Gradska (urbana) - Pika i prijatelji

Priča o permakulturi
GRADSKA (urbana) PERMAKULTURA
+
UVOD U PERMAKULTURNI DIZAJN
P.S. Uradi sam dodatak na kraju priče
IZDAVAČ
Društvo za kulturu i suživot s prirodom – K N E J A
w. http://kneja.hr | w. http://pikaiprijatelji.com | @. [email protected] | t. 091/6865-525
K n e j a je udruga iz Čakovca čija je svrha djelovanja poticanje ljudi na kvalitetan i održiv
suživot s prirodom, promocija načela samoodrživih životnih zajednica te promocija
samoodrživog i ekološko prihvatljivog razvoja kroz edukacijske i praktične sadržaje.
AUTORI
Ivan Gregov @. [email protected]
Ana Marija Unković @. [email protected]
Sunčana Pešak @. [email protected]
Ivana Lovrić @. [email protected]
Marijana Jeričević @. [email protected]
UREDNIK BROŠURE
Igor Lesar @. [email protected]
ILUSTRACIJA NASLOVNICE
Ana Marija Unković @. [email protected]
GRAFIČKA OBRADA
Edo Kadić @. [email protected]
Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade
za razvoj civilnoga društva u skladu s Ugovorom broj 421-02/10-PP-4C/03. Mišljenja
izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Nacionalne
zaklade za razvoj civilnoga društva.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
http://zaklada.civilnodrustvo.hr
Otisnuto na recikliranom papiru | prosinac 2011.
PRIČA O PERMAKULTURI
Uvodni odlomci
Igor Lesar
Uvijek ispred svoga vremena, uvijek na ulici i među ljudima, uvijek prvi koji upozoravaju na nelogičnosti, na pogreške, na krive smjerove – aktivistkinje i aktivisti
nevladinih udruga, inicijativa. Takvi smo bili i mi, korektiv nelogičnostima i bahatluku, uvjetovanju i grabežljivosti. Nikada nismo pokleknuli, uvijek bi tražili to
nešto za nas obične, male, drugačije. No mi smo, mi obični, mali, drugačiji – ipak
največi od svih, najnormalniji. Nema nas puno takvih u društvima i zajednicama
diljem svijeta, ali smo povezani energijom i idejom – da drugačiji svijet je moguć. I tako već godinama, desetljećima. I uvijek, ali uvijek dođe na naše – govorili
smo vam.
A govorili smo vam da svatko ima pravo na svoj izbor, bezuvjetno. Svatko ima
pravo živjeti i biti sretan u suglasju s prirodnim i epskim, humanim načelima.
Svatko ima pravo voljeti i biti voljen, stvarati, sukreirati. Sve dok nas zdrav razum,
logika, podsvijest, intuicija i čiste želje vode možemo biti sretni i zadovoljni, ispunjeni.
Mi u Kneji prepoznali smo alate koji društvu i zajednici mogu osigurati bolje,
jednostavnije, sretnije, humanije životno okruženje. Ti alati se kriju ispod naziva
„permakultura“ koju već godinama zagovaramo. Prije šest, sedam godina bili
smo čudaci koji pričaju o nekakvim kućama od slame i malčiranju vrteva, a danas je permakultura gotovo mainstream – iskače iz paštete. Svi ju žele, svima je
super.
Utjecaj na čovjekovu odluku, kada razvije svijest, odgovoran je trenutak. Lijepo
je promatrati kako sve više ljudi iskače iz kalupa jednog vremena, jedne demagogije, jedne manipulacije, zavjere i kontrole. Ta čovjekova pohlepa s jedne, i
volja za bezuvjetnim životom s druge – uvijek su me začuđivale kao dvije krajnosti. No zapravo je stvar jednostavna, traganje za smislom života jedinstveno je
putovanje. Kada ono prestane biti traganje.
3
PRIČA O PERMAKULTURI
U ovoj vam knjižici, devetoj u knejinoj bibiloteci iz permakulturne tematike donosimo malo drugačiju priču – priču o urbanoj permakulturi. Želimo vas potaknuti da osim što bi trebali izaći iz mentalnih okvira, izađete i iz arhitektonskih
i okvira stereotipa. Permakultura u stanu i kvartu nešto je jako seksi i vjerujte –
uskoro će biti top tema svih časopisa i tv emisija. Tako to jednostavno ide. Druga
tema kojom se bavimo ovdje je uvod u permakulturni dizajn gdje vam dajemo
alate kako da sami dizajnirate svoj životni prostor, a da pri tome uključite sva
čula i napravite nešto doista erotsko, naravno ako vam sve ostalo ultratradicionalno ide na živce. Na kraju vam donosimo male i slatke praktične primjere iz
uradi(mo) sam(i) domene, one iz koje Kneja uvijek izvuče najbolje.
S KENJINE RADIONICE IZRADE RECIKLIRANOG PAPIRA
Kao svjedok jednog vremena promjena, ovim se radom kao aktivist opraštam od
Kneje, i vjerujte mi nije baš lako. Kroz aktivizam u i oko Kneje susreo sam i upoznao najljepše i nahrabrije ljude, ljubavi, predivne sukreatore, doživio, omirisao i
kušao najbolje, radosne životne slike. I one tužne, naravno. Hvala vam svima na
suradnji i prijateljstvu, do novih susreta i kreacija, negdje. Grlite se ljudi i nemojte
pojesti planetu!
4
PRIČA O PERMAKULTURI
Permakultura u gradu
Ivan Gregov
Ako se susretnete sa principima permakulture, na stranicama ove knjižice ili
drugdje, mogli biste se zapitati – je li permakultura namjenjena samo za selo i
farmu? Mogu li se zone i sektori primjeniti samo na velikim površinama okućnice,
livade, šume itd. kakvi su često prikazani u priručnicima? Odgovor je - nipošto
ne, jer permakultura je samo skup principa, što znači da je, pravilno shvaćena i
naučena, primjenjiva takoreći bilo gdje: od polupustinje do gradskog bloka.
Razloga zašto bismo prakticirali permakulturu baš u gradovima ima nekoliko.
Prvi je jednostavno stoga jer nas većina živi u manjim ili većim, gradskim ili prigradskim naseljima, kako u Hrvatskoj tako i u cijelom svijetu. Statistika Ujedinjenih Naroda upozorava da je ljudska populacija konačno prešla 50% u korist
urbanog stanovništva: po prvi puta u povijesti, više od polovice stanovništva
svijeta živi u gradovima!
Mnogi od tih ljudi, kako u razvijenim zemljama ali posebno u zemljama u razvoju, ujedno čine i najsiromašniju populaciju. Oni dolaze u gradove tjerani teškim
životnim uvjetima, no u gradovima ponekad ne nalaze ni toliko potreban posao,
ali više nemaju ni zemlju da ih prehrani.
U gradovima doduše nije baš sve goli beton. Čak i milijunske metropole imaju
perivoje ili gradske parkove, u kojima je moguće sjesti i odmoriti oči na zelenilu,
možda hraniti golubove, ili eventualno prošetati psa. No to je ujedno sve što
možemo u parku. Tu nema jabuke koju bismo ubrali, ili zrele rajčice koja bi nas
obradovala jarkom bojom – takva su pravila gradskog života. Parkovi zapravo
nisu na raspolaganju građanima za drugo doli za šetnju. U njima ne možemo
naučiti ništa – primjerice o tome kako raste grah.
Za tako nešto, trebamo pronaći načine za urbanu permakulturu.
5
PRIČA O PERMAKULTURI
Razlozi za urbanu permakulturu
Čineći to, mogli bismo u isto vrijeme napraviti još nekoliko vrlo korisnih stvari.
Zbrinjavanje organskog otpada i dalje ne djeluje u većini hrvatskih gradova.
Umjesto da naučimo da je odpad iz kuhinje korisna sirovina, mi njime punimo
deponije iz godine u godinu u sve većem postotku; u Hrvatskoj udio organskog
otpada polako prelazi jednu trećinu ukupne količine na deponijima.
U takvoj situaciji bilo bi dobro upotrijebiti taj otpad kao koristan kompost odmah na licu mjesta, dakle u gradu, prije nego se javi potreba za odvozom i zbrinjavanjem.
U bliskoj budućnosti uzgoj hrane, koja se proizvodi i troši u samom gradu, mogao bi pokazati smjer u kojem pravcu ići u svijetu koji polako ali sigurno ostaje
bez nafte. Hrana koja nastaje bez korištenja fosilnih goriva i koja ne treba transport i gorivo da stigne do našeg stola, biti će hrana 21. stoljeća.
Ne zaboravimo da bismo urbanom agrikulturom izbacili naftu iz igre čak tri puta!
Prvo je očigledno ukidanje potrebe za transportom. Navikli smo sve namirnice
dobiti u bilo koje doba godine, pa neke od njih putuju do našeg stola i tisuću ili
više kilometara. Drugo je nešto manje očito ukidanje potrebe za mehanizacijom:
u gradu jednostavno nema mjesta za kombajn, čak možda ni za motokultivator. I manje očito ali vrlo važno: kada ne radimo na velikim površinama, nestaje
potreba za uzgojem velikih monokultura, pa ujedno i za kemijskim sredstvima
(gnojiva, pesticidi, herbicidi) koja se također proizvode pomoću nafte. Gotovo
svi primjeri postojeće urbane agrikulture su istovremeno organski uzgoj. Prema
nekim računicama, troškovi tako proizvedene namirnice, a mogli bismo u gradu
proizvesti oko 15% voća i povrća koje trebamo, mogu pasti čak i do 90% u odnosu na konvencionalne!
U hrvatskim gradovima u zadnje vrijeme svjedoci smo još jedne pojave. Stanovništvo u samim gradskim jezgrama sve je siromašnije, a privatni biznis (investitori u sprezi sa političkom moći) stavlja svoju šapu upravo na takve urbane lokacije, kao poslovno najunosnije. Stanari gradskih blokova postaju samo “smetnja”,
koje se takvi “biznismeni” pokušavaju riješiti milom ili silom – otkupom stanova,
pravnim pritiscima, itd. Razmislite je li možda i vaš blok ili zgrada na potencijalnoj meti u budućnosti!
6
PRIČA O PERMAKULTURI
Ponovno polaganje prava na gradski prostor od samih građana, bio bi odličan način da se spriječi ova tzv. gentrifikacija, ili pražnjenje gradskih središta od stanara, malih dućana, itd. Urbana permakultura bi oživjela zapuštena dvorišta, terase i ravne krovove, možda čak i ulični prostor. No potakla bi još nešto: susrete stanara, njihovo organiziranje oko radova, dakle i bolje
povezivanje u socijalne strukture koje se polako gube; lokalne zajednice, susjedske ili kvartovske inicijative. Signal bi bio poslan da se oko takve zgrade ili unutrašnjosti bloka netko brine,
da je stanovanje ovdje kvalitetno i da stanari neće prepustiti svoje stanove – pa i vrtove – na
nemilost strojeva za rušenje, kako bi na njihovom mjestu niknuo još jedan shopping centar.
Na žalost, tako uviđamo i poteškoće urbane permakulture. Takva lokalna organiziranja građana nije uvijek jednostavno izvesti. U usporedbi sa “klasičnom” ruralnom
permakulturom, urbana povlači puno više rada na tzv. petom elementu. Krovovi i
dvorišta spadaju u zajedničke prostore, i pojedini stanar ne može bez dogovora
sa susjedima samoinicijativno raditi (i saditi!) nigdje, osim na vlastitom balkonu.
A ako se stanari organiziraju, onda opet ne mogu izaći iz okvira svoje zgrade,
žele li primjerice obrađivati zapuštenu poljanu u svojem kvartu, bez odobrenja
gradskih vlasti. Na žalost, dosta je primjera permakulturnih projekata koje su
gradske uprave zaustavile.
Ipak, i uspješnih primjera iz svijeta ili iz bliskog susjedstva, možda baš iz vaše
susjedne ulice ili bloka, već ima i njihov broj svake godine raste. U Berlinu se
uzgajaju vrtovi između zgrada. U Detroitu, u Sjedinjenim Državama, niču cjele
organske farme. Gradovi na Kubi napučeni su povrtnjacima i plantažama koje
prehranjuju polovicu svojeg stanovništva.
Za ovu knjižicu odabrali smo dva jednostavna primjera koje možete pokušati izvesti u dogovoru sa susjedima i prijateljima, ili čak i samoinicijativno, u vašoj zgradi,
dvorištu ili školi: instant povrtnjak i vertikalni mini povrtnjak na balkonu.
PRIMJER 1. Instant povrtnjak: gredice u kontejnerima
Ovo je recept koji možemo koristiti u dvorištima ili na drugim površinama koje
su već betonirane, i nema druge mogućnosti da se nešto zasadi. Za instant povrtnjak potrebno je pronaći ili napraviti nešto nalik na kutiju, koju ćemo napuniti
zemljom. U našem primjeru kutija, ili kontejner, izrađen je od otpadnih dasaka,
kakve se mogu naći prilikom izbacivanja “glomaznog odpada” u bilo kojem Hrvatskom gradu.
7
PRIČA O PERMAKULTURI
Podloga na koju su daske zakucane je drvena paleta, koje se također povremeno
bacaju na odpad.
Kada je kutija gotova, u nju pričvrstimo plastičnu foliju, da bismo zaštitili drvo
od vlage. Plastika neće utjecati na biljke i njihovo korjenje. Na dnu folije treba
izbušiti rupice za višak vode.
8
PRIČA O PERMAKULTURI
Najteži dio kod ovakvog vrta jest nabavka zemlje. Zemlju nije jednostavno transportirati osobnim automobilom i slično. Potrebno je lopatom utovariti zemlju u
vreće, koje su onda teške i nespretne za rukovanje.
Moguće je kupiti humusnu zemlju u vrećama u robnoj kući, ali ne preporučamo
da koristite isključivo tu zemlju, već da ju miješate sa drugim vrstama tla. Pokušajte nabaviti i običnu zemlju, najbolje dok netko u vašoj blizini ima radove
(građevinske itd.) i iskopanu zemlju koja mu ne treba. Vrlo dobra zemlja je ona
iz šume jer buja korisnim organizmima i bogata je humusom. Ako imate načina
da ju pronađete i transportirate svakako ju koristite, a najbolje je ako pomiješate
sva tri izvora.
Dubina zemlje – što dublja to bolja!
50cm dubine bi bilo dobro da naš mini-povrtnjak izraste zdrav i bujan. Za neke
kulture čak i manje će biti podnošljivo: kupus, luk, grah i mahuna, pa čak i mrkva
će izrasti i u 35cm dubokoj gredici. Imajte na umu: zemlja će se nakon mjesec ili
dva slegnuti za 5-6cm, stoga pokušajte napuniti kontejner do ruba!
Ako je kompost iz vaše kuhinje odstajao par mjeseci, ubacite ga među donje
slojeve zemlje. Zatim nastavite sakupljati kompost i za iduću sezonu.
Jednom kada je zemlja napunjena, ostaje samo da u proljeće kupite sadnice
(možete ih uzgojiti i sami!) i posadite u svoju mini-gradsku gredicu. Poslužite se
tablicama dobrosusjedskih biljaka jer je u vašoj gredici vjerojatno gužva na
malom prostoru. Sadite različite kulture biljke na 30-ak cm udaljenosti, tako da
odgovaraju jedna drugoj.
Već za mjesec dana mogli biste prirediti prvu salatu iz ovakve gradske gredice.
Poželjno je i malčirati, baš kao i u pravom povrtnjaku. Ovo će biti jako bitno kada
dođe ljeto, jer će se mala količina plitke zemlje u našem kontejneru jako brzo
sušiti. Ako je kontejner na jako osunčanom mjestu, možete uz njegovu stranu
koja gleda na jug posijati kulturu koja ide u visinu i otporna je na sunce: visoki
grah (koji se penje po štapu), rajčica, suncokret ili čak kukuruz. Kroz proljeće sve
kulture će imati jednako sunca, a kada upeče ljetna žega ove kulture će pružiti spasonosnu polusjenu ostalim, manjim kulturama. Ne zaboravite zalijevati,
a ako planirate na more preko ljeta, osigurajte ljude koji će to moći. Oni vrlo
spretni među nama mogli bi razmisliti i “automatskom” zalijevanju; sistem “kap
na kap” koji se puni iz preljeva oluka ili susjedovog balkona, riješio bi ljetne brige.
9
PRIČA O PERMAKULTURI
PRIMJER 2. Vertikalni mini vrt na balkonu
Prvi preduvjeti da možete
bilo što raditi na balkonu su
da ne gleda na sjever, i da
nije s ulične strane. Zapadni
ili istočni balkon može poslužiti, ali najvredniji truda za
vrtlarenje je spoj dvorišnog
balkona koji gleda na jug.
Prostor na balkonu je vrlo
skučen, pa vrt možemo pokušati dizati u visinu. Za
kontejner od drvene palete
ovdje nema mjesta, “gredice”
moraju biti još minijaturnije.
Kontejneri za zemlju na balkonu se mogu napraviti od
korištenih kanti za vodu ili
drugu neškodljivu tekućinu,
čim većih to boljih – pokušajte naći 20 ili 30 litarske kanistre. Odrežite oštrim nožem
užu stranicu kante (oprezno!)
i postavite ju uz rub balkona. Na ovaj način korjenje će imati dosta duboku zemlju, a utrošak prostora biti će minimalan. Ne zaboravite ostaviti otvoren poklopac da višak vode može otjecati.
Iznad takvih kanti postavite mrežastu ogradu što više možete, i posadite penjačice, i to idealno one koje podnose sunce: mahunu, visoki grah, krastavac, a dobro će se penjati i rajčica. Ako planirate takav vrt uzgajati više godina, razmislite
i o vinovoj lozi.
Ako imate slične ali manje kanistre, njih možete postaviti na police nasuprot
balkonskoj ogradi, i tako dobiti vertikalnu gredicu. Najbolja je metalna polica,
kakve se obično koriste u radionicama za alat, jer joj kiša i atmosferilije neće
naškoditi. U manje kante na polici zasadite kulture koje manje podnose sunce, i
koje će one kulture na samoj ogradi štititi.
10
PRIČA O PERMAKULTURI
KRUMPIR RASTE IZ GUMA U DETROITU:
NEKADAŠNJA SVJETSKA PRIJESTOLNICA
AUTO-INDUSTRIJE, DANAS JE GRAD
URBANIH VRTLARA.
IAKO ZAHTJEVNIJE ZA IZGRADNJU,
GREDICE U KONTEJNERIMA BUJAJU POVRĆEM
VEĆ MJESEC ILI DVA NAKON SADNJE.
POVRTNE GREDICE U DRVENIM KONTEJNERIMA
NA TERASI U CENTRU ZAGREBA
11
PRIČA O PERMAKULTURI
(Perma)Kulturni /održivi/ dizajn školskog vrta, predvrta, terase,
zelene površine, predvorja...
Ana Marija Unković
Prije početka
U zadnje vrijeme često možemo čuti da živimo na rubu ekološke katastrofe i da
je Planeta koju smo dobili u naslijeđe na rubu izumiranja i devastacije. To i nije
tako pretjeran opis situacije i okolnosti u kojima živimo i u kojima sudjelujemo
svojim postojanjem.
Stoga je potrebno pronaći ili prihvatiti rješenja i puteve koji vode uravnoteženom i ekološki osvještenom suživotu svih živih bića na Planeti.
Jedno od tih rješenja nudi i permakultura primjenom svojih načela i principa
dizajniranja.
Permakulturu, izvedenicu iz permanentne (trajne-odžive) kulture, su kao modus vivendi upotrijebila dvojica australaca, Bil Mollison i David Holmgren kako bi opisali sustav dizajniranja kojim bi mi ljudi, promišljeno koristili zemljine resurse
potrebne za naš kvalitetan bitak i kako bi svojim djelovanjem do najmanje moguće mjere umanjili naš devastirajući utjecaj na Zemlju i time zadržali harmoniju sustava bez kojega ne bi opstali kao jedinke, (pri tome ne umanjujući vlastiti
komfor).
PERMAKULTURA JE PRAKTIČNA METODA DIZAJNIRANJA ili kreiranja URAVNOTEŽENOG (održivog)
LJUDSKOG OKOLIŠA.
Permakultura je holistički pristup poduprt sustavnim promišljanjem o međupovezanosti, primjenjiv u raznim aspektima života.
Permakulturni (održiv) dizajn u sebi sadrži skup vrijednosti i etičkih principa,
koji su temelj projektiranja i najmanjeg dijela utjecaja, a ima za cilj stvoriti ekološke i ekonomske samodostatne sustave koji pri tom ne iscrpljuju i zagađuju
okoliš te brinu o Planeti kao cjelini bez koje mi kao ljudska bića ne bi postojali.
12
PRIČA O PERMAKULTURI
Temeljna etička načela su:
1. BRIGA ZA ZEMLJU – Prepoznavanje Zemlje kao osnove života koji nam je
dat i sukladno tome poštivativanje iste u svakom pogledu. (Promatranje
svijeta kao cjeline, a ne zbira njegovih sastavnih dijelova, štititi bioraznolikost, cijeniti važnost drugih živih bića, uspostavljanje ravnoteže zemljinog sustava i preuzimanje odgovornosti za način na koji živimo).
2. BRIGA ZA LJUDE – Temelji se na podršci, prihvaćanju različitosti, pomaganju jedni drugima da promijenimo način življenja, sposobnosti komuniciranja i slušanja, smislenom radu i pravu na odmor.
3. PRAVEDNA RASPODJELA – Zemlja nema neiscrpne resurse. (Potrebno
je odbaciti pohlepu koja je odgovorna za eksploatacije i pustošenja naše
planete, uvidjeti da je konzumeristički stil života neodrživ, shvatiti da na
planeti ima dovoljno svega za sve ljude i ostala živa bića ukoliko pravedno raspodijelimo resurse – važno je shvatiti međupovezanost).
Primjenom temeljnih etičkih načela utječemo na elemente koje koristimo u svakodnevnom životu pojedinca i društva.
CVIJET PERMAKULTURE (udruga ZMAG)
13
PRIČA O PERMAKULTURI
Svako ljudsko biće svoj život zasniva upravljanjem kroz 7 elemenata koji su međusobno povezani, a koje su u permakulturi posložili u Permakulturni cvijet, čije latice povezuje etika kojom se hrane i s kojom rastu i razvijaju svaki element (laticu)
zasebno i sve elemente jedne kroz druge.
U permakulturi je bitno postići da SVAKI ELEMENT ZADOVOLJAVA DVIJE ILI VIŠE FUNKCIJA, i da
SVAKU FUNKCIJU PODUPIRE VIŠE ELEMENATA.
Stoga je potrebno sustavno promišljati o povezanosti svega što nas okružuje i
svega što radimo, kako bi smanjili utrošenu energiju, utjecaj na zemljine resurse
i kvalitetu okoliša.
Nije bitno koliko elemenata imamo u sustavu koji projektiramo, već je puno važniji način na koji su ti elementi povezani. Povezujući ih tako u cirkulativan sustav
ulažemo minimalnan napor za maksimalan učinak, jer tada sustav radi za nas.
SURAĐUJEMO S PRIRODOM, A NE PROTIV NJE.
Elementi upravljanja
ENERGIJA
Energija je mogućnost obavljanja rada. Ona je
moć da se stvari
mijenjaju.
U permakulturi je
sve povezano s
energijom: hrana,
materijali, kuće,
voda, biljke, životinje, klimatske
promjene itd...
Cilj nam je promišljeno koristi bilo
koji oblik energije
14
S RADIONICE POSTAVLJANJA ALTERNATIVNIH IZVORA ENERGIJE U ČAKOVCU
PRIČA O PERMAKULTURI
(vlastiti rad, u kućanstvu koristiti obnovljive izvore energije umjesto onih neobnovljivih i fosilnih izvora, stvoriti manje održive sustave...) i smanjiti potrebu za
energijom kroz promišljeno i učinkovito dizajniranje.
PRIRODNI I OBNOVLJIVI IZVORI su: Sunce,vjetar, voda, biomasa, bioplin…
HRANA
Svi jedemo i imamo potrebu za hranom kako bi energizirali svoj duh i tijelo.
Stoga je doista važno pridati pažnju uzgoju hrane. Da bi samnjili utjecaj industijalizacije i monokultura u poljoprivredi koja devastira i opustošuje Zemlju i tlo,
potrebno je okrenuti se manjoj organskoj proizvodnji hrane u vrtovima polikultura i bioraznolikosti.
Možda nismo u mogućnosti imati vlastiti vrt i u njemu uzgojiti svu hranu potrebnu za život, ali možemo poticati one koji ga imaju i hranu nabavljati od lokalnih
uzgajatelja, a onaj minimum uzgojiti čak i na balkonima ili zajedičkim vrtovima.
PLODOVI IZ PERMAKULTURNOG VRTA (udruga RUSTICA)
VODA
2/3 Planete prekriva voda, a samo 2% te vode je pitko, od kojih je 65% (2/3) pohranjeno u ledenjacima.
Iako u Hrvatskoj imamo dovoljno pitke vode, ona svakim danom biva sve zagađenija, te ju je potrebno očuvati. Očuvanje vode kao resursa odgovornost je koju svatko od
nas mora preuzeti.
15
PRIČA O PERMAKULTURI
Jedan od načina je sakupljanje kišnice koja nam može koristiti za zalijevanje
vrtova, tuširanje, pranje rublja, ispiranje zahoda – pogotovo ovo zadnje jer se
na ispiranje potroši najveća količina vode u kućanstvu (33%). Izračunato je da
samo 18% vode u kućanstvu zaista treba biti pitka voda. U permakulturi postoji
niz rješenja za pametno upravljanje vodom kao što je: iskorištavanje sivih voda,
sakupljanje kišnice, crne vode se ne stvaraju jer se potiče uporaba kompostnih
zahoda (iz kojeg dobijamo kompost za vrt), uporaba bioloških pročiščača i sl.
MALI KUĆNI STEPENIČASTI BIOLOŠKI PROČISTAČ
GRADITELJSTVO
Dom. Dom je naša baza u koju se uvijek vraćamo i u kojem se osjećamo sigurno
i opušteno. Dom bi trebao biti sagrađen na održiv način, od lokalnih i prirodnih
materijala i trebao bi funkcionirati na održiv način tako da bude ekološki uravnotežen i energetski učinkovit – koristeći obnovljive izvore energije i štedeći samu
energiju.
Održivo graditeljstvo je graditeljstvo s minimalnim utjecajem na okoliš - koje koristi prirodne i
lokalne materijale, objedinjuje tradicijska znanja i vještine, čuva energiju i smanjuje potrebu za potrošnjom iste, građevine su oblikovane tako da sakupljaju
i odvode toplinu (prema potrebi) – promišljen dizajn, energetski su učinkovite
16
PRIČA O PERMAKULTURI
(potrebno je malo energije za zagrijavanje i hlađenje čime se utječe na smanjenje
emisije CO2).
Permakultura nas uči da čvrste, tople i udobne kuće možemo sagraditi od prirodnih materijala kao što su drvo, kamen, slama, zbijena zemlja i sl., a koji ne
štete okolišu i mogu se ponovo oporabiti ili reciklirati.
OTPAD
Ljudi su jedina životinjska vrsta koja stvara otpad.
Ljudi su navikli raditi smeće, ne promišljajući o nužnom i prirodnom procesu
kruženja. U prirodi sve kruži. Ne razdvajajući otpad, on postaje smeće koje je
kasnije nemoguće upotrijebiti. Stoga je potrebno pravilno odlagati i odvajati otpad koristeći pri tome principe promišljanja 5R.
Rethink, Reduce, Reuse, Repair, Recycle - Promisli, Smanji, Ponovno koristi, Popravi, Recikliraj
Sustav 5R je naša obaveza jer na taj način naše aktivnosti usklađujemo s
potrebama okoliša.
LJUDI
Sve skupa ne bi imalo nikakvog smisla bez socijalnog elementa čovjeka. Čovjek
mora biti slobodan i prema slobodi odabira birati najbolje za sebe, a pri tom prihvaćati različitosti među ljudima, međupovezanosti bez predrasuda i očekivanja. Potrebno je vratiti se iskonskim etičkim načelima koje slijede Zakon prirode,
a ne idu kontra njega.
U permakulturi se koristi koncenzus kao model odlučivanja u kojem se teži nenasilnom donošenju odluka te kooperativnom razvoju odlučivanja kojeg svi
mogu podržati.
EKONOMIJA
Novac je samo jedno od sredstava razmjene.
U permakulturi koristimo razne načine razmjene poput same razmjene dobara i
usluga, do razvijenijih sustava lokalnih trgovinskih razmjena kao što je LETS sustav koji se temelji na razmjenama znanja, vještina, dobara bez upotrebe novca.
Podupire se trgovina na lokalnoj razini.
17
PRIČA O PERMAKULTURI
Permakulturni dizajn
Dizajn je veza među elementima.
Permakulturni dizajn je živi sustav koji je stalno u procesu razvoja. Elementi
se razvijaju sukladno našim potrebama i obavezama, stoga mi stalno promatramo, iznova procjenjujemo, redizajniramo i stvaramo promjene prilagođavajući
sustav.
I najdulji put počinje prvim korakom.
1. ISTRAŽIVANJE POTREBA, ŽELJA I NAMJERA ONOGA ZA KOGA SE STVARA
Istraživanje i bilježenje potreba i želja onoga za koga se dizajnira. Određuje se
broj korisnika, definiraju međusobni odnosi, njihove želje i potrebe (stambene,
radne, kreativne, kulturne i društvene) i to dugoročne i kratkoročne. Definira se životni stil, ekonomija (pitanje financiranja i održivosti), aktivnosti, duhovnost i sl. Zatim
se zapisuju nedostaci samog mjesta kako bi mogli odrediti važnosti.
2. IZRADA PLANA / NACRTA
Izrađujemo nacrt/plan šire lokacija. Na kojem ćemo skicirati sve što uočimo ili
doznamo promatranjem ili istraživanjem.
3. PROMATRANJE OKOLIŠA RADI POVEZIVANJA RAZLIČITIH DIJELOVA SUSTAVA
Analiziraju se resursi, ograničenja, mikroklima, vrsta tla, vode, smještaj kuće, ceste, ograde, infrastruktura.
KRAJOLIK – proučimo planove, obiđemo teren, razgovaramo s ljudima, razgledavamo okolicu, proučavamo povijest i kulturu odabranog područja.
GEOLOGIJA – saznamo kakva je geološka struktura podloge područaja koje smo
odabrali.
18
PRIČA O PERMAKULTURI
SLIKA PRIKAZUJE ŠIRE PODRUČJE PROMATRANJA KOD PERMAKULTURNOG DIZAJNIRANJA
ORJENTACIJA – Gleda li naš teren na sjever ili jug? Koliko osunčanih dana ima u
godini, gdje se sunce zadržava i koliko. Postoje li nepovoljne zone (zadržavanje
mraza i sl.).
VRIJEME – Prepoznavanje vremenskih obrazaca, vjetrova, klimatologije, mikroklime na terenu...
POGODNOSTI – opskrba vodom, električnom energijom, plinom, pristupni putevi, i sl.
4. ANALIZA 5 PRIRODNIH ELEMENATA
Promatranje, mjerenje, praćenje i proučavanje –
VJETAR, TLO, VODA, ENERGIJA, ORGANIZACIJA
19
PRIČA O PERMAKULTURI
ANALIZA 5 PRIRODNIH ELEMENATA
SVAKI ELEMENT IMA VIŠE FUNKCIJA. SVAKA FUNKCJA UPOTPUNJENA JE S VIŠE ELEMENATA.
5. SEKTORI
Razmatranje odnosa svih energija koje se kreću ili će se kretati sustavom (vjetar,
pejzažni pogledi, orjentacija sjever-jug, istok-zapad, zimske i ljetnje sunčeve putanje, ceste, infrastruktura, vodeni tokovi, komunikacijski protoci i sl.) te razmatranje najboljih načina na koji bismo iskoristili ili neutralizirali utjecaje navedenih
faktora.
6. ZONIRANJE
Kako bi što manje energije gubili na upravljanje sustavom dijelimo ga u zone
(0-5) + 00.
20
PRIČA O PERMAKULTURI
Svrha zoniranja je ušteda energije. Zone su poslagane tako da smještamo pojedine elemente u određene zone prema tome koliko ih često koristimo ili održavamo.
NULTA ZONA = dom (stan, kuća, farma) – primjenjujemo načela reduciranja potrošnje energije i vode, korištenje prirodnih obnovljivih resursa kao
sunčeve svjetlosti, kišnice i sl. izgradnja doma i uređenje po principima 5R
i korištenjem lokalnih prirodnih materijala.
Dom nam daje harmoničnu i održivu okolinu za stanovanje, rad i odmor.
PRVA ZONA = je zona najbliža kući, u kojoj su smješteni svi oni elementi
sustava koji zahtijevaju puno skrbi, pažnje i koje je potrebno često posjećivati radi upravljanja i održavanja ili radi određenih individualnih
aktivnosti. (Priručni vrt s ljekovitim i začinskim biljem, salatom, mekanim
voćem,/ jagode, kupine, maline/, staklenik, rasadnik, kompostište za kućanski otpad i sl.)
DRUGA ZONA = zona se koristi za uzgoj trajnica kojima je potrebno nešto
manje održavanja. Mjesto pogodno za košnice, kokošinjac, kultivirane
voćke, sjenice za odmor, druženja i sl.
TREĆA ZONA = je zona u kojoj se uzgajaju glavne prehrambene kulture za
kućnu upotrebu i za moguću razmjenu. Nakon što je regulirana, briga za
ovu zonu je minimalna ukoliko zastiremo/malčiramo tlo, potrebno je otprilike jednom tjedno posjetiti zonu kako bi površine opskrbili vodom.
ČETVRTA ZONA = je poludivlja zona. Nju uglavnom koristimo za prehranu
domaćih životinja i kao izvor samoniklog bilja, te za dobivanje drvene
građe ukoliko je imamo. Primjer ove zone je šumski predio na koji se utječe jedino podrezivanjem.
PETA ZONA = Divljina. U ovoj zoni nema ljudske intervencije, ovo je kontemplativna zona u kojoj promatramo eko-sustave i prirodne Zakonitosti.
Tu održavanje prepuštamo svim bićima tog mikrostaništa.
I postoji još jedna jako važna zona u permakulturi, a to je ZONA 00 = ona
predstavlja osobu ili zajednicu koja čini osnovu sustava (srce sustava). Ta
zona se odnosi na našu spremnost da u vlastiti život unosimo promjene
koje vode harmoničnijem načinu življenja te istinski održivom okruženju
i održivom zajedništvu.
21
PRIČA O PERMAKULTURI
PRIMJERI PERMAKULTURNOG DIZAJNA DVORIŠTA U MALOM SELU
22
PRIČA O PERMAKULTURI
Neki od elemenata koje koristimo pri PK dizajniranju
Dobro osmišljenim dizajnom možemo i kod najmanjiih sustava maksimalno povećati potencijal i smanjiti utjecaj na Planetu (Majku Zemlju).
•
Šumski vrt (voćke, bobićasto voće, trajnice, šumske jagode i sl.)
•
Biljna spirala (3D vrt za uzog začinskog i inog bilja koji nam osigurava cijeli
niz mikroklimatskih uvjeta)
•
Kompostište (s glistama ili bez njih) – pretvaranje kuhinjskih i vrtnih ostataka/organskog otpada u izvor plodnosti – kompost.
•
Ključ gradice – povećavaju „rubna“ područja, te omogućavaju jednostavan
pristup biljkama.
•
Divlje područje – i najmanji vrt bi trebao imati to područje jer je ono utočište divljim životinjama koje održavaju cijeli sustav i povećavaju bioraznolikost i otpornost ostalih kultiviranih biljaka u blizini.
•
Biološki pročištači sivih voda (otpadne vode, kuhinje, perilica za rublje i
kade/umivaonika. Tu je važno koristiti ne toksična sredstva za pranje)
•
Kompostini zahod – odvajanje urina i fekalija
•
Vrtna jezerca
•
Solarni paneli za pripremu tople vode u kućanstvu
•
Fotoaponske ćelije da dobivanje električne energije u kućanstvu
•
Sakupljanje kišnice (krovne plohe i bunar ili cisterna za skladištenje)
Važno je da svi naučimo živjeti na načine koji su održivi, što ne znači da se odričemo nečega,
već naprotiv, živjeti u skladu s prirodnim resursima je oslobađajuće iskustvo (a ne ograničavajuće).
„Samo djelić Svemira možeš promijeniti – SEBE – no mijenjanjem tog
djelića, mijenjaš čitav Svemir.“ (indijanska poslovica)
23
PRIČA O PERMAKULTURI
Popis potrebnog materijala i opreme ‒ pribora
•
•
•
•
•
Onaj mali djelić Svemira – TI (zona 00)
Volja da poštuješ Majku Zemlju i njenu bioraznolikost
Želja da se mijenjaš
Puno ljubavi, mašte i slobode
Olovka, nekoliko papira i bojica da uljepšaju dojam i stvore vizualnu predstavu željenog – održivog sustava tvog života
Postupak
Uvijek budi spreman/na
učiti iz Prirode. Zatim se
posluži permakulturnim
načelima, napravi skice,
preispitaj sebe i počni
kreirati i sukreirati okruženje u kojem boraviš.
Za
one koji žele
više
Kako možemo smanjiti utjecaj na Planetu?
Naizgled malim preinakama u našoj svakodnevnici možemo znatno doprinijeti harmoniziranju cjelokupnog sustava u kojem živimo, i tim djelima postajemo
svjesniji svojih postupaka –postajemo odgovorniji prema sebi i onome što nam
omogućuje život. Odgovornost tada gradi naša poimanja koja nam omogućuju
da plivamo protiv nametnute struje društvenog konteksta i vodi nas na put ka
održivosti – samodostatnosti u cjelokupnoj međupovezanosti, (samo samostalne jedinke mogu surađivati sa okruženjem, a ne boriti se protiv njega).
24
PRIČA O PERMAKULTURI
energija
hrana
Štednja ///
dizajn
Energetski
Lokalna hrana
efikasna
izolacija ///
solarni pasivni
dizajn
Organska
hrana
Obnovljivi
izvori energije
Manje mesa
transport
robe i usluge
otpad
Koncept 5R
Avion kod
nema druge
opcije
Manje
korištenje
auta /// javni
prijevoz
biciklom
Trebamo li
nešto doista?
Ako nešto
trebamo, je li
kupnja jedina
opcija?
Ako nešto
trebamo
Pješačenje
kupiti,
možemo li
Efikasno
naći nešto čija
grijanje
Sezonska
Dijeljenje auta proizvodnja
/// razina
prehrana
nije ugrozila
termostata
okoliš ili
ljude?
Ekonomski
Više svježega i
automobili
Energetski
kuhanog
(anti SUV)
efikasni
Je li moguće
uređaji (A ili
nešto što
viša klasa)
kupimo
Održavanje
iskoristiti
auta
nakon
Štedne žarulje
korištenja?
Rethink ///
promisli
Reduce ///
smanjiti
Repair ///
popraviti
Reuse ///
ponovno
koristiti
Recycle ///
reciklirati
Zero waste
pokret
Permakultura nije samo primjenjiva na velikim seoskim ili zabačenim površinama i prirodnim zonama, može se primijeniti i u gradovima, stanovima, kvartovima pa i cijelim naseljima. Ukoliko te zanima kako to funkcionira potraži na internetu dodatne informacije.
25
PRIČA O PERMAKULTURI
Uradi sam: Povišene gredice
Marijana Jeričević
Vrtovi u obliku povišenih gredica savršeni su za urbanu permakulturu. Jednostavni su za izradu te su spas za podneblja sa neplodnom ili siromašnom zemljom. Umjesto da vodimo borbe sa tlom koje nema idealne uvjete za rast naših
finih biljaka, vrt možemo izraditi iznad tla uz pomoć okvira ili bez okvira, kako bi
mogli kontrolirati sastav i teksturu zemlje.
Što su povišene gredice?
Povišene gredice su gredice koje se izrađuju na postojećoj zemlji, ponekad koristeći zemlju na kojoj se izrađuju a ponekad ne, ovisno od kvalitete postojeće
zemlje. Povišene gredice se mogu izraditi uz pomoć drvenih ili kamenih okvira,
kako bi se zemlja zadržala ili se zemlja jednostavno može slobodno nasuti na
hrpu u visini 15-20 cm. U povišene gredice se mogu saditi bilo trajnice bilo jedno
- ili dvogodnišnje sadnice – začinsko bilje, voće, povrće..
Prednosti povišenih gredica
Uz činjenicu da se izbjegava vrtlarenje u siromašnoj zemlji, povišene gredice
daju još nekoliko prednosti:
Povišene gredice se brže zagrijavaju u proljeće, tako da se razne kulture mogu
sijati i saditi ranije.
• Povišene gredice se bolje dreniraju
• Može se odmah sijati i saditi na njoj, bez obzira na tlo koje se nalazi u okolini
• Osobe s invaliditetom ili starije osobe lakše mogu pristupiti povišenim gredicama
• Zemlja u povišenoj gredici se ne stvrdnjava i ne pretvara u grude jer se izrađuju tako da se ne gazi po njima.
• Jednostavnije je prilagoditi sastav zemlje prikladno za pojedinu kulturu
• Nakon izrade, povišene gredice zahtjevaju manje održavanja od konvencionalnih gredica.
Kako izraditi povišenu gredicu
Najpopularnije vrste povišenih gredica su one s okvirima, te su odlične za gredice sa cvijećem, začinskim biljem i povrćem. Voće, kao što su jagode, grožđe,
borovnice i maline također dobro uspjevaju u povišenim gredicama.
26
PRIČA O PERMAKULTURI
Popis potrebnog materijala i
opreme:
Materijali koji se mogu
koristiti za izradu povišene gredice mogu biti različiti. Drvo je vrlo popularan izbor, jer je jeftino i
jednostavno se obrađuje.
To mogu biti stare daske,
palete, stare grede i slično.
Stara cigla, stari betonski
blokovi i kamen također
mogu biti naslagani kao
POVIŠENE GREDICE, SUSTAV DRVENIH GREDA, FURULI
okvir povišene gredice.
• stare daske, palete, stare grede, stara cigla, stari betonski blokovi, kamen,
bale sijena ili slame kao okvir za povišenu gredicu
• vijci za spajanje dasaka ukoliko se odlučiš za okvir od dasaka
• kartonske kutije kao podloga za gredicu, treba im odstraniti plastičnu ljepljivu traku
• kompost, plodna zemlja i odstajali stajski gnoj za punjenje gredice
• slama, sijeno ili suho lišće za malčiranje
• sadnice ili sjemenke
Alat:
• Ručni vrtni alat i pribor – motika, lopata štihača, tačke, grablje
• Bušilica, pila za drvo, čekić i čavli
Povišene gredice se najčešće izrađuju od drvenih dasaka, pa ćemo ovdje opisati
verziju sa drvenim okvirom od dasaka.
Prvi korak: Odaberi mjesto za povišenu gredicu. Ukoliko znaš da ćeš uzgajati povrće, začinsko bilje ili cvijeće koje voli sunce, odaberi mjesto koje tijekom dana dobiva
dovoljno svjetla, najmanje osam sati dnevno. Potreban je ravan komad zemlje
koji nije na kosini te koji je lako pristupačan sa svih strana te u blizini ima vode.
Drugi korak: Odaberi veličinu i oblik gredice. Gredicu smjesti tako da se svim dijelovima
vrta lako može prići a da se ne gazi po povišenoj gredici. Jedna od glavnih prednosti povišene gredice je ta da se zemlja ne sabija gaženjem po gredici kao u
konvencionalnoj jer se planira njena pristupačnost sa svih strana. Dobro bi bilo
da širina gredice bude takva da jednostavno možeš raditi na cijeloj površini pri-
27
PRIČA O PERMAKULTURI
lazeći s jedne i druge strane. Ukoliko će biti smještena uz zid ili ogradu, najbolje
je da širina bude do 1,5 metara a bilo koje željene duljine. Za dubinu gredice za
početak je najbolje odabrati 15 cm. Ukoliko se ima materijala za više, to bolje!
Dubina od 25 do 30 cm bi bila idealna. Ako zemlja na kojoj se gradi povišena
gredica nije toliko loša (pretvrda, sa puno kamenja i sl.) površina zemlje se može
razrahliti i sagraditi povišena gredica dubine 15 do 20 cm. Ako zemlja nije dobra,
ili planiraš zasijati mrkve ili pastrnjak, koji trebaju dublju zemlju, gredica bi trebala imati dubinu od najmanje 25 cm.
Treći korak: Pripremi teren. Jednom kada znaš veličinu i smještaj tvoje gredice, možeš
se baciti na pripremu. Koliko pripreme je potrebno, zavisi od dubine gredice kao
i od biljaka koje ćeš zasaditi ili zasijati. Za uštedu vremena, možeš koristiti novinski papir, geotekstil ili karton kako bi se izravnao teren i spriječilo probijanje
korova. Na taj sloj se tada stavlja željena zemlja (kompost) i sade ili siju biljke.
Kako bi tvoje biljke sigurno i mirno rasle, najbolje je prekopati postojeći travnjak
i prorahliti zemlju sa lopatom ili vilama na dubinu od 20 do 30 cm.
Četvrti korak: Izradi gredicu. Koristi drvo koje je otporno na raspadanje te izradi okvir.
Fosne debljine 5cm i visine 15cm su najbolje jer daju 15 cm duboku gredicu.
Izreži dijelove prema željenim dimenzijama te ih spoji u pravokutni okvir. Možeš
ih spojiti na razne načine: krajeve dasaka na svakom uglu izbušiti bušilicom i
spojiti pocinčanim vijcima ili na svaki ugao staviti kockasti komad drva te spojiti
svaku dasku vijcima.
Peti korak: Izravnaj okvir. Korištenjem libele poravnaj okvir u svim smjerovima. To je
potrebno iz razloga što će nagnuta gredica skupljati vodu na jednom dijelu, a u
drugom će voda prebrzo otjecati. Ukoliko je na jednom mjestu previsoka, jednostavno odstrani dio zemlje ispod dok se ne izravna.
Šesti korak: Napuni okvir. Poanta povišene gredice je vrtlarenje u savršenoj zemlji.
Iskoristi tu priliku i napuni okvir kvalitetnom zemljom, kompostom* i odstajalim stajskim gnojem. Jednom kad je ispuniš zemljom, tvoja gredica je spremna
za sjetvu i sadnju.
Održavanje povišene gredice
Na sreću, vrtovi s povišenim gredicama zahtjevaju malo brige. Svakog proljeća
ili jeseni dobro je na vrh nasuti svježi kompost ili stajski gnoj, ili ukoliko tvoja
gredica služi samo dijelom godine za kulture, ukopaj kompost ili gnoj u gornjih
nekoliko centimetara zemlje. Kao i u svakom vrtu, malčiranje površine gredice
zadržat će vlagu i rast korova. Zadržavanje vlage je važno jer se povišene gredice
brže isušuju od onih standardnih.
28
PRIČA O PERMAKULTURI
*DA i NE u kompostiranju
Zdravi vrtovi započinju sa zdravom zemljom.
Ne postoji bolji sastojak za to od komposta,
bilo da se on zaorava u gredice ili da se njime
kompostira. Jednom kad se kompost ugradi u
zemlju, on povisuje plodnost na način da obogaćuje tlo mikroorganizmima i elementima u
tragovima te poboljšava strukturu tla.
DA u kompostiranju
Gotovo sav biljni materijal, uključujući slijedeće:
Smeđi materijal
Suho lišće, sijeno, slama, piljevina, drveno iverje, otpaci od rezidbe stabala i grmova. Grane i
sav deblji i čvršći materijal odvoji na posebnu
hrpu kako bi se raspao, jer je za tu vrstu organKOMPOST
skog materijala potrebno dulje vrijeme raspadanja. Nakon toga se može raspadnuti materijal staviti u kompostnu hrpu. Veće
komade možeš nasjeckati na manje komadiće.
Zeleni materijal
Zeleni korov, otpaci od voća i povrća, ostaci otkosa zelene gnojidbe (djetelina,
lucerna...) i svježi otkosi trave. Također se može koristiti talog od kave, vrećice
čaja i nekompostirani ovčji, konjski, kozji ili pileći gnoj. Borove iglice trebaju dulje vrijeme da se raspadnu, dok lišće oraha u kompostu može uzrokovati zastoj u
rastu kod nekih biljaka. Te sastojke kompostiraj samo ako ostalih sastojaka ima
u znatno većoj količini.
NE u kompostiranju
Materijali životinjskog porijekla (kosti, mesni otpaci, mlječni proizvodi); otpaci
biljaka koje su oboljele od gljivica ili ostatke korova kao što je puzava pirika ili
korova koji razvijaju mnoštvo otpornog sjemenja.
Slaži smeđi i zeleni materijal tako da omjer zelenog i smeđeg bude 1:2. Najbolje
je imati sav materijal spreman te ga slagati u slojevima. Potrebno je pripaziti na
to da hrpa bude dovoljno vlažna (zalij svaki sloj komposta najbolje kišnicom ili
odstajalom vodom) te da bude visoka i široka otprilike 1-1,5 metara. Na kraju
se hrpa može prekriti slojem zemlje ili slame da bi se što dulje zadržala visoka
temperatura.
29
PRIČA O PERMAKULTURI
Prevrći kompost često
Ostavi da se hrpa zagrijava 1014 dana. Kada se temperatura
digne na 60-65°C, makni prekrivač od slame ili zemlje, te prevrći
kompost tako da gurneš hrpu da
padne te je ponovno presložiš,
no ne više u slojeve. Ponovo stavi prekrivač od slame ili sijena.
Kada se temperatura ponovno
digne na 50-60°C, ponovno prevrći hrpu. Najbolje je okretati
S RADIONICE IZRADE POVIŠENIH GREDICA,
hrpu do 3 puta u 4 do 6 mjeseci,
SUSTAV STARIH GUMA, PULA
dodavajući vodu ukoliko primijetiš da se kompost suši. Nakon prva 2 prevrtanja, što češće prevrćeš hrpu to će
se brže materijal raspasti u kompost.
Zagrijavanje hrpe
Što su dijelovi koje stavljaš u kompost manji, to će se brže raspasti. Možeš zamoliti roditelje ili sam/a prijeći materijal za kompost kosilicom. Za provjeru temperature komposta možeš koristiti dugačak termometar koji se može nabaviti u
agrarijama.
Kompost je spreman kad se sav materijal raspadne (nakon 6-9 mjeseci) te nastaje jednolična crna zemlja koja miriši po šumskom tlu. Dodaj ga u tvoju gredicu
i poželi biljkama dobar tek! Nemoj zaboraviti u međuvremenu započeti novu
kompostnu hrpu...
Može i jednostavnije
Neke najjednostavnije varijante okvira izrađuju se sa balama sijena ili slame te
se jednostavno napune sa dobrom zemljom i kompostom te se zasade ili zasiju.
To je jednogodišnja varijanta, jer se bale ubrzo također pretvore u zemlju koja se
može sljedeće godine opet koristiti.
Linkovi i korisne informacije:
http://www.ecofriend.com/entry/15-creative-cardboard-made-furniture-items-for-home-decor/
http://foldschool.com/_about/about_start/about_start.html
http://www.nacional.hr/clanak/10911/pocela-serijska-proizvodnja-prvog-hrvatskog-kartonskognamjestaja
30
PRIČA O PERMAKULTURI
Uradi sam: Namještaj od kartona
Sunčana Pešak
Prije početka
Kao što je poznato, odjeća ne čini čovjeka ali o njemu puno govori. Tako i privatni prostor koji svatko od nas uređuje prema svom ukusu. Da bi namjestili svoju
sobu ili učionicu onako kako vam paše ne trebate čekati da narastete i počnete
zarađivati. Koristite ono čega uvijek ima na dohvat ruke, a to je karton. Čini se
neobično da nešto tako savitljivo i razgradivo kao što je karton može izdržati
masu knjiga na polici ili da možemo napraviti stolicu na kojoj se stvarno može
sjediti ali to je stvarno tako!
Valoviti karton jedan je od najčešćih materijala namijenjenih prvenstveno ambalaži. Uglavnom se proizvodi od recikliranog papira i celuloze, a sastoji se od
slojeva nešto tvrđeg kartona i papirnatih valova između njih. Upravo takav oblik
omogućava da takav karton bude lagan, a opet dovoljno čvrst. U proizvodnji
se koriste i sintetska ljepila ali kutije u koje se pakiraju prehrambeni proizvodi
lijepljene su ljepilima na bazi škroba pa možete biti sigurni da koristite ekološki
materijal. Većina kartonske ambalaže nakon upotrebe se baca. Za nas to znači da
je karton jedan od materijala koji nam je najlakše dostupan i potpuno je besplatan. Potrebno je samo znati nekoliko trikova za povećanje čvrstoće. Jednostavno rukovanje kartonom omogućuje oblikovanje kartonskog namještaja u svim
mogućim oblicima koji nam padnu na pamet. U svijetu se dizajnom kartonskog
namještaja bave i profesionalni dizajneri, a pravi dizajnerski namještaj proizvodi
se i u Hrvatskoj.
Popis potrebnog materijala:
• veće količine valovitog kartona (obične smeđe kartonske kutije iz dućana biti
će najbolje, jednoslojni karton od npr. kutija za cipele možemo koristiti samo
za neke detalje ali nije toliko čvrst)
• brašno i voda za pripremu prirodnog ljepila
• boje za ukrašavanje (obične tempere ili vodene boje sasvim su dovoljne)
Pribor:
• olovke
• ravnalo i/ili krivuljari za iscrtavanje lijepih urednih krivulja
• skalpel za rezanje (mogu i škare ali skalpel je praktičniji)
• kuhalo, šalica i kuhača za pripremu ljepila
31
PRIČA O PERMAKULTURI
Postupak
Kao primjer ćemo
pokazati izradu jednostavne police za
figurice koja ujedno može poslužiti
i kao mala stolica.
Ona se sastoji od
troslojne podloge
nepravilnog oblika na koju su pričvršćeni dvoslojni
elementi polica postavljeni vodoravno
i okomito. Lijepljenjem slojeva kartona jedan na drugi
postižemo čvrstoću i za to nam je prvo
potrebno ljepilo. Možemo koristiti sintetska ljepila za papir ali postoji i bolje
i jeftinije, potpuno prirodno rješenje,
a to je štirka. Štirka se pravi od brašna
i vode, a jednostavan recept je ovakav:
• jedna šalica brašna pomiješa se s
dvije šalice vode i čvrsto razmuti da se
ne stvore grudice
• ta smjesa se umiješa u šest šalica kipuće vode i miješa dok se ne zgusne kao
puding (treba stalno miješati jer štirka lako zagori). Ako je smjesa previše rijetka dovoljno je dodati još malo brašna, a zgusne se i dok se hladi.
• kada se ohladi, ljepilo je spremno za upotrebu
Najprije trebamo napraviti skicu gdje ćemo osmisliti sve detalje i razraditi plan.
Zatim dio po dio precrtavamo u punoj veličini na karton. Što urednije i preciznije obavimo ovaj posao rezultat će biti ljepši. Slojevi kartona lijepe se jedan na
drugi, a biti će čvršći ako pazimo da valove kartona smjestimo okomito (iako to
nije uvjet). Treba jedino paziti da ne koristimo dijelove kutije s utorima gdje su
elementi presavijeni jer to može oslabiti policu. Podlogu smo oblikovali u nepravilnom obliku, a da bi krivulje bile urednije koristili smo krivuljar iako se to može
32
PRIČA O PERMAKULTURI
i prostoručno ako ste dovoljno vješti.
Na zadnjem od tri sloja kartona istog
oblika urezali smo utore gdje će doći
police. Police se umeću jedna u drugu
na mjestima gdje se križaju pa da bi ih
čvršće spojili napravili smo utore – za
vodoravne elemente s gornje strane, a
za okomite s donje (može i obrnuto).
Utori su dugački do pola police, a široki kao širina dva sloja kartona zajedno.
Sve dijelove nakon skiciranja smo izrezali skalpelom (na podlozi drugog kartona da ne
oštetimo stol), zalijepili štirkom i kad su se osušili
složili smo našu policu. Osušena i sastavljena bila
je dovoljno čvrsta da se na njoj mirno moglo sjediti. Jedini problem je što će vam za izradu kartonskog namještaja trebati više vremena, ponekad i cijeli dan pa se oboružajte strpljenjem.
Može i jednostavnije
Sve elemente namještaja možemo jednostavno
izraditi tako da samo lijepimo slojeve jedan na
drugi do širine koja nam je potrebna. Ako na primjer na ovaj način radimo stolicu možemo iscrtati njenu jednu stranicu (može biti sasvim neobična, zaobljenih linija) i prema
tom predlošku napraviti niz takvih slojeva koje ćemo zalijepiti jedan na drugi
dok sve skupa ne bude široko oko 40 cm. Tako možemo dobiti zanimljive i čvrste
kreacije.
Za one koji žele više
Postoje zanimljiva rješenja kartonskih stolica, ormara pa čak i kreveta koji se
slažu poput origami figurica. Vrlo su lagani i efektni, mogu se prenositi poput
kofera i sastaviti recimo na autobusnoj stanici, u parku, na plaži… Za njihovu
izradu najbolje je pronaći predloške na internetu.
33
PRIČA O PERMAKULTURI
Uradi sam: Izrada sapuna od maslinovog ulja
Ivana Lovrić
Prije početka
Izraditi sapune od biljnih ulja nije komplicirano, ali može biti opasno i dok ne postanete iskusniji, obavezno to radite uz pomoć odrasle osobe, poštujući sigurnosna pravila i noseći zaštitnu opremu. Lužina i svježe izrađeni sapun mogu uzrokovati oštećenja kože i očiju ili dovesti do osjećaja težeg disanja. Zato oprezno!
Popis potrebnog materijala i opreme – pribora:
SASTOJCI
• 1000 g maslinovog ulja
• 261 g destilirane vode
• 128 g lužine u listićima (Na OH)
• po želji 30 g eteričnog ulja (npr. prava lavanda, slatka naranča, paprena
metvica i sl.)
PRIBOR ZA RAD
• precizna vaga (koja mjeri 0,1 g – ako ju nemate, posudite ju od profesorice
kemije, farmaceutkinje iz ljekarne ili zlatara)
• posuda za pripravu lužnate otopine – od otporne plastike (HDPE – označena je brojkom 5)
• posuda za pripravu sapuna – najbolje inoks ili emajl lonac ili također otporna plastika
• štapni mikser
• kuhače i mješalice od drva ili otporne plastike
• kalup za hlađenje sapuna (npr. čist i suh tetrapak od soka)
ZAŠTITNA OPREMA
• gumene rukavice
• pregača i odjeća dugih rukava
• zaštitne naočale
• ocat ili limunov sok (za neutralizaciju lužine – ako dođete u dodir odmah to
mjesto polijte octom ili sokom)
34
PRIČA O PERMAKULTURI
Postupak
Sapun uvijek radite u dobro
prozračenoj prostoriji, najbolje uz otvoren prozor. Obucite
duge rukave, rukavice i naočale. Pripremite ocat ili limunsku
kiselinu da vam budu pri ruci,
za slučaj da se pošpricate otopinom lužine. Precizno izvažite sve
sastojke. Oprezno usipajte lužinu u vodu, promiješajte i stavite
sa strane da se ohladi do sobne
temperature (to može trajati i
par sati). Kada se otopina ohladi,
polako ju dodajte ulju, miješajući ju prvo kuhačom, a kada se
smjesa poveže i štapnim mikseGOTOVI, DOMAĆI, MIRISNI I ZDRAVI SAPUNI
rom. Miješajte s pauzama dok
smjesa ne postane gusta poput pudinga, tj. toliko da kuhačom povučen trag u
njoj ostaje par sekundi. To je trenutak za dodati eterična ulja ili druge dodatke
ako tako želite, dobro to promiješate i ulijete smjesu u kalupe, te ju ostavite da
se ohladi i stvrdne. Dobro operite posuđe dok ste još u rukavicama. Idući dan
sapun izvadite iz kalupa (ne zaboravite rukavice!) i narežite na željene komade,
te ga ostavite da “zrije” 3 – 4 tjedna. Za to vrijeme sva će se lužina iz smjese pretvoriti u sapun i on će biti siguran za korištenje. Nakon toga sapun zamotajte u
lijepi papir i poklonite nekome :)
Može i jednostavnije
NEMA JEDNOSTAVNIJE – SA SAPUNIMA TREBA OPREZNO!
Za one koji žele više
U svoj sapun možete dodati suho bilje, cvijeće, sjemenke, prirodne boje i sl. kako
biste ga učinili posebnim, dodali mu strukturu i miris. Učinite to nakon što se sapun zgusne, prije nego ga ulijete u kalup. Naravno, možete ga uliti u najrazličitije
kalupe i tako stvoriti razne zanimljive oblike.
Linkovi i korisne informacije
Pogledajte kako sapune rade vaši vršnjaci iz Slatine: http://www.os-slatine.skole.hr/izrada_sapuna.htm
35
„U ovoj vam knjižici, devetoj u knejinoj bibiloteci iz permakulturne tematike donosimo malo drugačiju priču – priču o urbanoj permakulturi. Želimo vas potaknuti da osim
što bi trebali izaći iz mentalnih okvira, izađete i iz arhitektonskih i okvira stereotipa.
Permakultura u stanu i kvartu nešto je jako seksi i vjerujte – uskoro će biti top tema
svih časopisa i tv emisija. Tako to jednostavno ide. Druga tema kojom se bavimo ovdje
je uvod u permakulturni dizajn gdje vam dajemo alate kako da sami dizajnirate svoj
životni prostor, a da pri tome uključite sva čula i napravite nešto doista erotsko, naravno ako vam sve ostalo ultratradicionalno ide na živce. Na kraju vam donosimo male i
slatke praktične primjere iz uradi(mo) sam(i) domene, one iz koje Kneja uvijek izvuče
najbolje.“
Kneja je udruga iz Čakovca čija je svrha djelovanja poticanje ljudi na
kvalitetan i održiv suživot s prirodom, promocija načela samoodrživih
životnih zajednica te promocija samoodrživog i ekološko prihvatljivog
razvoja kroz edukacijske i praktične sadržaje.
www.kneja.hr | www.pikaiprijatelji.com