TURIZAM - WordPress.com

Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
TURIZAM
PlanetCluster & MonteCEP
1
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
TURIZAM – POSTOJEĆE STANJE
Sektor turizma predstavlja jedan od glavnih stubova ekonomskog razvoja i transformacije Crne Gore. Iako
je Crna Gora je već poznata kao atraktivna turistička destinacija, njen potencijal nije u potpunosti
iskorišćen i željeni međunarodni imidž još nije dovoljno ostvaren. Crna Gora bi trebalo da bude među
vrhunskim turističkim destinacijama na globalnom nivou. Njen pejzaž i prirodne vrijednosti, kulturnoistorijsko nasljeđe, kao i gostoprimstvo ljudi, izuzetne su prednosti Crne Gore.
Zbog svoje autentične arhitekture i velikog broja građevina, relikvija, manastira, crkvi i muzeja, grad
Cetinje je dobio naziv „grad-muzej“. U Prijestonici Cetinje turizam trenutno predstavlja najznačajniju
privrednu granu, mada ovaj potencijal nije u potpunosti iskorišćen.
1. Nacionalne strategije
Master plan za turizam Crne Gore do 2020, koji je usvojen 2001.godine, izradilo je Ministarstvo turizma i
zaštite životne sredine, u kooperaciji sa Njemačkim društvom za investicije i razvoj (DEG). Cilj ovog
dokumenta jeste kreiranje održivog, visokokvalitetnog i raznolikog turističkog proizvoda koji će omogućiti
rast prihoda i rast broja turista, a kroz to stvaranje novih radnih mjesta i povećanje životnog standarda.
Akcenat je stavljen na održivost, a planirano je da turistička ponuda u Crnoj Gori bude bazirana na
ekskluzivitetu prirodnih i kulturnih atrakcija i različitih turističkih aktivnosti koje podrazumijevaju prirodni
ambijent i raznolikost istorijskog i kulturnog nasljeđa koje je koncentrisano na malom prostoru.
Strategija turizma u Crnoj Gori do 2020, koja je usvojena 2008.godine, uz podršku Saveznog Ministarstva
za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), Njemačke investicione i razvojne korporacije (DEG) i
Njemačke organizacije za tehničku saradnju (GTZ) sa međunarodnom tržišnom ekspertizom koju je
obezbijedila Konsultantska kuća za turizam i marketing – CREATOP, imala je zadatak da revidira prethodno
ustanovljene strategije od strane Ministarstva. Akcenat je dat na povezivanju zaleđa i primorja u
jedinstveni kvalitetni turistički doživljaj. Najbolja mogućnost da se produži sezona i da se aktiviraju
turistučki potencijali sjevera jeste promovisanje Crne Gore kao jedinstevene turističke destinacije, kao
povezane cjeline primorja i zaleđa, intezivnije povezivanje pejzaža i prirode, kao i prepoznavanje Crne
Gore kao multikulturalne cjeline.
U Strategiji razvoja turizma u Crnoj Gori, Cetinje sa Skadarskim jezerom je prepoznato kao specifična
turistička oblast, klaster, koji se nalazi u samom središtu Crne Gore. Osim stare crnogorske prijestonice
Cetinja, koje predstavlja kulturno središte Crne Gore, ovdje se nalazi i selo Njeguši, Rijeka Crnojevića,
utvrđenja Lesendro i Žabljak,kao i manastiri na Skadarskom jezeru, zatim prirodne vrijednosti Lovćena i
Skadarskog jezera su najvažniji potencijali ovog područja koji još uvijek nisu u potpunosti iskoriščeni.
2. Zakonska regulativa
Sekror turizma regulisan je nizom zakona i podzakonskih akata, od kojih su za prostorno planiranje
najznačajniji:
• Zakom o turizmu (Sl. list CG, br. 61/10),
• Zakon o skijalištima (Sl. list CG, br. 13/07),
• Zakon o planinskim stazama (Sl. list CG, br. 51/08),
• Pravilnik o vrstama, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata
• Pravilnik o klasifikaciji, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji kampova
• Pravilnik o vrstama objekata nautičkog turizma, minimalno tehničkim uslovima i njihovoj
kategorizaciji (Sl. list RCG, br. 9/03)
• Pravilnik o uslovima, koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta (Sl. list CG, br. 20/08,
20/09 i 25/09)
• Pravilnik o kategorizaciji turističkih mjesta (Sl. list RCG, br. 24/04)
• Pravilnik o pojmu, minimalnim uslovima, uslovima za kategorizaciju i načinu kategorizacije
turističkih seoskih domaćinstava i pojmu pretežno lične proizvodnje (Sl. list RCG, br.23/03)
PlanetCluster & MonteCEP
2
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Zakonom o turizmu se uređuju se uslovi i način obavljanja turističke i ugostiteljske djelatnosti. Prema
Zakonu, uređenje odnosa u oblasti turizma zasniva se na načelima: planiranja i ostvarivanja politike
razvoja turizma u skladu sa Strategijom razvoja turizma; održivog razvoja turizma zasnovanog na ekološki
osjetljivoj poslovnoj praksi, nacionalnog i lokalnog ekonomskog razvoja i zaštiti prirodnih i kulturnih
resursa; integralnog razvoja turizma i pratećih djelatnosti, kao činilaca ukupnog privrednog i društvenog
razvoja, kojim se u skladu sa zakonom obezbjeđuje sprovođenje međusobno usaglašenih planova i
programa; povećanja efikasnosti i odgovornosti u oblasti korišćenja, upravljanja, zaštite i unaprjeđenja
turističkog prostora; obezbjeđivanja jedinstvenih standarda za pružanje usluga u turizmu; zaštite korisnika
turističkog proizvoda i turističkih profesija; partnerskog odnosa privatnog i javnog sektora i civilnog
društva kod planiranja, oblikovanja i plasmana turističkog proizvoda na tržištu; obezbjeđivanja
jedinstvene, javne i elektronske evidencije registrovanih i evidentiranih podataka iz oblasti turizma, i
obezbjeđenja dugoročnog očuvanja životne sredine i kulturnog i istorijskog nasljeđa Crne Gore.
Zakonom o skijalištima se propisuju minimalno-tehnički uslovi za uređenje, održavanje i opremanje
skijališta, pružanje usluga na skijalištu, obilježavanje i postavljanje signalizacije na skijalištu, korišćenje
sredstava prevoza na skijalištu, bezbjednost i red na skijalištu, podučavanje sportovima na snijegu, kao i
druga pitanja od značaja za korišćenje skijališta.
Zakonom o planiskim stazama se uređuju uslovi i način utvrđivanja mreža planinskih staza, njihovo
uređenje i održavanje, klasifikacija i kategorizacija, kao i druga pitanja od značaja za korišćenje
planinskih staza.
Pravilnikom o vrstama, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata se propisuju
vrste ugostiteljskih objekata, minimalno-tehnički uslovi za pojedinu vrstu i kategoriju, elementi i
kriterijumi za kategorizaciju, način kategorizacije ugostiteljskih objekata, kao i vrste standarda i postupak
njihovog dodjeljivanja.
Pravilnikom o klasifikaciji, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji kampova se propisuje
klasifikacija kampova, minimalno-tehnički uslovi u pogledu uređenosti i opreme i kategorizacija kampova.
Pravilnikom o vrstama objekata nautičkog turizma, minimalno tehničkim uslovima i njihovoj
kategorizaciji se propisije i klasifikacja objekata nautičkog turizma, kao i minimalno-tehnički uslovi za u
pogledu uređenosti i opreme objekata nautičkog turizma.
Pravilnikom o uslovima koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta se propisuju uslovi i
oprema, koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta.
Pravilnikom o kategorizaciji turističkih mjesta se uređuju se bliži kriterijumi, način vrednovanja
kriterijuma za kategorizaciju turističkih mjesta i način određivanja kategorije turističkih mjesta u Crnoj
Gori.
Pravilnikom o pojmu, minimalnim uslovima, uslovima za kategorizaciju i načinu kategorizacije turističkih
seoskih domaćinstava se propisuje pojam turističkog seoskog domaćinstva, minimalni uslovi, uslovi za
kategoriju i način kategorizacije objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u seoskom
domaćinstvu, šta se smatra pretežno ličnom proizvodnjom, kao i vrste proizvoda koji ne moraju biti iz
pretežno lične proizvodnje.
3. Turizam u Crnoj Gori
Prema Prostornom Planu Crne Gore ocjena postojeceg stanja razvijenosti turizma je da u turizmu postoji
nesklad između izgrađenih smještajnih kapaciteta – hotela, pansiona i sličnih objekata, i, sa druge strane,
nepovoljne razvijenosti tzv. vanpansionske ponude, odnosno individualnog smještaja i stanova za odmor i
rekreaciju.
I pored vrlo uspješnih rezultata na modernizaciji i izgradnji turističke suprastrukture poslednjih godina,
funkcionalno i tehničko stanje najvećeg broja hotela i drugih smještajnih kapaciteta i dalje je nedovoljno.
Postojeća struktura smještajnih kapaciteta protivna je strateškim ciljevima razvoja turizma u Crnoj Gori,
naročito u odnosu na planirani porast učešća osnovnih smještajnih kapaciteta (na oko 40%). Vikend kuće i
stanovi, kao svojevrsni vid neoptimalnog korišćenja turističkih resursa, učestvuju sa čak 44% u ukupnim
smještajnim kapacitetima, a osnovni smještajni kapaciteti sa svega 13,3% (hoteli samo sa 9,68 %).
PlanetCluster & MonteCEP
3
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Ovo je vrlo nepovoljna struktura sa tržišne tačke gledišta, jer hoteli i slični smještajni kapaciteti čine
okosnicu turističke privrede.
Sa tržišne tačke značajna je i kategorisanost osnovnih smještajnih kapaciteta, čemu ne ide u prilog
postojeća situacija gdje je 58% hotelskih kapaciteta ispod nivoa koji zahtijeva međunarodno turističko
tržište. Trenutno je u Crnoj Gori 12% hotelskih ležaja visokog nivoa kvaliteta, što čini oko 1,5% ukupnog
kapaciteta smještajnih objekata.Tražnja na međunarodnom tržištu usmjerena je, prije svega, na
visokokvalitetne hotelske kapacitete. S obzirom na broj stranih turista kojih je ukupno u 2009. godini bio
6.695.674, a u jeku sezone, u avgustu (2010.) 2.830.076, što je 42% od ukupnog, i da je u aprilu 2011.
ostvareno 117.721, što je veće za 21,3% od broja u aprilu 2010., a od toga su čak 81,7% ostvarili strani
turisti, jasno je da je izražen nedostatak u osnovnim smještajnim kapacitetima.
Evidentan je još jedan nedostatak hotelskog sektora. Prije svega su zastupljeni nemordernizovani hoteli
(sa više od 30 000 ležaja) koji nude samo osnovne usluge smještaja i hrane, dok samo mali broj
modernizovanih hotelskih kapaciteta (tzv. „resort“ hoteli), uglavnom privatizovanih sa obavezom i
garancijom za investicije, sa 6 000 ležaja, raspolaže i pratećim sadržajima za visokoplatežnu klijentelu i
sa ponudom tokom čitave godine.
Tabela 1. Kapaciteti za smještaj po vrstama objekata u Crnoj Gori
Vrsta kolektivnog smještajnog
Brojdomaćinstava koji iznajmljuju
kapaciteta
Broj poslovnih objekata
svoje objekte
Hoteli i slični kapaciteti
233
31
Pansioni
15
5
Moteli/prenoćište
5
1
Turistička naselja
6
0
Turistički apartmani
6
7
Zdravstveni centri
1
0
Domovi i odmarališta
20
0
Vile
2
0
Kampovi
19
1
Ukupno
308
45
Broj ležaja koji se izdaje u
Broj ležaja koji se izdaje u okviru
Vrsta individualnogi smještaja
okviru poslovnica
domaćinstava
Privatne sobe
37.480
8.437
Privatni apartmani
65
9
Privatne sobe/kuće
14.350
3.184
Ukupno
51.895
11.630
Izvor: Monstat – Kapaciteti za smještaj po vrstama objekata, avgust 2010.
Tabela 2. Dolasci i noćenja turista u 2010. godini
Dolasci
Ukupno Domaći
Strani
Sjedište države
Primorska mjesta
Planinska mjesta
Ostala turistička mjesta
Ostala mjesta
Crna Gora
Izvor: Monstat
54169
1130832
46545
30540
872
5580
140664
16794
12041
112
48616
990168
29751
18499
760
1262985 175191 1087794
Ukupno
%
Ukupno
Noćenja
Domaći
Strani
Ukupno
%
4,29
89,54
3,69
2,42
0,07
112569
7643320
123151
83896
1957
15496
870599
60954
39796
188
97073
6772721
62197
44180
1769
1,41
95,96
1,55
1,05
0,02
987033 6977860
100
100 7946897
Sektor turizma se pokazao fleksibilnim i konkurentnim, nakon negativnog uticaja globalne ekonomske
krize, i uspio je ostvariti dobre rezultate u 2010. godini. Broj turista koji je posjetio Crnu Goru tokom
2010. godine, bio je viši za 4,6 % u odnosu na 2009. godinu, dok je broj noćenja povećan za 5,5 %. Time je
turizam dao pozitivne impulse razvoju i brojnih drugih grana poput saobraćaja, telekomunikacija, trgovine
i dr.
PlanetCluster & MonteCEP
4
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Iako Prijestonica Cetinje, u odnosu na Crnu Goru u cjelini, ima specifičnosti u sektoru turizma, trendovi i
pojave koji su karakteristični za Crnu Goru kao destinaciju, ali i za svijet i Evropu, reflektuju se i na
područje Prijestonice. Crnogorska turistička ponuda obuhvata niz mogućnosti, kao što je jadranska obala
sa ostrvima, plažama, drevnim lukama i gradovima bogatim kulturnom baštinom, a sve ovo dopunjeno
divljim šumskih predjelima, kanjonima i planinskim vijencima.
Pozicija Crna Gore, čini je prilično dostupnom za evropsku populaciju od 732 miliona stanovnika. Nalazi se
na tri i po sata leta udaljenosti od Moskve i na samo tri sata leta od zapadnoevropskih zemalja, poput
Velike Britanije.
Zato su značajna ulaganja usmjerena u razvoj avio sektora, kako bi se poboljšala povezanost sa
međunarodnim destinacijama, preko dva međunarodna aerodroma koja se nalaze u glavnom gradu
Podgorici i primorskom gradu Tivtu. Avio destinacije sada obuhvataju, osim glavnih gradova na Balkanu i u
centralnoj i istočnoj Evropi, i ključne evropske finansijske centre (kao npr. London), druga
zapadnoevropska i skadinavska turistička tržišta.
Godine 2009, Svjetski ekonomski forum (WEF) rangirao je turističku industriju Crne Gore na skali
konkurentnosti na 52. mjesto od ukupno 133 zemlje koje su bile predmet ocjenjivanja. To predstavlja
poboljšanje u odnosu na 59. mjesto na kojem je Crna Gora bila predhodne godine, pokazujući napredak
ostvaren poboljšanjem sektora turizma. U okviru Evrope, Crna Gora se nalazi na 30. mjestu od 42. zemlje,
iza susjedne Hrvatske, ali ispred Srbije, Albanije i Bosne i Hercegovine.
Do slabog pozicioniranja u odnosu na druge evropske države došlo je islijed nedovoljno razvijenih
programa iz oblasti održivosti životne sredine, putne i vazdušne saobraćajne infrastrukture,
konkurentnosti cijena i sposobnost promovisanja svojh prirodnih resursa. Crna Gora je dobro rangirana u
pogledu afiniteta prema turizmu i putovanjima, tj. pozitivnog stava prema inostranim posjetiocima i
kvaliteta svog prirodnog okruženja.
4.
Turizam u Prijestonici Cetinje
4.1. Istorijski razvoj
Potreba za pružanjem turističkih usluga na Cetinju javila se početkom 19. vijeka, od kada potiče i orvi
pisani dokument. Sredinom 19. vijeka na Cetinju je postojalo niz turističko-ugostiteljskih objekata, po
kojima su kasnije nazivani pojedini djelovi grada (npr. kafane “Na hanove” ili “Na krčme”)
Prvi ozbiljniji na turističko-ugostiteljski objekat na Cetinju i u Crnoj Gori, bio je hotel “Lokanda”, kasnije
nazvan “Grand-hotel”, koji je počeo sa radom 1864. godine. Prvi turistički vodič Cetinja objavljen je
1901. godine u Parizu na francuskom jeziku. Između dva svjetska rata na Cetinju je bilo nekoliko malih
hotela: Grand (”Lokanda”), Pariz, Palas – Imperijal, Park, Beograd, Njujork i Balkan, sa 96 hotelskih soba i
preko desetak kafana: Korzo, Kosovo, Ikanina kafana, kafana Kod Micike, kafana Belveder). Hoteli Grand,
Imperijal, Park (današnja Gradska kafana) i Njujork. Sredinom 20. vijeka, sa gubitkom statusa političkog i
administrativnog centra u Cetinju dolazi do stagnacije turizma, da bi se danas Cetinje prepoznavalo kao
najpoznatiji centar za razvoj kulturnog turizma.
4.2. Resursi za razvoj turizma u Prijestonici Cetinje
Prijestonica Cetinje se nalazi u samo središtu države i kulturno-istorijski je centar Crne Gore, tako da ima
veliki potencijal za razvoj turizma: povoljan geografski položaj kulturno-istorijske vrijednosti, povoljne
klimatske uslove (posebno ljeti), prirodne vrijednosti, pejzažne karakteristike, biodiverzitet, lovstvo i
ribolov, sportsko-rekreacione objekte i površine, manifestacije, prirodne mogućnosti za različite sportove
i rekreaciju (planinarenje, mountainbiking, birdwatching, fotosafari, ronjenje, veslanje, paraglajding,
panoramski letovi lakim letjelicama, biatlon, triatlon i dr.), socijalna infrastruktura u funkciji turizma
(objekti i manifestacije kulture i zabave). Najvažniji turistički resursi su:
•
•
•
Pozitivan odnos samog stanovništva prema turizmu, otvorenost i tradicionalno gostoprimstvo,
Geostrateški položaj cjelokupnog područja gdje se prepliću različite kulture,
Prijestonica Cetinje, sa očuvanom arhitekturom i tradicijom, još neotkrivena turistička destinacija
Evrope,
PlanetCluster & MonteCEP
5
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Kulturne institucije (muzeji, arhivi, biblioteke) od nacionalnog značaja,
Cetinjski manastir sa svojim relikvijama, koji je vrlo poznat u pokloničkom (vjerskom) turizmu,
tradicionalno selo Njeguši,
Rijeka Crnojevića na Skadarskom jezeru,
Njegošev mauzolej na Lovćenu,
odmaralište na Ivanovim koritima za razvoj izletničkog turizma
prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti nacionalnih parkova “Lovćen” i “Skadarsko jezero”
blizina glavnog grada Podgorice i jadranske obale,
stari austougarski put ka Kotoru sa neponovljivim vizurama,
smještajni kapaciteti u hotelima, apart-hotelima, vilama, turističkim naseljima, pansionima,
odmaralištima, kampovima i u sobama i stanovima za iznajmljivanje,
seosko zaleđe sa tradicionalnom arhitekturom i tradicionalnom poljoprivredom kao mogućnostima
za razvoj eko, etno i agroturizma,
mogućnosti za razvoj nautičkog turizma na Skadarskom jezeru,
Lipska pećina i Cetinjska pećina, kao i drugi speleološki objekti
lokalni i nekategorisani putevi, staze kao infrastruktura za razvoj pješačenja, planinarenja, vožnje
bicikla, jahanje, lova i ribolova.
4.3. Turistički i ugostiteljski kapaciteti u Prijestonici Cetinje
Tabela 3. Turizam u Crnoj Gori i Prijestonici Cetinje
Gosti
ukupno
strani
2006
953928
377798
2007
1133432
984138
2008
1188116
1031212
2009
1207694
1044014
CRNA GORA
2010
1262985
1087794
2011
1373454
1201099
2012
1439500
1264163
2013
1492006
1324403
CETINJE
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
8990
14182
15065
10699
7794
4257
10937
10141
2951
5747
5268
4854
3287
411
6337
6559
Noćenja
ukupno
5936270
7294530
7794741
7552006
7964893
8775171
9151236
9411943
39948
52013
51378
36089
30449
22537
2220
29374
strani
2196091
6443485
6966279
6695674
6977860
7818803
8143007
8414215
5867
11565
8646
8417
5212
580
1139
10448
Izvor: MONSTAT
U gornjoj tabeli se može primjetiti zanemarljivo učešće broja noćenja gostiju koji borave na Cetinju u
odnosu na Crnu Goru. Razlog tome je prepoznavanje Cetinja isključivo kao izletničke turističke
destinacije.
Posljednjih godina primjetan je rast broja turista koji posjećuju Prijestonicu Cetinje, koji je praćen sve
većim brojem stranih turista. Pod uticajem globalne ekonomske krize u posljednje dvije godine zabilježen
je pad broja turista i noćenja. Prema podacima Monstata ukupan broj turista u 2010. godini je iznosio
7.794 i ostvareno je 30.449 noćenja.
PlanetCluster & MonteCEP
6
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Slika 1. Dolasci gostiju
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Slika 2. Ostvarenja noćenja
9797
10000
9000
8000
7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
45000
8435
6879
5061
5268
5845
4854
3880
30000
25000
4507
29725
27672
23399 23989
25237
20000
3287
2951
42732
34081
35000
6039 5747
1747
40448
40000
11565
15000
1749
10000
804
5000
5353
3807
2004
2005
1912
5867
8646
8417
5212
0
2003
2004
2005
2006
Strani
2007
2008
2009
2010
2003
Domaći
2006
Strani
2007
2008
2009
2010
Domaći
Izvor: Monstat
Godišnje Cetinje posjeti oko 70.000 turista u okviru organizovanih izletničkih tura. Prema podacima
Turističke organizacije, Prijestonicu je posjetilo 76.322 turista.
Slika 3. Posjete turista u okviru organizovanih tura
92.243
100.000
90.000
70.662
70.828
80.000
63.918
70.000
60.000
50.000
40.000
30.000
20.000
10.000
0
2008
2009
2010
IX 2011
Izvor: Turistička organizacija Prijestonice Cetinje
Zanemarljiv je broj domaćinstava koja pružaju usluge smještaja turistima.
4.4. Smještajni kapaciteti
U Prijestonici Cetinje postoje različite vrste turističkog smještaja, od hotela, uglavnom nižih kategorija,
do privatnih pansiona.
Tabela 4. Smještajni kapaciteti u Prijestonici Cetinje
Naziv
Lokacija
(naselje)
Kategorija
Broj ležaja
Ukupan Broj ležaja u
u 1/2,
broj ležaja 1/1 sobama
sobama
Broj
ležaja u
1/3, 1/4
sobama
Broj ležaja u
apartmanima/
bungalovima
Ostali sadržaji
16
Bazen, sauna,
Kuglana,
Kongresni
kapaciteti,
Noćni klub
HOTELI
Grand
Cetinje
PlanetCluster & MonteCEP
2
309
53
240
7
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Naziv
Lokacija
(naselje)
Sport IN
Cetinje
Ivanov Konak
Depadans
“Palac”
Ivanova korita
Kategorija
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Broj ležaja
Ukupan Broj ležaja u
u 1/2,
broj ležaja 1/1 sobama
sobama
28
4
Ivanova korita
9
4
26
14
8
“Gazivoda”
Šinđon
12
12
ODMARALIŠTA
Bungalovi
Lovčen-Bečići
Ivanova korita
20
ETNO SELO
Kadmi
6
5
60
5
Restoran sa 60
mjesta, kafe
bar sa 30
sjedišta i
terasom sa 120
mjesta
6
Restoran sa 8
mjesta, kafe
bar sa 10
sjedišta i
terasom sa 16
mjesta
napomena: nije
u funkciji
20
158
3
3
Ostali sadržaji
26
Rijeka
Crnojevića
Turističkoedukativni centar
“Lovćen”
Ivanova korita
Broj ležaja u
apartmanima/
bungalovima
28
Vila “Oktoih”
PRIVATNI SMJEŠTAJ
Apartmani
Stanković
Cetinje
Pansion 22
Cetinje
Broj
ležaja u
1/3, 1/4
sobama
60+72
3
26
Restoran sa 250
mjesta,
kafeterija, tri
učionice,
diskoteka i
ambulanta
6
2
60
PLANINARSKI DOM
Planinarski dom
Ivanova korita
ODMARALIŠTA
Odmaralište
EPCG
Njeguši Erakovići
UKUPNO:
40
napomena: nije
u funkciji
118
805
Izvor: Monstat i istraživanje MonteCEP
Na osnovu dostupnih podataka, u Prijestonici Cetinje ima registovano 805 ležaja, u objektima koji su
građeni od sedamdesetih godina 20. vijeka (hotel "Grand"), pa sve do novije gradnje (hotel Sport IN i dr.).
Za sadašnje smještajne kapacitete po broju, strukturi i kvalitetu može se reći da zadovoljavaju aktuelne
turističke aktivnosti koje su pretežno usmjerene na tranzitni i izletnički turizam, mada se čini da je
njihova osnovna aktivnost pružanje usluga ishrane, točenja pića i organizacija proslava.
Nema informacija da li na području Prijestonice ima manjih kampova ili prostora koji se iznajmljuju za
postavljanje šatora na imanjima seoskih domaćinstava. Izvjesno je, da ima gostiju koji u ljetnjem periodu
pod šatorima, neorganizovano i nekontrolisano, borave na ovom prostoru (pecaroši, ljubitelji prirode i
planinari), ali je obim ovakvog "kampovanja" mali.
Kada je u pitanju privatni smještaj (domaća radinost, seoski turizam i sl.) ponuda prijavljenih i
kategorisanih soba, apartmana i kuća je vrlo mala. Izvjesno je da nema potražnje ovog tipa smještaja pa
time ni ponude.
U Rijeci Crnojevića je hotel Gazivoda koji ne radi, a u samom Cetinju je jedan manji hotel u izgradnji.
PlanetCluster & MonteCEP
8
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
4.5. Ugostiteljski kapaciteti
Ugostiteljske kapacitete pored onih u hotelima, čine restorani, picerije, kafići, bifei i drugi u gradskim
naseljima Cetinje i Rijeka Crnojevića i u naselju Njeguši, zatim krčme i kafane uz puteve i u pojedinim
selima. Na području Prijestonice registrovano je oko 96 raznih vrsta privrednih subjekata koji se bave
ugostiteljstvom, od kojih se najveći dio nalazi u Cetinju.
Broj sjedišta u ugostiteljskim objektima nije mogao biti precizno utvrđen. Najveća koncentracija
ugostiteljskih objekata, kao i broj sjedišta je u Cetinju, i na postojećim turistički atraktivnim lokacijama
(Njeguši i Rijeka Crnojevića), na saobraćajnim čvorištima i u većim naseljima.
Pored navedenih ugostiteljskih objekata prilikom sabora ili nekih drugih manifestacija na pojedinim
lokacijama se postavlja veći ili manji broj pokretnih i improvizovanih ugostiteljskih "objekata".
4.6. Sadržaji i aktivnosti kompatibilni turizmu
Od sadržaja kompatibilnih turizmu najvažniji su: kulturno-istorijski spomenici, prirodne vrijednosti, vjerski
objekti, sportski i rekreativni objekti i površine, objekti zabave, manifestacije, lov i ribolov, objekti
trgovine i usluga i, svakako, infrastruktura.
U Cetinju se nalazi značajan broj kulturno-istorijskih spomenika i institucija kulture nacionalnog značaja:
Državni arhiv Crne Gore, Narodni muzej Crne Gore (u okviru kojeg je integrisano pet muzeja: Umjetnički
muzej, Istorijski, Etnografski, Njegošev muzej „Biljarda“, i Muzej kralja Nikole), Cetinjski manastir sa
relikvijama neprocenjive vrijednosti, Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnojević“, Kraljevsko
pozorište Zetski dom, Ljetnja pozornica ispod Orlovog krša, JU Mauzolej “Petar II Petrović Njegoš”,
Gradska biblioteka i čitaonica "Njegoš", Galerije savremene umjetnosti (Atelje DADO i Galerija 42°).
Objekti zabave su takođe koncentrisani u Cetinju.
Od ostalih sadržaja u Cetinju je smješten i JP Sportski centar na Obilića poljani sa stadionom, sportskom
dvoranom za male sportove i drugim sadržajima.
Pored grada Cetinja turistički značaj i potencijal zbog prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti imaju
nacionalni parkvi „Lovćen“ i „Skadarsko jezero“, izletište Orlov krš, a od naselja prije svih: Njeguši i
Rijeka Crnojevića.
Od specifičnih sportskih objekata pojedine lokacije u Prijestonici Cetinje koriste se i markirane
planinarske staze od kojih dio u okviru Primorske planinarske transverzale (PPT) Orjen-Lovćen-Rumija, i
sve su dio Nacionalne mreže planinskih staza (Zakon o planinskim stazama, "Službeni list CG", 51/2008).
Ljubiteljima brdskog biciklizma (mountain biking) na raspolaganju su staze kojie su dio Nacionalne mreže
planinskih staza, kao i niz lokalnih, nekategorisanih, poljskih i šumskih puteve na prostoru Prijestonice.
Planinske staze i staze za brdski biciklizam iz Nacionalne mreže planinskih staza prikazane su u
kartografskom prilogu broj 05 „Planirana namjena površina“
Tabela 5. Nacionalna mreža planinskih staza na teritoriji Prijestonice Cetinje
Broj staze (iz
registra planinskih
Trasa planinske staze (itinerer)
staza)
(Nikšić) - Čelinski Do - Kovče Do - Međedov do - Pusti Lisac(1476) - Popov Do - Rakita -Kobilji
658
Do - Trešnjevo - Grahovo
660 MB
Podgorica - Beri - Rvaši - Rijeka Crnojevića - Dujeva - D.Selo - Komarno - Virpazar
(Cetinje) - Bokovo - Kosijeri - Štitari - Orasi - Milati - Malenza - Lazarev Krst - Kovač most 661
Ćurilac (Danilovgrad)
(Danilovgrad) - Velja Zagreda - Musterovići - (Markovina) - Milunova Bobija (1436) -Lastva
664
čevska - Kobilji do - Bijele Poljane - (Pusti Lisac)
669 MB
Danilovgrad - Lazarev Krst - Markovina - Čevo - Resna
676 MB
Cetinje - Čekanje - Resna - Grab - Izvori - Trešnjevo - Grahovo
681 MB
Nikšić - Kapino Polje - Kuside - Broćanac Nikšićki - Trubjela - Trešnjevo-(Grahovo)
686 MB
Cetinje - Bjeloši - Duga Njiva - Ivanova Korita - Dolovi - Kuk - Krstac
PlanetCluster & MonteCEP
9
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Tabela 5. Nacionalna mreža planinskih staza na teritoriji Prijestonice Cetinje
Broj staze (iz
registra planinskih
Trasa planinske staze (itinerer)
staza)
Primorska planinarska transverzala: D. Ledenice- Struga(serpentine) - Ubalac- Vranovo brdo 741
tvrđava Sv. Andrija - Ježević (crkva) - Vališta (raskrsnica za Stuba) - Mali Zalazi (prevoj) - Luk
(previja) - Velji Zalazi - Razdolska glava(kraj kolskog puta) - Knez Do - prevoj Krstac
Primorska planinarska transverzala: prevoj Krstac - Vuči do -Međuvršje (česma) Međuvršje(prevoj) - Veliki Bostur - Ivanova Korita - Pandurica -Treštenski vrh (1489) - k.1351 751
Babina glava(1474) - Koložunske grede(1427) - Vratno -(Majstori) - Ravan - Konjsko - Kuliješ
k.1170 - (Laske rupe) -Zmina glava - Stojanovići -Brajići (magistrala)
(Cetinje) - Umci - Gornič - Duge Njive - Presjeka - Ivanova Korita (izvor) - IC NP - Palac 753
Skijalište -Dolovi -Vjetreni mlin - stari put do Kuk( 1336) - vidikovac Kostrike
(Budva)- Podmaine -Podostrog - Krapina - (Zamak Pobori)- manastir Stanjevići -Okovica756
Vratno -Majstori - Skala - Ivanova korita (izvor )-Blatišta- Mali Bostur - Jama -parkingvidikovac- Jezerski vrh 1657(mauzolej)
757 MB
Budva - Lastva - Trojica - serpentine - Krstac
(Kotor) - Škurda - Špiljari - Praćište - prevoj Krstac - Vrh Polja - Njeguši - Erakovići -k. 1227759
Šanik Krivače - Vrćenik - Mramor - Čulice - Luke - Dubrava - Bajice -(Cetinje)
759 MB
Krstac - Njeguši - Čekanje
(Cetinje) - Belveder - Dobrsko selo - Košćele - Očevici - Rijeka Crnojevića - Mracelji -Gagoško
792
ždrijelo - Poseljani - Zaštek - Trnovo -Tunje - Popratnice - Dupilo - Orahovsko Polje - Virpazar
Virpazar - Sotonići - Brčeli - Podgor - Grdani - Mužovići - Rijeka Crnojevića - Dobrsko Selo 795 MB
Cetinje
izvor: "Službeni list Crne Gore", 44/2011
U NP “Skadarsko jezero”, a na dijelu teritorije koji pripada Prijestonici turistima je na raspolaganju devet
pješačkih staza, dvije edukativne pet biciklističkih i dvije staze za planinski biciklizam od kojih je jedan
dio na području Prijestonice. U NP “Lovćen” u okviru područja koje je dio Prijestonice postoje markirane i
obilježene staze koje otvaraju pogled na prelijepe predjele Nacionalnog parka. Među njima se izdvajaju: I
staza (12.7 km): Palac – Treštenik – Šančevi – Koložun – Vjetreni Mlin – Dolovi – Palac; II staza (12 km):
Ivanova Korita – Jezero – Bukovica; III staza (4.5 km): Ivanova Korita- Majstori.
Ponudu upotpunjuju sadržaji dva sportsko–rekreativna terena na Ivanovim Koritima: baby ski lift i prvi
avanturistički park na prostoru Crne Gore, u kojem se nalazi sedam gradacijskih staza sa po 15 igara,
namijenjenih starosnoj dobi od 5 do 70 godina. Najatraktivnije su Tarzanova lijana (spust sa 15 m visine
niz sajlu dugu 100 m) i duel staza na kojoj se dva takmičara istovremeno bore za bolji rezultat. Takođe
postoji i poligon za paintball.
Pored navedenih staza na većem dijelu
teritorije Peijestonice izvršeno je
obilježavanje i signalizacija turističkih
staza sa oznakama njihove dužine,
težine i potrebnog prosječnog vremena
da se staza prepješači.
Slika 4. Obilježavanje pješačkih staza
Projektom „Panoramski putevi Crne Gore” – „Dvije hiljade najljepših asfaltnih kilometara” određeni su i
promovisani putevi za motorizovane turiste sa turističkim atrakcijama (kulturno-istorijski spomenici,
prirodne vrijednosti, vidikovci, a u okviru Prijestonice je segment pod nazivom „More i visine” čija
saobraćajna okosnica su putevi: Podgorica – Cetinje i Cetinje – Ivanova Korita – Njeguši – Krstac.
PlanetCluster & MonteCEP
10
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Slika 5. „Staze pršute“ u Njegušima
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Slika 6. „Putevi meda“ na području Prijestonice Cetinje
Na teritoriji Prijestonice Cetinje realizovani su projekti „Staze pršute” (u Njegušima) i „Putevi meda” (u
dijelu Riječke i Katunske nahije) gdje se kod registrovanih proizvođača turistima pruža mogućnost
degustacije i kupovine pršuta, sira, meda i drugih poljoprivrednih proizvoda.
Kao dio šireg projekta „Putevi vina” u Crnoj Gori na teritoriji Prijestonice je na magistralnim, regionalnim
i lokalnim putevima postavljena posebna turistička signalizacija koja obavještava o kom se regionu
crnogorskog vinogradarskog područja radi (Primorski ili Basen skadarskog jezera), odnosno od subregionu
sa specifičnim agroekološkim uslovima, koji utiču na karakteristike vina. Subregion se može dijeliti na
manje teritorijalne jedinice. Primorski region čine: Boko-Kotorski, Budvansko-Barski, Ulcinjski i
Grahovsko-Nudolski subregion. Region Basen skadarskog jezera dijeli se na: Podgorički, Crmnički, Riječki,
Bjelopavlićki i Katunski subregion. Navedena turistička signalizacija obuhvata i putokaze ka naseljima u
kojima se nalaze vinarije, odnosno registrovani proizvođači vina kod kojih turisti mogu degustirati i kupiti
domaća vina. Ovome je kompatibilan i sveobuhvatniji je projekat „Etno-gasthronomske staze” koji
obuhvata i ponudu smještaja, domaće vino i lozu, pršut, sir i druge lokalne gastronomske specijalitete.
Slika 7. „Putevi vina“ Prijestonice
Slika 8. „Etno-gastronomske staze“
Prijestonice
U okviru IPA projekta Crne Gore i Hrvatske "WI-NE Wine Tourism Network", čiji je nosilac za Crnu Goru
Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, radiće "Vinska kuća – Vinski muzej” u rekonstruisanom
objektu u Njegoševom parku. Ovaj objekat treba da služi promociji vina i njihovoj prezentaciji kao
turističkog proizvoda Crne Gore.
Turisticka organizacija Prijestonice Cetinje je uradila signalizaciju grada Cetinja u dvije faze i postavila
tematsku stazu koja sadrži tri teme Duhovnost, Evropskim putem i Gospodari.
PlanetCluster & MonteCEP
11
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Slika 9. Turistička karta Cetinja
Izvor: Turistička organizacija Prijestonice Cetinje
U nacionalnim parkovima su centri za posjetioce i punktovi (osmatračnice) za posmatranje ptica
(birdwatching).
Već tradicionalna izletišta i područja rekreacije stanovništva Prijestonice Cetinje, a i onih iz okruženja su
Ivanova korita, Lovćen i Skadarsko jezero..
Lov i ribolov, kao aktivnosti koje su kompatibilne sa turizmom, skromno su zastupljeni u turističkoj ponudi
iako za ove aktivnosti postoji potencijal.
Na teritoriji Cetinja realizovan je projekat “Putevi meda”, zahvaljući razvijenom pčelarstvu.
Posebnu vrijednost u razvoju ekološkog turizma čine čuveni izvori pitke vode od kojih je najpoznatiji na
Ivanovim koritima, zatim stara katunska naselja koja karakterišu kamene kuće pokrivene slamom, guvna,
bistijerne, značajni sakralni objekti, prisustvo mnogih biljnih i životinjskih vrsta koje su u Evropi postale
rijetke i djelimično ugrožene, kao i 100% ekološka hrana koja se ovdje proizvodi. Na području Lovćena živi
oko 200 vrsta ptica, među kojima se izdvajaju ptice grabljivice kao što su crni orao, carski orao, sivi soko,
jastreb, kobac i sova i da velika područja NP “Lovćen” pod šumom predstavljaju posebno bogatstvo.
Na prostoru Prijestonice Cetinje održava se nekoliko manifestacija, koje pored lokalnog stanovništva,
privlače i goste sa strane. Navažnija manifestacija za turističku ponudu je Cetinjsko kulturno ljeto,
tradicionalna manifestacija u organizaciji Prijestonice Cetinje, u okviru koje se organizuje Cetinje Jazz
Fest (međunarodni festival džez muzike), Cetinje fest (međunarodni festival narodne muzike), pozorišne
predstave i druge prateće manifetstacije. Od manifestacija značajne su i brdsko-brzinska auto-trka na
lovćenskim serpentinama, druge sportske, gastronomske, kulturne i zabavne manifestacije.
Sektor trgovine i usluga je u Cetinju i u Njegušima, na starom putu prema Kotoru na solidnom nivou, dok u
većini ostalih naselja slab, odnosno loš, jer nema nijednog ili ima po jedan trgovinski objekat sa skromnim
asortimanom proizvoda.
PlanetCluster & MonteCEP
12
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Kada je u pitanju komunalna infrastruktura prostor Plana opremljen je skoro u potpunosti električnom
mrežom. Mali broj naselja ima, na tehnički korektan i sanitarno bezbjedan način, riješeno
vodosnabdijevanje. Telefonska mreža fiksne telefonije je sa nedovoljnim brojem priključaka, dok mobilna
telefonija pokriva najveći dio područja Prijestonice. Nepostojanje propisanog tretmana fekalnih voda i
čvrstog komunalnog otpada stvara ekološke probleme koji imaju uticaja i na sektor turizma.
Prostorom Prijestonice, a i neposredno uz njegove granice prolazi niz saobraćajnica. Mali procenat u
odnosu na ukupnu dužinu saobraćajnica u granicama Plana po svojim tehničkim karakteristikama i rangu
spada u savremene saobraćajnice. Najveći dio mreže na prostoru Plana su lokalni i nekategorisani putevi,
od kojih su mnogi bez asfaltnog kolovoznog zastora.
4.7. Ponuda Prijestonice Cetinje na turističkom tržištu
Prijestonica Cetinje, kao destinacija je u ponudi skoro svih turističkih agencija, i to kao odredište za
poklonički (vjerski) turizam, izletnički turizam, odnosno ekskurzije sa posjetom manastirima, ponešto za
pripreme sportskih ekipa, seminare i sl.. Obim turista iz najbližeg okruženja (Podgorica, Nikšić, a i druga
mjesta) je mali, i vezan je za jednodnevne izlete, smještaj u sopstvenim vikendicama ili kod rođaka,
praktično je marginalan i bez vidnijih ekonomskih efekata. Smatra se da Cetinjski manastir godišnje obiđe
više stotina hiljada pojetilaca iz zemlje i inostranstva.
Muzeji i institucije kulture imaju nacionalni značaj, tako da predstavljaju nezaobilaznu destinaciju u
turističkim vodičima.
Cetinjskom manastiru praktično i ne treba posebna turistička promocija, jer je sam sebi reklama,
izgledom, svojom atraktivnom pozicijom, kombinacijom prirodnog i monaškim rukama stvorenog, riznicom
sa vrijednim relikvijama, a ono što su turistički i ugostiteljski poslenici učinili, to je pružanje usluga
prevoza, ishrane i pića. Svakako da se i ovo može unaprijediti, proširiti i od toga ostvariti prihod.
Brošure, vodiči, karte koje su namijenjene turistima koji posjećuju ove predjele su dostupne preko raznih
medija, kao i putem ineterneta, i odnose se na sam grad Cetinje, NP “Lovćen” i NP “Skadarsko jezero”, ali
i na čitavu cetinjske regije, kao i na lokalitete koji su još nedovoljno turitički razvijeni. Uglavno ne postoji
mogućnost Internet On line rezervacije smještaja, direktno na sajtu hotela. Na nekoliko sajtova je vrlo
malo informacija o smještajnim objektima, izgledu soba, restorana i drugih dijelova hotela, o
raspoloživom meniju, mogućnostima sporta i rekreacije, o najvažnijim prirodnim i kulturnim
vrijednostima, koje bi bile interesantne turistima, itd, dok su neke informacije opštega tipa, nijesu tačne
ili nijesu ažurne.
Jedna od osnovnih zakonitosti u turizmu je da ako nema informacije (sajta, putokaza, table, karte,
brošure i slično), onda hotel, restoran, plaža, crkva, stari most, i drugo jednostavno i ne postoje, turista
ne zna za njih.
5. Ocjena stanja
Turizam Prijestonice Cetinje je u Prostornom planu iz 1986.god., obrađivan sa bitno drugačijih društvenih
i ekonomskih polazišta. Cetinje se uglavnom tretiralo kao privredni centar, dok se turistički segment
zanemarivao. Tek je Master planom turizma područje Cetinja prepoznato kao potencijal za održivi razvoj
kontinetalnog turizma.
Takođe, ova tema je sagledavana u vrijeme kada je važila drugačija zakonska regulativa u domenu
prostornog i urbanističkog planiranja, odnosno izgradnje objekata, turizma i drugih aktivnosti koje sa
turizmom imaju dodirnih tačaka. Ovo područje je, zbog blizine primorja i atraktivnijih turističkih
destinacija prepoznato kao potencijal za razvoj kongresnog, izletničkog i tranzitnog turizma. Planirano je
550 ležaja u hotelskim i preko 1500 mjesta u ugostiteljskim sadržajima. Za područje NP Lovćen planirana
su tri turistička punkta: Ivanova korita, gde je plairana izgradnja 1000 novih ležaja, Majstori, gdje je
planirana zona namijenjena za zimske sportove (planirana je izgradnja žičare na potezu Donji Pobori –
Majstori) i Krstac, kao mjesto atraktivnih vizura. Usljed nepovoljnih društevno-ekonomski uslova, nije u
potpunosti došlo do ostvarenja postavki PPO Cetinje iz 1986. godine.
PlanetCluster & MonteCEP
13
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Prijestonica Cetinje je prepoznala turizam kao jedan od osnovnih pravaca privrednog razvoja i pravu
mogućnost za valorizaciju izvanrednih kulturno-istorijskih i prirodnih potencijala koje se nalaze na njenoj
teritoriji (kulturna dobra šireg značaja, dva nacionalna parka na teritoriji Prijestonice i dr.). Turistički
potencijali do sada nijesu dovoljno iskorišćeni u Prijestonici. Smještajni kapaciteti nijesu zadovoljavajući
za dinamičniji razvoj turizma, a ponuda nije dovoljno razgranata s obzirom na turističke resurse koji
postoje i koji se mogu koristiti
Prema izloženim pokazateljima vidi se da su smještajni kapaciti skoncentrisani na Cetinju. U narednom
periodu nepohodno je uložiti snažniji napor ka disperziji smještajnih kapaciteta prvenstveno prema
Njegušima i Rijeci Crnojevića odnosno šire ka obalama Skadarskog jezera.
Mada nije postignut planirani kapacitet u hotelskim i ugostiteljskim sadržajima, povećana je turistička
ponuda, uglavnom izgradnjom manjih hotela.
Na područje Lovćena su rekonstruisani turistički objekti: Odmaralište je potpuno rekonstruisano i
dograđeno je još 800 m2 (restoran sa salom od 250 mjesta i 13 apartmana), a u okviru kompleksa su
uređeni sportski i otvoreni tereni. Potpuno su rekonstruisani i hotel Ivanov konak i depadans “Palac”.
Prostor Prijestonice ima značajnih resursa za razvoj turizma u najrazličitijim vidovima, ali disperzija
postojećih kapaciteta je takva da se skoro svi smeštajni kapaciteti nalaze u samom gradu, dok na ostalom
području Prijestonice su ili relativno skromno razvijeni ili uopšte ne postoje.
Ugostiteljski objekti su uglavnom skoncentrisani u žižnim turističkim tačkama, kao što su Cetinje, Njeguši i
Rijeka Crnojevića, i pojedinačni objekti duž tranzitnih saobraćajnica. U ruralnim područjima ovih objekata
uglavnom nema, a oni koji postoje namijenejni su lokalnom stanovništvu i ne zadoviljavaju standarde u
smislu opremljenost i kvaliteta ponude.
Područje NP “Skadarsko jezero” na teritoriji Prijestonice Cetinje, iako atraktivno sa stanovišta izletničkog
i nautičko turizma, nema smještajnih kapaciteta. Privatne inicijative su često neprofesionalno
organizovane i, prije svega, ne u skladu sa zaštitom životne sredine.
Najzastupljeniji vid turizma na jezeru, je izletnički, a gostima se nude usluge krstarenja, posmatranja
ptica, sportski ribolov, jedrenje na dasci, pješačenje i vožnja bicikla na obilježenim stazama, te obilazak
centara za posjetioce.
Cetinje godišnje posjeti veliki broj tzv. dnevnih turista, ali su prihodi od ovakvog vida turizma od suvenira,
hrane, pića i prevoza, još uvijek izuzetno mali.
Najbolji hotel „Grand“, dovoljno velik da odigra privrednu ulogu: nalazi se u samom gradskom jezgru i ima
značajne hotelsko-ugostiteljske kapacitete, ali ne odgovara zahtjevima visokobudžetnih gostiju.
Prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti Cetinja u neposrednoj blizini Glavnog grada, kao i hotelski
kapaciteti, predstavljaju prednosti koje mogu doprinijeti razvoju MICE turizma.
U turizmu i ugostiteljstvu nedostaje specijalizovanog školovanog kadra, koji bi mogao da pruži kvalitetnu
uslugu, prije svega unostanim turistima i posjetiocima.
Za kvalitenu turističku ponudu nedostaju javni toaleti, česme, klupe, fontane i drugi urbani mobilijar.
PlanetCluster & MonteCEP
14
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
Literatura i izvori:
1. Prostorni plan Crne Gore 2020, Montenegroinženjering”, Podgorica, IAUS Institut za arhitekturu i
urbanizam Srbije, Beograd, Urbanistički inštitut Republike Slovenije, Ljubljana, 2008.
2. Prostorni plan Crne Gore 2020, Sektorske studije – analize i ekspertize (SS-AE) 4.1. “Prirodne
karakteristike“, RZUP Republički zavod za urbanizam i projektovanje, Univerzitet Crne Gore,
Podgorica, 2005.
3. Prostorni plan Crne Gore 2020, Sektorske studije – analize i ekspertize (SS-AE) 4.3. “Prirodne i
pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode“, RZUP Republički zavod za urbanizam i
projektovanje, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 2005.
4. Prostorni plan Crne Gore 2020, Subsektorska studija (SS-AE) 4.6/2. “ Turizam“, RZUP Republički
zavod za urbanizam i projektovanje, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 2005.
5. Prostorni plan Crne Gore 2020, Sektorske studije – analize i ekspertize (SS-AE) 4.7. “Saobraćaj i
komunikacije“, RZUP Republički zavod za urbanizam i projektovanje, Univerzitet Crne Gore,
Podgorica, 2005.
6. Prostorni plan područja posebne namjene Nacionalnog parka “Skadarsko jezero”, RZUP Republički
zavod za urbanizam i projektovanje, Podgorica, .
7. Prostorni plan područja posebne namjene Parka prirode “Golija”, CEP-Centar za planiranje
urbanog razvoja, 2009.
8. Prostorni plan područja posebne namjene Nacionalnog parka “Lovćen” - Predlog, MonteCEP, 2013.
9. Detaljni prostorni plan autoputa Bar – Boljare, Montenegroinženjering, Građevinski fakultet,
Winsoft, SIMM inženjering, Podgorica, 2008.
10. Prostorni plan opštine Danilovgrad, Sektorska studija “Turizam u Opštini Danilovhrad”, D. Mirović,
MonteCEP, 2006.
11. Prostorni plan opštine Cetinje i revizija generalnog urbanističkog plana Cetinja, RZUP Republički
zavod za urbanizam i projektovanje, Titograd, 1992.
12. Prostorni plan opštine Cetinje i revizija generalnog urbanističkog plana Cetinja, Studija
prirodnogeografskih odlika, AB4 Pedološke odlike i vegetacija, RZUP Republički zavod za
urbanizam i projektovanje, Titograd, 1983.
13. Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje, Analitičko dokumentaciona osnova Sveska 2:
Prirodne, pejzažne i kulturne vrijednosti, Planet Cluster, MonteCEP, 2012.
14. Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje, Analitičko dokumentaciona osnova Sveska 3:
Stanovništvo, naselja i društvene djelatnosti, Planet Cluster, MonteCEP, 2012.
15. Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje, Analitičko dokumentaciona osnova Sveska 4:
Analiza ekonomskog stanja i djelatnosti, Planet Cluster, MonteCEP, 2012.
16. Plan upravljanja NP “Skadarsko jezero” 2011 – 2015., JP Nacionalni parkovi Crne Gore, Podgorica
17. Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR), Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine,
UNDP, UNEP/MAP, Ministarstvo životne sredine, kopna i mora Republike Italije, 2007.
18. Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2010 – 2015. godine – Prijedlog,
Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine, Podgorica, 2010.
19. Strategija razvoja turizma do 2020, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine, 2008.
20. Strategija valorizacije prostora u cilju proizvodnje energije iz obnovljivih solarnih izvora i
demonstracione pilot projekte, IBI, Wind, Toronto, Podgorica, 2013.
21. Master plan - Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020.godine, DEG - Njemačko društvo za
investicije i razvoj sa saradničkim kompanijama; AS&P, Frankfurt; Creatop, Rostock; GTZ,
Eschborn; GHH, Frankfurt, 2001.
22. Zakon o turizmu (Službeni list CG 61/2010, 40/2011, 53/2011)
23. Zakon o nacionalnim parkovima (Službeni list CG 56/2009)
24. Zakon o zaštiti prirode (Službeni list CG 51/2008 i 21/2009)
25. Zakon o šumama (Službeni list CG 74/2010 i 40/2011)
26. Zakon o životnoj sredini (Službeni list CG 48/08)
27. Zakon o vodama (Službeni list RCG 27/2007, 32/2011, 47/2011)
28. Zakon o putevima (Službeni list CG 54/2009);
29. Zakon o zaštiti kulturnih dobara (Službeni list CG 49/2010)
30. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službeni list RCG 15/1992, 59/1992 i 27/1994)
31. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu (Službeni list CG 32/2011)
32. Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata (Službeni list CG 51/2008, 34/2011 i 35/2013)
33. Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, (Službeni list SRCG 19/1978, 8/1979, 19/1987, 29/1989,
39/1989, 22/1990, 13/1991, 48/1991, Službeni list CG 51/2008, 73/2010, 40/2011)
34. Zakon o lukama, (Službeni list CG 51/2008)
PlanetCluster & MonteCEP
15
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
35. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lukama – Nacrt, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva,
Podgorica, 2012.
36. Odluka o određivanju voda od značaja za Crnu Goru (Službeni list CG 9/2008 i 28/2009)
37. Pravilnik o vrstama objekata nautičkog turizma, minimalno tehničkim uslovima i njihovoj
kategorizaciji (Službeni list RCG 09/2003)
38. Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina,
elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (Službeni list CG 24/2010)
39. Uredba o uslovima koje moraju da ispunjavaju luke razvrstane prema vrsti pomorskog saobracaja i
namjeni (Službeni list CG 20/2011)
40. Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Republički zavod za zaštitu
prirode, Podgorica, 2006.
41. Hidrometeorološki podaci za potrebe izrade DPP, Jadransko-jonskog autoputa, Zavod za
hidrometeorologiju, Podgorica. 2011.
42. Hidrometeorološki podaci za potrebe izrade PUP Cetinje kroz projekat LAMP, Zavod za
hidrometeorologiju, Podgorica. 2011.
43. Hidrometeorološki podaci za potrebe izrade Solarne strategije, Zavod za hidrometeorologiju,
Podgorica. 2011.
44. Dušan Vuksanović, Svetislav G. Popović, Arhitektonski atlas Crne Gore, Ministarstvo za ekonomski
razvoj, GTZ - Njemačka tehnička saradnja - German Technical Cooperation, Podgorica, 2006.
45. Svetislav G. Popović, Arhitektonsko nasljeđe basena Skadarskog jezera - Architectural Heritage of
the Skadar Lake Basin, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine, Ministarstvo za ekonomski
razvoj, GTZ - Njemačka tehnička saradnja - German Technical Cooperation, Podgorica, 2007.
46. Radulović Veljko et all, Savremeni izraz tradicionalnih kuća u Crnoj Gori - Contemporary
Expression of Traditional Houses in Montenegro, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine,
Ministarstvo za ekonomski razvoj, GTZ - Njemačka tehnička saradnja - German Technical
Cooperation, Podgorica, 2007
47. Sanja Lješković Mitrović ... et all, ECO Lodge koncept u Crnoj Gori - ECO Lodge Concept in
Montenegro, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine, Ministarstvo za ekonomski razvoj, GTZ
- Njemačka tehnička saradnja - German Technical Cooperation, Podgorica, 2007.
48. Priručnik za smještajne objekte “Divlja ljepota”, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine,
2009.
49. Plovidba na Skadarskom jezeru, Uprava pomorske sigurnosti, Bar, 2006.
50. Topografske karte TK25, Uprava za nekretnine, Podgorica, 2009.
51. Ortofoto snimci, Uprava za nekretnine, Podgorica, 2009.
52. Satelitski snimci, Google Earth
53. http://www.monstat.org/cg/ website Zavoda za statistiku Crne Gore.
54. http://cetinje.travel website Turističke organizacije Prijestonice Cetinje.
55. http://www.nparkovi.me website JP Nacionalni parkovi Crne Gore
56. Community-Based Mountain Tourism: Practices for Linking Conservation with Enterprise, Synthesis
of an Electronic Conference of the Mountain Forum, Mountain Forum, The Mountain Institute,
1999.
57. Eagles F. J. P., McCool F. S., Haynes D. C., Sustainable Tourism in Protected Areas, Guidelines for
Planning and Management, United Nation EnvironmentProgramme, World Tourism Organiyation,
IUCN / World Conservation Union, World Commission for Protected Areas (WCPA), Best Practice
Protected Area Guidelines Series No. 8, 2002.
58. EEA – Europe’s environment: the third assessment. Chapter2.7. Tourism, www. eea.eu.int/
59. EEA – Europe’s environment: the third assessment. Chapter2.7. Tourism, www. eea.eu.int/
60. Engels B., Sustainable tourism and European Policies, The European Agenda 21 for Tourism, Report
of the NGO-Workshop, Isle of Vilm, Federal Agency for Nature Conservation (BfN), Bonn, 2003.
61. European regional and urban statistics, Reference guide, 2005 Edition; Eurostat, THEME General
and regional statistics, Methods and nomenclatures, European Commission, Luxembourg: Office for
Official Publications of the European Communities, 2005.
62. Hans-Werner Schmidt: Tourism and the environment, Statistics in Fokus, Industry, Trade and
Services, Theme 4 – 40/2002.
63. Impacts of Europe's changing climate, An indicator-based assessment EEA Report No 2/2004;
http://reports.eea.eu.int/climate_report_2_2004/en/climate_change_pda.pdf
64. Indicator Fact Sheet Signals 2001 / Chapter Tourism, YIR01TO09 Overnight stays (including second
homes in selected countries), Assessment
PlanetCluster & MonteCEP
16
Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje
Dokumentaciona osnova (februar 2014.)
65. Indicator Fact Sheet Signals 2001 / Chapter Tourism, YIR01TO10 Tourism intensity (Metodology
and data manipulation)
66. Međunarodna smučarska pravila, knjiga IV, Smučarski savez Jugoslavije, Beograd,
67. Via Alpina, From Trieste to Monaco, A hikking trail discovery of the eight Alpine countries, Press
Pack, 2003.
68. Visitor Use Density and Wilderness Experience: Proceedings, United States Department of
Agriculture, Forest Service, Rocky Mountain Research Station, Missoula, 2001.
69. Vourc'h A., Denman R., Tourism and Local Agenda 21, The Role of Local Authorities in Sustainable
Tourism, UNEP, ICLEI, 2003.
70. www.californiastatehorsemen.com/enviro-lowimpact.htm
71. www.codepublishing.com/cgi-bin/SectionCompile.pl?
72. www.europa.eu.int/comm/eurostat/ramon/nuts/lau
73. www.olympic.org/uk/organisation/commissions/culture/
74. www.uneptie.org/pc/tourism/sust-tourism/env-global.htm
75. www.world-tourism.org/doc/E/infodoctour.htm
76. www.wwf.org.uk/filelibrary/pdf/tourism3.pdf
77. www.sccgov.org/scc/assets/docs/scc_ordinance/42002005.htm
PlanetCluster & MonteCEP
17