GPJrMN • 2013
O REC-u
Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) nestranačka je,
nezavisna i neprofitna međunarodna organizacija koja pomaže u rješavanju problema životne sredine
u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CEE). REC sprovodi svoju misiju kroz promovisanje saradnje između
nevladinih organizacija, vladinih institucija, biznis sektora i drugih partnera u oblasti zaštite životne
sredine, kao i pružanjem podrške razmjeni informacija i procesima učešća javnosti u donošenju odluka
o životnoj sredini.
REC su 1990. godine osnovale Sjedinjene Američke Države, Evropska komisija i Mađarska. Rad REC-a
danas zasnovan je na Povelji koju su potpisale vlade 30 zemalja i Evropska komisija, kao i na
međunarodnom ugovoru potpisanom s vladom Mađarske. Sjedište REC-a je u Sentandreji, u Mađarskoj,
a kancelarije se nalaze u svakoj od 17 zemalja korisnica REC-ovih programa: Albaniji, Bosni i Hercegovini,
Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji, Litvaniji, Mađarskoj, BJR Makedoniji, Poljskoj,
Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji i Turskoj. Proteklih godina REC su donirali Evropska komisija i vlade
Albanije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Finske, Francuske, Holandije, Italije,
Japana, Mađarske, Njemačke, Norveške, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Slovenije, Srbije,
Španije, Švajcarske, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i druge međuvladine i privatne institucije.
REC u Crnoj Gori djeluje od 2000. godine, a Kancelarija u Crnoj Gori zvanično je otvorena u novembru
2004. godine.
Fond braće Rokfeler (Rockefeller Brothers Fund) podržao je izradu „Zelenog paketa junior“, namijenjenog
nastavnicima u Crnoj Gori i drugim djelovima Evrope.
REC Kancelarija u Crnoj Gori dala je značajan doprinos i aktivno je učestvovala u izradi „Zelenog paketa
junior“.
Ovaj besplatan proizvod izrađen je u okviru REC-ovog rada na obrazovanju u oblasti životne sredine.
Njime REC želi podstaći individualne kapacitete sadašnjih i budućih predavača i trenera, kao i podržati
institucionalan i programski razvoj izgradnje kapaciteta i unapređenje obrazovanja u oblasti životne
sredine u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
О Fondu braće Rokfeler (Rockefeller Brothers Fund)
Fond braće Rokfeler (Rockefeller Brothers Fund), osnovan 1940. godine, podstiče društvene promjene
koje doprinose razvoju pravednog, održivog i mirnog svijeta. Rad Fonda organizovan je u okviru tri tematska
programa kroz koje se finansiraju projekti u Sjedinjenim Američkim Državama i širom svijeta: Demokratske
prakse, Održivi razvoj i izgradnja mira; kao i u okviru programa koji pokrivaju tri geografska regiona u
kojima se Fond bavi ovim temama u specifičnim kontekstima: grad Njujork, Južna Kina i Zapadni Balkan.
Priručnik
za nastavnike
Priručnik za nastavnike pripremio je Regionalni centar za životnu sredinu
za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) u saradnji sa crnogorskim, makedonskim,
bugarskim i mađarskim edukatorima, nastavnicima, savjetnicima za obrazovanje.
On je dio multimedijalnog obrazovnog paketa iz oblasti životne sredine
„Zeleni paket junior“, urađen uz finansijsku podršku Fonda braće Rokfeler
(Rockefeller Brothers Fund). Multimedijalni paket „Zeleni paket junior“
besplatan je za sve osnovne škole u Crnoj Gori.
Autori osnovne verzije lekcija: Kliment Mindjov Tatjana Miteva
Autori Priručnika za nastavnike u Crnoj Gori: dr Danka Caković Milica
Radusinović Tatjana Burzan Olivera Nikolić
Uređivanje: dr Danka Caković Mira Vasiljević Nevena Čabrilo
Lektura i korektura: Lida Vukmanović-Tabaš Mira Vasiljević
Prevod s engleskog jezika: Mirjana Kostadinović Mira Vasiljević
Dizajn: Sylvia Magyar
Ilustracije: Laszlo Falvay Stoyan Nikolov Nelly Zlateva
Rukovodilac projekta u Crnoj Gori: Mira Vasiljević
Štampa: Typonova Kft
©2013 The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe
ISBN 978-86-909417-9-7
COBISS.CG-ID 22983184
Za izradu „Zelenog paketa junior“ korišćena su dva vida recikliranog papira
100g Mohawk Via Felt Flax i 115g i 170g Datum Cyclus Offset.
Sadržaj
Predgovor
2
Korišćenje „Zelenog paketa junior“
5
Sve oko nas je povezano
Sve oko nas povezano je
Atmosfera
7
9
17
Vazduh nam je neophodan
18
Sveta voda
29
Voda i ljudi
30
Što znamo o zemljištu?
46
Zemljište i ljudi
49
Sunce je potrebno svima
56
Kako sačuvati energiju
59
Biljke i životinje oko nas
73
O ljudima i prirodi
76
Biološka raznovrsnost Evrope
78
Voda
Zemljište
Energija
Biodiverzitet
Resursi
27
45
55
71
103
Prirodni resursi
104
Što znači rast broja stanovnika?
114
Stvaranje otpada
122
Životni ciklus materijala
124
Staklena bašta ili staklenik
142
(Ne)zdrave navike porodice
149
Moj nedjeljni meni
150
Razvoj društva
162
Stanovništvo
Potrošnja i otpad
Klimatske promjene
Zdrav način života
Razvoj društva i životna sredina
113
121
141
147
161
Bojanka
177
Diploma
195
Predgovor
Regionalni centar za životnu sredinu izradio je prvi „Zeleni paket“ 2002. godine
za potrebe osnovnih škola u Poljskoj. REC od tada uspješno širi priču o „Zelenom paketu“
u cijeloj Centralnoj i Istočnoj Evropi. Zahvaljujući zajedničkim naporima REC-a i našim
posvećenim partnerima i saradnicima, edukativni materijali i nastavna pomagala iz „Zelenog
paketa“ do sada su adaptirani na 20 jezika u 18 zemalja. S našim programom obrazovanja
o životnoj sredini do sada se upoznalo blizu 4 miliona učenika i 38 000 nastavnika.
Novi obrazovni materijal otvara novo poglavlje u našim naporima da se proširi ciljna grupa
i da se najmlađima predstavi „Zeleni paket“ razvijanjem „Zelenog paketa junior“. Vjerujem da
će se paket „Junior“, specifičan po mnogo čemu i razvijen za potrebe osnovnog obrazovanja
u Crnoj Gori, primjenjivati i u drugim zemljama. Crnogorska verzija „Zeleni paket junior“ sadrži
edukativne alatke i pomagala, nastale kao rezultat saradnje tima REC-a i grupa kompetentnih
nastavnika i edukatora iz osnovnih škola i institucija u Crnoj Gori. Ovaj proizvod je još jedna
uspješna priča povezana s naporima REC-a za podizanje kapaciteta sadašnjih i budućih
nastavnika edukatora i za podršku u razvoju institucija i programa koji podižu kvalitet
obrazovanja o životnoj sredini i održivom razvoju u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
„Zeleni paket junior“ pomaže razvijanju novih vrijednosti kod učenika i novog modela ponašanja
u školi, u kući i uopšte u društvu. S ovim proizvodom djeca će postati ambasadori održivosti
jednog društva i prenijeće svoje znanje i svoje nove navike prijateljima i članovima porodice.
Kao što smo izjavili za vrijeme „Rio+20“ – Konferencije Ujedinjenih nacija, mi smo
posvećeni obrazovanju o održivom razvoju i produžavamo partnerstvo s djecom,
s političarima, s predstavnicima biznis-sektora, i sa cijelim društvom, i u našem regionu
i van njega. Ovaj paket je opipljiv rezultat naših napora da izgradimo jake zajednice
za sadašnjost i za budućnost.
Želim da izrazim priznanje i zahvalnost autorima i ostalim učesnicima u izradi ovog novog
i inovativnog obrazovnog materijala, kao i Fondaciji braće Rokfeler (Rockefeller Brothers
Fund), Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Ministarstvu prosvjete Crne Gore na njihovoj
bezrezervnoj podršci, koja je predstavljala naš osnovni pokretač prilikom izrade
„Zelenog paketa“ u Crnoj Gori još od 2008. godine.
Marta Szigeti Bonifert,
izvršna direktorka
Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC)
Razvoj održivog društva je složen zadatak i kontinuiran proces učenja i promjena svih
segmenata društva, jer podrazumijeva balansiranje ekonomskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva
razvoja, da bi se osiguralo „zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja
mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe“. Današnji model globalnog
društvenog razvoja zahtijeva promjene i djelovanje, s ciljem da se spriječi neodrživo
korišćenje prirodnih bogatstava i degradacija životne sredine, da bi se obezbijedio život
u skladu sa mogućnostima naše Planete, i ona sačuvala za buduće generacije.
Obrazovanje je osnovni i ključni faktor kako ekonomskog razvoja, tako i socijalne,
ekološke, kulturne i etičke vizije održivog razvoja Crne Gore. Svaki model ekonomskog
rasta u budućnosti mora biti zasnovan na znanju i u harmoniji s održivim razvojem društva.
Obrazovanje, formalno i neformalno, ima važnu ulogu u postizanju toga cilja i podizanju
svijesti jednog društva, a isto tako ima veoma važnu ulogu pri razumijevanju kako
da se principi održivog razvoja primijene na konkretan način, na mikrosisteme.
Takođe, obrazovanjem o održivom razvoju omogućava se unapređenje kapaciteta i jačanje
sistematskog razmišljanja o budućnosti, pa su zato napori Ministarstva održivog razvoja
i turizma, kroz podršku projektu „Zeleni paket junior“, usmjereni ka najmlađoj populaciji,
upravo iz razloga da se učenicima, pa i njihovim roditeljima, pomogne da razumiju
šta održivi razvoj podrazumijeva, kako globalno tako i lokalno, kako da svoje kapacitete
iskoriste za kritičko razmatranje i sistemsko razmišljanje o budućnosti, kao i da ih podstakne
da razmisle o individualnim akcijama koje doprinose održivom razvoju zajednice.
Postizanje ovih ciljeva zahtijeva uključivanje i stalni angažman prosvjetnih radnika,
nastavnog kadra, učenika i edukatora uz korišćenje udžbenika i nastavnih sredstava.
Iz tog razloga Ministarstvo održivog razvoja i turizma kontinuirano podržava izradu
i implementaciju multimedijalnih paketa za obrazovanje za održivi razvoj „Zeleni paket“
i „Zeleni paket junior“, naglašavajući sveobuhvatnost izrade paketa obrazovanja za održivi
razvoj u osnovnim školama, od prvog do devetog razreda.
Tim Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC), u saradnji
s domaćim ekspertima iz oblasti obrazovanja i ekologije, uz podršku Rokfeler fondacije,
kreirali su instrument koji, svojim višepredmetnim i multimedijalnim pristupom, obezbjeđuje
raznolike mehanizme sticanja znanja i prenošenja informacija, što samo po sebi predstavlja
okosnicu obrazovanja za održivi razvoj Crne Gore. Uvjeren sam da će „Zeleni paket junior“
biti još veći izazov, kako za nastavnike i učenike, tako i za njihove roditelje, čime će se
doprinijeti kvalitetnijoj izgradnji održivog društva, u svim njegovim segmentima.
Branimir Gvozdenović,
ministar održivog razvoja i turizma
Država Crna Gora kroz sveukupan koncept društveno-ekonomskog razvoja posebnu
pažnju pridaje održivom razvoju, naročito kroz podizanje svijesti o razumijevanju i potrebi
očuvanja prirodnih i kulturnih bogatstava i njihovog adekvatnog korišćenja.
Budućnost Crne Gore je u očuvanju i valorizaciji njenog rijetkog i neponovljivog prirodnog
i kulturnog bogatstva i privrednom razvoju koji će biti održiv i uvažiti njene specifičnosti.
Dodatni razlog za poseban odnos prema principima održivog razvoja i zaštite životne sredine
jeste činjenica da je Crna Gora i ustavno definisana kao ekološka država, što je obavezuje
da uvažava najviše standarde iz ove oblasti i bude primjer u svijetu. Edukovanje mladih
o održivom razvoju, podizanje nivoa kulture življenja koja će uvažiti najviše ekološke
standarde kao i prihvatanje odgovornosti za budući razvoj Crne Gore kao ekološke države
jesu važni ciljevi kojima Ministarstvo prosvjete kroz kreiranje i razvoj obrazovne politike
i obrazovnih programa značajno doprinosi.
Obrazovanje ima ključnu ulogu za postizanje održivog razvoja. U tom kontekstu Ministarstvo
prosvjete, između ostalog, sprovodi i podržava više projekata iz oblasti obrazovanja
o održivom razvoju među kojima je veoma značajan multimedijalni obrazovni program
„Zeleni paket junior“. Ovaj Paket s već izrađenim „Zelenim paketom“, omogućiće da se svi
učenici od prvog do devetog razreda osnovne škole upoznaju s principima održivog razvoja
na veoma interesantan i kreativan način. Multimedijalni aspekt i međupovezanost lekcija
koje se nalaze u „Zelenom paketu“ i „Zelenom paketu junior“ predstavlja važan doprinos
crnogorskom obrazovnom sistemu i njegovim krajnjim korisnicima – učenicima,
da aspekte i mogućnosti zaštite životne sredine i održivog razvoja sagledaju iz različitih
uglova – ekonomskog, ekološkog i socijalnog.
Učenicima i nastavnicima osnovnih škola u Crnoj Gori nudi se jedinstven, kvalitetno
pripremljen obrazovni materijal koji će značajno uticati na mlade da steknu korisna znanja
o najvažnijim temama iz oblasti životne sredine i potrebe da se ona zaštiti i koristi na održivi
način. Implementacijom ponuđenih nastavnih sadržaja ostvariće se značajan cilj kod đece,
još u ranom uzrastu, a to je razvijanje kulture življenja u zajedništvu s prirodom kao i saznanje
da su svi prirodni resursi ograničeni i neobnovljivi. Ponuđeni nastavni sadržaji su interaktivni
i doprinijeće da đeca o njima diskutuju u svojim porodicama i okruženju, i na taj način
edukativno i korisno djeluju na odrasle u cilju zaštite životne sredine.
Slavoljub Stijepović,
ministar prosvjete
Principi i ciljevi kreativnog i inovativnog didaktičkog materijala „Zeleni paket junior“
podudaraju se s opštim ciljevima savremenog obrazovanja i u fukciji su efikasnog
uključivanja koncepta obrazovanja za održivi razvoj u crnogorski obrazovni sistem.
Odabir tema, povezanih preko različitih nastavnih predmeta, napravljen je veoma birižljivo,
i u potpunosti je usklađen s potrebama i mogućnostima učenika datoga uzrasta.
Sadržaji koji su zastupljeni u materijalu mogu poslužiti za unapređivanje i produbljivanje
postojećeg nastavnog gradiva, a takođe predstavljaju dobru podlogu za učenje kroz
istraživanje neke teme, rješavanje problema ili pripremanje i implementaciju projekta.
Primjena predloženih aktivnih metoda i oblika rada u procesu nastave/učenja razvija kod
učenika kritičko mišljenje, konceptualno učenje i omogućava primjenu stečenog znanja
u praksi u novim situacijama i na različite načine. Ovakav vid učenja osposobljava učenike
za prilagođavanje stalnim promjenama koje će se neminovno u budućnosti pojavljivati.
Dilema igrice podstiču sistemsko razmišljanje ili kompletan sistemski pristup prilikom
rješavanja problema, uzimaju u obzir različita rješenja prije donošenja odluke ili osude.
Nevena Čabrilo,
Zavod za školstvo Crne Gore
Poštovani učitelji/učiteljice i nastavnici/nastavnice,
„Zeleni paket junior“ nastao je kao rezultat težnje da se priča o održivom razvoju započne
od samog početka osnovnog obrazovanja. Namijenjen je učenicima od prvog do petog
razreda i obrađuje najvažnije teme koje čine temelj održivog razvoja.
„Junior“ može biti vrijedan saveznik u vašem nastojanju da učenicima približite ideju
da je samo održivi razvoj pravi put u lijepu budućnost naše Planete. Pomoći će vam da
učenicima na zanimljiv način prenesete poruku o značaju zaštite prirode. Igre, kvizovi, priče,
interesantne ilustracije i interaktivni sadržaji, motivisaće ih da oslušnu prirodu i da se sami
uključe u aktivnosti koje su važne karike održivog razvoja. Da počnu sami da odvajaju otpad
koji se može reciklirati, da racionalno troše vode, iniciraju kupovinu štedljivih sijalica...
U ovom multimedijalnom paketu pronaći ćete mnogo interesantnih ideja za organizaciju
časova. Paket možete koristiti pri realizaciji nastave iz svih predmeta koje učenici imaju
u prvih pet godina osnovnog obrazovanja.
Prilikom adaptacije „Zelenog paketa junior“, koji je prvi put razvijen u Makedoniji,
trudili smo se da uključimo sadržaje karakteristične za Crnu Goru. Obratili smo pažnju na
specifičnosti našeg biodiverziteta, zaštite prirode i svih privrednih grana. Uzeli smo u obzir
i specifičnosti našeg obrazovnog sistema, pa svakoj temi dodali neku aktivnost prvenstveno
namijenjenu najmlađim učenicima koji još nijesu naučili da pišu i čitaju.
Nadamo se da će „Zeleni paket junior“, kao i njegov prethodnik „Zeleni paket“, zauzeti
važno mjesto u osnovnim školama širom Crne Gore, kad je u pitanju obrazovanje u oblasti
održivog razvoja. Želimo vam mnogo uspjeha u njegovom korišćenju.
Projektni tim „Zeleni paket junior“
Korišćenje „Zelenog paketa junior“
Savremeni razvoj modernog društva pokazao je da svo naše znanje usmjeravamo na
prekomjerno iskorišćavanje prirode a ne na mudrosti o održavanju prirodne ravnoteže.
Kao posljedica toga, mi uništavamo naše šume, zarobljavamo planine, premještamo rijeke
iz njihovog toka, popločavamo ravnice, mijenjamo našu klimu, zagađujemo naš vazduh
i trujemo našu krv. Jednom riječju, stvaramo svijet koji niko od nas ne želi. Zato i raste potreba
da javnost razumije povezanost i brigu za životnu sredinu, socijalne i ekonomske uslove,
bezbjednost i sigurnost. Obrazovanje o održivom razvoju jedna je od osnovnih alatki
u mijenjanju modela socijalnog i ekonomskog ponašanja i njihovom uticaju na životnu sredinu.
Tradicionalno obrazovanje u školama ograničeno je na određene predmete i nastava se
predaje preko pristupa koji je uglavnom fokusiran na to da učenicima omogući da polože
testove i ispitivanja i da razvijaju konkretna znanja o određenoj tehnologiji. Ipak, današnji
izazov je da obučimo učenike, da podignemo njihovu svijest i da razvijaju nove vještine,
stavove i vrijednosti o održivom razvoju. Obrazovni proces treba da se fokusira na
osposobljavanje građana da mogu imati aktivnu ulogu u formiranju politika i u njihovom
sprovođenju.
„Zeleni paket junior“, koji držite u rukama, osmišljen je na način što će nastavnicima
i njihovim učenicima omogućiti da preko originalnog, lako dostupnog i atraktivnog
materijala, počnu predavati učiti o pitanjima u vezi s održivim razvojem, počevši
od prvog razreda osnovne škole. Multimedijalni karakter Paketa predstavljen je preko
dva glavna edukativna materijala: priručnika za nastavnike i interaktivnog DVD izadanja,
međusobno povezana i namijenjena za paralelno korišćenje, kako na časovima tako
i za vannastavne aktivnosti.
Priručnik za nastavnike podijeljen je na 12 tema koje obrađuju uzajamnu povezanost
između životne sredine, društva i razvoja ekonomije.
Zastupljene su sljedeće teme:
sve oko nas je povezano
atmosfera
voda
zemljište
energija
biodiverzitet
resursi
stanovništvo
potrošnja i otpad
klimatske promjene
zdrav način života
razvoj društva i životna sredina
Ove teme odabrane su da bi se dokazalo da je čovječanstvo tijesno povezano i da ima uticaj
na neposrednu okolinu u kojoj živimo i, što je posebno važno – što to može da znači za samo
društvo. Svaka od tema sastoji se od strukturnog plana sa sadržajima i pridružnih materijala koji
su potrebni za plan predavanja teme. Sadržaji se temelje na interaktivnom načinu učenja
upotrebom diskusija, razmjene ideja, igranja uloga, rješavanja problema i testova i spoljnih
aktivnosti. Svaka od dnevnih priprema za sadržaje omogućava nastavniku dopunske informacije
o temi, ciljevima predavanja, korišćenoj metodologiji, koji su materijali potrebni, daje prijedlog
o vremenu potrebnom za realizaciju i mogućoj lokaciji.
Predloženo vrijeme u svakoj dnevnoj pripremi može se mijenjati u zavisnosti od potreba nastave.
Na kraju svakog sadržaja nastavnici mogu naći dopunske materijale (informativne listove)
s podacima i shemama, testovima, dilema igrama i pričama. To se može fotokopirati i podijeliti
učenicima kao sastavni dio samog sadržaja.
Interaktivno DVD izdanje daje mogućnost učenicima da naprave virtuelnu posjetu prirodnoj
životnoj sredini, što uključuje nekoliko lokacija:
• kuća u kojoj živi porodica
• škola u kojoj učenici svakodnevno provode dio vremena
• supermarket gdje porodica kupuje proizvode
• park/vrt gdje djeca odlaze da se igraju
• mjesta za odmor gdje djeca odlaze zajedno s roditeljima
• drugi interesantni sadržaji.
Koristeći ovaj inovativni edukativni materijal, nastavnici treba da uzmu u obzir da ga mogu
upotrijebiti prilikom interaktivnog planiranja nastavnog procesa, pri čemu je on dobra alatka
za osmišljavanje sadržaja iz različitih nastavnih predmeta koje nastavnik realizuje u toku
jednog radnog dana, nedjelje ili jedne nastavne teme. Nastavnik pritom treba da ima
u vidu uzrast učenika, dozirajući sadržaje i materijale u skladu s njihovim psihofizičkim
mogućnostima. Na sličan način nastavnik treba da odabere količinu informacija, aktivnosti
i vrstu materijala. To znači da je mnogo važno da nastavnik koristi samo one sadržaje
i materijale koje njegovi učenici mogu da razumiju i upotrebljavaju. Iz obilja ponuđenih
materijala i sadržaja treba da odabere one koji su odgovarajući za uzrast učenika i nastavni
program koji treba da se realizuje, kao i u skladu s karakteristikama mjesta življenja.
Preko nastavnika i učenika, glavne poruke „Zelenog paketa junior” mogu se mogu se prenijeti
i drugim članovima porodice i društva. To će omogućiti da razmišljaju kritički u vezi
s problemima zaštite životne sredine i održivim razvojem društva i da budu aktivni građani
praktično primjenjujući svoje znanje.
Sve oko nas je povezano
U toku prošloga vijeka ljudi su prvi put vidjeli Zemlju iz svemira. Vidjeli su ogromnu loptu,
pokrivenu vodom mora i okeana, kopnom i planinama, ravnicama i pustinjama. Sve to
okruženo je finim vazduhom atmosfere. Oko Zemlje se nalaze Mjesec, Sunce i ostatak
sunčevog sistema i bezgraničan svemir.
Da li smo sami u kosmosu? Veliki su izgledi da postoje drugi oblici života. Ipak, dok ih ne
pronađemo ili dokaze da oni zaista postoje, nastavićemo da se pitamo zašto je upravo na Zemlji
život počeo prije 3–4 milijarde godina i razvio se na ovaj način. Odgovor je u specifičnoj
kombinaciji ekoloških faktora na Zemlji: sunčeve energije, zemljišta, vode i vazduha.
vazduh – Naša atmosfera uglavnom je mješavina azota, kiseonika, ugljen-dioksida
(ugljenik(IV)-oksida), vodene pare i određenoga broja inertnih gasova. Sve biljke i životinje
zavise od ove ravnoteže. Kad se ravnoteža poremeti, negativan uticaj odražava se na cijeli
ekosistem. Ponekad je uzrok problema prirodan, kao što su erupcije vulkana, ali često je
čovjek taj koji zagađuje vazduh.
voda pokriva 71 odsto površine Zemlje. Ona čini dvije trećine težine čovjeka. U drugim
organizmima količina vode može varirati od nekoliko procenata do 98 odsto. Na ovaj ili onaj
način, voda je od ključnog značaja za postojanje svakog živog
bića, kao i za klimu na Zemlji.
zemljište je gornji sloj na površini Zemlje. Iako je to sloj koji je
tanak kao papir u poređenju s ostatkom Zemljine kore, zemljište
je osnova za sav život na kopnu. Biljke korijenom crpe hranjive
sastojke i vodu iz zemljišta.
Sunčeva toplota (energija) prodire kroz atmosferu i grije naš
svijet. Sunčeva svjetlost ključni je uslov u procesu fotosinteze,
zbog čega je ona, pored vode, temelj lanaca ishrane.
Sve oko nas je povezano
Biosfera je dio Zemlje koji održava život. Osim površine
Zemlje, biosfera se sastoji i od vazduha, vode, gornjih
slojeva zemljišta i svih živih bića na našoj planeti.
Biosferu čine sva živa bića naše planete, kao i djelovi ostalih
zemljinih sfera koji su naseljeni živim bićima: donji slojevi
atmosfere, hidrosfera (vodeni omotač zemlje), površinski
sloj litosfere (zemljište). Vazduh, voda, minerali u zemljištu,
zajedno s klimatskim osobinama nekog područja, određuju
prisustvo i razvoj različitih biljnih i životinjskih vrsta.
ekosistem predstavlja jedinstvo životne sredine
i organizama, kao i sve odnose između njih. Ekosistemi su
dinamični sistemi. U njima hrana kruži i energija protiče između živih organizama i nežive
prirode. I urbana područja su ekosistemi, s organizmima prilagođenim toj specifičnoj sredini.
Oni takođe utiču na prirodne cikluse u svojoj blizini. Ljudske aktivnosti koje se odvijaju
u urbanim područjima u velikoj mjeri štetno utiču na ekosisteme.
Za društveni razvoj potrebni su resursi i energija.
Pod resursima ljudi obično podrazumijevaju ono što
dobijaju od životne sredine da bi zadovoljili svoje potrebe
i želje. Uopšteno govoreći, resursi se dijele na obnovljive
(njhovo trošenje je praktično nemoguće: sunčeva energija,
vjetar, energija vode...) i neobnovljive (njhova raspoloživost
ograničena je i pitanje je vremena kada će se potrošiti:
nafta, ruda).
Postepeno i neosjetno, potrošnja postaje značajan
dio života ljudi – ona troši njihovo vrijeme, finansijske
resurse i zauzima misli. To vodi ka daljem rastu uportrebe
prirodnih resursa i energije, kao i ka daljem zagađenju
životne sredine.
Društva teže da obezbijede što bolje uslove za život.
Da bi se odgovorilo na potrebe ljudi, naša savremena društva
vrše ogroman pritisak na Zemljine resurse i ekosisteme,
čiji su kapaciteti u suštini ograničeni.
Danas kao nikad prije, civilizacija na Zemlji suočena
je s izazovom poboljšanja života ljudi, a da pritom sačuva
prirodne resurse. Oba cilja moraju se ispuniti u kontekstu
porasta broja stanovnika i potražnje za hranom, vodom,
životnim prostorom, energijom, zdravstvenim uslugama
i ekonomskom sigurnosti.
Veliku pomoć našim društvima u ostvarenju održivoga
razvoja predstavlja upravo obrazovanje. Specifična
je uloga nastavnika koji podučavaju djecu o povezanosti
između životne sredine i društva: kako funkcionišu,
kako zavise jedno od drugoga i kako utiču na nas.
Znanje koje je u ovome uzrastu posađeno proizvešće
građane koji brinu u narednoj generaciji.
Sve oko nas je povezano
Priprema za nastavu: Sve oko nas povezano je
Trajanje
Godišnje doba
Mjesto
1–2 školska časa
bilo koje
učionica, na otvorenom
nastavni materijal
učenička torba i sadržaj iz nje
nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Likovna kultura, Matematika, Muzička kultura, Priroda,
Priroda i društvo, Priroda i tehnika, Poznavanje društva
Ciljevi nastave
nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• zna da je za život živim bićima potrebna hrana, voda,
vazduh, svjetlost, toplota i okolina u kojoj mogu da žive
• razumije da uništavanje nekog eko sistema vodi
narušavanju drugoga
• zaključi da je sve oko nas povezano.
disksuija, brainstorming, demonstracija, igra, dilema igre
Dio I: Život zavisi od . . . (brainstorming)
1
2
Pitajte učenike koji su najznačajniji faktori za postojanje života na Zemlji.
Napišite njihove odgovore na tabli.
Podijelite im informativni list Život zavisi od . . . Recite učenicima da u polja na vrhu
prepišu imena pojmova koji su ključni za život. Idite ka zaključcima da je život
nemoguć bez Sunca, vazduha, vode, zemljišta,
hrane i skloništa. Razgovarajte o tome zašto su druge
stvari važnije u našim životima, ali nijesu ključne.
Dio II: Tajne moje torbe (demonstracija)
1
Pitajte nekog učenika da bude dobrovoljac i izvadi
i analizira s ostalima u odjeljenju sadržaj školske torbe.
Facilitirajte analizu usmjerenim pitanjima.
Primjer: U torbi su knjiga, olovka i sendvič. Dajte svakom
djetetu informativni list za učenike Tajne moje torbe
za individualan rad i nacrtajte shemu lista na tabli.
2
Obraditi predmete iz torbe i na radnome listu. Diskutujte o ovim pitanjima i recite
učenicima da linijama povežu sličice predmeta iz đačke torbe i sličice porijekla
materijala od kojeg je predmet napravljen.
• Od čega je napravljena školska torba? (npr. kože – povežite životinju i školsku torbu
na slici strelicom);
• Što je još potrebno da se proizvede školska torba?
(npr. energija, voda – nacrtajte strelicu od školske
torbe do vode i grada gdje se energija stvara);
• Od čega je napravljena knjiga? (papir koji se proizvodi
od drvene mase – nacrtajte strelicu do biljaka, vode,
energije);
• Od čega je napravljena olovka? (drveta – nacrtajte strelicu
prema biljkama, i grafita, koji se dobija iz zemljišta);
• Što se nalazi u sendviču? (hljeb, meso, povrće;
voda i energija za njihovu proizvodnju);
Sve oko nas je povezano
• Što treba životinjama i biljkama da bi mogle živjeti? (vazduh, voda, zemljište,
sunce);
• Možete diskusiju proširiti dodatnim pitanjima o stvaranju otpada tokom proizvodnje
ovih predmeta i o tome gdje taj otpad ide.
3
Učenici treba da razumiju da su čak i jednostavne stvari oko nas povezane kroz složenu
mrežu veza, a temelj za sve to je potreba za vazduhom, vodom, zemljištem, biljkama,
životinjama i energijom.
Dio III: Sve oko nas je povezano
1
2
Učenicima dajte informativni list Drveće u šumi, i opišite sljedeću situaciju:
da bi izgradili auto-put, mora se posjeći šuma.
Diskutujte:
• Kako će se promijeniti životna sredina ako se posijeku stabla?
• Kako će sječa stabala uticati na ostale prirodne elemente (životinje, biljke, vodu,
temperaturu, svjetlost, itd.)? Ključ za odgovore dat je u tabeli:
Faktori
Šuma
Čistina
svjetlost
slaba, rasuta
potpuna, direktna
temperatura
niža
viša
vlažnost
velika
ograničena
snaga vjetra
slabija
jača
životinje
(ptice, insekti, itd.)
različite šumske
životinje
biljke
(žbunje i trava)
različite šumske vrste
šumske životinje odu ili
uginu; dođu životinje koje
žive na otvorenom
vegetacija se mijenja
Učenici treba da pronađu odgovore i popune tabelu u informativnome listu.
3
Vodite odjeljenje do zaključaka da promjene u šumi takođe vode promjenama u prirodi.
Dio Iv: Slika uživo (Igra na otvorenom)
Na otvorenome, u školskome dvorištu ili parku, recite
učenicima da se raštrkaju. Neka stanu, i zatvorenih očiju neka
se nekoliko puta okrenu. Prije nego što otvore oči, učenici
treba da pred oči stave svoje ruke, kao zamišljene fotoaparate.
Kada otvore oči, u okviru jednoga minuta oni „slikaju“ ono
što vide, pokušavaju da upamte što više elemenata i da smisle
kako su ovi elementi povezani (pčele, leptiri i cvijeće, ptice
i drveće, itd.). Organizovati grupnu prezentaciju „fotografija“.
1
Sve oko nas je povezano
Dio v: Igra – koliki nam je prostor dovoljan?
1
Učenici će igrajući ovu igru naučiti da je prostor planete Zemlje ograničen, a u njemu
svi živi organizmi treba da žive u ravnoteži i imaju jednak pristup prirodnim
bogatstvima. Potrebna su vam tri hamera, flomasteri, drvene bojice, papirne sličice,
makete, isječci iz novina.
2
Učenici se dijele u tri grupe i svakoj grupi daje se po jedan hamer, marker, flomasteri,
drvene bojice i papirne ili kartonske makete (ili isječci iz novina) zgrada, škola, parkova,
fabrika i drugo.
Hamer predstavlja grad i njegovu okolinu. Na svakom
hameru markerom je obilježena granica grada i ona je
različita za svaku grupu. Za prvu je najveća, na primjer,
do ivica hamera, za drugu manja, a za treći prsten mala,
tako što ostaje veliki prazan prostor okolo.
Učenici treba da osmisle prostor, da postave papirne makete
u prostor, da ih povežu s ulicom, da docrtaju predmete
bojicama da bi obogatili sliku.
Kad završe, po jedan predstavnik svake grupe objašnjava sliku i zašto su izabrali
te predmete.
3
Razviti diskusiju sa svim učenicima o različitim kreacijama, ali i da se razmisli:
• Je li prostor na hameru bio dovoljan da se smjeste sve sličice i makete?
• Da li se postavljenim objektima čovjeku, biljakama i životinjama omogućava
da normalno žive?
• Koje su im sličice ostale, zato što nije bilo dovoljno prostora na hameru?
• Što su docrtali i zašto?
• Koji objekti nijesu prikazani i jesu li neophodni?
Cilj igre jeste da se uvidi da svi živi organizmi treba da opstanu u ograničenome
prostoru i da imaju jednak pristup neophodnim prirodnim resursima.
Druge aktivnosti
• Pozovite učenike da nacrtaju slike svojih „fotografija uživo“ koje su fotografisali
na otvorenom i pokušaju pronaći još veza između elemenata na njima.
• Pozovite nekoliko dobrovoljaca da izađu ispred odjeljenja, formiraju malu grupu
i diskutuju o dilemi Hajde da sagradimo fabriku.
• Kopirajte test Stvari oko nas i dajte ga učenicima da rade ili individualno ili to organizujte
kao otvorenu aktivnost tako što ćete se dogovoriti da odgovori budu neverbalni za tačno
ili netačno (npr. čučanj, tapšanje rukama).
• Kopirajte sliku na strani 178 i podijelite učenicima da je oboje.
• Napravite kopije informativnog lista Sve oko nas je povezano i objasnite učenicima
da svaki pojam predstavlja temu iz Zelenog paketa junior i potrebno ga je povezati
sa odgovarajućim mjestom na slici.
11
Sve oko nas je povezano
DILEMA
Hajde da sagradimo fabriku
Vi ste biznismen i treba da donesete odluku da li da
sagradite novu fabriku ili ne. Važno je da razmotrite:
• cijenu zemljišta na kojem ćete sagraditi fabriku
i cijenu mašina koje ćete morati da kupite
• lokaciju na kojoj će se fabrika izgraditi
• ima li dovoljno resursa i energije za fabriku
• uticaj fabrike na vazduh, zemljište i vodu
• hoće li vegetacija i životinje na toj lokaciji patiti
• uticaj i ulogu fabrike na ljude u obližnjim
gradovima i selima
• druge fabrike.
TEST
Stvari oko nas
TaČno
1
2
3
4
5
6
neTaČno
Život na Zemlji zavisi od položaja Zemlje prema Suncu
i drugim planetama u sunčevom sistemu.
Vazduh ne utiče na vodu ili zemljište.
Bez vode nestao bi život na Zemlji.
Sunčeva energija važna je samo za biljke.
Zemljište se stalno obnavlja i uništava.
Ekosistemi se sastoje od različitih organizama i životne sredine.
Biosfera se nalazi na čitavoj planeti.
Elementi u prirodi međusobno su povezani i zavise jedni
od drugih.
Ljudi su, takođe, dio složene mreže međusobno
povezanih stvari na Zemlji.
Rješenje: 1. Tačno 2. Netačno 3. Tačno 4. Netačno 5. Tačno 6. Tačno 7. Netačno 8. Tačno
12
Sve oko nas je povezano
INFORMATIVNI LIST
Život zavisi od . . .
vazduh
automobil
mobilni
telefoni
hrana
otpad
knjige
voda
električna
energija
novac
mjesto za
življenje
odjeća
Sunce
13
Sve oko nas je povezano
INFORMATIVNI LIST
Tajne moje torbe
14
Sve oko nas je povezano
INFORMATIVNI LIST
Drveće u šumi
Faktori
Šuma
Čistina
svjetlost
temperatura
vlažnost
podzemne vode
snaga vjetra
životinje
(ptice, insekti, itd.)
biljke
(žbunje i trava)
15
Sve oko nas je povezano
INFORMATIVNI LIST
Sve oko nas je povezano
vazduh
zemljište
energjia
Biodiverzitet
Resursi
Stanovništvo
potrošnja i otpad
16
voda
Razvoj društva
i životna sredina
zdrav način života
Atmosfera
Vazduh koji okružuje Zemlju naziva se atmosfera. Čist vazduh u atmosferi nema boju
ni miris, pa zato često zaboravimo da postoji. Nekad kažemo „čaša je prazna“ ili „u hodniku
nema ničega.“ Ali, ako rukom mahnemo ispred lica, osjetićemo strujanje vazduha.
Što je vazduh? To je mješavina azota (78%), kiseonika (21%), ugljen-dioksida (ugljenik(IV)oksida) (CO2), više inertnih gasova i vodene pare. U vazduhu se nalaze neke prirodne nečistoće,
kao što su prašina i vulkanski pepeo, kao i zagađenje izazvano ljudskim aktivnostima.
Ljudi često misle da je jedina vrijednost atmosfere to što obezbjeđuje vazduh koji dišemo,
ali to nije sve. Atmosfera:
• kontroliše temperaturu na površini Zemlje, što omogućava život
• određuje klimu na Zemlji
• filtrira dobar dio ultravioletnih zraka sunca,
štetnih za ljude, biljke i životinje
• ima ulogu u rasipanju dima – štetnih gasova koji su
nastali kao rezultat prirodnih procesa i aktivnosti ljudi
• služi kao rezervoar za različite gasove koji održavaju život
• igra važnu ulogu kod prirodnog ciklusa kruženja vode
• prenosi zvučne talase, što omogućava da se glas čuje
• je sredina kojom se šire različiti mirisi, što je važno zbog
oprašivanja biljaka i orijentacije životinja.
Biljke i životinje zavise od gasova u atmosferi. Biljkama je potreban ugljen-dioksid
(ugljenik(IV)-oksid) za fotosintezu, nakon čega oslobađaju kiseonik. Životnije udišu kiseonik
a izdišu ugljen-dioksid (ugljenik(IV)-oksid).
U današnje vrijeme sagorijevanje goriva, prerada otpada, intenzivna poljoprivreda,
saobraćaj i druge ljudske aktivnosti zagađuju vazduh. Zagađeni vazduh šteti zdravlju ljudi,
biljkama, životinjama i prirodnim staništima, a takođe može uticati na promjenu klime.
Izduvni gasovi iz saobraćaja, na primjer, sastoje se od više od 200 hemijskih jedinjenja.
Većina njih štetna je za ljude i za životnu sredinu.
Atmosfera
Donedavno naučnici su vjerovali da se nakon ispuštanja zagađujućih materija u atmosferu,
njihova koncentracija smanjuje se na beznačajne nivoe. Nažalost, to nije tačno. U zavisnosti
od atmosferskih uslova, primarne zagađujuće materije ostaju u velikim koncentracijama
tokom relativno dugog vremenskog perioda tamo gdje su ispušteni. Većina većih čestica
slegne se u neposrednoj blizini izvora zagađenja. Neki zagađivači, međutim, mogu imati
uticaj ne samo na lokalnu životnu sredinu, već i uticaj regionalnih i globalnih razmjera.
Visoka koncentracija zagađujućih materija u atmosferi nanosi štetu ljudskom zdravlju
i životnoj sredini. Česti zagađivači vazduha su oksidi sumpora (SOX), oksidi azota (NOX),
ugljen-monoksid (ugljenik(II)-oksid) (CO), olovo, čestice prašine i ispariva organska jedinjenja.
Jedna od najopasnijih pojava jeste izmaglica opasnih gasova
koja se zove smog. Formira se u gradovima s gustim
saobraćajem kada sunce jako sija i kada gotovo nema vjetra.
U Crnoj Gori pojava smoga karakteristična je za opštinu Pljevlja.
Većina zagađivača iz atmosfere štetna je po zdravlje ljudi,
jer uzrokuju:
• upalu očiju i respiratornih organa
• trovanje
• alergije
• maligne ili genetske mutacije.
Priprema za nastavu: Vazduh nam je neophodan
trajanje
Godišnje doba
mjesto
2–3 školska časa
bilo koje
učionica
Nastavni materijal
papir, makaze i flomasteri u četiri boje (varijante: tabla i
kreda u četiri boje ili dječiji mozaik koji se sastoji od
dugmića ili djelića u različitim bojama)
Nastavni predmeti
Likovna kultura, Matematika, Priroda i društvo,
Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• razlikuje osnovne komponente vazduha
• objasni značaj atmosfere za Zemlju
• obrazloži značaj čistog vazduha za zdravlje ljudi
igra asocijacija, demonstracija, diskusija, mozganje,
rješavanje dilema
Dio I: Vazduh može biti (igra asocijacija)
Na tabli nacrtajte nekoliko balona i podstaknite učenike da nađu riječi kojima će
dovršiti rečenicu: Vazduh može biti . . . Odgovori mogu biti: čist, providan, topao,
zagađen, itd.
2
Za najmlađi uzrast: Podijelite učenicima/učenicama informativni list Zagađivači
vazduha. Razgovarajte o crtežima: Što je na njima predstavljeno? Čemu služe?
Koji od njih i kako zagađuju vazduh? Recite učenicima/učenicama da na informativnom
listu precrtaju zagađivače vazduha.
3
Razgovarajte s učenicima/učenicama i o drugim zagađivačima vazduha. Podstaknite ih da
razmišljaju kako oni i njihovi roditelji mogu doprinijeti smanjenju zagađenosti vazduha.
Atmosfera
Dio II: Što se u vazduhu nalazi? (demonstracija i diskusija)
Započnite čas pitanjem koliko dugo čovjek može živjeti bez vazduha. Pozovite nekoliko
dobrovoljaca da duboko udahnu i zadrže dah oko pola minuta (koliko mogu).
Recite im da opišu ostalim učenicima kako su se osjećali na kraju eksperimenta.
2
Recite učenicima koju ulogu ima atmosfera i od čega se vazduh sastoji, koristeći informacije
s početka poglavlja. Objasnite da želite slikom predstaviti ono od čega se vazduh sastoji.
Varijanta 1: Koristite prethodno isječena 104 papirna kruga. (78 žutih, 21 plavi i ostatak
šarenih).
Varijanta 2: Koristite kredu u boji ili dječiji mozaik od dugmića ili raznobojnih djelova.
Poređajte 78 žutih krugova i objasnite da predstavljaju azot u vazduhu.
• Dodajte 21 plavi krug, koji predstavlja kiseonik u vazduhu. Svim biljkama
i životinjama za život je potreban kiseonik.
• Dodajte jedan šareni krug i objasnite da on predstavlja mješavinu ugljen-dioksida
(ugljenik(IV)-oksida), vodene pare i inertnih gasova. Ugljen-dioksid (ugljenik(IV)oksid) je izuzetno važan za rast biljaka. Vodena para pretvara se u kišu i snijeg
bez kojih bi život na Zemlji bio nemoguć.
• Objasnite da su azot, kiseonik, ugljen-dioksid (ugljenik(IV)-oksid), vodena para
i inertni gasovi prirodne komponente čistog vazduha. Oni se nalaze u vazduhu
u odnosu koji je predstavljen sa sto krugova.
• Recite svim učenicima da duboko udahnu, zadrže dah pola minuta i da izdahnu.
Objasnite da je vazduh koji su izdahnuli promijenio svoj sastav. Dio kiseonika u
vazduhu su potrošili, a umjesto toga izdahnuli su ugljen-dioksid (ugljenik(IV)-oksid)
i vodenu paru. Ilustrujte na sljedeći način: odvojte tri ili četiri plava kruga i zamijenite
ih s tri ili četiri šarena.
3
Organizujte diskusiju. Šta bi se desilo kada bi povećali broj šarenih krugova na račun
plavih? U prirodi ovo odgovara povećanju odnosa ugljen-dioksida (ugljenik(IV)-oksida)
i različitih zagađujućih materija na štetu kiseonika. (Možete da ilustrujete ovo tako što ćete
odvojiti tri ili četiri plava kruga i zamijeniti ih s tri ili četiri šarena.)
• Koje zagađujuće materije vazduha učenici mogu izdvojiti? (npr. dim iz dimnjaka
industrijskih fabrika, izduvni gasovi iz automobila, dim od vatre, vatromet, petarde)
• Kako će ljudi i drugi organizmi osjetiti da je vazduh zagađen? Kada su učenici bili
u sličnim situacijama? Ohrabrite djecu da razmijene svoje priče. Jedan primjer može
biti prostorija puna dima od cigareta.
• Poredite te priče s iskustvima i osjećanjima u vezi s vazduhom u toku šetnje u šumi,
planinom ili duž obale. Podstaknite učenike da o tome više govore.
4
Usmjerite učenike ka zaključku da živom svijetu – ljudima, životinjama i biljkama – treba
čist vazduh za dobro zdravlje i kvalitetan život.
Dio III: Značaj atmosfere za Zemlju (diskusija)
2
Postavite pitanje: Zašto je atmosfera važana za Zemlju i žive organizme na njoj?
Napišite prijedloge na tablu. Dopunite odgovore učenika koristeći tekst u uvodnom dijelu.
3
Podijelite informativni list Zašto nam je atmosfera potrebna. Recite učenicima da tačne
odgovore iz polja napišu na odgovarajuće linije označene brojevima od 1 do 6
(utiče na klimu, štiti Zemlju od štetnih zraka, sredina je gdje se odvija fotosinteza,
igra važnu ulogu u kruženju vode, obezbjeđuje vazduh za disanje, širi zvuke i mirise).
4
Podijeliti učenicima informativni list Osmosmjerka. Pročitajte pojmove koje će tražiti u
osmosmjerci i kratko razgovarajte o njima. Diskusiju započnite pitanjima: Zašto je atmosfera
važna za život na Zemlji? Čemu služe pluća? U čemu se ogleda značaj šume? Što je smog?
Opišite kako bi Zemlja izgledala bez atmosfere. Pomozite učenicima da shvate da bi bez
atmosfere Zemlja bila radikalno izmijenjena i život ne bi bio moguć (Bilo bi mnogo
hladnije, bez vazduha za disanje; fotosinteza i procesi sagorijevanja bili bi nemogući;
dešavale bi se drastične klimatske promjene; ne bi bilo zvuka ili mirisa, itd.).
Atmosfera
Dio IV: Kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru (diskusija)
Objasnite učenicima:
2
3
Podijelite informativni list Kako se zaštititi od elektromagnetnih talasa i zajedno diskutujte
s djecom o zdravim načinima upotrebe računara, televizije i mobilnih telefona.
• Veoma često pažnja javnosti usmjerena je na čistoću
vazduha napolju, dok se kvalitet vazduha
u zatvorenom potcjenjuje ili zanemaruje.
Naučnici tvrde da ponekad vazduh u zatvorenom
prostoru može biti mnogo zagađeniji od vazduha
na otvorenom, čak i u industrijskim gradovima.
Pored toga, danas ljudi više vremena provode
u zatvorenom prostoru. Čist vazduh veoma je važan
za djecu. Zapremina vazduha koju djeca udišu
u odnosu na svoju tjelesnu težinu veća je nego
kod odraslih. Stoga je rizik da se u njihovom tijelu
akumuliraju opasne supstance mnogo veći.
• Provođenje mnogo vremena ispred TV ekrana ili računara može imati štetne posljedice,
a razgovor mobilnim telefonom može biti još gori. Ove aktivnosti mogu dovesti do
iscrpljenosti, glavobolja, napora za oči, kao i mnogih drugih zdravstvenih problema.
• Za djecu koja su u procesu rasta, rizik od takvih bolesti je veći. Naučnici pretpostavljaju
da su uzrok tome elektromagnetski talasi koje emituje ekran računara ili TV-a, a oni
utiču na mehanizme rasta ćelija. Slične rizike po zdravlje mogu predstavljati razgovori
mobilnim telefonom, koji takođe emituju elektromagnetne talase.
Recite učenicima da naučnici imaju dokaze da dugo nošenje mobilnih telefona u blizini
prepona predstavlja opasnost za dječake da se umanji njihova plodnost u budućnosti.
Dio V: Prirodni zagađivač vazduha
Pročitajte tekst Vulkan na Islandu. Započnite diskusiju:
• Jesu li vulkani zagađivači vazduha?
• Po čemu se razlikuju od zagađivača kao što su fabrike, automobili, dim cigareta...?
• U čemu se ogleda negativan uticaj vulkana na životnu sredinu?
• Pomozite učenicima da zaključe da su vulkani prirodni izvori zagađenja, za razliku
od ostalih nabrojanih, koji su vještački; da otrovne materije koje vulkani ispuštaju
negativno utiču na živi svijet (smanjuju se svjetlost i toplota koje dolaze do Zemlje);
da njihova aktivnost može izazvati materijalne štete (otkazani letovi).
Druge aktivnosti
• Podijelite test Poznajemo li vazduh i recite učenicima da test rade individualno.
• Podijelite informativni list za učenike Održavanje svježeg vazduha čistim na strani 26
i diskutujte s djecom o načinima održavanja svježeg vazduha u domu.
• Pozovite nekoliko dobrovoljaca da formiraju malu grupu i da pred drugima diskutuju
o dilemi Prestupnik.
• Recite učenicima da crtežima predstave značaj atmosfere i kakva bi Zemlja bila bez nje.
Napravite izložbu.
• Kopirajte sliku na strani 179 i podijelite je učenicima da je oboje.
2
Atmosfera
DILeMA
Prestupnik
Zamislite da ste neka važna osoba u svom gradu.
Jednoga dana vozite se u svom automobilu i policija
vas zaustavi. Testiraju vaš automobil i otkriju da
zagađuje životnu sredinu. Napišu vam kaznu i kažu
da morate platiti novčanu kaznu. Što ćete uraditi?
• Pozvati neke ljude koji znaju gradonačelnika
i reći im da ponište kaznu.
• Prodati automobil.
• Pokušati da promijenite zakon da bi vaš
automobil bio prihvatljiv.
• Platiti kaznu i dati sve od sebe da biste izbjegli
policiju u budućnosti.
• Platiti kaznu i popraviti automobil.
• Nešto drugo.
TeST
Poznajemo li vazduh?
tAČNo
Atmosfera štiti Zemlju od štetnog zračenja.
Atmosfera je sloj oko Zemlje koji utiče na klimu.
U atmosferi ima najviše kiseonika.
Kad dišemo, udišemo samo ugljen-dioksid
(ugljenik(IV)-oksid).
Kiseonik i ugljen-dioksid (ugljenik(IV)-oksid) u vazduhu
stalno kruže, uz učešće biljaka i životinja.
Industrijska postrojenja i vozila najveći su zagađivači vazduha.
Život i dobrobit živih bića zavisi od kvaliteta vazduha.
elektromagnetski talasi bezbjedni su za ljude.
Bez vazduha, Zemlja bi bila pusta planeta.
rješenje: 1. Tačno 2. Tačno 3. Netačno 4. Netačno 5. Tačno 6. Tačno 7. Tačno 8. Netačno 9. Tačno
2
3
4
5
6
NetAČNo
2
Atmosfera
INFORMATIVNI LIST
Zagađivači vazduha
Precrtaj zagađivače vazduha.
22
Atmosfera
INFORMATIVNI LIST
Zašto nam je atmosfera potrebna
Samo šest niže navedenih rečenica o atmosferi su tačne. Napišite ih na štitu.
Atmosfera ...
... utiče na klimu.
... štiti zemlju od
štetnih zraka.
... je sredina gdje
se odvija fotosinteza.
... daje ljudima
materijale za gradnju.
... izvor hrane za biljke.
... igra važnu ulogu
u kruženju vode.
... obezbjeđuje
vazduh za disanje.
... širi mirise i zvuke.
... je životna sredina
za sva živa bića.
23
Atmosfera
INFORMATIVNI LIST
osmosmjerka
Pronađi riječi u osmosmjerci: atmosfera, disanje, zračenje, pješačenje, gasovi, pluća,
šuma, smog, kiseonik, vjetar, klima, vazduh, filter, more, zvuk.
A
K
L
I
m
A
Z
I
D
Z
t
A
e
G
Ć
r
V
I
V
r
m
r
o
U
A
o
s
U
A
U
o
m
L
Č
s
A
K
t
Š
m
s
P
e
A
NJ
r
e
t
L
I
f
NJ
G
e
P
J
e
Š
A
Č
e
NJ
e
A
V
A
Z
D
U
H
r
t
K
I
s
e
o
N
I
K
A
INFORMATIVNI LIST
Vulkan na Islandu
Vulkan je kupasto uzvišenje, nastalo nagomilavanjem
magme iz unutrašnjosti zemlje, na čijem se vrhu nalazi
krater. Kroz njega na površinu zemlje izbijaju: pare, gasovi,
lava, pepeo. Neke od materija koje izbacuju vulkani otrovne
su. Pepeo i prašina mogu da se raznose na veliku udaljenost
i da se dugo zadrže u atmosferi. Ukoliko se u atmosferi nađe velika količina pepela
i prašine, mogu dovesti do smanjivanja svjetlosti i toplote koju Zemlja dobija od Sunca.
Neki vulkani su aktivni, a neki ne. Vulkan ejafjajajokul na Islandu bio je miran preko
200 godina. Ipak, aprila 2010. godine iznenadio je cio svijet. Izbacivanjem lave i velike
količine prašine, prouzrokovao je blokadu avio-saobraćaja širom evrope. Tada je zbog
vulkanske prašine otkazano 100 000 letova, a 10 000 000 putnika bilo je spriječeno
da dođe do svog odredišta. Iako je Island udaljen od Crne Gore preko 3 500 km
ni avioni Montenegro airlinesa nijesu letjeli par dana.
24
Atmosfera
INFORMATIVNI LIST
Kako se zaštiti od
elektromagnetskih talasa
Mnogo vremena provedenog u zatvorenom prostoru, ispred računara ili TV-a i dugi telefonski
razgovori mogu biti opasni za ljudsko zdravlje. Predostrožnost i razumno ponašanje veoma
su važni. evo nekoliko jednostavnih načina da se smanje rizici za vaše zdravlje:
tV gledajte udaljeni najmanje 2 metra.
sjedite udaljeni od računara makar 6 cm.
Koristite zaštitno staklo ili zaštitne naočare kad radite za računarom.
Ne provodite duže od četiri sata dnevno za računarom i odmarajte
se deset minuta nakon svakih pola sata.
Ne telefonirajte dugo na mobilnom telefonu i izbjegavajte da ga
koristite u zatvorenim prostorijama od željeza-betona ili metala
(uključujući automobile). Ne ostavljajte telefon pored glave dok spavate.
redovno provjetravajte prostoriju u kojoj boravite.
Često šetajte na otvorenom.
25
Atmosfera
INFORMATIVNI LIST
održavanje svježeg vazduha čistim
Ne pušite.
redovno čistite i provjetravajte prostorije, i zimi.
Uzgajajte biljke, koje smanjuju koncentracije štetnih supstanci
u vazduhu u zatvorenom prostoru.
ograničite upotrebu hemikalija kod kuće.
Ako je moguće, tepihe od zida do zida napravljene od vještačkog
materijala zamijenite tepisima od prirodnih materijala.
sve vrste hemikalija koje se koriste u domaćinstvu treba da se drže
na odgovarajućem mjestu.
Gasite kompjuter i tv kad nijesu u upotrebi.
26
Voda
Voda je jedinstvena komponenta na našoj Planeti.
Veći dio površine Zemlje prekriven je vodom. Zato je poznata pod imenom
„Plava planeta“. Od ukupne vode na Zemlji 97 procenata je slano i može se koristiti samo
u određene svrhe. Preostala 3 procenta je slatka voda. Iako se tako zove, ta voda nije slatka.
Ona sadrži znatno manje rastvorenih soli od morske vode, tako da nema slan ukus.
Slatka voda rijekama, ima je u jezerima, ispod površine zemlje, u živim ogranizmima,
u lednicima na polovima i visoko u planinama. Istraživanja pokazuju da ljudi koriste samo
1 procenat ukupne količine vode na našoj Planeti.
Fizičke i hemijske osobine vode
• Voda je i jednostavna i složena. Molekul vode sastoji
se od samo tri atoma: dva atoma vodonika i jedan
atom kiseonika, ali ova struktura predstavlja molekul
magičnih osobina.
• Molekuli vode povezani su vodoničnim vezama.
Te jake veze određuju gotovo sve fizičke karakteristike
vode i mnoge njene hemijske osobine.
• Voda je jedina supstanca koja je u prirodi prisutna
u tri oblika: čvrstom, tečnom i gasovitom.
• Čista voda na nivou mora ključa na 100 stepeni Celzijusa, a mrzne se na 0 stepeni.
Na većim visinama, gdje je atmosferski pritisak niži, tačka ključanja vode je niža.
Ovaj efekat objašnjava zbog čega se jaje duže kuva na većim visinama.
• Rastvaranje neke supstance u vodi snižava tačku na kojoj voda mrzne. To je poznato
onima koji zimi pri pranju vjetrobrana i prozora sipaju so ili dodaju vodi različite
supstance da bi spriječili mržnjenja.
• Voda se naziva univerzalni rastvarač. Ona može rastvoriti više supstanci od bilo kojeg
drugog rastvarača.
Voda
Značaj za život
• Gotovo sve supstance postaju teže i gušće kad se
pretvore iz tečnog u čvrsto stanje. Voda, međutim,
kad se pretvori u led poveća zapreminu ali postaje
lakša. Ova osobina od vitalnog je značaja
za održavanje života u basenima tokom zime.
Crno jezero, na primjer, tokom zime je zaleđeno,
a živi svijet ostaje zaštićen ispod leda.
• Kap vode koja prolazi kroz vazduh razlaže atmosferske
gasove. Kada kiša stigne do Zemlje, ona utiče na
kvalitet zemljišta, jezera i rijeka.
• Voda može skladištiti ogromne količine energije. Zbog toga su okeani, mora i jezera
rezervoari toplote. Ova osobina utiče na klimu u područjima koja se nalaze blizu mora
i velikih jezera. Zbog svoje osobine da zadržava energiju voda se koristi za hlađenje
i prenos toplote kod termalnih i hemijskih procesa.
• Voda čini veliki dio naše krvi. Ljudi moraju popiti i izbaciti oko dva litra vode dnevno
da bi regulisali tjelesnu temperaturu.
Vodeni resursi
• Mjesta na kopnu na kojima se voda zadržala nazivaju se vodeni baseni. Slatka voda može
se naći u:
– rijekama, jezerima, lokvama, barama (površinska voda)
– svim živim bićima
– ispod površine zemlje (podzemna voda).
Čovjekovo djelovanje
• Voda se koristi za navodnjavanje u oblasti poljoprivrede;
u industriji, kao element hlađenja ili grijanja u industrijskoj
proizvodnji kao i za svakodnevne potrebe: piće, lična
higijena, čišćenje, zabavu, itd.
• Po podacima Evropske agencije za zaštitu životne sredine
oko 33 procenata vode koju koriste ljudi koristi se
u poljoprivredi, oko 29 procenata u upotrebi je
u tornjevima za hlađenje elektrana, a oko 25 procenata
za upotrebu u domaćinstvima (kao što su slavine i toaleti).
Preostalih 13 procenata troši se u proizvodnji.
• Različiti su načini kojima ljudi zagađuju vodu:
– Bacaju smeće u vodene basene što smanjuje kvalitet vode i uništava vodene
ekosisteme.
– Poljoprivredne aktivnosti kao što je prosipanje pesticida, vještačkih đubriva i drugih
hemijskih proizvoda uzrokuju značajno zagađenje vode.
– Izgradnja mosta ili ispravljanje korita rijeke može dovesti do promjena rječnoga toka
ili nivoa podzemnih voda.
– Vađenje pijeska i šljunka iz rijeke uništava rječne obale i ima negativan uticaj na živi
svijet.
– Industrijska voda koja se ispušta u rijeku bez
(ili s nedovoljno) prečišćavanja otpadnih voda štetna
je za vodenu floru i faunu i utiče na zdravlje ljudi.
– Veliki broj životinja kod intenzivnog uzgoja svinja
i živine stvara velike količine otpada. Ispuštanje ovoga
otpada u rijeke bez prethodnog odgovarajućeg
tretmana može biti uzrok smrti vodene flore i faune
i uticati na zdravlje ljudi.
– Izlivanje proizvoda od nafte i hemikalija uništava
vodene ekosisteme.
– Rijeke se često zagađuju kanalizacionim vodama
i spiranjem zemljišta.
– Mnogi gradovi nemaju postrojenja za preradu
otpadnih voda. Direktno ispuštanje otpadnih voda u rijeke uništava vodene ekosisteme.
Voda
Priprema za nastavu: Sveta voda
Trajanje
Godišnje doba
Mjesto
1–2 školska časa
bilo koje
učionica
Nastavni materijal
informativni list za učenike Kruženje voda, oglasna tabla,
čaša vode za piće, kapilarna cjevčica, posuda ispunjena
vodom, sunđer, karanfil, mastilo
Nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Fizičko vaspitanje, Likovna kultura, Matematika,
Osnovi tehnike, Poznavanje društva, Priroda,
Priroda i društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• razumije ciklus vode u prirodi
• zna osobine vode i značaj vode za živa bića
demonstracija, izlaganje, diskusija, individualni rad,
rješavanje dileme
dio I: Kruženje vode
1
Ponesite čašu vode za piće. Recite nekom iz odjeljenja da popije gutljaj i da kaže koliko
je stara ta voda. Objasnite učenicima da je voda stara oko 4,5 milijarde godina (iste
starosti kao i naša Planeta) i stalno kruži između Zemlje i atmosfere.
Sunce i vjetar utiču na to da voda isparava iz zemljišta, iz listova biljaka, tijela životinja
i s površine rijeka, jezera i okeana. Na taj način voda se pretvara u vodenu paru. Hlađenjem
na većim visinama vodena para se zgusne i ponovo pada na Zemlju u obliku kiše ili snijega.
Jedan dio vode dolazi do potoka rijeka, jezera. Rijeke zatim teku u okeane.
Dio kiše zemljište propušta i tako nastaju podzemne vode.
3
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Kruženje vode i zajedno s njima
popunite nazive za različite faze kruženja vode.
Za najmlađi uzrast: Podijelite učenicima/učenicama informativni list Lavirint.
Razgovarajte o oblaku i kapljici: Gdje se oblak pojavljuje? Kako izgleda? Kakvo vrijeme
nagovještava? U kakvoj su vezi kapljica, oblak i voda? Recite učenicima/učenicama
da pronađu put koji vodi od oblaka i kapljice do vode i nazad.
dio II: Voda: jedinstvena komponenta na našoj Planeti
1
Pričajte učenicima/učenicama o jedinstvenim osobinama vode i njenom značaju za živa
bića kroz razgovor o sljedećim pitanjima (koristite informacije s početka ovoga poglavlja):
• U koliko različitih fizičkih oblika se voda može nalaziti? Dajte primjere.
• Zašto se na površini vodenih basena formira led? Koji je značaj ove osobine
za održavanje života zimi?
• Voda može rastvoriti mnoge supstance. Dajte primjere.
• Kada se rastvore u vodi, mnoge supstance snižavaju tačku smrzavanja vode.
Zašto se tokom zime voda u morima i okeanima na umjerenim geografskim širinama
ne ledi? Što se u njoj rastvara? Dajte druge primjere iz domaćinstva za sprječavanje
smrzavanja vode zimi.
• Voda može da skladišti ogromne količine energije. Zašto su zime blaže pored mora,
a ljeta svježija u poređenju s unutrašnjim dijelom? Dajte primjere iz Crne Gore.
Voda
Objasnite da se voda nalazi svuda. Podijelite učenicima primjerke informativnog lista
Koliko vode ima u … Recite im da prate linije da bi saznali koliko vode se nalazi
u prehrambenim proizvodima i meduzi. Razgovarajte o rezultatima.
Priprema za nastavu: Voda i ljudi
Trajanje
Godišnje doba
Mjesto
3–4 školska časa
bilo koje
učionica
Nastavni materijal
boca od 1litra, test Jeste li znali o vodi? informativni list
Upotreba vode u domaćinstvu …, dvije plastične čaše, dugačka
igla, ekser, traka od celofana, tajmer (štoperica), informativni list
Izvori zagađenja vode, A4 papir za crtanje, bojice, flomasteri
Nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Fizičko vaspitanje, Likovna kultura, Matematika,
Osnovi tehnike, Poznavanje društva, Priroda,
Priroda i društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• navede primjere uštede vode u svakodnevnoj upotrebi
• razumije da vodu može uštedjeti malim promjenama svojih
higijenskih navika
• zna različite izvore zagađenja rijeka
• argumentuje načine za zaštitu vodenih basena
izlaganje, diskusija, popunjavanje testa, individualni rad,
brainstorming
dio I: Istraživači vode
30
1
Predstavite učenicima Dio 1 — Presušeni izvor u priči u informativnom listu
Voda – izvor života.
3
Objasnite da treba izračunati količinu vode koja je potrebna svakom od nas.
Zbog ovoga prvo pokažite učenicima/učenicama plastičnu ili staklenu bocu od 1 litra.
Ovo će im olakšati procjenu dnevne potrebe različitih količina vode.
Podijelite primjerke testa Jeste li znali o vodi... ? , a nakon završetka testa,
dajte im rješenja i razgovarajte o ovim pitanjima:
• Koliko litara vode prosječan Evropljanin potroši svakoga dana? (80–110 l)
• U kojim slučajevima je voda apsolutno neophodna? (za piće i za hranu)
• U kojim slučajevima se voda može uštedjeti?
Razgovarajte s učenicima/učenicama:
• Zašto seljani moraju napustiti selo? Zašto je voda neophodna u svakodnevnom
životu ljudi (za lične potrebe: piće, kuvanje, ličnu higijenu, čišćenje, pranje,
zabavu na vodi, itd.; i iz ekonomskih razloga; navodnjavanje usjeva, proizvodnja
različitih roba i ponuda usluga, za prevoz)? Odgovore napišite na tabli ili
na flipčartu. Neka učenici/učenice navedu različite primjere upotrebe vode.
• Diskutujte o tome zašto su starješine iz sela odabrale istraživače vode za važan
zadatak pronalaska novog mjesta za život. Objasnite da su kroz istoriju sva ljudska
naselja bila povezana s vodom i uvijek su bila u blizini vode (mora, rijeke, jezera, itd.).
Voda
4
Dajte učenicima/učenicama Dio 2 – Novo selo iz informativnog lista Voda – izvor života
i dajte komentare o tome što seljani mogu odabrati da urade. Pitajte učenike/učenice
da savjetuju starješine o različitim načinima na koje mogu uštedjeti vodu.
5
Objasnite da je važno vodu koristiti pažljivo jer se svijet suočava s globalnom krizom
nestašice vode. Razgovarajte o slučajevima gdje se voda može koristiti štedljivije.
Recite učenicima/učenicama da smisle svoje ideje
za uštedu vode u ovim slučajevima:
• priprema hrane i pranje prehrambenih proizvoda
• pranje suđa
• mašinsko pranje odjeće
• navodnjavanje bašte
• pranje automobila
• pranje zuba
• javna česma.
6
Dajte nekoliko primjera uz pomoć informacija iz informativnog lista Upotreba vode
u domaćinstvu. Podijelite primjerke informativnog lista i recite učenicima/učenicama
da pripreme domaći sa svojim planovima za uštedu vode, o kojima treba da razgovaraju
s roditeljima.
dio II: Malo lične higijene
1
Objasnite učenicima/učenicama da uz male izmjene ponašanja, ili uz različite tehničke
uređaje svi možemo da uštedimo vodu u dnevnim navikama čišćenja. Recite im da ćete
ovo dokazati uz pomoć demonstracije i matematičkoga problema.
Pokažite sljedeći eksperiment:
3
Ilustrujte sljedeći matematički problem:
• Uzmite dvije papirne ili dvije plastične čaše i napravite isti broj rupa na njhovom
dnu (pet ili šest). Za jednu čašu koristite veliku iglu, a za drugu deblji ekser.
• Na spoljnji dio dna čaša zalijepite celofan.
• Pozovite dva dobrovoljca da napune čaše istim količinama vode.
Nakon toga istovremeno uklonite celofan s dna čaša. Učenici/učenice gledaju
koliko je vremena potrebno da voda iscuri. Nekoliko puta ponovite eksperiment
da bi vidjeli da se iste stvari ponovo dešavaju. Da bi eksperimentu dali naučni
prizvuk, možete koristiti štopericu.
• Recite učenicima/učenicama da je ovo jednostavan način da se uštedi voda prilikom
tuširanja. Danas tržište nudi bogat izbor tuševa s različitim funkcijama, a neki od
njih štede vodu na isti način. Recite im da svojim roditeljima prenesu „stručan“
savjet kad odluče da kupe novi tuš za kupatilo.
• Pitajte učenike/učenice koliko puta dnevno peru zube.
Pozovite nekog dobrovoljca da ode do lavaboa i
pokaže kako se to radi. (Pažnja: u slučaju da u učionici
nema vode, učenik/učenica može objasniti postupak)
• Ako učenik/učenica zatvara slavinu dok pere zube,
pohvalite ga. Ako ne zatvara slavinu, uspostavite
diskusiju o tome da li postoji neki, ekonomičniji način
da se peru zubi. Slavina se otvara samo kad treba da
se isperu četkica i zubi, zatvori se dok se zubi trljaju.
• Recite učenicima/učenicama da na prvi pogled ne izgleda kao da ovaj ekonomičniji
način značajno štedi više vode. Međutim, ako bi u stvarnosti svako primjenjivao
ovu malu promjenu ponašanja, postigao bi se ogroman efekat. Da biste ubijedili one
koji sumnjaju, recite im da riješe sljedeći problem. Zamislite da svi u vašoj porodici
peru zube sa stalno otvorenom slavinom. Nakon što im kažete kako svi možete
da uštedite vodu, oni se slože da će promijeniti svoje navike i otvarati slavinu samo
kada ispiraju četkice i zube.
31
Voda
Parametri ovoga eksperimenta sadrže:
• Vaša porodica ima pet članova.
• Svaki član porodice zube pere dva puta dnevno.
• Preporučeno je da pranje zuba traje 3 minuta, pri čemu
se potroši 6 litara vode.
• Ako se slavina otvara samo kada treba da se isperu
četkica i zubi, uštedi se 1 litar vode po osobi.
Recite učenicima/učenicama da izračunaju:
a) zapreminu vode koju porodica troši kada voda
stalno teče
b) zapreminu vode koju porodica potroši kada koristi alternativni metod
c) zapreminu vode koja se može uštedjeti za jedan dan u vašoj porodici
d) što bi se desilo kada bi 100 porodica iz vašega grada slijedilo ovaj primjer?
Ključ:
a) 3 x x x 5 = 60 litara na dan
Objasnite učenicima/učenicama da ako se ovo uradi za jednu godinu rezultat će biti:
60 x 365 = 21 900 litara;
b) 1 x x 5 = 10 litara na dan
Objasnite učenicima/učenicama da ako se ovo uradi za jednu godinu rezultat će biti:
10 x 365 = 18 250 litara;
c) 60 litra - 50 litra = 10 litara svakoga dana
Objasnite učenicima da ako se ovo uradi za jednu punu godinu rezultat će biti:
10 x 365 = 3 650 litara za jednu godinu;
d) 3 650 litara x 100 = 365 000 litara
Objasnite da s 2 000 kubnih metara vode možete da napunite bazen olimpijske
veličine (50 m x 20 m x 2 m).
dio III: Naša rijeka
Ova aktivnost može se uraditi sa cijelim odjeljenjem ili
u grupama, ako je odjeljenje veće.
3
1
Napravite dovoljno kopija informativnog lista Izvori
zagađenja vode tako da nakon rezanja odvojenih slika imate
po jednu za svakog učenika. Svakom učeniku dajte sliku
i recite mu da nacrta dio rijeke na papiru A4 formata i napiše
izvor zagađenja rijeke u tom dijelu. Recite učenicima da
pažljivo pročitaju tekst pored slika, koji treba da ih podstakne
da budu kreativni u svojim crtežima kojima ilustruju
zagađenje vode. Na hameru nacrtajte rijeku. Svaki učenik/učenica pojedinačno izlazi
i na hameru lijepi svoj dio informativnog lista Izvori zagađenja vode i govori o njemu.
Kad svi završe, sakupite crteže i objasnite učenicima/učenicama da su svojim radom
pokrili veliki dio rijeke, koja je centar mnogih ljudskih aktivnosti. Na svoj način,
svaka aktivnost utiče na vodu iz rijeke. Crteže stavite na oglasnu tablu jedan za drugim,
uz pretpostavku da rijeka teče od lijeve ka desnoj strani. Koncentrišite se na zagađivače
nizvodno. Pitajte svakog učenika/učenicu da kaže odjeljenju na koji način njihov
zagađivač smanjuje kvalitet vode. Pomozite učenicima/učenicama da uvide da sve
ljudske aktivnosti duž rijeke imaju negativan uticaj na kvalitet vode.
3
Objasnite da se milionima godina živi svijet rijeke – i bljke i životinje – prilagodio
prirodnim uslovima. Kad ljudske aktivnosti brzo mijenjaju životnu sredinu, biljke
i životinje nemaju dovoljno vremena da se prilagode i brzo nestaju. Podsjetite
učenike/učenice da pored drugih živih organizama, ljudi zavise i od čistoće vode rijeka,
koju koriste za piće, u svojim domovima, industriji, poljoprivredi i za zabavu na vodi.
Voda
4
Recite učenicima/učenicama da daju svoje prijedloge za različite aktivnosti kojima
je cilj zaštita rijeke. Napravite spisak ideja koje se najbolje mogu primijeniti.
Posebnu pažnju obratite na one koje su blisko povezane s dnevnim navikama i rutinama
(bacanje smeća ili ispuštanje kanalizacije u rijeku, oštećivanje njenih obala, itd.).
dio IV: Zagađivači vode (diskusija, eksperiment)
1
Organizujte diskusiju na temu koje ljudske aktivnosti zagađuju vodu (poljoprivreda,
industrija, deterdženti iz domaćinstva, nafta iz brodova, otpad kojI ljudi bacaju
u vodu...). Napišite sve odgovore na tabli. Tražite od učenika/učenica da podvuku
odgovore koji mogu biti stvarni uzročnici zagađenja vode u vašem okruženju.
• Pripremite ogled: čistu teglu napunite vodom do 2⁄3.
U teglu dodajte po jednu kašičicu:
• sode bikarbone – predstavlja vještačko đubrivo koje
se koristi u poljoprivredi
• sirćeta – predstavlja otpadne vode fabrika
• tečnoga sapuna – predstavlja deterdžente koji se koriste
u domaćinstvu
• jestivog ulja – predstavlja naftu koja se izlila
• rastvora zelene tempere – predstavlja
kanalizacione vode
• zemlje i lišća – predstavlja slivanje zemlje s obala
• iscjepkanih papirića – predstavljaju otpad koji ljudi bacaju u rijeke.
Teglu zatvorite i blago zaljuljajte nekoliko puta.
3
U drugu teglu natočite vodu iz slavine. Otvorite prvu teglu pa uporedite boju i miris vode
s vodom iz druge tegle, koja je prošla sve faze prečišćavanja. Pozovite učenike/učenice
da diskutuju o razlikama koje postoje između vode u prvoj i drugoj tegli.
Rezultate predstavite u tabeli. (Nacrtajte tabelu na tabli, ili neka učenici/učenice
nacrtaju tabele u sveskama i rade individualno.)
Boja
Miris
Prva tegla
(voda + dodaci)
druga tegla
(voda iz slavine)
Pomozite učenicima/učenicama da zaključe da je voda
iz prve tegle mutna, neugodnog mirisa, s masnim mrljama
na površini.
4
Pitajte učenike/učenice kako bi ovako zagađena voda
uticala na ribe, biljke, ptice. Odgovore mogu predstaviti
i crtežima?
33
Voda
dio V: Pjesma o vodi
1
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Voda. Pjesmu pročitajte i kratko
razgovarajte o njenome sadržaju. Diskusiju započnite pitanjima: Kako razumiješ stihove
„počela svuda da se mota“ i „najavila biće života“? U kojim oblicima se voda javlja?
Što čovjek uči od vode? Za šta čovjek koristi vodu?
Pripremite po šest sličica: oblaka, kapi kiše, pahuljica, kocki leda i potoka.
Podijelite ih učenicima/učenicama. Oni koji imaju iste sličice formiraju jednu grupu.
Zadaci za grupe:
• komponovanje stihova pjesme Voda
• ilustrovanje pjesme Voda
• osmišljavanje plesa na ponuđene stihove
• osmišljavanje novih stihova o vodi
• kreiranje piktograma na temu voda.
Grupe predstavljaju rezultate svoga rada.
3
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Poslovice o vodi. Recite im da u datim
tabelama pronađu poslovice o vodi, prepišu ih na linije ispod tabela. Razgovarajte o
značenju poslovica.
dio VI: Vodeni saobraćaj i zagađenje mora
1
Pročitajte učenicima/učenicama ovu informaciju:
Pokrenite diskusiju sljedećim pitanjima: Kako je tragedija mogla da se spriječi?
Koje su posljedice izlivanja nafte na živi svijet zaliva (npr. ptice, ribe, biljke…)?
Koje je posljedice izlivanje ostavilo na turizam?
3
Organizujte diskusiju u vezi sa svakim pitanjem. Zajedno s roditeljima mogu da se sjete
sličnih priča iz naše zemlje.
Dvadeset četvrtog marta 1989. godine najveći tanker ikada napravljen u istoriji našao
se u blizini zaliva Princ Vilijam na Aljasci. Tanker je dva puta udario u podvodi greben
i u more ispustio oko 30 miliona litara sirove nafte.
druge aktivnosti
• Podijelite primjerke testa Jeste li znali o vodi? i neka ga učenici/učenice rade
individualno.
• Pozovite dobrovoljce da formiraju malu grupu i da razgovaraju o dilemi Kap po kap
pred drugima.
• Saznajte više o vodenim resursima u vašem gradu ili selu i u Crnoj Gori.
• Organizujte Dan voda i predstavite svoje istraživanje. Pogodan datum je 22. mart,
jer je to Svjetski dan voda (proslavlja se nakon inicijative koja je 1992. izrasla iz
konferencije Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju u Rio de Žaneiru, u Brazilu).
• Pronađite priče, pjesme i poslovice o vodi.
• Kopije slike na strani 180 podijelite učenicima/učenicama da ih oboje.
• Dajte učenicima/učenicama zadatak da smisle i napišu priču Doživljaji kapljice vode.
34
Voda
DILEMA
Kap po kap
Odete da posjetite prijatelja i u dvorištu vidite
da se njegov otac, s crijevom u ruci sprema
da pere porodični automobil. Odlučite da:
• ponudite pomoć
• predložite da upotrijebi kantu vode
i četke za pranje auta jer može ušteđeti
dosta vode
• predložite da automobil odveze
u perionicu auta
• ne kažete ništa, jer ste stidljivi i mislite
da se to vas ne tiče
• uradite nešto drugo.
TEST
Jeste li znali o vodi?
TaČNo
Manje od 50 procenata površine Zemlje je pokriveno vodom.
Voda na Zemlji postoji u dva fizička oblika.
Voda može skladištiti ogromne količine energije.
Kada se različite supstance rastvore u vodi,
povećava se tačka smrzavanja vode.
Samo 3 procenta vode koju ljudi koriste
je od ključnog značaja.
Pametno je da se voda za piće koristi za navodnjavanje
bašta i pranje pločnika.
Pametno je da se koristi hladna voda iz slavine
za hlađenje pića.
Glavni zagađivači vode su industrija i vodeni saobraćaj.
Bez vode Zemlja bi bila pusta planeta.
Rješenje: 1. Netačno 2. Netačno 3. Tačno 4. Netačno 5. Tačno 6. Netačno 7. Netačno 8. Tačno 9. Tačno
1
3
4
5
6
NETaČNo
35
Voda
INFORMATIVNI LIST
Lavirint
Pronađi put koji vodi od kapljice do vode.
36
Voda
INFORMATIVNI LIST
Kruženje vode
Isparavanje Kad Sunce zagrije vodu, ona isparava i podiže
se u atmosferu kao nevidljiva vodena para.
1
Transpiracija Vodena para emituje se kroz list biljke u procesu koji
se zove transpiracija.
Kondenzacija Kad se vodena para podigne, ona se ohladi i kondezuje.
Tako nastaju oblaci. Ona ponovo postaje tečnost ili se direktno
pretvara u čvrsto stanje (led, grad ili snijeg).
3
Padavine Padavine u obliku kiše, snijega i grada dolaze iz oblaka.
4
oticanje Jedan dio padavina otiče po površini zemljišta
u vidu potoka i rijeka.
5
Cijeđenje/filtracija Neke padavine i istopljeni snijeg kreću se kroz
zemljište, cure i prolaze kroz pukotine i pore u zemljištu i stjenama.
6
Podzemne vode Voda se pod zemljom nalazi u pukotinama i porama.
Može se koristiti preko bunara.
Nivo podzemne vode Nivo podzemne vode je nivo do kojeg se voda
podiže u otvorenom izvoru.
3
Voda
INFORMATIVNI LIST
Koliko vode ima u …
3
Voda
INFORMATIVNI LIST
Voda – izvor života
dio 1 – Nestanak izvora
Jednog jutra ljudi iz malog sela probudili su se i saznali da se nešto strašno desilo.
Jedini izvor vode koji su imali i koji je selo održavao u životu presušio je.
Seoske starješine okupile su se i dugo razmišljale. Shvatili su da nemaju drugoga izbora
osim da napuste selo koje im je godinama bilo dom. Moraće se naseliti negdje drugo.
Najavili su da će poslati tri istraživača vode da pronađu mjesto za njihovo buduće selo.
dio – Novo selo
Nakon dugog traženja istraživači vode našli su mjesto pogodno za novo selo.
Mjesto je bilo mirno, zemlja je bila plodna, ali je izvor bio mali i mogao je seljanima
obezbijediti samo 150 litara vode po stanovniku dnevno. Istraživači vode vratili
su se kući i rekli ljudima što su pronašli. Starješine su se ponovo okupile i razmišljale
što da rade. Mogu li živjeti s tako malo vode?
3
Voda
INFORMATIVNI LIST
Upotreba vode u domaćinstvu
Lična higijena
Čišćenje
• Ne držite otvorenu
slavinu dok perete
zube ili ruke
i umivate lice.
• Prije pranja, ostružite
otpatke s posuđa.
• Razmislite što biste
radije uradili: okupali se u kadi
(100–200 litara) ili se istuširali
(oko 80 litara).
• Ne potapajte prljavo
suđe pod otvorenom
slavinom – radije ih
potopite u sudoperu punu vode.
Ovo uštedi 50 procenata vode koja
vam je potrebna.
• Ne bacajte smeće u toalet.
• Koristite puni kapacitet mašine za veš.
• Prljavu odjeću potopite u odvojenu
posudu za pranje i vodu s praškom.
• Za pranje automobila koristite kantu
s vodom i sapunicom, a crijevo
koristite na kraju.
• Koristite kišnicu za pranje terase.
• Da uklonite opalo lišće, koristite
metlu umjesto crijeva.
Kuvanje/piće
Navodnjavanje
• Kad perete voće
i povrće, u sudoperu
stavite čep.
• Nemojte koristiti
vodu za piće za
navodnjavanje bašte
– koristite vodu iz
bunara ili kišnicu
koju ste ranije prikupili.
• Nemojte hladiti
hranu ili pića
pijaćom vodom.
• Ako hoćete da imate hladniju vodu
iz slavine, ne čekajte dugo da voda
oteče dok ne bude svježa, već bocu
s vodom držite u frižideru.
• Izbjegavajte navodnjavanje kad duva
vjetar ili kad je vrućina, jer tada voda
brže isparava.
• Koristite sistem „kap po kap“ u
navodnjavanju, što uštedi dosta vode.
• Pokrijte navodnjena područja slamom
ili lišćem da bi ograničili isparavanje.
40
Voda
INFORMATIVNI LIST
Izvori zagađenja vode
Brodovi, motorni čamci i skuteri na vodi
Vodeni sportovi zagađuju vodu naftom i benzinom.
Vještačka đubriva i hemikalije iz poljoprivrede
Vještačka đubriva i pesticidi zagađuju jezera i rijeke kad voda
ispere ratarsko zemljište.
Životinje i farme
Otpad sa životinjskih farmi često završi u vodenim basenima
bez adekvatne prerade, što ubija biljke i životinje i šteti
zdravlju ljudi.
otpadne vode
Centri za preradu otpadnih voda mogu biti uzrok zagađenja
vode ako ne rade pravilno.
Smeće na plažama
Na loše organizovanim plažama za kratko vrijeme se može
nakupiti smeće.
41
Voda
INFORMATIVNI LIST
Izvori zagađenja vode (nastavak)
Promjene riječne obale
Gradnja mostova i promjena riječne obale može izmijeniti
tok rijeke i nivoe podzemnih voda.
Površinski rudnici i ugljenokopi
Vađenje pijeska i šljunka iz rijeka uništava riječne obale
i povećava zagađenost sedimenta.
Kisjele kiše
Kisjele kiše nanose štetu rijekama, jezerima, kao i ribama
i biljkama koje u njima žive.
Ispuštanje industrijskih voda u rijeke
Ispuštanje industrijske vode u rijeke uz slabu preradu
otpadnih voda štetno je za vodene životinje i biljke
i može nanijeti štetu ljudskome zdravlju.
automobil
Ljudi ponekad peru svoje automobile pored vodenih tijela,
a praznu ambalažu od naftnih priozvoda bacaju u vodu.
4
Voda
INFORMATIVNI LIST
Izvori zagađenja vode (nastavak)
Bacanje otpadaka
Bacanje smeća u vodene basene smanjuje kvalitet vode
i uništava vodene ekosisteme.
Gradilišta
Upotreba farbi, ulja i drugih hemikalija na gradilištima može
zagaditi vodene basene.
Lovokradice
Tehnike nelegalnog lova i ribolova mogu oštetiti kvalitet vode
i uništiti vodene ekosisteme.
Vojne aktivnosti
Vojne aktivnosti mogu promijeniti oblik zemlje i uzrokovati
teška zagađenja vodenih basena.
Velike kiše
Kanalizacione vode i zemljište koje se spira usljed velikih
kiša i poplava često zagađuju rijeku.
43
Voda
INFORMATIVNI LIST
Voda
Čim je na Zemlju Voda stigla
počela svuda da se mota,
prah i pepeo na noge digla
i najavila – biće života.
I sve to radi, sve to služi…
Čovjek od Vode uči odavno
da sve se kreće i sve kruži
i ništa nije vodoravno.
Od tada Zemljom Voda vlada
mora, jezera, rijeke, bare,
ledena brda, snijeg, inje,
oblak i magla u vidu pare.
Vodom se hladi kad je vruće
kada je hladno – Voda grije…
Voda je spremna na nemoguće,
a najvažnije – Voda se pije.
Autor: duško Trifunović
INFORMATIVNI LIST
Poslovice o vodi
V
R
C
o
d
I
E
N
o
N
a
d
E
P
o
V
d
a
Z
E
K
U
d
o
a
o
a
V
o
J
E
V
o
B
R
S
E
J
I
R
P
E
R
E
d
a
N
V
o
K
Ć
E
J
E
Ž
E
!
N
a
d
I
E
d
o
M
B
a
V
a
U
Z
I
44
Zemljište
Zemljište je gornji sloj Zemljine površine i predstavlja osnovu za kopneni život na našoj
Planeti. Posmtra se kao živi sistem, jer je naseljeno raznovrsnim živim svijetom i stalno
se formira i uništava (erozija). Zemljište ima jedinstvenu osobinu – plodnost.
Formiranje zemljišta dug je proces. Zemljište je složena formacija koja je rezultat stalnog
kruženja materija i proticanja energije između živih organizama (biljaka, životinja i
mikroorganizama) i nežive prirode (stijena i minerala).
Da bi se formirao sloj zemljišta od 30 cm, potrebno je od 1 000 do 10 000 godina.
Ovaj proces dug je toliko da se zemljište smatra neobnovljivim resursom. Oko 65 procenata
od ukupne površine Zemljinog kopna pokriveno je zemljištem (oko 14,8 milijardi hektara).
Od ove površine, manje od jedne trećine može se direktno koristiti za poljoprivredu:
pašnjaci, livade i obradivo zemljište.
Na formiranje zemljišta utiču ovi faktori: stijene od kojih
zemljište nastaje, živi organizmi (biljke, životinje,
ljudska aktivnost, mikroorganizmi), klima, reljef.
Zemljište se sastoji od četiri faze (komponente):
• čvrsta – mineralne i organske materije
• tečna – voda u kojoj su rastvorene mineralne
i organske materije
• gasovita – vazduh zemljišta
• živa – organizmi zemljišta (mikroorganizmi, beskičmenjaci
i kičmenjaci koji žive pod zemljom).
U gornjem sloju od 30 cm u jednom hektaru zemljišta ima oko 25 tona zemljišnih
organizama kao što su bakterije, gljive, gliste i bube. Organizmi kao što su puževi,
miševi i gliste predstavljaju od 50 do 75 procenata ukupne težine živih organizama
u obradivom zemljištu. Biljke, životinje i mikroorganizmi učestvuju u formiranju humusa,
koji se zatim kombinuje s mineralnim materijama. Gliste prekopavaju zemljište,
što omogućava bolje cirkulisanje vazduha. Ovo je važno za korjene biljaka.
Zemljište
Zemljište je važan dio svih ekosistema. Za razliku od potrebe da se zaštiti atmosfera
i hidrosfera, potreba da se zaštiti zemljište prepoznata je nedavno. Zbog njegovog statičnog
karaktera zemljište se lako natapa različitim štetnim supstancama koje se ispuštaju u životnu
sredinu. U zemljištu se ove supstance duže razlažu nego u vazduhu ili u vodi, pa problem
njihovoga prisustva u zemljištu često ostane skriven.
Za razliku od vazduha i vode, zemljište može biti u privatnom vlasništvu, što dodatno
otežava njegovu zaštitu, jer zavisi od volje vlasnika i onih koji tim zemljištem upravljaju.
Zemljište ima šest funkcija:
• Ono je osnova za proizvodnju biomase i hrane za životinje
i ljude. Takođe, razlaganje uginulih biljaka i životinja odvija
se u zemljištu.
• Ono filtrira, štiti i transformiše. Zemljište pročišćava
podzemne vode i djeluje kao prirodni filter i stabilizator.
• Služi kao stanište i banka gena, jer mnoge biljke i životinje
žive u zemljištu.
• Služi kao temelj za kuće, javne zgrade i puteve koji
su na njemu sagrađeni.
• Ono je izvor sirovina za izgradnju i namještaj, kao i za
obnovljive izvore goriva (npr. slama, busen, otpaci od drveta).
• Ono je istorijska sredina jer čuva vrijedno istorijsko i kulturno nasljeđe.
Sloj zemljišta na Zemlji nestaje i na mnogim mjestima pogoršava se njegov kvalitet.
Moramo uraditi sve da bismo zaustavili proces propadanja zemljišta, da bi ono moglo
obavljati svoje funkcije. Najozbiljniji problemi i prijetnje zemljištu su erozija, zakiseljavanje,
zagađenje, sabijanje i salinizacija.
Oko 75 procenata zemljišta na Planeti ima smanjenu produktivnost zbog nedovoljne
vlažnosti i toplote. Činjenica koja posebno uznemirava je to što se zbog lošeg upravljanja
svake godine gubi 5–7 miliona hektara plodne zemlje. To vodi ka sve većem korišćenju
prirodnoga zamljišta usljed povećane poljoprivredne proizvodnje.
Više nego ikada ranije, ljudi treba da usmjere napore ka zaštiti zemljišta i očuvanju njegove
plodnosti. Društvo mora umanjiti negativne uticaje ljudskih aktivnosti na kvalitet zemljišta
koliko god je moguće.
Priprema za nastavu: Što znamo o zemljištu?
Trajanje
Godišnje doba
Mjesto
bilo koje
učionica, na otvorenom
Nastavni materijal
• tabla (flipčart), flomasteri, kreda
• radni list za bojenje
• velika čaša ili plastična tegla, kamenčići, pijesak, lišće,
vještačke gliste i insekti (mogu se napraviti od papira),
voda, velika kašika, lupa
• uzorci zemljišta uzetih s različitih mjesta; 3–4
laboratorijske čaše, nož, upijajući papir ili filter papir
Nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, hrvatski, bosanski jezik i književnost,
Fizičko vaspitanje, Likovna kultura, Priroda, Priroda i društvo,
Priroda i tehnika, Poznavanje društva
Ciljevi nastave
Nastavne metode
2–3 školska časa
Učenik/učenica treba da:
• upozna zemljište i njegove osnovne fukcije i osobine
• podigne svjesnost da formiranje zemljišta traje dugo
diskusija, eksperiment
Zemljište
Dio I: Što je zemljište (diskusija)
1
Na tabli napišite različite riječi i izraze koji se odnose
na zemljište, kao što su:
• gornji sloj, dio Zemljine kore
• pokriva cijelu Planetu, pokriva tlo
• tečno, čvrsto, živo, plodno
• složena mješavina žive i nežive prirode
• neophodno, bespotrebno.
Kasnije tražite da učenici/učenice osmisle definiciju
zemljišta kombinujući prethodno navedene riječi i izraze:
• Zemljište je .............
2
Pitajte učenike/učenice zašto je zemljište tako važno za Zemlju i koje su njegove
glavne funkcije za ljude i žive organizme. Napišite odgovore na tabli ili flipčartu.
Pomozite im dajući im dodatne informacije iz uvoda.
3
Za najmlađi uzrast: Podijelite učenicima//učenicama informativni list Moja kuća.
Razgovarajte o crtežima: Koje životinje su na njima predstavljene? Gdje žive? Kako se kreću?
Recite učenicima/učenicama da oboje životinje kojima je zemljište kuća (krtica, glista, mrav).
Razgovarajte s učenicima/učenicama i o drugim životinjama kojima je zemljište dom.
Dio II: Hajde da napravimo zemljište (eksperiment)
1
Objasnite odjeljenju da ljudi često zanemaruju značaj
zemljišta imajući u vidu samo da nakon dodira
sa zemljištem obavezno treba oprati ruke.
Pitajte učenike što se nalazi u zemljištu.
Dajte još informacija koristeći informacije iz uvoda.
Objasnite da se sve komponente zemljišta ne mogu vidjeti
na prvi pogled. Neorganski materijali kao što je šljunak,
pijesak i glina miješaju se s organskom materijom i živim
organizmima. Tu su pomiješani voda i vazduh. Obratite pažnju na tri faktora
(sastav stijena od kojih zemljište nastaje, klimu, reljef) koji određuju formiranje zemljišta.
Klima igra važnu ulogu u brzini kojom se odvijaju procesi u zemljištu. Tople geografske
širine povoljne su za formiranje zemljišta. Reljef se odnosi na činjenicu da li se zemlja
nalazi na planini ili ravnici, i da li je teren ravan ili strm. Mnogo je teže zaustaviti
eroziju zemljišta na strmim terenima. Zato se zaštita zemljišta u planinama smatra
najvećim prioritetom. Istaknite učenicima da se zemljište ne može formirati samo
mehaničkim spajanjem njegovih komponenti, jer je za to potrebno i vrijeme.
2
Da bi se prethodno dokazalo, uradite sljedeću demonstraciju uz pomoć nekih učenika:
3
Naglasite da je formiranje zemljišta dug proces za koji je potrebno mnogo godina
i da zavisi od stijena, živih organizama (biljaka, životinja i mikroorganizama),
ljudskih aktivnosti, klime, reljefa. Objasnite da se svi ovi uslovi ne mogu simulirati u
učionici, i da svakako ne bi bilo dovoljno vremena jer je potrebno od 50 do 100 godina
da se formira 1 cm sloja zemljišta. Usmjeravajte ih na zaključak da zemljište treba
smatrati vrijednim i štititi ga.
• Stavite malo šljunka, pijeska i gline u praznu teglu. Dobro ih promiješajte.
Dodajte lišća, gliste i insekte (mogu biti napravljeni od lastiša ili papira).
Ponovo promiješajte. Dodajte vode, ali nemojte napuniti teglu do vrha.
Objasnite da je ovoj mješavini potreban i vazduh za životinje i korijenje biljaka.
Pitajte učenike što misle je li ovo pravo zemljište.
• Podjelite učenike u grupe i svakoj grupi recite da iskopa dvije ili tri šake pravoga
zemljišta. (Ovaj zadatak može dobiti prethodnog dana više dobrovoljaca.)
Recite učenicima/učenicama da uporede zemljište koje su učenici donijeli i ono iz
eksperimenta. Ovo uradite sa i bez lupe. Razgovarajte o razlikama koje se mogu vidjeti.
Zemljište
Dio III: Hajde da proučavamo zemljište (eksperiment)
Objasnite učenicima/učenicama da zemljište ima mnogo osobina, ali da ćete danas
proučavati tri: boju, vlažnost i gustinu. Zato uradite sljedeći istraživački zadatak:
1
Stavite u identične posude svježe uzorke zemljišta, uzete s različitih mjesta.
Označite posude i napravite tabelu na tabli kao što je ovdje prikazano:
Zemljište
Boja
Vlažnost
Gustina
Br. 1 – iz dvorišta škole
Br. 2 – iz šume
Br. 3 – s farme
Br. – ….
2
Boja zemljišta zavisi od prisustva različitih hemijskih jedinjenja i vode.
U odnosu na hemijski sastav postoje tri osnovne boje:
• crna – zbog prisustva humusa (ovo zemljište zove se crnica)
• crvena (braon, boja rđe) – zbog prisustva jedinjenja gvožđa
(ovo zemljište se zove crvenica)
• siva (bjelkasta) – zbog prisustva karbonata i silikata.
Proporcija različitih jedinjenja daje nijansu osnovnoj boji. Zemljišta s više humusa
uvijek izgledaju tamnije. Rezultate studije zapišite u prvoj koloni.
3
Vlažnost zemljišta zavisi od prisustva vode u trenutku opisa. Može se otprilike ocijeniti
uz pomoć upijajućeg papira. Uzmite u obzir sljedeće stepene vlažnosti:
• Suvo zemljište – na dodir se raspada u prah i ne vlaži upijajući papir.
• Svježe zemljište – na dodir je hladno, ali ne vlaži upijajući papir.
• Vlažno zemljište – kad ga držite u ruci, formira lopticu i vlaži upijajući papir.
• Mokro zemljište – kad ga držite u ruci, voda kaplje i ljepljivo je.
Prepoznajte vlažnost zemljišta i popunite rezultate u drugoj koloni.
Gustina zemljišta može se procijeniti uz upotrebu
noža. Pogledajte sljedeće stepene gustine:
• Veoma zbijeno – nož ne može da prodre kroz
zemljište.
• Zbijeno – nož teško prolazi kroz zemljište.
• Donekle zbijeno – nož prolazi kroz zemljište
relativno lako.
• Rastresito – zemljište se lako mrvi.
Napišite rezultate studije u treću kolonu.
Objasnite da postoje stotine različitih vrsta zemljišta na svijetu i da se njihova imena
često odnose na njihovu boju, npr. crnica, crvenica, pepeljuša, smeđe šumsko
zemljište, itd.
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Zetska ravnica.
Razgovarajte s učenicima/učenicama o tekstu: Gdje se prostire Zetska ravnica?
Zašto je značajna za Crnu Goru? Koje se povrtarske kulture gaje u Zetskoj ravnici?
Recite im da popune ukrštenicu koja se nalazi u informativnom listu.
Zemljište
Priprema za nastavu: Zemljište i ljudi
Trajanje
Godišnje doba
Mjesto
3–4 školska časa
za eksperiment: 10 minuta dnevno dvije ili tri sedmice,
nakon toga diskusija 1 čas
bilo koje
(Za eksperiment je bolje da bude u toku toplijeg dijela godine.)
učionica, školska laboratorija
Nastavni materijal
• jabuka, džepni nož
za eksperiment: plastična kesa, lupa, termometar,
naljepnice, mali otpaci (metal, papir gume za žvakanje,
plastična čaša, prazna limenka, parče pamučne tkanine,
komad stakla, parče papira, kora od banane) malo zemljišta
iz vrta
• informativni list za bojenje
Nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Fizičko vaspitanje, Likovna kultura, Poznavanje društva,
Priroda, Priroda i društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Učenik/učenica treba da:
• shvati da količina zemljišta nije neograničena
• zna šta se u zemljištu može razložiti na prirodan način;
analizira glavne faktore koji ugrožavaju zemljište.
Nastavne metode
demonstracija, eksperiment, diskusija, brainstorming,
dilema igre
Dio I: Koliko zemljišta ima na Zemlji? (demonstracija)
1
Aktivnost započnite postavljajući ova pitanja:
• Po čemu svi hodamo svakoga dana kad idemo od
kuće u školu?
• Kad govorimo o zemljištu, a kad o površini Zemlje?
• Možemo li ulicu nazvati „popločano zemljište“?
• Gdje u gradu možemo pronaći zemljište?
Podsjetite učenike/učenice o ulozi koju zemljište ima u ishrani
biljaka, životinja i ljudi i o značaju plodnosti zemljišta.
2
Pitajte učenike/učenice misle li da ima mnogo plodnog zemljišta na svijetu. Kada čujete
njihove prijedloge, pokažite im jabuku. Recite im da zamisle da je to minijaturni model
Zemlje. Objasnite da ćete vašom narednom demonstracijom dokazati da na svijetu ima
mnogo manje plodnog zemljišta nego što izgleda:
• Jabuku presijecite na četiri jednaka dijela i tri uklonite. Objasnite da tri četvrtine
površine Zemlje zauzimaju mora i okeani, a to nije kopno koje možemo koristiti
za tradicionalnu poljoprivredu (iako možete spomenuti da postoje ideje za to).
• Četvrti dio isijecite na dva dijela i jedan uklonite. Objasnite da uklonjeni dio Zemlje
zauzimaju pustinje, gdje se ne mogu uzgajati usjevi.
• Preostalu osminu presijecite na četiri dijela i tri uklonite. Objasnite da djelovi koje
ste ukolonili predstavljaju dio površine Zemlje koji zauzimaju stijene i kamen – ta
zemlja nije plodna.
• Recite učenicima/učenicama da preostali dio predstavlja 1/32 površine Zemlje – dio
koji se smatra plodnim. Ljuštite koru s ovog dijela objašnjavajući da je ovo zapravo
gornji sloj – zemljište koje hrani biljke i proizvodi hranu za sve životinje i ljude.
Naglasite da izgradnja puteva, kuća i fabrika na plodnoj zemlji još više smanjuje
količinu zemljišta koje se može obrađivati.
Zemljište
Dio II: Što zagađuje zemljište?
1
Priprema: Organizujte i realizujte sljedeći eksperiment s učenicima/učenicama u toku
dvije ili tri sedmice:
• Zemljištem iz vrta ispunite dvije trećine providne posude koja ima poklopac.
Dodajte male djelove otpadaka: metala, papira od žvakaće gume, plastične čaše,
prazne limenke, parče pamučne tkanine, parče stakla, parče papira i koru od
banane. Dobro ih pomiješajte i uspite vodu. Dobro zatvorite kesu i stavite
nalijepnicu na nju s natpisom sadržaja koji je dodat zemljištu i datumom.
• Posudu stavite pored prozora na sunce (ako eksperiment radite u toku toplog djela
godine) ili bliže grijalici/radijatoriu (ali ne stavljati na njega) ako je zima.
• Svakoga dana u toku dvije ili tri sedmice, pregledajte i zabilježite vaša zapažanja
o temperaturi, mirisu, spoljnjem izgledu i vidljivim promjenama. Ako zemljište u
posudi izgleda suvo, dodajte vode.
2
Diskusija: nakon dvije do tri sedmice pozovite učenike/učenice da analiziraju promjene
koje ste posmatrali i pripreme kratke izvještaje s odgovorima na ova pitanja:
• Možete li vidjeti žive organizme u ovoj mješavini?
• Koje promjene temperature ste primijetili u toku eksperimenta?
• Koji otpaci su se promijenili a koji izgledaju isto kao ranije?
3
Odredite koji otpaci se mogu sjediniti sa zemljištem, a koji ostaju nepromijenjeni.
Koja još vrsta otpadaka, po mišljenju učenika/učenica, neće biti razložena u zemljištu?
Ohrabrite učenike/učenice da podijele svoje mišljenje i utiske o zagađenosti zemljišta
smećem, otpadom i/ili upotrebom vještačkih đubriva i hemikalija u ratarstvu.
Usmjerite ih ka tome da razumiju da je očuvanje čistoće zemljišta od ključnoga značaja
za njegove osobine i za izgled životne sredine.
Dio III: Što ugrožava zemljište? (diskusija, brainstorming)
1
Recite učenicima/učenicama da nakon škole posmatraju zagađivače zemljišta u
školskom dvorištu i u parku kad idete na izlet. Na osnovu eksperimenta, recite im da
analiziraju koliko je vjerovatno da će se smeće koje vide brzo sjediniti sa zemljištem.
Napravite kratke izvještaje o njihovim zapažanjima i pročitajte neke od njih na času.
2
Podijelite informativni list Što ugrožava zemljište? Zajedno razgovarajte o glavnim
prijetnjama zemljištu (zagađenje, sabijanje pod putevima i pri izgradnji građevina, erozija)
i koji je njihov uticaj na zemljište, njegovu plodnost i žive organizme u zemljištu. Naglasite
da je stanje zemljišta direktno povezano s drugim komponentama prirode – vazduhom,
vodom, živim organizmima – i zavisi od njihovoga stanja i istovremeno utiče na njih.
3
Razdijelite primjerke testa Što znamo o zemljištu? Recite učenicima/učenicama da ga
urade individualno.
Druge aktivnosti
• Podijelite učenicima/učenicama informativni list Zetska ravnica. Razgovarajte s njima
o tekstu: Gdje se prostire Zetska ravnica? Zašto je značajna za Crnu Goru? Koje se
povrtarske kulture gaje u Zetskoj ravnici? Recite im da popune ukrštenicu koja se nalazi
u informativnom listu.
• Pozovite nekoliko dobrovoljaca da formiraju malu grupu i razgovaraju pred ostalim
učenicima/učenicama o dilemi Vrt u jesen.
• Organizujte čišćenje školskog dvorišta, parka ili nekog drugog mjesta.
• Pozovite učenike/učenice da ono što su naučili podijele sa članovima porodice.
Recite im da naprave plan, zajedno s roditeljima, o pravom tretmanu otpadaka iz
domaćistva (za više detalja pogledajte dio o Potrošnji) i o zaštiti zemljišta u njihovoj bašti.
• Detaljnije proučavajte različita zemljišta u vašem gradu ili selu i u Crnoj Gori.
• Napravite kopije slike na strani 181 i podijelite ih učenicima/učenicama da je oboje.
Zemljište
DILeMА
Vrt u jesen
Jednoga dana dođete kući i zateknete cijelu
porodicu u dvorištu kako sakuplja i izbacuje
lišće koje je palo s drveća.
Odlučite da:
• pomognete s izbacivanjem lišća
• predložite kopanje rupe i da zakopate
lišće tamo gdje će istrunuti i učiniti vašu
baštu plodnijom
• složite se da je paljenje lišća dobra ideja
• ne radite ništa i odete da gledate TV
• nešto drugo.
TeST
Što znamo o zemljištu?
U rečenici ispod nalaze se izrazi u paru. Prekrižite onaj koji smatrate pogrešnim,
kako bi napravili tačne rečenice.
Zemljište prekriva / ne prekriva svo kopno na Zemlji.
Da bi se formirao sloj od 30 centimetara zemljišta,
potrebno je 1–1 godina / 1 –1 godina.
Najvažnija osobina zemljišta je njegova gustina / plodnost.
Živa bića aktivno ne učestvuju / učestvuju u formiranju zemljišta.
Zbog statičnog položaja, zemljište sadrži / ne sadrži mnoge zagađivače.
Aktivnosti ljudi danas imaju veoma povoljan / nepovoljan uticaj na stanje zemljišta.
Upotreba hemikalija protiv štetočina zagađuje / ne zagađuje zemljište.
Stanje zemljišta zavisi / ne zavisi od stanja drugih prirodnih elemenata – vazduha,
vode i živih bića.
Rješenje: 1. Ne prekriva 2. 1 000-10 000 godina 3. plodnost 4. učestvuju 5. sadrži 6. nepovoljan 7. zagađuje 8. zavisi
1
2
3
1
Zemljište
INFORMATIVNI LIST
Moja kuća
Oboj životinje kojima je zemljište kuća.
2
Zemljište
INFORMATIVNI LIST
Zetska ravnica
Zetska ravnica je najveće plodno zemljište u Crnoj Gori. Prostire se od Podgorice
na sjeveru, do Skadarskoga jezera na jugu. Nju presijecaju tokovi rijeka Morače,
Ribnice, Cijevne i Sitnice.
Južni dio Zetske ravnice pogodan je za povrtarske kulture. Na sjeveroistočnom dijelu
su plantaže vinove loze i breskve.
Aktivnosti: Ukrštenica
najveća ravnica u Crnoj Gori
Z
E
najčistija voda, prečišćava je zemljište
zemljište iz kojega kaplje voda
M
LJ
zemljište služi kućama kao
I
zemljište bogato humusom
Š
zemljište na kom pase stoka
zemljište čuva istorijsko i ... nasljeđe
T
zemljište koje se lako mrvi
E
Rješenje: 1. Zetska 2. Podzemna 3. Mokro 4. Temelj 5. Crnica 6. Pašnjak 7. Kulturno 8. Rastresito
3
Zemljište
INFORMATIVNI LIST
Što ugrožava zemljište?
Erozija – Plodni gornji sloj zemljišta dobar je za obrađivanje, obezbjeđuje pašnjake
za životinje i sadrži hranjive materije za biljke. Kad se drveće, žbunje i trava uklone,
zemljište ostane nezaštićeno i počinje erozija. erozija je proces spiranja zemljišta vodom i,
u manjem obimu, vjetrom. erozija zemljišta može biti rezultat bilo koje ljudske aktivnosti
koja zemljište izlaže kiši i vjetru. Pogoršavanju erozije doprinose poljoprivredne aktivnosti
kao što su: oranje strmih padina, uklanjanje biljaka sa zemljišta, zanemarivanje pravljenja
podzida u obliku terasa i povećanje broja životinja koje pasu.
Zakiseljavanje – U zavisnosti od toga gdje se nalaze, zemljišta mogu imati veći ili
manji nivo kiselosti. Biljke su prilagođene na te nivoe, no kad zemljište postane kiselije,
to ih može oštetiti. Često se nivo azota i sumopra u zemljištu povećava, kao posljedica
aktivnosti čovjeka kao što su: korišćenje vještačkoga đubriva, zagađenje vazduha usljed
čega padaju kisjele kiše.
Zagađenje – Najčešće se zemljište zagađuje metalima i njihovim jedinjenjima,
organskim hemikalijama, uljima i katranom, pesticidima, eksplozivima i toksičnim
gasovima, radioaktivnim ili biološki aktivnim materijalima, gorivom ili drugim štetnim
supstancama. Ove stvari najčešće dolaze od industrijskog i komunalnog otpada koji
se ispušta u zemljište.
Sabijanje – Zemljište se sabija kao rezultat ponavljanog i stalnog pritiska teških
mašina ili stoke na vlažnim terenima.
Salinizacija – Količina soli u zemljištu može se povećati zbog loše opreme
za navodnjavanje ili direktnih izvora soli. Ovaj proces štetan je za živa bića u zemljištu
i kvalitet poljoprivredne proizvodnje.
Energija
Čovjek svakodnevno koristi energiju: za grijanje kuće, pokretanje automobila, obrađivanje
zemljišta, rad različitih mašina. Intenzivna eksploatacija energetskih resursa u svijetu
u posljednjih nekoliko vjekova dovela je do porasta životnoga standarda. Danas ljudi toliko
zavise od upotrebe energije, da jedva mogu zamisliti život bez nje.
Postoje raznoliki izvori energije, ali ljudi su rijetko svjesni činjenice da je sunčeva energija
najznačajniji izvor energije na svijetu.
Sunčevo zračenje prodire kroz atmosferu i pada na površinu Zemlje, ali se zatim u obliku
infracrvenog (toplotnog) zračenja vraća u atmosferu. Dio toplote emituje se i izgubi
u svemiru. Preostali dio toplote koja se odbije ne napušta Zemlju, zbog gasova u atmosferi
koji su poznati kao „gasovi s efektom staklene bašte“. Ovi gasovi, od kojih su najvažniji
ugljen-dioksid (uljenik(IV)-oksid) i vodena para, kao ćebe su koje pokriva Zemlju i imaju
prirodnu ulogu u održavanju toplote na Zemlji. Druge planete bez atmosfere mnogo
su hladnije, a život koliko znamo tamo ne može da postoji.
Sunčeva svjetlost je osnovni uslov za proces fotosinteze.
Veoma je važna za život biljaka i životinja. Oblasti s povoljnim
toplotnim i temperaturnim uslovima obično imaju veliku
raznolikost biljaka i životinja, a život ljudi mnogo je lakši.
Danas, ljudi koriste različite vrste izvora energije:
• fosilna goriva (ugalj, prirodni gas i nafta)
• nuklearna energija
• obnovljivi izvori energije (sunčeva energija, voda, vjetar,
geotermalna energija, biomasa, itd.).
Proizvodnja energije ima ozbiljne negativne uticaje na životnu sredinu. Sagorijevanje
čvrstih i tečnih fosilnih goriva propraćeno je ispuštanjem gasova koji dovode do kisjelih kiša,
prašine, čađi i drugih zagađivača. Vađenje rude na površinskim kopovima uzrokuje promjene
i uništavanje prirodnih pejzaža.
Energija
Rad nuklearnih elektrana donosi rizike, dok su skladištenje i tretman nuklearnoga otpada
još uvijek skupi.
Uticaj globalnih ekoloških problema na životnu sredinu, kao što su kisjele kiše i klimatske
promjene proučava se već decenijama, a i javnost i političari ih sve bolje razumiju.
Ovi negativni uticaji uzrokovani su dobrim dijelom procesima proizvodnje energije.
Iako se energija može proizvoditi uz pomoć „čistijih tehnika“ koristeći obnovljive izvore energije
kao što su sunce, vjetar, topla geotermalna voda ili biomasa, nijedan metod nije bezopasan
za životnu sredinu. Zbog toga je jedan od najvećih izazova sa kojima se danas suočavamo,
kako da energiju koristimo efikasnije u svakodnevnom životu, u industrijskoj proizvodnji.
Energetska efikasnost podrazumijeva korišćenje manje količine energije za obavljanje istog posla.
Priprema za nastavu: Sunce je potrebno svima
Trajanje
godišnje doba
Mjesto
1–2 školska časa
bilo koje
učionica
nastavni materijal
različiti predmeti u učionici, informativni listovi
nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Poznavanje društva, Priroda, Priroda i društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Učenik/učenica treba da:
• zna da je Sunce glavni izvor cjelokupne energije na Zemlji
nastavne metode
diskusija, grupni rad, brainstorming
Dio i: Sunce je potrebno svima
1
Pitajte učenike/učenice kakvu ulogu ima Sunce u životu biljaka, životinja i ljudi.
Pronađite primjere iz svakodnevnoga života koji mogu ilustrovati potrebu i želju živih
organizama za suncem (npr. suncokret se okreće prema sunčevoj svjetlosti; gušter se
sunča na suncu; mačke vole da borave na suncu; ljudi se sunčaju kada je vrijeme lijepo).
2
Podsjetite učenike/učenice da je Sunce zvijezda u centru sunčevog sistema.
Zemlja i druge planete dobijaju toplotu i svjetlost od njega. Nakon što dođe na Zemlju
energija sunca transformiše se u različite oblike energije, koji se zatim koriste u mnogo
različitih oblika. Upotrebom solarnih ploča sunčeva energija se koristi za: grijanje
domova, rasvjetu, grijanje vode, rad električnih uređaja...
3
Podijelite učenike/učenice u grupe od po šest ili sedam. Neka svaka grupa odabere
različit predmet u učionici (na primjer, predmeti od drveta, stakla, metala, papira,
plastike kože i keramike). Objasnite da je energija potrebna svakom predmetu
da postane ono što jeste i da bude na mjestu na kojem jeste. Porijeklo mnogih oblika
energije je sunce. Pitajte sve grupe da 10 do 15 minuta aktivno razmišljaju o idejama
o ulozi energije sunca u procesu proizvodnje različitih predmeta.
Primjer: Drveni sto napravljen je od drveta i metala i ofarban je.
• Drvo: Prvo stabla treba da porastu, a to je nemoguće bez
svjetlosti sunca. Za sječu, prevoz i preradu drvne građe
potrebna je energija. Ova energija obično se dobija od
sagorijevanja fosilnih goriva.
• Metali: Vađenje ruda, transport i proizvodnja metala je
nemoguća bez upotrebe različitih mašina koje pokreće
energija. Oblikovanje metalnih djelova obavlja se uz
pomoć instrumenata koji rade na struju.
Energija
• Farbe i lakovi obično se dobijaju od benzinskih proizvoda, a struja je potrebna
za njihovu proizvodnju.
• Fosilna goriva (ugalj, nafta i prirodni gas) vade se ispod zemlje. Tamo se nalaze milionima
godina nakon transformacije biljaka i životinja koje se tamo nalaze od praistorijskog
doba. Život ovih praistorijskih biljaka i životinja bio je nemoguć bez sunca.
• Električna energija najčešće se dobija sagorijevanjem fosilnog goriva ili korišćenjem
energije vode koja pada s više tačke ka nižoj (turbine u hidroelektranama).
• Isporuka drvene klupe školi urađena je transportom vozilima, koji dobijaju energiju
od fosilnih goriva.
• Ljudi koji učestvuju u svim fazama proizvodnje i transporta klupe školi dobijaju
energiju od hrane. U osnovi svih lanaca ishrane su biljke koje fotosintezom dobijaju
energiju od sunca.
4
Recite nekoj od grupa da odjeljenju predstave rezultate diskusije.
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Od sunca do police. Recite im da
redosljed radnji datih na listu nije ispravan. Rečenice treba pročitati i označiti brojevima
od 1do 8 da bi dobili kratku priču Od sunca do police (redosljed brojeva je 8, 2, 4, 1, 7,
6, 3, 5). Razgovarajte o energiji koja je potrebna pri obavljanju različitih radnji.
Dio ii: Oblici energije
1
2
Podijelite informativni list Oblici energije. Prvo se fokusirajte na gornji dio informativnog
lista, koji se bavi običnim sendvičom.
3
Pogledajte donju polovinu informativnog lista Oblici energije. Pogledajte različite ljude
i pitajte učenike da objasne što to ljudi rade.
4
O sljedećim pitanjima razgovarajte zajedno:
Pokušajte da se sjetite nekog predmeta kojem nije potrebna energija.
Razgovarajte o komponentama sendviča. Pokušajte da pratite proces proizvodnje svakog
elementa i energije koja se koristi u tim procesima. Pomozite učenicima/učenicama,
ako je potrebno, sa sljedećim dodatnim informacijama:
• Sastojci sendviča su hljeb, sir i paradajz.
• Žitarice rastu u poljima gdje rad obavljaju mašine koje
troše energiju.
• Proizvodnja hljeba podrazumijeva nekoliko procesa i za
svaki od njih je potrebna energija, posebno zagrijavanje.
• Sir se pravi od mlijeka domaćih životinja (krava, ovaca).
Za preradu mlijeka upotrebljavaju se mašine koje koriste
energiju, posebno za hlađenje.
• Paradajz raste i zri zahvaljujući suncu, ali branje i
transport paradajza obavljaju se uz pomoć mašina koje sagorijevaju fosilna goriva.
• Ljudi prave sendviče koristeći energiju koja pokreće njihove mišiće.
• Što se dešava energiji koja se nalazi u drvetu za loženje?
(ova energija transformiše se u toplotnu energiju)
• Koju vrstu energije koriste gitarista i bubnjar i u što se ona pretvara?
(energija mišića pretvara se u zvučnu energiju)
• Kako lampa daje svjetlost?
(transformacijom energije koja se nalazi u tečnim gorivima u svjetlosnu)
• Kako se hrana kuva? (Energija koja se nalazi u drvetu transformiše se u toplotnu
energiju, koja se koristi za kuvanje hrane.)
• Kako se dijete može snaći u mraku?
(uz pomoć baterije — hemijska energija baterija transformiše se u svjetlosnu energiju)
• Kako vozač motora može da pokrene svoj motor?
(transformišući energiju benzina u mehaničku energiju, koja pokreće motor)
Energija
Dio iii: Uhvati energiju
1
Izaberite sunčan dan i organizujte šetnju u obližnji park ili u dvorište škole. Potrebno je
da ponesete sa sobom vrećicu pijeska, a svaki učenik/učenica papir i olovku.
2
Pozovite četiri dobrovoljca. Dajte im uloge sunca, trave, ovce i djeteta sa sendvičem.
(Još jedna varijanta je da unaprijed napišete uloge na karticama i da dobrovoljci izvuku
svoju ulogu.) Svaki učenik/učenica prema dodijeljenoj ulozi dočarava sijanje sunca,
talasanje trave, kretanje ovce po pašnjaku i dječaka koji jede sendvič. Učeniku/učenici koji
glumi sunce dati vrećicu s pijeskom. Dok oni glume, vi s ostalim učenicima/učenicama
posmatrajte njihovo igranje uloga i pokrenite diskusiju o sljedećim pitanjima:
• Čemu sunce daje energiju? (biljkama)
Učenik/učenica koji predstavlja sunce daje pijesak
učeniku/učenici koji predstavlja travu.
• Ko se hrani biljkama? (životinje)
Učenik/učenica koji predstavlja travu daje pijesak
učeniku/učenici koji predstavlja ovcu.
• Što dječak jede? (sendvič)
Učenik/učenica koji predstavlja životinju daje pijesak
učeniku/učenici koji predstavlja dječaka sa sendvičem.
• Je li energija koju nam je dalo sunce nestala?
(Nije, ona je samo prelazila iz jednog oblika u drugi.)
3
Pokrenite slobodnu diskusiju sa svim učenicima/učenicama o ovoj tvrdnji Svi mi imamo
sunca u sebi – u obliku energije. Razgovarajte s učenicima/učenicama da na osnovu
prethodne aktivnosti objasne tvrdnju ili daju svoje primjere. (Još jedna varijanta jeste da
učenici/učenice sami osmisle i ilustruju energetski lanac koji nas ljude održava u životu,
na primjer sunce > pšenica> čovjek.)
4
Za domaći zadatak podijelite učenicima/učenicama informativni list Svima nam je
energija potrebna.
Dio iV: Energija vode
1
Podijeliti učenicima/učenicama informativni list Pivsko jezero. Pročitajte tekst o jezeru
i razgovarajte s učenicima/učenicama postavljajući im pitanja: Gdje se Pivsko jezero
nalazi? Po čemu je dobilo ime? Kako je Pivsko jezero nastalo? Čemu jezero služi?
2
Recite učenicima/učenicama da usmjere pažnju na drugi dio informativnoga lista
Od vode do struje. Brojevima od 1 do 5 označi pojmove: rijeka, brana, vještačko jezero,
hidroelektrana i dalekovod. Pomognite učenicima/učenicama da prepoznaju tražene
pojmove i upišu odgovarajuće brojeve u kvadratiće. Na primjer, brojem 1 označena
je rijeka. Broj 2 predstavlja branu. Tako sve do broja 5. Diskutujte s učenicima/učenicama
o procesu nastanka struje i načinima korišćenja struje.
3
Razgovarajte sa učenicima/učenicama o značaju vještačkih jezera. Pitajte ih: Je li neko bio
na vještačkom jezeru? Kako jezero izgleda? Jesu li voda jezera i njegova okolina bili čisti?
Dio V: Energija uglja
1
2
Razgovarajte s učenicima/učenicama o uglju. Pitajte ih: Što je ugalj? Kako izgleda?
Gdje se nalazi? Čemu služi?
3
Razgovarajte s učenicima/učenicama o radu rudara u rudnicima: Kakav je posao rudara?
Kako izgleda rudnik? Vrebaju li opasnosti u rudniku? Jesu li čuli da u Pljevljima postoji
termoelektrana? Koliko termoelektrana zagađuje životnu sredinu?
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Od uglja do struje. Razgovarajte o crtežu
na kojem je prikazan rudar. Pred njim su tri puta (linije), a samo jedan vodi ga do objekta
u kojem se od uglja proizvodi struja. Pomozite im da zaključe, i da ispod crteža napišu
odgovor na pitanje s informativnog lista (Termoelektrana je objekat u kojem se od uglja
proizvodi struja).
Energija
Priprema za nastavu: Kako sačuvati energiju
Trajanje
godišnje doba
Mjesto
2 školska časa
bilo koje
učionica i drugi prostor u školi
nastavni materijali
Informativni listovi Kako uštedjeti energiju,
test Što znamo o energiji
nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Priroda, Priroda i društvo, Priroda i tehnika, Poznavanje društva
Ciljevi nastave
nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• razvije vještine za očuvanje energije
razmjena iskustva, diskusija, brainstorming, igra dilema
1
Kao uvod u ovu temu možete nekoliko puta upaliti
i izgasiti svijetlo u učionici. Pitajte učenike što misle,
da li ova aktivnost ima neki uticaj na životnu sredinu.
Objasnite da mnogi ljudi mogu misliti da je to čudno
pitanje, jer ono što se dešava kod kuće teško da može
biti vezano za životnu sredinu.
2
Objasnite da je rezultat proizvodnje i potrošnje električne
energije ogromna količina zagađenja. Sagorijevanje čvrstih
i tečnih fosilnih goriva propraćeno je ispuštanjem gasova
koji dovode do stvaranja kisjelih kiša, prašine, čađi i drugih
zagađivača. Rad nuklearnih elektrana nosi rizike, a skladištenje i prerada nuklearnog
otpada je skupa. Motori na sagorijevanje ispuštaju štetne gasove. Pitajte učenike/učenice
da daju primjere zagađenja koja su vidjeli, da se javljaju kao posljedica proizvodnje
ili upotrebe energije (dim iz dimnjaka elektrana, gasovi iz izduvnih cijevi automobila,
dim iz kamina ili peći kod kuće).
3
Vratite se na primjer paljenja i gašenja svijetla u učionici i objasnite da se oko 5%
energije koja se proizvodi u zemlji koristi za osvjetljenje. Ako svaka porodica ugasi
jednu sijalicu kod kuće na pola sata, to će dovesti do značajne uštede energije.
Ovo opet znači manje zagađenja za životnu sredinu i više novca u porodičnom budžetu.
4
Da bi se opravdale ove uštede, dajte sljedeće primjere
(pojednostavite primjer za mlađe učenike):
• Pretpostavite da ima milion porodica u vašem regionu.
• Zamislite da svaka porodica ugasi jednu sijalicu
od 100 vati na jedan sat.
• Ova aktivnost uštedjeće 100 000 kilovat sati (kWh)
energije i 10 000 eura (cijena za 1 kWh = 0,1 EUR).
• Ovaj eksperiment dozvolio bi maloj elektrani da
prestane da radi na jedan sat i da prestane da zagađuje
životnu sredinu za to vrijeme.
Razdijelite test Što znamo o energiji. Nakon što učenici/učenice urade test, dajte im
odgovore i razgovarajte o odgovorima. Naglasite da proizvodnja i upotreba energije
ozbiljno utiču na životnu sredinu. Svi mogu pomoći koristeći energiju štedljivo.
Energija
Podijelite učenike/učenice u četiri ekspertske grupe i dajte svakoj grupi različite verzije
informativnog lista Kako uštedjeti energiju. Dajte učenicima 10 minuta da razgovaraju
o specifičnim informacijama iz informativnog lista o tome kako efikasna upotreba
energije može biti poboljšana.
Nakon toga predstavnik svake grupe reći će ostalima koje jednostavne promjene
u svakodnevnoj rutini oni predlažu za očuvanje energije. Odaberite zabavan način
za učenike/učenice da predstave informacije, kao što su pričanje priča, demonstriranje,
mimika, intervjuisanje, reklamiranje, itd.
Druge aktivnosti
• Pozovite nekoliko dobrovoljaca da formiraju malu grupu i da diskutuju pred
učenicima/učenicama o dilemi Kako da učinimo naš dom toplijim.
• Recite učenicima/učenicama da razrade plan za očuvanje energije kod kuće, o kojem
treba da razgovaraju sa svojim roditeljima. Tražite od njih povratne informacije.
• Odaberite nekoliko dobrovoljaca koji će biti „energetska patrola“ u školi. Njihov zadatak
je da provjere da li su pogašena svjetla u prostorijama koje se ne koriste, da li curi voda
iz slavina itd. Po povratku patrola podnosi izvještaj. Zajednički prokomentarišite stanje
u školi.
• Napravite plan za uštedu energije u učionici i potrudite se da ga se pridržavate.
• Napravite kopije slike na strani 182 i razdijelite ih učenicima/učenicama da ih oboje.
Energija
DILEMA
Kako da učinimo naš dom toplijim
Vaša porodica se seli u novi dom
u kojem još treba da se urade završni radovi
i da se namjesti. Jedan od vaših zadataka
jeste da se pobrinete za grijanje i udobnost.
Kako biste poređali sljedeće opcije po značaju:
• grijanje vašeg doma uz pomoć
električnih uređaja
• grijanje vašeg doma ugljem i drvetom
• pronaći načine da se koristi prirodni gas
u vašem domu
• poboljšati izolaciju spoljnih zidova i prozora
• instalirati solarne ploče na krovu
• pobrinuti se da sve sijalice i električni uređaji
imaju minimalnu potrošnju energije
• drugo.
TEST
Što znamo o energiji
TaČnO
Najveći energetski zagađivač životne sredine je čvrsto gorivo.
Nikad nam neće nestati uglja.
Sagorijevanje uglja zagađuje životnu sredinu više
nego prirodni gas.
Upotreba obnovljivih izvora energije ubrzava negativne
promjene klime.
Domaćinstva i porodice mogu uštedjeti energiju na jednostavne
i lake načine.
Dobra izolacija prostorija u kojima boravimo doprinosi
zaštiti životne sredine.
Solarne baterije i kolektori moći će da se koriste samo
u dalekoj budućnosti.
Ne treba da stavljamo toplu hranu u frižider.
rješenje: 1. Tačno 2. Netačno 3. Tačno 4. Netačno 5. Tačno 6. Tačno 7. Netačno 8. Tačno
1
2
3
4
nETaČnO
1
Energija
INFORMATIVNI LIST
Od sunca do police
Đak slaže knjige na policu.
Drvo raste u šumi.
Kamioni odvoze balvane.
Sunce grije.
Auto s prikolicom dostavlja policu.
Polica je napravljena i spremna za upotrebu.
Drvosječa siječe drva.
Zanatlija u radionici pravi policu.
2
Energija
INFORMATIVNI LIST
Oblici energije
3
Energija
INFORMATIVNI LIST
Pivsko jezero
Voda je obnovljivi izvor energije. Ako na rijeci podignemo branu, vodena masa
se zaustavi i nastane vještačko jezero. Voda iz jezera pokreće turbine u hidroelektrani
i tako nastaje struja.
U dijelu kanjona rijeke Pive, u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, godine 1975. podignuta
je brana Mratinje i tako je nastalo Pivsko jezero. Dugo je 45 km, a duboko preko 200 m.
Najveće je vještačko jezero u Crnoj Gori. Brana je visoka 220 m i spada među najveće
te vrste u Evropi.
Od vode do struje
4
Energija
INFORMATIVNI LIST
Od uglja do struje
Ugalj iz rudnika rudar će da odveze do objekta koji od njega proizvodi struju.
Koji je to objekat?
Energija
INFORMATIVNI LIST
Kako uštedjeti energiju kod kuće
Stavite toplotnu izolaciju spolja na zidove vaše kuće/stana.
Popunite praznine na prozorima.
Poboljšajte toplotnu izolaciju poda.
nove zgrade u hladnim predjelima treba da imaju velike prozore
okrenute prema jugu kako bi dosta svjetlosti i toplote dobili od sunca
u toku zime.
INFORMATIVNI LIST
Kako uštedjeti energiju — kod grijanja
Stavite grijače (radijatore, peći) ispod prozora kako bi mogli da griju
vazduh kada ulazi (uštedi do % energije).
Koristite automatske termoregulatore koji su fiksno pričvršćeni
za uređaje, što održava stalnu temperaturu (možete uštedjeti
i do 1% energije).
Zamijenite sve stare i neefikasne grijače (ne morate zamijeniti
sve odjednom) s efikasnijim modelima (uštedite i do –1% energije
u poređenju s energijom prije zamjene).
Energija
INFORMATIVNI LIST
Kako uštedjeti energiju – pri kuvanju
i hlađenju
Dobro zatvorena vrata rerne pri pečenju štede energiju (–%).
Kad pečete u rerni, treba da koristite čitav kapacitet, a kad je moguće,
pecite nekoliko jela jedno za drugim da biste izbjegli da zagrijavate
rernu još jednom.
Koristite ekspres lonce, koji štede energiju (do 2%) i vrijeme.
Koristite šerpe/lonce s dnom istog ili većeg prečnika od ringle
(ušteda i do 1% energije).
Lonci u kojima kuvate treba da imaju ravno i debelo dno
(neravno samo 1 mm koštaće 1% više energije).
ne stavljajte toplu hranu ili lonce u frižider (štedi i do % energije).
Energija
INFORMATIVNI LIST
Kako uštedjeti energiju kod kuće
dok peglate, čistite i perete
Koristite peglu s regulatorom temperature (uštedi i do 5% energije).
Koristite pegle na paru (uštedi i do 10% energije).
Koristite mašinu za pranje veša u punom kapacitetu.
Koristite automatske mašine za pranje — ekonomičnije su i što
se tiče energije i vode. Uvijek odaberite program koji odgovara
(uštedi i do 5% energije).
Redovno čistite kesu od usisivača (uštedi i do 10% energije).
Zamijenite šuplja crijeva usisivača (uštedi i 5–8% energije).
Energija
INFORMATIVNI LIST
Kako uštedjeti energiju – pri kuvanju
i hlađenju kod osvjetljenja
Zidove okrečite svijetlim bojama (uštedi 2% energije koja je potrebna
za osvjetljenje).
Posadite drveće bar metara od zidova zgrade.
Uvijek održavajte čistoću prozora (uštedi i do 1% energije).
Svijetla uvijek gasite ako vam ne trebaju.
Zamijenite sijalice s ugljenim vlaknom s kompaktnim fluorescentim
sijalicama (štedne sijalice). One su dugotrajne (traju i do 1 puta duže
nego obična sijalica). Zamjena obične sijalice od vati s fluorescentnom
od 2 vati za 1 sati rada dnevno povratiće investiciju za manje od godine.
ne držite uređaje na standby režimu. Uređaji na standby režimu koriste
energiju sve vrijeme kad su ugašeni.
Energija
INFORMATIVNI LIST
Svima nam je energija potrebana
Spoj lijevu i desnu kolonu tako da svako dobije energiju koja mu je potrebna.
Biodiverzitet
Živi organizmi na Zemlji mogu se grupisati u vrste. Vrsta je grupa organizama koji su slični
po izgledu, načinu života i ponašanju. Organizmi koji se razmnožavaju polnim putem
moraju biti u stanju da daju plodno potomstvo. Na kraju 20. vijeka, stručnjaci su uspjeli
da ispitaju i opišu samo mali dio ukupnog živog svijeta – oko 1,5 miliona vrsta.
Procjene nekih naučnika govore da ima još 4 do 5 miliona vrsta koje nijesu klasifikovane, tj.
neoktrivene su i neopisane, dok drugi vjeruju da na našoj planeti živi 30–40 miliona vrsta.
Svi znamo da ljudi žive na istoj planeti s više miliona vrsta biljaka, životinja i drugih
organizama, za koje se koristi zajednički izraz „biološki diverzitet“ ili „biodiverzitet“.
Biodiverzitet se definiše kao najvrjedniji prirodni resurs i opšte je prihvaćeno da se sastoji
od tri komponente:
• Genetski diverzitet/raznolikost. Sve vrste na Zemlji nasljeđuju
genetske informacije, koje su ključ za prilagođavanje uslovima u
životnoj sredini. U budućnosti ljudi će možda moći da regenerišu
neke izumrle vrste, ako budu imali njihov genetski materijal.
• diverzitet/raznolikost vrsta. Raznolikost oblika života koji
su se prilagodili na specifične uslove životne sredine; tokom
miliona godina formirale su se nove vrste, a one koje nijesu
uspjele da se prilagode promjenjivim uslovima izumrle su.
Od ere proterozoika život se razvijao u pravcu uvećavanja
raznolikosti, pa mi živimo u vremenu maksimalne biološke
raznolikosti/diverziteta. Svaka biljna i životinjska vrsta ima sopstvenu sredinu iz koje
dobija sve neophodne uslove za život: vazduh, hranu, vodu, životni prostor i sklonište.
Kada se životna sredina nekog organizma promijeni, on se prilagodi, migrira ili izumre.
• diverzitet ekosistema. Ekosistemi predstavljaju jedinstvo životne zajednice i staništa
koje ona naseljava. Na Zemlji postoje brojni ekosistemi kao što su šume, pustinje, polja,
rijeke, mora i okeani. Stanovnici istog ekosistema imaju interakciju i među sobom
i s neživom prirodom. Ekosistemi postoje zbog raznolikosti vrsta; svaka vrsta zadovoljava
svoje potrebe za materijom i energijom dok istovremeno stimuliše postojanje drugih vrsta.
Što je neki ekosistem bogatiji vrstama, to je i stabilniji.
Biodiverzitet
Izraz „biološki diverzitet“ često se koristi za raznolikost vrsta, ali ne treba zaboraviti njegove
druge dvije komponente – genetsku raznolikost i raznolikost ekosistema.
Zemlje koje su najbogatije vrstama su Brazil (basen Amazona), Indonezija, SAD, Rusija (Sibir),
Indija i Kina.
Biodiverzitet u ciframa
Broj vrsta
Životinjske ili biljne vrste
Na svijetu
U evropi
Crna Gora
vaskularne biljke
260 000
12 500
3 300
ribe – sve vrste
20 000 samo slatkovodne
20 000
8 400
334
oko 80
oko 430
vodozemci
4 000
75
18
gmizavci
6 500
198
38
ptice
9 600
514
333
sisari
4 300
270
65
zaštita biodiverziteta je ne samo neophodna, već je i veoma važan uslov za stabilnost
prirodnih sistema, jer samo tako mogu da se obnavljaju i razvijaju.
Očuvanje biodiverziteta važno je zbog:
• Prirodnih sistema koji imaju sposobnost da se održe,
zaštite i evoluiraju. Organizmi učestvuju u kruženju materije
i proticanju energije, učestvuju u procesima u atmosferi
i u kruženju vode u prirodi. Vodeni organizmi prečišćavaju
vodu, grabljivice obezbjeđuju prirodnu kontrolu štetočina,
a insekti su glavni oprašivači biljnih vrsta.
• Ljudi koji koriste različita dobra iz prirode: hrana, drvo,
tkanine sirovine, hemikalije i ljekove, da bi održali zdravlje
i zadovoljili svoje potrebe. Broj ljudi na Zemlji raste,
pa i njihove potrebe za dobrima iz prirode.
izumiranje vrsta je prirodan proces u prirodi. Istraživanje fosila pokazalo je da su milionima
godina, godišnje izumirale od jedne do tri vrste. Savremene procjene pokazuju da danas
nekoliko hiljada životinjskih i biljnih vrsta izumre svake godine, što treba da bude razlog
za ozbiljnu brigu.
Smatra se da su trenutno u opasnosti od izumiranja tri četvrtine
svih poznatih ptičjih vrsta i jedna četvrtina svih poznatih
vrsta sisara.
Neki od najozbiljnijih razloga za mnogostruk porast stopa
izumiranja vrsta jeste zagađenje koje je rezultat ekonomskog
razvoja, prekomjerne upotrebe plodnog zemljišta, brzog porasta
poljoprivrednih aktivnosti, razvoja saobraćaja i širenja gradova.
Drugim riječima, aktivnosti ljudi bez osjećaja za održanje
ravnoteže u prirodi, mogu direktno da utiču na biodiverzitet
kroz uništavanje životinjskih i biljnih vrsta, ili indirektno kroz
uništavanje njihovih staništa.
Savremene vrijednosti kažu da je smanjenje biodiverziteta kontradiktorno ideji
uravnoteženog i održivog razvoja savremenog društva. Zato se na svjetskom nivou predlažu
mjere za uklanjanje uzroka koji vode ka smanjenju biodiverziteta.
Njihova primjena u praksi može se postići mobilizacijom značajnih materijalnih, finansijskih
i ljudskih resursa.
Biodiverzitet
Priprema za nastavu: Biljke i životinje oko nas
trajanje
Godišnje doba
Mjesto
3–4 školska časa
bilo koje
učionica, na otvorenom
Nastavni materijal
• tabla (flipčart); flipčart s nekoliko staništa koji su označeni
na njemu;
• kreda u boji ili pastelne boje, radni listovi
Nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Fizičko vaspitanje, Likovna kultura, Muzička kultura,
Poznavanje društva, Priroda, Priroda i društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• razumije značaj biološkog diverziteta i njegovu ulogu
za ljude i prirodu
• razumije pojam ekosistema i lanca ishrane.
Igre asocijacije, diskusija, igre na otvorenom
dio i: Biodiverzitet
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Biljke i životinje. Razgovarajte o
crtežima. Pitajte učenike/učenice: Koliko je crteža biljaka? Koliko je crteža životinja?
Imenuj predstavljene biljke i životinje. Recite im da oboje životinje crvenom bojom,
a biljke zelenom.
Unaprijed nacrtajte sljedeće ilustracije na tabli: šumu, koju predstavlja nekoliko stabala;
livadu, travu i žbunje; vodeni basen, rijeku ili jezero; i kuću s dvorištem.
4
Pokažite ilustracije koje su pripremljene u koraku 2, objasnite da su to različita staništa.
Svaki učenik/učenica treba da kaže odjeljenju koju životinju i biljku je odabrao.
Neka svaki učenik/učenica stavi svoj radni list na ilustraciju koja je najvjerovatnije stanište
za njegov/njen izbor. Pitajte učenike/učenice da li znaju druge biljke i životinje koje žive
u ovim staništima i to dodajte ilustracijama.
5
Za naprednije učenike/učenice, pozovite četiri dobrovoljca da odjeljenju predstave
informacije iz informativnog lista Osnovne grupe organizama i njihov značaj.
Razgovarajte s učenicima da li se biljke, životinje, bakterije i gljive mogu naći u četiri
navedena staništa. Dodajte imena glavnih grupa organizama ako već nijesu uključena.
6
Diskutujte s učenicima što je tim biljkama i životinjama potrebno da prežive (vazduh, voda,
svjetlost, hrana, toplota, prostor, sklonište).
Podijelite radni list Kad bih bio/bila ... i recite učenicima da popune sljedeće:
Kada bih bio/bila biljka, ja bih bio/bila ..............................., zato što ...............................
Kada bih bio/bila životinja, ja bih bio/bila ..............................., zato što ...............................
Svaki učenik treba da odabere vodenu ili kopnenu životinju i biljku.
Prijedloge napišite na tabli ili flipčartu. Zaključite da životna sredina gdje vrste žive –
voda, kopno, zemljište ili u slučaju parazita, drugi organizmi – može da bude različita
i da svi dobijaju ono što im treba da prežive iz svoje životne sredine.
Ponudite više informacija o biološkom diverzitetu, njegovim trima komponentama
i važnosti da se zaštite. Za ovo možete koristiti informacije iz uvodnog dijela.
Biodiverzitet
dio ii: zašto su biljke i životinje važne?
Recite učenicima/učenicama da uzmu svoj informativni list
s table, koji su koristili u prethodnoj aktivnosti. Recite im da
ćete razgovarati o tome zašto su ovi oblici života važni za
prirodu i za ljude. Podijelite im da popune informativni list
Što nam biljke i životinje znače.
Kad učenici popune radne listove, pozovite neke da
pokažu što su uradili. Recite učenicima/učenicama da
pogledaju okolo i identifikuju predmete koji su biljnog ili
životinjskog porijekla (olovka, papir, namještaj, odjeća),
zatim ih pitajte da se sjete što su doručkovali ili ručali. Pitajte ih koje biljke ili životinje
imaju kod kuće, kao i zašto i gdje njihove porodice idu na odmor ili vikendima.
Sumirajte rezultate.
Razgovarajte o pitanju: Da li u prirodi postoje štetne biljke i životinje?
Zaključite da je svaki organizam važan u prirodi, a da su korisnost i štetnost
relativni pojmovi koji se obično definišu u odnosu na ljude.
4
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Osmosmjerka. Pročitajte ponuđene
nazive biljaka i životinja. Tražite od učenika/učenica da odrede kojoj grupi živih bića
pripadaju. Pomognite im da imenuju staništa navedenih bića i navedu neke
karakteristike. Zatim, neka u osmosmjerci pronađu date nazive biljaka i životinja.
Ostaće pet polja koja kriju ime životinje iz Skadarskoga jezera (krap).
dio iii: Moja biljka je
Izvedite učenike/učenice napolje u školsko dvorište ili park, recite im da krenu
u potragu za biljkama – svako dijete treba da traži biljku koju najviše voli. Dijete treba
pažljivo da pogleda biljku, a da je ne ubere, da je dodirne i pomiriše, a zatim
da odjeljenju ispriča o toj biljci opisujući sljedeće stvari, ali da ne kaže ime biljke:
• Moja biljka živi u ...........................................
• Moja biljka je ........................................... (određene osobine – visina, veličina i boja
cvjetova, plodovi, miris, kora, itd.)
• Moja biljka je važna zato što ........................................... (pravi hladovinu, lijepa je,
može da se jede, itd.)
Ostali učenici/učenice treba na osnovu opisa da pogađaju koja je biljka. Ako im je
teško, mogu da postave da/ne pitanja.
dio iv: Lanac ishrane
4
Objasnite lanac ishrane učenicima/učenicama koristeći informacije iz informativnog
lista Ekosistem i lanac ishrane, a na tabli nacrtajte grafikon za ovu aktivnost koji je sličan
ilustraciji na strani 85.
Pozovite sedam dobrovoljaca. Dajte im da odaberu uloge biljaka i životinja, na primjer
kupus, mrkva, pšenica, jabuka, miš, zec i soko. (Još jedna varijanta je da unaprijed
napišete uloge na karticama da dobrovoljci izvuku svoju ulogu.)
4
Recite „biljkama“ da naprave parove i da se uhvate za zglobove da bi napravili
„stolicu“. Objasnite da su oni proizvođači u prirodi, te tako formiraju prvi nivo lanca.
5
Recite „sokolu“ da zauzme svoje mjesto u lancu ishrane tako što će sjesti u „stolicu“
koju su napravili miš i zec. Objasnite da ova ptica pripada grupi sekundarnih potrošača,
jer se hrani životinjama, a ne biljkama.
Objasnite da zec i miš čine drugi nivo lanca ishrane i nazivaju se primarnim
potrošačima, jer se hrane biljkama. Recite im da stanu tako što će formirati „stolicu“
držeći jedni druge za zglob.
Biodiverzitet
6
S učenicima razgovarajte o sljedećim pitanjima:
• Što bi se desilo kad ne bi bilo dovoljno dobrovoljaca da igraju ulogu biljaka?
(U prirodi ovo bi značilo da je dobar dio biljaka – trava, žbunje, šume – uništen).
• Što bi se desilo kad bi jedan od dobrovoljaca koji igra ulogu životinja (npr. miš)
odustao? (U prirodi, ovo bi značilo izumiranje vrsta).
• Kako životinje iz viših nivoa zavise od biljnih i životinjskih vrsta iz nižih nivoa?
U toku ove igre obratite pažnju na bezbjednost djece. Možda bi trebalo da uloge
proizvođača date učenicima koji su fizički jači. Igricu možete učiniti raznovrsnijom
prijedlogom da učenici/učenice odaberu različite biljke i životinje i s njima formiraju
lanac ishrane. U lanac uključite i čovjeka.
dio v: Ko koga jede
Napravite kopije informativnog lista Lanac ishrane.
Učenike/učenice podijelite u pet grupa i svakoj grupi dajte
jedan primjerak Lanca ishrane i jedan od pet ekosistema.
Recite učenicima/učenicama da isjeku različite biljke
i životinje i da ih zalijepe u polja Lanca ishrane. Neka nacrtaju
strelice koje ukazuju na to koje životinje jedu koje biljke
i životinje. Dolje predstavljenu shemu koristite kao referencu.
Uputite učenike/učenice ka tome da razgovaraju što se dešava
kad nestane dio ekosistema.
Šumski ekosistem Šumski ekosistem Šumska
sova
Jež
dnevni
paunovac
(leptir)
vrtni miš
Bukva
Gorski
brijest
divlja
jagoda
Šumski
miš
Hrast
lužnjak
Glog
divlja
jagoda
ekosistem livade obična
krastača
Crvena
djetelina
Jazavac
Crvena
vjeverica
ekosistem livade Poljski
popac
evropska
divlja
mačka
Kukavica
riđa
voluharica
zemni
bumbar
Poljski
ladolež
Mišar
Glog
Jednogodišnja
vlasnjača
Lasica
vinogradarski puž
Maslačak
Širokolista
bokvica
5
Biodiverzitet
rječni ekosistem
evropska
vidra
Karaš
trska
velika
zelena žaba
zelena lisna
stjenica
Sočivica
Mješnica
Priprema za nastavu: o ljudima i prirodi
trajanje
Godišnje doba
Mjesto
3–4 školska časa
bilo koje
učionica, na otvorenom
Nastavni materijal
7–8 konopa svaki od 3–4 metra
Nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Fizičko vaspitanje, Likovna kultura, Muzička kultura,
Poznavanje društva, Priroda, Priroda i društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• pokaže da kad se dese promjene u životnoj sredini neki
organizmi se prilagode, drugi migriraju a neki izumru
• podigne svjesnost o teškoćama s kojima se susrijeću ptice
u toku svojih migracija.
igranje uloga, igre na otvorenom, diskusija
dio i: Šuma i drvosječe (igranje uloga u dvorištu škole)
6
Izvedite učenike/učenice u dvorište škole ili obližnju baštu. Označite (konopom,
nacrtajte, kamenjem...) sedam ili osam polja od oko 1 metar kvadratni u obliku kruga
ili kvadrata. Učenicima objasnite da ovi oblici predstavljaju 70–80 ari stare šume koju
naseljavaju različite biljke i životinje.
Odaberite 12–15 dobrovoljaca. Recite jednom paru da igraju uloge drvosječa.
Ostalima dajte kartice s imenima različitih životinja (šumski miš, jelen, djetlić,
lisna vaš, šumski mrav, sjenica, sova, lisica, jež, itd.).
Igra počinje razmještajem životinja u šumi – stavite jednu ili dvije životinje u okviru
svakog polja. Kada drvosječe prvi put dođu u šumu, kažu da će posjeći 10 ari šume.
Oni odaberu polje gdje će da sijeku stabla tako što će uzeti konope, izbrisati polje
sa zemlje, skloniti kamenje. Šumske životinje napuste svoje stanište i presele se u druga
polja ili ostanu u zavisnosti od toga kakva su životinja i od svoje procjene.
Recite učenicima/učenicama da mimikom pokažu način i brzinu svoje migracije – lete,
skaču, puze, itd. Kad drvosječe ponovo dođu, oni „posijeku“ još deset ari šume,
životinje napuste svoja staništa i to se nastavlja sve dok ne ostanu samo dva polja.
Na kraju je mnogo životinja natrpano u posljednjih dvadeset ari.
Biodiverzitet
4
Razgovarajte s učenicima/učenicama nakon igre o tome kako su se osjećali dok
su igrali igru. Što su stanovnici šume morali da urade dok je sječena njihova šuma?
Pokušajte da pogodite što se desilo drugim šumskim organizmima kao što su biljke
i gljive. Objasnite da u stvarnosti neki organizmi (npr. stabla) mogu biti odmah uništena,
neki su primorani da se prilagođavaju promjenama u životnoj sredini, neki uspiju da se
presele u druga staništa, a neki su predodređeni da uginu.
Zaključite da su ljudske aktivnosti u ovom slučaju dovele do smanjenja biodiverziteta
uglavnom uništavanjem staništa šumskih životinja i biljaka.
dio iii: Migracija nije laka
Odaberite lijep i sunčan dan da odvedete učenike/učenice do livade. Pitajte ih da
li su čuli za migracije životinja. Dozvolite im da sami smisle svoje primjere.
Koristite informacije iz informativnog lista Migracije životinja.
Recite učenicima/učenicama da ćete igrati igru koja se zove
„Migracija nije laka“.
• Učesnicima igre recite da će igrati jato bijelih roda, koje
svake jeseni migriraju na jug da bi provele zimu i vratile
se na sjever na proljeće u mjesta gdje se razmnožavaju.
• Označite dva područja udaljena 20–30 metara za zimski
period i za gniježđenje. Odredite četiri do pet tačaka
između ova dva područja kao „bezbjedne zone“,
gdje rode mogu da se odmore u toku migracije.
Bezbjedne zone mogu biti stabla, velike stjene ili neka
druga prirodna mjesta gdje ptice mogu da slete.
• Recite učenicima/učenicama da odaberu uloge ili im dajte kartice s ulogama
da izvuku. Dvoje će igrati uloge lovaca (čovjeka i grabljivicu koja nije čovjek kao što
je lisica), a ostatak odjeljenja igra uloge roda. Ptice se brzo kreću iz jednog podrčuja
u drugo i imaju pravo da stanu samo u bezbjedne zone u toku putovanja.
Lovci pokušavaju da ulove (uhvate) ptice dok one migriraju, ali ne mogu da uđu
u bezbjedne zone ili zimsko područje i mjesto za gniježđenje. Svaka ptica koja je
ulovljena ispada iz igre. Početak svake migracije označava nastavnik.
• U toku prve migracije sve su zone aktivne. Prije druge, međutim, recite
učenicima/učenicama da je jedna zona isušena močvara te više ne može da se koristi.
Prije treće migracije objasnite da su na još jednoj bezbjednoj zoni sagrađene
vjetrenjače i da se ni ona ne može koristiti. Nastavite da igrate sve dok ne ostane samo
jedna bezbjedna zona. Koristite različita opravdanja za uništavanje bezbjednih zona —
izgradnja fabrike ili autoputa, pretvaranje vodenog područja u rekreativni centar, itd.
• Zabilježite broj roda koje prežive nakon svake migracije. Očigledno je da će ih lovci
lakše loviti kako se smanjuje broj bezbjednih zona. Ako se rode bune i kažu da ovo
nije pravedno, recite im da lovci lako nađu mjesta gdje se ptice odmaraju u toku leta
i, takođe, da kada se unište bezbjedne zone, pticama je veoma teško da prežive u
toku migracije.
• Ovo možete da proširite tako što ćete podijeliti rode u parove i predložiti im da imaju
mlade; svaki par roda može da vrati dva igrača od onih koji su ulovljeni da igraju
uloge ptića rode. Nakon nekog vremena, igru možete ponoviti zamjenom uloga.
Pozovite učenike/učenice da govore o tome kako su se osjećali dok su igrali svoje uloge
i koje su nevolje imali. Ukažite im na to da u toku pravih migracija, baš kao i u igri,
mjesta za odmor prepuna su grabljivaca i lovaca koji uhode migrirajuće ptice i tako
ugrožavaju njihove živote. Dodajte informacije o drugim prijetnjama, npr. električni
kablovi, nedostatak hrane, otrovne supstance koje se koriste u poljoprivredi, izlivanje
nafte u vodene basene.
4
Objasnite učenicima/učenicama da je opšte shvatanje da je migracija životinja lak i
bezbjedan način da se preživi zima. Zapravo je migracija skup i često prilično rizičan
poduhvat. U toku migracije životinjama je potrebno mnogo energije, hrane i mjesta za
odmor. Moraju da izbjegavaju grabljivce i da pronađu odgovarajuća staništa kad stignu.
Biodiverzitet
Priprema za nastavu: Biološka raznovrsnost evrope
trajanje
Godišnje doba
Mjesto
2–3 školska časa
bilo koje
učionica, na otvorenom
Nastavni materijal
tabla ili flipčart, kartice s različitim biljkama i životinjama
koje su tipične za Evropu, fizička karta Evrope, testovi
Nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Fizičko vaspitanje, Likovna kultura, Muzička kultura,
Poznavanje društva, Priroda, Priroda i društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• se upozna s biološkim diverzitetom u Evropi
• izgradi svijest i stvori osjećaj za sticanje navike da štite,
obnavljaju i održivo koriste biološke resurse.
diskusija, rad u grupama, brainstorming, studije slučaja
dio i: znamo li što je naše blago?
Da bi se pripremili, podijelite primjerke informativnog lista Živo blago Evrope i recite
učenicima/učenicama da prouče tekst i da pronađu više informacija iz drugih izvora.
Pozovite dobrovoljce da predstave odjeljenju rezultat svog istraživanja o flori i fauni
Evrope. Razgovarajte o sljedećim pitanjima:
• Što su razlozi trenutnog stanja biodiverziteta u Evropi?
• Koje su osobine biljnog svijeta u Evropi?
• Što je najvažnije što treba znati o ribama,
vodozemcima i gmizavcima u Evropi?
• Je li Evropa bogata pticama i jesu li ove vrste ugrožene?
• Što je najvažnije što treba znati o sisarima u Evropi?
• Zašto je važno, s globalnog stanovišta, zaštititi
biološki diverzitet u Evropi i kako se to radi u praksi?
Nakon izlaganja, pitajte učenike/učenice koliko su znali o bogatom biodiverzitetu Evrope
prije toga istraživanja. (Na sličan način može se organizovati istraživanje flore i faune vaše
zemlje/regiona. Za ove potrebe možete koristiti informacije iz enciklopedije s DVD-ja.)
Odjeljenje podijelite u male grupe i svakoj dajte primjerak radnog lista Što znamo o ...
koji sadrži informacije o šest životinjskih vrsta koje su značajne ne samo za Evropu,
već za čitav svijet. Dajte oko deset minuta za individualan rad: da se informacije prime,
razmijene činjenice koje su već čuli u sličnim prilikama, itd. (Za ove potrebe možete
koristiti informacije iz enciklopedije s DVD-ja.)
Pozovite svaku grupu da predstavi odjeljenju svoju životinju, ukazujući na:
• mjesta gdje se najčešće može naći
• njen značaj
• prijetnje za njen opstanak i mjere koje se moraju preduzeti radi njene zaštite.
dio ii: da uvijek postoje
Recite učenicima/učenicama da ukažu na faktore i uslove koji predstavljaju prijetnje
biološkom diverzitetu Evrope, zasnivajući argumente na primjerima koji su predstavljeni
u prethodnoj aktivnosti. Zapišite njihove ideje (zagađenje, lov, sječa šuma,
poljoprivreda, itd.) na tabli ili na flipčartu. Dajte više povratnih informacija.
Biodiverzitet
Podsjetite učenike/učenice da su tri četvrtine svih poznatih ptica pred prijetnjom
istrebljenja. Recite im da istraživanje međunarodne organizacije Bird Live International
pokazuje da su faktori koji najsnažnije utiču na mjesta od ornitološkog značaja:
• intenzivna poljoprivreda
• industrija i urbanizacija (rast gradova)
• izgradnja nasipa i brana
• ometanje ptica, naročito u toku njihovog gniježđenja;
• rekreacija i turizam
• isušivanje vodenih basena i zemljišta
• ribolov i ulov vodenih vrsta
• ispuštanje kanalizacije i otpada u životnu sredinu
• razvoj infrastrukture.
Dajte primjere aktivnosti koje se mogu realizovati da bi se zaštitilo ovo prirodno
bogatstvo. (izmjene i različiti zakoni; zabrana lova i pucanje u toku specifičnih perioda
u godini, proglašavanje određenih područja za zaštićene; pažljivo proučavanje mogućih
uticaja određene ekonomske aktivnosti na životnu sredinu, a nakon toga usklađivanje
planova na osnovu rezultata istraživanja; uzimanje u obzir stavova i gledišta svih
zainteresovanih strana).
4
Objasnite učenicima/učenicama da svaka osoba – uključujući i svako dijete – može da
pomogne da se zaštiti biljni i životinjski diverzitet. Na prvi pogled, aktivnosti jedne
osobe koje se odnose na spasavanje ili pomaganje jednoj biljci ili životinji mogu
djelovati beznačajno u poređenju s veličinom planete ili brojem njenih stanovnika.
Međutim, to nije tako. Ovaj argument podržite tako što ćete pozvati dobrovoljca da
pročita priču Šetnja plažom iz informativnog lista.
Posvetite malo vremena značaju malih napora koje svaka osoba treba da uloži ponekad
da bi se stvari na ovome svijetu promijenile na bolje. Pitajte, „Što bi se desilo kada bi
većina ljudi uradila isto što i ovaj dječak?“ Pozovite učenike/učenice da podjele svoje
ideje i zapažanja.
druge aktivnosti
• Recite učenicima/učenicama da pronađu još informacija o različitim migratornim vrstama
za diskusiju na sljedećem času.
• Napravite kopije slike na strani 183 i razdijelite ih učenicima/učenicama da ih oboje.
• Recite učenicima/učenicama da kući ponesu informativni list (zadatak za razmišljanje
kod kuće, koji se nalazi poslije priče Šetnja plažom) da bi sa članovima svoje porodice
razgovarali o tome što su naučili i radili na času.
• Dajte učenicima/učenicama da urade test Budite prijatelj životinja i biljaka.
Organizujte diskusiju u grupama za svako pitanje. Zaključite da je veoma važno
da ljudi uvijek prvo razmisle prije nego što nešto urade, ukoliko to može uticati
na životnu sredinu i u sadašnjosti i budućnosti.
• Uradite dilema vježbu Par roda. Razgovarajte o tome u grupama. Dajte učenicima/učenicama
slobodu da podrže različite stavove o tome što oni misle da je ispravno uraditi.
• Pozovite stručnjaka iz neke ekološke institucije ili nevladine organizacije da predstavi
informacije o vrstama specifičnim za vaš region i razgovarajte o problemima njihove zaštite.
• Uradite istraživanje o bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta na lokalnom nivou
i zaštićenim područjima u vašem regionu.
• Napišite pismo ili izjavu u prvom licu jednine u ime biljke ili životinje kojoj prijeti
izumiranje i objavite ga. Može početi otprilike ovako, „Dragi ljudi, ja sam bijela roda
i pišem vam zbog ...“
• Organizujte aktivnosti kao što je sadnja sadnica, pravljenje hranilica za ptice, itd.
• Proslavite Međunarodni dan zaštite biološkog diverziteta (22.maj) organizovanjem
takmičenja i kvizova.
Biodiverzitet
DILEMA
Par roda
Par roda svoje gnijezdo napravio je na
električnom stubu u blizini vašeg doma.
Na stubu je električna struja koje je opasna
za rode. Što ćete uraditi?
• uplašiti rode jer vam je stalo do njihove
bezbjednosti
• sagraditi još jedno gnijezdo na bezbjednom
mjestu u blizini
• pozvati elektroprivredno preduzeće
• pozvati vladino ministarstvo ili nevladinu
organizaciju koja se bavi zaštitom životne
sredine
• reći ćete gradonačelniku o ovom problemu
• ništa
• nešto drugo.
TESТ
Budite prijatelj životinja i biljaka
tAČNo
4
5
6
NetAČNo
Kad berete pečurke, dobro je da ih berete nožem.
Kad berete bilje, dobro je da ih iščupate s korijenom.
Kad berete korijenje ljekovitih biljaka, dobro je da iskopate
i druge biljke u blizini.
Dobro je da sakupljate samo velike puževe, a male da ostavite
u njihovoj prirodnoj sredini.
Nije pogrešno ostaviti otrov u bašti da bi je zaštitili
od poljskih glodara i štetočina.
U jesen treba uništiti gnijezda ptica koje su odletjele.
Ako je neka životinja bolesna, treba da je iznesete
iz gnijezda/jazbine.
Dobro je ne praviti buku i ne ulaziti u prostore za gniježđenje
i reprodukciju.
Ne smijete pecati u periodu mrijesta.
rješenje: 1. Tačno 2. Netačno 3. Netačno 4. Tačno 5. Netačno 6. Netačno 7. Netačno 8. Tačno 9. Tačno
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Kada bih bio/bila…
Kad bih bio/bila biljka, ja bih bio/bila
zato što
Kad bih bio/bila životinja, ja bih bio/bila
zato što
INFORMATIVNI LIST
Što nam biljke i životinje znače
MoJ/MoJA
I koristi se za hranu
se za proizvodnju ljekova
I koristi
i hemikalija
I vrijedna je sirovina
I koristi se za grijanje
I koristi se za pravljenje odjeće
I koristi se za naučno istraživanje
I koristi se pri izgradnji
I koristi se u ispaši
I može biti zadovoljstvo
Označite tačne rečenice u kvadratićima.
(ime odabrane biljke ili životinje)
je drugi organizmi kao
I koriste
životnu sredinu
I održava strukturu i plodnost zemljišta
I često je hvaljena u umjetnosti
I pomaže oprašivanje
kruženju organskih materija
I pomaže
u prirodi
I dobar je prijatelj ljudi
I drugo (popunite):
Zbog ovoga JE/NIJE važna za ljude i druge žive organizme.
(precrtajte netačan odgovor)
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Biljke i životinje
Oboj životinje crvenom bojom, a biljke zelenom.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
osnovne grupe organizama
i njihov značaj
Biljke su obično statični organizmi koji sadrže pigment hlorofil,
neophodan za proces fotosinteze. Sve biljke dišu, hrane se samostalno,
i mogu da se razmnožavaju. Većina biljaka ima korijenje, stabljike i lišće.
Na Zemlji ima oko 600 000 poznatih biljnih vrsta. Sve biljke – kraljevstvo
biljaka – se naziva flora. Biljke igraju važnu ulogu za život na Zemlji.
One ispuštaju kiseonik i proizvode hranu za životinje i ljude. Biljke stvaraju organske
hranjive sastojke, koristeći energiju sunca, putem fotosinteze. Tako su biljke proizvođači
u ekosistemima. Biljke koje su prije više miliona godina zatrpane u zemlju, postale su
fosilno gorivo, koje koristimo kao izvor energije.
Životinje su organizmi koji posjeduju čulo dodira, imaju sposobnost
voljnih pokreta i mogu se razmnožavati. Sve životinje se sastoje
od ćelija grupisanih u različita tkiva. Tkiva formiraju organe, a organi
su grupisani u organske sisteme. Svijet životinja zove se fauna.
Životinje ne mogu same proizvoditi hranu. Zavise od hrane
(organskih materija) koju proizvode biljke. Tako su životinje potrošači
u ekosistemima. Životinje dišu tako što uzimaju kiseonik iz životne sredine, a ispuštaju
ugljen-dioksid (ugljenik(IV)-oksid).
Gljive ne mogu proizvoditi organske materije, već ih uzimaju iz životne
sredine. Neke vrste uzimaju hranjive materije od živih organizama.
To su paraziti kao što su žitna rđa i plijesan vinove loze. Druge vrste
uzimaju hranjive materije iz uginulih organizama. Ima i vrsta koje se
razvijaju na hrani, kao što je hljebna buđ. Neke gljive razvijaju se duž
korijenja drveća i pomažu drveću da uzima vodu i mineralne soli.
Na ovaj način one funkcionišu kao vlakna korjena i tako dobijaju hranu, vitamine i druge
supstance. Postoji oko 100 000 vrsta gljiva.
Bakterije su najčešće jednoćelijski organizmi. Bakterije se mogu
naći na svim kontinentima, u vazduhu, vodi, zemljištu, biljkama,
životinjama, ljudima, prehrambennim proizvodima i predmetima.
Učestvuju u kruženju materije u prirodi; u stvaranju i razlaganju
minerala i ruda i u formiranju strukture i plodnosti zemljišta.
Neke bakterije koriste se u proizvodnji hrane. Mnoge bakterije
uzrokuju bolesti biljaka, životinja i ljudi (npr. antraks, tuberkuloza, bruceloza).
Vjeruje se da su bakterije bili prvi organizmi koji su se pojavili na Zemlji.
Gljive i bakterije imaju veliki značaj za biosferu. One se nazivaju razlagačima,
jer razlažu organska jedinjenja, i pretvaraju ih u neogranske (mineralne) materije.
Na ovaj način, lanac ishrane se zatvara i neorgansku materiju mogu apsorbovati
zelene biljke da bi ponovo stvorile organsku. Gljive, naročito gljive iz zemljišta,
doprinose poboljšanju plodnosti zemljišta.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
osmosmjerka
U osmosmjerci pronađi nazive biljaka i životinja: pčela, ovca, hrast, crv, ruža,
krava, vrabac, bor, lisica, skakavac, djetelina, kaktus, puž, patka, ljubičica, visibaba,
vo, medvjed.
Polja koja ostanu kriju ime poznate životinje Skadarskoga jezera.
M
d
P
Č
e
L
A
A
e
J
v
r
C
C
B
K
d
e
H
r
A
A
r
o
v
t
r
o
B
v
U
v
J
e
A
i
A
A
Ž
C
e
L
S
A
r
K
A
A
t
A
v
A
r
K
d
i
v
N
S
U
t
K
A
K
o
A
A
C
i
S
i
L
LJ
U
B
i
Č
i
C
A
P
A
K
t
A
P
U
Ž
4
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
ekosistem i lanac ishrane
Ekosistem je zajednica organizama i njihovoga staništa; organizmi imaju interakciju
među sobom i životnom sredinom. Ekosistem je dinamičan sistem u kojem hrana
i energija stalno kruže između živih organizama i nežive prirode. Primjeri čestih
ekosistema su šume, rijeke, jezera, mora, livade, farme i gradovi.
Biljke se nazivaju proizvođačima jer proizvode hranu od mineralnih soli,
vode i sunčeve energije u toku procesa koji se naziva fotosinteza. Hranjiva materija
ostaje u biljkama dok ih ne pojedu životinje ili dok ne uginu i razlože se.
Životinjski organizmi koji se hrane biljkama i drugim životinjama nazivaju
se potrošačima. Konzumiranjem biljaka, potrošači pomažu nastavak kruženja energije
i hranjivih materija. Kad organizam ugine, bakterije, gljive i crvi, koji igraju ulogu
čistača, razlažu mrtve organizme, i tako vraćaju hranjive materije zemljištu,
gdje ponovo može da počne krug ekosistema.
Lanac ishrane i energije pokazuje složenu zavisnost između biljnih i životinjskih
organizama u ekosistemu. Proizvođači se nalaze na dnu, najširem dijelu piramide
koji se naziva „prvi nivo“. Na drugom nivou se nalaze primarni potrošači, organizmi
koji se hrane biljnom hranom. Nivo tri i četiri u piramidi pripadaju sekundarnim
potrošačima, koji se hrane samo hranom životinjskoga porijekla ili i biljnom
i životinjskom hranom. Veoma često neki potrošači pripadaju ne samo jednom nivou.
Na primjer, ljudi jedu biljnu i životinjsku hranu iz različitih nivoa u lancu ishrane.
Svaki uticaj na niži nivo osjeća se i u gornjem dijelu sistema. Ako, usljed velikih nepogoda,
kao što su požari, poplave, smrzavanje ili zbog ljudskih aktivnosti koje nijesu mudre kao što
su sječa šume, hemijsko trovanje, ispuštanje toksičnog otpada ili nekog drugog zagađenja,
uništi se biljni pokrivač na velikim površinama, umanjiće se hrana primarnih potrošača.
Ovo će imati sličan uticaj na hranu sekundarnih potrošača – takođe će se umanjiti.
I ljudi zavise od promjena koje se dešavaju u lancu ishrane i energije.
5
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Lanac ishrane
6
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Šumski ekosistem Šumska sova
(Strix aluco)
dnevni paunovac
(Inachis io)
Jež
(Erinaceus europaeus)
Bukva
(Fagus sylvatica)
Gorski brijest
(Ulmus glabra)
vrtni miš
(Eliomis quercinus)
divlja jagoda
(Fragaria vesca)
Šumska sova (Strix aluco)
Ova sova je srednje veličine, ima velike, crne oči i raznobojno perje – od
sive do crvenkastosmeđe boje. Šumska sova razmnožava se uglavnom
u rupama stabala u šumama, parkovima i šumskim djelovima farmi.
Može se naći i u blizini čovjeka, u baštama i gradovima svugdje u Evropi
osim u Irskoj i na dalekom sjeveru. Šumska sova živi na istome mjestu cijele godine
i aktivna je noću. Njen zvuk „huuuuu.... hu, hu’hu’hu’huuuuu“ čuje se u rano proljeće
i jesen. Ona jede voluharice i insekte, ali i ptice, uključujući i male sove.
Jež (Erinaceus europaeus)
Glava i tijelo ježa dugi su 25 centimetara, s repom od 3 centimetra.
Teži do 1 kilograma i živi oko devet godina. Njegovo tijelo prekriveno
je s oko 6000 bodlji koje su duge 2–3 centimetra i tamnobraon su boje
s bijelim krajem. Na glavi i grlu ima žućkastu dlaku. Njuška mu je špicasta,
a oči male. Ježevi žive u parkovima, baštama, šumama, živicama i na poljima.
Svugdje ih ima u Evropi. Ježevi jedu gliste, puževe, paukove, stonoge, insekte, žabe,
guštere i voće. Mladi se rađaju slijepi, goli i bez bodlji. Ježevi izlaze noću.
Kad se pojavi opasnost, oni se skupe u loptu i ne mrdaju se. U toku zime spavaju
zimskim snom, sakriveni u lišće ili u rupe.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Šumski ekosistem (nastavak)
vrtni miš (Eliomis quercinus)
Glava i tijelo vrtnog miša dugi su oko 15 centimetara, a samo njegov
rep ima 10 cm. Ima sivo, smeđe i crveno krzno na gornjem dijelu tijela,
a bijelo ispod. Na svom licu ima „crnu masku“. Vrtni miš živi u parkovima,
voćnjacima, baštama, šumama, vinogradima, stjenovitim područjima
i u građevinama kao što su štale. Može se naći u Evropi, Aziji i maloj Aziji. Vrtni miš jede
insekte, paukove, stonoge, puževe, guštere, jaja, voće i koru drveta. Noćna je životinja,
koja se penje uz zidove i stabla, i skače. Spava zimskim snom od oktobra do aprila
u rupama drveća ili građevinama.
dnevni paunovac (Inachis io)
Raspon krila dnevnog paunovca je 6 centimetara. Gornja strana mu je
crvenkastosmeđe boje, s velikom tačkom u obliku oka na kraju krila.
Donja strana mu je gotovo crna, što omogućava izuzetnu kamuflažu u toku
zimskoga sna. Gusjenica je duga do 45 milimetara. Crne je boje s malim
bijelim tufnama i žutim nogama i ima 11 pari debelih bodlji. Ovaj leptir živi na otvorenim
prostorima, baštama, parkovima i drugim cvjetnim mjestima, uz ivice šuma. Ima ga širom
Evrope, osim na krajnjem sjeveru. Jaja polaže na lišću, koje mlade gusjenice mogu da jedu.
Tačke nalik očima na njegovim krilima plaše grabljivce.
Bukva (Fagus sylvatica)
Stablo bukve raste od 30 do 40 metara visine, s ogromnom krošnjom koja
se širi. Kora je glatka, tanka i sive je boje. Lišće je ovalnog oblika, sjajne,
tamnozelene boje koja u jesen postaje braon. Muški cvjetovi grupisani
su u rese koje se nalaze na dugoj dršci, ženski cvjetovi su grupisani po dva
i nalaze se na kratkim, uspravnim drškama. Cvijet se pojavljuje u proljeće, odmah nakon
lišća. Plodovi su trouglastog oblika, sjajni, smeđe boje i mogu se jesti. Nalaze se u
parovima u drvenoj ljusci koja se dijeli na četiri dijela. U srednjoj, zapadnoj i jugoistočnoj
Evropi bukva obično raste na planinama, formirajući šume s hrastom ili smrčom.
Drvo bukve koristi se za namještaj.
Gorski brijest (Ulmus glabra)
Ovo drvo je 10–40 metara visoko, razvija široku krošnju. Kora mu je glatka
na početku, ali kasnije postaje deblja, dobija prave pruge i sivu boju.
Listovi imaju kratke stabljike i jajastog su oblika s oštrim špicastim vrhovima,
a osnova je u obliku srca. Gornji dio je tamnozelene boje, ima dlačice i grub
je na dodir. Crveni cvjetovi pojavljuju se u februaru, a krilast plod može se vidjeti prije nego
što stablo sasvim olista. Gorski brijest može se naći svugdje u Evropi, najčešće u šumama
i brdovitim područjima i podnožjima planina.
divlja jagoda (Fragaria vesca)
Tanki listovi divlje jagode podijeljeni su u tri listića koji imaju
nazubljene ivice. Cvjetovi imaju bijele latice i cvjetaju od aprila do jula.
Oprašuju ih pčele, muve, moljci i leptiri. Plodovi su prečnika oko 1 cm
i zru od maja do septembra. Divlja jagoda uzgaja se u evropskim baštama
vjekovima. Jagode u baštama (Fragaria ananassa) koje se koriste u komercijalnoj
proizvodnji jagoda vidljivo su veće od divljih. Divlja jagoda raste u šumama,
na travnjacima i šiblju. Potiče iz umjerenih oblasti Evroazije.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Šumski ekosistem evropska divlja mačka
(Felis sylvestris)
Šumski miš
(Apodemus sylvaticus)
Jazavac
Crvena vjeverica
(Meles meles)
Hrast lužnjak
(Quercus robur)
(Sciurus vulgaris)
Glog
(Crataegus
monogyna)
divlja jagoda
(Fragaria vesca)
evropska divlja mačka (Felis sylvestris)
Tijelo evropske divlje mačke dugo je 60–70 centimetara, a rep je dug
oko 30 centimetara. Krzno joj je sive do žućkasto smeđe boje s tamnim
prugama. Mužjak je ponekad veći i tamniji od ženke. Izgleda kao
pripitomljena srgasta mačka s gustim, okruglim repom. Oči su joj
žućkasto-zelenkaste s vertikalnim zjenicama. Mačići imaju meko, žućkasto krzno
s tamnim tačkama. Ove mačke žive na mnogim mjestima, ali najčešće u šumama
i šipražju širom Evrope. Mačke šire miris da bi označile teritoriju. Okot od dva do šest
mačića obično okoćenih u maju, počinje život u jazbinama obično u rupama u drvetu,
ali ponekad u napuštenim rupama lisice ili jazavca. Uglavnom jedu miševe i voluharice,
ali i ptice i male sisare.
Jazavac (Meles meles)
Do 90 centimetara dužine uključujući i rep, jazavac je težak
10–20 kilograma. Može da doživi do 20 godina. Jazavac ima kratke noge,
dugu i tupu njušku, kratke uši i male oči. Gornji dio tijela mu je siv, strane
su smeđe boje, na glavi ima bijele i crne pruge, crne noge i duge,
oštre kandže. Jazavac naseljava listopadne i mješovite šume, kao i pašnjake i planine.
Može se naći širom Evrope. Jazavci jedu gliste i puževe, kao i glodare i ptiće.
Oni spavaju zimski san u jazbinama od oktobra do februara. Jazavci žive u parovima
ili proširenim porodičnim grupama, ponekad u velikim hodnicima koje su sebi iskopali.
Hodnici su dugi do 40 metara i imaju razne „sobe“. Naseljavaju ih decenijama.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Šumski ekosistem (nastavak)
Crvena vjeverica (Sciurus vulgaris)
Glava i tijelo crvene vjeverice dugi su 21–25 centimetara, a njen gusti rep
je dug 15–20 centimetara. Živi 10–12 godina. Krzno joj je obično smeđe
ili crvene boje, ali može biti i crno-smeđe. Donji dio tijela joj je bijele
boje, i ima dug pramen krzna na kraju ušiju.
Crvena vjeverica živi u šumama i parkovima, a može se naći u Evropi, Sibiru, Japanu
i Koreji. Hrani se pupoljcima biljaka i listova, sjemenkama drveća, gljivama, insektima i
jajima i ptićima nekih ptica. Aktivna tokom cijele godine, crvena vjeverica gradi gnijezdo
visoko na drvetu od lišća, mahovine i malih grana. Uglavnom se po drveću kreće danju
i rijetko silazi na zemlju radi hrane, skače s grane na granu i s drveta na drvo.
Šumski miš (Apodemus sylvaticus)
Tijelo šumskoga miša dugo je 7,5–11 centimetara, i pokriveno je žućkastosmeđim krznom, Ima svijetlosiv stomak. Oči i uši su mu velike, a rep mu
je otprilike iste dužine kao i tijelo. Donji dio tijela je bijele boje i pokriven
je rijetkom dlakom. Šumski miš živi na poljima, u šumama, živicama
i mnogim drugim mjestima koja nijesu previše vlažna. Ponekad se usele u građevine koje
je sagradio čovjek, posebno tokom zime. Mogu se naći svugdje u Evropi. Kopaju jazbine
u zemlji da bi tamo živjeli. Te jazbine imaju duge tunele s odvojenim sobama
za gniježđenje i hranjenje. Brzo trče, a dobro se i penju i skaču. Šumski miš hrani
se bobicama, sjemenom, pupoljcima, izdancima i gljivama i beskičmenjacima.
Hrast lužnjak (Quercus robur)
Hrast lužnjak je veliko drvo koje raste i do 35 metara visine.
Kora mu je glatka i crvenkastosmeđa dok je stablo mlado. Kasnije kora
dobija tamnosivu boju i postaje fino hrapava i gruba. Plod je poznati žir,
zatvoren u plitku kupu pokrivenu ljuspicama. Žirovi su grupisani u male
grozdove, na stabljikama dužine 5–12 centimetara. Hrast lužnjak često je prisutan
širom Evrope, osim na dalekom sjeveru. Neke životinje, kao što su sojke i vjeverice,
zakopavaju žir u gomilama, pa se ponekad mogu vidjeti grupe malih stabala.
Glog (Crataegus monogyna)
Glog raste kao gust žbun ali može porasti i kao stablo do 12 metara visine.
Kora mu izgleda kao da je prekrivena pahuljama svijetlosmeđe boje.
Na granama ima trnje. Listovi su različiti, s talasastim rubom.
Bijeli cvjetovi se pojavljuju krajem maja i početkom juna, a sazrijevanjem
dobijaju rozu boju. Plodovi su mali, oblika jabuke, tamno-crvene boje i zru u septembru.
Glog se može naći širom Evrope.
divlja jagoda (Fragaria vesca)
Tanki listovi divlje jagode podijeljeni su u tri listića koji imaju
nazubljene ivice. Cvjetovi imaju bijele latice i cvjetaju od aprila do jula.
Oprašuju ih pčele, muve, moljci i leptiri. Plodovi su prečnika oko 1 cm
i zru od maja do septembra. Divlja jagoda uzgaja se u evropskim baštama
vjekovima. Jagode u baštama (Fragaria ananassa) koje se koriste u komercijalnoj
proizvodnji jagoda vidljivo su veće od divljih. Divlja jagoda raste u šumama,
na travnjacima i šiblju. Potiče iz umjerenih oblasti Evroazije.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
ekosistem livade obična krastača
(Bufo bufo)
zemni bumbar
(Bombus terrestris)
Kukavica
Poljski popac
(Cuculus canorus)
Crvena djetelina
(Trifolium pretense)
(Gryllus campestris)
Poljski ladolež
(Convolvulus
arvensis)
Glog
(Crataegus
monogyna)
obična krastača (Bufo bufo)
Do 15 centimetara dužine, ženka je mnogo veća od mužjaka.
Koža joj je bradičava, zelenkastosmeđe, žute ili boje cigle s malo
ili nimalo šara. Iza očiju se mogu vidjeti žlijezde u obliku zrna pasulja
i one štite krastaču tako što luče neprijatnu tečnost, koja odbija
neprijatelje. Obična krastača može se naći u mnogim tipovima kopnenih staništa.
Naseljava cijelu Evropu, izuzev Irske i dalekog sjevera. Obična krastača provodi većinu
vremena na kopnu. Ovaj noćni vodozemac hrani se mnogim malim životinjama.
Kukavica (Cuculus canorus)
Kukavica je lagana ptica, srednje veličine s dugim okruglim repom i
šiljatim krilima. Mužjak je sive boje u gornjem dijelu tijela i na grudima,
a u donjem dijelu ima vodoravne pruge. Ženka može biti sive ili smeđe
boje u gornjem dijelu tijela s golim stomakom, grudima i grlom.
Pri letu podsjeća na kliktavca i kobca. Kukavica se lako prilagođava različitim
staništima, uključujući i sve vrste šumovitih krajeva, obradivog zemljišta, planina
i obala. Može se naći širom Evrope. Kukavica se uglavnom hrani gusjenicama.
Ženka ne gradi gnijezdo već polaže jaja u gnijezdo druge ptice. Ptica domaćin
leži na jajima, dok se ptići ne izlegu.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
ekosistem livade (nastavak)
Poljski popac (Gryllus campestris)
Do 3 centimetra dužine, poljski popac je potpuno crn izuzev prednjih
krila, koja su smeđe boje na žutoj pozadini. Na velikoj glavi ima fine
i relativno kratke pipke. Može se naći u Evropi, maloj Aziji i sjevernoj
Africi. Poljski popac naseljava suve i sunčane oblasti kao što su pašnjaci,
bašte i živice u blizini seoskih puteva. Ne može da leti. Mužjak brani teritoriju
cvrčanjem od maja do septembra tako što trlja svoja zadnja krila. Krije se u rupama
koje kopa u zemlji. Uglavnom se hrani biljkama koje sadrže mnogo vode.
zemni bumbar (Bombus terrestris)
Do 24 milimetra dužine, matica je duga više od 2 centimetra i ima raspon
krila do 43 milimetra. Radilice i trutovi dugi su 14–17 millimetara
a raspon krila im je 30–35 millimetara. Zemni bumbar ima korpu za polen
u posebno prilagođenoj zadnjoj nozi u kojoj pravi gustu masu polena
blago navlaženu nektarom. Ovo se zatim prenosi do gnijezda. Jedan od najčešćih
evropskih bumbara živi gotovo u bilo kojem staništu s dosta vegetacije, širom Evrope.
Gnijezdi se u zemlji, ponekad u mišjim rupama ili jazbinama krtice. Kad se sasvim
razvije, svaka kolonija se sastoji od jedne ženke koja polaže jaja – matice – i velikog
broja neplodnih ženki koje se zovu radilice. Obično minimum 100 bumbara živi
u gnijezdu, ali veća gnijezda mogu da imaju više od 600 jedinki.
Crvena djetelina (Trifolium pretense)
Lišće crvene djeteline duboko je dijeljeno na tri listića s blijedim parčetom
u obliku slova V u sredini svakog. Njene stabljike se granaju i mogu
dostići i do 50 centimetara dužine. Cvjetovi roze boje grupisani su u
uspravne glavičaste cvasti. Crvena djetelina raste na otvorenim staništima,
naročito na vlažnim livadama i pašnjacima. Može se naći širom Evrope.
Poljski ladolež (Convolvulus arvensis)
Poljski ladolež je korov koji se penje ili proteže. Njegove stabljike rastu
do 200 centimetara dužine, obmotavaju se u smjeru suprotnom
od kazaljke na satu uz bilo koji odgovarajući oslonac. Listovi imaju oblik
vrha strelice, a cvjetovi su u obliku lijevka bijele ili roze boje.
Poljski ladolež raste na napuštenim terenima, travnjacima i obrađivanim oblastima.
Često se penje uz stabljike žitarica na rubovima njiva.
Glog (Crataegus monogyna)
Glog raste kao gust žbun ali može porasti i kao stablo do 12 metara visine.
Kora mu izgleda kao da je prekrivena pahuljama svijetlosmeđe boje.
Na granama ima trnje. Listovi su različiti, s talasastim rubom.
Bijeli cvjetovi se pojavljuju krajem maja i početkom juna, a sazrijevanjem
dobijaju rozu boju. Plodovi su mali, oblika jabuke, tamno-crvene boje i zru u septembru.
Glog se može naći širom Evrope.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
ekosistem livade Mišar
Lasica
(Buteo buteo)
vinogradarski puž
(Helix pomatia)
riđa voluharica
(Mustela nivalis)
Jednogodišnja
vlasnjača
(Poa annua)
(Clethrionomys glareolus)
Maslačak
(Taraxacum
officinalis)
Širokolisna
bokvica
(Plantago major)
Mišar (Buteo buteo)
Mišar dostiže dužinu od oko 50 centimetara, s rasponom krila od
125 centimetara. U letu ima široka krila, kratak vrat i rep srednje dužine.
Boja mu dosta varira, kreće se od tamnosmeđe do crvenkastosmeđe i bijele
s tamnim pjegama. Na grudima često ima i dio svijetle boje. Mišar živi
u različitim tipovima šuma ili šumarcima u blizini otvorenoga prostora, a gnijezdi se
u drveću. Često se može vidjeti kako sjedi na poštanskim i telefonskim stubovima i vreba
plijen. Mišar je veoma glasan, naročito u proljeće. Uglavnom se hrani voluharicama, ali i
pticama, vjevericama, gmizavcima, vodozemcima i ponekad insektima i kišnim glistama.
Lasica (Mustela nivalis)
S 11–26 centimetara dužine i s repom 4–9 centimetara, lasica je najmanji
evropski mesožder. Ima dugo, vitko tijelo, kratke noge i dug rep.
Boja njenoga krzna varira od smeđe do riđe, a stomak joj je bijele boje.
U sjevernoj Evropi tokom zime lasica dobija bijelu boju. Ona živi u
mnogim evropskim, azijskim i sjevernoameričkim staništima, kao što su šume, polja,
bašte, parkovi i mjesta u blizini ljudi. Ova živahna životinja stalno je aktivna. Uglavnom
se hrani malim glodarima kao što su voluharice i miševi, ali su joj plijen i ptice i insekti.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
ekosistem livade (nastavak)
riđa voluharica (Clethrionomys glareolus)
Glava i tijelo riđe voluharice dugi su do 12 centimetara, a rep do
7 centimetara. U gornjem djelu je smeđe-crvene boje, a u donjem sive.
Mlade voluharice imaju blijedu smeđe-crvenu boju. Voluharica živi
u šumama, živicama i žbunju, uključujući šipražje i seoske bašte.
Živi gotovo svugdje u Evropi. Aktivna je i danju i noću. Voluharica jede voće, sjemenke,
lišće, mahovinu, gljive i druge male životinje. Dobro se penje i često jede voće na drveću
i žbunju. Obično donese tri do sedam mladunčadi u jednom okotu.
vinogradarski puž (Helix pomatia)
Kućica vinogradarskoga puža ima prečnik 6–7 centimetara. Okrugla je,
svijetlosmeđe, sive ili žućkaste boje, s uzdužnim prugama. Ima četiri
pipka s očima na dužem paru. Vinogradarski puž naseljava različita
staništa, kao što su šiblje, bašte, parkovi, pašnjaci i šume. Može se naći
širom Evrope. Mladi puževi rastu gotovo tri godine. U toku zimskoga sna puž zatvori
otvor na svojoj kućici. Ovo takođe radi i u dugim sušnim periodima, da bi sačuvao
vodu. Aktivniji je u vlažnim uslovima, naročito ujutru zbog rose. Jede biljke poput trave.
Jednogodišnja vlasnjača (Poa annua)
Ova trava raste do oko 30 centimetara visine i ima svjetlozeleno lišće
koje raste iz pljosnatih izdanaka. Cvjetni grozdovi imaju relativno malo
grančica. Jednogodišnja vlasnjača ima prilično slab i plitak korjenov
sistem. Vlasnjača dobro raste u vlažnim područjima na direktnom suncu.
Takođe može dobro da uspijeva i u poluosjenčenim mjestima. U primorskim krajevima
ili pri umjerenim temperaturama gdje ima dovoljno vode, jednogodišnja vlasnjača
može rasti tokom cijele godine. U toplijim krajevima, obično se osuši tokom ljeta.
Može se naći na obradivom zemljištu, pašnjacima i u baštama.
Maslačak (Taraxacum officinalis)
Maslačak ima bazalne listove koji formiraju rozetu i podijeljeni su
na nekoliko trouglastih listića. Cvjetne stabljike su šuplje i visoke
do 50 centimetara. Maslačak ima žuti cvijet, a sjemenke se nalaze
u plodovima u obliku kišobrana, koji se ponašaju kao padobrani
kad vjetar duva. Kad se pokida list ili stabljika, izlazi tečnost slična mlijeku.
Ovu veoma rasprostranjenu biljku većina ljudi smatra korovom. Raste na različitim
napuštenim terenima, naročito livadama, pored puteva i u baštama širom Evrope.
Širokolisna bokvica (Plantago major)
Višegodišnja biljka, širokolisna bokvica ima široko lišće koje formira
rozetu. Sitni cvjetovi grupišu se u duge, guste, tamne klasolike cvasti.
Cvjetne stabljike dosežu do 50 centimetara visine. Najniži cvjetovi se
otvaraju prvi, a prstenovi ljubičastih prašnika postepeno izlaze iz cvijeta.
Širokolisna bokvica raste na otvorenim terenima i otporna je na gaženje. Često se može
vidjeti na stazama, prilazima puteva i pločnicima. Veoma je prisutna širom Evrope.
4
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
rječni ekosistem
evropska vidra
(Lutra lutra)
zelena lisna stjenica
(Palomena prasina)
velika zelena žaba
Karaš
(Rana ridibunda)
trska
(Phragmites
australis)
(Carassius carassius)
Sočivica
(Lemna minor)
Mješnica
(Utricularia vulgaris)
evropska vidra (Lutra lutra)
Tijelo evropske vidre dugo je 70–80 centimetara, a njen rep dug je
40 centimetara. Mužjak je nešto veći i teži od ženke. Glava vidre je ravna,
a njene uši su male i okrugle. Krzno je sjajno i smeđe je boje.
Prsti su spojeni kožicom i imaju kandže. Evropska vidra živi u svim
slatkovodnim područjima, a ponekad naseljava i obalna područja. Živi u svim krajevima
Evrope, sjevernozapadne Afrike i Evroazije. Vidre su aktivne u sumrak i tokom noći.
Posebno dobro plivaju i rone, zatvarajući uši i nozdrve. Krzno im je vodootporno,
a debeo donji sloj zadržava sloj vazduha koji im održava toplotu. Njihove jazbine mogu
se naći u tunelima u zemlji, korjenju drveća, gomilama velikoga kamenja, žbunju
i obalama, a obično ulaze u njih ispod vodene površine. Vidre se uglavnom hrane
ribom, ali i vodenim pticama, žabama, ljuskarima i mekušcima.
velika zelena žaba (Rana ridibunda)
Velika zelena žaba je najveća žaba u Evropi, koja raste i do
15 centimetara dužine. Njeno tijelo ima mnogo različitih boja.
Uglavnom su leđa zelena s tamnim pjegama. Mužjaci imaju velike vreće
s obje strane usta koje proizvode zvuk kad se naduvaju. Izgledaju kao
da su sive. Velike zelene žabe žive u različitim vrstama močvara u centralnoj Evropi,
maloj Aziji i nekim djelovima sjeverne Afrike. Većinu svog vremena provode pored
rijeka ili obala močvara kada love. Tokom aprila i maja je period parenja, tokom kojeg
mužjaci noću pozivaju ženke. Ženke polažu između 700–13 000 jaja, obično na biljke
u vodi. Uglavnom jedu insekte, ali i druge žabe ili ribu, a ponekad i male glodare.
Plijen hvataju elastičnim jezicima. Zimski san provode pod vodom.
5
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
rječni ekosistem (nastavak)
Karaš (Carassius carassius)
Karaš može porasti do 51 centimetar dužine. Ima duga leđna peraja,
sa snažnom, blago zupčastom trećom žbicom (bodljom). Boja varira od
maslinastozelene do crvenkastosmeđe na leđima, s blijedom bakarnom
sjenkom i okruglom tamnom flekom blizu osnove repa. Ostala peraja
su svijetle crvenkastobronzane boje. Ovaj karaš može se naći širom Evrope u mirnim
vodama, a rjeđe u ravničarskim rijekama sa sporim tokom. Veoma je otporan na uslove
s malo kiseonika i živi u močvarama s mjestimično otvorenim vodenim prostorima
i u malim lokvama. Hrani se malim beskičmenjacima i vodenim biljkama.
zelena lisna stjenica (Palomena prasina)
Zelena lisna stjenica ima ravno tijelo u obliku štita, dugo 10–15 milimetara.
U proljeće i ljeto ima svijetlozelenu boju, ali u jesen, neposredno prije
padanja u zimski san, dobija tamnu bronzanozelenu boju. Zelena lisna
stjenica živi u šumama, šiblju i u blizini vodenih površina u većem dijelu
Evrope. Ova vrsta prolazi kroz pet faza razvoja, a između svake od faza gubi svoju
ljušturu. Svaka faza donosi joj različite boje, a kratka krila pojavljuju se u završnoj fazi.
Zelena lisna stjenica ima specijalizovana usta za sisanje, koja koristi da jede biljni sok
iz mnogih stabala, žbunja i visokih biljaka. U Evropi se smatra manjom štetočinom koja
uzrokuje štetu uglavnom pasulju.
trska (Phragmites australis)
Vodena trava, trska može da izraste do 6 metara visine. Na stabljikama se
nalazi široko lišće, 20–40 centimetara dužine. Ima velike, ljubičaste cvasti
koje dobijaju sivu boju u kasno ljeto. Trska raste u gustim kolonijama
duž sunčanih močvarnih staništa, kao što su obale rijeka, močvare i obale
jezera. Trska se često može vidjeti na narušenim i zagađenim zemljištima duž puteva,
u rovovima i iskopanim prostorima. Vjerovatno je najšire rasprostranjena cvjetnica.
Sočivica (Lemna minor)
Sočivice spadaju u najmanje cvjetnice na svijetu. Jedinke sočivice su male,
okrugle, svijetlozelene biljke, svaka ima sopstveni korjen. Mogu se naći
raširene među drugim biljkama, ili su grupisane kao plutajući prekrivači.
Nemaju pravo lišće, već je njihovo tijelo slično listovima. Oblik mu je
okrugao ka ovalnom, 2–5 millimetra u prečniku. Cvjetovi su mali i rijetko se mogu vidjeti.
Nije pričvršćena za podlogu, već pluta po slatkovodnim barama, močvarama, jezerima
i mirnim potocima. Sočivica se brzo širi kroz mirne vodene basene koji su bogati hranjivim
materijama. Veoma je raširena u umjerenim područjima sjeverne i južne hemisfere.
Mješnica (Utricularia vulgaris)
Mješnica je mesožderka, biljka koja se nalazi pod vodom i slobodno pluta.
Njeni listovi su nježni i duboko dijeljeni, a cvjetovi su svjetložute boje.
Mješnica koristi male zamke, koje se nalaze na vrhovima listova,
za lov malih beskičmenjaka ili čak malih riba koje pokreću vrata zamke.
Za varenje plijena koristi enzime. Slobodno pluta u plitkim vodama jezera, bara,
močvara i rijeka širom sjeverne hemisfere. Mješnica raste u mjestima s mnogo
mikroskopskog života, to jest u zdravoj vodenoj životnoj sredini.
6
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Migracije životinja
Životinje migriraju periodično radi razmnožavanja, pronalaženja
hrane, usljed promjene godišnjega doba, smjene dana i noći
i drugih razloga.
Mnoge ptice kao što su laste, rode, slavuji, vodomari i čaplje,
dolaze u proljeće i grade svoja gnijezda u Evropi, a neke vrste
kao što su vrane-gakuše, vivak, patke i divlje guske,
dolaze sa sjevera da provedu zimu u toplijim zemljama na jugu.
Samo nekoliko vrsta ptica može da preleti preko velikih
vodenih basena: prepelice mogu da prelete do 300 kilometara,
a patka dupljašica do 3 000 kilometara.
Migracija životinja može se odvijati na malim prostorima.
Poljski vrabac migrira u jesen s polja u gradove.
Kad zahladni, neke ptice silaze s viših planinskih područja u niža.
Migracija životinja može biti kratka (nekoliko sati), a neke
migracije traju godinama. Na primjer, evropska jegulja ide
u Sargasko more radi mrijesta, putuje oko 10 000 kilometara.
Vodomar sa Sjevernoga pola apsolutni je šampion u letjenju na
duže staze. Svake godine on leti od Aljaske do Patagonije i nazad.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Živo blago evrope
Danas bi od 80 do 90 procenata evropskoga kopna bilo prekriveno šumom, da nije
tokom posljednjih 3 000 godina bilo intervencije čovjeka. Ostatak bi bile netaknute livade,
čiste planine i bistre rijeke. Čovjek je unio velike promjene u prvobitni pejzaž, aktivnostima
kao što su: krčenje šuma, poljoprivreda, isušivanje močvara, mijenjanje obala i tokova rijeka,
rudarstvo, izgradnja puteva, urbanizacija i druge aktivnosti koje su štetne za životnu sredinu.
Kao rezultat toga nestale su šume i močvare, a mnoge biljke i životinje morale su pronaći
utočište na relativno malim površinama. Ove probleme ne možemo zaobići, ukoliko želimo
da ljubav prema prirodi i divljenje prema njenoj ljepoti preraste u mudro upravljanje i brižno
ponašanje prema njenim resursima.
Oko 6 procenata ukupnoga kontinenta je pod zaštitom, ali donesene mjere nijesu stroge niti
dovoljno djelotvorne na svim mjestima. Uprkos napredovanju u očuvanju prirode u Evropi,
broj jedinki mnogih vrsta nastavlja rapidno da opada. Trenutno je ozbiljno ugroženo,
ili suočeno s izumiranjem, oko 53 procenata ribljih vrsta, 45 procenata gmizavaca,
40 procenata ptica i 21 procenat od 12 500 evropskih vaskularnih biljnih vrsta.
Međutim, broj jedinki životinjskih vrsta koje su povezane s aktivnostima ljudi raste i neke
biljne vrste koje su tolerantne na visoke nutritivne nivoe šire se. U mjestima gdje se
primjenjuje organska poljoprivreda primijećen je oporavak broja ptica koje gnijezde.
Sisari Evropa je dom za 250 vrsta sisara, koji su grupisani u devet
različitih redova. Od ovih vrsta 91 procenat su i porijeklom iz Evrope,
a preostalih 9 procenata (21 vrsta) nijesu porijeklom iz Evrope, već su ih
donijeli ljudi često na veoma lokalnom nivou. Ovo je imalo značajan uticaj
u Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Četrdeset i četiri vrste sisara s
u endemične, uglavnom se mogu naći u južnoj Evropi, Alpima i Kavkazu.
U prošlom vijeku nijedna vrsta sisara nije izumrla u Evropi. Međutim,
trenutno je sedam vrsta sisara kritično ugroženo, 19 je ugroženo, a 56 je osjetljivo.
Ptice Vjeruje se da je trenutno 78 procenata od 520 zabilježenih vrsta
evropskih ptica ugroženo. Šest vrsta je kritično ugroženo, šest ugroženo,
a 40 je osjetljivo. Više od jedne trećine ptica koje se nalaze u Evropi su
rijetke, opada im broj ili se nalaze na samo nekoliko mjesta. Intenziviranje
poljoprivrednih aktivnosti, ribolova i šumarstva, zajedno sa stalnom
urbanizacijom i industrijalizacijom umanjilo je diverzitet i degradiralo
kvalitet evropskih prirodnih staništa.
Značajni problemi potiču od isušivanja močvara, kao i njihovoga pretvaranja u obradiva
zemljišta. Opstanak ptica kao što su čaplje, patke, guske, labudovi i mnoge druge vodene
ptice, veoma je povezan s močvarama. Potreba da se ove oblasti zaštite, kao i da se održi
mreža močvarnih „uslužnih stanica“ da bi se migrirajućim pticama obezbijedila hrana
i sklonište od ključnog je značaja za njihovu zaštitu. Ptice grabljivice čine grupu vrsta koje
su posebno osjetljive na prijetnje koje dolaze iz životne sredine, kao što je zagađenje.
Zbog njihovoga položaja na vrhu lanca ishrane one su više od drugih ptica izložene
sakupljanju velikih količina otrova.
Lov, ometanje i fragmentacija staništa takođe imaju negativan uticaj na populaciju
i razmnožavanje ptica.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Živo blago evrope (nastavak)
vodozemci i gmizavci Idući od sjevera prema jugu Evrope, vidi se jasan
porast broja vrsta. Većina vodozemaca i gmizavaca nalazi se u blizini
Sredozemnoga mora i jugoistočne Evrope. Danas u Evropi postoji
71 vrsta vodozemaca i 199 vrsta gmizavaca, uključujući morske kornjače.
Sve one pate zbog uništavanja staništa, što je i glavni uzrok opadanja njihovoga
broja. Staništa gmizavaca naročito su osjetljiva na požare, koji uništavaju staništa
i ubijaju životinje. Promjena staništa često se dešava tako brzo i snažno da se
životinje ne mogu oporaviti. U Evropi ima osam kritično ugroženih vrsta gmizavaca, 12 ugroženih
i 11 osjetljivih. Među vodozemcima, dvije vrste su kritično ugrožene, jedna ugrožena, a sedam je
osjetljivo. Vodozemci i gmizavci još uvijek nijesu dostigli nivo zaštite u Evropi kao što imaju druge
grupe životinja, kao što su ptice i sisari, niti se za njihovu zaštitu izdvaja toliko sredstava kao za
pomenute grupe. Stručnjaci za životnu sredinu sada shvataju da su gmizavci i vodozemci među
ugroženijim grupama u Evropi i potrebne su im hitne mjere zaštite.
ribe U Evropi ima 227 vrsta slatkovodnih riba: 200 su porijeklom iz Evrope,
a 27 je donešeno u Evropu, uglavnom iz Sjeverne Amerike. Ljudi su uništili
mnoga staništa riba i mnoge rijetke vrste su nestale u posljednja dva vijeka.
Kritično ugroženo je 13 vrsta ribe, 23 ugroženo a 47 osjetljivo. Malo znamo
o statusu zaštite i rasprostranjenju slatkovodnih riba u mnogim zemljama.
Zagađenje jezera i rijeka vjerovatno je najznačajniji faktor za veliko
smanjenje populacija riba u Evropi.
Većina zagađenja dolazi od otpada iz domaćinstava, poljoprivrede ili industrije, i može biti
tako toksičan da sve prisutne vrste riba uginu. Uticaj promjena koje se dešavaju usljed
upotrebe zemljišta (isušivanje zemljišta, šume s jednom kulturom, punjenje ribnjaka)
često dovode do problema kao što su gomilanje mulja, povećana kisjelost i promijenjena
hidrologija i utiču na lokacije koje su važna staništa riba. Migratorne vrste posebno
su ugrožene branama i drugim preprekama, a ako takve ribe ne mogu doći do mjesta
za mrijest, mogu izumrijeti za svega nekoliko godina.
Biljke U poređenju s drugim djelovima svijeta, Evropa ima manje biljnih
vrsta. U nekim djelovima Evrope ima više cvjetnica, a u nekim manje.
Veći dio evropskih prvobitnih biljaka raste u planinskim područjima.
U Evropi ima mnogo ugroženih biljnih vrsta, posebno u centralnoj Evropi.
Mnoge vrste su napustile svoja prvobitna područja u centralnoj Evropi i sada
ih ima više u istočnoj Evropi. Ekonomski razvoj i više poljoprivrede u istočnoj
Evropi mogu pogoršati situaciju ako se ništa ne preduzme.
Očuvanju diverziteta biljnih vrsta pomoglo bi: smanjenje zagađenja, razvijanje
međunarodnoga sistema velikih rezervata prirode, prije svega u relativno nedirnutim
regionima, čime bi se izbjegao dalji gubitak najugroženijih staništa biljaka (vlažnih livada
velikih vodenih tokova, suvih pašnjaka, priobalnih dina, oligotrofskih močvara i jezera,
i slanih izvora u unutrašnjosti).
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Što znamo o…
Crveni jelen (Cervus elaphus)
opis: Njegovo tijelo dugo je oko 2 metra. Mužjak (jelen) je veći
od ženke (košuta). U toku ljeta, boja mu je crvenkastosmeđa,
a zimi sivosmeđa. Mladunčad imaju pjege. Jelenima raste
impresivan par rogova koji mogu težiti do 15 kilograma.
Rogovi se svake sezone mijenjaju i porastu još veći.
Oblik i veličina rogova zavisi od starosti i zdravlja jelena
i veoma određuje status jelena među članovima njegove vrste.
Stanište i rasprostranjenje: Crveni jelen živi u listopadnim, mješovitim i zimzelenim
šumama do granice gdje ima stabala, kao i u parkovima, u planinskim područjima
i rječnim dolinama širom Evrope.
Navike i ishrana: Crveni jelen veoma dobro trči i skače. Košute žive u grupama sa svojim
mladuncima. Jeleni se nadmeću i na nasilan i nenasilan način sa svojim rivalima u toku
sezone parenja (septembar – oktobar). Uglavnom biljojedi, crveni jeleni se hrane lišćem,
mladicama stabala, korom i voćem.
ova zadivljujuća životinja često je žrtva nesreća na putevima i bespravnoga lova.
Kukumavka (Athene noctua)
opis: Ova relativno mala sova duga je 25 centimetara s velikom,
širokom glavom, dugim nogama i kratkim repom. U gornjem dijelu
je smeđe boje s bijelim pjegama, a bijele s gustim smeđim
prugama u donjem djelu tijela. Oči su joj žućkaste.
Stanište i rasprostranjenje: Kukumavka voli da boravi na
otvorenim terenima s mješavinom polja, čestara, litica, vrtova,
parkova, živica, stijena i polu-pustinja. Može se naći širom Evrope
osim Irske i dalekoga sjevera.
Navike i ishrana: Kukumavka dosta sjedi i djelimično je aktivna danju, često se može
vidjeti kako sjedi sasvim izloženog tijela. Hrani se miševima, glistama, insektima, pticama,
malim vodozemcima i gmizavcima. Gnijezdi se u rupama stabala, građevinama ili
stijenama, najčešće proizvodi zvuk „kiiuv.“
ova fascinantna ptica često je predmet mitova i sujevjerja.
Pupavac (Upupa epops)
opis: Pupavac je dug oko 27 centimetara, jedan je od najupadljivijih
i najkarakterističnijih ptica u Evropi, s ćubastom glavom, vratom i
grudima roze boje, a krilima, leđima i repom s crno-bijelim prugama.
Njegov dug i uzan kljun blago je povijen na dolje. Ima uzdignutu
ćubu na svojoj kruni te tako liči na indijanskog mudraca.
Stanište i rasprostranjenje: Pupavac koji migrira živi na otvorenim
pašnjacima sa čestarima, živicama i žbunjem. Može se naći širom
Evrope izuzev Velike Britanije, Irske i sjeverne Evrope.
Navike i ishrana: Pupavac pjeva tupo „uuup-uup-uup“ koje se nekoliko puta ponavlja.
Gnijezdi u šupljinama drveća ili zidovima. Ako su mladunci uznemireni, ispuštaju
tečnost koja miriše na živinu. Pupavac se uglavnom hrani insektima.
ova atraktivna ptica lako je prepoznatljiva po svom izgledu i pjevanju.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Što znamo o… (nastavak)
evropska barska kornjača (Emys orbicularis)
opis: Evropska barska kornjača duga je do 36 centimetara,
ima životni vijek u trajanju od 70 godina. Njen oklop relativno
je ravan, smeđecrne boje ka zelenkasto-sivkastoj sa svijetlim
prugama ili tačkama. Njene noge, vrat, glava i rep su sivo-crne
boje sa žućkastim pjegama.
Stanište i rasprostranjenje: Naseljava sve vrste slatkovodnih
i poluslanih močvara, čak i male bare. Evropska barska kornjača
može se naći u Evropi i istočnoj Aziji.
Navike i ishrana: Evropska barska kornjača hrani se vodozemcima, ribom, vodenim
beskičmenjacima i lešinama.
ovaj vodozemac veoma zavisi od močvara. isušivanje močvara predstavlja zapravo
smrtnu presudu za barsku kornjaču.
Gatalinka (Hyla arborea)
opis: Gatalinka je do pet centimetara duga. Na prstima ima
proširenja u vidu diska, koja im pomažu prilikom penjanja
na drveće. Boja joj varira u zavisnosti od životne sredine,
temperature i vlažnosti. Kreće se od sivkastosmeđe do svjetlozelene.
Stanište i rasprostranjenje: Naseljava listopadne šume i šibljake,
najviše im prijaju sunčane ivice šuma. Može se naći u centralnoj
i južnoj Evropi.
Navike i ishrana: Gatalinka se penje veoma dobro. Zimu provodi pod kamenjem, drvećem
i lišćem. U toku sezone parenja, mužjak poziva ženku i može se čuti na udaljenosti većoj
od 1 kilometra. Uglavnom je aktivna noću, ali i danju. Hrani se malim beskičmenjacima.
ovu atraktivnu životinju lako je prepoznati. Njeno razmnožavanje zavisi od postojanja
vodenih basena.
Medonosna pčela (Apis melifera)
opis: Medonosna pčela savršeno je prilagođena svom načinu života.
Radilice i trutovi mogu porasti do 15 milimetara, a matica dostiže
20 mm. Stomak joj je uglavnom smeđe boje s tamnim i svjetlim
trakama. Cijelo tijelo je prekriveno finim dlačicama, a na zadnjem
paru noga nalaze se specijalne „vrećice“ gdje se sakuplja polen.
Stanište i rasprostranjenje: Divlja populacija medonosne pčele
živi na stjenovitim i šumovitim područjima, međutim, ljudi često uzgajaju pčele radi
proizvodnje meda. Mogu se naći u Evropi, Africi i Aziji.
Navike i ishrana: Kolonije medonosne pčele imaju dosta radilica, nekoliko trutova
i jednu maticu. Imaju sofisticiranu zajednicu i sistem komunikacije. Medonosna pčela
sakuplja polen i proizvodi med koji im služi kao hrana tokom zime. Med i larve se
nalaze u saću koji je napravljen od voska. Pčele koriste složeni sistem signala kad jedna
drugoj govore o novim cvjetnim poljima. Kad su u hibernaciji, pčele mašu krilima kako
bi održale određenu temperaturu u košnici. Jednom vrše ubod da bi se odbranile,
a zatim uginu.
Neki naučnici misle da mobilni telefoni remete navigaciju pčela i drastično redukuju
njene populacije.
Biodiverzitet
INFORMATIVNI LIST
Šetnja plažom
Jedan starac se negdje šetao duž obale okeana u sumrak.
Velika oluja upravo se umirila i čovjek je uživao u morskom
povjetarcu. Duboko je bio zamišljen kad je odjednom
primijetio dijete. Dijete je uzimalo nešto iz pijeska i bacalo
u vodu. Starac je postao radoznao, pa je prišao bliže dječaku
i vidio da baca morske zvijezde nazad u okean.
Tek tada je starac primijetio da je plaža bila prekrivena stotinama, možda hiljadama
morskih zvijezda.
„Što radiš?“ uzviknuo je starac. „Ti si samo dječak, a oko tebe stotine morskih zvijezda.
Da li stvarno misliš da možes nešto promijeniti?“
Dječak ga je pogledao, podigao morsku zvijezdu iz pijeska, bacio je u okean i rekao:
„Pa, ovoj morskoj zvijezdi sam upravo promijenio sve!“
zadatak za razmišljanje kod kuće:
Šta moja porodica i ja možemo da uradimo da bismo pomogli da se zaštite biljke
i životinje oko kuće, u našem regionu, u našoj zemlji (predložite ideje, i ako je moguće,
razgovarajte o njima sa svojom porodicom):
Blizu moje kuće nalazi se:
Možemo uraditi:
U našem regionu možemo naći:
Možemo uraditi:
Naša zemlja je ponosna što imamo sljedeće biljke i životinje:
Da bismo ih zaštitili, treba da:
Resursi
Kad govorimo o resursima, govorimo o dobrima koje možemo uzeti iz životne sredine
i koristiti da bismo poboljšali svoje živote. Neki od tih resursa lako su nam dostupni;
na primjer, sunčeva energija, vazduh, voda iz rijeka i jezera, biljke i životinje koje žive
u divljini. Ima resursa koji nam nijesu lako dostupni: podzemne vode, fosilna goriva kao
što su nafta i ugalj, minerali kao što je ruda gvožđa koja se koristi u proizvodnji čelika.
Ove resurse možemo koristiti samo kad ih izvadimo ili pretvorimo u korisniji oblik.
Resurse posmatramo kao obnovljive ili neobnovljive. Obnovljive resurse ne možemo
potrošiti. Na primjer, vjetar možemo iskoristiti da proizvedemo
energiju, a sjutra će opet biti vjetra.
Neobnovljive resurse, s druge strane, možemo potrošiti.
U zemlji postoji određena količina nafte i kad potrošimo
te zalihe, nafte više neće biti. Iako postoji neslaganje oko
procjene koliko je zapravo još ostalo fosilnoga goriva i drugih
neobnovljivih resursa, svi su saglasni da će oni jednoga dana
nestati i da ćemo prije ili kasnije morati pronaći alternative.
Očuvanje resursa tako što ćemo koristiti manje, ponovna
upotreba onoga što već imamo i recikliranje materijala radi
ponovne upotrebe mogu usporiti taj proces potrošnje.
Nedavno je uveden novi koncept, koji se odnosi na brzinu u razvoju proizvodnje i potrošnje
robe i usluga: potencijalno obnovljivi resursi. Naučnici u ovu grupu svrstavaju čist
vazduh, pijaću vodu, plodno zemljište i biološki diverzitet, što predstavlja raznolikost
biljaka i životinja na svijetu. Sve je ovo od ključnoga značaja da se očuva život na zemlji.
Do nedavno se smatralo da ih je praktično nemoguće potrošiti. Zato su posmatrani kao
obnovljivi resursi. Zaista, ako se koriste razumno, oni se mogu obnoviti u prirodi.
Međutim, ako se vazduh, voda, zemljište i biodiverzitet koriste nemarno, ovi potencijalno
obnovljivi resursi mogu biti iscrpljeni. Zato je savremeno društvo uvelo koncept održive
upotrebe resursa, a to je maksimalna količina resursa koja se može uzeti za ono što nam
je potrebno, koja ne ugrožava njegovu prirodnu obnovu. Prekomjerna upotreba resursa
rezultira propadanjem životne sredine.
Resursi
Priprema za nastavu: Prirodni resursi
Trajanje
Godišnje doba
Mjesto
1–2 školska časa
bilo koje
učionica
Nastavni materijal
tabla (flipčart)
Nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Fizičko vaspitanje, Poznavanje društva, Priroda, Priroda i
društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• zna da se prirodni resursi koriste na održiv način
• upoređuje prednosti i nedostatke upotrebe različitih vrsta
prirodnih resursa.
diskusija, igra, analiza studije slučaja
Dio i: Prirodni resursi (diskusija)
Pitajte učenike/učenice da imenuju neka dobra koja
ljudi uzimaju iz prirode da bi zadovoljili svoje potrebe
(npr. hrana od biljaka i životinja, voda, vazduh, energija).
Napišite njihove odgovore na tabli ili flipčartu.
2
Objasnite učenicima/učenicama da prirodni resursi mogu biti
obnovljivi ili neobnovljivi i da se nedavno pojavio novi
koncept: potencijalno obnovljivi resursi (pogledajte uvod).
Na odvojenim karticama napišite imena sljedećih energetskih i materijalnih resursa:
• rude, nafta, prirodni gas, sunčeva energija, energija vjetra
• biljke, životinje, slatka voda (rijeke, jezera, izvori), zemljište, vazduh,
rude (gvožđe, drugi metali), građevinski materijali (glina, kamen, pijesak), itd.
Nacrtajte ovaj dijagram:
Prirodni resursi
obnovljivi
neobnovljivi
potencijalno obnovljivi
Započnite diskusiju i grupišite resurse s kartica, stavljajući ih u tri kolone. Objasnite
učenicima/učenicama prednosti i mane različitih prirodnih resursa. Dajte primjere.
Objasnite da ljudi danas koriste mnogo više resursa nego bilo kada u ljudskoj istoriji.
Zajedno s učenicima, utvrdite kojeg od navedenih resursa ima najviše u vašoj zemlji.
4
4
Za najmlađi uzrast: Podijelite učenicima/učenicama informativni list Meni treba.
Pitajte ih što je predstavljeno na posljednjem crtežu? Što nedostaje da bi
se pokrenula vjetrenjača? Na sličan način razgovarajte i o ostalim crtežima.
Recite učenicima/učenicama da docrtaju ono što nedostaje (na prvom crtežu čašu
„napuniti“ vodom, na drugom u tanjiru docrtati hranu, na trećem ucrtati vjetar,
a na četvrtom sunce).
Resursi
Pomognite učenicima/učenicama da zaključe da su Sunce, voda, vjetar i hrana
resursi koji su neophodni za zadovoljavanje životnih potreba. Pitajte ih da li znaju
još neke resurse.
6
Posebnu pažnju obratite na potencijalno obnovljive resurse tako što ćete dati nekoliko
primjera održivog vađenja prirodnih resursa:
• Količina ribe koja je ulovljena ne treba da prelazi održivu obnovu na području
za ribarenje.
• Količina uzete vode ne treba da prelazi njeno obnavljanje u podzemnim vodama.
• Sječa stabala ne treba da prelazi sadnju novih stabala.
• Održiva ekonomija ne uništava biljne i životinjske vrste brže nego što se one
obnavljaju.
7
Podijelite primjerke igre spajanja s informativnog lista
Održiv – neodrživ.
Dio ii: Potencijalno obnovljivi resursi
Pitajte učenike/učenice da imenuju teritorije Crne Gore
koje su staništa velikome broju biljnih i životinjskih vrsta.
(Durmitor, Bjelasica, Tara, Skadarsko jezero, Plavsko jezero)
2
Podijelite učenicima/učenicama infortmativni list Skadarsko jezero. Recite im da
pročitaju tekst, a potom razgovarajte o njemu. Što je jezero? Koje je najveće prirodno
jezero u CrnojGori? Po čemu zaključuješ da je Skadarsko jezero oaza ptičjega,
ribljeg i biljnoga svijeta?
Recite učenicima/učenicama da je ribolov na Skadarskome jezeru zabranjen od
15. marta do 1. juna za sve riblje vrste, izuzev jegulje. Razlog lovostaja je mrijest riba.
Razgovarajte s učenicima/učenicama o razumijevanju pojma mrijest. Pitajte ih što bi se
desilo ako se zabrana lova ne bi poštovala? Kako bi smanjenje broja jedinki neke riblje
vrste uticalo na ostali živi svijet? Navedite ih da zaključe da broj ulovljene ribe ne smije
da bude veći od broja mlađi.
4
6
Recite učenicima/učenicama da postoji zabrana lova na pelikane tokom cijele godine.
Pitajte ih čemu ta zabrana služi.
Recite učenicima/učenicama da u donjem dijelu informativnoga lista oboje kružić ispred
tačnih tvrdnji. Tačne tvrdnje su pod 1, 3 i 4.
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Jadransko more. Recite im da pročitaju
tekst, a potom razgovarajte o njemu. Što je more? Ko živi u moru? Da li ste nekad
izvadili iz mora školjke, morske zvijezde ili bilo koju drugu životinju zbog zabave?
Šta ste uradili s njom? Ako morsku životinju staviš na plažu izloženu suncu,
što im se dogodi? Čime ljudi mogu da se bave na moru? Itd.
Recite učenicima/učenicama da odgovore na pitanja koja su data
u drugom dijelu informativnoga lista Jadransko more. Zajednički
analizirajte sve odgovore. (1. sunđer, riba, delfin, školjka, morska
kornjača, rak; 2. ptica; 3. čistoj; 4. ishrane; 5. ne smiju se loviti;
6. pravljenje hotela uz samu obalu; izlivanje otpadnih voda
u more; povećana količina otpada; povećana buka; izlivanje nafte
iz brodova).
Pomognite učenicima/učenicama da Jadransko more predstave
na svoj način: crtežom, stihovima, pričom o posjeti primorskom
mjestu, modelovanjem...
Resursi
Dio iii: O kokoški i zlatnim jajima
Objasnite učenicima/učenicama savremenu ideju ljudi
da stalno teže da žive bolje. Oni žele da zadovolje svoje
potrebe brzo i stalno. Mnogi od njih više vole aktivnosti
i servise s brzim povraćajem, jer misle da će im donijeti
napredak odmah i ne razmišljaju o posljedicama svojih
postupaka. Efekti često dovode do problema i negativnih
uticaja na životnu sredinu i društvo.
2
Dajte učenicima/učenicama studiju slučaja Divnigrad
na strani 112.
Pitajte učenike/učenice kakva osjećanja i misli ova priča budi u njima.
• Da li su ljudi iz Divnigrada pravili neke greške?
• Šta može loše da se desi kad se ljudi ponašaju bez razmišljanja ili kada teže
za brzom zaradom?
Diskutujte i ponovite kako potrebe ljudi treba da budu u ravnoteži s prirodnim.
Pokušajte pokazati da je ključna razumna upotreba resursa.
Druge aktivnosti
• Recite učenicima/učenicama da prodiskutuju sa svojim porodicama o pričama o
Divnigradu i kokoški koja je nosila zlatna jaja. Zajedno s roditeljima mogu da se sjete
sličnih priča koje dolaze iz vaše zemlje, kraja ili grada.
• Na narednom času nađite vremena da prodiskutujete o nekim od najinteresantnijih priča.
• Podijelite primjerke testa Što znamo o resursima? i pitajte učenike/učenice da ga urade
individualno.
• Pozovite nekoliko dobrovoljaca da naprave malu grupu i da prodiskutuju pred drugima
o dilemi Pecati ili ne pecati.
• Napravite kopije slika na strani 184 i dajte ih učenicima/učenicama da ih oboje.
6
Resursi
DILEMA
Pecati ili ne pecati
Vaši roditelji i vi idete na trodnevno putovanje na
divno jezero gdje možete pecati. Pravila pecanja
određuju da ne možete upecati više od 10 riba
tokom boravka na jezeru. Prvoga dana pecanje
je sporo i uspjeli ste da upecate samo tri ribe,
još veoma male. Međutim, drugoga dana imate
više sreće i za samo nekoliko sati ste uspjeli
da ulovite sedam velikih riba. Sjećate se da
postoje pravila o tome koliko riba možete uzeti.
Što treba da uradite?
• Nastavite s pecanjem bez obzira na sve.
• Izbacite male ribe od prethodnoga dana i
nastavite s pecanjem, nadajući se da će
sljedeće tri biti veće.
• Prestanete s pecanjem i spremite ribe koje ste upecali.
• Prestanete s pecanjem i odlučite da se odmarate i uživate u pogledu.
• Nešto drugo.
TEST
Što znamo o resursima?
TAČNO
Resursi su dobra koja uzimamo iz prirode da bi zadovoljili
naše potrebe i želje.
Iz mora i okeana možemo uzeti ribe koliko želimo
i uvijek će biti još.
Sunčeva energija je obnovljiv i neiscrpan izvor energije.
Ljudima je samo potreban čist vazduh, svježa voda,
ukusna hrana i sklonište.
Mi trošimo prirodne izvore nafte.
Koristeći stvari više puta štedimo resurse i energiju,
jer ne moramo odmah da ih mijenjamo.
Prije nego što posiječem drvo treba da razmislim
gdje mogu posaditi drugo.
Rješenje: 1. Tačno 2. Netačno 3. Tačno 4. Netačno 5. Tačno 6. Tačno 7. Tačno
2
4
6
7
NeTAČNO
7
Resursi
INFORMATIVNI LIST
Meni treba
Docrtaj šta kome nedostaje.
Resursi
INFORMATIVNI LIST
Održiv – neodrživ
Pročitajte navedene rečenice u svakom paru polja. Odaberite dvije slike koje
idu uz svaku od rečenica. Stavite sliku resursa u polje na lijevoj strani,
a sliku njegove upotrebe na desnoj.
Broj ulovljene ribe ne smije da bude
veći od broja mlađi koja raste.
Vodu ne treba uzimati iz zemlje
brže od njenoga dopunjanja.
stabla treba da se sade istom
brzinom kao što se sijeku.
Lov treba strogo pratiti da ne
bi bio smanjen broj životinja.
Resursi
INFORMATIVNI LIST
skadarsko jezero
Skadarsko jezero je najveće prirodno jezero u Crnoj Gori i na Balkanskome poluostrvu.
Ono mijenja veličinu prema godišnjim dobima, a vodu prima iz mnogo rijeka.
Otiče rijekom Bojanom u Jadransko more. Bistra voda i očuvani ambijent omogućili
su razvoj izuzetno bogatoga ekosistema.
Skadarsko jezero je oaza ptičjeg, ribljeg i biljnog svijeta. U slivu jezera živi oko 280 vrsta
ptica od kojih mnoge spadaju u prorijeđene ili ugrožene i 48 vrsta riba. Za Skadarsko
jezero karakteristične su riblje vrste poput ukljeve, krapa, jegulje, kuble, cipola i skakavice
koje su inače morske, ali povremeno žive i u slatkim vodama Skadarskog jezera.
I među pticama moguće je pronaći mediteranske vrste kakva je galeb (sivi i obični) ali i
toliko neobičnih za ovo podneblje poput pelikana ili veoma rijetke crne afričke čaplje koja
se gnijezdi samo na jednom ostrvu uz obalu Mauritanije. Zanimljive vrste su i: kraljevski
orao, orao bjelorepan, bjeloglavi sup, divlja patka, gnjurac, ibis, čaplje, droplje…
Oboj kvadratić ispred tačne tvrdnje.
Skadarsko jezero bogato je živim svijetom.
Na Skadarskom jezeru možeš loviti ribu tokom
cijele godine.
Pelikan je zakonom zaštićena ptica.
Živi svijet je potencijalno obnovljiv resurs.
Bistra voda nema značaja za živi svijet jezera.
Resursi
INFORMATIVNI LIST
Jadransko more
Jadransko more ima veoma bogat živi svijet. Važan je prirodni resurs
za sve zemlje koje se nalaze na njegovim obalama. Među ovim
zemljama je i Crna Gora. U našem dijelu Jadranskog mora živi
preko 300 vrsta algi, 40 vrsta sunđera, preko 400 vrsta riba,
tri vrste morskih kornjača, pet vrsta vrste delfina, brojne školjke,
puževi, rakovi... Uz morsku obalu žive desetine vrsta morskih ptica.
U plitkom dijelu mora, od oko pola metra do oko 30 m dubine, razvijene su podvodne
livade morske trave. Ova biljka razvija se na muljevitom pijesku i u čistoj vodi; nema je u
zagađenim vodama. U livadama morske trave žive, ili se razmnožavaju, mnoge životinje.
Čovjek od davnina morske organizme koristi u ishrani. Godišnje se u Crnoj Gori izlovi
gotovo 700 tona morskih organizama. Najviše se ulovi ribe, a pored njih love se i lignje,
sipe, hobotnice, školjke, rakovi. Neke od ovih vrsta love se stotinama godina i njihov
broj znatno je smanjen. Ima i vrsta koje su zakonom zaštićene i ne smiju se loviti.
To su školjka prstac i sve vrste delfina.
Uz obale Jadranskoga mora razvijen je turizam. To je važna privredna grana u Crnoj Gori.
Značajan je izvor prihoda, ali razvoj turizma predstavlja i prijetnju za životnu sredinu.
Mnoge pojave koje prate razvoj turizma ugrožavaju biljni i životinjski svijet. Tu spadaju:
pravljenje hotela uz samu obalu, izlivanje otpadnih voda u more, povećana količina
otpada i povećana buka, izlivanje nafte iz turističkih brodova...
I
I školjka
I
I lisica
I
I rak
I
I
I morska kornjača
Obilježi nazive stanovnika Jadranskog mora:
sunđer
zec
riba
delfin
ptica
Uz morsku obalu žive desetine vrsta morskih .........................................................
Morske trave rastu samo u ................................................................ morskoj vodi.
Ljudi love morske organizme zbog .........................................................................
I smiju se loviti tokom cijele godine
I ne smiju se loviti
I smiju se loviti samo ljeti
I
I držanje kućnih ljubimaca
I izlivanje otpadnih voda u more
I čitanje literature o moru
I uzgajanje voća i povrća
I
I povećana buka
I povećan broj sunčanih dana
I izlivanje nafte iz brodova
Obilježi tačne tvrdnje. Školjka prstac i delfin:
Obilježi one koji ugrožavaju biljni i životinjski svijet mora:
pravljenje hotela uz samu obalu
povećana količina otpada
2
4
6
Resursi
INFORMATIVNI LIST
Divnigrad
Nekada davno bio je jedan gradić pored mora. Bio je veoma
lijep, sa čistim plavim morem, pijeskom mekim kao svila
i divnim šumama duž obale. Zvali su ga Divnigrad.
Ljudi su u njemu živjeli mirno i srećno. Pecali su, primali
turiste u svoje domove, nudili im šetnje kroz obližnju šumu
ili vožnje čamcem po moru. Nudili su im hranu proizvedenu
od domaćih biljaka i životinja.
Jednoga dana su se stanovnici Divnigrada okupili i odlučili da promijene svoj grad tako
što će ga pretvoriti u veliki i privlačan turistički centar, za koji su mislili da će im dati
priliku da zarade više novca i imaju bolje živote. Posjekli su šumu i započeli gradnju
novih hotela na tom mjestu. Takođe su izgradili široke puteve duž plaže, koji su uništili
pješčane dine i biljke koje rastu na njima. Mnogi turisti dovozili su se automobilima
u Divnigrad, i učinili ovaj gradić bučnim mjestom. Svakoga dana kamioni su dovozili
hranu i robu iz udaljenih mjesta da bi zadovoljili potrebe turista a smeće je počelo
da se gomila. Divnigrad je sve vrijeme rastao. Gotovo ništa nije ostalo od gradića –
promijenio se i postao neprepoznatljiv. Ljudi više nijesu mislili o Divnigradu kao finom
mjestu za odmor i mnogi su prestali da dolaze. Ljudima koji su živjeli u Divnigradu
počeo je nedostajati gradić onakav kakav je bio.
Jedne večeri pojavio se stranac na glavnom trgu, gdje se većina starosjedjelaca okupila.
Ostao je tamo dugo, slušao ljude kako pričaju i na kraju im je ispričao priču Dositeja
Obradovića:
„Žena je imala kokošku. Kokoška je nosila po jedno jaje svakoga dana. Ali, žena je bila
lakoma i nezadovoljna, pa poče da hrani kokošku ječmom preko mjere, nadajući se da
će zato kokoška početi da nosi po dva jaja dnevno.
Međutim, kokoška naglo odeblja i prestade da nosi jaja.“
Stranac je posmatrao tužne ljude i rekao, „Oni koji žure da se obogate često ostanu
bez ičega.“
2
Stanovništvo
Zemlja postepeno postaje prenaseljena. Danas na planeti živi više od šest milijardi
stanovnika. Ako porast stanovništva ostane isti, do sredine ovoga vijeka biće više
od 10 milijardi ljudi na Zemlji.
Glavni razlog za ovaj rast jeste jednostavna činjenica da se na Zemlji rađa više ljudi nego što
umire. Savremena medicina izuzetno je pomogla u liječenju mnogih bolesti, kao i u produženju
ljudskoga života dok stopa nataliteta ostaje visoka, naročito u zemljama Azije i Afrike.
Ljudi žive drugačije od svih drugih živih bića na Planeti.
Oni uzgajaju hranu, prerađuju je, pakuju i prevoze na druga mjesta.
Vozilima ljudi mogu za kratko vrijeme preći ogromne daljine.
Da bi se ovo postiglo, koriste se različite vrste goriva, koje se koristi
i za grijanje i osvjetljenje. Za razliku od životinja, ljudi pokušavaju
prilagoditi životnu sredinu svojim potrebama, tako što troše
ogromne količine resursa i energije. To daje udobnost njihovim
životima, ali može ozbiljno oštetiti ekosisteme u kojima žive.
Rast broja stanovnika povećava potrebu za trošenjem resursa
na Zemlji. Što je više ljudi, više energije se troši, a to opet vodi
ka problemima kao što su: globalno zagrijavanje (efekat staklene bašte), kisjele kiše, izlivanje
nafte i proizvodnja više radioaktivnog otpada.
Veći broj ljudi takođe znači i veću potražnju za hranom i pijaćom vodom, što povećava
potrebu za poljoprivrednim zemljištem. Ljudi koriste vještačka đubriva da bi povećali prinos
usjeva. Nakon prvobitnog povećanja, međutim, prinos naglo opadne zbog erozije
i salinizacije zemljišta.
Problem prenaseljenosti veoma je ozbiljan, ali nije neriješiv. Ono što je danas poznato
o odnosu između broja ljudi i sposobnosti ekosistema da obezbijede neophodne resurse,
materijale i odgovarajuće uslove života, mnogim zemljama dalo je motivaciju da preduzmu
mjere za regulisanje ovoga procesa. Neki od dobrih primjera su uspješni programi koji
funkcionišu u Kini i na Tajlandu. Smatra se da gotovo svim evropskim zemljama ne prijeti
opasnost od ovog problema s obzirom na to da im je rast broja stanovnika na nuli.
Stanovništvo
Međutim, tamo gdje takve mjere nijesu preduzete, priroda je uspjela da kontroliše broj ljudi
na jednostavan, ali okrutan način. Tipični primjeri su zemlje Afrike, Etiopija i Somalija,
u kojima je rast stanovništva doveo do krčenja šume na ogromnim područjima i uništavanja
plodnog zemljišta. To je, opet, dovelo do suša i umiranja od gladi mnogih stanovnika.
Stoga je razumna kontrola broja stanovnika danas jedan od glavnih zadataka vlada
i međunarodnih organizacija. Ovaj problem usko je povezan s potrebom da se zaštite
ekosistemi u kojima živimo.
Priperema za nastavu: što znači rast broja stanovnika?
trajanje
Godišnje doba
Mjesto
2–3 školska časa
bilo koje
učionica, na otvorenom
nastavni materijal
kreda, klupa u parku, informativni list za učenike
nastavni predmeti
Matematika, Poznavanje društva, Priroda i društvo
Ciljevi nastave
nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• objasni značenje eksponencijalog rasta broja stanovnika
• zna da su resursi na Zemlji ograničeni.
igranje uloga, diskusija, brainstorming, dilema igre
Dio i: šta je eksponencijalni rast?
2
Objasniti učenicima da eksponencijali rast sistema znači povećanje kroz udvajanje:
1, 2, 4, 8, 16, 32, 64...
Nacrtajte kredom krug na zemlji prečnika oko 2 metra. Recite učeniku/učenici da stane
u centar kruga i pitajte ga/je ima li dovoljno mjesta u krugu. Pozovite još jednog
dobrovoljca da se pridruži prvom i pitajte ga isto pitanje. Pozovite još dva učenika
u krug i pitajte isto pitanje. Pozovite još četiri učenika, zatim osam, uvijek pitajte
isto pitanje? Na kraju, pitajte odjeljenje, „Može li ovaj proces stalno da traje?”
4
5
Predstavite još informacija o rastu broja stanovnika i o ugroženim resursima koristeći
uvodni tekst ovoga poglavlja.
Ponudite ovu ilustraciju eksponencijalnog rasta:
• Ameba (praživotinja koja živi u vodi) slučajno se našla u barici.
• Kao što znate, amebe se razmnožavaju tako što se dijele na pola svakoga dana
(jedna ameba dvije nove amebe svakoga dana).
• Desetog dana bara je bila do pola napunjena amebama. Kada će se bara napuniti?
(Neki će odgovoriti „dvadesetoga dana“, ali tačan odgovor je „jedanaestog dana.“
Organizujte diskusiju o temi Što je razlog rasta broja stanovnika danas? (razvoj medicine,
bolja higijena, više hrane, eksponencijalni rast, nema svijesti o opasnosti prenaseljenosti)
Dio ii: Koliko osoba može klupa da drži?
2
4
Povedite odjeljenje u park i stanite pored neke klupe.
Objasnite da s rastom broja stanovnika, raste i potreba za resursima i energijom.
Promjene životnog stila u pravcu veće potrošnje utiču na isti način na ovu situaciju.
Koristite dodatne informacije iz uvodnog djela poglavlja Resursi i Stanovništvo.
Stanovništvo
Recite učenicim/učenicama da zamisle da klupa predstavlja resurse na Zemlji – minerale,
energiju, vodu, itd. Sljedeću igru iskoristite da ilustrujete problem s resursima i brojem ljudi.
Recite učeniku/učenici da sjedne na klupu. Pitajte da li mu/joj je udobno i da li ima dovoljno
„resursa“. Recite još nekom učeniku da sjedne pored njega. Ponovite pitanje za oba učenika.
Pozovite još učenika da se pridruže ovoj dvojici, i stalno ponavljajte pitanje. Tako nastavite
sve dok više ne bude mjesta na klupi. Pitajte odjeljenje kako se može porediti situacija
sjedenja na klupi sa sposobnošću Zemlje da snabdijeva ljude resursima. Pitajte učenike ako
ljudi nastave da sjede na klupi da li se može polomiti, i što je ekvivalentna situacija u prirodi.
4
Organizujte diskusiju o tome što se može uraditi. (Razgovarati o ovome s porodicama,
podići svijest javnosti, uticati na vlade i međunarodne institucije da započnu programe
koji ohrabruju kontrolu broja stanovnika, itd.).
5
Pitajte učenike da razmisle i opišu slične primjere da bi ilustrovali problem rasta broja
stanovnika i ograničenih resursa. Pročitajte najuspješnije na času. Ohrabrite učenike da
razgovaraju o eksperimentu s klupom kod kuće.
Dio iii: Porast broja stanovnika
Podijeliti učenicima/učenicama informativni list Porast broja stanovnika (koji je podijeljen
na tri dijela – aktivnosti). Pročitajte tekst o porastu broja stanovnika u Podgorici
(prvi dio informativnog lista). Pitajte učenike/učenice: Koliko je Podgorica imala
stanovnika prije 30 godina? Koliko stanovnika ima danas? Šta su uočili? Što je uslovilo
promjenu broja stanovnika?
2
Recite učenicima/učenicama da migracija predstavlja odlazak stanovnika iz jednog
mjesta u drugo. Razlozi za migraciju su brojni. Pročitajte razloge za migraciju navedene
u drugome dijelu informativnog lista i razgovarajte o njima: Zašto neki ljudi napuštaju
selo i odlaze u grad (zaposlenje, liječenje, studiranje, kulturni događaji, trgovina...)
Pomozite učenicima/učenicama da rečenice kojima budu objašnjavali razloge
za migraciju stanovništva jezički pravilno formulišu.
Recite učenicima/učenicama da porast broja stanovnika dovodi do promjena i žive
i nežive prirode. Tabela koja se na to odnosi data je na trećem dijelu informativnoga
lista. Razgovarajte o živoj i neživoj prirodi koja se mijenjala s porastom broja
stanovnika. Recite učenicima/učenicama da u prazna polja tabele upišu odgovarajuće
promjene izazvane manjim/većim brojem stanovnika.
Dio iv: Cijena graška
Koristite priču Cijena graška s informativnog lista, jer može učenicima/učenicama da objasni
ideju eksponencijalnog rasta na zabavan način. Pozovite jednog ili dva dobrovoljca da
pročitaju priču naglas ili organizujte malu predstavu u kojoj će učestvovati nekoliko učenika
u ulogama stranca, krčmara i gosta u krčmi.
Druge aktivnosti
• Dajte test Rast broja stanovnika. Diskutujte o odgovorima kao jedna grupa.
• Koristite dilemu Planiranje porodice? Recite učenicima/učenicama da diskutuju o tome
u grupama. Dajte im slobodu da iznesu različite argumente kao podršku onome što
misle da treba da se uradi.
• Pozovite stručnjaka iz neke ekološke ustanove ili nevladine organizacije kako bi
učenicima dao dodatne informacije o problemima koji su povezani s rastom broja
stanovnika i ograničenim resursima na Zemlji.
• Za najmlađi uzrast: Podijelite učenicima/učenicama informativni list Uoči razlike.
Pitajte ih: Što je predstavljeno na crtežima? Koliko članova broji prikazana porodica?
Jesu li crteži istovjetni? Koju su razliku odmah uočili? Recite učenicima/učenicama da
se ponuđeni crteži razlikuju u pet detalja. Potrebno je da ih uoče i označe na donjoj slici.
• U nastavku ohrabrite učenike da govore o svojim porodicama; imenuju članove;
upoređuju broj članova porodica i sl.
• Kopirajte sliku na strani 185 i podijelite učenicima/učenicama da oboje.
5
Stanovništvo
DILEMA
Planiranje porodice
U mom ulazu živi 15 porodica. Deset porodica
ima po dvoje djece. Četiri porodice nemaju djece.
Čika Jovo i teta Branka su nezaposleni. Imaju
šestoro djece. Planiraju da porodicu uvećaju.
Što ti misliš o tome?
• Nije u redu da stvaraju siromašnu porodicu.
• Treba da se zaposle.
• Djece nikad dosta.
• Nešto drugo.
TEST
Rast broja stanovnika
taČno
2
4
5
6
7
nEtaČno
Danas na svijetu živi više od 6 milijardi ljudi.
U narednim decenijama broj ljudi na svijetu neće porasti.
Ljudi, za razliku od životinja, mnogo više pokušavaju
da prilagode životnu sredinu svojim potrebama.
Problem regulisanja broja ljudi je ozbiljan, ali nije nerješiv.
Serije brojeva: 2, 4, 6, 8, 10... su primjer
eksponencijalnoga rasta.
Problem brzog rasta broja stanovnika najozbiljniji
je u Aziji i Africi.
Rast broja stanovnika stavlja dodatni pritisak na ekosisteme.
Rješenje: 1. Tačno 2. Netačno 3. Tačno 4. Tačno 5. Netačno 6. Tačno 7. Tačno
6
Stanovništvo
INfORMATIVNI LIST
Porast broja stanovnika
Podgorica je glavni grad Crne Gore. Prve kuće podignute su na lijevoj obali Ribnice.
Danas se Podgorica pored Ribnice, prostire na obalama i drugih rijeka: Morače, Zete,
Cijevne i Sitnice.
Prema popisu iz 2011. godine u Podgorici te godine živjelo je 155 725 stanovnika. Sami
grad je 2003. imao 136 473, a 1991. godine 117 875 stanovnika. Na istoj teritoriji 1981.
godine živjelo je 96 074 Titograđana. (Grad se od 1946. do 1992. godine nazivao Titograd.)
Razlozi za migraciju stanovništva:
• zaposlenje
• studiranje
• liječenje
• putovanja
• kulturni događaji
• trgovina
U prazna polja tabele upišite odgovarajuće promjene izazvane manjim/većim brojem
stanovnika.
Promjene uzrokovane porastom broja stanovnika
više stanovnika
Manje stanovnika
više zelenih površina
zagađene vode
manje fabrika
manje biljnih i životinjskih vrsta
više čistog vazduha
više otpada
više plodnog zemljišta
više buke
7
Stanovništvo
INfORMATIVNI LIST
Cijena graška
Grupa ljudi okupila se u jednoj krčmi. Raspoloženje
svih bilo je dobro kad su čuli klepet kopita i vidjeli
čudnog jahača na divnom bijelom konju koji ulazi
u dvorište. Malo kasnije ušao je u krčmu i sjeo
za prazan sto. Krčmar je bio veoma zadovoljan
što ima bogatog gosta i htio je da dobije dosta novca
od njega, ali je stranac naručio samo čašu piva.
„Natjeraću te ja da otvoriš kesu“, mislio je pohlepni
krčmar i sjeo za sto stranca.
Pokušao je da sazna kako se stranac zove i odakle je,
ali muškarac nije izgovorio ni riječ. Krčmar je zatim
počeo da govori lijepo o konju stranca.
„Da,“ odgovori jahač, prekidajući tišinu.
„Konj je divan. Prešao sam mnoge zemlje jašući ga, ali sada moram da se rastanem
od njega, jer sam kupio brod i nastaviću svoje putovanje ploveći po Rajni.
Da li biste ga kupili?”
Oči krčmara su zasijale, ali se nije odao. Mirno je odgovorio „Što bi meni trebao konj?
U svojoj štali imam četiri konja. Ali... ako ne tražite previše novca, vaš će konj biti peti.“
„Dogovorićemo se oko cijene!“ reče stranac, smješeći se. „Neću novac – možete da
mi platite graškom.“
„Konj za grašak!“ uzviknu krčmar, „Moj podrum pun je graška. Ali, vi mora da se
šalite!“ Sav se pretvorio u uvo čekajući pogodbu.
„Ne šalim se uopšte,“ mirno odgovori jahač. „Hajde da se dogovorimo ovako...“
„Posjetioci krčme bili su radoznali oko ove neobične nagodbe, pa su se približili
dok je jahač govorio svoje uslove.
„Moj konj ima četiri noge,“ rekao je. „On ima kopito na svakoj nozi i potkovicu na
svakom kopitu. Na svakoj potkovici je osam eksera. Zapamtite: četiri potkovice s osam
eksera na svakoj – to je trideset i dva eksera. A vi, dragi gospodine,“ rekao je krčmaru,
„ćete platiti samo za eksere...“
„Graškom?“ zainteresovani krčmar ga je hitro prekinuo. „Samo grašak i samo za eksere,“
klimnuo je glavom stranac. „Daću Vam konja za badava!“ Svi su uzdahnuli zbog
nevjerovatne ponude, ali je oprezni krčmar pitao, „A koliko graška treba da Vam dam,
dragi gospodine?“
„Ne mnogo. Za prvi ekser tražim samo jedno zrno graška.“ „Jedno!“ Srećni krčmar
je pljesnuo rukama.
„Za drugi ekser, dva zrna graška.“
„Dva zrna graška!“ šaputali su ljudi, dok su se kikotali.
nastavak na sljedećoj strani
Stanovništvo
INfORMATIVNI LIST
Cijena graška (nastavak)
„Za treći ekser, četiri zrna graška,“ stranac je mirno nastavio. „Za četvrti ekser, osam zrna
grašaka, a za peti šestnaest...I tako dalje, za svaki sledeći ekser dva puta više.“
„Ljudi više nijesu mogli da se suzdže, pa su se gromoglasno smijali. „Ovaj čudak će dati
svoga konja za šaku graška!“ uzvikivali su. „Mora da je lud!“
„Krčmar je bio u čudu od iznenađenja, kada mu jedan od ljudi poviknu: „Zašto ćutiš,
krčmaru? Ako ne možeš da se odlučiš, ja ću kupiti konja!“
„Šačica graška više ili manje, zar je važno!“ uzviknuo je. „Hajde da se rukujemo i moji
gosti će biti svjedoci da je ovo dobrovoljan dogovor. Ali, pazite!“ Upro je prst u stranca
i rekao: „Nemojte da odustanete pred kraj!“
„Rukovali su se pred svim svjedocima.
Gost je završio posao tako što je dao
svoju časnu riječ, a zadovoljni krčmar
je izvadio burence svog najboljeg piva.
Kad su popili burence, on je prišao
strancu, nasmijao se i rekao, „Zar to nije
glupo od Vas, moj dragi gospodine?
Da vidimo koliko zrna graška Vam
dugujem za divnog bijelog konja.“
„Dajte mi parče krede,“ odgovori
stranac, ignorišući nepristojan komentar
krčmara. Odgurnuo je svoju čašu i
počeo da piše po stolu: 1, 2, 4, 8, 16,
32, 64...
„Pogledajte 64 zrna graška za sedmi
ekser,“ nasmijao se čovijek.
Ali stranac kao da nije čuo. Nastavio je sa pisanjem: 128, 256, 512, 1024, 2048, 4096,
8192, 16384, 32768... Došao je do šesnaestog eksera kada se krčmar uozbiljio.
Kod dvadesetog eksera bio je blijed kao kreč, a kada je došao do trideset i drugog morali
su da spoje pet stolova, jer je broj bio dug kao zmija i nije mogao stati na tri stola.
„Uau!“ uzviknu jedan gost. „Da konj ima šest noga, morali bi da otvorimo vrata
i da napišemo brojeve sve do zgrade opštine!“
Ali, ovo nije bilo smiješno krčmaru. Sjedio je više mrtav nego živ sa čuđenjem.
Kad je završio računicu, stranac se okrenuo prema njemu ljubazno se smiješeći.
„Dragi prijatelju, mogu li od Vas da kupim dvjesta vreća da odnesem svoj grašak?
Mislim da ih deset kola može odnijeti do luke iz deset vožnji. „Krčmar je skočio na noge.
„Ovo nije pošteno!“ uzviknuo je. „Vi ste od mene napravili budalu! Ne slažem se sa
Vašim uslovima!“ „Prekasno je!“ Stranac je odgovorio mirno, a gosti su potvrdili da je
dogovor postignut dobrovoljno. Krčmar se onesvijestio na stolu, bez snage, pokrio lice
rukama dok su se gosti smijali.
Stanovništvo
INfORMATIVNI LIST
Uoči razlike
2
Potrošnja i otpad
Potrebe savremenog potrošača stalno rastu vezano za količinu i raznolikost, pa ljudi,
svjesno ili ne, stalno povećavaju raspon robe i servisa koje koriste. Olakšan transport
omogućava da egzotična i do nedavno nepoznata roba dođe iz udaljenih mjesta i postane
dio našega svakodnevnog života. Potrošačko tržište sve više je bombardovano reklamama
za nove proizvode i usluge. Postepeno i neprimjetno potrošnja postaje veoma značajan
dio života ljudi, zaokuplja njihovo vrijeme, finansijske resurse i misli.
Proizvodnja i pružanje različitih roba i usluga u prošlosti je zahtijevalo mnogo više i rada
i vremena. Ljudi su bili svjesni truda i troškova koji prate proizvodnju, transport i distribuciju
robe, pa je zbog toga nezaobilazan dio moralnih vrijednosti većine bilo čuvanje i briga
za takvu robu na način koji omogućava njenu dužu upotrebu.
Danas, ovo više ne važi za veći dio ljudske populacije. Stav „kratkotrajno koristi i baci“,
prema potrošačkoj robi navika je koju usvaja sve više i više članova savremenoga društva,
koje se s pravom zove potrošačko društvo.
Uzroci rasta potrošnje:
• dalji rast upotrebe prirodnih resursa i energije.
Na primjer, količina ruda i minerala koja se koristi
širom svijeta udvostruči se svakih 15 godina.
• rast broja stanovnika. Procjena je da je trenutan broj
stanovnika na Zemlji preko šest milijardi ljudi.
Na početku 20. vijeka, bilo je svega dvije milijarde, a do sredine
21. vijeka očekuje se broj stanovnika od 10 milijardi.
Sve to ozbiljni su izazovi za održivi razvoj savremenoga društva.
Zbog ove situacije, kao nikada ranije u istoriji, ljudi moraju početi da razmišljaju i da djeluju
u pravcu razumne upotrebe dobara i usluga. Svako ljudsko biće treba da ima naviku da:
• bira robu koja ima veći kvalitet i pouzdanost
• urgira da proizvođači prave robu koristeći obnovljive materijale i energiju
Potrošnja i otpad
• aktivno podrže recikliranje materijala
• podstaknu mnogostruku upotrebu proizvoda
• najveću brigu i potražnju usmjere ka uvođenju novih
prirodnih resursa i izvora energije u procesima proizvodnje
• podrže načine upotrebe transporta koji su optimalno dobri
za prirodu za slanje robe i na male i velike razdaljine.
Sirovine postaju otpad kao posljedica različitih procesa
proizvodnje i potrošnje. Sporedni proizvodi koji se od ovih
transformacionih procesa direktno ispuštaju u vazduh i vodu
nazivaju se emisije. Ostaci koji se dalje tretiraju prije ispuštanja nazivaju se otpad.
Kad se jednom proizvede, otpad se može ponovo koristiti, reciklirati, premjestiti radi
prerade (da bi se umanjila njegova toksičnost), spaliti (da bi se umanjila njegova zapremina)
ili zatrpati na deponijama.
reciklaža je pretvaranje otpada u sirovine od kojih mogu nastati novi proizvodi. Kad otpad
bacaš u smeće, moraš ga razvrstati u posebne korpe:
• Otpad od papira odlaže se u kontejnere plave boje.
• Otpad od plastike odlaže se u kontejnere žute boje.
• Otpad od metala odlaže se u kontejnere sive boje.
• Otpad od stakla odlaže se u kontejnere zelene boje.
Odvojen otpad posebno se obrađuje i pretvara u novi proizvod –
reciklirani materijal. Isti proizvod treba koristiti više puta i tek
kad postane neupotrebljiv, reciklirati ga. Tako štedimo prirodne
i druge resurse (drveće, vodu, vazduh, rude...). Za proizvodnju
recikliranih proizvoda često se troši manje energije nego
za proizvodnju istog tog proizvoda od sirovine. Time se smanjuje
i količina otpada.
Priprema za nastavu: Stvaranje otpada
trajanje
Godišnje doba
Mjesto
bilo koje
učionica, školsko dvorište
nastavni materijal
kese od polietilena, zaštitne rukavice, staklena boca,
plastična boca, aluminijumska limenka, novine,
parčad tkanine, banana, gvožđe
nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Matematika, Priroda i društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
nastavne metode
2–3 školska časa
Učenik/učenica treba da:
• razvije vještine posmatranja i senzitivnosti prema otpadu
i smeću
• zna da klasifikuje otpad u domaćinstvu.
diskusija, demonstracija, grupni rad, brainstorming, ekskurzija
Potrošnja i otpad
šta se nalazi u smeću?
Objasnite učenicima/učenicama da ljudi danas proizvode mnogo smeća, a kao rezultat
toga zagađenje vazduha, vode i kisjele kiše postali su ozbiljne prijetnje globalnoj
životnoj sredini. Ljudi su sakupili otpad više nego što su njihove mogućnosti da njime
upravljaju i uskoro se mogu daviti u njemu.
Da biste dokazali i dalje ispitali rečeno, organizujte jednu od ovdje opisanih aktivnosti:
Varijanta i: Ko zagađuje školu? Dajte učenicima/učenicama papirne kese ili kese
od polietilena i zaštitne rukavice. Recite učenicima/učenicama da sakupe smeće koje
je bačeno u i oko školskoga dvorišta.
Varijanta ii: Što se može naći u kanti za smeće? Ispitajte sadržaj kante za smeće
u vašoj učionici.
Sakupite sve zajedno i podijelite ga na osnovne materijale (npr. metal, papir, organske
materije, plastika, staklo). Podijelite učenike u pet grupa i dajte svakoj grupi primjerak
informativnoga lista Naše smeće. Recite grupama da ga popune.
4
Pokažite učenicima/učenicama staklenu bocu, plastičnu bocu, aluminijumsku limenku,
novine, parče stare tkanine, koru banane i otpad od gvožđa. Pitajte učenike/učenice
da li njihove porodice imaju sličan otpad i pitajte ih koje još vrste otpada znaju.
5
Ukažite na činjenicu da se nakon odlaganja na deponiji
neki materijali nikad neće razložiti. Postavite pitanja:
• Koji materijali se neće razložiti?
• Koji materijali će se prvi razložiti?
• Za koje od njih će proces razlaganja dugo trajati?
• Koji od njih se može ponovo koristiti ili reciklirati?
Organizujte diskusiju o aktivnostima koje treba
obaviti za:
– staklene boce (sakupljanje, pranje, predati
za ponovnu upotrebu)
– plastične boce (sakupljanje, sortiranje, predati za recikliranje)
– aluminijumske limenke (sakupljanje, gnječiti da bi se umanjila zapremina,
predati za recikliranje)
– novine, parčad tkanine, gvožđe (sakupljanje, predati za recikliranje).
Pomozite im da uvide da cijelo društvo treba da učestvuje u sakupljanju i preradi otpada
– počevši od porodica koje mogu odvajati otpad kod kuće i donijeti ga u preduzeća
specijalizovana za upravljanje otpadom i recikliranje otpada.
6
Za najmlađi uzrast: Podijelite učenicima/učenicama informativni list Otpad.
Razgovarajte o crtežima: Što je na njima predstavljeno? Čemu su ovi predmeti koristili?
Od čega su napravljeni? Koriste li se sad za nešto? Mogu li imati neku namjenu?
Recite učenicima/učenicama da odgovarajućom bojom oboje kvadratiće ispod svake
ilustracije. (ispod limenki sivom bojom, ispod plastične ambalaže za deterdžent žutom
bojom, ispod papirne ambalaže plavom bojom i ispod staklenih boca zelenom bojom.)
7
Podijeliti učenicima/učenicama informativni list Kabasti otpad. Pročitajte tekst
i razgovarajte o njemu: Što spada u kabasti otpad? Što je u Podgorici napravljeno
za odlaganje kabastoga otpada? Kako izgleda odlagalište? Na što će uticati podizanje
odlagališta? Recite učenicima/učenicama da obrate pažnju na drugi dio informativnoga
lista i linijama povežu otpad s mjestom gdje se odlaže. Narandžastom bojom povezaće
kabasti otpad s odlagalištem, zelenom bojom otpad koji se odlaže u kontejner i sivom
bojom onaj otpad koji se može reciklirati.
Potrošnja i otpad
Priprema za nastavu: Životni ciklus materijala
trajanje
Godišnje doba
Mjesto
2–3 školska časa
bilo koje
učionica, na otvorenom
nastavni materijal
informativni list o životnom ciklusu papira, stakla,
organskih materijala, plastike i metala;
priča Neobična razmjena; dilema; test
nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Matematika, Priroda i društvo, Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• zna da se različiti materijali razlažu različitom brzinom
• da se upozna s mogićnostima za ponovnu upotrebu
i recikliranje materijala
igra asocijacije, grupni rad, demonstracija, diskusija,
brainstorming, dilema i rješavanje testa, umjetničko čitanje,
izvođenje, šou, izložba
dio i: Životni ciklus materijala
Zabrinutost za sve veće količine otpada sve je ozbiljnija, zbog činjenice da sve više
materijala ima veoma kratak životni ciklus. Ovo posebno važi za pakovanje proizvoda
za svakodnevnu upotrebu.
Podsjetite učenike/učenice na rezultate njihovih aktivnosti i istraživanja s prethodnog
časa, koja pokazuju da se većina smeća iz domaćinstava odnosi na jedan od ovih
pet osnovnih materijala: papir, staklo, metal, organski materijali i plastika.
Podijelite učenike/učenice u pet grupa i dajte svakoj grupi zadatak da nauče više o
životnom ciklusu navedenih pet osnovnih materijala. Koristeći shemu i informacije koje
su navedene u informativnom listu, dajte učenicima 20–30 minuta da pripreme kratka
izvođenja o tome što su naučili o svakome od materijala. Recite grupama da posebnu
pažnju posvete postojećim prilikama za recikliranje ili ponovnu upotrebu materijala.
4
Dajte svakoj grupi 10 minuta da kaže drugima neke činjenice o životnom ciklusu
njihovih materijala. Dajte učenicima 5–7 dodatnih minuta za pitanja i diskusiju o ovome.
dio ii: reciklaža
4
Podijeliti učenicima/učenicama informativni list Reciklaža. Pročitajte pjesmu
Reciklaža nije gnjavaža. Pitajte učenike/učenice: Što je reciklaža? Čemu služi?
Koji se otpad ne može razgraditi u prirodi? Zašto je važno reciklirati otpad?
Podstaknite učenike/učenice da osmisle melodiju za pročitanu pjesmu.
Da bi dalji rad tekao u opuštenoj atmosferi, pomognite učenicima/učenicama da ispod
pjesme odgovarajućom bojom zaokruže prikazane predmete, prema boji kontejnera
u koji se odlažu (flašu zaokružiti zelenom, časopis plavom, plastičnu zdjelu žutom,
a metalnu šerpu sivom bojom).
Recite učenicima/učenicama da su u nastavku informativnog lista date riječi kojima
su ispremetana slova. Ako pravilno rasporede slova, dobiće riječi staklo, limenka, gvožđe,
papir, plastika, novine, tegla, koje nakon toga treba povezati s obojenim pravougaonicima
– kontejnerima (staklo sa zelenim, limenka i gvožđe sa sivim, papir i novine s plavim...)
Potrošnja i otpad
dio iii: Festival smeća
Recite učenicima/učenicama da sakupe različite otpadne
materijale i predmete – kartonske kutije, plastične boce
i čaše, aluminijumske limenke, stare novine i časopise,
itd. – koji se mogu koristiti za „Festival smeća“.
Razgovarajte o tome koje aktivnosti mogu biti dio
takvoga festivala (npr. izložba skulptura napravljenih
od aluminijuma (npr. robot, auto) i kartonskih kutija
(zgrade, kuće, saobraćaj); izložba aplikacija napravljenih
od traka papira (cvijeće, leptiri, ribice...), parčadi tkanine
ili različite plastike; svečana zabava s kostimima napravljenim od otpadnih materijala
ili kostimima koji predstavljaju različite vrste smeća; koncert s učenicima/učenicama
koji će napisati originalne nove stihove vezane za otpad na popularnu melodiju;
pjesme i kratki epigrami).
Organizujte kroz igru selektivno odlaganje otpada koje je ostalo nakon izložbe.
Podijelite učenike/učenice u tri jednakobrojne grupe. Zadatak svakoga člana jeste
da ima komad smeća i što brže ga odnese u kutiju odgovarajuće boje. Kutije su ranije
pripremljene u sivoj, žutoj, zelenoj i plavoj boji. Prvi takmičari iz svake grupe kreću
u istom trenutku. Pobjeđuje ekipa koja se prva oslobodi smeća (voditi računa
da takmičari shodno otpadu izaberu pravi kontejner – kutiju).
4
Razmislite da pripremite i producirate kratku predstavu koja predstavlja nemarno
ponašanje čovjeka prema problemu otpada. Ne zaboravite da ovome dodate
element takmičenja.
5
Pažljivo odaberite trenutak za organizaciju. Pozovite učenike iz drugih škola,
roditelje predstavnike opštine. Takođe, pokušajte da pozovete lokalna preduzeća,
koja mogu obezbijediti malo otpadnih materijala za dekoraciju ili za nagrade
pobjednika. Takođe, pozovite novinare, najbolji način da promovišete Festival smeća
je da sa njima unaprijed razgovarate.
6
Pažljivo odaberite mjesto za ovaj događaj. Neka svi vide vaš festival i budite sigurni
da će nakon njega mnogi ljudi početi da misle ozbiljnije o porukama koje ste poslali
svojom kreativnošću i trudom.
dio iV: neobična razmjena
Pročitajte priču Neobična razmjena iz informativnog lista
nakon ovog nastavnog plana. Razgovarajte o kvalitetima
mlade djevojke u kontekstu pokušaja da se umanji
količina smeća koju proizvodi čovjek.
Predložite učenicima/učenicama da razmisle
o organizaciji igrokaza koristeći elemente ove bajke.
Pogledajte primjer plana organizacije takvog
šoua/programa:
• Pozovite lokalna preduzeća i finansijere na saradnju. Podstaknite ih da obezbijede
nagrade.
• Najavite datum i vrijeme organizacije akcije Neobična razmjena. Pozovite ljude
da učestvuju koristeći brošure, lokalne novine, lokalni radio ili TV stanicu.
• U određenom prostoru (npr. dvorište škole), obezbijedite kartonske kutije, koristite
ih za različite vrste otpadnoga materijala: staklo, metal, plastika, papir.
• Na dan akcije, ozbiljno uzmite u obzir sakupljanje otpada. Ako je moguće, nabavite
vagu i mjerite ono što se donese i zabilježite ko je koliko donio. Dajte nagrade.
• Objavite krajnje rezultate i odlučite da li ćete dati nagradu Najbolji zagađivač ili
Najbolji čistač.
• Ne zaboravite – vaš događaj mora biti dobro medijski pokriven!
5
Potrošnja i otpad
druge aktivnosti
• Dajte učenicima/učenicama informativni list Smeće kod kuće i recite im da kod kuće
ispitaju otpad koji njihove porodice sakupe u toku jedne sedmice. Za nedjelju dana,
pitajte nekoliko dobrovoljaca da predstave odjeljenju rezultate koje su dobili i diskutujte
o tome koji materijali se mogu lako ponovo koristiti ili reciklirati. Razgovarajte o tome
koliko porodica redovno sortira svoj otpad i nosi ga na recikliranje.
• Recite učenicima/učenicama da pronađu mjesta gdje se smeće nelegalno odlaže
u njihovom kraju ili blizu škole. Recite im da nacrtaju jednostavnu kartu tih nelegalnih
smetlišta. Fotografišite ili nacrtajte te lokacije. Predložite da ih zajedno s kartom stave
na neko javno mjesto (prodavnica, zgrada opštine, dom zdravlja ili u školi – ne zaboravite
da unaprijed pitate za dozvolu vlasnika zgrade). Pokušajte da inicirate javni sastanak
i diskusiju o nelegalnom odlaganju smeća uz učešće susjeda. Ne zaboravite da pozovete
predstavnike lokanih vlasti i novinara.
• Podijelite učenicima/učenicama informativni list s pjesmom Očistimo svijet. Pročitajte
pjesmu i razgovarajte o sadržaju pjesme. Pitajte učenike/učenice: Zašto je važno da je
nebo plavo? Je li sva hrana zdrava? Zar krava ne daje uvijek mlijeko? Kako razumiješ
stihove „do dvanaest je samo pet – očistimo svijet“ Što utiče na čistoću vode?
• Recite učenicima/učenicama da za domaći ilustruju pjesmu, ili napišu stihove
sa sličnom temom.
• Organizujte posjetu deponiji u vašoj zajednici. Objasnite učenicima/učenicama
da je to mjesto bitan dio svakodnevnoga života ljudi, iako nije prijatan dio, pa se mora
ozbiljno njime pozabaviti. Pokušajte da uredite da sa vama bude službenik iz opštine ili
predstavnik preduzeća koje upravlja deponijom. Pitajte ih da vam ispričaju o metodama
prerade smeća. Ako nema nikoga, objasnite učenicima/učenicama da se smeće
svakodnevno dovozi na deponiju. Tu se rasipa u slojevima koji nijesu viši od jednog
metra i sabija. Na vrhu svakog sloja prosipa se zemlja ili neka vrsta inertnog materijala,
koji se takođe sabija, da bi organski materijal bio podalje od ptica i drugih životinja radi
sprječavanja širenja bolesti. Savremene deponije mogu se naći u prirodnim jamama
ili pećinama, dno je prekriveno neprobojnim vodootpornim materijalom, koji sprječava
curenje toksičnih materija u podzemne vode. Deponije su okružene ogradama koje
sprječavaju ulaz ljudi i životinja. Zatrpano smeće sporo se razlaže, ispušta gasove,
a savremene deponije imaju poseban sistem koji sakuplja te gasove. Nakon što je
kapacitet neke deponije iskorišćen, pokriva se slojem humusa i na vrhu zasade ukrasna
drveća. Za nekoliko godina porastu mlada stabla i bude nemoguće povjerovati da je taj
prostor nekad bio deponija otpada.
• Dajte test Odgovorna potrošnja, koji učenici/učenice rade samostalno.
Diskutujte o odgovorima kao jedna grupa.
• Koristite dilemu Smeće s kampovanja? Recite učenicima/učenicama da diskutuju o tome
u grupama. Dajte im slobodu da iznesu različite argumente kao podršku onome što misle
da treba uraditi.
• Napravite kopije šest slika na stranama 186-191 i podijelite ih učenicima/učenicama
da ih oboje.
6
Potrošnja i otpad
DILEMA
Smeće s kampovanja
U toku kampovanja primijetili ste da jedna
porodica ide kući i nije pokupila smeće
oko svoga šatora. Što ćete uraditi?
• odmah otići do njih i objasniti da treba
da pokupe svoje smeće prije nego što odu
• sačekati da odu i očistiti njihovo smeće
• zapisati broj njihovih tablica i obavijestiti
policiju
• ništa, nije vaš problem
• nešto drugo.
TEST
odgovorna potrošnja
taČno
Rastuća potrošnja robe i usluga sve više okupira pažnju ljudi,
troši njihovo vrijeme i resurse.
Rastuća potrošnja robe i usluga vodi ka manjoj upotrebi
resursa i energije.
Većina materijala danas može se reciklirati.
Manje energije koristi se za preradu recikliranih proizvoda
nego za upotrebu sirovina.
Recikliranje skraćuje život prirodnih resursa.
Ponovna upotreba predmeta više puta treba da ima prednost
nad jednokratnom upotrebom.
Moderan život nemoguć je bez upotrebe aluminijuma.
Ako limenke od aluminijuma bacimo a ne zgnječimo
ih, one zauzimaju mnogo prostora.
Za životnu sredinu bolja je upotreba platnene torbe pri
kupovini nego plastične kese.
rješenje: 1. Tačno 2. Tačno 3. Tačno 4. Tačno 5. Netačno 6. Tačno 7. Tačno 8. Tačno 9. Tačno
4
5
6
7
8
9
nEtaČno
7
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
naše smeće
Istražite od kojih osnovnih materijala su napravljeni predmeti sakupljeni u dvorištu
i/ili učionici:
osnovni materijal
Broj predmeta pronađen u kanti za smeće
metal
papir
organski materijal
plastika
staklo
Koje je težine smeće koje odjeljenje proizvede za jedan dan? (samo za I varijantu)
Ako svako odjeljenje u školi proizvede ovoliko smeća, koliko proizvedu sva
odjeljenja za jedan dan? (samo za II varijantu)
4
Koristeći odgovore date u pitanju 2 (I varijanta) ili pitanju 3 (II varijanta),
izračunajte koliko smeća proizvedu sve škole u vašoj zajednici za jedan dan.
5
Izračunajte koliko smeća proizvedu sve škole u vašoj zajednici za sedmicu,
odnosno pet školskih dana, i za mjesec, odnosno 21 školski dan?
8
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
otpad
Oboj odgovarajućom bojom kvadratić ispod svakog predmeta.
9
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
Kabasti otpad
Sredinom 2011. godine Sekretarijat za komunalne poslove u saradnji sa JP „Čistoća“,
JP „Zelenilo“ i Komunalnom policijom, na teritoriji Podgorice, obezbijedio je 15
privremenih odlagališta za kabasti i biljni otpad iz domaćinstava. Time se utiče na
smanjenje broja nelegalnih deponija. Ova odlagališta ograđena su metalnom ogradom.
Imaju površinu 40 metara kvadratnih i istaknutu tablu s natpisom namjene.
Linijama poveži otpad i mjesto njegovoga odlaganja. Narandžastom linijom poveži
kabasti otpad s odlagalištem, zelenom linijom otpad koji treba baciti u kontejner i sivom
bojom onaj otpad koji se može reciklirati.
zajednički kontejner
odlagalište
kontejneri za selektivno
odvajanje otpada
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
Smeće kod kuće
Proučavajte smeće kod kuće tako što ćete staviti veliku kesu pored obične kante za smeće.
Označite kesu „za plastiku, metal, papir, nepolomljene staklene boce, karton, i druge
vrste pakovanja.“ Pitajte članove porodice da ove predmete sakupe u kesu dok ostatak
smeća (otpaci hrane, polomljeno staklo, itd.) treba da stave u kantu kao i obično.
Nastavite da odvajate svoje smeće u toku jedne sedmice. U tabelu ispod unesite činjenice.
Sakupljeni materijal:
težina ili broj komada
staklene boce
plastika
metal
papir
karton
druga pakovanja
drugi materijal
ime istraživača:
istraživanje je počelo:
Završeno:
Broj članova porodice:
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
očistimo svijet
Da nam nebo bude plavlje,
da rumeno sviće zdravlje,
da nam rodi hrana zdrava,
djecu mlijekom časti krava,
do dvanaest je samo pet,
očistimo Svijet.
Da čistija bude voda,
da prodiše sva priroda,
da nam se nebesa sjaje,
da nam život duže traje,
do dvanaest je samo pet,
očistimo Svijet.
Pa, pravilo pamti prvo:
zalij travku, ružu, drvo,
svud ukloni korov, smeća,
nek nam se zeleni sreća,
sačuvajmo cvijet
očistimo Svijet.
Autor: dragan radulović
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
Životni ciklus papira
Problemi vezani za otpad mogu se bolje razumijeti
kroz istraživanje životnoga ciklusa materijala koji
ga sačinjavaju, od vađenja do odlaganja na kraju.
Papir pronađen u Kini prije gotovo 2 000 godina,
ekološki je „zdrav“, jer je biorazgradiv i može
se reciklirati. Danas postoji više od 3 000 različitih
proizvoda od papira.
4
Proizvodni proces zasniva se na upotrebi drveta i podrazumijeva miješanje vlakna
biljke s vodom, pročišćavanje, bijeljenje, kompresiju i sušenje.
5
6
Proizvodnja papira dovodi do krčenja šuma, a to vodi ka nestajanju rijetkih
i ugroženih vrsta, eroziji zemljišta i smanjenju raspoloživih podzemnih voda.
Iako postoji mnogo raznih vrsta papira i proizvoda od papira, koji se proizvode
na različite načine, osnovne metode proizvodnje ostale su iste kroz vrijeme.
Procesi proizvodnje papira imaju negativan uticaj na životnu sredinu, jer ispuštaju
štetne materije u atmosferu. Upotreba hemikalija za izbjeljivanje dovodi do
zagađenja vode.
Oko 650 000 tona papira svakoga dana proizvede se širom svijeta, a 500 000 tona
se baci, bez reciklaže.
Kako pomoći:
Ponovnom upotrebom proizvoda od papira. Korišćenje knjige iz
biblioteke, pisanje na obje strane papira, više generacija učenika koristi
iste udžbenike, a ponovna upotreba kartonskih kutija za različitu robu
takođe pomaže da se umanji potreba za novim proizvodima od papira.
Smanjenje potrošnje. Računari mogu biti moćna alatka u smanjenju
potrošnje papira.
recikliranje korišćenih proizvoda od papira. Potrebno je dva do tri puta
manje energije za proizvodnju recikliranog papira, a oko pet hektara
šume sačuva se po toni recikliranog papira. Zagađenje vazduha može
se umanjiti za 75 procenata, a zagađenje vode za 60 procenata.
recikliranje papira je bez sumnje dobro za životnu sredinu.
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
Životni ciklus stakla
Problemi vezani za otpad mogu se bolje razumijeti
kroz istraživanje životnoga ciklusa materijala koji
ga sačinjavaju, od vađenja do odlaganja na kraju.
Proizvode od stakla možemo naći svugdje
u svakodnevnom životu. Boce, ogledala, prozore,
naočare i sijalice neki su primjeri.
Mnogi vjeruju da je staklo savremen materijal, ali staklo se koristi više
od 4 000 godina.
4
Upotrijebljeno staklo obično se baca zajedno s otpadom iz domaćinstva. Problem
je da, kad se zakopa u zemlju, može da traje milenijumima a da se ne razloži.
Nevjerovatna činjenica jeste da staklo zapravo nije čvrsta supstanca.
Proizvodi se topljenjem pijeska (silicijum dioksid) na visokim temperaturama
(iznad 1000 stepeni Celzijusa), zatim slijedi brzo hlađenje koje sprječava
čestice stakla da formiraju precizne strukture koje imaju čvrsti materijali.
Drugim riječima, staklo je tečnost koja se prebrzo zaledila.
Kako pomoći:
neki proizvodi od stakla mogu se ponovo koristiti. Staklene boce,
međutim, moraju se dobro oprati prije nego što se uvedu ponovo
u ciklus stakla.
reciklaža. Jedno od najboljih rješenja je da se staklo reciklira,
iako je to relativno jeftin materijal, potrebno je mnogo energije za njegovu
proizvodnju, a njena cijena stalno raste. Reciklaža stakla smanjuje
upotrebu energije do 30 procenata, a zagađenje vazduha umanjuje
se za 20 procenata, i koristi se upola manje vode.
Bez sumnje, reciklažom stakla može se uštedjeti mnogo energije.
4
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
Životni ciklus plastike
Problemi vezani za otpad mogu se bolje razumjeti
kroz istraživanje životnoga ciklusa materijala koji
ga sačinjavaju, od vađenja do odlaganja na kraju.
Plastika je sintetički materijal koji se koristi
umjesto materijala koji se mogu naći u prirodi.
Plastika se prvi put pojavila početkom 19. vijeka.
Danas postoji izuzetno mnogo varijeteta plastike, a sve češće se prepoznaje
po skraćenici, kao što je PET (polietilen, koji se koristi za boce za sokove)
i PS (polistiren, koji se koristi za pakovanja jogurta).
Plastični otpad sačinjava od 10 do 15 procenata ukupne težine otpada
iz domaćinstava, a procenti se povećavaju.
Kako pomoći:
Smanjenjem potrošnje. Kupovinom uz upotrebu platnene torbe ili korpe,
ili kupovinom sokova u staklenom pakovanju umjesto plastičnom
smanjuje otpad i oblikuje snabdijevanje ovim proizvodima.
Ponovna upotreba. Mnoge vrste plastike mogu se očistiti
i ponovo koristiti.
reciklaža. Jedan je od najboljih načina za zbrinjavanje otpada od plastike,
jer reciklaža može da uštedi sirovine (benzin) i energiju, kao i da umanji
zagađenje vode i vazduha. Moguće je reciklirati gotovo sve vrste plastike.
Sortiranje plastike po vrsti, međutim, nije uvijek lako. Nekoliko velikih
lanaca supermarketa uvelo je novu opremu za ovaj proces.
reciklažom plastike stvaramo čistiju životnu sredinu.
5
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
Životni ciklus organskih
materijala
Jedan od načina za tretiranje organskog otpada najboljih
za životnu sredinu je kompostiranje. Kompostiranje je proces
razlaganja organskog otpada uz pomoć bakterija, gljivica
i drugih mikroorganizama. U ovom procesu koristi se visoka
temperatura (do 65oC) i vlažnost. Dobijeni proizvod naziva
se kompost i kad se doda zemljištu ima ulogu đubriva.
Stvari iz vašeg svakodnevnog života koje možete reciklirati su: voće (ali ne citrusno voće)
i povrće, kućne biljke, trava, lišće, kore oraha, životinjski izmet, rolne kartona, čist papir,
toz i filteri od kafe, pamučne krpe, vrećice usisivača, ljuske od jaja, pepeo od drveta,
dlake i dlake iz životinjskog krzna, sijeno i slama, piljevina, iscjepane novine, vrećice
čaja, iver, vunene rite, otpad nakon sređivanja dvorišta i drugi prirodni materijali.
Maslac, žumance jajeta, mlijeko, pavlaka, jogurt, ugalj, mast, masnoća, životinjska mast,
ulje, kosti od mesa i ribe ili životinjski otpad materijali su koji se ne mogu kompostirati.
Ljudi su rijetko svjesni činjenice da kompost može spriječiti bolesti biljaka i štetočine,
umanjiti ili eliminisati potrebu za hemijskim đubrivima; dovesti do većeg prinosa
poljoprivrednih usjeva; olakšati napore u oblasti pošumljavanja, obnove močvara i
revitalizacije staništa, poboljšavajući zemljište koje je kontaminirano, zbijeno i lošeg kvalieta.
Problemi vezani za otpad mogu se bolje razumijeti kroz istraživanje životnog ciklusa
materijala koji ga sačinjavaju, od vađenja do odlaganja na kraju.
Različiti organski proizvodi koriste se u svakodnevnom životu. Hrana iz vrta
i odjeća koja je proizvedena od biljnoga materijala samo su neki od primjera.
Postoji nekoliko alternativa odlaganju organskoga otpada s drugim otpadom
iz domaćinstva (upotreba kao hrana za životinje, kompostiranje, spaljivanje itd.).
Spaljivanje lišća i drugog organskog otpada iz bašte, međutim, doprinosi efektu staklene
bašte kroz povećanje koncentracija ugljen dioksida (ugljenik(IV)-oksida) u vazduhu.
Veliki dio organskoga otpada od obroka, kuvanja ili rada u bašti baca se zajedno
s drugim otpadom iz domaćinstva. U urbanim područjima, udio organskog otpada
u smeću po porodici može biti od 30 do 40 procenata.
Kako pomoći:
otpaci hrane i otpad iz dvorišta mogu doprinijeti da biljke u vašoj bašti
bolje rastu. Nakon što pojedete bananu ili pokupite lišće, nemojte bacati
koru i lišće u kantu za smeće – stavite ih u gomilu za kompost. Biljke
uzimaju hranljive materije iz zemljišta, a u sredini koju je napravio čovjek
ove hranjive materije se ne vraćaju na prirodan način. Farmeri i baštovani
koriste vještačka đubriva, ali prirodan humus od kompostirane gomile je
mnogo zdraviji za zemljište. Najbolje od svega je to što je kompost jeftin.
recikliranjem organskih materijala možemo proizvesti kompost,
koji je dobar za baštu i za poljoprivredu.
6
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
Životni ciklus metala
Metali su važan dio civilizacije od antičkih vremena
do danas. Tri najvažnija metala za nas su bakar,
gvožđe i aluminijum.
Prije više hiljada godina počela je upotreba bronze, legura
bakra i kalaja, za proizvodnju oružja, statua, novčića
i drugih predmeta. Istoričari ovaj period nazivaju bronzano
doba. Najstariji predmeti napravljeni od gvožđa stari
su oko 6000 godina. Od 12. do 10. vijeka p. n. e, gvožđe
je postalo najvažniji metal, pa se ovaj period naziva gvozdeno doba.
Čak i danas, bakar i gvožđe (uključujući čelik i liveno gvožđe) među najčešće
su korišćenim metalima, i odvojeno i kao legura ili jedinjenja drugih metala.
Mi koristimo bakarne žice za struju, čelik za izgradnju građevina, a radijatore
od livenoga gvožđa za grijanje. Za proizvodnju robe od bakra, gvožđa i njegovih
legura potrebne su velike količine energije. Ove metale lako je reciklirati.
Bez aluminijuma nijedan avion ne bi mogao da leti, automobili bi koristili mnogo više
goriva, a računari i televizori ne bi radili. Iako je aluminijum veoma lak metal, njegove
legure mogu biti teže od čelika. Aluminijum dolazi u Evropu iz daleka, obično iz Australije
ili Brazila, koji zajedno proizvode više od 60 procenata aluminijuma u svijetu. Gvineja,
Jamajka i centralna Azija takođe su bogate aluminijumom. Jedan od najznačajnijih kvaliteta
aluminijuma je njegova upotreba u proizvodnji veoma tankih listova (omotači čokolade,
poklopci čaša jogurta, limenke sokova). Proizvodnja aluminijuma i aluminijskih proizvoda
povezana je s upotrebom ogromnih količina energije. Aluminijum se lako može reciklirati.
Problemi vezani za otpad mogu se bolje razumijeti kroz istraživanje životnog ciklusa
materijala koji ga sačinjavaju, od vađenja do odlaganja na kraju.
Metali se prvo moraju istopiti.
4
Spremni predmeti, koji se nude na tržištu, imaju raznoliku primjenu: avioni, kola,
šine, ekseri, žice, poklopci boca i tegli – spisak praktično nema kraja.
Da bi se proizvela limenka, potrebno je metal oblikovati kao tanak list/pločicu.
Mnogi predmeti od metala proizvode se tako što se istopljeni metal sipa u određeni
kalup. Nakon toga slijede različiti procesi, koji ih dalje oblikuju da bi se dobio
potreban rezultat u odnosu na dimenzije, snagu i otpornost na spoljne faktore.
Mnogi predmeti od metala vremenom se mijenjaju i postepeno postanu beskorisni.
Takav proces je korozija – pod uticajem temperature, vlažnosti i životne sredine
mnogi metalni predmeti se raspadaju.
Kako pomoći:
Sakupljati metal radi reciklaže. Vađenje sirovina šteti životnoj sredini, a
metali se lako recikliraju. Mnoga tržišta već postoje za reciklirani sadržaj.
recikliranjem gvožđa, bakra i alumijuma, možemo uštedjeti dosta energije.
7
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
reciklaža nije gnjavaža
Čuo je od čika Marka, danas, u garaži,
da svi samo govore o
reciklaži.
Mali Novak očima, signale daje,
prisutne pita: „Reciklaža šta je?“
Rekoše mu, Novače, zapamti ovo:
starog, napraviš
„To je kad od
novo“.
Limenka se znaj, ne razgrađuje,
zemlju zagađuje.
već samo našu
Istrunuti ne mogu, ni
plastika, ni staklo,
ako te je to, na razmišljanje podstaklo.
Zbog toga se potrudi i sa malo sreće
da
limenke i flaše ne postanu smeće.
Na reciklažu ih, Novače, odnesi ti
i brini o
Autor: tatjana Burzan
8
okolini, kao tvoji drugovi!
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
reciklaža
Zaokruži odgovarajućom bojom date predmete.
Slova u riječima su ispremještana. Pravilno ih rasporedi.
Dobijene riječi poveži s bojom kontejnera u koji ćeš ih odložiti.
TASOLK:
IIIIII
ILEMNAK:
ŽVOGEĐ:
RIPPA:
IIIIII
IIIII
TAPLSIAK:
VONINE:
AGTEL:
IIIIIII
IIIIIIII
IIIIII
IIIII
9
Potrošnja i otpad
INFORMATIVNI LIST
neobična razmjena
Neki čovjek imao je kuću i baštu.
Imao je stablo šljive u svojoj bašti i sina
kod kuće. Kad je njegov sin napunio
20 godina, odlučio je da se ženi.
Otac je pomislio, „Moj sin je dobar, vrijedan
mladić. Moram da ga oženim dobrom
djevojkom da budu dobar par. Ali, gdje da
nađem takvu djevojku?“ Starac je dugo mislio
i na kraju dobio ideju. Napunio je svoja
zaprežna kola šljivama i išao po selima.
Putovao je udarajući konja bičem i
uzvikujući glasno: „Šljive! Kupite šljive!
Dajem šljive u zamjenu za smeće!“
Žene su se okupile sa svih strana, misleći:
„Ne mogu da vjerujem! Mora da je starac
poludio, trampi šljive za smeće!“
Žene, djevojke, mlade supruge sve su
požurile da očiste svoje kuće. Dale su sve
od sebe da sakupe najviše smeća kako bi
dobile što više šljiva. Što se smeća tiče, bilo
ga je u izobilju! Mogli ste da vidite jednu
ženu kako tegli ogromnu vreću, drugu sa
korpom, još jednu kako juri s malo smeća umotanog u njenu savijenu kecelju.
Sve su se jedna drugoj hvalile: „Pogledaj koliko smeća sam očistila!“ Dobro je što se
ovaj blesan pojavio da mogu da ga zamijenim za šljive!“ i „Nemoj misliti da ja imam
malo smeća! Mogu donijeti dva puta toliko. Možda ga nemam mnogo u kući, ali imam
ga u izobilju!”
Druga se smijala, „Da moram da čistim čitavu godinu dana, ne bih mogla da očistim
svo smeće! Već dugo se skuplja! Samo sam otrčala da napunim ovu vreću, jer djeca
hoće šljive.“
Čovjek bi uzimao njihovo smeće i davao im šljive. Žene su se smijale i on se smijao.
Svi su bili veoma srećni. Čovjek je napunio svoja kola smećem, a njegove šljive bile
su gotovo rasprodate.
Na kraju mu je prišla neka djevojka. Bila je mlada i lijepa i sakupila je najmanju
količinu smeća, noseći ga u maramici!
„Lijepa djevojko,“ reče starac „Ti si sakupila tako malo smeća! Koliko šljiva ti mogu
dati za šačicu prašine?“
„Dobri, gospodine,“ odgovori djevojka, „Nije mi žao da se rastanem od svoga smeća,
ali nijesam znala gdje bih mogla da ga sakupim. Kod kuće ga nemamo. Ovo što sam
donijela su mi dale komšije, jer sam im pomogla da očiste njihove kuće.“
Starac je bio vrlo srećan kada je ovo čuo. Vidio je da je djevojka uredna i vrijedna,
jer ni mrvica smeća se nije mogla naći u njenoj kući. „Ona bi bila dobra supruga
mom sinu,“ pomislio je.
Zatim je djevojku primio na svoja kola i okrenuo konja ka svom selu. Čim su došli
organizovano je vjenčanje. Sina je oženio lijepom djevojkom i nikada nije zažalio
što je to uradio. Nikada nije prestao da hvali svoju snaju.
4
Klimatske promjene
Vrijeme – vremenske prilike obuhvataju pojavu sunca, oblaka, kiše, snijega, vjetra. Mogu
postojati različite vremenske prilike (promjena vremena) tokom jednoga dana ili u jednoj sedmici.
Klima predstavlja kombinaciju određenih vremenskih uslova u nekom regionu tokom dužeg
vremenskog perioda. Obično kažemo da određeni region ima suvu ili vlažnu klimu, a to zavisi
od više faktora kao što su reljef (planine, doline, rijeke), nadmorska visina, blizina mora itd. Ti
faktori direktno utiču na prosječnu temperaturu i količinu padavina. Klima u određenom regionu
uslovljava koje životinje i biljke tamo žive. Od klime takođe zavisi čime se bavi stanovništvo,
kakva se hrana jede, kakve su kuće i mnogo drugih stvari. Za razliku od vremena koje se može
promijeniti i samo za nekoliko sati u toku dana, za promjenu klime potrebne su stotine godina.
Na planeti Zemlji klima se stalno mijenjala. Ali, za razliku od prošlosti, kad je ta promjena
bila isključivo prirodni proces, danas se klimatske promjene dešavaju i kao posljedica
aktivnosti čovjeka (napredak tehnologije, izgradnja velikog broja fabrika, masovna
proizvodnja, mehanizovana i intenzivna poljoprivreda i slično). Оno što zabrinjava, jeste
brzina kojom se klima mijenja. Klimatske promjene za koje su u prošlosti bile potrebne
hiljade godina, danas se dešavaju za manje od sto godina. Još je važnije da su te promjene
sve veće i sve se više osjećaju – toplija ljeta i mnogo hladnije zime, kratko proljeće i jesen,
jaki vjetrovi, uragani, poplave i suše (širenje pustinja) i drugo što pogađa sve djelove svijeta.
Globalno zagrijavanje – Sva mjerenja pokazuju da temperatura površine Zemlje stalno
raste. Taj proces naziva se globalno zagrijavanje, a izaziva promjenu klime u cijelom svijetu.
Da bi se razumjeli razlozi koji izazivaju globalno zagrijavanje, treba shvatiti efekat staklene
bašte. Ali, najprije se podsjetimo da je planeta Zemlja zaštićena vazdušnim omotačem
nazvanim atmosfera, koja nas tokom dana štiti od jakih sunčevih zraka, a noću održava
temperature na nivou normalnom za život na Zemlji. U suštini, sastav atmosfere kontroliše
stepen zagrijavanja planete.
U najvećem dijelu atmosfera je sastavljena od kiseonika i azota (bez ova dva gasa ne bi
postojao život na Zemlji). Za povećanje temperature na Zemlji odgovorni su takozvani gasovi
staklene bašte.
To ime dobili su jer se omotač od tih gasova ponaša kao staklo u staklenim baštama –
staklenicima, a dejstvo tih gasova poznato je kao efekat staklene bašte.
Klimatske promjene
Еfekat staklene bašte – Zelene biljke stvaraju hranu tako što primaju gas ugljen-dioksid
(ugljenik(IV)-oksid) iz vazduha, mineralne materije iz zemljišta i koriste sunčevu energiju.
Prilikom disanja svih organizama (biljaka, životinja, čovjeka), ugljen-dioksid se vraća
u vazduh. Isto tako, i prilikom procesa sagorijevanja u vazduh se ispuštaju ugljen-dioksid
(ugljenik(IV)-oksid) kao i drugi gasovi i svi oni se nazivaju gasovi staklene bašte.
Primanje i ispuštanje ugljen-dioksida (ugljenik(IV)-oksid) u prirodi trebalo bi da bude
u ravnoteži. Međutim, čovjek narušava tu ravnotežu sagorijevanjem sve više goriva,
zbog čega stalno raste količina ugljen-dioksida i drugih gasova u vazduhu.
Ugljen-dioksid (ugljenik(IV)-oksid) u vazduhu – u atmosferi sada ima
ulogu sličnu staklu u nekoj staklenoj bašti. On propušta sunčeve
zrake do površine Zemlje, ali ne dozvoljava da toplota napusti
atmosferu. Tako se površina Zemlje ne može ohladiti i postaje toplija.
To zagrijavanje površine Zemlje nazvano je efekat staklene bašte.
Efekat staklene bašte je opasan, zato što izaziva stalno zagrijavanje
cjelokupne površine Zemlje koje se naziva globalno zagrijavanje.
Ukoliko produži, globalno zagrijavanje može izazvati topljenje
lednika na visokim planinama i ledenim polarnim stijenama
na Sjevernom i Južnom polu Zemlje. Topljenje toliko velikih
ledenih masa povećalo bi nivo svjetskog okeana i svih mora, a to bi izazvalo velike poplave.
Između ostalog, mnogi od velikih gradova u svijetu bili bi potopljeni.
Da bi se usporilo globalno zagrijavanje i spriječile katastrofalne poplave, ljudi treba stalno
da smanjuju ispuštanje gasova staklene bašte u atmosferu i da za svoje fabrike, farme i kuće
koriste izvore energije koji ne stvaraju gasove staklene bašte.
Priprema za nastavu: staklena bašta ili staklenik
trajanje
Godišnje doba
mjesto
2–3 školska časa
proljeće, jesen
učionica – pored prozora s dovoljnom svjetlošću
nastavni materijal
saksije sa cvijećem, staklene posude, termometar, noćna
lampa; radni list s pričom 1 i pričom 2
nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Engleski jezik, Likovna kultura, Matematika, Muzička kultura,
Poznavanje društva, Priroda i društvo
Ciljevi nastave
Učenik/učenica treba da:
• shvati da su pojave efekta staklene bašte prisutne
• nauči da efekat staklene bašte izaziva globalno zagrijavanje
• nauči da su štetni gasovi opasni za zdravlje svih živih bića
na planeti Zemlji.
nastavne metode
diskusija, praktičan rad, eksperiment, metod praćenja rada
s podacima, prezentacija
Dio i: staklena bašta (eksperiment)
2
Potrebno je donijeti jedno stakleno zvono i dvije saksije u koje je zasađeno cvijeće.
Staklenim zvonom pokrivamo saksiju, a drugu saksiju ostavljamo nepokrivenu.
Obje ostavimo napolju, na suncu nekoliko dana. Ispod staklenog zvona stavimo
termometar i redovno mjerimo temperature. Učenici uz pomoć nastavnika bilježe
u tabeli izmjerene temperature sa ciljem da se vidi da temperatura raste.
2
Objasnite učenicima da ovim eksperimentom dokazujemo da staklena posuda zadržava
toplotu. Razgovarajte da se taj isti proces globalnog zagrijavanja dešava i na planeti Zemlji,
kao posljedica efekta staklene bašte gdje toplotu zadržavaju gasovi staklene bašte.
Klimatske promjene
Dio ii: staklenik (diskusija)
Staklenici su posebne građevine u kojima se uzgajaju biljke. One se često koriste za
uzgajanje cvijeća, povrća ili voća. Staklenici ili staklene bašte napravljeni su od stakla ili
plastike (tada se zovu plastenici). Zagrijani vazduh se zadržava u staklenicima/plastenicima
uz pomoć stakla ili plastike. Staklo i plastika koji se korste za izgradnju, imaju zadatak
da zarobe toplotu u unutrašnjosti staklenika/plastenika, koja zagrijava zemlju i biljke
i pomaže da one brže rastu i razvijaju se.
2
Da bi učenici mogli osjetiti efekat zagrijavanja postignut u staklenicima,
možete organizovati posjetu stakleniku za uzgoj ranog povrća u bližoj okolini.
Objasnite učenicima da se cvijeće, voće i povrće gaji u staklenicima zimi ili u rano
proljeće u periodu kada je spoljna temperatura niska.
Djecu pripremite tako što ćete im objasniti način funkcionisanja plastenika, a potom im
pročitajte priču „Anina bašta“. Povedite diskusiju o Aninim postupcima opisanim u priči:
• Кako je Ana postupila?
• Каkо biste vi postupili?
• Gdje je bolji život za sva živa bića – u bašti pod folijom ili na svježem vazduhu?
• Која je poruka ove priče, kako se ova situacija može povezati sa situacijom u vašem
svakodnevnom životu?
Dio iii: igra – Gdje će otići bijeli mečići?
Cilj igre je da djeca razumiju da ljudske aktivnosti dovode do promjene klimatskih
uslova i da se sa topljenjem leda na polovima smanjuje životni prostor, što ugrožava
neke životinje. Potrebno vam je 8–12 parčadi kartona (isječenih na kvadrate dimenzija
strane oko pola metra) ili bijeli listovi u formatu A4.
2
Poređajte kartone na pod učionice tako što će biti grupisani u sredini učionice a da se
barem neka od strana i uglova dodiruje sa susjednim kartonima. Učenicima objasnite
da kartoni predstavljaju površinu Sjevernog pola i da svaki karton predstavlja jednu
santu leda. Na Sjevernom polu žive bijeli medvjedi koji predstavljaju jednu od
ugroženih životinjskih vrsta direktno pogođenih klimatskim promjenama.
Neka na svako parče kartona stane po jedan učenik. Zamolite učenike da zamisle da su
mali bijeli mečići. Potom im objasnite da se, usljed povećavanja temperature na zemlji,
topi led na Sjevernom polu i mečići su prinuđeni da žive na tom malom prostoru koji im
preostaje. Pritom izvlačite jedno po jedno parče kartona (od perifernih ka unutrašnjim
parčadima) i zamolite učenike koji su stajali na tom parčetu da se pomjere i nađu
prostor na nekom drugom parčetu kartona (ili na dva susjedna, s tim što će jedna noga
biti postavljena na jedno parče kartona, a druga na susjedno), koje je već zauzelo drugo
dijete. Prekinite igru kada procijenite da djeca stvarno više nemaju mjesta i da dalja igra
nije bezbjedna. Pokrenite diskusiju:
• Kako povećanje temperature na Zemlji utiče na bijele medvjede?
• Što će se dogoditi s bijelim medvjedima ako se nastavi globalno zagrijavanje?
• Kako ti možeš da doprineseš da do toga ne dođe?
Druge aktivnosti
• Za najmlađi uzrast: Recite djeci da izvade radni list Ko utiče na zagrijavanje atmosfere.
Pročitajte im zadatak i recite da rade samostalno. Pokrenite diskusiju postavljajući pitanja:
Zašto ste zaokružili fabriku/auto/klima uređaj/zapaljeni otpad/dezodorans?
Zašto nijeste zaokružili cvijet/rijeku/drvo?
• Razvijte diskusiju s učenicima o ponuđenoj dilemi. Rješenja koja su predstavili učenici,
zapisujte na tabli.
• Dajte test Koliko znaš o klimi?, koji učenici/učenice rade samostalno.
Diskutujte o odgovorima kao jedna grupa.
• Kopirajte sliku na strani 192 i podijelite učenicima/učenicama da oboje.
Klimatske promjene
DILEMA
Koliiko nam je toplote potrebno
Znamo da se u zimskim danima svaka kuća zagrijava
na različite načine. Da bi se zagrijali naši domovi
i radne prostorije u kojima boravimo, treba iskoristiti
veću količinu energije. U zimskom periodu ima
i toplijih dana, ali je i dalje potrebno da zagrijavamo
naše domove. Što bismo uradili?
• U svakom slučaju nećemo isključiti grijanje,
ostavićemo da radi kao i svakog dana, zato što
želimo da nam u domu uvijek bude toplo.
• Тoga dana uopšte se nećemo grijati.
• Uključićemo manje grejnih tijela, peć ćemo
staviti na nižu temperaturu ili ćemo staviti manje
drva u peć, znajući da ćemo tako uštedjeti novac
i energiju.
• Ostavićemo grejna tijela da rade i otvorićemo prozor.
• Nešto drugo? Što, na primjer?
TEST
Кoliko znaš o klimi?
taČno
2
5
6
7
8
9
netaČno
Кlima se nikad ne mijenja, stalno je ista.
Na klimatske promjene utiče brzi razvoj industrije.
Аktivnosti čovjeka ne utiču na klimatske promjene.
Štetni gasovi staklene bašte zadržavaju toplotu planete Zemlje.
Globalno zagrijavanje znači veću toplotu na planeti.
Оdgovornost za zdravu i čistu planetu snose samo odrasli.
Razumnim korišćenjem energije smanjuje
se globalno zagrijavanje.
Samo povećanom upotrebom uglja, nafte i prirodnog
gasa spriječićemo globalno zagrijavanje.
Globalno zagrijavanje pozitivno utiče na zdravlje ljudi
rješenje: 1. Netačno 2. Tačno 3. Netačno 4. Tačno 5. Tačno 6. Netačno 7. Tačno 8. Netačno 9. Netačno
Klimatske promjene
INfORMATIVNI LIST
anina bašta
Аna je zajedno s majkom bila u gostima kod bake. Dok je Ana veselo trčala,
baka se brinula o zasađenim biljkama u bašti. Baka je nakon nekoliko dana morala
da ode u posjetu svojoj sestri koja je živjela u drugom gradu. Obaveze oko kuće
i bašte trebalo je da preuzmu Ana i njena majka.
Sjutradan majka ode na posao. Ana pogleda kroz prozor i primjeti da je cvijeće
u bašti počelo da se suši. To je natjera da otrči i vidi šta mu je potrebno.
Ana mu je odmah dala vodu, ali i pored toga njegovo stanje nije se popravilo.
Ostala je zatvorena u bašti ispod folije, želeći da razmisli koji je razlog za ovakvo loše
stanje cvijeća. Odjednom joj se smuči i osjeti da joj nedostaje svjež vazduh i da je
mnogo toplo i zagušljivo. Istrča napolje, udahnu nekoliko puta svjež vazduh i odmah
se osjeti bolje. U tom trenutku shvati razlog zbog koga su biljke uvenule.
I biljkama je potreban svjež vazduh. Ona odmah otvori foliju da bi se provjetrilo.
5
Klimatske promjene
INfORMATIVNI LIST
Ko utiče na zagrijavanje atmosfere
Zaokružite crteže na kojima su predstavljene stvari koje utiču na zagrijavanje atmosfere.
6
Zdrav način života
Kod zdravog načina života svi faktori treba da funkcionišu u ravnoteži. Mnogi smatraju da je
samo ishrana bitan faktor za zdrav način života. Nije tako. Mnogi faktori bitni su za
održavanje zdravo izbalansiranog života. Da život bude zdrav bitni su:
• zdrava hrana (nasuprot brzoj hrani)
• sport
• odmor (zdrav san) i razonoda
• čitanje korisne literature
• druženje – komunikacija ili društvene igre na ulici
• porodični ručak i razgovor
• pozitivan i odgovoran odnos prema domaćim ljubimcima
• mentalna higijena (razvijanje pozitivnih misli)
Hrana je sve ono što se svakodnevno konzumira – sve ono što
se jede i pije. Mnogo je važno kakva se hrana jede. Prije svega ona treba da bude
raznovrsna, dobro izabrana i pritom treba da bude zastupljena hrana i životinjskog i biljnog
porijekla. Mnogo je važno da hrana bude svježa, da sadrži raznovrsne hranljive sastojke,
da zasiti i da bude raspoređena na nekoliko dnevnih obroka.
Treba izbjegavati hranu koja sadrži konzervanse i slične dodatke. Zdrava ishrana je navika
koju treba graditi od najranijeg uzrasta.
Nasuprot zdravoj hrani, takozvana brza hrana (fast food) daje suprotne efekte koji
se negativno odražavaju na cjelokupan organizam i njegov razvoj.
Hrana je ukusnija kad je dijelimo s bliskim ljudima. Porodični ručak važan je za harmoničan
porodični život.
Zdrav način života
Sport Zdravom načinu života doprinose fizičke aktivnosti
i bavljenje sportom. Dan je dobro započeti jutarnjom
gimnastikom, ali je važno da se tokom dana obavljaju i druge
fizičke aktivnosti. Preporučuju se pješačenje, kretanje i igra
s vršnjacima na igralištu, provođenje slobodnog vremena
u druženju, vožnji bicikla ili rolera, igranje loptom skrivalicom,
odbojka, košarka, igra jurke i sl.
Suprotno ovakvom aktivnom načinu života, djeca suviše
borave ispred kompjutera ili ispred TV-ekrana.
Dugotrajno sjedenje bez kretanja izaziva razne deformitete
tijela, a potom i oslabljen vid, usamljenost, otuđenost.
Higijena Zdrav način života podrazumijeva i redovno održavanje higijene.
Higijena predstavlja održavanje čistoće tijela i prostora
u kome živimo, radimo, učimo.
Lična higijena predstavlja održavanje čistoće cijelog tijela.
Redovno kupanje i tuširanje, kao i pranje kose, dio su toga.
Sastavni dio lične higijene jeste i nošenje čiste i oprane
odjeće i obuće. Da se podsjetimo da je pranje ruku prije
svakog obroka obavezno, kao i pranje i četkanje zuba nakon
svakoga obroka.
Prostor u kome boravimo treba da bude čist i da se redovno
provjetrava. Isto tako treba da održavamo čistim i školsko
dvorište, igralište i cjelokupan prostor u našoj široj okolini.
Pored zdrave ishrane treba pomenuti i unutrašnju (mentalnu) higijenu koja podrazumijeva
pozitivne i zdrave misli.
odmor Nakon dugog i napornog rada svakom organizmu
potreban je odmor. Zato je preporučljivo da nakon svakog rada
(fizičkog ili psihičkog) slijedi odmor. Takođe je veoma važno
da se u toku nedjelje nađe vremena za šetnju u prirodi,
druženje, vožnju biciklom, rekreaciju, druženje s prijateljima
i drugo. To druženje je dio razonode. Svaki čovjek doživljava
razonodu na svoj način, pa tako svako ima svoj hobi (da čita,
putuje, da sakuplja predmete i slično). Razonoda pomaže
čovjeku da ispuni život ljepotom, srećom i prijatnim trenucima.
Dio odmora treba iskoristiti za čitanje knjiga. Izbor knjiga
i uopšte literature zavisi od interesovanja svakog čitaoca.
Za zdrav život organizmu je potreban zdrav i miran san. Preporučljivo je da san traje oko 8 sati.
druženje Druženje je sastavni dio života svakog čovjeka. Čovjek živi okružen svojom
porodicom, prijateljima, susjedima. I u toku svog rada sarađuje
s drugima i postiže veće uspjehe. Ali i u drugim segmentima
života čovjek ima potrebu da bude s drugim ljudima.
Pored druženja i suživota s drugim ljudima, čovjek ima
potrebu da odgaja domaće ljubimce. Kada dijete čuva
domaćeg ljubimca, treba da zna da je odgovorno za njega,
za njegovu ishranu, higijenu, zdravlje i drugo.
Zauzvrat, domaći ljubimci pokazuju veliku privrženost,
ljubav i vjernost prema onome koji ih odgaja.
Zdrav način života
Priprema za nastavu: (ne)zdrave navike porodice
trajanje
Godišnje doba
Mjesto
1–2 školska časa
sva godišnja doba
učionica
nastavni materijal
priča: (Ne)zdrave navike porodice, informativni listovi: Lista
savjeta, Porodica Zdravković, niz slika i crteža
nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Engleski jezik, Fizičko vaspitanje i obrazovanje, Likovna
kultura, Poznavanje društva, Priroda i društvo
Ciljevi nastave
nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• nauče o zdravom načinu života
• izgrade zdrav način života.
diskusija, igra, rješavanje dilema
dio i: volimo različite stvari
Za najmlađi uzrast: Podijelite učenicima/učenicama informativni list Volimo različite
stvari. Recite im da na informativnom listu nacrtaju što svako od njih voli: majka,
otac, brat, sestra, rođak/rođaka. Prodiskutujte svaki od dobijenih (nacrtanih) odgovora.
2
Razgovarajte s učenicima/učenicama o njihovim omiljenim aktivnostima.
dio ii: (ne)zdrave navike porodice Zdravković (diskusija)
Podijelite ili pročitajte učenicima/učenicama informativni list (Ne)zdrave navike porodice.
Razgovarajte s njima o pozitivnim i negativnim navikama koje praktikuje porodica
Zdravković. Pitajte ih da li prepoznaju nekog bliskog prijatelja ili susjeda u toj priči.
dio iii: Lista savjeta (diskusija)
Nakon čitanja priče i diskusije učenicima/učenicama podijelite informativni list Lista savjeta.
Uputite djecu da su ona sada u ulozi ljekara ili savjetnika koji treba da sastavi listu savjeta i
preporuka koji će dovesti do promjene uobičajenih svakodnevnih navika i načina života
porodice Zdravković. (da jedu manje grickalica, a više voća i povrća; da se više druže i igraju s
vršnjacima; manje gledaju televiziju i rade na kompjuteru; gazirane sokove zamijene prirodnim
sokovima; ranije idu na spavanje, da bi bili odmorni i koncentrisani na rad u školi…)
dio iv: Porodica Zdravković niz slika i crteža (vježba)
Izradite strip koji će biti upućen porodici Zdravković, a odnosiće se na zdrav način života i
dobru komunikaciju među njenim članovima. Predstavite nekoliko situacija koje će pomoći
roditeljima da uvide kako pravilno treba da se brinu o svojoj djeci da bi im omogućili zdrav
način života. Pritom koristite informativni list Porodica Zdravković, niz slika i crteža, koji će
vam pomoći da predstavite te situacije, ali podrazumijeva se da možete dati i svoje ideje.
Zdrav način života
dio v: Jedan moj dan
Podijelite učenicima/učenicama informativni list Jedan Ognjenov dan. Razgovarajte
o svakoj slici. Pitajte ih: Kad Ognjen ustaje? Što radi kad ustane iz kreveta? Što radi
poslije obavljene lične higijene? Koje aktivnosti Ognjen obavlja od 9 do 17 sati? Itd.
2
Recite učenicima/učenicama da na osnovu Ognjenovog dana predstave svoj dan.
Zajednički komentarišite njihova izlaganja.
Priprema za nastavu: Moj nedjeljni meni
trajanje
Godišnje doba
Mjesto
jedna sedmica
sva godišnja doba
kod kuće i u školi
nastavni materijal
informativni list Moja ishrana
nastavni predmeti
Engleski jezik, Fizičko vaspitanje i obrazovanje,
Likovna kultura, Poznavanje društva, Priroda i društvo
Ciljevi nastave
nastavne metode
Učenik/učenica treba da:
• razumije značaj konzumiranja različite vrste hrane u toku
jedne sedmice
• napravi razliku između dva vida hrane
• razumije značaj zdrave hrane i pravilne ishrane.
diskusija, praktični rad, metod praćenja, rad s podacima,
prezentacija
dio i: nedjeljni meni
Učenici po jednu sedmicu nose informativne listove. Nastavnik traži dobrovoljce koji
će htjeti da pročitaju čime su se hranili u toku protekle sedmice, a ostali učenici/učenice
pažljivo prate i slušaju da bi se mogli uključiti u diskusiju. Oni daju svoje komentare
o tome ko se od učenika/učenica hranio zdravo.
2
Nakon čitanja informativnih listova, svaki učenik/učenica
treba samostalno da pristupi analiziranju sopstvenoga
načina ishrane koji je evidentiran u listu.
Zelenim flomasterom ili bojicom da zaokruži što spada
u zdravu hranu a crvenim flomasterom ili bojicom
da prekriži ono što je nezdrava hrana. Potom svako treba
da prebroji zelena i crvena polja i da na taj način sam
procijeni kako se hrani. Učenik s najviše zelenih polja
neka bude istaknut kao primjer ostalim učenicima.
3
Na isti čas nastavnik može pozvati i stručno lice (pedijatar, nutricionista i slično).
To lice može pomoći u lakšem prepoznavanju zdrave i nezdrave hrane, a da pritom
daje i savjete i objašnjenja o potrebi i značaju zdrave ishrane kao jednom od osnovnih
preduslova za zdrav i pravilan razvoj i rast.
Zdrav način života
dio ii: igra – Što treba da jedem?
Cilj ove igre jeste da učenici/učenice nauče i razumiju potrebu unošenja raznovrsne
hrane u dovoljnim količinama za zdrav i pravilan razvoj. Potrebni su: dva lista plakatne
hartije (hamer), marker, sličice – isječci iz novina o različitoj hrani, selotejp/ljepilo.
2
Nastavnik lijepi dva lista hamera na tablu i označava ih:
3
Vodi razgovor s učenicima o hrani i podsjeća ih
na podjelu hrane. Kaže učenicima/učenicama
da donesu sličice na katedru i potom ih miješa.
Svaki učenik pojedinačno izvlači po jednu sličicu
i sam određuje na koji bi list trebalo da bude
zalijepljena. Na kraju se listovi hartije mogu istaći
u naučno-istraživačkom kutku u učionici.
• zdrava hrana
• brza hrana (nezdrava).
druge aktivnosti
• Napravite kopije informativnog lista Zdrav život i po jednu kopiju podijelite svakom
učeniku/učenici. U poljima poštujem/ne poštujem učenici treba da pišu isključivo
o svojim životnim navikama. Nastojite da učenici budu iskreni, zato što će samo
tako dobiti istinitu sliku o svom načinu života. Ukoliko ne poštuju neka od pravila,
razgovarajte s njima o tome kako će popraviti navike. Neka nove odluke zapišu
u posljednjoj koloni. Zamolite učenike da odnesu kući na ovaj način popunjeni radni list
i da sa svojim roditeljima razgovaraju o tome. Nakon izvjesnog perioda pitajte
učenike/učenice primjenjuju li svoje odluke.
• Podijelite učenicima/učenicama informativni list
Prave stvari. Razgovarajte o sadržaju pjesme kroz pitanja:
Zašto je važna fizička aktivnost? O čemu se govori
u drugoj strofi? Što znače stihovi „vedre misli i primaj
i pruži“? itd. Podijelite odjeljenje u grupe koje će se baviti
sljedećim aktivnostima: komponovanje pjesme
Prave stvari, osmišljavanje koreografije za istu pjesmu,
ilustrovanje strofa, pisanje stihova na sličnu temu.
Organizovati prezentaciju rada grupa.
• Poslovice: Ko je zdrav i voda mu je slatka; Zdravlje na
usta ulazi; Zdrav čovjek ima mnogo želja, a bolestan samo
jednu; U zdravom tijelu, zdrav duh ispišite na hameru i razgovarajte o njima s đacima.
Pomognite im da se i oni prisjete poslovica vezanih za zdravlje, čistoću, ishranu,
druženje, spavanje i fizičke aktivnosti.
• Razvijte diskusiju s učenicima o ponuđenoj dilemi. Rješenja koja su predstavili učenici,
zapisujte na tabli.
• Kopirajte sliku na strani 193 i podijelite učenicima/učenicama da oboje.
Zdrav način života
DILEMA
Šetnja
Zajedno sa svojim drugom krećeš u šetnju
do rijeke u blizini. Ali, u tom trenutku nebo
se zatamni i počinje da pada jaka kiša.
Odmah treba da riješite što ćete preduzeti:
• Vratićemo se kući i odložićemo šetnju za neki
drugi dan.
• Pozvaćeš druga u goste da biste se igrali
na kompjuteru ili gledali TV.
• Sakrićete se u sklonište u blizini i razgovaraćete.
• Uzećete kišobrane, i ipak ćete prošetati.
• Nešto drugo.
TEST
Koliko zdravo živiš
tačno
2
3
6
nEtačno
Zdrav način života nije važan za život čovjeka.
Da budeš zdrav, treba da jedeš raznovrsnu hranu.
Hrana treba da se unosi preko nekoliko umjerenih obroka.
Prejedanje je mnogo štetno po zdravlje.
Umjesto da se baviš sportom, bolje je da sjediš
dva-tri sata ispred kompjutera.
Samo redovno kupanje spada u ličnu higijenu.
San je potreban za odmor čovjeka.
Briga o domaćim ljubimcima obaveza je samo roditelja.
Čovjek može da živi sam, bez drugih.
rješenje: 1. Netačno 2. Tačno 3. Tačno 4. Tačno 5. Netačno 6. Netačno 7. Tačno 8 Netačno 9. Netačno
2
Zdrav način života
INFORMATIVNI LIST
volimo različite stvari
tvoja majka
tvoj brat/sestra/rođak/rođaka
tvoj otac
ti
3
Zdrav način života
INFORMATIVNI LIST
(ne)zdrave navike porodice
Martin i Martina su blizanci u porodici Zdravković. Njihovi roditelji bili su mnogo
zabrinuti zbog njih. Roditelji su ispunjavali sve njihove želje i zahtjeve. Kad su išli u
prodavnicu, djeca su odlučivala što će se kupiti. Tako su torbe bile pune najraznovrsnijih
čipsova, čokolada, sokova, bombona, lizalica, gumenih bombona i napolitanki i čega
sve ne. Kod kuće su Martin i Martina sjedjeli ispred kompjutera ili televizora i satima tako
ostajali jedući grickalice. To se ponavljalo iz dana u dan. Kad su ih drugari pozivali
na igru i druženje, Martin i Martina nikad nijesu išli. Često su posjećivali prijatelje svojih
roditelja, gdje su pili gazirane napitke. Tamo su se zadržavali do kasno u noć, pa su išli
na spavanje poslije ponoći. Ujutru su bili nervozni, nenaspavani i umorni, a za vrijeme
časova bili su umorni i nijesu imali koncentraciju. Za vrijeme odmora često su se
svađali sa svojim vršnjacima. Nastavnica je primijetila takvo ponašanje kod dvoje djece
i odmah je pozvala njihove roditelje. Nakon dugog razgovora roditelji su shvatili
da se njihova djeca ne razvijaju pravilno. Zato su otišli kod ljekara i zatražili pomoć.
Ljekar je zamolio roditelje da ispričaju što jedu njihova djeca, koliko vremena provode
u učenju, a koliko u igri, zabavi, šetnjama i razonodi, koliko se puta nedjeljno bave
sportom i koliko vremena tokom dana provode ispred televizora i kompjutera.
Nakon objašnjavanja, ljekar im je dao sljedeće savjete. Morate promijeniti navike vaše
djece, a to je...
Morate promijeniti ishranu vašoj djeci i to...
Odmah ih upišite na...
Zdrav način života
INFORMATIVNI LIST
Porodica Zdravković, niz slika i crteža
U prodavnici:
Porodični ručak:
Školska užina:
Igra s drugarima:
Šetnja u parku:
Soba Martina i Martine:
Zdrav način života
INFORMATIVNI LIST
Jedan ognjenov dan
6
Zdrav način života
INFORMATIVNI LIST
Zdrav život
Za zdrav život treba da poštujem
ova pravila
Poštujem
ne
poštujem
Kako ću
popraviti
navike
Često jedem povrće i voće.
Izbjegavam da jedem
grickalice, bombone
i slatkiše.
Često pješačim.
Bavim se sportom.
Idem pješke do škole
i nazad.
Ispred kompjutera
provodim manje
od jednog sata dnevno.
U slobodno vrijeme često
igram razne igre s mojim
drugovima na otvorenom.
Uveče na vrijeme liježem
da spavam.
Zdrav način života
INFORMATIVNI LIST
Zdrav život (nastavak)
Za zdrav život treba da poštujem
ova pravila
Moj san traje osam sati.
Imam svoj hobi.
Volim da čitam knjige.
Na televiziji gledam
samo emisije odgovarajuće
mom uzrastu.
Barem jednom nedjeljno
moja porodica i ja idemo
u šetnju u prirodi.
O svim mojim dešavanjima
i problemima savjetujem
se s roditeljima.
Moju sobu sređujem
sam/sama.
Poslije časova razgovaram
s roditeljima o tome kako
mi je protekao dan.
Poštujem
ne
poštujem
Kako ću
popraviti
navike
Zdrav način života
INFORMATIVNI LIST
Moja ishrana
doručak
Užina
ručak
Užina
večera
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
Zdrav način života
INFORMATIVNI LIST
Prave stvari
Fizička aktivnost
Vrlo je bitna,
Da djeca u razvoju
ne ostanu sitna.
Čistoća je pola zdravlja
Izreka je stara,
Nemoj da ti nečistoća
Neprijatnost stvara.
Dobar san traje
Najmanje osam sati,
On će ti energiju
Za cio dan dati.
Ishrana tvoja
Neće imati manu,
Ako jedeš uvijek
Svježu i zdravu hranu.
Sa drugarima se
Svakodnevno druži,
Tako vedre misli
I primaj i pruži.
Ovih pet strofa
Rade pravu stvar,
Otkrivaju kako
Biti uvijek zdrav.
Autor: tatjana Burzan
6
Razvoj društva i životna sredina
Ljudi ne žive sami: svi mi činimo dio društva. Društva obezbjeđuju robu, mjesto za život,
radna mjesta, zabavu i mnoge druge stvari koje ljudi žele. Međutim, sve to ima ozbiljan
uticaj na životnu sredinu. Na primjer, električna energija, plin, voda, saobraćaj
i poljoprivreda – štete životnoj sredini; ali i rudarstvo, građevinarstvo i proizvodnja metala.
uticaj povećane proizvodnje i potrošnje na životnu sredinu u Evropi stalno raste.
Hrana i piće, privatni transport i domaćinstva (uključujući izgradnju domaćinstava
i potrošnju energije) kategorije su potrošnje koje imaju najviše uticaja.
Danas Evropa proizvodi sve više otpada. Količina komunalnog otpada sve više se
povećava, u prosjeku za 2 procenta svake godine. U različitim zemljama, zapremina otpada
varira od 0,5 tone do 18 tona po osobi. Do 4 procenta te količine čini opasan otpad koji
predstavlja jasan rizik za ljudsko zdravlje i životnu sredinu. Odgovarajuće sakupljanje otpada
i bezbjedno odlaganje i dalje su izazovi sa kojima se suočavaju mnoge evropske zemlje.
Stoga, izazov koji je pred Evropljanima jeste da se razbije veza između ekonomskog rasta
i negativnoga uticaja na životnu sredinu, koji imaju potrošnje, neodržive upotrebe resursa
i priozvodnje otpada. Računari u domovima teško se mogu smatrati ekonomskim uspjehom
ako istovremeno nastavljamo s uništavanjem biljnih i životinjskih vrsta, uništavanjem šuma,
pretjeranim iskorišćavanjem planina i rijeka, popločavanjem ravnica, mijenjanjem klime
i zagađivanjem vazduha.
Sve će češći biti zahtjevi upućeni političkim institucijama za rješavanjem tih problema.
Dosezanje održivog razvoja sve je važnije u agendi međunarodne politike.
Diplomate brinu o tome gotovo koliko o kontroli oružja tokom ratova.
Razvoj društva i životna sredina
Priprema za nastavu: Razvoj društva
trajanje
Godišnje doba
Mjesto
4–5 školska časa
bilo koje
učionica, opština, Agencija za zaštitu životne sredine,
preduzeće, predstavništvo lokalnih medija, javni prostor
nastavni materijal
dvije čaše različite veličine za vodu, papir u boji
nastavni predmeti
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost,
Poznavanje društva, Priroda, Priroda i društvo,
Priroda i tehnika
Ciljevi nastave
Učenik/učenica treba da:
• uoči da postoje kapaciteti prirode koji se ne mogu prelaziti
• analizira negativne promjene u životnoj sredini koje vode
ka konfliktu
• pokaže da se kroz saradnju i toleranciju teškoće mogu
prevazići
• razvije svjesnost o odgovornosti društva pred budućim
generacijama
• zaključi da svako može dati doprinos održivom razvoju
savremenoga društva.
nastavne metode
demonstracija, diskusija, brainstorming, igranje uloga, debata,
dilema igre
dio i: Prihvatni kapacitet (za mlađe učenike)
Objasnite učenicima/učenicama da prihvatni kapacitet u prirodi znači broj organizama
koji mogu živjeti na jednom mjestu. Najvažniji faktori koji definišu prihvatni kapacitet
jesu raspoloživa voda, hrana, sklonište i prostor. Prihvatni kapacitet važi za sva živa bića,
iako se ljudi mogu lakše prilagoditi dramatičnim
promjenama koje se odnose na uslove u životnoj sredini.
Za životinje i biljke, prilagođavanje je teže. Prihvatni
kapacitet ekosistema mijenja se u zavisnosti od varijacija
koje se odnose na godišnja doba ili efekte prirodnih
katastrofa (npr. poplave, oluje, mrazevi, vulkani). Ljudske
aktivnosti mogu snažno uticati i na prihvatni kapacitet.
2
2
Da biste ilustrovali prihvatni kapacitet, uzmite času
za vodu. Napunite je vodom i recite učenicma/učenicama
da je to jedan ekosistem koji je nastanjen različitim
biljkama i životinjama. Ovaj ekosistem ima ograničen
kapacitet za bića koja ga naseljavaju. Zatim predložite da se svi oni presele u manji
ekosistem. Za ovo koristite manju čašu:
• Počnite da presipate vodu iz veće u manju čašu. Kada mala čaša bude puna do pola,
pitajte učenike/učenice misle li da ima još mjesta za životinje i biljke.
• Nastavite da sipate vodu dok mala čaša ne bude puna. Pitajte da li je ekosistem
dostigao svoj prihvatni kapacitet.
• Ponovo nastavite da sipate vodu u manju čašu iako se preliva.
Pitajte da li je prevaziđen prihvatni kapacitet. Što se dešava s viškom vode?
Kako ovo može biti povezano s procesima koji se dešavaju u prirodnim ekosistemima?
Razvoj društva i životna sredina
Pitajte dodatna pitanja i dajte još primjera koji objašnjavaju prihvatni kapacitet:
4
Objasnite učenicima/učenicama da životinje odu ili umru ili imaju nižu stopu priraštaja;
biljke obično ne mogu brzo da se prilagode i uginu. Ova situacija drugačija je za ljude
jer mogu mnogo lakše da se prilagode novim uslovima i da se nose s različitim
poteškoćama. Uprkos ovoj prilagodljivosti kad se pređu granice prihvatnog kapaciteta
često dolazi do konflikta, rata i masovne patnje. Obično upotreba sile ne vodi rješavanju
sukoba, već ih samo pogorša. Čak i kad privremeno utihnu, problemi se mogu ponovo
pojaviti u budućnosti.
• Pitajte učenike/učenice da li neko od njih ima akvarijum kod kuće i može
li da dodaje nove ribe beskonačno.
• Koliko ljudi živi u porodicama učenika/učenica? Ima li slučajeva kad se broj
ljudi koji žive zajedno može značajno povećati? (velike zgrade, kampovi, vojska)
Kako se ljudi osjećaju kad žive u skučenom prostoru?
• Što se dešava pticama koje migriraju u jesen? Zašto lete na jug? Što se zimi dešava
travi i kako reaguju životinje koje pasu? Zašto neke životinje spavaju zimski san?
Tražite da učenici/učenice navedu slične primjere.
• Što se dešava stanovnicima vlažnih područja (npr. močvara, bara) nakon njihovoga
isušivanja? Ko od njih napusti područje u potrazi za novim staništem, a ko izumre?
• Ako ljudi žive u regionu koji ima rijeku i odluče da iskoriste svu njenu vodu za svoje
potrebe (npr. piće, navodnjavanje, privreda), što se dešava biljkama, životinjama
i ljudima koji žive nizvodno? Može li ovakva situacija stvoriti konflikt?
dio ii: nizvodno (za starije učenike/učenice)
Objasnite učenicima/učenicama da dovoljno hrane, vode, čistoga vazduha i sklonište
čine dobar prostor za život. Ako se ne osjećaju prijetnje neprijatelja, divljih životinja
ili ekstremnih prirodnih uslova, to je dobar razlog da se sagradi dom. Tako su naši preci
razmišljali kad su odlučivali gdje da se nastane. Vremenom, grupe domova postanu selo,
a sela prerastu u gradove. Formirane zajednice razvijaju složene ekonomske,
društvene i političke odnose i unutar sebe i sa susjednim zajednicama.
Danas, uprkos razvoju moderne civilizacije i nevjerovatnim dostignućima tehnologije,
ljudska dobrobit i bezbjednost još uvijek zavise od očuvanja životne sredine i održive
upotrebe resursa.
Sve češće tenzije i konflikti u različitim regionima počinju zbog ekoloških problema.
Detaljno istraživanje i analiza, nakon kojih slijedi direktan dijalog ka postizanju
pravednih i održivih rješenja sa svim stranama, može biti most ka međusobnom
povjerenju i saradnji u rješavanju zajedničkih problema.
2
Na času pročitajte priču Nizvodno.
Diskutujte o ovim pitanjima s učenicima:
• Što je voda rijeke?
(Prirodni resurs koji služi i životnoj sredini i ljudima
koji žive u dva sela.)
• Zašto je rijeka srećna kada stigne do mora? (Zato što
je na svom putu do mora uravnoteženo upotrebljavana,
svima je davala šansu da imaju koristi od njene vode.)
• Što je razlog za prijedlog starješine gornjega sela za izgradnju brane?
(Želja za boljim i bogatijim životom. Ova želja nije loša, jer je prirodna želja svih
ljudi da se razvijaju i žive dobro.)
• Koju grešku prave ljudi iz gornjega sela? (Donijeli su odluku da koriste gotovo
sve vodene resurse, a da nijesu uzeli u obzir potrebe ljudi u selu nizvodno, što vodi
ka ozbiljnim posljedicama.) Jesu li ljudi iz donjega sela mogli nešto preduzeti?
(Mogli su u druženjima sa stanovnicima gornjega sela razgovarati o prijedlogu
pravljenja brane i ukazati im na posljedice koje izgradnja brane može imati.)
Razvoj društva i životna sredina
• Što su posljedice? (Nestajanje životinja i biljaka,
smanjenje usjeva, sječa šuma, osiromašenost
i migracija ljudi iz donjega sela, konflikt između
dva sela, gubitak prijateljskih odnosa i tradicije.)
Organizujte povratne informacije od učenika/učenica
slijedeći ovaj primjer:
• status – voda (prirodni resurs); njena upotreba
je bila uravnotežena
• promjena – starješina (političar, biznismen),
odlučuje da izgradi branu
• razlozi – želja za razvojem i boljim životom
• greške – potrebe životne sredine i ljudi u drugom selu nijesu uzete u obzir
• posljedice – gubitak biljaka i životinja, osiromašenje ljudi, migracija i sukobi.
4
Zaključite da kad se donose važne odluke, moguće je povrijediti različite i često suprotne
interese. Posljedice se ne mogu uvijek lako predvidjeti i veoma često mogu dovesti
do ozbiljnih sukoba. Da bi se izbjegle komplikacije i kritične situacije, treba unaprijed
razmotriti sve ekonomske, društvene i političke faktore. Ovo nije lako i uvijek je potrebno
vrijeme, strpljenje, fleksibilnost i uzajamno poštovanje.
5
Za domaći rad, recite učenicima/učenicama da razgovaraju s roditeljima o priči
Nizvodno. Unaprijed razdijelite primjerke priče Ko je jači?. Recite učenicima/učenicama
da daju prijedloge za rješenja za nacionalne ili regionalne sukobe, koji se mogu
zasnivati na glavnoj ideji ove priče. Sljedećeg časa, pitajte učenike/učenice da daju
svoje prijedloge za rješavaje sukoba.
dio iii: Ravnoteža
2
Objasnite da su ljudi dio prirode i da je razvoj
ljudskoga društva uvijek zavisio od životne sredine.
Objasnite da ćete pokušati da pratite kako se interakcija
između ljudi i prirode promijenila koristeći vagu.
Na tabli/flipčartu nacrtajte vagu koja je prikazana na slici
ispod. Prvo napišite odnose između ljudi i prirode
u ranim fazama istorije ljudskoga društva:
Priroda daje:
• vazduh, vodu, zemljište
• biljke, životinje
• resurse, energiju
Ljudske aktivnosti:
• ....................................................
• ....................................................
• ....................................................
Ravnoteža
• Ljudi su sakupljali voće i korijenje, uzgajali biljke, lovili i pripitomljavali životinje,
sakupljali drva za ogrijev i živjeli u domovima relativno jednostavne konstrukcije.
Napišite ove informacije u desni dio vage.
• Razgovarajte o stanovništvu u prošlosti i o tome koju tehnologiju su ljudi imali.
• Diskutujte o tome da li su ljudska društva u prošlosti remetila ravnotežu između
ljudi i prirode.
Zaključite da ljudske aktivnosti u prošlosti nijesu mogle poremetiti ravnotežu prirodnih
sistema.
4
Razvoj društva i životna sredina
Na sličan način, analizirajte prirodne resurse i ljudske aktivnosti u savremenom društvu.
Učenici/učenice znaće iz prethodnih jedinica da se vazduh, voda, zemljište,
biljke i životinje nijesu mnogo promijenili. Ljudi su, donekle, razvili sposobnost
da koriste nove sirovine i energiju. S druge strane, aktivnosti ljudi (npr. rudarstvo,
razvoj industrije i saobraćaja, proizvodnja struje i energije za grijanje, sječa šuma,
isušivanje močvara, kopanje kanala, lov i ribolov velikog obima) veoma su se uvećale.
Ove informacije zapišite na desnom tasu. Razgovajte o načinu na koji se promijenila
ljudska populacija u posljednjem vijeku, dajući dodatne informacije o novim
tehnologijama koje su predstavljene savremenome društvu i prosječan životni standard.
Donesite odluku da li se i dalje možemo nadati da će se vaga moći održati u ravnoteži.
dio iv: Kako iščupati repu
Recite učenicima/učenicama da je brzi razvoj savremenoga
društva uzrok izuzetno ozbiljnih problema kao što
su klimatske promjene, zagađenje životne sredine
i istrjebljenje određenoga broja bioloških vrsta.
Rješavanje ovih problema je važno, ali ga ne može
postići samo jedna zemlja, institucija ili osoba.
2
Recite učenicima/učenicama da ćete igrati igricu koja
će ilustrovati način da se pristupi problemima kako
bi ih riješili. Zamolite dobrovoljca da pročita priču
Ogromna repa. Alternativa koju imate jeste da organizujete igranje uloga odabirom šest
dobrovoljaca koji će igrati ulogu đeda, babe, unuke, psa, mačke i miša.
4
Pitajte učenike/učenice kako su se osjećali tokom glume. Što im se najviše dopalo?
5
Nakon podjele uloga na ovaj način, ponovo odglumite novu priču, u kojoj „repa“
predstavlja određeni globalni problem (npr. klimatske promjene, zagađenje vode).
Pronađite analogiju između ove priče i potencijala savremenoga društva da riješi
ozbiljne probleme. Svakoj ličnosti iz priče dodijelite po jednog institucionalnog
predstavnika: đed može biti međunarodna organizacija, baba – država, unuka – lokalne
vlasti, pas – biznis sektor, mačka – nevladina organizacija, a miš – pojedinac.
Donesite zaključke o značaju svakoga učesnika i potrebi da se napori ujedine.
Primijetite da zajednički ciljevi ujedinjuju čak i „neprijatelje“, kao što su pas i mačka
ili mačka i miš.
dio v: danas prirodu pozajmljujemo od naše djece
Počnite sa starom izrekom s Kašmira:
„Mi prirodu pozajmljujemo od svoje djece“.
Razgovarajte o značenju izreke.
2
U kontekstu ove izreke, razgovarajte o odgovornosti
svake generacije prema budućoj generaciji.
Pokušajte da ilustrujete ovo dajući primjere koji
se odnose na vaš grad ili selo i životnu sredinu.
(promjene pejzaža, stanje vode u blizini rijeke ili
jezera, prijetnje za određene životnjske ili biljne vrste, itd.)
Recite učenicima/učenicama da nacrtaju slike na temu Zemlja za 100 godina,
na kojima mogu predstaviti svoja očekivanja i ideje o životu u budućnosti.
Organizujte izložbu i razgovarajte o slikama.
5
Razvoj društva i životna sredina
dio vi: Kako ja mogu pomoći?
Podsjetite učenike/učenice da je svako odgovoran za rješavanje problema s kojima
se suočava savremeno društvo. Na tabli /flipčartu nacrtajte Piramidu odgovornosti.
Međunarodne organizacije
nacionalne vlade
Regionalne/lokalne vlasti
naučne/profesionalne/građanske organizacije/preduzeća
Građani
2
Ukažite učenicima/učenicama na to da se na dnu piramide nalaze aktivnosti običnih
ljudi. Učestvovanjem u određenim aktivnostima građani doprinose razvoju zajednice
i istovremeno utiču na zdravlje društva i životne sredine. Nijedna odluka koja
se donese u gornjem djelu piramide ne može se realizovati bez učestvovanja ljudi.
Pitajte: „Kakva bi to piramida bila kad ne bi imala svoj temelj?“
Recite učenicima/učenicama da je od izuzetnoga
značaja da svako od njih da odgovor na pitanje:
„Što ja mogu da uradim da pomognem održivi razvoj
društva?“ S ovim ciljem na tabli/flipčartu nacrtajte
stablo listopadnoga drveta koje je tokom zime bez
listova i dajte pet listova papira u boji koji ste
prethodno izrezali u obliku lista. Recite im da malo
razmisle, a zatim napišu na svakom listu papira što
mogu uraditi da bi poboljšali život njihove zajednice,
pri tome ne nanoseći štetu zdravlju ljudi ili životnoj
sredini. Podstaknite učenike/učenice da se sjete
aktivnosti iz prethodnih lekcija koje su povezane s njihovim radom (npr. zasaditi drvo,
uzgajati biljke ili životinje, štedjeti energiju i vodu, hodati, voziti bicikl, čistiti školsko
dvorište, sortirati i reciklirati otpad).
4
Svi učenici/učenice redom predstavljaju svoje ideje i stavljaju svoje „listove“ na grane
drveta. Na kraju ove aktivnosti, rezultat će biti divno, raznobojno stablo koje je stvoreno
zajedničkim naporom cijeloga odjeljenja.
druge aktivnosti
• Podijelite učenicima/učenicama informativni list s igricom Svijete, tebe čuva dijete!
Recite im da se igrica igra u paru. Učesnici bacaju kockicu. Figuricu stavljaju na broj
polja koji su dobili na kockici. Igru nastavljaju bacanjem kockice i pomjeranjem figurice.
Ukoliko se nađu na poljima broj 5, 10, 15, 20, 25, 30 i 40, odgovaraju na tražene
zahtjeve. Pobjednik je učesnik koji prvi dođe do cilja.
• Govorite o konkretnim izazovima planova za razvoj vašega grada ili sela i zaštiti ljudskog
zdravlja i životne sredine. Kada se partnerstvo uspostavlja na lokalnom nivou, započnite s
informacijama koje su predstavljene u informativnom listu Kako uključiti druge.
• Osmislite jednogodišnji plan da se privuče pažnja lokalne zajednice na probleme životne
sredine i razvoja društva koristeći Ekološki kalendar.
• Dajte test Održivi razvoj, koji učenici/učenice rade samostalno. Diskutujte o odgovorima
kao jedna grupa.
• Koristite dilemu Pljačka šume. Recite učenicima/učenicama da diskutuju o tome
u grupama. Dajte im slobodu da iznesu različite argumente kao podršku onome
što misle da treba uraditi.
• Napravite kopije slike na strani 194 i podijelite ih učenicima/učenicama da ih oboje.
Razvoj društva i životna sredina
DILEMA
Pljačka šume
Šetate šumom i vidite nekoga koga poznajete
kako vrši nelegalnu sječu stabala za drva za ogrjev.
Sat vremena kasnije, pri izlasku iz šume, sretnete
čuvara šume koji vas pita da li ste vidjeli nekoga
ko siječe drveće. Što ćete uraditi?
• kažete da ne znate ništa i da nijeste
vidjeli nikoga
• priznate da znate ko je to radio
• kažete šumaru da ste čuli nekoga
u drugom pravcu
• ne kažete mu ništa, ali mu kasnije anonimno
telefonirate i kažete informaciju
• ne kažete šumaru ništa, ali kažete svom
prijatelju da ste ljuti na njega
• nešto drugo.
TEST
održivi razvoj
taČno
Najvažniji faktori koji čine prihvatni kapacitet su voda, hrana,
sklonište i dovoljno prostora.
Prihvatni kapacitet važi za sva živa bića osim za ljude.
Životinjama i biljkama teže je da se prilagode na velike
promjene u životnoj sredini nego ljudima.
Ljudske aktivnosti ne utiču na prihvatni kapacitet ekosistema.
Danas se često s problemima u životnoj sredini pojavljuju
i tenzije i konflikt.
Da bi se izbjegle komplikacije i kritične situacije, unaprijed
treba uzeti u obzir sve ekonomske, društvene i političke faktore.
Kad ljudi kažu „Prirodu pozajmljujemo od svoje djece“,
misle da djeca treba više da rade u bašti.
Djeca ne treba da brinu o životnoj sredini.
Odrasli se brinu za sve.
Rješenje: 1. Tačno 2. Netačno 3. Tačno 4. Netačno 5. Tačno 6. Tačno 7. Netačno 8. Netačno
2
4
5
7
8
netaČno
7
Razvoj društva i životna sredina
INFORMATIVNI LIST
nizvodno
Nekada davno postojala je duboka i uzburkana
rijeka, koja je započinjala svoj život visoko
u planinama kao mali potok. Potok je tekao kroz
alpske pašnjake, uživao u prizoru velikih stada
ovaca, koza i krda krava. Nakon toga potok
je prolazio kroz veliku šumu, navodnjavajući
drveće, biljke i napajajući životinje na svom
putu. Drugi potoci i bujice su se ulivali u njega
i na kraju je izlazio iz šume kao velika i duboka
rijeka, koja je doticala do doline veoma tiho.
Nastavila je da teče kroz polja i livade i njene
vode bile su dom mnogim ribama i drugim
riječnim stvorenjima. Na kraju, rijeka susrijeće
more i srećno se uliva u njega, nakon obavljenih
mnogih dobrih djela na svom dugom putovanju.
U gornjem dijelu rijeke nalazilo se selo,
a njegovi zadovoljni stanovnici napasali su svoju
stoku, lovili, ili sakupljali šumsko voće. U toj
dolini nalazilo se još jedno selo čiji su stanovnici
sijali i žnjeli svoja polja, uzgajali stoku i pecali
u rijeci. Ponekad bi išli u šumu u lov. Ovi seljani
takođe su bili zadovoljni. Povremeno bi ljudi
iz ova dva sela razmjenjivali dobra, posjećivali
jedni druge, zajedno imali slavlja i ženili svoje
sinove i udavali svoje kćeri iz susjednoga sela.
Tako su dva sela živjela u miru i sreći, do dana
kada je starješina gornjega sela predložio da se
napravi brana na rijeci. „Ako akumuliramo više
vode iz rijeke,“ rekao je ljudima, „moći ćemo
da uzgajamo više stoke. Izgradićemo malu
elektranu, koja će pokretati naše pilane.
Živjećemo bolje i biti uspješni.“
Seljani su se dogovorili i sagradili branu na rijeci, a samo mali dio nje nastavljao je tok
nizvodno. Povećali su broj svojih stada i uskoro je bilo potrebno više stabala za preradu
u pilani.
U donjem selu brzo su primijetili promjene. Nije bilo dovoljno vode koja je dolazila
do njihovih polja i pašnjaka. Usjevi su se umanjili, a bilo je i sve manje ribe. Sve manje
životinja i šumskog voća moglo se pronaći u šumi. Ljudi su postajali siromašniji.
Komunikacija između ljudi iz dva sela prestala je i više se nijesu organizovala
zajednička veselja. Neki mladi ljudi iz donjega sela su otišli, preselili se u potrazi
za boljim životom. Među onima koji su ostali, neki su učestvovali u svađama s ljudima
iz gornjega sela. Tako su sreća i mir protjerani iz oba sela.
8
Razvoj društva i životna sredina
INFORMATIVNI LIST
Ko je jači?
Nekad davno Sunce i Vjetar bili su najbolji prijatelji. Zadovoljno su se igrali zajedno,
ali su bili i veoma ponosni.
Jednom su se svađali oko toga ko je jači. „Kad ja počnem da duvam u šumi,“
reče vjetar, „ja savijem sva drveća i otresem im lišće. Ja sam jači.“
„Kad zagrijem zemlju,“ odgovori Sunce, „ja istopim snijeg i pretvorim vodu jezera
i rijeka u paru.“
Tako su se stalno prepirali, ali nijedan se nije mogao složiti da je drugi jači.
Odjednom su u polju vidjeli čovjeka koji je žurno išao putem.
Čovjek je nosio debelu kožnu jaknu.
„Hajde da izmjerimo našu snagu!“ predloži Vjetar. „Onaj koji uspije da skine ovom
čovjeku jaknu jači je.“
„Važi!“ složi se Sunce.
Vjetar je bio prvi koji je probao svoju snagu. Bacio se na čovjeka snažno duvajući,
pokušavajući da uđe pod jaknu čovjeka i da je oduva s njega. Čovjek je snažno držao svoju
jaknu obavijenu oko sebe, savio glavu i nastavio da hoda poljem. Vjetar je duvao i duvao,
ali nije mogao da skine jaknu čovjeku. Uskoro je Vjetru dosadilo i sramotno se pomjerio.
Sada je na redu bilo Sunce. Počelo je da se smije, a to je poslalo tople zrake na čovjeka.
Čovjek je nastavio da hoda sve dok nije znoj s njega kapao. On je zatim obrisao čelo i
polako skinuo jaknu. Prebacio je preko ruke i nastavio da hoda.
Tako su Sunce i Vjetar završili svoju prepirku. Vjetar je sada shvatio da je topao osmijeh
snažniji od svoga duvanja na svijetu.
Ovo se može desiti i u životu:
Topao osmijeh i lijepa riječ mogu postići mnogo više od snage.
Razvoj društva i životna sredina
INFORMATIVNI LIST
ogromna repa
Đed je posadio sjeme repe. Sjeme repe je raslo, a jedna repa bila je ogromna.
„Hoću tu ogrmnu repu na mom stolu,“ reče đed.
Vukao je i čupao, ali nije mogao iščupati repu.
Đed je pozvao babu, „Pomozi mi da iščupam ovu ogromnu repu.“
Zajedno su vukli i čupali, ali je nijesu mogli iščupati.
Baba je pozvala unuku, „Pomozi nam da iščupamo ovu ogromnu repu.“
Svo troje su vukli i čupali, ali je nijesu mogli iščupati.
Unuka je pozvala psa, „Pomozi nam da iščupamo ovu ogromnu repu.“
Njih četvoro su vukli i čupali, ali je nijesu mogli iščupati.
Pas je pozvao mačku, „Pomozi nam da iščupamo ovu ogromnu repu.“
Njih petoro vukli su i čupali, ali je nijesu mogli iščupati.
Mačka je pozvala miša, „Pomozi nam da iščupamo ovu ogromnu repu.“ rekla je.
Sada su svo šestoro vukli i čupali i ...iščupaše ogromnu repu!
Za trpezom svi su uživali u repi…
7
Razvoj društva i životna sredina
INFORMATIVNI LIST
Kako uključiti druge
Mi ne živimo sami, dio smo društva. Društva postoje da bi obezbijedila robu,
životni prostor, poslove, zabavu i sve vrste usluga za potrebe ljudi.
Ove aktivnosti obavljaju različiti ljudi – arhitekte, građevinari, vozači, bibliotekari,
nastavnici, policajci i doktori. Iako imaju različite profesije, običaje i kulturu,
ljudi koji nas okružuju mogu da rade zajedno u okviru aktivnosti za očuvanje prirode
koje organizuju nastavnici i učenici. Zašto?
• Svi imaju koristi od lijepe i čiste životne sredine.
• Uticaj nastavnika i učenika kroz porodice može doseći do veoma velike grupe ljudi.
• Ne zaboravite da su čak i najgori birokrata i najgrublji biznismen nekad bili djeca.
Veoma često, učenici mogu naći prilično uspješne pristupe odraslima koji naizgled
mogu djelovati nezainteresovano za vaše pokušaje.
uključite
opština
Pronađite da li u vašoj opštinskoj administraciji postoji službenik koji
je odgovoran za zaštitu prirode. Pronađite njegov/njen broj telefona.
Pozovite ga i tražite da se sastanete, ali dođite dobro pripremljeni.
Na sastanak idite zajedno s nekim od vaših učenika i predstavite
svoje aktivnosti i vaše buduće planove. Razgovor s tim službenim
licem može dovesti do interesantnih ideja koje kasnije mogu prerasti
u zajedničke projekte od zajedničkog interesa. Ne zaboravite
da pozovete predstavnike opštine na događaje koje organizujete. Ne računajte samo na
gradonačelnika. On je obično zauzet i veoma rijetko će biti u prilici da prisustvuje vašim
događajima. Pozovite službenika za odnose s javnošću i one koje ste već kontaktirali.
Regionalna agencija za zaštitu životne sredine
Saznajte gdje se nalaze kancelarije regionalne agencije za zaštitu
životne sredine za vaš region. S njihovim predstavnicima
organizujte sastanak. Tražite informacije o najvećim problemima
u vašem kraju. Upoznajte ih sa svojim aktivnostima i tražite
mogućnosti za zajedničko djelovanje. Ove agencije mogu vam
pomoći s kontaktima za državna sredstva iz oblasti životne sredine.
Iako nijesu dovoljna, mogu biti podrška nekim od vaših aktivnosti.
Lokalni novinari
Od velikog je značaja uključiti novinare u pripremu, organizaciju
i promociju aktivnosti iz oblasti životne sredine. Ne zaboravite
da pozovete novinare na bilo koji od vaših javnih događaja.
Redovno ih informišite. Pokušajte da dobijete prostor ili vrijeme
u njihovim novinama, radio-programima ili lokalnim televizijama.
Predstavite im svoje materijale ili druge interesantne informacije
koje ste pronašli a koji se odnose na vaše ekološke aktivnosti.
7
Razvoj društva i životna sredina
INFORMATIVNI LIST
Kako uključiti druge (nastavak)
Lokalna preduzeća
Napravite spisak većih, industrijskih, poljoprivrednih ili šumskih
preduzeća u vašem regionu, gradu ili selu. Nemojte izostaviti veće
turističke organizacije, benzinske pumpe, restorane, supermarkete
i druge. Pokušajte saznati da li neko od njih ima negativan uticaj
na životnu sredinu. Ima li članova vaših porodica koje rade za njih?
Saznajte ko je njihov službenik zadužen za odnose s javnošću
i zakažite sastanak s njim/njom. Dobro se pripremite za taj sastanak. Ne zaboravite
da predstavnici velikih zagađivača imaju mnogo argumenata u rukavu sa kojima brane
nemaran pristup životnoj sredini. Morate biti spremni da im se suprotstavite svojim
istraživanjima o zagađenju i načinima da se riješe problemi. Naglasite da ste došli kao
partneri koji su voljni da pomognu da se ti problemi riješe. Pozovite ih da finansiraju
vaše aktivnosti koje će donijeti uzajamnu korist. Pozovite ih da dođu na vaše aktivnosti.
Informišite ih o svemu što radite. Moguće je da ćete nakon nekoliko sastanaka naći
stalnoga asistenta (ili finansijera) iz lokalne poslovne zajednice. Nije obavezno da se
podrška dobije u gotovini, a u mnogim slučajevima materijali ili prevoz obezbijeđen
od lokalnih biznismena biće sasvim dovoljni.
sanitarna inspekcija
Sastanite se s predstavnikom sanitarne inspekcije u vašem kraju.
Saznajte za koje komponente životne sredine (pijaća voda,
bezbjednost hrane, toksični otpad, itd.) jeste odgovorna
inspekcija. Tražite im literaturu ili informacije koje mogu biti
korisne za vaše aktivnosti.
Koristite mjesta za javne skupove
To mogu biti kafići, restorani, velike prodavnice, bioskop ili zgrada
opštine. Pokušajte da organizujete mjesto za sebe gdje ćete moći
da postavite eko štand. Tu možete izložiti fotografije i druge
materijale koji se odnose na vaše aktivnosti i tako omogućiti
mnogima da pročitaju, vide i saznaju o vama i zadacima koje ste
pred sobom postavili. Pokušajte ubijediti bar jednog vlasnika kafića
da svoje mjesto pretvori u eko kafić. Dajte mu savjete o tome
koje čaše i escajg da koristi i što da radi s otpadom. Ponudite da dekorišete lokal.
Kao nagradu, obećajte mu da će neki učenici, nastavnici i roditelji biti stalni gosti.
Ako objavite brošure ili novine, uvijek se pobrinite da eko kafić dobije te primjerke.
72
Razvoj društva i životna sredina
INFORMATIVNI LIST
ekološki kalendar
2. februar • svjetski dan močvara
Ovaj dan proslavlja se u lokalnim zajednicama širom svijeta koje
promovišu vrijednosti i funkcije močvara za životnu sredinu i ljude.
21. mart • svjetski dan šuma
Održavaju se aktivnosti kao što su sadnja drveća i naglašavanje hitnosti
da se poveća zeleni pokrivač.
22. mart • svjetski dan voda
Odluka da se ovaj dan proslavlja nedavno je donesena, jer se izvori
vode za piće brzo troše. Svijet mora da se probudi zbog ovog problema
i počne čuvati vodu.
7. april • svjetski dan zdravlja
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) osnovana je na ovaj dan
1948. godine. Zdravlje postaje sve važnije u našoj životnoj sredini
koja se mijenja.
22. april • dan planete zemlje
Godine 1970. grupa ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama okupila
se da privuče pažnju svijeta na probleme koje je stvorila modernizacija.
Od tada se ovaj dan proslavlja širom svijeta kao Dan planete Zemlje.
Druga subota u maju • Međunarodni dan migratornih ptica
Ovaj dan podstiče očuvanje ptica i povećava svijest o pticama,
kroz šetnje, posmatranje ptica, informacije o pticama i migracijama,
javne događaje i mnogo drugih obrazovnih programa.
15. maj • Međunarodni dan akcije za klimu
Od 1992. godine ekološke grupe širom svijeta ovaj dan koriste
da se usmjere na klimatske promjene.
22. maj • Međunarodni dan biodiverziteta
Međunarodni dan biološkog diverziteta proglasile su Ujedinjene nacije
da bi se uvećalo razumijevanje i svijest o problemima biodiverziteta.
7
Razvoj društva i životna sredina
INFORMATIVNI LIST
ekološki kalendar (nastavak)
5. jun • svjetki dan životne sredine
Na ovaj dan 1972. godine, održana je konferencija o životnoj sredini
u Stokholmu, Švedskoj. To je bio veliki skup gdje su ljudi iz svih
krajeva svijeta izrazili svojiu zabrinutost za rastuće probleme
iz oblasti životne sredine.
17. jun • svjetski dan borbe protiv dezertifikacije
Proslavlja se širom svijeta svake godine da se naglasi hitna potreba
za smanjenjem procesa dezertifikacije i da se ojača vidjljivost
problema veoma sušnih područja na međunarodnoj agendi
iz oblasti životne sredine.
16. septembar • svjetski dan ozona
Ujedinjenje nacije su ovaj dan proglasile Međunarodnim danom
za očuvanje ozonskog omotača. To je dan kad je potpisan protokol
iz Montreala.
27. septembar • svjetski dan turizma
Proslavlja se od 1980. godine. Svrha Svjetskog dana turizma jeste
da se pokaže svjesnost da je turizam od ključne važnosti
za međunarodnu zajednicu i da se pokaže kako on utiče na društvene,
kulturološke, političke i ekonomske vrijednosti širom svjeta.
28. septembar • dan zelene kupovine
Problemi potrošnje i njihov uticaj na životnu sredinu u nekoj sferi glavna
su briga u svijetu danas. Treba ozbiljno razumijeti značaj recikliranja.
Prvi ponedjeljak u oktobru • svjetski dan staništa
Svjetski dan staništa obilježava se da bi se ukazalo na stanje ljudskih
naselja i osnovna prava da svi imaju odgovarajuće sklonište.
Ljudi svijet dijele sa svim živim bićima, tako da je naš svijet i njihov.
4. oktobar • svjetski dan životinja
Na ovaj dan grupe za dobrobit i smještaj životinja širom svijeta održavaju
specijalne događaje da bi podigli svijest javnosti o problemima životinja
i podstakli ljude da misle o tome kako se mi kao ljudska bića odnosimo
prema životinjama.
11. decembar • Međunarodni dan planina
Planine su važne za život. Na ovaj dan naglašavamo prilike i ograničenja
za razvoj planina i izgrađujemo partnerstvo koje će dovesti do pozitivnih
promjena na planinama i brdima na svijetu.
74
Razvoj društva i životna sredina
INFORMATIVNI LIST
igra: svijete, tebe čuva dijete!
Ako imenuješ tri zagađivača
vazduha, idi dva polja naprijed.
Ostavio/ostavila si smeće
na izletu, propusti bacanje.
Ako nabrojiš tri obnovljiva
resursa, idi tri polja naprijed.
Ako ne navedeš koja je voda
najčistija, propusti dva bacanja.
Nabroj dva zagađivača
zemljišta i idi na polje 28.
Ako znaš jedan lanac ishrane,
idi četiri polja naprijed.
Navedi tri primjera očuvanja
životne sredine.
75
7
Bojanka
Sve oko nas je povezano
Sve oko nas je povezano.
Atmosfera
Mi ne možemo bez čistog vazduha.
Voda
Zaštitite vodu od zagađenja.
Zemljište
Zemljište održava život na Zemlji – čuvajte ga.
Energija
Sunce je potrebno svima.
Biodiverzitet
Bez biljaka i životinja, Zemlja bi bila pustinja.
Resursi
Prekomjerno iskorišćavanje prirodnih resursa uništava životnu sredinu.
Stanovništvo
Zemlja postaje prenaseljena.
Potrošnja i otpad
Recikliraj i ponovo koristi proizvode od papira.
Potrošnja i otpad
Recikliranjem proizvoda od stakla možemo uštedjeti mnogo energije.
Potrošnja i otpad
Recikliranjem plastike možemo životnu sredinu održavati čistijom.
Potrošnja i otpad
Kompostiranje pomaže našim baštama.
Potrošnja i otpad
Recikliranjem proizvoda od metala, možemo uštedjeti mnogo energije.
Potrošnja i otpad
Smeće se neće samo baciti.
Klimatske promjene
Kod kuće, koristite izvore energije koji ne uzrokuju klimatske promjene.
Zdrav način života
U zdravom tijelu, zdrav duh.
Razvoj društva i životna sredina
Lijepom riječju i osmijehom može se postići mnogo više nego snagom.
O REC-u
Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) nestranačka je,
nezavisna i neprofitna međunarodna organizacija koja pomaže u rješavanju problema životne sredine
u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CEE). REC sprovodi svoju misiju kroz promovisanje saradnje između
nevladinih organizacija, vladinih institucija, biznis sektora i drugih partnera u oblasti zaštite životne
sredine, kao i pružanjem podrške razmjeni informacija i procesima učešća javnosti u donošenju odluka
o životnoj sredini.
REC su 1990. godine osnovale Sjedinjene Američke Države, Evropska komisija i Mađarska. Rad REC-a
danas zasnovan je na Povelji koju su potpisale vlade 30 zemalja i Evropska komisija, kao i na
međunarodnom ugovoru potpisanom s vladom Mađarske. Sjedište REC-a je u Sentandreji, u Mađarskoj,
a kancelarije se nalaze u svakoj od 17 zemalja korisnica REC-ovih programa: Albaniji, Bosni i Hercegovini,
Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji, Litvaniji, Mađarskoj, BJR Makedoniji, Poljskoj,
Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji i Turskoj. Proteklih godina REC su donirali Evropska komisija i vlade
Albanije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Finske, Francuske, Holandije, Italije,
Japana, Mađarske, Njemačke, Norveške, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Slovenije, Srbije,
Španije, Švajcarske, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i druge međuvladine i privatne institucije.
REC u Crnoj Gori djeluje od 2000. godine, a Kancelarija u Crnoj Gori zvanično je otvorena u novembru
2004. godine.
Fond braće Rokfeler (Rockefeller Brothers Fund) podržao je izradu „Zelenog paketa junior“, namijenjenog
nastavnicima u Crnoj Gori i drugim djelovima Evrope.
REC Kancelarija u Crnoj Gori dala je značajan doprinos i aktivno je učestvovala u izradi „Zelenog paketa
junior“.
Ovaj besplatan proizvod izrađen je u okviru REC-ovog rada na obrazovanju u oblasti životne sredine.
Njime REC želi podstaći individualne kapacitete sadašnjih i budućih predavača i trenera, kao i podržati
institucionalan i programski razvoj izgradnje kapaciteta i unapređenje obrazovanja u oblasti životne
sredine u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
О Fondu braće Rokfeler (Rockefeller Brothers Fund)
Fond braće Rokfeler (Rockefeller Brothers Fund), osnovan 1940. godine, podstiče društvene promjene
koje doprinose razvoju pravednog, održivog i mirnog svijeta. Rad Fonda organizovan je u okviru tri tematska
programa kroz koje se finansiraju projekti u Sjedinjenim Američkim Državama i širom svijeta: Demokratske
prakse, Održivi razvoj i izgradnja mira; kao i u okviru programa koji pokrivaju tri geografska regiona u
kojima se Fond bavi ovim temama u specifičnim kontekstima: grad Njujork, Južna Kina i Zapadni Balkan.
GPJrMN • 2013

Neka Crikvenica bude čista! - Eko Murvica doo Crikvenica

Press release 15. travnja 2014 - Građanski odgoj i obrazovanje

Kompostiranje

Marina kao kontejner - mladi

Razumjeti tinejdžera - UZOR Udruga za zaštitu obitelji

Gospodarenje e-otpadom u Hrvatskoj 25092014

ovdje - Udruga Igra

Trajno poboljšavanje rada odgojno-obrazovnih