1 VOJNI ORDINARIJAT U RH KAPELANIJA “GOSPE SNJEŽNE” MORH i GS OS RH Zagreb, Stančićeva 4/I tel.: (01) 4568-080; 4861-345, ured kapelana faks: (01) 45 67 986 kapelan, fra Marko Medo, [email protected] pomoćnik kapelana, stn. Srećko Žmalec [email protected] OBAVIJESTI KAPELANIJE Sv. mise “Zornice” u vrijeme Došašća 2012. Svakodnevno u 8 sati od 28. 11. 2012., u dvorani za sastanke, Stančićeva 4/I (ZOS), soba 103, prva vrata desno. Svakog radnog dana osim subotom i nedjeljom! I Vi ste pozvani, vrijeme je priprave za Božić! ISPOVIJED I RAZGOVOR SA SVEĆENIKOM: Ponedjeljak – petak: od 9.00 do 15.30 sati PRIPREMA ZA SVETE SAKRAMENTE: Krštenje, sv. pričest, sv. potvrda, bolesničko pomazanje, ženidba DUHOVNE VJEŽBE: Jedanput godišnje u proljeće ili jesen GODIŠNJA HODOČAŠĆA: svibanj: Lourdes, listopad: M. Bistrica Zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom… (Rim 13,14) D ragi prijatelji, poštovani časnici i dočasnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, sa svima vama, dragi vjernici koji ste mi povjereni u duhovnoj i pastoralnoj skrbi želim vam uspješnu duhovnu pripremu u vremenu Došašća. Sve više uviđamo da egzistencija, kada Bog nije tu, postaje bolesna i da čovjek tako ne može opstati. Da mu je potreban odgovor koji sam ne može dati. Stoga mi se čini važnim i korisnim pronaći nekoliko trenutaka za sebe i Božju Riječ koja daje smisao našem životu. DOŠAŠĆE Svaka nova liturgijska godina počinje Adventom ili Došašćem. To sveto vrijeme od četiri tjedna vrijeme je priprave na Božić. Došašće nije samo određeno doba crkvene godine. Duhovnost došašća spada na jedno od temeljnih obilježja cijelog kršćanskog života. Stoga treba da duboko opečati cjelokupni mentalitet svakoga Kristova učenika. Kršćanin je čovjek Došašća. Došašće nam dakle želi posvijestiti taj naš temeljni kršćanski zadatak: da se – i uz cijenu križevnog samoprijegora – unosimo već ovdje na zemlji u izgradnju boljeg, Božijeg svijeta. Kršćani ne mogu ništa žarče željeti nego da što širokogrudnije i uspješnije služe ljudima ovoga vremena. Stoga – prijanjajući vjerno uz Evanđelje i služeći se njegovim silama, povezani sa svima koji vole i gaje pravdu – prihvaćajući golem posao koji se ovdje na zemlji treba obratiti, a o kojemu trebaju dati računa onome koji će sve suditi u posljednji dan. Na tu našu adventsku zadaću izgradnje novoga, boljega, Božjega svijeta poziva nas svaki dan Božja Riječ. Došašće kao sjećanje koje budi nadu – papa Benedikt XVI u svojoj knjizi “Božji sjaj” govori o došašću kao sjećanju koje u čovjeku budi novu nadu. Papa je nadahnut pričom engleskog pisca Charlesa Dickensa koji u jednoj od svojih božićnih priča pripovijeda o čovjeku koji je izgubio “pamćenje srca”, odnosno u njemu se ugasilo (izgubilo) sjećanje na ljubav. Zbog ovoga gubitka (sjećanja na ljubav) promijenio se cijeli čovjekov život: susret s patnjom i boli u njemu više ne budi nikakva sjećanja na dobrotu. S nestankom sjećanja u tom čovjeku je ujedno nestao izvor dobrote. Postao je hladan i oko sebe širi hladnoću. Papa želi reći da samo onaj tko se može sjećati, može se i nadati. Tko nikada nije iskusio dobro i dobrotu, jednostavno ih ne poznaje. Došašće dakle želi u nama probuditi sjećanje na dolazak Isusa Krista kojim je očitovana ljubav Boga prema čovjeku. U tom milosnom vremenu želimo se prisjetiti istine da nismo sami, da je naš Spasitelj došao i dolazi svakodnevno u naš život. Advent – (došašće) znači dakle dolazak. Mi čekamo na dolazak Isusa Krista u naš svijet. Crkva o tome dolasku govori na trojak način: o Isusovu dolasku njegovim rođenjem prije 2000 godina, o Kristovu dolasku u našu nutrinu danas, i o njegovu dolasku u slavi na kraju vremena. Ipak temeljno je pitanje dali nas Kristov dolazak uopće dira? Ne bi li radije trebao doći prijatelj ili prijateljica? Ne bi li trebala doći neka nova vlast, neko novo društvo? Što će Kristov dolazak prouzročiti u našemu životu i našemu svijetu? U došašću prije svega slavimo ovaj drugi dolazak Isusa Krista, njegov dolazak k nama u naše srce. Mi naravno znamo da je Isus već došao, ali mi ga doživljavamo kao dolazećega, jer mi sami nismo kod sebe (Anselm Grun). Jedna uzrečica govori: Večeras imam posjet nadam se da ću biti kod kuće. Mi često nismo kod kuće. Neg- 2 dje smo drugdje sa svojim mislima i osjećajima. Uvijek čekamo na nešto izvanredno i niti ne primjećujemo da Bog dolazi k nama (u ljudima koji nas okružuju, koji nas nešto mole, koji nas obdaruju smiješkom… priča o ženi koja je pospremila kuću i čeka da joj Isus dođe u goste). Mistici govore da Bog dolazi u svakom trenutku. Pitanje je primjećujemo li njegov dolazak. On dolazi k nama u tihim poticajima našega srca. Kuca na naša vrata. Želi svratiti k nama. Ali smo možda previše zaokupljeni sobom i ne čujemo njegovo kucanje. Ako smo kod sebe, doma, u dodiru sa samima sobom, moći ćemo čuti njegovo kucanje. Vrijeme došašća nas dakle poziva da dođemo k sebi, kako bi Krist mogao doći k nama. statično čekati, već ići ususret, pohitati ususret Gospodinu. Došašće je dakle pokret, dinamizam koji nas tjera ususret živome Bogu. 10. prosinac 2012. Ponedjeljak Čitanja: Iz 35, 1-1o Nek’ se uzraduje pustinja, zemlja sasušena, neka kliče stepa, nek’ ljiljan procvjeta. Nek’ bujno cvatom cvate, da, neka od veselja kliče i nek’ se raduje. Dana joj je slava Libanona, divota Karmela i Šarona; oni će vidjeDošašće kao čekanje – čekanje je stav koji nas u vre- ti slavu Jahvinu, divotu Boga našega. Ukrijepite ruke menu došašća uvijek iznova poziva: A vi slični ljudima što klonule, učvrstite koljena klecava! Recite preplašenim čekaju gospodara kad se vraća sa svadbe da mu odmah otvore srcima: “Budite jaki, ne bojte se! Evo Boga vašega, odčim stigne i pokuca (Lk 12,36). Iščekivanje u čovjeku stvara mazda dolazi, Božja naplata, on sam hita da nas spasi!” zdravu napetost. Tko čeka, ne ubija vrijeme dosadom. Sljepačke će oči progledati, uši će se gluhih otvoriti, tad Usmjeren je prema jednome cilju. Ali ne čekamo samo će hromi skakati k’o jelen, njemakov će jezik klicati. Jer mi Boga, i Bog čeka nas. On čeka dok se ne otvorimo će u pustinji provreti voda, i u stepi potoci, sažgana će zemlja postat’ jezero, a tlo žedno - izvori. U brlozima životu i ljubavi. Čekati slikovito znači stajati na nekom “vidikovcu”. Če- gdje ležahu čaglji izrast će rogoz i trska. Bit će ondje kati dakle znači: gledati dolazi li netko, izviđati uoko- čista cesta, a zvat će se Sveti put: nitko nečist njime neće lo približava li nam se nešto. Čekanje uzrokuje u nama proći, bezumnici njime neće lutati. Ondje neće više biti, dvoje: širinu pogleda i pozornost na trenutak, na ono nit’ će onud zvijer prolaziti, već će hodit’ samo otkušto upravo doživljavamo, na ljude s kojima upravo raz- pljeni. govaramo. Čekanje stoga širi srce. Kad čekamo osjećamo da nismo dostatni sami sebi, da nekoga trebamo. Iskustvo nam pokazuje da mnogi danas više ne mogu Ps 85, 9-1o. 11-12. 13-14 čekati. Mnogi danas neprestano slave Božić, umjesto da osluškuju i čekanjem pružaju svoje srce otajstvu Boži- Bog sam hita da nas spasi! ća. Djeca ne mogu čekati dok mama izgovori molitvu. Da poslušam što mi to Jahve govori: Moraju odmah jesti, ako je nešto na stolu. Kupci ne- Jahve obećava mir maju strpljena da artikle koje su kupili konzumiraju na- narodu svomu, vjernima svojim, kon izlaska iz dućana. Moraju odmah nešto pojesti prije onima koji mu se svim srcem vrate. plaćanja računa. Ljudi pred blagajnom ili na šalteru za Zaista, blizu je njegovo spasenje onima koji ga se boje, karte ne mogu čekati… No, tko ne može čekati, nikada i slava će njegova živjeti u zemlji našoj. neće razviti snažno Ja. Morat će smjesta zadovoljiti svaku potrebu, ali tada će postati potpuno ovisan o svakoj Ljubav će se i Vjernost sastati, potrebi. Čekanje nas čini iznutra slobodnim. Ako mo- Pravda i Mir zagrliti. žemo čekati dok se naša potreba ispuni, izdržat ćemo i Vjernost će nicat’ iz zemlje, napetost koje čekanje u nama stvara. To čini naše srce Pravda će gledat’ s nebesa. širokim. U došašću prepoznajemo da Bog i nas čeka, a to nam Jahve će dati blagoslov i sreću, zapravo govori da smo Bogu važni i da nas voli. Bog i zemlja naša urod svoj. čeka na nas da bismo istinski živjeli. Lk 5, 17-26 Došašće kao pustolovina - iz latinske riječi advenire izvo- Danas vidjesmo čudesa! dimo riječ dolazak, advent, ali i riječ “pustolovina, avantura”. Kad Bog dođe k nama onda je to za nas pusto- I jednog je dana on naučavao. A sjeđahu ondje farizeji lovina, avantura. U tom smislu advenat ne znači samo i učitelji Zakona koji bijahu došli iz svih galilejskih i ju- 3 dejskih sela i Jeruzalema. A sila ga je Gospodnja nukala da liječi. I gle, ljudi doniješe na nosiljci čovjeka koji bijaše uzet. Tražili su da ga unesu i stave preda nj. Budući da zbog mnoštva nisu našli kuda bi ga unijeli, popnu se na krov te ga između crepova s nosiljkom spuste u sredinu pred Isusa. Vidjevši njihovu vjeru reče on: “Čovječe, otpušteni su ti grijesi!”. Pismoznanci i farizeji počeše mudrovati: “Tko je ovaj što huli? Tko može grijehe otpuštati doli Bog jedini?”. Proniknuvši njihovo mudrovanje, upita ih Isus: “Što mudrujete u sebi? Što je lakše? Reći: ‘Otpušteni su ti grijesi’ ili reći: ‘Ustani i hodi?’. Ali da znate: Vlastan je Sin Čovječji na zemlji otpuštati grijehe!” I reče uzetomu: “Tebi zapovijedam: ustani, uzmi nosiljku i idi kući!”. I on odmah usta pred njima, uze na čemu ležaše i ode kući slaveći Boga. A sve obuze zanos te su slavili Boga i puni straha govorili: “Danas vidjesmo nešto neviđeno!” MEDITACIJA Novo svjetlo. Pun si radosti jer ti je Gospodin dao otkriti stare istine u novom svjetlu. Iskoristi takve trenutke. Sad je vrijeme da zapjevaš zahvalnicu; sad je, dapače, vrijeme da napraviš reda u zakucima svoje duše, da se otreseš ove ili one navike, da više brige posvetiš onome što je nadnaravno, da izbjegavaš moguće sukobe s bližnjima... Jednom riječju: svoju zahvalnost moraš izraziti konkretnom odlukom. Evo s njim naplata njegova, a ispred njega njegova nagrada. Kao pastir pase stado svoje, u ruke uzima jaganjce, nosi ih u svome naručju i brižljivo njeguje dojilice. Ps 96. 1-2. 3. 10. 11-12. 13 Evo Boga našega: dolazi u moći! Pjevajte Jahvi pjesmu novu! Pjevaj Jahvi, sva zemljo! Pjevajte Jahvi, hvalite ime njegovo! Navješćujte iz dana u dan spasenje njegovo, kazujte poganima njegovu slavu, svim narodima čudesa njegova. Nek’ se govori među poganima: “Jahve kraljuje!” Svijet on učvrsti da se ne pomakne, narodima pravedno upravlja. Raduj se, nebo, i kliči, zemljo! Neka huči more i što je u njemu! Nek’ se raduje polje i što je na njemu, neka klikće šumsko drveće pred Jahvom, jer dolazi, jer dolazi suditi zemlji. Sudit će svijetu u pravdi i narodima u istini svojoj. Mt 18, 12-14 “Što vam se čini? Ako neki čovjek imadne sto ovaca i jedna od njih zaluta, neće li on ostaviti onih devedeset i Čitanja: devet u gorama i poći u potragu za zalutalom? Posreći li Iz 40, 1-11 mu se te je nađe, zaista, kažem vam, raduje se zbog nje “Tješite, tješite moj narod, govori Bog vaš. Govorite više nego zbog onih devedeset i devet koje nisu zalutale. srcu Jeruzalema, vičite mu da mu se ropstvo okonča, da Tako ni Otac vaš, koji je na nebesima, neće da propadne mu je krivnja okajana, jer iz Jahvine ruke primi dvostru- ni jedan od ovih malenih.” ko za sve grijehe svoje.” Glas viče: “Pripravite Jahvi put kroz pustinju. Poravnajte u stepi stazu Bogu našemu. MEDITACIJA Nek’ se povisi svaka dolina, nek’ se spusti svaka gora i brežuljak. Što je neravno, nek’ se poravna, strmine nek’ Ljudi dotučeni poradi novca. postanu ravni. Otkrit će se tada Slava Jahvina i svako Ljudi otpisani zbog karijere. će je tijelo vidjeti, jer Jahvina su usta govorila.” Glas Ljudi uprljani iz zavisti. nalaže: “Viči!” Odgovorih: “Što da vičem?” - “Svako Ljudi prikliješteni zbog konkurencije. je tijelo k’o trava, k’o cvijet poljski sva mu dražest. Sah- Ljudi isprebijani iz osvete. ne trava, vene cvijet, kad dah Jahvin preko njih prođe. Pođi prema ljudima s nježnom rukom, jer ljudi su lomDoista, narod je trava. Sahne trava, vene cvijet, ali riječ ljivi. Boga našeg ostaje dovijeka.” Na visoku se uspni goru, Pruži im kruh svoje dobrote. glasniče radosne vijesti, Sione! Podigni snažno svoj glas, Budi im utočište, luka, oaza. glasniče radosne vijesti, Jeruzaleme! Podigni ga, ne boj / Phil Bosmans, Iz “KNI”, Svagdanje meditacije/ se, reci judejskim gradovima: “Evo Boga vašega!”. Gle, Gospod Jahve dolazi u moći, mišicom svojom vlada! 11. prosinca 2012. Utorak 4 12. prosinca 2012. Srijeda Čitanja: Iz 40, 25-31 “S kime ćete mene prispodobit’, tko mi je ravan?” - kaže Svetac. Podignite oči i gledajte: tko je to stvorio? Onaj koji na broj izvodi vojsku njihovu i koji ih sve zove po imenu. Zašto kažeš, Jakove, i ti, Izraele, govoriš: “Moj put sakriven je Jahvi, Bogu mom izmiče moja pravica?”. Zar ne znaš? Zar nisi čuo? Jahve je Bog vječni, krajeva zemaljskih stvoritelj. On se ne umara, ne sustaje, i um je njegov neizmjerljiv. Umornome snagu vraća, jača nemoćnoga. Mladići se more i malakšu, iznemogli, momci posrću. Ps 103, 1-2. 3-4. 8.1o Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja, i sve što je u meni, sveto ime njegovo! Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja, i ne zaboravi dobročinstva njegova: on ti otpušta sve grijehe tvoje, on iscjeljuje sve slabosti tvoje; on ti od propasti čuva život, kruni te dobrotom i ljubavlju; kojemu želimo biti kao Bog i svoj život oblikovati sami. Lagano breme, to je poštovanje prema životu kao daru iz Božje ruke, to je sposobnost da budemo ,,krotka i ponizna srca”. Kako se to živi, učimo iz Isusovog života. 13. prosinca 2012. Četvrtak – Sv. Lucija, djevica i mučenica Čitanja: Iz 41, 13-2o Jer ja, Jahve, Bog tvoj, krijepim desnicu tvoju i kažem ti: “Ne boj se, ja ti pomažem”. Ne boj se, Jakove, crviću, Izraele, ličinko, ja sam pomoć tvoja - riječ je Jahvina Svetac Izraelov tvoj je otkupitelj. Gle, činim te mlatilom oštrim, novim, dvostrukih zubaca; mlatit ćeš i satirati brda, u prah ćeš pretvoriti bregove. Vijat ćeš ih, vjetar će ih odnijeti, vihor će ih raspršiti. A ti ćeš kliktati u Jahvi, dičit ćeš se Svecem Izraelovim. Ubogi i bijedni vodu traže, a nje nema! Jezik im se osuši od žeđi. Ja, Jahve, njih ću uslišiti, ja, Bog Izraelov, ostavit’ ih neću. U goleti bregova otvorit ću rijeke i posred dolova izvore. Pustinju ću pretvoriti u močvaru, a u vrela sušnu zemlju. Posadit ću u pustinji cedar, bagrem, mirtu i maslinu. Stepu ću pošumiti čempresom, brijestom i šimširom zajedno. Nek’ svi vide i nek’ znaju, nek’ promisle i nek’ shvate: ruka Jahvina to učini, Svetac Izraelov stvori sve. Milosrdan i milostiv je Jahve, spor na srdžbu i vrlo dobrostiv. Ps 145, 1.9.1o-11.12-13 Ne postupa s nama po grijesima našim niti nam plaća po našim krivnjama. Slavit ću te, o Bože, kralju moj, ime ću tvoje blagoslivljat’ uvijek i dovijeka. Mt 11, 28-3o Gospodin je dobar svima, milosrdan svim djelima svojim. “Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, učite se od Nek’ te slave, Jahve, sva djela tvoja mene jer sam krotka i ponizna srca i naći ćete spokoj i tvoji sveti nek’ te blagoslivlju! Neka kazuju slavu tvoga kraljevstva, dušama svojim. neka o sili tvojoj govore. MEDITACIJA da objave ljudskoj djeci silu tvoju ,,Dođite k meni svi!” Taj poziv uključuje svakoga i slavu divnoga kraljevstva tvoga. čovjeka, bez ograničenja. Ona vrijedi i za život koji je Kraljevstvo tvoje kraljevstvo je vječno, prožet brigama, potištenošću i smrću. Odložiti svoje tvoja vladavina za sva pokoljenja. terete, pronaći spokoj - to je poziv u drugačije životno Vjeran je Jahve u svim riječima svojim ozračje od onoga u kojemu uspješni slave svoje pobjede i svet u svim svojim djelima. a slabi ispadaju iz igre. Budući da su naši tereti uzdignuti k Isusu, i mi smo slobodni nositi terete jedni dru- Mt 11, 11-15 gima, kao što je to rekao sv. Pavao: ,,Nosite bremena jedni drugih i tako ćete ispuniti zakon Kristov.” Isusovo Zaista, kažem vam, između rođenih od žene ne usta breme je lagano. Lagano je jer smo oslobođeni ludila u veći od Ivana Krstitelja. A ipak, i najmanji u kraljevstvu 5 nebeskom veći je od njega! A od dana Ivana Krstitelja do sada kraljevstvo nebesko silom se probija i siloviti ga grabe. Uistinu, svi proroci i Zakon prorokovahu do Ivana. Zapravo ako hoćete: on je Ilija koji ima doći”. “Tko ima uši, neka čuje.” lišće mu nikad ne vene, sve što radi dobrim urodi. MEDITACIJA Jer Jahve zna put pravednih, a propast će put opakih. Ni za kog drugog osima za Ivana Isus nije rekao da je najveći od svih ljudi. No odmah je, u istome dahu, izgovorio i to da je «najmanji u kraljevstvu nebeskome veći od njega». Kako to trebamo razumjeti? Ivan je posljednji proročki lik «staroga svijeta», on pripravlja novo vrijeme, ali još nije u njemu. On je čovjek na granici. Romano Guardini smatra da su Ivanovo poslanje i veličina bili u tome što je bio glasnik Božjega dolaska, što je išao pred njim, na njega pokazivao, no s druge je strane «u izvjesnom smislu ostao stajati na vratima». Imao je ulogu vjesnika i svojevrsnog portira kraljevstva, sve do same smrti. I tek je tada, kroz smrt, bila ispunjena njegova želja da uđe u to kraljevstvo. Možda je upravo u izdržavanju te napetosti njegova veličina: biti najveći među ljudima, no dok je god Krist među nama, treba biti manji od najmanjega u kraljevstvu nebeskome. Nisu takvi opaki, ne, nisu takvi! Oni su k’o pljeva što je vjetar raznosi. Mt 11, 16-19 Ne slušaju ni Ivana ni Sina čovječjega. “A komu da prispodobim ovaj naraštaj? Nalik je djeci što sjede na trgovima pa jedni drugima dovikuju: ‘Zasvirasmo vam i ne zaigraste, zakukasmo i ne zaplakaste’”. “Doista, dođe Ivan. Nije jeo ni pio, a govori se: ‘Đavla ima’. Dođe Sin Čovječji koji jede i pije, a govori se: ‘Gle, izjelice i vinopije, prijatelja carinika i grešnika!’ Ali opravda se Mudrost djelima svojim.” MEDITACIJA Ako dopuštam da me život nosi umjesto da ja oblikujem svoj život, ako odluke prepuštam slučaju te se ,,igram” života, ako imam što prigovoriti svakom 14. prosinca 2012. Petak – sv. Ivan od Križa, prezbi- životnim konceptu, onda sam sličan ,,naraštaju ovome” ter i crkveni naučitelj koji nije prihvatio ni Ivanovu ozbiljnost ni Isusov poziv, izbjegavajući odgovornost da svojemu životu dade neČitanja: ponovljivi profil. Iz 48, 17-19 O da si pazio na zapovijedi moje! 15. prosinca 2012. Subota Ovako govori Jahve, otkupitelj tvoj, Svetac Izraelov: “Ja, Jahve, Bog tvoj, tvojem dobru te učim, vodim te putem kojim ti je ići. O, da si pazio na zapovijedi moje, kao rijeka sreća bi tvoja bila, a pravda tvoja kao morski valovi! Potomstva bi tvojeg bilo kao pijeska, a poroda utrobe tvoje kao njegovih zrnaca! Nikad ti se ime ne bi zatrlo niti izbrisalo preda mnom!”. Ps 1, 1-2. 3.4.6 Čitanja: Sir 48, 1-4. 9-11 Tko ide za tobom, Gospodine, imat će svjetlo života.. Blago čovjeku koji ne slijedi savjeta opakih, ne staje na putu grešničkom i ne sjeda u zbor podrugljivaca, već uživa u Zakonu Jahvinu, Zakonu njegovu misli dan i noć. I usta prorok Ilije kao oganj, riječ mu plamtjela kao buktinja. On je na njih donio glad i revnošću je svojom umanjio njihov broj. Po riječi je Božjoj nebo zatvorio i tri puta oganj s neba sveo. Kako li si strašan bio, Ilija, u čudesima svojim! I može li se itko dičiti koliko ti? Podignut si bio u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima. Određen si u prijetnjama budućim da umiriš srdžbu Božju prije no što ona provali, da obratiš srca otačka sinovima i da obnoviš plemena Jakovljeva. Blago onomu koji će te vidjeti i onima koji su usnuli u ljubavi, jer i mi ćemo posjedovati život. Ps 80, 2-3. 15-16. 18-19 On je k’o stablo zasađeno pokraj voda tekućica što u svoje vrijeme plod donosi; Pastiru Izraelov, počuj, ti što vodiš Josipa k’o stado ovaca! Ti što sjediš nad kerubima, zablistaj 6 pred Efrajimom, Benjaminom, Manašeom: probudi silu svoju, priteci nam u pomoć! Vrati se, Bože nad Vojskama, pogledaj s neba i vidi, obiđi ovaj vinograd: zakrili što zasadi desnica tvoja, sina kog za se odgoji! Tvoja ruka nek’ bude nad čovjekom desnice tvoje, nad sinom čovječjim kog za se odgoji! Nećemo se više odmetnuti od tebe; poživi nas, a mi ćemo zazivati ime tvoje. Mt 17, 1o-13 Upitaše ga učenici: “Što dakle pismoznanci govore da prije treba da dođe Ilija?”. On im odgovori: “Ilija će doduše doći i sve obnoviti. No velim vam: Ilija je već došao, ali ga ne upoznaše, već učiniše s njim što im se prohtjelo. Tako je i Sinu Čovječjemu trpjeti od njih”. Tada razumješe učenici da im to reče o Ivanu Krstitelju. MEDITACIJA Ilija i Ivan - dvojica proroka koji su bili poput ognja koji sažiže ono što ljudima daje lažnu sigurnost i zbog čega ustraju u okorjelosti srca. Ilija i Ivan - dvojica proroka koji zahtijevaju korjenitu odluku: Tko se ne obrati, prijeti mu sud. Ono što stoji na putu Božjemu kraljevstvu, mora biti uklonjeno, a prije svega kumiri koje smo si sami stvorili, s kojima se ljudi okružuju. Ivanova poruka krajnje je neugodna za vjerske vođe. Zato u njemu ne prepoznaju Iliju koji se vratio, jer bi to značilo da moraju promijeniti svoj život. - Ivanovu proročku oštrinu Isus preobražava u riječi ljubavi i spasenja. No i on će morati pretrpjeti istu sudbinu kao i Ivan, zato što ljubav raskrinkava ono što ljubav nije. No život koji je s njime došao do danas nije uništen. Bogu budi hvala! 16. prosinca 2012. Nedjelja TREĆA NEDJELJA DOŠAŠĆA Ivan Krstitelj: život u iščekivanju Sef 3,14-18a; Fil 4,4-7; Lk 3,10-18 Ivan Krstitelj je čovjek Došašća, čovjek koji nas uči da živimo iščekivanje Krista u svako doba. On, svojim životom, izaziva u narodu pitanje: “Što nam je činiti?” To je zadaća svakog kršćanina: izazivati pitanja, buditi upite, uznemiravati savjesti kako bi ih otvorili Kristu. Zamislite: kako je strašna stvar izostajanje ovog Božjeg poziva! Koliko puta je naš život… udaljio druge od Boga! Koliki ljudi su nesretni/ tužni jer ih ja, kršćanin svojim životom nisam usmjerio Kristu! Kolike osobe su nam daleke jer su udaljene i nisu bliske jer im se mi, ja i ti nismo približili! Došašće nam otkriva naše odgovornosti. Odredili smo Gospodinu zabranjene zone, jer mi nismo osobe koje žive vjeru i donose vjeru. Mi smo Božji put: jao nama ako Mu zatvorimo prolaz! Mi smo često kršćani po navici, a naše krštenje koje bi moglo probuditi beskrajnu radost… često je statično, zapriječeno/ blokirano, neplodno. I mnogi ljudi koji žeđaju za Svjetlom ostaju u patnji tame jer mi nismo prenijeli Svjetlo koje nam je darovano. Promislimo o riječima Psalma 69: “Neka se ne posrame zbog mene koji se u tebe uzdaju, Gospode, Bože nad Vojskama! Neka se ne posrame zbog mene koji traže tebe, Bože Izraelov!” Ivan Krstitelj nam govori kako trebamo živjeti Došašće. Pitaju ga: “Što nam je činiti?” Za nas pitanje postaje: “Kako se trebamo pripraviti za Božić?” On odgovara: “Tko ima dvije haljine, neka podijeli s onim koji nema. U koga ima hrane neka učini isto tako” (Lk 3,11). Prvo obraćenje je ovo: oslobodimo se od materijalizma koji nas okružuje! Ne živimo kako bismo nagomilali stvari, već stvari preobražavajmo u dar. Cilj života nije sakupljati, već dijeliti, darivati, živjeti za druge: ljubav/ milosrđe je istinsko blago čovjeka jer naše je ono što darujemo a ne ono što sakupljamo. U suprotnom, kakvu strašnu krivicu činimo Bogu: u svijetu ima hrane za svih…, ali neki sprečavaju da drugima stigne njihov dio dobara. U nepravdi svijeta neka ne bude i naša nepravda; u sebičnosti koja uništava svijet koji nam je Bog povjerio neka ne bude otrovna kap naše sebičnosti. Obratimo se ljubavi: ovo je vrijeme milosno! Mi smo kršćani prvi pozvani na obraćenje. I moramo sagraditi obitelj ne na varci blagostanja (Sinovi će se pobuniti! Sinovi će se drogirati kako bi izišli iz beskorisnog života koji im nudimo!), već na volji da od života učinimo vrijeme darivanja, vrijeme dobrote i vrijeme žrtve. “Tko ima dvije haljine, neka podijeli s onim koji nema”: tko nema ovaj stav, ne može susresti Krista. “Darivajući se prima”: osobito se prima Boga, jer je Bog onaj koji dariva. Ivan ne staje na ovom odgovoru. Pitali su ga i carinici, a on odgovara: “Ne utjerujte više nego vam je određeno” (Lk 3,13). Carinik je obavljao posao u kojem je sebičnost mogla vrlo lako prevagnuti. Evo novog trenutka obraćenja, novog pitanja za savjest onoga tko osjeća Došašće. Je li moj posao zatrovan apsurdnim egoizmom ili je moj posao plod moje vjere? Jesam li kršćanin i na poslu ili sam izvan crkve kao i ostali? Kad bi bilo tako, bio bih gori od drugih! 7 Vrijedi naglasiti kako Krstitelj ne sugerira/ savjetuje da idemo u pustinju (kao što je to on učinio), već traži od svakoga da ostane na svome mjestu s novim duhom. Kako je lijep i kako je mudar ovaj savjet! Trebamo živjeti vjeru tamo gdje nas je Providnost stavila: dakle, poštenje, točnost, marljivost, ljubaznost, spremnost, poniznost, vjernost i sposobnost praštanja, velikodušnost… moraju blistati u poslu jednog kršćanina. Kršćanin se mora prepoznati po načinu života: i bez govorenja, i bez da išta/ bilo što kaže. Ovo je svjedočanstvo! Ovo je Došašće! I na kraju, posljednji Ivanov odgovor jednoj skupini vojnika: “Nikome ne činite nasilja, nikoga krivo ne prijavljujte i budite zadovoljni svojom plaćom” (Lk 3,14). I vojnicima Ivan naviješta oslobođenje od sebičnosti i predlaže krotkost /blagost kao novu snagu. Ne postoji situacija u kojoj se ne bi mogli posvetiti: sa svih krajeva zemlje se vidi nebo, sa svake točke na kugli zemaljskoj se dolazi k Bogu. Sav svijet i sve situacije su put k svetosti. No nakon što je izazvao čuđenje i pitanje, Ivan se ponizno sklanja kako bi ustupio mjesto Kristu. Evo njegove vrlo iskrene riječi: “Poslije mene dolazi jači od mene” (Lk 3,16). Poslanik se ne smije zamijeniti s Kristom, već mora k Njemu voditi. Ne zaboravimo nikada: postajemo Crkva kako bismo slijedili Gospodina a ne Gospodinove poslanike koji su samo siromašan instrument u Njegovim rukama. Potrebno je moliti i pohađati Misu radi Krista. On je taj koji želi da budemo jedno, On je i samo On opravdanje svih kršćaninovih ponašanja. Imamo li ovu čistoću nakane? Došašće služi da bismo Krista ponovno stavili u korijen /temelj svih naših ponašanja oslobađajući se svake pokvarene namjere, pogrešnog iščekivanja, svakog oblika apostolata u kojem prevladava “ja” koje zaklanja Boga! MISLI “Vjerujem da sam nesposoban mrziti. Uz pomoć duge discipline utemeljene na molitvi, kroz barem četrdeset godina, pokušao sam svih voljeti.” GANDHI “Između svih slabosti najstrašniji je pretjerani strah da se ne pokažemo slabima.” J. B. BOSSUET “Zbrka u kojoj se ljudi nalaze dolazi od činjenice da navečer ne znaju zašto su se ujutro ustali i zašto će sutra započeti ispočetka.” P. RICCEUR NA SVE VAS ZAZIVAM BOŽJI BLAGOSLOV NA POČETKU DOŠAŠĆA Svemogući i milosrdni Bog, Otac Gospodina našega, Isusa Krista, u čiji prošli dolazak vjerujete a budući iščekujete, posvetio vas svjetlom svoga pohoda i obasuo svojim blagoslovom. Amen. U borbi života dao vam Gospodin čvrstu vjeru, radosnu nadu i djelotvornu ljubav. Amen. Sada se pobožno radujete dolasku Otkupitelja koji je uzeo naše ljudsko tijelo; primili i nagradu vječnog života kad jednom dođe u svojoj slavi. I blagoslov Boga svemogućega Oca i Sina + i Duha Svetoga Sašao na vas i ostao vazda. Amen