Okvir interoperabilnosti BiH Projekt: Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Komponenta 1. Razvijanje okvira interoperabilnosti za BiH Verzija 1.2 12. septembar 2012. Povijest verzija: Datum Verzija Opis 18-01-2012 1.0 Inicijalna verzija 14-08-2012 1.1 Usklađivanje s izmjenama u isporuci K1.2. 12-9-2012 1.2 Usklađivanje poglavlja 5 i 6 prema komentarima RS sa sastanka IT 6.9.2012., BOSNA I HERCEGOVINA OKVIR INTEROPERABILNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE Sarajevo, <mjesec, godina> SADRŽAJ 1 2 Uvod............................................................................................................................... 2 Okvir interoperabilnosti BiH ............................................................................................ 4 2.1 2.2 2.3 2.4 3 4 Načela interoperabilnosti ................................................................................................ 7 Razine interoperabilnosti ...............................................................................................10 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 5 Organizacija implementacije Okvira .......................................................................12 Inicijalni planovi i budžetske projekcije ...................................................................12 Izmjena / Održavanje Okvira .................................... Error! Bookmark not defined. Praćenje dobrih praksi i upravljanje znanjem..........................................................13 Praćenje implementacije i izvještavanje .................................................................13 Primjena u javnoj upravi ................................................................................................15 6.1 6.2 6.3 6.4 6.5 6.6 6.7 6.8 6.9 6.10 7 Politički kontekst .....................................................................................................10 Pravna interoperabilnost ........................................................................................10 Organizacijska interoperabilnost.............................................................................11 Semantička interoperabilnost .................................................................................11 Tehnička interoperabilnost .....................................................................................11 Upravljanje Okvirom ......................................................................................................11 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 6 Definicija i cilj........................................................................................................... 4 Svrha....................................................................................................................... 4 Konceptualni model okvira interoperabilnosti........................................................... 5 Struktura Okvira interoperabilnosti BiH .................................................................... 6 Uspostava i održavanje elektronskih usluga javne uprave ......................................15 Katalozi usluga, javnih registara i baza podataka ...................................................17 Nadležnost za javne registre ..................................................................................18 Zajednički rječnik i repozitorij XML shema i XML dokumenata ...............................18 Zajednički repozitorij poslovposlovnih procesa .......................................................18 Zajedničke sabirnice...............................................................................................19 Infrastruktura javnog ključa (PKI, elektronski potpis) i facilitatori za interoperabilnost 19 Zajednički tehnološki standardi ..............................................................................19 Biblioteka dokumenata Okvira interoperabilnosti BiH .............................................20 Potporni servisi .......................................................................................................20 Primjena u privredi i civilnom sektoru ............................................................................20 7.1 7.2 7.3 Privreda..................................................................................................................20 Pružatelji usluga .....................................................................................................20 Civilni sektor ...........................................................................................................20 1 1 Uvod Ubrzanje razvoja Bosne i Hercegovine vezano je i za daljnju modernizaciju rada organa i institucija javne uprave. Elektronske usluge ubrzavaju rad, povećavaju efikasnost i smanjuju troškove ne samo za organe državne uprave, nego i za građane, privredne subjekte i druge subjekte društva koji koriste usluge državnih organa. Zakonima i drugim propisima utvrđeno je da su podaci iz registara i evidencija službeni, i kao takvi, trebaju biti stavljeni u službu za usluge prema građanima, privredi i društvu općenito. Da bi javni registri, suglasno zakonima, bili dostupni na različite načine za javnu upotrebu i za opću korist svima, potrebno je propisati i omogućiti razmjenu podataka između različitih institucija i registara, jer se u baš svakom registru nalaze i podaci iz drugih registara. Danas je puno barijera zašto se ne mogu razviti elektronske usluge: od nedostajućih propisa vezanih za elektronsko poslovanje, infrastrukturnih elemenata kao što je PKI infrastruktura, podatkovnih standarda s XML shemama, sve do dobrih praksi koje bi podržale širenje elektronskog poslovanja. Interoperabilnost usluga javne uprave djeluje u političkom kontekstu i na četiri nivoa: pravna interoperabilnost, organizacijska/procesna interoperabilnost, semantička/podatkovna interoperabilnost, tehnička interoperabilnost. Okvir interoperabilnosti definira sistemski pristup interoperabilnosti u javnoj upravi kroz usklađeno djelovanje u pitanjima razmjene podataka, informacija i znanja, usklađene poslovne procese i uz podršku informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Okvir interoperabilnosti temelji se na načelima „korisnicima usmjerene“ javne uprave. Stoga Okvir interoperabilnosti implicira prilagodbu poslovnih procesa, kontinuirano unapređenje vještina uposlenika i sistemski pristup uvođenju elektronskih usluga, a na način da oni budu usmjereni na korisnike, građane i privredne subjekte, te da ispune potrebe i prioritete društva i krajnjih korisnika. Interoperabilnost je zajedničko pitanje u Bosni i Hercegovini te infrastrukturno dobro koje će omogućiti da se na temelju znanstveno tehnološkog razvoja, na efektivan način, upotrijebe najnovije metode i modeli poslovanja bazirani na modernim ICT tehnologijama. Uspostava i održavanje interoperabilnosti zahtjeva multidisciplinarni pristup koji uključuje primjenu multidisciplinarnih naučnih metoda i modernih tehnologija. Posebno su važni instrumenti za implementaciju interoperabilnosti i elektroničko poslovanje kao što su elektronički potpis, elektronički identitet, elektronički dokument…, a uređeni su posebnim propisima. Glavne vodilje u izgradnji interoperabilnosti jesu: Svijest o značenju i efektima inteoperabilnosti. Politička volja za podršku i ubrzano uvođenje. U nove propise tipa pravilnici, uputstva i slično, obavezno ugraditi XML sheme. U mjeri u kojoj je to moguće, liberalizirati tržište usluga informacijskog društva baziranih na potrebnim facilitatorima. Uspostaviti organizacijski kapacitet koji će: o pripremati donošenje odluka o interoperabilnosti o provoditi/implementirati interoperabilnosti (IT službe zainteresiranih strana) 2 o o eksploatirati interoperabilnost za javne registre biti odgovoran za elemente interoperabilnosti (elektronski potpis, rječnici, repozitoriji, tehnički standardi….): Uspostaviti ciklički mehanizam donošenja novih elemenata interoperabilnosti te proces njihovog održavanja kroz izmjene i dopune. Interoperabilnost je najsloženije pitanje u procesu modernizacije javne uprave i primjene IKT te je nužno uključiti akademsku zajednicu (univerzitete). Multidisciplinarnost i tehnološki aspekt interoperabilnosti pozicionira interoperabilnost i u oblast naučno-tehnološkog razvoja. Svrha ovog dokumenta je predložiti koncept, pravila i standarde koji će: 1. 2. 3. 4. Povećati učinkovitost javne uprave. Povećati kvalitetu usluga javne uprave. Smanjiti troškove javne uprave. Optimizirati IKT integraciju javne uprave. Interoperabilnost je infrastruktura koja se organizirano izgrađuje da bi se omogućilo „strujanje podataka“ bez ograničenja, ali suglasno propisima. Zato vlade čine vlastite napore (kroz organe iz svoje nadležnosti) te čine zajedničke napore za izgradnju i korištenje ove infrastrukture za dobrobit svima. Usuglašeni sadržaji (standardi, rječnici, XML sheme, itd.) predstavljaju javno dobro od vrijednosti kojima pravo pristupa ima svako fizičko i pravno lice u Bosni i Hercegovini te će biti javno objavljeni. Pored toga što vlade moraju organizirati i propisati rad organa iz svoje nadležnosti, istovremeno je bitno, a one su i odgovorne, kroz planove i financijska sredstva, omogućiti sinkronicitet spremnosti tako da svi subjekti javne uprave u Bosni i Hercegovini na svim administrativnim razinama omoguće razmjenu službenih podataka na pravno prihvatljiv način. Svaki entitet/sastavnica BiH, koji ima ustavnu samostalnost, mora za podatke iz svojih izvornih javnih registara organizirati javnu upotrebu temeljenu na zakonima i drugim propisima. Ta odgovornost ima svoju obavezu, ali i pravo, da vlade i njihovi organi dobiju ostale javne podatke od drugih organa u Bosni i Hercegovini. Uspješnom primjenom interoperabilnosti i novih modela elektronskih usluga, baziranih na dostupnim javnim registrima, očekuje se značajno povećanje zadovoljstva građana, privrednih subjekata i drugih sastavnica društva. 3 2 Okvir interoperabilnosti BiH 2.1 Definicija i cilj Interoperabilnost1 predstavlja sposobnost različitih i raznovrsnih organizacija za interakciju u skladu sa zajedničkim korisnim i usuglašenim ciljevima. Sposobnost zasebnih i različitih organizacija da međusobno djeluju u smjeru postizanja dogovorenih ciljeva uključuje razmjenu podataka, informacija i znanja, povezivanje poslovnih procesa i korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije. Okvir interoperabilnosti2 predstavlja usuglašeni pristup interoperabilnosti između institucija javne uprave, koje žele zajednički raditi na pružanju usluga javne uprave građanima i privrednim subjektima, odnosno drugim institucijama javne uprave. Okvir sadrži specifikaciju usuglašenih elemenata interoperabilnosti poput rječnika, koncepata, principa, zajedničkih politika i vodilja. U fokusu Okvira interoperabilnosti jesu: elektronski servisi za građane i privredne subjekte, povezivanje poslovnih procesa na kojima se temelji pružanje usluga javne uprave, razmjene podataka iz javnih registara za elektronske usluge, mjerenje performansi javne uprave u odnosu na komunikaciju s građanima, privrednim i drugim subjektima, Mjerenje performansi javne uprave u odnosu na komunikaciju s drugim organima javne uprave. Okvir interoperabilnosti podržava postojeće ciljeve reforme javne uprave sa zajedničkim ciljem stvaranja: učinkovitije i efikasnije javne uprave (državne, entitetske, kantonalne, lokalne) odgovorne za posao koji obavljaju; javnu upravu koja služi građanima/privrednim subjektima na bolji način za manje novca, javnu upravu koja radi na osnovu transparentnih i otvorenih procedura, javnu upravu koja ispunjava uslove potrebne za europske integracije, javnu upravu koja omogućava kontinuirani i održivi društveno-ekonomski razvoj. Sukladno strateškom opredjeljenju Bosne i Hercegovine za pridruživanje Europskoj Uniji, javna uprava treba kod uspostave okvira za upravljanje aktivnostima iz područja interoperabilnosti uzeti u obzir i okvir Europske unije, posebno standardnu podjelu pregovaračkih područja te ustavne ovlasti svih razina vlasti, a kako bi se postupak pridruživanja mogao kvalitetno provoditi. 2.2 Svrha Okvir interoperabilnosti definira strateška polazišta za provedbu Odluke Vijeća ministara BiH o uspostavi Okvira interoperabilnosti BiH. Navedenom Odlukom definiran je odnos Okvira interoperabilnosti prema reformi javne uprave i prelasku na elektronsku javnu upravu, 1 Izvor: 2 Izvor: European Interoperability Framework (EIF) 2.0, poglavlje 1.2 Definitions, 1.2.2 Interoperability, str. 2. European Interoperability Framework (EIF) 2.0, poglavlje 1.2 Definitions, 1.2.3 Interoperability Framework, str. 2. 4 zainteresirane strane i korisnike, strukturu, odnose i obveze u primjeni i održavanju okvira te temeljna načela. 2.3 Konceptualni model okvira interoperabilnosti Ishodište konceptualnog modela okvira interoperabilnosti jest pružanje elektronskih usluga javne uprave građanima, privrednim subjektima i institucijama javne uprave na svim nivoima čime će javna uprava: Modernizirati poslovanje Povećati efikasnost Sniziti troškove Povećati transparentnost poslovanja Povećati stupanj zaštite i povjerenja u podatke koje vodi Konceptualni model pružanja usluga javne uprave ilustrira na koji način korisnici usluga (građani, gospodarstvo, javna uprava) dobivaju isporuku željenih (agregiranih) elektroničkih usluga javne uprave na pouzdan način orkestracijom osnovnih usluga javne uprave koje se temelje na izvornim registrima, vanjskim uslugama i facilitatorima interoperabilnosti. Korisnici (građani, poslovni subjekti, javna uprava) Agregirane usluge javne uprave Orkestracija (intermedijarni portali / tokovi poslova) Upravljanje sigurnim komunikacijama Sigurna razmjena podataka putem interneta ili privarnih mreža (potpisivanje, certifikacija, enkripcija, logiranje) Bazične usluge javne uprave Facilitatori interoperabilnosti Bazni registri Vanjske usluge Slika 1. Konceptualni model pružanja usluga javne uprave3 Uspješnost prelaska na elektronsku javnu upravu temelji se na postupnom prelasku s pružanja usluga konvencionalnim putevima (šalter, pisarnica, pošta…) na elektronsko pružanje usluga (portali, elektronska pošta, razmjena podataka, mobilni uređaji…). Dizajn i razvoj informacijskih sustava na kojima se temelji pružanje usluga javne uprave često zahvaća više institucija (moguće različitih administrativnih nivoa), stoga će institucije javne uprave u BiH svoje aktivnosti koordinirati s drugim institucijama (moguće različitih 3 Izvor: European Interoperability Framework (EIF) 2.0, Figure 3-1, str. 14. 5 administrativnih nivoa) sa ciljem uspostave konzistentnog i održivog IKT ekosistema na državnom nivou. Infrastruktura interoperabilnosti nužan je preduvjet uspješne implementacije interoperabilnosti institucija. Opseg infrastrukture interoperabilnosti uključuje postojanje: rječnika i repozitorija XML (eng. eXtensible Markup Language) shema i XML dokumenata u razmjeni Repozitorija poslovnih procesa Zajedničkih tehnoloških standarda Na nivou upravnog nivoa, uspostavljaju se resursi za planiranje i praćenje razvoja elektronskih usluga iz domena tog upravnog nivoa: Katalog javnih registara i baza podataka kao podatkovne imovine koja je najvrijedniji resurs javne uprave, Katalog usluga, elektronskih i konvencionalnih, kao osnova za planiranje i praćenje napretka, Repozitorij poslovnih procesa kao osnove za organizacijsko i procesno poravnavanje institucija pružatelja usluga, Katalog upravnih tarifa/taksi za pokretanje i provođenje upravnih i drugih postupaka. 2.4 Struktura Okvira interoperabilnosti BiH Vlade upravnih nivoa , harmoniziraju sustav interoperabilnosti u Bosni i Hercegovini sljedećim pravnim aktima: o Odluka o usvajanju Okvira interoperabilnosti Okvir interoperabilnosti Uputstvo za primjenu zajedničkih otvorenih standarda za razmjenu podataka i definicije metapodataka Uputstvo za primjenu standarda za arhitekturu sistema i razvoj aplikacija Uputstvo za povezivanje javnih registara Pored gore navedenih akata vezanih za donošenje i održavanje okvira, razmjena podataka bit će po potrebi regulirana posebnim sporazumima o razmjeni podataka. 6 3 Načela interoperabilnosti 3.1 Koordinativnost i razmjernost Provedbene odluke i primjena Okvira interoperabilnosti donose se na administrativnim nivoima koji su najbliži građanima i koji mogu učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene im poslove. Stoga svaki upravni nivo okvir primjenjuje u odnosu na vlastite ustavne nadležnosti i s fokusom na usluge koje institucije javne uprave pružaju građanima i privrednim subjektima. 3.2 Korisnik u središtu Okvir interoperabilnosti temelji se na načelima korisnicima usmjerene uprave u skladu s društvenim potrebama i prioritetima te potrebama korisnika. Vlade upravnih nivoa teže ispunjenju očekivanja građana i privrednih subjekata: • • • • • • Pristup personaliziranim uslugama koje su jednostavne, sigurne i fleksibilne za korištenje Dostava konvencionalnim i elektronskim kanalima (dostava bilo kako, bilo gdje, bilo kada) Pristup putem jedinstvenih pristupnih točaka (i u slučajevima kada više institucija sudjeluje u pružanje usluge) Preuzimanje od korisnika samo informacija nužnih za pružanje usluge Preuzimanje iste informacije od korisnika samo jedanput Zaštita privatnost korisnika 3.3 Uključivost i dostupnost Primjenom načela uključivosti i dostupnosti u procesima definicije, dizajna i implementacije pojedinih usluga, svim skupinama korisnika omogućeno je korištenje prednosti koje nudi primjena novih tehnologija s ciljem prevazilaženja pitanja diskriminacije i isključivanja po društvenoj, ekonomskoj ili drugoj osnovi. Institucije javne uprave u BiH osigurat će dostupnost javnih usluga svim građanima, uključujući i osobe s invaliditetom i starije osobe, u skladu sa specifikacijama za epristupačnost prepoznatima na europskoj ili međunarodnoj razini. 3.4 Sigurnost i privatnost Institucije javne uprave u BiH osigurat će privatnost građana i povjerljivost informacija primljenih od privrednih subjekata sukladno pravnom okviru koji regulira privatnost zaštitu ličnih podataka građana, odnosno postupanja s povjerljivim informacijama privrednih subjekata. Institucije pružatelji usluga javne uprave uzet će u obzir specifične potrebe svake usluge javne uprave, u kontekstu politike sigurnosti i zaštite privatnosti građana. 3.5 Višejezičnost i višealfabetnost Pri definiciji, dizajnu i implementaciji svake pojedine usluge, višejezičnost i višealfabetnost moraju biti adresirane s posebnom pažnjom. Očekivanje je građana da komuniciraju s javnom upravom na svom materinjem jeziku. U potpunosti će se poštivati ustavne odredbe o službenim jezicima i pismima. 7 Prilikom implementacije elektronskih usluga, informacijski sustavi moraju biti temeljeni na arhitekturama koje podržavaju višejezičnost i oba pisma koja se koriste u BIH. U slučajevima međuinstitucionalne komunikacije, kad god je to moguće, informacije u razmjeni razmjenjivat će se u formatu koji nije ovisan o jeziku i pismu (primjenom zajedničkih rječnika). 3.6 Pojednostavljenje administracije Poslovni subjekti suočavaju se s troškovima koji proizlaze iz neefikasnosti djelovanja javne uprave u obliku sakupljanja, upravljanja i obrade informacija sukladno važećim pravnim obvezama a koji im ne donose dodane vrijednosti. Stoga je pojednostavljenje administracije te smanjenje administrativnog opterećenja i prepreka nužno za oslobađanje resursa u privredi. 3.7 Transparentnost Javna uprava je transparentna prema svojim korisnicima kada oni mogu razumjeti administrativne procese i aktivno pratiti status administrativnih procedura u kojima sudjeluju. Institucije javne uprave u BiH omogućit će transparentnost procedura i usluga koje pružaju. 3.8 Očuvanje informacija Zapisi i informacije u elektronskom formatu moraju se čuvati u zakonom propisanom periodu. Za sve zapise i druge oblike informacija institucije javne uprave u BiH će održati njihovu čitljivost, pouzdanost, integritet i dostupnost tokom vremena čuvanja, a u posebnim slučajevima i trajno. 3.9 Otvorenost Institucije javne uprave u BiH spremne su dijeliti informacije i znanja unutar interesne zajednice sa krajnjim ciljem brže implementacije novih sistema i smanjenja troškova uspostave usluga. Pri uspostavi usluga institucije javne uprave u BiH teže otvorenosti u okvirima svojih prioriteta i ograničenja, ustavnih ovlasti te s posebnom pažnjom na zaštitu podataka, zaštitu privatnosti i povjerljivost. 3.10 Višestruko (ponovno) korištenje Znanja, rješenja, podatke i vrijednosti nastale radom institucija javne uprave u BiH bit će date na raspolaganje drugim institucijama. Institucije javne uprave u BiH potiču se na višekratno korištenje, primarno podataka koje u ime izvornih organa vodi IDDEEA, dijeljenje rješenja te suradnju na razvoju zajedničkih rješenja pri implementaciji usluga javne uprave. 3.11 Tehnološka neutralnost i prilagodljivost Kod izgradnje informacijskih sustava i uspostave usluga javne uprave, primarni fokus mora biti na funkcionalne potrebe i poslovne procese. Načelo orijentiranosti na korisnika nameće zahtjev da korisnik mora biti tehnološki neovisan. Institucije javne uprave u BiH će izbjegavati nametanje specifičnih tehnoloških rješenja na građane, poduzeća i druge uprave pri uspostavi usluga i izgradnji informacionih sistema. Institucije javne uprave u BiH teže da njihova ICT infrastruktura bude fleksibilna te da osigurava neovisnost elektronskih usluga javne uprave od organizacije državne uprave i složenosti procesa. 8 3.12 Djelotvornost i učinkovitost Usluge javne uprave moraju biti uspostavljene na način da su djelotvorne i učinkovite za građane i privredne subjekte te da im osiguravaju najbolju vrijednost za poreze koje uplaćuju. 9 4 Razine interoperabilnosti Pri uvođenju novih ili nadogradnji postojećih usluga javne uprave potrebno je adresirati interoperabilnost na četiri nivoa pazeći pri tome na politički kontekst. Suradnja institucija koje imaju kompatibilne vizije, poravnate prioritete i usmjerene ciljeve Usklađivanje zakonodavstva na način da je utvrđena odgovarajuća pravna težina za razmjenu podataka Koordiniranje s ciljem poravnavanja poslovnih procesa različitih institucija s ciljem ostvarivanja zajedničkih ciljeva POLITIČKI KONTEKST PRAVNA INTEROPERABILNOST PROCESNA I ORGANIZACIJSKA INTEROPERABILNOST Definiranje preciznog značenja informacija u razmjeni koje se čuva i koje razumiju sve strane SEMANTIČKA INTEROPERABILNOST Planiranje tehničkih pitanja u vezi s povezivanjem informacijskih sustava i usluga TEHNIČKA INTEROPERABILNOST 4.1 Politički kontekst Općenito, politički kontekst podrazumijeva suradnju partnera s kompatibilnim vizijama, poravnatim prioritetima i usmjerenim ciljevima. Politički kontekst u Bosni i Hercegovini pozicionira Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, Vladu Brčko distrikta BiH te kantonalne vlade kao partnere sa zajedničkom vizijom razvoja informacijskog društva u BiH i, za okvir interoperabilnosti važno, provođenja reforme javne uprave iznesene u Strategiji razvoja informacionog društva BiH i Strategiji reforme javne uprave u BiH s poravnatim prioritetima i ciljevima u vezi izgradnje elektronske javne uprave i primjene IKT u procesu reforme javne uprave. Uspješnost horizontalnih aktivnosti, koje uključuju više administrativnih nivoa, ovisi o stupnju političke podrške svakog pojedinačnog administrativnog nivoa, prioritetu i resursima (financijskim, ljudskim, vremenskim) za postizanje zajedničkih ciljeva u dogovorenim vremenskim okvirima. 4.2 Pravna interoperabilnost U segmentu postizanja pravne interoperabilnosti potrebno je stvoriti pravni temelj za razmjenu podataka/informacija te uskladiti pravna područja sa svrhom uklanjanja zapreka za postizanje interoperabilnosti. Usklađivanjem pravnih područja utvrđuje se postoje li među 10 njima pravne zapreke za postizanje ciljeva unutar dogovorenog političkog konteksta. Ukoliko zapreke dolaze kao posljedica primjene propisa donesenih na višim administrativnim nivoima, nužno je usklađivanje pravnih područja na tim nivoima. Pri provedbi svega gore navedenoga dužna pozornost bit će posvećena poštivanju ustavnog ustrojstva BiH i ustavno definiranih nadležnosti. 4.3 Organizacijska interoperabilnost Institucije javne uprave u BiH trebaju dokumentirati svoje poslovne procese na kojima se temelji pružanje usluge javne uprave. Također, ukoliko u isporuci usluge učestvuje više različitih institucija, one trebaju postići dogovor te dokumentirati povezivanje poslovnih procesa. Ukoliko u isporuci usluge učestvuje više različitih institucija, institucija nadležna za pružanje usluge javne uprave treba s ostalim institucijama dogovoriti međusobne organizacijske odnose u kontekstu isporuke usluga javne uprave. U svrhu regulacije međusobnih prava i obveza, zajedničkih aktivnosti i poslovnih procesa institucije će sklopiti sporazum o interoperabilnosti. Institucije javne uprave u BiH trebaju propisati politiku upravljanja promjenama unutar svojih ovlasti, kako bi se osigurala kontinuirana isporuka usluga javne uprave. Ukoliko u isporuci usluge učestvuje više različitih institucija, politika upravljanja promjenama treba predvidjeti sudjelovanje svih institucija. 4.4 Semantička interoperabilnost Semantička interoperabilnost je sposobnost svih strana da na isti način tumače značenja podataka/informacija koje razmjenjuju. Semantička interoperabilnost osigurava da je točnost značenja jednog podatka razumljiva i održana tokom svih procesa razmjena u koje je taj podatak uključen. U tu svrhu institucije javne uprave u BiH koristit će referentne komponente semantičke komponente sadržane u zajedničkom Rječniku podataka i repozitoriju XML shema sukladno „Standardima, vodiljama i politikama za razvoj i održavanje rječnika“. Institucije javne uprave u BiH će postupati s posebnom pažnjom u vezi sa zaštitom osobnih podataka građana. 4.5 Tehnička interoperabilnost Tehnička interoperabilnost odnosi se na sve tehničke aspekte povezivanja dvaju ili više informacijskih sustava, a uključuje specifikacije sučelja, servisa za podatkovno povezivanje, servisa za interkonekciju, prezentaciju podataka…. Institucije javne uprave u BiH primjenjivat će zajedničke „Standarde za arhitekturu sistema i razvoj aplikacija“ sa svrhom efikasnijeg i efektivnijeg upravljanja i mobilizacije IKT resursa javne uprave. U područjima u kojima nije preporučen standard, institucije javne uprave u BiH primjenjivat će sektorske standarde i specifikacije. 5 Upravljanje Okvirom Okvir interoperabilnosti djeluje u kompleksnom okruženju podložnom čestim promjenama, te je potrebno održivo upravljanje samim okvirom interoperabilnosti. Upravljanje Okvirom interoperabilnosti temelj je primjene i upravljanja promjenama Okvira. Izvršavanje zadaća svakog dionika temelj je mehanizma održavanja Okvira interoperabilnosti. 11 Upravljanje Okvirom interoperabilnosti uzima u obzir ustavnopravno uređenje Bosne i Hercegovine te nužnost međuentitetske suradnje na državnom nivou u pitanjima od zajedničkog interesa u funkcioniranju države Bosne i Hercegovine. 5.1 Organizacija implementacije Okvira U BiH implementaciju interoperabilnosti provode sve institucije javne uprave u okviru svojih ustavnih nadležnosti na svim upravnim nivoima. Horizontalna kolaboracija na nivou pojedinog upravnog nivoa provodi se putem Koordinacije za interoperabilnost tog upravnog nivoa. Na taktičkom nivou, Koordinacija provodi koordinativne aktivnosti u svrhu u sinkronizacije i sinergije primjene Okvira interoperabilnosti na operativnoj razini, te u svrhu unaprjeđivanja tehničkih, semantičkih, procesnih i pravnih preporuka u skladu s promjenama tehnologija i strateških/političkih odluka. Koordinacija između upravnih nivoa provodi se putem Radne grupe za interoperabilnost u radu koje učestvuju imenovani predstavnici svih upravnih nivoa. Na operativnom nivou, pri implementaciji projekata primjene informacione tehnologije u implementaciji gotovih rješenja, razvoju novih rješenja, nadogradnji postojećih rješenja, integraciji internih sistema ili integraciji s vanjskim sistemima, organi primjenjuju usuglašene preporuke i standarde („Rječnik podataka“, „Standarde, vodilje i politike za primjenu razvoj i održavanje rječnika podataka“, „Vodilje i standarde za arhitekture sistema i razvoj aplikacija“). Umjesto stvaranja vlastitih kopija podataka u vlasništvu drugih institucija, organi trebaju, u najvećoj mogućoj mjeri i u skladu sa vlastitim prioritetima, koristiti podatke iz izvornih registara integracijom s tim registrima gdjegod je ona omogućena. 5.2 Izmjena / Održavanje Okvira Održivost Okvira interoperabilnosti BiH temelji se na cikličkom mehanizmu prihvaćanja novih elemenata interoperabilnosti te procesu njihovog održavanja kroz izmjene i dopune. Institucionalni resursi za pripremu održavanje i implementaciju Okvira interoperabilnosti zadani su opsegom poslova koje pojedine institucije obavljaju i stručne spremnosti kapaciteta bitnih za interoperabilnost. Iako primjena Okvira interoperabilnosti podrazumijeva primjenu od strane svih institucija javne uprave, na svakom upravnom nivou potrebno je odrediti instituciju nadležnu za pitanja interoperabilnosti. Na najvišoj razini su administrativni kapaciteti za pripremu i donošenje odluka pri Vladama koje su odgovorne za poslove uspostave političko-pravnog konteksta Okvira interoperabilnosti. Stručni kapaciteti bitni za provedbu interoperabilnosti okupljaju eksperte, uposlenike institucija više razine ICT spremnosti kao i uposlenike institucija koje su u opisima poslova koje obavljaju zadužene za uspostavu i osiguravanje preduvjeta i podrške implementaciji interoperabilnosti, pri čemu je potrebno uzeti u obzir stupanj spremnosti svake pojedine institucije za prihvaćanje novih tehnologija. 5.3 Inicijalni planovi i budžetske projekcije Sukladno postojećim propisima, Vlade su odgovorne da, za institucije iz svoje nadležnosti, osiguraju organizacijske, financijske, tehničke i druge preduvjete za pitanja interoperabilnosti, te da postave pravne nadležnosti za implementaciju projekata interoperabilnosti javnih registara i drugih evidencija. 12 Iako pitanje interoperabilnosti nije političko pitanje, već pitanje svrhovitosti i korištenja potencijala modernog znanstveno tehnološkog razvoja, ono sadržava političku volju vlada da sinkronizirano, u zajednički dogovorenim rokovima, uspostave interoperabilnost, odnosno da organiziraju, financiraju i provedu uspostavu samog okvira interoperabilnosti kao i projekte kojima će se modernizirati javni registri i omogućiti elektroničke usluge. Institucije koje vode javne registre trebaju se pripremiti i izgraditi sisteme za elektroničke usluge te omogućiti interoperabilnost prema drugim javnim registrima potrebnim za pružanje te usluge, a vlade i parlamenti trebaju usvojiti planove i osigurati financijska sredstva za te namjene. 5.4 Praćenje dobrih praksi i upravljanje znanjem Upravljanje informacijskim resursima jedna je od najstarijih funkcija države, no tek su suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije omogućile puno iskorištenje potencijala informacijskih resursa. Za razliku od materijalnih resursa te zahvaljujući suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, informacijski resursi su: djeljivi (više korisnika može istovremeno koristiti isti informacijski resurs), univerzalno dostupni (iz bilo kojeg dijela svijeta i u bilo koje vrijeme24x7x365, neovisno o radnom vremenu nadležnog organa) i upotrebom povećavaju kvalitetu i vrijednost. Izgradnja suvremene elektroničke javne uprave na svim razinama nužno uključuje veliki broj sudionika. Za uspostavljanje interoperabilnosti ključno je koordinirano upravljanje programima i projektima informatizacije javne uprave. Da bi se postigao cilj povećanja efikasnosti i djelotvornosti javne uprave potrebno je prepoznati i učiniti dostupnim znanja o primjerima dobrih praksi te iskustvima planiranja i provedbe programa i projekata uspostave interoperabilnosti. Primjena znanja je svakodnevni proces iniciran internim ili eksternim događajima. Primarni fokus je upotreba postojećeg repozitorija znanja, kolaboracijskih sustava te primjene znanja u procesima. Time se može znatno ubrzati procese planiranja i provedbe programa i projekata te smanjiti rizike, čime se postižu uštede, podiže kvaliteta rezultata i skraćuje vrijeme od pokretanja projekta do uspostave servisa. Jedan od ključnih faktora uspjeha praćenja dobrih praksi i upravljanja znanjem je kreiranje i podržavanje organizacijske kulture, uključujući uspostavu mreže eksperata, virtualnih timova i središta izvrsnosti (eng. centre of excellence), koja podržava ugodnu okolinu za rad i korištenje znanja eksperata korištenjem informacijskih sustava kao što su baze znanja, kolaboracijske tehnologije i digitalne arhive dostupnima putem interneta. 5.5 Praćenje implementacije i izvještavanje Praćenje implementacije Okvira interoperabilnosti zasniva se na periodičkom izvještavanju koje svojim vladama podnose Koordinacije za interoperabilnost4 o napretku u odnosu na inicijalne planove i financijska sredstva te na periodičkom izvještavanju koje Vijeću ministara BiH i vladama ostalih upravnih nivoa podnosi Radna grupa za interoperabilnost5. Svi izvještaji javno se objavljuju i predstavljaju dio ukupne dokumentacije Okvira interoperabilnosti u BiH. 4 5 Vidjeti poglavlje 5.1 Organizacija implementacije Okvira Vidjeti poglavlje 5.1 Organizacija implementacije Okvira 13 Mjerenje uspješnosti realizira se kroz harmonizirane indikatore i usporedive prema drugim državama (EU) u skladu sa „Benchmarking Digital Europe 2011-2015 a conceptual framework“ okvirom za mjerenje informacijskog društva odobrenog od strane i2010 High level group Europske komisije u studenom 2009. godine. 14 6 Primjena u javnoj upravi Ishodište djelovanja svih subjekata u primjeni Okvira interoperabilnosti usmjereno je na izgradnju elektronskih usluga javne uprave. Pružanje usluga javne uprave usmjereno je na korisnika i njegove potrebe. U kontekstu građana to podrazumijeva da institucije javne uprave, uz suglasnost tražitelja usluge, prikupljaju dokumentaciju/podatke od drugih institucija javne uprave automatiziranim procedurama (razmjena podataka) i na taj način brže razmjenjuju podatke. Mehanizmi za suradnju i transparentnost u odabiru, predlaganju, donošenju, primjeni, objavljivanju i održavanju normi, postupaka, usluga i zajedničkih resursa potrebnih za provedbu zajedničkih projekata i postizanje ciljeva na svim administrativnim nivoima, uvažavaju nadležnosti administrativnih nivoa i pojedinih institucija. Na strateškom nivou, primjena Okvira interoperabilnosti uključuje velik broj organizacija i utječe na cijelu zajednicu, a željeni ishod je postizanje općih društvenih ciljeva i prioriteta. Željeni ishod ovisi o jasnoći i provedivosti vizije, podudarnosti strategije s ključnim društvenim pitanjima, širini i kvaliteti koordinacije dionika, jasnoći komunikacije, spremnosti za promjene, efikasnosti provedbe u koracima vremenski usklađenima s političkim promjenama, financijskim mogućnostima i brojnim drugim čimbenicima. Kontrolabilnost primjene Okvira interoperabilnosti postiže se raspoređivanjem elektronskih usluga po upravnim područjima. Financijska kontrolabilnost postiže se uspostavom kontrolnih točaka po budžetskim pozicijama (budžetskim glavama) uključujući stvaranje novih prihoda od elektronskih servisa, prihoda od taksi, i smanjenje troškova kao posljedice efikasnijeg kancelarijskog poslovanja. Razvoj IKT-a u javnoj upravi temelji se na dva osnovna modela: Razvoj vlastitim resursima Razvoj nabavom usluga izgradnje informacijskih sustava i nabavom gotovih rješenja, odnosno „outsourcing-om“. U oba slučaja, potrebno je da dizajn i primijenjene metodologije budu usklađene sa usuglašenim preporukama i standardima, u najvećoj mogućoj mjeri, uzimajući u obzir širu sliku okruženja u kojem sustav djeluje. Odgovornost je institucija da razvojne aktivnosti temelje na neposrednim interesima institucije i njenih korisnika, ali usmjerene na postizanje općih društvenih ciljeva definiranih strateškim okvirom. Zajednička infrastruktura na pojedinom administrativnom nivou, nužan je preduvjet uspješne implementacije interoperabilnosti. Procesi razvoja i primjene Okvira interoperabilnosti bit će podržani informacijsko-komunikacijskim tehnologijama pomoću zajedničkih resursa i servisa podrške. Središnji elementi zajedničke infrastrukture jesu: Zajednički rječnik i repozitorij XML shema Zajednički repozitorij poslovnih procesa Servisna sabirnica Tehnološki standardi 6.1 Uspostava i održavanje elektronskih usluga javne uprave Vlade upravnih nivoa koordinirati će shemu za međupovezivanje i izgraditi potrebnu infrastrukturu za uspostavu usluga na tom upravnom nivou. Vlade upravnih nivoa osigurati će neophodne tehničke i administrativne preduvjete za održavanje ove koordinacije. 15 Institucije javne uprave razvit će sučelja na registrima izvornih podataka, uskladiti ih na semantičkoj i tehničkoj razini te ih javno objaviti. Institucije javne uprave trebaju koristiti zajednički usuglašenu taksonomiju osnovnih javnih usluga i usuglasiti se o minimalnim zahtjevima na usluge za sigurnu razmjenu podataka. Registri izvornih podataka, koje sukladno ustavnim ovlastima vode institucije javne uprave, biti će dostupni drugim institucijama na istom ili drugim administrativnim nivoima u skladu sa definiranim pravnim okvirom. Institucije javne uprave istovremeno će implementirati pristupne i kontrolne mehanizme kako bi se osigurala sigurnost i privatnost u skladu sa važećim zakonskim propisima. STRATEGIJE ZAKONODAVSTVO RAZVOJNI PROGRAMI Konvencionalni kanali: - pisarnica - pošta - šalter - službenik - dostavljač DRŽAVNA TIJELA I LOKALNA SAMOUPRAVA GRAĐANI MIN1 G2C MIN2 MIN3 KOMPANIJE KOMPANIJA 1 G2G KOMPANIJA 2 REZULTATI STANJA GPM KPI’s G2B e-Kanali: KONVENCIONALNE USLUGE usluga usluga e-USLUGE - katalog usluga - prava - e-Usluga e-Usluga - portal - e-mail - web-servis - mobilni uređaj - EDI FRONT OFFICE e-GOV operations BPM repozitorij WEB SERVISI GSB / SOA aplikacijska platforma Elektronski dokumenti (XML) Modeli postupaka BACK OFFICE Servisne sabirnice REGISTAR REGISTAR - podaci - pravila - IZVORNI REGISTRI Servisne sabirnice REGISTAR REGISTAR OSTALI JAVNI REGISTRI drugih upravnih nivoa drugih institucija FINANSIJE HRM ICT Slika 2. Generička arhitektura elektronske javne uprave određenog upravnog nivoa Model generičke arhitekture elektronske javne uprave, primjenjiv za sve vlade upravnih nivoa, određen je strategijskim okvirom, zakonodavstvom i razvojnim programima, a uspješnost njegove primjene mjeri se postignutim stanjima i rezultatima pomoću indikatora uspješnosti javne uprave. Pružanje jedne složene/agregirane usluge javne uprave temelji se na drugim/bazičnim uslugama i informacijama iz izvornih registara kojima upravljaju druge institucije ili institucije na drugim administrativnim nivoima. Model promovira ponovnu višestruku uporabu informacija, specifikacija, rješenja i koncepata preko zajedničke infrastrukture. Pri uspostavljanju usluga javne uprave, institucije javne uprave trebaju preferirati otvorene standarde, uzimajući u obzir pokrivenost funkcionalnih potreba, zrelost i tržišnu podršku. Model ima svojstvo modularnosti koji pojedine sustave na konceptualnoj razini promatra kao uslužne module na čijem se međusobnom povezivanju, preko interoperabilne infrastrukture, temelji pružanje usluga javne prave. Na operativnom nivou, primjena Okvira interoperabilnosti uključuje selektivan odabir preporučenih standarda i postojećih zajedničkih resursa pri povezivanju i poboljšavanju postojećih sustava i procesa, što može uključivati njihovu dogradnju i prilagodbu. Primjena Okvira interoperabilnosti na operativnom nivou polazi od neposrednih interesa dvaju ili više institucija sa zajedničkim ciljem pružanja elektronske usluge korisnicima, građanima i 16 privrednim subjektima. Informacijski okvir Okvira interoperabilnosti temelji se na razvoju i standardizaciji: Procesne arhitekture Funkcionalne arhitekture Podatkovne arhitekture Tehnološke arhitekture Izvodljivost interoperabilnosti je jednostavnija, ukoliko između neposredno zainteresiranih institucija postoje: u najvećoj mjeri usaglašen političko-pravni kontekst, jasne potrebe i interesi, dostižni efekti, ograničen broj dionika, ostali eventualni faktori koji ne predstavljaju značajnu zapreku. Primjena Okvira interoperabilnosti na operativnom nivou provodi se direktnim dogovorom zainteresiranih institucija koji u konačnici biva formaliziran međusobnim sporazumima. 6.2 Katalozi usluga, javnih registara i baza podataka Svaki upravni nivo uspostavlja resurse svog administrativnog nivoa koji služe planiranju i praćenju razvoja elektronskih usluga: Katalog javnih registara i baza podataka kao podatkovne imovine koja je najvrijedniji resurs javne uprave, Katalog usluga, elektronskih i konvencionalnih, kao osnova za planiranje i praćenje napretka, Repozitorij poslovnih procesa kao osnove za organizacijsko i procesno poravnavanje institucija pružatelja usluga, Katalog upravnih tarifa/taksi za pokretanje i provođenje upravnih i drugih postupaka. Izvorni registri temeljnih entiteta u sustavu državne uprave predstavljaju izvor podataka za izvedene registre kada postoji pravni temelj ostvarivanja prava i obveza građana, gospodarskih i drugih subjekata. Temeljne entitete u sustavu državne uprave čine fizička osoba, poslovni subjekt i prostorna jedinica od kojih svaki daje polaznu građu podataka ugrađenih u druge registre i evidencije na koje se nadograđuju podaci utvrđeni propisom kojim se ustrojio određeni izvedeni registar ili evidencija. Institucije nadležne za vođenje izvornih registara javno objavljuju specifikacije sučelja za preuzimanje podataka. U slučaju postojanja obveze tražitelja usluge za plaćanjem taksi, potrebno je omogućiti plaćanja različitim kanalima plaćanja: konvencionalno, uplatnicom, mobilnim plaćanjem, internetskim plaćanjem, kartičnim plaćanjem… U okviru infrastrukture za implementaciju Okvira interoperabilnosti potrebno je omogućiti javno objavljivanje u elektroničkom obliku kataloga usluga u okviru biblioteke dokumenta Okvira interoperabilnosti, dok je računalni pristup uslugama omogućen preko UDDI registra (eng. Universal Description, Discovery and Integration) koji sadrži WSDL (eng. Web Service Definition Language) opise servisa. Specifikacije sučelja uključuju pravne, procesne, tehničke i semantičke specifikacije uključujući XML sheme temeljene na jezgrenim komponentama objavljenima u zajedničkom rječniku. Servisi trebaju podržavati pristup preko servisno orijentirane arhitekture (SOA), a elektronski dokumenti razmjenu strukturiranih podataka tehnologijama semantičkog weba (kao što su RDF, RDF/A, SKOS i OWL) kako bi se olakšalo njihovo povezivanje i generiranje dodatne vrijednosti iz podataka. 17 6.3 Nadležnost za javne registre Ustrojstvene jedinice organa javne uprave, u skladu sa svojim ovlastima, a prema važećim propisima, imaju nadležnosti nad određenim upravnim funkcijama. Pravni okvir regulira vođenje registra. Pri tome, nadležnosti u vlasništvu nad podacima i upravljanju registrom moraju biti jasno formulirane. Također, način upravljanja poslovnim procesima te sami procesi dodavanja, izmjene ili brisanja podataka u registru moraju imati jasno uporište u pravnom okviru. Posebno, u slučaju da registar sadrži lične podatke, upravljanje ličnim podacima bit će usklađeno sa pravnim okvirom zaštite ličnih podataka. Procesi obično uključuju korištenje usluga javne uprave više organa. Usluga javne uprave je određeni posao ili radnja koja je uvijek u nadležnosti jednog organa javne uprave i u pravilu zahvaća registre iz nadležnosti toga organa. Svako povezivanje registara, na istom ili različitim upravnim nivoima, mora biti temeljeno na propisima, uvažavati nadležnosti u vlasništvu nad podacima, nadležnosti u upravljanju i vođenju registra te se pojavljivati kao posljedica primjene propisa. Pri tome propisi ne smiju biti barijera povezivanju registara. 6.4 Zajednički rječnik i repozitorij XML shema dokumenata Zajednički rječnik i repozitorij XML shema dokumenata, koji sadrži strukture i značenja podataka u razmjeni, neophodan je instrument postizanja semantičke interoperabilnosti. Zajednički rječnik podataka i repozitorij XML shema sadrži referentne komponente semantičke interoperabilnosti: pojmove, definiciju pojmova, te značenje pojedinačnih pojmova u razmjeni podataka, a vodi se pomoću profesionalnih razvojnih okolina (eng. Integrated Development Environmment - IDE) integriranih s repozitorijem koji pored rječnika iz Okvira interoperabilnosti sadrži i definicije globalnih standarda na kojima su rječnici zasnovani (npr. GEFEG Dynamic Collaboration Framework, XMLSpy, ili slični). Komponente sadržane u rječniku i repozitoriju predstavljaju referentne komponente usklađene s propisima, koje se brzo i jednostavno mogu razraditi i usklađivati radi primjene u pojedinačnim institucijama, odnosno razmjeni podataka između dvaju ili više institucija. Zajednički rječnik podataka i repozitorij XML shema osigurava da je točnost značenja jednog podatka razumljiva i održana tokom svih procesa razmjena u koje je uključen. Imajući u vidu da odvijanje jednog procesa može imati više razmjena podataka između institucija različitih administrativnih nivoa, te da je u takvim procesima nužno osigurati jednoznačnost značenja podataka u razmjeni, nužno je održavati jedinstveni rječnik i repozitorij XML shema i XML dokumenata. 6.5 Zajednički repozitorij poslovposlovnih procesa Poslovni procesi u institucijama javne uprave uređeni su pravnim okvirima koji uređuju određeno područje. Modeliranje poslovnih procesa svake pojedine institucije preduvjet je za poravnavanje poslovnih procesa različitih institucija. Model poravnatih poslovnih procesa podloga je za efikasno međuinstitucionalno povezivanje na procesnoj razini i uvođenje elektroničkih usluga javne uprave. Zajednički repozitorij poslovnih procesa definira referentne (generičke) modele poslovnih procesa, a vodi se pomoću profesionalnih alata za modeliranje poslovnih procesa (npr. Software AG - ARIS, Casewise ili slični). Tijela državne uprave vlada pojedinih upravnih nivoa razraditi će vlastite poslovne procese, uz mogućnost primjene zajedničkog repozitorija poslovnih procesa, a u skladu sa važećom regulativom tog upravnog nivoa. 18 Repozitorij olakšava i ubrzava usklađivanje modela interoperabilnih poslovnih procesa. Ti modeli predstavljaju referentni obrazac usklađen s propisima, temeljem kojeg se brzo i jednostavno može razraditi i usklađivati radi primjene u pojedinačnim institucijama. Osim u kontekstu interoperabilnosti, repozitorij poslovnih procesa ključni je instrument u području unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru (eng. Public Internal Financial Control), unutarnje revizije i upravljanja financijskim kontrolama, te kao takav ima svojstvo višestrukog (ponovnog) korištenja na višem nivou. 6.6 Servisne sabirnice javne uprave Servisna sabirnica javne uprave (eng. Government Service Bus - GSB) namijenjena je standardizaciji komunikacijske infrastrukture javne uprave te službenu razmjenu elektroničkih dokumenata s drugim institucijama javne uprave, pružateljima usluga i ostalim subjektima. Vlada svakog upravnog nivoa treba osigurati usluge GSB-a, neovisno o načinu implementacije Povezivanje aplikacija svaka sa svakom stvara probleme u održavanju sustava i u konačnici rezultira stvaranjem tzv. „špageti“ infrastrukture. Budući da je kod promjene poslužitelja ili komunikacijskog sučelja bilo koje aplikacije potrebno promjene unijeti u svim aplikacijama koje s njom komuniciraju, postojanje središnje sabirnice svodi unošenje promjena na dva sustava: sustav koji se mijenja i sabirnici; jer svaka aplikacija komunicira samo sa središnjom sabirnicom, a sabirnica orkestrira komunikaciju s drugim aplikacijskim sustavima. Sabirnica obavlja prijem poruka/dokumenta, kreiranje i serversko potpisivanje poruka, određivanje primatelja, i dostavu poruka primatelju. Nakon slanja, sabirnica prihvaća potvrde primitka od drugih sustava i vrši osuvremenjivanje statusa slanja poruka u izvornoj aplikaciji. Na prijemnoj strani, sabirnica prihvaća dolazne poruke, radi validaciju njihovog sadržaja, provjeru poslovnih pravila i dostavlja ih ciljanoj aplikaciji te vraća potvrdu statusa (potvrdu uspješnog prijema ili eventualne poruke o greškama) pošiljatelju. 6.7 Infrastruktura javnog ključa (PKI, elektronski potpis) i facilitatori za interoperabilnost Jedna od osnovnih tehnologija za za implementaciju elektronskih usluga čini infrastruktura javnih ključeva (PKI). U Bosni i Hercegovini trenutno postoji niz nezavisnih PKI infrastruktura, prije svega elektronsko bankarstvo i djelomično u sektoru elektronske vlade koji djeluju u manje ili više zatvorenim sistemima. U svrhu međusobnog priznavanja elektronskih potpisa izdatih od različitih ovjerilaca, nužno je, sukladno postojećem pravnom okviru za elektronski potpis uspostaviti sistem akreditacije ovjerilaca te omogućiti pravno djelovanje elektronskog potpisa na teritoriji BiH. 6.8 Zajednički tehnološki standardi Tehnički aspekti, poput specifikacija sučelja, servisa za podatkovno povezivanje, servisa za interkonekciju, prezentaciju podataka i slično, u svom sadržaju nisu specifični isključivo za javnu upravu. Dokument „Vodilje i standardi za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija“ sadrži popis preporučenih tehničkih standarda te metodologiju za procjenu i odabir specifikacija. U područjima u kojima nije preporučen standard, potiče se uporaba sektorskih standarda i specifikacija kad god je to moguće. 19 6.9 Biblioteka dokumenata Okvira interoperabilnosti BiH Biblioteka sadrži sve dokumente interoperabilnosti koji se koriste u provedbi Okvira interoperabilnosti ili su u pripremi. Cjelovita biblioteka službeno usvojenih dokumenata i dokumenata u javnoj raspravi, objavljuje se javno i dostupna je svim zainteresiranim stranama. 6.10 Potporni servisi Potporni servisi, kao aktivnosti ili funkcije neophodne za uspješnu implementaciju interoperabilnosti, uključuju: kolaboracijska platforma za suradnju na razvoju dokumenata interoperabilnosti, središnji portal omogućava javno objavljivanje dokumenata Okvira interoperabilnosti, dobre prakse i znanja te pristup objedinjenim i korisnički prilagođenim uslugama (kontinuirani razvoj uspostavljene platforme za osiguranje podrške novim zahtjevima), sustav za autentikaciju i autorizaciju na razini sustava omogućava pristup i upravljanje uslugama i resursima Okvira interoperabilnosti sukladno pravima i ovlaštenjima 7 Primjena u privredi i civilnom sektoru Primjena Okvira interoperabilnosti u javnoj upravi doprinosi razvoju gospodarstva na način da potiče razvoj elektronskog poslovanja u privredi kroz: Osposobljavanje privrednih subjekata za elektronske javne nabavke i dodatne usluge u sistemu javnih nabavki Uvođenje e-Računa Proširenje e-Usluga za gospodarstvo 7.1 Privreda Okvir interoperabilnosti, kao podrška u procesima definicije, dizajna i implementacije usluga javne uprave prema građanima i privrednim subjektima, ima za efekt pojednostavljenje administracije te smanjenje administrativnog opterećenja i prepreka što rezultira oslobađanjem resursa u privredi. IKT industrija može iskoristiti Okvir interoperabilnosti kroz suradnju na izgradnji zajedničke informacijske infrastrukture, pri tehničkoj realizaciji rješenja te za savjetovanje i osposobljavanje institucija javne uprave za interoperabilnost. 7.2 Pružatelji usluga Okvir interoperabilnosti pružateljima usluga, koji kao suradne organizacije mogu sudjelovati u razvojnim i uslužnim aktivnostima prema građanima i privrednim subjektima, daje preporuke i komponente za izgradnju sadržaja i stručnih elemenata usluga za korisnike javnih usluga, odnosno korištenje i distribuciju javnih informacijskih resursa i sadržaja kroz stvaranje novih usluga dodane vrijednosti. 7.3 Civilni sektor Civilni sektor je često komplementaran javnom sektoru, jer pokriva određena područja radi zadovoljavanja potreba specifičnih grupa korisnika (na primjer zdravstvo, socijalna skrb, 20 kultura, i slično), čime se otvaraju brojna područja suradnje. Poravnavanje civilnog sektora sa Okvirom interoperabilnosti, dugoročno stvara preduvjete za lakše i brže povezivanje organizacija civilnog sektora s odgovarajućim institucijama javnog sektora. 21
© Copyright 2024 Paperzz
