POVJESNO – KULTURNA BAŠTINA GRADA PLOČA

POVJESNO – KULTURNA BAŠTINA GRADA PLOČA
Današnja generacija može biti zhvalna svojim očevima i djedovima, koji su uglavnom
uspjeli sačuvati povijesno, kulturno i tradicijsko naslijeđe, održavati ga na dobrobit
današnjih i budućih naraštaja.
Spomenimo samo neke ljude i važnije objekte. koji se nalaze tu oko nas, koje baštinimo i
na koje smo i te kako ponosni,
Neprocjenjiva vrijednost je u ne tako davno dovršenom i otvorenom arheološkom muzeju
NARONA u Vidu pokraj Metkovića, Ovih dana grad Metković najavljuje skoro useljenje
prepariranih ptica u novi dom – nekadašnju zgradu poznatu pod imenom VAGA
sagrađenu još za vrijeme Austrije. Ornitološki muzej uz muzej NARONA, zasigurno će
pobuditi interes mnogih stranih i domaćih turista i vrlo pozitivno utjecati na razvoj
neretvanskog turizma. Kada je u pitanju promidžba i čuvenje tradicijske kulturne baštine u
gradu Metkoviću i dolini Neretve, ne može se zaobići ime prof. gospodina Vide Bagura,
koji desetljećima predano radio na toj promidžbi. Isto tako potrebno je spomenuti ime i
gospodina Pave Jerkovića koji neretvanskim lađama organizira turističke izlete po Neretvi i
njenim rukavcima, nudeći turistima neretvanske specijalitete i svo bogatstvo koje Neretva
pruža.
Prije nekoliko godina, građani Opuzena. vlastitim financijskim sredstvima uredili su svoje
mjesto – pretvorivši ga praktično u otvoreni muzejski prostor na kojem dominira lijepa
rimska carica Livija, zgrada jedne od prvih Općina u Dalmaciji, kao i spomenik regulaciji
rijeke Neretve, postavljen na Rivi 1899. Svake godine u Opuzenu se održavaju natjecanja
u pjesmi i kulinarstvu neretvanskih specijaliteta uz prihvat mnogobrojnih uzvanika,
domaćih i stranih gostiju,
Makarska je poznata po spomeniku svog najvećeg sina Fra Andrije Kačića Miošića,
podignutog 1890. na glavnom trgu u u Makarskoj. No Makarska je poznata po
franjevačkim samostaniama Sv Marije u Zaostrogu, samostana Sv. Marije u Makarskoj, te
samostana Sv, Križa u Živogošću. Pored spomenutih spomen objekata, makarsko
područje je arheološki vrlo dobro istraženo i publicirano.
Poslije odlaska Turaka prema Ljubuškom i Vitini u Vrgorcu su ostale njihove kule. Jedna
od poznatih je ona bega Cukarinovića u kojoj je 1891 rođen Tin Ujević. Vrgorac povezuje
Primorje i susjednu Hercegovinu. Ovdje o prošlosti svjedoče, arheološki ostaci iz
željeznog doba, te ostaci ilirskih gomila i td. Talijanski putopisac opat Alberto Fortis 1741
– 1803 obišao je Dalmaciju 12 puta i primljen je kao gost u dvoru vojvode Ivana Prvana u
Kokorićima. Fortisova knjiga „Put po Dalmaciji“ Venecija 1774. je veoma značajna u
istraživanju tradicije i običaja u selima dalmatinske Zagore, Neretve i Primorja. Objavio je
Hasanaginicu. Pisao je o neretvanskim trupama, velikom salinitetu Neretve o lovu ribolovu,
komarcima, malariji i td. Danas u Kokorićima imamo ETNO SELO. i visoko razvijeni seoski
turizam .
1
Treba naglasiti, da Makarska, Vrgorac, Opuzen i Metković su nekada bile dalmatinske
varošice, koje su u pravilu predstavljale gospodarsko i kulturno središte okolnih područja.
Razvoj ovih centara zapažen je nakon 1807 i dovršenja tzv. Napoleonove ceste od Sinja,
preko Turije i Vrgorca do Kule Norinske.
PLOČANSKO PODRUČJE
Što se Ploča tiče, odmah moramo reći, da je grad vrlo mlad, nastao je nakon 2. svjetskog
rata. a njegov ubrzani razvoj uočen je nakon izgradnje Jadranske magistrale, koja preko
mosta kod Rogotina prelazi Neretvu 1966. god. te elektrifikacije željezničke pruge od
Sarajeva do Ploča skoro u isto vrijeme.
Ploče su nasljedile talijanske bunkere i utvrde, naslijedile su masovne grobnice po selima
Baćine Pline i Pasičine. I to je naša stvarnost, koju ne smijemo preskočiti. Zbog toga je
sagrađen i uređen Spomen park Revolucije, gdje je upisano u stvari u kamen urezano 695
imena pločana koji su stradali 1941-1945 kao partizanski borci protiv okupatora, odnosno
kao civili žrtve fašističkog terora.
No pođimo redom. Grad i luka Ploče nastali su na granici između makarsko-primorske
rivijere i plodne neretvanske doline u zaljevu duboko uvučenom u kopno, negdje na
polovici puta između Splita i Dubrovnika, a to znači da su Ploče nastale jednim djelom na
primorskoj staroj župi Baćina, a drugim djelom na neretvanskim župama Pline odnosno
Komina i Rogotina. Dakle, pločansko područje je spoj Pojezerja, Zabiokovlja i velikog djela
Hercegovine sa morem i neretvanskom dolinom. Na ovom području poznati su stoljetni
putni pravci koji idu preko Biokova do mora i rijeke Neretve. Na cijelom tom biokovsko
neretvanskom području razasute su prahistorjske gomile i srednjovjekovni grobovi (stećci),
a u području Baćine, Gradca i Šarić Struge uočeni su antički lokaliteti. Veliko je to
područje, koje još uvijek nije istraženo. Stoljećima su korišteni ti putni pravci , a ponegdje i
staze za pješake i stoku. Uz te putove nastanjivali su se prebjezi, gradili su svoja sela u
kojima su živjeli na svoj tradicijski način sve do 1970 tih prošlog stoljeća. Po cijelom tom
području i danas imamo 60 tak zaselaka, koja su napuštena i zapuštena. No u posljednje
vrijeme u mnogim tim selima uočava se obnova i revitalizacija pojedinih kuća i seoskih
poljoprivrednih gospodarstava,
Zahvaljujući cestogradnji otkriveni i istraženi su slijedeći povjesni lokaliteti;
1. Prilikom izgradnje Jadranske magistrale 1965, na Sladincu u Baćini otkriveni i istraženi
su ostaci rano-kršćanske Bazilike iz VI. stoljeća, Najnoviji lokalitet u Baćini tek je najavljen.
Radi se o predantičkom groblju pronađenom uz samu jadransku magistralu kojeg tek treba
istražiti.
2, Vrlo vrijedne spomenike u Baćini, predstavljaju Crkve, Crkva Sv. Jure i Crkva Sv, Luke
u Baćini gradjene su u XVII. stoljeću, a pretpostavlja se da du tamo bile kršćanske
bogomolje i prije dolaska Turaka.
2
3. Uz trasu autoputa i brze prilazne ceste prema Pločama otkriveni i straženi su vrijedni
arheološki srednjovjekovni lokaliteti, ali i oni iz prahistorijskog doba.
-Lokalitet OTOK jest brdašce preko kojeg je sagrađen viadukt koji premoštava Crni Vir i
povezuje dva tunela onaj kroz brdo NEUM na pločanskoj strani i kroz brdo RAOTINA na
strani Kobiljače i općine Pojezerje. Tamo su pronađeni grobovi ljudi, koji su sahranjeni u
stojećem stavu.
-Lokalitet ZELINIKA nalazi se sa donje strane puta, koji vodi od Eraka do Crkve na
Obličevcu. Radi se od 5 srednjovjekovnih stećaka,
-na Lokalitetu KRČ, koji se
nalazi ispod Erakovih koća
istražene su tri ilirske gomile i
nekoliko srednjovjekovnih
grobova,
-Lokalitet OGRADA u Dražici
smješten je u samom Erakovom
selu. Istraženo je 7 stećaka i
jedna prahistorijska gomila, a
pronađeni su vrlo vrijedni
ostaci, među kojima i stari
dubrovački novac, razni ulomci
predmeta, a otkrivne su i dvije
bogomolje.
Idući dalje prema Neretvi, treba
spomenuti slijedeće lokalitete
koji su istraženi. Radi se o
GARIŠTU iznad Otunja, o
GRANICI iznad Vrbice o
VRBICI, zatim o MIŠIJOJ
DRAGI iznad Šarić Struge i
lokalitetu GREBINE iznad
naselja Čeveljuše
Dokument br. 22. , karta sa ucrtanim lokacijama koje su arheološki istražene.
35. Krč i stećak ispod crkve Svete Marije
36. Tumul 1. Na Ogradi Dražice
37. Predhistorijski tumul i guvno
38. Pet prahistorijskih gomila
3
Dokument br. 23. , stećci na tumulu i na ogradi Dražice u Eracima. Grad Makarska,
Katalog izložbe 2011, str. . 288
Fotografija br. 24. I 25, otvoreni grobovi u ogradi Dražica. Grad Makarska, Katalog
izložbe 2011, str. . 298
4
Dokument br. 26. , predhistorijski tumul, guvno i dva suhozidna pravokutna objekta kod
sela Eraci. Grad Makarska, Katalog izložbe 2011, str. . 250
Nakon završenog istraživanja, arheolozi su ljudske kosti i ostale predmete poslali na
analizu u Zagreb, a stećke i nadgrobne ploče prenijeli su i ostavili na putu iznad šamatorja
Crkve na Obličevcu u veoma neurednom stanju. MO Plina Jezero prihvatio je analizirani
vraćeni materijal iz Zagreba, sahranio ga u posebnoj grobnici unutar šamatorja na groblju
Obličevac. Nažalost grobnica još uvjek nije obilježena.
Na lokalitetu Obličevac istražena je i srednjovjekovna kula knezova Grupkovića. Međutim,
ostali su mnogi lokaliteti, koje treba istraživati, kao na pr. Perka zavičaj plinskih knezova
Vladimirovića, Vidonj dolac, Crnoća, Podrunj i Vrbica u župi Plina, te lokaliteti, koji se
nalaze na području Briste i Pasičine,
Držim, da je potrebno prisjetiti se i prvih ljudi, koji su na neki način svojim autorskim
uradcima pripomogli povjesnom i kulturnom stvaralaštvu grada Ploča i njegove okolice.
Nema potrebe čekati neke vrhunske stručnjake, jer hrvatsko stvaralaštvo najvećim
dijelom realizirano je predajom i prenošenjem iskustava sa oca na sina.
5
Pločani prvi autori u povijesno kulturnom stvaralaštvu.
1. Ante Kovačević profesor 1934 – 2014. autor je; brošure „Spomenici kulture Općine
Kardeljevo“ Kardeljevo 1989, autor je knjige „Počeci školstva u Općini Ploče“ 1992, autor
je brošure „Ploče i okolica“ 1994. brošure „Ruralna naselja u okolici grada Ploča 2004.
knjigu – monografiju „Grad i luka Ploče 1387 – 2009“za koju je dobio nagradu grada Ploča
za životno djelo 2013.
2. Zvonimir Barbir nastavnik 1934 – 2013. autor je knjige „Rogotinska mati znanja i
stružanska posestrima“ izdana škol. 1994/95 god. na stogodišnjicu od svog postojanja.
3. Ante Erak ekonomist rođ. 1934 autor je knjige „Raseljena Plina“ 1995, knjige „Izgradnja i
naseljavanje Ploča“ 2005. god. autor je knjige „Ploče i pločani u domovinskom ratu izdane
2008 Erak je i dalje aktivan na istraživanju lokalne pločanske i neretvanske prošlosti. Svoje
uradke objavljuje na portalu Rogotin hr hrvatska.
4. Autori Ivo Marinović, Milorad Viskić i Baldo Šutić, izdali su su knjigu „Baćina – Paganija“
2005.
5, Slavko Družijanić rođen 1928. autor je brošure „Osvrt na povjest ipodrijetlo Družijanića u
Plini Zapadnoj.
6. Ante Gradac rođen 1938 autor je knjige „Gradci pleme u Zapadnoj Pline“knjiga je
objavljena 2009. godine.
Ovdje trebamo ubrojiti i mnoge druge pločane, koji su svojim redovnim radom u kulturi,
prosvjeti , sportu i kao volonteri doprinosili pločanskom stvaralaštvu. U tu skupni zasigurno
možemo ubrojiti gospodina Juricu Vukojevića, njegovu nostalgiju, kao i njegov amaterski
rad u području pločanskog sporta, gospodina Miroslava „Mimu“ Barbira dugododišenjeg
voditelja Radio Ploča i velikog natjecatelja hrvatskog kviza. Gospodina Davora Vukosava
također velikog natjecatelja pločanskog kvizaša. Gosp. Jure Jovica poznat je kao uspješni
pločanski slikar a gosp Ante Rončević poznat je u sakupljanju tradicionalnih starina, koje
čuva u vlastitoj kući na Spilicama. Sakupljči starina bili su pok. supružnici prosvjetni radnici
Vesna i Nikica Zmijarević. Gospodina Filipa Šalinovića koji svoje tekstove redovno
objavljuje na portalu Rogotin Hrvatska hri drugi. U koliko se netko nađe opravdano
uvrijeđen, jer nije navedeno njegovo, molimo da ne zamjeri jer nije bilo namjerno.
Na kraju pločani, a posebno vjernici zahvalni su pločanskom župniku don Petru Mikiću za
sagrađenu prelijepu Crkvu, koja je svakako remek djelo te vrste i koja će ostati spomenik
kulture na lijepoj pločanskoj rivi, a istovremeno služi i služit će za vjerske obrede. U centru
donjeg dijela grada podignut je spomenik pločanima, hrvatskim braniteljima, koji su od
1991 – 1995 položili vlastiti život za neovisnu i slobodnu lijepu našu Hrvatsku.
U Pločama, 9. siječnja 2015.
Ante Erak Ploče V, Nazora
6

Download Report