Potencijali dizalice topline u Republici Hrvatskoj, te koncept primjena raznih tehnologija dizalice topline u projektu “Sveučilišni Kampus Borongaj” KOMFOR KLIMA GRUPA Velimir Tolić Predsjednik uprave 1 • Iskustvo tehnologije dizalice topline na području RH potječe još iz vremena bivše Jugoslavije gdje je 80-ih godina prošlog stoljeća u velikom poznatom turističkom kompleksu Babin Kuk u Dubrovniku ugrađen sistem dizalica topline voda-more od 6 MW koji je tada bio jedan od najvećih na svijetu. • Ista tehnologija, danas još uvijek inovativna, u samostalnoj RH je demontirana i zamijenjena grijanjem na ukapljeni naftni plin i dizalicu topline, voda-zrak, što je nekoliko puta tehnički neučinkovitije, a i uzrokuje nekoliko puta veće emisije CO2 • Složenim hrvatskim zakonodavstvom je, već 20 godina, zakočen put implementacije tehnologije dizalica topline, voda-voda, koje su najučinkovitije • Dizalice topline, zrak-voda, vrlo su zastupljene kod velikih građevinskih objekata, najčešće hotelskih, u području priobalja, ali zimi rade sa lošim COP-om koji je između 1,5 do 2,5 • Dizalice topline sa COP-om preko 4, a moguće je postići 5, 6 i više učinkovite su kod kvalitetnijih niskoenergetskih objekata, pasivnih objekata i naravno, CO2= 0 objekata kakvih u RH za sada gotovo niti nema jer se niti ovakva gradnja još uvijek ne potiče 2 • Cijena energije u Hrvatskoj je značajno potcijenjena u usporedbi sa članicama EU, pa su energetske uštede, koje proizvode financijske uštede, u Hrvatskoj, trenutno, vrlo niske • Prema današnjoj cijeni električne energije u RH, grijanje dizalicom topline je 4 puta jeftinije od grijanja na plin. Kada se prema “3. energetskom paketu” cijene električne energije usklade sa cijenama u EU, ova razlika će se prepoloviti, ali će uvijek biti najjeftinije grijanje od svih jer koristi do 80% besplatne energije sunca i zemlje • Regulacijom tržišta energije, zakonodavstvom preuzetim iz EU, uskladiti će se cijene energije, te će otvoriti put ovakvoj tehnologiji • Trenutno se u Hrvatskoj gradi inovativno trigeneracijsko postrojenje od 0,6 MW u kombinaciji sa dizalicama topline od 1MW u gradu Sisku. Zahvat OIE izveden je sa 6 usisnih bunara i 6 upojnih bunara, a projekt je u fazi finalnog ispitivanja potencijala podzemnih voda. Projektiranje i izvođenje na ovom objektu izvode Komfor Klima Grupa i Geoservis As, članice Hrvatske udruge za podzemnu gradnju 3 • U posljednjih 4 - 5 godina u RH je sagrađen 1 poslovno-proizvodno edukacijski centar koji ima ugrađenu dizalicu topline sa svim mogućim varijantama zahvata iz okoliša (zemljageosonda, zemlja-plošni kolektor, zemlja-V kolektor, zemlja-zračni kolektor, vanjski zrak, podzemna voda), u vlasništvu Komfor Klima Grupe jednog i jedinog hrvatskog proizvođača dizalice topline koji ima prve proizvedene, atestirane proizvode dizalice topline još iz 2005. godine • Nekoliko proizvođača dizalica topline u EU je u poslovnim objektima u kojima se nalaze njihova zastupstva za RH u svrhu edukacije izvelo nekoliko sistema dizalica topline najčešće sa zahvatom plošnih zemljanih kolektora dok se na Fakultetu strojarstva i brodogradnje ispituje jedna dizalica topline za zahvatom geosonde • Prema “Zelenoj knjizi” iz listopada 2008. godine, koja je djelomično usvojena Energetskom strategijom RH, koja je na snazi od listopada 2009. godine, procjenjuje se da će se do 2020. godine, 18% ukupne površine u općoj potrošnji grijati i hladiti uporabom dizalica topline. Od toga će 70% dizalica topline biti apsorcijske dizalice topline na prirodni plin, a 30% električne dizalice topline. Primjenom dizalica topline iskoristit će se obnovljiva unutarnja energija okolišnjeg zraka, zemlje ili vode u iznosu od 4.87 PJ godišnje (što je energija ekvivalentna 116 tisuća tona nafte) 4 • Učinkovitost dizalice topline kao i njena emisija CO2 ovisi o COP-u, što je COP viši manja je potrošnja električne energije, a samim time smanjuju se i emisije CO2 • Prema HREN15603, pri proizvodnji el. energije kombinacijom svih izvora emitira se 617 kg CO2/MWh • Kod primjene dizalica topline emisija CO2 je 55% niža od danas najčešće primjenjenih tehnologija u grijanju • Prema podacima HEP-a, u razdoblju do 2005. do 2007. godine, u RH je po jedinici el. energije emitirano 376 kg CO2/MWh • Učinkovitost COP-a dizalica topline, u ovisnosti o zahvatu energije okoliša, kreće se između 3 i 6, pa ako uzmemo prosjek od 4,5 dobivamo emisiju po kW/h 376/4,5 = 83,5 kg CO2/MWh. Dakle, emisija CO2 u hrvatskim prilikama, je 78% niža od danas najčešće primjenjenih tehnologija u grijanju. 5 6 1. Softwearski ispis, jednog od najpoznatijih proizvođača kompresora koji prikazuje optimalne uvjete rada dizalice topline primjenjive u pasivnoj i nisko energetskoj gradnji, koji daju visoki COP od čak 6,83 (zahvat geosondom u kojoj je temperatura 12°C, dok je u podnom grijanju temperatura 26°C). Ovakvu učinkovitost dizalice topline, Hrvatska bi trebala poticti na način da što je postrojenje učinkovitije, zakonski bude reguliran i veći iznos poticaja. 7 2. Softwearski ispis jednog od najpoznatijih proizvođača kompresora koji prikazuje realne uvjete rada dizalice topline primjenjive u klasičnoj hrvatskoj novogradnji, koji daju niski COP od tek 1,86 (zahvat zrakom temperature -21°C, dok je temperatura radijatora 50°C). Ovakvu učinkovitost dizalice topline nema smisla poticati kako u EU, tako, nadamo se i u RH. 8 • Idealna Δt je oko 20°C što je tehnički izvedivo npr. kod pasivnih ili odličnih niskoenergetskih objekata, pa se postiže COP i preko 6, odnosno ako se istovremeno hladi i grije topla voda npr. sanitarna voda, i preko 10. Povećanjem COP-a smanjuje se štetan utjecaj na okoliš. Ukoliko postoji otpadna toplina nekih postrojenja kao npr. odsisna toplina ventilacije ona je također iskoristiva za podizanje COP-a i smanjenja emisija CO2 9 UTJECAJ EUROPSKE DIREKTIVE 2009/28 • Europskom Direktivom 2009/28 promiče se upotreba el. energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije kao i razvoj i poticanje svih oblika obnovljivih izvora energije. Zemlje članice EU obvezne su osigurati sredstva za istraživanje i razvoj inovativnih tehnologija • Direktivom se ukazuje da dizalice topline stvaraju najveće uštede utroška el. energije, odnosno najveće uštede primarne energije potrebne za grijanje. Direktivom, do 31.12.2014. godine, članice EU, u građevinskim propisima moraju uvesti regulative kojima se definira minimalni udio energije iz OIE, kako kod novih građevina, tako i kod starih. Također se postavljaju zahtjevi za definiranjem javnih zgrada kao zgrada nulte emisije CO2 10 OSVRT NA PRAVILNIK – IZVOR IZ TLA ZA SISTEME DIZALICE TOPLINE U SKLADU S NJEMAČKIM PRAVILNIKOM VDI 4640 • Glavna kočnica razvoja tehnologija dizalica topline u RH je nedostatak zakonodavstva koje jasno regulira zahvate obnovljivih izvora energije koje koristi dizalica topline • Usvajanje njemačkog Pravilnika VDI 4640 , iz 9. mjeseca 2001. godine, bilo bi najpovoljnije rješenje ovoga problema jer Pravilnik, osim tehničkih rješenja koja se koriste u praksi, definira i pravnu proceduru koja je nužna za nesmetanu provedbu ove učinkovite tehnologije • Sistemi dizalica topline, ovim Pravilnikom, smatraju se ukoliko zahvaćaju dubine do 400 m • Dizalice topline se dijele na one koje samo griju, one koje griju i hlade i one koje samo hlade • Osim zahvata tla geosondom, Pravilnikom VDI4640 definira se zahvat tla površinskim kolektorima, kao i zahvati podzemnih i površinskih voda. Kod zahvata bunara definira se količina vode od cca. 0,25 m3/h po 1kW na strani isparivača. Razlika temperature, Δt između usisnog i upojnog bunara ne smije preći ± 6 K 11 Visoki potencijal replikacije Zemlja i voda • Kod geosonde (do 30kW) definira se dubina bušenja od 10 do 200m do maksimum 400m. Prinos topline u ovisnosti o sastavu i vlažnosti tla, kao i broju radnih sati godišnje, kreće se po dubnom metru od 25 do100W • Za razliku od plošnih kolektora, koji se zakapaju do 1,5m dubine, te nije potrebna dozvola državnih tijela, za zahvate vode kao i za zahvat geosondom potrebne su dozvole državnih tijela • Države članice EU potiču implementaciju dizalice topline, pa se dozvole državnih tijela izdaju brzo, jednostavno, najčešće kroz uplatu malih iznosa naknada za izradu dozvola, dok se naknade za zahvaćenu energiju u pravilu ne naplaćuju • U RH je nedostatak definiranja gore navedenih procesa najveća kočnica razvoju dizalice topline Beton, pilot temelj • Sve češće se u građenju kao obnovljivi izvori energije za dizalicu topline koristi energija temelja objekta dijafragme i pilota • Energija iz ovih izvora, osim za dizalicu topline može se koristiti u ljetnom periodu i za pasivno hlađenje, bez dizalica topline, gdje se hladna energija tla direktno predaje najčešće podu ili stropu kao rashladna energija posredstvom samo jedne pumpe • Ovakva tehnologija direktivama i smjernicama EU imati će osobitu primjenu u građevinarstvu u budućnosti EU 12 Korištenje geotermalne energije preko zemlje, geosonde te mogućnost preko betona: temelja, dijafragme i pilota 13 Inovativnost u kombinaciji sa otpadnom energijom iz fosilne tehnologije i alternativne tehnologije, otpadna toplina iz industrije - poligeneracija • Kod visokoučinkovite kogeneracije ili trigeneracije koja koristi zemni plin i spada u alternativne izvore energije ili visokoučinkovite trigeneracije-kogeneracije koja koristi bioplin, pa spada u obnovljive izvore energije za pogon dizalice topline i podizanje COP-a moguće je koristiti sljedeće otpadne topline prikazane u shemi • Toplina hlađenja plinske smjese goriva • Otpadna toplina ventilacije postrojenja trigeneracije • Otpadna toplina ventilacije strojarnice ili garaža ili ventilacijskog sistema na ispustu otpadnog zraka • Otpadna toplina hlađenja dimnih plinova ispod točke rosišta • Otpadna toplina absorbera trigeneracije 14 15 • Po Kyoto protokolu, koji smo potpisali 2007. godine, moramo smanjiti emisiju CO2 za 5% emisije iz 1990 godine, a prva obračunska godina je 2012. Nažalost, naše emisije se godišnje povećavanju za 3-4%, a nekorištenjem tehnologija OIE i Kogeneracije ne postižemo realno smanjenje emisije CO2 te nam neće preostati ništa drugo nego plaćanje penala prema EU. Penali se ne plaćaju gašenjem onečišćivača te gradnjom postrojenja OIEiK ili kupnjom viška kvota, na Europskoj burzi u Londonu, od zemalja čije su emisije ispod Kyoto protokola • Na istoj burzi u Londonu 1 tona CO2 iznosila je: • 2005. godine 2€ • 2006. godine 8,5 € • 2007. godine 17,6 € • 2008. godine 30 € • Kao što se vidi, trgovina emisijama CO2 već sada, a i u budućnosti, zamijenit će trgovinu naftom, o čemu se posebno brine EU. Hrvatska danas ne kupuje emisije koje ne može ispuniti te će 2012. godine plaćati penale od 100 €/tona, a nakon 2012. EU planira uvesti penale od čak 500 €/tona, što je već usvojeno za autoindustriju 16 • Kad se penali plate 2012. godine, platit će se ponovno 2013., 2014., i svake druge godine na iznose koji prelaze Kyoto, tako dugo dok se tehnologija OIEiK ne sprovede, odnosno ispune uvjeti Kyota • Hrvatska politika i struka o ovoj činjenici danas gotovo ne informiraju javnost, a javnost će, kada se suoči s ovom istinom, zapasti još u veću dužničku krizu. To osobito utječe na uvjete rada poduzetnika koji će morati platiti najveću cijenu loše strategije hrvatske politike • Zgradarstvo u RH troši preko 40% ukupne primarne energije, od čega se preko 80% troši za grijanje i hlađenje te su emisije CO2 vezane na ovu potrošnju 17 •Smanjenje emisije moguće je postići jedino povećanjem proizvodnje električne energije iz OIEiK, ali, isto tako, povećanjem toplinske i rashladne energije iz OIE, za koju u Hrvatskoj još nema regulative, niti poticaja •Geotermalni gradijent panonskog dijela RH iznosi do 0,05 ⁰C/m, dok je u EU oko 0,035⁰C/m. Dakle, tlo nam je 30% povoljnije od prosjeka EU. •Isto tako, trebalo bi legalizirati grijanje i hlađenje energijom mora, rijeka i podzemnih voda, budući da je RH 5. zemlja u Europi po bogatstvu voda •More prima ljeti 1 kW toplinske energije po m2 /h, koja je cijele godine akumulirana u morskoj masi, a ta toplinska energija u siječnju i veljači predstavlja akumulator topline (temperature u Srednjem Jadranu cca. 12-14⁰C, na dubini od 5 m) , koja je besplatna i beskonačna 18 • Svi naši gradovi na moru mogli bi imati 5 do 8 puta jeftinije hlađenje i grijanje, ukoliko se regulira, dijelom izbjegne ili pojednostavi sljedeća procedura: • suglasnost Ministarstva graditeljstva za zahvat morske vode • suglasnost Ministarstva mora i turizma za zahvat morske vode • suglasnost Lučke kapetanije • suglasnost Ministarstva prometa • suglasnost Hrvatskih voda • druge suglasnosti • Osim uštede električne energije i smanjenja CO2, tehnologija dizalica topline sa zahvatom vode ne šteti prostoru, kako izgledom tako i bukom (ne trebaju nam SPLIT sistemi na kamenim fasadama u Dubrovniku i Šibeniku). Opskrbni cjevovod zahvata morske vode do dizalice topline mogao bi se vršiti usporedno s rekonstukcijom kanalizacije svih gradova na moru koji će se spajati na centralni pročiščivač otpadnih voda, što je obveza RH prema EU 19 • Tehnologija dizalica topline u svim članicama EU visoko je subvencionirana, a kod nas postojeća regulativa ne dozvoljava ili koči njeno korištenje, tako da 20% obnovljive energije i smanjenje CO2 do 2020. godine neće biti moguće sprovesti, ukoliko se hitno i jasno nešto ne promijeni • Struci je poznata činjenica da jedan shopping centar troši električne i toplinske energije kao jedno čitavo naselje u Novom Zagrebu, kao i emisija CO2 koja će se zbrajati u penale koje plaćamo od 2012. godine, ukoliko ne osiguramo primjenu OIEiK , odnosno ne kupimo kvote CO2 od onih koji je imaju viška. Stoga je hitno potrebno propisima definirati obavezno korištenje OIEiK na velikim potrošačima energije kao što su shopping centri i sl. Naime, Direktivnom EU 2002/91, sve se novogradnje i rekonstrukcije preko 1000 m2 moraju prije početka gradnje podvrgnuti tehničko-ekološko-ekonomskoj analizi izvedivosti alternativnih sustava, kao što su : • decentralizirani sustavi opskrbe energijom koji koriste OIE • kogeneracije • dizalice topline • Ova Direktiva implemenitana je u hrvatsko zakonodavstvo i stupila je na snagu početkom 2009. godine, o čemu je Vlada RH sastavila akcijski plan. Vrlo zanimljivo će biti pratiti stvarnu implementaciju ovoga zakonodavstva u praksi, odnosno pratiti koji će kadrovi i na koji način sankcionirati one koji isto ne provode 20 • Treba koristiti potencijal geotermalne energije.Naime,od 2011. godine pasivna gradnja postaje standard EU, a geotermalno grijanje i hlađenje, po mogućnosti pasivno, prvi je kriterij kod odabira grijanja i hlađenja. Pasivnom gradnjom reducira se potrošnja za grijanje na ispod 10 W/m2, a sadašnji je prosjek 150-200 W/m2. Već sada zakonodavstvo hitno treba pripremiti i implementirati ono što nas čeka 2011. jer danas niti javnost, niti struka o ovoj tehnički bitnoj razvojnoj strategiji EU u RH ne vodi dovoljno računa • Kad bi RH poštovala ‘Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama’ od 01.07.2008.,(NN 110/08) ne bi bila ovako loša trenutna situacija jer isti Propis u članku 8 i 9. sadrži 30% snažnije tehničke zahtjeve za potrošnju toplinske energije po m2 godišnje nego tada važeća njemačk norma, EnEV 2007. Isti propis u članku 10. propisuje da, ukoliko zgrada ima lošiju izolaciju od gore propisane, mora 70% toplinske energije pokrivati iz OIE. Nažalost, ovaj propis u praksi ne funkcionira i većina zgrada izgrađenih u zadnjih nekoliko godina nepropisno je građena, a za to nitko ne odgovara, već se propisuju novi, još stroži propisi o energetskoj certifikaciji zgrada koji su na snazi od 2009. i 2010. godine. 21 Grafički prikaz stanja godišnjeg rasta tržišta dizalica topline u RH za razdoblje od 2010. do 2020. u MW/god. 700 600 500 400 300 električne dt plinske dt 200 100 0 A 10. mj. 2010. MW/god. B Prema "Zelenoj knjizi" od 10.mj.2008. MW/god. C Očekivano stanje uz poticaje i porast cijene zemnog plina MW/god. 22 Prednosti i mane razvoja dizalica topline u Hrvatskoj PREDNOSTI • služe za grijanje i hlađenje • korištenje energije okoline – obnovljivi izvor energije • ušteda primarne energije ( ugljen, plin, lož-ulje ) • redukcija emisije CO2 – zaštita okoline • niski troškovi pogona, visoki komfor grijanja • štede preko 50% troškova grijanja i hlađenja • sistem grijanja budućnosti • nije potreban kotao • nije potreban dimnjak • nije potreban spremnik goriva • nije potreban plinski priključak • tehnologija stječe pravo na državne poticaje 23 MANE • Obveze Hrvatske po Kyoto protokolu i penali koji iz njih proizlaze nažalost ne izlaze jasno u javnost. Lažno se stvara dojam da se to Hrvatsku financijski ne tiče • Neinformiranost javnosti, investitora, projektanata i nadležnih državnih tijela o tehnologiji dizalica topline kao OIEiK i uštedi energije u zgradarstvu općenito • Još nema financijskih poticaja za investitore u tehnologiji dizalica topline iako se već dugo najavljuju (očekuju se od veljače ove godine) • Komplicirana, skupa i nejasna procedura koncesija za zahvat površinske vode rijeka, mora, podzemnih voda i slično • Nema jasne i konkretne regulative o uvjetima korištenja i eksploatacije toplinske energije zemlje putem geosondi kao ni geotermije tla općenito, kako za pravne tako i za fizičke osobe • Direktiva 2002/91 je u detaljima nepoznata hrvatskoj javnosti, a nažalost i projektantima. Ona obvezuje projektante i investitore na razmatranje isplativosti ugradnje dizalice topline, što se u praksi ne provodi. Ista direktiva, kao i brojne druge usvojene nakon nje, vrlo jasno je ugrađena u hrvatsko zakonodavsvo međutim ne postoji tijelo provedbe koje bi kontroliralo provedbu direktiva kroz zakonodavstvo RH • Nedostatak energetskih savjetnika i stručnjaka • Proizvodno razvojne tvrtke u Republici Hrvatskoj koje rade na tehnologiji OIEiK unatoč postojećim programima financiranja ne uspijevaju do njih doći. Situaciju pogoršava činjenica da se u javnosti i medijima o navedenim programima financiranja puno priča i piše, a konkretna sredstva za ovu namjenu još ne postoje. 24 Dizalice topline i pasivna gradnja • Pasivna gradnja je ona koja troši 15 kWh po m2 godišnje za grijanje,nije važno kojeg energenta, ali je važno da se ovaj broj ne pređe jer se ovako niska potreba za grijanjem nadopunjuje pasivnim solarnim grijanjem odnosno pasivnom solarnom arhitekturom • Ovako niska potreba za grijanjem može biti još na 2-4 puta učinkovitija, odnosno jeftinija primjenom dizalice topline koja u idealnoj-skupljoj varijanti koristi energiju geosonde, a u jeftinijj varijanti energiju otpadnog zraka nakon rekuperatora mehaničko-ventilacijskog sistema • U ovoj, jeftinijoj varijanti, koja rješava čitavu problematiku grijanja, hlađenja objekta zrakom kod niskih vanjskih temperatura mogući su padovi COP-a i ispod 2, ali je grijanje još uvijek jeftinije od grijanja plinom • Članice EU kao što potiču pasivnu gradnju, koja će uskoro prema Legislativi Parlamenta EU INI/2007/2006 postati standard građenja u EU definiraju dizalicu topline uz mikrokogeneracije i solarno grijanje, te pasivno hlađenje sondom kao nadolazeće standarde u grijanju i hlađenju EU 25 Kako dovesti dizalicu toplne na nultu emisiju CO2 • Kako je pasivna gradnja danas gotovo već stvarnost I sadašnjost tako je CO2 nulta gradnja veoma bliska budućnost • Za pogon dizalica topline za jedan pasivni objekt od 100 m2 potrebna nam je dizalica topline od cca. 1 kW za grijanje koji ćemo predimenzionirati na 2 kW zbog pripreme sanitarne tople vode • Kod COP-a zahvatom geosonde od 5 potrebno nam je svega 0,2 do 0,4 kW električne snage kompresora kojom možemo pokriti sa cca. 10 m2 fotonapona pa bilanca emisije CO2 se izjednačuje s nulom a objekt iz pasivnog prelazi u nulti objekt • Naravno da je fotonapon moguće zamijeniti i drugim nultim izvorima energije kao npr. mikrokogeneracijom na bio plin ili gorivim čelijama na vodik, ali to se financijski isplati ukoliko je više stambenih jedinica spojeno na jedan centralni izvor energije sa nultom emisije CO2 26 27 KAMPUS BORONGAJ U ZAGREBU ENERGETSKA PREDSTUDIJA ARHITEKTONSKO URBANISTIČKOG RJEŠANJA PO PRINCIPIMA PASIVNE GRADNJE, NISKOENERGETSKE GRADNJE I GRADNJE NULTIH OBJEKATA, "CO2=0" RADNA VERZIJA Investitor: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, Zagreb, Trg Maršala Tita 14. Samobor, 09. 05. 2011. god. 28 Usporedba i prijedlog rješenja koje uvodi Kampus u energetski razred "A", gdje su zadovoljeni principi niskoenergetske i pasivne gradnje Situacija Kampusa Borongaj Presjeci – plakat 8 NAGRAĐENOG RJEŠENJA Ocjena rješenja prema razredu energetskog certifikata u RH Sezona grijanja – toplinski gubici Q g= 151 kW 90% rekuperacija topline Qg PhiT PhiV 14 W/m2 8 W/m2 6 W/m2 3 W/m3 2 W/m3 2 W/m3 Tg = 1.260 QH,nds = 190.861 Q'H,ndoz = 20 Q"H,nds = 18,0 kWh/m2*a Q'H,nds = 4,4 kWh/m3*a QH,nd,rel = h/a kWh/a kWh/m3*a 22 % D"A" Sezona hlađenja - toplinski tereti (dobici) FKIT Ve volumen grij.prost. Ak A18 \ 1 kat (m2) 10.558 Specifični dobici 22. Rujan; 12 sati maksimum (kW) (m3) 43.411 Q"hC = 47 kWh/m2*a Q'hC = 11 kWh/m3*a 1.278 3) Shematski prikazi energane, FKIT-e i automatike - smart greed 5. Automatika REKAPITULACIJA ENERGANE: Proizvodnja električne energije: • Iz biomase 92,2 % • • Iz fotonaponskih panela • 7,8 % Proizvodnja topline (grijanje i hlađenje) : • Iz biomase 80,7% • Dizalicama topline (DT) 19,3% Pregled energetskih certifikata zgrada – usporedba energetskih certifikata u RH i EU (R Njemačka) Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zagradama (NN 110/08) Članak 8. Stambena zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18 °C ili višu mora biti projektirana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, Q’’H,nd [kWh/(m²·a)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veća od vrijednosti: – za f0 ≤ 0,20 – za 0,20 < f0 < 1,05 – za f0 ≥ 1,05 Q’’H,nd = 51,31 kWh/(m²·a) Q’’H,nd = (41,03 + 51,41·f0) kWh/(m²·a) Q’’H,nd = 95,01 kW·h/(m²·a). Članak 9. Nestambena zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18 °C ili višu mora biti projektirana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade, Q’H,nd [(kWh/(m³·a)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veća od vrijednosti: – za f0 ≤ 0,20 – za 0,20 < f0 < 1,05 – za f0 ≥ 1,05 Q’H,nd = 16,42 kWh/(m³·a) Q’H,nd = (13,13 + 16,45·f0) kWh/(m³·a) Q’H,nd = 30,40 kWh/(m³·a). Članak 10. Ograničenja godišnje potrebne toplinske energije za grijanje iz odredbi članaka 8. i 9. ovoga Propisa ne primjenjuju se na: – zgradu koje najmanje 70 % potrebne toplinske energije za grijanje podmiruje iz individualnih obnovljivih izvora energije, – zgradu kod koje se više od polovice toplinskih gubitaka nadoknađuje unutarnjim izvorima topline iz tehnološkog procesa. VII. ISKAZNICA POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAĐENJE ZGRADE Članak 57. (1) Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje zgrade je sastavni dio glavnog projekta iz članka 51. ovoga Propisa. (2) Posebna Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje izrađuje se za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni proračuni prema odredbi članka 35. stavka 1. ovoga Propisa. (3) Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i glavni projektant potpisuju Iskaznicu iz stavka 1. ovoga članka i ovjeravaju je svojim žigovima. Komentar ENERGANE PROJEKT: Veliki potrošači toplinske energije (kao poslovne zgrade i trgovački centri) imaju veliku potrošnju toplinske energije zbog velikih ventilacijskih gubitaka, iznose dodatnih i do 150% (s rekuperacijom od cca. 60%) na transmisijske gubitke , dok kod stambenih objekata iznose oko dodatnih 30% na transmisijske gubitke. Naime, trgovački centar ima 5 izmjena zraka na sat , dok stan ima 0,5 izmjena zraka na sat. Kako bi se izbjegla primjena OIE po gore navedenom Članku 10., u Energetskoj iskaznici se neistinito prikazuje tehnički podatak o izmjeni zraka u npr. trgovački centru 0,5 h-1 umjesto 5 h-1. Nažalost, navedeno nitko ne kontrolira, Energetska iskaznica prolazi građevinsku dozvolu, iako se u strojarskom projektu vidi da je potreba za toplinskom energijom zbog ventilacije 5 puta veća nego u Energetskoj iskaznici. Osim netočne toplinske energije, automatski se u istim odnosima višestruko i krivo prikazuje emisija CO2. ENERGETSKI CERTIFIKATI ZGRADA Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10 , stupio na snagu 01.04.2010.) Komentar KKG: Pravilnik se odnosi na sve stambene i nestambene zgrade čija je površina veća od 50 m2, te se postavljaju energetski razredi : za stambene zgrade od A+ do G, s potrošnjom energije za grijanje od 15 – 250 kWh/m2, traži se upis udjela obnovljivih izvora energije za grijanje, godišnja potrošnja energije za grijanje , godišnja potrošnja za potrošnu toplu vodu, godišnja primarna energija , sve u kWh/m2 *a, te emisija CO2 /m2 *a, za nestambene zgrade od A+ do G, s izračunom relativne vrijednosti god. potrošnje energije za grijanje od 15 – 250 %, a iz tablice u nastavku se vidi da postoci odgovaraju kWh/m2*a. Ne ulazi u postotak upis koji se traži: udio obnovljivih izvora energije za grijanje, godišnja potrošnja energije za grijanje , godišnja potrošnja za potrošnu toplu vodu, godišnja potrošnja energije za hlađenje, godišnja potrošnja energije za ventilaciju i klimatizaciju, godišnja potrošnja energije za rasvjetu. godišnja primarna energija , sve u kWh/m2 *a i emisija CO2 kg/a. U prilogu su energetski razredi po Pravilniku od 01.04.2010. na snazi u RH za stambene i nestambene zgrade, te kao usporedba u prilogu su energetski razredi njemačke norme En EV 2009 od 29.04.2009. koja je na snazi od 10 mjeseca 2009. Iz njemačke norme se vidi da su stambene zgrade ograničene na 400 kWh/m2 *a, za svu energiju grijanja i pripreme tople vode, dok je u RH 250 kWh/m2 *a samo za grijanje , a za nestambene zgrade u Njemačkoj 1000 kWh/m2*a, za svu energiju grijanja i pripreme tople vode, klimatizacije, hlađenja i rasvjete, dok je u RH 250 u postocima (%) omjera referentne i dopuštene vrijednosti u kWh/m2 *a (ali samo za grijanje). Primjer za lakše razumijevanje usporedbe: Stambene zgrade f0 => 1,05 m-1 Nestambene zgrade f0 => 1,05 m-1 Q“H,nd = 95,01 kWh/m2*a Q'H,nd = 30,4 kWh/m3*a; za min. Visinu h = 3,12 m slijedi, Q'H,nd = 95,01 kWh/m2*a; Napomena: u trgovački centrima max. visine grijanog prostora se kreću do 3,5 m, odnosno max. Q'H,nd = 106,4 kWh/m2*a Q“H,nd = Q“H,ndref slijedi E razred „C“ Q“H,nd = Q“H,ndref (100%) slijedi E razred „C“ Dakle uvažavanjem gore prikazanog slijedi tablica energetskih razreda za nestambene objekte: A+ >= 15 kWh/m2*a A+ (0,15) >= 14,25 do 15,36 kWh/m2*a; A >= 25 kWh/m2*a A (0,25) >= 23,75 do 26,60 kWh/m2*a B >= 50 kWh/m2*a B (0,50) >= 47,50 do 53,20 kWh/m2*a C >= 100 kWh/m2*a C (1,00) >= 95,01 do 106,40 kWh/m2*a D >= 150 kWh/m2*a D (1,50) >= 142,52 do 153,60 kWh/m2*a E >= 200 kWh/m2*a E (2,00) >= 190,02 do 212,80 kWh/m2*a F >= 250 kWh/m2*a F (2,50) >= 237,50 do 266,00 kWh/m2*a G > 250 kWh/m2*a G (2,50) > 237,50 do 266,00 kWh/m2*a R Hrvatska: Opcija a) „Nagrađeno rješenje“ QH,nd,rel = 81,0 % >"C" Q"H,nds = 65,6 kWh/m2*a 70 % rekuperacija QH,nd,rel = Q"H,nds = 43 90 % rekuperacija % >"B" 34,8 kWh/m2*a Opcija b3) predloženo modificirano „Nagrađeno rješenje“ QH,nd,rel = 22,0 % >"A" Q"H,nds = 18,0 kWh/m2*a 90 % rekuperacija EU ( R Njemačka); opcija b3 CO2 = 0 Primarna energija = 0 Konačna energija = 98 kWh/m2*a Konačna energija prema Njemačkom certifikatu Toplina grijanja Q"H,nds = 18 kWh/m2*a Toplina hlađenja Q"hC = 47 kWh/m2*a 6 kWh/m2*a Električna rasvjeta Q"ras = 11 kWh/m2*a Električna energija za ventilaciju Q“vent = 16 kWh/m2*a 98 kWh/m2*a Potrošna topla voda PTV Q"PTV = Σ= Hvala na pažnji! 42
© Copyright 2024 Paperzz
