d b o r a Š u m a r s k o g lista, 1 s a s t a n a k p r i ­
v r e m e n e komisije za organizacijska p i t a ­
n j a i 1 s a s t a n a k posetone k o m i s i j e za p i t a ­
n j a položaja p o m o ć n o - t e h n i č k o g osoblja
(lugara) k o d š u m s k i h g o s p o d a r s t a v a kao
p r i v r e d n i h organizacija.
R a d u p r o t e k l o m p e r i o d u odnosio se je
ma r e a l i z i r a n j e z a k l j u č a k a , p r e p o r u k a i
s m j e r n i c a , d o n e s e n i h n a I I I p l e n u m u te
n a r e d o v a n r a d i poslovanje.
Z n a č a j n a a k t i v n o s t odvijala se j e :
— u o b r a d i teza o f i n a n c i r a n j u n a u č n o i s t r a ž i v a č k e s l u ž b e za p r e d s t o j e ć e s a ­
v j e t o v a n j e o toj službi, koje će o r g a ­
n i z i r a t i SITŠEDJ,
—' u z a u z i m a n j u s t a v a p o v o d o m akcije za
o s n i v a n j e j u g o s l a v e n s k e zajednice n a u č n o i s t r a ž i v a č k i h institucija,
— u u k a z i v a n j u na n u ž n o s t i hitnost, da
se d o n e s u š t o p r i j e propisi koje p r e d v i ­
đa O s n o v n i z a k o n o š u m a m a kao i p r o ­
pisi o s t r u č n o j s p r e m i i p r a k s i osoba
koje mogu i z r a đ i v a t i investicijsku t e h ­
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
322
ničku d o k u m e n t a c i j u u oblasti š u m a r ­
stva i d r v a r s k e i n d u s t r i j e ,
— u ananimnoj anketi o pravilnom pri­
hvatu mladih stručnjaka,
—• u n a s t o j a n j u d a se p u t e m n a t j e č a j a d o ­
đe do č l a n a k a iz p r a k s e za Š u m a r s k i list
u cilju r a z m j e n e p r a k t i č n i h i s k u s t a v a
i boljih rješenja p o j e d i n i h p r o b l e m a ,
— u d o n o š e n j u o d l u k e d a se š t a m p a djelo
ing. J o s i p a Š a f a r a: »Biološki i e k o ­
nomski temelji uzgajanja šuma«,
— u r e d o v n o m š t a m p a n j u » Š u m a r s k o g li­
sta«.
U p r a v n i odbor p o s e b n o se b a v i o i t r a ­
žio rješenja za s a r a d n j u S a v e z a sa š u m a r ­
s k i m d r u š t v i m a , koja b i p r i d o n i j e l a većoj
d r u š t v e n o j a k t i v n o s t i . Isto t a k o p o k l o n j e n a
j e velika p a ž n j a o r g a n i z a c i j s k o m pitanju,
koje j e d o b i l o p o s e b a n značaj u vezi o s n i ­
v a n j a novih d r u š t v e n o - p o l i t i č k h z a j e d n i ­
ca i u t v r đ i v a n j a š u m s k o - p r i v r o d n i h p o d r u ­
čja. Zbog p o s e b n o g z n a č a j a o v a d v a p i t a ­
nja s t a v l j e n a su u d n e v n i r e d ovog P l e ­
n u m a k a o p o s e b n a tačka.
Na svim sjednicama upravnog odbora
u p r o t e k l o m p e r i o d u tražila su se rješenja
da se dobiju sve ili b a r n a j n u ž n i j i dio
prostorija, što su u v l a s n i š t v u Saveza. Do
z a s j e d a n j a ovog P l e n u m a nije se uspjelo
riješiti ovo p i t a n j e n a najpovoljniji n a ­
čin, ali ima izgleda da se d o đ e d o rješenja
koje b i za d o g l e d n o v r i j e m e m o g l o biti
z a d o v o l j a v a j u ć e za Savez.
P o š t o se na d n e v n o m r e d u k a o p o s e ­
b n a tačka nalazi z a v r š n i r a č u n za 1962. g.,
koji o b u h v a ć a i financijsko p o s l o v a n j e od
I I I p l e n u m a d o k o n c a 1962. god., to je
b l a g a j n i k iznio o s n o v n e p o d a t k e f i n a n c i j ­
s k o g p o s l o v a n j a S a v e z a za v r i j e m e od 1.
I d o 30. V 1963. god. sa s t a n j e m n& d a n
30. V 1963. god., k a k o s i j e d i :
Ž i r o r a č u n k o d b a n k e — 100
B l a g a j n a — 110
K u p c i — 120
Ostala p o t r a ž i v a n j a (za s e p a r a t e ) — 130
Dobavljači — 220
O s t a l e r a z n e Obaveze — 27
M a t e r i j a l n i r a s h o d i — 40
Usluge — 41
Troškov: r e p r e z e n t a c i j e — 420
P u t n i t r o š k o v i u p r a v e — 430
P u t n i t r o š k o v i članova u p r a v n o g odbora
A u t o r s k i h o n o r a r Š u m a r s k o g lista — 435
Z a l i h a knjiga — 660
Zaliha t i s k a n i c a — 661
F o n d o s n o v n i h s r e d s t a v a — 900/1
F o n d o b r t n i h s r e d s t a v a — 900/3
F o n d za investicije — 900'4
431
9,846 473.- din.
9. 262.1,492 239.26. 910.368. 000.1.585. 280.132. 188.919. 628.90. 728.84. 087,24. 624.397. 944.871. 085.6,435. 227.39,865. ,9l!6.9,000 000.443. 870.-
18. realizacija:
Pretplata za Sum. list za 1963. g. —• 751/2
— Oglasi — 751/4
— Knjige — 76071
— Pretplata za Šum. list za ranije godine
— Tiskanice — 760/2
19. Ostali prihodi — 780
20. Izvanredni rashodi — 730
Financijsko stanje je poboljšano kako
u pogledu obaveze kupaca tako i obaveza
prema dobavljačima. Promet s tiskanicama
je normalan, a novčano nešto niži zbog sla­
bije ili nikakve prođe nekih vrsta tiska­
nica, što nameće potrebu da se izvrši re­
vizija forme i sadržaja tiskanica. Za štam­
panje djela ing. Josipa Š a f a r primljena
je dotacija od 1,500.000 din. od Sekretari­
jata za šumarstvo SRH, a öd komisije za
unapređenje izdavačke djelatnosti Savjeta
za kulturu SRH izhođena je dotacija od
1,000.000 din.
U vezi završnog računa za 1962. go­
dinu blagajnik je saopćićo da se finan­
cijsko i materijalno poslovanje počam od
1. I 1962. godine vrši prema kontnom pla­
nu samostalnih ustanova i privrednih or­
ganizacija, koji je prilagođen poslovnim
odnosima društvene organizacije kao što
je naš Savez i koji omogućava bolj; uvid
i analizu poslovanja.
U šumarskom listu, broj 5—6/1963. ob­
jelodanjena je realizacija proračuna pri­
hoda i rashoda za 1962. godinu, prijedlog
raspodjele viška prihoda nad rashodima
i Iprijedlog bilance sa stanjem na dan
31. XII 1962. godine.
Na 12. sjednici Upravnog odbora SŠD
Hrvatske od 19. travnja 1963. godine pri­
likom razmatranja prijedloga završnog ra­
čuna za 1962. godinu zaključeno je. da se
u prijedlogu raspodjele viška prihoda nad
rashodima izvrše izmjene u neraspoređe­
nim sredstvima i u fondu za nagrađivanje.
Primjenivši taj zaključak raspodjela viška
prihoda nad rashod'ma predložena je ka­
ko slijedi:
1. Neraspoređena sredstva kao prihod
1963, godine
3,331.000 din
2. Fond obrtnih sredstava
738.827 „
3. Fond za nagrade
300.000 „
4. Fond za investicije
443.870 „
ukupno: 4,813.697 din
Prednja izmjena u prijedlogu raspo­
djele viška prihoda nad rashodima nije
povlačila izmjenu bilance sa stanjem na
dan 31. XII 1962. godine. Ukupna vrije­
2,037.400.200.000.«
12,270.71.570.2,044.772.93.600.1.680.-
dnost aktive i pasive iznaša 56,135.062.din., a u pasivi je došlo do izmjene dviju
stavaka na taj način, što je jedna smanje­
na a druga povećaćna za 600.000 dinara i
to:
— fond za nagrade smanjen je od 903.278
na 303.278 dinara,
— višak prihoda iz 1962. godine od 2,731.000
na 3,331.000 dinara,
Blagajnik je dao obrazloženja za veća
odstupanja u realizaciji planiranih priho­
da i rashoda i to:
— prihod od članarine i upisnine ostva­
ren je manje za 125.694 din. jer Savez
nije 'inzistirao, da šumarska društva
uplaćuju Savezu dio tog prihoda, koji
je predviđen Odlukom o financiranju
organizacija IT,
— prihod od oglašavanja u Šumarskom li­
stu ostvaren je više za 740.000 dinara
jer su šumska gospodarstva u mnogo
većoj mjeri koristila naše glasilo za svo­
je potrebe nego se je to predviđalo,
—• prihod od društvene dvorane ostvaren
je manje za 112.390 dinara, jer je pre­
dviđeno kor šćenje dvorane od Exportdrva, Zagreb, za njegovu izložbu u vri­
jeme jesenskog velesajma nije reali­
zirano,
— prihod od publikacija ostvaren je više
za 1,640.521. dinar, a odnosi se na pu­
blikaciju Osnovnog i republičkog za­
kona o šumama džepnog formata i na
tiskanice,
— predviđena dotacija od SITH u iz­
nosu od 1,000.000 dinara kao pomoć za
veću aktivnost društvenih stručnih or­
ganizacija n j e ostvarena, jer SITH nije
raspolagao sredstvima za ovu svrhu,
—• ukupni prihodi ostvareni su više za
2,100.680 din. ako se ne uzme u Obzir
neostvarena dotacija od 1,000.000 din.
i ovaj višak prihoda uglavnom se odnosi
na stavke oglašavanja i publikacija,
— uštede na rashodima za popravke od
410.935 dinara i za nabavu inventar."
od 767.850 dinara nastale su zbog toga.
što nije nabavljen inventar za prostori­
je, što stu vlasništvo Saveza, a za koje
se je opravdano predviđalo da će biti
primljene u posjed.
323
— uštede na rashodima za autorske ho­
norare i štampanje Šumarskog lista od
659.925 din. nastale su, jer je Šumar­
ski list štampan samo u dvobrojima,
— troškovi poštarine za otpremu Šumar­
skog lista i tiskanice veći su za 135.963
din, jer su tiskanice otpremljene u ve­
ćoj, količini nego le je bilo predviđeno,
— ušteda na publikacijama od 1,538.337
din. nastala je, što je za ovu djelatnost
planirano više nego se je moglo ostva­
riti.
Predsjednik nadzornog odbora ing. P.
Dragišić pročitao je izvještaj o pregledu
blagajničkog poslovanja za posljednja tri
mjeseca 1962. godine te o završnom raču­
nu za 1962. godinu. Izvještaj nadzornog
odbora o blagajničkom poslovanju za pr­
vih 9 mjeseci 1962. godine podnesen je i
usvojen od III plenuma SŠDH.
Izvještajem nadzornog odbora o blagaj­
ničkom poslovanju za posljednja tri mjese­
ca 1962. godine konstantirano je slijedeće:
— svi primici i izdaci baziraju na likvi­
dnim dokumentima,
— manji propusti koji su se sastojali u
tome što uz neke putne račune nisu
priloženi izvještaji i specifikacija kilometraže osobnog automobila, otklonje­
ni su,
— u 1962. godini novčana su sredstva korišćena namjenski,
— u realizaciji proračuna prihoda i ras­
hoda za 1962. godinu došlo je do stano­
vitih neznatnih odstupanja, što je po­
sljedica planiranja.
izvještajem nadzornog odbora o zavr­
šnom računu za 1962. godinu kanstatirano
je slijedeće:
—• prihodi su ostvareni u iznosu od
15,903.680 odnosno više za 1,100.680 dinara.
Prihodi od članarine i upisnine jako su
podbacili i ostvareni su od predviđenih
150.000 dinara samo 24.306 dinara, što uka­
zuje na slab rad kotarskih šumarskih druš­
tava i na pomanjkanje društvene svijesti
njenih članova. Prihodi od društvene dvo­
rane podbacili su za 112.390 dinara. Pri­
hodi od oglašavanja u Šumarskom listu
ostvareni su više za 740.000 din., a od pu­
blikacija za 1,640.521 din. U ukupnim pri­
hodima nalazi se i višak prihoda iz 1931.
godine, koji je planiran sa 3,745.954 a ost­
varen sa 3,750.026 dinara.
—i rashodi su osivarni sa 11,089.983 di­
nara manje za 3,713.017 dinara. Kod oso­
bnih rashoda došlo je do neznatnog premašaja od 23.277 dinara kao posljedica
nadošlih povećanja osobnih dohodaka. Zna­
324
tna ušteda izvršena je kod honorara, vanj­
skih saradnika u iznosu od 98.461 dinara.
U operativnim rashodima postignuta je
znatna ušteda od 1,802.374 din, a najviše
na stavki za nabavu inventara od 762.850
dinara, za 'koju možda nije trebalo plani­
rati sredstva, kad inventar nije nabavljen.
Ostvareni putni troškovi uprave sa 460.561
dinara od planiranih 500.000 din. učestvuju
u ostvarenim operativnim rashodima sa
21lil/o. Tom učešću i utrošku razlog su česta
i iznenadna pozivanja i putovanja članova
uprave.
— kod funkcionalnih rashoda došlo je
do znatno manje realizacije od plana na
stavkama: štampanje Šumarskog lista, au­
torski honorari za Šum. list i publikacije.
Bilo bi poželjno da se ove stavke realizi­
raju u cjelosti.
— raspodjela viška prihoda nad rasho­
dima u fond obrtnih sredstava, u fond za
nagrade i u fond za investicije izvršena
je realno. Neraspoređena sredstva od
3,311.000 dinara tretiraju se kao prihod
u 1963. godini. Ova sredstva ne bi trebalo
planirati kao prihod u 1963. godini i to za­
to, da bi se dobila realna slika ostvare­
nja prihoda planiranih za 1963. godinu.
—• u bilansi sa stanjem na dan 31. XII
1962. godine aktiva i pasiva iznašaju
56,135.062 dinara,
— stanje gotovine po blagajničkom
dnevniku na dan 31. XII 1962. godine izno­
silo je 3.774 dinara, a na žiro-računu kod
Narodne banke filijale 400-21 na dan 31.
XII 1962. godine 8,628.558 dinara.
—• financijsko poslovanje odvijalo se je
u okviru odobrenog proračuna prihoda i
rashoda za 1962. godinu. Nije bilo nikakovih posebnih izdataka van odobrenog pro­
računa niti odstupanja od predviđenih pri­
hoda i rashoda,
— za sve prihode i rashode postoje po­
trebni dokumenti.
Na temelju izloženog nadzorni odbor
je predložio Plenumu, da odobri završni
račun za 1962. godinu kao i blagajničko
poslovanje za posljednja tri mjeseca 1962.
godine.
Ađ 4.
Pošto su podneseni svi izvještaji i os­
novni podaci završnog računa za 1962. go­
dinu sa obrazloženjima, v. d. predsjednika
otvara diskusiju s molbom, da ista bude
što konkretnija, da se bez ustručavanja
iznesu primjedbe na rad, jer će samo na
taj način biti pružena pomoć i direktiva za
budući rad Saveza.
U diskusiji u sažetom opsegu izneseno
je slijedeće:
Ing. B. D e r e t a: Postavlja pitanje, ka­
da će se održati jugoslavensko savjetovanje
o naučnoistraživačkoj službi, da li je Savez
svoje stavove odnosno stavove njegove ko­
misije za naučnoistražrvački! rad pravo­
vremeno poslao Savezu ITŠIDJ te šta je
Savez poduzeo u vezi problematike stru­
čnog školstva.
Ing. J. L i p o v š č a k : Povodom pred­
stavke predstvnika šumarskih škola u Delnicarna, Karlovcu i Splitu u kojoj je izlo­
žena problematika i zabrinjavajuće stanje
tih škola, smatra da bi komisija Saveza za
kadrove i školstvo trebala da se još u toku
srpnja pozabavi ovim pitanjem. Ovo tim
više, što se o ovim pitanjima već raspravlja
u kotarevima i što nije vjerovatno da će
se fininciranje ovih škola moći rješiti sa­
mo sredstvima komune,
Ing. I. M r z 1 j a k: Smatra da ne posto­
ji prezasićenost u stručnim kadrovima i
da se poteškoća nalazi u prihvaćanju mla­
dih stručnjaka kao i u tome, što nije uve­
den pripravni staž. O pitanju financiranja
šumarskih škola stoji na stanovištu, da bi
to trebalo da snose privredne organizacije
šumarstva i drvne industrije. Na taj na­
čin bi operativa mogla neposrednije pri­
donijeti da nastavni plan odgovara1 nje­
nim potrebama. U Karlovcu se pokušava
da komuna i kotarska privredna komora
zajedno rješe pitanje financiranja šumar­
ske škole u Karlovcu.
Ing. B. H r i b 1 j a n : Na kongresu Sindi­
kata radnika industrije drva i šumarstva
Jugoslavije konstatirano je da su prima­
nja stručnjaka ovih privrednih grana izje­
dnačena sa polukvalificiranim i kvalifici­
ranim radnicima, što izaziva razne nega­
tivne pojave. Stoga je potrebno da se u
općem interesu reguliraju kaiko dužnosti i
prava stručnjaka prema zajeđn'ci tako i
obratno.
Ing. V. S p o l j a r i ć : Primjećuje, da
u izvještaju o radu Saveza nije dovoljno
iznijeto o radu šumarskih društava-. Na go­
dišnjoj skupštini Š. D. u Slav. Brodu ras­
pravljano je o nekim problemima kao o
integraciji drvne industrije, o novim me­
todama plantažiranja, o društvenom radu
i si. Šumarsko je društvo aktivno, održava
redovite sastanke i predavanja, surađuje
sa DIT-om, ali nedovoljno sa Savezom
ŠDH. Šumarske se škole suviše zatvaraju
u komunalne okvire. Šumarska škola u
Karlovcu popunjava uglavnom kapacitet
polaznicima sa svog šireg područja, pa je
interes za tu školu na ostalim područji­
ma smanjen.
I n g . B. Č o p : Na postavljena pitanja
diskutanata obavještava da se savezno sa­
vjetovanje o naučno-istraživačkom radu iz
više razloga nije moglo do sada održati,
da je na sjednici I. O. Saveza ITŠIDJ odr­
žanoj 9. do 11. VI o. g. u Nikšiću zaklju­
čeno, da se savjetovanje održi u toku ruj­
na ove godine, jer je srpanj i kolovoz
zbog godišnjih odmora nepodesan s tim da
se materijali za to savjetovanje dostave
svim republičkim savezima do 1. VII o. g.
Za ovo savjetovanje republički savezi od­
redit će svog predstavnika i preložiti pri­
vredne i naučne organizacije koje treba da
učestvuju u radu ovog savjetovanja O
pitanju stručnog školstva i kadrova naš
Savez će razmotriti prijedloge svoje komi­
sije i zauzeti svoje stavove, pa ih izložiti
organima nadležnim za rješavanje tog važ­
nog pitanja. Ovo pitanje ne odnosi se na
srednje stručne škole nego i na fakultete,
na kojima se uz postojeće otvaraju novi
odjeli bez prethodne solidne studije i ar­
gumentacije. Dosadašnje stanje stručnog
školstva može u perspektivi dovesti do te­
žih uvjeta za zaposlenje mladih stručnja­
ka. O položaju i rasporedu kadrova u pri­
vrednim organizacijama šumarstva i drv­
ne industrije raspravljano je na navedenoj
sjednici u Nikšiću, a na osnovu referata
Saveza ITiŠID Bosne i Hercegovine. U ovom referatu na osnovu prikupljenih po­
dataka konstatovano je ,da nisu rijetki
slučajevi nepravilnog tretiranja i raspore­
đivanja, zapostavljanja i neracionalnog korišćenja stručnih kadrova. Zaključeno je u
Nikšiću da i ostali republički savezi pri­
kupe podatke o položaju i rasporedu struč­
nih kadrova, kako bi se dokumentovano
moglo ukazati na negativne pojave i od
nadležnih faktora zatražiti da se takve po­
jave onemoguće. U toku je akcija, da se
anonimnom anketom prikupe podaci o
prihvatu mladih stručnjaka, ali se dosad
nije naišlo na dovoljno razumijevanja za
ovo važno kadrovsko pitanje. Apelira na
sve prisutne, da što prije završe ovo an­
ketiranje, kako bi se podaci mogli srediti,
analiz'rati i ukazati na suštinu ovog pro­
blema.
Pošto je diskusija završena, v. d. pred­
sjednika stavio je na usvajanje i odobra­
vanje izvještaja o radu Saveza i završni
račun za 1962. godinu, pa je nakon glasa­
nja konstatovano da su izvještaji i završni
račun jednoglasno usvojeni i odobreni.
325
Atf 5.
V. d. predsjednika izvjestio je da je za
jesen predviđen kongres ITJ na kojem će
se donijeti novi Statut ITJ. Form'ranje
novih društveno-političkih zajednica - op­
ćine, kotari - prenošenje težišta društve­
nog, političkog i privrednog zbivanja na
općinu, uloga kotara kao koordinacionog
tijela, suviše složena dosadanja organiza­
ciona struktura organizacija TT, nametnu­
la se nužnost donošenja novog (Statuta
ITJ. S tim u vezi na ovom plenumu treba
proanalizirati i prodiskutirati kako će se
u današnjoj situaciji najbolje aktivirati
društveni rad i kako će se najtje^nje po­
vezati s privrednim zbivanjima.
Imajući u vidu da je dcforo rješeno or­
ganizaciono pitanje jedan od važnih uvjeta
za aktivan rad naših društava, Savez je
osnovao posebnu komisiju, koja je prostudirala to pitanje i predložila upravnom
odboru svoja mišljenja. Na osnovu prijed­
loga te komisije upravni odbor je zauzeo
o tome stavove, koje će izložiti ing. B.
Mačešić.
I n g . B. M a č e š i ć : Prije svega pod­
sjeća na dosadanju organizacionu struktu­
ru u horizontalnoj i vertikalnoj liniji or­
ganizacija IT sa suviše mnogo posrednih
i neposrednih transmisija, što nije zadovo­
ljavalo.
Vodeći računa da naš društveno-političfci i privredni sistem postavlja da je op­
ćina društveno politička zajednica, na či­
jem se području rješavaju svi problemi,
to je Savez o organizacionom pitanju za­
uzeo slijedeća stanovišta:
1. U svakoj opć'ni, ako za to postoje
uvjeti, potrebno je osnovati DIT, ukoliko
već nije osnovan. Osnivanje DIT-a proiz­
lazi iz potrebe, da na području općine
društvena organizacija sagledava i pomaže
ravnomjerni razvoj i unapređenje priv­
rede.
2. Radi li na području jedne općine
najmanje 15 stručnjaka iste struke (šu­
marstvo i drvna industrija tretira se kao
ista struka),tada treba radi razvoja i una­
pređenja te struke omogućiti da se osnuje
i općinsko stručno društvo. Ako na po­
dručju jedne općine radi manje od 15, a
više od 5 stručnjaka iste struke, tada se
osniva stručna sekcija općinskog DIT-a.
Minimalni broj od 15 stručnjaka za os­
nivanje općinskog stručnog društva pro­
izlazi iz saveznih propisa o Udruž ; vanju i
zborovima, po kojima upravni odbor jed­
nog društva mora imati najmanje 8 čla­
nova. Pribroji li se tome 3 člana nadzor­
326
nog odbora i suda časti, to je za osnivanje
potreban navedeni minimalni broj člano­
va. Prema važećem Statutu SIT, za po­
dručja općina nisu predviđena stručna
društva nego samo podružnice.
3. Ako na području jedne općine ne po­
stoji ili nema uvjeta da se osnuje općinski
DIT, stručnjaci šumarstva i drvne indu­
strije sa područja te općine učlani t će se
u DIT odnosno u stručno društvo susjedne
općine, s kojom su vezane privredno i or­
ganizaciono.
4. Stručno društvo općine član je opć nskog DIT-a.
5. Namjesto DIT-a kotara postojao bi
koordinacioni odbor DIT-a, kojeg sačinja­
vaju delegati općinskih DIT-ova. Taj od­
bor ne bi imao karatker društva, pa se
zbog toga ne bi ni registrirao kao društvo.
Najviši organ tog odbora DIT-a birao bi
osim najnužnijih funkcionera i predsj'ednika komisije za. svaku struku. Problemi
jedne struke rješavali bi se putem stručne
komisije, čiji <bi se sastav i broj članova
određivao prema značaju problematike,
dok bi se opć; problemi rješavali u punom
sastavu koordinacionog odbora.
6. U republikama osim Saveza IT po­
trebni su i stručni Savezi, koji bi imali
.neposrednu vezu sa stručn'm društvima
odnosno sa stručn'm sekcijama DIT-a.
7. Članarina bi se plaćala općinskom
DIT-u odnosno stručnim društvima, ako
su osnovana. Raspodjela članarine vršila
bi se srazmjerno broju članova na stručne
sekcije odnosno na stručna društva. Sa­
vezi TT i stručni savezi sredstva potrebna
za rad osigurali bi iz drugih izvora.
Stručna društva aktivno bi sarađivala
kako sa DIT-om tako i sa reputoličk'm
stručnim savezima.
Na prednji prijedlog o organizacionim
pitanjima i saradnji osvrnuli su se iscrpno
diskutanti i iznijeli svoja mišljenja, koja
se donose u sažetom opsegu.
I n g. V. S p o 1 j a r i ć: Slaže se sa pri­
jedlogom Saveza i predlaže da se društvo
ne zove općinsko nego samo Šumarsko
društvo iz razloga, što na području nekih
općina ne će biti dovoljno članova za os­
nivanje društva, pa će se stručnjaci okup­
ljati tamo, gdje im to organizaciono naj­
bolje odgovara. Za primjer navod: da se
u Slav. Brodu Okupljaju stručnjaci i sa
područja Bos. Broda, dakle iz susjedne re­
publike, pa je, stoga, opravdan naziv Šu­
marsko društvo, Slav. Brod.
I n g . Z. Z e m č a k : Predlaže da se
organizacija IT podesi analogno kao što je
to kod lovačkih organizacija, pa zagovara
osnivanje općinskog saveza šumarskih
društava. Navodi da na području kotara
Bjelovar ima 11 općina, od kojih mogu 3
do 4 udružene sačnjavati općinski savez.
Nije za osn:vanje kotarskog koordinacio­
nog odbora.
I n g. B. M a č e š i ć : U vezi prednjeg
mišljenja obrazlaže, da bi veza stručnih
društava općine bila neposredna .sa repu­
bličkim stručnim savezom mimo koordina­
cionog odbora, koji bi se po potrebi sa­
stajao možda 1—2 puta godišnje i to u
slučajevima, kada se bude radilo o proble­
mima većeg odnosno kotarskog područja.
I n g. M. U n u k i ć : Navodi da je u
Slav. Požegi upravo reorganizirano bivše
kotarsko u šumarsko društvo općine te da
se slaže s prijedlogom Saveza o organiza­
cionoj strukturi. Smatra da je potrebno
kotarsko koordinaciono tijelo radi razma­
tranja problema s aspekta kotara.
I n g. B. J i n d r a : Zastupa mišljenje
da je umjesto kotarskog društva bolje rje­
šenje koordinacioni odbor i to baš zbog
problema drvarske ndustrije.
I n g . J. H a r a p i n : Dosadanja ko­
tarska šumarska društva okupljala su veći
broj stručnjaka i upravo zbog toga su mo­
gla o problem ma zauzimati jedinstvene
stavove za veća područja nego je općin­
sko. Ta preimućstva ne bi imala općinska
šumarska društva. Zbog toga se zalaže da
na području kotara -Sisak djeluju i nadalje
dosadanja dva šumarska društva u Kutini
i Sisku, koja će programe svog rada iz­
vršavati uz znanje i saradnju DIT-a. Zt\
kotarski DÜT mišljenja je da nema neku
važnu funkciju.
I n g . I. M r zil j a k : Izvještava da je
prije kratkog vremena osnovano za kotar
Karlovac šumarsko društvo, u kojem je
učlanjeno 90 inženjera i 167 tehničara, od
čega 50"Vo iz drvne industrije. Smatra da
će ovo društvo povezano s kotarskom pri­
vrednom komorom uživati veći autoritet i
da će njegovi stavovi biti uvažavani nego
je to bio slučaj sa sitnim društvima kao
što su Gospić i Ogulin. Često se dobri pri­
jedlozi sitnih društava nisu uvažavali niti
su tražena njihova mišljenja za krupna in­
vestiranja kao na primjer za podizanje
tvornice celuloze u Plaskom. S ovim sta­
vom saglasan je i DIT.
I n g . B. A r b a n a s : Slaže se sa iz­
laganjem ing. I. Mrzljaka o organizacionim
pitanjima. Kotarska šumarska društva okupljajući veći broj stručnjaka iz više pri­
vrednih organizacija bit će u situaciji da
uspješnije i jednostavnije pomažu u rje­
šavanju stručnih problema i pitanja plantažiranja.
I n g . B. H r i b 1 j a n>: Slaže se za ak­
tiviranje 'društvenog rada u općinama.
I n g . B. M a č e š i ć : . U vezi diskusije
ing. I. Mrzljaka smatra da je dobro po­
stavljeno i da je postojao stanoviti oprez
u pogledu navedenog investiranja.
U konkretnom slučaju nije pitanje stru­
ka koja bi inače mogla spriječiti privredne
anomalije. Zbog toga se mimo struke kao
društvene snage ne smije prelaziti. U tu
svrhu potrebna je baš što čvršća društvena
organizacija. Mišljenja je da šumarsko
društvo kotara Karlovac treba da nesme­
tano i aktivno radi. Ako budući statut
SITJ bude predviđao organizacione oblike,
koji će bolje odgovarati razvoju i napretku
općina, ne će predstavljati nikakav prob­
lem da se u tom smislu izvrši eventualna
reorganizacija.
I n g . B. C o p : Na osnovu dosadanje
diskusije konstatovao je da postoje dva
mišljenja i to:
— osnivanje šumarskih društava u pra­
vilu u sjedištima općina, koja bi bila di­
rektno povezana sa stručnim republičkim
savezima, i
— osnivanje kotarskih šumarskih druš­
tava sa podružnicama u općinama.
Osvrnuo se je na prijedlog ing. I. Mrz­
ljaka i obrazlož'o da aktivnost društva
treba da dođe do punog izražaja prven­
stveno u općini, gdje se odvijaju privredna
zbivanja i gdje društvo može u kratkom
roku organizirati pretresanje hitnih pro­
blema. Probleme zajedničke za veća i ve­
lika područja treba rješavaiti na nivou
kotara, republika i šta više na nivou fede­
racije. Savez je koordinaciono tijelo, čija
je aktivnost to veća, što je jača aktivnost
na terenu. Smatra da šumarska društva
neovisno od eventualnih organizacionih
promjera treba da produže i pojačaju ak­
tivnost.
Pošto je završena diskusija o pitanjima
organizacije i saradnje, v. d. predsjednika
predložio je, da se o raspravi upozna te­
ren, gdje se treba zalagati za onaj orga­
nizacioni oblik, koji garantira najveću ak­
tivnost društvenih organizacije te je kon­
statovao da je taj prijedlog usvojen.
Ari 6.
V. d. predsjednika predložio je da na
osnovu izvještaja i diskusije izabrana ko­
misija formulira zaključke i smjernice, ko­
ja će biti dostavljena na teren 1 objavljeni
u Šumarskom listu. Ovaj prijedlog je us­
vojen.
327
Ađ 7.
Podpredsjednik ing. V. F a š a i ć izvi­
jestio je, da je n,a posljednjoj skupštini
izabrani predsjednik SŠD prof, dr Milan
A n d r o i ć pismeno zamolio, da ga se
razrješi dužnosti predsjednika zbog prezauzetosti kako na redovnoj tako i na osta­
lim dužnostima, pa je predložio da ovaj
Plenum na osnovu öl. 34 Statuta izabere
vršioca dužnosti predsjednika za razdoblje
do slijedeće redovne godišnje skupštine.
Ujedno je predložio za vršioca dužnosti
predsjednika ing. B. Č o p a , koji već par
mjeseci tu dužnost uspješno obavlja, što
Plenum aklamacijom usvaja.
Ing. B. Č o p zahvalio se je na izboru
s tim da će se zalagati za što uspješniji
rad Saveza, što je moguće postići zalaga­
njem sveg članstva, a napose članstva i
organizacija na terenu.
Ad 8.
T a j n i k je apelirao na sve prisutne
da se u svojoj društvenoj i privrednoj or­
ganizaciji založe, kako bi natječaj objav­
ljen u Šumarskom listu za članke iz prak­
se uspjeo, da privredne organizacije šu­
marstva i drvne industrije što više koriste
Šumarski list za oglašavanje i da porade
da anonimna anketa o prihvatu mladih
stručnjaka bude u najkraćem roku zavr­
šena.
Pošto je dnevni red plenuma iscrpljen,
v. d. predsjednika zahvalio se je učesni­
cima na odazivu i učešću u radu i zaklju­
čio zasjedanje.
Predviđena posjeta Zavodu za četinja­
če u Jastrebarskom obavljena je u toku
pcpodneva. Zavod je posjetilo 20 učesnika
Plenuma. Direktor zavoda i njegovi saradniei pružili su posjetiocima detaljan uvid
u dosadašnji uspješan rad, upoznali ih sa
problematikom i perspektivnim razvojem
i pokazali im kako radove u velikom pro­
izvodnom rasadniku četinjača te radove
na istraživačkom objektu tako laboratorije
sa savremenom opremom i mehanizaciju.
Prema izraženim mišljenjima može se ut­
vrditi da je ova posjeta bila od velike obo­
strane koristi.
Na osnovu podnesenih izvještaja i di­
skusije komisija izabrana na ovom Plenu­
mu donijela je slijedeće
ZAKLJUČKE
1. O r g a n i z a c i j a i d r u š t v e n i
rad
Do donošenja novog Statuta Saveza
ITJ-e, kojim će biti određena nova orga­
328
nizaciona struktura, naše stručne društve­
ne organ zacije, bilo kotarske ili općinske,
treba da:
— nastave sa pojačanim društvenim ra­
dom. Pošto se društveni rad treba da
odvija u komuni kao osnovnoj organi­
zaciji za sve vidove djelatnosti, to i te­
žište društvenog rada za sve društvene
organizacije kod rješavanja problema
koji su bitni za razvoj komune, treba
da bude usredotočeno u komuni;
— organizaciono otouhavte t. j . učlane sve
one šumarske inženjere i tehničare u
šumarstvu i drvnoj industriji koji su
dosad iz bilo kojih razloga, ostali neučlanjeni, kao i one šumarske inženjere
i tehničare koji su zaposleni van šu­
marstva i drvne industrije;
— svestrano proanaliziraju i utvrde uz­
roke koji su doveli i do podbačaja i
zastoja u društvenom radu i da na teme­
lju toga sastave program rada i da ga
dosljedno provode u djelo;
— svuda tamo, gdje postoje ušlo vi da se
osnuju općinska šumarska društva i da
kao takva učestvuju pri rješavanju, ne
samo stručnih šumarskih problema u
komuni, nego i svih problema koji su
važni za razvoj 'komuna.
2. V e z a s a R e p u b l i č k i m
Sa­
vezom i ostalim organiza­
cijama
Radi jače i bolje povezanosti sa Re­
publičkim Savezom naše kotarske ili op­
ćinske organizacije, treba da:
— na osnovu donesenog programa rada
zatraže od Saveza svaku stručnu po­
moć, koja im bude potrebna bilo za
vršenje programskih radova, bilo za ja­
ču aktivizaciju društvenog rada. U tu
svrhu — da se pojača veza između
Saveza šumarskih društava Hrvatske
koja dosad nije bila dovoljno efikasna
— potrebno je, da naše područne or­
ganizacije pravovremeno zatraže od Sa­
veza svaku stručnu pomoć i materijal
bilo da se radi: o stručnim predavanji­
ma, savjetovanjima, ekspertizama, seminar'ma, stručnim ekskurzija.ma, film­
skim projekcijama i td.
— podržavaju što tješnju vezu sa podru­
čnim stručnim ustanovama i ogranizacijama (komorom, poslovnim udruže­
njem), organima narodne vlasti, poli­
tičkim organizacijama, prosvjetnim us­
tanovama — školama radi populari­
zacije struke i propagande u omla­
dinskim redovima;
— pruže svaku pomoć društvu lugara
SRH-e pri rješavanju njihovih društve-
f
nih i stručnih problema a naročito
njihovom stručnom uzdizanju.
3. N a u č n o i s t r a ž i v a č k i r a d
Do savjetovanja o organizaciji i načinu
finansiranla naučno istraživačke službe,
koje će se održati u mjesecu septembru
o. g., a u kojem će biti zastupan i naš Sa­
vez, naše područne društvene organiza­
cije treba da:
— kao društvo i putem članova, pojedi­
načno nastoje, da se sve naše šumarske
i drvno-inđustrijske privredne organi­
zacije, što jače povezu sa našim nau­
čnim organ ; zacijama, Institutima, pri
rješavanju brojnih i složenih problema
u proizvodnji, kloneći se zastarjelih i
empirijskih načina rada. Pri tome treba
imati na umu, da tamo, gdje naučnoistraživačka djelatnost nije sastavni dio
proizvodnje i gdje se ne primjenjuju
savremena naučna dostignuća, nema ni
uspjeha u proizvodnji,
— primjenu naučnih dostignuća u praksi
— proizvodnji vrše priznati stručnjaci
— specijalisti. Njihov zadatak je, ne sa­
mo u rukovodstvenoj primjeni naučnih
dostignuća u praksi, nego i na prenašanju tih dostignuća na stručno teren­
sko osoblje koje je odgovorno za pro­
izvodnju (uzdizanje stručnih kadrova).
4. S t r u č n o š k o l s t v o i k a d r o ­
vi
S obzirom na današnje stanje i dosad
neriješene probleme stručnog školstva, po­
stojeća komisija za stručno školstvo i ka­
drove pri našem Savezu, predložila je, da
se formira proširena komisija za rješava­
nja predmetnog pitanja —• problema sa
predstavnicima: Sekretarijata za šumar­
stvo, Privredne komore, Poslovnog udru­
ženja šumsko priv. organizacija, Saveza
ŠDH-e i Društva lugara SRH-a, Instituta
za šumarstvo i Instituta za drvo, sa za­
datkom:
— utvrditi sadanje stanje obrazovanja ka­
drova prema radnim mjestima, nivo i
način obrazovanja,
— utvrditi stanje kadrova na radnim mje­
stima i perspektivnu potrebu podmiri­
vanja kadrova za proizvodna radna
mjesta,
—: predložiti sistem obrazovanja i finan­
ciranja, a u vezi toga vrst i potrebu
stručnih škola na republičkom nivou,
ovo povezati sa republičkim Centrom
za školovanje,
—-, predložiti, da se financiranje stručnog
,j< školstva vrši liz sredstava dobivenih
- uplatom određenog procenta bruto proj.-.du'kta šumsko privrednih organizacija.
U koliko se ne bi formirala proširena
komisija za rješavanje predmetnog pro­
blema, to bi ostao i dalje Savez ŠDH-e,
komisija za školstvo i kadrove, zadužen sa
obradom predmetnog problema.
5. P r i p r a v n i č k i
staž
Mladi šumarski i drvno industrijski in­
ženjeri i tehničari treba da polože stručni
ispit nakon izvršenog pripravničkog staža,
bez obzira na to, kakav stav zauzimaju u
tom pogledu njihove privredne organiza­
cije i ustanove.
Trajanje pripravničkog staža i obim ra­
dova koji će se tim stazom obuhvatiti, bilo
za biologe ili tehnolage, treba da obradi
i predloži niadležnm organima, stalna ko­
misija za školstvo i kadrove Saveza ŠDH-e.
Privredne organizacije i ustanove, kao
i organizacije IT-a, treba da se založe za
pravilan prihvat, usmjeravanje i uzdizanje
mladih pripravničkih kadrova za sve vrijemie trajanja pripravničkog staža. Pri tom
treba nastojati i izbjegavati, da se priprav­
nici za vrijeme trajanja staža, ne zadu­
žuju poslovima koji prelaze kapacitet nji­
hova stručnog obrazovanja, kako se to ne
bi nepovoljno i štetno odrazilo" na njihov
stručno-praktični rad i perspektivu stru­
čnog uzdizanja.
6. M a t e r i j a l n a p r i m a n j a —
prinadležnosti
Obzirom na znatno manja materijalna
primanja i prinadležnosti stručnjaka i ra­
dnika zaposlenih u šumskoj i drvnoj indu­
strijskoj proizvodnji, spram ostalih pri­
vrednih grana, Komisija Saveza ŠDH-a za
školstvo i kadrove, treba da proanalizira
to pitanje i da stavi prijedlog Savezu radi
preuzimanja potrebnih koraka kod n a ­
dležnih organa u svrhu izjednačenja ma­
terijalnih primanja sa trudbenicima osta­
lih privredn-h organizacija.
Ing. Rafael Mott
DRUGI KONGRES
JUGOSLAVENSKOG DRUŠTVA ZA PRO­
UČAVANJE ZEMLJIŠTA
Ohrid, 27. V. do 3. VI. 1963. godine
Od prvog kongresa Jugoslovenskog dru­
štva za proučavanje zemljišta, koji je odr­
žan u Portorožu, prošlo je sedam godina.
Predloženi referati i održane diskusije uka­
zali su tada na brojne radove i značajan
napredak svih grana pedološke znanosti u
našoj zemlji. Bilo je međutim mnogo za-
329
dataka koje je još trebalo rješavati, a koje
je Prvi kongres stavio u zadatak člano­
vima Društva. Pored aktiviranja i proši­
renja rada na proučavanjima tala radi
utvrđivanja novih naučnih osnova za pra­
vilno korištenje i održavanje našeg zemljiš­
nog fonda, kongres je među ostalim posta­
vio zadatak izrade pedološke karte Jugo­
slavije, produžetak istraživanja još nerješetnih problema geneze pojedinih tipova
tala (crvenice, smonice, pseudoglej i dr.),
kao i niz drugih zadataka u sklopu k o m sija i potkomisija društva. Tom prilikom
pozvane su i š u m a r s k e ustanove, čije
je učešće bilo malo, da kroz rad Društva
razviju aktivnost svojih saradnika pri rje­
šavanju onih problema koji su aktuelni za
šumarsku nauku i praksu (šumarska pedo­
logija, melioracije šumskih tala, borba pro­
tiv erozije, uređenje bujičnih područja,
f tocenologija, i t. đ).
Odziv i učestvovanje na Drugom kon­
gresu Jugoslovenskog društva za prouča­
vanje zemljišta održanom u Ohridu koncem
maja i početkom juna, bili su veoma ve­
liki. U smislu postavljenih zadataka Prvog
kongresa Društva, zatim razvoja metoda
istraž vanja tipova tala naše zemlje, kao i
novih zadataka koji ovise o pedološkim
istraživanjima, iznijeti su brojni referati,
održane d skuši je i doneseni zaključci o
mnogim važnim pitanjima naučnog i prak­
tičnog značenja u istraživanju tala.
Kongres se odvijao u plenumu i komisijatma. U sastavu kongresa organizirane
su pored toga dvije veoma uspjele ekskur­
zije. Ekskurzije su bile namijenjene disku­
siji o problemima geneze i klasifikacije
tala (prva ekskurzija) d upoznavanju agro­
tehnike, fertilizacije, melioracija i erozija
tla (druga ekskurzija). Materijal: general­
nih referata, rezimei naučnih saopštenja
najnovijih istraživanja naših naučnih rad­
nika iz oblasti proučavanja tla, sređeni su
po komisijama i dostavljeni učesnicima
prije kongresa. Izrađen je vodič ekskurzije
sa podacCma terenskih prilika i analitičkim
podacima profila predviđenih za pregled u
toku ekskurzije. Sve to doprinijelo je nor­
malnom i sadržajnom odvijanju kongresa.
Putovanje prvog dana kongresa (27. V)
od Skoplja do Ohrida, iskorišteno je kao
ekskurzija na kojoj su pregledani i prodis­
kutirani profili k i s e l o g s m e đ e g t l a
i l e s i v i r a n o g kis. s m e đ e g
tla
koja su se formirala na filitu u masivu
Vlajnice. Na ovim tlima razv'le su se sastojine brdske bukove šume sa Daphne
laureola. U nastavku puta prema Mavro330
vu zapažaju se i humusno sifcikatna tla,
rendzine u raznim stadijima obrazovanja
i t. d. Vegetacija pripada svezi bukovih
šuma Fagion iUyricum (makedonska šuma
bukve — Fagetum macedonicum Em), za­
tim manjim dijelom saveza Canpinion be­
tuli, kao i šumi bijeloga graba (Carpinetum crientalis macedonicum Rud.). Jela
dolazi gotovo u svim zajednicama spome­
nutih sveza. Na vapnenačkim kamenja­
rima osobitost ovih predjela je pojava pla­
ninske somine (Juniperus sabina). Na putu
za Mavrovo učesnici kongresa pregledali
su i profil r a n k e r a na filitu. Nakon
toga produžen je put za Ohrid gdje je sli­
jedećeg dana (28. V) otvoren kongres.
Prvog dana podnijet: su generalni re­
feratu: »Proizvodna sposobnost glavnih ti­
pova poljoprivrednih zemljišta Makedo­
nije«, referenti dr. L. Altarac-Manušev, dr.
D. Popovski i ing. L. Vilarov, kao i referat:
»Klasifikacije zemljišta SFR Jugoslavije«,
referenti: prof. dr. V. Najgebauer, prof. dr.
G. Filipovski, prof. dr. M. Cirić, prof. dr.
A. Skorio i doc. dr. M. Zivković. Slijedećih
dana održani su referati i diskusije po ko­
misijama za genezu, klasifikaciju ä karto­
grafiju tla, zatim fiziku i kemiju tla, bio­
logiju tla, komisiju za plodnost tla, ishra­
nu bilja i đubriva i najzad komisiju za
tehnologiju tla Istovremeno održan je i
simpozijum iz ekološke mikrobiologije prirodnah voda.
Impozantan broj referata i veoma ko­
risne diskusije pokazali su z n a č a j a n
napredak u redu na istraživanjima tala i
njihovih svojstava. U odnosu na Prvi kon­
gres iznijeti su rezultati radova u vezi
istraživanja i rješavanja novih problema
koji do sada nisu bili kod nas rješavani.
Sama činjenica da su ta istraživanja mo­
gla biti izvedena na savremen način, da
ona daju podatke za naše prirodne uslove,
što znači da se za neke radove i probleme
ispitivanja ne moramo ubuduće služiti
atrariim podacima, pretstavlja veoma zna­
čajnu etapu u razvoju pojedinih grana na­
še nauke o tlu. Izrađena je zat : rn Pedolo­
ška karta Jugoslavije mjerila 1 : 1,000.000,
detaljnije proučeni neki tipovi tala kemijsko-peđološke metode ispitivanja tla i dru­
gi radovi. Rezultati ovih istraživanja olak­
šati će i omogućiti izvođenje n'iza važnih
praktičnih i stručnih mjera za unapređe­
nje našeg šumarstva i poljopr vrede.
Nakon završenih referata i diskusija,
usvajanja zaključaka načunih komisija
Društva i stavljanja u zadatak svima čla­
novima da rade na njihovom ^provođenju,
završen je ovaj dio kongresa i nastavljen
njegov terenski dio.
U području Ohridsko-struškog bazena
pregledana su dva profila tla u okolini
Struge. To su profili m o č v a r n o g i
t r e s e t n o g tla na lokalitetu »Ajrat«. Vi­
soka razina rijeke 'Dnima kao i nereguli­
rano korito rječice Sateske, uvjetovali su
ranije stvaranje velikih površina močvara,
bara i trstike. Radovi na reguliranju ko­
rita ovih rijeka privode se kraju, pa se
sima) kao i šuma make4o-nr-;kog hrasta
(Quercetum macedonicae Em). Dirbcka tla
najčešće su staništa zajednice sladuna i
cera (Quercetum confertae cerris Rud.). Tla
razvijena na silikatnlim supstratima Prespanskog područja pokrivaju obično sastojine sladuna.
Posebnu zahvalnost dugujemo upravi­
telju Centra za melioraciju degradiranih
suma u Bitolju kolegi mg. Aleksandru P op o v s k o m. Kolega Popovsku dočekao nas
je u O'tesevu i grupi šumara omogućio od­
lazak na padine Peristera u lijepe sasto­
j i m makedonske šume molike (Pinetum
Peuc:s Em). Tom prilikom sabrali smo i
ovdje uzorke tla, petrografske podloge,
kao i dendrološke primjerke iz sastoj'ina
mohke, a prof. H. Em i dr. Z. Pariško su
nam veoma susretljivo ukazali na šumar­
ske, fitocenološke i druge karakteristike
ovih sastojina. Kolega Popovski prikaoa
je ukratko dosadašnje radove i savremene
metode na rekonstrukciji degradiranih šu­
ma Šumskog gospodarstva »Kažani«.
Slijedeći profil bio je pregledan kod
sela Topolčani u Pelagonijl Ova tekton­
ska kotlina, ograđena je sa svih strana pla­
ninama (Baba sa Peristerom, sa istoka
Nidže sa Kajmakčalanom, sa sjevera Babunom i sa juga Malim Nidže i Neredskom
planinom). Za vreme neogena bilo je ovdje
jezero sa 740 m n. v. Tla Pelagonije su
SI. 1 — Razvoj korjena sladuna u crvenici na
vapnencu, Oteševo.
Foto: M. Kalinić
nakon dovršenja melioracija predviđa na
njima intenzivna poljoprivredna proizvod­
nja. Na ogoljelim brdima rubnog dijela
bazena izražena je jaka erozija. Nanošenje
eroaionog materijala u Struško polje
uspješno se suzbija primjenom kompleks­
nih, meliorativnih i drugih mjera, podi­
zanjem voćnjaka, šumskog drveća i v:šegodišnjih trava.
U nastavku puta do slijedećeg profila
od Ohrida za Prespu, prelazi se preko sedla
Bukovo (1100 m) u Prespansku kotlinu. Te­
ren je građen od aržilošista, filita i raznih
drugih škriljaca sa mjestimičnim interkalađjama vapnenaca paleozojske starosti.
Kod Oteševa pregledan je prof 1 c r v e ­
n i c e na vapnencu (si. 1.). Na plitkim tli­
ma vapnenaćkih ogranaka planina Istok i
Galičice razvija se zajednica gorske i pi­
tome foje (Juniperus excelsa i J. foet:dis-
SI. 2 — Iscvjetanje soli (sode) na površinu tla
u obliku bijelih prevlaka sličnih inju.
Ovce polje — selo Erđželija
Fote: M. Kalinić
331
pretežno aluvijalna, iZjatilm deluvijalna. (Juglando-Platanetum orientalis) kao i bi­
aluvijalno-deluvijalna, smonice, mineralno jela topola.
Posljednjeg dana na putu od Dojrana
barska, slatine i crvenice. Profil tla kod
do Valandova, pregledani su prostrani na­
sela Topolčani pripada pogrebenom m osadi dudova posebno interesantni, jer su
č v a r n o m tlu. U ravni Pelagonije Ima
do krošanja zatrpani deluvijalnim nano­
još tragova nekadašnjih lugova lužnjaka.
sima. Preko Plauške planine, Kosturinske
Veoma zanimivim putem od Prilepa,
zaravni i dolinom Vodočnice stiže se u
preko Pletvara, zatim dolinom rijeke Raec
Strumičko polje. Kao u većini polja Ma­
stiže se u Tikvešku kotlinu. Ovdje su pre­
kedonije dominiraju i ovdje nerazvijena
gledana dva profila č e r n o z e m a . U
tla. Pored kamenitih, šljunkovifeih i pjepredjelima Tikveša ispitana su do sada de­
skovitih nanosa deluvijalnog i aluvijalnog
luvijalna a aluvijalna tla, laporni sirozemi
porijekla, te deluvijalnih i aluvijalnih tala,
i pararendzine, smonice i gaj njače. Tikveš
razvile su se, iako manjim dijelom, slatine
je najsuvlje centralno područje Makedo­
i crvenice. Između Strumice S Štipa pre­
nije. Ostaci šumskog pokrova pripadaju
gledana su dva profila tla — d e 1 u v i j u m
termofilnoj
submeditefanskoj
zajednici
i r e n d z i n a.
grabića sa gripom ili štrokolisnom zeleni­
U Ovčem polju učesnici kongresa mogli
kom (Carpinetum orientalis phillyretosum).
su se upoznati sa a L k a l i j s k i m (soloUz Vardar i pritoke u ovom se dijelu te­
nec-,solončak) tlom i s m o n i c o m . Ova
rena zapažaju zajednice platana i oraha
tla zapremaju veliki dio Ovčeg polja (si. 2
i 3.). Po položaju, dubini, drugim svojstvi­
ma, kao i genezi veoma su različita (plitka,
duboka, u ogajnjačavanju, karbonatna, i
t. d.). Zapažaju se ostaci submediteranske
listopadne vegetacije (grozdasti ruj i dr.),
a na brežuljcima suhe livade sa polupustinjskom vegetacijom. Njihov razvoj uvje­
tovan je pored ostalog procesima erozije
rastrošivog supstrata ogoljelih padina. U
svrhu poboljšanja klimatskih prilika, za­
štite usjeva i drugog, podignuti su u Ovčem
polju vjetrobrani pojasevi (oko 600 kam),
uglavnom od bagrema.
Ekskurzija je završena povratkom u
Skoplje, a time i zaključen ovaj značajan
kongres.
Referati koji su se odnosili na područje
Makedonije, zatim ekskurzije koje su nas
provele kroz veliki dio ove lijepe Repu­
blike, upoznali su učesnike kongresa sa
opsežnim radov'ma i rezultatima u istra
-živanju tala, poljoprivrednim i šumar­
skim melioracija ma i drugim mnogobroj­
nim nastojanjima oko unapređenja naro­
dne privrede Makedonije.
SI. 3 — Profil alkalijskog tla iz Ovčeg polja
(s. Erđželija)
Ing. Mirjana Kalinić
F o t o : M. K a l i n i ć
c
JiĐmaća Slcucna
Utetatuca
JEDAN NAS USPJEH
nost bez bojazni, jer su mnogi od njih
priznati i van naše zemlje.
Povodom izlaženja drugog i završnog
sveska Šumarske enciklopedije i prvog
Tehničke enciklopedije, održana je 29. VII
1963. u Jugosl. Leksikografskom zavodu
konferencija za štampu. Svrha joj je bila,
da se učesnici (a preko njih i šira javnost)
upoznaju sa njihovim sadržajem kao re­
zultatom golemog, mučnog, ali korisnog
rada.
Da je Šumarska enciklopedija zaista
događaj i datum u našoj stručnoj litera­
turi, dokaz je, što je čitava naklada od
6.000 primjeraka već odavno rasprodana.
Prvi i drugi sv. imaju 1.568 stranica sa
1.800 članaka i 2.000 ilustracija.
Konferenciju je sazvao i njom ruko­
vodio pomoćnik direktora JLZ drug Borko
V r a n j i c a n, koji je najprije iznio opći
pregled rada Zavoda, a onda prikazao ove
dvije posljednje enciklopedije.
Važno je istaći, rekao je drug B. V., da
je ovo ne samo kompliciran, svestran, ne­
go i pionirski posao, pa prema tome ne će
se izbjeći nekim nedostacima, naročito
kad se uzme u obzir brzina kojom se radi.
Zavod ima 3 tisuće saradnika.
Dosada je izašlo: 7 svezaka Opće enci­
klopedije, 5 sv. Jugoslavenske, 2 sv. Mu­
zičke (koja je time i završena), 2 sv. Li­
kovne, 7 Pomorske, 7 Medicinske, , a od
nje će do kraja godine izaći i 8 sv., izašao
je i Atlas, ali budući da vlada velik interes
za naše more, započet će se radom na pri­
pravi Atlasa Jadrana. Osim toga započeta
je i Poljoprivredna enciklopedija, a pri­
pravlja se Medicinski rječnik u 7 jezika i
konačno Sportska enciklopedija.
U odsutnosti glavnog redaktora dr ing.
Z. P o t o č i ć a , drug je V r a n j i c a n
prikazao i našu Š u m a r s k u e n c i k l o ­
p e d i j u koja u tom radu zauzima naro­
čito mjesto. Kod nas se već prije 120 g.
počelo pisat: o šumarstvu (Šporer, pa Kos,
Tomić) i nastavilo daljim poletom do da­
našnjeg, možemo slobodno reći evropskog
nivoa. O tom evo svjedoče i ove dvije obimne naše knjige solidnog desetgodišnjeg
rada. Ta je enciklopedija djelo naših struč­
njaka (oko 150 iz svih naših republika),
koji ovim djelom izlaze pred svjetsku jav­
Nakon izlaganja druga Vranjicana, o
drugoj tek evo započetoj
Tehničkoj
e n c i k l o p e d i j i (od koje je evo baš
sada izašao prvi svezak), govorio je njezin
urednik prof, dr Rikard P o d h o r s k y,
naglasivši kako se velik interes za to djelo
vidi iz činjenice, da je okupilo oko 15 hi­
ljada pretplatnika, a nije to ni čudo, kad
se uzme u obzir, da se naša enciklopedija
obraća širem krugu čitalaca, nego strane
enciklopedije, jer je svaki pojam opsežnije
objašnjen (u ovom prvom svesku prosje­
čan je opseg članka 11 stranaca). Prva ova
knjiga ima 711 stranica i 66 članaka. Naj­
veći članci predstavljaju skoro monogra­
fije (npr. Alati, Atom, Avion). Isto tako
opsežno obrađena: Akustika, Analitička
geometrija, Aritemetika i Algebra, Astro­
nomija, uvelike će koristiti studentima tih
nauka. Rijetko je koji članak pisan na ta­
ko visokom nivou, da ga ne b; mogli pra­
titi i laici sa srednjoškolskom naobraz­
bom.
Spomenut ćemo i to, da mi još tu ne­
mamo jedinstvene terminologije i da je
to neizbježan manjak ove enciklopedije.
Razlog je u tome, što još nema sporazuma
među tehničarima iz svih naših republika.
Prvi i najteži korak je ipak učinjen, a sad
će se nastaviti do predviđenih 8 svezaka,
koji će izlaziti u razmacima od jedne do
podrug godine.
Mi šumari imamo sada svoju enciklo­
pediju dovršenu, a čitav naš narod dobit
će riješen složen problem, golemo i dra­
gocjeno djelo svih pomenutih enciklope­
dija, zahvaljujući njegovu inicijatoru i na­
stavljaču.
Đ. Knežević
333
cfteana Mcučna
liiecatuca
ORGANIZACIJA I UPRAVA U ŠUMARS
TVU I DRVARSKOJ INDUSTRIJI SSSR
Tokom dugogodišnjeg postojanja sovjet­
ske vlasti u SSSR, razvile su se naročite
forme u upravi šumarstva li drv. industrije,
kakve ne poznaju zemlje zapadne Evrope
i ostalog svijeta, pa ipak se ti oblici nisu
ustalili sve do danas. Načelo je sovjetske
politike, da se sve staro brzo zabacuje da
bi se isprobalo novo, ako se od toga oče­
kuje izlaz iz teškog položaja ma da se tiime
napušta tek nedavno uvedeni postupak.
Organizacija i izgradnja te uprave poslje­
dica je prirodne, vanredno nejednolične
razdiobe šuma na širokom prostranstvu iz­
među istočnog mora i Tihog oceana. Tako
ono nešto šuma i grmlja po stepama i polupustinjama nemaju da ispune iste zadatke
kao sklopljene šume tajge. Radi toga u So­
vjetskom savezu postoji oštro lučenje iz­
među n e e k o n o m s k i h šuma (sa manjeviše ograničenom eksploatacijom) u gusto
napučenom Jugu i šuma i n d u s t r i j s k o g značenja (eksploatacijske šume) u
slabo napučenom Sjeveru i Istoku.
Odgovarajući' takvom raščlanjenju šum­
skih površina u sovjetskoj su se šumarskoj
politici oštro izdvojila dva glavna zadatka:
a) zaštita i održavanje postojećih (od­
nosno preostalih) šuma u predjelima oskud­
nim na šumama; pošumljavanje većeg stila
u borbi s erozijom tla i sušom u tim obla­
stima u vezi sa drugim tehničkim mjerama,
koje se temelje na dugoročnom planu za
izmjenu prirode;
b) izgradnja eksploatacije u šumama
Sjevera i Istoka ulaganjem modernih in­
dustrijskih sredstava.
Za izvršenje zadataka pod a) nadležan
je uglavnom sistem šum. uprave, za one
pod b) pretežno uprava drvarske industrije.
1. Sistem šumarske uprave
Ta je uprava stara već 250 godnia. U
početku je spadala pod admiralitet (radi
važnosti drva za brodogradnju), a kasnije,
od 1804. g. pod financije, a onda od 1838.
god. sve do Revolucije pod Ministarstvo
poljoprivrede i državnih domena.
Ukazom od 15. aprila 1947. sve su šume
Sovjetskog Saveza predane u nadležnost
novokreiranom Ministarstvu šumarstva.
Tada je ostvareno razdvajanje uprave šu­
mama od eksploatacije, koja je bila pod
334
raznim privrednim ministarstvima, u pr­
vom redu pod Ministarstvom drvarske in­
dustrije.
U svrhu osiguranja kontrole provedbe
Generalnog plana borbe sa sušom, odmah
se nakon toga, 20. oktobra 1948. osniva pri
Ministarskom savjetu SSSR naročita G 1 av n a u p r a v a za u z g o j š u m a u
s v r h u z a š t i t e p o l j a (Glavnoe upravlenie polezaščitnogo lesorazvedenija). —
Upute tog organa, koje su premašavale
njegovu 'kompetenciju, bile su preko Mi­
nistarskog savjeta mjerodavne i obavezne
za sva min'starstva i resore. U njezinim se
rukama koncentriralo vođenje i kontrola
svih pitanja uzgoja zaštitnih šuma. Raspo­
lagala je sa 250 šumozaštitnih stanica po
oblastima oskudnim šumom, a opremljenim
mašinskim i traktorskim parkom.
Od 1949-1952. god. doživjelo je uzgajanje
šuma u stepskim područjima takav polet,
potpomognut propagandom, kao nikad pri­
je (Lysenko i dr.).
Kad se 1953. god. prešlo na reorganiza­
ciju ministarstava, Ministarstvo je šumar­
stva potpalo pod Ministarstvo poljoprivrede
kao glavno odjeljenje za zašfJitu i uzgoj
šuma. Taj gubitak samostalnosti Min. šu­
marstva teško se može shvatiti, kad se zna,
da je te'k pred par godina ono bilo zadu­
ženo tako važnim zadacima, kao što je pro­
vedba golemog pošumljavanja predjela s
malo šuma i inventar'ziranjem prostranih
šumskih areala.
Tom Glavnom odjeljenju za šumarstvo
pri Min. poljoprivrede SSSR, kreiranom
namjesto Min. šumarstva, odgovaraju sada
G l a v n e u p r a v e za š u m a r s t v o ,
koje se nalaze u svih 16 saveznih republi­
ka i to u ovim gradovima: Moskva, Kijev,
Minsk, Baku, Tbilisi, Erevan, Ašhabad,
Taškent, Stalinabad, Alma-Ata, Frunze,
Petrozavodsk, Riga, Reval, Vilna, Kišinev.
Pcd Glavnim upravama za šumarstvo
nalaze se teritorijalne Šumske uprave u
glavnim gradovima tih područja.
Ministarstvu poljoprivrede osim Glav­
nog odjeljenja za šumarstvo, neposredno
su podređeni:
1. »Lesoproekt«, kojem je glavni zada­
tak uređivanje državnih i kolhoznih šuma,
istraživalački radovi u šumama i problem
organizacije radova. Njemu stoje na raspo­
laganju mnogi trustovi i uprave ekspedi­
cija.
2. »Agrolesoproekt«, kojem je zadatak
da projektira zaštitne šume; velike rasadničke pogone i odvodnju, odnosno na­
vodnjavanje šumskih površina. To je i
glavno nadleštvo za agro-<šumo-melioracije.
3. »Avijacijska baza za zaštitu šuma«,
se bavi patruliranjem prostranih šumskih
područja u svrhu borbe s požarima i štet­
nicima šuma. To nadleštvo .raspolaže avio­
nima, helikopterima i školovanim kadrom
podobranaca (»Avioslužba šumske patolo­
gije«).
4. Centralna kontrolna stanica za šum­
sko sjemenje sa mrežom mjesnih stanica
i terenskih uporišta.
Lokalne šumske uprave
Spomenutim Glavnim odjeljenjima za
šumarstvo u republikama i po područjima
podređene su Okružne uprave, koje se
osnivaju na šumskim
gospodarstvima
(»Leshozi«), kojih ima 2129 u SSSR, a sa­
stoje se iz 9624 šumarije (»Leaničestva«).
Temelj je leshoza, odnosno lesničestva:
određeni šumski areal i princip potraj.nosti. Leshozi imaju sva prava jurističke oso­
be, a ujedno su i osnovni mjesni upravni
organi u sistemu Ministarstva šumarstva.
U krug zadataka leshoza spadaju sve šu­
marske mjere, osim eksploatacije tj. sječe
i izvoza u šumama industrijskog značaja
(grupa III). Šumske se površine predaju
drvarskim industrijskim organizacijama na
panju saglasno sa gospodarskim osnovama.
Leshozi samo kontroliraju da li su drvar­
ska industrijska poduzeća izvršila pre­
uzete obaveze, a tako i organizaciju i kokontrolu sporednih šumskih proizvoda. Na
čelu je leshoza direktor, redovno «a viso­
kom šumarskom naobrazbom. Leshozi se
dijele na šumarije, a ove u čuvarske ra­
jone (»cibezdy« i »obhody« tj. nadziratelj
na konju i čuvari pješaci).
Šumar (lesničij) šef je šumarije (lesni­
čestva), a imenuje ga okružni šef šumske
uprave i to na prijedlog direktora nadlež­
nog šumskog gospodarstva. Šumar je od­
govorni organizator i rukovodilac svih šu­
marskih radova na području šumarije. On
ima biro sa mnogo pomoćnika za unutraš­
nju i vanjsku službu (kadar čuvara šuma).
U nadziratelje na konju (obezdčiki) uzi­
maju se iskusni čuvari šuma, a u lugare
pješake, mlađi čuvari šuma (lesniki), koji
se obično rekrutiraju iz odsluženih vojnika
(nakon kratkog školovanja).
Šumarski
pejrsoinaU
Godine 1957. bilo je okruglo 29 hiljada
šumarskih inžinjera i tehničara u leshozima i 116 hiljada tzv. »nižeg šumarskog
osoblja«, a to je čuvarski kadar {lesnaja
straža). Od ovih posljednjih 22.600 su ja­
hači, a 93.400 lugari pješaci. Dužnosti tih
čuvara nisu samo u vršenju obične zaštite
(požari, krađe itd.) nego i u vođenju i nad­
ziranju radova na šumskim kulturama, sa­
biranju šumskog sjemena, vršenju uzgoj­
nih sječa, nadzor nad međama revira, iz­
mjera sječnih površina za drvarska po­
duzeća, gradnja putova itd. Godine 1957.
bilo je u leshozima 475 hiljada stalnih
šumskih radnika.
Velike promjene u sovjetskoj šumoprivredi posljednjih decenija i zadaci budu­
ćih, stavljaju na šumarsko osoblje sve
veće zahtjeve, kojima se želi udovoljiti
novom organizacijom tehničkog i upravnog
aparata. U prvom se redu misli dosadašnje
jahače-čuvare (koji otprilike odgovaraju
našim nadlugarima) zamijeniti sa šumar­
skim tehničarima, koji su posljednjih go­
dina bili ukopčani u sve važnije radove u
šumaprivredi. Sovjetsko je Ministarstvo
poljoprivrede prema tom rasuđivanju za­
ključilo, da u slijedeće 3 do 4 godine sva
nadlugarska mjesta popuni šumarskim teh­
ničarima sa svršenom srednjom šumarskom
školom. Njih treba osloboditi kancelarij­
skog rada. Ta zamjena nadlugara tehniča­
rima odgovara nastojanju vlade da opće
narodno obrazovanje digne na viši nivo.
2. Sistem uprave drvarske industrije.
Drvarska industrija SSSR nastala je
eksproprijaaijom malobrojnih velikih pri­
vatnih drvarsk'h poduzeća iz carskog re­
žima. Tokom prva četiri decenija sovjet­
ske vlasti, pretrpjela je mnoge krize i pre­
nagljene reorganizacije, koje ni do danas
nisu završene.
Do srpnja 1957. g. vrhovni je upravni
organ u drvarskoj industriji bilo Ministar­
stvo drvarske i papirske industrije SSSR
(Ministarstvo lesnoj i bumažnoj promyšlennosti). Dovozom i preradom drva bave
se u nekim područjima još i Ministarstvo
saobraćaja, metalurije (Ural) i lake indu­
strije, kojima Glavna uprava šumoprivrede
dodjeljuje neke šumske revire da ih iskorišćuju kroz stanovito vrijeme.
Ministarstvo drv. i papir, industrije
SSSR imalo je za provođenje svojih za­
dataka u područjima bogatim šumom če­
tiri Glavne uprave za dopremu i prerađivanje drva i to: u evropskom Sjeveru
335
G l a v l e s p r o m ; na Uralu G 1 a v u r a 1l e s p r o m ; u Sibirij i G 1 a v s i b 1 e s p r o m i n a Dalekom Istoku G l a v d a l l e s p r o m . Amo su spadale još i Glavne
uprave za splavarenje, za šum. kemijsku
industriju, za transport drva i dr.
Pod Glavnim upravama bili su Drvar­
ski kombinati i trustovi. Ti organizacijski
i upravni uredi provode dovoz i preradu
drva pomoću svojih lokalnih poduzeća tzv.
Lespromhoza.
Lespromhozi
(Lesopromyslennye
hozjajstva) su industr. poduzeća koja (otka­
ko su 1931. god. organizirana) rade privre­
meno na »sirovinsikoj bazi« koja im je do­
dijeljena. Oni nemaju trajno utvrđenih
granica kao Leshozi, nego ,se premještaju
prema tome kako sječe napreduju skupa
sa tehničkim pomoćnim sredstvima i per­
sonalom.
Na čelu je lespromhoza lično odgovorni
direktor, njegov pomoćnik (koji mu je i
zamjenik) glavni inžinjer. Iza toga slijede
upravitelji raznih pogona (šum. punktova
itd.). Rukovodilački je princip ( j e d i n o n a č a 1 i j e) ovdje, kao i u čitavoj sovjet­
skoj industriji preduvjet i jamstvo za stro­
go vođenje i kontrolu primljenih zadataka.
Osnovna je pogonska jedinica za ispo­
ruke drva tzv. majstorski rajon, kojim
upravlja majstor sa punom odgovornošću
za pogon i upravu svog rajona. Najdonje
su stanice (ćelije) lespromhoza— radničke
brigade drvosječa, traktorista itd. Briga­
diri su odgovorni majstoru.
Za »izvršenje i premašenje« planskih
zadataka, a tako i za sniženje proizvodnih
troškova, slijede materijalna potraživanja
(tehničkog personala i drugih namještenika
lespromhoza) znatnih premija i učešće u
dobiti poduzeća. (Legnaja promyslen. 1. X
1959.).
Sirovinsku bazu lespromhoza čine šum­
ske površine, koje im je dodijelilo Min.
poljoprivrede na dugoročnu eksploataciju
naročitim aktom, a vlasnikom ostaje Min.
poljoprivrede. Kada je 1953. g. Min. šu­
marstva (radi smanjenja broja ministar­
stava) opet kao i prije 1929. g. potpalo pod
Min. poljoprivrede, ostalo je »Ministarstvo
drv. i papir, industrije« da d dalje odvojeno
postoji Drvarskoj su industriji tada bile
prepuštene na dugoročnu
eksploataciju
tzv. »sirov'inske baze« tj. područja bogata
na drvnim zalihama. Golemim ulaganjem
ljudstva, električnih pila, traktora, dizalica
i dr., drvarska je industrija uz velike na­
pore i rasipanja drva ipak uspjela da po­
digne svoju produktivnost na dvostruko
od 1940. .do 1956. god. Ali odmah je postalo
336
jasno, da za dalje povišenje proizvodnje
drva, a naročito radnog učinka, treba no­
vih organizacijskih formi, da je nužna re­
organizacija šumarstva i drv. industrije.
Već je u aprilu 1957. počela u štampi disku­
sija u kojoj su sudjelovali najbolji struč­
njaci, ukazujući na neminovnost reorgani­
zacije šumoprivrede. Mnogobrojnim orga­
nizacijama drvosječa (19.900) odgovarao je
i velik broj poduzeća pilanske industrije,
naročito u gradovima. Od 15.000 pilana sa
41000 gatera, potpadalo je pod Min. drv.
ind. samo 386 sa 1.723 gatera Unakrsno
krstarenje razvažanja drva po par hiljada
kilometara bilo je svakodnevno pravilo.
Sve veća zebnja i zabrinutost o greškama
i nedostacima u upravi šumama, kao i o
njihovom mnogostruko ugroženom stanju
uslijed prostorno golemih čistih sječa, ja­
sno se konačno ispoljila.
3. Upravna reforma 1957. g.
Do 1957. god. postojao je u SSSR još
baštinjeni glomazan centralizirani privre­
dni aparat. Prvog jula 1957. god. odlučeno
je da se 20 ministarstava među njima
i Min. drv. i papir, ind., dokine i da se
uprava đecentralizira. Deviza je bila: In­
dustriju bliže sirovini, upravu bliže indu­
striji! Kreiralo se preko 100 regionalnih
tzv. Narodnih privrednih savjeta (s o vn a r h o z a ) čime se htjelo upravu razlabaviti a birokratizam obuzdati.
Osnovani Centralni sovnarhoz podre­
đen je Komitetu za planiranje (G o s p 1 a n)
u Moskvi. Centralno planiranje i kontrola
još uvijek su jezgra sovj. sistema, mada je
provođenje decentralizirano.
Uslijed stvaranja sovnarhoza 1957. g.
likvidiralo se bezbroj organizacija za ispo­
ruku drva i time koncentrirala uprava.
Prema podacima zamj. ministra drv. ind.
RSFSR S u d n i c y n a sada otpada na
sovnarhoze RSFSR 80% isporuka drva i
79% na proizvodnju rezane građe, a prije
te reforme bili su ti procenti 60 i 26. Prelazom na decentralizaciju uprave mogao je
znatan broj inžinjera i tehničara iz cen­
tralnih i lokalnih uprava prijeći u pogone.
Dalja saopćenja tvrđe, da je inicijativom
lokalnih organa bila omogućena veća pro­
izvodnja drva i povišena produktivnost
rada.
I pored toga što su se pokazali uspjesi
reforme iz 1957. g. ipak se nije mogla ot­
kloniti rasparčanost u industriji isporuka
drva uslijed bezbroja organizacija drvo­
sječa. Razna ministarstva i ustanove cen­
tralnih i lokalnih uprava održavali su i
dalje svoje pogone koji su često eksten­
zivno i rasipnički gospodarili šumama. J e ­
dan od glavnih uzroka takvog stanja, pre­
ma shvaćanju vodećih sovjetskih stru­
čnjaka, bio je u tom, što je manjkao jedin­
stven tačno usmjeren sistem uprave u šu­
marstvu i dtvar. industriji. To su bila
uvijek dva rivala.
Drvarska su poduzeća bivala za najrazličitije propuste i greške veoma strogo
kažnjavana i to: za nedovoljne količine
isporuka drva, za omaške u eksploataciji,
za neiskorištene željezničke vagone, za pre­
koračenje roka za predaju dobitka i td.
Kao primjer za novčane kazne name­
tnute pogonima, navest ćemo slučaj sa dr­
varskim Kombinatom Kostromskim (Sje­
verno područje), kako to iznosi Les. promyšl. od 29. okt. 1959:
Nakon dovršenja eksploatacije tre(ba
predati šumariji sječinu očišćenu od svih
otpadaka. Direktor je lespromhoza, radi
uštede na radnoj snazi, odlučio da se otpaci
spale. Ali to je, po novim propisima, radi
opasnosti požara, strogo zabranjeno. Kona­
čno je lespromhoz morao platiti znatne
novčane kazne šumskoj upravi radi pre­
visokih panjeva i Spaljivanja otpadaka.
»Glavno je da plan bude ispunjen, a ostali
grijesi već će se oprostiti«, rekao je dire­
ktor, a »novčane kazne i onako plaća dr­
žava«. Ukupno je drvarski taj kombinat
za 1/2 godine izdao za novčane ikazne i ne­
produktivne troškove 3,8 miliona rubalja.
Naročito visoke, milijunske kazne, pla­
ćaju fabrike celuloze radi zagađivanja vo­
da izluživanjem. U industrijskim se pogo­
nima sve više proširuje borba za štednju
i za ograničavanje neproduktivnih izda­
taka, pa se i s obzirom na to očekuje pro­
mjena na bolje.
Odvajanje eksploatacije od šumoprivrede, imalo je u svoje vrijeme veliko na­
čelno značenje. To se tumači time, da su
u posljednje vrijeme znatno porasli za­
daci šum. planiranja, uređivanja šuma po­
moću aerofotogrametrije, pomlađivanja šu­
ma, melioracija 'i zaštite, a i na upravljanje
šumama stavljaju se mnogo veći zadaci
nego prije.
Stručnjaci smatraju da je sjedinjavanje
leshoza i lespromhoza moguće samo pri
intenzivnom gospodarenju u područjima
oskudnim na drvu. (K r e s c i kod Moskve
je primjerni lespromhoz, koji je taj ideal
ostvario). Zastupnici drvarske industrije
traže »rušenje barijera« i žele j e d n o g
gospodara u šumi.
Prema njihovom mišljenju, leshozi bi
trebali da budu podređeni lespromhozima.
Obrazlažu to time, da će potreba drva sve
više rasti i da će se ubuduće godišnje
sjeći 3 miliona ha šuma, a da se te goletne
površine pošume, potrebna je tehnički do­
bro opremljena organizacija, kao što je
ona, koja već godinama postoji u drvarskoj
industriji. Osim toga stručni radnici les­
promhoza imaju članove obitelji, koji žive
u šumskim naseljima, pa mogu vršiti pošumljavanja i melioracijske radove, a tako
i čuvanje šuma bez ikakve druge radne
snage sa strane.
Jaz između drv. ind. produbljuje se još
i time, što nema jedinstvenog plana koji bi
zacrtao budući razvitak. Ministarstvo dr­
varske industrije koje je 1957. godine do­
kinuto izradilo je doduše opći plan otvararanja zabačenih i udaljenih šuma za sva
područja, ali manjkaju prijedlozi organi­
zacije zaštite šuma i za bolje iskorištava­
nje i pomlađivanje.
Dosadašnje je iskustvo pokazalo, da i
koncentracija čitavog šum. fonda u ruka­
ma Ministarstva poljoprivrede ne unapre­
đuje žumciprivređu. Šumari koji rade u
leshožima često se postavljaju da vrše dru­
gorazredne formalne funkcije kontrole o
djelovanju eksploatacije, da predaju naro­
du livade na košenje i td. Leshozi i šuma­
rije jedva da raspolažu modernom tehni­
čkom opremom.
Stanovište šumske
uprave
Nasuprot prijedloga zastupnika drvar­
ske industrije, predstavnici šumoprivrede
(V. Cepljajev, B. Perepečin i dr.) kažu
slijedeće (v. Les. Hbz. 1959., 12):
Dokazano je, da šume Sovj. Sav. pored
privrednog značenja, treba da vrše visoke
funkcije javnog interesa zemlje. Tokom
40 god. sovjetske vlasti i pored najvećih
teškoća, ipak je uspjelo poeumiti 8,5 mili­
ona ha što sadnjom, što sjetvom, a na 5,3
miliona ha poduzete su mjere za poboljša­
nje pr'rođnog pomlađenja (rahljenje tla
i dr.). Već sada pretežu površine pod šum­
skim kulturama nad onim čistih sječa u
Bjeilorusiji, Estoniji, Latviji. Litvi i u Cen­
tralnom području i Privolžju. Osobito se
uspješno razvilo pošumljavanje zaštitnih
pojaseva u sušnima predjelima. Površina
isušenih močvarnih šuma, poduzete mjere
njege, zaštite od požara i štetočina, u po­
rastu su.
Pored tog očevidnog napretka, postoje
i veliki nedostaci. Godišnje se sječine po­
mlađuju samo upola, 250 hiljada ha u m ­
jetno se pošumijuje, tako da mnoge sto­
tine hiljada ha propadaju s obzirom na
337
prirast. Dublji su razlozi u tom, što ek­
sploatacija radi na principu: »iza nas po­
top!«. Zato šumoprivreda smatra pogre­
šnim da se šumarske funkcije prepuste
drvarskoj industriji. I oni doduše misle
da treba biti samo jedan gospodar, ali taj
mora biti samo šumarska uprava po čijem
će se propisima gospodariti i provoditi
kontrola. Velika raznolikost šuma Sov.
Sav. traži različit način poslovanja u rje­
šavanju organizacijskih i upravnih pita­
nja, već prema tome, da li se radi o rajoni­
ma oskudnim ili bogatim šumama. I šu­
me Sjevera, Urala i Sibirije moraju biti
pod upravom šumarstva, da bi se osigu­
rala potrajnost u opskrbi zemlje drvom.
Nije uzalud 1919 Lenjin proglasio šume
»narodnim dobrom« i zabranio njihovu po­
djelu na grupe interesenata ili na privre­
dne grupe.
4. Nova reforma šumarske uprave
Navedeni sukobi o kompetencijama iz­
među drvarske industrije i organa uprave
u šumarstvu dokrajčeni su ukazom Min.
poljoprivrede SSSR od 28. aug. 1959. god.
Min. poljoprivrede izričito primjećuje, da
gospodarenje u šumama RSFSR ne zado­
voljava. Naročito je zamjera, što su se du­
go vremena iskorišeavale uglavnom samo
šume u evropskom dijelu RSFSR, a to je
dovelo do očitog iscrpljenja drvnih zaliha
u centralnim rajonima republike. Pošumljavanje je obavljeno vrlo oskudno, pa
se zato nepomlađene površine stalno po­
većavaju. Osim toga šume stradavaju od
požara i štetnika. Drvarsko industrijska
poduzeća neracionalno iskorišćuju dozna­
čene površine. Naročito se ističu kolhozi:
prekoračuju doznačeni etat, a sječine osta­
ju gole. Smatra se da bi i drvarska podu­
zeća trebala da doprinesu sredstva i sna­
ge za pomlađivanje i za druge šumoprivredne zadatke.
Budući da šume RSFSR zauzimaju 95'°/o
svih šum. površina SSSR i imaju opće zna­
čenje za cijelu zemlju, došlo je vrijeme
da se upravne funkcije u tim šumama
koncentriraju u jednom organu, pa je na­
ređeno :
1. Pri Savjetu ministara RSFSR kreira
se Glavna uprava za šumarstvo i zaštitu,
šuma (Glavleshoz) da vodi gospodarenje
sa šumama čitave republike, bez obzira na
dosadašnje korisnike kao i za ostvarenje
kontrole i inspekcijskih, odnosno drvar­
skih radova.
2. U godišnjim planovima iza 1960. g.
treba predvidjeti znatno proširenje pomla­
338
đivanja i zaštite šuma. Kontrola nad iz­
vršenjem tih planova nije ništa manje va­
žna od kontrole nad izvršenjem isporuke
drveta. Tim je pošumljavanje uizakonjeno.
3. Ukaz Min. poljoprivrede SSSR veže
i nadležna ministarstva odnosno šum. up­
rave ostalih republika.
Isto se tako počevši sa 1960. g. ima p o ­
stupati (planovi uzgajanja šume po važno­
sti jednakih isporukama drvnih masa) i
sa šumama, koje siu predane Privrednim
savjetima na iskorištavanje. Time će početi
nova era u sovjetskom šumarstvu. Šuma­
rija postaje osnovna ćelija za provedbu
šumoprivrednih zadataka.
Kreiranjem samostalne Glavne uprave
za šumoprivređu i zaštitu šuma pri Min.
savjetu RSFSR, Glavna se šum. uprava
Ministarstva poljoprivrede kao i provin­
cijske šum. uprave preinačuju prema no­
vim smjernicama.
Pri privrednim savjetima, kojima je
zadatak da vode šumoprivređu i drv. ind.
u područjima bogatim šumom, osnivaju
se samostalni inspektorati za šumarstvo i
zaštitu, a podređen im je niz šumarskih
i šumsko-tehničkih zavoda.
Ima izgleda, da šumarstvu, koje je do­
sada bilo maćuhinski tretirano, sviću bo­
lji dani, naročito,, jer je važnost planova
pomlađivanja zakonom izjednačena s onom
koja se pridaje isporukama drvnih masa.
D. Knežević
P r e m a : D r E. B u c h h o l z :
Die
Holzind. d e r S o w j e t u n i o n . 1961.
Waldw.
u,
L a u s i , D., P o l d i n i , L.: Vegeta­
cija predjela tršćanskog primorja (II paesaggio vegetale đella costiera triestina).
Bolletino đella Societa ađriatica đi scienze
Trieste. L II (II). pp. 87—146. Trieste, 1963.
U radu su autori Lausi i Poldini iznijeli
pregled vegetacija područja Tršćanskog
primorja, koje zaprema usku traku dugu
20 km između Devina i Trsta u smjeru
NW -SE, Vrlo su dobri podaci o klimi,
gdje se navode podaci za period od 1841—
1961. Tako npr. prosječna je temperatura
najtoplijeg mjeseca 24.04*C i najhladnijeg
4.59°C, odnosno prosječna godišnja 19.45°C.
Prosječna maksimalna temperatura u julu
27.60»C i minimalna 2.9°C (januar). God.šnji prosjek oborina (1841—1960.) iznosi
1079.7 mm, odnosno po godišnjim dobama
(prosjek): zima 197.6 mm, proljeće 246.4
mm, ljeto 268.7 mm i jesen 367.0 mm. U
cjelini klima je subhumidna, a prema
Thornwaite-u je manjak vode u ljetu.
Tlo u ovom primorju je izmjenjena cr­
venica, koja se je zadržala između stijena.
Crvenica ima crvenkasto-smeđi horizont, a
pH = 6.6 i crvenkasto smeđi A»—B sloj.
Geološka podloga je krečnjak.
Prema sveukupnosti stanišnih faktora
razlikuju se tri skupine vegetacije: I. Ve­
getacija stijena sa dvije asocijacije: Cam­
panuleto — Centrauretum kartschianae i
Saturejo -Euphorbietum wulfenii, II. Ve­
getacija urušenih staništa sa Salvieto -Euphorhietum fragiferae i III. Mediteranska
makija s šumom Orneto -Quercetum ilicis.
I. Vegetacija stijena je pionirska vege­
tacija i pripada svezi Centauro-Campanulion, odnosno reda Asplenietalia glandulosi. Prva asocijacija Campanuleto -Cen­
taureetum kartschianae dolazi na golim
stijenama. Srodna je našoj Campanuleto
-Centaureetuim dalmaticae H -ic. Karakte­
ristične su vrste tršćanske asocijacije: Centaurea kartschiana (endem) i Cheinanthus
cheiri. Sa velikom frekvencijom dolaze:
Crithmum maritimum, Parietaria ramiflora, Agropyrum litorale, Silene angustifolia. U ovoj zajednici prevladavaju hemikriptofti i hamefiti (7tf°/o). Druga asocija­
cija stijena je Saturejo — Euphorbietum
wulfenii dolazi na južnim ekspozicijama s
250—300 m nadmorske visine (stijene). Kao
i kod predhodne i ovdje prevladavaju hemikriptofiti i hamefiti. Karakteristična
vrsta asocijacija je Euphorbia wulfenii.
Vrlo je raširena Satureja thymofolia.
II. Vegetacija urušenih staništa (točila)
s jednom asocijacijom: Salvieto - Euphor­
bietum fragiferae, koja je pretežna zajed­
nica između eumediteranske i submediteransko — montane Seslerieto -Ostryetum.
Karakteristične su vrste ove asocijacije
Salvia officinalis, Euphorbia fragifera. Teucrium flavum, te diferencijalne Stippa
pennata i Allium sphaerocephalum. Dijeli
se u dvije subsocijacije: 1) alyssetosum sa
karakterističnim vrstama Alyssum montanum, Scabiosa gramuntia i Campanula sibirica. Ova subasocijacija dolazi na već
degradiranim stijenama i 2) stipetosum či­
ni prelaz Cariceto — Centaureetum rupestris (pašnjak) sa karakterističnim vrstama
Štipa pennata i Allium spaerocephalium.
Subasocijacija stipetosum je zastupan s
dvije varijante: Euphorbia wulfenii (suša)
varijanta i Carex humilis (kraška varijan­
ta). Tla pod ovom vegetacijom su alkalna,
u ljeti maksimalno zagrijavana (suha). Kao
životni oblici prevladavaju hamefiti.
III. Mediteranska makija sa šumom
Orneto — Quercetum ilicis. sa karakteri­
stičnim vrstama sveze: Quercus ilex, As­
paragus acut : folius, Pistacia tereibiinthus,
Lonicera etrusca, Phillyrea latifolia, Rus­
cus aculeatus, Viola scotophylla. U Trš­
ćanskom Primorju progresija vegetacija
polazi od tri inicijalne zajednice: a) Halofitne (Crithmum), b) Stijena (Campanu­
leto — Centaureetum kartschianae i Satu­
rejo — Euphorbietum wulfenii) i c) Točila
(Salvieto — Euphorbietum fragiferae) te
preko stadija: Pistacia terebiwthus i Cotinus, do klimaksa vegetacije tj. do eume­
diteranske šume. Orneto — Quercetum ili—
c's cotinetosum Tršćanska šuma crnike
(Quercus ilex) je zastupana s subasocijacijom: cotinetosum, koju karakteriziraju
diferencijalne vrste: Cotinus coggygria,
Acer monspesulanum i Rhamnus rupestris.
Ova šuma sadrži 25.5% drveća (fanerofita)
i sa 49Vo eumediteranskih i 35°/o ilirskih
vrsta.
Temperatura zraka i tla je pod Orneto
-Quercetum ilicis uvijek veća nego pod
Seslerieto -Ostryetum. Ozmotski tlak kroz
8 mjeseci u tršćanskoj mediteranskoj šumi
je znatno niži, nego u istovrsnoj šumi po
podacima Waltera i Biraun-Blanqueta. Ovo
se tumači dvjema činjenicama. Prvo u
tršćanskoj mediteranskoj šumi su oslab­
ljeni mediteranski uticaji, a drugo blizina
mora uvjetuje povišeni ozmotski pritisak.
Dr Josip Kovačević
339
c^ekcalozi
PROF. DR IVO HORVAT
Dne 23. IV 1963. umro je jedan od naj­
većih hrvatskih i jugoslavenskih učenjaka,
jedan od vodećih fitocenologa u Evropi,
prof, dr Ivo Horvat. Cijeli svoj život, svo­
ju izvanrednu intelegenciju i radnu spo­
sobnost, upornost i entuzijazam, posvetio
je proučavanju biljnog pokrova. Koristeći
se najsuvremenijim naučnim metodama
kroz desetke godina u brojnim publikaci­
jama otkrio nam je jedan novi svijet. Nje­
gove ideje utjecale su na razvoj ne samo
fitosociologije, nego i na cijeli niz drugih
naučnih oblasti, na razvoj intermediarnih
naučnih disciplina, na nova shvaćanja u
šumarstvu i njihovu provedbu u život.
Naše šumarstvo zadužio je uvelike jer
je dugogodišnjim istraživanjem izgradio
jasan i logičan pregled tipova naših šuma
i dao opis njihove građe, prošlosti, rasprostranjenja i životnih prilika. Shvaćajući
340
ih kao prirodoznanstvene objekte, koji se
moraju istraživati prije svega prirodoznansvenim metodama, postavio je prakticizmom i utilitarizmom opterećene biološke
discipline šumarstva predratnog perioda
na naučnu osnovu. Brojnim raspravama u
Šumarskom listu, predavanjima u Šumar­
skom društvu, neposrednom suradnjom sa
brojnim istaknutim šumarskim stručnja­
cima i znanstvenim radnicima neprekidno
je doprinosio razvoju šumarske nauke.
Mlađim generacijama šamara bio je veliki
učitelj. Svoje ogromno znanje, snagu svo­
jih uvjerenja, pregršt izvanrednih ideja,
nadahnuće i živu riječ velikog predavača,
biblioteku neprocjenjive vrijednosti, sta­
vio je svima na raspolaganje podticajući
nas na rad i nova inventivnija istraživa­
nja. Uvijek su, u svako doba, njegov in­
stitut, njegov dom i njegovo srce bili ot­
voreni.
Prof .dr Ivo Horvat rođen je dne 7. X
1897. u Dubravici u Hrvatskom Zagorju.
Filozofski fakultet završio je u Zagrebu.
God. 1920. promoviran je na čast doktora
filozofije iz naučne discipline botanike. Do
svoje prerane smrti neprekidno radi na
Zagrebačkom sveučilištu, najprije na Filo­
zofskom, zatim na Prirodoslovnom, te Ve­
terinarskom fakultetu. Bio je redovni pro­
fesor Veterinarskog fakulteta, Redovni na­
učni suradnik i Predstojnik Odjela za geobotaniku i vegetacijsku kartu Instituta za
botaniku Zagrebačkog Sveučilišta, Pred­
sjednik Odbora kod Saveznog savjeta za
naučni rad u Beogradu za vegetacijsku
kartu Jugoslavije, Clan Internacionalne
komisije za izradu vegetacijske karte Ev­
rope, Clan Suizdavačkog odbora internaci­
onalnog časopisa »Vegetatio« u Den Haag
i »Excerpta botanica« u Stuttgartu i Clan
»Deutsche Botanische Gesellschaft« u Ber­
linu, »L'association internationale de phytosociolog'e« u Montpellieru. Rukovodio je
izradom brojnih doktorskih disertacija svih
jugoslavenskih univerzitetskih centara, ocjenjivao haibilitacijske radnje i radove
naučnih suradnika, predavao na sveučiliš­
tima u Krakovu, Beču, Halle'Saale, Ham­
burgu i Zürichu. Predsjedavao je brojnim
internacionalnim i domaćim kongresima, i
bio u s t a l n o m k o n t a k t u sa svim
i m e n i m a biološke n a u k e .
velikim
Č e t r d e s e t godina svog i n t e n z i v n o g i
plodnog r a d a p o s v e t i o j e biljnosociološkim
i s t r a ž i v a n j i m a n a š e zemlje i B a l k a n a . P r i
t o m se već u p o č e t k u s v o g r a d a opredjelio
za ideje i m e t o d e r a d a c i r i š k o - m o n p e l j e š k e škole, k o j a je pod v o d s t v o m njegovog
p r i j a t e l j a J. B r a u n - B l a n q u e t a
doživjela
d a n a s opće p r i z n a n j e i osvojila s v e k o n t i ­
nente.. S v o j i m s h v a ć a n j i m a ostao j e u v i j e k
dosljedan. S v a k i n o v i j i r a d bio j e n a d o ­
g r a d n j a ranijih. Objavio je 80 n a u č n i h
r a s r p a v a , a najveći i n a j v r j e d n i j i dio os­
t a o j e nažalost n e o b j a v l j e n . Od r a d o v a koji
su od n e p o s r e d n i j e g značenja za š u m a r s t v o
treba spomenuti:
1. O vegetaciji Plješivice u Lici. G e o ­
grafski vesnik, p p . 113—123. L j u b l j a ­
n a 1925.
2. P r e g l e d š u m s k e vegetacije u H r v a t ­
skoj ( A p e r c u de la v e g e t a t i o n sy'lvestre
en Croatie.), Š u m a r s k i list. p p . 337—
344. Z a g r e b , 1937.
3. Biljnosociološka i s t r a ž i v a n j a š u m a u.
H r v a t s k o j . Glas. za šum. p o k u s e , b r .
6. p p . 127—279. Z a g r e b , 1938.
4. Die P f l a n z e n w e l t K r o a t i e n s (Ein Blick
auf die F l o r a u n d Vegetation). H r v . izd.
b i b l . zavod, p p . 1—22. Z a g r e b , 1942.
5. Biljni svijet H r v a t s k e . Zemljopis H r ­
v a t s k e , p p . 1—101. Z a g r e b 1942.
6. Š u m s k e z a d r u g e J u g o s l a v i j e . Š u m a r s k i
p r i r u č n i k I. p p . 583—611, Z a g r e b , 1946.
7. Biljne z a d r u g e p l a n i n s k i h p a š n j a k a .
Š u m a r s k i p r i r u č n i k I I . pp. 1132—1144.
Z a g r e b , 1946.
8. I s t r a ž ; v a n j a
i kartiranje
vegetacije
planinskog skupa Risnjaka i Snježnika. ( E x p l o r a t i o n et r e p r e s e n t a t i o n c a r t o g r a p h i q u e d e la v e g e t a t i o n du massif
m o n t a g n e u s de R i s n j a k e t de Snježnik.) Š u m . list 74, pp. 1—22. Z a g r e b ,
1950.
9. I s t r a ž i v a n j e i k a r t i r a n j e p r i m o r s k i h ob r o n a k a H r v a t s k e i p o d r u č j a izvora
K u p e . ( E x p l o r a t i o n et d r e s s a d e des c a r ­
tes de la v e g e t a t i o n des v e r s a n t s m e r i d i o n a u x de la Croatie occidentale et
de la c o n t r e e d e la source d e la K u p a .
Š u m . list 75. p p . 221—235. Z a g r e b 1951.
10. Obrazloženje prijedloga za p r o g l a š e n j e
R i s n j a k a n a r o d n i m p a r k o m . (Proposi­
tion c o n c e r n a n t la d e c l a r a t i o n d u R i s ­
n j a k c o m m e p a r e national.) G l a s . Biol,
sekcije H r v . P r i r o d , d r u š t v a 4—6. 1950.
do 1952., p p . 209—221. Z a g r e b , 1953.
11. I s t r a ž i v a n j a vegetacije J u g o s l a v i j e i
njezino z n a č e n j e za z n a n o s t i život n a ­
roda. (Die V e g e t a t i o n s f o r s c h u n g J u g o ­
s l a w i e n s u n d i h r e B e d e u t u n g für d i e
Wissenschaft u n d das L e b e n des V o l ­
kes). Glas. Biol. sekcije H r v . P r i r o d ,
d r u š t v a , p p . 11—23. Z a g r e b , 1955.
12. Vegetacija p o n i k a v a - prilog geografiji
K r š a . (Die V e g e t a t i o n d e r K a r s t d o l i n e n - ein B e i t r a g z u r G e o g r a p h i e des
Karstes.) Geograf, vjesnik 14—15, p p .
1—25, Z a g r e b , 1954.
13. P f l a n z e n g e o g r a p h i s c h e G l i e d e r u n g S ü ­
d o s t e u r o p a s . Vegetatio, Vol. V—VI, p p .
434—447, D e n H a a g , 1954.
14. O s a m godina i s t r a ž i v a n j a i k a r t i r a n j a
vegetacije G o r s k o g K o t a r a i H r v a t s k o g
Primorja. (Durchforschung und K a r tierun d e r Vegetation Südostkroatiens
d u r c h a c h t J a h r e . ) Š u m . List 79, p p .
412—422. Z a g r e b 1955.
15. Z a n i m l j i v nalaz s a m o n i k l e b o r o v e š u ­
m e pod O b r u č e m . (Ein i n t e r e s s a n t e r
F ö h r e n w a l d im Obruč-Massiv.) Biol,
glas. 9, pp. 43—50. Zagreb, 1956.
16. T a n n e n w ä l d e r K r o a t i e n s im p f a n z e n soziologischen u n d forstlichen Z u s a m ­
m e n h a n g . Schweiz. Zeitschr. f. F o r s t ­
w e s e n , 108, p p . 1—27. Z ü r i c h , 1957.
17. L a u b w e r f e n d e E i c h e n z o n e n S ü d o s t e u dopas in pflanzensozilogischer, k l i m a ­
tischer und bodenkundlicher Betrach­
t u n g . A n g e w a n d t e Pflanzensoziologie
15, pp. 50—62. S t o l z e n a u - W e s e r , 1958.
18. Prilog p o z n a v a n j u b o r o v i h i s m r e k o vih š u m a Male K a p e l e . (Ein B e i t r a g
z u r K e n n t n i s d e r r e l i k t e n Kiefer - u n d
F i c h t e n w ä l d e r d e r M a l a K a p e l a in
Kroatien.) S u m . list 82, p p . 225—250.
Z a g r e b , 1958.
19. S i s t e m a t s k i odnosi termofilnih h r a s t o ­
vih i b o r o v i h š u m a J u g o i s t o č n e E v r o ­
pe. ( W ä r m e l i e b e n d e E i c h e n u n d K i e ­
f e r n w ä l d e r S ü d o s t e u r o p a s in s y s t e m a ­
tischer B e t r a c h t u n g . (Biol. Glas. H r v .
P r i r o d , d r u š t v a 12, p p . 1—40. Z a g r e b ,
1959.
20. P o t r e b a i značenje p r e g l e d n e v e g e t a cijske k a r t e J u g o s l a v i j e . (Die N o t w e n ­
digkeit u n d die B e d e u t u n g einer V e ­
g e t a t i o n s k a r t e J u g o s l a w i e n s . (Biol. gl.
H r v . P r i r o d , d r u š t v a 12, pp. 135—138.
Z a g r e b , 1959.
21. L e i t e n d e G e s i c h t u n k t e zu einer p f l a n soziologischen
Gliederung Europas.
Mitt. Florist.-soziol. A r b e i t s g e m . S t o l z e n a u / W e s e r , 1960.
22. Die P f l a n z e n w e l t der K a r s t - P o n i k v e n eine
besondere
Vegetationserschei-
341
n u n g . P h y t o n , Vol. 9, p p . 268—283.
Graz, 1961.
23. Die G r e n z e d e r m e d i t e r r a n e n u n d m i t ­
t e l e u r o p ä i s c h e n V e g e t a t i o n in S ü d o s t e u r o p a im L i c h t e n e u e r pflanzensozio­
logischer F o r s c h u n g e n . Ber. d. D e u t s c h .
Bot. Gesell. L X X V , 3, p p . 91—104. 1962.
24. Biljnogeografski položaj i r a š č l a n j e n o s t L i k e i K r b a v e . (Pflanzensoziolo­
gische S t e l l u n g u n d G l i e d e r u n g v o n
L i k a u n d K r b a v a in K r o a t i e n . (Acta
B o t a n i c a Croatica, vol. X X / X X L , p p .
233—242. Z a g r e b , 1962.
25. Die V e g e t a t i o n S ü d o s t e u r o p a s in k l i ­
matischen und bodenkundlichem Zus a m m e n k a n g . Mitt. d. Ö s t e r r e i c h . G e o ­
g r a p h i s c h e n Gesell. Bd. 104, I/II, p p .
136—160. 1962.
Od p o s e b n i h djela t r e b a s p o m e n u t i :
1. N a u k a o b i l j n i m z a j e d n i c a m a . Str. 1—
434, sa 48 t a b e l a i 2 v e g e t a c i j s k e k a r t e .
Z a g r e b , 1949.
2. Š u m s k e zajednice J u g o s l a v i j e . 2. izd.,
str. 1—65, s 1 veget. k a r t o m u prilogu.
Z a g r e b , 1950.
3. P r i r u č n i k za tipološko istraživanja
k a r t i r a n j e vegetacije. Str. 1—87. (U z,
jednici sa S. H o r v a t i ć e m , H. E m o m ,
G. T o m a ž i ć e m i M. G r a č a n i n o m ) . Z a ­
greb, 1950.
4. Vegetacija p l a n i n a z a p a d n e H r v a t s k e .
(La v e g e t a t i o n des m o n t a g n e s de la
C r o a t i e d' Ouest.) (U p o s e b n o m p r i l o g u
4 k a r t e b i l j n i h zajednica sekcije S u š a k
l b , l d , 2a i 2c) (Avec 4 c a r t e s des
g r o u p e m e n t s v e g e t a u x d e la section
S u š a k ) Str. 1—179, J A Z U , Z a g r e b , 1962.
5. Š u m s k e z a j e d n i c e J u g o s l a v i j e . I I I iz­
d a n j e (kao posebni otisak Š u m a r s k e
enciklopedije).
Od b r o j n i h s t r u č n i h r a d o v a t r e b a spo->
menuti:
»Biologija drveća«, Š u m a r s k i p r i r u č n i k
I, Z a g r e b , 1946.
( K o m p l e t n i bibliografski podaci o r a d u
Prof. d r I v e H o r v a t a biti će p u b l i c i r a n i u
Biološkom G l a s n i k u ) .
Prof. d r 1. H o r v a t uz G. Bečka i L. A d a m o v l ć a klasik j e n a u k e o vegetaciji B a l ­
k a n a . Nažalost njegovo veliko životno d j e ­
lo o vegetaciji j u g o i s t o č n e E v r o p e , čiji j e
I dio p r i r e đ e n za š t a m p u , ostati će n e d o ­
v r š e n . T i m e j e n a u c i z a d a n težak i n e n a ­
doknadiv gubitak.
Prof. H o r v a t b i o je istinski veliki č o v ­
jek; j e d n o s t a v a n , s k r o m a n i n e p o s r e d a n ,
u v i j e k s p r e m a n za dosjetku, u v i j e k s p r e ­
m a n za s v a k o g n a ć i lijepu riječ, iskonski
p o š t e n , č v r s t a i n e s a l o m l j i v a značaja, n e r a s k i d i v o vezan sa svojom zemljom i n a ­
rodom, i z v a n r e d n o p r o d o r n e inteligencije
i velike n a o b r a z b e , n e i s c r p n o g r a d n o g e l a ­
n a i ljubavi p r e m a p r i r o d i . P r o š a v š i k r o z
sve b u r e i tegobe našeg stoljeća, n e ­
b r o j e n a i s k u š e n j a i r a z o č a r a n j a , prof. H o r ­
v a t ostao j e u v i j e k u z o r a n i n t e l e k t u a l a c ,
p r e d a n i n a u č n i r a d n i k koji je sve svoje
v r i j e m e posvetio i s t r a ž i v a l a č k o m r a d u .
Prof. d r I v o H o r v a t bio je n a š , bio j e
šumar. Njegovom p r e r a n o m smrću š u m a r ­
ska je n a u k a izgubila j e d n o g od svojih
najvećih ljudi. O n i m a koji su imali sreću
p o z n a v a t i ga, o s t a t i će u v i j e k n e z a b o r a v a n
uzor. O n i k o j i b u d u čitali njegova djela
ostat će p r e s e n e ć e n i obiminošću n j e g o v a
opusa, istinitošću i ljepotom njegove r i ­
ječi.
S l a v a prof, d r Ivi H o r v a t u !
D r V. G l a v a č
IVO H O R V A T ČOVJEK I UČENJAK*
Poslije k r a ć e g bolovanja 22. t r a v n j a ove
g o d i n e u m r o je u Z a g r e b u Ivo Horvat, j e ­
d a n od vodećih s v j e t s k i h u č e n j a k a n a p o ­
d r u č j u biljne sociologije. P r e m a njegovim
k o n c e p c i j a m a d a n a s se u svijetu v r š e i s ­
t r a ž i v a n j a k a k v a je u p r a v o on u z o r n o iz­
v r š i o u velikom djelu n a š e domovine. D o ­
živio j e visoko p r i z n a n j e kojim ga j e odli­
k o v a o O d b o r fonda za n a g r a đ i v a n j e n a u ­
č n i h r a d n i k a Socijalist'čke r e p u b l i k e H r v a * U emisiji Radio Z a g r e b a : »Veliki
ljudi i n j i h o v a djela« 16. VII 1963. s p i k e r
j e pročitao ovaj n e k r o l o g .
342
tske, dodijelivši m u za n a u č n i r a d visoku
n a g r a d u »Riuđer Bošković«. Ali t o m p r i ­
likom kao da se poigrala s u d b i n a : 25 t r a v ­
nja, p r i j e p o d n e n a g r a đ e n i m a su bile p r e ­
d a n e d i p l o m e , p l a k e t e i rješenja o n a g r a d i ,
a profesor I v o H o r v a t istog je d a n a poslije
podne sahranjen.
R o đ e n j e 7. Y 1897. u Čazmi, a o d r a s t a o
u H r v a t s k o m Zagorju, s t u d i r a o j e Ivo H o r ­
vat, n a k o n z a v r š e n e K l a s i č n e gimnazije,
p r i r o d n e n a u k e n a filozofskom f a k u l t e t u
u Z a g r e b u . 1920 p r o m o v i r a n je n a čast d o ­
k t o r a iz n a u č n o g p o d r u č j a b o t a n i k e a u s k o ­
ro je položio i profesorski ispit iz p r i r o -
dnih nauka i geografije. Od godine 1920.
do 1945. neprekidno je službovao u Bo­
taničkom institutu Filozofskog fakultete
u Zagrebu, vršeći funkcije asistenta, do­
centa, izvanrednog d redovitog profesora,
a u godinama između 1939 i 1945. bio je
predstojnik Botaničkog instituta i Bota­
ničkog vrta. Život je završio kao redoviti
profesor botanike na Veterinarskom fakul­
tetu a Zagrebu.
U toku svoga naučnog rada, a to znači
preko 40 godina, vršio je Ivo Horvat stal­
no i neumorno terenska istraživanja i to
najprije u Hrvatskoj, na svojoj najmili­
joj planini Velebitu, a onda i dalje u Bosni,
Hercegovini, u Srbiji, Crnoj Gori i Make­
doniji. Istraživao je vegetaciju u Bugar­
skoj, Poljskoj i Grčkoj Tokom svojih stal­
nih dugotrajnih napora postao je -odličan
poznavalac balkanske vegetacije, pa je u
tom pogledu bio svakako prvi na svijetu.
U svojim se vegetacijskini istraživanji­
m a Ivo Horvat opredijelio za takozvana
fitocenološka istraživanja prema idejama
danas općenito priznajte iskale Zürich—
Montpellier — koje će znatno nadograditi.
Toj je školi ostao vjeran do smrti. Njegova
je zasluga da se dainas teme smjeru prikla­
njaju svi jugoslovenski fitocenolozi koji
su znatnim dijelom izišli baš iz škole Ive
Horvata. Tim je istraživanjima najviše do­
bilo šumarstvo, jer su šume uz plan-inske
rudine bile glavni predmet Horvatovih is­
traživanja. Šumske zajednice koje je opi­
sao i detaljno istražio predstavljaju temelj
za sva ostala suvremena istraživanja pri­
mijenjenog karaktera. Upravo preko ta­
kvih se istraživanja profesor Horvat naj­
bliže povezao sa praksom. Njima je stekao
najviše pristaša među šumarima koji su
zahvaljujući istraživanjima šuma u fitocenološkom pogledu mogli pristupiti rje­
šavanju vrlo složenih problema čisto šu­
marskog karaktera. Danas je svakom šu­
maru jasno, zahvaljujući upravo profe­
soru Horvatu, od kolike je važnosti za mo­
derno gospodarenje i iskorišćavanje šuma
poznavanje biljnih zajednica, pogotovo onih koje su kod nas klimatski uvjetovane
i konačne.
No što je u stvari nauka o biljnim za­
jednicama, sociologija bilja odnosno fitosociologija, što je njen predmet?! Tačno
prije tri godine postavili smo to isto pi­
tanje profesoru Ivi Horvatu.
Predmet istraživanja fitosociologije ;li
fitocenologije jesu biljne zajednice ili fitocenoze sastavljene od velikog broja ra­
zličitih biljnih i životinjskih vrsta U pri­
rodi postoje naime osim pojedinih bića.
biljaka i životinja, koja su predmet istra­
živanja u užem smislu, visokoorganizirane
životne zajednice ili biocenoze. Takve su
biocenoze na primjer šume, šikare, livade,
cretovi, kamenjare i druge vegetacijske
jedinice. U tim biocenozama žive prostor­
no i po međusobnim odnosima povezana
živa bića, biljke i životinje. Među njima
postoje međusobni odnosi koji se očituju
u borbi za iskorišćavanje prostora, svjetla
i hrane, te u povezanosti njihovih rasplo­
dnih odnosa. Naročita je uska povezanost
biocenoza u hranidbi. Zelene biljke su pro­
izvođači (producenti) orggnafeih spojeva.
Pomoću sunčeve energije sastavljaju one
iz jednostavnih elemenata visokomolekularne spojeve, te vrše u biocenozi temeljnu
funkciju organske sinteze, a s tim u vezi
opskrbljivanje svih ostalih živih bića. Na­
suprot ovim proizvođačima nalazi se gole­
mo mnoštvo potrošača (konzumenata) sa­
stavljeno od heterotrofnih biljaka i brojnih
životinjskih vrsta. Potrošači troše hranjive
tvari, ali ih potpuno ne rastvaraju, pa se
one u obliku humusa nagomilavaju u šum­
skom tlu, na livadi, tresetištu i slično. Nji­
hovo daljnje trošenje proizvode novi čla­
novi biocenoze — različite gljiv'ce i bakte­
rije — koje reduciraju organske spojeve
i proizvode najzad'njihovu mineralizaciju
To su rastvarači (reducenti), uz proizvo­
đače i potrošače bitni sastavni elementi
svake fitocenoze.
Biljna zajednica uvjetovana je, dakle
s jedne strane konkurencijom svojih sas­
tavnih članova, a s druge tijesnom prilagođenošću živih bića koja nastavaju odre­
đenu prostornu cjelinu.
Životinjski svijet se uklopio u tu pri­
rodnu cjelinu, koja određuje fizionomiju
kraja, te izražava najjasnije njezine živo­
tne prilike, a dobrim je dijelom i nepo­
sredni objekat našeg gospodarenja.
Ali kako razumjeti takozvanu biljnu
zajednicu — bilo je tada naše daljnje pi­
tanje.
Da bismo mogli potpuno razumjeti neku
biljnju zajednicu, nauka o biljnjim zaje­
dnicama morala se povezati s brojhim
srodnim disciplinama, a upravo je ta po­
vezanost dovela do velikih koristi za sve
znanosti, — odgovorio je profesor. Najuže
veze postoje s klimatologijom. Količina
oborina, raspored i visina temperature, tra­
janje vegetacij skog perioda, — sve su to
temeljnji faktori za razvitak biocenoze. Uz
općenitu i regionalnu klimu golem utjecaj
ima mikroklima, klima na najužem pro­
storu, pa su biljnje zajednice najjasniji iz­
raz mikroklimatskih prilika. Uska je veza
343
naše znanosti s geologijom i petrografijom.
— rekao nam je dalje profesor Horvat,
jer se biljke razlikuju prema svojim za­
htjevima na geološku podlogu i na petrografski sastav kamenja. Najveća je veza
ipak s pedologijom, naukom o tlu, pa
usporedo razvijaju nauka o biljnim zaje­
dnicama i nauka o tlu.
Da li ova nova nauka, kojoj ste danas
najistaknutiji predstavnik možda ima i ne­
ke direktne veze s čovjekom i njegovim
načinom života, — primijetili smo dalje
profesoru Horvatu.
Nauka o biljnjim zajednicama pove­
zana je s mnogim drugim disciplinama na
primjer s geografijom i etnografijom, jer
se ni moderan čovjek nije mogao oteti
prirodi, koja ga opkoljuje i koja je naj­
jasnije izražena u biljnom pokrovu. Tipo­
vi kuća, način gospodarenja i slično, —
naglasio je veliki učenjak, — odaju jasne
veze s biljnim zajednicama. U Švicarskoj
se podudaraju na primjer tipovi kuća, bez
obzira na jezične skupine, sa životnim pri­
likama vegetacije. To isto vidimo u Zapa­
dnoj Njemačkoj, gdje je podudaranje izme­
đu tipova kuća i vegetacijskih jedinica tako
veliko, da je u prvi momenat teško reći, da
li imamo pred sobom vegetacijsku kartu ili
kartu tipova kuća. Golema podudaran ja iz­
među tipova kuća i tipova šuma nalazimo i
kod nas, pa se svako područje ističe svojim
posebnim značajkama.
Od velikog je — gotovo još nesagledanog — značenja veza nauke o biljnim za­
jednicama 's humanom i veterinarskom
medicinom, pa njezina shvaćanja prodiru
i u ove discipline, završio je prof. Horvat.
Ivo Horvat se, kako je već rečeno, na­
ročito posvetio ispitivanju biljnih zajednica
kontinentalnog karaktera. Posebno se ba­
vio proučavanjem planinske vegetacije ko­
ja je u nas iz raznih uzroka vrlo zanimljiva
i karakteristična. U poznavanju planinske
vegetacije Dinarskih planina kao i u po­
znavanju vegetacije susjednih planina sre­
dnje Evrope i Balkana, profesor Horvat je
već davno ocjenjen kao najistaknutiji stru­
čnjak svjetske botanike. Osobito je veliko
značenje njtegovo poznavanje vegetacije
Balkana, koju je obradio u sumarnom pri­
kazu što će do skora izaći u Njemačkoj.
Ovaj prikaz ne će biti ograničen samo na
Balkan, nego će obuhvatiti čitavu jugoisto­
čnu Evropu.
Uporedo s tim istraživanjima profesor
Horvat pokazao je neobično veliku aktiv­
nost i na polju kartiranja vegetacije, odno­
sno u izradi vegetacijskih karata. Zbog
neobične važnosti za praksu, njegovom je
344
zaslugom takvo kartiranje uvršteno u os­
novne i primarne zadatke našeg cjelokup­
nog botaničkog rađa.
Tu je on pokazao i smjer .i način ta­
kvog rada izradivši sa svojim suradnicimanekoliko takvih karata iz područja zapad­
ne Hrvatske. Te karte su sastavni dio dje­
la zbog kojeg je nagrađen nagradom »Ru­
der Bošković«. One sigurno predstavljaju
najbolje što je u tom pogledu izrađeno u
Evropi.
Kao što je poznato vegetacijska se is­
traživanja ne mogu vršiti bez temeljitog
poznavanja flore. Ivo Horvat morao je
zbog toga prije svakog fitocenološkog rada
u nekom kraju najprije upoznati tamošnji
biljni svijet. U tom je cilju Ivo Horvat
sabrao upravo ogroman herbarski materi­
jal. Njegova herbarska zbirka obuhvaća
nekoliko desetaka tisuća araka. Mnogo
toga za života nije uspio obraditi. Uz više
biljke cn je izvanredno dobro poznavao
mahovine kojima se naročito bavio rani­
jih godina, pa je i iz tog područja pub­
licirao nekoliko vrlo zapaženih radova.
Za svoj znanstveni rad profesor doktor
Ivo Horvat stekao je opće priznanje oso­
bito kod kuće, u srednjoj Evropi, u Sjedi­
njenim Američkim Državama i u Sovjet­
skom Savezu. Njegove ideje prodirale su
relativno sporo ali neodoljivo. Redoviti je
učesnik na mnogim savjetovanjima i kon­
gresima za vegetacijska istraživanja i kar­
tiranja različitih kontinenata. Držao je
stalna predavanja na raznim sveučilištima
u Evropi. Sudjelovao je na međunarodnim
naučnim ekskurzijama,
a u stalnom je
kontaktu bio s velikim brojem istaknutih
botaničara čitavog svijeta. Bio je • član
brojnih naučnih društava širom svijeta.
Profesor Horvat ostavio je preko 60 na­
učnih radova, koji su objavljeni ili kao
samostalna djela ili pak u domaćim i stra­
nim časopisima. Među njima se osobito is­
tiču: Nauka o biljnim zajednicama. Šum­
ske zajednice Jugoslavije i Priručnik za
tipološko istraživanje i kartiranje-vegeta­
cije. Uz već obavljene radove ostavio je
mnogo radoVa u rukopisu koji čekaju na
konačnu redakciju i objavljivanje. S oso­
bitim se interesom očekuje njegovo već
spomenuto djelo o vegetaciji jugoistočne
Evrope.
Završimo ovaj kratak prikaz ocjenama
što su ih izrekli njegovi suradnici i učeni­
ci. Profesor Šumarskog fakulteta u Beo­
gradu doktor Branislav J o v a n o v i ć ne­
davno je napisao slijedeće: »Profesor Hor­
vat je svojom naučnom širinom, svojim
humanizmom, svojim razumijevanjem za
sve one koji su davali i najmanji doprinos
na polju nauke, bez obzira na njihova uv­
jerenja i orijentaciju u životu i nauci, bio
učitelj mnogima od nas u pravom smislu
osnivač i decenijama vodeći naučni rad­
nik na polju istraživanja vegetacije naše
bogate i lijepe zemlje. U jednoj mladoj i
novoj naučnoj grani čiji je bio pionir ne
samo u Hrvatskoj, pomoć profesora Horvata bils. je više nego dragocjena. To što
danas kod nas uspješno rade desetina is­
traživača vegetacije na evropskom nivou,
zasluga je, direktna ili posredna, našeg učiteija, profesora Horvata. Njegovi radovi,
njegova ljubav prema poslu na kome je
izgarao, služili su nam i ostat će zauvijek
kao primjer.«
Prisjećajući se poslijednjeg susreta u
bolnici s profesorom Horvatom, dekan Ve­
terinarskog fakulteta u Zagrebu doktor
Josip I v o « kao da tu istu misao nadovezuje slijedećim riječima: »Zaista je bio
velik, zaista smo mnogo izgubili mi, naša
zemlja. Nošen potrebom naučnog, stvara­
lačkog sagorjevanja i fizičkih podgrizan
ličnom tragedijom, često ne govori — gri­
ze vlastito srce ili tiho govori do sebe oni­
ma sa sličnim udesom, smješeći se pored
bolničkog prozora zalazu sunca, rascvjeta­
nim poljima, prirodi koja traje vječno.«
Ivo Horvat, čovjek, neumorni radnik,
učenjak i pedagog, osoba koja se približila
vrhu svjetske nauke, imao je u životu jed­
nu jedinu preokupaciju — rad, rad, neu­
moran rad. Njegova posljednja nada mo­
gla bi se izraziti samo jednom željom —
da se u tom radu ne sustane. Nikada.
Zeljko Polanšćak
POVODOM PETE GODIŠNJICE SMRTI
ADOLFA DUMENGJIĆA,
višeg savjetnika u miru
U plejadi šumarskih stručnjaka, apsol­
venata Višeg šumarskog učilišta u Kri­
ževcima, napose iskače svijetao lik druga
Adolfa Dumengjića, ne samo kao odličnog
stručnjaka, već i kao druga punog huma­
nosti i ostalih etičkih vrlina. Pristupačan
i pripravan da pruži drugarsku
pomoć
svakome koji je to zavrijedio, pravilan i
iskren odnos prema sarađnicima, pomoć
mladim stručnjacima, uvijek su se ugod­
no zapažali i ostali su svakome od njego­
vih saradn ka u neizbrisivoj uspomeni.
Pokojni Dumengjić bio je jedan od ri­
jetkih poznavalaca upravnih propisa i pre­
kaljen u zalaganju za što brži i bolji raz­
voj i napredak šumarstva kao cjeline uz
primjenu naučnih dostignuća. Brz, odlučan
i kratak kod donošenja važnih zaključaka
i odluka, utirao si put do najviših rukovo­
dećih položaja. Navedene osebine poticale
su svakog da ih uvelike cijeni i poštuje
ličnost nezaboravnog dobrog druga i od­
ličnog starješine. Velikim autoritetom uvi­
jek je ostvarivao svoje razumne odluke,
donesene bilo o organizacijskim pitanji­
ma, po stručnoj ekonomskoj izobrazbi i za
uzdizanje osoblja, a napose za povećanje i
unapređenje šumskog fonda i privrede.
Odlučno se zalagao za potrajnu obnovu i
iskorištavanje šuma prema za to sastav­
ljenim i odobrenim gospodarskim osnova­
ma i programima.
345
Adolf Dumengjić potječe iz poznate ugledne oficirske graničarske obitelji. Ro­
dio se 5. I 1871. u Svilaju kraj Slavonskog
Broda. Osnovnu školu svršio je u Cerni
a nakon toga 5 razreda velike realke u
Osijeku 1888. Šumarske nauke studirao je
u Križevcima na tadanjem Višem šumar­
skom učilištu, koje je završio 1891. godine.
God. 1892. nastupio je službu kod Brod­
ske imovne opčine, isprva kao besplatni
vježbenik kod II šumarije u Cerni, a na­
kon dvije godine kao stručni dnevničar
kod IV šumarije u Rajevom selu. God.
1894. imenovan je za šumarskog vježbe­
nika kod županijske oblasti u Slav. Po­
žegi. Državni ispit za samostalno upravlja­
nje i gospodarenje šumama položio je 1896.
god., i iste godine imenovan je za kotar­
skog šumara u Novom Marofu. Sa željom
za daljnje stručno uzdizanje, premješten
je 1900. god. na vlastitu molbu kotarskoj
oblasti Slav. Požega sa sjedištem u Kap­
tolu. Poslije (1906. god.) služio je kao ko­
tarski šumar u Đakovu, a zatjm (1912. g.)
kod kotarske oblasti u Osijeku, gdje je
1916. god. imenovan za šumarskog povje­
renika, a zatim (1917. god.) za šumarskog
nadzornika II, a 1920. god. za nadzornika
I razreda.
Takovim sistematskim i postepenim za­
uzimanjem radnih mjesta, k tome marljiv
i napredan stručnjak, kao i društveni rad­
nik, stekao je kroz gotovo 30 godina ne­
prekidnog praktičnog stručnog rada veliko
iskustvo za racionalno upravljanje i go­
spodarenje šumama i šumskim zemljištem^
346
a naročito sa onima pod osobitim javniia
nadzorom.
Zapažen po svom radu i sposobnosti
premješten je 1921. god. Županijskoj ob­
lasti u Osijeku kao županijski izvjestitelj,
gdje je 1928. god. unapređen za šumarskog
višeg savjetnika. Konačno je 1929. godine
premješten bivšoj Banskoj upravi Savske
banovine u Zagrebu, gdje je neko vrijeme
rukovodio Šumarskim odsjekom. Time je
naš uzorni drug i stručnjak dobio puno
i zasluženo priznanje za svoj neumoran i
predani stručni i društveni rad.
Umirovljen je 1932. god., dakle nakon
punih 40 godina neprekidnog službovanja.
Umro je 22. V 1958. god. u Zagrebu, gdje
je sve do svoje 88 godine mirno i ponosno
listao po opsežnoj knjizi svog života i ra­
da, punoj vrijednog i poučnog sadržaja,
ostavljenoj kao amanet mlađim pokoljenima. Za sve neka je našem istaknutom
drugu i stručnjaku velika hvala.
Pere
SAOPĆENJE
Savez inženjera i tehničara šumarstva
i drv. industrije SR Makedonije saopćuje
nam da je prigodom nesretnog udesa u
Skoplju smrtno stradao ing. DIMKO ŠAiLTANSKI, direktor Šumskog gazdinstva u
Skoplju, a povrijeđen i nalazi se na lije­
čenju ing. ALEKSANDAR SERAFIMOVSKI, naučni saradnik Šumarskog instituta
u Skoplju.
Savjet Instituta za drvo u Zagrebu, Ul. 8. maja br. 82/1 raspisuje
N A T J E Č A J
za popunjenje sljedećih radnih mjesta:
U Naučno-istraživačkom sektoru
1. suradnik za površinsku obradu drveta i lijepljenje
V sektoru za primjenjenu tehnologiju
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
i2.
13.
14.
tehničar
suradnik
suradnik
suradnik
suradnik
suradnik
suradn k
suradnik
suradnik
tehničar
suradnik
suradnik
tehničar
za pilansku preradu
za ambalažu
za površinsku obradu drveta
za organizaciju rada i proizvodnju u finalnoj preradi
za strojarstvo
za uređaje grijanja i klimatizaciju
za energetiku
za elektrourleđaje
za unutrašnji transport
za energetiku i strojarstvo
za analizu tržišta (proizvoda finalne preirade)
za celulozu i papir
za laboratorijska ispitivanja ploča
Natjecatelji trebaju ispunjavati uvjete iz čl. 31. Zakona o javnim
službenicima, a suradnici još i uvjete iz čl. 54—57. Zalkona o organizaciji
naučnog rada. Uz molbu treba priložiti posljednje irjeišenje o postavljenju,
odnosno unapređenju, popis naučnih i stručnih radova i kratku biogra­
fiju.
Za radna mjesta suradnika traži se odgovarajuća fakultetska sprema
i to: pod 1 i 4 mogu se natjecati drvnoindustrijsk; ili kemijski inženjeri,
kod 3 i 5 drvnoinđustrijiSki inženjeri, pod 6, 7 i 10 strojarski inženjeri,
pod 8 strojarski 1: elk'troinišenjer, pod 9 elektroinženjer, pod 12 diplo­
mirani ekonomist i pod 13 kemijski inženjer.
Za tehničare se traži odgovarajuća srednja škola.
Suradnici trebaju poznavati bar jedan strani jezik. Potrebna je 8-godišnja
praksa u struci, a za radna mjesta pod 6, 7, 8, 9 i 10 3-godiišnja praksa.
Za radna mjesta pod 1 i 4, ukoliko se natječe kemijski inženjer 3-godišnja praksa.
Putni i selidbeni troškovi kao i troškovi odvojenog života padaju na
teret ovog Instituta.
Bok natječaja je 15 dana od objave. Molbe taksirane sa 50 din dosta­
viti natječajnoj komisiji.
INSTITUT ZA DRVO — ZAGREB
Sa svrhom da se popuni osjetna praznina u stručnoj kemijskoj lite­
raturi s područja kemijskog inženjerstva, izdaje se prijevod knjige
K. F. PAVLOVA
P. G. ROMANKOVA
A. A. NOSKOVA
poznatih stručnjaka i profesora TEHNOLOŠKOG INSTITUTA
»LENSOVJET« u Lenjingradu
K E M I J S K O
I N Ž E N J E R S T V O
PRIMJERI I ZADACI
Tim prijevodom inženjeri i tehničari, te studenti dobivaju stručno
djelo od velike vrijednosti za stručni razvoj i pomoć u praktičnom radu.
Iako je to to djelo u prvom redu udžbenik i priručnik, gradivo je u njemu
tako odabrano, raspoređeno i obrađeno da daje uvid u cjelokupnu pro­
blematiku kemijskog inženjerstva — izgradnju kemijskih aparatura.
UPLATE NA ZlRORN: 400-2,1-608-282
KNJIGA IZLAZI IZ ŠTAMPE U AUGUSTU 1963. GOD.
PRETPLATNA CIJENA DIN 3.900.—
PO IZLASKU IZ ŠTAMPE DIN 5.000.—
KEMIJA U INDUSTRIJI
Časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije
Zagreb, Berislavićeva ul. 6 — Telefon 24-572 p. p. 152.
K E M I J S K O
I N Ž E N J E R S T V O
PRIMJERI I Z A D A C I
Poglavlja:
I Osnove hidraulike
II Pumpe. Ventilator:. Kompresori
III Hidromehaničke metode odjeljivanja
Miješanje u tekućem mediju
IV Izmjena topline u kemijskim aparatima
V Isparivanje. Kristalizacija
VI Sušenje
VII Destilacija. Rektifikacija. Apsorpcija
VIII Umjereno i duboko hlađenje
U svakom od tih poglavlja materija je podijeljena u tri dijela:
1. Formule za izračunavanje
2. Primjeri izračunavanja
3. Zadaci za vježbu
Formule za izračunavanje dane su u elementarnom matematičkom
obliku.
U primjerima su postavljeni i riješeni zadaci na pregledan način. U
primjerima se dao niz praktičnih koeficijenata i podataka do kojih se
inače u praksi teško dolaz:.
Rješenja svih u knjizi danih zadataka navedena su u posebnom
prilogu.
Osim toga knjiga sadrži, uz mnoštvo skica i tabela, a u prilogu, 52
tablice i 41 nomogram potreban za proračunavanje aparatura i rješa­
vanje zadataka u kemijskom inženjerstvu.
VISINA PRETPLATE I CIJENE POJEDINIH BROJEVA ŠUMARSKOG
LISTA
Cijene pojedinih brojeva:
Naslov:
Tuzemstvo
Pretplata za
tek. g o d i n u
godišnje:
Dinara
U s t a n o v e i poduzeća
5.000
Pojedinci
1.000
200
U s t a n o v e i poduzeća
6.000
Pojedinci
2.000
S t u d e n t i i đaci
Izdanj a
do 1945. g
Izdanja
.1045.-tek. g.
Izdanja
tekuće g.
Dinara
200
500
50
80
ISO
30
40
50
150
250
600
100
150
200
100
Inozemstvo:
OBAVIJEST
Po odluci UO Saveza šum. društava Hrvatske od 26. XII 1962. god.
Šumarski list će ubuduće besplatno objavljivati pregled potražnje i po­
nude šumarskih inženjera i tehničara šumsko-gospodarskog i drvarsko-industrijskog smjera.
Zainteresirani treba da dostave ove podatke:
a) U s t a n o v e i p o d u z e ć a :
1. adresa, 2. naziv radnog mjesta za koje traži stručnjaka, 3. uslovi (kva­
lifikacija, radni staž), 4. rok do kojeg se primaju ponude.
b) S t r u č n j a c i :
1. adresa, 2. podaci o kvalifikaciji i radnome stažu, 3. uslovi za primanje
zaposlenja.
Podatke treba slati na adresu: Savez šumarskih društava Hrvatske,
Zagreb — Mažuranića trg 11.
Podaci primljeni na vrijeme objavljivat će se u prvom narednom
broju Šumarskog lista.
Uredništvo
ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza šumarskih društava Hrvatske. — Izdavač: Savez šumarskih
društava Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11. — Račun kod
Narodne banke Zagreb 400-21-608-111 — Tisak: Izdav. tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor.
U nastojanju da si poveća, poboljša i usmjeri saradnju stručnjaka, a na
osnovu zaključaka Upravnog odbora Saveza šumarskih društava Hrvatske od
19. IV 1963.. Šumarski list raspisuje
N A T J E Č A J
za najbolje radove na svaku od slijedećih sedam tema:
1. Podizanje odnosno održavanje šumskih nasada i turizam
2. Orijentacija u gospodarenju šumama neke konkretne šumske orga­
nizacije
3. Formiranje i kretanje fondova kod nekog konkretnog ili više šumskih
gospodarstava s gledišta perspektivnog razvoja gospodarenja šumama
i investiranja
4. Iskustva o ekonomskim jedinicama nekog konkretnog šumskog gospo­
darstva odnosno drvno industrijskog poduzeća ili više njih
5. Iskustva i rezultati osnivanja intenzivnih kultura i plantaža četinjara
i liščara
6. Vlastita iskustva u primjeni mehanizacije u šumarstvu, analiza i
ekonomika
7. Iskor'šćenje i prerada tanke oblovine. iskustva i rezultati s gledišta
rentabilnosti i ekonomičnosti
Izbor teme i način obrade je slobodan. Veličina rada ne može prelaziti
20 stranica pisanih mašinom s proredom.
Svi radovi koji se ocijene kao d o b r i honorirat će se redovnim autor­
skim honorarom Šumarskog lista (1.000 dinara po štampanoj stranici). B o l j i
radovi honorirat će se dvostrukim, a n a j b o l j i trostrukim i više honorarom.
O c j e n u kvalitete i visinu honorara
o d b o r Šumarskog lista.
određivat će
Redakcijski
R o k za dostavu radova na raspisane teme je 1. IX 1963. U Šumarskom
listu objavljivat će se, poslije isteka roka, za koje se teme i dokle produljuje rok.
Radovi se dostavljaju na adresu Šumarskog lista, Zagreb, Mažuranića
trg 11.
N a p o m e n a : Šumarski list će i dalje primati radove koji se odnose
na druge teme, slobodno odabrane i nagrađivat ih po istom kriterijumu kao
i ove iz natječaja. Pozivaju se ujedno čitaoci da dostavljaju svoje prijedloge
za daljnje teme za natječaj, jer će se s natječajem nastaviti.
UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG LISTA

zaključci i preporuke

програм кориштења прихода од посебних намјена за шуме у

ODRŽAN UPRAVNI ODBOR SAVEZA - Ovce-Koze

Profil istraživačke grupe

15. turnir rekreativki međimurja u odbojci

zapisnik

Full page photo

Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za sticanje

Priopćenje