2 1 Svake sekunde u više od 20 zemalja otvore se četiri konzerve Argete, koja je davne 1957. bila tek skromni nusproizvod, a danas je najveći svjetski proizvođač pašteta 3 Proces proizvodnje kokošje paštete (1,5) i pašteta spremna za užitak (6). Enzo Smrekar kaže da su Argeta paštete omiljen obrok vrhunskih menadžera. (2). Tvornice u Izoli i Sarajevu (3,4). Paleta Argetinih proizvoda (7) 4 4 5 7 6 55. rođendan argete Jubilej kraljice namaza Napisao Nevio Pintar Snimio Mario Kučera P rije 55 godina, kad su Rusi u svemir lansirali prvi umjetni satelit, a Amerikanci u Pennsylvaniji otvorili prvu nuklearnu elektranu, mala tehnološka revolucija dogodila se i u tadašnjoj Jugoslaviji: tvornica Argo u Izoli 1957. prva je u bivšoj državi počela proizvoditi instant kokošje juhe. Argo juhe u kocki i vrećici instantno su osvojile radničku klasu od Triglava do Đevđelije, a u sjeni njihova uspjeha dugo je tavorio drugi specijalitet iz istog pogona - kokošja pašteta. Tvornici u Izoli pašteta je bila usputni proizvod, kako bi se upotrijebilo meso kokoši od kojih se kuhao koncentrat za juhu, i premda je taj namaz bio ukusan, nitko u njemu nije prepoznao tržišni potencijal. Njihova pašteta dugo nije imala ni imena. Na konzervi je jednostavno pisalo - Kokošja pašteta. Tek potkraj 70-ih nazvali su je Argeta, još ne sluteći da u ruci imaju zlatnu koku čije vrijeme tek dolazi. - Prvi veći proboj Argete počeo je potkraj 80-ih u BiH, Makedoniji i na Kosovu, zbog činjenice da u toj pašteti nije bilo svinjetine te zbog povjerenja lokalnog stanovništva u slovensku proizvodnju - tumači Enzo Smrekar (46), stariji izvršni direktor u Atlantic Grupi zadužen za brend Argeta. - Prije deset godina ozbiljnije smo se počeli baviti Argetom, razvijati nove okuse, osuvremenjivati ambalažu, a 2005. asortiman smo proširili paštetama od tune i lososa. Sada godišnje proizvodimo oko 120 milijuna konzervi koje prodajemo u više od 20 zemalja. Drugim riječima, svake sekunde naši potrošači otvore četiri Argete. Prema našim saznanjima u svijetu nema većeg proizvođača pašteta. U 55 godina Argeta je od skromnog nusproi- zvoda postala ozbiljan biznis koji godišnje obrće oko 80 milijuna eura. Argetine paštete od kokošjeg mesa, puretine, tune i lososa kraljice su tržišta u Sloveniji, BiH, Makedoniji i na Kosovu, a po tržišnom su udjelu na drugom mjestu u Crnoj Gori, Srbiji, Austriji, Švicarskoj i Hrvatskoj. Argeta u arapskim zemljama, primjerice Libiji, drži čak 70 posto tržišta, sve je traženija i u Rusiji, osvaja i Španjolsku, a uskoro će izvoziti i u SAD. U Izoli su 2001. proizvodnju preselili u novu tvornicu opremljenu najsuvremenijim strojevima, a 2006. identičnu su tvornicu otvorili u Hadžićima pokraj Sarajeva. Samo najbolje - Ključ našeg uspjeha je kvaliteta sirovina od kojih pravimo paštete - govori Enzo Smrekar. Iako su naše paštete skuplje od konkurentskih, prodaja nam stalno raste jer ljudi instinktivno osjećaju da je to nešto svježe, dobro i zdravo. Inzistiramo na najboljim sirovinama, što se vidi po boji, okusu, mirisu i mazivosti naših pašteta. Kokoš koja završi u našoj pašteti, ista je kao kokoš koju domaćica kupuje na tržnici da bi od nje skuhala juhu za svoju obitelj. U našim paštetama nema konzervansa, steriliziramo ih termičkom obradom. Većinu sirovina kupujemo na europskom tržištu jer u ovom trenutku u regiji nema dobavljača koji bi prema našim standardima mogao podmiriti naše potrebe. Argeta paštete internacionalni su proizvod i po podrijetlu svojih sastojaka. Primjerice, očišćene kokoši stižu iz Italije, zemlje koja ima najveća i najkvalitetnija jata nesilica. Očišćena tunjevina i fileti lososa kupuju se u Španjolskoj, Norveškoj, Čileu i na međunarodnim burzama. Ambalažu također najvećim dijelom uvoze iz Italije. Mješavina biljnih začina, koja svakoj pašteti daje prepoznatljiv okus, spravlja se u Njemačkoj prema recepturi Argetinih tehnologa. - Ljudi bi voljeli čuti da postoji neka legenda, idealna smjesa za koju recept čuvamo u sefu duboko pod zemljom, ali to nije baš tako - nastavlja Enzo Smrekar. - Točno je da imamo specijalan miks začina, koji zaokružuje okus naših pašteta, ali bitnije je održavati kvalitetu svake namirnice u proizvodnji. Ako vam je loše meso, neće vas spasiti čudotvorna smjesa začina. U proizvodnji se svaka Argeta pašteta laboratorijski i organoleptički kontrolira na nekoliko punktova, a gotove konzerve prije puštanja na tržište deset dana stoje u karanteni tijekom koje prolaze rigoroznu završnu kontrolu. Niz međunarodnih nagrada i priznanja potvrđuje da u Argeti dobro odrađuju svoj posao i da njihov reklamni slogan Dobra strana kruha - nije bez temelja. - Poznajem niz vodećih menadžera diljem regije koji su fanovi Argete, jer kad su u stisci s vremenom, to im je najbrži i najzdraviji obrok - kaže Enzo Smrekar. - Ja od djetinjstva nisam jeo paštete, ali sada često posegnem za komadićem svježeg kruha premazan nekom Argeta paštetom, ne zato što mi je to posao nego su mi zaista dobre i ukusne. Unatrag tri godine Argeta pred Božić na tržište izbacuje i ekskluzivnu seriju pašteta s malo finijim sastojcima. Dosad su to bile pašteta od divljači, pašteta od tune s maslinovim uljem i maslinama te goveđa pašteta s tartufima, a ove godine blagdansko iznenađenje u konzervi spremaju u suradnji s prestižnim restoranom San Rocco iz Brtonigle. Vrhunski kuhari iz San Rocca posjetili su tvornicu u Izoli, oduševili se onim što su vidjeli i već im je sinulo nekoliko ideja kako da dobru stranu kruha učine još boljom. 5
© Copyright 2024 Paperzz
