RIJEČ NAČELNICE
Poštovani mještani Općine Punitovci!
Koristim priliku obratiti Vam se putem našeg općinskog glasila „Đeram“
koji je dobrodošao i rado čitan u svakom našem domu. Još je jedna naporna
godina iza nas. Nije potrebno podsjećati vas na sve životne nedaće s kojima
smo se morali u prošloj godini boriti.
Naše su obitelji pritisnute problemima
koji zadiru u bit našeg osobnog i zajedničkog života. Tijekom prošle godine
nikome nije bilo lako. Svi se borimo
kako znamo i umijemo za svoj život i
trudimo se pronaći put preživljavanja i
boljitka svih naših obitelji i cijele zajednice.
Pred nama je nova 2015. godina.
Vjerujem da ona donosi nadu u bolje
sutra. Mudrost starih kaže kako iza
svake kiše dolazi sunce. Možda se
sunce ne pojavi odmah, ali vjerujemo
kako bolji dani ipak dolaze. S vjerom
u bolju budućnost vas pozivam i nadalje raditi i živjeti zajednički i uporno,
bez podjela i bez razmišljanja kako će
netko drugi umjesto nas obaviti naš
posao. Upotrijebimo do kraja svoje
snage, znanja i mogućnosti kako bi
osim stjecanja osobne dobiti postigli
zajedničke ciljeve u našoj općini koji
će poboljšati opće uvjete života.
Rijetke su općine u našem okruženju koje imaju vijećnike ovako
odgovorne i radišne. Oni su nam na
diku, ponos i za svaku pohvalu. Na
sjednicama i sastancima argumentirano brane svoja mišljenja, ali uvijek
im je na duši opće dobro. Rasprave i
različita mišljenja uvijek dovode do
odluka koje su prema njihovoj prosudbi najbolje i u korist svih nas.
Naši su općinski vijećnici zaista poštovani, ozbiljni i odgovorni članovi
našeg društva i općinske zajednice.
Čast mi je, kao načelnici, s njima
surađivati. Njihov bi rad i zajedništvo
trebalo preslikati na naš osobni život,
na naše osobne poslove, ali i na sve
udruge i zajedničke pothvate u svim
slojevima našega društva.
Zajedno možemo postići mnogo
više,nego kao pojedinci. Stoga vas pozivam da se učlanite u društva i udruge ili barem podržite njihov rad koji
RIJEČ UREDNIKA
Poštovani čitatelju!
Evo opet pred Vama Đerma, lista punitovačke Općine, dvobroj
26 i 27. Prošlo 7 godina, a mi opet sa Vama, zahvaljujući našoj
Općini, Vijeću, načelnici Jasni, a uz moju skromnost vjerojatno
i meni, Vašem uredniku, autoru većinskih fotografija
i tekstopiscu. Ma, posebno zahvaljujem Vama dragi
čitatelji. Da nema Vas kao mještana koji omogućuju
i dozvoljavaju da o svemu pišem, da nema Vas dragi
čitatelji koji ste uključeni u zbivanja i aktivnosti,
udruga, organizacija, društava, ustanova na našem
području ne bi Đerma ni bilo. I ja ne mogu biti svagdje
na svakom mjestu pa svoj doprinos daju u suradnici.
I u ovom broju ima za svakoga po nešto, politike,
planiranog i ostvarenog u radu naše Općine, radu
društvenih struktura, šaljivih događanja, humora
djelovanja u našim selima. Ipak ima događanja za koja
me nitko ne obavijesti. Nisam Svemogući da sve znam
gdje se nešto organizira, radi, gdje se nešto događa.
Ako nešto ne napišem kako da svima dokažem da
2
smatramo svi potrebnim dijelom našeg
zajedničkog života. Unatoč lošoj gospodarskoj i financijskoj situaciji naše
udruge i društva bili su plodonosni i
vrlo marljivi. Bilo je tu veličanstvenih
događaja, druženja, na polju kulture i
sporta. Vidljivo je da članstvo društava i udruga ima volju i motivaciju za
napredak i boljitak. Radilo se u skladu
s mogućnostima koje su nam trenutno
dostupne. No, mora se priznati da su
nam društva i udruge pružile dodatnu
animaciju, te smo se zbog njihova rada
i djelatnosti mogli osjetiti dijelom svih
događanja i pozvani na osobno sudjelovanje. Želim da ovakvo radišno i angažirano raspoloženje potraje i dalje.
Uz nadolazeće blagdane želim Vam
puno zdravlja, sreće, osobnih i poslovnih uspjeha i obilje Božjeg blagoslova.
Slaveći Božić i Novu Godinu barem
na neko vrijeme stavimo na stranu
osobna nezadovoljstva, neimaštinu i
probleme. Život je kratak, a vrijeme je
nepovratno. Živimo sretno, veselo i zajedno. Samo tako ćemo u novome vremenu postići nove vrijednosti. Gajimo
zajedništvo, družimo se međusobno u
poštovanju. Tako će i naš osobni i zajednički život sigurno biti ispunjen.
Svima Vam s poštovanjem i odanošću
želim
SRETAN I BLAGOSLOVLJEN
BOŽIĆ I NOVU 2015. GODINU!
Vaša načelnica , Jasna Matković
nisam obaviješten, jednostavno sam tražim propitkujem, samo
da ne bi bilo prigovora da nešto nije objavljeno. Možda trebam
napisati kako se nešto dogodilo, ništa o događaju ne napisati
i navesti: „Nisam obaviješten“. Tekst i fotografija mnogo
govore o svemu. Događanja prođu, mnogo toga se zaboravi, ali
pisana riječ ostaje.
Tel./fax: 031/ 861- 209
Mob. 091 7936977
E-mail: [email protected]
Gmail: [email protected]
Hvala svima na suradnji. Javljajte, zovite,
pišite, pošaljite poruku na mobitel, e- mail ili
ostavite poruku u poštanskom sandučiću.
Neka radost Božića uđe u sve Vaše
domove, neka Vas rođeni Isus obdari
ljubavlju, dobrotom i zajedništvom.
Sretan Vam Božić i Isusovo porođenje,
sretna Vam i uspješna Nova godina!
IZ RAZGOVORA SA NAČELNICOM
Kroz razgovor sa načelnicom Jasnom
Matković saznajemo što je učinjeno
u zadnjem vremenskom razdoblju od
zadnjeg razgovora objavljenog u Đermu 25 i 26, što je učinjeno i što je realno da se može učiniti u skorom razdoblju. Mnogo toga rečenog detaljnije
je vidljivo u ovom broju Đerma.
Treba najprije istaknuti međusobnu dodru suradnju sa predsjednikom Vijeća i svim vijećnicima,
kao i djelatnicima Općine. Svi su
korektni, sjednice Vijeća su konstruktivne, kratkog trajanja, nema
prepucavanja, odluke gotovo jednoglasne.
Preko LAG-a „Karašica- Vučica“ sva naša OPG i PG mogu dobiti
pismo namjere za svoje projekte u
vezi sredstava fondova EU. Još bi
bilo bolje da OPG i PG-i budu ponaosob članovi LAG- a zbog brže
realizacije navedenog. U Baškoj
Vodi, na manifestaciji „Volim Hrvatsko“ dostojno smo predstavili
naš LAG i našu Općinu. Ostvarenje Proračuna je onakvo kakvo je
i predviđeno, nema većih i bitnih
odstupanja. Zgrada kuće oproštajamrtvačnice u Jurjevcu je pod krovom. Završetak projekta u proljeće
kad vremenski uvjeti to dopuste.
Kilometri kanala su uređeni, odnosno iskopani. Sve je financirala Općina. Nastavak u proljeće. Sve prostorije namijenjene punitovačkom
KUD-u i Udruzi žena u gornjem
dijelu općinske zgrade, stubište i
dva sanitarna čvora u međukatu su
dovršene. Radila je „Akropola“ iz
Satnice Đ. Radovi kvalitetno izvedeni sa sredstvima od 250.000 kuna
iz Ministarstva regionalnog razvoja
i 120.000 sredstava Proračuna.
Slijedi opremanje namještajem u
proljeće uz pomoć OBŽ. Uređenje
fasade josipovačkog doma nastojat će se riješiti putem natječaja pri
Ministarstvu gospodarstva. Daljnji
radovi na jurjevačkom domu rješavat će se putem Natječaja Ministarstva regionalnog razvoja, odnosno
preko institucija fondova EU. Terasa društvene prostorije u Krndiji,
zatvaranje terase pokušat će se riješiti iduće godine, a potom poraditi
na rješavanju izgradnje mrtvačnice.
Riješen je gornji dio prostora, prostorije u zgradi punitovačkog NKa. Opremljena je kuhinja, slijedi
opremanje namještajem. Nastavak
radova na kanalizaciji slijedi. na
kanalizaciji slijedi. Ako Hrvatske
vode kako je obećano osiguraju
1.000.000 sredstava Općina će osigurati 20%. Katastarska izmjera
Punitovaca na vidiku.
Lobiranjem u OBŽ postoje naznake osiguranja sredstava. Pomoć
poplavljenim područjima, sredstvima koja su se od naknada odrekli
vijećnici, donačelnici i načelnica
uz 1% sredstava Proračuna, sve
u iznosu od 40.000 kuna dostavit
će se temeljem spiska načelnika
Drenovaca obiteljima te Općine.
Dodijeljena su sredstva udrugama
i društvima temeljem zamolbi. Sve
su zamolbe riješene. I dalje ćemo
to činiti ukoliko su programi kvalitetni i realni. Posebno napominjem
uspjeh josipovačkih ribiča koje
ćemo u potpunosti financirati na
daljnjem natjecanju. Financiramo
pred školu i igraonicu. Nabavljamo voće koje se dijeli djeci prema
određenom rasporedu. Suradnja sa
institucijama OBŽ je dobra.
3
VIJEĆNICI I DONAČELNICI NAŠE OPĆINE
MIŠLJENJE, ŽELJE I STVARNOST
U Đermu broj 1 od lipnja 2007. godine nakon dvije godine mandata tadašnjeg načelnika punitovačke Općine Mirka Vavre pitao sam vijećnike za
mišljenje o radu Općine. U Ovom broju upućujem pitanja vijećnicima i
donačelnicima o sadašnjem trenutku Općine. Evo njihovog mišljenja.
jednoglasne.
DANIJEL POP- Složno se
radi, nema svađa, radi se u
miru. Očekujem ostvarenje
planiranog za Krndiju.
Odaziv vijećnika na
sjednice dobar. Rad Vijeća
odličan. Predsjednik Vijeća
i načelnica korektni. Radi
se po dogovoru. Odluke
TOMISLAV HMURANema razilaženja na
Vijeću. Dolazak na
sjednice uredan, rijetko
netko manjka. Nesloge
i svađe nema, odluke
jednoglasne, nema
nadglasavanja. Sve na
nivou, kulturno, nema
samovolje. Načelnica korektna, za pohvalu,
trudi se. Nema nepotrebnih tenzija. Planirano se
ostvaruje u mjeri postojećih sredstava.
MANUEL GETOŠNačelnica, rad odličan,
nije prepotentna.
Donačelnici OK.
Stranačkih prepucavanja
nema. Odluke jednoglasne,
gotovo svaka. Predsjednik
vijeća radi svoj posao.
Rješavaju se problemi.
Osjeti se nedostatak sredstava. Radi se koliko se
može. Pomažu se društva i udruge. Ne osjećaju se
stranačke i nacionalne razlike.
ZLATKO GABAJČEK Rad vijeća dobar. Sjednice
kratke, efikasne. Odluke
jednoglasne. Odnosi
prijateljski. Suradnja sa
donačelnicima dobra.
Načelnica fer i korektna,
trudi se. Na sjednicama
nema nervoze. Načelnica
nastoji biti jednaka prema svim selima, postoje i
prioriteti. Pomažu se udruge i društva. Ne osjeća
se stranačka pripadnost i pripadnost sredinama.,
sve zajednički.
JOSIP BORIS - Rad
Općine dobar. Međuljudski
odnosi na nivou. Poslije
kratkih sjednica druženje
i razgovor. Razdora među
vijećnicima nema. Prilikom
glasovanja nije bilo
problema. Kratko trajanje
sjednica. Mišljenje svakog
vijećnika se uvažava. Odnos raspodjele sredstava
dobar. Najprije rješavano zacrtano za Josipovac,
nedavno prostor u zgradi Općine, na redu
Jurjevac pa Krndija. Načelnica realna, korektna.
4
ZDENKO PERIĆ- Rad
Općine dobar. Odnosi
u Vijeću dobri, nema
prepucavanja, trzavica.
Jedini problem bilo je
oko MO. Nije se htjelo
nadglasavati. Dogovorili
smo izbore i to je riješeno.
Dolazak na sjednice
dobar, odluke jednoglasne. Načelnica u redu.
Može se i sa proračunom ići u javnost, nema
tajnosti. Jurjevac je dobio nešto manje sredstava,
na redu je. U Krndiji će se riješiti terasa, potom
mrtvačnica. Nakon prve sjednice Vijeća vidjelo se
da će rad biti zajednički i na nivou.
MATIJA
POLJAREVIĆ- Sve se
na sjednicama rješava
dogovorom, nema
prepucavanja. O svakom
se selu vodi računa.
Odluke jednoglasne.
Dolazak na sjednice
dobar i sjednice nisu
duge. Suradnja sa načelnicom i donačelnicima i
predsjednikom Vijeća dobra. Načelnica OK. Rad
Općine u cjelini dobar.
ANICA STIPANOVIĆVijećnici složni, odluke
jednoglasne, rad Općine
dobar. Nema trzavica,
prepucavanja, razdvajanja.
Prijedlozi konstruktivni,
mišljenja se uvažavaju.
Dobar odnos načelnice
i predsjednika Vijeća.
Načelnica susretljiva, prihvaća kritike. Poslije
sjednica neformalno druženje. Radi se kao jedan
tim.
MIJO LABAK - Rad
Općine dobar. Vijećnici
složni. Nema trzavica,
Prepucavanja. Odluke
jednoglasne. Stranačkih
nadmudrivanja do
sada nije bilo. Trajanje
sjednica normalno, ne
odugovlači se dnevni red.
Komentari konstruktivni. Dobar odnos načelnice,
donačelnika, predsjednika vijeća i svih vijećnika.
Načelnica susretljiva, prihvaća kritike i sugestije.
Druženje poslije sjednica.
ANDRIJA KOCUR Rad Općine, a što reći, eto,
dobar. Sjednice ne traju
dugo. Nema prepucavanja,
manjina se pokorava
većini. Načelnica radi
svoj posao. Svađa i
nesporazuma nema. Treba
osigurati više sredstava. Možda se može i više,
ovisi o sredstvima. Po mogućnosti, više se boriti
za sredstva kod nadležnih institucija.
JOSIP LABAK - Rad
Općine po meni na
zadovoljavajućoj razini,
mislim na sredstva, koliko
uvjeti dopuštaju. Odličan
odziv na sjednice, svađa
nema, nema prepucavanja.
Sve se rješava dogovorom.
Odluke jednoglasne.
Načelnica korektna, trudi se, odlična suradnja.
Žao mi je što odlazim iz takvog Vijeća, odlazim
zbog posla u susjednoj B i H. Svi smo radili za
dobrobit Općine.
PAVAO KVASNOVSKIRad Vijeća dobar.
Suradnja donačelnika
dobra. Odluke u suštini
često jednoglasne.
Različitost pripadnosti
poziciji (HDSSB, HSS,
ASBU) i opozicije
(Nezavisna lista J.
Labaka) ponekad se osjeća, ali nema svađa.
Trajanje sjednica u normali, dolazak na iste dobar,
u većini svi. Koliko ima sredstava, ista se dobro
raspodjeljuju prema selima. Neriješenih problema
nema. Dovršenje objekata- ići na pristupne
fondove EU i nadležna ministarstva. Problem
MO riješen.
VLADIMIR
FLORIJANČIĆ - Rad
Općine s obzirom
na situaciju u zemlji
dobar. Vijećnici složni,
odluke jednoglasne,
nema protivljenja, nema
vrijeđanja i međusobnih
prepucavanja. Odnosi
pozicije i opozicije na solidnoj razini. Načelnica
dobro radi svoj posao., korektna, trudi se,
nema podmetanja. Sitnice uvijek postoje ali su
zanemarive- Suradnja načelnice, donačelnika i
Vijeća uopće dobra.
A ŠTO KAŽE NAČELNICA JASNA
MATKOVIĆ? - Kažete da ste razgovarali
sa vijećnicima i
donačelnicima o našem
radu, radu Općine. Ne
znam što su Vam rekli.
Pravi smo tim. Lijepo
je raditi na sjednicama
u miru bez svađa, a one
kratko traju. Uvažavamo
jedni druge, odluke
jednoglasne. Poslije sjednica se družimo.
Nisam se takvoj slozi nadala. Nastojimo
osigurati sredstva, teško je, pa i sami vidite
kakvo je stanje u državi. Radimo. Složni smo,
kao jedan. Ostanite na cijeloj sjednici, vidjet
ćete. Čekam da pročitam što su Vam rekli, ako
su barem dio rekli od onoga što ja Vama bit će
mi drago.
INTERVIEV: ŽELJKO KRALJIČAK
Telefonski sam zamolio za razgovor Željka Kraljička (HDSSB) zamjenika župana,
odnosno dožupana Osječko- baranjske županije. Želio sam za naše čitatelje Đerma
odgovore i komentare na neka pitanja vezana za našu Općinu, OBŽ i uopće za
pitanja vezana za našu sadašnjost i vezana za središnju vlast u Zagrebu.
Bili ste u selima naše Općine, naša sela, naši
ljudi?
Lijepa sela, radišni i vrijedni ljudi. U Općini
Punitovci na vlasti je HDSSB sa koalicijskim partnerima. Dobili su izbore?
Da, došle su nove generacije političara. Ljudi su prepoznali program HDSSB-a kojemu je
cilj bolja kvaliteta života.
Vijećnici punitovačke Općine, pozicija i opozicija donose na sjednicama Vijeća odluke u većini
jednoglasno?
Ako se projekti i sve drugo dobro i kvalitetno osmisli i prezentira onda je to u redu, a ne da
su odluke uvijek odluke pozicije.
Treba li i da li je uopće i u drugim sredinama
moguća suradnja pozicije i opozicije?
Sigurno. Dobro je kada pozicija i opozicija
donose zajedno odluke u korist sredine, tako i
punitovačke Općine. Znači da vode dobru politiku, a ne bave se politikanstvom. To je u punitovačkoj Općini za pozdraviti.
Jasna Matković, načelnica punitovačke Općine?
Osoba koja je vodila dvije bitke, osobnu bitku za svoje zdravlje i bitku za boljitak življenja
u punitovačkoj Općini. Obje bitke je dobila.
Osoba koja će i uz sredstva fondova EU učiniti
život mještana boljim i kvalitetnijim i koja će
unijeti toplinu življenja u domove žitelja Općine.
U punitovačkoj Općini žive Hrvati i Slovaci.
Načelnica Matković odlazi prema svojim mogućnostima na druženja, manifestacije, svečanosti,
proslave, likovne kolonije, radionice, nastupe (nogometne svečanosti, ribiči, lovci… ) svih sela…,
Vaše mišljenje?
Kao majka što na treba dijeliti svoju djecu
tako i Jasna kao političarka ne smije dijeliti sela
svoje Općine.
Treba li načelnica Općine Punitovci pripadnica
HDSSB-a odlaziti i na skupove, HDZ-a, HSS-a,
HNS-a, ASBU-a koje postoje u Općini?
Da, ako ju pozovu.
U našoj Općini je tako pet stranaka, neke djeluju manje neke, više. Jeli višestranačje dobro za
malu sredinu.
Da, ako svi rade za dobrobit Općine. Mještani trebaju prepoznati program onih koji će
najbolje pridonijeti boljitku sredine, bilo to pojedina stranka ili koalicija.
Poznata je dobra suradnja načelnice Matković i
župana Šišljagića?
Da. Dobro surađuju na obostrano zadovoljstvo. Načelnica nastoji i lobirati prema tijelima
OBŽ, a na dobrobit Općine.
Smatrate li da je OBŽ u proteklom vremenu
dosta učinila po pitanju sredstava i ostvarenja projekata punitovačke Općine.
OBŽ je nastojala odraditi sve što je mogla.
Nikada nije dosta. Postoje i druge općine. Kada
se nešto ne udovolji onda se načelnici prodaju
i za 500.000 kuna, Vi to znate. Čini se što se
može, primjerice, geodetska izmjera u Općini
Punitovci koštala je OBŽ u zadnje 3 godine oko
10.000.000 kuna.
Ima li punitovačka Općina perspektivu opstojnosti u eventualnom teritorijalnom preustroju lokalne uprave i samouprave.
Punitovačka Općina ima svoje resurse kao i
druge općine Slavonije i Baranje, poljoprivreda, proizvodnja hrane ali odgovorne osobe u
Vladi ne prepoznaju te potencijale.
Prelazak osoba, političara iz stranke u stranku
na općinskoj, županijskoj i državnoj razini?
U redu je ako su u novoj stranci pronašli bolje kvalitete programa. Ako je to motivirano političkom korupcijom nije dobro za naše društvo,
nije dobro za Hrvatsku.
Vaše mišljenje o županu dr. Vladimiru
Šišljagiću?
Imam tu čast surađivati sa jednim od najboljih političara u Hrvatskoj.
Vaša suradnja sa druga dva dožupana?
Kvalitetno surađujemo. To proizlazi iz
dobro planiranih aktivnosti župana i u dobroj
preraspodjeli poslova.
Slavonija, zapostavljena od središnje vlasti, da
ili ne?
Sigurno je zapostavljena. Pogledajte BDP,
broj nezaposlenih, odseljenih osoba, standardu
života, ulaganju u Slavoniju, probleme seljaka.
Jednostavno, kriza, recesija i beznađe.
Vlast u Zagrebu, dobra ili loša?
Nikad gora. Nema razumijevanja i ne prepoznaje stvarne potrebe ljudi.
Ministar Vrdoljak kao dio te vlasti?
Od ministra Vrdoljaka više sam očekivao u
dijelu skrbi za Slavoniju i Baranju.
Podržavate li branitelja u Savskoj, u Zagrebu?
Da. Oni su savjest ovog naroda.
Ćirilične ploče u Vukovaru?
Da, ali u kućnoj radinosti.
Uh, odličan odgovor. Idemo dalje gospodine
Kraljičak. Ovogodišnja povorka u Vukovaru, na
dan pada Vukovara?
Pokazao je to broj nazočnih iz svih dijelova
Hrvatske. Vukovar ima posebno mjesto u srcu
i povijesti hrvatskog naroda. Povorka je bila u
znaku pijeteta i tako i treba ostati.
Zastava na dar u Kninu g. Kolindi Grabar Kitarović?
To je veliki gaf koji si eventualna buduća
predsjednica nije smjela dozvoliti.
Koga za predsjednika RH?
Milan Kujundžić, bio bi dobar državnik.
Zašto je promijenjeno vodstvo HDSSB-a i čija
je to ideja?
Sazrela je ideja da novi ljudi nastave ono što
smo mi započeli 2005. sa Branimirom Glavašem. To je naša zajednička misao i ideja.
Dožupan Dragan Vulin je novi predsjednik
HDSSB-a umjesto dr. Vladimira Šišljagića. Sada
je Vulin stranački „šef“ Šišljagiću, a Šišljagić kao
župan poslovni je „šef“ dožupanu Vuliniu. Kako
to funkcionira?
Odlično. Jedan drugoga poštuju i izvršavaju
dogovoreno.
Vladimir Šišljagić, Dinko Burić, Josip Salapić,
Zoran Vinković, Ivan Drmić, Krešimir Bubalo,
Zvonko Ibriks…., poznate osobe HDSSB-a OBŽ,
neki su i u Saboru. Vaše mišljenje o njima?
Ljudi od kojih su neki stvarali HDSSB,
ljudi koji se u Saboru bore za Slavoniju i Baranju, ljudi koji se bore za nepravdu, ljudi koji
su prepoznali program i ideje HDSSB-a, ljudi
dobrih ideja.
Da, ali su ljudi navikli na spomenuta imena?
Jesu, ali dolaze Dragan Vulin, dr. Stjepan
Ribić, Karlo Šatlar, Danijela Lovoković i brojni drugi mladi koji popunjavaju vodeće redove
HDSSB-a i koji će širiti ideje HDSSB-a na dobrobit svih ljudi, posebno Slavonije i Baranje.
Ivica Vrkić, gradonačelnik Osijeka?
Ranije je trebao otići u penziju. Ovo mu je
i ovo će mu biti jedna od lošijih životnih uloga.
Goran Ivanović- Lac?
Ma ja mislim da on i ne zna u kojoj je stranci.
Branimir Glavaš?
Glavaš je utemeljitelj HDSSB-a, osoba koja i
dalje idejama i vizijom pomaže da HDSSB bude
najveća regionalna stranka i uskoro i nacionalna stranka. Nepravedno je osuđen u političko
motiviranom procesu.
Šuška se šuška, pa i po nekim medijima da se
više priklanjate ljevici, SDP-u?
To su gluposti desnih političara.
Premijer Zoran Milanović?
Premijer koji je greškom došao na tu funkciju.
Predsjednik Ivo Josipović?
Predsjednik koji je bio osvježenje, ali se nije
od početka pomjerio i nije opravdao dano mu
povjerenje.
Preferencijalo glasovanje?
Da, svakako.
Podjela Hrvatske na regije?
Da, na pet regija, to je program i prijedlog
HDSSB-a.
Čemu se nadate na idućim parlamentarnim izborima?
Nadamo se dobrom rezultatu, većem broju
zastupnika koji će idejama HDSSB-a pridonositi boljitku svih građana Republike Hrvatske.
Hvala Vam lijepa gospodine Kraljičak i sretan
Vam i radostan Božić i mnogo zdravlja i uspjeha u
radu u Novoj godini.
Hvala i Vama uz najljepše želje u radosti Božića i bolju i radosniju Novu godinu svim građanima Općine Punitovci i svim čitateljima Đerma.
5
OSMA SJEDNICA OPĆINSKOG
VIJEĆA
Dana 1. listopada u prostorijama Općine održana je osma sjednica Općinskog vijeća pod predsjedanjem predsjednika Zdenka
Perića. Sjednici su uz vijećnike nazočili načelnica, donačelnici i
uposlenici Općine. Usvojen je Zapisnik sa zadnje sjednice. Donesena je Odluka o donošenju II. Izmjena i dopuna Prostornog
plana uređenja Općine Punitovci kao i Odluka o raspisivanju
izbora za članove vijeća
mjesnih odbora na području Općine Punitovci
Raspravljalo
se i o tekućoj
problematici,
o onome što
je učinjeno i
što valja učiniti.
NOVI VIJEĆNIK
Općinsko vijeće Općine Punitovci napustio je Josip Labak, nositelj liste grupe birača
na proteklim lokalnim izborima za članove
Vijeća. Odlazi zbog osobnih razloga- radno
mjesto u susjednoj B i H. Na njegovo mjesto
dolazi Marijan Batorek iz Josipovca sa liste
Josipa Labaka. Sretno Marijane i dobar rad u
općinskom Vijeću!
GRADIMO I RADIMO
IZIĐIMO, GLASUJMO, BIRAJMO
6
Štovani sugrađani!
Pred nama je 28. prosinca, dan kada nam se daje mogućnost da i mi odlučujemo tko će nam biti Predsjednik Republike Hrvatske. Svaki glas je bitan, nemojmo
propustiti da nam drugi donese odluku, budimo i mi dio
odluke. Iziđimo na izbore i odlučimo o osobi koja će biti
u Uredu Predsjednika na Pantovčaku, odlučimo o osobi
koja će našu Hrvatsku voditi u bolju budućnost. Većina
birača koji glasuju će odlučiti, a možda baš Vaš glas bude
onaj glas za Predsjednika kojega ste Vi željeli. Zato, iziđite na glasačko mjesto, glasujte, birajte!
Uredništvo Đerma
PRIZNANJE I POMOĆ OPĆINE DENISU BRANDISU
MEĐUNARODNA LJETNA KONFERENCIJA
STUDENATA GRAĐEVINARSTVA
I ove godine, drugi puta za redom
u prostorijama Građevinskog fakulteta u Osijeku održala se ljetna konferencija za buduće inženjere tehničkih znanosti pod nazivom ISUCCES,
u organizaciji Udruge SGFOS, čije
je dopredsjednik i ujedno voditelj
organizacijskog tima student iz naše
općine, Denis Brandis iz Josipovca.
Konferenciji je trajala u vremenu od
7. 7. do 11. 7. Nazočili su sudionici
iz Albanije, Makedonije, Rumunjske
i Turske, te jednog hrvatskog tima i
Zagreba. Nakon otvaranja sudionici
su počeli sa izradom svojih model-
skih konstrukcija koje su sastavni
dio konferencije uz izlaganje stručnih radova različitih tema iz područja tehničkih znanosti.
Studentima je organiziran i turistički obilazak grada, kulturna večer
u klubu Tufna, roštiljada, predstavljanje svojih delicija, te posjeta gradilištu novog Građevinskog fakulteta. Vrhunac susreta bilo je ispitivanje
konstrukcija na potresnom stolu,
potresna otpornost, estetski dojam,
inovativnost, utrošak materijala., odnosno uporaba recikliranog. Dodijeljene su i nagrade najboljima.
Lijepo je čuti i znati da je netko
sa naše Općine uspješan kao Denis Brandis. Priznali su to u udruzi
SGFOS, povjerivši mu vodstvo konferencije, a priznala je to i Općina
Punitovci po načelnici J. Matković
velikodušnom novčanom donacijom.
U IŠČEKIVANJU
BIT ĆE I KRUŽNI TOKOVI
Mjesec kolovoz,
dan
dvadeset deveti. Čovjek
postavio stativ
kod josipovačkog križa na
skretanju
za
Drljak, gleda
kroz aparat na
stativu i nešto
govori drugoj osobi uz kanal. Zastanem i pitam. Doznajem da
su to djelatnici ovlaštenog ureda za snimanje terena i snimaju
isti u svrhu izgradnje josipovačkog kružnog toka. Kažu mi da
je dokumentacija za kružni tok u Punitovcima gotova. Bit će
realizirano kad investitor osigura sredstva.
ISKOPANI KILOMETRI KANALA
Općina
je
počela rješavati
problem zemljišta na kojima
uslijed
velikih kiša ostane ležati voda.
Kopali su se i
produbljivali
kanali uz polja i
vrtove, kopali su se kanali u Punitovcima, Josipovcu i Jurjevcu. Općina je snosila troškove kopanja bagerom, a izvođač je
bio privatnik iz Đakovačke Breznice. U selima su bili zadužene osobe koji su temeljem zahtjeva mještana rješavali problem.
Iskopani su kilometri kanala, najviše na području Jurjevca, oko
15 kilometara. Općina je snosila troškove cijevi na kanalima na
kojima su uništeni prijelazi.
MOGLO SE I VIŠE
TREBALO JE ISKRČITI KANAL
Eto kad se nešto ponudi netko ne prihvati pruženu ruku. Napisao
sam da su iskopani kilometri kanala na poljima i mjestima na kojima
uslijed kiša leži voda. Iskopano, a izvođač radova otišao. Bilo oglašeno
da svi kojima je
potrebno produbiti,
odnosno
iskopati
novi kanal trebaju
iskrčiti raslinje da
bager
nesmetano
može raditi. Netko
to nije učinio, netko
je
ostao
kratkih
rukava.
Doznajem
da će se možda akcija
nastaviti u proljeće.
UREĐENA TRAFOSTANICA
Elektroslavonija Osijek, pogon Đakovo krajem studenog
uredio je trafostanicu postavljenu u neposrednoj blizini zida
župne kuće. Trafostanica je
oličena, sa limenim obrubom
gornjeg dijela. U njoj je novo
postrojenje kakva su postavljena u svim trafostanicama našeg
područja.
ULAGANJA U TRAFOSTANICE
Bili smo svjedoci nestanka električne energije
u pojedinim dijelovima
naših ulica u našim selima.
Mijenjani su uređaji trafostanica, rekli bi mijenjane
su trafostanice. Radove je
obavljala Elektroslavonija
Osijek, pogon Đakovo u
okviru redovnog ulaganja,
odnosno investiranja. Do sada je bio napon od 10 KV, a sada
će biti i 20 KV. Bit će bolji kvalitet el. Energije i brže će se
otklanjati nestanci el. Energije uslijed nevremena.
OBNOVLJEN KRIŽ KRAJPUTAŠ
Uz naše ceste stoje križevi krajputaši, neki u dobrom, neki u lošem stanju. Ponekad netko uz njih
zapali svijeću, položi neki cvijet. U
Punitovcima, u Radićevoj ulici, uz
Kubenovu leniju križ krajputaš. Sad
obnovljen, u novom ruhu. Obnovili ga V. Toman i I. Drga, djelatnici
uposleni u javnim radovima punitovačke Općine. Pohvalno!
TVRTKA PESTRID NA DJELU
Deratizaciju na
našem području 2
puta godišnje provodi veterinarska
stanica „Martes“,
a 2 puta tvrtka „Pestrid“ iz Bilja koju
za usluge plaća
punitovačka Općina. Shvatili su naši
mještani važnost
deratizacije u borbi protiv opasne trihinele. Svinjokolja je
bila na vidiku pa su djelatnici tvrtke „Pestrid“ 18. rujna dijelili otrov po domaćinstvima naših sela.
7
Načelnica u Makarskoj i Baškoj Vodi
NAČELNICA I PREDSJEDNIK
Na studijskom posjetu LAG-u Adrion iz
Makarske, kojemu je
bio u posjetu LAG Karašica kojem pripada i
punitovačka Općina, a
na manifestaciji OKUSI
HRVATSKO načelnica
Matković srela je predsjednika RH Ivu Josipovića koji je razgledavao štandove,
razgovarao sa sudionicima, pogledao i naš slavonski štand,
kušao proizvode i fotografirao se sa našom načelnicom.
BRĆKALI SE NAŠI UMIROVLJENICI
U BIZOVCU
U ljetnim danima Općina
Punitovci
omogućila
našim
umirovljenicima
djelomičnim troškovima
kupanje u bizovačkim
toplicama. 52 umirovljenika
kako saznajem od Mije
Labaka, odlazila su 10 dana
na kupanje sa polaskom
u 9 i povratkom u 14 sati.
Općina je platila troškove prijevoza autobusom. Brćkanje, odnosno
kupanje je bilo odlično, a jeli su što su htjeli i što su si ponijeli. Baš,
super, kažu, hvala organizatorima, hvala Općini i načelnici.
DOSTOJNO PREDSTAVLJENA
NAŠA OPĆINA
Članovi i volonteri LAG-a Karašica među kojima i načelnica
J. Matković sa suprugom (Općina Punitovci je član LAG-a)
boravili su na studijskom posjetu LAG-u Adrion iz Makarske
gdje su boravili na sajmu “OKUSI HRVATSKO” od petka
8.8.2014.g., do nedjelje 10.8.2014 na kojem su se predstavili
sa “okusima” Slavonije, kulenom, rakijom, sirom, medom,
likerima, kolačima, vinom i ostalim specijalitetima. Prvog
dana sajma došao je i predsjednik Republike Ivo Josipović.
Nakon nastupa na sajmu članovi LAG-a Karašica nastavili
su sa službenim djelom te su se tako sastali sa načelnicima
općina Baška Voda, Tučepi i Gradac sa kojima je razgovarano
o potencijalima Slavonije i Makarske rivijere, te o mogućim
oblicima suradnje i na povezivanju proizvođača iz Slavonije
i potrošača na Mararskoj rivijeri. Posjet jugu Hrvatske trajao
je ukupno 8 dana. Načelnica Matković je predtsvila u okviru
LAG-a jurjevački kulin, punitovački domaći sir i rakiju,
josipovačko kupinovo vino, kupinov i malinov liker od Danijela
Pastve iz Josipovca, peretke i kiflice Božice Poljarević i Marije
(M) Horvat. Bilo je veselo i uz svirače. Slavonija, a time i naša
Općina dostojno su predstavile Slavoniju, a mnogi su kušali
delicije naše Općine.
SAMO TRI POSLENIH U JAVNIM
RADOVIMA
I dalje kao i do sada postoji
Sporazum Općine sa HZZO-om o
upošljavanju djelatnika u javnim
radovima. Stegnuo HZZO kaiš
pa u drugom dijelu ove godine
samo tri uposlena, a nekada bilo i
preko 20 i više, pa u prvom dijelu
ove godine 7 djelatnika. Sda su
uposleni Snježana Matković iz
Punitovaca, Ivica Drga iz Jurjevca i Vinko Toman iz Josipovca. Kriza
donijela i novinu. Prije je uposlenike plaćao HZZO, a sada pola plaća
Općina. Malo ih je ali su vrijedni, rade ono što im se i gdje odredi.
LIJEPO JE KAD NEMA RUPA
Cesta
prema
punitovačkom groblju
i ribnjaku uređena,
nasuta,
poravnata.
Nema
rupa.
Ipak
vrijeme čini svoje pa
kiša natopi cestu, teška
vozila sa priključcima
prolaze daleko u polje,
stvore se rupe, a kad
nastane lijepo vrijeme prašina. Opet se popravi, Općina čini sve.
Ipak naše je to groblje, naši aktivni ribiči. Treba i asfalt, kaže
načelnica Matković koja se nada rješenju problema, treba biti
strpljiv.
NOVO RUHO RIBIČKE KUĆE
Imamo ribnjake i ribičke udruge kakve nema niti jedna općina Đakovštine, pa i šire.
Rade ribiči triju naših udruga u naša tri sela. Trebali bi mnogi doći i pogledati što se
radi, kako je uređen okoliš, koje su aktivnosti. Punitovački ribiči se druže, organiziraju
fišijadu, uređuju okoliš, a sretni su što su uredili iznutra ribičku kuću, 2 sanitarna čvora,
opremili se namještajem i prije zimskih dana izvana ožbukali kuću. Ostaje na redu terasa. Bit će kažu ribiči zahvalni Općini i u nadi dobivanja sredstava od Općine. (Načelnica
Matković kaže da će biti, da se malo strpe)
8
LIJEPO OD DOMA ZDRAVLJA
CVIJEĆE PRED SPOMEN
PLOČU
Prije 14 ili 15 godina betoniran je dio, parkiralište pred zgradom đakovačkog Doma zdravlja u Punitovcima u kojoj je Ambulanta obiteljske
medicine dr. Ružice Nikolić, a koje ujedno služi i potrebama Općine. S
vremenom se postavljao novi asfalt na kolnik i nastala je razlika u nivou
betona i asfalta, nezgodno za automobile, posebno zimi. U ove ljetne đakovački Dom zdravlja čiji je ravnatelj Boro Knezović dao postaviti asfalt
na beton i time je izjednačen nivo parkirališta i kolnika, a to je posebno
dobro za vozila. Pametno i hvala Domu zdravlja, hvala gospodine Boro!
Uoči blagdana Svih Svetih načelnica punitovačke Općine J. Matković i uposlenici Općine
N. Hmura i N. Milanović položili su cvijeće i
upalili svijeću pred spomen pločom poginulim
braniteljima i žrtvama Domovinskog rata. Inače
većinom je brigu o stavljanju cvijeća i paljenje
svijeća pred pločom na zgradi Općine postavljao
M. Poljarević- HDZ.
CVIJEĆE STRADALNICIMA
LOGORA KRNDIJA
Godinama nitko od
strane čelništva Općine
Punitovci nije polagao
cvijeće i upalio svijeće
pred spomenikom stradalim i protjeranim te ubijenim Nijemcima logora
Krdnija, a spomenik je
podignut od strane institucija podunavskih Švaba
u vrijeme načelnika M.
Kneževića.
Ove godine po prvi puta J. Matković, načelnica sa suradnicima i
vijećnicima M. Labak, D. Pop, N. Milanović, I. Bošković, N. Hmura
uoči dana Svih Svetih položili su cvijeće, upalili svijeće i pomolili se
za sve stradalnike logora Krndija.
Lijepa gesta, pokojnici su bili nekadašnji stanovnici sela koje danas pripada punitovačkoj Općini i ne smijemo zaboraviti njihova stradanja.
RAZGOVOR UZ KAVU
DRESOVI GIOVA BOX
OMLADINCU
Doznajem da
su momci josipovačkog NK“
Omladinca“
trebali
dobiti
komplet opreme
GIOVA BOX.
Našao se sponzor, caffe bar „Luna“, Josipovac (Zlatko Kocur).
Dio sredstava Caffe bar, a dio sami igrači, 22
kompleta je bilo u igri. Slučajno načelnica punitovačke Općina J. Matković navratila u Caffe
bar na kavu, riječ po riječ i došlo se i do nogometa. Da ne duljim načelnica predložila da Općina
Punitovci snosi onaj dio troškova koji bi snosili
igrači. Dogovor pao, sredstva uplaćena, oprema
stigla. , a komplet sadrži svečanu trenerku, radnu trenerku, jaknu, šuškavac, kapu, dres, štucne i
torbu. Rekli bi: „Dogovor zlata vrijedi“.
PAMETNO, PAMETNO, KAŽU MJEŠTANI
Na našem području kopao bager kanale uz zemljišta na kojima u vrijeme kiša
stoji voda, propadaju usjevi. Trebalo je prijaviti potrebu za kopanjem kanala i bager
je kopao uz uvjet da je očišćeno raslinje uz kanal. Netko je zatražio da se kopaju
kanali uz lenije, bez obzira da li na parcelama uz leniju stoji voda. Lenija će biti
manje natopljena, manje blatna. Pametno, pametno, kažu mještani.
9
PIJETET PREMA POKOJNIMA
IZABRANI MJESNI ODBORI
ČELNIŠTVO OPĆINE POLOŽILO
CVIJEĆE NA NAŠIM GROBLJIMA
U JOSIPOVCU NAJVEĆI ODAZIV
BIRAČA
Na blagdan Svih Svetih i na Dušni dan ožive naša groblja, ožive sa
najbližima, rodbinom i prijateljima koji su svojim dragim pokojnicima
došli odati pijetet, došli položiti cvijeće, upaliti svijeće i pomoliti se za
njih i sve pokojnike koji su negdje dalje, na nekom groblju.
Odlazak na groblja naše Općine i polaganje cvijeća uz molitvu i
paljenje svijeća na grobove branitelja i žrtava Domovinskog rata činili
su predstavnici Općine u vrijeme načelnika M. Kneževića na dan
pogibije ili stradanja branitelja. S vremenom nije bilo odlazaka.
Ove godine uoči blagdana Svih Sveti na groblja su položili cvijeće
upalili svijeće i pomolili se pred središnjim križem načelnica J.
Matković sa suradnicima. Na josipovačkom groblju načelnici, N.
Hmuri i N. Milanoviću pirdružio se vijećnik M. Labak. Njima su se
u Krndiji pridružili I. Bošković i vijećnik D. Pop. Zajedno su posjetili
punitovačko groblje da bi im se u Jurjevcu pridružili donačelnik V.
Florijančić i vijećnik T. Hmura. Pred središnji križem na grobljima
naših sela cvijeće, svijeće i molitva upućeni su pokojnim
braniteljima naše Općine, pokojnim vijećnicima i svim pokojnima
na groblju.
Treba se sjetiti pokojnika, pa i oni su bili dio življenja naše Općine.
U selima naše Općine
održani
su
dana
23.
studenog izbori za članove
vijeća mjesnih odbora. U
Punitovcima i Josipovcu
se biralo 11 vijećnika, a u
Jurjevcu 5. U Punitovcima je
od ukupno 542 birača izašlo
na glasovanje 142 birača
(26,19%).
Lista ASBU i
HDSSB dobila je 92 glasa,
a lista HDZ-a 48 glasova.
U Vijeće MO su ušli sa liste
ASBU i HDSSB-a Krešimir
Rašić, Josip Poljarević, Anica
Stipanović, Alen Logara, Tomo Škorvaga, Katica Bošnjak i
Ivan Matanovac, a sa list HDZ-a Matija Poljarević, Danijel
Horvat, Mirko Klaić i Marko Poljarević. U Josipovcu P. od 654
birača izašla su 333 (50,91%). Lista ASBU i HDSSB-a dobila
je 71 glas, HDZ 40 glasova, a HNS 222 glasa. U Vijeće MO
ušli su sa liste ASBU i HDSSB-a M. Labak i Ivan Mićan, sa
liste HDZ-a Pavo Labak, a sa liste HNS-a Mirko Vavra, Andrija
Kocur, Ivan Eling, Rozalija Kukučka, Zlatko Gabajček,
Zvonko Komar, Jozo Boris i Marijan Batorek. U Jurjevcu P.
od 239 birača glasovalo je 76 birača (31,80%). Lista ASBU
i HDSSB-a dobila je 40 glasova, a HDZ 34. Glasa. U Vijeće
MO ušli su sa liste ASBU i HDSSB-a Stanko Erdeljić, Andrija
Kraus i Tomislav Hmura, a sa liste HDZ-a Dragutin Majdiš i
Vlado Kolarik. Nakon izbora slijedi konstituiranje MO.
MJESNI ODBORI DA ILI NE
Dovršene prostorije u zgradi Općine
nekadašnji prostor kata općinske zgrade gdje se nekada stanovalo i
gdje su bile prostorije NK „Slavonije“ s vremenom su postale ruševina,
ruglo. Krenulo se u obnovu. Dio su odradili uposlenici u Javnim radovima,
a potom je „Akropola“ d. o. o. iz Satnice Đakovačke preuzela radove,
preuzela i dovršila pod budnim okom Josipa Labaka. Lijepo i kvalitetno.
Uvedene su nove električne instalacije, plin, voda, uređeni sanitarni
čvorovi, može se i tuširati. Šest je prostorija, kovana ograda stubišta, ima
i tuš. Slijedi opremanje namještajem, a sve za potrebe KUD-a i Udruge
žena.
Kako je bilo došlo vrijeme
da se raspišu izbori za mjesne
odbore u našim selima pitanje
se postavilo na sjednicu
općinskog Vijeća. Vijećnici
liste Josipa Labaka bili su
za raspisivanje izbora, dok
su ostali vijećnici više bili za ne. Prema riječima načelnice i
predsjednika Vijeća moglo se nadglasavanjem donijeti odluka
o neraspisivanju MO. Ipak dano je na volju mještanima,
odnosno strankama. Svaki MO će za svoj rad i odgovarati, kaže
načelnica Matković.
Jurjevačka mrtvačnica pod krovom
Jesen
stigla,
a
jurjevačka kuća oproštaja
pod krovom. Rađena
je temeljem raspisanog
natječaja. Izvođač je
privatnik
iz
Selaca
Đakovačkih. Slijedeća
faza, faza dovršenja je u
proljeće. Ostaje urediti
okoliš
mrtvačnice.
Divršenjem mrtvačnice Jurjevčani kao i druga sela neće
pokojnika voziti selom, a posebno je to teško u vrijeme lošeg
vremena.
10
MOLITVA PUNITOVAČKIH UČENIKA NA
GROBLJU
Na blagdan Svih Svetih i na
Dušni dan na grobljima cvijeće,
upaljene svijeće i molitva rodbine, prijatelja i poznanika za
pokojnike. Punitovački osnovnoškolci sa učiteljicama M.
Beganović, A. Krešić i D. Lijić
uz djelatnicu J. Stipanović posjetili su groblje u Punitovcima,
zajednički se pomolili pred središnjim križem, položili cvijeće,
a posjetili su i grobove svojih
najbližih.
DAN KRUHA U
PUNITOVAČKOJ ŠKOLI
Punitovački mališani prvog do četvrtog razreda sa svojim su učiteljicama
17. listopada obilježili Dan kruha, Dan
zahvalnosti za plodove zemlje. Mame i
bake su ispekle proizvode od brašna koji
su lijepo složeni na stol. Došli su i roditelji. Kraći program, zajednička molitva,
zajedničko blagovanje i nastavak druženja uz glazbu. Postavljen je i izložbeni
dio plodova zemlje. Nazočio je kao i u
Jurjevcu ravnatelj škole Ivan Smoljo.
DAN KRUHA U JOSIPOVAČKOJ ŠKOLI
OBILJEŽEN HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN
Dana 10. rujna u josipovačkoj
Osnovnoj školi u kojoj su bili i učenici
područnih škola obilježen je Hrvatski
olimpijski dan u spomen na dan kada
je u Hrvatskoj1991. godine osnovan
prvi Hrvatski olimpijski odbor- HOO.
Učenici su prethodno upoznati sa ulogom
HHO-a,
sportskim
dostignućima,
važnosti bavljenja sportom….
Učenici viših razreda imali su svoj
program natjecanja u momčadskim
igrama, a niži razredi su se natjecali
u trčanju, bacanju loptice u dalj te u
graničaru i nogometu. Sve se odvijalo u
sportskoj dvorani i na sportskom terenu
u natjecateljskom i navijačkom duhu.
IZ NAŠE ŠKOLE
Diljem naše domovine u mjesecu listopadu u svim školama,
vrtićima i drugim odgojno- obrazovnim i
kulturnim ustanovama obilježava se Dan
kruha- Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Isti je obilježen i
u matičnoj školi Joispovac Za proizvode od brašna pobrinule su se mame i bake učenika
4. i 7. razreda. Postavljeni su stolovi bogatstva peciva, kolača i svega
što su vrijedne ruke mama i baka zamislile. Upriličen je i prigodni
program učenika. Nakon zajedničke molitve uslijedilo je zajedničko
blagovanje učenika, djelatnika škole i svih nazočnih.
11
MALI UMJETNICI LUTKI OD
ŠUŠKE
Učiteljice punitovačke škole M. Beganović,
D. Lijić i A. Krešić dale prijedlog učenicima da
se naprave lutke od šuške. Donijeli učenici šušku
od kukuruza koje bilo u svakom domaćinstvu.
Došlo i nekoliko mama. Započela 10. listopada radionica izrade lutki od šuške i trajala 2, 5
sata. Djeca radosna, mame sretne što su surađivale, učiteljice zadovoljne uspjehom i tako lutke
od šuške ukrasile dio hola punitovačke škole za
Dane kruha.
DOĐITE, POGLEDAJTE, KUPITE
Znaju i učiteljice punitovačke škole sa svojim učenicima iznenaditi
roditelje. Poznato je da se u školi prakticira „Dan otvorenih vrata“, kada
roditelj može doći i porazgovarati sa svakim učiteljem koji predaje njihovom djetetu. Da ne dođu samo na razgovor zna se prirediti prodajno
izložbeni prostor gdje roditelji mogu pogledati neke predmete, čestitke…,
nešto što su svojom kreativnošću napravili, mogu nešto i kupiti. Sredstva
se utroše zajedničkim dogovorom.
NE ZABORAVITE VUKOVAR
Vukovar, grad heroj, grad posebnog pijeteta grad je čije stradanje, čije branitelje nitko ne smije zaboraviti, a posebno naši
mladi koji moraju znati istinu o Domovinskom ratu. Tako su učenici 7. i 8. r. sa učiteljicom povijesti M. Mašić i učiteljem Z. Jakopanec posjetili krajem prvog polugodišta grad heroj – Vukovar. Posjetili su muzej bolnice, pogledali film o događanjima što
su se zbivala u vukovarskoj bolnici, kada je grad bio pod tromjesečnom opsadom od strane srpskih paravojnih jedinica i tadašnje vojske nekadašnje države Jugoslavije ( JNA). U centru su na
Dunavu posjetili spomenik svim palim žrtvama domovinskog
rata. Posjetili su i memorijalno groblje i Ovčaru gdje su saslušali
sudionika domovinskog rata koji je govorio o događajima koji
su se zbili 20. studenog, nakon pada grada Vukovara. Zapalili su
svijeću poginulim žrtvama i uputili se prema Trpinjskoj cesti te
nakratko posjetili spomen dom „groblja tenkova“. 12
SOKOLOVI IZ SLOVAČKE U JOSIPOVCU
JURJEVAČKI
MALI KUHARI
U jurjevačkoj osnovnoj školi 16. listopada obilježen je Dan kruha na malo neobičan
način. Dok su prijašnjih godina mame pekle
krušne proizvode a djeca donosila gotove,
ovaj su put to činila djeca u školi sa svojim
učiteljicama te jednom bakom (Anica Drga)
i jednom mamom (Ivanka Mauzer). Sa kapama na glavi i keceljama razvlačili su tijesto za
štrudlu koju su nadijevali ribanim jabukama i
bundevom. Od ribanog krumpira su pekli tradicionalno slovačko jelo polesnjak a k tomu
i pitu krumpiraču. Učionica je tog dana bila
pretvorena u kuhinju, a miris se širio cijelom
školom.
Učenici, učitelji i njihovi sokolovi iz jedine osnovne škole
u svijetu (Štavnicke Bane, Slovačka) gdje se uči predmet
sokolarstvo, boravili su od 12. - 14. rujna u Josipovcu.
Nekoliko godina učitelji i
učenici dvaju osnovnih škola
iz Josipovca i Štavnickih Bana,
posjećuju jedni druge. Suradnja
je najčešće na sportskom planu.
Ove godine su osim učitelja i
učenika u Josipovac stigli i dugo
očekivani dresirani sokolovi.
Na nogometnom igralištu,
okupilo se veliki broj djece i
odraslih iz Josipovca i okolnih
mjesta. Djeca iz Slovačke
prikazala su kratku dramsko
scensku igru, a folklorno dječje
društvo iz Josipovca narodni
običaj i dječje igre. Dresirani
sokolovi pokazali su umijeća
koja su naučili dresiranjem.
Oni hrabriji sudjelovali su i u
igrama sa sokolovima kojima
su sokolovi slijetali na ruku.
Sokolovi su se u subotu 13.
9. družili s Đakovčanima na srednjoškolskom igralištu. Obrtnička škola iz
Đakova zainteresirana je za suradnju sa ovom neobičnom i jedinstvenom
školom u svijetu. Sokolovi su sa svojim učiteljima i učenicima bili u
mnogim zemljama: Italija, Arapski Emirati, Poljska , Češka, Velika britanija,
Njemačka, Malta, Mađarska, Belgija, a u Slovačkoj su ih posjetili mnoge
poznate ličnosti iz svijeta. Suradnja dvaju škola se nastavlja.
NAŠI PRVAŠIĆI
Početkom nove školske godine učenici škole dobili su svoje nove prijatelje, nove učenike. Mališani, prvašići zamijenili su bezbrižno pohađanje vrtića sjedanje u klupe, a time i više učenja. Ponijeli su svoje teške školske torbe i prionuli
usvajanju znanja.
JOSIPOVAC: Učiteljica S. Barišić i učenici I. Hegol, L. Kanisek, E. Kocur, K. Kolarik, A. Konjuh, L. Kukučka, V.
Labak, T. Pastva, N. Smoljo, L. Smolka, J. Vavra i K. Vavra.
JURJEVAC: Učiteljica A. Majdiš i učenici P. Baričjak, F. Drga, L. Drga, P. Florijančić, G. Hmura, I. Kolarik i L. Mauzer.
PUNITOVCI: Učiteljica M. Beganović i učenici: A. Boris, M. Milić, L. Pop i L. Vidaković.
Sretno Vam bilo prvašići i puno uspjeha u učenju!
13
UČITELJICA ANICA NA
ZNANSTVENOM SKUPU U
ZAGREBU
MALI BROJ UČENIKA U NAŠOJ ŠKOLI
U OBITELJIMA MALO DJECE
Svake godine koji učenik više, koji manje, ali broj učenika u
cijeloj školi je pao na 163. Reče i župnik Pardon kako bi u obiteljima trebalo biti više djece. No, život je život, broj djece u obitelji
ovisi o mnogo čemu, a jedan razlog je sigurno skupoća života. U
Punitovcima je 28 učenika od prvog do četvrtog razreda, u Josipovcu 46 učenika i u Jurjevcu 18 učenika. U višim razredima je 71
učenik. Reče netko u šali: „Treba poraditi na većem broju djece, a
time će biti i više učenika, ali se rijetko tko prihvaća posla“.
Pisao sam o učiteljici Anici Popović i njezinim
brojnim aktivnostima, posebno na polju likovne
kulture. Još jedno priznanje došlo je Anici pozivom
na dvodnevni Stručno znanstveni skup u zagreb na
temu „Sretna djeca- Matrice i strukture dječjeg crteža kroz glazbu, ples i govor. Stručni je to skup u
organizaciji Učilišta za likovno obrazovanje i dizajn- Studio Tanay u suradnji sa Agencijom za odgoj i
obrazovanje. Anica je i na stručnom skupu bila aktivna i dala je svoj doprinos istom.
UČENICI U ŠKOLI U PRIRODI U
SLOVAČKOJ
Svake godine nekoliko učenika naše škole pohađa
„Školu u prirodi“ u Slovačkoj. Krajem prošle školske
godine zajedno sa drugim školama u kojima se uči, odnosno njeguje slovački jezik u Slovačku u Slovačkoj
su boravili 10 dana D. Vavra, D. Smolka, S. Gavljak,
A. Boris i Anamarija Kanisek. Voditelj je bio učitelj
Josip Kvasnovski. Uz učenje kulture i jezika bili su
brojni izleti i posjete.
14
ZA KNJIGU REKORDA
Učiteljica Anica likovna stučnjakinja
Brojne
nagrade
likovnog stvaralaštvaAnica mentor i učitelj
savjetnik- Anica voditelj
Kontrasta
Anica
dopisnik
PramenaAnica vježba dječji
folklor- Anica u Muzeju
Mimara- Anica voditelj
kreativnih
radionicaAnica rođendan slavi u
Starom Gradu na Hvaru.
Sve gore navedeno bi mogli biti podnaslovi članka. Nešto o učiteljici Anici
znate, a nešto i ne. Anica Popović je učiteljica likovne kulture. Svojim radom
stekla je zvanje učitelja mentora i zvanje učitelja savjetnika. Uvježbava
dječji folklor KUD-a „Braća Banas“, a dopisnik je i slovačkog lista
„Pramen“. Okuplja Anica mladež u likovnoj grupi „Kontrast“ i sudjeluje na
brojnim likovnim kolonijama. Likovni radovi učenika sa kojima radi Anica
bili su na brojnim izložbama zemalja Europe i svijeta. Anica sa likovnim
radovima i dječjim folklorom petnaest godina je u Muzeju Mimara u
Zagrebu. Trinaest godina Anica je voditelj likovnih radionica „Kreativni
suncobran“ u Starom Gradu na Hvaru a na prijedlog Studija Tanay- Učilište
za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn u Zagrebu. Radionice pohađaju
djeca, odnosno nagrađeni učenici u likovnom stvaralaštvu iz cijele RH.
Zanimljivo je da veliki broj godina Anica slavi svoj rođendan 4. srpnja
u Starom Gradu na Hvaru. Lijepo Anice, lijepo, čestitke i nastavite dok
možete! (Foto- Anica na Starom Gradu)
DOŽUPAN KRALJIČAK O ĐERMU
Pri kraju telefonskog razgovora, pri kraju intervjua
sa zamjenikom župana, odnosno dožupanom Željkom
Kraljičkom rekao je nekoliko riječi o Đermu:
„Đeram kao Glasilo Općine Punitovci pruža čitatelju
brojne informacije, sadržajno je bogat. Da nema Đerma
teško bi bilo brojnim mještanima objasniti i predočiti
sve ono što se događa u Općini, mještani bi bili zakinuti
za kvalitetnu i istinsku i unatoč izlaženju u vremenskim razmacima ipak pravodobnu informaciju. Bogat je raznolikošću, ima za svakoga po nešto. Sve čestitke i neka što duže izlazi. Ujedno svim čitateljima Đerma sretan i radostan
Božić i uspješnu Novu godinu“!
ZASTUPNIK BILEK O ĐERMU
U telefonskom razgovoru sa saborskim zastupnikom
Čeha i Slovaka Vladimirom Bilekom rekao mi je o Đermu: „Smatram da je Đeram kao list jako dobro složen
i kao informativno Glasilo svojim čitateljima prikazuje
što se radilo i što će se raditi sa konkretnim temama i događanjima. Realno predstavlja cijelu Općinu. Osim toga
Đeram nije samo Glasilo, nego i informativni kutak iz
kojega svi čitatelji bili stanovnici Općine ili šire dobivaju sve potrebne servisne i ostale informacije. Osim toga
služi i za zabavu i kao takav štivo je za svakog čitatelja.
Ujedno svim žiteljima punitovačke Općine i čitateljima
Đerma sretan Božić i sretna i uspješna Nova godina“.
HUMOR VAM JE DOBAR
Sreo sam poznatog bosansko hercegovačkog glumca
Zijaha Sokolovića na jednom sastanku u Osijeku, u mjesecu svibnju. Brzo odem u auto po Đeram, priđem Zijahu,
kažem tko sam i što sam, pružim mu Đeram i počnemo ga
listati.“Ma vidi ti, ima tu lijepih stvari, a pazi ovo, pa ima tu
humora, neka, neka, pa smijeh je najbolji lijek“, kaže glumac koji je glumio u brojnim TV serijama i filmovima u B
i H i Hrvatskoj, glumac koji mimikom i glasom dovodi publiku do smijeha, glumac koji zabavlja dvosmislenostima i
„originalnim“ rječnikom i kojega bi satima mogli slušati i
gledati.
IMPRESUM
URL: www.punitovci.hr
Glavni urednik: Mirko Knežević
ĐERAM: GLASNIK Općine
Punitovci
Uredništvo: Mirko Knežević, Jasna
Matković
Nakladnik: Općina Punitovci
Naklada: 680 komada
Za nakladnika: Jasna Matković
List se besplatno dijeli građanima
Općine Punitovci
Redakcija: Stjepana Radića 58,
31424 Punitovci
OIB 75515406575 - MB: 2717484
Tekstovi i fotografije: Mirko Knežević
Lektura: Mirko Ćurić, prof.
Tel./fax: 031- 861- 309
Korektura: Mirko Knežević
E- mail: [email protected]
[email protected]
Suradnici u ovom broju: Anica
Popović, mr. sc. Đurica Pardon,
Mirko Ćurić, prof. Jasna Matković,
Natalija Hmura, Anđela Majdiš, Zlatko
Jakopanec, Sanja Kanisek- Kuric,
Branko Funjak, Ana Perić, Gordana,
Toman, Anita Perić, Silvija Barišić,
Vedran Prosan, Ivica Lasić, Igor
Kovačević, Mirjana Kraiček, Rozalija
Kukučka, Davor Josipović. Manuel
Getoš.
Grafička priprema: Hardy, Đakovo
KULTURA I SURADNJA
ZIJAH SOKOLOVIĆ
Tisak: Tiskara Budrovci
15
BOGATSTVO ZELENILA
OKUĆNICE
LIJEPO ZA OČI
Prolaznici su mogli vidjeti u dvorištu obitelji Milić- Jurković u Punitovcima šokačka kola u cvijeću. Ispred kola
stari panj, nekoliko metara u promjeru.
Doznajem da je panj dugo stajao u šumi
koja je rušena prije tridesetak godina.
Stajao među brojnim panjevima a izgledao je raskošan. Iskopan je ručno, odstranjen višak žila, okrenut, uz malo truda,
oblikovan i postavljen za ukras. Lijepa
kombinacija starog panja, šokačkih kola i cvijeća.
ADVENTSKI VIJENCI ANKE NOVAK
Lijepo je lijepo, a što je lijepo, lijepo je i
vidjeti, rekli bi odmor za oči, odmor za dušu.
Pisao sam o lijepo uređenom dvorištu Branka
Hmure iz Jurjevca- „Dvorište kao slika“, a ima,
stvarno ima lijepih dvorišta naših domaćinstava, manjih ili većih. Treba se potruditi, rekao
bih, uložiti sebe i s ljubavlju urediti okućnicu,
dvorište. Bogatstvo zelenila, grmova, drveća i
cvijeća krasi okućnicu obitelji Milić- Jurković
u Punitovcima. Lijepo za vidjeti, rekli bi: „Kao
slika“.
KĆERI PJEVAJU SA
MAMOM
Anka Novak iz Jurjevca,
pisao sam o njoj, samouka
je umjetnica koja se likovno
izražava u raznim tehnikama
na platnu, drvetu, bocama.
Niču radovi od šuške, šibe,
oslikava Anka jaja… Bliži
se Božić i Anka izrađuje adventske vijence. Bogatstvo je
to materijala, boja i ukrasa,
bogatstvo je to domišljatosti
Anke Novak.
LJEPOTA ULOŽENOG TRUDA
Mnogi naši mještani ulažu
trud za ljepotu izgleda okoliša. Zapeo mi je za oko uređeni
dio pred obiteljskom kućom F.
Škorvage u Punitovcima. Nije
kamenjar, Šokci bi rekli da je
to rundela, a ukrašeni dio pun
je zelenila, ukrasnog grmlja i
posebnog i crvenog ukrasnog
materijala. Lijepo za vidjeti,
trud se isplatio.
LIJEPO CVIJEĆE MAJKE I KĆERI
Uvijek je lijepo vidjeti u zajedničkom djelovanju i radu dio obitelji, u nogometu, vatrogastvu, KUD-u…. U jurjevačkoj ženskoj
pjevačkoj skupini koja djeluje u okviru Matice
slovačke pjevaju mama Branka i kćerke Elizabeta i Natalija. Inače mama Branka je uvijek
u pripremama hrane- langošica pri slavljima
jurjevačkog NK „Zrinskog“, čiji je aktivan
član i donedavni predsjednik tata i suprug
Pavo. Eto, to je za svaku pohvalu.
16
Uvijek volim predočiti ono što
naša sela čini lijepim, naše ulice
zelenilo travnjaka i cvijeća na njima. Bogatstvo je to truda onih domaćica koji žele uz zelenilo trave i
ljepotu cvijeća. Jedine osobe naših sela koje pred svojim domom
uz nogostup i uz ćupriju, drugim
riječima na ulici, u dužini od desetak metara i širine dvadesetak centimetara imaju posađeno sitno, nisko cvijeće poput mačuhica su Sofija Štenc
i kćerka joj Zorica iz Josipovca. Lijepo za vidjeti i pohvala prolaznicima koji
ne uništavaju uloženi trud.
DOSTOJNO SU PREDSTAVILI NAŠU OPĆINU,
SLOVAKE RH I RH
MIRKO VAVRA PREDSJEDNIK
SAVEZA SLOVAKA RH
Predsjednik Saveza Slovaka RH Mirko Vavra sa suprugom nazočio je
kao gost na 49. folklornim svečanostima, Međunarodne smotre folklora
iseljenih Slovaka u Detvi, u Slovačkoj koja je održana sredinom srpnja.
Slovake iz Hrvatske među još 6 država predstavljale su uz Rijeku i Matice
slovačke iz Josipovca i Jurjevca. Posebno se pohvalno izrazio o našim
Maticama. „ Lijepo je znati da Slovake, odnosno petnaestak slovačkih
Matica RH predstavlja Matica naše Općine i to ne jedna nego dvije, josipovačka i jurjevačka. Folklor Josipovca je oduševio, a tek prasetina
na ražnju majstora Matanovca i Brandisa, pa rukotvorine i slatki kolači Jurjevčanki. Sudjelovanje Matica naše općine, priznanje je radu istih,
predstavljale su ujedno i našu Općinu kao što su predstavile sve Slovake
RH i samu RH“, rekao je Mirko Vavra.
PETA JURJEVAČKA LIKOVNA KOLONIJA
Vrijeme prolazi, a
aktivnosti jurjevačke
Matice
slovačke
se
nastavljaju.
Tako je u okviru
manifestacije
„Pod
stoljetnim glogovima“
i obilježavanja 20.
obljetnice
MS
Jurjevac, 24. srpnja
2014.
organizirana
likovnu
kolonija.,
peta po redu. Okupilo se 12 umjetnika, uglavnom amatera. Motivi su
bili raznoliki kao i tehnike. Nastale su lijepe slike. U večernjim satima
upriličena je izložba i druženje. Nazočili su i načelnica J. Matković,
donačelnik V. Florijančić i vijećnik, ujedno i predsjednik MO T. Hmura.
Općina je pomogla u realizaciji ove likovne kolonije.
JOSIPOVAČKA DJECA NASTUPALA U
SATNICI
OSTALO JE NEZABILJEŽENO
VIŠE OD 200 POSJETITELJA
LIKOVNE IZLOŽBE
Zadnja izložba josipovačke likovne grupe „Kontrast“ (bez radova na manifestaciji
„Slovaci do Drlaku“) bila je postavljena na
galeriji josipovačke sportske dvorane 5. do
9. travnja.Izložbu je vidjelo vioše od 200
osoba, a na samom otvorenju bilo ih je sedamdesetak. O izložbi su govorili dopredsjednik MS Z. Komar, voditelj „Kontrasta“ A. Popović i umjetnik D. Budimir, a
M. Knežević je pročitao svoju pjesmu. Na
izložbi je bio predsjednik Saveza Slovaka
RH M. Vavra i članovi đakovačke likovne
udruge „Suncokret“.
Dječja mlađa i starija
folklorna skupina iz Josipovca sa više od 40 učesnika nastupala je 8. lipnja
u Satnici Đakovačkoj na
6. manifestaciji „ Satnica
u pjesmi, igri i plesu“. Na
ovoj manifestaciji Josipovčani su više puta nastupali,
a ove godine pod vodstvom
učiteljice A. Popović mlađi uzrast prikazao je dječje igre i plesove dok
je stariji uzrast izveo zahtjevnije koreografije pjesme i plesa. Zahvala
roditeljima koji su djecu na nastup vozili automobilima.
17
LIKOVNA KOLONIJA U
JOSIPOVCU
Tradicionalna likovna kolonija u Josipovcu, koju organizira likovna grupa „Kontrast“ sa Maticom Slovačkom
– Josipovac, održana je 16. kolovoza ove godine na ribnjaku u Drljaku. Gosti kolonije bili su umjetnici iz Đakova i
Osijeka. Različitim su tehnikama na svojim djelima dočarali ovaj predivan pejzaž, josipovačkog Drljaka, odnosno
ribnjaka. Predsjednica MS Rozalija Kukučka sa članovima
MS obišla je slikare i brinula se o tome da budu dobro
ugošćeni. Rad umjetnika promatrali su brojni namjernici.
Radovi su namijenjeni manifestaciji „Slovaci do Drlaku“.
GASTRO PONUDA JOSIPOVCA I JURJEVCA U SLOVAČKOJ
Ured za iseljene Slovake u sklopu 49. folklornih svečanosti pod Polanou v Detve, Slovačka Republika, ove godine prvi puta
organizirao je i novu manifestaciju pod nazivom „Dolnozemsky dvor“, na kojem se sudionici predstavljaju gastro-ponudom
tipičnom za kraj i zemlju iz koje dolaze. Ove godine cijela manifestacija bila je prožeta temom svatova pa su tako u ponudi bila
svatovska jela i kolači, kao i ukrašavanje prostora. Bili su tu predstavnici Slovaka iz Hrvatske, Mađarske , Srbije i Rumunjske.
Hrvatsku su predstavljale MS Rijeka, MS Jurjevac i MS Josipovac. Josipovčani su pekli prasce na ražnju, a Jurjevčanke su
ispekle tradicionalne svatovske kolače te se predstavile rukotvorinama od šuške i papira. Širio se miris prasetine (ponijeta iz
Josipovca) majstora I. Matanovca i J. Brandisa, čekalo se u redu za porciju jer se u Slovačkoj ne vrti prase na ražnju.
JOSIPOVAČKI SVATOVI NA DETVI U
SLOVAČKOJ
SKUD „Braća Banas“ i
članovi Matice slovačke iz
Josipovca sudjelovali su od
11. do 14. srpnja 2014. godine na 49. međunarodnoj
Smotri folklora u Detvi (Slovačka). SKUD Braća Banas
je sa svojim svatovskim običajima sudjelovao u programu „Krajanska nedela“ sa
još šest kulturno umjetnički
društava ( Poljska, Francuska, Rumunjska, Mađarska
, Srbija i Češka). Tridesetak
članova otputovalo je 10.
srpnja da bi napornim vjež-
18
banjem udovoljili kriterijima
smotre i da bi mogli najbolji
dio josipovačkog programa
bio utkan u jednu cjelinu- završnu sliku sa svim zemljama
sudionicama. Inače koreograf
iz Slovačke je prethodno u
Josipovcu pregledao program
i dao upute o izvođenju istog,
a koreograf Marijan Batorek
pripremio je svatove za Slovačku.
U SLOVAČKU NA DAN OPĆINE
Članovi josipovačkog NK i članovi MS autobusom koji je osigurala Općina Punitovci boravili su 20.6. do 22. lipnja u Slovačkoj, u Novoj Bistici povodom proslave Dana Općine Nova Bistrica, ujedno i na kirvaju na blagdan Jana Krištofa. Prvi dan
upriličen je prijem kod načelnika, a potom je uslijedila zabava u velikom šatoru uz rock bendove. Drugog dana organiziran je
odlazak u Oravsku Les uz vožnju turističkom željeznicom. Poslije podne odigran je nogometni turnir od 3 ekipe. Josipovčani
su bili treći, ali su dobili pehar. U večernjim satima popularni Dušan ugostio je sve 43 osobe. U nedjelju su Josipovčani nazočili
misnom slavlju na kojem je molitvu vjernika čitala predsjednica josipovačke Matice R. Kukučka. Poslije podne je uslijedio
kulturni program, nastup folklornih društava. Pri povratku u Trenčianskim Teplicama ugostio ih je uz folklorni program prijatelj
Josipovca Milan Oravac. Josipovčani su bili smješteni po kućama.Sklopljena su nova prijateljstva, izmijenjena iskustva, dogovorena daljnja suradnja. Predsjednica Rozalija zahvaljuje načelnici Matković i Općini Punitovci
DJECA PLESALA U MIMARI
Josipovački dječji folklor sa šezdesetak djece i ove je godine nastupao u muzeju Mimara na izložbi likovnih radova
„Suvremenost i tradicija“ djece iz Hrvatske pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Natječaj i izložbu organiziralo je UHULI pod vodstvom profesora
Emila Roberta Tanaya, a za učenike 3. do 8. razreda, na temu
„Gradimo čuvajući baštinu i prirodu u kojoj živimo“ Učenici
iz Josipovca imali su 13 zapaženih radova na izložbi. Josipovčani su svojim plesom oduševili sve nazočne iz cijele Hrvatske. Učiteljica Anica Popović, voditeljica folklora određena je
za voditeljicu kreativne likovne radionice u Starom Gradu na
Hvaru. Inače Josipovački dječji folklor je česti gost u muzeju
Mimara.
SKUD BRAĆA BANAS I MATICA
S. NA MEĐUNARODNOJ SMOTRI
FOLKLORA U BOSANSKOJ KRUPI
Na smotri folklora u Bosanskoj krupi 20. rujna 20 14.
Sudjelovalo je 5 folklornih skupina iz B i H i 5 skupina iz
Hrvatske među kojima i SKUD „Braća Banas“ iz Josipovca P. Članovi josipovačke Matice slovačke predstavili su
se gastronomskom ponudom i štandom uređenim narodnim
vezom i umjetničkim slikama. Tridesetak članova Matice
Slovačke bili su gosti KUD-a „Grmeč“ iz Bosanske Krupe.
Atraktivne koreografije privukle su pozornost gledatelja ulicama B. Krupe i na pozornici kulturnog centra. Mirisao je
štand polesnjaka sa rakijom šljivovicom. Privukao je pozornost i štand narodnih vezova, pletenih koševa i slika josipovačke likovne grupe „Kontrast“. Sklopljena su prijateljstva i
dogovorena daljnja suradnja.
19
ŠOKAČKA SE PJESMA ORI
VLADIMIR BILEK
DOMAGOJ ZRINSKI U LEGAMA
JURJEVAČKA MATICA SLOVAČKA
JE AKTIVNA MATICA
Gledam Osječku televiziju 11. studenog, emisiju „Slavonsko veselje“. Sviraju „Lege“ iz Osijeka. Leti pjesma, odjekuju
žice tamburice i netko pozdravlja Domagoja Zrinskog, člana
„Lega“. Doznajem da je Domagoj unuk Joze i Ivice Poljarević,
a sin Marije Poljarević i pok. Zlatka Zrinskog iz Punitovaca.
Živi Domagoj u Čepinu, a tamburica mu u rukama prede li prede, a ori se pjesma šokačka. (Snimak sa TV-a).
Telefonski sam zamolio
saborskog zastupnika Čeha i
Slovaka u RH za nekoliko riječi o utiscima na jurjevačkoj
manifestaciji „Pod stoljetnim
glogovima“. Rekao mi je: „
Jurjevačka Matica slovačka je
manja Matica, vrlo je aktivna,
trudi se i lobira posebno za
svoj prostor, za svoj dom koji
treba dovršiti. Aktivnost je vidljiva i po programu „Pod
stoljetnim glogovima“, vidljivo je da su Jurjevčani sposobni organizirati dobru manifestaciju. Svojim nastupom
na pozornici vidi se da aktivno vježbaju, trude se i ulažu
sebe u očuvanju svojih tradicija, kulture i običaja. Rade
sve iz srca. Monografija je jedna retrospektiva života i rada
Jurjevčana. Ona ne predstavlja samo Maticu i Slovake već
i njihov rad i življenje, kvalitetne međuljudske odnose, tradiciju i običaje od vremena doseljenja do danas. Vrijedno
je to djelo malih ljudi jedne male sredine.
VRIJEDNE JURJEVČANKE
NA ETNO SUSRETIMA U BILJU
NOVO U LIKOVNOJ RADIONICI
Članice
likovne
skupine
MS
Jurjevac
sudjelovale
su 6. i 7.
rujna na
Petnaestim
etno
susretima
u Bilju pod
nazivom „Zelena Panonija“. Uz hrvatske izlagače
sudjelovali su i izlagači iz Srbije. Uz gastro ponudu
tradicijskih jela promovirali su se tradicijski
zanati, ruralni turizam, ekološka proizvodnja te
kulturna baština Osječko-baranjske županije
i Zapadno bačkog okruga. Jurjevčanke su se
predstavile suvenirima od šuške, starog papira te
raznih drugih prirodnih i otpadnih materijala.
Poznato je djelovanje jurjevačke likovne grupe koje se
odvija i kroz likovne
radionice. Okupe se
Jurjevčanke članice
Matice slovačke i u
različitim materijalima, raznovrsnošću
likovnih
tehnika
stvaraju prave likovne rukotvorine,
ukrase i predmete. Radile su Jurjevčanke sa drvom, staklom, papirom,
bocama, šuškom, šibljem, bojama… 21. studenog pozvale Jurjevčanke Jasminku Marijanović iz Antunovca koja im je pokazala kreativnu
tehniku prijenosa fotografije na razne podloge, kutije, drvo, boce, staklo, tekstil… Radionica transfera fotografije izazov je Jurjevčankama
koje se sastaju svakog utorka u druženju i radu.
PJEVALE SU U MILJEVCIMA
U subotu 8. studenog pjevačka i tamburaška skupina Matice
slovačke Jurjevac, predstavila se u Miljevcima na festivalu
slovačke pjesme i glazbe „Ked se ruža rozvijala“ sa tri pjesme:
Po nabreži konik beži, U susedov tam je topol i Horička zelena.
Pjevače je uvježbavala Ana Perić iz Punitovaca.
„Dobru atmosferu, posebno pri odlasku i povratku u autobusu
upriličili su tamburaši“, rekla je Anđela Majdiš, članica pjevačke
skupine.
20
GODINE IH DIJELE MNOGE
FOLKLOR IM U SRCU
Sretnu se Ivana Škegro i Mirko Knežević, vaš urednik
na nekoj probi ili nastupu punitovačkog KUD-a „Veseli
Šokci“ sretnu se u Đakovu ili negdje drugdje, prozbore
koju riječ, izmjene neka iskustva a veže ih ljubav prema
folkloru, veže ih unatoč velike razlike u godinama i punitovački KUD. Mirko je u 3 navrata petnaestak godina
uvježbavao Punitovčane, a Ivana ih sada uvježbava, Ivana
Škegro folklorašica đakovačke Tene i pjevačke skupine
Đakovčanke. Pjevali su Šokci punitovačkog KUD-a prije
četrdeset godina, a pjevaju i sada: „Dođi milo dođi drago
oko devet sati….“.
EMILIO, MELINA I OZEMBUH
Na jednojfolklornoj priredbi
stali jedno do drugoga članovi
dječje josipovačke grupoe KUD-a
„ Braća Banas“ Emilo Kanisek,
Melina Kuric, a Emilio u ruci drži
ozembuh, slovački instrument koji
mu je napravio tata Branko. Pozvao Emilio Melinu da ona zapjeva, a on će udarati u ozembuh, a
Melina mu odgovori: „Drugi raz“.
Simpatični dvojac možda jednog
dana zajedno i zapjevaju i zatancaju uz zvuke ozembuha.
NAGRADA ZA TRUD I ZALAGANJE
VESELI ŠOKCI U LADU I U TOPUSKOM
Trud i zalaganje dobro je
zbog daljnjeg zalaganja i volje i nagraditi. Tako su članovi
punitovačkog KUD-a „Veseli
Šokci“ i „Biseri“ i „Dukati“ sa
predsjednicom J. Matković,
dopredsjednikom I. Kovačevićem i koreografom I. Škegro bili u posjetu Ansamblu
„Lado“ u Zagrebu. Nazočili
su izvedbi nove koreografije,
razgledali prostorije „Lada“
gdje su spremljene nošnje i
gdje se šivaju. Osoba koja
vodi brigu o nošnjama izrazila je želju doći u Punitovce i zaviriti u ormare mama i baka, vidjeti
punitovačko blago, nošnje. KUD-ovci su razgledali katedralu, bili
na Kaptolu, Kamenitim vratima i vozili se uspinjačom. Prenoćili su
u Topuskom gdje su se idućeg dana kupali u bazenima. Bilo im je,
kažu lijepo i nezaboravno.
PRATIMO MALU
MANEKENKU ANJU PERIĆ
Naša mala manekenka Anja Perić iz Punitovaca ove je godine nakon brojnih izlazaka na modne piste, 2 puta u Vinkovcima, 3 puta u Osijeku
imala najvažniji nastup na prvom Kids weekendu u Zagrebu. Bila je to jedna od najvećih revija
u Hrvatskoj po uzoru na londonski Kids fashion
weekend. Revija je posvećena samo djeci. Na
preporuku agencije iz Vinkovaca roditelji su prijavili Anju. Od tristotinjak djece iz Hrvatske, krug
je smanjen na oko sto, pa na 30. Uslijedio je poziv za Anju, jedine predstavnice sa našeg područja. Krenule su pripreme. Organizatori su pristali
da mjere za Anjinu odjeću odradi Anka Novak iz
Jurjevca. Mjere poslane, sve bilo u redu i dizajneri
daju odjeću na šivanje. Revija u Zagrebu trajala je
dva dana. Anja je na modnu pistu izlazila nekoliko
puta u različitoj odjeći.
Mala anegdota: Anju koju su svi zapazili kao
vedru, veselu i razgovorljivu djevojčicu upitala
jedna od organizatorica odakle je. Anja je odgovorila: „Pa iz Punitovaca“. „A, gdje su ti Punitovcii?“, upita urednica. „Pa kod Jurjevca“, odgovori
Anja. Nastao je smijeh. Sretno ti Anja i dalje na
modnim pistama!
21
ĐERAM PRKOSI VREMENU
Đeram na josipovačkom Drljaku i dalje prkosi zubu vremena. Dotrajao dio
uz zemlju. Postavljen je betonski stup i učvršćen. Inače, to je najstariji đeram
našeg područja. Podsjećam kako su me pitali zašto se naše glasilo zove „Đeram“. Pisao sam o tome. Đeram je simbol slavonske ravnice, ima ih u našim
domaćinstvima u našim selima, onih starih, a prave se i novi. Kaže se da treba
koristiti znanje i iskustva starijih, iz daleke i duboke prošlosti kao što vodu
uzimamo iz dubine. Treba slijediti napredna dostignuća pa kao što đeram strši
u visinu i mi želimo ići naprijed, ka većim i višim dostignućima. Na iskustvima prošlosti uz suvremenu znanost i dostignuća gradimo budućnost. Pogledajmo našu Općinu i što je sve učinjeno u njoj, od njenog osnutka 1993. godine. Evo, pred Vama je 27. broj „Đerma“. Pogledate li prvi broj iz lipnja 2007.
godine i ovaj broj koji držite u rukama, fotografija đerma na Drljaku gotovo
ista, a u našoj Općini i od te 2007. g. brojne promjene, mnogo toga je učinjeno.
Stoji stari đeram, podsjeća na prošlost i kao da nam govori da i dalje zajedno
gradimo svoju budućnost a. Stoji stari Đeram na Drljaku a izlazi i naše glasilo
„Đeram“, svjedok našeg vremena, svjedok svih događanja u našoj Općini.
VANDALSKO DJELO
ZNAK U TRAVI
ŽAO MI JE, ŽAO MI JE
IZ NAŠIH SELA
Nekada je vidljivo da je netko nekim prometnim
sredstvom zapeo za neki prometni znak uz naše ceste,
ali je vidljiv i vandalizam, namjerno uništavanje. Tako
je V. Prosan iz Jurjevca fotografirao znak oznake mjesta
Jurjevca u koprivi. Djelo neke budale, idiota, ma sami
dajte ime takvoj osobi, ili osobama. (Preporuka: Počinitelji neka pokidaju kućni broj svoje kuće, svoju ogradu,
kapiju i primit će naše čestitke).
22
Štovani čitatelji! Nastojim uvijek objaviti sva događanja,
pa i ona za koja eventualno ne budem obaviješten. Ako
znam za neko događanje, a ja ne mogu biti nazočan, nađem
suradnika koji će fotografirati, a ja naknadno dođem do
podataka. U ovom broju neme ništa o punitovačkom Fair
Combatu, nema ništa o Memorijalu Branko Blanda, nema
ništa o natjecanju u kuhanju čobanca. Nisam bio kod kuće,
bio sam te dane u Beogradu., a sve se to događalo u 2 dana.
Zamolio sam Davida Matkovića da sve fotografira što je i
učinio. Četiri puta sam tražio podatke od određene osobe,
nisam dobio, bezbroj puta sam bio po podatke, nema osobe.
Žao mije, žao mije! Što će slika bez imalo teksta. Možda u
idućem broju, šteta da ne ostane zapisano.
EKOLOGIJA- ZDRAVLJE
GDJE ISTRESTI FEKALIJE
Seoska smo sredina, sredina u kojoj domaćinstva imaju septičke jame. Prazne ih mještani koji imaju cisterne za
pražnjenje istih. Gdje se prazne cisterne? Svagdje po malo,
tamo gdje se ne vidi, u kanale, a nije preporučljivo, zabranjeno je, na oranice? Što reći, nemamo mjesto za pražnjenje
cisterni, IDE PO ONOJ „Snađi se druže“, a sve je dobro ako
se netko ne „uhvati“ kako „negdje“ prazni cisternu, ali eto
dolaskom i uspostavljanjem kanalizacije i to će biti riješeno,
bit će ekološki, bez zagađivanja okoliša i prijetnje zdravlju.
DVIJE PRA PRA BAKE
Pisali smo o punitovačkoj i josipovačkoj prapra babi. Lijepo se
pozabaviti i poželjeti im lijepu starost. Iza sebe imaju 4 generacije.
Punitovačka pra pra baka ili šukund baka Ana Stipanović najstarija
je osoba u našoj Općini (rođena 26. srpnja 1917.) Pra pra baka je
maloj Ivi po muško ženskoj lozi, a po sinu Jozi, unuku Ivici, unuci Ivoni. Josipovačka prapra baka Marija Kukučka je pra pra baka
maloj Lani po ženskoj lozi, a po kćeri Mariji, kćeri Branki, unuci
Nikolini.Daj Bože što više pra pra baki i pra pra djedova u dobrom
zdravlju, a pogotovu što više dječice.
KAZAN ZA UKRAS I UPORABU
RASKOŠ VELIČINE
U dvorištu poznatog punitovačkog kazandžije Vlade Jurković Milića mogao se vidjeti kazan za pečenje rakiji sa nad
krovom i posebnim točkovima. Kazan je starina, posebno
dobre kvalitete. Kazan je doista lijep za vidjeti, može ovaj
kazan malo veće starosti poslužiti i kao ukras, a može se u
njemu ispeći i dobra, kvalitetna šljivovica ili neko drugo žestoko piće.
PONOSNA ŽALOSNA VRBA
BIT ĆE MESA OD STANKOVE
KRMAČE
Erdeljić Stanko iz Jurjevca stao uz svoju krmaču od možda i koji kilogram težu od 400 kg. U svom životu od 3 godine
oprasila se 4 puta. Sad ima male prasce. Kad ih odgoji ide
u tov, nije kasno, sredina je studenog. Brzi tov i eto dobrog
kvalitetnog mesa, posebno dobrog za kobasice, a još boljeg
za kulinove i kulinove seke.
Biljke su kao ljudi,
kao životinje. Rastu, žive
i jednoga dana nestaju,
ranije ili kasnije, nestaju
od bolesti, starosti ili nekog drugog razloga. Biljke su u kao ukras ulica,
dvorišta. U našem okolišu bogatom raznolikošću
zelenila polja i šuma lijepo drveće možemo vidjeti i u dvorištima. Žalosna
vrba svojom raskoši krasi dvorište obitelji MilićJurković u Punitovcima.
Stara je blizu 25 godina
i najveća je u našem okruženju. Ime joj kaže da je žalosna, ali
izgleda ponosno, bogato i pruža lijepu hladovinu.
POSTROJENJE VRIJEDNO
PAŽNJE
Uspješni su poljoprivrednici naših sela, neki više, neki
manje, a sve ovisi o mogućnostima, riziku ulaganja, odabiru proizvodnje , cijenama, tržištu, vremenskim uvjetima,
urodu i još mnogo toga i zasigurno ovisi i o trudu i zalaganju članova PG-a ili OPG-a. Lijepo je vidjeti postrojenje,
sušaru za sušenje i skladištenje kukuruza u domaćinstvu
Stjepana Brandisa, Pintera u Josipovcu Punitovačkom.
23
SINJANI NAKON VUKOVARA U
JOSIPOVCU
Nakon sudjelovanja u koloni sjećanja i boravka u Vukovaru 18. studenog članovi Udruge 126. brigade iz Sinja navratili su u Josipovac
gdje su ih domaćim specijalitetima i pečenjem sa ražnja ugostili članovi
josipovačkog ogranka Udruge 122. đakovačke brigade. Prema riječima
I. Mićana i S. Kristeka Sinjani su u Josipovcu već četvrtu godinu a veže
ih bratimljenje sinjske i đakovačke brigade. Druženju u bistrou „Guti“
priključio se i đakovački gradonačelnik Z. Vinković sa prijateljima.
RASKOŠ STOLJETNOG GLOGA
Uz jurjevačko igralište, u neposrednoj blizini društvenog doma stoljetna stabla glogova, pravi mali park, pružaju glogovi lijepu hladovinu. Pod
njima se organiziraju i druženja, roštiljanje, djeca se igraju, zabavljaju.
Lijepo je vidjeti raskošne glogove, a jedno stablo koje se iz korijena račva
u četiri, pruža svu ljepotu, svu raskoš stoljetnog gloga.
NOVO VODSTVO HDZ-a
Sredinom mjeseca studenog na inicijativu dugogodišnjeg predsjednika OO HDZ-a Općine Punitovci Marka Poljarevića, a u zadnje vrijeme povjerenika nakon
odlaska Mirka Vavre u općinskim prostorijama okupilo
se petnaestak članova. Marko kako kaže nije više želio
biti predsjednik te je jednoglasno za predsjednika OO
HDZ-a izabran Matija Poljarević iz Punitovaca, a za dopredsjednika Pavo Labak iz Josipovca. Slijedi izbor još
jednog dopredsjednika (Jurjevac), utvrđiivanje članstva
i izbor temeljnih ogranaka u Punitovcima, Josipovcu i
Jurjevcu i na kraju formiranje općinskog odbora.
24
ČUDNOVATA PRIRODA
U STUDENOM OŽIVJELE
VOĆKE
Čudnovata je ta naša priroda i pojave u njoj. Sve
ono što nije normalno da se događa u nekom vremenskom periodu pripisuje se poremećajima koji se
događaju u prirodi. Tako se već godinama ne pamti
da su u drugom dijelu mjeseca studenog procvale
voćke uz brojne mlade listove, posebno šljive i da
su listove potjerale loze. Umjesto da biljke miruju,
one oživljavaju.
KONKURENCIJA
Osvanula trgovina pogrebne opreme u Josipovcu. Odmah nakon početka rada trgovine osvanula
tabla pri domaćinstvu
Josipa i Damira Konjušaka- klesarske radnje. Tabla „Lahora“ iz Đakova
koji nudi pogrebnu opremu. Vjerojatno Konjušak
i vlasnik „Lahora“ imaju
neke dogovore ili poslovne odnose. Bože moj,
konkurencija je konkurencija, tržište je tržište,
a oni koji žele usluge
odabrat će ono jeftinije,
kvalitetnije.
BILI SU VRIJEDNI NA TURNIRU
SLOVAKA
Uvijek pri nekim manifestacijama, priredbama ili slavljima u
našim selima imamo osobe koje daju sebe, daju svoj trud kako bi
pripravom nekog jela udovoljile posjetiteljima, gledateljima. Na
fotografijama se vidi kako se netko trudi u pripravi jela, delicija
na jurjevačkom turniru Slovaka 9. kolovoza. Dobar roštilj, dobre
langošice.
KRMAČA TEŽA OD ČETIRI UNUKA
Vrijeme svinjokolje. U dvorištu Pave
Batoreka u Josipovcu
natezanje oko krmače koju su već jedva
ošurili. Valja krmaču
na vješala. Dida Pavo
gleda kako se unuci
Marijan, Marko, Josip
i Pavo, svi Batorek, tri
od jednog sina, a jedan
od drugog uz pomoć
Josipovog šogora Zvonimira Kocura, muče da krmaču dignu na vješala. Mic, po mic i
uspjelo se. Bogme krmača teža od Pavina četiri unuka, a bit će da
ima blizu 350 kilograma.
POŠTENI NALAZNIK
Ma tko to
kaže da nema
još poštenih
osoba. Ima,
ima.
Tako
jednog dana,
mjeseca studenog
poznata po brojnim aktivnostima učiteljica, nastavnica Anica Popović koja uvijek nekuda žuri, nikada
„nema kedi“ izgubila novčanik. Nije bitno što je u njemu
bilo, koliko novaca, bitno je da je isti našao Vlado Mihalina,
učitelj, profesor i vratio ga Anici. Lijepa je to Vladina gesta.
Primjer je to učitelja učenicima i mnogim drugima da ne uzimaju tuđe.
NEBRIGA
PRIČA O ODBAČENOM
STAROM HARMONIJU
Pozvao me Ivan Mićan, Slavko da pogledam glazbeni instrument- harmonij. Evo kratke priče o istom.
Nekada bio harmonij u josipovačkoj crkvi, nekada se
i sviralo na njemu. Jednoga dana bila unutarnja obnova crkve. (Nije na meni da istražujem godinu, ali
ima godina.) Zasmetao stari harmonij i tako izbačen
i odbačen (možda je i bio neispravan, ali ima svoju
pa i muzejsku vrijednost) danima i mjesecima stajao
na otvorenom, a kiša i sunce činili svoje. Sažalio se
Antun Bažant, komšija uz crkvu i sklonio harmonij u
šupu, pa tako u drugu šupu, a vrijeme prolazilo, rasušio se harmonij, pomalo i raspao. Vidio prije 5 godina stari prašnjavi harmonij Ivan Mićan, Antunov zet,
sažalio se na starinu, odnio ga, našao majstora, prišao
restauraciji. Stoji tako u sobi kod Ivana stari harmonij sastavljen u cjelinu sjećajući se nečije nebrige. Još
treba polijepiti mijeh, naštimati ga. Još malo posla i
prebiranjem po tipkama zasvirao bi stari harmonij na
kojemu je vidljivo da je proizveden u SAD-u (USA),
u vrijeme građanskog rata.
25
NEMA VIŠE TRGOVINE BMS I JELEN PIVA
Miro Stipanović imao je svoje trgovačke radnje u prostoru nekadašnje punitovačke „kooperacije. Zadnja trgovina BMS u kojoj
se u potrepština za potrebe domaćinstva moglo kupiti i poznato
apatinsko Jelen pivo više ne radi. Dobro je to pivo, moglo se i
po „našem običaju“ odčepiti i popiti u dvorištu. Nema trgovine,
nema Jelen piva.
TAKO JE TO NA SELU
NA MARTINJE U TRGOVINI PETRA
KAD SVATOVI ZAKRČE PUT
Prošao i blagdan
sv. Martina- Martinje, prošao bez
ceremonije krštenja
mladog vina od strane „biskupa“. Ipak
cijeli dan slavilo se
Martinje u dvorištu
trgovine „Petra“ u
Josipovcu P. Upriličena je degustacija
mladog vina, a svi
koji su navratili mogli su bez novaca
kušati specijalitete sa roštilja, a ispeklo se i prase na ražnju. Martinje je upriličeno u suradnji sa Đakovačkim vinima- Mandićevac
pa se moglo i kupiti vina i tako sudjelovati u nagradnoj igri u kojoj
nagrade primaju prve tri osobe koje pogode rezultat kvalifikacijske
utakmice za EP Italija- Hrvatska. Rezultat od 1 : 1 pogodili su Josip
i Branko Hulak kao i Branko Kolak iz Đakova. Bilo je veselo cijelog
dana, bilo je to lijepo druženje, pa bilo je Martinje uz geslo „Meni
od gemišta nije ništa“.
Na neka usputna događanja u selu gotovo da se nitko
i ne ljuti. Bili tako svatovi u kojima su Blaženka i Jozo
Kukučka udavali kćerku. Brojni automobili zastali pred
kućom, puna cesta, kolnik automobila, raspjevanih svatova. Trebaju se parkirati automobili, gosti popiti piće
na ulazu. Malo zastao promet, nitko se ne ljuti, selo je
selo i još k tome svatovi su.
KAD ČOVJEK UŽIVA
SVINJSKO BLAGO JOZE BOSIJA
Jozo Bosi
iz Josipovca
ima svoj pogled na život
što se tiče između ostalog
i
životinja
(prstenovane
kokoši). Ima
Jozo
svoju
ljubav prema
svinjama. Ima tako 5 krmača i nerasta crne slavonske
svinje- fajferice. Ima prasaca križanaca divlje i crne
svinje. Tu su i prasci bijeli, pa žućkaste boje, a i prugasti. U svemu tome je bitno da ima i slanine i mesa. Jozo
je i član Udruge slavonske crne svinje.
26
HOĆE LI BITI SURADNJE
U svibnju nakon 30 godina započete suradnje na nogometnom polju (pisali smo o tome) došli u Jurjevac gosti iz Malih Ledenica iz
Slovačke. Ponovno se susreli Jan Čelko i Željko Florijančić, tadašnji
predsjednik NK „Zrinskog“, inicijatori davne suradnje. Promijenili
se i Jan i Željko, godine protutnjale, ali pao dogovor o daljnjoj suradnji. Trebalo bi održati dogovoreno jer: „Dogovor zlata vrijedi“.
CRNO VINO OD SVETOG NIKOLE
UZ KAVU I GUŽVARU
NISU ORASI KAO NEKADA
Prolazim tako Punitovcima, lijepo vrijeme mjeseca rujna, a dana sedmog. Maše mi društvo sa
nogostupa. Stanem, znam što me čeka i ponesem
foto aparat. Pred domom obitelji obitelji Blažević
društvance. Pije se kavica, a miriši gužvara. Nudi
me Sekica gužvarom sa orasima, kaže da je dobra,
a to potvrđuje i njen Jozo i uzima drugi komad. Riječ, po riječ, sjećanje na nekadašnje nastupe KUD-a
„Veseli Šokci“, poneka šala, pa bla, bla.… i vrijeme
prođe. Na odlasku pogledam Jozu kako tamani treći
komad orašnjače i dobacim: „E moj Jozo, nisu orasi
kao nekada“. Baš se bilo lijepo družiti.
Znamo da Sveti Nikola dijeli
darove dječici, ali da dobiju starije osobe , kao na primjer Vaš
urednik veliki je upitnik. Ipak u
večernje sate, naišao Sveti Nikola
i do mene. Nije se skrivao, ušao
na kapiju, malo povikao i uz darove mojoj supruzi Janji, zamislite
meni darovao crno vino. Ma kako
je baš znao za crno vino! U liku
Svetog Nikole bila je kćerka Melita koja je, a to sliči samo njoj uz
obilazak domaćinstava prijatelja u
Osijeku ušla i u Lidl i tamo dječici
koja su se tamo zatekla dijelila čokoladice na odobravale i pohvale
nazočnih i djelatnika.
PRAZAN LOKAL NEKADAŠNJE PEKARE
U obiteljskoj kući Danjele i Pave Kovačevića u ulici M. Gubca prazan.
Možda vlasnici ne žele izdati lokal, možda nema zainteresiranih, a lijepo
bi bilo da u objektu u kojem je bio popularni Božin kafić opet bude trgovina pekarskih proizvoda, ili kako po narodni kažemo, pekara.
MAJSTOR OZVUČENJA
RIBNJAKA
Tko ne zna Josipa
Ćanu, čovjeka otvorena srca, vedra i
nasmijana, Punitovčanina sa prebivalištem u Josipovcu.
Josip je za druženje,
pomoći će u radu
ako gdje zatreba,
društven čovjek. Eto
drugi ljudi, osim ribiča josipovačkih i punitovačkih i onih koji se nekada pri nekim feštama nađu
na spomenutim ribnjacima i ne znaju da je Josip
majstor ozvučenja pri tim druženjima. Bira Josip
glazbu, ljudi se vesele, a sa njima i Josip Ćano.
BRAVACA PUNO, NOVACA MALO
Uz kolnike cesta naše Općine dosta tabli na kojima piše da se
prodaju bravci. Tovili naši poljoprivrednici bravce da dođu do malo
novca, al „brus kume“, bravaca puno, novaca malo, tržišta nema.
Ma i oni stanovnici grada, unatoč niskim cijenama bravaca u selu
odoše u Kaufland, Bilu, Konzum…. po „svježe meso“, ma naša Vlada ima „razumijevanja“, dozvolila uvoz jeftinijeg od našeg jefinog
mesa. Sad budi pametan pa tovi bravce.
27
MALA ŠOKICA
ZA RAZMIŠLJANJE
Na godišnjici rada
punitovačkog KUD-a
„Veseli Šokci, tamburaši svirali, igralo se
kolo, pjesma, priča,
veselo. Nedaleko svoje
prabake Anice dok su
joj mama Ivona i baka
Jasna igrale kolo mala
Iva bezbrižno šeće uz
kolo, pogledava okolo,
cupka,poskakuje, okreće se, reklo bi se, malo i zaigra, prava mala Šokica.
Pogleda me Iva u bijeloj opravi sa šlingom i tkanicom, crven, bijeli, plavi, zagrize kolač i nastavi svoje dječje veselje.
ZASTAVA NA DRŽAVNI CRKVENI BLAGDAN
Već smo navikli da na naše
državne blagdane ima malo
postavljenih zastava na pročeljima naših domova. Ipak ima
ih nekada više, nekada manje.
Pa mještani i ne znaju koji je
kada državni praznik. Zastave uglavnom istaknu jedna te
ista domaćinstva. Imamo mi
i crkvene blagdane, praznike,
mislim na dane kada se kao i
na državne praznike ne radi i da li isto tako trebamo istaknuti zastavu.
Zamijetio sam zastavu samo na jednom domaćinstvu u našim selima i
to u Josipovcu, na blagdan Velike Gospe, na domaćinstvu na kojem se
uvijek vije naš barjak hrvatski za svaki državni praznik.
MALO ŠATRI, MALO KUPACA
NA JURJEVAČKOM KIRVAJU
Na jurjevački kirvaj, na blagdan Velike Gospe preko puta
crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, na nogostupu uz
jurjevačku školu i susjedne kuće načičkalo se nekoliko šatri, a
tek pokoji kupac. Eto, nije bilo ni šatre sa slatkišima, oblizalima, bombonima, nije bilo ni sladoledara. Kupi se nešto dječici
i dan prođe, žale se šatraši na promet. Najbolje da se požale
našoj Vladi, na naš standard.
KAPIJA ŽUPNE KUĆE
Početak mjeseca prosinca. Župna kuća Punitovci. Unutrašnjost župne kuće lijepo uređena, zelenilo dvorišta daje
ugođaj. Krov župne kuće nov kao i stolarija. Početkom već
spomenutog mjeseca nova kapija i to od kovanog željeza,
mala i velika vrata, za osobe i vozila. Lijepo župniče Đurice, lijepo. Uređena Vam je i trafostanica uz kapiju. Ostaje
ličenje fasade i ograda, ali kako vi kažete: „Bogu hvala i to
će doći na red“.
28
SVIJEĆE KOD
SREDIŠNJEG
KRIŽA
Možda ste i Vi štovani
čitatelju na Svi Svete ili
Dušni dan pri dolasku na
jedno od 4 groblja naše
Općine da upalite svijeće,
položite svijeće na grobovima vaših najmilijih,
rodbine i prijatelja upalili svijeću kod jednog od
središnjih križeva. Pišem
ovo zato što sam primijetio brojne upaljene svijeće
kod središnjih križeva. Sjete se naši mještani pokojnika na nekom drugom groblju, sjete se onih kojima nitko ne može doći,
sjete se branitelja. Za svaku pohvalu!
VRIJEDILO JE POKUŠATI
OBRT- ND COLOR
Nismo objavili u našem Đermu o Nini Vavri i Danijelu Kmetu
koji su kao mladi ludi prišli ostvarenju svog obrta. Otvorili su ND
COLOR- obrt za završne radove u građevinarstvu- fasaderski, soboslikarski i gipserski radovi. Počeli su raditi prošle godine, rade većinom u Đakovu i Đakovštini i na području Osijeka.
Ima posla, ako se hoće raditi kažu Nino i Danijel koji garantiraju
kvalitetnu izvedbu svojih radova. Prvo im je kako kažu, platiti i podmiriti svoje obveze prema društvu.
SVIJEĆE I CVIJEĆE ZA TIHI SAN
POKOJNIKA
NEMA VIŠE HSP-a
Na političkoj sceni naše općine nema više HSP-a
čiji je dugogodišnji predsjednik punitovačke organizacije bio Božidar Kovačić koji je 2006. bio i vijećnik HSP-a naše Općine. Unazad nekoliko godina
stranka je prestala sa radom, a imala je i do 70 članova. Danas od stranaka djeluju HDSSB, HDS, HNS i
HSSi SSBU.
Na grobljima u noćnim satima blagdana Svih Svetih i
Dušnog dana mir i tišina, tek poneki mještanin, promatrač koji
je došao vidjeti veličinu i ljepotu ukrašenih grobova. Brojne
upaljene svijeće obasjavaju cvijeće grobova pokojnika, njihovo
posljednje utočište, obasjavaju ih u njihovu posljednjem snu.
Počivaju pokojnici u tišini molitve koja je posebno u ta dva dana
upućena njima u njihovom posljednjem prebivalištu, upućena
od najbližih, rodbine i prijatelja, počivaju tihi san u vječnosti.
ZA DIVLJENJE I SVAKU POHVALU
CVIJEĆE NA PUNITOVAČKOM GROBLJU
Ako ste za blagdane Svih Svetih i Dušnog dana
obilazili grobove najmilijih, rodbine i prijatelja na
punitovačkom groblju morali ste zastati, vidjeti,
promatrati i diviti se viđenim. Cvijeće i samo cvijeće, cvijeće uz stazu prema središnjem križu, cvijeće bogatom raznolikošću boja na mjestima gdje
nema grobova, cvijeće namijenjeno svim pokojnima punitovačkog groblja. Trud je to žena, majki,
djevojaka, baka, svih onih koji su cvijećem ukrasili
svoje groblje, posadili ga i održavaju ga. Moram
priznati da je rijetkost vidjeti toliko cvijeća, koje ne
pripada ni jednom grobu, pripada svim pokojnima
u njihovu snu tihe vječnosti punitovačkog groblja.
Za svaku pohvalu, uz čestitke!
29
NEOBIČAN UKRAS ANKE NOVAK
OBIČAJI
Na travnatoj površini pred domaćinstvom
Anke Novak u Jurjevcu neobičan ukras koji
privlači pozornost. Rekli bi kamenjar, a nije
kamenjar. Sastoji se
od mnoštvo kamenčića
različitih boja stavljenih u žičanu mrežicu.
Tako je formiran oblik
puža. Sve je popunjeno zemljom, a cvijeće
izraslo od najnižeg dijela do najvišeg. Znamo mi da Anka ima
sklonosti likovnog izražavanja na različitim materijalima sa različitim tehnikama. Lijepo Anka, lijepo!
GORJELE SU VATRE NA DAN
SVIH SVETIH
RUKOTVORINE
LJEPOTA ŠOKAČKIH BEBA MARIJE
MATKOVIĆ
Marija Matković –
Sekica poznata je u
Punitovcima kao jedna
od brojnih žena koje
izrađuju narodne nošnje
po papiru i naskroz.
Materijal, pulice, biser,
đendar…. nabavlja sa
svih strana. Njezine
nošnje su na mnogim
djevojkama i snašama.
Posebno joj je draga izrada bebi- bebki u nošnjama vjernima
originalu, jedna je od rijetkih žena koje se posvećuju izradi
beba, posebno ženskih. Sve na bebama je kao i na pravim
nošnjama. Pisali smo o Sekici i bebama, ima ih mnogo, manjih
i većih, a mnoge su našle svoje mjesto u sobama ljubitelja
lijepih šokačkih nošnji, diljem Hrvatske i u inozemstvu. Koliko
je bebki Sekica izradila ne zna, ali evo dijela tog bogatstva.
Običaji se u
narodu prenose s
koljena na koljeno.
Josipovčani
održavaju običaj
paljenja vatri na
blagdan Svih Svetih, a u spomen
na pokojnike. U
večernje sate na
nekoliko
mjesta
u selu palile bi se
vatre, okupili bi se
prijatelji, susjedi,
pričalo se dugo u
noć, pekle bi se bundeve misirke- turkinje. Bilo je nekoliko vatri, uz cestu, na križanju. Stari je to običaj Josipovčana koji razgrću vatru da što više iskrica ode u visine, sjećanje na brojne mrtve. Održava se običaj i danas,
nekoliko vatri u šumi, uz cestu, na raskrižju. Umjesto
misirki ražanj, peku se prasci, zavrti kobasica, slanina,
popije se nešto, priča i druženje duboko u noć. Najveća
vatra i ove godine je bila vatra Marka Labaka.
JEDNA BUNDEVA U NOĆI
VJEŠTICA
Uoči blagdana Svih Svetih, negdje pred 20 sati obišao sam
Josipovac od početka sela, prema Punitovcima i dalje do kraja
Radićeve ulice u Punitovcima i zamislite, samo je jedna „bundeva
gorjela“, u Punitovcima. Prošle godine bilo ih je pet, a ranijih godina
mnogo više. Nisam saznao niti za obilazak „vještica“ našim selima.
Običaj Noći vještica, ili kako se naziva Halloween naš običaj i to uoči
blagdana za pokojnike. Crkva je to pojašnjavala. Običaj je to primljen
sa zapada. Slušao sam medije, neki se izjašnjavaju „za“, neki „protiv“
obilježavanja Noći vještica.
30
31
32
33
NOVOGODIŠNJA ČESTITKA OPĆINE
MJEŠTANIMA PUNITOVAČKE OPĆINE,
ČITATELJIMA ĐERMA I SVIM LJUDIMA DOBRE VOLJE!
SRETAN, VESEO I BLAGOSLOVLJEN
BOŽIĆ I BOŽIĆNE BLAGDANE SA ŽELJOM
DA RADOST BOŽIĆA UĐE U SVE VAŠE
DOMOVE U KOJIMA NEK VLADA LJUBAV I
SLOGA
UZ OBILJE ZADOVOLJSTVA.
USPJEŠNA VAM I RADOSNA NOVA GODINA
POPRAĆENA ZDRAVLJEM, SREĆOM I
BLAGOSTANJEM
OPĆINSKO VIJEĆE, PREDSJEDNIK VIJEĆA,
NAČELNICA I DONAČELNICI OPĆINE
PUNITOVCI
BOŽIĆNA ČESTITKA ŽUPNIKA
Dragi župljani i ostali ljudi dobre volje!
Anđeli su navješćujući Isusovo rođenje pastirima zapjevali: „Slava Bogu na visini, a mir ljudima dobre volje!“ Dobra je
volja raspoloženje koje otvara mogućnost susreta s Gospodinom i zajedništva s ljudima. U vremenu došašća pripremamo se
na susret s Gospodinom. Nije nam potrebno mnogo toga da bi se taj susret dogodio. Potrebna nam je samo „dobra volja“.
Dobra volja - unatoč svim kriznim trenutcima, unatoč neimaštini i bijedi Dobra volja – unatoč neplaćenim računima i
nenaplaćenim dugovima. Dobra volja – unatoč nesuglasicama i neslaganjima na nacionalnom, političkom i društvenom području. Dobra volja – unatoč
nezaposlenosti, besposlenosti i lošoj perspektivi zapošljavanja. Dobra volja – unatoč slabom zdravlju,
umoru i bezvoljnosti. Dobra volja – unatoč starosti
i senilnosti starih, mladosti i ludosti mladih, nedoraslosti i nepoučenosti djece, neodgovornosti i neuviđavnosti roditelja. Dobra volja – unatoč svim
reklamama, šarenilu izloga i svjetiljki na prozorima
i fasadama kuća. Dobra volja – unatoč predizbornim obećanjima predsjedničke kampanje i izbornoj
utrci. Dobra volja – unatoč svemu što nas pritišče,
tlači i pritiska. Dobra volja – radovati se unatoč
svemu, susresti se unatoč svakome, voljeti se unatoč
svakovrsnom sjemenju mržnje.
Dubru vam volju u ove božićne blagdane i u
cijeloj novoj 2015. godini želi svima vaš
Mr. sc. Đurica Pardon, župnik 34
JOSIPOVAČKA MANIFESTACIJA
„SLOVACI DO DRLAKU
Gosti iz Slovačke posjetili su i
Đakovo. Nazočili su i misnom slavlju. Bilo je lijepo vidjeti brojne slovačke nošnje josipovčana, gostiju
iz Slovačke i šokačke nošnje Punitovčana. Likovna grupa pripremila
je izložbu. Predsjednica MS-Josipovac, Rozalija Kukučka, pozdravila je
goste i sudionike, a posebno Mirka
Vavru, predsjednika Saveza Slovaka
RH, Branku Baksa, tajnicu Saveza
Slovaka i članicu Savjeta za nacionalne manjine RH, Jasnu Matković,
načelnicu općine Punitovci, Snježanu Stašćik izaslanicu župana OBŽ,
Franju Kanđeru, predsjednika Vijeća
Slovačke nacionalne OBŽ, Sandru
Kralj- Vukšić, ravnateljicu Slovačkog doma, Ivana Smolju, ravnatelja
škole, Ivana Išasegija, zamjenika
gradonačelnika Đakova, župnika mr.
Đuricu Pardona, predstavnike MS
Jurjevac, Markovac, Osijek i Jurjevac, predstavnike udruga društava i
organizacija. Vladimir Bilek, saborski zastupnik čeha i Slovaka naknadno se priključio gostima manifestacije. Upriličena je i gastro ponuda
slovačkih specijaliteta Josipovca i
Jurjevca kao i bogata tombola.Nakon programa uslijedilo je druženje
uz glazbu.
KULTURA
Dana 23. kolovoza u Josipovcu P.
održana je pod velikim šatorom tradicionalna manifestacija „Slovaci do
Drlaku“.
U programu su se okupila slovačka i šokačka KUD-va iz Punitovaca,
Markovca, Šaptinovaca, Semeljaca,
Jurjevca i domaćeg SKUD-a…. kao i
KUD iz Slovačke, seniori FS Senior
Vršatec- Dubnica nad Vahom.
35
DOĐI MILO DOĐI DRAGO
OBILJEŽENE DVIJE GODINE
PUNITOVAČKOG KUD-a
Punitovački KUD „Veseli Šokci“ obilježio je 7. 11. dvije godine rada u obnovljenom sastavu. Sve su to djeca- učenici podijeljeni u 2 grupe „Biseri“ i „Dukati“, a uvježbava ih koreograf iz Đakova Ivana Škegro. U programu pod nazivom „Dođe Milo dođi
drago“ sudjelovali su domaćini, ŽPS iz Jurjevca, ŽPS iz Josipovca i grupa žena u kojoj je bilo nekadašnjih folklorašica KUD-a.
Predsjednica KUD-a Jasna Matković pohvalila je sadašnji rad KUD-a, a isto tako se osvrnula na nekadašnji rad u kojem je bilo
prekida, ali velikih uspjeha na brojnim pozornicama. Prodavali su se kolači, langošice, polesnjak, roštilj, piće, a sve u korist
KUD-a. Goste je poslije programa zabavljao TS „Kadenca“ iz Đakova.
36
JURJEVAČKA MANIFESTACIJA „POD STOLJETNIM GLOGOVIMA“
PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA O
JURJEVCU
Dana 19. Listopada u Jurjevcu se
okupilo više od 300 gostiju i sudionika
programa manifestacije „Pod stoljetnim glogovima“ povodom obilježavanja djelovanja i rada jurjevačke Matice
slovačke i predstavljanja monografije
„Jurjevac u prošlosti i sadašnjosti“, autora Anđele Majdiš i Josipa Kvasnovskog.
Nakon šest godina od ideje i nešto više
od godinu dana napornog rada, svjetlost
dana je ugledala Monografija koja riječju i fotografijama obuhvaća razdoblje
od doseljenja prvih Jurjevčana 1982. do
danas.
Svečanosti su nazočili, Vladimir Bilek, zastupnik u Hrvatskom saboru za
češku i slovačku nacionalnu manjinu,
Branka Baksa, predstavnik Savjeta za
nacionalne manjine RH, Mirko Vavra,
predsjednik Saveza Slovaka RH, Jasna
Matković, načelnica Općine Punitovci, Franjo Kanđera, predsjednik Vijeća
za slovačku nacionalnu manjinu OBŽ.
Isti su pozdravili nazočne pohvalno se
izražavajući o događanju. Nazočila je i
Sandra Kralj Vukšić, ravnateljica SKC-a
te predstavnici MS Jelisavac, Osijek, Josipovac, Markovac i mnogi drugi gosti.
Osim autora o knjizi je govorio i mr.
Đurica Pardon, punitovački župnik i Ružica Vinčak, voditeljica slovačke knjižnice u RH, u Našicama. Nakon osvrta na
knjigu istu je krstila prahom ploda glogova koji su zaštitni znak Jurjevca, a koji
ponosno stoje i prkose vremenu više od
130 godina.
U programu su nastupili, dječja folklorna i ŽPS MS Jurjevac, KUD „Veseli
Šokci“ iz Punitovaca, dječja folklorna
i ŽPS skupina SKUD-a „Braća Banas“
iz Josipovca te pjevačka i plesna skupina MS Osijek.Zaslužnim članovima MS
Jurjevac dodijeljena su priznanja. Upriličena je izložba slika rađenih na likovnim
kolonijama Jurjevcu, a posjetitelji su
mogli vidjeti i etno prostoriju. Uslijedio
je domjenak i zajedničko druženje.
37
BOGATSTVO NARODNIH NOŠNJI NA
MISNOM SLAVLJU MANIFESTACIJE
„SLOVACI DO DRLAKU“
ništvu Josipovčana i župljana
naših mjesta sa mještanima
iz Slovačke, a okupili smo se
u hramu Gospodnjem, kući
Božjoj da zajedno slavimo i
častimo Gospodina. Velika je
radost vidjeti vas u bogatstvu
narodnih nošnji, nošnji sela
naše župne zajednice i nošnji
iz Slovačke“, rekao je župnik
Pardon pozdravljajući goste
i prisutne vjernike na početku misnog slavlja kojem su
ministrirali mladi domaćeg
SKUD-a u narodnim nošnja-
Na misnom slavlju u crkvi Sv. Mihaela u Josipovcu
Punitovačkom, u subotu 23.
kolovoza nazočili su sudionici folklorne manifestacije
„Slovaci do Drlaku“. Slavlju
koje je predvodio punitovački župnik mr. Đurica Pardon
nazočili su uz domaći SKUD
„Braća Banas“, gosti iz Slovačke, FS Vraštec- senior iz
Dubice nad Vahom kao i članovi KUD-a „Veseli Šokci“ iz
ma. Svečanost manifestacije
nastavljena je nakon misnog
slavlja pod velikim šatorom
na Drljaku.
Punitovaca. Crkva je odisala
bogatstvom narodnih nošnji.
Slavlju je nazočila i načelnica punitovačke Općine Jasna
Matković.
Uz vjernike ovog kraja
puna crkva odisala je ljepotom i bogatstvom narodnih
nošnji Josipovčana, Punitovčana i gostiju iz Slovačke, a
euharistiju je predvodio punitovački župnik mr. sc. Đurica
Pardon. „Veselimo se zajed-
BILI SU AKTIVNI NA PROGRAMU I ZABAVI OBLJETNICE
PUNITOVAČKOG KUD-a
Na
programu
i
zabavnom dijelu povodom
obilježavanja
druge
godine rada obnovljenog
KUD-a „Veseli Šokci“
treba
istaknuti
dobru
organizaciju i sve one koji
su pomogli u radu, odnosno
u prikupljanju sredstava
namijenjenim
radu
KUD-a. Tu su domaćice
koje su pekle kolače, oni
koji su prodavali kolače,
posluživali piće, prodavali
bonove, pekli langošice,
polesnjake, roštilj. Bili
su uključeni Punitovčani,
Josipovčani i Jurjevčani.
Za svaku pohvalu.
38
MISIJSKA NEDJELJA U ŽUPI PUNITOVCI
Na Misijsku nedjelju 19. listopada brojni su župljani punitovačke župe otvorili svoje srce i pokazali svoju ljubav za sve one
kojima je potrebna pomoć u područjima gdje djeluju naši misionari. Nakon misnih slavlja pred crkvama punitovačke župe u Jurjevcu, Josipovcu i Punitovcima članice Župnog pastoralnog vijeća
upriličile su prodaju kolača koje su pripravile sa vrijednim domaćicama, a sakupljeni prilozi dobro će doći u područjima djelovanja
i rada misionara. Pripravljeno je 167 pakovanja kolača, a bilo je to
i malo za sve one koji su i na taj način pokazali da je punitovačka
župa živa zajednica vjernika.
Župljani su dodatno darivali u milostinji iznos od 2 100 kuna u
darovima milostinje, a što će biti upućeno na dar našem župljaninu
misionaru na Madagascaru. „Posebno danas mislimo na misionara iz naše župne zajednice, iz Josipovca koji već
godinama misionar na Madagascaru, vlč. Vladimira Stuhli. Podržavamo njegov rad i želimo mu radost u širenju
Radosne vijesti“, naglasio je župnik Pardon.
Kad može: „Kod predsjednika na
kavi“, može i: „Kod župnika na kavi“.
Eto kod našeg župnika ništa neobično.
Često naš župnik mr. Đurica Pardon
pozove svoje župljane na kavu, druženje, bilo to povodom nekog blagdana,
slavlja, događanja, ili jednostavno zbog
druženja. Tako eto, župnik na svoj rođendan 3. listopada, nakon jutarnje
mise pozvao župljane na kavu, kolače.
Riječ, dvije uz kavu i … „Sretan Vam
rođendan župniče, uz najljepše želje“!
MOLITVA DJECE ZA JEDINSTVO I MIR
U subotu 18. listopada na blagdan sv. Luke u punitovačkoj župnoj crkvi sv. Ladislava kralja, okupili su se osnovci i srednjoškolci, sa svojim katehisticama Anom Perić i Mirelom Ćurić , vjeroučiteljicama Martinom Petrović i Marinom Šijaković i župnikom mr.
Đuricom Pardonom. Okupili su se u okviru akcije „Milijun djece
moli za jedinstvo i mir“, koja se od 2010. godine svakog 18. dana
mjeseca listopada obilježava u župnim zajednicama diljem Hrvatske sa ciljem okupljanja milijuna djece uz djecu cijeloga svijeta u
molitvi za jedinstvo i mir u svakoj obitelji. U punitovačkoj crkvi
u 9 sati molitvu krunice uz pomoć prigodnih letaka predvodili su
učenici 5. do 8. razreda.Nakon molitve svi su sudjelovali u misnom
slavlju koje je predvodio župnik Pardon.
Pripreme za ovaj dan bile su u punitovačkoj župi tijekom „Dječjeg tjedna“ (prvi tjedan mjeseca listopada), kao i u vrijeme listopadskih pobožnosti.
U DVORIŠTU ŽUPNE KUĆE
Kaže se da je dvorište ogledalo domaćina. Dolazimo kod našeg župnika Đurice, ulazimo u dvorište.
Uredno je, trava pokošena, ima cvijeća. Brine se župnik
za župnu kuću uz one koji mu u tome pomažu. Prije
nekog vremena uklonjeni su visoki stari borovi. Na red
je došao veliki razgranati orah. Valjalo je ukloniti višak
grana, oblikovati drvo, a to su u svibnju učinili djelatnici HEP-a Đakovo.
IZ NAŠE ŽUPE
KOD ŽUPNIKA NA
KAVI
39
MINISTRANTI U NOŠNJAMA UZ SV.
MIHOVILA
Na blagdan svetog Mihovila, 29. rujna, Josipovac P. je slavio
crkveni god, kirvaj. Misno slavlje predvodio je punitovački župnik
mr. Đurica Pardon, a ministrirali su mladići u slovačkim narodnim nošnjama, članovi josipovačke Matice slovačke. Pred oltar je
postavljen kip sv. Mihovila. Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo) je,
prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet
puta. Vjeruje se da je on zapovjednik nebeske vojske u ratu protiv Luciferovih sila tijekom Nebeskog rata. Zato se vjernici koji
se nađu u nevolji često molitvom obraćaju ovom arkanđelu. Sv.
Mihovil zaštitnik je policajaca i vojnika, a napose padobranaca i
borbenih pilota. Zaštitnikom je i radiologa.
UZ BLAGDAN VELIKE GOSPE
HODOČAŠĆE OD PUNITOVACA DO JURJEVCA
Kiša i loše vrijeme nisu spriječili više
od šezdesetak vjernika da se uoči blagdana Velike Gospe okupe u punitovačkoj
župnoj crkvi i u procesiji pod bakljama
moleći krunicu i pjevajući marijanske
hodočasničke pjesme hodočaste do filijalne crkve u Jurjevcu. „Svojim hodočašćem, mi vjernici ispovijedamo svoju
vjeru, pokazujemo kako je naš život
samo hodočašće na ovoj zemlji- hod na
slavu Bogu, koji od našeg krštenja prolazi kroz vrijeme našeg života i završava
zajedno sa Blaženom Djevicom Marijom u slavi uznesenja na Nebo“, rekao je
župnik Pardon.
Crkva „Uznesenja Blažene Djevice
Marije“ bila je premalena
da bi u 21 sat primila sve
hodočasnike i mještane pa
su mnogi zahvaljujući prestanku padalina misno slavlje pratili izvan crkve.
„ Kao i Blažena Djevica
Marija i mi možemo postati
utjelovitelji Božje riječi, čuvati je i rasti u vjeri zajedno
s Njom. U današnje vrijeme
često je čuvanje Božje riječi i rođenje novoga života
otežano. Odluka za život često zahtijeva
hrabrost i čvrsto uvjerenje da suradnja s
Bogom koji je Bog Otac i Blažena Djevica Marija, naša majka ne ostavljaju Crkvu bez svoje brige kao ni naše obitelji
koje su temeljne ćelije Crkve i društva.
Hravbrost zadržavanja začetog djeteta i
donošenja na svijet su pozivi koje nam
svojim primjerom pruža Blažena Djevica Marija. To je bio Njen put, a to je i naš
put prema priznanju svetosti i pripadanja
Božjem svijetu“, rekao je u homiliji župnik Pardon.
Na sam blagdan Velike Gospe Jurjevčani su slavili svoj crkveni god i podnevnim misnim slavljem.
PREDSTAVLJANJE KNJIGE ŽUPNIKA PARDONA U VINKOVCIMA
Nakon Zagreba, Punitovaca i Nijemaca, knjiga autora mr. Đurice Pardona, našega župnika, Zemlja: dar, kušnja i zadaća – Biblijska teologija zemlje u knjizi Postanka 1-11 predstavljena je u Gradskoj knjižnici i čitaonici
u Vinkovcima 29. listopada 2014. Knjigu predstavili Dr. sc. Dražen Kušen,
arhivist i teolog iz Osijeka, te Doc. dr. sc. Ivica Čatić, profesor biblijskih
znanosti na Katoličkom Bogoslovnom Fakultetu Đakovo Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a predstavio ju je i sam autor. Po predstavljanju knjige uslijedilo je druženje uz tamburašku glazbu. Inače knjiga
je do sada polučila zanimanje javnosti kako teološke tako i znanstvene, a
načinom pisanja u razumijevanju sadržaja dostupna je svakom čitatelju.
(Opširnije o knjizi pisali smo pisali smo u Đermu 25 i 26.)
40
ŽUPNIK ĐURICA PARDON O ŽUPNOM DOPISNIKU
Župni dopisnik - važna služba
u župnoj zajednici
U župnoj zajednici živi mnogo
vjernika. Svaki od njih, kao udovi
jednog tijela – kako govori sv. Pavao,
trebao imati neku zadaću koju čini na
korist zajednice i time je obogaćuje
(1 Kor 12,1-31). Jedna od važnih
službi u zajednici je služba župnog
dopisnika. Izgleda da bi svatko tko
ima fotoaparat i obilazi po župi i slika mogao biti župni dopisnik. Međutim to je vrlo površno gledanje ove
službe. Služba župnog dopisnika je
gova pera pokazuju njegovu vještinu
primjećivanja onoga što je važno u
životu naše župne zajednice. Osnovni element vijesti je tekst i izvještaj,
a fotografija potkrepljuje ono što je
napisano. Pažljivo biranim riječima,
župni dopisnik mora vrlo kratko i
s malo riječi izreći i opisati mnogo
toga što neki župski događaj sadrži.
Sve je potrebno vrlo brzo proslijediti
urednicima kako bi svježa vijest bila
pripravljena za objavljivanje.
puno više od toga. Župni dopisnik
prati događanja u svojoj župnoj zajednici, dokumentira ih i predstavlja
široj javnosti – na biskupijskoj, državnoj, a i međunarodnoj razini.
Već niz godina službu župnog dopisnika župe sv. Ladislava, kralja,
Punitovci vrši gosp. Mirko Knežević.
On je akreditiran kod nadbiskupijskog tiskovnog ureda, pa vijesti koje
on napiše taj ured prezentira i distribuira u nadbiskupijskim glasilima,
na Internet stranici Nadbiskupije, te
ih proslijeđuje drugim medijskim
kućama i obavijesnim organizacijama, novinama i internetskim portalima. Gosp. Mirko Knežević, vrlo
pomno fotografira i - što je još važnije - svojim tekstom prati svaku fotografiju. Tekstovi koji nastaju iz nje-
Koliko je važna služba župnog
dopisnika za župnu zajednicu možemo postati svjesni kad se radujemo
objavljenim vijestima iz naše župe,
kad svoje lice vidimo na objavljenim
fotografijama, kad se za našu župu
čuje, kad drugi čitaju o nečemu što
smo mi postigli. Odgovorna je to
zadaća koju gosp. Mirko Knežević,
unatoč tome što je umirovljenik i
broji nezavidan broj godina, s radošću još uvijek obavlja. No, nasljednika u svojoj službi za sada još nema.
Iako se poneki hvale da bi mogli
‘oteti posao čika Mirku’ ipak nitko
se ne usuđuje uz gosp. Mirka ozbiljno prionuiti toj zadaći i naučiti raditi
ovu hvale vrijednu službu. Posvetiti
se ovom poslu i ozbiljno ga raditi traži puno truda, puno vremena i puno
ljubavi za ljude, za svoje župljane i
to sve volonterski.
Članci gosp. Mirka, osim na internet stranici Nadbiskupije Đakovačko-osječke (www.djos.hr) izlaze u
Vjesniku Nadbiskupije, a u posljednje vrijeme zbog kvalitete vijesti
koje piše, njegove vijesti preuzima
i katolički tjednik Glas Koncila koji
ih objavljuje na svom portalu (www.
glas-koncila.hr) ali i u tiskanom izdanju. Koliko mi je poznato, nitko do
sada, a nitko osim gosp. Mirka Kneževića, nije toliko pisao i toliko vijesti donio iz naše župe. Hvalevrijedan
je njegov posao, iako ga mnogi često
olako shvaćaju. Stoga, sve čestitke gosp. Mirku na trudu i upornosti
kako bi događaji iz naše župe stigli i
do onih koji nisu mogli biti s nama.
Njegove vijesti su svjedočanstvo života župne zajednice Punitovci. Če-
sto puta čitane i na drugim krajevima
Domovine ali i svijeta.
Mr. sc. Đurica Pardon, župnik
41
NA UVID ŽUPLJANIMA
Uz ulaz u župnu crkvu sv. Ladislava kralja u
Punitovcima osvanula je nova lijepa oglasna ploča, odnosno oglasni ormarić . Stari ormarić dotrajao, a nije bio ni lijep. U novom prostoru više je
mjesta, prostor sa obadvije strane. Uz župne obavijesti i događanja u župnoj zajednici župnik mr.
Đurica Pardon daje na uvid i članke o zbivanjima
objavljenim u crkvenim tiskovinama.
SVETI NIKOLA RAZVESELIO DJEČICU U
PUNITOVAČKOJ CRKVI
Na večernjem misnom
slavlju o blagdanu sv. Nikole u punitovačkoj župnoj
crkvi okupilo se uz vjernike i šezdesetak dječice koja
su očekivala dolazak „sv.
Nikole“.Prije dolaska „sv.
Nikole“ župnik Pardon sa
oltara sišao među dječicu
i u razgovornoj propovijedi
pokušao dovesti djecu do
svijesti i iskustva u iščekivanju Gospodnjeg dolaska.
U nazočnosti „sv. Nikole“, nakon podjele darova, župnik je potaknuo
djecu da darovima pomognu drugima, onima koji su siromašni i zajedno sa
„Sv. Nikolom“ podijelio djeci kasice u koje će staviti svoje priloge za onu
djecu koja isto žele u radosti dočekati Isusa.
MISNO SLAVLJE U KRNDIJI UZ BLAGDAN
UZVIŠENJA SVETOG KRIŽA
U subotu 14. rujna na blagdan
Uzvišenja sv. Križa u crkvi Uzvišenja
sv. Križa u Krndiji, upriličeno je podnevno euharistijsko slavlje koje je predvodio punitovački župnik mr. Đurica
Pardon u koncelebraciji prof. dr. Slavka Platza, profesora u miru iz Đakova,
inače dugogodišnjeg prof. na Bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Misnom
slavlju uz vjernike punitovačke
župe nazočili su nazočili i članovi
Zemaljske udruge podunavskih
švaba, ogranak Đakovo, koji se
inače redovito odazivaju misnim
slavljima u Krndiji.
„Lijepo nas je vidjeti u ovolikom broju kako zajedno proslavljamo blagdan Uzvišenja sv. Križa prisjećajući se svih stanovnika
Krndije koji su iz nje 1945. Godine uz
većinsko njemačko stanovništvo protjerani i koji su morali sobom ponijeti svoj
Križ kao što je to činio Isus koji je Križ
nosio za otkupljenje naših grijeha“, rekao je župnik Pardon na početku misnog
slavlja pozdravljajući sve nazočne.
„U Krndiji su se dogodile velike boli i
ljudi su ovdje nosili teški križ. Toga se rijetko tko sjeća, što više želi se potisnuti u
MISNO SLAVLJE- ZAZIV DUHA
SVETOGA
Na početku školske godine u župnoj crkvi sv. Ladislava kralja u Punitovcima upriličeno je povodom nove školske godine misno slavlje- Zaziv duha svetoga. Učenike je pozvao na
učenje, lijepo ponašanje, a posebno je pozdravio učenike prvih
razreda. Misnom slavlju nazočili su i članovi kolektiva josipovačke škole. Pri završetku misnog slavlja župnik mr. Đurica
Pardon pozvao je učenike prvašiće pred oltar ,blagoslovio i
posvetio njihove torbe.
42
zaborav patnja, bol i stradanja ljudi koji
su ovdje bili i živjeli. Bez sjećanja osuđeni smo ponavljati muku i bol u svom
životu. To se događa i danas i u Ukrajini i u Iraku gdje Crkva trpi i nosi svoj
križ“, rekao je u homiliji župnik Pardon
pozvavši nazočne da mole za Kršćane
u Ukrajini i Iraku, za njihovu snagu da
mogu svojim svjedočanstvom nošenja
križa biti svijetlo u svijetu nasilja i osude.
DUŠNI DAN U KRNDIJI
Na Dušni dan 2. studenoga u Krndiji, mjestu punitovače župe, nekada
naseljenog njemačkim stanovništvom, protjeranima i stradalima u
dišnjim križem nekadašnjeg krndijaškog groblja predvodio molitvu na
hrvatskom i njemačkom jeziku prisjećajući se stradanja nevinih žrtava.
„Molimo danas za sve
naše pokojne, molimo
za sve one koji su našli
počivalište na ovom groblju, a posebno molimo
za one koji se stradali
samo zato što su bili Nijemci. U svojoj molitvi
prisjetimo se svih stradanja i nepravednog trpljenja nevinih, sjetimo se
njihova progona, smrti bez pokopa i
spomena, bez oznake groba. Molimo
za njih, molimo i za sve pokojne na
ovom groblju, molimo i za sve nas
da nam Gospodin otvori put ka spasenju“, rekao je župnik.
Nazočni su nakon molitve uz blagoslov župnika položili vijenac i
upalili svijeće pred spomenikom podignutim na sjećanje stradanja i patnji nekadašnjih stanovnika i logoraša
Krndije. Župnik je posvetio, idući
od groba do groba staro groblje čije
grobove nitko ne obilazi i na kojima
više i nema imena, a potom i grobove pokojnika sadašnjih stanovnika
Krndije.
logorima u 2. svj. rata, punitovački
župnik mr. Đurica Pardon predvodio u obnovljenoj crkvi Uzvišenja
sv. Križa misno slavlje u nazočnosti brojnih vjernika potomaka nekadašnjih stanovnika Krndije i članova
Zemaljske udruge podunavskih Švaba, ogranak Đakovo. Po završenom
misnom slavlju župnik je pred sre-
MANDARINE DJECI I STARIJIM ŽUPLJANIMA
Na blagdan sv. Katarine, 25. studenog unašu Župu stigla je
pošiljka mandarina, dar proizvođača iz doline Neretve koje su
putem Caritasa stigle i u našu Nadbiskupiju i bile proslijeđene
i u Župu Punitovce, na radost starijih osoba i djece. Mandarine
je zajedno s župnikom, mr. sc. Đuricom Pardonom, starijim
članovima župe nakon večernjeg misnog slavlja na sam blagdan sv. Katarine podijelio Ivan Perić (Đ), voditelj caritativnog
odjela Župnog Pastoralnog vijeća. Zanimljivo je da su mandarine na svoj imendan na misnom slavlju primile tri Katarine.
Sutradan, u srijedu 26. studenog mandarine su dostavljene i
dijeljene svim učenicima josipovačke škole.
„Caritas ne poznaje udaljenost i granice. Ove mandarine
iz doline Neretve samo su dokaz dobrote ljudi, ljudi otvorena
srca i plemenite duše. Lijepo je vidjeti vesela i radosna lica
koja uživaju i koja će uživati u ljudskoj dobroti, lijepo je vidjeti kako je malen dar dovoljan da bi nekoga usrećio. I nama
je to daljnji poticaj da svojim darovima kada to bude potrebno
pomognemo drugima“, rekao je župnik Pardon.
43
MOLITVA UZ SJEĆANJE NA ŽRTVE KOMUNIZMA U LOGORU KRNDIJA
Gradski odbor HDZ-a Đakovo, članovi Njemačke narodnosne zajednice Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u
Hrvatskoj, ogranak Đakovo prisjetili su se kod spomenika
žrtava logora na groblju u Krndiji, u subotu 23. kolovoza,
polaganjem vijenca i paljenjem svijeća stradalnika i žrtava
logora Krndija, prisjetili su se i svih žrtava komunističkog,
nacional-socijalističkog i fašističkog režima na Europski dan
sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, kao i
svih žrtava koje su dale svoj život za stvaranje demokratske,
slobodne i samostalne domovine nam Hrvatske “. Predsjednik
GO HDZ-a Đakovo položio je na spomenik vijenac sa predsjednikom OO HDZ-a Punitovci Markom Poljarevićem.Kod
spomenika molitvu „OČE NAŠ“ predvodio je na hrvatskom
i njemačkom jeziku punitovački župnik mr. Đurica Pardon.
„ Ovo groblje nas poziva da uvidimo kako nije dobro činiti
zlo, a zlo se događalo u vrijeme komunizma. Ovo groblje svjedoči o ratu, svjedoči o patnjama, raseljavanju i ubijanju i trebamo
cijeniti svoje kao i sve žrtve rata i svakog nasilja. Naša vjera nas uči o uskrsnuću, a uskrsnuće je i kada se sjećamo na sve stradale
i poginule u patnji i boli. Danas je ovo vjera u uskrsnuće, danas je to znak sjećanja, danas je to znak naše vjere“, rekao je župnik
Pardon nakon molitve.
MISA ZAHVALNICA ZA PLODOVE
ZEMLJE
U nedjelju 12.listopada u župnoj crkvi u Punitovcima župna zajednica je na misnom slavlju zahvaljivala Gospodinu za plodove zemlje.
Pred oltarom se našlo bogatstvo plodova vrtova, voćnjaka, vinograda
i polja. Crkva je odisala ljubavlju prema zemlji i hrani koju nam ona
daje. Lijepo je vidjeti brojne župljane u bogatim šokačkim nošnjama,
bilo je tu odraslih osoba, a ponajviše djece i mladeži. Župniku je bilo
žao što nije bilo slovačkih nošnji, bilo je samo dvoje djece obučenih u
slovačku nošnju.
44
OBNOVA BRAČNIH JUBILEJA
ANICA I ZLATKO PAJESKA
OBNOVILI BRAČNE ZAVJETE
Na 33. nedjelju kroz godinu u župama Đakovačko-osječke nadbiskupije proslavljena je Nedjelja
bračnih jubileja, uz lijep običaj obnove bračnih zavjeta onih parova koji u toj godini slave jedan od bračnih
jubileja, posebice 25, 50 ili 60 godina zajedničkog
bračno-obiteljskog života, ali i svih onih bračnih parova koji žele obnoviti svoje zavjete.
U župnoj crkvi oltaru je pristupio samo jedan bračni par, Anica i Zlatko Pajeska koji slave svoj srebreni pir. U molitvi vjernika i prikazom darova Anica
i Zlatko prisjetili su se svojih bračnih zavjeta danih
prije 20 godina.
Na kraju obnovljenog bračnog zavjeta Zlatko u
šali reče: „ Župniče, a ne kažete da poljubim mladu“. SIGURNO NISTE ZNALI
KOKE HRVATICE OBITELJI BOSI
U dvorištu Katice i Joze Bosi u Josipovcu naizgled kao u svakom dvorištu, trava, grmlje, drveće, živad. Ipak po dvorištu šeću i
travu čupkaju koke, njih 30 i 3 pijetla, tri jata. Posebne su to kokice,
koke Hrvatice sa bijelom ušnom resicom, prstenovane od Hrvatske
agencije za stočarstvo. Inače kupe se pilići, nakon tri mjeseca dolazi
HAS iz D. Miholjca i prstenuje ih, a onda kokice s vremenom nesu
jaja. Inače dobije se poticaj od 60 kuna po kokici, jednodnevno pile
se prodaje po 15 kuna, a jaje po 5 kuna. Ekološka su to jaja, ekološko meso jer kokice papaju travu i zrnje, nikakve tovke, koncentrati
i druge smjese. Nađu se kupci, ekološki je ekološki, zdravo je zdravo, pa tko voli neka izvoli.
SKRIVENI TALENTI
U svatovima Josipa Batoreka i Suzane Kocur zapazio sam djevojčicu, lijepu i lijepo odjevenu, odjevenu
u bijelo, baš kao mlada. Dali smo si „peticu“ i rekla
mi je da se zove Ema Kocur. Rekao sam simpatičnoj
Emi: „Pa ti si kao prava mlada“. Pogleda me Ema i
nasmijano reče: „Ma, bit ću i ja mlada kad odrastem“,
namjestila se za fotografiranje kao na pravoj modnoj
reviji, još mi nešto rekla što nisam čuo i važno odšetala. Sretno ti odrastanje Ema!
Zimski dani, tople peći i uživanje u specijalitetima svinjokolje. Snijegu se vesele i djeca. Ako ga
bude možda od njega negdje netko napravi umjetničko djelo kao što je prošle zime napravila Marija, Mariška Krha. Gledali smo figure od snijega i
leda samo na TV-u, a eto Mariška pokazala da i ona
zna lijepo oblikovati. U svome dvorištu od snijega
napravila snježnu ljepoticu, dvorsku damu. Bravo
Mariška, drugi puta napravite na ulici da svi vide.
KORISNA ŠETNJA
Kaže se da je pas čovjekov najbolji prijatelj. Eto dva prijatelja Jozo Burek i njegov pas opet u šetnji Punitovcima. Već
sam o tome prijateljstvu pisao, ali vrijedi reći kako je dobro za
zdravlje i čovjeku i psu dobra šetnja, pogotovu ako se to često
čini, a lijepo je i vidjeti. Eto Jozo bi mogao šetati, ali ne bi
mogao u korak sa svojim ljubimcem, a njegovu prijatelju nije
krivo što se Jozo vozi.
SA SVIH STRANA
SNJEŽNA LJEPOTICA
MARIJE KRHA
KAD ODRASTEM…..
45
MOŽE PECATI I ŽENSKA ČELJAD
Ima
sportova
koji se u većini
smatraju muškim
sportovima, nogomet, lov, ribičija.
Da nije tako evo i
primjera ženskog
čeljadeta u pecanju.
Bacila udicu i pecala Manuela Macanga koja je bila
u gostima kod svog
tate, ribiča Zdravka
Macange na ribičkom turniru u Josipovcu 11. svibnja.
Pecala Manuela,
odmarala dušu i
tijelo u ljepoti josipovačkog ribnjaka.
GRB NA ODAŠILJAČU
Fotografija
od
Branka Funjaka. Grb
punitovačke NK „Slavonije“ na odašiljaču
koji se nalazi u neposrednoj blizini igrališta. Dobra fotografija, a trebalo je grb
i postaviti. Bitna je
simbolika. Punitovčani žele igrati dobar
nogomet, žele, što je
normalno, dobro mjesto na tablici. Seniori
su bili prvaci 2. ŽNL
NS Đakovo 2011.
odine, a eto ove godine prvaci su i juniori.
Grb na tornju kao da
kaže: “ Idemo dalje,
idemo prema gore“.
VOŽNJA UZ GLAZBU
Igor Smoljo, domar škole sjedi udobno na traktorskoj kosilici,
na ušima slušalice. Vozi se Igor iz Jurjevca, kosio je i naravno i
slušao glazbu. Tko bi izdržao košenje školskih površina i vožnju
cestom bez glazbe. Traktor bruji, okreni ovamo, zakreni tamo,
naprijed pa nazad, pa u krug, a glazba u tome svemu dobro dođe,
vrijeme prođe, korisno i ugodno.
JA TARZAN
UŽIVAMO U SLADOLEDU
Svi smo mi čuli za Tarzana kralja džungle, njegovu Džejn i njegovom penjanju po drveću. Imamo i mi po našim selima male Tarzane.
Penju se oni po našem drveću i velikim suncobranima, možda u daljini
pogleda vide neku malu Džejn. Pazite Tarzani da ne „bubnete“ i da
umjesto Džejn ne ugledate zvijezdice. Ima vremena mali Tarzani, naći
ćete jednog dana Džejn, ima, ima vremena“.
Negdje sam fotografirao dvije djevojčice, jedna
iz Josipovca, jedna iz Punitovaca, uživaju u sladoledu. Ljetno vrijeme, vrući dani, a sladoled privlačio,
posebno one najmlađe. Dobar je i onaj na štapiću,
ali kažu, najbolji je onaj u fišeku. Malo curi, treba,
kažu, brzo polizati, ma bude malo i po nosiću i bradici. Ako malo kapne po haljinici, ništa zato, tu su
mame da operu, bitan je sladoled. Uživajte dječice!
46
UZ OBLJETNICU PADA VUKOVARA
SA BISKUPOM KOMARICOM
BIO JE U LOGORU JOSIP BRKIĆ
MOŽDA JEDNOG DANA U
NAŠOJ SREDINI
Prošle su 23 godine od pada grada Vukovara, herojskog grada koji je tri mjeseca odolijevao nadmoćnoj JNA
i srpskim paravojnim snagama koji su ga do temelja razorili. Brojni branitelji su izgubili živote, brojni branitelji
i civili su izgubili živote ili odvedeni u logore. Jedan od
logoraša bio je i Josip Brkić iz Punitovaca. 14. kolovoza 1992. obavljena je najveća razmjena zarobljenika u
Domovinskome ratu – iz srpskih koncentracijskih i radnih logora toga je dana pušteno 714 branitelja i civila,
a među njima nakon 9 mj. logora i Josip Brkić. Nakon
devet mjeseci zarobljeništva u logorima Josip je stigao
u Osijek. Bili su to trenuci ponosa, radosti i sreće. Imao
bi Josip mnogo za ispričati o tom vremenu, pa za Đeram
jednog dana to i učini.
Na malonogometni turnir reprezentacija Hrvatskog Sabora,
svećenika B i H i nacionalnih manjina RH u povodu Đakovačkih
vezova a koji je organizirao Savjet za nacionalne manjine punitovačke Općine i Grad Đakovo sa ekipom B i H došao je i banjalučki biskup Franjo Komarica. Biskupu sam uručio Đeram i Reviju
đakovačkih vezova, a donačelnik naše Općine Pavao Kvasnovski
koji je zajedno sa biskupom pratio cijelo natjecanje upoznao je
biskupa između ostalog i sa geografskim položajem naše Općine,
strukturom stanovništva i našem življenju. Uz osmijeh na licu biskup Komarica je donačelniku rekao kako bi volio dođi u naš kraj
ako bude prigode i mogućnosti.
POZIV BISKUPU KOMARICI
STALNI SURADNIK
Pisao sam o osobama, stalnim suradnicima, koji mi pomažu u vrijeme u kojima negdje ne mogu biti nazočan, ili me
eventualno nitko nije obavijestio o događanju. Jedan od suradnika koji mobitelom bilježi
događanja u crkvi, na igralištu
ili ono što je njemu zanimljivo
je svima dobro poznati veseljak
i šaljivčina Branko Funjak iz Punitovaca. Hvala Branko
na suradnji!
Pisali smo o nogometnom turniru u Đakovu koji
je organiziralo Vijeće slovačke nacionalne manjine
Općine Punitovci gdje je
sa reprezentacijom svećenika BiH došao i banjalučki biskup Franjo Komarica. Predsjednica Vijeća
Anita Komar i dopredsjednik josipovačke MS
Zdenko Komar uručili su
biskupu poklone i pozvali
ga da posjeti Josipovac, da
posjeti naše područje. Biskupu je bilo drago rekavši
kako ga je pozvao i donačelnik Pavao Kvasnovski i
da će se odazvati ako bude
u mogućnosti.
47
ČIKO, JA BI SE
SLIKALA
Mala Lana Škorvaga iz Punitovaca priđe mi dok sam fotografirao
kamenjar i kaže: „ Čiko, ja bi se
slikala uz labudove“. Namjesti se
Lana kao pravi foto model i pogleda nasmiješeno. Za rastanak dade
mi „peticu“. Želja Lane ispunjena.
ĐURO- ĐUCKO
MAJSTOR UKRASA
Tko ne zna Đuru Stipanovića,
Đucka iz Punitovaca. Veseo,
druželjubiv
čovjek,
čovjek
osmijeha i šale, čovjek romantike,
čovjek koji uživa u svom poslu,
uživa u svom domaćinstvu. Đuro napravio ukrasni valov za cvijeće,
pokazuje mi ga i odmah sam reče da će i meni jedan napraviti, izdubiti
od balvana. Rečeno, učinjeno. Hvala Đuro, pravi ste majstor.
KAD SE KUMOVI POŠTUJU
KUMOVI PO LOVU
Kažu da se kumstvo čuva i poštuje. Kum je kum. Vjerujem da je rijetkost da se kumovima zovu
osobe koje su samo kumovi po lovu. Bilo je to daleke 1971. kad je vaš urednik kao lovac upucao
prvog zeca. Uslijedilo je lovačko krštenje i kum mi je bio po. Đuro Škorvaga. Od toga dana zvali
smo se kumovima. Danas Đure više nema, ali ostali smo kumovi i tako se zovemo i pozdravljamo
Đurin sin Đuro, a tako si „kume“ kažemo i supruga starog Đure i mama Đure mlađeg bilo gdje i kada se sretnemo. Možda se neki
kršteni, krizmani ili vjenčani kumovi ne poštuju tako kao mi, kumovi po lovstvu. Jedna poslovica o kumstvu sve kaže.
NISAM ŠOKICA, NISAM SLOVAKINJA
JEDNOG DANA ĆU ZAIGRATI,
ZATANCOVATI
Ja sam mala Barbara Progl iz Osijeka
i imam 5 godina, da,
da 5 godina, ma velika sam ja curica. Moj
je tata Ivan, a mama
Kristina. Baka Marija i djed Zlatko su
iz Josipovca, a druga
baka Ružica i djed
Zoli iz Osijeka. Ma
dolaze, čika Mirko
vatrogasci Punitovaca i Josipovca u trgovinu mog tate i djeda u Osijeku u vezi
vatrogasne opreme.
Tako sam ja vezana
za vaša sela. Već ste
me vidjeli u šokačkoj
nošnji, a sada evo
me i u slovačkoj. Ma
lijepe su to nošnje,
možda jednog dana i
zaigram, zatancujem.
Ma lijepo mi stoje
nošnje, nošnje vaših
lijepih sela, a svaka
je lijepa na svoj način. Svima želim sretan Božić i Novu godinu i budite mi svi zajedno zdravi
i veseli.
48
PREDSJEDNICA I TAJNICA MS
JOSIPOVAC U BRISSELU
HNS-ov europarlamentarac gospodin Jozo Radoš, ugostio je u
Brusselu ekipu
od 33 osobe iz
Osječko-baranjske
županije
među kojima su
bile predsjednica
i tajnica MS Josipovac, Rozalija
Kukučka i Mirjana Kraiček, inače
članice HNS-a.
Večernji polazak
19.
studenog,
cjelodnevni put
idućeg dana (22 sata putovanja) završio je smještajem u hotelu gdje
se grupi pridružio predsjednik Županijske organizacije HNS-a g. Čuljak sa suprugom. U petak 21. studenog ujutro sa asistenticom europarlamentarca Joze Radoša gosti su se uputili u Europski parlament.
Poslušali su predavanje o značenju i institucijama EU koje su pripremili asistenti g.Radoša koji se pridružio predavanju, pozdravio goste i
spremno odgovarao na sva postavljena pitanja. Nakon službenog dijela uslijedilo je razgledavanje EU parlamenta, posjeta Parlamentariumu, muzeju EU parlamenta te posjet gradu, središnjem trgu i muzeju
čokolade. U večernjim satima uslijedila je večera u talijanskom restoranu u društvu europarlamentarca Radoša i njegovih asistenata. Predsjednica i tajnica josipovačke Matice dobile su i poklone za sjećanje
koje će im kako kažu ostati u sjećanju na grad i vijećnicu u kojoj 751
zastupnik odlučuje o brojnim zajedničkim pitanjima zemalja članica
EU pa tako i Hrvatske. U subotu je uslijedio povratak pun utisaka.
JOSIPOVČANI U SOLJANIMA
Pisao sam o Punitovčanima koji su išli u
pomoć poplavljenim područjima (Slavonski
Šamac). U pomoć stradalima prema riječima zapovjednika DVD-a Josipovac Zlatka Kurica išlo je 8 članova DVD-a: Išli su
kombi vozilom u Soljane nakon puknuća
nasipa, punili su i postavljali vreće sa pijeskom. Svaka pomoć je tada bila dobro došla.
GORJELE SU SVIJEĆE ZA
VUKOVAR
ANA KOLARIK NAJSTARIJA JURJEVČANKA
U nađem Đermu pratimo uz broj novo
rođene djece u godine, a pratimo i naše najstarije sugrađane. Najstarije osobe u Punitovcima su Fabo Milanović i Ana Stipanović (26. 11. 1917.) U Josipovcu su najstariji
Pavo Kanisek (20. 10. 1927.) i Evica Štenc
(12. 8. 1922.). U Krndiji su najstariji Nedeljko Kesić (23. 1. 1938.) i Petra Galušić
14. 3. 1935.). U Jurjevcu je najstariji Đuro
Ivanović (24. 3. 1923.) Ovo zemaljski život napustila je Marija Kolarik pa je
najstarija Jurjevčanka Ana Kolarik ( 22. 7. 1932.)
Ana je rođena u Josipovcu, rođena Krha i u Jurjevcu živi već 63 godine. Od
18. 4. 2013. živi sama, nakon smrti supruga Joze. Zdravlje je dobro, malo bole
ruke. Ide u crkvu, sadi vrt i ima malo peradi. Vedra je i dobrog pamćenja. Gleda TV i voli čitati, posebno bibliju. Slaže se sa svojom djecom koji se i brinu
o njoj. Ima mirovinu od 840 kuna. Bako Ana želimo Vam puno zdravlja u
daljnjem životu!
BIRAJTE PO ŽELJI U KAMEN ŠTIMCU
NEŠTO OSTAVITE ZA DRUGOGA
Sigurno ste prolazili Josipovcem pokraj cvjećarnice Kamen
Štimca u kojoj možetekupiti cvijeće, vijence, aranžmane, aranžirane poklone te lampione, svijeće. Sve je to dragi čitatelji ono
što Vama koristi, a koristi i za
drugoga. Sve kupite, ali nemojte
ono u što će Vas kao i mene staviti
jednoga dana. To drugo, lijesove,
grobne znakove prijevoz pokojnika uradite za drugoga ma kako
bolno bilo, a za Vas neka vrijeme stane, neka čekaju te potrebe, a Vi poživite u
zdravlju. Ipak ako nešto trebate za drugoga na usluzi Vam je uposlenica Aleksandra Štenc.
Uoči 23. obljetnice pada Vukovara i na
sam dan 18. Studenog obišao sam naša sela
u večernjim satima. Neka domaćinstva su
imala upaljene svijeće uoči dana, neka na
sam dan pada Vukovara, a primijetio sam
da su mnogi imali upaljene svijeće dvije
večeri, na balkonima, ogradama, prozorima…. Po mojoj procjeni više od 70 % domaćinstava upalilo je svijeće u spomen na
rušenje, razaranje, smrt,mučenje, silovanje
i logore kojima su bili izloženi stanovnici
Vukovara i Škabrnje, prisjećajući se hrabrih branitelja Vukovara. Bilo je više od
70% upaljenih svijeća, možda i blizu 80%,
a što je sa onih dvadesetak %, a to je samo
jedna svijeća, samo 5, šest kuna.
LOVCI NAPRAVILI MOST
Lovci našeg lovačkog društva nisu samo
aktivni kad treba napraviti solišta, hranilišta,
kada se općenito treba brinuti za divljač. Tako
su odlučili u blizini lovačke nadstrešnice i
strelišta za glinene golubove sagraditi most na
kanalu Gorjan- Punitovci radi lakšeg odlaska
u lov i povratka na druženje. Ima most i rukohvat da ne bi koji lovac bućnuo u kanal iako su
navikli na kišu snijeg, poorana polja, šipražje,
mokru obuću….
GRDOSIJA OD NERASTA
U mjesecu listopadu kad se još nije razmišljalo o svinjokolji posjetio sam Zdravka
Hmuru u Jurjevcu da fotografiram njegova nerasta. Njemački je to „Landras“, star 2
godine i težak blizu 400 kilograma, možda koja kila manje. Uškopljen je i tovi se. Ovisi
o vremenu svinjokolje mogao bi doći i do 500 kilograma.
49
PRAZAN LOKAL BLAŽA OMAZIĆA
NOVA TRGOVAČKA RADNJA
PIUS
TRGOVINA KO U MALOM GRADU
Nekada, a nije bilo davno radila trgovina Blaža
Omazića. Kasnije u njoj
diskontna pića Osječke pivovare. Stoji prazan lokal,
možda netko nešto smisli i
pokuša poslovati. U našim
selima na dan 12. 12. rade
Mini market Suzana, trgovina Kadić, polj. Apoteka
Agelus, pekara Doćaj, pekara Arleta, Bistro Guti sa trgovinom, pogrebna oprema Štimac, popularni Crv, trgovina Petre Komar, trgovina
pri vet. ambulanti na Drljaku- sve u Josipovcu. U Punitovcima radi
trgovina Ivana Perića, trgovina NTL-a i trgovina Stipanović i jedna
trgovina u Jurjevcu. Nema sela u širem okruženju da u odnosu na
broj sela i broj stanovnika ima toliko trgovačkih radnji. Još da se popuni lokal Omazića i Kovačevića u Punitovcima tko bi nam ravan bio.
Samo kuna u džepu i biraj.
U Josipovcu Punitovačkom
otvorena je
23.
rujna
kod skretanja za Drljak
nova
trgovačka
radnja
PIUS- obrt
za trgovinu,
Petra Kolarik. Trgovina je to mješovite robe. Uposlene su
vlasnica Petra Kolarik i djelatnica Danijela Konjuh. Radno vrijeme je cjelodnevno. Za sada posao ide, kaže Petra i suprug joj Davor.
VATROGASNO NATJECANJE PVZ ĐAKOVŠTINE
JOSIPOVAČKI DVD SUDJELOVAO SA
ŠEST EKIPA
U Satnici Đakovačkoj održano je 31. kolovoza Područno vatrogasno
natjecanje Općina Đakovštine. PVZ Đakovštine pripadaju društva Općina Punitovci, Drenje, Satnica Đakovačka, Trnava, Levanjska Varoš i
Gorjani (bez Tomašanaca). Josipovački DVD se na natjecanju pojavio
sa šest ekipa, dvije ekipe seniora, tri ekipe djece i 1 ženskom ekipom.
U velikoj konkurenciji jedna ekipa seniora osvojila je treće, a jedna četvrto mjesto, ženska ekipa osvojila je drugo mjesto, a jedna ekipa djece
osvojila je šesto mjesto. Inače josipovački DVD na natjecanja odlazi sa
većim brojem ekipa i uvijek postiže dobre rezultate.
TRI ZASTAVE U SVATOVIMA
OVČARSTVO JE NJIHOV ŽIVOT
Pisali smo da
su se samo jedanput u svatovima
naših sela vijorile
tri zastave i to u
svatovima Marine,
kćerke Katice Macanga koja se udala
u Ameriku.Nedavno su bili svatovi
Dominika Kocura
iz Josipovca, zaposlenoig u Švicarskoj koji je za svoju
zakonitu družicu odabrao Makedonku. Zavijorile se tri
zastave, hrvatska, slovačka i makedonska. Kad se vijore
zastave Dominikova porijekla i države u kojoj živi mora
se udovoljiti i mladenki. Eh, falila je još samo švicarska
zastava.
Nema više ovčara po našim selima,
tek po koji. Jedan
od rijetkih ovčara je
i Ivan Stipanović iz
Punitovaca koji sa
suprugom Marijom
uživa u ovčarstvu.
Bude i do 300 ovaca
sa janjcima. 34 godine obitelj se bavi ovčarstvom, a na pašu
ovce tjera sin Matija.
Imaju i svoj pašnjak, pasu ovce i po lenijama, ali ne prave štetu na
tuđim usjevima. Šišanje je jedanput u godini, u petom mjesecu. Po
zimi su u toru pa valja osigurati prehranu. Treba se brinuti, raditi,
pa ostane i koja kuna. Posebno je dobro ovčje gnojivo.
50
LJEPOTA NAŠIH SELA
UČINITE I VI LJEPŠIM SVOJE SELO
Lijepa su naša sela, lijepe su ulice, dvorišta, balkoni. Treba zastati i pogledati. Uloženi je to trud posebno domaćica za ljepotu
okoliša. Vole naši mještani ukrasiti cvijećem, zelenilom kuće, okućnice. Pokošena trava, čiste ulice, uređene kuće, cvijeće i zelenilo- to su naša sela, nema ljepših, pogledajte kad prolazite drugim selima. Mogu li neki učiniti više mogu. Pogledajte susjeda,
pogledajte po selu, malo truda i zasjat će ljepotom i vaš dio ulice, dvorište, okućnica.
MIRJANA I ROZALIJA MARKETING
STRUČNJAKINJE
I Općina Punitovci ima svoje marketing stručnjakinje. MR
VIZIJA Mirjane Kraiček i Rozalije Kukučka novootvorena je
agencija za sve marketing aktivnosti. Osnovne djelatnosti koje
obuhvaća MR VIZIJA su: Osmišljavanje kampanja, vizualnog
identiteta i brandova, izrada marketing plana i plana oglašavanja, grafičke usluge i tisak, web dizajn i izrada web stranica,
zakup medija, organizacija eventa. Agencija će vam omogućiti
prezentaciju i tržište za Vaš proizvod, pomaže obrtnicima, trgovcima, tvrtkama. Sjedište Agencije je u Osijeku, Jablanova
43. Agencija garantira uspjeh u ispunjavanju Vaših želja. Do
vizije otvaranja navedene agencije došlo je dugogodišnjim radom na području marketinga, gdje je stečeno znanje i iskustvo
te spremnost za samostalne aktivnosti. Do vizije otvaranja
navedene agencije došlo je dugogodišnjim radom na području
marketinga, gdje je stečeno znanje i iskustvo te spremnost za
samostalne aktivnosti.
KIRVAJ U JOSIPOVCU
SVIRAČI IŠLI PO
KUĆAMA
Na blagdan sv. Mihovila, na josipovački kirvaj
ugođaj kao na svakom kirvaju. Mnoštvo automobila, gostiju, misno slavlje, ali i brojne šatre, ringišpili, tobogan. Nema se novaca pa su šatraši slabo
zaradili, a i ringišpili se nisu puno okretali. U poslijepodnevnim satima selom išle dvije grupe svirača, išli od kuće do kuće, bore se ljudi za kruh. Odsviraju pjesmu, jednu, dvije, ovisi o raspoloženju
domaćina i gostiju. Razveselili se i moji gosti (zet
coltao), pa mi nije bilo žao novaca. Josipovčani se
dobrom trpezom pripremili za goste i slavilo se do
duboko u noć.
51
DRUŽENJE UZ ROŠTILJ I OSJEČKO PIVO
Bito se družiti, vremena su takva da je druženja doista malo, samo se nekuda
žuri, otuđujemo se jedni od drugih. Ipak ima onih koji organiziraju druženja.
Tako je u dvorištu trgovačke radnje Petre Kolarik uoči derbija u Josipovcu 11.
Listopada organizirano druženje: „Uz roštilj i osječko pivo“. Trebalo je kupiti
barem jednu bocu piva i jelo sa roštilja je badava. Prve tri osobe koje pogode
rezultat osvajaju nagradu. Bilo je i puno dvorište, družili se i Josipovčani i Punitovčani, a rezultat od 2 : 1 pogodili su Josip Ćano i Krešimir Rašić.
KMET KERAMIČARSKI
OBRT
Slučajno u prolazu vidim tablu na stambenoj zgradi u Punitovcima. Do sada nisam
istu primijetio. Naime već nekoliko godina
Vlatko Kmet ima svoj obrt- Kmet keramičarski obrt. Neko je vrijeme radio u Đakovštini,
a sad svoj kruh zarađuje većinom na Jadranu. Doznajem da svoje obveze redovno plaća
društvu, a radit se mora pa makar daleko od
kuće.
PRVA PUNITOVAČKA FIŠIJADA
Punitovački ribiči često se druže na svom ribnjaku, priređuju i druženja uz jelo, grah, roštilj, fiš, dođu mještani i Punitovaca i Josipovca. Uredili su svoj ribnjak, okoliš, treba dovršiti i terasu. Tako u svojim aktivnostima organizirali prvu
Fišijadu. Prijavilo se 11 natjecatelja: J. Kovačević, M. Milić,
D. Matković, Z. Stipanović- Džole, I. Blažević, I. Škorvaga,
K. Kristek i I. Popović (uz pomoć prijateljice mu Deve), svi
iz Punitovaca, I. Perković- Ćive iz Josipovca i A. Hnatek i
D. Matošević iz Beketinaca. Svaki natjecatelj je mogao imati
pomagača. Morao je donijeti kotlić i začine, a drva, kruh,
tijesto i ribu osigurali su ribiči. Unatoč jakom vjetru okupilo
se društvo i pratilo majstore fiša. Nagrade su bile, članarina
za 2015. Godinu, štap za pecanje i kotlić. U ocjenjivačkoj
komisiji su bili I. Kovačević, M. Matošević i S. Blažević.
(Donosimo fotografije natjecatelja)
52
DETALJI SA PRVE PUNITOVAČKE
FIŠIJADE
Vjetar, a 11 vatri gore. Jedanaest natjecatelja huhalo fiš. Bili
zadužene osobe da natjecateljima dostave jednaku količinu
ribe. Ton Majstor glazbe bio Josip Ćano. Komisija bodovala
boju, miris, okus, gustoću, ljutinu. U tajnosti je komisija pisala
bodove bez dogovora, temeljem brojeva. Nije znala komisija
čiji fiš ocjenjuje. Cijela fišijada odlično organizirana. Najbolji
je bio Ivan Blažević, drugi Ivan Popović (uz prijateljicu Devu,
ma ona i bila glavna), a treći je bio Kristijan Kristek. Nakon
natjecanja, proglašenja i čestitki svi sretni. Nije bilo daljnjih
rezultata, svi ostali su bili četvrti- pametno. Brojno društvo po
cijeni od 10 kuna uživalo je u fiš paprikašu prve punitovačke
fišijade. Čestitke na organizaciji.
PRAZNA SABORNICA
SIMPATIČNA POŠTAPALICA
KUDA IDU NAŠI NOVCI
MIŠA MU LJUBIM
Gledajući
prijenose
zasjedanja našeg Sabora,
odnosno Parlamenta ne
mogu a da opet ne objavim
fotografiju naše sabornice,
snimljenu sa TV-a. Kolika
su to prazna mjesta, gdje su
naši dragi i vrli zastupnici
koje smo mi birali i koji
nama kroje naše „sretne“
i „bolje“ dane? (svaka čast iznimkama). Pa više je dragi čitatelji
nazočno vijećnika na sjednici vijeća naše Općine nego ponekad u
sabornici. Što se tu može,“ male im plaće, nemaju beneficija“, baš
„jadni ljudi“. Ostaje pitanje: „Kuda i zašto odoše naši novci“?
Mnoge osobe u razgovoru
koriste poštapalice, a i sami ih
koristimo: ovaj, dakle, znači,
znaš,onda….., ili neke druge.
Tako će netko pričati: „Idem ja,
znaš, ulicom, kad naiđe, znaš,
pas….“, ili: Gledam ja, ovaj,
utakmicu, kad sudac, ovaj,
nepravilno dosudi, ovaj, jedanaesterac….“. Neobičnom
poštapalicom u razgovoru: „Miša mu ljubim“, služi se
Andrija Vavra iz Josipovca, zvani Luče. Tako će Luče
reći: „ Gledam ja, miša mu ljubim utakmicu, kad sudac,
miša mu ljubim, nepravilno dosudi, miša mu ljubim,
jedanaesterac…“.
TRAŽILI SU BLAGO
Na groblju u Krndiji kod središnjeg
križa Danijel Pop i Ilija Bošković kroz
smijeh mi rekoše kako su neke osobe
kopale zemlju iza križa. Načuli kopači
da je baš iza križa skriveno neko blago.
Kopali po noći, sigurno se i oznojili,
kopali, a ništa nisu iskopali. Ugledali se
kopači na kaubojske filmove o tragačima
zlata. Pokazuju Danijel i Ilija mjesto
kopanja, a općinski tajnik N. Milanović
kroz smijeh reče: „Ma sigurno su kopali
na krivoj strani“. Tko su bili kopači
možda se i zna, ja ne znam i nije me
briga, ali možda bi prije dobili na lutriji
nego iskopali blago.
POZDRAV OD EUROPARLAMENTARCA
Predsjednica i tajnica josipovačke
MS R. Kukučka i M. Kraiček 21.
studenog bile su u Brusselu sa euro
parlamentarcem
Jozom Radošem.
Eto donosim par riječi o mom susretu
sa Jozom. U Đakovu, na korzu Jozo
Radoš, tada saborski zastupnik HNS-a,
a bio zastupnik u nekoliko mandata.
Bio i bivši ministar obrane. Pio Jozo
sa društvom kavu. Zamolim ga za
fotografiranje, a ja mu usput kažem
riječ dvije o punitovačkoj Općini, riječ
dvije o Đermu. Zna Jozo naša sela,
živio u Đakovu i radio kao profesor
povijesti. Stisak ruke i pozdrav našim
mještanima od Joze Radoša.
ISPRAVAK IZ
PROŠLOG BROJA
Dogodi se prilikom pisanja,
korekture ili prijeloma Đerma
poneka greška u imenu, prezimenu
ili umetanju fotografije. U prošlom
broju koji sadrži preko 200 tekstova
i 250 fotografija na stranici 41 u
tekstu „Nekad bilo sad se spominjalo“
umjesto fotografije na kojoj kao
mladenci Ana i Josip Kolarik iz
Jurjevca prije 50 g. sanjkama odlaze
na vjenčanje Matice Slovačke u
Punitovce stavljena je fotografija
vršidbe. Predsjednicu Josipovačke MS
Rozaliju Kukučka nazvao sam Labak
(navika), a požar šupe u Jurjevcu nije
bio u domaćinstvu Adama Kolarika
već Vlade. Isprika, iako iste nitko nije
tražio. Zahvaljujem!
NA VJENČANJE BICIKLIMA
OKO SOKOLOVO
Renata Milanović iz Punitovaca prijateljica je Ivane
Grizak iz Đakova. Udavala se Ivana za svog odabranika
Marka Jakšića. Lijep dan 30. kolovoza. Odlučili mladenci
u ovim vremenima upriličiti skromnu svečanost pa tako
i na odlazak na vjenčanje otišli na biciklima. Pedalirali i
svatovi.
Izrečeno
sudbonosno
DA, mladenci se
poljubili, čestitke
i opet pedalirajući
otišli dalje slaviti.
Neobično,
lijepo,
korisno i za sjećanje.
Sretno Vam Ivana i
Marko!
TRI EVE NA TURNIRU
Iz naslova bi rekli, ništa
zanimljivo. Moglo je na
nekom turniru, u crkvi ili
na nekoj zabavi biti i pet,
šest Evi, ništa neobično.
Točno, ali da baš tri Eve, ili
Evice sjede jedna do druge
na nogometnom turniru
Slovaka u Jurjevcu, tri Eve
iz istog sela- Josipovca, tri Eve Slovakinje, tri Eve približnih
godina, zapele mi za oko i za objektiv fotoaparata. Sjedile su i
gledale folklorni program Eva ili Evica Kocur, Batorek i Komar.
ZANIMLJIVOSTI
KAO U FILMOVIMA
53
IGRA SJENA U
PUNITOVCIMA
Evo slučajno snimljene fotografije na
utakmici u Punitovcima. Stajao sam promatrajuć nadmetanje, a Sunce je učinilo svoje.
Sunce je bilo iza navijača, pojavile su se
sjene istih i postajale su sve veće, a trebali
ste vidjeti kako su sjene skakale pri pogocima Punitovčana, gore, dolje, sjene ruku su
činile svoje. Povici, navijanje i sjene navijača, a iste su se povećavale što je vrijeme
odmicalo i Sunce zalazilo.
PSEĆE ZAJEDNIŠTVO
DVIJE KUJE- 14 ŠTENIĆA
Početkom rujna u jurjevačkoj obitelji Tomislava Drge oštenile se po prvi puta dvije
kuje „Zlatni retriver“, Zara i Goldi. Jedna
oštenila 8, a druga 6 štenića. Mjesec i pol kasnije igraju se svi štenići zajedno. Malo dođu
kod jedne, malo kod druge kuje, pravo zajedništvo, nema odbacivanja, nema
lajanja. Igraju se kćerka Sara- Laura, igra se i Tomislav i supruga mu Kristina,
dođu i komšijska djeca. Baš šteta što će se razdvojiti, ali to je život
BORBA ZA ŽIVOT
SIMPATIČNO PILE
Život je jedan. U tom životu svatko se bori da što
duže opstane, biljke traže sunce, vodu, životinje se
otimaju za hranu, ljudi se liječe. Netko u tome životu ima svojih mana, fizičkih mana. Tako je jedno pile imalo iskrivljen donji
dio kljuna. Borilo se, kljuckalo je hranu, pilo je nekako vodu, zaostajalo je u
rastu, ali je bilo veselo. Postalo je moj miljenik i vjerujte jedino je iskakalo iz
prostorije sa pilićima i šetalo po dvorištu. Što je bilo s tim piletom, miljenikom
ne ću Vam reći.
VJEŠTINE PSA ASYA
Alina Boris (sedmi razred) iz Josipovca, kćerka Ružike i Josipa svoje
slobodno vrijeme često provodi sa psom Asyem koji još nema godinu
dana. Asy je kao štene nabavljena u D. Miholjcu i postala je miljenica,
posebno Aline koja ju je naučila da skoči, daje šapu, donese lopticu, a
posebno da skače kroz obruč. Svoje akroBatSko umijeće Asy je odmah
pokazala i to nekoliko puta, a za nagradu dobila je uvijek kroketić. Pokušao i ja, Asy skakala, a i ja se nekako veselio, pomilovao bi Asy i dao
joj kroketić. Baš smo se lijepo naigrali.
PRIRODA ČINI ČUDA
Obrezuju ljudi voćke, kaštre
grane
drveća,
oblikuju ukrasno
drveće, svatko u
svoje vrijeme,
svatko na svoj
način. Vidjevši
jako obrezano
drveće u Josipovcu i Punitovcima odlučio
sam ga fotografirati i nakon nekoliko mjeseci učiniti
isto. Ostalo drveće bez grana, izrast će nove, ovako je
najbolje, kažu. Ipak obrezano drveće privuklo je pozornost kako moju tako i namjernika,. Na jednom primjeru
uz domaćinstvo J. Pajeske vidljivo je kao se ogoljelo drvo
obnovilo. I ono je željno života, a priroda čini čuda.
54
LUTAJUĆI REPORTER
RADNO VRIJEME U MINUTE
Na trgovinama, uredima, firmama, ustanovama…., istaknuto je radno vrijeme, jednokratno,
dvokratno, radno vrijeme
preko praznika, nedjeljom. Svagdje je to od punog sata, do punog sata,
eventualno od pola cijelog sata do cijelog sata i
pol. Na poljoprivrednoj
apoteci „Agelus“ u Josišpovcu zapazio sam radno vrijeme koje završava u 15 i 15 radnim danom, a subotom do 11 i 45. Vlasnik Darko,
ne uposlenik Željko ima svoje objašnjenje. ( Dugo je da objasnim
tumačenje koje mi je rekao)
PETAR I PAS
PILIĆI SPREMNI ZA SNIMAK
Lijepo vrijeme na punitovačkom
ribnjaku. U šetnji zelenila okoliša
Petar Blažević i njegov pas. Tako
u šetnji gledaju me obadvojica.
Odjedanput priđe mi pas, obiđe
me, stane pred mene i tiho mi reče:
„Ajde, vidim taj foto aparat, pa hajde
da i ja budem u „Đermu“, ma može i
moj Petar uz mene. Eto, fotografije, a
ako ne vjerujete, pas i Petar su Vam
na raspolaganju, da to potvrde.
TISUĆE KILOMETARA DO
GNIJEZDA
Jesen, otišle su laste, otišle su rode. Jeste li se
dragi čitatelji ikada zapitali kako laste kao i rode
nakon odlaska u južne krajeve opet u proljeće dođu
u svoja gnijezda preletjevši na tisuće kilometara.
Othrane mlade, u jesen odlete i u proljeće ih evo
opet, na istom mjestu. Mi ljudi dođemo u neki
grad, pa drugi puta opet s mukom nađemo mjesto
na kojemu smo bili možda godinu, dvije prije.
Ugrađujemo u automobile uređaje za navigaciju,
a laste i rode odu tisućama kilometara i vrate se u
gnijezdo.
Mnoge naše domaćice kupe
piliće, tove ih do određene težine
i onda, zna se. Bilo tako i u mom
domaćinstvu i rekli bi pa zašto
sad snimak. E, moji čitatelji,
prvo sam čekao da veliki broj
dođe do hranilice, a onda čekao,
čekao… da baš ni jedno pile ne
kljuca hranu. Čekao i dočekao.
Svi pilići digli glave, ni jedan
kljun nije u hrani, stali pilići za snimak. Probajte i Vi!
ZARONIO LABUD
Gledajući u prvi trenutak fotografiju
možda se zapitamo što ona prikazuje.
Slučajno sam na josipovačkom ribnjaku
promatrajući labude uhvatio u objektiv
labuda koji je zaronio vjerojatno tražeći
nešto za „prigristi“, a možda se i želio
više osvježiti. Bilo kako bilo učinio je to
nekoliko puta, glava i dio tijela u vodi, a
rep strši iznad vode kao santa leda,
ZEČEVI NA ULICI
Na našim ulicama vidimo mačke i
pse, poneku kokoš, ali rijetko zečeve.
Lijepo vrijeme, bujna trava i otvorena
kapija Renate i Nikole- Nine Milanovića
u Punitovcima. Izašli zečevi, njih
desetak malo u šetnju, u bujnu travu,
grmlje. Ni briga ih za promet, za
prolaznike nogostupom, ma ne idu dalje
od trave. Malo ih se potjera i odoše u
dvorište. Dobri neki zečevi.
MOJA DOBRA MAMA
DRUŽENJE RODA
U štali obitelji
Bestvina
u
iz
Jurjevca
koze.
Lijepo ih vidjeti,
jedu,
ponekad
koja
zamekeće.
Na jednom mjestu
mama- koza, a ispod
nje jare. Strpljivo
stoji koza i ne obraća pažnju na nas, a jare sisa i kao da
kaže: „ Baš je dobro, umirem od gladi, a moja mama se
brine za mene, moja dobra mama“.
Nikada nisam vidio, a vjerujem ni Vi dragi
čitatelji 5 roda na jednom mjestu, na jednom
krovu. Bilo ih je na obiteljskoj kući Ružice i
Matije Sipanovića, ali nikako da se umire,
da se zaustave svih pet. Stao ja na cestu pa
čekaj, jedna odleti, druga doleti, odlete dvije,
doleti jedna i tako nakon negdje oko sat i nešto
čekanja na cesti uspijem u objektiv uhvatiti
četiri. Baš lijepo za vidjeti- na krovu se druže
četiri rode, bračni par, druge dvije došle u posjetu, a peta pristiže u letu. Trud se
isplatio. Ma rekli bi: „Tko čeka i dočeka“, ili još bolje: „Besposlen pop i jariće
krsti“. Ma nema veze, uspio sam u lijepoj i posebnoj fotografiji.
NESVAKIDAŠNJE
NAJEZDA BUBA MARA
Godinu dana pojavljivale se na
zidovima buba mare, malo drugačije boje
nego one na koje smo navikli i za koje
kažemo da nam donose sreću. Pred kraj prošle godine osvanuli zidovi na
nekim kućama punih buba mara, ulazile i u prostorije. Bilo ih na stotine, pa
i dvadesetak na jednom kvadratnom metru. Preko ljeta tek ponegdje, a ove
jeseni opet buba mare na zidovima, samo u manjem broju. Objašnjenje za
najezdu ovakvih buba mara nisam dobio.
Šepuri se puran
svi se mi nekada pravimo
pomalo važni, bilo u poslu,
ljubavi, kada smo sretni,
uspješni, kad nas hvale…Ma
tako se i životinje prave pomalo
važne, maca kad ju pomilujete,
pas kad mu tepate, konj kad hga timarite… Eto, tako se i puran
u dvorištu Blaženke i Ivana- Slavka Mićana pravi važan, a nitko
mu ništa ne govori. Ponosno šeće dvorištem znajući da ga purice
gledaju, ma vrag jedan. Sigurno je dobar puran, ma bećar jedan.
Eto takvi su muški, a: „Krv nije voda“.
55
ROMANTIČNO VEČE NAŠEG ĐUCKA
ODMOR ZA SRCE I DUŠU
Jednu večer oko 21 sat i 30 minuta zvoni telefon i čujem glas: „ Gospon Mirko, Đuro Stiapanović pri telefonu. Ajde dođite da nešto snimite,
zanimljivo, meni lijepo, uživam“. Upalim moj „mercedes“ i ravno kod
Đucka. Povede me Đucko do cvijeta, puzavca „Ladovana“. Upalio Đucko
svjetlo, okolo mrak, a Đucko stao uz ladovan, razvukao osmijeh i kaže
„ Evo je u ovome uživam, ma treba znati uživati u zelenilu i to noću, ma
pogledajte tu ljepotu svjetla koje se probija kroz zelenilo“. Nazdravimo
si Đucko i ja i ostavim Đucka un njegovoj romantici, ostavim Đucka Romantičara.
56
PEČE ČIČA RAKIJU
CTAVI ME TATA U KOLPU
PAZI DA NE ISPADNE KLIN
Vjerovali ili ne, slušam ja mališana kako priča svom tati pred jurjevačkim društvenim domom:
„Ajde tata, idemo kuci. Docta je bilo. Ca ci ce ukipio. Ciko nac je cliko pa mozemo kuci. Taj nas tricikl
je dobal. Ne miclic valda da cu ja tebe gulati.Ctavi
me u kolpu i idemo. Ako necec ti voziti ja cu tebe
ctaviti u kolpu, al molac biti dobal da ne padnec“.
Otišao sam uz domahivanje mališana i osmijeh tate.
Što ja ljudi moji mogu, pišem o sebi, bilo je tako kako
pišem. Trebam peći rakiju, kazan u Punitovcima, a traktor
da mi ga dovuče nemam, komšije zauzete. Komšija i kumić B. Vavra na autu ima kuku i odvezemo se do kazana.
Vidi vraga, vrh rude kazana ne može se uglaviti u kuku
auta. Gledam i kažem: „ Sjedi Mirko u otvoreni prtljažnik
i drži“. Branko pojurio, hauba me ponekad opali po glavi,
ono vjetar i hladno i još k tome na moje jade netko dobaci:
„Pazite da Vam ne ispadne klin“.
PUCALI BALONI ZA ROĐENDAN
Netko nekako proslavi svoj rođendan,
netko nekako ukrasi
i uljepša taj svoj dan.
Slučajno, a ja baš naletim na brojne slučajnosti, Ana Blažević, kćerka Blaženke i Ivice napuhala 24 balona, svaki
balon za jednu godinu.
Pomislim, kako bi bilo
da ja da napušem 72 balona, ma podigli bi me
u zrak. Pucali baloni,
veselila se Ana i njeno
društvo. Sretno ti bilo
Ana i dao Bog da napušeš što više balona.
KAO U BAJCI
HAJDE, PRIĐI BLIŽE
Stoje
dvije
rode na jednom
krovu. „Ma priđi
mi bliže“, kaže
važno
muška
roda. „Ma neću,
mogu pasti, priđi ti meni“, kaže
ženska
roda.
„Sviđaš mi se“,
kaže muški“. „I ti se meni sviđaš“, kaže ženska.“Hajdemo negdje gdje ćemo biti sami, daleko od pogleda, a i gadno je na krovu“, kaže muški. „Može, ako
ćeš napraviti gnijezdo za našu djecu, vidi može i ovaj
dimnjak“, kaže ženska. Ma ljudi moji dok si rekao
„keks“, klimnuše glavama, kljun im se još više zacrveni i odletješe negdje u osamu.
SIMPATIČNI ŽUPNIK
ZAMIŠLJENI ŠOKAC
ŠTO TO GRIJE BOLJE OD PEĆI
Obukao se Zlatko Matković,
zvani Buco u šokačku odoru, onu
jesensku, rekli bi odoru za jahanje. Bio jedino tako obučeni Šokac na programu obljetnice punitovačkog KUD-a. Igrao Buco
kolo, veselio se, a onda onako po
šokački sjeo na klupu i gleda li,
gleda, gledao nekako zamišljeno.
Možda je mislio kako i gdje pronaći neku „snašicu“, za nadolazeće zimske dane. Pomislio je da
možda nije samo dovoljna topla
peć, a „snašica“ je „snašica“, skuha, opere, počisti i još radi
koje kakve stvari.
MORA DA SAM VIDIO DUPLO
PREBROJAVANJE
PRASACA
Na Martinje u dvorištu trgovine „Petra“
bilo veselo. Veselo društvo cijelog dana, a
taman ja dođe kad Pavo Kristek, zvani Paban i Tapko tumači kako mu krmača nešto
prije oprasila 18 prasaca. Nevjerica, slijede
uvjeravanja uz gemište, formira se i delegacija. Vidim ja da „gemišti rade“, krenem
i dok si „dlanom o dlan“, ma skoro prije
mene Paban u mom autu. Ono 20 sati prošlo. Neće Tapko iz auta. „Dokazat ćemo mi
njima tko je Tapko i njegova krmača, vozite“. Što ću, dođemo, uđemo u štalu, za
nama gazdarica Katica već u spavaćici i na
moj upit i Tapkovu tvrdnju kaže da ima 16
prasaca. Skoro da sam ih i prebrojio. Vratimo se u društvo, a Paban će: „Pa šta z…bo
sam se samo za dva komada, mora da sam
neke vidio duplo“. Lete gemišti, društvo se
veseli.
Župnik mr. Đurica Pardon, naš župnik? Ma što kazati o našem župniku osim lijepih i nadahnutih propovijedi,
misnim slavljima i aktivnostima koje inicira i ostvaruje u
našoj župnoj zajednici. Evo dvije fotografije, a foto karikatura je i na župnoj stranici. Đurica Pardon? Uvijek nasmijan, veseo, otvoren, spreman za razgovor, spreman za šalu,
druželjubiv, simpatičan, ….. pa to se vidi!
SLATKO I SLANO
U prošlom broju Đerma mogli ste pročitati o razgovoru dva praseta. Evo stigla
fotografija SLATKO I SLANO. Točno malo prasence je slatko za vidjeti, a kasnije
nakon pečenja je i slatko i slano. Možda bi se moglo ispod fotografije moglo napisati i Danas jesam, sutra nisam, Kratak je ovaj život praseći, Takva mi sudbina,
Bolje prije nego kasnije…., Na kraju, kada budete papali prasetinu želim vam
dobar tek i neka vam bude slatka i lijepo slana.
TEŽINA BEZ VAGE
Nazove telefonom baka Kata baku Anu. Joj Ana, nešto sam se udebljala, a
koliko ti imaš kila? Moja Kato, sa naočalama imam 78 kila. De Ana, ne brljezgaj,
koliko imaš bez naočala? Pa Kato, drugo moja, bez naočala ne vidim vagu.
57
SMOKVA OD 200 GRAMA
ODABERITE PONUDE TRŽIŠTA
Svekrvice zasladi se smokvom
Svašta se dragi moji čitatelji može
pronaći na tržištu. Ima toga realnog i nerealnog, istinitog i lažnog, prirodnog i
umjetnog, čudnog i normalnog, a sve to i
mnogo toga još i kod ljudi i kod životinja.
Na fotografijama se vide razne ponude na
tržištu: PRANJE KRAVA U KRAVOPRAONICI - ZAMJENA ZA BIKA (poznati bećarac: „Od kad selom veterinar šeće,
krava bika ni pogledat neće“.)
U dvorištu obitelji
Joze Konjušaka i sina
mu Damira drvo smokve, na oko obične
smokve. Ipak smokva
daje velike plodove.
Pokazuju mi to svekrva kata i njena snajka.
Bogme jedna smokva
težila 198 grama, puna
šaka jedne smokve, a i druge nisu puni zaostajale za težinom. Inače sadnica smokve je donesena iz Fažane i stara je 7
godina. Slušam ja kako snajka daje veliku smokvu svekrvi i
govori: „Svekrvice, draga svekrvice zasladite se smokvom“.
„Neka snajka samo se ti zasladi, bit ćeš slađa mom sinu Damiru“, reče svekrvica. Gledam smokvu, svekrvu i snahu pa
i ja uze jednu smokvu, ma možda ću biti slađi mojoj Janji.
ŽIVA ISTINA
EJ ŠOGORE, ŠOGORE
Sjede tako dva šogora, jedan Šokac, drugi Slovak, sjede Goran Ausec i Andrej
Štenc, sjede u sali nakon programa obljetnice punitovačkog KUD-a, sjede i piju pivo.
Stanem ja i slušam, a oni pjevuše poznatu pjesmu „Ej šogore, šogore, ajd idemo
na more, ljubit cure garave, talijanke, španjolke, njemice i grkinje, ajd idemo šogore…..“. Vidi ti šogora, pomislim. Dođem do šogora i ukorim ih: „Ma vidi ti njih, što
je, tek smo ušli u EU, a Vi bi koristili pred pristupne fondove, korisatili bi blago zemalja EU. Ma da Vas nisam više čuo. Imate Vi domaći kapital pa ga koristite, domaće je domaće, nećemo nikakav uvoz. Tu je Gorane Katarina, Tu je Andreju Silvija i da Vas nisam više čuo“. Ušutješe dva šogora, a ja obećam da neću reći ništa Katarini i Silviji.
Odem od šogora koji se tucnu flašama, gucnu piva, a ja pomislim: „Ma što je babi milo, to joj se i snilo“. Ljudi moji živa istina.
KAKAV OTAC TAKAV SIN
Često po izgledu roditelja i djeteta vidimo da su to otac i sin, majka i kćerka, često djeca oponašaju svoje roditelje u onome
što rade, posebno manja djeca, oponašaju dobre ili loše navike. Roditelji su u većini sretni ako dijete bilo u čemu liči na njih, a
posebno su sretni očevi. Često kažemo : „Kakav otac, takav sin“. Evo nekih fotografija.
58
MENI OD GEMIŠTA NIJE
NIŠTA
U Josipovcu, u
trgovini „Petra“ u
kojoj je upriličeno
cjelodnevno druženje u povodu Martinja pod geslom
„Meni od gemišta
nije ništa“ bilo je i
zanimljivih detalja.
Naime, ispostavilo
se da to geslo i ne
vrijedi, išao gemišt
do gemišta, a ovisi i o gemištu, tanji ili deblji.
Rezultat vidljiv, gemišti natjerali svoje konzumente da i zapjevaju.
DOBRO PECAŠ ŽELIMIRE
Ribička trojka u kojoj je bio
i Želimir Hulak na turniru u
Đakovu osvojila je prvo mjesto. U Josipovcu na ribnjaku
lijep doček. Među onima koji
su ih dočekali bila je i Želimirova supruga Marina, čestitala
Želimiru, zagrlila ga, poljubila. Prisluškujem kako mu govori: „ Dobar si moj Želimire,
dobar si pecaroš. Sigurno si
dobar kad si i mene upecao. Ne dao ti Bog da negdje drugdje pecaš nešto drugo, neke „ribe“ (povisila Marina glas) i da bacaš udicu i mamac tamo gdje ne
treba. Uostalom, imaš ti svoju „ribicu“ kod kuće i nema druge „ribice i ribe“
osim mene“. Možeš pecati samo one ribe u jezeru i ribnjaku“. Pogleda želimir
Marinu koja ga mazno pogleda i nešto joj reče, a što, e to nisam čuo.
ČISTUNAC PRLJAVIH MISLI
Dobio sam fotografiju da ju
pojasnim. Na majici Stipe Mijakića zvanog Maks piše: „Čistunac prljavih misli“.Zamislio se i
Joško Kristek sjedeći uz Maksa.
Gledam foto pa se zamislio i ja.
Znamo da je Stipo- Maks ljudina,
ma pravi svetac u svemu, čistunac, baš kao i mi mnogobrojni
od muškog roda. Prljave misli, pa
prema kome? Ako Maks slučajno baci pogled na ljepši spol ne
pomisli ništa prljavo, nego samo lijepo. Ma i Joško kao i ja, ma svi bi muški
pomislili lijepo, a ne prljavo o lijepoj figuri, o nekom lijepom dijelu te figure
(marama, šal, cipele, haljina). Ma pravi smo mi kao i Maks (nemojte se smijati), pravi čistunci. Razmišljam tako gledajući foto: „Razumijem da je čistunac,
ali zašto prljavih misli“ Možda znate Vi?
NISMO MI KAO LJUDI
PJETLIĆ KAO SULEJMAN VELIČANSTVENI
Prolaze tako kokica i pjetlić, prolaze
pognute glave, prolaze tiho prema nekoj šupi šapćući nešto a ja se sakrio i
prisluškujem. Tiho će pjetlić: „ Ma što
se stidiš, zašto moramo ići na usamljeno mjesto, znaš da te volim i to samo
tebe“? Kokica tiho pjetliću: „Ma nemoj.
Prvo nisam ti ja kao neke djevojke, mislim na ljudski rod koje sa svojim dečkom u pol bijela dana stanu na pol ulice,
na pol đakovačkog korza, pa se grle i
ljube u pol bijela dana, sram ih bilo“. Osim toga kažeš da voliš samo mene. Ma
vidjela sam ja tebe i sa drugim kokicama. Ti kao da si Sulejman Veličanstveni,
onaj iz serije, ti jedini na nas 7, 8 kokica, baš kao u haremu“. Dalje nisam ništa
čuo, otišli su nekuda kokica i pjetlić, a sutra dan u gnijezdu je bilo jaje.
PRIJEDLOG
NAŠOJ VLADI
Kažu ljudi da naša Vlada vlada,
vlada i ništa više. Plaće sve manje,
nezaposlenih sve više. Našu poljoprivredu nedovoljno potičemo,
hranu uvozimo. Siromašnijih sve
više, novčanici bogatih sve deblji.
Ma, reže naša Vlada poticaje, plaće,
dodatke, ukida sve što može, nama
ostaju prosvjedi. Eto naši branitelji tjednima prosvjedovali na ulici u
Savskoj, pa kad smo kod branitelja,
invalida i uopće invalida predlažemo našoj Vladi dodatnu uštedu kod
osiguranja jednog od prava za 50
postotne invalide- rješenje vidljivo
na fotografiji.
59
ŠOFER JOŠKO DOBRO ORE
HALO, HALO, OVDJE PUNITOVCI
Josip, Joško Boris dobar je
poljoprivrednik, Radi čovjek, crnči, ima
dobu mehanizaciju, dobar traktor. Došli
tako Slovaci u Josipovac pa simpatična
Ingrid bila gost Ružice., Ružike i Joška.
Upozao Joško ingrid kako se obrađuje
zemlja, pokazao domaćinstvo i strojeve.
Priča Joško: „Eto Ingrid moj traktor dobro
ore, za mene nema dana ili noći. Ovisi o
prilikama i ja ode orati. Traktor je takav da
može orati i brže i sporije, dublje i pliće,
ovisi o površini i pripremljenosti površine
koju orem. Čuo sam da i vi u Slovačkoj
imate površina koje se mogu obrađivati.
I tvoje površine mogu obraditi, poorati“.
Gleda ga Ružika pa će Jošku: „Nemoj Joško ništa obećavati. Imaš ti
dovoljno svoje površine za oranje i obrađivanje. Čuvaj svoj traktor, treba
za domaće potrebe“. Slušam ja i pomislim: „Vidi ti Joška, vrijedan je
Joško, šofer ostaje šofer“.
DOĐI IVICE IZ DEUTSCHLANDA
KAD ŠIŠAN KUHA GRAH
Punitovački ribiči koji često organiziraju na svom ribnjaku druženje
uz neko jelo, a većinom petkom. Tako osvanule obavijesti: „ Na
punitovačkom ribnjaku 19. rujna druženje uz grah. Grah majstor Šišan
$ gospođa. Porcija 15 kuna“. Bilo tako, a Šišan vam je Goran Ausec.
Brate stvarno grah bio dobar, grah majstora Šišana. Pucao se grah, bogme
se dobro pucalo. Na grahu bilo i Punitovčana i Josipovčana. Uspjelo
druženje.
KUDA IDU NAŠE OČI
Gledali utakmicu, gledali vozačicu
na
utakmicu
Hrvatskog nogometnog
KUP-a u Jurjevcu između
domaćina „Zrinskog“ i
prvoligaša Slaven Belupa
nisam stigao na početak.
Dolazim, a nekoliko, ma
što nekoliko, čitavo čudo
jačeg spola, odnosno
muških govori mi : „Ma
gdje ste vi, ma samo da vidite damu, uh kakva žena, vozi autobus,
dovezla Slaven Belupo. Ma žena ko grom, a kakve samo štikle ima,
kakva Severina, morate to snimiti“. Ma nisam ni pitao za rezultat, odoh
do autobusa i zamolim vozačicu (uh kakva vozačica) za snimak za naš
Đeram. Gospođa (mislim da je gospođa, ma gledao sam i štikle) sjedne
za volan, ja „škljocnem“. Ispriča mi vozačica Silvija da se zove Silvija
Porić- Smolek i da je to njezin Obrt za prijevoz i putnička agencija „
Silvija turist“. „Joj što je dobar autobus“, „Joj da mi se s njom voziti“,
komentirali su gledatelji ispraćajući Slaven Belupo.
60
Na
svečanosti
obljetnice
punitovačkog KUD-a „Veseli
Šokci“ gledam ja Jasnu
Stipanović. Sve bilo
u redu do zabavnog
dijela. Ma malo bila
i tužna, a onda se od
tuge što nema njenog
Ivice
razigrala
i
rasplesala, a jadniIvica
možda i „pajki“ u
Detschlandu. Znoj lije
sa Jasnina lica, hladi se keceljom. Uze mobitel, a ja prisluškujem:
„Ej, Ivice, ti si, ovdje tvoja Jasna. Teško mi je, vruće mi , gorim,
a tebe nema da mi smanjiš temperaturu, sama mašem keceljom
da se cijela rashladim. Od muke izađem van pred dom a tamo mi
opet hladno, a tebe nema da me ugriješ. Ne znam jadna što ću,
moj Ivice. Toliko sam tužna da ću od muke još igrati misleći na
tebe i hladeći se mojom keceljom. Ćao, ćao, pusa i zagrljaj, i što
prije mi dođi“. Eto, tako je baš bilo i baš mi bilo žao Jasne.
PEKARSKA ZAVRZLAMA
DVIJE PEKARNICE JEDNA DO
DRUGE
Bože moj što radi
konkurencija.
Ma
svatko se bori za tržište.
Ipak nisam ama baš
nigdje vidio da su dvije
prodavaonice kruha i
pekarskih
proizvoda
baš bile jedna uz drugu.
To vam, je u Josipovcu,
negdje
od
devetog
mjeseca.
Jedna se
zove Arleta iz Satnice
Đakovačke, a druga
Doćaj iz Semeljaca. U
Arleti ima i mliječnih
proizvoda, a toga ima
i u Doćaju, samo što u
Doćaju ima i kolača i
sladoleda. Ima raznog
kruha i u jednoj i drugoj,
a burek onaj motani
jeftin.Radno vrijeme bilo svakakvo, cjelodnevno, dvokratno,
poludnevno. U Doćaju radile najprije Suzana Batorek i Suzana
Vavra- Komar. Ode Suzana, ona Komarova na bolovanje, a
prestala sa radom i Batorekova pa sada peče burek Severina
Konjušak. Jedino od početka do sada u Arleti radi Štefica Kanisek.
Izlazile Suzane, Severina i Štefica, smiješile se kupcima, ma
družile se, briga ih za konkurenciju samo da je posla. Ma nema
uslužne i one koje su bile i one koje su sada. Sve je lijepo ako
pekarnice opstanu. Ma ima pjesma od Zlatnih dukata što pjeva
M. Pavković- Snaša: „Jedno ljeto trajalo je moj garavi gotovo je“.
Nama dobro dok možemo birati, što je, je.
JOSIPOVAČKI RIBIČI POBJEDNICI CARP CUPA JOŠAVA 2014.
Ribiči Mario Komar, Želimir Hulak i
Martin Labak, članovi ŠRU „Karas“ iz Josipovca Punitovačkog pobjednici su „ Carp
Cupa Jošava 2014.“ koji je održan na jezeru
Jošava nedaleko Đakova u vremenu od 23.
do 26. listopada. Natjecalo se 16 ekipa sa po
3 člana, svaki sa 2 štapa. Bodovao se samo
upecani šaran i amur po sistemu „uhvati pa
pusti“. Uz ekipe Đakova i Đakovštine natjecale su se i ekipe iz Austrije, Srbije, Karlovca, Našica i Zagreba. Ekipe su brojile po 3
člana. U trodnevnom natjecanju neprekidno se pecalo 72 sata (jedan natjecatelj mogao se odmarati, dva su dežurala.
„Car Cupu Jošava 2014.“ prethodila su
natjecanja u ribolovnim udrugama pa tako
i u josipovačkoj ŠRU gdje su se nakon proljetnog i jesenskog „Mix turnira“ izdvojili
najbolji. Josipovački ribiči upecali su 167 kg šarana i amura, daleko više od drugo plasirane ekipe iz Đakova (117
kg). Prvaci su primili pehare i kao ekipa stekli pravo na ribičko natjecanje višeg ranga. Po povratku u Josipovac
pobjednike su na ribnjaku dočekali josipovački ribiči i članovi obitelji, a načelnica punitovačke Općine koja je
ovo natjecanje financirala sa 3 tisuće kuna Jasna Matković uz čestitke obećala je financijsku pomoć u daljnjem
natjecanju.
LOVCE I GOSTE ČASTILA
DVA MLADA LOVCA
tajunik LS OBŽ Zlatko Andrašević. Lovcima su se na
druženju nakon uspješnog lova na Drljaku pridružili
župnik Đ. Pardon i načelnica J. Matković. Pričalo se pa
i nešto po „lovački“ uz prasetinu i osvježenja kojima su
lovce i goste počastila dva mlada lovca, dva mlada poduzetnika, Damir Konjušak iz Josipovca i Branko Milić Jurković iz Punitovaca. Pri kraju lovci su se iskušali
u gađanju glinenih golubova.
Punitovačko LD „Lisica“ upriličilo je dana 26. Listopada otvorenje lova, a lovio se zec, fazan i grabežljivci.
Od 47 članova na otvorenju su bila 33 lovca Josipovca,
Jurjevca i Punitovaca, gosti iz Đakova, Tomašanaca i
DVA DANA JESENSKOG MIX TURNIRA
Josipovački ribiči upriličili su 13. i 14. rujna dvodnevni jesenski
mix turnir, odnosno 2. na ribnjaku u Drljaku. Kolo mini lige na kojem
je sudjelovalo 6 ekipa od po dva pecaroša sa po 3 štapa. Pecao se
šaran, som, babuška, amur i štuka. Treći sa upecanih 5 kg. bili su M.
Komar i D. Mićan, drugi sa 10 kg. S. Kmet i D. Kukučka, a prvi sa
13. kg. bili su D. Konjušak i G. Kufelj. Najbolji iz prvog i drugog kola
idu na daljnje KUP natjecanje na Jošavu, a isto sa 3 000 kuna pomaže
punitovačka Općina.
SPORTSKA DOGAĐANJA
NA OTVORENJU LOVA 33 LOVCA
61
NOGOMETNI TUTNIR SLOVAKA U JURJEVCU
Nogometni klub Zrinski iz Jurjevca
Punitovačkog bio je 9. i 10. kolovoza
domaćin 5. nogometnog turnira Slovaka. Turnir se svake godine održava
u drugom mjestu između nogometnih
klubova Jelisavca, Markovca, Josipovca i Jurjevca. Igralo se temeljem
izvlačenja parova. Prvog dana jelisavački Vihor nadmoćno sa 11 : 0 slavi
nad markovačkim Željezničarom, a
josipovački Omladinac pobjeđuje sa 4
: 1 Jurjevački Zrrinski. Drugog dana u
borbi za treće
Jurjevčani su Markovčanima spremili 5 pogodaka dok je njihova mreža ostala netaknuta. U borbi za prvo
mjesto Jelisavčani su nadvladali Josipovčane rezultatom 2 : 1. Pehare za
osvojena mjesta, kao i prelazni pehar
pobjedniku, NK „Vihor“ iz Jelisavca
(drugu godinu osvajač turnira) uručili su Ivan Komak, Osječka pivovara,
Pavao Kvasnovski, donačelnik punitovačke Općine i Manuel Getoš, predstavnik kluba domaćina. Uslijedio je
folklorni program uz ponudu roštilja i
langošica. Na kraju turnira uslijedila je
večera i druženje igrača, uprava klubova i navijača. Pokrovitelji turnira bili
su Osječka pivovara, Općina Punitovci
i Traktor centar iz Osijeka uz brojne
sponzore.
FOLKLORNI PROGRAM NA TURNIRU SLOVAKA U JURJEVCU
Nakon završenog dvodnevnog nogometnog turnira slovačkih klubova Jelisavca, Markovca, Josipovca i Jurjevca upriličen je
folklorni program u kojem su se predstavili folklorna skupina josipovačkog SKUD-a Matice slovačke, punitovačkog KUD-a
„Veseli Šokci, ženska pjevačka skupina i dječja folklorna skupina jurjevačke Matice slovačke. Brojni posjetitelji turnira uživali
su u večernjem folklornom programu i kasnijem zajedničkom druženju.
62
STRELIŠTE ZA GLINENE GOLUBOVE
Brojna su lovačka društva našeg područja, neka su više aktivna,
neka manje. Sigurno nije svima poznato da naše LD „Lisica“ Punitovci ima na Drljaku i svoje strelište za glinene golubove. Uzdignuto zemljište, betonski bunker, automatsko izbacivanje glinenih golubova.
Strelište je u blizini novo napravljene nadstrešnice. Mogu se održavati
natjecanja, mogu se lovci malo zabaviti, ispucati poslije lova.
POMOĆNI TEREN
JURJEVAČKOG IGRALIŠTA
Lijepo je uređen teren jurjevačkog NK „Zrinskog“.
Tako i treba, Jurjevac je u 4. HNL. Trude se Jurjevčani,
igrači, uprava, trener, bodre ih navijači. Lijepo asfaltirano malo igralište, lijep okoliš. Uz novo igralište priređen teren za novo pomoćno igralište, teren poravnat,
kanal uz teren iskopan. Treba sredstava, truda i zalaganja i bit će to lijepi teren.
KAD ŽENE IGRAJU NOGOMET
Uvijek je bilo lijepo za vidjeti kad se ženske ekipe natječu u igranju nogometa. Lopta je
okrugla, promaši se, promaše se i vrata, bude
padanja, smiješnih epizoda. Bilo tako i na noćnom nogometnom turniru u Josipovcu gdje su
se dvije ekipe u kojima je bilo i djevojaka i žena
borile u finalnoj večeri turnira. Rezultat nije bitan, ipak su to revijalne utakmice. Bilo je veselo
i zanimljivo. Josipovčanke koje imaju i svoga
trenera dobile su za nagradu čokolade koje im je
uručio predsjednik NK „Omladinca“ M. Vavra.
IZVOLITE, KUPITE TOMBOLE
POPULARNI ČIKA PAVO
Dobrom organizacijom,
a posebno sa dobom publikom može se svašta učiniti. Tako se u tri dana josipovačkog noćnog turnira
prodavala tombola. Od
osobe do osobe dolazile
vrijedne Suzana Batorek i
Anamarija Hulak i nasmijano nudile listiće tombole. Kupovalo se. Iako je
svaku večer na turniru s
djecom bilo i do 400 osoba prodano je nešto više
od 700 listića. Za pohvalu!
Nagrađene su za svoj trud od NK „Omladinca“, po predsjedniku M. Vavri.
Poznati Pavo Labak ove godine na josipovačkom nogometnom turniru među dječicom i djecom bio je najpopularnija osoba. Svake je večeri u stanci između utakmica čika Pavo
dijelio, bombone, sladoled i kuhani kukuruz. Oznojio se Pavo
darivajući pa skoro i do osamdesetak djece svake večeri.
63
VETERANIMA ISPUNJENA ŽELJA
ŠATORI NA JOSIPOVAČKOM
RIBNJAKU
Svaka osoba ima
neku svoju ljubav prema nečemu, ima svoj
hobi, ima nešto što voli.
Tako mnogi uživaju
u igranju nogometa, a
vrijeme prolazi. Nekada su igrali u prvim
redovima, baratali loptom. Ljubav ostala,
igraju i dalje kao veterani. Zaigrale tako na josipovačkom nogometnom turniru i dvije
ekipe josipovačkih veterana. Poslije se opustili, družili zajedno i
poželjeli da se „vide“ i u Đermu, jer tko zna kad će opet zaigrati
zajedno. Želja ispunjena.
Nekoliko puta
godišnje na josipovačkom ribnjaku šatori. Šatori u
kojima ribiči spavaju noću. Turniri
su to, tako zvani
noni turniri koji
počinju jednog
dana, a završavaju drugog dana. Peca se ekipno sa nekoliko štapova
pa dok jedni pecaju, drugi spavaju i tako naizmjence.
Kažu ribiči da je lijepo, ugodno, osvježavajuće.
LOVAČKA NADSTREŠNICA
OTAC I SIN VODILI TURNIR
Dobri su lovci
LD „Lisica“ Punitovci, brinu se za
divljač, uređuju lovište, druže se, a za
svoj rad primaju i
pohvale LS OBŽ.
Tako su se dogovorili da naprave nadstrešnicu na Drljaku.
Zaklanja od sunca,
zaklanja od kiše i
snijega, posebno po
povratku iz lova. Dogovoreno, učinjeno. Nabavili materijal, pomogla i Općina, prionuli poslu, družili se i nikla nadstrešnica veličine
10 sa 5 metara.
Lijepo je vidjeti
kako otac i sin igraju nogomet, kako
ga igraju braća, a
eto lijepo je bilo vidjeti kako otac i sin
vode brigu o noćnom
josipovačkom
nogometnom
turniru.
Povezuje ih i igranje
nogometa. Otac Mišo Vavra nekada je bio nogometaš
„Omladinca“, a isto tako i sin Mirko koji i sada zaigra
u ekipi na nekom turniru. Na noćnom turniru Mirko je
kao predsjednik kluba odgovoran za uspješnu organizaciju, a otac Mišo vodi brigu o redoslijedu utakmica i
vođenju evidencije. Lijepo ih vidjeti.
PUNITOVČANI DVOSTRUKI
NOGOMETNI PRVACI
Tri brata male škole ribolova
Evo opet Punitovačkog
dobrog
nogometa.
Punitovački juniori, prvaci 2013./2014. nisu
iznevjerili svoj klub
NK „Slavoniju“. Na
kraju jesenskog dijela
prvenstva 2. ŽNL NS
Đakovo potvrdili su
svoj naslov. Slijedili
su ih i seniori osvojivši prvo mjesto bez
ijedne izgubljene utakmice. Valja istaknuti da nisu imali ni neriješen rezultat sa svojim
rivalima. Sve čestitke punitovačkim seniorima i juniorima. Rezultat
je to treninga, zalaganja igrača, trenera, uprave i gledatelja koji su
bodrili svoje momke.
64
U ovogodišnjoj Maloj školi ribolova, josipovačke ribičke udruge uz brojnu dječicu bila su i tri brata,
Leon, Josip i Gabrijel. Pecali danima na ribnjaku iza
josipovačke škole, nešto i upecali, ali kao i dvadesetak
drugih nisu bili među 3 najbolja pecaroša u zadnjem
danu pecanja. Sretni su, dobili su diplome o završenoj
školi ribolova, važno ih pokazuju, sad su pravi pecaroši.
DJEČJE EKIPE NA NOĆNOM TURNIRU
Josipovački noćni malonogometni turniri poznati su po svojoj dobroj organizaciji u sve tri večeri turnira. Po prvi puta su uz
10 muških ekipa i dvije ženske zaigrale četiri dječje ekipe. Pripremala se dječica. Igrali su na izvlačenje i to dvije večeri. Nećemo spominjati pobjednika, svi su pobjednici jer su se trudili i igrali Pokemoni, FBI, Štrumfovi i Dječaci. Igrali su sa užitkom.
Nogometna je to budućnost Josipovca.
TRENER SLAVEN BELUPA SA
DJECOM
NAPUČIVANJE LOVIŠTA
Nakon utakmice u Jurjevcu između jurjevačkog „Zrinskog i „Slaven Belupa“ uslijedilo je druženje i večera. Jedan od članova tima donio je iz autobusa nekoliko kartona
pizze i podijelio ih djeci. Djeca radosna, a trener sretan što
su dječica oko njega.
Nisu lovci sa,o da bi iz sporta, ljubavi i sklonosti za lovom lovili divljač. Briga lovaca je i o održavanju lovišta,
brizi za divljač pa tako i vođenje brige o broju divljači u
samom lovištu. Lovci LD „Lisica“ Punitovci su 6. rujna
u lovište pustili 16 divljih zečeva radi osvježenja i reprodukcije. Uz sredstva društva pomoć je stigla i od LS RH i
LS OBŽ.
65
ANTUN LABAK U HNK ĐAKOVO
CROATIA
EMANUEL GETOŠ V.
D. PREDSJEDNIKA NK
ZRINSKOG
Josipovčanin
Antun
Labak, nogometaš i trener,
u zadnje vrijeme višegodišnji trener jurjevačkog
NK „Zrinskog „ više nije
trener tog kluba. Prešao je
u Đakovo, trener je HNK
Đakovo Croatia. Kažimo
da je Antun sa „Zrinskim“
došao do finala KUP-a
Međužupanijske lige Vinkovci- Osijek i uveo klub
u 4. HNL-u. Sretno Antune i u Đakovu!
Dosadašnji
predsjednik NK
„Zrinskog“ iz
Jurjevca zbog
poslova najavio ostavku na
dužnost, zbog
drugih obveza
iako ostaje raditi
u klubu. Do održavanja skupštine dužnost obavlja
Emanuel Getoš, član i aktivist kluba. Mlad je i može
doprinijeti radu ovog uspješnog kluba.
OPĆINA SMO DOBROG NOGOMETA
Malo se koja Općina, malo se koja sela neke Općine mogu
pohvaliti nogometnim rezultatima svojih klubova, posebno
ovog jesenskog dijela prvenstva. Zasigurno je veliki uspjeh
jurjevačkog NK „Zrinskog“ koji igra u 4. HNL- regionalna
liga u kojoj su klubovi iz 4 slavonko- baranjske županije uz
klubove iz Osijeka, Našica, Sl. Broda, Pakraca, Županje, Čepina, Našica…Od 16 ekipa Jurjevčani su sedmi. Punitovački
seniori NK „Slavonije“ u 2. ŽNL NS Đakovo od 14 ekipa su
prvaci. Prvaci su i punitovački juniori od 6 ekipa. Josipovački
seniori dijele 2. i 3. mjesto među 14 ekipa. Josipovački juniori
NOGOMET U SRCU
NA UTAKMICU U MILANO
Pao dogovor Joze i Maria Bureka, Kristijana
Kristeka i Davora Josipovića da nekako odu na
utakmicu Italij, Hrvatska u Milano. Pridružili im
se 1 Beketinčanin, 1 Osječanin i dvije osobe iz
Vuke. Unajmili kombi pa preko Ljubljane, Trsta
i Venecije za Milano. Putovali11 sati. Karte nabavili preko HNS-a. Sve je bilo lijepo, doživljaj
navijanja, igra pred tisućama navijača, stadion,
sve lijepo osim grupe huligana koji su osramotili Hrvatsku i oko 8 000 hrvatskih navijača.
66
su treći od 6 ekipa, a josipovački pioniri su sedmi od 14 ekipa.
Čestitke ekipama, dostojno predstavljaju svoja sela i Općinu i
što netko reče: „Načelnice otvori kesu, naši momci dobro protivničku mrežu tresu“.
DERBI U JOSIPOVCU- PUNITOVČANI
BOLJI
Seniori punitovačke NK „Slavonije“ došli su na
derbi u Josipovac
spremni i fizički i psihički. Do
sada u jesenskom
dijelu
prvenstva
izvojevali su na
zelenom terenu sve
pobjede. Zaigrali i jedni i drugi.
Bez problema u
igranju i suđenju u
korektnoj utakmici Punitovčani su
uputili dvije lopte u
josipovački mrežu.
Čestitke domaćina
nisu izostale.
TRADICIONALNI NOĆNI NOGOMETNI TURNIR JOSIPOVCA
EKIPA MATICE SLOVAČKE OSVOJILA JE PRVO MJESTO
Na tradicionalnom noćnom malonogometnom turniru koji se svake godine
održava početkom kolovoza natjecalo se
deset muških ekipa, dvije ženske ekipe
i 4 dječje. Turnir se održava više od 10
godina, a okupio je igrače gotovo sve iz
josipovca. Zaigrale su ekipe Caffe bar
Luna, Veterani 1, Kera instal, Farma, Torente, Drlak, Veterani 2, Generacija X,
Loby bar i Matica. Igralo se po skupinama. Bogat roštilj, tombole, iznenađenja
za djecu okupio je svaku večer oko 400
gledatelja. Bio je to dobar i napet nogomet. Svaku večer ekipe se druže uz jelo
i piće sa svojim navijačima, a zadnju večer turnira bila je prasetina, poklon kluba za sve igrače i navijače. Prvo mjesto
pripalo je ekipi Matice slovačke. Pehare i nagrade uručio je predsjednik NK
„Omladinac“, Mirko Vavra.
Pobjednici turnira
67
U JURJEVCU PRVI KLUB VAN SLAVONIJE I BARANJE
ZRINSKI SLAVIO SA 4:0 NAD OGULINOM
Po prvi puta zaigrao je u Jurjevcu neki klub izvan teritorija Slavonije i Baranje, zaigrao u zvaničnoj utakmici. Gostovao je NK Ogulin iz Ogulina. Bilo je to
nadmetanje u Hrvatskom nogometnom KUP-u. Zrinski za igru imao 18 igrača
koliko i Ogulin, avaki klub napravio 3 izmjene. Zanimljivo je da je svaki klub
imao po 4 opomenuta igrača i po jednog isključenog. Zaigrao „Zrinski“ kao prava momčad, borbeno, napadački. Jurjevčani su
nadmoćno pobijedili sa 4 : 0, dva puta su zatresli mrežu protivnika iz igre i dva iz kaznenog udarca. Strijelci su bili Grnja, Pavičić, Galić i opet Pavičić. Sve je riješeno u prvom dijelu utakmice.
ZA PAMĆENJE, ZA POVIJEST
SLAVEN BELUPO GOSTOVAO U JURJEVCU
Prvi puta u povijesti punitovačke Općine jedan nogometni klub prve HNL gostovao je u zvaničnoj utakmici u jednom
našem selu, gostovao je Slaven Belupo u Jurjevcu 24. rujna.
Igrao se Hrvatski nogometni KUP. Brojni gledatelji kao nikada
na našimterenima došli su vidjeti utakmicu momčadi jednog
malog sela i prvoligaša. Trener Antun Labak imao je spremnih
18 igrača: D. Malovan, A. Majdiš, J. Fehir, R. Grnja, D. Fehir, K. Galić, P. Kovačević, Lj. Ivić, S. Šimčić, J. Pavičić, S.
Kvasnovski, J. Gavljak, T. Pavičićč, M. Drga, I. Simić, A. Labak, D. Vranješ i S. Jukić. Gosti su imali u pripremi 23 igrača.
Obadvije ekipe su u igri zamijenile po 3 igrača, a opomene su
dobili po jedan igrač. Jedan igrač Slaven Belupa isključen je
iz igre zbog dva žuta kartona. Iako su Jurjevčani bili borbeni
Slaven Belupo je slavio sa 1 : 5. Jedini zgoditak za domaćine
postigao je Stjepan Jukić u 84. minuti. Poslije susreta nastavljeno je druženje.
PECALI SU S LJUBAVLJU
JOSIPOVAČKA MALA ŠKOLA
RIBOLOVA
Josipovačka ŠRU „Karas“ po drugi puta organizirala je
Malu školu ribolova koju je pohađalo25 polaznika, djece od
predškolske starosti do učenika petog razreda u vremenu od
20. 7. do 17. 8. Teoretski dio nastave obradio je sa polaznicima učitelj Zlatko Jakopanec (ekologija, rekreacija), a praktični
dio Danijel Mićan i Josip Labak ml. (ribički alat, rukovanje).
I Dječaci i djevojčice trudili su se posebno zadnjeg dana kada
je bilo i natjecanje u pecanju. Nagrade su bile štapovi za pecanje, godišnja dozvola za pecanje, medalje i svima diplome.
Najbolji su bili Adam Krha (56 ribica), Petar Kuric (47 ribica)
i Gabrijel Toman (43 ribice). Brojni roditelji pratili su ribičko
natjecanje . Najmlađi pecaroš bila je Melina Kuri- 4 godine.
68
IZ KUTKA PRAVOG TRENUTKA
Iz kutka pravog trenutka su fotografije dragi čitatelju, uz samo dvije, tri riječi pojašnjenja. Snimljene su to fotografije slučajno, možda namjerno, fotografije koje sam dobio od naših čitatelja. Fotografijama sam pridodao tekst, onako kako ih ja vidim. Vi
možete drugačije, od volje Vam, pokušajte! Svatko ima svoje viđenje, demokracija je.
Nova moda
Tko ne voli kockice
Što ću s tobom
Mala čaša
Samo ne na tvrdo
Moj cvijet
Dođi mišiću
Pukla ljubav
Kecelja sa cvijećem
U grlo naše
Bit će manje tati
Ma, daj ja ću
69
Plaćanje po dogovoru!!
POPUST ZA ČITATELJE ĐERMA
Informatička trgovina i servis
Sve za vaše informatičke potrebe
Narudžbe i preko interneta
www.fenix.com.hr
Besplatna dostava
Đakovo, S. Radića 6
Tel: 031 822 345
TRGOVINA JOSIPOVAC PUNITOVAČKI
- sve za vjenčanja - sahrane - cvijeće - aranžmani CIJENE NAJPOVOLJNIJE - SVE MOGUĆNOSTI PLAĆANJA (RATE)
VAŠA ŽELJA, NAŠA KVALITETA!!!
CIJENE POVOLJNE
VAMA NA USLUZI!

Odluka o čišćenju snijega na javnim površinama i prioritetima

„PiPl mast trast as!“

Zapisnik s 12. sjednice Općinskog vijeća Općine

Izašle Sesvečke novine broj 16/2012.

ovdje! - Bosanska Krupa

Na temelju članka 1. Odluke o komunalnom redu

ZAPISNIK - Općina Milna

" Bilo je jako lijepo, upoznala sam puno ljudi, ali sam prije svega

Zapisnik s 10. sjednice Općinskog vijeća Općine

Izviješće: 15 Redovna sjednica