Godina VIII. Broj 84 1. rujna 2011. Cijena 3 kn REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN Ne propustite 46. tjedan kajkavske kulture • Velika svečanost uz 150. godišnjicu smrti Antuna Mihanovića u Klanjcu • Hoomstock postaje Woodstock • Jelena Žnidarić – prvi glas Zagorja •Majka Božja Gorska svrstana među najvažnije starohrvatske lokalitete • Fiole vužgale još jednu luč • Đurmanec dobiva sportsku dvoranu • Jesen donosi nove projekte u općini Gornja Stubica • Petrovsko: Primat vodoopskrbi • 22. rujna – EU dan bez automobila ISSN 1848-0004 TEMA BROJA Za koga glasovati? SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Milorad Videković, Elvis Lacković, Maja Šimunić, Tanja Gregurović 12 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež, Vesna Gruica, Ana Kruhak, Anamarija Borošak • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. Telefon: 049 370 190 E-mail: [email protected] Mons. LOVRO CINDORI Naše su obitelji puno s nama trpjele, a mi smo kao dječaci bili pozivani na UDBU, saslušavani, odvraćani od sjemeništa, svećeništva. Ispitivali bi nas zašto idemo za svećenika, nudili su nam stipendije za neko drugo obrazovanje. • Nakladnik: AKTUALNO TEMA BROJA Za koga glasovati? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 PORTRET GOSPODARSTVENIKA Stjepan Pavliša: Obitelj je moj izgrađeni dom . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 INTERVIEW - Mons. Lovro Cindori: Mojih 50 svećeničkih godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-49 DUPLERICA: Pekom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-36 Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50-51 Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 UMJETNIČKA RADIONICA - Zorislav Drempetić Hrčić: Zagorje je moja inspirativna podloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53 • Direktor Branimir Gregurović • Marketing: Tanja Gregurović, Renata Novak, Klementina Cerovečki [email protected] • Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA – KRAPINSKOG VJESNIKA POTRAŽITE 1. LISTOPADA 2011. 40 SPORT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54-56 Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . . . . 57 ARMANDO SLAVIČEK Načelnik općine Tuhelj: Izgradnja novog hotelskog kompleksa značit će nova radna mjesta i otvoriti mogućnosti poduzetničkih inicijativa. JUNAK NAŠEG DOBA Branko Greblički Ventek: Glas koji se obožava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 ZANIMLJIVOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 TZ Krapina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 ZELENA ŠKRINJA 46 JADRANKA KOSOR U Maclju: Bez sjećanja i prave istine s kojom se svatko od nas mora suočiti, dakako da nema ni prave ni konačne pomirbe, a što je nužno za našu budućnost. GLAS ZAGORJA broj 84 Baš je guba i cool . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Suze svetog Lovre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Uređenje škola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 22. rujna - EU dan bez automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Sretan put . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Kruška tepka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Maline Martina Zabavnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 3 TEMA BROJA 01. RUJNA 2011. Piše Maja Šimunić Za koga glasovati? Politièki uspjeh na bi smio biti instant proizvod. Znanje, ugled i poštovanje ne stvaraju se dva mjeseca prije predizborne kampanje veæ èitav život - imaju li to na umu potencijalni akteri ovogodišnje izborne kampanje? 4 GLAS ZAGORJA broj 84 TEMA BROJA Max Weber je u svojem poznatom predavanju nazvanom Politika kao poziv podijelio političare u dvije kategorije - one koji žive za politiku i one koji žive od politike. Političari koji žive za politiku u njoj ne gledaju prvenstveno na svoju zaradu i korist već im je cilj služiti društvu te pomagati pri rješavanju problema koje to društvo ima. Političari koji žive od politike u njoj vide samo sredstvo zarade i stjecanja moći. Pitanje koje se postavlja u današnjem društvu jest koja od navedenih kategorija prevladava te postoji li danas uopće političar koji u svom 01. RUJNA 2011. voditi prenijeti ista načela. Ono što je možda najbitnije jest postaviti si pitanje što je naš kandidat učinio dobro i korisno za druge ljude oko sebe, a ne samo za sebe osobno. Je li bio dobar suprug i otac? Je li učinio nešto konkretno i korisno za zajednicu i društvo? Ako je poslodavac, kakav je prema svojim zaposlenicima i sl. Sve navedeno dovodi do zaključka kako politički uspjeh nije instant proizvod već dugotrajan proces i stil života. Osobine političara poželjne za pobjedu Ipak, da bi osoba zadobila nečije povjerenje, nije dovoljno samo doći na Iako ne postoji formula koja osigurava povjerenje graðana i pobjedu na izborima, osnovni preduvjeti za postizanje tih ciljeva postoje, a oni su ostvareni rezultati, dobra komunikacija, vizija te ideje i obećanja. Kako se dolazi na izbornu listu? Jedan od načina jest penjanje na hijerarhijskoj ljestvici stranke zahvaljujući političkoj aktivnosti. No vrlo često penjanje na hijerarhijskoj ljestvici ovisi o dodvoravanju vodstvu stranke pa za listu ponekad budu predloženi oni bez znanja, postignuća i iskustva. Način da se dođe na izbornu listu jest da stranka pozove na listu ugledne pojedince koji su postigli određeni uspjeh u svojoj struci pa se smatra da bi zbog toga mogli privući dosta glasača. Danas vrlo popularan način dolaska na izbornu listu jest donacija određenoj stranci koja zatim osobu stavlja na izbornu listu. riješiti goruće probleme te donijeti poboljšanja i nova rješenja za svoju zajednicu, vrijedne su dobivanja glasova. Komunikacija s javnošću također je važan faktor. Poznaje li kandidat rad medija, način pristupa javnosti, bit će otvoren za svaku vrstu suradnje i pitanja. Dopustiti će biračima da ga što bolje upoznaju, moći će bolje prezentirati svoju viziju i svoju osobnost. Izborni kandidat i moraju biti psihički snažne ličnost i što uključuje jasno političko opredjeljenje bez vrludanja u stavovima pozivu ne gleda kako zaraditi što više novaca te biti što moćniji. Koje bi osobine trebali imati političari U predizborno vrijeme svjedoci smo masovnog angažiranja svakojakih ljudi u politici. Nerijetko se na glasačkim listićima nađu imena poznatih glumaca, poduzetnika, sportaša i sličnih koji nemaju nikakvih dodirnih točaka s političkim djelovanjem. Postavlja se pitanje koliko znanja i sposobnosti takvi ljudi imaju da bi, u slučaju da im birači poklone povjerenje, mogli donositi važne odluke za neku zajednicu te je učiniti boljom. Tu dolazimo do razmišljanja koje bi osobine političar morao i trebao imati. Jasno je kako se ugled i poštovanje ne stvaraju dva mjeseca prije predizborne kampanje već čitav život. Ugled u sredini iz koje političar dolazi, dobar je pokazatelj je li on dobar, uljudan i srdačan samo u vrijeme predizborne kampanje ili je zaista takav. Potpora obitelji, kao i sklad unutar nje, vrlo su važni faktori jer osoba koja radi za dobrobit svoje obitelji, koja joj posvećuje pažnju i drži je na okupu, vrlo će vjerojatno i u zajednici koju će listu, već i imati istaknute određene osobine. Želja za uspjehom vrlo je važna jer pokazuje odlučnost i samouvjerenost. Iako je želja za uspjehom prisutna kod svih, kod nekih ona nema pokrića. Motiviranost da se ostvare pojedini ciljevi u zajednici također je poželjna osobina. Osobe koje su sposobne odrediti prioritete, Spin doktori Zadatak spin doktora jest poraditi na imidžu samog kandidata. Njegov je zadatak privući što veći broj birača, uljepšati medijsku sliku osobe te je učiniti privlačnom za medije. Djeluju podalje od javnosti, te nerijetko javnost nije ni svjesna njihova postojanja i utjecaja na kandidata. Spin doktori moraju brinuti o izgledu kandidata, pisati im govore, dogovarati im intervjue, sprječavati plasiranje negativnih informacija o kandidatu. Ukratko, zadatak im je prikazati kandidata u najboljem mogućem svjetlu. Zanimljivo je da spin doktori zarađuju velik novac, a njihovi su transferi nerijetko veći od onih u sportu. Iako spin doktori tvrde kako svojim savjetima pomažu klijentima, ponekad je to samo dobra manipulacija za dobivanje velikih iznosa novca. kako političari malo rade, istina je da obavljaju odgovoran i važan posao. Za lošu reputaciju tog posla krivi su pojedinci koji su prije interesa zajednice nametnuli svoje interese te oni koji nisu sposobni posao obavljati časno i uspješno jer nemaju znanja, čvrstine niti izgrađen karakter. Hrvatska poželjna za život - san ili java Nakon duge i nimalo lake borbe u nedavnoj prošlosti, imamo samostalnu i neovisnu Hrvatsku koja bi svim građanima trebala nuditi uvjete za dostojanstven život, no danas to nije tako. Neki razlog za lošu situaciju vide u ostacima komunizma, neki krivca vide u dvostrukom katoličkom moralu, neki ističu da smo sami krivi što nam je tako jer nismo sposobni bolje upravljati državom, dok neki pak smatraju da se bolje od ovog ni ne može. Možda krivnja leži u pohlepi koja je daleko od moralnih vrijednosti i Boga, a ipak je često prisutna kod političara te se manifestira kroz loše političke i ekonomske odluke, razne afere i neznanje. Ipak, ako realno sagledamo stvari, mi smo glasovali za ljude koje kritiziramo, čije loše odluke i afere osuđujemo. Sve što čine smo im omogućili dajući im svoj glas i svoje povjerenje. Upravo zbog toga Za lošu reputaciju tog posla krivi su pojedinci koji su prije interesa zajednice nametnuli svoje interese te oni koji nisu sposobni posao obavljati èasno i uspješno jer nemaju znanja, èvrstine niti izgraðen karakter. i mišljenjima te otvorenost za nove ideje i vizije koje donosi moderno društvo. Povjerenje naroda dobiti će lakše osoba koja posjeduje osjećaj za moral, pristojnost te prije svega dosljednost i iskrenost u svojim razmišljanjima i stavovima. Svatko sam prosuđuje isplati li mu se ulaziti u politiku te je li sposoban obnašati tako važnu i odgovornu dužnost. Bavljenje politikom zahtijeva pun angažman u poslu, suočavanje s raznim krizama i stresovima te odgovornost prema svim ljudima na koje utječu odluke koje se donose. Iako je danas uvriježeno mišljenje GLAS ZAGORJA broj 84 je važno prije izbora dobro promisliti o tome kome dajemo svoj glas i po čemu je osoba ili stranka to zaslužila. Možda najvažnije od svega jest pratiti politiku, pratiti situaciju u društvu i mnogo prije izbora da bi, kad za to dođe vrijeme, mogli prosuditi tko je najbliži zastupanju naših ideja i ciljeva. Izlazak na izbore građanska je dužnost, no prije svega dužnost je to prema samome sebi, jer ako priželjkujemo nešto bolje za sebe i buduće naraštaje, nedopustivo je da samo kritiziramo, a ne pokušamo promijeniti. 5 TEMA BROJA 01. RUJNA 2011. ANKETA: U obradi teme za komentar, zamolili smo naše sugovornike vodeći ih sljedećim anketnim pitanjima: Koje osobine politièara cijenite? Rade li politièari više za sebe ili za zajednicu? Izbor èesto ovisi o prirodi društva, njegovim problemima i politièkoj kulturi. Tko može uspjeti kod hrvatskih politièara? Kristijan Kotarski, asistent na Fakultetu političkih znanosti na kolegiju Međunarodni ekonomski odnosi sljednost u provođenju zacrtane politike. Stalno mijenjanje stavova i krivudanja doveli su do sla- Dosljednost ideji i lojalnost stranačkoj ideji, a ne stranačkom establishmentu, poštenje, obrazovanost i holistički pogled na svijet i probleme koji nas okružuju, vizionarstvo, to su osobine koje cijenim. Odgovor je logičan s obzirom na stanje u državi, ekonomske indikatore i niz korupcijskih afera - bave se osobnim interesom s osviještenim i neosviještenim motom (kako kod kojeg političara): poslije nas potop. Čast rijetkim izuzecima! Još neko vrijeme će dobru prođu imati razni klijentelistički aranžmani i demagozi, sve dok kao pojedinci i kao narod ne osvijestimo potrebu za temeljitu transformaciju nas samih i društvenog okvira u kojem živimo. Pri tome mislim na balans između javnih i privatnih dobara, potrebu promjene izbornog sustava prema otvorenim stranačkim listama, personalizaciji odgovornosti i jačanju mehanizama izravne demokracije kao korektiva. Stanko Belina, ravnatelj Opće bolnice Zabok Kod političara najviše cijenim odgovornost prema biračima i do- 6 bljenja povjerenja prema politici i političarima. Svjedoci smo brojnih afera koje prate političare od kojih su mnogi završili u zatvorima. Zbog toga u javnosti vlada uvjerenje da političari rade samo za svoju korist, a ne za javno dobro koje bi svakom političaru trebalo biti svakodnevna preokupacija. Do sada su građani uglavnom birali svoje predstavnike prema osobnim simpatijama ne gledajući pri tome programe političkih stranaka niti njihovu kasniju provedbu. Ako želimo dobro ovoj zemlji, onda je krajnje vrijeme da glasujemo za ljude i programe, a ne za ideologije. Vlč. Zlatko Koren, rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke najnužnije. Kaže se Prije je bilo bolje. Kada se dublje proanalizira ta konstatacija, onda ne da se vidi da je bilo bolje, nego se argumentirano primjećuje da je bilo daleko lošije. Posebno cijenim one koji iznose zdravu kritiku. Ona uključuje dijagnozu stvarnosti i nudi konkretno - daleko bolje rješenje. Kritizeri, pak, ne nude ništa. Oni kritiziraju da bi kritizirali. Nama su potrebni ovi prvi, i to jako! Smatram da bi dobar političar trebao imati jasnu viziju. Ne san ili utopiju, nego realno ostvarivu viziju. Morao bi biti osoba koja je u svom dosadašnjem životnom hodu ostvarila određene rezultate. Prema tim rezultatima može ga se objektivno prosuditi. Često se povodimo za obećanjima, a ona su u predizborno vrijeme nerealna. Stoga se nije potrebno oduševljavati onime što će netko za nas u budućnosti učiniti. Bolje je prosuđivati po onome što je netko za nas učinio ili nije učinio kada je to mogao učiniti. Takva prosudba postaje utemeljena prosudba. Na izbore se ne ide da bi se glasalo protiv nekoga, nego za nekoga, no svjedoci smo da su neki naši prošli izbori, koji su doveli na birališta izvanprosječni broj birača, bili više protiv nego za. I zaključujem: bilo bi idealno kada bi svi birači izašli na izbore. Bilo bi još bolje kada bi se dobro upoznali s programima i trijezno odvagnuli njihove mogućnosti. Bilo bi idealno kada bi stranke pronašle i kandidirale najkvalitetnije ljude koje imamo, a siguran sam da imamo mnogo sposobnih, poštenih, radinih i zauzetih ljudi. Hoće li tako biti, ovisi o vama, ovisi o nama. LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618 e-mail: [email protected] Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. Na našim prostorima proteklih godina oblikovao se ambijent sveopćeg kritiziranja i intenzivnog žaljenja. Danas svi i svakoga kritiziraju s razlogom i bez njega. Jednako je tako u visokoj modi i žaljenje. Žalimo za nekim ljudima, za nekim vremenima. Žale se da je loše i oni koji imaju i oni kojima nedostaje LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049 Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. GLAS ZAGORJA broj 84 VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA Prof. dr. sc. Gordana Vilović, profesorica na Fakultetu političkih znanosti Kod političara najviše cijenim iskrenost, ali znam da je ta osobina u politici najčešće sasvim neprihvatljiva kategorija. Naime, većina političara trudi se ponuditi biračima i javnosti vlastiti lik u što boljem svjetlu, pa je moja željena kategorija - iskrenost - u potpunom nerazmjeru s političkim djelovanjem. Druge kategorije koje mi se čine važnima jesu spremnost, sposobnost, ustrajnost te odgovornost da ono što predlažu u predizbornim kampanjama ima realne temelje za ostvarenje. Ne bih htjela davati općenitu potvrdu na Vaše pitanje. Svako poopćavanje je loš pristup. Ipak, stječe se dojam da se ljudi uključuju i ulažu u politiku kao u vlastiti biznis jer smatraju da će na taj način ostvariti još veća materijalna dobra za sebe i svoju obitelj. Rijetki su oni političari (ali ih, srećom, ima u Hrvatskoj) koji su prije ulaska u politiku stekli optimalne uvjete za život, pa im se ulaskom u politiku neće bitno promijeniti sadržaj imovinske kartice. Takvi političari i političarke su u prednosti da budu lišeni izazova političke korupcije koja još uvijek nije iskorijenjena u našem društvu. Ne znam kako bih odgovorila na Vaše pitanje, ali problemi u Hrvatskoj su toliko duboki da nisam sigurna koja politička opcija može računati na uspjeh i široku podršku građana. Čini mi se da su obični građani toliko izmučeni svakodnevnom borbom za preživljavanje da ih više ni jedan dosadašnji političar ne može impresionirati. No, pitanje na koje nemam odgovor, je otvara li se na taj način prostor onima koji se tek organiziraju u političku stranku i ulaze u izbornu trku kao svježa i nova politička snaga. P ola tri su sata ujutro. Još par sati pa bih se trebao probuditi i ići na posao. Novi radni tjedan, novi izazovi, stari problemi, novi radosni trenuci, rekli bi, kolotečina. Pitam se koliko ljudi kao i ja sad, ne mogu zaspati duboko u noć. Stotine milijuna diljem svijeta nemaju san. Milijuni po afričkim zemljama mučeni smrtonosnim bolestima, glađu i strahom od smrti uslijed građanskih ratova koje su izazvali visoko razvijeni kulturni zapadnjaci kako bi se lakše domogli nafte, dijamanata i drugih vrijednih sirovina. Milijuni zaposleni u tvornicama na dalekom istoku u kojima se skoro besplatno proizvodi roba za naše zapadnjačke multinacionalne kompanije koje onda te iste kompanije dovoze nama na zapad i prodaju po stostruko većim cijenama ubirući ekstra profit. Milijuni opterećeni kreditima i zaduženjima svake vrste… Mogli bismo još tako nabrajati, no i ovoliko zla je previše. Sasvim dovoljno da ne nastavite čitati još jednu žalopojku, iako, u današnjim medijima čovjek više ne može pročitati ni iskrenu žalopojku. Apsurdno, ali ljudska pohlepa je tolika da se i crna kronika naplaćuje. Kad sam bio klinac, ako bih se na nekoga naljutio ili bi me netko povrijedio, otišao bih u šumu. Hodao bih satima po šumi i zamišljao svijet bez problema. Svijet u kojem vladaju pravda i poštenje, u kojem ljudi na prvo mjesto stavljaju dobro, a ne zlo. Iskreno, nikad nisam prestao vjerovati da je takav svijet moguć bez obzira što sam u životu doživio svakojake gluposti. Vjerojatno ću, ili se barem nadam, i umrijeti s tom nadom da je moguć svijet bez zla. običajeno, glavni urednici u svojim tekstovima analiziraju politička kretanja, i ja sam to par puta do sada pokušao, ali jutros mi se čini da doista nema smisla. Što vrijedi pisati o tužnim ljudskim likovima koji su prigrabili političku i gospodarsku moć u Hrvatskoj i po svijetu i koji su spremni uništiti sve vrijedno kako bi za sebe prigrabili što više bez imalo srama, odgovornosti i osjećaja za milijune ljudi bez posla, mlade bez budućnosti, stare bez dostojanstva? Vrijedi li pisati o tragičnim ljudskim sudbinama? Koga će to dirnuti? Hoće li se netko osvrnuti? Ponekad mi se čini kao da je dobro uzmaklo pred silovitim naletom zla. Što reći obi- U telji koja je uslijed ovih umjetno izazvanih kriza ostala bez doma, samo zato jer je nekoliko špekulanata odlučilo srušiti tržište kako bi prigrabili enormnu korist za sebe. Ništa. Bespomoćni smo. oista apsurdno da toliki narodi, stotine milijuna pojedinaca ne mogu reći – dosta, nekolicini pojedinaca koji ništa drugo ne rade osim smišljaju kako će prevariti narod i povećati profit! Ljudska povijest uvijek je bila takva. Društva bi se uzdizala i propadala. Pohlepa ih je uzdizala i uništavala. No, ono što je također vidljivo iz naše ljudske povijesti jest i to da su najteža vremena iznjedrila i najbolje ideje, posebne pojedince koji D 01. RUJNA 2011. mo opraštati i tražiti oprost. Bolje ljude na političkim položajima ne može nam dati netko drugi nego ih mi moramo izabrati kažnjavajući ih za svaki prijestup. isu Jadranka, Mesić, Josipović, Tito, Tuđman, Milanović, Čačić ili neki drugi krivi zato što u Hrvatskoj ima toliko kriminala, korupcije, siromaštva, nezaposlenosti, iskorištavanja od strane poslodavaca i drugih zala, nego mi sami, jer se bojimo mijenjati sebe. Jer se bojimo odgovornosti. Jer se bojimo poštenog i dugotrajnog rada. Jer se bojimo prokazati kriminal. Jer si dopuštamo da manipuliraju nama kako žele. Jer smo sebični i ne želimo zajednički djelovati i boriti se za dobre N Promjene su moguće Piše Zvonko Franc [email protected] su svojom posebnošću bili kadri premostiti jaz između propasti i novog početka. I današnje doba vapi za takvim ljudima. Narodi se guše pod teškim teretom ropstva jer ne vide nikoga tko bi bio kadar pokazati im put preko ponora između propasti i novog početka. Razumljivo je to. Čovjekov strah od smrti i gubitka života sila je koja se ne može samo tako slomiti. o, i to nam povijest pokazuje, a izgleda da je čovjek jedino biće koje ništa ne uči iz svoje povijesti, jedini način da se zadobije novi život je smrt staroga. To je tajna Evanđelja. Čvrsta vjera u to da smrt nema zadnju riječ davala je snage prvim kršćanima da hrabro stanu pred zvijeri u rimskim arenama. Spoznaja da se svijet ne može promijeniti nikako drugačije nego tek ako svaki pojedinac promijeni sebe omogućila je da ljudsko društvo opstoji. Nema drugog načina. Promjene na bolje ne može učiniti nitko drugi umjesto nas. Mi moramo mijenjati sebe. Svoje loše navike. Svoja loša ponašanja. Slogu u obitelji ne može donijeti nikakav novac, ako smo sebični, bezobzirni i ako ne zna- N GLAS ZAGORJA broj 84 i vrijedne stvari. Promjene su moguće i najčešće se ne događaju odjednom, revolucionarno, nego najčešće malim koracima. Iskreno, vjerujem u hrvatskog čovjeka, vjerujem u čovjeka kao posebno Božje biće i vjerujem da će se dogoditi toliko potrebna promjena u ovom svijetu. adam se da će i Glas Zagorja tome pridonijeti objavljivanjem i praćenjem svega lijepoga i dobroga u našem Hrvatskom zagorju. Zbog toga smo se i odlučili u ovom teškom gospodarskom vremenu nastaviti s izdavanjem. Cijena od tri kune najmanja je koju smo mogli staviti kako bismo dijelom pokrili troškove izdavanja. Hvala svima koji nas podupiru i pozivamo vas da nas kupnjom, oglasima, preporukom, pretplatom, prijedlozima poduprete u daljnjem izdavanju. Uskoro možete očekivati i web-portal na kojem ćete moći sve lijepo i dobro u našem Zagorju dnevno pratiti. Pridružite nam se u stvaranju boljega svijeta. Svijeta po mjeri čovjeka kao Božjeg bića. Promjene su moguće i čini ih puno malih koraka. Mi to možemo. N 7 8 GLAS ZAGORJA broj 84 PORTRET GOSPODARSTVENIKA 01. RUJNA 2011. Stjepan Pavliša, ing. elektrotehnike Piše Tanja Gregurović Obitelj je moj izgrađeni dom U obitelji Pavliša oduvijek je bio usađen poduzetnički duh, pa ne čudi uspješna karijera Stjepana Pavliše, inženjera elektrotehnike iz Dubrovčana u općini Veliko Trgovišće. Ponosan na tvrtke koje je tijekom godina stvarao, svoj portret počinje od obitelji. - Bez obitelji čovjek nije potpun. U obitelji sam usvajao vrijednosti koje idu u prilog čovjeku i njegovom dostojanstvu, u prilog životu i smislu i te sam vrijednosti sa svojom suprugom prenosio na svoju djecu, kćer i sina. S nama na gospodarskom imanju živi i moja majka i svatko od nas nastoji biti uspješan - rekao nam je poduzetnik Stjepan Pavliša, a svojom obitelji smatra i sve zaposlene koji su mu se pridružili u stvaranju zajedništva isprepletenog mnogim izazovima. Počeci tvrtke Pa-el d.o.o. sežu u rane devedesete prošlog stoljeća, vrijeme kada velika poduzeća više nisu mogla podnijeti velik broj zaposlenih pa su mnogi tada krenuli u privatne vode. Odlučio se za taj korak i Stjepan Pavliša, siguran u svoje dotadašnje iskustvo i u odlučnost da svojoj obitelji osigura egzistenciju, a zajednici da program kojim će donijeti zaposlenost i time razvoj. U tome je uspio. Danas grupacija Pa-el objedinjava rad tri tvrtke - iz matične su odvojene usluge projektiranja i montaže, a zajedno zapošljavaju i do 60 radnika. Pružaju cjelokupnu uslugu u svojoj djelatnosti, dakle, projektiraju, grade i proizvode opremu te održavaju sustave Bez obitelji služit ćemo drugima tek za prolazne probitke, obitelj gradi dom u nama i sigurnost je da se nikada nećemo izgubiti na putovima života i u mijenama vremena. katodne zaštite i elektroinstalacija. Mnogim običnim građanima ove su djelatnosti nedokučive, no upravo održavanje sustava katodne zaštite i elektroinstalacija naš život danas čini sigurnijim i zdravijim. Korozija u brojnim cjevovodima može dovesti do propuštanja plina, nafte… i učiniti nesagledive štete, a upravo zahvaljujući korozijskom laboratoriju ove tvrtke mnoge su nepoznanice riješene i poboljšane. Aktivnim Stjepanovim sudjelovanjem na raznim stručnim seminarima, stvarane su hrvatske tehničke norme o kojima je često podučavao kolege kao voditelj stručnih radionica. To mu, kao dugogodišnjem aktivnom članu Elektrotehničkog društva Zagreb, s više od 25 godina iskustva na projektiranju, gradnji i održavanju sustava katodnih zaštita na raznim objektima, uopće nije bilo teško. Ipak, ova uspješnost stvaranja materijalnih dobara i život ispunjen radošću rada tek postaje cjelovit pridoda li mu duhovni smisao. Ispunjenje ključne zadaće svakog političara - povećanje blagostanja građana nagnalo ga je i u tu kušnju. Bio je više puta vijećnik u više saziva vijeća bivše općine Zabok i sadašnje općine Veliko Trgovišće. Načelnik Općine Veliko Trgovišće od 2001. do 2005. Danas je voditelj Savjeta za gospodarstvo osnovanog pri Županijskom odboru SDP-a. S te pozicije i, naravno, aktivnog poduzetnika, pozorno prati sva događanja u gospodarstvu. Zalaže se za stvaranje pozitivne klime, podizanje identiteta i ugleda poduzetnika u Zagorju. Više valja razrađivati zajedničku strategiju, kanalizirati gospodarske aktivnosti i rješavati probleme. Bit će nam teško sve dok ne uvedemo red i primjenu zakona u cijeloj državi, a svatko mora poći od sebe - rekao nam je u razgovoru. Stjepan Pavliša jedan je od 11.200 hrvatskih branitelja s područja Krapinsko-zagorske županije koji je bez dvojbe 1991. krenuo u obranu domovine, aktivno uključen u sastav Druge bojne, ili kako su je zvali Zabočke bojne, 103. brigade (ZNG-a) HV-a. Danas je časnik HV-a u pričuvi i predsjednik podružnice Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata županije krapinsko-zagorske. Još uvijek se premalo zna o aktivnostima Zagoraca u domovinskom ratu i zato mu je posebno drago što je uz Dan pobjede u Zlatar Bistrici predstavljena monografija Krapinsko-zagorska županija u domovinskom ratu. Slijedom brojnih obaveza i neminovnih putovanja koja su uz to vezana, ostaje mu vrlo malo vremena. Kad ga i ima, opet ga potroši, ali sve je stvar dobro planiranog vremena i, naravno, dobre logistike njegove obitelji. Inženjer, političar, branitelj prijatelj… često puta sve mora funkcionirati istovremeno. Radoholičar koji u sve što radi ulaže cjelokupnog sebe, s puno energije i strasti. Imamo samo jedan život i važno je kakav i koliko dubok trag ostavimo - zaključuje Stjepan. Životopis Stjepan Pavliša rođen je u Ravnicama, općina Veliko Trgovište, 1957. Nakon srednje škole Ruđera Boškovića, diplomirao je na višoj tehničkoj školi u Zagrebu. Karijeru je započeo 1979. kao vodeći samostalni tehničar na poslovima katodne zaštite u Industroprojektu u Zagrebu te nastavio potom u INA-projektu i INA-EKZ-u. Osniva tvrtku PA-EL 1993. i radi kao direktor i projektant. Danas je u obiteljskoj tvrtki vodeći projektant. Član je brojnih stručnih udruga. Oženjen je i otac dvoje djece. GLAS ZAGORJA broj 84 9 01. RUJNA 2011. VELEUČILIŠTE HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA Stručni studij usmjerenja: OPERATIVNI MENADŽMENT PROMETNA LOGISTIKA INFORMATIKA Navedeni programi stručnih trogodišnjih studija u potpunosti su usklađeni s propozicijama Bolonjske deklaracije. Prostor i oprema potpuno zadovoljavaju i najstrože kriterije, a stručnost nastave jamče 54 profesora i 11 asistenata, od kojih su 31 doktori znanosti. Ostvarivanjem svih nastavnih obveza studenti dobivaju 180 ECTS bodova i stručni naziv STRUČNI PRVOSTUPNIK/PRVOSTUPNICA (BACCALAUREUS/BACCALAUREA) Školarina za redovne studente iznosi 15.000,00 kuna po jednoj akademskoj godini na 6 rata, a za izvanredne studente školarina iznosi 18.000,00 kuna na 6 rata ili 15.000,00 prilikom upisa. Upisi se vrše preko sustava državne mature, a za kandidate koji su završili trogodišnje ili četverogodišnje srednje obrazovanje prethodnih godina, a nisu polagali državnu maturu razredbeni ispiti održat će se 02. i 16. rujna 2011. godine u 17.00 sati u Krapini, Hrvatskog narodnog preporoda 6. Veleučilište Hrvatsko zagorje također u akademskoj godini 2011./2012. omogućava upis na treću godinu stručnih studija kandidatima koji su završili dvogodišnji ili trogodišnji studij, te stekli stupanj više stručne spreme iz područja srodnih studija smjera koji žele upisati. INFORMATIKA Osnovna svrha studija jest izobrazba inženjera informatike za samostalno obavljanje poslova održavanja, posluživanja i oblikovanja osobnih računala i poslužitelja, manjih mreža, informacijskih sustava i aplikacija, kao i njihovog korištenja kao alata. Studenti će biti osposobljeni za korištenje uobičajenih programskih alata za izradu dokumenata, tablica, prezentacija i računanje, sastavljanje instalacija, korištenje i održavanje osobnih računala (hardware i software), programiranje u modernom strukturiranom i proceduralnom programskom jeziku, razumijevanje principa, izrada i održavanje manjih baza podataka, dizajn i održavanje internet web prezentacija korištenjem modernih programskih alata, postavljanje i organizacija suvremenog informatiziranog ureda... PROMETNA LOGISTIKA Prometna logistika obrazuje studente za obavljanje poslova u gradskom, međugradskom i međunarodnom cestovnom prometu, te na poslovima unutarnjeg transporta, skladištima i terminalima, u logističkim centrima, organizaciji logističkih lanaca, referenta za unutarnju kontrolu ispravnosti voznog parka, referenta za vozni red, referenta za sigurnost prometa, referenta za kombinirani prijevoz, referenta za špediciju, šefa voznog parka, šefa unutarnjeg transporta, inspektora u cestovnom prometu, obavljanje carinskih službi, policijska kontrola prometa, vojnim logističkim centrima. Ciljevi studija su osposobiti polaznike za stručne poslove samostalnog osnivanja i vođenja malog i srednjeg prometnog poduzeća te za uspješno uključivanje u poslove vezane uz pojedine poslovne funkcije u velikim poduzećima, te upoznati polaznike s osnovama poduzetništva i menadžmenta, špedicije, rizika, osiguranja, investiranja i financiranja. OPERATIVNI MENADŽMENT Temeljni razlog za pokretanje studija bio je školovanje stručnjaka s ciljem njihova brzog uključivanja u operativne poslove u gospodarstvu i to posebice na poslovima vođenja malih i srednjih tvrtki kao i rukovođenja pojedinim radnim jedinicama u okviru takvih tvrtki, poslovima menadžmenta u državnoj upravi, institucijama i ustanovama, turizmu i hotelijerstvu, vođenje predstavništava, filijala i odjela ili sektora u maloprodaji, veleprodaji i vanjskoj trgovini. Poslovi za koje je završeni student osposobljen jesu poslovi vezani uz osmišljavanje vlastitih poduzetničkih ideja te uz osnivanje i upravljanje vlastitim tvrtkama, poslovi poduzetništva i upravljanja malim i srednjim poduzećima odnosno rukovođenja pojedinim radnim jedinicama takvih poduzeća, poslovi poduzetništva i menadžmenta u državnoj upravi, institucijama i ustanovama, komercijalni poslovi i poslovi menadžmenta u nabavi, prodaji i skladištenju u trgovačkim, industrijskim ili transportnim poduzećima… Sve detaljnije informacije o programima stručnih studija, dokumentima potrebnim za prijavu, detaljima prijave i razredbenog ispita, besplatnim pripremama, te upisima i školarinama, možete dobiti na telefon 049/382-125, 091/3800-203, te na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina, Hrvatskog narodnog preporoda 6, 49000 Krapina, [email protected], www.vhzk.hr. 10 GLAS ZAGORJA broj 84 ODVOJENO MIŠLJENJE B ilo mi je teško minulih dvaju mjeseci, jer je prethodni broj našeg Glasa Zagorja bio dvobroj pa dosad nisam imao prigodu iznijeti odvojeno mišljenje ni o čemu. Iako nisam sjedio skrštene tipkovnice, bilo mi je teško bez riječi propuštati tolike mile i nemile pojave i događaje, koji su se izredali svijetom i Hrvatskom nestalih tjedana. Republika Hrvatska je uspjelo svršila pregovore za pristup posrnuloj EU, iako joj je europska matura odgođena na dvije godine. Taj poček ne treba brinuti ni pristaše pristupa Hrvatske Uniji, jer je Komisija shvatila da je naš rani pristup Uniji 01. RUJNA 2011. tvi, koja se bije u nebrojenim ofenzivama, koje vodi i predvodi sama Premijerka, koja je i predvodnica i vojska i logistika i bolnička služba, iako ne ruši i ne gradi mostove, nego samo kani sama samcata podignuti nasip. Međutim, promaknuo mi je i najzanimljiviji od domaćih događaja, Bitka za Dajlu, u kojoj je Crkva u prvom naletu Nove evangelizacije promijenila svoju pastoralnu strategiju. Ona je od izvancrkvenog nakupljanja nekretnina prešla na unutarcrkveni obračun za nekretnine. (Odavno se pitam, što bi bilo od Isusove pojave da je Isus imao je djelo, ali ne priznaje krivnju. U Londonu je mladež upriličila palež u vrijeme kad Scotland Yardom ravna vršitelj dužnosti, jer su i povjerenik (commissioner) S. Y. i njegov zamjenik podnijeli ostavke i došli pod istragu, zbog rečenog presretanja govorne pošte za novine News of the World. U Siriji su prosvjedi doveli do rata (do istrjebljenja ili ostavke). Libijska drama se privodi kraju. U Izraelu su počeli ozbiljni masovni prosvjedi muškaraca, žena, majki i cijelih obitelji zbog srozavanja standarda življenja, ali i zbog usredotočenja vlasti i bogatstva u nekoliko HRVATSKA MONODRAMA Svijet ulazi u presudno razdoblje, koje je označeno ne samo propadanjem, nego i nestabilnošću svega u svijetu: politike, gospodarstva, sigurnosti i sustava ljudskih vrijednosti. više u interesu njoj samoj, nego Hrvatskoj. Bolest i osječki zatvor odnijeli su život sisačkom generalu. Temeljna policija MUP-a smijenila je gotovo cio vrh hrvatske kopnene vojske. U Hrvatsku se slab i bolestan vratio nekadašnji premijer. Velika proslava Dana domovinske zahvalnosti održana je u Čavoglavama, na kojoj se nije ništa zapovijedalo, ali se mnogo snimalo, a na kojoj je narod došao do oduška. Mala proslava održana je u Kninu. Na njoj su bili zapovjeđeni Pozdrav domovini i Pozdrav generalima!, ali je ona pokazala slabo stanje kulturnog života u gradu Kninu, kojemu se nije smjela prepustiti koreografija najznačajnije godišnje državne proslave. Budući da se ondje uz vjernike i kasnopričesnike uvijek nađe i predsjednik RH, koji dobro čuje pjevanje, a slabo govorne pozdrave, bilo bi dobro da posljednje hrvatske godine (prije stupanja u Uniju) režiju i koreografiju za proslavu Oluje slože nadahnuti ljudi iz HNK u Splitu. Od domaćih tema valja spomenuti i bitku za Neretvu ili Bitku na Nere- nekretnina koliko ih sad ima Crkva, a što bi bilo sad od Crkve da ima nekretnina koliko ih je za života imao Isus, koji je za se govorio da nema na što glavu nasloniti. Možda Crkvi više nije ni stalo do Isusa, ako je suditi po kninskoj petokolovoškoj propovijedi, u kojoj se Isusa nije spomenulo, ali se spomenulo Stari zavjet šest-sedam puta. Ipak, požeški biskup je u gospojinskoj propovijedi u Voćinu više od dvadeset puta spomenuo Isusa, rekao da nam je spas jedino u Isusu, a Stari zavjet nije spominjao! Crkva osim do vječnosti sad drži i do vremenosti pa rabi svaku minutu, čak i žutu, da riješi unutarcrkveni spor. nogo više ozbiljnijih i potresnijih događaja i pojava vrijednih razmišljanja bilo je u tuđini. Anders Breivik dignuo je u zrak vladinu četvrt u Oslu i iskrcao se na socijaldemokratski otok Utoju u daleko kraćem vremenu, od onoga koje je temeljnoj policiji trebalo da nađe čamac ili da se sjeti da postoje helikopteri. U tom strašnom događaju tragično je i to, što počinitelj zločina prizna- M Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com obitelji, iako je Izrael bio utemeljen na narodnoj solidarnosti. Došlo je do novog sloma svjetskih tržišta kapitala, jer su gospodarski pokazatelji diljem zapadnog svijeta porazni i jer se počelo govoriti o novoj recesiji (kao da stara nije samo zataškana zaduživanjem zapadnih vlada) ili o drugom poniru stare recesije. Raspada se Područje eura, a i Europska unija se počela rasipati. Izgubljeni su čak i kancelarka Merkel i predsjednik Sarkozy. SAD su sretne što im se vlada može zadužiti još 2,000.000,000.000 (!) dolara. Minulih dana postalo je jasno da SAD okreću leđa Europi te da s Kinom pokušavaju uspostaviti posebne odnose, kakve su imale s Velikom Britanijom od Sporazuma u Passyju (1782.), samo šest godina nakon osamostaljenja SAD. o što sam bez muke naredao, govori da je stanje u svijetu vrlo ozbiljno. Svijet ulazi u presudno razdoblje, koje je označeno ne samo propadanjem, nego i nestabilnošću svega u svijetu: politike, gospodarstva, sigurnosti i sustava ljudskih vrijednosti. Vlasti T GLAS ZAGORJA broj 84 diljem svijeta pokušavaju unutar premašenog i polumrtvog (liberalističkog) sustava gospodarstva i sustava uvjerenja premetati makroekonomske, fiskalne i monetarne parametre, iako su se problemi iz područja gospodarstva preko politike i sustav ljudskih vrijednosti proširili i na područje sigurnosti. eđutim, sve to što je nabrojeno nema nikakva odjeka kod ljudi vlasti u Hrvatskoj. Umjesto svega što se dogodilo ili pojavilo te svega što se događa i javlja u Hrvatskoj se zapaža samo jedno lice. Umjesto cijele vladine i državne politike pokazuje se samo jedno lice. To se lice svaki dan ukazuje na drugom mjestu, kao da u Zagrebu vlasti nemaju nikakva posla. Meni je neshvatljivo to, da su cijela matična stranka hrvatskog naroda i njezina vladajuća koalicija svoje nade položile u lice jednog čovječjeg tijela. Ne vide se drugi ministri. Nema čak ni ulagateljskog diva, koji je politički kloniran kako bi preobrazio hrvatsko gospodarstvo. Neshvatljivo je to da je izborna nada dosad velike stranke uložena u jedno lice - bez ideje, strategije i politike, bez objave stanja u kojem su se našli Hrvati te bez uočavanja prijetnji narodnom životu i opstanku sa svih strana - izvana i iznutra. Kako se HDZ mogao sam toliko uniziti da prihvati medijsku izbornu strategiju, po kojoj izbore treba dobiti ne HDZ kao stranka, nego jedna osoba, jedno lice koje je, usput rečeno, protiv Mesićeva lica (!) u drugom krugu predsjedničkih izbora 2005. u Zagorju dobilo samo 24% glasova? Neka se slikama vodi jedna stranka, ali tako se ne smije voditi država. S druge strane, ni oporba nema, koliko je hrvatskoj javnosti poznato, nikakvu ideju, strategiju i politiku. Ona ne pruža ni pravu ocjenu stanja u Hrvatskoj i oko nje te ne uočava presudne prijetnje narodnom životu. Oporba nema čak ni svoje lice, nego se ufa u osobu predsjednika RH, koji je školovaniji i od šefice vlade i od šefa oporbe te koji iznosi sve vjerodostojnije argumente, kako se na sadašnjem radnom mjestu vježba u političkoj vještini. suočenju s neizbježnim televizijskim slikokazima sad golema većina građana isključuje nametljive televizijske kanale, koji svaki dan donose iste vijesti, ali će za izbore morati dobro otvoriti oči. Što, ako i tad budu vidjeli isto što i danas? M U 11 INTERVIEW 01. RUJNA 2011. Mons. LOVRO CINDORI Razgovarala Tanja Baran Mojih 50 svećeničkih godina Nekadašnji rektor Nacionalnoga svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, a danas kanonik Prvostolnoga Kaptola zagrebačkog, mons. Lovro Cindori ove 2011. proslavio je 50 godina svećeništva, zlatnu misu. On je svećenik kojega mnogi znaju. Rijedak je katolički vjernik u Hrvatskoj koji nije hodočastio u bistričko svetište, a mons. Cindori bio mu je čuvar pune 32 godine. I to čuvar koji je svakoga vjernika dočekivao pjesmom, toplom riječju, uvijek nasmiješen, srdačan, gostoljubiv. Zato se dragoga i nezaboravnoga velečasnoga Lovreka sjećaju mnogi s ljubavlju i poštovanjem. 12 GLAS ZAGORJA broj 84 INTERVIEW Možda je malo manje poznato da je on rodom iz Varaždinske biskupije, iz Remetinca, iz župe Kraljice svete krunice, koju domaći zovu Čiselskom Majkom Božjom. Mons. Cindori rođen je 8. kolovoza 1934. u Remetincu kao četvrto od desetero djece koje su na svijet donijeli majka Terezija, rođena Topolko, i otac Đuro Cindori. Život u praktičnome katoličanstvu u lijepom kutku Hrvatskoga zagorja bio je baza, sadržaj i poticaj malenome Lovri da krene putem svećeništva na kojem je ustrajao punih 50 ljeta. Ta je lijepa obljetnica i prigoda da se mons. Cindori prisjeti svega dobroga, ali i teškoća s kojima se nosio tijekom svojega zanimljivog 01. RUJNA 2011. odigravao u toj kućici. Imali samo mačka, a psa tek u novije vrijeme. Živjeli smo od grunta i poljoprivrede. Odmalena smo svi bili zaposleni. Ja sam morao čuvati mlađu braću, izvoditi svinje i blago na pašu gdje smo učili i pisali zadaću jer se nakon paše odmah išlo u školu, ako je škola bila poslijepodne. I doma je trebalo pomoći mami u domaćinstvu, posebno oko drva. Imali smo i polja i vinograda, šume. Svejedno smo se stigli i naigrati. U selu je bilo puno djece. Samo u dvije kuće, jedna do druge, bilo nas je jato djece, nas deset, njih osam, devet. S našega se brijega pružao krasan pogled prema crkvi. Još u djetinj- Naše su obitelji puno s nama trpjele, a mi smo kao dječaci bili pozivani na UDBU, saslušavani, odvraćani od sjemeništa, svećeništva. Ispitivali bi nas zašto idemo za svećenika, nudili su nam stipendije za neko drugo obrazovanje. i Bogu predanog života i svećeničkoga služenja. Mons. Cindori, povedite nas na svoj brijeg, na Cindorijev brijeg u Remetincu, na kojem ste proživjeli bogatstvo odrastanja u skromnoj obitelji. Na taj sam brežuljak došao 1937. jer smo se selili s tatinoga na mamin grunt. Naime, s grunta na kojem sam se rodio, stric s kojim smo živjeli odlučio se za kolonizaciju pa je s obitelji otišao u Slavoniju. On je svoj dio kuće prodao, i u tu je njegovu polovicu ušao jedan čovjek koji je sve rušio, uzimao je kamen i materijal pa mi tu više nismo mogli ostati. Zato smo se morali preseliti. Naša nova stara kuća bila je mala, imali smo hižu i kuhinju. Za nešto veće moji nisu imali mogućnosti. Taj je naš novi dom bio drven, blatom premazan. U njemu je bilo i mira, i molitve, i pjesme i topline. Sav se naš život stvu i kasnije jako sam volio s toga brežuljka gledati crkvu i sva okolna sela koja smo mogli nadaleko vidjeti. Rado smo i s poštovanjem slušali zvona naše crkve, posebno kada smo molili, jer su nam nosila anđeosku radost. Kako biste opisali svoje roditelje, svoju obitelj, zajedništvo Vaše velike obitelji? O svojoj majci uvijek najljepše mislim i najljepše govorim. Nikada nije udarila nijedno dijete. Tata je znao biti stroži, a mama je opominjala najviše riječima. Znala je zazvati Duha Svetoga i reći: Daj vam Bog dara Duha Svetoga da budete dobri, da me ne budete srdili. Odgajala je molitvom, ne kletvom. Ona je svako dijete na poseban način pratila, za svako je dijete imala puno ljubavi. Kad sam ja odlazio, išao u sjemenište i kasnije u njoj sam sve do njezine smrti 1981. imao veliku molitvenu zaštitnicu. Ona je bila blaga, nasmijana, veoma radišna žena, požrtvovna, vrlo pobožna. Otac je bio seljak, zanatlija tkalac, puno je radio na platnu, posebno od jeseni do proljeća. Preko ljeta nije tkao. Bio je marljiv čovjek, jako zauzet za obitelj, teško je dolazio do sredstava. Bili smo srednje siromašni. Nikada nije manjkalo kruha, no nije bilo novca. Tata je čuvao kuću i obitelj jer je mama rekla da će sama s tolikom djecom teško moći. Svi smo u kući bili raspjevani. Znali smo svi sjediti oko stola i pjevati dok je mama pripremala večeru. Bili smo mala, ali velika raspjevana kuća. Čudio se jedan naš susjed kako smo mi siromašni, a uvijek nasmijani i raspjevani. Kad ste osjetili svećenički poziv? Je li Vas netko potaknuo na odlazak u sjemenište? Župnik je bio objavio da se jave dječaci koji bi željeli poći u sjemenište. Javilo se nas 4, 5. Tada nisam imao svećenički poziv, nisam ni znao što bi to točno bilo. Svejedno sam se javio. Roditelji nisu imali ništa protiv. Svidjela im se pomisao da bih bio svećenik. Kako Vam je bilo u sjemeništu? Na Šalati sam najprije vidio duge, velike hodnike. Za mene je to bio strani svijet. Bilo je to vrijeme kada ništa nije bilo sklono ni Crkvi, ni svećenicima, ni sjemeništarcima, niti obiteljima. Naše su obitelji puno s nama trpjele, a mi smo kao dječaci bili pozivani na UDBU, saslušavani, odvraćani od sjemeništa, svećeništva. Ispitivali bi nas zašto idemo za svećenika, nudili su nam stipendije za neko drugo obrazovanje. To su bili njihovi načini. Zatvorom nam nisu prijetili, odupirali smo se. Znali su i roditelje pozivati na saslušanje. Ja sam u sjemeništu ostao makar nisam uvijek bio ni najboljega vladanja, a nisam ni bio najbolji učenik. Redovito sam bio vrlo dobar. GLAS ZAGORJA broj 84 Oci isusovci su nas odgajali u disciplini, jako se vodilo računa o obrazovanju. Poglavari su jako pazili da ne bismo činili nešto nepotrebno. Znalo je biti teško. I premda su se isusovci brinuli o nama, nekada nije bilo ni dovoljno hrane. Bez obzira na vrijeme nesklono vjeri, Crkvi pa onda i sjemeništu, nas je svećeničkih kandidata tada bilo puno, bilo nas je više od 400. U jednoj spavaonici spavalo nas je čak 90! Tromjesečno su iz sjemeništa roditelji dobivali izvještaje o mojem znanju i vladanju. Nekada bi došla ocjena dobar iz vladanja, a to i nije bila neka ocjena za sjemeništarca. To je značilo da sam u nečemu bio pogriješio pa bi me tata opomenuo i poučio da ako želim biti svećenik da trebam u sjemeništu sve slušati kako mi kažu. A i moja pokojna baka Evica, često mi je znala reći da sam na svetome mjestu pa da na njemu moram biti dobar i da ne smijem svašta govoriti. Ona bi me uvijek veoma lijepo opomenula. Imao sam iz vladanja i 5 i 4 i 3 koji puta. Kad bi došla trojka, razgovor je bio neizbježan. Nakon dvogodišnjega služenja vojske, svoj ste put prema svećeništvu nastavili u zagrebačkoj bogosloviji. Kako ste se snašli među novim poglavarima, profesorima i kolegama bogoslovima? Nakon vojske sam potvrdio svoju molbu za bogosloviju koju sam napisao još nakon mature. Bilo je to najesen 1956. Taj novi život bio je život u skučenim kaptolskim prostorima. U bogosloviji nas je tada bilo više od 200. U dvoranama nas je bilo po 20, 30. Dnevna soba je uvijek bila puna. Spavalo nas je po 10, 15 u sobi. Od svih odgojitelja najviše utjecaja u duhovnom pogledu na mene je imao biskup dr. Josip Salač, tada je on bio pater Salač. On je bio smiren i produhovljen čovjek koji je primio svakoga mladića sa svim dobrim i lošim stranama. Lijepo nas je savjetovao i vo- 13 INTERVIEW 01. RUJNA 2011. dio pravim putem. Redovito sam bio vrlo dobar student. I diplomirao sam s vrlo dobrim 1962. Godinu dana ranije zaređen sam za svećenika. Onda je bila još godina dana nadopune pastorala, sociologije, mariologije, u toj smo godini išli i na župe. Tijekom Vašega bogoslovskoga razdoblja umro je zagrebački nadbiskup danas bl. Alojzije Stepinac. Kako ste doživjeli tu smrt, kako je to prihvatila bogoslovija, kako se živjelo u te dane? To je bila 1960. Na žalost, ja nisam nikada bio u posjetu zatočenom nadbiskupu u Krašiću. Kada smo čuli da je umro, u bogosloviji je nastala duboka šutnja. Svi smo ostali u promišljanju oko svih okolnosti njegova mučeništva. Jasno je da smo se odmah prihvatili pripremanja za oproštaj s njim. U to je došla obavijest da ćemo ići u Krašić ili u katedralu. Ja sam bio određen, s još dvadesetak kolega pjevača, da idemo u Krašić pjevati s koralistima. Predali smo dokumente u UDBU, no nije se išlo, tako da smo ostali u Zagrebu. Oproštaj je bio veličanstven. Osobno sam bio s bogoslovima u katedrali. Bilo je mnoštvo naroda od katedrale do franjevačke crkve dolje do Trga bana Jelačića. Mi smo se toga dana tri puta oblačili u rokete i reverende jer smo svaki čas čekali da će doći pokojnikovo tijelo. Susret s pokojnikom dogodio se tek navečer. Onda smo cijele noći dežurali uz lijes, a narod je pokojnoga Stepinca doticao krunicama, molitvenicima, satovima, prstenjem, rukama... Već se tada počeo širiti glas svetosti koji je nakon tridesetak godina okrunjen Stepinčevim blaženstvom. Čak 32 godine bili ste rektor nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Kako Vam je prošlo to dugogodišnje razdoblje u kojem ste se hodočasnicima davali maksimalno? U Mariju Bistricu ušao sam s poštovanjem. Molio sam biskupa Kuharića da ne bih išao u Mariju Bistricu, ako to nije nezgodno. Mislio sam da bi u Bistricu trebao ići jedan zaslužniji svećenik. Bilo je po biskupovom. Prihvatio sam se posla i svega onoga što je svetište zahtijevalo. Shvatio sam svoje bistričko poslanje kao ozbiljan put koji moram prihvatiti. Uzeo sam si za zadatak da učinim sve što mogu kako bi svetište duhovno živjelo. U počecima nisam toliko gledao na materijalno stanje svetišta, a kako je bio komunizam, nije se u tom smislu puno niti moglo postići. Zato sam se manje skrbio za materijalne stvari, a više mi je na srcu bilo ono duhovno. Pozivao sam brojne ispovjednike, propovjednike, držali smo duhovne dane, misije, kako u župi, tako i za hodočasnike. Sve sam želio usmjeriti na duhovnu obnovu svetišta. Mislim da je to i hodočasnički smisao. Najvažnije mi je bilo da se, kada vjernici dođu, jave Majci Božjoj, sa svojom ljubavlju, sa Zdravo Marijo! Da se ispovjede, pričeste, prođu kroz kalvariju križnoga puta, da čuju poticajnu riječ, da proborave dan u duhovnom ozračju i da popodne obnovljeni Majci Božjoj kažu Zbogom Marijo!, do drugoga susreta. Zahtijevalo je sve to puno napora. U materijalnom smo smislu puno toga obnovili. I svetište, i kalvariju, i sve kapele koje su na području Marije Bistrice. Sve smo to bili obnovili. Osim toga, bilo je puno velikih crkvenih i društvenih sadržaja kroz koje smo prolazili sve do dolaska pape Ivana Pavla II. u Bistricu i beatifikacije Alojzija Stepinca. Kako su tekle pripreme za dolazak Svetoga Oca u Mariju Bistricu i kako ste Vi doživjeli tu krunu Vašega rektorskoga služenja - susret s danas blaženim Ivanom Pavlom II. i službeno potvrđeno blaženstvo kardinala Stepinca – u najpoznatijem hrvatskom marijanskom svetištu? Srećom, bilo je puno ljudi koji su se tada javili i koji su željeli pomoći. Bili su to različiti stručnjaci: planeri, gra- ditelji, inženjeri, financijski stručnjaci, razna poduzeća, ljudi iz vodoprivrede, elektroprivrede. Oni su nam se dali na raspolaganje i često su dragovoljno dolazili kako bismo riješili sve što je trebalo. U pripremi smo imali više od 30 sjednica koje su ti stručnjaci vjernici darovali, pored svojega redovitoga posla. Svetište je s nadogradnjom dobilo novi izgled, pa sada imamo uređenu Bistricu kao mjesto, imamo velike crkvene, svetišne prostore koji danas zadivljuju svojom ljepotom, sve do Papinoga kipa. Moja je trajna deviza za Mariju Bistricu i moj život u njoj: Želim da Bistrica bude lijepa i uredna i da u njoj žive dobri ljudi. A što se doživljaja susreta sa Svetim Ocem tiče, njega sam imao prilike više puta susresti ranije u Rimu. Ali to što sam pred njim doživio u Mariji Bistrici, kada sam primio njegov blagoslov i pogled, to je neopisivo. Sav sam protrnuo, obuzela me i toplina i ljubav i poniznost prema tako velikom čovjeku kao što je bio papa Ivan Pavao II., anđeo Evanđelja. Godine 2004. zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić povjerio Vam je novu službu. Imenovani ste kanonikom Prvostolnoga Kaptola zagrebačkog. Je li Vam teško pao rastanak od Marije Bistrice i kako ste se snašli u novoj službi? 14 GLAS ZAGORJA broj 84 Budući da sam već u svibnju doznao kardinalove namjere, još sam pola godine imao prilike primati hodočasnike. Kardinal je i želio da završim tu hodočasničku godinu. Tako da sam se pola godine svakodnevno od svih, s velikom zahvalnošću, pomalo opraštao. Zahvalio sam svima do posljednjega cvijetka na kalvariji, a posebno za veliku obnovu svetišta koju su pomagali hodočasnici. Na novoj sam službi, ali se i danas sa zahvalnošću i radošću sjećam brojnih bistričkih susreta i hodočasnika koje redovito prikazujem u molitvama. Nadam se da hodočasnici mole i za mene. Kao kanonik živim u sjeni tornjeva divne zagrebačke katedrale. U njoj, prema rasporedu, služim redovite, nedjeljne i blagdanske mise, ispovijedam, dijelim sakrament krizme prve subote u mjesecu, kada na mene dođe red. Dijelim i krizme po župama. Za mene su to divni susreti s vjernicima i mladima s kojima sam proveo svoj život. To rado obavljam i to mi daje duhovnoga poleta. Kada nakon 50 godina svećeništva razmišljam o tome kakav sam bio, kažem: Ako je bilo nešto dobro što sam učinio, hvala na tome Bogu i Majci Božjoj Bistričkoj i mojoj Majci Božjoj Čiselskoj iz Remetinca, a ono što nije bilo dobro, neka mi oproste i Bog i ljudi. POGLED S OPATOVINE Za mnogobrojnu Histrionsku družinu prošli je mjesec bio u znaku fizičkog odlaska našeg dragog Josipa Marottija - Bobija. Znali smo da se godinama bori s teškom bolešću, ali nas je njegov odlazak na drugu obalu s koje se više ni jedan putnik ne vraća - kako to u Hamletu kaže W. Shakespeare - ispunio tugom. Nekoliko dana prije njegove smrti, pri našem zadnjem susretu, pitao me: Kako je na Opatovini, kako glumci? Potužio sam se da ih se jedva može skupiti na probama jer su rasprodani na sve strane i da je kruhoborstvo na bijedne grane dovelo naše glumište. 01. RUJNA 2011. stavno obožavala. Ponajviše od običnih ljudi koji možda i nisu Bobija gledali na kazališnim daskama, ali su ga poznavali s televizijskih ekrana i viđali na ulicama grada koji je on neizmjerno volio. Za njih je Bobi bio i ostao - glumačka legenda. U prosincu se naš najmlađi histrion kako smo mu od milja tepali - posljednji put pojavio na sceni Histrionskog doma. Toga sam dana sreo beogradskog kolegu Aljošu Vučkovića i pozvao ga na histrionsku predstavu. Kad je čuo da u predstavi igra Bobi kazao je: Moram vidjeti našega Bobija! U njegovu Bobi Piše Zlatko Vitez Da, Bobi je bio naš glumački Papa. Još iz studentskih dana pamtim njegove riječi: Deca, uživajte, volite se, nemojte se svađati, jer život tak brzo leti! Bobi je uzdahnuo i nekako preozbiljno - što nije bio njegov običaj - izustio: Tu će se nešto trebati mijenjati. Znao je Bobi o čemu govorim. Upravo zbog takvog stanja ja sam - nogometnim žargonom rečeno - prije vremena objesio kopačke o klin. Napustio sam glumu jer, među ostalim, nisam mogao bez prevelikog živciranja podnositi neprofesionalizam kolega, posebice trku između kazališta i televizijskih sapunica. Slušao sam Bobija - ne znajući da će to biti zadnje što će mi reći - i mislio: Imaš pravo, Bobi, tu bi nešto trebalo mijenjati i ne samo u kazalištu. No, to je druga tema, a ova je kolumna posvećena posljednjem ispraćaju Bobija od kojega sam se oprostio riječima koje slijede: Otišao je naš dragi Bobi. Tu sam rečenicu ovih dana čuo nebrojeno puta: iz ustiju mnogih kolega, ali i njegove mnogobrojne publike, koja ga je jedno- sam tonu prepoznao onu slavnu izreku: Kako biti u Rimu, a ne vidjeti Papu! Da, Bobi je bio naš glumački Papa. Još iz studentskih dana pamtim njegove riječi: Deca, uživajte, volite se, nemojte se svađati, jer život tak brzo leti! Davne 1986. Bobi je postao članom Glumačke družine Histrion. Ta suradnja s Histrionima trajala je do njegova odlaska. Družeći se s Bobijem, mnogo sam se puta osvjedočio kako je kazalište najvažniji dio njegova života, ali i uporište u teškim trenucima i životnim iskušenjima. Početkom 1992. Bobi me obavijestio da mora operirati kuk, ali da će se do ljeta oporaviti te da s njim računam. Upitao me još kad će biti prva proba. Početkom lipnja - rekoh. Posjetio sam ga na postoperativnom oporavku u Krapinskim Toplicama. Šokirao me odlukom da prema savjetu liječnika operi- GLAS ZAGORJA broj 84 ra i drugi kuk. Bio je već travanj, pa sam spontano reagirao: Onda te nemamo ovoga ljeta. Bobi je mirno odgovorio: Ja sam ti na prvoj čitaćoj! Odgovorio sam mu da će biti dobro dođe li desetak dana prije prve predstave. Početkom lipnja sazvao sam prvu probu Viteza slavonske ravni. Čitajući podjelu i tumačeći što tko igra, ispričao sam Bobijev izostanak oporavkom od dviju operacija. Počeli smo čitati tekst kad se začulo bučno kucanje na vratima. Viknuh: Tko se to zafrkava! Tišina! Kad se vrata otvoriše i na njima se pojavi Bobi na štakama, s komentarom: Onda, Zverina, jesam rekel da bum došel na prvu probu! Više nego itko Bobi se veselio otvaranju Histrionskog doma. Svaka nova predstava, susreti s njegovim bivšim studentima, ali i s novim glumačkim naraštajima ispunjavali su ga zadovoljstvom. Tijekom proba znao mi je reći: Jedva čekam predstavu! U medijima je često isticao da su Histrioni ostvarili Gavellin san - pučko kazalište. Da, ali su Bobijeve zasluge za ostvarenje toga sna nemjerljive: kao pedagoga, velikog glumca i nadasve dobrog i dragog čovjeka. Udahnuo je dušu mnogim histrionskim predstavama, bio svojevrsni dobri duh i zaštitni znak naše Glumačke družine, stoga nam njegov odlazak teško pada. Reče mi neki dan Bobijeva supruga Anđela: Tebe je Bobi smatrao i volio kao svog sina. Zahvalan sam i ponosan na to. Dragi Bobi, nadam se da ti tvoj kazališni sin nije bio pretežak za života. Obećavam ti da ću zajedno s Histrionima znati sačuvati uspomenu na tebe i na tvoj neizbrisiv trag u hrvatskom glumištu. Prolazim neki dan Bobijevim kvartom i mislim - možda sretnem Bobija. A stihovi Dobriše Cesarića bubnjaju mi glavom: Katkad u vrevi ljudi posve stranih Neko te lice sjeti mrtva druga Nestanak njegov ponovno ti rani Zbunjeno srce i svlada te tuga. 15 01. RUJNA 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA Zagorsko USUSRET TJEDNU KAJKAVSKE KULTURE KRAPINA 2011. Poštovani ljubitelji kaja, kajkavske popevke i izričaja, pred nama je 46. TJEDAN KAJKAVSKE KULTURE koji se ove godine održava u teškoj gospodarskoj i ekonomskoj situaciji. Usprkos tome, uz veliki trud i napor svih koji sudjeluju u organizaciji, programi će biti na razini dosadašnjih TKK-a. Dok jesenske boje i mirisi polako zamjenjuju vrelinu ljeta, Krapina se zaodijeva u festivalsko ruho, postaje odredište svih kajkavaca i ljubitelja tradicije i domaće riječi. Sam tjedan započinjemo dječjim korzom naših najmlađih koji kroz pjesmu, ples i narodnu nošnju čuvaju našu tradiciju, na što se nastavlja 10. znanstveni skup o kajkavskom jeziku. Uz kulturne priredbe Mali kaj, Recital odraslih, izložbe i koncerte održava se i 19. zagorski gospodarski zbor koji ove godine ima i prodajni dio. Dragi prijatelji kaja, pozivam Vas da posjetite Tjedan kajkavske kulture, da osjetite tradiciju kroz ples, glazbu i popevke, da okusite plodove zagorskih bregov i doživite gostoljubivost nas Krapinčana! Mi Zagorci kulturno smo bogat narod. Sinergija svega lijepog utkanog u zagorsku kulturu svake je jeseni u Tjednu kajkavske kulture. Svakodnevne brige zaboravit ćete u krugu prijatelja, opuštenoj atmosferi, posjetite li nešto od obilja ovogodišnjeg Tjedna. Mi primat dajemo glazbenim večerima u festivalskoj dvorani, pomno odabranim notama maestra Siniše Leopolda, umjetničkog ravnatelja Krapinskog festivala. Kroz popevke najizričitije pro- govara kultura, tradicija tu je stopljena u kaju. Što ćemo slušati na ovogodišnjem festivalu? Na ovogodišnjem Krapinskom festivalu izvest će se dvadesetjedna nova popevka. Spektar izričaja ovoga puta iznimno je širok, možda i najraznovrsniji u povijesti festivala. Uz dobro znane izvođače i autore, predstavit će se i sjajni vokalisti, skladatelji i aranžeri koji će prvi puta nastupiti na krapinskoj pozornici. Posebno mi je drago da će na festivalu zapjevati jedinstveni Kavaliri. Oni su najuvjerljiviji primjer zagorskog etna. Autentični primjer glazbe zagorskog zavičaja od prije stotinu i više godina. Novu popevku će zapjevati mladi i popularni Međimurec Bojan Jambrošić, a Luka Udjbinac i neponovljivi Tomislav Goluban predstavit će se nesvakidašnjom izvedbom. Darovita Varaždinka Petra Vurušić okrunit će svoju prošlogodišnju pobjedu u Začretju nastupom na Krapinskom festivalu, a Mladen i Patricija Hitrec udruženim obiteljskim snagama zapitat će se Kam ide taj svet? Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo kao organizator Tjedna kajkavske kulture ne bi moglo sve to organizirati da nema svih onih pojedinaca, društava, udruga, ustanova i gospodarskih subjekata koji su dali nemjerljiv doprinos kroz organizaciju, rad i sponzorstvo, te stoga svima najiskrenije zahvaljujem. Zahvaljujem Vladi RH na pokroviteljstvu Festivala kajkavskih popevki i Ministarstvu kulture na pokroviteljstvu Tjedna kajkavske kulture koji svojim pokroviteljstvom dokazuju da poštuju tradiciju i cijene važnost kajkavske kulture. 16 GLAS ZAGORJA broj 84 Ovogodišnja hrvatska predstavnica na Eurosongu - Daria Kinzer - internacionalizirat će kajkavsku popevku. Naime, bit će interesantno čuti kak zagorsku popevku osjeća rođena Njemica hrvatskog porijekla sa stalnim boravkom u Beču. Jedina pobjednica iz Hrvatske na Eurosongu također će prvi puta zapjevati u Krapini. Emilija Kokić je na svim pozornicama diljem Hrvatske rado viđena. Nadam se da će tako biti i u Krapini. Svoje raskošne interpretacije predstavit će i Vlatka Burić, Đuka Čaić, Renata Sabljak, Kvartet Gubec, legendarni Radek Brodarec i Đurđica Pleše, Danijela Pintarić, Ksenija Erker, Miroslav Živković i Klapa Bistrica, Gordana Ivanjek, Ronald Braus, Branko Greblički Ventek i domaćini - zbor Ilirci. Miljenik publike Duško Modrinić će u duetu s Tajanom Tolić zapjevati u ritmu polke. I neponovljive Ladarice s pjesmom Dravin sen će nas podsjetiti koliko je bogat i raznovrstan kajkavski glazbeni melos. Veselu popevku Pajdašija udruženim će snagama prvi puta zajedno zapjevati Vid Balog, Đani KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. RUJNA 2011. o bogatstvo kaja FESTIVAL KAJKAVSKIH POPEVKI – KRAPINA 2011. Razgovarala NOVE POPEVKETanja Gregurović Pjesma Stipaničev, Davor Dretar Drele i Adalbert Turner Juci. Povratak tradiciji bit će ponovno dizanje festivalske zastave. Mnoge će Krapinčane podsjetiti na prvotne festivale, nošnje su vječiti suputnik, a novost su ponovno mladi talentirani skladatelji i tekstopisci. Tko čini vaš ovogodišnji tim na pozornici? Naravno, kako nalaže tradicija festivala, svi izvođači nastupit će u originalnim nošnjama iz raznih kajkavskih krajeva. Veseli me uvijek predstavljanje novih talentiranih skladatelja, tekstopisaca i aranžera na festivalu. Velikim festivalskim orkestrom, sastavljenim od vrhunskih glazbenih profesionalaca uz mene će dirigirati uvaženi doajen Stjepan Mihaljinec i profesor Tomislav Uhlik. Kroz obje festivalske večeri, uz izravne HRT- ove prijenose vodit će nas Petka Coner i Mario Sedmak. Česta zamjerka ovom festivalu, osobito predstavnika elektroničkih medija bio je nedostatak ili kašnjenje nosača zvuka? Usprkos teškoj financijskoj situaciji na svim razinama, zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika Josipa Horvata te još nekih dragih ljudi, uspjeli smo realizirati kvalitetan studijski CD. Pjesme su snimljene u studiju Tonija Eterovića pa će svi štovatelji kajkavske glazbe moći uživati u novim popevkama i nakon festivala. Posljednjih godina zaslužnima se dodjeljuju posebna priznanja… Zaslužnim pojedincima za promociju popevki i ove godine dodijelit će se posebna priznanja, a gospodinu Viktoru Crneku ovom prigodom želim što prije ozdravljenje i da nam i dalje pomaže u očuvanju naših popevki. Pridodamo li večer Popevki za navek dolazimo do impozantnog broja izvođača. Na ovogodišnjem krapinskom festivalu nastupit će gotovo svi relevantni popularni izvođači iz Hrvatskog zagorja, ali i ostalih kajkavskih krajeva. Spoj mladih i iskusnih, popularnih i još neafirmiranih, ali kvalitetnih glazbenika - to je ono kaj nam donosi subota, a u petak, Popevke za navek će nas, po staroj dobroj navadi, podsjetiti na pregršt dragih pjesama koje nosimo u srcima i koje rado pjevušimo. Glazba Stihovi Izvođač ZAGORCI I. V. Lisak Arr. M. Doležal M. Doležal Branko Greblički Ventek i ‘’Ilirci’’ BALADA ZA ZAGORJE Ž. Tušek Arr. T. Eterović Ž. Tušek Gordana Ivanjek KAM IDE TAJ SVET? B. Meglajec Arr. M. Makar Đ. Kumer Mladen i Patricija Hitrec NAŠ GRAD N. Kukovačec Arr. S. Mihaljinec M. Hršak Ronald Braus DRAVIN SEN B. Potočnik Arr.B. Potočnik I. HorvatHlebinski Pavo Begovac i Ladarice BUM TE ŽENIL I. V. Lisak Arr. S. Mihaljinec B. Despot Duško Modrinić i Tajana Tolić SENJAJ, ANGEL MOJ D. Paulik Arr. S. Kalogjera Z. Klinžić Vlatka Burić DOBER VEČER M. Makar Arr. M. Makar M. Fiolić Miroslav Živković i klapa ‘’Bistrica’’ PISMO DRAGOM T. Uhlik V ZAGORJE Arr. T. Uhlik V. Poljanec Petra Vurušić STO POSTO DOMAČA R. Gross Arr. R. Gross T. Baran Radek Brodarec i Đurđica Pleše BEŽIJU MI SENJE H. Hegedušić Arr. H. Hegedušić R. Novina Ksenija Erker NAJ MERITI ŽIVOT Ž. Klašterka Arr. L. Udjbinac N. Klašterka Luka Udjbinac i Tomislav Goluban SENJAM TE, MATI I. Mežnarić Arr. T. Burić I. Ernoić Daria Kinzer ZGUBLENE ZORJE N. Kukovačec Arr. S. Kalogjera R. Novina B. Jambrošić NE DAM TI NIŠ T. Eterović Arr. T. Eterović Z. Klinžić R. Sabljak STARA HIŽA D. Žanko Arr. S. Kalogjera K. Fuček Kvartet Gubec DENES TI NEBUM Ž. Klašterka DOŠLA Arr. L. Udjbinac S. Sarkotić D. Pintarić TI I ZAGORJE D. Paulik Arr. S. Kalogjera R. Novina Đ. Čaić DA SE VRNEŠ PO ME M. Bunčić Arr. T. Burić M. Bunčić E. Kokić ZOGERJA I ZOGERKO D. Češnjaj Arr. S. Leopold D. Češnjaj Kavaliri PAJDAŠIJA D. Češnjak Arr. D. Češnjak Ž. Kožarić Đ. Stipaničev, D. Dretar Drele, V. Balog i A. Turner Juci GLAS ZAGORJA broj 84 17 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. RUJNA 2011. RECITAL KAJKAVSKE POEZIJE FESTIVAL KAJKAVSKIH POPEVKI – KRAPINA 2011. POPEVKE ZA NAVEK Pjesma Glazba Stihovi Izvođač Suza za zagorske brege 1969. / S. Leopold Z. Špišić Arr.: A. Gelo A. Bešenić Imela majka sineka tri 1968. / S. Mihaljinec J. Gotovac Arr.: J. Gotovac S. Jakševac Aida Krilanović Zagorec 1974. / S. Mihaljinec M. Bogliuni Arr.: S. Mihaljinec V. Glovacki Elvira Voća Stara moja 2004. / S. Mihaljinec D. Dičić Arr. D. Dičić D. Dičić Ivica Bobinec Misel na tebe 2003. / S. Mihaljinec M. Tomasović Arr.: S. Kalogjera V. L. Vidrač Anita Huđek Zadnja popevka 1977. / S. Mihaljinec V. Tomerlin Arr.: M. Jeličić V. Pavić Tomislav Borić Angelova pelerina 2006. / S. Mihaljinec R. Othman Arr.: Z. Dvoržak R. Stilinović Barbara Othman Grešna poljka 1991. / S. Mihaljinec B. Potočnik Arr.: N. Kalogjera D. Britvić ‘’Ilirci’’ Popevka za kaj 1989. / S. Leopold I. Robić Arr.: S. Mihaljinec Lj. Koščec Maxim Hozić i ‘’Ilirci’’ Zgublena zvezda 2006. / S. Leopold H. Hegedušić Arr.: H. Hegedušić F. Škrljac Ksenija Erker Dugo me ni bilo 1978. / S. Mihaljinec A. Dedić D. Britvić Branko Ovčarić Kmica 1976. / S. Mihaljinec A. Dedić Arr.: A. Dedić D. Britvić Anja Šovagović i ‘’Viline’’ Dragom Zagorju 1976. / S. Leopold D. Paulik Arr.: Z. Bradić P. Cindrić Tvrtko Stipić Ak zabludiš 1999. / S. Leopold S. Leopold Arr.: S. Leopold D. Britvić Mira Vlahović Zagorska samba 1987. / S. Leopold N. Kalogjera Arr.: N. Kalogjera I. Stamać Duško Modrinić Ljubav vu zagorskom kraju 1991. / S. Mihaljinec I. Pavuša Arr.: S. Mihaljinec Ž. Krznarić Minea i ‘’Ilirci’’ Međimurje zeleno 1973. / S. Leopold A. Kabiljo Arr.: S. Mihaljinec J. Stubičanec Bojan Jambrošić Zagorje i Zagreb 2006. / S. Leopold I. Pepelko I. Pepelko Ivica Pepelko, Renata Kos i ''Kajde'' Margareta 2001. / S. Mihaljinec D. Paulik Arr.: S. Mihaljinec M. Pašiček Đuka Čaić Roža moja ftrgnuta 1993. / S. Mihaljinec M. Vukelić M. Vukelić Đuka Čaić Vudrimo dečki 1973. / S. Leopold N. Kalogjera Arr.: N. Kalogjera J. Stubičanec Kvartet Gubec Mi smo dečki 1972. / S. Leopold N. Kalogjera Arr.: S. Mihaljinec I. Krajač Kvartet Gubec Vse počinja v Zagorju 1995. / S. Leopold S. Doronjga Arr.: J. Cvitanović S. Doronjga i N. Vukić Svi izvođači 18 Đani Stipaničev Z istim su koncem nam serca zašita Odlaskom ljeta, u povijesnom gradu Krapini, susreću se najpoznatiji pjesnici cijelog kajkavskog govornog područja, tradicionalno, na Recitalu kajkavske poezije. Tako će biti i ove godine, 7. rujna u 20 sati, u glazbenoj dvorani Srednje škole Krapina. Od 236 poetskih uradaka, prispjelih na ovogodišnji natječaj, prosudbena komisija Recitala, u sastavu Dragica Ferjanić, Zorica Klinžić i Radovan Novina, odabrala je 56 radova za objavljivanje u Zborniku, od kojih će njih 37 biti izvedeno na ovoj večeri. Promocijom Zbornika Z istim su koncem nam serca zašita uživat ćemo u kajkavskim stihovi- KNJIŽNICA Grad i ljudi U Gradskoj knjižnici u Krapini u TKK 8. rujna u 18 sati bit će otvorenje izložbe pod naslovom Grad i ljudi IV - Krapinski festival i glazbena tradicija Krapine. Kroz izložene fotografije, dokumente i drugu građu dat će se kratak povijesni prikaz glazbenih društava u Krapini od druge polovice 19 GLAS ZAGORJA broj 84 ma, interpretacijom naših poznatih dramskih umjetnika, kajkavaca, Hane Hegedušić, Biserke Ipše, Mirne Medaković, Kristijana Potočkog i Silvija Vovka. Kako su Recital kajkavske poezije i Festival kajkavskih popevki povezani od samih početaka, ljubitelji kajkavske popevke doći će na svoje u glazbenom dijelu programa, koji će svojim krapinskim festivalskim uspješnicama oplemeniti Danijela Pintarić. Voditeljska palica u sigurnim je rukama Tanje Baran. Ugodna rujanska večer lijepe kajkavske priče, kao topli uvod u programima obogaćuje festivalske dane. (R. Novina) st., počevši s prvim spomenom gradske glazbe 1847., Tamburaškim društvom Zagorac, Obrtno-radničkim društvom Slavuj... sve do pojave Iliraca i Krapinskog festivala. Izložba je popraćena prigodnom deplijanom i ostaje otvorena do 28. rujna 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA GLAS ZAGORJA broj 84 01. RUJNA 2011. 19 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. RUJNA 2011. JUBILARNI DESETI ZNANSTVENI SKUP O KAJU KAJ – ponos Hrvata i Hrvatske Ovogodišnji, deseti znanstveni skup, okuplja do sada najveći broj sudionika, sa svojim znanstvenim i stručnim referatima - njih dvadeset i troje. Poseban značaj ovogodišnjeg je njegov međunarodni karakter. Uz sudjelovanje najeminentnijih znanstvenika, ujedinjenih težnjom za revitalizaciju kajkavskoga jezika, književnosti i kulture iz Hrvatske, sudjelovat će i prof. dr. sc. István Lökös iz Mađarske, s temom O kajkavskom prepjevu 42. psalma sko-zagorske županije te Grada Krapine. Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, utemeljila je znanstveni skup s ciljem revitalizacije hrvatskog kajkavskoga jezika, književnosti i kulture. Započelo se s inicijativom oko uvođenja kajkavskog jezika kao izbornog predmeta u nastavi učenika osnovnih i srednjih škola na kajkavskome govornome području, što je i bila tematika prvoga skupa 2002. Već 2003., glavna tema zatiranja, zanemarivanja i zapostavljanja. Također pokrenuta je i inicijativa oko povećanja udjela kajkavskih sadržaja u nastavi učenika osnovnih i srednjih škola na kajkavskome govornome području, u zavičajnoj nastavi i u nastavi smijemo živjeti u prošlosti. Moramo se okrenuti budućnosti, cijeneći svoje, a poštujući tuđe, ne namećući nikome tuđi jezik, kao hrvatskoga književnoga jezika. Iznjedreno je i nastojanje da se u sredstvima javnog priopćavanja povećaju kvantitativno i kvalitativno sadržaji koji su kajkavske provenijencije i bave se revitalizacijom kajkavskoga jezika, književnosti i kulture, a isto tako i njihovom recentnom produkcijom jer je i na tom području stanje doista neprihvatljivo. Smatramo da se kajkavski jezik, književnost i kultura trebaju sve više isticati kao odrednica hrvatskoga identiteta i kao najveća vrednota koju unosimo u europsku obitelj naroda. Kako je jugoslavenska ideja definitivno stvar prošlosti, ni mi Hrvati više ne što su ga nametali nama - u svrhu nekih politika čiju smo agresorsku srž mogli u Domovinskome ratu i osjetiti. Upravo je kajkavski jezik, književnost i kultura, kao i njihova opstojnost u korpusu hrvatskog jezičnog standarda, doista najbolja brana od prije navedenih aspiracija, a čemu svi mi zajedno dajemo obol organizacijom ovoga znanstvenoga skupa. Kajkavski jezik, književnost i kultura trebaju napokon postati i ostati ravnopravne sastavnice hrvatskoga jezičnoga, književnoga i kulturnoga korpusa, na njegov ponos i diku, ali i na čast svakoga Hrvata i jedine nam Hrvatske domovine. Piše prim. dr. sc. Rajko Fureš, dr. med. U organizaciji Hrvatske udruge Muži zagorskog srca i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo u Tjednu kajkavske kulture u Krapini, 5. rujna održat će se deseti jubilarni znanstveni skup - Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, tradicionalno u prostorima male dvorane Pučkog otvorenog učilišta u Krapini pod predsjedanjem predsjednika Organizacijskog odbora i moderatora skupa - prof. dr. sc. Alojza Jembriha. kralja Davida prema mađarskom predlošku. Sam znanstveni skup iznjedrio je velik broj vrhunskih znanstvenih bila je trenutni položaj kajkavskoga jezika, a potom se skup održava pod nazivom Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz priloga, koji će biti objedinjeni u dva zbornika, pod nazivom Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju - 2. i 3., a na više od 1100 stranica donosi doista neprocjenjivi presjek na iznimno bogatstvo hrvatskog kajkavskoga jezika, književnosti, kulture i povijesti. Glavni urednik oba zbornika je prof. dr. sc. Alojz Jembrih, dok je izvršni urednik Nenad Piskač. U spomenutim zbornicima su i znanstveni prilozi sa skupova održanih između 2007. i 2011. Skup se i ove godine održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Krapin- stoljeća. Na skupu se okupljaju najeminentniji stručnjaci koji izučavaju kajkavski jezik, književnost i kulturu, kako bi svojim angažmanom i promišljanjima, utrli put za novi zamah i bolju budućnost najdražeg nam kaja. Pokrenuta je i inicijativa o utemeljenju Instituta za kajkavski jezik, književnost i kulturu, kao krovne znanstvene institucije, koja bi objedinjavala sva pozitivna nastojanja za revitalizacijom, te znanstvenom revalorizacijom kajkavskoga jezika, književnosti i kulture, te osiguranje njihove daljnje evaluacije kao i evolucije nakon gotovo stoljeća i pol 20 KNJIŽNICA Susret sa Željkom Horvat Vukelj U TKK 6. rujna 2011. Gradska knjižnica Krapina u suradnji sa Školskom knjigom organizira susret sa književnicom Željkom Horvat Vukelja. Autorica dobro znana učenicima osnovnih škola pisanjem se bavi još iz mladih dana. Objavila je stotinjak kratkih priča u tisku i na Hrvatskom radiju, dvadesetak dječjih igrokaza, zbirku priča Šiškabališka, GLAS ZAGORJA broj 84 roman Putovanje patuljka Zvončića i slikovnice Poplava iz šalice kave, Balončica, Panjoglav, Hrabrica i Slikopriče od kojih su neka dio obvezne lektire za osnovnu školu. Suautorica je desetak udžbenika i priručnika za učenje francuskog jezika. Susret počinje u 16,30 u parku ispred Knjižnice (u slučaju kiše u Plavoj dvorani Knjižnice). KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA GRADSKA UPRAVA CRVENI KRIŽ Obnovljen most Pješački most kod OŠ A. Cesarca u Krapini u potpunosti je presvučen novim daskama. Grad Krapina brine o komunalnim infrastrukturnim objektima na svom području pa tako i o tom pješačkom mostu. Kontinuirano se zamjenjuju daske koje su podložne devastaciji zbog atmos- ferskih prilika, ali, na žalost, i zbog namjernog uništavanja - kaže gradonačelnik Josip Horvat. Izrazio je mišljenje da ima nekih koji namjerno rade štetu i drugih koji to koriste u svrhu spočitavanja Gradu o nebrizi, što, kako dodaje, apsolutno nije točno. (gz) KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Radovi na poboljšanju vodoopskrbe Grad Krapina ulaže velike napore da bi riješio probleme u vodoopskrbi na svom području. Završeni su tako radovi na rekonstrukciji vodovoda na području Mjesnog odbora Škaričevo radi prilagodbe postojeće mreže i uključivanja u javni vodoopskrbni sustav Grada i svi će potrošači koji su uključeni u taj sustav dobiti vodu. Nedavno su završeni i radovi na priključenju naselja Dolac u vodoopskrbni sustav Krapina ukupne vrijednosti 610.000 kn, a u tijeku je preuzimanje vodovoda Donja Šemnica koji bi se potom priklju- 01. RUJNA 2011. čio u vodoopskrbni sustav Krapina te se intenzivno radi na projektiranju spoja vodoopskrbnog sustava Radoboj sa sustavom Grada Krapine radi uvođenja novih količina vode u postojeće sustave Grada. Napajanje vodom naselja Trški Vrh - Gragačevo - Paradižum temelji se na proširenju i unapređenju postojećeg sustava s vezom na vodospremu Groblje. Radi se intenzivno na izgradnji cjevovoda na glavnom vodoopskrbnom sustavu navedenih naselja. Ukupna vrijednost radova iznosi 1,250.000 kn. (D. K) CRVENI KRIŽ Roba za potrebe Profesionalni odvlaživači prostora u slučaju poplava Gradsko društvo Crvenog križa Krapina sredinom prošle godine kupilo je četiri profesionalna odvlaživača prostora u slučaju poplava, kao dio opreme za zaštitu i spašavanje Gradskog interventnog tima GDCK Krapina. Do sada su već navedene aparate posuđivali zbog poplava ili pucanja cijevi - Pučkom otvorenom učilištu Krapina, Gradu Krapina, Gradskoj galeriji Krapina, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Ispostava Krapina, Školi za umjetnost i dizajn Zabok, mještanima Kumrovca prilikom prošlogodišnjih poplava i nedavno Županijskoj bolnici. U Gradskom društvu Crvenog križa Krapina izražavaju zadovoljstvo što mogu pomoći institucijama i pojedincima naše županije koji se nađu u nevolji. Dobro je procijenjena potreba kupovine navedenih odvlaživača i brzo će se isplatiti, unatoč tome što se isti ne iznajmljuju već se bez naknade posuđuju potrebitima. (gz) GLAZBA Dominik i tuba Prava je rijetkost da polaznik osnovne glazbene škole počinje učiti svirati na puhačkom instrumentu, a da to nije truba ili klarinet. Još je veća rijetkost i zanimljivost da polaznik osnovne glazbene škole koji je također počeo svoje glazbeno obrazovanje na klarinetu nakon 5 uspješno završenih razreda počinje svirati i nastavlja školovanje na drugom instrumentu, i to ne na bilo kojem, već na tubi. Tuba možda nije toliko atraktivan instrument kao što su truba i klarinet, ali je itekako poželjan i prije svega potreban u svakome orkestru jer gotovo da i nema novih mladih, a pogotovo školovanih muzičara na tubi. Tko još ne zna, ovdje je riječ o mladome 13-godišnjem članu Gradskog puhačkog orkestra Krapina Dominiku Zrinščaku koji će svirkom i školovanjem na tubi u glazbenoj školi u Pregradi kod profesora Ivice Gečeka uvelike podići kvalitetu Gradskog puhačkog orkestra Krapina. (gz) GLAZBA Besplatne radionice gitare Članovi udruge mladih S.K.A. (skupina krapinskih alternativaca) bave se, između ostalog, i promicanjem kulture u gradu Krapini te su stoga odlučili organizirati Krapinski jam session, tj. besplatne radionice akustične i klasične gitare za početnike, kao i za one naprednije. Cilj radionica je približiti gitaru ljudima svih dobnih skupina te dati priliku onima koji nisu pohađali glazbenu školu, a Gradskom društvu Crvenog križa Krapina, Vlada Republike Hrvatske, Povjerenstvo za besplatnu dodjelu strane robe dodijelilo je veću količinu muške i ženske odjeće i obuće i druge robe za potrebe stanovništva koji su slabijeg imovinskog stanja, samačka domaćinstva i ro- oduvijek su imali želju naučiti svirati gitaru. Prva radionica održana je 27. srpnja u dnevnom boravku Srednje škole Krapina, otkada se session održava dva puta tjedno u trajanju od tri sata. Na radionicama se izmjenjuju teorija i praksa; uče se akordi, sviraju pjesme te razmjenjuju iskustva u opuštenoj atmosferi. Novi polaznici su dobrodošli i mogu se javiti na mail: [email protected]. (T. S.) ditelja s većim brojem djece, na Carinarnicama Varaždin, Rijeka i Koprivnica. Nakon sortiranja u skladištu i pripreme evidencija roba će se početi dijeliti osobama u potrebi od 1. rujna 2011. od 7 - 8 sati radnim danom od ponedjeljka do petka. (K. Jurinjak) GLAS ZAGORJA broj 84 21 GRAD KLANJEC 01. RUJNA 2011. NAJAVLJUJEMO Piše Snježana Ricijaš Velika svečanost uz 150. godišnjicu smrti Antuna Mihanovića Antun Mihanović, autor pjesme Horvatska domovina, koja je kasnije postala hrvatskom himnom, umro je 14. studenog 1861. u Novim Dvorima Klanječkim, gdje je u dvorcu obitelji Erdödy proživio svoje posljednje umirovljeničke dane. Pokopan je na starom klanječkom groblju koje je pedesetih godina prošlog stoljeća pretvoreno u Spomen-park. Upravo na tom mjestu, uz grob ovog velikog hrvatskog domoljuba, književnika i diplomata, održat će se i svečanost uz 150. godišnjicu njegove smrti, te 215. godišnjicu rođenja. Bit će to prigoda da brojni uzvanici, gosti, posjetitelji i štovatelji Antuna Mihanovića vide i obnovljeni te lijepo uređeni Spomen-park. Naime, tijekom 2010., uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Ogranka Matice hrvatske Klanjec, Grad Klanjec započeo je s realizacijom projekta uređenja spomen-groblja u Klanjcu i njegova pretvaranja u park s povijesnom i memorijalnom dimenzijom. 22 Pod visokim pokroviteljstvom i u prisutnosti predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića u Klanjcu će se 9. rujna 2011. svečano obilježiti 150. godišnjica smrti Antuna Mihanovića. Ovaj spomenik parkovne arhitekture, upisan i u Registar kulturnih dobara RH, bio je, na žalost, godinama djelomično zapušten, a grobovima znamenitih (uz Mihanovića ovdje su pokopani i veliki slikar hrvatske povijesti Oton Iveković, te antifašist Krsto Iveković), bila je više nego nužna restauracija i obnova. Zajedničkim naporom u koji su se uključili i Krapinsko-zagorska županija, Grad Zagreb te na kraju i Ministarstvo kulture, Grad Klanjec će ovu vrijednu obljetnicu dočekati s gotovo potpunom uređenim Spomenparkom, upravo onakvim kakvoga hrvatski velikani, pokopani na ovom mjestu, zaslužuju. Klanječki kraj pamti velike narodne proslave vezane uz Mihanovićevo ime, a osobito onu pri otkrivanju spomenika pjesniku na gradskom trgu u Klanjcu 1910. Bila je to naj- ljepša proslava koju je ovaj pitoreskni zagorski gradić ikada vidio. Na tragu ovih povijesnih uspomena, domaćini svečanosti, Grad Klanjec i svi njegovi građani, koji pak oduvijek Mihanovića smatraju jednim od svojih dragih negdašnjih sugrađana, s radošću će u petak 9. rujna dočekati sve one koji s njima žele podijeliti uspomenu na tvorca hrvatske himne, koji je u svojoj pjesmi na tako osobit način opisao svu ljepotu naše hrvatske domovine. U jednosatnom programu, koji će u Spomen-parku Antuna Mihanovića započeti u 13 sati, okupljenima će se uz predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivu Josipovića, obratiti i gradonačelnik Klanjca Željko Kolar te supokrovitelji svečanosti - ministar kulture RH mr. sc. Jasen Mesić, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, te župan Siniša Hajdaš Dončić. GLAS ZAGORJA broj 84 U umjetničkom programu glumci Marija Borić i Željko Šestić izvest će recital Mihanovićeve poezije, o značajnim trenucima u Mihanovićevu životu govorit će Velimir Čižmek, dok će u glazbenom dijelu programa nastupiti Mješoviti pjevački zborovi KUD-a Lijepa naša Tuhelj, KUD-a Kumrovec, te sopranistica Josipa Lončar. Do kraja godine koja je u Klanjcu u znaku Antuna Mihanovića održat će se još niz događanja posvećenih ovoj obljetnici. Tako će na samu godišnjicu smrti u studenome Ogranak Matice hrvatske Klanjec biti organizatorom stručno-znanstvenog skupa na kojem će ugledni hrvatski stručnjaci progovoriti o još neobrađenim temama vezanim uz Mihanovića. Kulturni centar Klanjec otvorit će u studenome izložbu arhivske građe vezane uz proslave Mihanovićeva života i djela u ovom kraju, a priredit će se i neka zanimljiva glazbena događanja. GRAD KLANJEC 01. RUJNA 2011. KULTURA SJEĆANJE U Parku zaslužnih Hrvata i Klanjčana U povodu sedamdeset i druge godišnjice smrti velikog slikara hrvatske povijesti, Otona Ivekovića (Klanjec, 17. travnja 1869. - 4. srpnja 1939.), Ogranak MH Klanjec obišao je njegov obnovljeni grob u Parku zaslužnih Hrvata i Klanjčana, položio cvijeće i zapalio svijeću trobojnicu s prigodnom lentom i tako ispunio dio svojeg godišnjeg programa rada, u kojem briga za našu kulturnu baštinu zauzima posebno mjesto. Iako u vrijeme godišnjih odmora, uz matičare su se okupili i znatiželjni šetači, Klanjčani, koji su sa zanimanjem pratili uređenje najvećeg i najznačajnijeg gradskog parka. (M. Pleško) KULTURA Nagrade najboljim učenicima Već tradicionalno, na kraju svake školske godine, Matica hrvatska - Ogranak Klanjec, nagrađuje najuspješnije učenike završnih razreda osnovnih škola sa svoga područja djelovanja. Titulu najboljih ponijeli su Filip Lazov, Ivan Barlović, Karla Horvat, Petra Brkić, Valentina Kralj i Maja Kolar. Matica time potiče i nagrađuje izvrsnost, pa su lijepu nagradu, Hrvatski pravopis (Badurina-Marković-Mičanović), posljednje izdanje Matice hrvatske, primili učenici s odličnim (5,00) uspjehom od prvoga do osmoga razreda. Riječ je o generacijski najboljim učenicima škole. Nagrade su dodijeljene učenicima prilikom svečanih dodjela završnih svjedodžbi. U OŠ Josipa Broza Kumrovec, nagradu je primio učenik osmog razreda Filip Lazov, koji je tom prilikom primio i priznanja škole za odlične športske rezultate na školskim i županijskim natjecanjima. U OŠ Lijepa naša Tuhelj, nagrađen je učenik osmog razreda Ivan Barlović, a u OŠ Pavao Štoos Kraljevec na Sutli čak tri učenice, Karla Horvat, Petra Brkić i Valentina Kralj. U Klanjcu je bilo posebno. Svojim su osmašima, učenici, učitelji i roditelji upriličili pravu svečanost. U prepunoj kino dvorani Martin, 30. lipnja navečer, učenici završnih razreda Matične škole Klanjec i Područne škole Lučelnica oprostili su se od škole, riječju i slikom, svojim prikazom na velikom ekranu, koji se može nazvati: Od male škole do male mature. Od svojih teta u vrtiću Kesten, razrednih učiteljica, učitelja predmetne nastave do stroge, ali omiljene ravnateljice podsjetili su nas da je osnovna škola i prema zakonu prvenstveno odgojna, a zatim obrazovna ustanova. Držimo palce da tako bude i u praksi. Učenici su se oprostili od svojih maturanata lijepim programom, od spletova narodnih plesova folklorne skupine škole, do latino-plesova plesnog kluba Alpex iz Zagreba, uz nastup naših mladih plesača. Kao najbolja učenica u generaciji nagradu je primila učenica osmog razreda Maja Kolar, buduća gimnazijalka, što joj je velika želja, pa je Hrvatski pravopis došao u najbolje ruke. U odsutnosti predsjednika, nagrade je po školama uručio dopredsjednik ogranka Marijan Pleško. Nakon svečanosti, u Gradskoj knjižnici bio je domjenak za koji su se pobrinuli roditelji iz Klanjca i Lučelnice. (M. P.) Dan domovinske zahvalnosti U Klanjcu je ove godine svečano obilježen Dan domovinske zahvalnosti. Svečanost je započela polaganjem vijenca ispred spomenika Lijepoj našoj u Zelenjaku. Hrvatski dragovoljci, branitelji, sudionici Oluje uz uzvanike i građane nakon toga su se okupili na svečanoj svetoj misi u crkvi Navještenja BDM u Klanjcu za sve pale, poginule i nestale sudionike Oluje i branitelje u Domovinskom ratu. Nakon mimohoda kroz grad, otkrivena je ploča ispred prostorija Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Klanjec na zgradi gradske uprave na Trgu mira. Inicijativu za svečano obilježavanje pokrenuo je gradonačelnik grada Klanjca Željko Kolar u dogovoru s predsjednikom Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinckog rata - Ogranak Klanjec, Dubravkom Lunkom. Osim dragovoljaca, sudionika u Domovinskom ratu s teritorija bivše općine Klanjec, proslavi su se pridružili vatrogasci grada Klanjca, članovi kuburaških udruga Tuhelj i Erdödy iz Kačkovca u svojim novim odorama, a Puhački orkestar Lira iz Kraljevca na Sutli svemu je dao poseban svečarski ugođaj. Nakon mise u župnoj crkvi, koju je služio upravitelj župe p. Franjo Jesenović uz asistenciju p. Marka Malovića, svećenika koji je dragovoljno ostao i kroz cijelo vrijeme okupacije boravio u franjevačkom samostanu u Iloku, ispred crkve formirao se ešalon svih sudionika koji se zatim svečanim mimohodom praćen puhačkim orkestrom kroz grad, a predvođen Dubravkom Lunkom, uputio do zgrade Grada Klanjca gdje je otkrivena ploča ispred prostorija Udruge. Svečanu povorku dočekali su uz gradonačelnika Željka Kolara, saborski zastupnik i gradonačelnik grada Zaboka Ivan Hanžek, stožerni brigadir u mirovini Josip Vukina, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata KZŽ Stjepan Pavliša, te predstavnici općina Tuhelj, Zagorska Sela, Kumrovec i Kraljevec na Sutli. HUMANOST NA DJELU Mara samo budi tu Na humanitarnoj priredbi pod nazivom Mara, samo budi tu, a u organizaciji Zagorske lige protiv raka i Udruge za promicanje zdravlja Korak po korak do zdravlja Klanjec održanoj sredinom kolovoza prikupljeno je 9.300 kn, a gradska poduzeća pomogla su dodatnom donacijom od 5.000 kn. Namjera ovog dobrotvornog događanja bilo je prikupljanje financijske pomoći za potrebe liječenja sugrađanke Marije Čukac, teško oboljele od zloćudnog tumora. U ovoj humanitarnoj akciji vrlo rado i s puno entuzijazma sudjelovalo je i Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje gostujući u Klanjcu s odličnom predstavom Prvi put na moru Nade Jačmenice. Sva dosadašnja gostovanja ovih vrijednih dramskih amatera u Klanjcu bila su izvrsno posjećena pa je tako bilo i ovoga puta. Puna velika gradska dvorana oduševila GLAS ZAGORJA broj 84 je organizatore jer su se Klanjčani još jednom dokazali i kao ljubitelji kazališnih predstava, ali i ljudi velikog i iskrenog srca. Za potrebe skupog liječenja uvijek vedre i nasmijane majke troje djece i mlade bake, iza koje je dugogodišnja borba s teškom bolešću, prodajom ulaznica prikupljeno je 9.300 kn, a Grad Klanjec i gradska poduzeća pomogla su donacijom od 5.000 kn. Novac je uplaćen na račun obitelji Čukac sa željom organizatora ovog humanitarnog događanja da Marija iz ove teške životne borbe još jednom izađe kao velika pobjednica. (S. Ricijaš) 23 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. RUJNA 2011. Piše Monika Briševac FESTIVAL Hoomstock postaje Woodstock Sakupljeno dovoljno sredstava za obje humanitarne akcije: donaciju Marku Jugu, 27-godišnjaku iz Pregrade, koji boluje od mišićne distrofije i Osnovnoj školi Viktora Kovačića za projekt postavljanja rasvjete na igralištu, na kojemu se rock festival održava već par godina. Šesti Hoomstock, humanitarni rock festival za mlade i sve one koji se tako osjećaju je iza nas. Uspješnu organizaciju potpisala je kao i svih godina do sad, Humska udruga mladih. Ove godine pozamašnu svotu odlučili su donirati Marku Jugu, 27-godišnjaku iz Pregrade, koji boluje od mišićne distrofije i Osnovnoj školi Viktora Kovačića za projekt postavljanja rasvjete na igralištu, na kojemu se rock festival održava već par godina. Cilj je ispunjen. Na radost svih, zahvaljujući prodaji bonova za piće, prodaji bedževa, DVD-a s prošlogodišnjeg Hoomstocka, majica s natpisom, sakupilo se dovoljno sredstava za oba projekta. Hoomstock uvijek prati impozantna donacija nekome kome je ona zaista potrebna. No osim toga, na igralištu humske škole, krajem kolovoza uvijek je zajamčena i dobra zabava, prava rock fešta uz dobro raspoloženje svih prisutnih, i uz razne moto igre. Upravo su bikeri atrakcija na ovakvim i sličnim okupljanjima, pa su se tako najboljim u igrama pokazali Željko Kolar i Igor Brezinščak. Ni ovog puta Hoomstock nije bio okupljalište samo bikera i rockera, nego i brojnih uglednika, predstavnika tvornica s područja naše općine i šire, susjeda iz Slovenije, medija, humskih vijećnika, donačelnika Milana Brezinščaka, te načelnika Zvonka Jutriše. Sve zajedno, oko 1500 posjetitelja, što je najviše do sad. Ni kratkotrajni pljusak nikoga nije otjerao, zahvaljujući zvijezdama večeri grupi Psihomodo pop. Naravno, ni ovogodišnja manifestacija se ne bi mogla održati bez pomoći Općine Hum na Sutli i brojnih sponzora, lokalnih obrtnika - posebice tvornice Vetropack Straže. Tu je pomoć i angažman svih članova Udruge, posebice Sandija Klasića i DJEČJI VRTIĆ Briga za najmlađe i dalje prisutna 24 Nenada Kunšteka, koji su mjesecima sve ovo pripremali, a potom i cijele večeri vrijedno radili kako bi sakupili što veći iznos i kupili Marku ortopedska pomagala, odnosno akumulatore za skuter za osobe s invaliditetom, koji mu olakšava kretanje i koji će mu biti uručen ovih dana. Inače je Marko nezaposlen i živi od socijalne pomoći. Monika Javornik, djevojka je koja je kontaktirala humsku Udrugu mladih, objasnila Markov problem i zamolila za pomoć. Dvojbe nije bilo. Čak su i bendovi prepoznali ovu humanitarnu notu, pa su mnogi od njih nastupili bez ikakve naknade i stoga su zaslužili da ih sve spomenemo. Na DemoFestu koji je započeo već oko 17 sati, nastupili su tako Jahači Magle, Što se tiče planova općinskog vodstva općine Hum na Sutli i brige za najmlađe, ona će se intenzivirati iduće godine. Kako je i sam načelnik Zvonko Jutriša potvrdio, poduzet će se sve potrebne predradnje kako bi se iduće godine krenulo u proširenje vrtića Balončica jer je sve veći broj djece na čekanju za upise. Podsjećamo, početkom godine Općina je osigurala financijska sredstva u proračunu za zamjenu drvene stolarije kvalitetnom PVC GLAS ZAGORJA broj 84 Kriza Svijesti i pobjednici Veleizdaja, a potom u večernjem dijelu nešto poznatiji Flair, Dijabaz, Crni Ribar, VIS Peri Deri. Zabava je potrajala do 3 sata ujutro, a humska Udruga već se priprema za još bolji i kvalitetniji sedmi po redu Hoomstock. stolarijom proizvođača plastike iz Njemačke, investicije vrijedne oko 200 000 kn. Ostale aktivnosti u općini Hum na Sutli, oko izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, odvijaju se prema terminskom planu, a počela je stizati i oprema od njemačkog isporučitelja. Realno je očekivati završetak radova do kraja godine, ističe humski načelnik. Iduće godine očekuje se povrat uloženog novca iz pretpristupnih fondova Europske unije. OPÆINA HUM NA SUTLI 01. RUJNA 2011. SUSRETI FITNESS Nova sezona zumba fitnessa Kruh naš svagdašnji U Breznom Gornjem već šestu godinu za redom okupili su se mještani Breznog, Zagorskih Sela, Desinića, Harine Zlake, kao i susjedi iz Slovenije kako bi sudjelovali na manifestaciji Kruh naš svagdašnji. Glavni organizator događanja bili su Milica i Slavko Sambolić, u čijem se dvorištu manifestacija i održala. Prilika je to da se razvijaju dobrosusjedski odnosi i druženje, pa se tako okupilo oko 120 sudionika, ali i da se zahvali za sve plodove prirode u ovoj godini. Nakon ocjenjivanja i odabira najboljeg kruha, nagrada je pripala predstavniku muškog spola iz Harine Zlake. Ono što je svakako zanimljiva činjenica ovog dijela općine, je to da se kruh uglavnom priprema i peče u pećima vrijednih domaćica, a ne da se konzumira kruh iz industrijskih pekara. - Poželimo što više takvih dobrosusjedskih druženja i u ostalom dijelu općine, kao i što više kruha pripremljenog u vlastitom domu, naglašava načelnik Zvonko Jutriša. Počinju upisi u novu sezonu zumba fitnessa u Humu na Sutli, koji vodi licencirana instruktorica Marijana Maček. Zumba fitness je dinamičan program vježbanja koji spaja elemente aerobnog treninga sa zabavnim plesnim koracima koji se lagano slijede, a sve to uz zvukove raznih plesnih ritmova. Zumba fitness najviše je inspiriran latinsko američkim ritmovima te tako možete vježbati uz poznate ritmove Cumbie, Salse, Merenguea, Reggaetona, Calypsa, Sambe i mnogih drugih. Zumba je idealna za sve koji traže efikasan trening, vole plesati i žele se pri tome dobro zabaviti. Svi zainteresirani se mogu javiti na broj 092 2929 006. MLADE NADE Zvijezda je rođena Općina Hum na Sutli općina je koja se, osim jakom gospodarstvom, može pohvaliti i jakim glazbenim talentima... Juci, The Humskey, Siniša Miklaužić, Ženski vokalni ansambl Sotelia, Crni ribari, KUD Rikard Jorgovanić, Limena glazba Vetropack Straža, Tamara Jutriša, Maja Miklaužić, Vedrana Gorup... samo su neka od imena za koje svi Humčani znaju. Od nedavno, spominje se još jedno – Dino Miklaužić. Dinu su mnogi zamjetili na raznim priredbama i manifestacijama u humskoj dvorani, kada poput pravog profesionalca uzme mikrofon u ruke i zabavlja prisutne svojim pjevanjem, ali i nastupom na pozornici. Zajedno sa sestrom Karlom nastupio je i u susjednom Rogatcu, te 2010. godine na Božićnom koncertu u crkvi na Prišlinu. Ono najvažnije, Dino je 21. kolovoza bio među 18 malih pjevača koji su sudjelovali na Dječjem festivalu Prvi glas Zagorja - do 14 godina, u Svetom Križu Začretju. Petogodišnji Humčan bio je ujedno najmlađi od izvođača, ali i zvijezda GLAS ZAGORJA broj 84 večeri. Iako je sa djedom već davno dobro uvježbao Veselo, veselo Zagorci, ovog puta nastupio je s pjesmom Ružo moja crvena. Zvijezda je rođena, poznata je poštapalica. Što i ne čudi jer su mu i roditelji u glazbenim vodama. Njegov imenjak, Dino Jelušić, bio je gost Dječjeg festivala, tako da su dva imenjaka očarala mnogobrojnu publiku. Pohvala i komplimenata nije nedostajalo ni za ostale mlade nade. 25 OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. RUJNA 2011. Svi putevi vodili su u Začretje Ako je Hrvatsko zagorje bajka na dlanu, romantično srce Hrvatske, Sveti Križ Začretje je duša Zagorja u koju su upisane brojne stranice burne i bogate hrvatske povijesti. Kraj kolovoza zahvaljujući Udruzi za kulturu, zabavu i šport, ovo životopisno mjesto bilježi brojna kulturna događanja. Središnji Festival Prvi glas Sveti Križ Začretje okupio je ove godine 18 mladih talentiranih pjevača amatera koji su se u dvije večeri nadmetali za laskave pobjedničke titule. Sve izvedbe pratio je festivalski orkestar pod ravnanjem Franje Mraza, dobro ozvučenje ekipe Radija Kaj popevke je uhu činilo ugodnim, kako na Trgu hrvatske kraljice Jelene tako i putem etera u programima Radija Hrvatsko zagorje Krapina i radija Marija Bistrica. Čast da otvori ovogodišnji tjedan imao je župan Siniša Hajdaš Dončić. Zaželio je uspješan tjedan i želja mu se u potpunosti ostvarila. Kako je na otvorenju naglasio načelnik Ivan Ovogodišnja laskava titula Prvog glasa Zagorja pripala je Jeleni Žnidarić. Kajkavsku popevku najbolje je otpjevala Lucija Jelušić, zabavnu Kristijan Stepinac, a po ocjeni medijskih pokrovitelja najbolja u obje večeri bila je Helena Hubak. Čestitke su primile i drugoplasirana Helena Jakuš i trećeplasirana Danijela Varga. Tako je odlučio stručni sud pod predsjedavanjem maestra Sinše Leopolda i pridruženih članova Ksenije Erker, Franje Mraza, Tanje Gregurović i Radovana Novine. ističu nova snaga na tržištu plina, ali i ogromna snaga svetokriške kulture. Brojni su se događaji koje su posjetitelji zahvaljujući lijepom vremenu mogli s užitkom pratiti, nizali na svetokriškim pozornicama. Među posjećenijima su koncert dječjeg zbora Cvrkutići i Dječjeg festivala. Cvrkutići, zbor i plesna skupina djece od 5 do 15 godina izvode brojne dječje pjesmice, igrokaze, kao i djela velikih majstora i ukras su svih svetokriških događanja od Valentinova do Nove Godine, pa im popularnost Na ovogodišnjem festivalu Prvi glas Zagorja 2011. nastupili su: Ana Zima, Danijela Varga, Martina Postružin, Magdalena Bačenek, Dejan Roginić, Antonija Bočkaj, Valentina Krklec, Jelena Žnidarić, Lucija Jelušić, Suzana Herceg, Kristijan Stepinac, Suzana Galović, Jelena Jakuš, Mirna Brdovščak, Helena Hubak, Helena Horvat, Hana Hoić i Katarina Crnek. Kranjčić, svih tih godina program se povećavao i od jednodnevne priredbe, manifestacija je prerasla u jednu od najvećih kulturnih, sportskih i zabavnih zbivanja na prostorima KZŽ, pa i cijele Sjeverozapadne Hrvatske. Ovogodišnji Tjedan kulture, zabave i športa održavao se od 20.-27. kolovoza, pod generalnim pokroviteljstvom Crodux plina d.o.o., kako u svojoj reklami 26 zapravo uopće nije upitna. Potom je održan dječji festival Prvi glas Zagorja koji je okupio mlade talentirane pjevače. Priznanja svim sudionicima predao je Dino Jelusić, koji je otpjevao i nekoliko svojih autorskih pjesama. Malo se koja općina s istim brojem stanovnika može pohvaliti sa 24 Piše Tanja Gregurović U crkvi Uzvišenja Svetog Križa održan je koncert iz ciklusa Heferer na kojem su nastupile Mayumi Kamei, sopran i Ljerka Očić, orgulje. Na programu su bila dijela Handela, Panchelbela, Bacha i Haydna. U Muzeju Žitnica mogla se razgledati izložba Motiv cvijeta u ručnom radu koju je organizirala sekcija Rukotvorine. Program je izvela udruga Zvirek uz pratnju tamburaškog sastava Kontra band, a izložbu je nevladine udruge koje djelatnostima u kulturi okupljaju oko 500 članova od vrtićke do umirovljeničke dobi. otvorio načelnik općine gospodin Ivan Kranjčić. Na istom mjestu održan je jazz kon- I svi su oni nastupali u Tjednu kulture zabave i športa - PO Ivo Tijardović, Kirijales, KUD Sveti križ Začretje, Zvirek, Ribičko društvo Krap, sekcija Rukotvorine, Šahovski klub Laufer, Aduti, Zvona starine, NK Jedinstvo… cert na kojem su nastupili domaći dečki Local Jazz Combo, BeBop sax quartet i Jurica Vugrek, klavir. Načelniku je pripalo otvorenje izložbe Trsek u srcu domaćih autora Franje Lacka i Stjepana Voriha. GLAS ZAGORJA broj 84 OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE KAZALIŠTE Svetokriški dramski život Sad već tradicionalno jedan dan u organizaciji je članova Amaterskog dramskog kazališta Sveti Križ Začretje. Uz njih nastupili su gosti; KUD Lobor, KUD Selačka sloga Donja Dubrava i Kmeti iz Pregrade. Organizatori su podarili i predstavu za djecu, Pažnja, pažnja dar s neba, vanzemaljac ili beba bila je u izvedbi kazališta Šareni svijet iz Zagreba. (gz) Remetinec, Remetinec Remetinec, Remetinec u izvedbi kazališne skupine Gemišt. Davor Dretar Drele, Vid Balog i Luka Bulić u dojmljivim isječcima hrvatske svakodnevice nasmijali su prisutne, a njih je bilo i previše, jer i stajaćih mjesta je pomanjkalo. (gz) Gostovanje HNK Varaždin pretpremijerom Singerica Rođena Varaždinka, Jagoda Kralj Novak, prvakinja HNK Varaždin i ovogodišnja dobitnica nagrade V. Nazor, autorica je teksta, redateljica i glumica monodrame Singerica, aktualnog i dojmljivog scenskog djela. Predstava Singerica pisana je jezikom naše svakodnevice u kabaretskoj formi. Obiluje humorom i sadrži i šest songova koji združuju stihove Vesne Kosec-Torjanac i glazbu Vida Novaka, sina Jagode Kralj Novak. - … Ljudi žele da se govori o živim likovima, a inspiraciju sam našla u životu jedne žene. Uz to, upoznata sam i sa sudbinama naših radnica iz 01. RUJNA 2011. svilane Varteksa, a nedavno smo svjedočili tužnim sudbinama žena iz Kamenskog. Singerica je predstava o ženi koja je za socijalizma bila tekstilna radnica, ali život ju je bacio u nemilost i postala je prostitutka – ispričala je Jagoda iza koje je 38 godina po- svećenih kazalištu, 13 velikih nagrada, a ovo joj je 101. uloga. Iako je Singerica već na nekoliko pozornica izazivala kod publike puno smijeha i oduševljenja, tek će ove jeseni doživjeti svoju premijernu izvedbu u redovnom programu varaždinskog kazališta. (M. F. Mršić) IZLOŽBA DANIJELA BUTALE Život povjeren djelu Svetokriškom dvorcu život i sigurnost opstanka udahnula je obitelj Mršić. Dvor je opet mjesto kulturnoumjetničkih zbivanja, što iz dana u dan potvrđuje. Rođena je tu Katarina Keglević, plemkinja, pjesnikinja koja je pisala pjesme jezikom naroda, čiji portret možemo vidjeti u dvorcu. Posebno u Tjednu izložbom slika Karlovčanina Daniela Butale, akademskog slikara, likovnog pedagoga i kulturnog djelatnika, predstavljena je izvorna i suvremena hrvatska likovna kultura. Daroviti Daniel Butala usavršavanim umijećem već pola stoljeća stvara izvorna djela koja dojmljivo i poticajno govore oku, srcu i umu pri susretu sa svakim promatračem. Usprkos sve prisutnijim ruševinama estetike u suvremenoj umjetnosti Butalino slikarstvo lijepo je kao život i zahtijevano kao život, ne razmeće se ni ne nameće. Ono FILM je plod spoznaja i slutnji - i mnogo uloženog truda da sačuva sklad, da bude istinito kao život, da svjedoči i da traje. Svakom slikom, izborom teme, stvarno i simbolički vezane uz život i okruženje, obiljem biranih pojedinosti, vještinom i složenom tehnikom, slikar Butala na svoj likovni način predočuje cjelovit doživljaj jasno, istinitije i potpunije od svega što mogu kazati riječi. Butalino oko doista gori od želje da vidi, da vidi potpunije i dublje, do srži. A viđeno srcem i umijećem pretvara u rječito neprolazno djelo vrijedno pozornosti. ak god o p n u p je r o g a Z Sam jeno je Malo je znano da je otvorenje nove školske zgrade na današnjem pijacu povezano uz ime učitelja Oskara Woelfla i godinom 1914. Oskar je u svom koferu donio prvi fotoaparat i nabavio prvi kino-projektor, pa su Svetokrišćani među rijetkima u ovom dijelu svijeta imali svoje kino. Oskara je danas zamijenio Mario Krog, koji već treću godinu sa svojom filmskom udrugom Studio nezavisne produkcije u Tjednu zagorskoj publici prezentira svoj rad. Ove godine premijerno je prikazan film Jedno je Zagorje koji je sudeći po broju posjetitelja i njihovim reakcijama bio pun pogodak. Iako je film u 11 serija bio prikazan na Jabuka TV i VTV-u, čini se kako je iznova svojom tematikom, humorom i glumačkom postavom oduševio gledatelje. Zamršeni odnosi između susjeda, poznati zagorski jal, ali i zanimljiva ljubavna priča izmamili su smi- jeh i gromoglasni pljesak okupljenih. Prije same projekcije filma, udruga je premijerno prikazala i spot za pjesmu Zagorje naša mati GLAS ZAGORJA broj 84 u izvođenju vokalne skupine Kirjales i benda Fakini, a Kirjalesice su na oduševljenje mnogih i zapjevale. (M. Š.) 27 OPÆINA LOBOR 01. RUJNA 2011. PRIČA IZ DAVNINA Piše Dunja Horvatin Bože! Kad će moje žedne grudi napiti se zraka hrvatskoga! Ne postoji baš ništa što bi upućivalo na značajan starokršćanski i starohrvatski lokalitet na svetištu Majke Božje Gorske u Loboru, najstarijem marijanskom svetištu u sjevernoj Hrvatskoj. Jedino hodočasnička tradicija sačuvala je spomen na najstarija vremena, omogućila da mjesto živi. Posve slučajno, prije nešto više od pola stoljeća, otkriven je jedan kameni ulomak uzidan u zid kuće uz crkvu. Na njemu se nalazio i pleterni ornament koji je skrenuo pozornost nekog arheologa, a potom i arheološke znanosti na to mjesto. No, ništa se nije poduzimalo niz godina, jer je srednjovjekovna arheologija, kao dio povijesne znanosti koja se bavi hrvatskom poviješću, bila zapostavljena. Mnogo Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da je arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska svrstan među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. se nije promijenilo niti danas. Probna istraživanja na platou oko svetišta, započeta 1998. traju i danas. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da je arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska svrstan među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Starohrvatski pleter iz 1076. godine, s natpisom +SVMME, pronađen je 1946. Dio pletera ugrađen je ispod propovjedaonice, dok se drugi dio nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu 28 Kninu ili Solinu. Uz starohrvatski pleter, inače vrlo česta ornamentika u Dalmaciji, otkriven je kontinuitet gradnje šest crkava, od antičkog poganskog hrama (III. st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V. st.), starohrvatske drvene crkve (VIII. - IX. st.), predromaničke (s kraja IX. st.), kasnoromaničke (XIII. st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV. st.), barokizirana u XVII. stoljeću. Jedina je to starokršćanska crkva u sjevernoj Hrvatskoj, a ima prapovijesnih, rimskih i keltskih nalaza. Sve to na jednome mjestu, na omanjoj zaravni na vrhu brijega/ gradini nazvanom Gora. Zahvaljujući upornosti i entuzijazmu arheologa Krešimira Filipeca, docenta na Odsjeku za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, voditelju arheoloških istraživanja u Loboru, otkrića neprocjenjive vrijednosti obogatila su hrvatsku i svjetsku povijest. Radi se dugogodišnjim istraživanjima koja financira Odsjek za arheologiju, Katedra za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju, Župa sv. Ane i Općina Lobor. Spominjući turističkog vodiča, nameće se uzdah iz jednog od Matoševih pisama iz tuđine: Bože! Kad će moje žedne grudi napiti se zraka hrvatskoga!, koji mu se najvjerojatnije oteo na jednoj šetnji loborskim stazama. Možda na proplanku na Gori, s vidicima na očaravajuću ljepotu vidika, no, to ne piše ni na jednoj od stranica zagorske bajke na dlanu, a nije upletena ni jedna rečenica o jedinstvenom hrvatskom tropleteru, tako neizbrisivo upletenom u hrvatsku povijest, nepobitna potvrda vjekovne opstojnosti Hrvata u ovome kraju. Svetište Majke Božje Gorske otvoreno je samo prigodom nekih katoličkih blagdana (hodočašća - proštenja: druga nedjelja nakon Uskrsa, Petrovo, Sv. Ana, Velika i Mala Gospa), ali se tijekom godine može posjetiti i razgledati uz prethodni dogovor s ljubaznim i susretljivim loborskim župnikom vlč. Ivanom Mikecom, ujedno i vrsnim turističkim vodičem kroz ovo svetište. (Župni ured sv. Ane, Lobor, 049/ 430 040) GLAS ZAGORJA broj 84 OPÆINA LOBOR 01. RUJNA 2011. FESTIVAL Više od dvije tisuće posjetitelja Zagoraca, ali i onih iz udaljenijih krajeva, četiri sata uživalo je u karakterističnim zvukovima trube, harmonike, basa… i pratilo nastupe 18 izvođača iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke koliko ih je sudjelovalo na trećem Loborfestu, festivalu oberkrajner muzike koji uz Janine organizira Općina Lobor. Svaki od izvođača predstavio se jednom festivalskom Zlatne note Kolovrata Ovogodišnji pobjednik Loborfesta i dobitnik Kristalne note je Ansambl Kolovrat iz Slovenije, a osim njih zlatna odličja dobili su još Zagorski mušketiri, Poskočni muzikanti i Prijatelji Zagorja. Dodijeljeno je i 8 srebrnih odličja i 4 bronce. Publika je najviše glasova dala Poskočnim muzikantima. Kao generalni pokrovitelj festivala, Općina Lobor nagradila je Ansambl Zagorje. skladbom, koja je trajala do tri minute, i jednom skladbom po osobnom izboru. Međunarodni ocjenjivački žiri po završetku programa imao je težak zadatak odabrati najbolju skladbu. Izvođači su ocijenjeni brončanim, srebrnim i zlatnim baritonima. Najbolji tekst imali su Fiškali za svoju istoimenu pjesmu. Ovaj međunarodni festival pokrenut je s ciljem očuvanja autohtonog glazbenog izričaja Hrvatskoj zagorja. Planovi organizatora za sljedeću godinu su da Loborfest izdvoje iz proslave Janinog u posebnu manifestaciju, jer, kako kažu, festival oberkrajner muzike prerastao je dosadašnje okvire. OPĆINSKA UPRAVA Vrtić - poklon najmlađima U svojim planovima Općina Lobor izgradnju dječjeg vrtića posebno ističe. Mališani ove općine, njih tridesetak, trenutačno pohađa dječje vrtiće u Zlataru, Zlatar Bistrici pa i Zagrebu. Kad bi počeo raditi prema trenutnom interesu, mogao bi odmah primiti četrdesetak mališana i bilo bi to trajno rješenje problema smještaja loborskih mališana u idućih dvadeset godina, ističe načel- nik Andrija Smetiško. Dječji vrtić u Loboru bit će sagrađen na pet tisuća kvadrata zemljišta koje je Općina Lobor kupila za oko 200 tisuća kn vlastita novca, stoga su donijete izmjene i dopune Prostornog plana, prikupljena dokumentacija kako bi mogli konkurirati na nekom od natječaja za dodjelu sredstava. Dječji vrtić odgovarat će novim standardima i normativima, ističe načelnik Smetiško. Općina Lobor skrb o najmlađima ima u svojim prioritetima. Na svečanoj sjednici u srpnju uz dan općine darivani su tako roditelji 12-ero novorođene djece s dvije tisuće kuna, zlatnim privjeskom, knjigom o loborskim braniteljima, te cvijećem. Uručena su i dva priznanja općinskog načelnika. Prvo je GLAS ZAGORJA broj 84 dobila mlada Loborka Helena Hubak za glazbena postignuća, a drugo je pripalo gimnazijalki Andreji Vlahek, za postignute uspjehe na državnim natjecanjima iz matematike. Helena Hubak svoja glazbena postignuća nastavila je već na festivalu Prvi glas Zagorja, gdje joj je dodijeljena kristalna vaza kao najboljoj u odabiru medija. Helena je na Svetokriškom festivalu izvela popevku Stiha stiha povedaj mi mati i Vrijeme ljubavi. Po zasluženom pljesku očekuje je uspješno glazbeno vrijeme. 29 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. RUJNA 2011. DAN OPĆINE Priznanja zaslužnima U Općini Marija Bistrica, 13. srpnja na svetkovinu MBB, koja se slavi kao Dan Općine održana je svečana sjednica vijeća. Osvrt na proteklih godinu dana dao je načelnik Općine Stjepan Muhek, naglasivši kako Općina osjeća posljedice ekonomske krize, ali još uvijek i pro- mjenu porezne politike iz srpnja prošle godine. Napomenuo je kako su najveći prihodi Općine, kroz porez i prirez u 2010. smanjeni u odnosu na 2009. za oko 343 tisuće kn, što je izravna posljedica gubitka radnih mjesta i nove porezne politike. Najveći podbačaj prihoda ostvaren je u segmentu pomoći iz proračuna s razine države i fondova, kao i prihodi po posebnim propisima u koje ulaze i komunalna naknada, uplate građana za asfaltiranja, vode, grobna naknada i drugo. Unatoč svemu, napomenuo je načelnik Muhek, ni u jednom trenutku nije došlo u pitanje funkcioniranje općine koje se i u ovom trenutku odvija normalno, iako se nastavlja trend smanjenja prihoda od poreza, što je i predviđeno u proračunu za 2011. Na sjednici su dodijeljena i priznanja Općine zaslužnim pojedincima i institucijama. Priznanja su dobili: Branko Mikša i Mirjana Micak za intenzivan volonterski rad u KUD-u Lovro Ježek; prof. dr. sc. Stjepan Pepeljnjak za dugogodišnju suradnju s Općinom Marija Bistrica kroz zajedničko organiziranje društvenih događanja; Bluesun Hotel Kaj, zbog aktivnosti kojima pridonosi razvitku i ugledu Općine Marija Bistrica u unapređenju gospodarstva i turizma; Lovačko društvo Fazan Marija Bistrica; KUD Laz; Limena glazba KUD-a Lovro Ježek te poduzetnici Zlatko Petrinec i Vladimir Vedrina. Sjednici su nazočili brojni gosti, među njima i župan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik i potpredsjednik županijske skupštine dr. Višeslav Ćuk i Josip Kovačić, gradonačelnik Buzeta, grada prijatelja Marije Bistrice, Valter Flego, kao i predsjednik Vijeća Dario Krivičić i vijećnica Ines Jerman, načelnici Općina: Bedekovčina Rajko Vidiček, Zlatar Bistrica Žarko Miholić, Sveti Križ Začretje Ivan Kranjčić i Gornja Stubica Željko Lisak, te brojni predstavnici institucija i udruga koje surađuju s općinom.(E. L.) TURIZAM Ljeto u Mariji Bistrici I ove godine, Turistička zajednica Općine Marija Bistrica, zajedno s bistričkim udrugama i nekim institucijama organizirala je manifestaciju Ljeto u Mariji Bistrici. Još od kraja lipnja održan je niz događanja i zanimljivih priredbi. Izdvajamo 25. susret folklora u organizaciji KUD-a Lovro Ježek, Zabavno-animacijski program za djecu zabavne skupine Šareni svijet, program OŠ Marija Bistrica pod nazivom Pokaži što znaš i umiješ, manifestacije Tragom starih običaja i Žetvena svečanost - Od zrna do krova. Početkom kolovoza manifestacija se preselila na Laz, gdje je KUD Laz organizirao Dane folklora na Lazu, na kojima su uz susret folklora i dan dječjeg stvaralaštva nastupile Gazde. Cijela manifestacija vezana je uz svetkovinu MBB, Dan Općine i Župe Marija Bistrica, koji su proslavljeni 13. srpnja. Središnju misu u Svetištu MBB predvodio je biskup celjski mons. dr. Stanislav Lipovšek, a svoju svečanu sjednicu održalo je i Vijeće Općine Marija Bistrica. Pokrovitelji Ljeta u Mariji Bistrici su Krapinsko-zagorska županija, Općina Marija Bistrica, Svetište Majke Božje Bistričke, glavni sponzori su Bluesun hotel Kaj, Ljekarne Švaljek, Medičarsko-svjećarski obrt i suvenirnica Mahmet, Trgovina i ugostiteljstvo Micak, Ugostiteljstvo Pisk, Foto-video Klik, a sponzori: Komet 93, Trgostil d.d., Medni bar Brlečić, Bistro Mladost, Bistro Bistrica, Caffe bar Dioniz, Pekara Bio zrno, Macan – Ivček, Kolači Kašnar, Cvjećarnica Kurešić, Auto-taksi prijevoz J. Hanžek. (E. L.) SPORT Podgrađe osvojilo Malonogometnu ligu Općine Marija Bistrica U subotu i nedjelju 9. i 10. srpnja završen je sportski dio manifestacije Ljeto u Mariji Bistrici, Sportsko bistričko ljeto. U subotu 9. srpnja, na rasporedu je bila završnica 11. izdanja Malonogometne lige Općine Marija Bistrica. Pobjednici 11. izdanja Malonogometne lige igrači su Podgrađa, koje je u finalu sa 1:0 bilo bolje od Globočeca Graditeljstvo Skuliber. Odlučujući pogodak postigao je Matija Matejaš, ujedno i najefikasniji strijelac ovogodišnje lige sa 8 golova. U utakmici za treće mjesto Marija Bistrica V & P pobijedila je Poljanicu AP Mario sa 2:0. Peto mjesto osvojilo je Podgorje Bistričko, šesti je Laz, a sedmi Marija Bistrica Plivadoni. Nakon završnice odigrana je i revijalna utakmica ženskih ekipa Marije Bistrice i Belca, u kojoj su sa 6:2 slavile igračice Marije Bistrice. U nedjelju 10. srpnja je pak odigran tradicionalni turnir udruga i klubova 30 OPĆINSKA UPRAVA Nastavljena izgradnja Kolektora 2 Kraj kolovoza donio je velike temperature, ali i vrijeme bez kiše, pa su u Općini Marija Bistrica krenuli u nastavak izgradnje Kolektora 2. Kako je napomenuo načelnik Općine Stjepan Muhek, riječ je o kolektoru dužine 1731 m, koji se proteže od Crkve na otvorenom u bistričkom Svetištu, preko Zagrebačke ulice, pored Hotela, pa prema bivšoj Tehnomehanici do privremenog ispusta u potok Bistrica. Vrijednost ovog projekta je oko 2 milijuna kuna, a financiraju ga u cijelosti Hrvatske vode. (Elvis Lacković) EKOLOGIJA Prosvjed u Tugonici Općine Marija Bistrica. Prvo mjesto osvojio je DVD Laz koji je u finalu pobijedio teniski klub Marija Bistrica i to nakon izvođenja penala. Treće mjesto je osvojila DVD TugonicaPodgrađe, četvrti je bio DVD Marija Bistrica, peti su bili veterani nogometnog kluba Mladost, a šesti KLA Bistrina. (E. L.) U Mariji Bistrici, točnije u Tugonici 15. kolovoza, na samu svetkovinu Velike Gospe održan je mirni prosvjed mještana Tugonice, Podgrađa i Kolodvorske ulice, koji su time željeli ukazati na velike probleme, ponajprije zbog nesnosnog smrada, koje im stvaraju dvije farme tvrtki Sim Zelina i Vajda stočarstvo za uzgoj i tov teladi i junadi. Mještani traže hitno rješavanje situacije s farmama, koje im, kako navode, krše Ustavom zagarantirano pravo na zdrav život i održiv okoliš. Ogorčeni su i na inspekcije koje ne poduzimaju ništa, a tog je mišljenja i načelnik općine Marija Bistrica Stjepan Muhek koji se u GLAS ZAGORJA broj 84 znak podrške pridružio prosvjednicima. Konkretnih rješenja još nema, a najčudnije je, kaže Muhek, što inspekcija vlasnicima farme svoj dolazak najavljuje desetak dana ranije. U ime organizatora javnog prosvjeda i potpisnika Peticije upućena je zahvala na odazivu i iskazanoj podršci svim mještanima i sudionicima javnog prosvjeda, a posebna zahvala na dolasku načelniku Općine Marija Bistrica, g. Muheku. Vrlo korektnim i susretljivim djelatnicima interventne policije KZŽ zahvaljuju na pomoći pri regulaciji prometa te nadzoru cjelokupnog događanja. (E. Lacković) SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE 01. RUJNA 2011. SVETE MISE U SVETIŠTU MBB ponedjeljak - subota 10:30 i 18h nedjelja 7:30, 9, 11 i 18h Sv. ispovijed - svakodnevno prije sv. mise HODOČAŠĆA 3. rujna 11. rujna – hodočašće Velikogoričkog dekanata – 280. zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba i nadbiskupijsko hodočašće mladih 18. rujna – hodočašće Hrvatske seljačke stranke 24. rujna – hodočašće bačkih Hrvata 25. rujna – hodočašće Hrvatske zajednice bračnih susreta 2. listopada – vojno hodočašće GLAS ZAGORJA broj 84 31 OPÆINA ÐURMANEC 01. RUJNA 2011. OPĆINSKA UPRAVA VATROGASCI Dvorana Ogrjev za Davora Sredinom kolovoza započeli su radovi druge etape izgradnje školske sportske dvorane u Đurmancu. Izvođač je tvrtka MB-TRANSGRADNJA d.o.o., Krapina, a vrijednost radova koja obuhvaća građevinsko-obrtničke radove, izradu i montažu skeletne AB konstrukcije, rješavanje odvodnje i izradu drenaža, te manjim dijelom određene elektroradove iznosi 1,511.000 kn. Gradilište su obišli i predstavnici specijalizirane tvrtke koja će izraditi i montirati betonsku AB konstrukciju, što je praktički i najvažniji segment 2. etape izgradnje sportske dvorane, koju bi izvođač trebao završiti u 180 dana. Financijsku konstrukciju Općina Đurmanec morat će zatvoriti uglavnom sama, uz određenu pomoć Krapinsko-zagorske županije, a konkretno financiranje države još se uvijek očekuje, budući da je projekt kandidiran u nekoliko raznih programa. GORNJA PODBREZOVICA Blagoslov križa i igrališta Otvorenje novosagrađenog igrališta u Gornjoj Podbrezovici svečano je obilježeno 2. srpnja. Održan je i blagoslov križa uz igralište, koji je uz molitvu predvodio župnik Drago Brglez. Potom su mještani Podbrezovice organizirali ugodno druženje 32 uz jelo i piće, a za zabavu do ranih jutarnjih sati pobrinula se grupa Šarmeri. Pridružili su se i gosti iz okolnih mjesta, te posebni uzvanici koji su svojim sponzorstvom potpomogli izgradnju igrališta. (I. V.) Da su vatrogasci ljudi koji su uvijek spremni pomoći u raznim prilikama dokazuje i novi primjer DVD-a Đurmanec. Njihov upravni odbor donio je jednoglasnu odluku da se bivšem djelatniku Javne vatrogasne postrojbe Krapina i članu DVD-a Krapina Davoru Šimuniću, koji je zbog bolesti prikovan za invalidska kolica, osigura pomoć na način da mu se nabave drva za ogrjev. Složnom akcijom i zalaganjem članovi DVD-a Đurma- nec ne samo da su nabavili već su ispilili, iscijepali te mu na kućnu adresu dostavili šest prostornih metara drva. Prijevoz je bez naknade obavio Franjo Leljak, član DVD-a Krapina. KULTURA ŽVG KUD-a Đurmanec, najbolja! U Budinščini je održana Županijska smotra malih vokalnih sastava na kojoj je nastupilo osam sastava. Sastavi su bili ocjenjivani u četiri različite kategorije - kategorija klasične glazbe, suvremenog višeglasja, izvorne pučke glazbe i folklornih zborova. Smotru je pratila i ocijenila prof. mr. art. Sanja Drakulić, selektorica Hrvatskog sabora kulture. Ženski vokalni sastav KUD-a Đurmanec na smotri je nastupio prvi put u kategoriji izvorne pučke glazbe i to sa tri pjesme, Svečica dogarja, Imendan i Štiri snehe. Ovaj sastav ostvario je najuspješniji nastup od svih sastava u kategoriji izvorne pučke glazbe, kao i najuspješniji i najbolji nastup od svih sastava na smotri. Posebno je pohvaljena altistica Ivana Vešligaj koja je u sastavu zadužena za koordinaciju pjevanja, dok sastav vodi Siniša Miklaužić. Tako će prvi put ŽVG KUD-a Đurmanec nastupiti na držav- GLAS ZAGORJA broj 84 noj smotri malih vokalnih sastava, koja će se na jesen održati u Mariji Bistrici. Osim ŽVG KUD-a Đurmanec na smotri su nastupili glazbena družina Franjo Dugan, vokalna sekcija KPD Zlatarjeve, Ženska vokalna grupa Kajda, KUD Bedekovčina, Vokalna skupina Arete, vokalni sastav Magdalenić i vokalna skupina KUD-a Sveti Ivan Krstitelj. Osim ŽVG KUD-a Đurmanec, na državnu smotru su se plasirali i vokalna sekcija KPD Zlatarjeve u kategoriji klasične glazbe; Vokalna skupina Arete u kategoriji suvremenog višeglasja; i glazbena družina Franjo Dugan u kategoriji folklornih zborova. OPÆINA JESENJE 01. RUJNA 2011. OPĆINSKA UPRAVA IZGRADNJA Zabavni par u dopunjenom planu Dovršen društveni dom Općinsko vijeće na svojoj 15. sjednici donijelo je II. izmjenu i dopunu Prostornog plana uređenja općine Jesenje Nakon provedenog javnog uvida i javne rasprave, te ishođenja potrebnih suglasnosti od ministarstava, Krapinsko-zagorske županije, te ostalih tijela u čijoj je domeni Prostorni plan uređenja, općinsko Vijeće jednoglasno je usvojilo izmjene PPUO. Potreba za donošenjem II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine (PPUO) Jesenje ukazala se radi zainteresiranosti investitora za izgradnju zabavnog parka na po- dručju Donjeg Jesenja u predjelu Ravninska. Uz to, postojeći Plan potrebno je bilo uskladiti s izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, uskladiti odnos izgrađenih i neizgrađenih građevinskih područja sa stanjem na terenu (temeljem orto foto snimaka), te eventualno povećanje građevinskih područja prema iskazanim interesima mještana pojedinih naselja na području Općine. (I. H.) KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Uređenje ceste kroz naselje Podvinci U tijeku su radovi na uređenju županijsko-lokalne ceste G. Jesenje - D. Jesenje kroz naselje Podvinci od kapelice kod Šoštarića do Sitara u dužini 550 m. Osigurat će to siguran promet, prvenstveno autobusni prijevoz osnovnoškolaca iz Donjeg Jesenja. Na većem dijelu trase, odnosno gdje god će to tehnički biti izvedivo, cesta će biti proširena. Paralelno s proširenjem ceste izgrađuje se novi sustav kanalizacijske i oborinske odvodnje. Kako bi se pokupile oborinske vode koje se prilikom većih kiša slijevaju s okolnih terena uz rub asfaltnog kolnika, bit će ugrađene betonske kanalice, a čime će širina ceste biti dodatno povećana. Budući da je projektom sveukupne vodoopskrbe općine Jesenje na toj trasi predviđena ugradnja vodovodne cijevi za vodoopskrbu Donjeg Jesenja, djelatnici Krakoma ugrađuju glavnu cijev na kojoj će biti izvedeni izvodi za kućanstva u zaselku Podvinci. Time će dijelom biti riješena rekonstrukcija vodovodne mreže u tom zaselku. Radove na rekonstrukciji ceste izvode djelatnici MB Transgradnja iz Krapine, a vrijednost cjelokupne investicije, uključujući radove na vodovodnoj mreži, iznosi 1,700.000 kn i u potpunosti se financira iz proračuna Općine Jesenje. Spomenuta cesta po kategorizaciji dijelom je u nadležnosti ŽUC-a, pa je postignut dogovor da nositelj radova na jednom dijelu dionice bude Općina Jesenje dok će uređenje ceste od raspela u Velikom Selu do kapelice kod Šoštarića (u koje ulazi i ove godine izvedena sanacija klizišta Peki) biti financirano od strane ŽUC-a. Uređenjem fasada na društvenom domu u Donjem Jesenju završena je gradnja ovog objekta. Inicijativa za izgradnju doma potekla je od nekolicine mještana Donjeg Jesenja prije 6 godina. Prvotna je zamisao bila izgraditi prizemni objekt koji bi koristili za održavanja javnih skupova i manjih svečanosti. Nakon otkupa zemljišta za koje su financijska sredstva dobrovoljnim prilozima sakupili mještani, u izgradnju se uključila i općina Jesenje. Izrađena je projektna dokumentacija za objekt na dvije etaže, te je gradnja doma započeta po etapama. Ovim radovima gradnja doma je dovršena. Budući da su kuhinja i sanitarije uređene i namještene, u idućem razdoblju potrebno je nabaviti stolove i stolce za dvoranu kako bi dom mogao u potpunosti funkcionirati. (I. H.) DRUŽENJA Zajednički klopotec Udruga vinogradara Sv. Martin iz Jesenja i Udruga vinogradara Gerica iz Bednje zajednički su organizirale tradicionalno podizanje klopoca. Ove godine, kod klijeti obitelji Vesne i Zvonka Kučko u zaselku Brezni. Dobrodošlicu i ugodan boravak u ime domaćina poželio je predsjednik udruge Josip Draganić. Na manifestaciji je kao gost nazočio Niko Čubela, nadzornik odjela za zajednički marketing, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja koje je ove godine prihvatilo pokroviteljstvo manifestacije. U obraćanju okupljenima pohvalio je to što u manifestaciji sudjeluju dvije udruge i općine koje su supokrovitelji. Na- dolazeće vrijeme zasigurno će nas prisiliti na što više udruživanja kako bi zajednički mogli nastupati na golemom europskom tržištu, istaknuo je gosp. Čubela. Klopotec je prije podizanja blagoslovio župnik iz Vrbna Stjepan Vorih koji je ujedno i član udruge vinogradara. Nakon ceremonije podizanja klopoca, slijedilo je zajedničko druženje uz domaću kapljicu i bogati stol koji su pripremili domaćini, a posjetitelje je duboko u noć zabavljao domaći muzički sastav. A klopotec drveni nek klopoče i nek s trsja tira pernate zloće, od njih nek čuva grožđe fino, a gda cajtek dojde Sv. Martin bu ga pretvoril u vino. INFRASTRUKTURA Ekološka rasvjeta Ugovorom o sufinanciranju rekonstrukcije niskonaponske mreže koji su potpisali Općina Jesenje i HEP, Distribucijsko područje Elektra Zabok, ovih su dana nastavljeni radovi rekonstrukcije niskonaponske mreže na području Gornjeg Jesenja prema Cerju do zaselka Jezeriški. Rekonstrukcija je završena za zaselak Prdešaki i Galovići-Žutnički. Još predstoje radovi u Gornjem Lužanu. Uz napore uložene u postizanju dogovora o po- četku rekonstrukcije niskonaponske mreže za spomenute zaselke Općina se obavezala sufinancirati radove u iznosu od 100.000 kn. Paralelno s rekonstrukcijom mreže postavljaju se i nova rasvjetna tijela na novopostavljene betonske stupove koje je nabavila Općina. Spomenuta naselja imat će kvalitetniju, sigurniju i bolju opskrbu električnom energijom i konačno dugo očekivanu ekološku javnu rasvjetu. (I. H.) GLAS ZAGORJA broj 84 33 01. RUJNA 2011. Pekarski Otvorenje Gradske pekarnice Pekom proveli smo u okruženju ljubaznih, radnih i susretljivih zaposlenika. Svoju kreativnost i ljubav prema pekarstvu pretočili su u kvalitetne proizvode prepoznatljive na tržištu, a pod zaštitnim znakom Pekomove kvalitete. Zato je Magistratska ulica postala mjesto gdje se uz poznata lica okupilo mnoštvo građana i vjernih kupaca koji su se probajući nove Pekomove zalogaje, prisjećali mirisa i okusa kruhova naših baka, kruhova iz 01. RUJNA 2011. spektakl prirode na koje smo gotovo zaboravili, keksa, kolača… ali i delicija novog doba - sendviča, palačinki, pizza… Ma, bio je to pravi spektakl Pekomove tradicije i kvalitete u Krapini. Dobar glas daleko se čuje Pekomovi počeci vezani su uz tradiciju pekarstva obrtničke radnje Benc iz Krapine. Ova je pekara doduše nacionalizacijom pripojena Jedinstvu, a 1959. današnjem Krakomu. Samostalno Pekom djeluje od 1992. i ubrzo postaje značajan Krapini i široj okolici. Danas Pekom svakodnevno opskrbljuje s 27 vrsta kruha i 77 vrsta ra- Otvorenjem Gradske pekarnice Pekom u Magistratskoj ulici u Krapini za Pekom počinje razdoblje novih tehnologija u pekarstvu koje tijekom cijelog dana omogućuju svježi kruh. Ovo je tek početak osvajanja tržišta sjeverozapadne Hrvatske i grada Zagreba. znih peciva i slastica, 132 prodajna mjesta diljem naše Županije. Nje- ih Novi pogon - nove vizije pekarstva U društvu napainejbolj čelnik Grada Kr najkvaliJosip Horvat, gradonaznači za Krapinu, od osnutka jedna je od Stalna e. šir no i pu ao no rek im Pekom izn nije, a ja bih tki na području Župa hovih potreba i želja, u Petvr ih rsk ka pe ih nij nji tet trošačima, praćenje broj kvalitetnih i originalnih briga o kupcima i po an komu su razvili zavid . pekarskih proizvoda ija, građanima pri Dobra je ova lokac na tome ruci, no znam da neće zat ka stati i vrlo brzo po još za ba tre po se će veće, slične trgovine Pekoma. Iako se u današnjoj globa va mo ko Pe , obiti lizaciji vrlo teško pr kvaliteta ruši ata izn pr i ta na oz ep pr va ga u društvo sve granice i svrsta Vizije razvoja oj. najboljih u Hrvatsk radnju novog koje obuhvaćaju izg arskoj zoni i od sp pogona u našoj go mreže ostvarit širenja maloprodajne upravljačkom m će se ovom uporno menu. vre m tko kra o timu, u vrl Bogatstvo tradicionalnih okusa Mario Pavić, voditelj prodaje Današnji kupac je sve zahtjevniji, za njega je tek ono najbolje dovoljno dobro. Stvoriti lojalnog potrošača, kupca, nije nimalo lak niti jednostavan posao. Zbog toga odjel prodaje i marketinga i u pekarskom poslovanju dolazi do sve većeg značaja. Upravo zato Pekom kroz redovite prezentacije i degustacije kao i sudjelovanje na stručnim skupovima i sajmovima diljem naše županije te i u Zagrebu, Vama cijenjenim kupcima još više približava odlike vrhunske kvalitete svojih prestižnih proizvoda. Također, kontinuirano ulaganje u stručni kadar, inovativnost naših djelatnika te inzistiranje na korištenju repromaterijala prirodnog porijekla kao i domaće recepture proizvoda prilagođene industrijskoj proizvodnji, također su Pekomov zaštitni znak. Tu posebno treba istaknuti nadaleko poznat Pekomov kukuruzni kruh, vinogradarski kruh kao i pogačice s čvarcima koji su traženi i izvan naše županije. Inzistiranje na razvoju vlastite maloprodajne mreže kroz koju Pekom uspijeva na tržište plasirati oko 25% vlastite proizvodnje, a što je i najbitnije, svakodnevno osigurati siguran priljev likvidnih sredstava, dovelo je do toga da smo danas ovdje, u novoj GRADSKOJ PEKARNICI, gdje naše cijenjene kupce čeka čitav niz novih proizvoda kao što su npr. narodni kruh, krumpirov kruh, lepinja s lukom, lepinja s vlascem - znači asortiman prilagođen našim kupcima koji uživaju u tradicionalnim okusima. Za mlađu populaciju pripremili smo razne novitete u našoj ponudi i to u segmentu proizvoda u kojima Pekom do sada nije bio prisutan na tržištu kao što su npr. gotovi sendviči raznih okusa, pecivo i kruh s bučinim sjemenkama, burek i mini burek od jabuka, razne vrste pizza, a posebno iznenađenje su palačinke s marmeladom i čokoladom, koje će, vjerujem, posebno razveseliti naše najmlađe kupce. 36 govih 53 zaposlenika dnevno ispeče oko 4000 kg različitih vrsta kruha i isto toliko peciva i kolača. Svojom vlastitom maloprodajom počinju 2001. i do danas posluju u 6 svojih trgovina, plasirajući tako 25% svoje proizvodnje. Ova novootvorena trgovina moderan je pristup kupcima, koje zahvaljujući novim tehnologijama i djelomičnoj proizvodnji u samoj trgovini sveži kruh očekuje cijeli dan. Damir Belošević, direktor Ovo je veliki dan za naše vjerne kupce i one koji će to postati iz razloga što prepoznaju našu tradiciju i kvalitetu, grad Krapinu koji zaslužuje ovakvu tehnološki modernu pekarnicu, a iznimno je važan za Pekom iz razloga što smo učinili iznimno važan korak u našoj razvojnoj strategiji. Otvaranjem ove suvremeno tehnološki opremljene pekare stali smo uz rame vodećim pekarima na hrvatskom tržištu u smislu korištenja suvremenih tehnologija u pekarskoj industriji, što podrazumijeva proizvodnju na prodajnom mjestu, čime omogućujemo našim vjernim kupcima da tijekom čitavog dana konzumiraju svježe proizvode. No ovo je početak naše vizije koja se bazira na širenju vlastite maloprodajne mreže ovakvog tipa na području sjeverozapadne Hrvatske i grada Zagreba, kao i na izgradnji novog suvremenog pogona u industrijskoj zoni za što je već otkupljeno zemljište, projektna dokumentacija je u pripremnoj fazi dok se izgradnja planira već iduće godine. Moram napomenuti da mi u Pekomu polažemo iznimnu važnost razvoju ljudskih potencijala koji su najvažniji faktor za realizaciju navedenih ciljeva, a i otvaranje ove pekarnice rezultat je sinergije znanja i iskustva svih djelatnika. Ovim putem želim zahvaliti svim dosadašnjim i sadašnjim djelatnicama i djelatnicima Pekoma koji su svojim trudom, radom i zalaganjem pridonijeli tome da je Pekom danas respektabilna pekarska tvrtka. Također, zahvala vlasnicima koji su prepoznali i prihvatili viziju i plan razvoja, a najveća zahvalnost našim kupcima koji su naš najveći poticaj, motivacija i koji nas svakodnevno zadužuju i obvezuju da im u budućnosti pružimo još bolju ponudu i kvalitetu naših proizvoda. Garantirana kvali teta i ispravnost Ivan Smetko, tehno log Kao tvrtka Pekom ve ć pe tetom ISO 9001. Zajed t godina primjenjujemo sustav upravljanja no kvalihrane HACCP. Ti nam s njim uveden je i sustav upravljanja sig urnošću sustavi osiguravaju kvalitetu i zdravstven nost naših proizvoda u isp , što je vrlo bitno za naše kupce. Oni doist ravbiti sigurni u kvalitet a mogu u i zdravstvenu isprav proizvoda. nost svih naših I svi naši dobavljači sirovina strogo su ko ntrolirani i moraju imati certifika te ugovorene kvalitete ISO i HACCP, dostavljaju nam svi o njihovoj ispravnosti h sirovina, dakle, certifikate . To se odnosi na sve proizvodnom proces sirovine u u. U našoj proizvodn ji sve je propisano kako se odvija i ist zdravstvena ispravno ovremeno strogo je kontrolirana st, a propisani tehno proizvodnje osigurav loš aju istu kvalitetu proiz ki parametri voda. GLAS ZAGORJA broj 84 OPĆINA STUBIČKE TOPLICE 01. RUJNA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Infrastruktura za novu zonu Započetom izgradnjom prilazne ceste, Općina Stubičke Toplice započela je građevinskim radovima u budućoj poduzetničkoj zoni Stubaki. Ova gospodarsko-poslovna zona bit će trgovačke namjene s uslužnim, trgovačkim i komunalno-servisnim sadržajem, a prostirat će se na površini od 18.299 m2. U prostoru zone predviđa se izgradnja trgovačkog centra površine 850 m2, autobusnog kolodvora, te dvije stambene zgrade. Paralelno s izgradnjom ceste postavljat će se vodovi za struju, vodu, plin, kanalizaciju, telefon kao preduvjet za cjelovitu opremljenost prostora komunalnom infrastrukturom. Pokraj poduzetničke zone uredit će se prometnica koja će istu povezivati s Flegarovim naseljem. Navedeni projekt prijavljen je za program EIB III, namijenjen za izgradnju komunalne infrastrukture. Sanacija klizišta u Strmcu Stubičkom U tijeku su radovi na sanaciji klizišta u naselju Strmec Stubički, u predjelu Kozjaki. Ovim zahvatom izgradit će se drenaža i zaštitno potporna konstrukcija sukladno Geotehničkom mišljenju s prijedlogom projektnog rješenja, kojeg je izradila ovlaštena tvrtka GEOLAB d.o.o. iz Zagreba. Vrijednost radova je 85 952 kuna, a kao najpovoljniji ponuđač, radove izvodi POLI-MONT d.o.o. iz Špičkovine. RTL POMAŽE DJECI Lektira za stubičke osnovce Humanitarna udruga RTL pomaže djeci odlučila je ove godine odobriti sredstva za projekt OŠ Stubičke Toplice Knjigom do uspješnog učenika koji je prijavljen na njihov godišnji natječaj. Prepoznavši nadarenost topličkih učenika i njihovu ljubav prema knjižnici i pisanoj riječi, velikodušno su odlučili donirati 50.000 kuna za kupovinu knjiga, odnosno učeničkih lektira. Ukupno 600 novih, i prema svim standardima kvalitetnih svezaka, pronašlo se na policama školske knjižnice. Tako ove školske godine učenici od 1. do 8. razreda više neće morati brinuti o nabavi lektire. Osim knjiga, knjižnica je dobila i kumu, književnicu Sanju Pilić. Djelatnici ističu da je kvalitetno opremanje knjižnice nužno za odgoj i obrazovanje djece te izuzetno značajno za školu, ali i za razvoj cijele lokalne zajednice. Svi izražavaju veliku zahvalnost Udruzi RTL pomaže djeci, a učenike pozivaju da još više čitaju, uživaju u svojim novim knjigama te svojim znanjem dugoročno pridonose razvoju Stubičkih Toplica. IZLOŽBA Revija službenih pasa ŠKOLSTVO Osnovci u jednoj smjeni Osnovna škola Stubičke Toplice uskoro će imati sve potrebne prostorne uvjete za održavanje jednosmjenske nastave. Dobivena je dozvola za proširenje školske zgrade, doznajemo od načelnika općine Vladimira Bosnara. Zgrada se širi na 800 m2. To sve znači da će osnovna škola dobiti svoje kabinete, novu zbornicu, blagovaonicu i ostalo potrebno za normalno funkcioniranje škole. SPORT Pavel prvi Junior Pavel Potočki iz Stubičkih Toplica, član slovenskog biciklističkog kluba Adria Mobil iz Novog Mesta, ukupni je pobjednik ovogodišnjeg Prvenstva Dalmacije u biciklističkom cestovnom usponu, za mlađe dobne kategorije i veterane. U konkurenciji biciklista iz dalmatinskih županija uz njega su nastupila još dva mlada biciklista iz Biciklističkog kluba Stubaki, koji su, kao i Pavel, nastupili s pozivnicom organizatora. Petar Potočki je u kategoriji biciklista do 15 godina bio peti, a Viktor Potočki do 13 godina prvi. sedmu godinu zaredom pod generalnim pokroviteljstvom Općine Stubičke Toplice, a u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Stubičke Toplice, MUP-om RH, Lovačkom udrugom Jazavac i Lovačkom udrugom Kuna Oroslavje, Udruga uzgajivača radnih pasa Croatia Stubičke Toplice, organizirala je 7. međunarodnu reviju službenih pasa. Održana je na poligonu za pse u naselju Pihači. Sa svojim psima na reviji GLAS ZAGORJA broj 84 su se predstavili sudionici iz MUP-a RH, BiH-a, Njemačke, Nizozemske, Gorske službe spašavanja, Pravosudne policije RH-a, KNPV klubovi iz Nizozemske i Njemačke, športski kinološki klubovi iz cijele RH, a u suradnji s policijom Nizozemske i članovima Udruge prezentirale su se praktične vježbe uporabe pasa u specijalnim jedinicama policije. U programu je sudjelovalo oko četrdesetak pasa. 37 OPĆINA RADOBOJ 01. RUJNA 2011. SJEĆANJE BLAGDAN SVETOG JAKOBA Počast poginulim braniteljima Sjećanje na poginulog branitelja Vjekoslava Cerovečkog, koji je život izgubio braneći Vukovar Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja predstavnici Općinske organizacije SDP-a Radoboj na radobojskom su groblju položili cvijeće i zapalili svijeće na grobovima poginulih branitelja iz ove Općine. (V. R.) Članovi Kuburaškog društva Viniverhska kubura kod crkve sv. Jakova Nakon mise druženje Kuburaško društvo Viniverhska kubura iz Gornje Šemnice organiziralo je druženje uz blagdan Sv. Jakoba UREĐENJE DOMA I IGRALIŠTA Aktivni Orehovčani Dugo toplo ljeto nije spriječilo mještane Radobojskog Orehovca da nedovrše sporsko i dječje igralište i da nastave radove na uređenju društvenog doma. Tako su obojene tribine uz igralište, označene su dimenzije samog terena, učvršćeni su golovi i održan je turnir u malom nogometu za igrače rođene od 1994. do 1997. godine. U prostorije društvenog doma montiran je klima uređaj, a predstoji uređenje garderoba i sanitarnog čvora tako da Svetoj misi i druženju prisustvovao je i krapinski gradonačelnik Josip Horvat će se stvoriti svi uvjeti za odvijanje sportskih aktivnosti. Dio namjenjen majmlađima također je uređen i u potpunosti zadovoljava umjete boravka djece na tom prostoru. Kada se radi o društvenom domu u planu je uvođenje plina pa će na taj način prostorije i u zimskim uvjetima pružati sve pogodnosti za održavanjhe raznih skupova i druženja mještana Radobojskog Orehovca. DRUŽENJA U prigodi budućeg blagdana sv. Bartola, koji je 24. kolovoza, a on označava početak priprema za berbu grožđa, u mnogim vinorodnim krajevima to je vezano i brigom za obranu od čvoraka, organizirano je podizanja klopoca. Od protekle subote klopotec plaši ptice na Radobojskim bregima. Za nejgovo podizanje, ali i druženje, pobrinuli su se članovi udruge Radobojski pajdaši iz Radoboja. Na prihvaćanju domaćinstva Vladimiru Vidoviću zahvalio je predsjednik udruge vinogradara, Dragutin Kiseljak, a klopotec je blagoslovio radobojski župnik Ivica Bračun. 38 U isto vrijeme istovjetnog posla i druženja zajednički su se prihvatili članovi udruga vinogradara Sv. Martin iz Jeseenja i Gerica iz Bednje koje je održano u zaselku Brezni. Predsjednik udruge Josip Draganić zahvalio je članovima na dolasku, a Vesni i Zvonku Kučko na domaćinstvu. Kao gost podizanju klopoca bio je prisutan i Niko Čubela, predstavnik Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. On je posebno pohvalio da su u ovo druženje uključene dvije udruge iz dvije općine, Jesenje i Bednja. Klopotec je blagoslovio vlč. Stjepan Vorih, župnik iz Vrbna. U nedjelju 31. srpnja u Gorjanima Sutinskim kod crkve sv. Jakoba okupilo se mnoštvo vjernika da bi sudjelovali u misnom slavlju povodom blagdana Sv. Jakoba. Svetu misu služio je radobojski župnik vlč. Ivica Bračun, a svečarskoj su atmosferi u mnogome pridonijeli članovi Kuburaškog društva Viniverhska kubura iz Gornje Šemnice koji su nakon mise besplatno počastili nazočne kobasicama, kotlovinom i pićima. Društvo je osnovano prije dvije godine i ima tridesetak članova. - Trebalo je dosta vremena dok smo sredili sve papire, nabavili kubure i odore pa smo se tek ove godine u punom svjetlu predstavili javnosti - kaže predsjednik Stjepan Herak i naglašava da su svojim statutom za svog zaštitnika odabrali sv. Jakoba. Bio je to i povod da uz pomoć limene glazbe Radobojska zvona i članove Kuburaškog društva iz Radoboja pridonesu proslavi blagdana Sv. Jakoba. (V. R.) Podizanje klopoca na Radoboju i Jesenju GLAS ZAGORJA broj 84 OPĆINA MAČE 01. RUJNA 2011. Piše Zvonko Franc SJEĆANJE NA JEDNOG ČOVJEKA Vlč. Ljubomir Hađina, župnik župe Mače U ponedjeljak, 29. kolovoza 2011. preminuo je prečasni Ljubomir Hađina, župnik u župi Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u Maču. Pokojnik je rođen 29. studenog 1944. u naselju Sušobreg u župi Marija Bistrica gdje je i primio sakramente inicijacije i proslavio Mladu misu. Prije župničke službe u župi Mače, bio je kapelan u Lepoglavi. Kad čovjek tako pročita o pokojniku samo par rečenica onda mu se neminovno rodi puno pitanja. Jedno od njih je svakako zašto tako malo podataka? Zar je tako bio skroman? I još puno tih - Zar? No, u ovom slučaju nije o tome riječ. Ovako malo sam napisao jer, iskreno, više biografskih podataka o velečasnom Ljubeku ne znam, ali s druge strane, ne pamte nas po tome što smo izgradili nego kakvi smo ljudi bili. I o tome želim ovdje, zahvalan što sam poznavao vlč. Ljubeka, napisati nekoliko redaka da se ne zaboravi. Ljubek nas je napustio, preselio se u krilo Nebeskog Oca kojeg Vlč. Ljubomir Hađina, prvi zdesna do varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka je kao svećenik odlučio slijediti i donositi ljudima. Upoznao sam ga u Mariji Bistrici koju je vlč. Ljubek rodom Bistričanec, volio onako kako čovjek voli svoje rodno mjesto, toplo i iskreno poput majke. Najčešće smo se viđali na zajedničkom ručku u svetištu gdje sam neko vrijeme radio. Da, vlč. Ljubek jest bio skroman čovjek. Nije puno tražio za sebe. Ono zbog čega ću ga se ja posebno sjećati i na čemu sam mu zahvalan je njegov zarazan optimizam. Zabrinutog sam ga vidio samo jednom kad mu je bilo provaljeno u župni stan u Maču, no i tad nije očajavao. Znali smo ponekad nakon ručka ostati u razgovoru oko aktualnosti i problema u kojima se danas nalazimo kao ljudi i pojedinci, ali vlč. Ljubek bi razgovor uvi- Vlč. Ljubomir Hađina u procesiji ispred biskupa mons. Jurja Jezerinca i mons. Valentina Pozaića u Krašiću GLAS ZAGORJA broj 84 jek završio osmijehom i riječima - bu Bog već dal. I upravo ta rečenica sažima ono najbitnije što bismo mogli reći o vlč. Ljubeku. Bio je čovjek i svećenik izrastao u teškom vremenu poraća. U vremenu koje je na sve načine pokušalo zatrti čovjekovu potrebu da svoj život gradi na pouzdanju u Boga. Kao svećenik živio je u teškom vremenu komunističkog totalitarizma koje je u Crkvi i svećenicima vidjelo glavnu prijetnju tom istom zločinačkom režimu. Da nije imao silnog pouzdanja u Boga kojemu se odazvao, vlč. Ljubek sigurno ne bi izdržao i ustrajao u tome da svojim životom i djelovanjem svjedoči jedan drugačiji svijet, svijet u kojem je Bog dobri otac svakom čovjeku, svijet u kojem nema prisile, nego sloboda, dobrota i ljubav prema bližnjemu bez obzira na njegov status. - Bu Bog već dal - rečenica je vlč. Ljubeka koju nam ostavlja svima, svojim najbližima, svojim župljanima u Maču, svakome tko se danas pita kako dalje i u koga se pouzdati. Vlč. Ljubek je znao odgovor. On ga je u jednom trenutku svog života odlučio slijediti sve do kraja svog ljudskog putovanja, nama koji ostajemo za primjer i nadu. Vlč. Ljubek, hvala vam na tome svjedočanstvu! Uz Božju pomoć, vidimo se u vječnosti! 39 OPĆINA TUHELJ 01. RUJNA 2011. OBILJEŽEN DAN OPĆINE I ŽUPE Na dobrom razvojnom putu Osobito dragog gosta, potpredsjednika Hrvatskoga sabora i počasnog građanina Općine Tuhelj, gospodina Ivana Jarnjaka, saborskog zastupnika i bivšeg načelnika, gospodina Milivoja Škvorca, predstavnike Županije, gradonačelnika grada Klanjca gospodina Željka Kolara, predstavnike javnih poduzeća, gradonačelnike i načelnike susjednih općina, predstavnike udruga s područja Općine Tuhelj, te uvažene goste iz slovenske općine Dolenjske Toplice na čelu sa županom Jože Muhićem, u nedjelju 14. kolovoza, u prostorijama Općine Tuhelj dočekao je načelnik općine Armando Slaviček, zamjenik načelnika Darko Medvedec, predsjednik Općinskog vijeća Josip Kuhar i članovi Općinskog vijeća Općine. U svečanoj povorci sa zastavama gosti i domaćini uputili su se na misu povodom Dana Općine koju je u Župnoj crkvi predvodio vlč. Josip Vnučec. Potom je održana svečana sjednica u sportskoj dvorani OŠ Lijepa naša koju je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Josip Kuhar. Načelnik Općine Armando Slaviček u svom je govoru istaknuo ostvarene rezultate u Općini u proteklih godinu dana. Poticaj daljnjem razvoju Općine vidi u investicijama Termi Tuhelj. Izgradnja novog hotelskog kompleksa značit će nova radna mjesta i otvoriti mogućnosti poduzetničkih Višednevnim kulturnim i sportskim programom proslavljen je Dan općine Tuhelj. Uz svečanu sjednicu kojoj su nazočili brojni uglednici, žitelje Tuhlja u zajedništvu je posebno sjedinila svečana misa uz blagdan Velike Gospe, ujedno i najveći blagdan Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Tuhlju. inicijativa. Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak, čestitajući Dan Općine Tuhelj poželio je mještanima još veći napredak i razvoj cijele Općine, na dobrobit posebno mladih na kojima svijet ostaje. Prigodnim riječima obratio se Željko Kolar, izaslanik KZŽ i gradonačelnik grada Klanjca, istaknuvši dobru suradnju Grada Klanjca i Općine Tuhelj. U kulturnoumjetničkom programu nastupili su Pjevački zbor KUD-a Naša lipa, Puhački orkestar Lipa, harmonikaš Vjekoslav Matečić, mlada pjevačica Kristina Petrinec i francuski gitarist Frederik Bernard. Plakete, priznanja, nagrade… Na svečanoj sjednici dodijeljene su plakete, priznanja i nagrade zaslužnim pojedincima, udrugama i tvrtkama. Za postignuti uspjeh s po 1.000 kn nagrađeni su osnovac Ivan Barlović, srednjoškolka Marina Žnidarec i studentica Martina Matečić. Priznanja mladim Tuhljanjima koji su osobito promovirali ugled Općine uručena su: Barbari Iveković - za postignute uspjehe u području kulture, Tomislavu Iliću - za poseban uspjeh na području dramske umjetnosti i Mariju Glogoškom - za postignute uspjehe u športu. Promovirali su ugled Općine i dobili priznanja i dr. Vladimir Bledšnajder i Rudolfu Žlender - Udruga za uzgoj, zaštitu i lov divljači Srndać za poseban doprinos očuvanju okoliša, Puhački orkestar Lipa - za postignute uspjehe u području glazbene kulture i Društvu Naša djeca - za postignute uspjehe u radu sa djecom. Plakete su dodijeljene: OŠ Lijepa naša Tuhelj, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Tuhelj, Vlč. Josipu Vnučecu, GZR - Kolman, vl. Boris Kolman. SPORT Sportski petak Nogometno druženje ŠD Tuhelj i ŠD Bistrica ob Sotli započelo je utakmicom malih nogometaša koji treniraju nogomet pri Športskom društvu Tuhelj i nogometaša iz Zagorskih Sela koji su bili prethodnica utakmicama odigranim 40 između mladih ekipa i ekipa veterana članova ŠD Tuhelj i ŠD Bistrica ob Sotli. U svim su utakmicama pobjednici bili gosti te im domaćini na tome od srca čestitaju. Druženje sportaša nastavilo se u prostorima DVD-a Tuhelj. Pokloni novorođenima Brojne aktivnosti u Općini Tuhelj usmjerene su upravo prema najmlađima. Njih je tijekom ove godine rođeno 14, a kako u Tuhlju i Tuheljskim Toplicama brojnim investicijama privlače sve više poduzetnika, nadaju se i većim brojkama. Općina Tuhelj u nastojanju napretka i boljitka ovog kraja, sa sviješću da na obiteljima počiva odgovornost za bolju budućnost, s odlučnom i ozbiljnom namjerom podrške, ovom prigodom je čestitala roditeljima i djeci rođenoj ove godine, te je uručena i jednokratna novčana pomoć u vrijednosti od 5.000 kn obiteljima s troje i više djece. U petak 12. kolovoza načelnik Armando Slaviček zajedno s predsjednikom Vijeća gospodinom Kuharom, primio je roditelje s jednim ili dvoje djece kojima je također uručena novčana pomoć od 1.000 kn za prvo dijete, te 2.000 kn za drugo dijete. DRAMSKA VEČER Stvaralačka snaga iz srca U prostorima OŠ Lijepa naša Tuhelj održana je Dramska večer. S predstavom svoga tela gospodar slavka Kolara, glumci, članovi dramske družine KUD-a Naša lipa Tuhelj, još jednom su dokazali svoju superiornost na domaćem terenu. Ova izvanredna družina amatera, koja je na državnoj smotri hrvatskih kazališnih amatera u starom Gradu na otoku Hvaru, ove godine po peti puta predstavljala našu Županiju, dokaz je koliko upornost može potaknuti stvaralačku snagu iz naše nutrine, iz dubine našeg srca. Podsjetimo se još, ovom predstavom dramska družina GLAS ZAGORJA broj 84 je na državnoj smotri hrvatskih kazališnih amatera na Hvaru osvojila 4 nominacije i to za najbolju predstavu u cjelini, za najbolju režiju - gospođa Pavica Iveković, za najbolju glavnu ulogu - Tomislav Iveković, te za najbolju žensku sporednu ulogu - Barbara Iveković, a sve pod vodstvom gospođe Pavice Iveković. OPĆINA TUHELJ 01. RUJNA 2011. Velika gospa u Tuhlju Misno slavlje pred Lurdskom špiljom na otvorenom predvodio je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u koncelebraciji s tuheljskim župnikom vlč. Josipom Vnučecom i svećenicima iz susjednih župa. Svetoj misi prethodila je procesija kroz centar Tuhlja u kojoj su djevojke u bjelini nosile tron s Bogorodicom, a mladi u narodnim nošnjama prikazne darove. Svirao je puhački orkestar Lipa Tuhelj, a uz crkveni zbor pjevali su i članovi KUD-a Naša Lipa Tuhelj. Sudjelovalo je i mnoštvo vjernika. Na kraju misnog slavlja župnik vlč. Josip Vnučec zahvalio je svima na suradnji u proteklih 6 godina te pozvao da jednako srdačno surađujemo i s novim župnikom. Župljani su kao dar predali vitraj župne crkve UBDM u Tuhlju, rad Lilijane Javorić Ilić te košaru crvenih ruža. U govoru je pastoralna vijećnica Pavica Iveković istaknula: Kao da ste jučer došli u našu župu, a prošlo je već šest godina otkad ste postali našim župnikom, župnikom župe Uznesenja Blažene Dje- KNJIŽEVNA VEČER Dušom i srcem med bregima vice Marije ovdje u Tuhlju. A danas se već opraštamo s Vama jer odlazite na službu u novu župu. I ne možemo sakriti tugu i žaljenje jer osjećamo da smo još mnogo toga trebali napraviti zajedno. Zahvalila je za radost u euharistijskim slavljima, za nadahnute propovijedi, za temeljito pripremanje prvopričesnika i krizmanika, za povjerenje prema vjernicima laicima, za trud oko uređenja okoliša crkve. - Nedostajat će nam trenuci kad ste uzeli gitaru u ruke i zapjevali s djecom na misi. Kapela Majke Božje Lurdske nek nas uvijek podsjeti na Vas i Vaše hodočasničko poslanje po kojemu ste prepoznati u Crkvi u Hrvata. I na kraju, hvala Vam za sve one tople riječi, savjete, podršku, duhovitost i srdačnost kojima ste ispunjavali naše susrete i poticali nas da postajemo bolji ljudi. Na kraju su svi zajedno s mons. Jezerincem zapjevali Falu. Nakon svete mise vjernici su počastili Blaženu Djevicu Mariju ophodom oko oltara, pjevanjem marijanskih pjesama i osobnom pobožnošću u tišini. (D. Herceg) Jednom davno, još u gimnaziji, Bernarda je umjesto sastavka u školskoj zadaći zapisala pjesmu. Na njeno iznenađenje, profesorici se dopao njen uradak i te je stihove pročitala pred cijelim razredom. Od tada seže istinska i neraskidiva veza Bernarde Despot i stihova. Kajkavski stihovi vraćaju je med njezine zagorske brege u djetinjstvo i mladost, u drage običaje. Ova iskrenost i nadahnuće zasigurno su razlogom prepune dvorane O.Š. Lijepa naša Tuhelj, gdje je održana književna večer Bernardice Despot. Predstavljajući njen pjesnički opus, prof. Đuro Vidmarović istakao je da je Bernarda prije svega pjesnikinja koja svojim kajkavskim idiomom oslikava Zagorje. Stihove s puno osjećaja i topline recitirala je poznata glumica Gradskog dramskog kazališta Gavella, Biserka Ipša. Zapise svojih lijepih trenutaka, svoje misli i osjećaje Bernarda rado dijeli s prijateljima, a prigoda će biti još i više jer njena zbirka prvijenac Popevke z srca i duše izlazi uskoro. Večer su glazbom dopunili Nikola Matečić koji je na harmonici na poseban način dočarao radost muziciranja. Potom, popevku Bele rože su cvele, za koju je glazbu i aranžman napisao Toni Eterović, izvela je Kristina Petrinec, mlada članica pjevačkog zbora KUD-a Naša lipa Tuhelj. Pjesmu je gospođa Bernarda posvetila svojoj pokojnoj majci, a prvi put izvedena je na prošlogodišnjem Festivalu kajkavskih popevki. Po završetku književne večeri nastavljeno je ugodno zajedničko druženje. KONCERT PUHAČKOG ORKESTRA Oduševili repertoarom i mladošću DJEČJI DAN Godine nisu važne Već treću godinu zaredom, organizacijom zanimljivih događanja u Lovačkom domu, Osnovnoj školi i Vatrogasnom domu obilježavanju Dana općine i blagdana Velike Gospe u Tuhlju pridružilo se Društvo Naša djeca sa desetak svojih vrlo aktivnih volontera. Godine nisu važne, dokazali su to u srijedu 10. kolovoza brojni sudionici Dječjeg dana. Smijeh i veselje bile su jedine istinske poveznice i zarazno su se širili na sve pridošle. Mnogi su se okušali u kreativnim radionicama. Voditeljica Ančica Slaviček prenijela je umijeće izrade lutki od kukuruzovine na mlade, kako bi se stari običaji i umijeća sačuvali za buduće naraštaje. Potom su slijedile zabavne igre i nogometni susret najmlađih, koji treniraju nogomet pri Športskom društvu Tuhelj. Mali nogometaši i nogometašice u bijelim i narančastim dresovima privukli su svojom zanimljivom i vrlo borbenom igrom prijatelje i roditelje koji su bučnim navijanjem podržali svaku njihovu akciju. Veselo druženje nastavljeno je do večernjih sati uz pečenje kukuruza igru i pjesmu. Uz Dan općine, prvi put u Tuhlju, Puhački orkestar Lipa održao je koncert u školskoj sportskoj dvorani. Nasmijana, mladolika lica, odjeveni u narančaste majice, treperila su neizvjesnošću prije samog početka koncerta. Ovo mlado društvo od četrdesetak članova, a ipak staro po postojanju (osnovano 1927.), pod voditeljskom palicom profesora Ivana Kšeneka oduševili su prisutnu GLAS ZAGORJA broj 84 brojnu publiku svojim bogatim repertoarom. Svečanost koncerta uveličala je i gošća večeri, sopranistica Josipa Lončar koja je zajedno s orkestrom otpjevala nekoliko pjesama. Moramo naglasiti da je ona rado viđena gošća u Tuhlju jer nas oduševljava pjevanjem na tradicionalnim božićno-novogodišnjim koncertima, a svojim glazbenim nastupom počastila nas je i u župnoj crkvi. 41 OPĆINA GORNJA STUBICA 01. RUJNA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Radovi komunalne infrastrukture Jedna od planiranih i uspješno realiziranih investicija u općini Gornja Stubica, bila je izgradnja nogostupa u Ulici Ljudevita Gaja - ističe načelnik Željko Lisak. U tijeku su aktivnosti vezane uz javnu rasvjetu, a od svakodnevnih aktivnosti, tu je održavanje javnih puteva, uređenje prostora Gupčeve lipe, te aktivnosti Hrvatskih voda na regulaciji pročišćavanja vodotoka i uređenju kanala. Naravno, jesen donosi nove projekte u općini. U provedbi projekta ulaganja u energetsku učinkovitost u zagorskim školama, planiraju se radovi na zamjeni pokrova, izvedbu toplinskih fasada na osnovnim školama, i u Gornjoj Stubici. Vrijednost tih svih radova u zagorskim školama premašuje iznos od 3,600.000 kn. Europska investicijska banka će po realizaciji projekta i postizanja 20% ušteda na energiji, projekt stimulirati s 15% bespovratnih sredstava. Također, zahvaljujući mladim političkim snagama, uređeno je raspelo u Ša- gudovcu. Spomenuto raspelo simbol je mjesta i već niz godina diše zajedno sa svojim mještanima. Kada je izgrađeno, ne zna se točno, no najstariji mještani govore da ga se sjećaju još kao djeca. Zadnji relevantan podatak govori da je raspelo posljednji put bilo uređivano 30. listopada 1990. (M. B.) KULTURA Ljeto u dvorcu Oršić – Sub Tilia Nakana organizatora bila je kvalitetnim glazbenim programom, koji ujedno poboljšava paletu turističke ponude Hrvatskog zagorja, oživjeti ljeti idilični prostor dvorca Oršić, a ove godine i još neke prostore. Prema odazivu publike i njenim reakcijama u tome se i uspjelo. Program je bio kvalitetan, raznolik i zanimljiv. Našlo se sadržaja za sve ukuse, a nije se odstupilo od osnovne ideje organizatora - kvalitetan program, nepodilaženje publici, ne biti banalno komercijalan, imati program koji je edukativan i dovoljno opuštajući i zabavan. Bilo je ove godine i nekih novina: nagrade publici, gosti koncerata ili animir glazba prije koncerta, pa čak i mali plesnjak i druženje uz evergreen glazbu nakon koncerta. I to se svidjelo publici. Na koncerte je dolazio dio naše vjerne višegodišnje publike, ali posebno nas je obradovala publika koja dolazi iz Zagreba, Siska, Podsuseda, Velike Gorice, vikendaši, gosti naših hotela i mještani naših ostalih zagorskih mjesta. Festival je započeo 28. lipnja, a završio 2. kolovoza. Festival je otvorio (28. lipnja) mladi pijanist Željko Vlahović. sjajne interpretacije kompozicija Franza Liszta, uz čiju je 200. obljetnicu rođenja koncert i bio priređen, ljubazni domaćini i vlasnici obitelj Floegel-Mršić. U četvrtak, 30. lipnja u potkrovlju dvorca Oršić Noć harfe - za pamćenje po broju harfi i harfista na jednom mjestu. Predstavili su se mladi harfisti, njihovi roditelji i istovremeno učitelji: Marta, Veronika i Diana Ćiković (Rijeka), Brin i Dalibor Bernatović (Maribor) i Marija Mlinar (Zagreb). Publika je prvi put vidjela toliko harfi na jednom mjestu, a prvi puta smo vidjeli i električnu harfu. Raznolik i zanimljiv program bio je sastavljen od djela pisanih za ovaj romantični instrument, obrada poznatih klasičnih kompozicija, a ne manje atraktivan dio programa bile su obrade poznatih filmskih kompozicija i evergreen glazbe. Kada je mladi belgijski cigan Django Reinhardt sa svojim kvintetom Hot club d France svirao u birtijama Pariza nije ni slutio da će to postati izvorni europski 42 Već šest godina zaredom Društvo Sv. Juraj iz Gornje Stubice uz suorganizatore: Muzej seljačkih buna, Kajkavianu, Radio Stubicu, Hrvatsku glazbenu mladež, a od ove godine i Dvorac Sveti Križ Začretje organizira festival Ljeto u dvorcu Oršić – SubTilia. jazz i da će diljem svijeta imati brojne sljedbenike, osobito među mladim glazbenicima. Jedan takav ansambl Gadjo Manouche, gipsy swing band iz Zagreba, nastupio je 3. srpnja u atriju Oršića. Motoričnu, jednostavnu i uhu ugodnu glazbu, glazbu koja vas uvijek pokreće na ples i lupkanjem prstima izveli su mladi glazbenici. Tamburaški orkestar HRT s dirigentom Sinišom Leopoldom predstavio je svoj maestralni program (5. srpnja) sastavljen od djela hrvatske folklorne glazbe, koncertnih djela pisanih za ovakve Koncert za violinu, violu i gudače u kojem su briljirali solisti Sreten Krstić na violini i Aleksandar Milošev na violi. Koncert je održan 7. srpnja pod baldahinom u atriju dvorca Oršić. Da koncerti mogu imati potrebnu snagu da čitavo vrijeme zadrže pažnju publike dokazao je 12. srpnja kantautor dalmatinskog podneblja Tedi Spalato. Njegove dvije gitare, njegova izuzetna muzikalnost, njegov smisao za humor i dramatiku koncerta držali su publiku puna dva sata u potrebnoj koncertnoj napetosti. Ne manje zanimljiv bio je ansamble, djela ozbiljne glazbe, pa sve do popularnih filmskih tema ili popularnih melodija zabavne glazbe. U drugom dijelu koncerta nastupila je prvakinja opere HNK u Zagrebu Mira Vlahović i Ivica Kontent, član zbora iste kuće. Ansambl Zagrebački solisti redoviti je gost svih naših dosadašnjih festivala u dvorcu Oršić. Već dvije godine predvodi ih koncertni majstor međunarodnog ugleda Sreten Krstić. I ovaj puta, izveli su zanimljiv program vrhunske izvedbe sastavljen od djela starih majstora (Scarlatija, Corellija, Puccinija), djela Šostakoviča, a posebno mjesto u programu bilo je djelo Frane Parača nastup njegovih gošća - Fiola. Ovaj, već poznati naš vokalni ženski ansambl predstavio se s nekoliko raznovrsnih kompozicija iz svog programa, ali su izvele i naslovnu pjesmu s njihovog najnovijeg albuma Vužgi jenu luč. Uz Zagrebačke soliste, Klapa Maslina je ansambl koji je do sada nastupio pet puta na našem festivalu. Tog 17. srpnja prostor parka Terme Jezerčica bio je dobro popunjen onima koji vole ovu klapu i koji vole dalmatinsku autorsku klapsku pjesmu. Posebna gošća Masline bila je mlada mandolinistica Sanja Vrančić. Naš festival od samih svojih početaka surađuje s Hrvatskom glazbe- GLAS ZAGORJA broj 84 Piše Željko Popović nom mladeži. Upravo zahvaljujući tomu naša publika mogla je vidjeti i čuti glazbenike iz egzotičnih zemalja (Afrika, Azija). Ovaj puta (22. srpnja) u projektu HGM pod nazivom Ethno Croatia došlo nam je 30 glazbenika iz Mongolije, Švedske, Zambije, Jordana, Makedonije, Danske, Francuske, Belgije, Walesa i Hrvatske. Oni su proveli tjedan dana u Grožnjanu i naučili program kojim su glazbu svojih zemalja, pojedinačno, u grupama ili svi zajedno predstavili na putujućem festivalu po mjestima Hrvatske. Zanimljivo je bilo čuti kako mladi glazbenici iz Švedske, Mongolije i Francuske, između ostaloga, pjevaju i naše međimurske pjesme u obradi koja je upravo i primjerena mladim ljudima koji se vole družiti i koji nadasve vole i cijene glazbu i drugih naroda. Naš festival završili smo 2. kolovoza nastupom jednog od najboljih gudačkih kvarteta iz Moskve Dominant. Ove mlade djevojke, sve od reda profesorice na Moskovskom konzervatoriju, djeluju već 15 godina. Ovo im je drugi nastup na našem festivalu. Njihova turneja obuhvatila je nastupe u Novom Sadu, Sarajevu, Ljubljani, Varaždinu, Zagrebu, Omišu, Istri i Gornjoj Stubici. Njihovom nastupu prethodio je kratki koncert mladog BeBop sax quarteta iz Marije Bistrice koji se predstavio popularnim temama obrađenim za ovaj ansambl. Sama suprotnost ovom djelu bio je gudački kvartet P. I. Čajkovskog posvećen njegovim posjetom Firenci. Ovaj koncert, koji možemo nazvati koncertom velike uigranosti, osjećajnosti, muzikalnosti, preciznosti i posebnog vladanja dinamikom, završio je glazbom ’50. i ’60. godina koju je birao DJ Michel iz Francuske. Ugodna i pomalo nostalgična glazba uz koju se i plesalo bila je dobra kulisa za završetak našeg šestog festivala Ljeto u dvorcu Oršić - SubTilia 2011. Zahvaljujemo izvođačima, vjernoj publici, suorganizatorima, medijima i sponzorima. OPĆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. RUJNA 2011. Razgovarala T. Gregurović INTERVJU NAČELNIK OPĆINE VLADIMIR HUZAK Djeca i mladež ponos općine Želje i mogućnosti u posljednje vrijeme ne idu ruku pod ruku u općinskim proračunima. Ipak i s novcem koji je preostao treba dobro gospodariti? Kako vam to polazi za rukom? U prošle dvije godine smanjen nam je prihod proračuna (uostalom kao i u ostalim jedinicama lokalne samouprave) tako da u rashodovnoj strani imamo velikih problema s određenim ste uspjeli povezati zdravstvo i ostale oblasti, odnosno koliko postojanje bolničkih kapaciteta pridonosi razvoju općine općenito? U posljednjih desetak godina zahvaljujući zdravstvenim ustanovama koje djeluju u našoj općini na neki način pad zaposlenosti nije toliko kulminirao kao u drugim općinama, gdje sudjeluju više građevinske firme koje imaju velikih problema s pronalaskom posla i Krapinske Toplice poznate su po termalnoj prirodnoj ljekovitoj vodi. Od sredine prošlog stoljeća sagrađeno je lječilište i od tada zdravstveni turizam bitna je odrednica toga kraja. Koliko trenutno iskorištena, što rade i kako poboljšati i učiniti ovo mjesto s razvijenim kulturnim životom, poželjno mladim obiteljima za život doznajemo iz razgovora s načelnikom općine ing. sig. Vladimirom Huzakom. aktivnostima i to uglavnom u financiranju izgradnje komunalne infrastrukture (vodovodna mreža i asfaltiranje nerazvrstanih cesta). Sve ostale aktivnosti, a time i rashode strogo kontroliramo, kako ne bismo na kraju godine otišli u nedozvoljeni minus. Jedno od ključnih pitanja za Krapinske Toplice je završetak kupališta i popratnih sadržaja. O tome uvelike ovisi i ukupni razvoj. U kom vremenu se očekuje završetak ove investicije? Točno je da o završetku kupališnog kompleksa ovisi mnogo toga što je bitno za brži razvoj općine. Da kupalište funkcionira, bilo bi više gostiju u privatnom i hotelskom smještaju, a vjerojatno bi i poneki investitor izgradio novi hotel, međutim, dok nema gostiju, svi su oprezni s ulaganjem. Prema određenim informacijama iz tvrtke Aquae Vivae kupališni kompleks bi u jednom manjem dijelu do kraja godine počeo raditi jer je namjena budućeg kupališta takva da sadržajima može zadovoljiti goste tijekom čitave godine, znači i u zimskom periodu. Za općinu bi to značilo veće prihode za njezine uslužne djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovine) veću zaposlenost i sve što prati veći priljev turista u mjestu. Zdravstvo pomaže zaposlenost Zahvaljujući Jakobu Badlu koji je 1857. otkupio toplička vrela od prijašnjih vlasnika, obitelji Keglević i Oršić, Krapinske Toplice postale su reprezentativno lječilište. Mjesto se turistički razvija, pa je jedna od najvažnijih djelatnosti zdravstveni turizam… Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, Specijalna bolnica za kardio-vaskularnu kirurgiju i kardiologiju Magdalena… ima li još prostora razvoju ovog segmenta? Koliko zadržavanjem radnika u radnom odnosu. I u našoj općini osjetio se pad zaposlenosti, ali zahvaljujući zdravstvu nije bilo tako kritično kao drugdje. Nadamo se da će promjena vlasništva nad hotelom pridonijeti većoj suradnji turizma i zdravstva, naročito ako se to proširi i na inozemne goste. Nisu vam cilj velike gospodarske zone, no općina usmjerava svoj razvoj na obrtništvo, poljodjelsku Naša prostorno-planska dokumentacija omogućuje izgradnju svih kapaciteta pa i trgovačkih centara, no glavni problem je kako okrupniti zemljište za navedene potrebe. proizvodnju, osobito proizvodnju tzv. zdrave hrane, te čiste industrije malog kapaciteta, a koji bi se razvijali u funkciji turizma. Dobro bi došao i trgovački centar. Možemo li izdvojiti neke projekte i naznačiti planirane? Točno je, željeli bismo povezati naše poljoprivredne proizvođače s potrebama naših zdravstvenih i turističkih ustanova. Zato je potrebno registrirati se i poštovati pravila igre odnosno zakonske odredbe na tom području. Naša prostorno-planska dokumentacija omogućuje izgradnju svih kapaciteta pa i trgovačkih centara, no glavni problem je kako okrupniti zemljište za navedene potrebe. Nažalost, kao i drugdje, neki vlasnici parcela traže basnoslovne svote za svoje zemljište i zbog toga okrupnjavanje većih površina gdje bi se mogli graditi određeni veći kapaciteti bilo koje namjene, gotovo stoji na mjestu. Komunalno gospodarstvo u općini. Jadna ste od rijetkih općina koja ima i toplu i hladnu vodu. Pomaže li Vam to u rješavanju problema komunalne infrastrukture... Topla voda je svakako blagodat koju nemaju svi. Smatram da se za sada nedovoljno iskorištava, no svakako je važna za djelatnost Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju koja bez tople vode ne bi bila ono što je danas, a to je najveći centar za rehabilitaciju u našoj državi pa i šire, a također od šezdesetih do devedesetih godina pomogla je da se turizam u toplicama razvije na najveći mogući stadij. Da je bilo u onom vremenu razmišljanja u pravcu većeg razvoja možda je mogao biti sagrađen i još koji bazen, hotel i slični turistički sadržaj jer su tada gosti posjećivali toplice u velikom broju, naročito vikendima. Nadamo se da će sadašnji vlasnici turističkih kapaciteta razmišljati u navedenom pravcu. Općina poželjna za život mladih U čemu se ogleda briga za najmlađe stanovnike općine? Je li Vaša općina poželjna za život mladim obiteljima? Dječji vrtić u Krapinskim Toplicama djeluje još od 1974./75., a od 1998. dobiva ime Maslačak kao samostalna ustanova u vlasništvu općine. U protekle dvije godine učinili smo mnogo napora kako bismo krenuli u izgradnju novog vrtića. Zahvaljujući svima u općinskom vijeću u tome smo i uspjeli tako da uskoro krećemo u izgradnju novog vrtića na novoj lokaciji i kapa- Na području Općine djeluje nekoliko udruga i društava te sportskih organizacija. Najstarije društvo je puhački orkestar Selno, a od 1978. aktivno je kulturno-umjetničko društvo Zlatko Baloković, koje se sastoji od nekoliko sekcija. Koliko im općina pomaže u aktivnostima i koliko su značajna za društveni život općine? Na području općine djeluje velik broj udruga. Tako uz gore navedene djeluju i Udruga žena iz Vrtnjakovca, Udruga sveti Juraj iz Jurjevca koje sve zajedno njeguju običaje našeg kraja i sudjeluju u svim kulturnim događanjima u našoj općini, a i šire. Uz udruge na području kulture također su aktivne i mnoge sportske udruge koje okupljaju sve, a naročito mlade. Poznato je da ste vrlo aktivni vatrogasac, trenutno na dužnosti predsjednika UO i VZO KT. Po čemu su vatrogasci Toplica poznati i kako djeluju? Na području općine djeluje 5 dobrovoljnih vatrogasnih društava (Krapinske Toplice, Mala Erpenja, Čret, Selno i Specijalna bolnica). Svima je cilj zaštita ljudi i imovine. Prioritet svih je preventiva na području zaštite od požara kako do požara ne bi došlo, a ako dođe da djeluju svaki na svom području što brže i efikasnije. Vatrogaskinje i vatrogasci naših DVD-a sudjeluju na raznim natjecanjima diljem Zagorja pa i šire. U posljednjih desetak godina zahvaljujući zdravstvenim ustanovama koje djeluju u našoj općini na neki način pad zaposlenosti nije toliko kulminirao kao u drugim općinama, gdje sudjeluju više građevinske firme koje imaju velikih problema s pronalaskom posla i zadržavanjem radnika u radnom odnosu. citeta do 14-ero djece što će svakako za općinu biti dovoljno za jedno duže razdoblje, a to je odmah i odgovor na pitanje da je naša općina poželjna za život mladim obiteljima. Dakle, u zdravstvenim ustanovama ima potrebe za visokostručnim i ostali kadrom, a nedirnuta priroda kao i proširenje komunalne infrastrukture u širem dijelu općine je još jedan razlog da mladi ljudi ne odlaze iz općine. GLAS ZAGORJA broj 84 Poseban su nam ponos djeca i mladež gdje imamo vrlo brojne sudionike na svim natjecanjima, a svakako moram spomenuti mladež DVD-a Krapinske Toplice koja je izborila visok plasman prošle godine na državnom natjecanju, a ove godine se bore za drugu poziciju na kupu HVZ-a, a želimo da na zadnjem natjecanju u Čakovcu to željno drugo mjesto i potvrde (DVD Bedekovčina je već osvojila prvo mjesto). 43 OPĆINA PETROVSKO 01. RUJNA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Primat vodoopskrbi Stanovnici općine Petrovsko vodom se opslužuju iz 15 privatnih vodovoda od kojih većina u tijeku ljeta ima smanjeni dotok vode. - U općini nastojimo taj problem maksimalno ublažiti - doznajemo od načelnika općine Ivana Šanjuga. Tako smo prošle godine napravili vodovodno okno u Svedruži. Gdje se pitkom vodom mogu opskrbiti mještani Štuparja, Sveduže i Stare Vesi, naselja u kojima je ovaj problem najviše izražen. Potrošene količine vode, spram distributera, Niskogradnje iz Pregrade snosi općina. Ono što još planiramo, a u cilju, bolje vodoopskrbe, je otvaranje još jednog vodovodnog okna u KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Krpanje udarnih rupa Općina Petrovsko u svojoj nadležnosti ima 70 km asfaltiranih cesta o kojima skrbi tijekom godine, osobito u zimskim mjesecima kad su potrebna zimska čišćenja. Početkom ovog mjeseca unutar redovnog održavanja prionut će krpanju udarnih rupa, koje su na nekim mjestima izrazite. Trenutno su u tijeku uređenja putova, zemljani radovi u staroj Vesi prema obitelji Lovreščak koja nije imala pristup kući, radi se o nekih 500 m ceste, te pristupna cesta za obitelj Ovčarić u Podgaju, također zemljani radovi i odvodnja. Moramo voditi brigu o svim našim stanovnicima, želja nam je da svoj dom grade na rodnoj grudi jer jedino tako možemo smanjiti odlazak mladih u veće sredine - ističe načelnik općine Ivan Šanjug. OBRAZOVANJE 44 U Općini Petrovsko u prvih šest mjeseci ostvaren je proračun u iznosu od 812.573 kn. Iako na razini prošlogodišnjeg, manji je od planiranog i nedostatan za porasle troškove i dug iz ranijih godina koji još nisu u cijelosti isplatili. Nadaju se iznaći rješenje do kraja godine za obaveze prošlog razdoblja prema Krakomu za sekundarnu vodovodnu mrežu u naselju Petrovsko oko 350 tisuća kn i Cesti Varaždin za asfaltiranje cesta u iznosu od 700 tisuća kn. OBRAZOVANJE Stipendija Početak rujna u Općini Petrovsko vrijeme je raspisivanja natječaja za učeničke i studentske stipendije. Do sada su stipendirali 5 učenika srednjih škola sa po 300 kn i isto toliko studenata sa po 500 kn. Tako će biti i ove školske godine, a zainteresirani za uvjete natječaja mogu se informirati u općinskoj upravi. suradnji s Krakomom Krapina, kako bi smanjili udaljenost do vode mještanima Stare Vesi i Male Pačetine. Ovaj gorući problem vodoopskrbe trajno će se u ovoj općini riješiti za zapadni dio u suradnji s Niskogradnjom Pregrada, a za istočni u suradnji s Krakomom Krapina. Niskogradnja Pregrada biti će investitor za izradu magistralnog cjevovoda dužine 10 km, kojim će se obuhvatiti 350 kućanstva naselja Svedruža i Štuparje. Raspisan je natječaj, izabran izvođač investicije koja će iznositi oko 2,500.000 kn. Ostvare li se zacrtani pripremni planovi, radovi bi mogli započeti krajem rujna, odnosno početkom listopada. Za naselja Gredenec, Stara Ves i Pačetina u izradi je projektna dokumentacija za magistralni vod i sekundarnu vodovodnu mrežu. To je važno, jer se bez projekata ne može konkurirati za sredstva, a naznake postoje. Učenici srednjoškolci uz sufinanciranje prijevoza do škole ostvarenog u Županiji, moći će pridodati još 25% popusta iz proračuna općine Petrovsko. Svjesni činjenice koliko je značajno obrazovanje mladeži, vijećnici ove općine nastojat će maksimalno iznalaziti mogućnosti pomaganja školovanja svojih učenika i studenata. Sportska dvorana Osnovna škola Petrovsko jedna je od rijetkih u Županiji koja uz svoje prostore nema sportsku dvoranu. Za dvjestotinjak učenika ovaj je problem rješiv za lijepog vremena no nastavu tjelesne kulture nemoguće je kvalitetno održavati tijekom zime i kišnog vremena. Ovakva bi dvo- GLAS ZAGORJA broj 84 rana uz svoju osnovnu namjenu bila i ogroman poticaj aktivnosti naših kulturnih i osobito sportskih udruga, ističe načelnik Ivan Šanjug. Projekt izgradnje dvorane stoga smo nominirali Ministarstvu regionalnog razvoja, čekamo na raspisivanje natječaja u nadi povoljnog rješenja. OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. RUJNA 2011. OPĆINSKA UPRAVA ŠKOLSTVO Pripreme za radove Ovih dana završava postupak javnog nadmetanja za izgradnju kanalizacije u ulici Ksavera Šandora Đalskog, dakle od centra općine Veliko Trgovišće prema Zaboku. U tijeku je obrada ponuda i odabir najpovoljnijeg ponuditelja sukladno uvjetima nadmetanja, doznajemo od načelnika općine Veliko Trgovišće, Zdravka Vutmeja. Tijekom ljeta saniran je i obnovljeni asfaltni zastor ceste prema Družilovcu, u financiranju Županijske uprave za ceste KZŽ. Iz Proračuna Općine financirana je sanacija nekoliko klizi- šta na više lokacija na području Općine, koja su mještanima zadavala brige. Danas kad se teško dolazi do potrebitih financijskih sredstava, često početak radova ovisi o prolasku na nekom od natječaja. Tako se i u Velikom Tgrovišću nadaju povoljnim rezultatima iz Ministarstva regionalnog razvoja u programu EIB III u kojem će biti osigurana sredstva i za sjeverozapadni dio Hrvatske, kako bi prionuli izgradnji dvorane Područne osnovne škole u Dubrovčanu. Učenički prijevodi Općina Veliko Trgovišće sufinancirat će i ove školske godine troškove autobusnog prijevoza učenika srednjih škola sa svojeg područja. Pravo na subvenciju ostvaruju učenici kojima je škola od mjesta stanovanja udaljena više od 5 km. Iznos subvencije ovisi o udaljenosti škole od mjesta stanovanja, tako da se cijena mjesečne karte za I. zonu subvencionira sa 10%, za II. zonu sa 15% i za III. zonu sa 20%. Napominjemo SPORT Talentirani i uspješni Streljačko društvo je zahvaljujući napornom radu i predanosti članova, ostvarilo brojne zapažene rezultate od kojih valja istaknuti 2. mjesto u gađanju serijskom zračnom puškom na prvenstvu Županije, a u gađanju standard zračnom puškom 1. mjesto na prvenstvu Županije te 5. mjesto na prvenstvu Hrvatske. To su samo neka od postignuća, no ono najvažnije jest visoko drugo mjesto na prvenstvu Hrvatske u Osijeku. Spomenuti uspjeh ostvarila je ekipa koju su činile Mihaela Oborovečki, Marija Žlender i Petra Hršak, a postignuti je uspjeh bio povod za dobivanjem nagrade Općine Veliko Trgovišće povodom Dana Općine. Streljačko se društvo ovaj sport trudi približiti širokom sloju ljudi pa se često organiziraju posjeti školske djece streljani, a ove je godine prvi put održan i turnir povodom Dana Općine za koji se u društvu nadaju da će postati tradicija. - Potencijala i talenta u našoj županiji ima, ističu u društvu, no problem je što nedostaje školovanih i licenciranih trenera, te nedostaje koordinacije za organizaciju natjecanja i susreta na županijskoj razini. Unatoč vrlo uspješnom djelovanju, društvo se, osim s gore navedenim problemima, suočava s problemima koji su uglavnom financijske prirode. Ono što ističu kao problem jest nabava oružja i opreme koja mora zadovoljavati stroge standarde, a iziskuje velike financijske izdatke. Problem je jednako tako i prikupljanje financijskih da učenici pravo na subvenciju prema istim kriterijima i u istim omjerima ostvaruju i od strane KZŽ. Sufinancirat će se i željeznički prijevoz učenika i studenata sa 25% iznosa cijene mjesečne/polumjesečne karte. Želja nam je, ističe načelnik Zdravko Vutmej, pomoći školovanju naših učenika i studenata, jer upravo oni su budućnost našeg kraja. Piše Maja Šimunić II. mjesto prvenstva Hrvatske u Osijeku 2011. Slijeva: Petra Hršak, Mihaela Oborovečki, Marija Žlender i trener Rudolf Kontrec Streljačko društvo Veliko Trgovišće djeluje već pune 33 godine, te mladim naraštajima približava ovaj zanimljiv sport. Danas u streljačkom društvu aktivno trenira četrdesetak članova podijeljenih u seniorsku, juniorsku i kadetsku kategoriju. Trener i predsjednik društva, Rudolf Kontrec mlađi danas jest glavni temelj i okosnica društva, a vođenje kluba preuzeo je od svog oca koji je osnivač kluba te počasni predsjednik. acijama izlazi u susret te im donira potrebna sredstva, kao i brojne tvrtke i obrtnici sa šireg područja Serija upjeha nastavljena je na turniru u Vrbovcu 28. kolovoza. Osvojeno je drugo mjesto ekipno, a pojedinačno su Marija Žlender i Mihaela Oborovečki, zauzele prvo i drugo mjesto sredstava za odlaske na natjecanja koja se održavaju diljem Hrvatske. Turnir povodom Dana općine Veliko Trgovišće: Petra Hršak, Mihaela Oborovečki, Marija Žlender, Valentina Gustin – streljački klub Kustošija Zagreb i općinski načelnik Zdravko Vutmej Članovi streljačkog društva Iz društva napominju kako im Općina Veliko Trgovišće u takvim situ- GLAS ZAGORJA broj 84 općine te roditelji mladih strijelaca i simpatizeri društva. 45 ZAGORJE INFO 01. RUJNA 2011. MACELJ Premijerka otkrila spomen-ploču Na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, prvi put obilježenog u Hrvatskoj, Jadranka Kosor, predsjednica Vlade Republike Hrvatske otkrila je spomen-ploču u znak sjećanja na sve stradale po završetku Drugog svjetskog rata u Maclju. - Činimo to, istakla je Kosor, u znak sjećanja na ljude i sve žrtve ubijene bez suđenja i bez prava na obranu. Mislim da smo time napravili jedan važan korak naprijed jer bez sjećanja i prave istine s kojom se svatko od nas mora suočiti, dakako da nema ni prave ni konačne pomirbe, a što je nužno za našu budućnost. Spomenploča postavljena je kod crkve Muke Isusove. Nakon polaganja vijenca i paljenja svijeće, delegacija koju je predvodila premijerka Jadranka Kosor, a u kojoj su bili ministri Karamarko, Jandroković, Mesić i Božinović te potpredsjednik sabora Ivan Jarnjak, nastavila je put u Staru Gradišku radi odavanja počasti svima onima koji su stradali u tamošnjem kazneno-popravnom domu. ZLATAR BISTRICA Monografija uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja za Krapinsko-zagorsku županiju održano je u Zlatar Bistrici. Središnji događaj bilo je predstavljanje monografije Krapinsko-zagorska županija u Domovinskom ratu, čemu je prethodila, u župnoj crkvi, misa zahvalnica za poginule 46 važnost doprinosa stanovnika Krapinsko-zagorske županije u Domovinskom ratu koji su se jednako srčano borili s puškom u ruci, ali i pomagali u zbrinjavanju prognanika i izbjeglica te liječenju ranjenih u zagorskim toplicama. Monografija na 320 stranica svjedoči o herojskom vremenu Domovinskog rata i ulozi branitelja, ali i svih žitelja naše županije u tom povijesnom vremenu stvaranja neovisne hrvatske države. Na početku se dirljivim riječima nazočnima obratio domaćin, pukovnik Žarko Miholić; koordinatorica projekta Sonja Borovčak govorila je o tijeku stvaranja monografije; o ulozi zagorske policije saborski zastupnici, Danica Hursa i Ivan u Domovinskom Hanžek čestitaju uredniku Dragutinu ratu govorio je Kozini na još jednoj monografiji ratni načelnik zagorske PU Ladislav Fruk, ujedno idej- hrvatske branitelje, a čije obitelji je primio i spomenutom monografijom darovao župan Siniša Hajdaš Dončić. Samom predstavljanju monografije, koje je održano u zlatarbistričkom domu kulture, prisustvovao je uz branitelje i veći broj gostiju. U prigodnim izlaganjima istaknuta je GLAS ZAGORJA broj 84 ni začetnik monografije, koju je potom predstavio i sam urednik, Drago Kozina. Od gostiju, promociji monografije nazočili su i sudionik Domovinskog rata - državni tajnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić te izaslanik i posebni savjetnik hrvatskog predsjednika Predrag Matić. Uredništvo, a posebno urednik Drago Kozina, dobili su brojne čestitke na sadržajnosti i izglednosti monografije, koji su zajedničkim snagama potpomogli dožupanica Sonja Borovčak, Ksenija Čuček, Žarko Miholić, Mario Draganić, Franjo Orehovec, Branko Bolfek, Ivan Drašković, Josip Horvatin, Ignac Ivanuš, Robert Jukić, Ivan Kordej-Kićo, Mira Krznar, Vjenceslav Kučiš, Vjekoslav Mališ, Slavko Merkaš, Zvonko Pausić, Stjepan Pavliša, Ivan Peica, Josip Puh, Zdravko Senčar i Mate Šego. Nakladnik monografije je Krapinsko-zagorska županija, lektor je prof. Danijela Barilar Šterbal, za oblikovanje je bio zadužen Igor Vranješ, a priprema i tisak napravljen je u Službenom glasniku d.o.o. Krapina. ZAGORJE INFO MISLIM DAKLE JESAM KUMROVEC Prioritet ceste i kanalizacija Na području općine Kumrovec započela je realizacija projekta izgradnje kanalizacije i odvodnje fekalnih voda u naseljima Risvica i Ravno Brezje paralelno s izgradnjom nogostupa. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 4,5 milijuna kn. Što se radova na uređenju komunalne infrastrukture tiče, uz ostalo, u tijeku je asfaltiranje nerazvrstanih cesta. (A. Borošak) KUMROVEC Večer Sidonije S namjerom očuvanja kulturnog nasljeđa, u tijeku su pripreme drugih večeri u čast Sidonije Erdödy Rubido, Sidonija 2011. Održat će se 18. rujna, pod pokroviteljstvom župana Krapinsko-zagorske županije mr. sc. Siniše Hajdaša Dončića. Ovogodišnja glazbena manifestacija osvježeno je natjecanje mladih opernih pjevačica, sopranistica - koje su tek završile studij ili su apsolventice. Pjevačice će se natjecati programom od dvije zadane skladbe i jedne skladbe po vlastitom izboru. Stručni žiri čine predsjednica žirija, primadona Gertruda Munitić, zatim operna pjevačica Sandra Bagarić, ravnatelj KD Lisinski Dražen Siriščević, profesor Mladen Häusler, te mlada operna pjevačica Josipa Lončar. Večeri u čast Sidoniji Erdödy Rubido i ove će godine prethoditi Kumrovečke plave kmice, te Zagorska svadba. VARAŽDIN Pionirski iskorak županijske povezanosti Kao NUTS-2 regija, po pripremljenosti projekta najspremniji smo za privlačenje europskih sredstava, a ovakva suradnja četiri međusobno povezane županije pionirski je iskorak u Hrvatskoj. Naša zajednička suradnja i uvažavanje različitosti te regionalni pristup predstavljaju novi koncept u funkcioniranju regionalne samouprave i mogu biti na primjer drugima - istaknuto je u varaždinskoj Županijskoj palači gdje je održan radni sastanak župana sjeverozapadnih hrvatskih županija; Međimurske, Koprivnič- ko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Varaždinske. Župani Ivan Perhoč, Darko Koren, Siniša Hajdaš Dončić i Predrag Štromar raspravljali su o suradnji na zajedničkim razvojnim projektima četiri županije, odnosno NUTS-2 regije, a osvrnuli su se i na status Regionalnog centra za gospodarenje otpadom - Piškornica. Uz ostalo, za početak listopada najavljen je zajednički nastup četiri županije na međunarodnom sajmu komercijalnih nekretnina i ulaganja u Münchenu. 01. RUJNA 2011. Smrdi, smrdi, užasno smrdi! …zar je moguće da građani ove zemlje prijave državi moPiše guće ozbiljno ugrožavanje Elvis Lacković okoliša i slične probleme, a država od njih traži da sami financiraju radnje kojima bi se provjerilo je li to doista tako. Ne treba biti previše inteligentan pa shvatiti da ovdje smrdi još nešto. Osjetite li? Ljeto se svim silama opire. Sjećam se kako su nekada naši stari govorili kako poslije 15. kolovoza od ljeta više niš ne bu. Za ovu godinu ta priča očito ne drži vodu. Ne, ljeto nije otišlo, nego nam je u zadnjim danima kolovoza ponudilo rekordne temperature. U tim skoro pa nesnosnim vrućinama, razmišljam što nam je ovo ljeto, koje će kad-tad dati petama vjetra, ostavilo u naslijeđe, odnosno pokušavam po mislima prebrati i pronaći zanimljiva uporišta oko kojih bih izgradio rujansku kolumnu. Dinamo je u Ligi prvaka! Sportski nastrojen čitatelj gotovo da i ne može vjerovati da imamo priliku napisati ili čitati takvu rečenicu. Al, eto i to se dogodilo i nakon 12 godina, klub iz Maksimirske igrat će najelitnije nogometno natjecanje. Sportski nenastrojen čitatelj zapitat će se: A kaj ja imam od toga? I zaista, zanimljiv je taj fenomen opčinjenosti nekom igrom u kojoj akteri uglavnom zarađuju, a navijači troše (neki više, neki manje), i na kraju imaš osjećaj da upravo navijači teže podnose poraze i jače slave pobjede od samih aktera. No, zapravo, ovaj primjer pomaže nam u razmišljanju o još jednoj strašnoj osobini Hrvata, a to je apsolutno nepostojanje sredine ili umjerenosti. Naime, od pljuvanja i vrijeđanja do glorificiranja, našem narodu ne treba više od 90 (npr. nogometnih minuta). Al nije to samo u sportu, moj je dojam da nam je društvo upravo obasuto senzacijama. Ak je nekaj normalno, uobičajeno, u granicama, to se ni ne primijeti. Nas hrane samo senzacije, zanimaju nas samo dna i vrhovi. Pa ćete tako jedan dan čuti da Dinamo igra katastrofalno, a već nakon jedne dobre utakmice da je balkanska Barcelona. A to se lako može prenijeti i na druga događanja. Hodočasnička je sezona u našem najvećem nacionalnom Svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Spletom okolnosti imam priliku primijetiti porast interesa određenih medija za najveća hodočašća u Mariju Bistricu. Posebno se to odnosi na najveću marijansku svetkovinu, blagdan Uznesenja BDM ili Veliku Gospu. No, prateći izvještaje, jasno je zaključiti kao se taj povećani interes temelji prije svega na želji da se u propovijedi pronađe neka senzacija ili komentar nekog događaja koji se od propovjednika očekuje. Takvu su situaciju pametno iskoristili i mještani GLAS ZAGORJA broj 84 Tugonice, Podgrađa i dijela Marije Bistrice za prosvjed upravo na samu svetkovinu Velike Gospe. Prosvjedovali su jer se već godinama neuspješno nose sa smradom i ostalim štetnim učincima farmi za uzgoj teladi i junadi, koje se nalaze u neposrednoj blizini kuća, a smrad koji se s njih širi osjeti se vrlo daleko. Puno je već o tome rečeno, no meni je fascinantan jedan apsurd. Naime, inspekcije dolaze uvijek najavljene i daju dovoljno vremena da se stanje prikrije, što s jedne strane govori da se može raditi i bez ometanja svakodnevnog života mještana, no fascinantno je da postoji način da se provede kontinuirano mjerenje, koje bi pokazalo stvarno stanje stvari, ali njega ne može financirati država, već bi mještani ili jedinica lokalne samouprave sami trebali pronaći 50-ak tisuća kuna da se to mjerenje obavi. Oprostite na iznošenju stava, koji će se možda nekom učiniti glupim, ali moram se pitati, zar je moguće da građani ove zemlje prijave državi moguće ozbiljno ugrožavanje okoliša i slične probleme, a država od njih traži da sami financiraju radnje kojima bi se provjerilo je li to doista tako. Ne treba biti previše inteligentan pa shvatiti da ovdje smrdi još nešto. Osjetite li? I na kraju, kakav bi to osvrt bio na ljeto, a da se ne dotaknem turizma. Dvije sam dominantne činjenice ovog ljeta primijetio kada je u pitanju hrvatski turizam. Prva je opetovano hvaljena činjenica da je ovo rekordna sezona, a druga je, nažalost, činjenica da sve češće čujemo kako se prema turistima ne odnosimo baš bajno, pa osim lijepih vijesti u svijet ode i koja negativna kritika, koja bi se, bojim se, mogla proširiti brže nego pozitivna. A još se više bojim, da u ovom slučaju nije riječ o pretjerivanju, jer sam i osobno primijetio određenu dozu netipične hrvatske negostoljubivosti. No, sve ima svoju logiku i razloge. Da bismo imali gostoljubive turističke djelatnike, oni moraju biti zadovoljni. A teško da će neki sezonski radnik, koji radi i do 16 sati dnevno za minimalnu plaću, za gazdu koji trlja ruke zbog porasta profita, na kraju svog radnog dana pokazati zavidnu gostoljubivost. Jasno je samo da bi svatko u rješavanju i otklanjanju primijećenih nedostataka, trebao poći od sebe. Nadam se da je to moguće, koliko god se u Hrvata činilo suprotno. 47 ZAGORJE INFO 01. RUJNA 2011. KRAPINE ZABOK Obnova orgulja Obrtničke stipendije Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije objavila je natječaj za dodjelu stipendija učenicima I. razreda srednjih škola s područja Krapinsko-zagorske županije u školskoj godini 2011./12. za zanimanje: elektroinstalater, konobar i strojobravar. Dodijelit će 6 stipendija i to za svako zanimanje po dvije. Stipendija izno- si 500 kn mjesečno, tijekom svih 12 mjeseci u godini. Odobrava se za cijelo vrijeme školovanja, uz uvjet redovnog školovanja i bespovratna je. Rok za dostavu prijava je 9. rujna ove godine. Prednost pri dodjeli stipendije imaju učenici s boljim uspjehom u osnovnoj školi, lošijih materijalnih uvjeta i iz obitelji s više djece. Županija pomaže prijevoz učenika Dan otvorenih vrata Obiteljskog centra 48 dobročinitelje, institucije i udruge da sudjeluju u akciji svojim dobrovoljnim prilozima poznajući važnost orgulja koje su kao dio župne crkve povijesni i kulturni spomenik zabočke župe. Želja je da se obnova orgulja završi ove godine kako bi se u novom sjaju čule iduće godine kada bi se u ovoj župnoj crkvi trebala održati dva mladomisnička slavlja. (D. Fiket) KRAPINA KRAPINA Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije i ove godine obilježio je 12. kolovoza Međunarodni dan mladih, organizacijom Dana otvorenih vrata u Obiteljskom centru. U međunarodnoj godini mladih sve se aktivnosti provode pod sloganom Dijalog i međusobno razumijevanje. Mladi koji to žele, a takvih bi trebalo biti što više, trebali bi sudjelovati u svim područjima društvenog života. Nakon posljednjih radova kojima je obnovljena unutarnja konstrukcija tornja s novim stubama do vrha, saniranja klizišta i postavljenja stabilne zaštite na dvorište župnog dvora, u zabočkoj župskoj crkvi svete Jelene Križarice započelo se s temeljitom obnovom orgulja. Poticaj za obnovu orgulja župljanima predložio je župnik Marijan Culjak koji je ujedno pozvao župljane te sve - Oni su potencijal za razvoj modernog, demokratskog i zaštiti ljudskih prava usmjerenog društva. Na svima nama je da mladima omogućimo sudjelovanje i uvažavanje njihovih potreba, a kako bi i naše društvo ostvarilo željeni napredak prema pravednijem i kvalitetnijem životu za sve, ističe se u pozivu Obiteljskog centra da ih posjetite na adresi: Krapina, Frana Galovića 1C. Nakon što je hrvatska Vlada odustala od plaćanja prijevoza učenicima to neće učiniti Krapinsko-zagorska županija. Kako je novinare izvijestila zamjenica župana Sonja Borovčak, postignut je dogovor sa zagorskim prijevoznicima oko prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola i iduće školske godine. Time se nastavlja provedba četverogodišnjeg sporazuma. Osnovnoškolci koji prema pedagoškom standardu imaju pravo na prijevoz, moći će to pravo od ove je- GLAS ZAGORJA broj 84 seni ostvariti uz nadoplatu od 60 kn mjesečno, uz subvenciju Županije od 20 kn. Kod srednjoškolskog prijevoza uvedene su tri zone; za prvu zonu mjesečna karta iznosit će 330 kn, druga zona od osam do 19 km bit će 530 kn i treća zona od 19 km nadalje 630 kn mjesečno. Subvencija Županije će za prvu zonu biti 10%, drugu 15% i treću 20%. U Županiji se nadaju da će dio troškova prijevoza snositi još i općine, odnosno gradovi. ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA KRAPINA Zagorskom puranu Oznaka zemljopisnog podrijetla Zagorski puran prvi je proizvod u kategoriji svježeg mesa koji će u Republici Hrvatskoj dobiti Oznaku zemljopisnog podrijetla - doznaje se od Kristijana Krsnika, upravitelja PZ Puran zagorskih brega. Oznaka zemljopisnog podrijetla jedan je od načina zaštite autohtonih proizvoda koji su specifični za određeno zemljopisno područje, a imaju posebna prehrambena i organoleptička svojstva te kvalitetu koja je u slučaju Zagorskog purana postignuta tradicionalnim načinom uzgoja na otvorenom. Proizvod se štiti radi stva- ranja identiteta i prepoznatljivosti, više cjenovne kategorije, izravne veze proizvoda s određenim zemljopisnim područjem jer svojom prepoznatljivošću i vrijednošću pridonosi ruralnom razvoju, te radi uspješnijeg konkuriranja na tržištu kao proizvod posebne vrijednosti. Zaštita je posebno važna radi diferenciranja od proizvoda koji zlorabe ime Zagorskog purana. Nije naodmet spomenuti da je Zagorski puran početkom prošlog stoljeća bio veliki izvozni proizvod Hrvatskog zagorja na područje sadašnjih zemalja EU, stoga PZ Puran zagorskih brega poduzima već sada određene aktivnosti da to opet postane. Naravno, kako i Strategije ruralnog razvoja Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije Zagorskog purana prepoznaju kao važnu kariku u ruralnom razvoju regije, Zagorski puran ima šanse postati izvozni brand Hrvatskog zagorja. Dobivanje zaštite Oznakom zemljopisnog podrijetla također je u dobrom dijelu rezultat potpore Krapinsko-zagorske županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i Ministarstva poljoprivrede. DONJA STUBICA Preseljenje vrta perunika Jedan od prvih većih zadataka u donjostubičkoj Turističkoj zajednici koji slijede u ovim ljetnim mjesecima svakako je skorašnje preseljenje Hrvatskog vrta perunika na novi prostor u neposrednoj blizini Termi Jezerčica i novog Turističkog ureda, podno brda Kamenjak. U vrtu će osim perunika biti zasađeno razno tradicijsko, začinsko i ljekovito bilje koje će lijep cvjetni ugođaj pružati već od proljeća do kasne jeseni. ZLATAR BISTRICA Uređenje cesta Završeni su radovi na modernizaciji kolnika županijske ceste LovrečanZlatar u dužini oko 1.200 m. Na istoj je dionici napravljen i nogostup. Ukupna investicija je oko milijun i 500 tisuća kn. Nogostup su zajednički financirali Općina Zlatar Bistrica i Županijska uprava za ceste u omjeru 60-40%. Radove na kolniku s presvlačenjem novim asfaltnim slojem i niveliranjem slivnika u potpunosti financira Županijska uprava za ceste. E poštenje zginuti more? E skup more iti pravica i življenje, e se splati po pravice življenje prebirati i e se more vse te skup praf za praf na kupu, na jednomu mesteku držati. Tak po malu h življenju navek trieba je iti, tak da se morti nehči nebi pri tomu posljeku naopak hveznul. Te zaistinu je une očem su se mnogi pri nas i poljek nas šteli spominati, i po čem su hodili – i te ne jemput same. Da je vse te skup zaistinu i tak, da se vse te skup zaistinu vsem nam ne jemput same pripetile, da je moči z vsega toga i zvlječi nekaj kaj se zvlječi morti i more, morti i trieba, če ili pak se zvlječi nie trieba, te je nekaj kaj same po sebe negdar i nebi bile za nektere tam pajdaše. A pak morti i nič nie se pak ni tuj same tak moči prijeti, jer za čem bi h življenjiču hodili z veseljičem, ali unda gda se te pri nas dogodi mam bi vsi skup nate skočili. A da se same tak tam niti skočiti nemre, da se same tam tak smočiti ni nogice tenke ili debele nemreju, nečeju ili pak bez volje ne smačeju, te je une kaj se same po sebe dogodi ili dogodile morti negdar i bu. Zvučil tak se mnogi med nami, nekaj se je iste tak mnogi med name i nahčil, nekteri su se nahčili praf a nekteri su se dobre nahčili i nekaj od toga kaj se krive krajile več pre dugi cajt. Takve je življenje, pri življenju ti je navek moči gledeti vsikud tak kak gledeti je trieba i tak kak gledeti praf je, i te po pravice je – nikak drugač kaj ni nie moči bile, jer nie te same tak gledeti i pustiti da vse ti te skup proč prejde. A pak, gda najbolj si te i češ, i kak god da štel vse te naopačne bi doteknuti, mam ti najgorše je unda gda sam sebe hloviš hutom kak po senjah ti navek nekaj naopačnoga lazi. Tak dok vse ti te po glave hodi, dok male po male ti znovič lazi, i te vse une kaj ti po pravice nie, kaj se za pravicu same kaže a iste tak i une kaj ž nju nič nie mele a ni mele bu. Unda ti niti nemre, z vsem tem skup, niti se drugač vse te skup ziti, nek same tak da ti je vsega toga pune več i bolj ak i kaj si pomoči drugač ni nemreš, nek jedine tak da se primeš posljeka, i te unak kak jedine je praf, same ak sin a pravu stran nasajen. Zvlječi se tak jedine ti je i bu se moči z vsega unoga kaj naopačne je, i unda niti nemreš nič druge ni povedati nek da kak je - je, jer navek je bedastoča same bedastoča, bedastoča kak god da z veseljičem ti dojde same bedastočica je, I več put se nemreš niti praf ni obrnuti a mam je nemreš niti z jedne strani dojti a da sam se neš natepel z vsem unem kaj naopačne ti je. Naopačne nemre nigdar nič druge niti biti nek same i jedine - naopačne. Z naopačnem se nigdar nemre nekaj poštenoga spelati, tuj tak je, tuj pravice druge niti biti more a niti ju je tuj smeti meti i moči, jer pravica je same jena jedina i GLAS ZAGORJA broj 84 01. RUJNA 2011. Piše Rajko Fureš vsemi nam navek poveda da naopačne trieba od sebe navek tirati, da nigdar mu bližejše nesme se dati, da nebi zbudile se još bolše zločicu još vekšu, zločicu kaj same more još vekšega greha otprieti pred vsemi name. Za vse une kaj denes ti zgledi morti unak kak nebi ti te štel praf za praf i štel, za vse une kaj zgledi ti unak kak une za čem ti nie za iti, kaj veseljiče ti ne dela, za vse te kaj te ne vlječe mam, za vse te trieba ti je navek male počakati i nigdar od sebe ne odtirati mam vse une kaj se morti poklje vsega toga more pred vsemi nami kazati, tak kak je od navek zapisane h glubline i bile. Pravica navek pravica bila je i bu, nigdar pravica nič druge niti je a niti bu drugačka biti mogla, kak god da mnogi su ju po sebe i zase šteli meti i zeti. Da nie navek h življenju ljehke, da se življenje nemre same tak živeti i da nie bez reda življenje za pajdaša meti – kak navek triebale vsemi bi biti, kak navada jedina. Vse te skup te ti je tak bile i bu, tak da kak god da najbolj te i češ otprieti, iste kak još bolj i najglibšejši del srčeka, kaj morti ti je duge i skriti bil, vse ti te nie čistem drage – nič, ak nie ti tuj i ak poljek nie ti unie kaj poljek ti biti je i trieba, kaj kmični najmenj ni nie. I vse te skup nemre ti niti nikak se drugač porihtati i nemre se z vsem skup ni povrnuti, ak nie ga tuj, ak nie mu poljek dale se, ak ni mu se nihči prek vsega naopačnoga fljetne podel. I tuj je une kaj je praf, tuj je une kaj jedine je po pravice, tuj je une kaj drugač niti nigdar nie se smele a niti kaj igdar drugač smele se bi i bu. Jemput gda vsaki med nami skrene, jemput gda krive bi prejti i štel, unda, kak god da mu se če ili mu se štele morti več i nebi, vse mu unda te skup prejde ovak ili unak - naopak, mam unak kak štel nebi, i vse te skup niti nemre nikak i nigdar drugač se spelati nek jedine tak kak je od navek spelane vse te skup jedine i bile. Da drugač h življenju nihči med nami smel nebi, nek jedine praf i po pravice, te je une čega bi se vsi skup ne same jemput spamtili, još je bolše povedati te tak da se toga nebi vsi skup smeli spamtiti se same unda gda nekaj trieba nam h življenju je. Ali kak i kaj je – je, tomu nič druge nemreme niti povedati I dopovedati si vsi skup – nek da tak je, i da sme vsi skup krivični, nehči male menj a nehči i male več. Sveceh zaistinu premale med name je, tak da e te čeme ili te šteli si dopovedati nebi, ostaje nam same jene – ostaje nam une kaj zbrisati nigdar več i za nič nemreme i nesmeme, te da jedine nam iti je napre moči praf i nikak drugač, i da se po poštenju i za poštenje same more z pravicu življenjsku skup, same tak i nikak drugač! 49 01. RUJNA 2011. KULTURA KRAPINA upozna sa znamenitim datumom, 23. kolovoza 1899., kada su započeta istraživanja na Hušnjakovom brdu. U ovogodišnjim geološko-paleontološkim radionicama sudjelovalo je pedesetak djece predškolske i školske dobi koja su stigla iz raznih mjesta naše županije te Zagreba i okolice. Najmlađi polaznik imao je četiri godine, te se zajedno s ostalima razveselio diplomi koja im je dodijeljena završnog dana, 26. kolovoza. Djeca su u raznovrsnim radionicama kroz pet dana istraživala i otkrivala pretpovijesni svijet fosila, osobito tajne života krapinskog neandertalca. Autorica projekta Ljetna geološka škola je voditeljica Muzeja krapinskih neandertalaca mr. sc. Vlasta Krklec, a uspješno je organizirana uz stručne djelatnike muzeja: Eduarda Vasiljevića, Lorke Lončar Uvodić, Jurice Sabola, Sebastijana Barilara i Siniše Laginje. (E. Vasiljević) Učenje kroz druženje i zabavu Ove godine bila je ujedno i prilika da se obilježi 112. obljetnica otkrića krapinskog pračovjeka, te da se polaznike U Muzeju krapinskih neandertalaca organizira se Ljetna geološka škola, poznati muzejsko-edukativni program, koji se zadnji tjedan u kolovozu održava već dvanaestu godinu za redom. GORNJA STUBICA Još jena luč Fiola U crkvi svetog Jurja u Gornjoj Stubici 7. je srpnja održana promocija kompaktne ploče Vužgi jenu luč ženskog vokalnog ansambla Fiola. To je posljednji od ukupno tri nosača zvuka koja je do sada objavio ovaj popularni vokalni sekstet. Nakon uspješnica V kesni čas i Veselje ti navješčujem puče kršćanski, Vužgi jenu luč može se smatrati jubilarnim diskografskim izdanjem, jer se pojavljuje u godini kada vokalni sekstet Fiola obilježava desetu godišnjicu osnutka i djelovanja. Za tih deset godina članice ansambla nisu se mijenjale: u njemu i danas pjevaju Anita Lešković, Mihaela Gradečak, Ksenija Sović, Nataša Barković, Nataša Vlaho- 50 vić i Sabina Frgec. Nije se promijenio ni entuzijazam koji ih je okupio 2000. Kako same vole reći - sastav Fiola nastao je iz druženja i ljubavi prema glazbi, putovanjima, otvaranju novih vidika i osobne duhovne nadgradnje. Dakle, u onom prostoru slobode vlastitog odabira koji se drugim riječima naziva stvaralaštvom. Nikakve komercijalne primisli nisu prethodile ovom spontanom okupljanju glazbeno darovitih djevojaka koje su prije deset godina odlučile posvetiti se glazbi kao izvoru nečeg plemenitog, lijepog i dobrog za njih same i za sredinu kojoj pripadaju. I premda je ansambl Fiola do sada potvrdio vrijednost i kvalitetu na daleko širem prostoru od svog zavičajnog, osvojivši mnoga priznanja na našim priobalnim festivalima (Omiš, Kaštel Kambelovac), kao i na festivalima Krijesnica, Pjesma i tambura, te na Krapinskom festivalu i Uskrsfestu, teško ga je svrstati u bilo koju kategoriju sastava na našoj estradi. Sa svojim repertoarom vrlo širokog raspona koji obuhvaća djela ozbiljne, pretežito sakralne glazbe, zagorsku popevku, te obrade domaćih pop skladbi i evergreena, ansambl Fiola rubno jest estradnog tipa, no sadržajem i vizijom svog djelovanja od estrade je dosta udaljen. Da se ne radi o ansamblu čije djelovanje, kao i životno isprepleteni putovi njegovih članica, ne svjedoče o istinskoj privrženosti duhovnim vrijednostima, svrstavanje na stranu tih istih vrijednosti, imalo bi, kao i kod pretežitog dijela našeg glazbenog miljea, tek deklarativno značenje s pozadinom profitabilnosti i pomodne dopadljivosti. No ansambl Fiola je autentičan, kako u izričaju, tako i u postavljenom cilju svojega rada. Valja podcrtati - a najnoviji CD Vužgi jenu luč to i potvrđuje - da se radi o sastavu dorađenog vokalnog umijeća, najdojmljivijeg u izvedbama a cappela, u kojima posebno dolaze do izražaja čistoća intonacije, muzikalnost i mekoća oblikovanja svake fraze. Jednostavno rečeno, pjevanje vokalnog ansambla Fiola ugodno je slušati, pa će GLAS ZAGORJA broj 84 spomenuti CD zasigurno posebno prirasti srcu ljubiteljima kajkavske doma će riječi, kojima pjesme Fala, Vre tičeki spiju ili Popevke sem slagal možda pobuđuju i neka nostalgična sjećanja, ali i svima onima kojima pjesma nešto znači kao doživljaj, komunikacija i osjećaj duhovnog zajedništva. Pretežito sastavljen od izvedbi a cap pella (uz spomenute pjesme, valja među izvedbama podcrtati još Dvije međimurske - Vuprem oči i Ljubav se ne trži, te Zagorsku u obradi Borisa Papandopula), CD sadrži i nekoliko skladbi uz instrumentalnu pratnju, među kojima i završnu popijevku Vužgi jenu luč, po kojoj je nazvan. I na kraju valja zaključiti: u prebučnom i agresivnom vremenu u kojem živimo, prava je rijetkost susresti se s nepretencioznošću i jednostavnošću autentičnog umjetničkog izričaja. A to su upravo one vrijednosti koje ansambl Fiola i putem najnovijeg nosača zvuka nesebično daruje svojoj vjernoj publici. (B. Perić Kempf) GLAS SRCA KULTURA PREGRADA Fontana želja, latica i boja U organizaciji Gradske knjižnice Pregrada, 1. srpnja je u plemenitom ambijentu zavidno lijepe pregradske knjižnice otvorena 11. samostalna izložba cvjetnih kolaža dr. Nade Jačmenice iz Svetog Križa Začretja. Zahvaljujući istančanom ukusu i bogatom profesionalnom iskustvu gospođe Draženke Gretić, ova je izložba bila izuzetan umjetnički doživljaj nastao prožimanjem krhke nježnosti latica i cvijeća, monumentalnosti sakralnog eksterijera te kristalnog šuma vode i svjetla koji se tijekom otvorenja slijevao među nazočne čineći čudesnu, nestvarnu atmosferu. O izlošcima, njihovoj poruci te senzibilitetu autorice, govorila je njezina sestra, pjesnikinja, dr. Verica Jačmenica - Jazbec: ...Kad krhki život biljke proklije pod nebeskim svodom, on traje ograničeno, često vrlo kratko. Najčešće ne uspijemo uhvatiti ni dašak darovane nam ljepote u užurbanoj svakodnevici. Upravo zato, Bog je neke između nas blagoslovio očima koje taj trenutak ljepote znaju uvidjeti i rukama koje ga mogu zau- staviti… za budućnost. Tako se rađa umjetnost... Pjesmom o crvenoj ruži i drugim skladbama, pregradski su Kmeti druženje među laticama nazočnima učinili još bogatijim i dojmljivijim. Svojom su muzikalnošću, mladošću i pozitivnom energijom pratili posjetitelje koji su s pažnjom razgledavali nježne i maštovite kompozicije, a potom s autoricom razgovarali o tehnici prešanja i lijepljenja cvijeća te o tajni očuvanja jedrih i raskošnih cvjetnih boja. Za ugodna druženja spustila se noć osvijetlivši prigradsku katedralu čipkastim šumom vode čineći melem užurbanim, umornim mislima. Dr. Jazbec je nastavila: ...Autorica, kao iskusna liječnica, zna koliko je predah potreban i ljekovit za tijelo, za dušu, za duh čovjekov. Umjesto sredstva protiv stresa našeg svakidašnjeg, ona nudi začudnu ljepotu svojih krhkih latica, biranih boja i oblika. Svojim iskorakom u svijet lirske osjećajnosti, ona ovom izložbom u Pregradi gradi jedno malo utočište za svačiju dušu. SVETI KRIŽ ZAČRETJE / OHRID KUD Sveti Križ Začretje oduševio u Ohridu KUD Sveti Križ Začretje gostovao je od 19. do 25. srpnja na Međunarodnom festivalu folklora u Ohridu. KUD se predstavio s dvije koreografije: Posavinom i Hrvatskim zagorjem. Mnogobrojne posjetitelje festi- vala nastupi Zagoraca su oduševili u gradovima smještenim uz Ohridsko jezero, a glavni cilj bio je predstavljanje tradicije i kulture različitih zemalja. Osim Hrvatske, sudjelovalo je još 15 država. 01. RUJNA 2011. Ora et labora Brzo bogaćenje je najveća zamka suvremenog kapitalističkog društva jer čovjeku ne ostavlja vremena za druženje s Piše Bogom i mami naše mlade na srljanje u propast. Stjepan Kralj Č esto u životu susrećem ljude koji mi govore: Ja svakodnevno radim od zore do sumraka, ali nikakav napredak se ne događa. Kao da imam jednako danas koliko sam imao i jučer. Drugi mi pak govore: Ja molim, po cijele dane molim, ali ništa mi ne ide u životu. Kao da me dragi Bog ne čuje. Ne uslišuje moje molitve. Ljudi su često u zabludi kada misle da samo molitvom, bez rada i aktivnosti mogu ostvariti svoje ciljeve. Isto tako u zabludi su i oni koji misle da samo radom, a bez molitve, mogu nešto ostvariti. Moli i radi, stara je izreka, odnosno uputa koju je važno pridržavati se. Zašto? sus Krist nam je takve stvari objašnjavao govoreći u prispodobama. Iako imamo onaj poznati primjer čamca sa dva vesla koji nam zorno prikazuje koliko je važno istovremeno moliti i raditi, ja ću se ipak poslužiti novim - pticom. Bog Otac je toliko savršeno stvorio te pernate životinje koje mogu letjeti zrakom prkoseći gravitaciji. Ptice lete koristeći istovremeno svoja dva krila. Zamislite što bi bilo kada bi ptica mahala samo jednim svojim krilom. Lebdjela bi u zraku vrteći se u krug. Međutim, mašući s oba istovremeno ona se kreće naprijed prema svom odredištu. Uzmimo da je jedno krilo molitva, a drugo rad. Ako molimo i radimo istovremeno, onda ćemo osjetiti napredak u svemu i kretati se sigurno prema svakom cilju, posebno onom krajnjem i najvažnijem za nas ljude - Kraljevstvu Nebeskom. Čovjek molitvom zahvaljuje dragome Bogu za sve ono dobro u životu što od Gospodina prima. Molitvom traži i sve dobro u svojoj budućnosti. I GLAS ZAGORJA broj 84 Ali, da bi budućnost bila dobra nije dovoljno samo moliti i biti pasivan. Potrebno je nešto i poduzeti. Potrebno je raditi i činiti dobra djela prema drugim ljudima. Takve nas Bog Otac voli i tada nam pomaže. Iskrenom molitvom i poštenim radom skrbimo materijalna dobra potrebna za lijep život. Tada nam je sve blagoslovljeno, te u tome što stvorimo, sigurno i uživamo, iako ne mora biti u izobilju. ije dobro moliti samo za sebe, isto kao što nije dobro ni privređivati samo za svoje potrebe. Mi moramo moliti za sve druge ljude u potrebi. Tada su naše molitve snažne i dopiru do Božjeg uha. U zabludi su oni koji misle da je svakodnevna molitva krunice puko nabrajanje Zdravo Marija. Moliti krunicu znači svakodnevno povećavati svoje duhovno bogatstvo. Isto tako svaki višak stečenih dobara moramo dijeliti bližnjima koji su siromašniji, Caritasu, socijalnim ustanovama, domovima za umirovljenike...itd. Time se mi ljudi razlikujemo od drugih živih bića. Ljudska solidarnost je najveći dokaz da smo djeca Božja. I za kraj jedna mala opaska. Brzo bogaćenje je najveća zamka suvremenog kapitalističkog društva jer čovjeku ne ostavlja vremena za druženje s Bogom i mami naše mlade na srljanje u propast. Jedno prosječno obiteljsko gospodarstvo stvaraju dvije, a nerijetko i tri generacije. Obogatiti se preko noći, može se uglavnom na nepošten način, no tako stečeno bogatstvo ne donosi blagoslov, nego prokletstvo. Primjera u Hrvatskoj, nažalost, ne nedostaje. N 51 UMJETNIÈKA RADIONICA KULTURA 01. 01. RUJNA RUJNA 2011. 2011. ZORISLAV DREMPETIĆ HRČIĆ Piše mr. sc. Vlasta Krklec, muzejska savjetnica Zagorje je moja inspirativna podloga Posjetili smo izložbu akademskog slikara Zorislava Drempetića Hrčića Mala kritička retrospektiva u Galeriji dvorca Oršić u Gornjoj Stubici. Izložba je otvorena 8. srpnja ove godine i može se razgledati sve do kraja rujna. Ovom prilikom imali smo izuzetnu čast prošetati kroz osebujnu izložbu sa samim autorom koji obilježava pola stoljeća svoga stvaralaštva. Uvijek tražim neku dramatiku, da se duša zbudi… Uživam u vodi, vidicima. Moje Zagorje je uvijek tu. Umjetnikov novi doživljaj Zorislav Drempetić Hrčić predstavlja četrdesetak svojih slika i crteža koji su nastali u periodu od 1962. do danas, te nam s ponosom ističe: - Ovo mi je posebna izložba, jedan novi doživljaj. Ovdje sam više puta izlagao i oduvijek mi je ovaj prostor izuzetan. Srdačno mu čestitamo pedesetu godišnjicu rada, a naš Zorko, kako ga od milja nazivaju Zagorci, simpatično odgovara - Malo sam se splašil te brojke, sve je prohujalo kao s vihorom. Uvijek mi se čini da nisam sve napravil, nikad nema dosta vremena…. Dr. sc. Ivanka Reberski napisala je predgovor kataloga izložbe, te po- 52 GLAS ZAGORJA broj 84 stavila izložbu podijelivši ju tematski u nekoliko cjelina. Prva se odnosi na period od 1962. do 1968., te predstavlja autorova apstraktna okušavanja. - Uvijek me fasciniralo svjetlo, te nisam mogao izaći iz svog zagorskog okoliša. Svaki umjetnik ima svoja okušavanja, uvijek si treba pronaći temu - tumači nam autor uz najstarije svoje slike Ratnici i Očekivanje iz 1962. - Čuvam starije slike, neke sam čak ponovno kupil ili sam ih mijenjal. Tada sam imao oslonac na holandsko slikarstvo, pa prevladavaju smeđe nijanse. Drugi dio izložbe odnosi se na period Drempetićevog stvaranja od 1969. do 1982. godine, a prezentira har- UMJETNIÈKA RADIONICA 01. RUJNA 2011. moniju prostora i života. Tada su ga okupirale stare vure, od kojih je jedna bila i na tadašnjoj naslovnici časopisa Kaj. Neke od tih slika i danas bi savršeno odgovarale u modernim stanovima. U to vrijeme posvetio se zagorskim životnim navikama, što govori i njegova slika pod nazivom Doručak u polju. - Često sam prolazio našim Zagorjem i pronalazio zanimljive motive, odnosno stvarne likove i pejzaže. Neke kuće koje sam predstavljena u Galeriji u Bjelovaru. Zamišljeno je da ona prođe kroz naše gradove od Čakovca, Varaždina, Osijeka, itd. A to je naš umjetnik stvarno i zaslužio, čime bi se zaokružila pedeseta obljetnica njegova stvaralačkog djelovanja, a široj se javnosti predstavio osebujan autorov opus. Zorislav Drempetić Hrčić, umjetnik je istančanog stila, koji vas uvijek oduševljava svojom slikarskom pričom. Zaljubljenik je u zagorski krajolik iz kojeg crpi neizmjernu slikarsku energiju, što potvrđuje riječima - Uvijek tražim neku dramatiku, da se duša zbudi… Uživam u vodi, vidicima. Moje Zagorje je uvijek tu. Zagorje je moja inspirativna podloga, dobro poznam etnologiju - zagorske hiže i ljude. Imaginacija je èudna stvar, a moj stvaralački impuls je od pet sati popodne. To je moje vrijeme, sve radim prema doživljaju. narisal i danas postoje - simpatično nas podsjeća autor. Treći dio izložbe dr. sc. Reberski naziva Između zbilje i vizije, u kojem dominiraju motivi zagorskih dvoraca, a slike su impozantnih formata galerijskog tipa. Još se dobro sjeća kada je s ocem obilazio naše dvorce i pomagao mu oko soboslikarskih radova, a pritom ih skicirao i bilježio detalje. nog ugljena na specifičnom papiru. Tada je zabilježio najznačajnije zagorske dvorce, koji su objavljeni i u posebnoj grafičkoj mapi. Retrospektivom u hrvatske gradove Zorislav Drempetić Hrčić do danas je ostvario šezdesetak samostalnih izložbi, te oko dvjestotinjak skupnih. Èesto sam prolazio našim Zagorjem i pronalazio zanimljive motive, odnosno stvarne likove i pejzaže. Neke kuæe koje sam narisal i danas postoje Majstor jajčane tempere Zorislava Drempetića Hrčića nazivaju majstorom jajčane tempere, stare tehnike kojom se postiže poseban kut svjetla, te se dobiva prozračnost i postiže ljepota tonova. Stoga smo ovog vrsnog umjetnika upitali o tajni ove tehnike: - S tim treba znati baratati, napraviti dobru emulziju od pravog jajeta i lanenog ulja s kapi octa. Radi se o staroj renesansnoj tehnici s kojom treba biti oprezan i napraviti dobru podlogu. Drempetić je poznat i po svojoj crno-bijeloj fazi kada je radio u rijetkoj tehnici preša- U njegovoj evidenciji pomaže mu i sin Nikola. Upitali smo ga kada najčešće radi, a on nam otkriva: - Imaginacija je čudna stvar, a moj stvaralački impuls je od pet sati popodne. To je moje vrijeme, sve radim prema doživljaju. Bavi se zagorskim bregima, a voli i sakralne elemente, te se često na njegovim slikama naziru motivi crkvica. Trenutno radi na istarskim motivima, jer sprema samostalnu izložbu. Već je i izlagao u Grožnjanu, za koji je povremeno vezan. Drempetićeva izložba Mala kritička retrospektiva iduće će godine biti GLAS ZAGORJA broj 84 53 SPORT 01. RUJNA 2011. ZAGORKA LUCIJA KARAJICA Piše Maja Šimunić Svjetska prvakinja u savate boksu U jakoj konkurenciji dominirali su Franzuci budući da je savate francuski nacionalni sport, a o iz- vrsnosti Lucijina rezultata govori i činjenica da su se za medalju osim Francuza borile i vrlo jake Na nedavno održanom svjetskom prevenstvu u savate boksu za mlađe juniore i juniorke u francuskom Lyonu Zagorka Lucija Karajica osvojila je zlatnu medalju. reprezentacije Velike Britanije, Rusije, Italije i dr. Važno je napomenuti kako je to bilo prvo natjecanje za mlađe juniore i juniorke (15 - 18 godina) jer su se dosad organizirala natjecanja samo za starije juniore i juniorke (18 – 20 godina). No postizanju tako važnog i velikog uspjeha predstoji mnogo rada i truda, doznajemo od naše simpatične Lucije. Trenira konstantno već 9 godina, od kada je njen trener Robert Špoljar u Velikom Trgovišću osnovao sportsko društvo za borilačke sportove Hrvatski vuk. Okupili su se mladi, započeli su treninzi i rezultati su Kadar iz meča vidljivi. Naravno i ovoj pobjedi prethodio je vrlo uporan rad. Prije samog natjecanja Lucija je intenzivno trenirala dva i pol mjeseca te odrađivala kondicijske treninge koji su uključivali trčanje i vožnju biciklom, sparinge sa muškim i ženskim skromno kaže kako nije vjerovala da će sudac baš njenu ruku podići u znak pobijede. Iako se mnogo ne zna o tom sportu te u medijima ne dobiva mnogo prostora, upravo klubovi iz sjeverozapadne Hrvatske najuspješniji su u njemu, a hrvatska je reprezentacija među pet najuspješnijih u svijetu. U Krapinsko-zagorskoj županiji postoje 4 savate kluba – Stubica, Kobra iz Marije Bistrice, Đidara Zabok te Teško je riječima opisati osjećaj koji se javlja nakon tako važnog uspjeha no vrlo skromno kaže kako nije vjerovala da će sudac baš njenu ruku podići u znak pobijede. Lucija Karajica juniorska svjetska savate prvakinja 54 partnerima, a važnu ulogu imale su i taktičke i psihološke pripreme. - S Lucijom sam mnogo razgovarao. Zajedno smo predviđali scenarije kako će se protivnici boriti te smo tražili taktiku za svaku pojedinu situaciju. - kaže trener Špoljar. Isto tako naglašava kako je Lucija izdanak prve generacije njegova kluba, te kako je vrlo ponosan na ovako velik i važan rezultat budući da od prvog dana stoji iza ove mlade sportašice. Lucija je istaknula kako je riječima teško opisati osjećaj koji se javlja nakon tako važnog uspjeha, no vrlo GLAS ZAGORJA broj 84 kao najmlađi Hrvatski vuk iz Velikog Trgovišća. Savate boks korijene vuče iz Francuske, a nastao je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće te je izvorni europski borilački sport. Njegova specifičnost jest što je to jedini borilački sport u kojem se koriste udarci i rukama i nogama. Iako je Hrvatska u tom sportu uspješna, gospodin Špoljar naglašava kako bi savate pravi uzlet doživio da se uvrsti u program školskog sporta te tako stekne poklonike i praktikante u najmlađoj dobi. Na razini županije formiran je županijski savate savez upravo SPORT za postizanje tog cilja i razvoju savate boksa. Ono što Robert Špoljar također napominje jest i potreba da se tzv. malim sportovima pruži više financijske pomoći od strane nadležnih institucija. Kada govorimo o daljnjim planovima mlade Lucije, valja reći kako je uspješna ne samo u sa- 01. RUJNA 2011. plodom i osvajanjem svjetskog zlata. Trenutno je Lucija zajedno sa svojim trenerom u Garešnici na pripremama za disciplinu combat pod vodstvom francuskih savate stručnjaka. Bit Iako je Hrvatska u tom sportu uspješna, savate bi pravi uzlet doživio da se uvrsti u program školskog sporta, te tako stekne poklonike i praktikante u najmlađoj dobi – naglašava Lucijin trener Robert Špoljar vate boksu, već i u drugim borilačkim vještinama. Spomenimo samo naslov državne kadetske kickboxing prvakinje u disciplini light contact te činjenicu da je Lucija pozvana u hrvatsku kickboxing reprezentaciju, no prevagnula je ljubav prema savate boksu što je konačnici urodilo će joj to hvale vrijedno iskustvo budući da u prosincu planira nastup na pre combat Proglašenje Lucije Karajice pobjednicom u meču za naslov svjetske prvakinje do 60 kg prevenstv, disciplinu koja podrazumijeva puni kontakt uz zaštitu kacige. mečeva u kojima postoji puni na osvojenoj medalji te im obeTime će Lucija postupno biti uve- kontakt bez zaštite. Ovim putem ćajemo da ćemo njihove uspjehe dena u svijet seniora i combat Luciji i njenom treneru čestitamo pratiti na našim stranicama. Uvijek vjerni - uvjerljivo najbolji Na turnir se prijavilo 16 ekipa. u četvrtfinalu vrijedi spomenuti susret dviju ponajboljih ekipa turnira, ekipe Uvijek vjerni i Mal-Gala (rezultat 2:1 za ekipu Uvijek vjerni). Prema prikazanoj igri i snazi ekipa ova je utakmica trebala biti finalna, no ždrijeb odlučuje o parovima. U polufinale su se još plasirale ekipe ŠRU Donje Jesenje, Mladost Macelj i Krapina-mont. U prvom polufinalnom susretu nakon izvođenja penala ekipa Krapina-mont pobjeđuje ekipu Mladost iz Maclja 4:3, dok su se u drugom susretu sastale ekipe ŠRU Orkan i Uvijek vjerni. dugo su mladići iz Donjeg Jesenja parirali iskusnijim i tehnički jačim igračima ekipe Uvijek vjerni za koju su igrali reprezentativci Čivrag, Grcić, uz domaće igrače Ivana Kovačeca, te braću Kranjčec. Na kraju je rezultat bio 2:1 za ekipu Uvijek vjerni. Za osvajanje trećeg mjesta na turniru prišlo se izvođenju penala, ekipa Mladosti iz Maclja bila je uspješnija od ekipe ŠRU Orkan te rezultatom 3:2 osvojila treće mjesto. U finalnom susretu sastaju se Uvijek vjerni i Krapina-mont. u toj utakmici Ivan Kovačec, braća Kranjčec i ostali pokazuju svu raskoš malog nogometa, majstorije zbog kojih se mogu svrstati uz U organizaciji Udruge za šport i rekreaciju Jesenje odigran je 13. memorijalni malonogometni noćni turnir Za Ljepoga. bok reprezentativcima s kojima su ovaj puta nastupali. Pobijedivši rezultatom 9:0, zasluženo su osvojili 13. memori- GLAS ZAGORJA broj 84 jalni turnir, novčanu nagradu, pehar i prijelazni pehar. Najboljim strijelcem turnira proglašen je Ivan Kovačec sa 6 postignutih golova, dok je najbolji golman turnira bio Alen Mordej koji je na cijelom turniru primio samo 1 pogodak. obojica su iz pobjedničke ekipe. Turnir je završio u jutarnjim satima, a utakmice je gledalo više od 500 gledatelja, uz bogatu ponudu jela i pića koje je pripremio organizator. 55 SPORT INFO 01. RUJNA 2011. Mladost MB izbacila Klanjec, Tondach bolji od Gaja Zagorski ljubitelji nogometa s nestrpljenjem su dočekali početak nogometne sezone, koji već tradicionalno dolazi u zadnjim danima kolovoza. Sezona je zapravo počela utakmicama 1. kola Kupa Nogometnog saveza KZŽ. Najveće iznenađenje je pobjeda Mladosti iz Marije Bistrice u Klanjcu sa 3:1. Ovim rezultatom bistrički drugoligaši pokazali su da misle ozbiljno, kada najavljuju borbu za sam vrh drugoligaške ljestvice. Naime, nakon što su još u proljeće bistričke redove pojačali trener Alojz Jakopec i obrambeni igrač Zoran Ležaić, u ovom prijelaznom roku stigli su i vratar Bojan Čižmek, te Miro Bartolek, 56 Danijel Mijatović i Zvjezdan Petrovečki. Zajedno s domaćim kadrom u bistričkom klubu nadaju se u ovoj sezoni borbi za sam vrh druge lige. U 2. kolu kupa Mladost, inače u Mariji Bistrici, dočekuje branitelja naslova Radoboj. A od ostalih rezultata prvoga kola izdvajamo ispadanje Gaja iz Mača, koji se u zadnjim godinama specijalizirao baš za kup natjecanja. No, ovaj puta u ogledu dva hrvatska četveroligaša slavio je Tondach sa 2:1. Donosimo kompletne rezultate 1. kola kupa, uz napomenu da je drugi krug na rasporedu u srijedu 7. rujna. REZULTATI 1. KOLA CUP-a NSKZŽ 2011./2012. Par Igralište Domaćin Gost 1. Gubaševo ĐALSKI SLOGA 2. Budinščina MILENGRAD-2005 ZAGOREC KR Rezultat 2:1 1:6 3. Sv. Križ Začretje JEDINSTVO RUDAR D 2:0 4. Belec MLADOST B OŠTRC 0:7 5. Bedekovčina TONDACH GAJ 2:1 6. Pregrada PREGRADA STUBICA 1:0 7. Oroslavje OROSLAVJE TOPLICE 2:0 8. Zlatar Bistrica IVANČICA MATIJA GUBEC 6 : 4 (1:1) 9. Klanjec KLANJEC MLADOST MB 1:3 10. Hum na Sutli STRAŽA LOBOR 4:0 11. Brezova VATROGASAC ZAGOREC VT 0:4 12. Dubrovčan OMLADINAC RUDAR M 3:7 GLAS ZAGORJA broj 84 POD STRAHINJÈICOM 01. RUJNA 2011. Rukometašice odustale od II. lige Piše Milorad Videković Ostvario se san onih koji su željeli rukometašice Zagorca, zagorske puce, gledati u nižem rangu natjecanja. Predsjednik kluba, podnio neopozivu ostavku, Saša Kundih obavijestio je javnost da klub istupa iz II. HRL za žene! Nevjerojatno!? Zar sve što je dobro u ovom gradu mora umrijeti? Ima i lijepih stvari - nogometaši Radoboja plasirali se u 32 najbolja hrvatska kluba te na svom terenu 21. rujna dočekuju zagrebački Dinamo U ovoj ljetnoj pauzi ipak se dogodilo nešto što možemo staviti u rubriku Vjerovali ili ne?! - rukometašice Zagorca, iako su ostvarile ostanak u II. HRL za žene, nisu više članice drugoligaške karavane. Sve nas je manje ili više iznenadila, ili možda i nije, ostavka predsjednika kluba Saše Kundiha i njegova odluka da klub spusti u niži rang. No, da ja previše ne pišem o tome što se dogodilo, donosim u cijelosti pismo ostavke predsjednika Kundiha upućeno gradonačelniku i Gradskom vijeću Krapine: Poštovani ! Želio bih Vas, kao i Gradsko vijeće, upoznati s dvije odluke koje sam donio u konzultaciji sa svojim suradnicima, a u svojstvu predsjednika ŽRK Zagorec. Zbog nemogućnosti pribavljanja financijskih sredstava putem donacija/sponzorstava kao što je to bilo prethodnih godina, te zbog gotovo svakodnevnih obaveza u klubu, bez ijednog slobodnog vikenda tijekom godine, odlučio sam odstupiti s funkcije predsjednika Ženskog rukometnog kluba Zagorec, Krapina jer smatram da više ne mogu kvalitetno obavljati funkciju na koju sam izabran prije 6 godina. Istu odluku, na žalost, donio je i dosadašnji tajnik kluba, Miljenko Krkalo. Druga odluka je vezana uz nedostatak financijskih sredstava. S obzirom na to da više od dvije trećine financijskih sredstava dobivenih iz proračuna grada Krapine potrošimo za plaćanje najma sportske dvorane Srednje škole Krapina (za treninge i utakmice), ostatak nam nije dovoljan ni za pokrivanje troškova kotizacija i prijevoza na utakmice, a da ne govorimo o troškovima sudaca, naknadama za trenere, troškovima nabavke opreme i slično, odlučili smo istupiti iz natjecanja u 2. hrvatskoj rukometnoj ligi, kao jedini klub s područja Grada u tako visokom rangu natjecanja i jedan od dva kluba u Županiji. Na žalost, ovo će zasigurno utjecati i na popularnost sporta u gradu i na moguće osipanje članstva jedinog ženskog kluba u Krapini i jednog od samo dva kluba u Županiji (radi se o oko šezdesetak djevojčica). U neformalnim razgovorima s čelnicima i trenerima ostalih klubova 2. HRL tijekom prošlogodišnje sezone, naše prve sezone u 2. HRL u koju se klub plasirao nakon više od dvadesetak godina, saznali smo da svima njima gradovi plaćaju najam športske dvorane bez obzira u čijem su vlasništvu dvorane, dok većina klubova ima i POD POVEÆALOM plasman Radoboja u 32 najbolja u hrvatskom nogometnom kupu i susret 21. rujna protiv zagrebačkog Dinama istupanje zagorskih puca iz drugoligaške karavane riješen prijevoz igračica na utakmice. Na žalost, kod nas to nije slučaj, tako da sredstva koja dobijemo kad podmirimo troškove dvorane zaista nisu dovoljna za naše osnovne aktivnosti. Stoga, s obzirom da si ne možemo dozvoliti ulazak u nekakva dugovanja kao što su to godinama činili neki gradski klubovi, ostajemo pri našoj odluci o istupanju iz 2. HRL, a o čemu ćemo ovih dana pismeno izvijestiti i HRS. Izuzetno mi je žao što će nakon toliko godina truda i kvalitetnog rada kluba, Krapina izgubiti jedinog hrvatskog drugoligaša, koji je prezentirao naš grad i županiju diljem Hrvatske, od Dugog Sela, Velike Gorice, Zagreba, pa sve do Senja, Rijeke, Labina i Rovinja. Možda se ovo moglo spriječiti da se moglo dogovoriti da Grad plaća najam dvorane kao što dodatno izdvaja sredstva za održavanje terena NK Zagorec u ŠRC Podgora, jer mi plaćanjem najma SD Srednje škole Krapina, u neku ruku također plaćamo održavanje dvorane. Zahvaljujem na dosadašnjoj potpori, te Vam želim i dalje puno uspjeha u poslovnom i privatnom životu! ŽRK Zagorec, Krapina Saša Kundih Je li to bio pravi potez i je li se moglo drugačije, teško je odgovoriti, ali sam siguran da ja ne bih tako postupio. Ne bih želio da spuštanje u niži rang bude moja odluka, već bih se potrudio da takvu odluku ili neku drugu donese skupština kluba. Na ovaj način predsjednik kluba, koji je puno dao i davao za klub, preuzeo je i tu odgovornost odluke o istupanju kluba iz drugoligaške karavane. Saša, mislim da je ipak trebalo drugačije, pogotovu kada sam došao u vlasništvo maila koji si dobio od ponajbolje rukometašice prošle se- GLAS ZAGORJA broj 84 zone, popularne Kikice, koja između ostalog piše: Čujem da klub broji sve manje članova. Čujem da su igračice počele odlaziti u druge klubove. Jednostavno, ne vjerujem da je došao kraj! Uvjeravam se da to nije istina. Zaista sam uživala u klubu zbog igračica, ali najviše zbog vodstva kluba, prvenstveno zbog tebe!.. Bila mi je čast igrati za Zagorec i braniti njegove boje! Uvijek sam se borila najviše što sam mogla, davala posljednje atome... ako sam zeznula nešto, nije mi bila namjera... Željela sam da pobjeđujemo, da se veselimo pobjedama, ali i da nakon poraza vjerujemo u sebe, da uživamo u igračkoj mladosti. Kada pogledam iza sebe mogu s ponosom kazati da sam bila izuzetno ispunjena igrački i emocionalno. Imam same riječi hvale! Kada pogledam unaprijed dosta toga mi je nedorečeno, prazno, osjećam se izgubljeno. Ne bih željela prekinuti igrati rukomet jer volim taj sport, a kad nešto voliš uvijek ćeš se potruditi da to tako i ostane, i da ti bude još bolje. Kada u nečem uživaš, zašto bi to trebao prekinuti?... ali ne vidim svoj daljnji put u svemu ovome... Bojim se da prema svemu ovome kluba neće biti, a da ćemo se svi mi povući iz toga. JA SE NE ŽELIM POVUĆI! ŽELIM I DALJE IGRATI KOLIKO GOD JE TO MOGUĆE! Što mi je za činiti??? Možeš mi ti pomoći u tome??? … I tu ostajemo bez odgovora. Jedino što možemo reći sada na kraju jedne rukometne sezone - Zar sve što je dobro u ovom gradu mora umrijeti? Počela je nogometna sezona. Radoboj je pobijedio u Kupu trećeligaša Koprivnicu rezultatom 3:0 i sada 21. rujna na svom terenu dočekuje zagrebački Dinamo dok su nogometaši Zagorca, očekivano, loše startali u novom prvenstvu izgubivši od Španskog samo sa 6:2. 57 JUNAK NAŠEG DOBA 01. RUJNA 2011. Branko Greblièki Ventek, ugostitelj, pjevaè, skladatelj, tekstopisac Piše Monika Briševac [email protected] Glas koji se obožava Mislite da znate dovoljno o njemu, ako znate da je glazbenik i jedan od naših najpoznatijih ugostitelja? Varate se. Vlasnik restorana Zelenjak Branko Greblièki Ventek u svojoj osobnosti ima puno toga više. U Glasu Zagorja otkrivamo Vam njegovu životnu prièu… Kaže wikipedia da je ljudski glas najstarije glazbalo i da su naši preci vlastitim glasom pronalazili načine izražavanja, da bi tek kasnije otkrili druge izvore zvuka dok vokalna glazba postoji koliko i povijest čovječanstva…. Mišljenja sam da je prejednostavna rečenica, kako svatko tko može govoriti, može i pjevati, jer ipak pjevanje na visokim amaterskim ili profesionalnim razinama obično zahtijeva određenu količinu urođenog talenta i stručnog obrazovanja. Upravo je njegov glas, glas koji mnogi obožavaju, uz koji se bude, lijegaju, vesele se…. Njegove interpretacije 58 pjesama diraju u dušu, pjesme su to koje govore o neprežaljenim vremenima, dobrim ljudima, o mladosti i životu… Meni najdraža: Tamburaši, suzu svirajte, zatim Angeluš, Zbog tebe sam lud, Spomen pajdašu, Kam su prešli oni cajti, Oj, mladosti moja, Krv zagorska, Moja pokora, Zorja, Zabranjeno voće, Kakvo vrijeme - takvi ljudi… neke su od pjesama u kojima svi uživamo… u kojima se i sami pronalazimo, iz kojih izvlačimo pouke. Tamo gdje prestaju riječi počinje muzika - Glazbom sam se počeo baviti još u osnovnoj školi, učeći svirati har- moniku. Do 23. godine živio sam u Zagrebu i nastupao s brojnim zagrebačkim glazbenim sastavima, svirajući klavijature. Moje glazbeno opredjeljenje su evergreeni, rock&roll i zabavna glazba, no povratkom u Zagorje vezao sam se uz kajkavsko glazbeno stvaralaštvo, započinje svoju životnu priču naš junak, svima znani Ventek. Pose- ban naglasak u njegovom životu tako je već u mladosti zauzela zagorska glazba, kada je započeo suradnju s Lepim cajtima, a potom i sa svim ostalim glazbenicima. Inače je naš junak autor i mnogih tekstova i glazbi, a nastupao je na svim zagorskim festivalima, a jedan je i od osnivača Zagorjefesta. Uz obitelj i glazbu, ugostiteljstvo je također odrednica njegova života. Na radost gostiju restorana Zelenjak, često se Ventek povodi mudrom izrekom Hajnriha Hajna tamo gdje prestaju riječi, tamo počinje muzika, pa preuzme instrument i mikrofon, i u restoranu zabavlja goste… Vjerujem da ste svi posjetili to omiljeno okupljalište brojnih gostiju i svjedočili o tom posebnom okruženju uz rijeku Sutlu. Upravo tu je, oduševljen prirodnim ljepotama, i pjesnik Antun Mihanović spjevao znamenite stihove Lijepe naše. Kroz gastronomsku ponudu, restoran našeg junaka Branka Grebličkog Venteka nastoji sačuvati tradiciju zagorske kuhinje. Ipak je Zelenjak ponos Zagorja, jer je u 100 vodećih restorana u Hrvatskoj rangiran 1995., 2001., 2004., 2005., 2006. i 2007. Iako Branko ima još vizija i za restoran, izletište pa i samu općinu Kumrovec, danas je prvotnom zadovoljan. Zelenjak je mali obiteljski hotel, ugodan objekt primjeren za poslovne susrete, obiteljske ručkove i razne svečanosti poput svadbenih večera, a u stilski uređenom prostoru dvorane Cesargrad može se udobno smjestiti do čak 200 uzvanika dok se za intimnije prigode preporučuje ugodni à la carte restoran sa 70 mjesta. Hotel, kojih baš nema napretek u Zagorju, raspolaže sa sedam lijepo uređenih dvokrevetnih soba za smještaj gostiju. Mladenci noćenje dobivaju kao dar kuće, dok ostali gosti kojima je potreban smještaj imaju poseban popust. Za Kumrovec se moglo više Kako nam je još ispričao, u današnje vrijeme teže je nego ikad baviti se ugostiteljstvom, ljudi Upravo je njegov glas, glas koji mnogi obožavaju, uz koji se bude, lijegaju, vesele se… Njegove interpretacije pjesama diraju u dušu, pjesme su to koje govore o neprežaljenim vremenima, dobrim ljudima, o mladosti i životu… GLAS ZAGORJA broj 84 JUNAK NAŠEG DOBA 01. RUJNA 2011. Zelenjak je mali obiteljski hotel, ugodan objekt primjeren za poslovne susrete, obiteljske ruèkove i razne sveèanosti poput svadbenih veèera, a u stilski ureðenom prostoru dvorane Cesargrad može se udobno smjestiti do èak 200 uzvanika dok se za intimnije prigode preporuèuje ugodni á la carte restoran sa 70 mjesta. puno stvari olako shvaćaju. - Pad potrošnje, komplikacije u Zakonima, loše stanje u gospodarstvu, problemi u ugostiteljstvu… dodatni su angažman našeg junaka, koji je i dugogodišnji predsjednik Ceha ugostitelja KZŽ kao i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore. Ventek je jedno vrijeme bio i predsjednik Turističke zajednice općine Kumrovec, te i danas sa žaljenjem konstatira da se za Kumrovec možda moglo napraviti više. Kad ga pitate o konkurenciji, skromno odgovara da je ona velika, a da je gostiju puno manje nego npr. prije desetak godina. - Nijedan ozbiljan ugostitelj ne može si dopustiti propuste. Današnji gosti itekako dobro znaju što žele, paze na svaku kunu, puno su izbirljiviji nego prijašnjih godina… Kako bilo da bilo, gostu se mora izaći ususret i udovoljiti mu, to nema dilema, kaže Ventek, jer su vrlo osviješteni, znaju što žele i koliko što vrijedi, a upravo je vrijednost za novac pitanje na koju je većina najosjetljivija. Ako tako kaže Branko Greblički Ventek, onda tako i je. Priča o Zelenjaku Znate li kako je uopće krenula priča o Zelenjaku?! - Davne 1936. djed Ivan i baka Josipa sagradili su i otvorili malu gostionicu u tada već znamenitom Zelenjaku, po kojem je i dobila ime. Djed se bavio kamenolomom, peklo se vapno, otvorila gostionica i polako se rangirala na jedan viši nivo. U kratkom roku Zelenjak je postao okupljalište trgovaca i gospodskog staleža iz malog gradića Klanjca, koji je u to vrijeme bio poznat kao gospodarsko i kulturno središte Hrvatskog zagorja. Djed je uz to bio i glazbenik, organizirao je razne balove koji su po ljetu održavali na livadi uz rijeku Sutlu. Nakon djedine smrti, restoran je par godina bio zatvoren, a onda sam se, naslijedivši tradiciju, 1983. vratio iz vojske, i te iste godine iz Zagreba doselio u Kumrovec, prisjeća se naš junak svojih početaka. Uzeo je stvar u svoje ruke. Tako i danas, nakon gotovo 30 godina zajedno sa svojom obitelji radosno dočekuje goste. Zelenjak nudi dovoljno raznolikosti za svakoga - igrališta za djecu, teren za odbojku na pijesku i uređena staza do stare kapelice na vrhu brijega. Za posjetitelje koji dođu izdaleka, imaju rješenje u 7 dvokrevetnih soba, uz posjet obližnjim kulturnim i turističkim sadržajima u okolici. Restoran je ono najvažnije, koji kroz gastro ponudu želi sačuvati tradiciju zagorske kuhinje, koja je često i inspiracija u kreiranju nečeg novog i drugačijeg. I onda, ako volite uz večeru zaplesati, zapjevati i u veselom raspoloženju proslaviti možda vaše svečane trenutke, vjerujte, bit će vam to u Zelenjaku jedinstven događaj. Za sve će se pobrinuti sam vlasnik, kao što smo Vam već otkrili, zabavljajući vas uz obilje dobre glazbe. Glazba, glazba, glazba... ona je poseban segment u njegovom životu. - Pjevao sam za sve predsjednike, pokojnog Tita i Tuđmana, zatim za Mesića, a nadam se da će me sadašnji predsjednik pratiti na klaviru, šali se Ventek. Ventek i RHZK-a Uvijek dobrog raspoloženja, rado je viđen i slušan gost na našoj radiostanici. - E, kad smo kod RHZK-a, sjećam se kao da je bilo jučer, a bile su to 90. Gostovao sam u jednoj emisiji, nakon što mi je izašla kazeta. Prijatelji su se našalili, nazvali uživo u emisiju, i izjavili u eteru da osim što tako GLAS ZAGORJA broj 84 pjevam i vlasnik sam restorana, da imam i auto-otpad. Emisija je otišla u krivom smjeru…. ljudi su počeli zvati, hvalili mi pjesme, al još više ispitivali koje dijelove za aute imam, koje mogu nabaviti, za koju cijenu i slično. U posljednje vrijeme u emisijama tematiku automobila izbjegavamo, ali smo se mjesecima mučili da pronađemo odgovor za kim su ludi Branko i brat mu Tomislav Greblički, ili su to samo riječi pjesme Zbog tebe sam lud…. pjesme koju su naši slušatelji izabrali u uži krug zagorskog hita godine… Inače, u pripremi je i Ventekov novi nosač zvuka, koji će uskoro ugledati svjetlo dana, a na njemu će svoje mjesto naći nove pjesme i obrade. Društveni 52-godišnji Ventek je i biker, član moto kluba Sokol Klanjec, ponosan otac kćerke koja je magistrirala hotelijerstvo i sina koji studira agronomiju, pa se tako nada da će se tradicija u Zelenjaku vječno nastaviti... A kad smo mu pohvalili ženu Veru, koja se brine za prekrasno cvijeće i okoliš restorana, Ventek, duhovit i umjeren kao i uvijek, rekao nam je ovako: Ruže uspijevaju tamo gdje je dobar muž pri hiži, za kojeg se brine žena… Zaključak donesite sami... I da, čovjek koji se raduje, naći će u glazbi radost, a tužan tugu. Branko Greblički Ventek jedan je od onih pjevača koji pronalaze radost, radost i samo radost... 59 01. RUJNA 2011. VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ 4. rujna 1886. Zagorje dobiva željezničku prugu Svečano otvorena željeznička pruga Zagreb-Varaždin s odvojkom za Krapinu u Zaboku. Prvobitnim planom nadgradnja željezničkog kolodvora bila je predviđena u Bračaku, u neposrednoj blizini dvorca grofa Kulmera. Ovdje je trebalo biti i stjecište krapinske pruge. Unatoč protivljenju mještana, odluka o lokaciji gradnje današnjeg zabočkog kolodvora donijeta je u posljednji čas. DRAGO BELINA Rođen: 29. rujna 1928. u selu Klupci, umro: 7. rujna 2000. Prosenik Gubaševski Drago Belina nestor hrvatskog naivnog kiparstva, nakon osnovne škole u Sv. Križu odlazi u zanat. Zaposlen je kao radnik u NIŠP Vjesnik, Zagreb. Kiparstvom se bavi od 1960. godine. Skupno izlaže od 1962., a prvu je samostalnu izložbu imao u Zagrebu 1972. Za svoj umjetnički rad primio je mnoštvo nagrada i priznanja. Pripada zagorskome krugu druge generacije hrvatskih naivaca. Jedan je od sudionika povijesnog sastanka osnivača Društva 23. srpnja 63. (Borivoj Maksimović, Antun Bahunek, Matija Skurjeni, Mladen Hanzlovsky, Ivan Lacković, Stjepan Bastalec, Franjo Klopotan, Drago Belina). - Drago Belina ovjekovječio je u drvu iskonsku dušu zagorskoga seljaka i uzveličao njegov trpni život, rad, znoj, trud i muku… - zapisat će Vladimir Poljanec. IVO STRAHONJA Rođen: 7. rujna 1924. u Varaždinu, umro: 29. prosinca 1989. u Zagrebu Pučku i srednju školu završava u Varaždinu, a ekonomski fakultet u Zagrebu. Tu zatim radi kao novinar na Radio Zagrebu, baveći se posebice dokumentarnom reportažom. Autor je i zapaženih emisija na kajkavskome jeziku. Uz dugogodišnju novinarsku djelatnost Strahonja se bavio i književnim radom. Pisao je i objavljivao priče, novele, humoreske, radiokomedije i radio igre za djecu. Za života tiskane su mu dvije knjige proze: Zagorska kronika (Zagreb, 1966.) i Podravski zapisi (Koprivnica, 1979.). FRANJO IVEKOVIĆ, hrvatski jezikoslovac i vjerski pisac Rođen: 10. rujna 1834. u Klanjcu, umro: 2. ožujka 1914. u Zagrebu Studirao je bogosloviju u Zagrebu i Pešti, a doktorirao je teologiju u Beču. Službovao je kao kapelan u Kloštru i Zagrebu, a kasnije je profesor nadbiskupskog liceja u Zagrebu. Jedan je od osnivača Društva sv. Jeronima. Po osnutku Sveučilišta u Zagrebu postaje profesor biblijskih znanosti i hebrejskog, te docent sirskog i kaldejskog jezika na Bogoslovnom fakultetu. U dva navrata bio je dekan Bogoslovnog fakulteta, a 1879.-80. i rektor Sveučilišta. Surađivao je u Književniku. Popularni su bili njegovi Životi svetaca i svetica Božjih u 12 svezaka. Dovršio je Rječnik hrvatskoga jezika u dva opsežna sveska na jezičnim načelima vukovaca, koji je započeo njegov nećak, jezikoslovac Ivan Broz. Dr. NADA JEČMENICA 60 STJEPAN ŠKOF, profesor Rođen: 14. rujna 1945. u Gornjoj Batini, umro: 3. siječnja 2011. u Zlataru Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969. diplomirao je hrvatski i njemački jezik. Zaposlio se 1970. u ondašnjem Narodnom sveučilištu u Zlataru, kao voditelj Centra za obrazovanje. Od 1972. radio je kao profesor u Srednjoj školi Bedekovčina, a od 1981. - 1988. u zlatarskoj Osnovnoj školi Ante Kovačića. U zlatarbistričkom Elconu radio je kao prevoditelj od 1988. Jedan je od osnivatelja prve organizacije HDZ-a u Krapinsko-zagorskoj županiji. Nakon demokratskih izbora 1990. bio je prvi načelnik tadašnje Skupštine općine Zlatar Bistrica, a od 1993. - 2001. i prvi gradonačelnik Zlatara. Za njegova je mandata otvorena Srednja škola u Zlataru, u kojoj je od 1991. - 2000. radio kao profesor hrvatskoga jezika, a od studenoga 2000. do kraja života bio je ravnatelj. 23. - 25. rujna 1966. – u Krapini pokrenut Festival kajkavskih popevki Pokretanje Festivala kajkavskih popevki u Krapini imalo je cilj potaknuti pjesnike i skladatelje na stvaranje novih zabavnih i koncertnih kajkavskih popevki. Od izvedenih zabavnih i koncertnih pjesama na finalnoj večeri prva nagrada publike pripala je pjesmi Zagorska klet u izvođenju Ive Robića i Elvire Voće. Na stihove krapinske pjesnikinje Dragice Vragović-Krce Zagorsku klet je uglazbio Viktor Crnek. Za osnutak festivala zaslužni su: Mijo Pavić (predsjednik Skupštine općine Krapina), Milivoj Kujundžić, Teodor Boch, Ivan Plasaj, Vlado Seljan, Stjepan Mihaljinec, Drago Britvić, Antun Kozina, Božidar Sinković, Božo Težački, Jaroslav Turaček i Ana Töpfer. U dane festivala na prostoru nalazišta krapinskog pračovjeka bio je otvoren Park skulptura Homo Crapiniensis. Istoga tjedna, 18. rujna 1966. bio je otvoren Memorijalni Gajev muzej. 27. rujna 1891. svečano otkriven spomenik dr. Ljudevitu Gaju, djelo kipara Ivana Rendića U povodu 82. godišnjice rođenja Ljudevita Gaja stanovnici Krapine dali su postaviti spomenik, djelo kipara Ivana Rendića. U nazočnosti brojnih gostiju iz svih krajeva Hrvatske, spomenik je otkrio g. Štrbac podžupan varaždinske županije. Na prigodnoj svečanosti pjesmu Božidara Kukuljevića Sakcinskog, U slavu dr. Ljudevita Gaja, pjesmu je izrecitirao poznati glumac Andrija Fijan. Od tada glavni trg i ulica koja vodi do Gajeve rodne kuće nose njegovo ime. Pripremila Dunja Horvatin Latice duše Kada nastupamo u svijetu, svi trèimo za Hrvatsku. I tako smo moja krtica, Ðurða i ja, u Osaki istrèale drugu nagradu koja me jako veseli i na koju sam izuzetno ponosna. U čast i na sjećanje na hrvatskog akademika Vladimira Devidéa, (1925-2010.), doktora matematičkih znanosti, književnika i prvog hrvatskog japanologa i haiku pjesnika, donedavni hrvatski veleposlanik u Japanu, Dragutin Štambuk je osnovao međunarodni haiku natječaj Vladimir Devide. Od 166 haikua iz 29 zemalja, hrvatskim pjesnicima ove godine dodijeljene su 2 druge nagrade i tri pohvale. Visokom drugom nagradom može se pohvaliti Zagorka, dr. Nada Jačmenica iz Sv. Križa Začretja. Kojim vjetrom haiku u svetokriškom podneblju? - Kada u životnom sazrijevanju osjetite blagoslov da imate nešto reći, iznalazite sve jezike svoje duše da biste to izrekli. Moj je senzibilitet prepoznao ovu kratku formu koja je isprva počesto bila tek trostih bez haiku bîti. A onda sam imala sreću da je moje stihove pročitao i komentirao veliki haiku pjesnik Vladimir Devidé koji me je, i kao veliki pedagog, potaknuo na daljnje istraživanje i pokušaje. Splet sretnih okolnosti nastavila je pjesnikinja Smiljka Bilankov koja je moje uratke nesebično poslala na haiku natječaj u Kloštar Ivanić. Tamo sam upoznala pjesnikinju i prevoditeljicu Đurđu Vukelić Rožić koja me je, iako mlađa od mene, kao haiku početnicu, majčinski prigrlila. Podijelila je sa mnom mnoge važne informacije, odškrinula mi vrata brojnih haiku natječaja i ponudila uslugu prevođenja. Kad bih joj na tome zahvaljivala, uvijek je samozatajno govorila: Kada nastupamo u svijetu, svi trčimo za Hrvatsku .I tako smo moja krtica, Đurđa i ja, bijeli oblak progledali pupovi stare trešnje ruže na v je oblaci ko tru n bez mlad feta enke GLAS ZAGORJA broj 84 u Osaki istrčale drugu nagradu koja me jako veseli i na koju sam izuzetno ponosna. a ray of sunshine on its way to darkness mole’s fur sunčeva zraka na svom putu u tamu krzno krtice Haiku poezija dr. Nadice Jačmenice, riječi su poput razasutih latica cvijeća, biljaka raznolikih, raskošnih i skromnih poput ljudi na našim životnim stazama. Kao i u svojim kompozicijama suhog cvijeća, umjetnica zamjećuje ljepotu svake travke, cvijeta, odbljeska sunca u kapi vode, ovjekovječujući trenutak ljepote kako to može samo istinski zaljubljenik u prirodu. Kao tankoćutna umjetnica, kao liječnica, humanista i borac za ljudska prava i dostojanstvo življenja, ona jezikom svoje duše, haiku poezijom i cvjetnim kompozicijama, odašilje poruku ušima i očima, u trci svakodnevice često neosjetljivim na ljepotu detalja pored staza. Nenametljiva je to, ali jasna poruka o neprocjenjivoj ulozi i vrijednostima koje čovjek crpi iz prirode, neprolazne ali i krhke, u otuđenom svijetu gdje je pojedinac poput latice na vjetru, konačan poput odbljeska sunčeve zrake na krznu krtice, podsjećajući da sreća nije na kraju puta. Sreća je putovanje. proljetno vjetar za jutro pliće među lati nebo ce latice maka u pšenici borba vjetra i svile pčele bojama e prolj tnim tnjaci je v c pršte ojama zlatnim b lišće nje diše jese iranje pred um ZAGORSKI TOP 10 01. RUJNA 2011. Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić Zagorski Top 10 i glasanje za Vaše favorite nastavlja se u emisiji Nek tambura svira, svakog utorka od 17-20 sati. Pjesme koje će u rujnu i listopadu osvojiti prvo mjesto, pjesme su koje će biti konkurencija za zagorski TOP 10, hit godine. Trenutno su na prvom mjestu ljestvice članice Ženskog vokalnog ansambla iz Huma na Sutli, Sotelie, koje će i nastupiti na ovogodišnjem Zagorskom glazbenom festivalu Krijesnica. Djevojke su do sada ostvarile niz zapaženih nastupa, a njihov je voditelj Siniša Miklaužić ZAGORSKI TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Sotelia Gazde Podvinčani Črleni lajbeki Marko Vukes Vuky Siniša Miklaužić Lepi cajti Kavaliri Savski valovi Zagorski mušketiri Denes Zagorska Jagičin cvetek Tam gde zora zori Marica Fuirežija Stara dekla Baurica - rep verzija Voleti tebe bi znal Vino zagorsko 10 473 glasa 320 glasova 314 glasova 186 glasova 163 glasa 83 glasa 82 glasa 30 glasova 30 glasova 10 glasova koji je ujedno autor glazbe i teksta za pjesmu Denes, koja je prikupila brojne pohvale… Glasovati i komentirati TOP 10 možete na web stranici: www.radio-krapina.hr - rubrika TOP 10, zatim mobitelom na broj 66 248 (ključna riječ RHZK, razmak i glas), na mailove: [email protected], [email protected], ili na facebook profil - RHZK Krapina. Također, primamo Vaše prijedloge. Glasajte za Vaše favorite, jer samo najbolji opstaju na Top 10 listi. Za hit godine natjecat će se Andrija Kos, Podvinčani i Željko Kokorić, Siniša Miklaužić i Ausswinkl muzikanti, Savski valovi, Klapa Bistrica, Kavaliri, Branko i Tomislav Greblički. Utorkom, od 17 sati. USUSRET 15. ZGF KRIJESNICA Susret dvaju velikana Cesariæ je pjesnik ljepote života i ljubavi, prirode i grada, ponekad nostalgièan, on je pjesnik generacijske povezanosti i ljudske uzajamnosti, jedincat u hrvatskoj književnosti po dotjeranom i smislenom stihu. Gradska knjižnica Krapina, kao uvod u ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige i Radio Hrvatsko zagorje Krapina, kao dio programa posvećenog Zagorskom glazbenom festivalu Krijesnica, a u povodu 30. obljetnice smrti Dobriše Cesarića organiziraju izložbu pod nazivom Susret dvaju velikana. Na izložbi će biti izloženo 50-ak crteža velikog zagorskog slikara Ivana Lovrenčića nadahnutih Cesarićevim stihovima. Dr. sc. Mirna Flögel Mršić predstavit će život i djelo Dobriše Cesarića uz video-prezentaciju Moj prijatelju, mene više nema. Cesarićeva je poezija prije svega iskrena ispovijed. U njoj je sažeta drama čovjeka sraslog sa sudbinom podneblja, raspetog između ideala i prijetnji svog vremena. Poetiku prirodnog hrvatskog jezika Cesarić je dotjerao do lirskog savršenstva i svojim kanconjerom podigao hram na hrvatskom Parnasu. Za Cesarića je rečeno da je čarobnjak stiha; maštoviti tragač odbjegle sreće; nadahnuti slikar krajolika; mag jezične glazbe u kojoj se ugasle želje, tjeskobe i nespokoji pretvaraju u čisto zlato poetskog govora. Bio je nadahnuće prevoditeljima diljem svijeta, skladateljima i slikarima, a mnogi govornici citiraju poneki Cesarićev stih i ne znajući tko mu je autor. Slavimo obljetnice naših velikana, jer oni su stupovi nacionalnog identiteta i poticaj budućim naraštajima. O 30. obljetnici smrti neka se ispuni pjesnikova posljednja želja – da još jednom poživi u našim srcima. GLAS ZAGORJA broj 84 61 ZANIMLJIVOSTI 01. RUJNA 2011. MALA ŠKOLA Cvjetne kompozicije Pripremila Vesna Cigula cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 62 GLAS ZAGORJA broj 84 TZ KRAPINA 01. RUJNA 2011. Ljeto u Krapini Ljeto u Krapini započelo je 7. kolovoza kada je održana Purgerska nedjelja. Bečke kočije vozile su gradom znatiželjne posjetitelje, dok je pod hladovinom drveća Hušnjakova brda dočaravan Piše Tena Strahinec obilježili su odlični Vid Balog, Davor Dretar Drele i Luka Bulić humoristično-satiričnom predstavom Remetinec, Remetinec, te njome zaokružili prvu nedjelju. Druga nedjelja bila je obilježena tematikom Krapine iz davnina te su posjetitelji mogli pogledati (a na taj način i upoznati), uprizorenu legendu o braći Čehu, Lehu, Mehu i sestri Vilini iz razdoblja 3. st. KOCKICE KRAPINSKE POVIJESTI Turistièka zajednica grada Krapine i Grad Krapina i ove su godine kroz èetiri nedjelje u kolovozu organizirali zabavnokulturnu manifestaciju Ljeto u Krapini na Hušnjakovu brdu, pod samim nalazištem krapinskog praèovjeka. Nedjelje su bile tematski podijeljene, zbog èega je svaka od njih nosila jedan dio krapinske kulturne i povijesne posebnosti, kao i raznovrsne sadržaje popraæene prigodnim glazbenim i kulturnim programima. život s kraja 19. i početka 20. st. kroz likove starih krapinskih zanatlija (koje su utjelovili članovi udruge S.K.A.), poput pekara, sladoledara, slikara, fotografa, ljekarnika, vatrogasaca, kao i notara koji je izdavao purgerski list. Gospođa Olga Hršak je zajedno s članicama udruge Oroslavski vez dokazala da kulturna baština nije zaboravljena te da se strpljenjem i spretnošću može očuvati bez imalo straha. Članovi pčelarske udruge obogatili su program zdravom hranom koja je pomagala prilikom liječenja u poznatom Kneippovom lječilištu, nekadašnjem središtu turizma u Krapini. Program je obuhvaćao i Sajam ljekovitog bilja i eteričnih ulja, dok je povijesni razvoj Crvenog križa prikazalo Gradsko društvo Crvenog križa Krapina povodom 125. obljetnice osnivanja društva. Za glazbeni program pobrinuo se sastav Podvinčani, a kraj dana naše ere, upoznati lik nesretne tzv. Crne kraljice (Barbare Celjske, udane za hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda na krapinskom Starom gradu), kao i lik istaknutog Krapinčanina Ljudevita Gaja, vođe hrvatskog narodnog preporoda. Poznati književnik Mladen Kušec predstavio je svoju knjigu Mitovi i legende, a viteška udruga Ognjeni mač način života u srednjem vijeku. Glazbeni program ove nedjelje odradili su Črleni Lajbeki. Treća, Nedjelja krapinskog pračovjeka, sastojala se uglavnom od zabavnih sadržaja poput roštiljade i bacanja kamena s ramena, kao i od glazbenog programa koji je upotpunio sastav Fakini. Krapinski pračovjek najpoznatiji je simbol grada Krapine te ujedno i dokaz njene davne povijesti. Upravo ističući pračovjeka kao krapinsku posebnost, Hušnjakovim brdom te nedjelje prošetali su krapinski GLAS ZAGORJA broj 84 praljudi koji su prikazali kako je izgledao njihov život na području Krapine za vrijeme paleolitika izrađujući oruđe i oružje iz starijeg kamenog doba. Također su ne samo sudjelovali u roštiljadi, već i osvojili prvo mjesto! Posljednja, Etno nedjelja, obilježena je ne samo uobičajenim zabavnim programom uz Kavalire i predstavom Dnevnik ružičaste TV KUD-a Krapina, već i etno duhom starina i nošnji KUD-a Zabok, prikazom vatrogasaca nekada i danas, kao i modernim pričanjem prošlosti etno salona Ivančica. Etno salon Ivančica kombinira djeliće hrvatske baštine i moderne stilove te tako približava narodnu kulturu suvremenom čovjeku, što savršeno zaokružuje cjelokupni program ovogodišnjeg Ljeta u Krapini. 63 01. RUJNA 2011. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA ENERGETSKA UČINKOVITOST 125 GODINA ZAGORSKOG CUGA Baš je guba i cool Prije 125 godina, 4. rujna 1886. Zagorjem je prošao prvi vlak, za bosonoge pripadnike plemena Èuvara blaga na livadama uz štreku, nestrpljivo iščekivani prizor larmajućeg šporeta z lomari. Bila je to najstarija zagorska pruga na pravcu Zaprešiæ-Zabok-Varaždin i ZabokKrapina, a odvojak od Hum-Luga do Gornje Stubice pušten je u promet tek 1916. godine. Otada do danas nije se mnogo promijenilo, uključujući brzinu i udobnost. Ipak, za razliku od stresne napetosti u vožnji pretrpanim cestama, vožnja vlakom odmara. Možete vjerovati oroslavskim osnovnoškolcima koji su posjetom zagrebačkom Botaničkom vrtu prvi put u životu otkrili prednosti vožnje vlakom: baš je guba i cool! U vlaku sve smiješ, šetati, trčati, premještati se po volji, pjevati, jesti sendviče, ići na WC… Ne smiješ se samo - naginjati kroz prozor! Sudeći po ulaganju u razvoj željezničkog prometa u usporedbi s EU, briga za okoliš kod nas je većinom samo Uređenje škola U vlaku se može voziti i bajs deklarativna. U gospodarskim i političkim krugovima polazi se samo od odnosa između troškova i prihoda, govori o nerentabilnosti i obustavi prometa na pojedinim prugama. Opredjeljenje za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj ukazalo bi na svijest i odgovornost odgovornih, no, kao i mnogo puta prije, pokazalo se da nije tako: na prošlom klimatskom skupu u Kopenhagenu, hrvatska strategija za očuvanje ozonskog omotača nagrađena je - Fosilnim Oskarom. e r v o L g o t e v s e z Su U provedbi projekta ulaganja u energetsku učinkovitost u zagorskim školama, ovog ljeta izvođeni su radovi na zamjeni stolarije: u OŠ u Radoboju, OŠ Mihovljanu i OŠ Zlataru u vrijednosti od 916.000 kn te u OŠ Donja Stubica, OŠ Krapinske Toplice i OŠ Sveti Križ Začretje u vrijednosti od 1,180.000 kn. Raspisani su natječaji za izvođenje radova na zamjeni pokrova, izvedbu toplinskih fasada na osnovnim školama Mihovljan, Zlatar, Donja Stubica, Kraljevec na Sutli, Gornja Stubica i Hum Stubički. Vrijednost tih radova premašuje iznos od 3,600.000 kn. Europska investicijska banka će nakon realizacije projekta i postizanja 20% ušteda na energiji, projekt stimulirati sa 15% bespovratnih sredstava. a kao da utjecaja na taj privilegij: nebo nad njim je samo o d v i j a n j e ala je ostalo bez zvijezda. Ost u kojoj ž i v o t n i h prazna narančasta izmaglica tame. procesa u od se ogleda čovjekov strah orenje, s svijetu oko Čovjek je ipak dnevno stv oj svje- nas zbog čev očima prilagođenim sun i ispunjava n a s i l n o g tlosti, pa preuređuje noć dnje bra- mi jen jan ja je svjetlošću. Kao i kod gra tupaka noći u dan. pos na na rijekama, koristi tih ljedica- Za obavpos m vni ati neg su ene rać pop u Svetokriški pijac noću em. Gdje ljanje svae prvi su krenuli u zamjen ma - svjetlosnim onečišćenj lijeva u kod nev no g d Klanjec i Sveti Križ Začretj avajući rasipanje gra , KZŽ U raz ekološkom, rješ god se ljudska svjetlost neekološke javne rasvjete i - kuna. Ujedno, prvi su se uključili i od obli- posla veprirodni svijet, utječe na nek vanje, ćini tlosti, električne energije i svje lju 2011. ljud oža svjetala, Sat za planet Zem u globalnu akciju gašenja ka života - hranjenje, razmn ljedica ne om eta ni pos seobu. U velikoj mjeri je to a umjet- pogled na koj te vje ras e van iko obl e loš u svješiri na sve noćno nebo nutačne promjene u količin noj svjetlosti dopušta da se prema i nije neophodno potreban, ali mrak tre a se izlijeva u okoliš i najčešće an tla koj strane i uvis reban svima. Mrak je presud energije. nebu, gdje uopće je pot ku dobrobit čovjeka, za naše - trenutačnu uštedu sami proizvoe loš pa koj bio sno za vilu nog šta jtlos blje Bro u svje na. a eći reb žrtv Živ nije pot Noćni leptir satove. Pravilna izmjedječjem smo se od evolucijske ili ijep odc o, dim ce, noćni kuk- unutarnje pti je jednog od reflektora na ki ne loš licama zvijezda i ritmostanja budnosti i sna, bio igralištu u Stubičkim Top ci, leptiri, šišmiši, na pravilnog smjenjivanja svjetlo- baštine, svjetlosti noći. Svjetlosno az i a odr dan one- va izmjena upadaju u klopku no tlos svje ima ljud I lji. zaboravimo na Zem svjetlosnog snopa sti na e može naplatiti svoj biološki onečišćenje čini da postojanja, jeg enj svo čišć re kružeći u njemu sve zala su prave razmje uka a anj aživ istr ti položaj ija sti nov vla u ak: dok ne klonu. Seleći dan vnu povezanost veće učestalo- onemogućuje uvid a koje najbolje izra mir na sve vu e jet- u prostranst se noću, ptice gub e noći s a dojke kod žena i jakog osv otkrivaju dimenzije mračn orijentaciju, osobito sti rak užja u kojem žive. naše gaom okr rub ja , ljen zom sta mlade ptice na svo susre- Mliječnom se ima koj s a enj re nad čišć Lov one tog svih sve jim prvim putova- Od svjetlosno je najlakše spriječiti. laksije - i suzama o, ćem a. o njima…To je sam unose našim glavam mjene u dizajnu rasvjete mali dio negativnih Pro postojala U djetinjstvu svakog od nas vezane bile če je neka baka čije su pri kica u tauz pojavu treperavih toč neba. nog noć janstvenim dubinama ako pol o neb i i gas j sja čev Dok se Sun rod pri ša ljep tamni, počinjala bi naj om led pog bi li ova put : na predstava ze, tražili prostranstvima Mliječne sta kruni, noj spi Go u ja gul dra blistavi niz žili Malog uskočili u Velika kola, tra vljali dah sta zau ce, Kos i medvjeda padalice e ezd u blistavom repu zvij ustvari de, jez Zvi ju. žel ali i brzo smišlj više naj , ma evi kometi, padaju u roj pa za, ovo kol 10. re Lov Sv. n uz blagda re. Lov tog ih zato i zovu suze sve a nemaju Stanovnici većine gradov ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA 01. RUJNA 2011. 22. rujna – EU dan bez automobila U Europi sve više gradova ima velik broj uređenih staza za bicikliste i rolere, pješačkih zona, parkova i parkirališnih mjesta u prigradskim zonama. S obzirom na alarmantne podatke o sve većim štetnim emisijama u zrak uzrokovanim cestovnim prometom, već niz godina najvećim zagađivačem zraka, govori se o nužnosti jačanja željezničkog prometa. Željeznica je staro-novo alternativno prijevozno sredstvo današnjice, ekološki prihvatljivo, pa je njen razvoj više no nužna mjera. U odnosu na cestovni promet željeznica je ekonomski isplativija, energetski jeftinija, ekološki održiva. Robujući limenim ljubimcima i komociji pristajemo na gušenje u otrovnim plinovima ispušnih cijevi, prostiru- ći asfaltne tepihe kroz žitna polja i srca šuma zaboravljajući prednosti željeznica. Rezultati istraživanja provedenih u Švicarskoj pokazuju da je postotak smrtnosti prouzrokovane onečišćenošću zraka ispušnim tvarima iz cestovnih vozila, mnogo veći od smrtnosti u prometnim nesrećama. Više od 50% ukupne onečišćenosti ekosustava pridonose cestovna vozila, što izaziva posljedice na zdravlje ljudi, životinja i vegetacije. Ne spominjući bombe na kotačima, cisterne kojima se samo hrvatskim cestama godišnje preveze više od 200 000 tona opasnih i otrovnih tvari. Ne spominjući buku Sretan put Iako sa zakašnjenjem u dolazu, gotovo tjedan dana poslije blagdana Sv. Josipa, svetokriške rode su se striktno držale voznog reda u odlasku: na dan Sv. Bartola, 24. 8. njihovo je gnijezdo ostalo prazno. Peteročlana obitelj krenula je na dugo putovanje prema dalekim obalama Afrike. Koliko će ih stići tamo, koliko ih se vratiti sljedećeg proljeća, uvijek je priča s neizvjesnim krajem. U svakom slučaju, tu će ih čekati brižni domaćini, a prate ih želje za sretan put i povratak sigurnosti doma u Svetom Križu Začretju. Gnijezdo roda u Sv. Križu Začretje i potrošnju prostora višestruko veću nego li je to potrebno željezničkim tračnicama. Zato u EU grade nove željezničke pravce, a nekim dijelovima Austrije i Švicarske limeni ljubimci nemaju prolaz - osim utovareni na vlak. Središta glavnih gradova EU zemalja pješačke su zone, a sve se više ljudi koristi mrežom prigradskih željeznica. U mnogim gradovima širom EU, 22. rujna važi kao dan bez automobila, za primjer kako bi to izgledalo i drugih dana u godini. Pokazalo se začudno dobro, sa sve više gradova sudionika iz godine u godinu, sa sve više uređenih staza za bicikliste i rolere, pješačkih zona, parkova i parkirališnih mjesta u prigradskim zonama. Kruška tepka Kruška čije se vi soko stablo mož e zemljištima, naći još vrlo rij a etko kao ostata k dobru razvije stabla su postizala starih zasada. Lij no epog je habitusa , visinama gd st i rodnost i na može doživjeti st je druge vrste arost i preko 10 nisu 0 opstale. Sk godina, dobre je ladišt ro plodova nalik sm dnosti. Zbog plodovi ostaju eni u pelnicama, ok zdravi i jestivi do nekim krajevim vi, naziva se u veljače. a kruška-smokva , Uz tepku se no plodovi su tr od pki i dobri za je lo stanku njen ržala i priča o nakuhani. Sušene og imena: prog i mljevene kruške lasom tepke služile su je Marija Terezij kao a premu kruha, a brašno za pri- te kruške i svak naredila sadnju i njen podanik m prezreli plodovi odavali su napita rao je u svom k kruškovicu, kv voćnjaku posa a- bar jedno litetan ocat i ra stablo. Neposlu diti kiju. Ova je sort šnici i a uspijevala i na te škim, neplodnim lijeni bili bi tepeni! A kruška je ostala - tepka. roglas M proglas MPar arije Tere prikije e, z az Tečre učenika OŠ enzij ika OprŠikazije, Gornuja G St o rn ica na ja Danima kruha Stubicub a na Danimua Loboru kruha u Loboru Maline Martina Zabavnika Jedan od vlasnika kurije u Budinšćini, nakon baruna Ivana Zakmardija i obitelji Horvath, bio je i Martin Zabavnik. Bio je Martin austro-ugarski dobavljač željezničkih pragova, predstavnik one naše stare korenike koja je brinula o dobrobiti naroda, ponekad i na vlastitu štetu. Imao je na Ivančici šume iz kojih je izvlačio drvo i živio od toga. Poznavao je seljake koji su uvijek krali drva i osobno im javljao kad će naići njegovi lugari kako ih ne bi zatekli u krađi. Planinarima je poklonio zemljište na kojem je podignut planinarski dom (Josip Pasarić). Pomagao je svima, sagradio školu, općinsku zgradu i bio firmani kum svakom tko bi ga pitao. Svojoj je kumčadi poklanjao ručne satove i odijela, a svakoj ljubavnici, za uspomenu i dugo sjećanje, dao je sagraditi kuću. Tako su nastali gotovo svi zaselci oko Budinšćine, priča se i danas. Imao je Martin i vinograd Grtovec u kojem je zorilo sortno grožđe, spravljalo nadaleko čuveno vino, a da ga sam uopće nije pio. Radije je pio malinovac, a sadnice malina donio je s jednog od putovanja u Beč. Uzgajao ih je u svom vrtu i dijelio sadnice mještanima. I danas u mnogim vrtovima širom Zagorja rastu maline Martina Zabavnika, a odlikuju se finom aromom i rodnošću od srpnja do prvih mrazova. Volio je i đurđice. Njegova pogrebna kočija bila je ukrašena đurđicama, a takvi su bili i vijenci. Ostale su o njemu samo lijepe priče, sjedoglavi rođak ponekog kumčeta respektabilnih godina - i maline. (Zabilježeno na planinarskom domu na Ivančici, prema pričanju pok. planinara Luje Hercega) Malina se u naše krajeve proširila iz Jugoistočne Europe. Raste samonikla u šumama, a brojne se vrste malina uzgajaju kao kultivirano voće. Sve su vrste ljekovite, bogate vitaminom C i vitaminom A odgovornim za liječenje očiju i vida. Ono što maline čini posebno vrijednima je visoki postotak antioksidansa. Tu vrijednost ne gube niti u procesu kuhanja, ni smrzavanja. Crvenu boju malini daje antocijan, jedan od oksidansa koji ima antimikrobna svojstva i sprečava rast bakterija i gljivica u organizmu. U najvećem postotku u malinama je zastupljen antioksidans elagitanin, za koji su istraživanja pokazala da ima antikancerogeno djelovanje. Maline, dokazano, poboljšavaju krvnu sliku i pročišćavaju organizam. IZ DRUGOG KUTA 01. RUJNA 2011. R eligija. Riječ koja u sebi krije na tisuće značenja. Putujući prerijama ljudske povijesti, susrećemo se s raznim civilizacijama i utjecajima velikih mislitelja na tri velike monoteističke religije: judaizam, kršćanstvo, islam. Na tim putovanjima pobliže se upoznajemo i s njihovim učenjima i simbolikama kroz nepregledne pustinje ljudskih sudbina i tragedija. Da bismo shvatili učenje i simboliku ovih velikih monoteističkih religija, ponajprije trebamo uzeti u obzir: Abrahama za judaizam (židovstvo), Pavla za kršćanstvo, Muhameda za islam! Dakle, tu, na tom povijesnom raskrižju, ujedinjuju se misli Biblije, Kur’ana i Talmuda (Sinaja – Golgote – Areopaga – Kapitola). Istinski smisao svake od ovih triju monoteističkih religija, zapravo predstavlja svojevrsnu osobnu samožrtvu u samooblikovanju života u istini: vjere kao kušnje. Takvo emancipiranje neminovno u ovom djelu znamenitoga alžirskoga erudita Andréa Chouraquia (Deset zapovijedi danas. Deset besjedi za pomirenje Čovjeka s ljudskošću), nedvojbeno biva solidna idejna platforma (T. Matulić) za zapodijevanje dijaloga i, dakako, samim time suživota triju velikih svjetskih religija. slobodnome suodnosu prema drugima odričemo se prava na razaranje. Kako kaže jedna izreka: Biti slobodan, znači činiti sve što nije na štetu drugih. Upravo se neprestano osvješćujući i nadahnjujući na tim i takvim izvorima, i čovjek današnjice može uz istinsku vjeru izbrisati sve granice podijeljenosti i predrasuda. Ništa nije odlučeno unaprijed, jer je sama čovjekova smještenost u svijet - uvijek nanovo pitanje traganja i traženje pronalaženog. Mi i dalje ostajemo u sebi, jer ne bivamo ništa veće od sebe samih? I dalje nismo pobratimljeni, i dalje smo jedni drugima neprijatelji i krvnici. Što nas je udaljilo jedne od drugih, što je religije postavilo naspram Jednih Drugih...? Paradoksalno će nekom možda u prvi mah zvučati (kao jedan od značajnih faktora): prijevodi. Tko bi rekao da se u nekim lingvističkim i jezikoslovnim peripetijama i zavrzlamama, mogu pronaći i uzroci podijeljenosti i rata: Većina prevodilaca, umjesto da pozorno prate poruku koju prenose, radije ju nastoje integrirati u tkanje vlastite kulture i njezine ideologije, pa ne brinu za posljedicu takva lingvističkoga egocentrizma na istinsku ljudsku komunikaciju. nutarnji ratovi su kao vrebajuće hijene što nas neminovno napastuju svakim trenutkom u svakom ljudskom biću. Umjesto mira u Palestini, rijeke krvi i danas odzvanjaju na slikama ratnih izvjestitelja diljem svijeta. Suvremeni čovjek, umjesto da se svim svojim snagama potrudi da suzbije krvoproliće i izgorjela ognjišta, U U 66 sve se više s pojavom digitalnih medija upućuje u bijeg, u neki svoj imaginarni svijet. Dakako, pri tome, zaboravljajući da rat nema teritorija, granica, poznanika, milosrđa, i da u biti nitko nije od njega pošteđen. Jer ne pita za ime, ne obazire se na ideale, neispunjene želje, potajne snove…! Mada je samo jedinstvo Boga u biti polifonično (višeglasno). kako kaže André Chouraquie, zapad je počesto znao zaboravljati njegovo ime, a nerijetko i njegov identitet, jer je uvijek htio izgovoriti njegovo neizrecivo i nadasve neizgovorljivo ime. Oduvijek Pokatkada mi se čini uzaludnim ono što su Dekalozi (iliti ga Besjede) prevedene na 2 170 jezika, kome su prevedene? Kada niti čujemo, niti slušamo, niti osjećamo, niti se u njima postavljamo kao bića koja svoj život, i svoju sudbinu nesebično predaju u ruke Ljubavi: Gledajući ga, nije ga vidjeti, imenuje se nevidljivim, Slušajući ga, nije ga čuti, imenuje se nečujni, Dodirujući ga, nije ga osjetiti, imenuje se neopipljivi Ova tri stanja, čija je bit neodgonetljiva, na koncu se stapaju u jedno. u najneproničnije tajne svijeta u kojemu živimo. Za utopiju mira svatko se na svoj način borio i u našemu krvavome dvadesetome stoljeću: Mahatma Gandhi, Martin Luther King, Lanza del Vasto, Majka Tereza... Oni su nam nedvojbeno pokazali kako do kraja treba biti otvoreni drugosti i tuđoj različitosti. Riječima našega velikoga pisca Ive Andrića: ... samo kroz drugoga možemo potpuno osjetiti ljepotu i veličinu života koji nam je dat, koji je u nama i oko nas... Trebamo pokazati od svakodnevnoga egzistiranja do djelovanja, od zauzi- Rascijepi religija - Ti ljubi me! Namjesto da svojim stvaranjima u ljubavi ujedinimo svijet, mi ga sve više svojim nepokolebljivim interesima gasimo, zaboravljajući da zapravo samo stvaranje znači izaći van, izvan sebe, među narode su ljudi iz svih kultura i civilizacija dopuštali ludost da prisvoje (prisvajaju) Božje ime, od njega uvijek nanovo praveći oružje i transparente za svoje pljačkaške pohode. To se čini i danas u Afganistanu i Iraku. Od vjere izgleda da im je ostalo samo da pamte ono što može hraniti njihovu mržnju, a ne ljubav. Pri tome, uvijek tražeći neke umjetne artefakte kao svojevrsne nadomjestke za božansko (neizgovorljivo). Ne postoji Bog koji propovijeda mržnju... anas su velike metropole svijeta lišene neba. Svijet u žurbi traži mjesto odakle će nadvisiti istinu. Sve je više onih koji nemaju najelementarnije uvjete života. Zar je tako malo onih koji će svoje košulje podijeliti s drugima, skinuti ogrtače i zaodjenuti nage, ići jednu ili dvije milje s nekime... pozajmiti nešto da preplašeni čovjek tek toliko preživi. Današnji čovjek nema svijesti u vremenu u kojemu živi. On je ukopan u vidokrugu svojega kvarta, fotelje... ruglo svijeta ne doživljava kao osobnu stvar i naposljetku jedan humanistički izazov. Pa, zašto mislimo da je svijet samo ono što zasadimo u voćnjaku ili ružičnjacima... Zar to ne znamo... ? Od religije katakombi, od žrtava nasilja postali smo tijekom povijesti službena religija i sredstvo neutažive moći. Postali smo dijelom mnogih mašinerija u povijesti, prepuštajući se naravi potencijalnih ubojica. Postali smo oni koji sa sramotom žive kao ubojice, jer smo izgubili razloge zbog kojih smo ratovali i ubijali. D Živimo u svijetu gdje su lopovi postali zakonotvorci. Mnogi su prestajući obijati sefove, svoje mjesto pronašli u bankama, nadzornim odborima, upravnim mjestima... Jedino što ostaje zapanjujuće biva: ...lakoća kojom vrše zlodjela, a još više pasivnost kojim ih svijet prihvaća. ko je tomu tako, kao što prije rekosmo, ima li nade da bude mira na svijetu, hoće li ikada biti mira među religijama? Što je potrebno... sinergija (ujedinjenje duhovnim energijama). Pri tome ne uzdizati svoje ambicije, uvjerenja ili dogme do idola i ne podčinjavati se getima, te se u njih zatvarati. Besjede imaju životodajnu snagu. Time smo dužni nadići okvire svojih vjeroispovijesti, ne vječno se zabarikadirati unutra naizgled zajamčenih sigurnosti svojih dogmi. Religije su zamišljene kao savezi među narodima svijeta, a što su naposljetku postale: tvornice getoa: malih za židove, većih za protestante, ogromne za katolike, pravoslavce i muslimane. Naime, Isusov nauk nalaže da se ne bude rob ovoga svijeta, kako bi se čuo glas siromaha (hebr. anavim). Ne dopustiti da se unižavaju siromašni... jer siromaštvo je bilo ideal prvih kršćana. Mada: Djelotvorna primjena evanđeoskog morala naglašuje opreku između idealnih razrješenja u Evanđelju i realnosti života u društvu. Mojsijeva poruka je dana. Prestanemo li je slušati, tko zna što bi se sve moglo dogoditi. Ona nas uvijek vodi iznad nas samih, uvijek nas poziva da izaberemo život, da proniknemo A GLAS ZAGORJA broj 84 Piše Dražen Zetić [email protected] manja za do apstraktnoga ontološkog stanja. Bitno je naglasiti i židovskoga mislitelja Rosenzweiga, koji sintagmu Ja jesam ili Ja sam koji jesam prevodi s Ja-postojim... Biće - za - čovjeka. Imenovanje Boga kao što vidimo nije monokordno, nego polifonijsko. Mada se to u Rosenzweigevom smislu poima potpuno drugačije, ne vječno Biće, nego egzistirajuće, prisutno egzistenciji ljudi... trebalo bi vrijediti da oko siromaha vrijedi kao oko bogataša, da oko prosjaka vrijedi kao i oko kraljeva... Treba vjerovati, mada znamo da tomu nije tako i da nikada vjerojatno i neće biti. Kakva god bila povijest pred nama... Međutim, za ponadati se, možda povijest pokatkada zatvori oči, pa svijet i dopusti da bude pravda kralj na pijedestalu vremena. Takve se znakovite promjene događaju isuviše rijetko, ali se i one tu i tamo znaju dogoditi... amjesto da svojim stvaranjima u ljubavi ujedinimo svijet, mi ga sve više svojim nepokolebljivim interesima gasimo, zaboravljajući da zapravo samo stvaranje znači izaći van, izvan sebe, među narode. Štošta u nama od dobrih stvari jenjava, jer prestajemo bezglasno razgovarati samima sa sobom, odričemo se sjećanja i mišljenja, života i mira. A mir je najvrednije što čovjek može imati, i svojim sinergijama (duhovnim ujedinjavanjima) izraziti kao stvarnost koja je uvijek i jedino samo duhovna stvarnost par excellence: Ljubav čovjeka naspram čovjeka... N JEDINI ZAGORSKI MAGAZIN SVAK OG PRVO GU PROD AJI STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK - Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Krapina, Ivana Rendića 11, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Pregrada, VP Veleprodaja, Obrtnička 4, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c, TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, Prodavaona M. Gupca 67, Zabok, Samoposluga Pavlovec Zabočki 4, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Vel. Trgovišće, PRODAVAONA Martinišće 25, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Čret 25, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sv. Križ Začretje, PRODAVAONA Štrucljevo 69, Sv. Križ Začretje, PRODAVAONA Ivana Krizmanića 4, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, Tuhelj, PRODAVAONA Trsteno, Zlatar, SAMOPOSLUGA Lipovec 90, Zlatar, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Desinić, PRODAVAONA Ravnice Desiničke 40, Pregrada, PRODAVAONA Benkovo 38, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65, Zaprešić, DISKONT, Josipa Jelačića 139, TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA - Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 5, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Viktora Šipeka23, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Stubički Strmec 161, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Pila 16 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Krušljevo Selo 5, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Konjščina, SAMOPOSLUGA Jertovec 194a, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 15, Novi Golubovec, PRODAVAONA Veternica B.B., Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29.
© Copyright 2024 Paperzz
