Staza Sv. Kocijana A4 obostrano

Agroturizam
“STARA ŠTALA”
BORUT 1865
TONI & MERI
Sv. Duh
VILLA MACCARONI
Sv. Kocijan
Sv. Kocijan
475,1
600
500
Straževica
n
i ja
oc i
K
.
ić
Sv enč Straževica
T
PAZ
ru
ka
Ma
400
BORUT
0
457,1
s
Va
ka
ns
n
Sa
da
www.wandermap.net (Sveti Kocijan)
3
6
9
12
lji
BORUT
13,4
>>>više
učitaj QR kod za:
potpuni tekst o stazi (hrvatski, english, Deutsch, italiano)
smještaj, servisne informacije
Pješačka staza Svetog Kocijana dobila je ime po
srednjovjekovnoj crkvi posvećenoj tom svecu, koja se nalazila na
samom vrhu istoimenog brda - najvišeg koje vidimo iz Boruta u
pravcu jugoistoka. Krećemo sa željezničke stanice u Borutu gdje
odmah prelazimo prugu, te uz ogradu tvornice slijedimo žuto zelene oznake. Zaobilazimo tvornicu s desne strane, prelazimo
mostić preko Borutskog potoka, nakon čega slijedimo put između
obrađenih polja i brze ceste, sve dok ne dođemo do podvožnjaka
kojim prelazimo na suprotnu stranu brze ceste. Nakon stotinjak
metara asfalta skrećemo desno na šumski put. Put se ubrzo račva, a
mi krećemo lijevo, onim krakom koji ide uzbrdo. Uspon na vrh
Svetog Kocijana najteži je dio ove staze, pa preporučamo da ne
žurite, već da se s vremena na vrijeme osvrnete i razgledate
panorame koje se otvaraju jedna za drugom. Zanimljive su i biljne
vrste koje ćete susretati putem, pa neka ljubitelji botanike širom
otvore oči. Opojni miris mažurane (timijana) pratit će vas već od
samog početka staze.
Pred sam vrh brda markacije će nas sa šireg puta odvesti na strmu
šumsku stazu, sa koje će nam se otvoriti pogled na Hum i Tibole u
daljini. Proći ćemo i uz neobično stablo hrasta koje na granama
ima čvorovita zadebljanja nalik ljudskim glavama. Radi se o biljci
koja se u Istri naziva “bisak” (imela), koja je zapravo nametnik na
hrastu i od čijeg se lišća izrađuje poznata rakija “biska”.
Dolaskom na vrh brda markacije će nas odvesti najprije na čistinu,
a zatim kroz široki šumski put po vrhu brda ravno do ruševina
crkve Svetog Kocijana.O crkvi Svetog Kocijana danas znamo jako
malo, osim da je zacijelo jako stara kada je posvećena ovom
ranokršćanskom svecu. U puku se sačuvala legenda o navodnom
blagu zakopanom oko crkve, te o brojnim pokušajima ljudi da ga
se dočepaju. Svi bi pokušaji neslavno propadali jer bi u trenutku
pronalaska blaga neka nepoznata sila odbacila ljude kilometrima
daleko.
Zašto bi netko sagradio crkvu na vrhu tako teško pristupačnog i
nenaseljenog brda? Da li je time nekad davno obilježena tromeđa
triju biskupija Tršćanske, Pulske i Pićanske? Ili je nekada i čitavo
brdo bilo naseljeno? Možda još od pretpovijesti, kada su ljudi radi
lakše obrane birali strme vrhove na kojima su gradili utvrđene
gradine? Takvih gradina u Istri ima oko 350, a najbliža nam je ona
na Starom Draguću u pravcu sjeverozapada.
Zašto tako malo znamo? Odgovor leži na stazi kojom smo upravo
došli. Ovaj dio Istre, koji se još naziva i “siva Istra” sastavljen je od
lapora i fliša, materijala koji je jako podložan utjecaju vremenskih
prilika, gdje bujice naočigled ispiru teren i mijenjaju krajolik. To je
razlog da su ostaci povijesnih slojeva u ovom dijelu Istre teško
uočljivi. Iako se područje Svetog Kocijana, zbog svog položaja i
zaravnjenog vrha brda već duže u literaturi spominje kao
potencijalno pretpovijesno nalazište, do danas nikakvi dokazi o
tome nisu pronađeni. Razlog više da širom otvorite oči, možda baš
vi pronađete dokaze.
Od ruševina nastavljamo dalje jedva primjetnim putem koji
polako postaje sve širi, te se naposlijetku dolazi na širi,
makadamski, koji vodi desno za napušteni zaselak Bonašini. Mi
pak skrećemo tim putem lijevo, te ubrzo dolazimo na drugo
raskršće. Ako nam je dosta pješačenja za danas možemo se tu
lijevo vratiti u Dause i Borut, a u suprotnom nastavljamo dalje
desno prema zaseoku Tenčići. Putem nam se otvaraju panoramski
pogledi desno na Lindar i Gračišće u daljini, te na susjedni
Gradinji breg, kojem i ime navješćuje da se radi o još jednoj
pretpovijesnoj gradini.
Sa lijeve strane ćemo uživati u pogledu na Učku i Ćićariju. Mnogi
će prepoznati (sa lijeva na desno): Roč, Semić, Lupoglav, Gorenju i
Dolenju Vas, Boljun, Vranju i Tunel Učka...
Prolazimo neposredno uz zaseoke Tenčići i Bregi, gdje započinje i
kratka asfaltirana dionica našeg puta. Silazimo do podnožja brda
Straževica, gdje je raskršće. Tu možemo nastaviti lijevo šumskim
putem prema Pazu, ali je još bolje prije toga slijedeći markacije
dalje asfaltom još dvjestotinjak metara popeti se na Straževicu.
Ime koje odmah asocira na funkciju koju je ova uzvisina imala
tijekom povijesti (straža). A gdje je bila straža, mora da je i dobar
vidik! Vrijedi provjeriti.
Na putu prema Pazu prolazimo najprije šumom, a zatim
krajolikom u kojem dominira neplodni ali atraktivan flišni teren.
Vidjet ćemo desno u daljini ladanjski dvorac Belaj okružen
vinogradima, u jednom trenutku će nam se kao na dlanu ukazati i
Boljun, a tek nakon njega i Paz. Kad ugledamo Paz - točno smo na
polovini našeg današnjeg puta.
Paz (njem: Passberg) nalazi se na glavnom, a zapravo i jedinom
putu kojim se iz pravca Učke i Boljunskog polja moglo popeti
strmim i nestabilnim gudurama do središta poluotoka i do
središnjeg naselja Knežije – Pazina. Paz je bio središte zasebne
feudalne gospoštije koja je sjedište imala u ovdašnjem kaštelu čiji
su ostaci i danas vidljivi na uzvisini desno od ulaza u naselje.
Povijesni dokumenti nam otkrivaju niz imena vezanih uz ovaj
kaštel, od akvilejskog partijarha, Ebersteina, Waldersteina, do
porodice Barbo koja je 1570 obnovila kaštel i zu koju su ostale
vezane mnogobrojne legende, ali i povijesne zabilješke od kojih se
i danas ježi koža.
Grobljansku crkvu Svetoga Vida, koja se nalazi na svom brežuljku
na suprotnoj strani naselja oslikao je 1461 majstor Albert, a do
danas su sačuvane slike Prijestolje mudrosti i Bogorodica s
djetetom. Za posjete crkvama obratite se obitelji Perčić na adresi
Paz 14 (tel. 052 684 820).
Iz Paza se vraćamo u Borut drugim, nešto kraćim putem.
Najprije krećemo istim putem do raskršća prema selima Tupaljica i
Makarunska Vas. Sa širokog makadama u Makarunskoj vasi
skrećemo lijevo na uski traktorski put kojim se spuštamo još dublje
u dolinu. Na kraju doline čeka nas blagi uspon dug oko kilometar
nakon kojeg dolazimo na pitomu plodnu zaravan punu obrađenih
polja. Tipične proizvode ovog podneblja možete kušati u
Agroturizmu Stara Štala, koji je ravno na našem putu na samom
ulasku u zaselak Sandalji. Najbolje da se najavite dan prije, ali čak i
ako nazovete sa staze domaćini će vam biti spremni ponuditi nešto
okrepljujuće i slasno.
Od Sandalji do Boruta ima još oko 2 km asfalta. Prije samog cilja
obratite pažnju na pročelje crkve Svetoh Duha, uz koju prolazite.
Na kamenu iznad ulaznih vrata glagoljskim je slovima zabilježena
gradnja crkve daleke 1560 godine.
AGROTURIZAM STARA ŠTALA , Sandalji 30, Borut, 52402
Cerovlje, tel. 098 920 34 55,
VLAKOM DO BORUTA: (više na www.hzpp.hr/voznired)
Iz Pule
5:05; 6:55; 9:15; 13:20; 14:27; 15:34; 17:20; 19:40
vožnja traje oko 1 sat i 30 min
povratak iz Boruta u:
11:53; 13:37; 15:22; 16:33; 20:30
Iz Buzeta
5:18; 7:10, 11:17; 13:00; 15:56, 19:54
povratak iz Boruta u :
14:45; 18:47
Telefonske informacije o vlakovima (0-24): 060 333 444
SMJEŠTAJ:
TONI & MERI, Selo 44, Borut, tel: 052 684 127, 091 548 7256
BORUT 1865 , Selo 43, Borut, tel. 091 531 7111, 099 212 8012
VILLA MACCARONI, Makarunska Vas 37, Paz, tel. 091 160 8456
Crkve sv. Vida i župna crkva Uznesenja BDM u Pazu - obitelji
Perčić, Paz 14, tel. 052 684 820
TZ središnje Istre, Pazin, Franine i Jurine 14,
tel.++385(0)622 460,++385(0)912 622 460
www.central-istria.com
Dom Josip Daus, 52402 Cerovlje, tel. (052) 684 140,