Cijena 3 kn Godina IX. Broj 90 1. ožujka 2012. Dragutin Ranogajec, predsjednik Obrtničke komore Hrvatske: Obrtnici – motor izlaska iz krize REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN Josip Horvat, gradonačelnik grada Krapine: Usprkos krizi stvoreni su uvjeti za razvoj gospodarstva Pravilan razvoj djeteta do 1. rođendana Pogledajte kako je prošao fašnik u Zagorju ISSN 1848-0004 Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić: Kultura je način života SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Elvis Lacković, Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Danijel Job, Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica 8 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež, Ana Kruhak • Fotograf: Dražen Zetić • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. ŽELJKO CUJZEK Moram pohvaliti odjel prometne policije. Podaci za 2011. pokazuju da je ta godina za Postaju prometne policije Krapina bila najsigurnija godina u posljednjih 12 godina. Telefon: 049 370 190 E-mail: [email protected] • Nakladnik: Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 Branimir Gregurović INTERVJU: Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić Reformatorski potencijal kulture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 INTERVJU: Željko Cujzek Zagorski policajci među najboljima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA: Razvoj prekogranične wellness destinacije s povezivanjem ruralnih turističkih proizvoda . . . . . . . . 10 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 INTERVJU: Dragutin Ranogajec Obrtnici - motor izlaska iz krize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-47 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48-49 Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 ZAGORSKI TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 25 • Direktor AKTUALNO UDRUGE Mažoretkinje: Živući suvenir grada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53 • Marketing: Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki [email protected] • Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA POTRAŽITE 1. TRAVNJA 2012. SPORT SINIŠA MIKLAUŽIĆ Upravo mi glazbenici koji živimo u sredinama gdje se govori dijalektom, moramo dati svoj doprinos promociji materinjeg jezika. 56 Matija Lukina: Matijin olimpijski sat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54-55 ZANIMLJIVOSTI Naša babica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Dobili smo prvu katoličku bolnicu u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Zagorski hit godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59 Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Pravilan razvoj vašeg djeteta do 1. rođendana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60-61 KOZMETIKA - Proljetna čarolija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 TZ KRAPINA - Turistička zajednica grada Krapine na novoj adresi. . . 63 ZELENA ŠKRINJA BABICA ŠTEFANIJA V životu je sve prolazno, i ljudi i vladari... Zate treba biti dobar prema najbližima, ne zamjerati jedni drugima, ne gubiti vrijeme na svađu. GLAS ZAGORJA broj 90 Mokro zlato - voda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Zaštitimo šume . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 OŽUJAK - gregurjevščak, sušec, protuletnjak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 U vrtu i voćnjaku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Ozimnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 3 INTERVJU 01. OŽUJKA 2012. Razgovarala Tanja Gregurović Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture Reformatorski potencijal kulture Kultura je način života u kojem su umjetnički iskazi i dosezi razvojni potencijal koji tek internalizacijom u svakodnevni život postaje osobno, pa onda i društveno bogatstvo. 4 GLAS ZAGORJA broj 90 INTERVJU Znanje, ugled, borbenost i vizija osobine su ministrice Andreje Zlatar Violić koje njeni dobri poznavatelji, uglavnom kulturnjaci posebno ističu. Ima iskustvo u modernim medijima i ugled u akademskoj zajednici. Bavi se i izučavanjem kulturalnih identiteta u zemljama u tranziciji, te kulturnim politikama. Ministarska funkcija nosi veliku odgovornost, ali ona je i izazov, a pruža i mogućnost utjecanja na razvitak kulture te usmjeravanje promjena koje nosi vrijeme. Kako biste vi, kao nova ministrica, ocijenili stanje hrvatske kulture i interes ljudi i javnosti za prava kulturna događanja? Procesi svođenja kulture samo na elitnu, ukrasnu i skupu kulturu, odvojenu od naših života – zamjetni su. Rezultat su shvaćanja da je kultura nešto što pripada samo odabranima, i u proizvodnji i u konzumaciji, u odabranim situacijama, na odabranim mjestima, a slijedom čega je zapušteno i formalno i obrazovanje putem medija za umjetnosti. Sve to zajedno dovelo je do velike deprofesionalizacije u polju kulture, klijentelističko-političkog umrežavanja, svojevrsne obamrlosti. Najbolji dokaz za to bio je smanjeni interes publike jer takva kultura ne cijeni široku javnost, iskazuje prezir prema njoj. A ljudi nisu kulturalni papci i to sasvim dobro možemo pratiti stvaranjem i konzumiranjem manjih produkcija, alternativnim izričajima, ali i 01. OŽUJKA 2012. široko prihvaćenim inicijativama poput Noći muzeja ili Noći kazališta na koje dolaze stotine ljudi. Interes za kulturu je velik, ali pitanje je za kakvu kulturu i koliko je ona publici dostupna. Mijenja li se pod utjecajem svjetskih i europskih promjena kulturni identitet Hrvatske? Što bi moglo pomoći da naša kultura ojača hrvatski identitet? Ni jedan identitet nije jednoznačan, odvojen od drugih identiteta, niti zamrznut u vremenu. Tako su se i hrvatski identitet, i europski, i svjetski, formirali pod utjecajima drugih kao što su pridonosili formiranju drugih. Ne vidim razloga da tako ne bude i dalje, jer pokušaji nasilna izuzimanja hrvatskog identiteta od drugih u recentnoj prošlosti, samo su nas izolirali, smanjivali do neprepoznatljivosti. stvu s najznačajnijim francuskim institucijama, predstavljanje različitih segmenata hrvatske kulture. Osnovni cilj je senzibilizirati francusku, ali i europsku javnost za hrvatske kulturne vrijednosti, predstavit se projektima koji jasno svjedoče o kvaliteti suvremene umjetničke scene kao i jedinstvenom kulturnom i povijesnom identitetu Hrvatske, gotovo nepoznatom u Francuskoj, u Kultura ima moć utjecati na promjene koje su potrebne svim drugim područjima, ona ima reformatorski potencijal i zadatak nam je da za ukupni boljitak, našim projektima privučemo ostale – gospodarstvo, turizam, obrazovanje, ekologiju… Predstavljanje Hrvatske na manifestacijama pod nazivom Croatie, la voici! – Festival de la Croatie en France ključni je projekt u 2012., koji će svakako ojačati hrvatski identitet na europskoj sceni. Festival Hrvatske u Francuskoj omogućava, zahvaljujući partner- trenutku neposredno prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Iz opsežnog programa koji je još u procesu dovršavanja, izdvojila bih predstavljanje antičkog kipa Apoksiomena u Muzeju Louvre, izložbu hrvatske fotografije po izboru Petera Knappa, čitanje hr- CURRICULUM VITAE Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić profesorica je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za komparativnu književnost gdje je uključena u nastavnu i znanstvenu djelatnost, na projektima istraživanja suvremene hrvatske književnosti u europskom kontekstu. Ima golemo uredničko i novinarsko iskustvo, koje je stekla radeći za Omladinski radio, Zarez, Studentski list, Vijenac, Gordogan. Dosad je objavila deset knjiga – pet iz područja povijesti i teorije književnosti, od kojih se izdvajaju Autobiografija u Hrvatskoj i Tekst, tijelo, trauma, četiri knjige eseja i jedna knjiga poezije, te nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova u Hrvatskoj i inozemstvu. Autorica je brojnih predgovora i pogovora djelima kolega pisaca. Sudjelovala je na nebrojenim književnim promocijama i u književnim žirijima, a riječju aktivno i trajno djeluje na intelektualnoj i kulturnoj sceni Hrvatske. U izdavačkoj kući Algoritam radila je kao vanjski urednik književne biblioteke. U politiku stupa 2001., kad kao nestranačka osoba ulazi u Poglavarstvo Grada Zagreba i postaje zagrebačkom ministricom kulture. Članicom HNS-a postaje 2005. te ulazi u predsjedništvo Gradske organizacije HNS-a. Andrea Zlatar Violić je od 2004. nositeljica viteškog odlikovanja francuske vlade na području književnosti i umjetnosti. GLAS ZAGORJA broj 90 vatskih dramatičara u La Comédie française, predstavljanje hrvatskog eksperimentalnog filma u Centre Georges Pompidou, izložbu Damira Očka u Palais de Tokyo, rezidencijalni program Sanje Iveković i Igora Eškinje u Muzeju MAC/VAL, filmski program u Cinématique française, Hrvatski vikend na Radio Franceu, gostovanje predstave S druge strane na Festival d’Automne u Theatre de la Colline, gostovanje Matije Ferlina u Théâtre le Colombier à Bagnolet, predstavljanje hrvatskog stripa u La Rotonde. Je li sitan postotak proračunskih rashoda, koji se odvaja za kulturu samo posljedica općeg siromaštva ili i zanemarivanja kulture za račun, primjerice, profesionalnog sporta, koji nacionalnom zajedništvu i identitetu ne pridonosi više od kulture? Tretman kulture u raspodjeli proračunskog novca danas je djelomično rezultat opće recesije, djelomično nekih naslijeđenih faktora koji su kulturu preuzimali tek kao ukrasni element, a djelomično i samog polja kulture koje je takav tretman i prihvatilo. Već sama činjenica da novac za programe ove godine nije smanjen, puno govori o tome da nova Vlada vrlo dobro razumije i spremna je podržati živu, raznovrsnu, produktivnu kulturu. No na akterima kulture je da to naprave. I u tom ćemo smislu sasvim sigurno djelovati. Kultura ima moć utjecati na promjene koje su potrebne svim drugim područjima, ona ima reformatorski potencijal i zadatak nam je da za ukupni boljitak našim projektima privučemo ostale – gospodarstvo, turizam, obrazovanje, ekologiju…; ono što je bitno je doslovno preokrenuti dosadašnji pristup kulturi kao tek uljepšavajućem ili statusnom dodatku. Upravo je kultura ta koja 5 INTERVJU 01. OŽUJKA 2012. ima potencijal iniciranja stvaranja novih vrijednosti i zadatak nam je da njene potencijale, kritičnost, političnost iskoristimo. Koliko je recesija, koja predugo traje, zahvatila kulturu? Može li se pomoći kulturnim ustanovama koje više novca troše na hladan pogon – plaće i materijalne troškove – nego na programe? Institucijama i ustanovama koje troše više novca na hladni pogon nego na programe, bila recesija ili ne, pomoći ćemo da se reorganiziraju i preokrenu taj omjer. Tko na to nije spreman, neće moći opstati. Dosad su u razdiobi proračunskih sredstava prednost imale neke ustanove koje nisu svojim radom jamčile kvalitetne proizvode i pružale poželjne usluge. Može li Ministarstvo svojom politikom unijeti u sve kulturne ustanove brigu za kvalitetu, a ne za posebne interese u kulturi? Evaluacija i analiza rezultata godinama su potpuno izostajale. Njihovo uvođenje kao ravnopravne i jednako važne razine ukupnog razvoja kulture, svakako su naši prioriteti. Pritom treba razlikovati ustanove u kulturi koje su na državnom proračunu od onih na lokalnom, odnosno privatne ustanove. Državne ustanove, slijedom zakona o proračunu i unutarnjoj financijskoj kontroli, u obvezi su izrade strateških planova s jasno definiranim ciljevima i načinima njihova ostvarivanja, ali i jasno definiranim pokazateljima uspješnosti i to kako rezultata tako i učinaka djelovanja, a koje će Ministarstvo pomno pratiti i analizirati. Institucijama i ustanovama koje troše više novca na hladni pogon nego na programe, bila recesija ili ne, pomoći ćemo da se reorganiziraju i preokrenu taj omjer. Tko na to nije spreman, neće moći opstati. 6 GLAS ZAGORJA broj 90 INTERVJU Ako se, kako se općenito očekuje, pristupom Hrvatske Europskoj uniji povećaju sredstva za kulturu, koliko će Ministarstvo i ministrica moći utjecati na usmjerenje mogućih dodatnih sredstava i njihovu najbolju uporabu? Mogućnosti su razne, i za Ministarstvo i za same sudionike u kulturi, i nedvojbeno ćemo iskoristiti svaku koja nam se pruži. No možda je još važnije istaknuti da ulaskom u Europsku uniju mi nismo samo korisnici, pa i sredstava za kulturu, nego da možemo i bit ćemo aktivni kreatori europske kulturne politike. Kod usmjeravanja mogućih dodatnih sredstava svakako ćemo podupirati edukacijske projekte, investicije u obnovi kulturne baštine te intersektorsku i regionalnu suradnju koja će za cilj u konačnici imati jačanje kulturnog managementa. Je li bilo politike u kulturi i hoće li je od danas biti? Djelomično sam već odgovorila na to pitanje; da, bilo je klijentelističkog umrežavanja pod političkim diktatom, što je jedan od vidova korupcije. Najbolje se to vidi u nastojanjima pražnjenja kulture od njene političnosti, kritičnosti, marginaliziranju njenih potencijala. A upravo je kultura ta koja gradi simbolički i društveni kapital kojim se mijenjaju mentalne i socijalne strukture društva, koja nas mijenja i unapređuje i kao osobe i kao društvo. Što mislite o hrvatskim medijima? Ima li previše medijskih kuća i poduzetnika? Koliko oni guše, a koliko stvaraju i promiču pravu, suvremenu i baštinjenu izvornu kulturu? Broj, sam po sebi, ne govori ništa, nego njihovi sadržaji. Masovno ukidanje rubrika koje stručno, analitički i kritički prate kulturnu produkciju bio je u skladu sa setom vrijednosti koje su nam se nametale proteklih dvadeset godina, a koje karakterizira iznimna nekomunikativnost i površnost koja se svela na puku promidžbu. Odgovornost je i na medijima, ali i na sudionicima na polju kulture koji su pristali na to. Srećom, nisu svi podlegli takvom trendu i svakako ćemo podržati one inicijative koje će razvijati prostor stručnog, profesionalnog i otvorenog razgovora o kulturi. VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA N a Čistu srijedu, Pepelnicu, u životu Crkve i vjernika započinje korizma. Vrijeme je to da svaki vjernik na neposredniji način promisli o svom životu i vrijednostima koje živi, nedostacima koji ga opterećuju te da ohrabren Evanđeljem i Božjim obećanjem o ispunjenom životu hrabrije odgovori na izazove svakodnevnog života. Zagrebačkoj nadbiskupiji, ove će godine korizma biti obilježena posebnom inicijativom nazvanom Misije u gradovima koja uključuje još jedanaest europskih metropola. Što će se sve događati u sklopu te inicijative vjerujem da ste mnogi već čuli, no one koji se žele podrobnije informirati upućujem U biskupa u prvostolnici predvoditi euharistiju te poticajnom i poučnom riječju obratiti se sljedećim skupinama: zaručnicima (mons. Mijo Gorski); vjeroučiteljima, katehetama i prosvjetnim djelatnicima (mons. Ivan Šaško); sportašima (mons. Mijo Gorski); braniteljima (mons. Ivan Šaško); medicinskom i zdravstvenom osoblju (mons. Valentin Pozaić). ardinal će se tijekom korizme susresti i s redovnicama (15. ožujka), te s katekumenima (29. ožujka). Organizirat će se i poseban susret s umjetnicima (27. ožujka) te prigodom Svjetskoga dana društvenih komunikacija i s medijskim djelatnicima. K 01. OŽUJKA 2012. sutna i u svim ostalim susretima, kao nosiva i kao prenošena s naraštaja na naraštaj. Ona nam otkriva najdublje značenje koje usmjerava vjerodostojnost svjedočanstva, pojasnio je kardinal. stičući da se na poseban način ovu korizmu u Zagrebu željelo povezati s hrvatskim blaženikom Alojzijem Stepincem, kardinal je najavio da će se utorkom i petkom, u određenim župama unutar pojedinoga dekanata u gradu Zagrebu, vjernici okupljati na molitvu oko istoga onog križa što ga je blaženi Alojzije nosio u Svetoj zemlji, na hodočašću 1937. godine. Tako ćemo tim Kristovim znakom pobjede, s obilježjem Stepinčeva ži- I Misije u gradovima Vrijeme korizme je posebna prilika da svaki vjernik Piše na neposredniji način promisli o svom životu i vrijedZvonko Franc nostima koje živi, nedostacima koji ga opterećuju te [email protected] da ohrabren Evanđeljem i Božjim obećanjem po kojem Bog nikada ne ostavlja čovjeka sama, hrabrije odgovori na izazove svakodnevnog života. na internetsku stranicu Zagrebačke nadbiskupije www.zg-nadbiskupija. hr, a ovdje donosim pregled. O vrijednosti inicijative vjernicima je u svom pismu progovorio nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić. U svom pismu, kardinal Bozanić izrazio je radost što vjernici Zagrebačke nadbiskupije u zajedništvu sveopće Crkve, a u širem okviru nove evangelizacije, mogu biti dionici traženja novih oblika zauzetosti i raspirivanja novog žara u naviještanju i svjedočenju vjere. Najavljujući molitvene i druge susrete koji će se održati u sklopu ove inicijative, Kardinal je istaknuo da će korizma biti naročito bogata susretima u zagrebačkoj prvostolnici, crkvi-majci nadbiskupije. Tako je kardinal Bozanić odlučio svake korizmene nedjelje navečer susresti se s mladima cijele nadbiskupije oko oltara Gospodnjega, slaveći s njima euharistiju. Ti će susreti sadržavati i prigodnu katehetsku riječ mladima. Osim susreta s mladima, održat će se susreti i s drugim skupinama. Svakoga će utorka jedan od pomoćnih Utorkom i petkom će u katedrali prije večernje mise biti pobožnost križnoga puta. No, petkom, prije te pobožnosti (u 17 sati) bit će slavlje pokorničkog bogoslužja, zajednička priprema za ispovijed s ispitom savjesti. Redovito klanjanje za duhovna zvanja pred Presvetim oltarskim sakramentom, nakon večernje mise četvrtkom, nosit će pečat i ove inicijative. ardinal je pozvao vjernike da se srijedom navečer (u 19 sati) odazovu na zajedničko čitanje Evanđelja po Marku u prvostolnici. Slušanje Božje riječi važna je sastavnica korizmenog hoda. To je ujedno lijepo iskustvo da se posvijesti da se na različitim jezicima diljem Europe čita isto Evanđelje, ponire u isti sadržaj, uzajamno očituje jedinstvo i potpora. Radosna je vijest riznica odgovora na sva najvažnija ljudska pitanja, u svim životnim prilikama i neprilikama. Želja nam je da ljudi iz različitih zvanja i životnih okolnosti, posebice predstavnici raznovrsnog društvenog iskustva budu čitači te evanđeoske riječi. Božja je riječ pri- K GLAS ZAGORJA broj 90 vota, zagrliti Zagreb, noseći sve naše potrebe i nakane. Povezat ćemo na taj način hod od Pepelnice u prvostolnici do Cvjetnice na Ksaveru, gdje ćemo se okupiti na pobožnost križnog puta. S križem i pred križem zajedno želimo moliti i dublje otkrivati Krista, koji poziva na obraćenje, na brigu za naše bližnje, na sućut i zauzetost za dobro. Prisutnost i vidljivost križa u izvanjskom hodu sve nas poziva na obraćenje i svjedočenje Krista u obitelji i društvenom životu, poručio je kardinal. Ističući da posebnosti ove korizme u prvostolnici trebaju imati odjeka i u župnim zajednicama nadbiskupije, kardinal je pozvao župne i druge zajednice da se u korizmeno vrijeme pripreme za susret s Bogom. Potaknuo je da se i u župama organizira čitanje Evanđelja po Marku, u skladu s prilikama i mogućnostima. lade iz svih dijelova nadbiskupije kardinal je pozvao da dođu na zajedničko vjerničko druženje, u ozračje molitve i pjesme koja daje snagu i dodatno ih priprema za svibanjski susret mladih u Sisku. M 7 INTERVJU 01. OŽUJKA 2012. ŽELJKO CUJZEK, načelnik PU krapinsko-zagorske Razgovarala Monika Briševac Zagorski policajci među najboljima Moram pohvaliti odjel prometne policije koji zaista pazi na sigurnost prometa, što kroz edukaciju, što kroz konkretno djelovanje. Zaista su dobri podaci za 2011. I oni pokazuju da je ta godina za Postaju prometne policije Krapina bila najsigurnija godina u posljednjih 12 godina. 8 GLAS ZAGORJA broj 90 INTERVJU Kakvo je stanje sigurnosti na području Krapinsko-zagorske županije na temelju statističkih pokazatelja za prošlu godinu, s osvrtom na kaznena djela koja su u porastu, neke su od tema o kojima smo razgovarali s načelnikom Policijske uprave krapinsko-zagorske Željkom Cujzekom. Također, načelnik je zadovoljan dobrim rezultatima postaje u odnosu na ostale u Hrvatskoj. Željko Cujzek postao je načelnik PU krapinsko-zagorske 2. studenog 2004. Rođen je 1965. u Varaždinu, Visoku policijsku školu završio je 1997., a u Ministarstvu unutarnjih poslova radi od 1984. Sudionik je Domovinskog rata i odlikovan je Spomenicom domovinske zahvalnosti, Spomenicom Domovinskog rata i medaljom Oluja. Od kad obnaša funkciju načelnika, pridonio je boljem i učinkovitijem funkcioniranju rada Policijske uprave, plodonosnijoj suradnji s tijelima lokalne samouprave, kao i kvalitetnijoj i bržoj provedbi promjena u radu, sukladno standardima Europske unije. Za Glas Zagorja upitali smo ga kako ocjenjuje 2011.? Zadovoljni smo rezultatima prošle godine. Opće stanje sigurnosti na području naše županije je povoljno, smanjen je broj prekršaja protiv javnog reda i mira te broj prometnih nesreća, dok je broj kaznenih djela ipak povećan. Na području KZŽ počinjeno je 1546 kaznenih djela, što je za 332 kaznena djela više nego u 2010. godini. Povećan je broj kaznenih djela prvenstveno zbog angažiranja policijskih službenika i provedenih akcija s USKOK-om. Riječ je o gospodarskom kriminalu. Ovom 01. OŽUJKA 2012. prilikom moram pohvaliti i policijske službenike Postaje granične policije Macelj koji su otkrili i zaplijenili znatne količine droge u prošloj godini. U domeni javnog reda i mira bilježi se pad počinjenih djela. Sa 605 prekršaja, broj je smanjen na 577, a najviše je zabilježeno svađa i vika, drskih ponašanja i tučnjava. Prijavljenih počinitelja bilo je za 96 manje u 2011. u odnosu na 2010., a čak 118 od 805 bili su počinitelji koji su već evidentirani zbog sličnih prekršaja. Koliko je prometnih nesreća zabilježeno u 2011. i koji su najčešći uzroci nesreća, ima li kritičnih dana prema očevidima? Nadzor i upravljanje prometom obavlja se na ukupno 993,1 km cesta. Policijski službenici su obavili očevid kod 816 prometnih nesreća, što je u odnosu na 2010. godinu smanjenje za 9,9 posto. U 10 nesreća s poginulim osobama 11 osoba je smrtno stradalo, u 306 nesreća s ozlijeđenim osobama 97 osoba je teže, a 349 osoba je lakše ozlijeđeno, dok je u 500 prometnih nesreća nastala samo materijalna šteta. U odnosu na 2010. godinu broj prometnih nesreća s poginulim osobama manji je za 23,1 posto, nesreća s ozlijeđenim osobama manje je za 2,2 posto, a nesreća u kojima je nastala materijalna šteta manje za 13,8 posto. Moram tu sad pohvaliti Postaju prometne policije koja zaista pazi na sigurnost prometa, i kroz prevenciju, kao i represivno djelovanje. To su zaista dobri podaci. Ukupno je u prometnim nesrećama nastradalo 457 osoba, što je u odnosu na 2010. godinu smanjenje za 11,1 posto. Podaci za 2011. godinu pokazuju da je to za PPP Krapina bila najsigurnija godina u posljednjih 12 godina. Zabilježen je najmanji broj prometnih nesreća, najmanje poginulih osoba, najmanje teže i lakše ozlijeđenih sudionika u prometu. Istovremeno, promijenjena je struktura prekršaja, pa su ciljano utvrđivani kvalitativno najteži prekršaji koji dovode do prometnih nesreća s najtežim posljedicama i ciljano prema sudionicima koji najbezobzirnije ugrožavaju promet i učestalo krše prometne propise. Najviše nastradalih osoba životne je dobi od 30 do 50 godina. Pitali ste i za uzrok prometnih nesreća, brzina je i dalje najčešći uzrok. Čak 226 nesreća je izazvano zbog neprilagođene/neprimjerene brzine uvjetima na cesti i u prometu. Prema vrstama prometnih nesreća najviše je bilo slijetanja vozila s ceste – 232 slučaja. Kritični dan je subota sa 161 obavljenim očevidom, a najsigurniji je utorak sa 89 obavljenih očevida. Miljenko Hrček, vođa sektora u PPP Krapina, načelnik Postaje prometne policije Krapina, Robert Pavić i krapinski kontakt-policajac Zlatko Rinkovec GLAS ZAGORJA broj 90 Zanimljivi su ovi policijski podaci, stoga možemo odaslati poruku čitateljima da pripaze kako voze, smanje brzinu osobito subotom. Koliko je sudionika ukupno sudjelovalo u prometnim nesrećama, a koliko ih je od toga bilo pod utjecajem alkohola? U prometnim nesrećama sudjelovalo je 1946 sudionika od kojih je 221 sudionik ili 11,4 posto bio pod utjecajem alkohola, dok je 2010. godine u 906 prometnih nesreća sudjelovalo 2150 sudionika od kojih je 237 ili 11,0 posto bilo pod utjecajem alkohola. Tijekom 2011. godine došlo je do smanjenja broja sudionika prometnih nesreća za 204 osobe ili 9,5 posto i do povećanja udjela alkoholiziranih sudionika u ukupnom broju sudionika prometnih nesreća za 0,4 posto. Što je još važno naglasiti kad govorimo o prošloj godini, i jedna usporedba naše PU krapinsko-zagorske s drugim policijskim upravama? Možda da još spomenemo da što se tiče nadzora državne granice, uočeno je smanjenje broja prelazaka za 38 027 putnika, a zabilježeno je dvanaest slučajeva ilegalnih prelazaka državne granice. Požara je bilo čak za 200% više, a materijalna šteta iznosila je 14,170.000,00 kuna. Podaci su uvećani u tako velikoj mjeri zbog požara na Regeneraciji koji je štetom i obujmom nadmašio sve druge požare u posljednjih nekoliko godina. U 2011. godini evidentirano je 126 događaja koji nemaju karakteristike kaznenog djela, što je za 68 događaja manje nego u 2010. godini. Tu je prvenstveno riječ o samoubojstvima čija je brojka smanjena sa 49 u 2010. godini na 26 u 2011. godini. Mogu za kraj reći da smo među tri PU koja po svim segmentima zauzima treće mjesto, samo u jednom segmentu osmo. Sve skupa je vrlo dobro i situacija je pod kontrolom. 9 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA 01. OŽUJKA 2012. Pripremila Karolina Barilar Radi se o trogodišnjem projektu koji se provodi u okviru raspisa Operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013. Ukupna vrijednost projekta iznosi 472.000 EUR, od čega je sufinanciranje od strane Europske unije u iznosu od 401.558 EUR. Projektno partnerstvo uz Razvojnu agenciju Kozjansko čine i Razvojna agencija Sotla, LTO Zreče – GIZ, Zagorska razvojna agencija iz Krapine i Krapinsko-zagorska županija. Razvoj prekogranične wellness destinacije s povezivanjem ruralnih turističkih proizvoda Prekogranično projektno područje Obsotelja, Kozjanskog, Dravinjske i Krapinsko-zagorske županije bogato je ponudom termalnih lječilišta čiji su nosioci veće turističke tvrtke. Cjelokupno područje ponosi se iznimno očuvanom kulturnom i prirodnom baštinom, a na raspolaganju je i bogata ruralna ponuda (proizvodi zdrave prehrane, seljačka domaćinstva, aktivno provođenje slobodnog vremena, uzgoj ljekovitog bilja, vinotočja, turističke vinske ceste, pješačenje, biciklizam). Iako područje obiluje turističkim resursima, susrećemo se s problemom nepovezivanja ponuđača turističkih usluga na prekograničnom području, slabom prepoznatljivošću ponude i pomanjkanjem znanja, kako postojeće potencijale u pravom obliku ponuditi na tržištu – posjetitelju, turistu, koji na područje prije svega dođe zbog standardne zdravstvene ponude. Na osnovi identificiranih slabosti nužno je jačanje povezivanja i sudjelovanja kod zajedničkog planiranja, oblikovanja integralnih turističkih proizvoda s višom dodanom vrijednošću za turista, koji postaje sve zahtjevniji i koji očekuje da mu se ponudi više. Kroz projekt se turistička ponuda spojila u tri tematska sklopa: aktivan odmor, doživljaj prirode i gastronomije te kulturom, i njih će se, preko novih integralnih turističkih proizvoda, utkati u postojeću turističku ponudu područja, s ciljem da se udruži i poveže ponuda ruralnog područja u jednu cjelinu, jedinstvenu, prekograničnu, srednjoeuropsku wellness destinaciju, prepoznatljivu po specijaliziranoj, izvornoj i povezanoj ponudi. 10 Razvojna agencija Kozjansko je sa Službom vlade RS za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku potpisala Ugovor o sufinanciranju projekta Razvoj prekogranične wellness destinacije s povezivanjem ruralnih turističkih proizvoda, pod akronimom Wellness 3plus. Aktivnosti koje su se provodile tijekom projekta Oblikovanje pilotnog modela Wellness 3+ destinacije. Pilotni model prekogranične Wellness 3+destinacije obuhvaća analizu ponude i potražnje prekograničnog područja te predlaže mogućnosti plasmana i potrebne instrumente i infrastrukturu. Također sadrži i jedinstvenu bazu ponuđača turističkih proizvoda i usluga na prekograničnom području. Uspostavljanje mreže ponuđača Postojeći ponuđači turističkih proizvoda i usluga iz sljedećih područja: aktivnog odmora, doživljaja prirode i gastronomije, kulture i tradicionalnih zanata kroz projekt su se povezali i umrežili. Organizirani su zajednički nastupi na sajmovima u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj sa svrhom predstavljanja prekogranične ponude. Nastupi su organizirani u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom, TZ Krapinsko-zagorske županije, Gospodarskom komorom, županijskom komorom Krapina te Obrtničkom komorom Krapinskozagorske županije te ponuđačima turističkih proizvoda i usluga. 2010. prekogranična ponuda predstavljena je na sajmovima Turizam i slobodno vrijeme u Ljubljani te CROTOUR u Zagrebu. 2011. omogućeno je predstavljanje prekogranične ponude na sajmovima Turizam i slobodno vrijeme u Ljubljani, GAST 2011. u Splitu te turističkoj burzi ITB u Berlinu. Obrazovanje U sklopu projekta izrađeni su sadržaji za provedbu edukativnih radionica za zainteresirane ponuđače turističkih proizvoda i usluga koje su uspješno i provedene. Također su organizirane i provedene edukativne radionice za turističke vodiče na području Krapinsko-zagorske županije u skladu sa zakonskom regulativom od strane VPŠ Utilus. Edukacijama je GLAS ZAGORJA broj 90 ukupno prisustvovalo 80 osoba. Nakon završenih predavanja na ispit je izašlo 60 osoba, od kojih je 24 osoba uspješno položilo ispit. Oblikovanje integralnih turističkih proizvoda U sklopu projekta će se zajedničkim trudom svih partnera i uključenih dionika oblikovati 20 integralnih turističkih proizvoda Wellness 3+destinacije, 10 krovnih turističkih proizvoda te odabrano 6 suvenira koji najuvjerljivije prezentiraju Wellness 3+ponudu prekograničnog područja. Razvoj distribucijskih kanala Kroz aktivnosti projekta će se izraditi plan tržišnog komuniciranja te raditi na upisivanju destinacijske ponude u nacionalne turističke informacijske sustave. Osam razvijenih integralnih turističkih proizvoda bit će uključeno u centralne rezervacijske i prodajne sustave. ODVOJENO MIŠLJENJE Z a bolje uočavanje smisla Osvrta spomenut ću četiri neraspletljive mreže društvenog utjecaja, kojima se u svakoj političkoj zajednici zadovoljavaju životne potrebe i ostvaruju ljudske svrhe: državu ili politiku, gospodarstvo, sigurnost i sustav uvjerenja, koji je podloga sustava ljudskih vrijednosti. Za uviđanje moje pobude za izbor predmeta Osvrta spomenut ću da je Zoran Milanović u izbornoj noći nakon pobjede naglasio potrebu te osobno i u ime pobjedničke koalicije pred narodom preuzeo obvezu obnove povjerenja građana u politiku i političare – u državu. Ipak, ni nakon dane prisege ne treba očekivati obnovu povjerenja Hrvata u vlastitu 01. OŽUJKA 2012. i političkom stanju, u Grčkoj više ne postoji država u smislu zaštite ljudi i naroda, prostora, rada i vrijednosti rada ili života. Bolnice, ambulante i druge ustanove Liječnika bez granica, koje su se dosad brinule samo za tuđince, koji bi promicali sustav državne skrbi, sad se skrbe i za Grke, koji čine 30% posjetitelja ustanova, a do kraja 2012. bit će ih 50%. (Za porod u bolnici treba platiti oko €1.000, a tko ne može platiti, ne dobije rodni list za dijete.) Liječnici bez granica, koji obično pomažu narodima u ratnom stanju, sad Grcima pružaju pomoć i u hrani. Nezaposleno je 50% mladeži (16-24). Novi izbori donijet će daljnje raspršenje Nerješavani gospodarski problemi prerastaju u političke, politički u ljudske, a ljudski u sigurnosne. Zapad potresaju velika nesigurnost i nepredvidljivost daljnjeg tijeka događaja. Države ne rješavaju gospodarske nevolje, jer su za to onesposobljene prepuštanjem svojih ovlasti kapitalu i tržištu. Narode se žrtvuje na oltarima kapitala i tržišta. Države previše čine za kapital, a narodima navaljuju nove terete, koje im ne pomažu nositi, što je pokazao i hrvatski skandal s otkupom mlijeka. Narodi su se našli u egzistencijalnoj nevolji. Oni sad trebaju nešto napraviti za se, ne čekajući političare da Od sumnje do vjere u državu Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com Jedini način da se u svijet unese određenost i predvidljivost je prijelaz na gospodarski nacionalizam, kojime se narodima prepušta briga da se sami hrane i brane. državu, što je pokazalo prolijevanje svježeg mlijeka u zemlji koja je na rubu gladi. Takav dojam ostavio je i moj razgovor sa slušateljima Radija Donja Stubica minulog Valentinova. Po prethodnom osvrtu se također vidjelo da je Referendum otvorio pitanje hrvatske države. (Pogledati i esej Izgradnja države, www.konsenzus.com). Ako se po jutru dan poznaje, obnova povjerenja naroda u državu neće početi prije novih izbora ili prije mogućeg postavljanja guvernera EU na čelo buduće hrvatske vlade spasa. To ne bi bio europski presedan, jer je EU grčkom i talijanskom parlamentu već nametnula premijere umjesto dvojice vrsnih populista Papandreoua i Berlusconija, a svaki nacionalni izbori unutar EU donose nove vlade. Ondje gdje se ne može čekati izbore, EU izravno nameće novog premijera. Po društvenom, ljudskom i sigurnosnom, a ne samo po gospodarskom političkih snaga, dok dosad matične stranke, PASOK i Nova Demokracija, imaju samo 11% odnosno 27% potpore u narodu. Političari razgovaraju samo iza zaključanih vrata. Domaće televizijske momčadi ne izlaze na ulice. Tuđe medijske ekipe su rijetke, jer ih Grci napadaju kao Nijemce, koji su omraženi kao i 1941. (Grčka je policija nedavno među prosvjednicima suzavcem napala Mikisa Teodorakisa i Manolisa Glezosa, koji je 1941. skinuo s Akropole nacističku zastavu.) Grci su, kao i Hrvati, izgubili vjeru u državu kakva je ona sad. ko se misli na revolucije u arapskom predvorju Europe, naglo političko rasipanje EU i sadašnje gospodarsko i ljudsko propadanje Zapada, jasno je da se nad cijeli Zapad nadvilo sigurnosno pitanje. Zapad više nije gospodar svijeta, nego se našao u političkom, gospodarskom i sigurnosnom okruženju svijeta, kojime je dosad vladao. Sad Zapad ne zna vladati ni sam sobom. A obnove povjerenje građana. Narodi trebaju uzeti države u svoje ruke i držati političare u strahu, koji je dobar, ako ga je Bog dao. U sadašnjem vijeku liberalizma, narodi mogu vjerovati svojim državama, samo ako ih drže u svojim rukama ili šakama. Narodi su dovoljno odrasla i iskusna djeca da se mogu sami hraniti i braniti te da ih nitko drugi ne treba i ne može hraniti i braniti. bog ugroze država kao sredstva kapitala i tržišta zapadni vlastodršci već traže novo rješenje, svjesni da kapital više nije u stanju hraniti zapadne narode, a da ih NATO nije više u stanju braniti. Slabost država ne ćute samo narodi, nego i kapital. Slabljenje država prevršilo je mjeru i već ugrožava sigurnost kapitala. Bez države više ne mogu ni kapital ni narodi. Kapital bi sad htio, jer smatra da mora, prepustiti narodima samo jedan dio vlasti, a njihovim državama samo dio ovlasti, jer su države preslabe i za služenje kapitalu. Kapi- Z GLAS ZAGORJA broj 90 tal sad – kao što je Gorbačov nekad počeo razdoblje glasnosti i perestrojke (otvaranja i preustroja) – pokušava politički stabilizirati zapadne države, jer nema drugi izlaz, ako želi spasiti kapitalizam. Narodi su u velikoj stisci i kao živi organizam postaju nepredvidljivima. Stoga kapital nastoji na svoju ruku stabilizirati države – ali ne i narode, kao što pokazuju irski, portugalski, španjolski, grčki i talijanski pokusi – izbornom promjenom vlada ili nametanjem guvernera. Očito je, da nedavni europski izborni pokušaj stabilizacije hrvatske države nije uspio, a uz viđena kadrovska rješenja ne može ni uspjeti. Sadašnji će pokušaj kapitala da preustroji države doći kapital glave, kao što se dogodilo i komunizmu nakon Gorbačovljevog pokusa preustroja. To će pružiti mogućnost da se umjesto liberalističkog svjetskotržnog poretka uvede gospodarski nacionalizam. (Ondje gdje je vladao gospodarski nacionalizam – kao u Njemačkoj i Japanu koncem 19. st. ili u Euroaziji između dvaju svjetskih ratova – svježe, pravo domaće, dragocjeno kravlje mlijeko nije se prolijevalo, kao danas u Hrvatskoj.) Stoga se i Hrvati rame uz rame s ostalim narodima moraju aktivno uključiti u svjetski postupak obnove povjerenja naroda u vlastite države, a to se može i drukčije nazvati. Međutim, stanje je uzbunjujuće, jer je Zapad sad pod opsadom, kao što je bio Gorbačovljev Sovjetski Savez u vrijeme Ronalda Reagana u SAD. Promjene u svijetu su nepovratne! Previše je nasumičnih ili stohastičkih promjena, a premalo određenosti ili determinizma. Jedini način da se u svijet unese određenost i predvidljivost je prijelaz na gospodarski nacionalizam, kojime se narodima prepušta briga da se sami hrane i brane. Gospodarski nacionalizam je sredstvo uvođenja reda u svijet, u kojem je svjetsko slobodno tržište stvorilo golemu nesigurnost, nestabilnost i neodržljivo stanje, a ne samo neodrživ razvitak. spostava svjetske vlade ostaje kao i dosad iluzijom, jer su posrnuli ti koji su mislili da su svjetski gospodari. I oni su se pokazali propadljivima, kao i sve u živom svijetu. Stoga neće uspjeti ni naivan postupak uvođenja nadparlamentarne demokracije, koji je počeo u Grčkoj i Italiji i koji se može nastaviti u Hrvatskoj, koja će ionako još šesnaest mjeseci biti pod prismotrom. SAD su izuzetno zabrinute zbog stanja Europe, koja bi mogla dio po dio postati plijenom Azije. U 11 INTERVJU 01. OŽUJKA 2012. Razgovarala Monika Briševac DRAGUTIN RANOGAJEC, predsjednik Obrtničke komore Hrvatske Obrtnici – motor izlaska iz krize Uz potporu Vlade u smjeru rasterećenja troškova poslovanja, smanjenja administrativnih prepreka i poticaja za jačanje konkurentnosti, obrtnici mogu zaista biti motor koji će nas izvući iz krize i potaknuti novi rast i razvoj gospodarstva. 12 GLAS ZAGORJA broj 90 INTERVJU U obrtništvu kao dijelu hrvatskog gospodarstva još je izraženiji nedostatak posla, nelojalna konkurencija, nemogućnost naplate potraživanja koja pak dovodi do nezapamćene nelikvidnosti. kad se tome pridodaju visoki fiskalni nameti uprave i samouprave kod nekih obrtnika prošla je godina rezultirala zatvaranjem obrta. U žiži tih problema našao se novoizabrani predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. Kak' pravi Zagorec optimistično se latio posla, pokrenuvši za obrtnike niz važnih projekata, a sustavnim i organiziranim stvaranjem boljih uvjeta poslovanja, očekuje i njihove bolje rezultate. Tome će smatra, pridonijeti mjere koje su Vlada i Ministarstvo poduzetništva i obrta ovih dana počeli provoditi. Na mjesto predsjednika Hrvatske obrtničke komore u mandatu 2011. – 2015., dolazite s iskustvom dugogodišnjeg predsjednika OK Krapinsko-zagorske županije. Podsjetimo se, izabrani 01. OŽUJKA 2012. zetništva i obrta ovih dana počeli provoditi. Katastrofalne posljedice gospodarske krize posebice su osjetili hrvatski obrtnici, pa je tako od početka krize posao izgubilo više od 15 000 aktivnih obrtnika i još toliko zaposlenika u njihovim obrtima. Time je, kako ste i sami jednom prilikom izjavili, u tišini izgubljen jedan Problem koji se nadovezuje na nelikvidnost je taj da su mnogi obrtnici danas u blokadi zbog dugovanja u iznosu od 50 ili 60 tisuća kuna, a nijedna banka ne želi im dati kredit, jer ih smatraju nelikvidnima. U razgovoru s ministrom Marasom dobili smo obećanje da će se ovaj problem riješiti u dogovoru s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama, koje bi tim obrtnicima osigurale sredstva za postizanje likvidnosti. ste 25. siječnja 2011. s dobivenih 42 od ukupno 74 važećih glasova skupštinara. Što reći o vaših nešto više od godinu dana mandata? Moram priznati da sam preuzeo vodstvo Komore u zaista teškom razdoblju. Prošle je godine zatvoreno oko tisuću obrta, zbog čega je oko 2,5 tisuće ljudi ostalo bez posla. No, obrtništvo je najfleksibilniji i najžilaviji dio hrvatskog gospodarstva i zato moramo biti optimisti. Uspjeli smo se izboriti za donošenje Zakona o zabrani i sprječavanju neregistriranih djelatnosti i Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora, za koje se Hrvatska obrtnička komora zalagala godinama. Pokrenuli smo dva važna projekta SMS obrtnik i Obrtnik&Partner, s ciljem bržeg i učinkovitijeg informiranja obrtništva te oporavka putem programa pogodnosti. Osnovali smo EU tim, koji će obrtnicima pomoći u apliciranju za sredstva EU-a. Unatoč tome, mislim da je moglo biti učinjeno bolje i više. No, vjerujem da će obrtništvu od ove godine krenuti nabolje, zbog mjera koje su Vlada i Ministarstvo podu- grad veličine Krapine. Kako to komentirate, što HOK može učiniti da obrtnici, time, naravno, i naši zagorski obrtnici, jače sudjeluju u gospodarskom oporavku i razvoju zemlje? Zalagat ćemo se za to da obrtnici što više budu uključeni u nove infrastrukturne projekte Vlade, kao podizvođači, a priliku za oporavak i razvoj vidimo i u graditeljskom sektoru i svim projektima vezanim uz korištenje obnovljivih izvora energije. Među našim članovima mnogo je proizvođača, od metalaca, proizvođača proizvoda od drva, preko tekstilaca do proizvođača hrane. Sve je to jedan veliki potencijal i uz potporu Vlade u smjeru rasterećenja troškova poslovanja, smanjenja administrativnih prepreka i poticaja za jačanje konkurentnosti, obrtnici mogu zaista biti motor koji će nas izvući iz krize i potaknuti novi rast i razvoj gospodarstva. Turizam je bio naša komparativna prednost i u vremenima krize. Svakako ćemo i dalje podržavati nastojanja za unapređenjem kvalitete ponude naših ugostitelja i turističkih djelatnika, jer ona uvelike pridonosi kvaliteti ukupne turističke ponude. Zakonima protiv nelikvidnosti i sive ekonomije Spomenuli ste već dva važna zakona – Zakon o zabrani i sprječavanju neregistrirane djelatnosti čime se nastoji spriječiti rad na crno i kažnjava nelojalna konkurencija te Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora za Dragutin Ranogajec rođen je 29. listopada 1959., prvo zaposlenje bilo mu je u trgovačkom poduzeću Kolonijale koje je napustio 1984. zbog odlaska u zagrebački Naprijed, gdje je radio do 1989. Te godine donio je odluku o otvaranju obiteljskog obrta, koji uspješno posluje već 23 godine. Svoje aktivnosti u obrtništvu započinje već 1990. kada je izabran za predsjednika Sekcije za trgovinu, te ulazi u Upravni odbor Udruženja obrtnika Krapina. Dolaskom ratnih zbivanja aktivno se pridružio obrani Domovine i bio je nositelj Spomenice domovinskog rata 1990.-92. GLAS ZAGORJA broj 90 koje su se obrtnici konačno izborili baš u prvoj godini vašeg mandata. No i dalje se obrtnici susreću s velikim problemima i barijerama. Koje biste izdvojili? Prvenstveno to se odnosi na problem nelikvidnosti i nemogućnost naplate potraživanja, ali nadam se da će predložene izmjene i dopune Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza imati pozitivan učinak da se lanac neplaćanja prekine. Problem koji se nadovezuje na nelikvidnost je taj da su mnogi obrtnici danas u blokadi zbog dugovanja u iznosu od 50 ili 60 tisuća kuna, a nijedna banka ne želi im dati kredit, jer ih smatraju nelikvidnima. U razgovoru s ministrom Marasom dobili smo obećanje da će se ovaj problem riješiti u dogovoru s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama, koje bi tim obrtnicima osigurale sredstva za postizanje likvidnosti. Protiv sive ekonomije Hrvatska obrtnička komora bori se dugi niz godina, pokušavajući ukazati na prisutnost nelojalne konkurencije u mnogim obrtničkim djelatnostima. Vjerujem da će se u provođenje Zakona o zabrani i sprečavanju neregistri- Dragutin Ranogajec završio je i obuku za suca izmiritelja u organizaciji Wifi Croatia International Network i član je Hrvatske udruge za mirenje. U razdoblju do 2004. obavljao je razne dužnosti, od člana prve Skupštine OKKZŽ do predsjednika Udruženja obrtnika grada Krapine, a ustrajnost u poslu i želja za promjenom odnosa prema obrtništvu rezultirala je izborom na mjesto predsjednika Obrtničke komore KZŽ, imenovanjem za člana Saborskog odbora za razvoj i obnovu, a zatim i izborom na mjesto predsjednika Hrvatske obrtničke komore. 13 INTERVJU 01. OŽUJKA 2012. Zadovoljni smo što je uvažen naš zahtjev za povećanjem cenzusa za ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 85 na 230 tisuća kuna. ranih djelatnosti uključiti Državni inspektorat na čelu s Boženom Vrbanić, te da će se zakon provoditi i na taj način smanjivati siva ekonomija. Ako se neregistrirani dio smanji, obrtnici koji rade legalno imat će više prihoda i veće mogućnosti za zapošljavanje. Obrtnici su novoj Vladi uputili sedam zahtjeva za opstanak obrtništva, a neki od njih su ispunjeni – zasebno ministarstvo obrtništva. Budi li to optimizam? Već ste imali prve radne susrete s ministrom poduzetništva i obrta Gordanom Marasom, a uz zagorskog župana Sinišu Hajdaša Dončića, bili ste mu domaćin prilikom njegova posjeta Zagorju. Prema Vašim sadašnjim procjenama, koliko je poduzetništvo važno u koncepciji nove Vlade? Zadovoljni smo što je nova Vlada prihvatila naš zahtjev za osnivanjem posebnog ministarstva, čime je već na početku svoga mandata pokazala da ima sluha za obrtničku problematiku. Obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo je veliki gospodarski potencijal i nadamo se da će Vlada i nadalje raditi na tome da se stvori povoljno okruženje za rad obrtništva, posebice u zakonodavnom smislu. Posjet ministra Marasa Krapinskozagorskoj županiji dobar je način da se iz prve ruke čuje problematika obrtnika i poduzetnika i da se stvori jedan partnerski odnos između struke i politike, koji se temelji na međusobnom uvažavanju. Također, zadovoljni smo što je uvažen naš zahtjev za povećanjem cenzusa za ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 85 tisuća na 230 tisuća kuna. Ministar je naglasio da Ministarstvo u HOK-u vidi part nera, s kojim može ostvariti kvalitetnu suradnju u aktivnostima usmjerenima na razvoj obrtništva te da će predstavnici HOK-a biti uključeni u radne grupe zadužene za pripremu zakonskih prijedloga i EU projekata. Jeste li time zadovoljni? Naravno, jer unatoč našem aktivnom sudjelovanju u kreiranju zakonodavstva proteklih godina, Obrtnici i EU Iako vjerujemo da obrtništvo ima budućnost, isto tako obrtnici moraju biti svjesni da bez tehnološke prilagodbe, usvajanja novih znanja i pravodobne informacije ne mogu konkurirati na EU tržištu. Što kažu statistike, nastavlja li se negativan trend gašenja obrta? Što reći o izvozu u 2011. godini – jeste li zadovoljni brojkama? Što se tiče konkurentnosti obrtništva na EU tržištu, moram reći da naši obrtnici već sada rade odlične proizvode, ali mnogi od njih ne zadovoljavaju ISO standarde i tehničke norme, a to je uvjet za prijavu na natječaje obrta zatvara nego otvara, ali ta negativna razlika nije tako velika kao prije nekoliko godina. U prošle četiri godine ugasilo se više od 15 000 obrta, a trenutno je aktivno oko 88 000 obrta s otprilike 205 000 zaposlenih. Još uvijek je u Hrvatskoj prisutan rad na crno, nelojalna konkurencija, neplaćanje... Koji su vaši planovi za spas obrtništva? Ne postoji univerzalni recept za oporavak obrtništva, jer uvjeti poslovanja obrtnika ovise o više čimbenika, prvenstveno o okruženju koje stvara država. Stoga će Hrvatska obrtnička komora i dalje raditi na tome da bude sukreator gospodarske politike uvažavajući zahtjeve i potrebe struke. Zastupat ćemo interese obrtništva pred državnim tijelima, kako bi iz Sabora izašli što kvalitetniji zakoni i propisi. I dalje ćemo se zalagati za strukovno obrazovanje u skladu s potrebama na tržištu rada, jer naša je želja da iz strukovnih škola izađu vrsni majstori, koji će stvarati kvalitetne i konkurentne proizvode i usluge. Isto tako, promovirat ćemo obrtništvo kao stil života i pružati savjetodavnu potporu našim članovima. Hrvatska obrtnička komora ove godine obilježava veliki jubilej, 160. obljetnicu brige o hrvatskom obrtništvu pod geslom Poštujući tradiciju ulažemo u budućnost. U slavljeničkoj godini želimo vam što pozitivniju statistiku. Koje će aktivnosti biti HOK-ove? Hrvatska obrtnička komora će 2012. obilježiti veliki jubilej, 160. obljetnicu brige o hrvatskom obrtništvu pod geslom Poštujući tradiciju ulažemo u budućnost te činiti sve što može da uz novu hrvatsku Vladu obrtnici jače sudjeluju u gospodarstvu, oporavku i razvoju zemlje. Tijekom 2012. HOK će 160 godina brige o obrtništvu obilježiti prigodnim manifestacijama, publikacijama te radnim i svečanim skupovima. Hrvatska obrtnička komora dosad nije bila dovoljno prepoznata od strane državne vlasti kao partner u stvaranju gospodarske politike. Rezultat toga su loši i često neprovedivi zakoni. Zbog toga smo optimistični najavama ministra Marasa da će naši predstavnici biti uključeni u radne grupe zadužene za pripremu novih zakona i propisa, a ako će biti potrebno, i u koordinaciju Vlade, sve do saborskih odbora. To znači da će struka imati priliku braniti interese obrtništva i utjecati na donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja. na koje će se moći javljati kad Hrvatska uđe u EU. Moramo što prije uvesti te standarde, u protivnom nećemo moći dobiti poslove i prodavati svoje proizvode i usluge, bez obzira na njihovu kvalitetu. Pozdravljamo najave ministra Marasa u tom smjeru, koji je kazao da će Ministarstvo poduzetništva i obrta osigurati potrebna sredstva za usvajanje tehničkih normi. To je jedan od čimbenika za povećanje izvoza obrtnika, za koji smatram da može biti daleko veći od sadašnjeg. Kad govorimo o statistici, još uvijek je prisutan negativni trend, više se Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje, Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice) SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr 14 GLAS ZAGORJA broj 90 POGLED S OPATOVINE N edavno je Hrvatska televizija prikazala film Petra Krelje Vlakom prema jugu. Film je snimljen prije točno trideset i jednu godinu (1981.), a na njegovoj špici stoji: prvi put na filmu Zlatko Vitez. Ta me informacija podsjetila na reakciju ondašnjih gledatelja filma koji su me zapitkivali je li riječ o reklamnom triku. Ne, bilo je to točno, ali je za gledatelje bilo iznenađujuće jer većina nije razlikovala tzv. igrani film od televizijskih filmova i drama. U to sam vrijeme već bio poznat televizijskom gledateljstvu iz brojnih televizijskih filmova, pa i iz serije Ima nade za nomade. Uživao sam prednosti i mane popularnosti mladog glumca kojega na ulicama prepoznaju i oslovljavaju imenima iz njegova života na ekranu, djevojke se smješkaju bez razloga i tako to. Štoviše, još sam se 1976. 01. OŽUJKA 2012. se pravila da je to ne zanima i virila iz prikrajka, a Ira se zainteresirala. uskoro je ustvrdila: To nije moj deda, nema on tak’ malu glavu. Siguran sam da je htjela kazati da je njezin deda pravi zagorski muž od 130 kila, sa sijedom bradom i brkovima. Da je dulje gledala – a Irina pažnja za to još nije, možda bi prepoznala kajkavski jezik, popevku i svirku mršavoga mladca, tamburicu iz dedine sobe s kojom se Ema i Ira vole poigrati. nimajući taj film, uživao sam u suradnji s redateljem Kreljom koji mi je omogućio da ulogu lokaliziram, da je obojim jezikom i glazbenom baštinom sredine u kojoj se priča događa, da improviziram i predlažem, a on odobrava zafrkavajući me: Slažem se, moćni histrione! Da, to su bili dnevi. A doživjeli smo i priznanje pu- S zdvojnog na sjednici vlade (na kojoj smo se dogovarali tj. sukobljavali oko proračuna za 1995.) za zdravlje me upitao ministar obrane Gojko Šušak. Iznebuha sam mu odgovorio protupitanjem: Koliko tebe košta jedan tenk? Odgovorio je: Oko pet milijuna dolara. Prosvijetlih se: E, vidiš, ti bi se mogao odreći jednog tenka, a ja bih mogao pokrenuti snimanje filmova. Trebalo je govoriti o važnosti filma za predstavljanje Hrvatske u svijetu, o pametnijoj politici naših ratnih neprijatelja koji su svojim filmovima širili svoju istinu o ratu, uglavnom tko nas, bre, zavadi i slično. Na zaprepaštenje premijera Valentića i ostalih ministara Gojko me podržao, odrekao se novca u korist Ministarstva kulture, a ja sam filmašima priopćio veselu vijest: snimat ćemo filmove! nisam ništa zamjerao, iako mislim da su nada mnom izvršili lustraciju ne mogavši mi zaboraviti usporedbu s Kusturicom. U međuvremenu je Kusturica dobio još svjetskih priznanja, a naši genijalci ništa. rikazivanje starijih filmova hrvatskih redatelja na hrvatskoj i susjednim televizijama izvrsno ilustrira sve što ovdje spominjem, posebice tzv. pitanja tržišta koja su i najvećim redateljskim imenima hrvatskog filma i velikim domoljubima, navodno, diktirala podjelu uloga. Naša suvremena filmska praksa pokazuje da je opet došlo vrijeme za stare-nove izlike o malom tržištu, da je skupoća sedme umjetnosti u izravnoj vezi s umjetničkim i karakternim nedosljednostima ljudi koji stvaraju i odlučuju o hrvatskom filmu. Koliko se sjećam, jedino Zafranović nije krio P Nema moj deda tak’ malu glavu Naša suvremena filmska praksa pokazuje da je opet došlo vrijeme za starenove izlike o malom tržištu, da je skupoća sedme umjetnosti u izravnoj vezi Piše Zlatko Vitez s umjetničkim i karakternim nedosljednostima ljudi koji stvaraju i odlučuju o hrvatskom filmu. prema anketi revije Studio našao na sedmom mjestu među omiljenim glumicama i glumcima s prostora cijele bivše države. Nije to bilo malo priznanje, jer morate znati da je konkurencija bila velika i nelojalna, posebice jer su hrvatski filmski redatelji pod izgovorom zahtjeva tržišta bivše države za glavne uloge uzimali glumce iz drugih sredina (čitaj: iz Srbije). Tako su hrvatske glumce istiskivale srpske zvezde. Za razliku od hrvatskih medija srpski su se upravo natjecali u izmišljanju zvezda, ne samo u kulturi i umjetnosti, nego i u športu. Kad smo srpskog kolegu ili novinara upitali za mišljenje o nekoj od tih zvezda, čuli smo same pohvale: Ma genije, kad ti kažem! Naša je vrla sredina, i kad bi se u javnom životu pojavila neka darovita osoba, bila sklona pronaći joj tisuće mana. Nažalost, odavna je poznat taj naš omiljeni narodni običaj: zavist ili jal. o me podsjeća i na jedan vic: sveti Petar sa suradnicima obilazi pakao i primijeti da jedan od kotlova u kojemu se kuhaju grješne duše nitko ne čuva. Na njegovo pitanje zašto taj kotao nema čuvara, odgovoriše mu: Ne treba, sveti Petre, u tom su kotlu Hrvati! Ako netko pokuša pobjeći iz kotla, odmah ga njegova braća - Hrvati povuku za noge i vrate. o, vratimo se mi filmu i mojoj prvoj glavnoj ulozi. Reče mi kćerka Jelena da je gledala film na televiziji i upozorila svoje dvije kćeri, šestogodišnju Emu i trogodišnju Iru, da u filmu igra deda Koko – kako me zovu i nakon što su naučile izgovarati moje ime. Po svom običaju Ema T N blike: više od 80 tisuća gledatelja samo u Zagrebu! Puno za ondašnje, a nezamislivo za današnje vrijeme. ok je deda još imao malu glavu zaredale su još neke filmske uloge. Moglo ih je biti i više, ali kako dobiti glavnu ulogu kad se o tome odlučivalo u partijskim komitetima, a meni je bila nalijepljena etiketa hrvatskog nacionalista. Moja je podobnost za jugoslavenski prostor bila slabašna, moj angažman u Histrionu sumnjiv, ali sam u DK Gavella mogao igrati do mile volje jer to nije dopiralo do širokih narodnih masa. Na zagrebačkoj sam televiziji interpretirao mnoge istaknute Hrvate i njihova djela. A onda je stvorena hrvatska država koju mnoge zvezde nisu mogle prihvatiti, pa je došao rat i siromašno poraće. Hrvatski je film nestao, nije za njega bilo novca. Godine 1994. dedekova mala glava doživljava nevjerojatnu metamorfozu: postaje glavurina, a dedek se preobražava u glavonju ili glavešinu. Predsjednik Tuđman mi dodjeljuje ulogu ministra kulture, a od tih dana dedekova se glava svakodnevno povećava s gomilanjem problema u vezi financiranja kulture. Najglasniji su i najzahtjevniji bili filmaši, koji su me izravno i preko medija pritiskali da s mrtve točke pokrenem filmsku proizvodnju. Ali film košta i to mnogo, a zemlja je još u ratu. raga moja Ira, tvoj se dedek svakoga ministarskog radnog dana hvatao za glavu koja mu je pucala od zahtjeva, posebice od navale filmskih djelatnika. Tako D D N o, tek sam se tad uvalio u nevolje. U to je vrijeme u Hrvatskoj, u Društvu hrvatskih filmskih djelatnika bilo registrirano 80 redatelja. Počela je prava najezda na Ministarstvo kulture, točnije na moju glavu. Iziritiran nerealnim očekivanjima i subjektivnim viđenjima većine njih, posebice onih koji su se pozivali na Kusturicu i na njegov navodni budžet od 10 milijuna dolara, jednoj sam novinarki rekao da bih, da imamo hrvatskog Kusturicu, namoljakao novac za njega. Htio sam reći da mi, nažalost, nemamo autora takve međunarodne reputacije, iako osobno nisam bio ljubitelj njegove filmske poetike. E, onda je krenula prava hajka na moju glavu. Sve redateljske taštine, od Bulajića i Vrdoljaka do mladih početnika, bile su jedinstvene u zahtjevu: Vitezu treba skinuti glavu. S novcem koji sam izborio snimljeno je sedam filmova. A ja sam, nakon još jedne slavne izjave – da nam Sabor sliči kokošinjcu – morao odstupiti s mjesta glavešine. Odahnuo sam i vratio se svom glumačkom i organizatorskom poslu u kazalištu. Otada je u Hrvatskoj snimljeno stotinjak i više filmova, ali Vitezovu veliku glavu nećete vidjeti ni u jednom od njih. Hrvatske redatelje više nisam uspijevao nadahnuti, iako su mi se neki dodvoravali u vrijeme kad sam uz kazališnu djelatnost participirao i u političkoj, u ulozi Predsjednikova savjetnika za kulturu. To se nekako poklopilo s daljnjim povećanjem moje glave i pripadajućeg joj korpusa, a u svezi s rastom mojih godina, boleština i hedonizma. Stoga filmskim redateljima GLAS ZAGORJA broj 90 da bi sve dao za jedan kadar svoga filma, a tu iskrenost treba poštovati. O djelu će suditi kompetentniji, kao i o tome što jest i što bi trebao biti hrvatski film. Udaren u glavu – kakav već jesam – primjećujem najavu ciklusa hrvatskog filma na Hrvatskoj televiziji i film Ognjena Sviličića Armin sa zvijezdama Emirom Hadžihafizbegovićem i Arminom Omerovićem. Eferim rajo! Ili je posrijedi zabuna, možda netko zbog moje nespretne izjave misli da još traje potraga za hrvatskim Kusturicom? naš, draga moja unučice Ira, iako se tvoja opaska o maloj glavi odnosila na moj izgled, kako vrijeme odmiče, sve mi se više čini da tvoj dedek i nije bio baš prevelike glave, tj. pameti kad je od dobrog Gojka Šuška nažicao novce za hrvatski film. Trebalo ga je pustiti da mirno spava na staroj slavi, jer ovo što se danas nudi kao hrvatski film ne služi na ponos ni filmu niti Hrvatskoj. Štoviše, antihrvatsko je u smislu da ne nastavlja postignuća i prepoznatljivost hrvatskih filmova prethodnih naraštaja. Uz vrlo skromne rezultate na međunarodnom planu, hrvatski je film izgubio i domaće gledatelje u kinima. Misleći na tebe, draga Ira, slatka i pametna mala glavice, i ja sam okrenut budućnosti. Nadam se da ćeš kad odrasteš postati filmska redateljica i pridružiti se sad već jakim ženskim redateljskim snagama. Ako tvoj dedek još bude živ, možda snimiš film Moj deda, najstariji Zagorec s najvećom glavom. Tebi i Emi, našoj slikarici i plesačici, šaljem puse. Z 15 01. OŽUJKA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA Razgovarala Monika Briševac JOSIP HORVAT, gradonačelnik grada Krapine Stvoreni uvjeti razvoja gospodarstva U zonu Krapina Nova Jug uloženo je 20 milijuna kuna, ne raèunajuæi cestu èija je procijenjena vrijednost 30 milijuna kuna. Danas imamo dva poslovna objekta, ali i zavidne uvjete koji æe pokazati svoje pravo lice kad proðe kriza. 16 GLAS ZAGORJA broj 90 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA Svaka vlast treba brinuti o svojim građanima i slušati njihove potrebe, a kako bismo dali svoj doprinos redovitoj komunikaciji gradske uprave i građana, ugostili smo krapinskog gradonačelnika Josipa Horvata. Istaknuo je mnogobrojne projekte koji su ostvareni od interesa građana poput onih u izgradnji komunalne infrastrukture, vodoopskrbe, uređenju osnovnih škola, a također je demantirao medijske natpise o nebrizi za krapinsko Veleučilište naglasivši da je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća donesena Odluka o osiguranju sredstava za rad Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina… Josip Horvat članom Gradskog vijeća Grada Krapine postao je još davne 1993., a jedini je gradonačelnik kojemu su Krapinčani dva puta ukazali povjerenje. Prošla je godina bila izuzetno teška zbog gospodarske krize koja je potresla cijeli svijet. Bilo je teško raditi, ostvariti planirane projekte, održati plaće zaposlenih. Iza nas su dva ovogodišnja mjeseca, kako smo zakoračili u 2012.? Ima li naznake za bolje sutra? Koliko se i na koji način kriza i u ovoj godini odražava na gradski proračun, planove, investicije...? Ušli smo u 2012. bez nekih većih promjena, a što se tiče krize, moram napomenuti da se ona već lagano osjetila u Proračunu Grada Krapine 2009. Drago mi je što svi projekti koje smo realizirali unazad nekoliko godina, nisu bili financirani isključivo iz našeg Proračuna. Što se tiče planova za ovu godinu, nadam se da neće biti većih poremećaja u financiranju, ali s obzirom na ovogodišnji državni proračun koji će uskoro biti donesen i novu poreznu reformu koja će se početi primjenjivati od 1. ožujka, jasno je da će biti smanjenje, konkretno oko milijun kuna manje prihoda za Grad. Vratimo li se u prošlost, od 2007. pa sve do 2011., uzimajući u obzir da je i 2010. bila također jedna porezna reforma, Grad je izgubio otprilike 4,5 milijuna svojih osnovnih poreznih prihoda. Dakle, da smo mogli računati na ta sredstva, mnoge bi se stvari u Gradu mogle drugačije riješiti i napraviti, ali nažalost, nisu. Zato uvijek ponavljam, želje su jedno, a mogućnosti drugo. Treba biti realan i u okviru sred- stava s kojima raspolažeš, napraviti najbolje što se može. Ove godine imamo nekoliko prijavljenih i planiranih projekata Vrh, rekonstrukcija cjevovoda) te projektima vezanima za cestovnu infrastrukturu – produžetak ulice Frana Galovića i spoj od Državne 01. OŽUJKA 2012. za vatrogastvo i školstvo, 16 do 18 milijuna kuna (za usporedbu – 2007. Proračun je bio težak 52 milijuna kuna), a Grad treba financirati i redovne troškove vezane za vrtiće, škole, ustanove i Gradsku upravu. Nema druge mogućnosti za realizaciju većih projekata nego prijava projekata na državnoj i europskoj razini. Kad smo već kod EU, drago mi je što smo ušli u dva projekta sa susjednom Slovenijom. Radi se o Prapovijesnom parku na Hušnjakovom i uređenju radionice tradicijskih obrta u prostorima Gradske tržnice Krapina, prostorima koji, nažalost, kao tržnica nikad nisu saživjeli, ali ćemo ih zato probati iskoristiti na drugi način. Tako je nedavno tamo preselila Turistička zajednica, a uskoro će joj se pridružiti i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo. Šteta bi bilo da taj prostor propadne, a ako se neće koristiti, tako će i biti. Novi Zakon o cestama stupa na snagu 1. travnja. Kakve novosti donosi, vezane za Grad? Od 1. travnja Grad Krapina dobit će pod svoju ingerenciju sve lokalne i županijske ceste na svom području. Radi se o otprilike 35 km novih cesta o kojima ćemo voditi brigu. Zasad nemam podatke na koji način će se to financirati, ali mi je drago da se tome pristupilo na taj način jer ćemo sami određivati prioritete i učiniti najbolje i najviše što možemo. Izbori u mjesnim odborima Gradsko vijeće Grada Krapine donijelo je Odluku o raspisivanju izbora za članove Vijeća Mjesnih odbora s područja Grada Krapine: Donja Šemnica, Škaričevo, Mihaljekov Jarek, Podgora, Bobovje, Krapinski Vidovec, Lepajci. Više o spomenutim izborima i samom značaju Mjesnih odbora? Do 27. veljače bio je rok za dostavljanje ovjerenih stranačkih i nezavisnih lista Gradskom izbornom povjerenstvu, a sami izbori održavaju se 25. ožujka. Dovoljno je vremena i za provođenje kampanje s obzirom na to da se izbori za članove Vijeća Mjesnih odbora provode na isti način kao i lokalni izbori. Vijeće Mjesnog odbora Krapina konstituirano je kasnije pa će se zato izbori za taj odbor održati za dvije godine. Mislim da su Mjesni odbori značajni za svoje područje djelovanja i to mogu reći iz osobnog iskustva, jer sam bio predsjednik Mjesne zajednice 15 godina, a potom i predsjednik Mjesnog odbora Donja Šemnica. To je prva razina angažiranja građana za boljitak svojeg mjesta, pita se, predlaže i reagira. Priopćenjem vezanim uz tematiku izbora za članove Vijeća Mjesnih odbora oglasila se krapinska podružnica HNS. U priopćenju su vas prozvali da kršite Statut grada Krapine zbog toga što je 4-godišnji mandat 7 mjesnih odbora istekao u studenom prošle godine, te da nema opravdanja zašto niste predložili ranije raspisivanje izbora. Koji odgovor možemo dati krapinskoj podružnici HNS-a? Izbori su po zakonu trebali biti raspisani najkasnije do 1. travnja 2012. Kao što se vidi iz priloženog, rokovi su se poštivali i nema nikakvog govora o kršenju zakona. Naravno, svatko ima pravo na svoje mišljenje i može ga iskazivati javno, ali u ovom slučaju nisu u pravu. čijoj se realizaciji nadamo. Radi se o nastavku uređenja rijeke Krapinščice, projekt je ukupne vrijednosti 14 milijuna kuna, zatim daljnjim radovima na poboljšanju vodoopskrbe (Visoka zona – Trški ceste D1 na Županijsku 2098 u Polju Krapinskom ispod Sajmišta. Navedene projekte Grad ne bi mogao financirati sam s obzirom na to da je naš izvorni proračun, bez decentraliziranih sredstava GLAS ZAGORJA broj 90 Stvoreni uvjeti razvoja Gospodarske zone Prateći Vaš rad, ono što često ističete jest da je osnovna zadaća Grada stvaranje uvjeta za razvoj i omogućavanje investitoru povoljnu poduzetničku klimu. Primjerice, Gospodarska zona trebala bi biti pokretač razvoja Krapine. Poduzete su neke radnje kako bi se poboljšala prometna dostupnost prema i u zoni. Kakvi su planovi njenog razvoja, do kud se stiglo? Ogromna sredstva uložena su u zonu, oko 20 milijuna kuna. S infrastrukturne strane riješeno je sve, ali kao i kod brojnih drugih zona, problem je cesta. Cesta u zoni koja nikako da se završi ima dugu povijest iza sebe. Prvi dio ceste završen je u srpnju 2010., a potom je od strane investitora, Hrvatskih cesta, nakon natječajnog postupka izabran izvođač 17 01. OŽUJKA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA druge faze radova (same ceste u zoni), Konstruktor iz Zlatara koji je trebao započeti s radovima u travnju 2011., no do početka radova nije došlo. Čekalo se nekih 7 do 8 mjeseci, bez saznanja hoće li i kada početi radovi, a kad se vidjelo da zbog financijskih problema od toga neće biti ništa, Hrvatske ceste su raskinule Ugovor i krenule s novim natječajem. Svi su pripremni radovi gotovi i kada dozvole vremenski uvjeti počet će se s asfaltiranjem, pa će ta cesta napokon biti završena priča, što je da je kriza i davno prije počela. Nakon što su pažljivo odvagnuli za i protiv, vlasnici tvrtki odlučili su se za status quo. No, najavljeni su pomaci, pa bi ove godine s radovima na izgradnji objekata trebali započeti Print centar i Kra- ponajprije bitno zbog prilaza KTCu. Treba napomenuti da sadašnja cesta uz prugu koja se koristi, nije javna cesta nego vlasništvo Hrvatskih željeznica. Grad je tražio od HŽ pravo korištenja, ali su nam taj zahtjev odbili uz obrazloženje da taj prostor treba zbog širenja željezničke infrastrukture. Vjerojatno je posrijedi inicijativa za međunarodnu prugu prema Beču, ali se postavlja pitanje kada će se i hoće li se uopće početi s tim projektom, pa smatram da nam je zahtjev mogao biti odobren barem na kraće vrijeme. Ovako se cesta koristi ilegalno pa će se čim nova bude puštena u promet, ova zapriječiti i zatvoriti. Kada bi zainteresirane tvrtke koje su kupile zemljište u zoni, mogle početi s radom? Sve su parcele prodane 2007. kada se počelo s prodajom zemljišta u zoni, ali jedino su tvrtke KTC i Esotehna napravile svoje objekte, druge tvrtke nisu, što je dokaz kom (u Ulici Frana Galovića radi se stambena zgrada pa je i nužno da se izgradi poslovni objekt u zoni). Grad ne može otvoriti tvrtku ili, primjerice, hitno potreban hotel, ne može na taj način otvarati radna mjesta, ali zato može i mora omogućiti povoljne uvjete poduzetnicima. No, Grad je svojevremeno 2002. i 2003. propustio kupiti prostore bivšeg KTI-a. Da je to učinjeno, sada ne bi bilo takvih problema. Imali bismo gotov prostor od otprilike milijun kvadrata, vodospremu i trafostanicu. To se nije napravilo, i nema smisla sada o tome lamentirati, no to je samo dokaz kako se trebalo voditi računa o nekim stvarima prije pa sad ne bi bilo tolikih problema. U zonu Krapina Nova Jug uloženo je 20 milijuna kuna, ne računajući cestu čija je procijenjena vrijednost 30 milijuna kuna. Danas imamo dva poslovna objekta, ali i zavidne uvjete koji će pokazati svoje pravo lice kad prođe kriza. 18 Izgrađena je nova zgrada Područne škole u Podgori, obnovljena je i rekonstruirana Područna škola u Škaričevom, dograđena je i uređena Područna škola u Lepajcima, a jednim je dijelom uređena i Područna škola u Donjoj Šemnici… Što je novo u vodoopskrbi? Što se planira ove godine? Ove godine završit će se radovi na sustavu Škaričevo u kojem sad većina mještana ima vodu, a još će se dovesti novi vod iz smjera Lepajaca i Gornje Pačetine prema Škaričevom pa će problemi vodoopskrbe biti do kraja riješeni. Nastavit će se radovi na Visokoj zoni Krapina – Trški Vrh te radovi na rekonstrukciji i stavljanju u funkciju vodospreme Strahinje koja je napravljena 2004. Ishođena je građevinska dozvola za rekonstrukciju u centru Grada (Gajeva, Magistratska i Trg Ljudevita Gaja) gdje je vodna mreža u najlošijem stanju i preko natječaja u nadležnim ministarstvima i EU fondova pokušat ćemo osigurati sredstva za realizaciju. U tijeku su i radovi na povezivanju vodovoda Šemnica u zasebni podsustav Krakoma. Povezat će se sa sustavom Radoboja i Lepajaca. Kad se završe spomenuti radovi moći ćemo s pravom reći da svi građani Grada Krapine imaju mogućnost kvalitetne vodoopskrbe. Grad će učiniti sve što može sa svoje strane, a nadamo se i građani sa svoje da se svi ti radovi što prije privedu kraju. Pri kraju je i veliki projekt rekonstrukcije osnovnih škola s područja Grada. Što je učinjeno, što je još u planu? Izgrađena je nova zgrada Područne škole u Podgori, obnovljena je i rekonstruirana Područna škola u Škaričevom, dograđena je i uređena Područna škola u Lepajcima, a jednim je dijelom uređena i Područna škola u Donjoj Šemnici (zamijenjena je stolarija i opremljena je novom opremom, a slijedi zamjena krovišta te će se pristupiti obnovi pročelja zgrade). Time smo završili veći dio ovog školskog pothvata kojim smo željeli omogućiti svim učenicima na području Grada Krapine jednake uvjete za rad, učenje i stvaranje. S pravom neki ističu da su sada puno bolji uvjeti za rad u područnim nego matičnim školama, ali pripremljeni su i projekti dogradnje OŠ Augusta Cesarca i izgradnje nove zgrade OŠ Ljudevita Gaja koji su teški 80 milijuna kuna. To se neće moći realizirati isključivo našim sredstvima, ali je na Gradu da se iznađe način realizacije kroz nacionalne i europske natječaje. Mislim da Krapina i njeni učenici zavređuju najbolje uvjete ne samo u županiji nego i u državi, obveza je gradonačelnika i uprave da im se to i omogući. Nadam se da će i sve navedeno povećati natalitet u Gradu jer je popis stanovništva pokazao da je u Krapini 2011. godine 460 stanovnika ma- Veleučilište ima podršku Grada Jedna tema nedavno je uznemirila javnost. Prof. dr. Antun Presečki dao je ostavku na mjesto dekana Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina. Kakav je vaš komentar na to? U četvrtak 23. veljače održana je sjednica Upravnog vijeća Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina. Ostavka g. Presečkog nije prihvaćena i on se složio s time. Njegov istup u novinama bio je potaknut manjim nesuglasicama s Gradskom knjižnicom Krapina oko najma prostora te je dekan u afektu istupio u medije, a kako stvari sada stoje, te će se nesuglasice uskoro riješiti. Grad Krapina jedan je od 18 osnivača VHZK, a svaki od osnivača sudjelovao je u osnivanju Veleučilišta GLAS ZAGORJA broj 90 Briga za najmlađe Krapinčane s ulogom od 35.000 kn. Što se tiče daljnjeg financiranja, nijedan od osnivača nema obvezu, ali je otvorena mogućnost osiguranja sredstava za rad Veleučilišta. Od samih početaka, Grad je podržavao Veleučilište, od financijske pomoći do lobiranja kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Koliko je to podržavanje, najbolje ocrtava činjenica da je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća donesena Odluka o osiguranju sredstava za rad Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina kojom se potraživanja Grada Krapine od Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina na ime danih pozajmica u vrijednosti od 350.000 kn prenamijene u sredstva za rad Veleučilišta. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA nje nego 2001. Ta nas brojka tjera da se zapitamo čemu toliki trud, rad na cestovnoj i komunalnoj infrastrukturi, obnova i gradnja škola, uvođenje vode i rasvjete kad neće biti malih Zagoraca? Kad smo kod malih Zagoraca, Grad prati svoje malene od rođenja, kroz pomoći za novorođene, sufinanciranje boravka u vrtićima, stipendije... U posljednje vrijeme bilo je podosta reakcija na različito sufinanciranje cijene boravka djece u Gradskom dječjem vrtiću i u privatnim vrtićima u Krapini? Prvo moram napomenuti da su do 31. prosinca 2011. jedino Grad Krapina i Grad Zadar po istim kriterijima i u istom iznosu sufinancirali boravak djece u gradskim i privatnim vrtićima. Prema važećem Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi iz 1998., Grad je dužan sufinancirati boravak djece u vrtićima čiji je osnivač. Činjenica da u vrijeme nastanka navedenog Zakona i važeće županijske odluke o mjerilima za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja nije bilo ni govora o privatnim vrtićima, a otad ti propisi nisu mijenjani, što nije do Grada, gradonačelnika, Gradskog vijeća. Grad je podržao inicijativu za otvaranjem privatnih vrtića, ali nije njihov osnivač, Grad im nije izdao dozvole za rad. Realno stanje je da broj novorođene djece iz godine u godinu opada, a izdvajanje Grada za smještaj djece u vrtiće i rad predškole, raste. Ako se usporedi 2006. i 2011. izdvajanja za sufinanciranje smještaja djece u privatnim vrtićima porasla su za 103%. Godišnje izdvajamo otprilike 3,6 milijuna kuna za boravak djece u vrtićima, a izvorni prihodi Grada iznose 16 milijuna kuna. Svi skupa trebamo realno sagledati situaciju, Grad ne rasipa svoja sredstva, pomoći će koliko može, ali i roditelji moraju preuzeti odgovornost. Problem je bio ne toliko kod roditelja koliko u sukobima između privatnih vrtića te u njihovom odnosu prema Gradu – nisu željeli dostavljati popis djece koja s područja Grada borave kod njih, nisu željeli roditelje upućivati da daju zahtjeve Gradu, a od nas traže sredstva. Prema Odluci Gradskog vijeća da bi se odobrilo sufinanciranje od strane Grada, roditelji moraju 01. OŽUJKA 2012. Krapina na sastanku u Mariboru podnijeti zahtjev na Grad. Kako bismo inače znali koliko djece boravi u vrtiću? Vrtić može napisati da boravi stotinu djece, a možda ih je dvadeset, a revizija će tražiti mjesečno popis djece s područja Grada, i zahtjeve roditelja i odluke o sufinanciranju. Nazočili ste svečanom otvorenju najvećeg kulturnog projekta EU – Maribora – europske prijestolnice kulture? Proslavili smo 2. rođendan novog Muzeja krapinskih neandertalaca. Što je još u planu vezano za Muzej? Na otvorenju je bilo veoma atraktivno i ponajprije televizično. Moram napomenuti da se i kod njih osjećaju udarci krize jer su brojni projekti, kao što je kazalište na Dravi, otkazani zbog nedostatka financijskih sredstava. Što se tiče našeg Muzeja, godinama se čekalo otvorenje jer se radilo o ogromnom projektu čiju širinu još i danas teško možemo pojmiti i realno sagledati. On je jedna velika prilika za poduzetnike, za ugostitelje. Grad je stvorio uvjete, pomoći će koliko može i gdje god može, ali ne može graditi i otvarati restorane, hotele i slično. No, zato ako postoji neki uvjet koji Grad nije omogućio, tu smo, dođite i upozorite nas, otvoreni smo za prijedloge i sugestije. A da bismo uredili i okoliš oko Muzeja, u planu su dva velika projekta – Pretpovijesni park krapinskih neandertalaca te Izgradnja i uređenje turističke zone na toj lokaciji. Nažalost, javljaju se veliki problemi s izmještanjem ceste Dolac i građani tog dijela Grada su s pravom ogorčeni. Problemi se javljaju s Hrvatskim željeznicama, danas kažu jedno, sutra drugo. Nakon što su digli prugu 2 cm, tražili su od nas novu projektnu dokumentaciju kao da su je digli 2 m. Preostaje nam da krenemo u izmještanje bez njihove suglasnosti jer je ona nužna i zbog stanovnika Dolca i zbog Muzeja krapinskih neandertalaca. Kako se radi na cjelokupnom uređenju Hušnjakova i okolice, uređen je i prostor oko jezera Dolac i, naravno, samo jezero, postavljene su klupe i košarice za smeće, a uskoro će se postaviti i rasvjeta te paviljon, na kojem radimo u suradnji sa Šumarijom. Bit će onakav kakav je nekad bio i na taj ćemo način prizvati dašak starih vremena i nadam se da će Krapinčani i gosti u njemu uživati i čuvati ga jer sve što se radi je od svih nas i za sve nas. Jedini ste gradonačelnik koji je dobio dva mandata, od 2005. ste na čelu Grada Krapine? Kad netko sjedne u gradonačelničku fotelju, zna reći da ni četiri godine nisu dovoljne za provođenje svih projekata. Je li sedam dovoljno? Koliko se ponekad teško nositi sa svim teretom s kojim se susreće osoba na funkciji na kakvoj ste vi? Jesu li dva mandata dovoljna? I jesu i nisu... Ako je čovjek na toj funkciji isključivo radi svojeg osobnog političkog interesa, jedan mandat mu je i previše, a ako ima volje i ideje da nešto konkretno napravi i promijeni, jedan mandat je premalo. Dakako, o broju mandata odlučuju isključivo građani i oni će prepoznati je li dotični opet zaslužio GLAS ZAGORJA broj 90 njihovo povjerenje gledajući njegov rad i sve što je učinio za svoju sredinu. Naravno da se možda moglo bolje i više, ali koliko je bilo moguće u danom trenutku, toliko se napravilo. S obzirom na proračunska ograničenja, oslanjali smo se na natječaje nadležnih ministarstava. Neki će reći zašto su se toliko gradile ceste? Zato što je bilo moguće povući sredstva za njihovu gradnju, ali gradio se i Muzej, Festivalska dvorana, Športska dvorana Srednje škole, obnavljale su se i gradile osnovne škole, radilo se na poboljšanju odvodnje i vodoopskrbe, zapravo su se željela poboljšati sva područja života, koliko je bilo moguće. Nekad su želje jedno, a mogućnosti drugo... To je ono što frustrira, ali čovjek mora biti pozitivan, maksimalno se truditi i imati volje jer posao gradonačelnika izuzetno iscrpljuje. Tu nema petka ni svetka i bez volje nema uspjeha. U Krapini se često znamo sjetiti našeg najdugovječnijeg gradonačelnika, g. Vilibalda Sluge, znamo što je iza njega ostalo, koji je most napravljen u njegovo vrijeme i slično. Drago mi je da mogu reći da ću nakon što mi sljedeće godine završi drugi mandat biti odmah iza njega po dugovječnosti na ovoj funkciji, a godine će pokazati što je iza mene ostalo. Sve ono na čemu sam radio i što sam stvarao, bilo je i jest za buduće naraštaje, nije to moje, nego od svih nas i za sve nas. Nadam se da će građani Krapine, oni koji realno sagledavaju stvari, prepoznati i vrednovati moj dosadašnji rad. 19 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. OŽUJKA 2012. GRADSKA UPRAVA OBRAZOVANJE Informiranje putem interneta Grad Krapina uključio se u projekt Lokalna Hrvatska, jedinstveni informativni servis koji povezuje općine, gradove i županije donoseći realnu slike Hrvatske preko elektroničkog medija. U projekt su uključena ukupno 63 grada, 125 općina i 6 županija. Ovaj hvalevrijedan projekt koji povezuje sve dijelove Lijepe Naše proslavio je početkom veljače prvi rođendan. Kako se Krapina predstavila možete saznati na http://www. lokalnahrvatska.hr/krapina. U svijetu knjiga i radija IZ RADA ŽUPE Dan bolesnika Povodom obilježavanja Svjetskog dana bolesnika patronažne sestre Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije i ove su godine sudjelovale u prigodnim aktivnostima zdravstvene preventive u svojim lokalnim i župnim sredinama. Tako je uoči blagdana Gospe Lurdske i Svjetskog dana bolesnika, u Krapini održano misno slavlje za bolesnike i zdravstvene djelatnike u Župnoj cr- kvi svetog Nikole, a zatim druženje u Pastoralnom centru. Sestre su same izradile prigodne poklončiće i poruke za bolesnike. OBRAZOVANJE Susret učenika Krapinski učenici OŠ Ljudevita Gaja prezentirali su učenicima OŠ Đurmanec rezultate svoga rada u GLOBE programu koji se provodi u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. U spomenutoj školi u Krapini provodi se mjerenje temperature zraka, tlaka zraka, količine padalina, visine snijega, praćenje oblaka. Održana je i ra- dionica u kojoj su zajedno učili i igrali se. Susret je završen malim kvizom u kojem su sudionici pokazali izvrsna znanja, a susret je bio i prilika za prezentaciju vrijednog rada učenika u GLOBE programu, razmjenu iskustava i učenje, ali i motivacija za nove male zadaće i projekte u promicanju brige i ljubavi za okoliš. CRVENI KRIŽ Predavanje za policajce Policijska uprava Krapinsko-zagorska i Županijsko društvo Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije dogovorili su suradnju vezanu uz predavanja iz pružanja prve pomoći za policijske službenike. U tijeku je seminar dopunskog stručnog usavršavanja za policijske službenike PU Krapinsko-zagorske koji obuhvaća i predavanja iz pružanja prve pomoći. Na temu Hitni postup- 20 ci u prvoj pomoći kod ozlijeđenih i naglo oboljelih osoba govoriti će im ravnatelj Županijskog društva Crvenog križa KZŽ Davor Šimunović. Za svakog polaznika seminara osiguran je CD Prve pomoći sa skriptama i postupcima iz pružanja prve pomoći, te leci Crvenog križa kako bismo upoznali policijske službenike sa djelatnostima koje provodi ova organizacija.(gz) Uèenici 7.a razreda OŠ Augusta Cesarca pod vodstvom profesorice Ljubice Èudiæ posjetili su Gradsku knjižicu i Radio Hrvatsko zagorje Krapina. U ovoj zajednièkoj suradnji upoznali su se s radom Gradske knjižnice i iskusili rad novinara. Cilj posjeta bio je provesti anketu o čitateljskim navikama među članovima knjižnice. Samouvjereno postavljajući pitanja, dvije učenice u ulozi novinarki od anketiranih korisnika su saznale koliko dugo su članovi knjižnice, što najčešće posuđuju, koliko često posjećuju knjižnicu, koji im je omiljeni autor, te jesu su zadovoljni uslugama knjižnice. Učenice su u intervjuu obuhvatile različite profile korisnika: učenike (među kojima su bili i njihovi kolege iz razreda), odrasle osobe, umirovljenike i predškolsku djecu. Anketa nije zaobišla čak ni njihovu profesoricu, koja je otkrila omiljenu knjigu GLAS ZAGORJA broj 90 iz djetinjstva, a ni voditeljicu dječjeg odjela, koja je rekla ponešto o djeci-korisnicima i prednostima rada s djecom. U Radiju Hrvatsko zagorje Krapina dočekali su ih novinari koji su im pomogli snimljene materijale uobličiti u emisiju. S radom ove postaje upoznala ih je dipl. novinarka, glavna i odgovorna urednica Monika Briševac. U tehničkim poslovima i s osobitostima web stranice, koju u svakom trenutku koristi pedesetak znatiželjnika govorio im je Dragan Kušec. Kako su se učenici snašli u ulozi novinara imali su prilike čuti toga dana i slušatelji ovog radija. (V. Š. i T. G.) KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA ODGOJ 01. OŽUJKA 2012. KULTURA Gradska knjižnica promotor baštine Fašničke maske Novoteka u veljači bila je posvećena fašničkim maskama i tehnici papier mache. Upustili smo se u avanturu izrade papier machea u domaćoj radinosti, materijala koji nam je bio potreban za oblikovanje maski, a srodan je glini za modeliranje. Naime, recept za papier mache, što u prijevodu s francuskog znači sažvakani papir (a doslovno tako i izgleda) nije ispao očekivano. Spašavanje smjese, umjesto samog nanošenja smjese, protegnulo se i u radioničkom djelu, pa su djeca izrađivala, osim maski i – materijal za iste. Masku smo prvo oblikovali s nekoliko slojeva alu-folije prislonivši je uz svoje lice, kako bi zadobila crte lica, oblijepili je papirnatom samoljepivom trakom, te je premazali papirnatom kašom istaknuvši dijelove lica. Uz dobru volju, upornost, visoku razinu tolerancije (smjesa se nije dovoljno primala za podlogu), smanjenu kritičnost (lica su izgledala poprilično grbavo, pa smo se šalili da su to zapravo ovčice), krajnji rezultat je bio i izvan naših očekivanja. Ova radionica je bila zahtjevnija i duža nego što smo predviđali, no desetero polaznika spremno je došlo i drugi, odnosno treći dan kako bi završili svoju masku. Da biste vidjeli naša druga lica, zavirite u izloge knjižnice na dječjem odjelu. (V. Š.) Gradska knjižnica Krapina prva je knjižnica u Hrvatskoj koja se posestrila s knjižnicom iz grada Sant Joan de Vilatorrada iz Španjolske i knjižnicom iz grada Tielt Winge iz Belgije potpisavši Agreement of Cooperation. To je velika mogućnost za knjižnicu u poboljšanju pružanja usluga za korisnike, zajednicu u cjelini, ali i otvaranje putova za predstavljanje hrvatske kulture, običaja, etnološke te ostale materijalne i nematerijalne baštine, te mogućnost udaranja te- melja turističke promocije. Program sestrinskih knjižnica je iniciran na prošlogodišnjoj konferenciji održanoj u svibnju u Malagi. U njemu zasad sudjeluju Belgija, Hrvatska, Češka, Finska, Irska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska. KULTURA Iz naših škrinja Povodom Valentinova, otvorena je zanimljiva izložba rukotvorina – kape, stolnjaci, nadstolnjaci, narodne nošnje, tabletići, košarice u Plavoj dvorani Gradske knjižnice Krapina. Izloženi su radovi članica Udruge umirovljenika i djelatnica Gradske knjižnice nastali tehnikama našivavanja i kukičanja, a izložba se mogla razgledati do kraja veljače. UDRUGE Popust za invalide POZIV Iza svake priče nešto se miče Mala je maca imenom Nero u veljači provirivala iza svoje knjige i sramežljivo mijaukala zajedno s dvanaest malih slušatelja. Prošli smo sve Nerove pustolovine i razgovarali o macama i što one vole i rade, što jedu, gdje spavaju… Pitate se što ćemo sljedeće srijede raditi? Tko će sljedeći proviriti iz knjige na Dječjem odjelu? Dođite 14. i 28. ožujka 2012. u Gradsku knjižnicu i saznajte kakve nas pustolovine čekaju. (M. P.) Društvo invalida rada Krapina sklopilo je s Presečki Grupom sporazum o partnerstvu i suradnji. Sporazum se odnosi na povlastice za članove Društva, odnosno na odobravanje popusta od 40% od redovne cijene u javnom cestovnom prijevozu putnika za registrirane linije, za jednosmjerni i povratni prijevoz osoba s invaliditetom. Također, odobren je popust u iznosu 20% na komercijalne cijene Presečki Grupe za povremene zajedničke prijevoze članova udruge, izlete. Društvo invalida rada Krapina svojim će članovima svakog radnog dana od 8 do 12 sati u prostorijama Društva izdavati identifikacijske kar- GLAS ZAGORJA broj 90 tice s kojima će ostvariti navedene popuste. Sa sobom članovi Društva trebaju ponijeti osobnu iskaznicu, člansku knjižicu i 20 kuna. Kartice vrijede od petka, 10. veljače. Inače, ovaj je prijedlog suradnje dostavljen svim članicama Koordinacije Udruga osoba s invaliditetom Krapinsko-zagorske županije. 21 GRAD KLANJEC 01. OŽUJKA 2012. VATROGASTVO Spremni za intervencije i druženja Èlanovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Klanjec u subotu 4. veljače održali su redovitu godišnju izvještajnu skupštinu. – Iako je prošla godina bila jedna od najsiromašnijih po investicijama, kapitalnim ulaganjima, nabavkom opreme, što je i razumljivo s obzirom na nedostatna dobivena novčana sredstva i dugova iz prijašnjih godina, ipak je bila jedna od aktivnijih po raznim vatrogasnim i društvenim događanjima, a, nažalost, i intervencijama. Uz materijalnu imovinu: dom, spremište, vozila, raznu vatrogasnu i tehničku opremu, jednako je važno dobro organizirano vatrogasno društvo i osposobljena, uvježbana i prijateljski povezana vatrogasna postrojba – istaknuo je u izvještaju predsjednik Slavko Zamuda. Kao poseban događaj koji je obilježio prošlu godinu, a ostat će i kao trajno nematerijalno bogatstvo, bratimljenje je s vatrogasnim društvom Radvanje iz Maribora. O mnogobrojnim aktivnostima i intervencijama postrojbe izvijestio je zapovjednik Albin Šoban, a o financijskom poslovanju blagajnik Dalibor Šoban. Članovi skupštine također su prihvatili predloženi plan rada za 2012. Uz redovite aktivnosti i već uobičajeno sudjelovanje u svim kulturnim, vjerskim i društvenim događajima u planu je asfaltiranje radnog i parkirališnog prostora ispred doma, instaliranje trofazne struje u vatrogasni dom, kako bi se mogla postaviti sirena za uzbunjivanje, te priprema za proslavu 125. godišnjice sljedeće godine. Petero mladih vatrogasaca položilo je svečanu prisegu te su tako postali punopravni članovi Društva. Četvorica su potekla iz vatrogasne mladeži, a jedan je novoučlanjeni član. Skupštini su se odazvali i mnogobrojni predstavnici okolnih vatrogasnih društava, društava iz Slovenije te prvi put iz grada Sveta Nedjelja. U ime Vatrogasne zajednice KZŽ na skupštini je bio prisutan njen predsjednik Ivica Glas. Grad Klanjec predstavljao je predsjednik Gradskog vijeća Mirko Lunko, a župu Klanjec kapelan Danijel Maljur. (S. Z.) EKOLOGIJA Prvi ovogodišnji pinklec Ekološka udruga Japica Klanjec i Udruga Korak po korak do zdravlja u nedjelju 29. siječnja organizirali su prvi ovogodišnji Pinklec na rame i put pod noge. Članovi ovih udruga te ostali ljubitelji prirode okupili su se na željezničkoj postaji u Mihanović Dolu odakle su uz pratnju snježnih pahuljica krenuli šetnicom Antuna Mihanovića uz rijeku Sutlu do Zelenjaka. Nakon kratkog predaha i okrjepe, uputili su se poučnom stazom prema kapeli Majke Božje Snježne na vrhu Risvičke gore. Razgledanjem unutrašnjosti kapele Naš beli Klanjec uz pokoju molitvu, razgledanjem prekrasne okolice i zajedničkim fotografiranjem ispred kapele, za- Fotografirao: Slavko Zamuda 22 GLAS ZAGORJA broj 90 vršili su planiranu šetnju zadovoljni međusobnim druženjem i druženjem s prirodom. (S. Z.) GRAD KLANJEC 01. OŽUJKA 2012. FAŠNIK Kao i uvijek, predstavili su nam se na početku polaznici Dječjeg vrtića Kesten i male škole zajedno sa svojim tetama, a nakon njih i svi razredi Osnovne škole Antuna Mihanovića. Na pozornici se tako našlo pravo malo proljeće koje, čini se, željno očekuju naši prvašići, Indijanke i Indijanci iz drugog razreda, pravo šarenilo boja klaunova iz trećeg razreda te odlični plesači iz četvrtog. Nezaobilazni Harry Potter bio je inspiracija petom razredu. Šesti razred odlično je izveo šaljivi prikaz Nemoguće misije uz glazbu iz Pink Pantera, dok su se sedmaši dotakli splitskih nevolja sa snijegom i ledom. Osmi razred podsjetio nas je na šaljive zapovijedi koji upozoravaju kako ne treba previše raditi, ali se zato treba puno odmarati. I ove su nas godine posebno iznenadili učenici nižih razreda i to vrlo original- Male e kar š a m Jedan od najživljih, najveselijih i bojama i glazbom prošaranih dogaðaja u našem gradu svakako je Djeèji fašnik. Tradicionalno održan u velikoj gradskoj dvorani u utorak, na sam Fašnik, i ove nas je godine oduševio originalnošæu ideja i scenskim nastupom naših najmlaðih. nim i odlično izvedenim grupnim nastupima. Sve čestitke! Ovaj veseli događaj pomogli su Kulturni centar Klanjec, Turistička zajednica grada i Društvo Naša djeca koje je osiguralo skromne nagrade za sve sudionike kako u Klanjcu tako i u školi u Lučelnici. Turistièka zajednica grada Klanjca u tradicionalnoj suradnji s Turistièkom zajednicom Kumrovca i Turistièkom zajednicom Tuhlja i ove je godine priredila zajednièku i to veæ 23. po redu fašnièku povorku. U nedjelju 19. veljače ključevi grada barem na sat vremena našli su se u rukama maskiranih sugrađana koji su svojim programom razveselili i nasmijali nikad brojniju publiku na fašničkim spelancijama na starom klanječkom trgu. Predstavnicima slobodne fašničke republike predao Fašnič ih je zamjenik gradonačelnika, dok je za to vrijeme gradonačelnik Klanjca i novopečeni saborski zastupnik uživao u saborskom kafeu, gdje će, prema mišljenju mnogih, ionako provesti veći dio svog saborskog mandata. U ovogodišnju povorku uključilo se sedam maskiranih skupina s više od ke spe lancije Glazbena linija za novi vrtić Na 10. malom županijskom fašniku održanom u Humu na Sutli mališani Dječjeg vrtića Kesten svojim su zapaženim nastupom i originalnim maskama zauzeli drugo mjesto i priskrbili vrtiću glazbenu liniju. osamdeset sudionika. Pratili su ih, kao i uvijek, svirači Puhačkog orkestra iz Tuhlja, a kroz program vodila čak tri voditelja. Program su započeli gosti iz Huma na Sutli čiji će sprovod ostati svakako upamćen po glasnom naricanju udovice, zagorska inačica popularnih Navihanki svirala je na instrumentima domaće izrade, a uslijedio je maštovit Politički cirkus. Svake godine najviše truda u izradu maske ulaže Etno udruga Kolovrat iz Pristave, a ove su godine predstavili najnoviji prototip drvenog vojnog aviona. Vrlo su maštoviti bili Europski štrumpfovi, vidjeli smo GLAS ZAGORJA broj 90 i zagorsku tragediju Romeo i Julija iliti Štef i Barica, a program su završili Braco i Seka. Keruma i Nevenku odlično su skinuli Ivan Petrišić Keko i Hrvoje Hrbud Crv. I ove je godine najuspješnije maske birala publika. Po dvadeset nasumce odabranih posjetitelja glasalo je u Kumrovcu, Tuhlju i Klanjcu. Prvu nagradu i iznos od 2.000 kn osvojili su i to s uvjerljivo najviše glasova Europski štrumpfovi, drugu nagradu i 1.500 kn osvojile su Navihanke, a treću nagradu u iznosu od 1.000 kn Politički cirkus. Novčanim nagradama nagrađeni su i svi ostali sudionici povorke. 23 OPĆINA HUM NA SUTLI 01. OŽUJKA 2012. GOSPODARSTVO KOMUNALIJE Maras s gospodarstvenicima i obrtnicima Svi Humčani piju hrvatsku vodu Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras svoj posjet Zagorju završio je u humskom Domu kulture, gdje je u nazoènosti brojnih uvaženih gostiju predvoðenih županom Sinišom Hajdašem Donèiæem održana javna tribina na temu Malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo – izazovi, prilike, poticajne mjere. Moderator tribine bio je predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a KZŽ Stjepan Pavliša. Ministar je odgovarao na brojna pitanja sudionika tribine, a uglavnom vezana za ulaganja u dosad dosta zanemarivano Zagorje, osobito po pitanju cestovne infrastrukture. Zanimalo ih je hoće li se negativni primjeri iz prethodnih godina sada popraviti. Smanjenje državnog deficita, uvođenje reda u plaćanje kako bi se smanjila nelikvidnost bit će prioritetni zadaci nove Vlade. Također, poreznim reformama za poduzetnike planiraju se manja porezna opterećenja, koja će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Gospodarski rast trebao bi pak pokrenuti investicijski ciklus za koji je spremno 8 milijardi kuna. – Na zajedničkom smo putu Vlada i građani, cilj je, dakle, pokretanje hrvatskog gospodarstva, bolja perspektiva naše zemlje i otvaranje novih radnih mjesta, pojasnio je Humčanima ministar Maras. Tribini je prethodio posjet uspješnim tvrtkama, najvećim izvoznicima – Vetropacku i OMCU, a gdje je, nakon razgovora s predstavnicima uprava obišao i proizvodne pogone, te se susreo s radnicima. U općini Hum na Sutli jedna od najznačajnijih aktivnosti ove godine već je ostvarena, a to je puštanje vode iz Harine Zlake u vodospremu Straža. Slovenska voda u potpunosti je zamijenjena hrvatskom. Radove je izvodilo komunalno poduzeće Humkom, a financirale su ih uglavnom Hrvatske vode. FAŠNIK Pod pokroviteljstvom Županije krapinsko-zagorske i Opæine Hum na Sutli, a u organizaciji Destinacijsko-promidžbeni klub Zeleni bregi i medijskim pokroviteljstvom Radija Hrvatsko zagorje Krapina u humskoj dvorani održan je deseti jubilarni Mali županijski fašnik. Zagorski mališani zavladali Humom FAŠNIK Tužan zbor otpratio pokojnika Promocija fašničkog lista Puran uz prigodni fašnički program održana je u humskoj kino dvorani 18. veljače u organizaciji ŠKU Gustav Krklec i u suradnji sa TZO H/S, Šahovskim klubom Straža i Udrugom vinogradara i podrumara Humska kapljica koji su pripremili fažol – domjenak i kuhano vino. U prvom dijelu programa predstavljen je fašnički list “Puran”, a u drugom je dijelu organiziran “sprovod” Fašniku uz prigodno veselo “po- 24 smrtno” slovo, uz podršku voditeljice Mirice Kic, glazbenu podršku Siniše Miklaužića i F banda. Svi posjetitelji mogli su sudjelovati u tomboli u kojoj su nagrade bile vrijedne knjige koje je sponzorirala dirketorica marketinga i prodaje Jutarnjeg lista Sanja Mlačak. Inače, humski fašnički list Puran izašao je iz tiska nakon 3 godine pauze i otkrio zgode i nezgode koje su se u proteklom razdoblju dogodile Humčanima. Preko četiristo mališana predškolskog i školskog uzrasta s područja cijele naše županije vladalo je gotovo cijelo prijepodne 18. veljače. Fašnički princ Tomislav Lež ključeve je preuzeo od dožupanice Sonje Borovčak, a potom od glazbe i pjesme veselih županijskih vijećnika, nitko nije bio bučniji. Nizale su se grupe vrtića i osnovnih škola: OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Dječji vrtić Cvrkutić iz Oroslavja, Bubamara iz Donje Stubice, Zvirek iz Stubičkih Toplica, Kesten iz Klanjca, Balončica iz Huma na Sutli, Zipkica iz Zaboka, Tratinčica iz Desinića, Naša radost iz Pregrade, OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli, OŠ Pregrada. Stručnom sudu u sastavu Tanja Gregurović, predsjednica, Gordana Hamer, Vlasta Krklec, Sanja Škrinjar i Ivanka Bračun nije bilo lako odabrati najbolje kreacije, ocijeniti originalne ideje… Poseban dojam ostavili su mališani Dječjeg vrtića Bubamara iz Donje GLAS ZAGORJA broj 90 Stubice. Valcerom, rock’n’rollom i charlestonom uplesali su u Europu i priskrbili tako svojem vrtiću muzički stup. Pa, bit će plesa do iduće godine, zasigurno – zaključak je i domaćina Zvonka Jutriše, načelnika općine Hum na Sutli koji je sve zagorske mališane dočekao i potom im dodijelio zaslužene nagrade. Drugo mjesto i glazbena linija pripala je mališanima Dječjeg vrtića Kesten iz Klanjca, koji su nam dočarali život Afrike, a treća nagrada, DVD, pripala je Dječjem vrtiću Balončica iz Huma na Sutli, koji su bili plesači i zabavljači te nas podsjetili na potrebu čuvanja našeg planeta. Posebnu nagradu dobila je OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, a svi ostali nagrađeni su slatkim paketima. Obilje veselja, smijeha, zabave i dobrih vibracija nije izostalo, a malim maškarama u tome su pomogli vedri zvuci F benda iz Desinića. Druženje je završilo uz krafna domjenak. OPĆINA HUM NA SUTLI 01. OŽUJKA 2012. SCENA Pripremila Monika Briševac S kraja humskega Siniša, ukratko za čitatelje Glasa Zagorja o CD prvijencu? Sam naziv CD-a S kraja humskega govori o tome da je cijeli baziran na humskom dijalektu koji je zaštićen pod okriljem UNESCO-a. Od same ideje do izdanja CD-a prošle su četiri godine, a potakli su me Kavaliri iz Bednje, koji godinama glazbom promiču svoj materinji jezik. Upravo prva pjesma Po humski i bednjanski nastala je u suradnji s ovim našim najpoznatijim promotorima bednjanskog. Sve se potom događalo spontano. Nizala se pjesma za pjesmom, suradnja za suradnjom. Na CD-u se nalazi 12 pjesama. Uglavnom su to šaljive, vesele pjesme poput Fanike, Humčanke, Švabice, no ima i nekoliko pjesama koje govore o ljubavi i nostalgiji za rodnim krajem, poput Vrni se čim prejt i Tuj mi je hiža, tam mi je doum… Humski govor promiče se na ovaj način vrlo uspješno kroz glazbu. Koje su prve reakcije Zagoraca? Mislim da upravo mi glazbenici koji živimo u sredinama gdje se govori dijalektom, moramo dati svoj doprinos promociji materinjeg jezika. Danas je to najlakše i najbolje popevkama jer je na taj način ovaj izričaj najdostupniji slušateljima. Prenijeti gostoprimstvo Zagoraca, ljepotu kraja, podsjetiti na naše običaje, ukratko pjesmom pozvati u Zagorje. Zadovoljan sam CD-om prvijencem i nadam se da će idući biti još bolji u svakom smislu. Ono što mi je kao autoru i izvođaču još draže je to da su neke pjesme, poput Fanike i Humčanke, doslovno zaživjele među slušateljima i da su to pjesme koje će se pjevati poput narodnih pjesama i tako ostaviti neizbrisiv trag. Poznati humski glazbenik, skladatelj, aranžer, voditelj emisije Nek tambura svira Radija Hrvatsko zagorje Krapina Siniša Miklaužiæ izdao je samostalno svoj prvi nosaè zvuka – S kraja humskega. Glazbom se bavi 15 godina, uèitelj je glazbene kulture u OŠ Petrovsko, voditelj mnogih KUD-ova diljem Zagorja, ŽVA Sotelie, a suraðivao je s brojnim solistima i sastavima. Snimljeno je i nekoliko video spotova, koji su naišli na simpatične reakcije publike? Do sada sam snimio tri spota – za pjesme Humčanka, Muzikanti vu turizmu zajedno s Auswinkl muzikantima i za pjesmu Vrni se čim prejt. Drago mi je da su ti spotovi jako AKTUALNO Zahtjevom izbjeći prekršaj Nakon angažmana načelnika općine Zvonka Jutriše vezano uz problematiku stanovnika Huma na Sutli koji posjeduju automobile sa stranim registarskim oznakama i sastanka s rukovodstvom Hrvatske carine, saborska zastupnica Dunja Špoljar pokušala je problem riješiti u Ministarstvu vanjskih poslova. Razgovarala je sa zamjenikom ministrice Joškom Klisovićem o izdavanju potvrde diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske, kojom se dokazuje neprekidni boravak u inozemstvu od najmanje 12 mjeseci. Takva potvrda omogućila bi podnošenje zahtjeva za oslobođenjem od plaćanja carine. Potvrde će izdavati Hrvatsko veleposlanstvo u Ljubljani, a bit će potrebno podmiriti trošarinu. Podsjećamo, prava da upravljaju vozilom stranim registarskim oznakama imaju osobe koje žive izvan carinskog područja Republike Hrvatske. Tu je nastao problem za stanovnike općine Hum na Sutli i zato je važno da svatko tko ima vozilo sa stranim registarskim oznakama podnese zahtjev za reguliranjem statusa vozila. Rasplet situacije možete pratiti na web stranici Općine Hum na Sutli. gledani na raznim lokalnim televizijama, te moram zahvaliti firmama Omco Croatia i Transportima Javorić koji su financijski pomogli u njihovoj realizaciji. Sigurno da ti spotovi ne bi imali smisla bez prikazivanja na TV postajama. Tu su mi pomogle ekipe emisija Zagorski magazin i Muzikaši i pajdaši koje su meni i brojnim zagorskim sastavima i solistima, snimajući spotove po najpovoljnijim cijenama i puštajući ih u emisijama, dale veliki doprinos u promociji zagorske glazbe. Kao što smo u uvodnom dijelu spomenuli, u petnaestogodišnjoj glazbenoj karijeri ostvarena je suradnja s brojnim glazbenicima, tekstopiscima. Koje svakako treba izdvojiti? Moj rad zadnjih 15-ak godina obilježila je suradnja s raznim KUDovima, vokalnim i instrumentalnim grupama, od Tamburaškog orkestra i Mješovitog zbora KUD-a Rikard Jorgovanić iz Huma na Sutli, Okteta Kaj s kojima sam snimio dva CD-a i nastupao diljem Europe, pa do Mješovitog zbora i tamburaškog sastava KUD-a Zlatko Baloković iz Krapinskih Toplica, Ženske vokalne grupe i tamburaškog sastava KUD-a Đurmanec i ŽVA Sotelia. Drago mi je da sam na ovom CD-u surađivao i s najeminentnijim zagorskim sastavima poput Kavalira, Podvinčana, Savskih valova, Zagorskih mušketira, Grupe Šarmeri i ŽVA Sotelie. Posebno draga mi je suradnja s Auswinkl GLAS ZAGORJA broj 90 muzikantima, pjesma Muzikanti vu turizmu sluša se diljem Hrvatske, a proglašena je i drugoplasiranim hitom 2011. na RHZK-a. Nosač zvuka S kraja humskega upotpunjuju solisti, Humčani – Adalbert Trner Juci i Jelena Miklaužić. Zahvaljujući afirmiranim pjesnicima i književnicima, Božidaru Brezinščaku Bagoli i Snježani Šoštarko, napravljeni su i tekstovi, dok se u nekoliko pjesama kao tekstopisac pojavljuje i mlada, talentirana Humčanka, Grozdana Drašković. Autor sam glazbe svih pjesama, dok su mi u aranžmanima pomagali Danijel Rožanković, Hrvoje Ban, Denis Kezele, Miljenko Pavlinić i naš poznati usnoharmonikaš, Tomislav Goluban. Zahvaljujem se i Općini Hum na Sutli, TZ Općine Hum na Sutli, a posebna hvala Damiru Špiljaku, koji mi je najviše pomogao u realizaciji i izradi ovog CD-a. Gdje se CD može nabaviti i koja su očekivanja? Zadovoljan sam što sam uspio snimiti 12 pjesama, nadam se i bit će mi drago ako će biti slušan. Time su moja očekivanja ispunjena, no svaki novi uspjeh, bilo pojedine pjesme, bilo cijelog CD-a, bit će mi motiv za daljnji rad. Nadam se da ću motivirati i druge glazbenike s područja Huma na Sutli na stvaranje pjesama s tekstovima na humskom dijalektu. Nosač zvuka može se kupiti kod mene osobno ili u redakciji RHZK-a, kojoj zahvaljujem ne samo na izdanju ovog CD-a, nego i na promociji i podršci svih ovih godina, od prve pjesme do danas. 25 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. OŽUJKA 2012. OPĆINSKA UPRAVA Sanacija zgrade Općine nog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Naime, još 2008. Općini Sveti Križ Začretje odobrena je financijska potpora iz programa Europske investicijske banke Integralni razvoj lokalne zajednice – EIB II na način da Ministarstvo financira 60%, a Općina Sveti Križ Začretje 40% investicije. Ministarstvo je prošle godine prove- U tijeku su graðevinski radovi na sanaciji zgrade Općine Sveti Križ Začretje, graðevine sagraðene još 1898., koja se nalazi na Trgu hrvatske kraljice Jelene. Zgrada je sastavni dio građevinske kulturno-povijesne cjeline mjesta. Projekt sanacije zgrade izvodi se uz sufinanciranje Ministarstva regional- FAŠNIK Pobjeđuje Tito U organizaciji Udruge za kulturu, zabavu i šport održana je tradicionalna Fašnička povorka. Kao i prošle godine zahvaljujući suradnji s Turističkom zajednicom grada Krapine, sudionici obje povorke natjecali su se za novčanu nagradu od 5.000 kn. Nagrade su dijeljene, nakon što je povorka prošla Trgom hrvatske kraljice Jelene, u Roses Outlet Centru. Za sve sudionike organizatori su u suradnji s Pekarom Kaj i Maxx restoranom osigurali krafne i gulaš, a vrijedni članovi udruge vinara za sve posjetitelje su pripremili kuhano vino. Glavna nagrada 5.000 kn ove godine dodjeljivala se u Krapini. Novčanu nagradu od 2.000 kn 26 osvojila je maska Josip Broz Tito, od 1.500 kn članovi KUD-a Sloga BiP iz Krapine, od 1.000 kn osvojile su ABBA i plesna skupina iz Lobora. Nagrade od po 500 kn osvojile su Šah-mat iz Donje Pačetine, Štrumpfovi iz Svetog Križa Začretja i Štrumpfovi iz Klanjca. I ostalim maskama pripale su vrijedne nagrade u obliku poklon bonova koje su dali sponzori. GLAS ZAGORJA broj 90 lo postupak javne nabave i sklopilo ugovor o izvođenju radova s najpovoljnijim ponuđačem – tvrtkom Geo – oprema Ciglenečki. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 1,300.000 kn, a zamijenit će se krovište, obnoviti pročelje (fasada), zamijeniti prozori uz ostale građevinske radove nužne za sanaciju zgrade. OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. OŽUJKA 2012. Piše Dunja Horvatin OBRAZOVANJE Vrnite nam kaj nazaj Uz Dan materinjeg jezika (21. veljače), u okviru Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graðanstvo, učenici osmih razreda OŠ Sveti Križ Začretje, članovi Povijesne grupe, ukazali su na važnost očuvanja zavičajnog govora kao osnovnog ljudskog prava, važnog za razvoj osobnog i kulturnog identiteta. Oni su autori projekta Očeme kaj vrnuti nazaj, koji su predstavili i na državnoj smotri, a da je ideja zaživjela, pomogle su Barbara Zdešić, učiteljica hrvatskog, Ksenija Mihelec, prof. povijesti i pedagoginja Nevenka Sinković. Od tada Zavičajni govor je njihov izborni predmet. Već sljedeće godine svoj rad predstavljaju mještanima u programu uz Večer zavičajne poezije, u Žitnici. Uz skeč na kajkavskom sudjelovali su u programu bivši i sadašnji učenicipjesnici svetokriške škole, dr. Verica Jačmenica, Nadica Vukić, Mješoviti zbor, tamburaši…, a manifestacija postaje tradicija. Večer zavičajne poezije 2011. bila je posvećena Zagorju mojemu, a ovogodišnja tema već naveliko zaokuplja mlade pjesnike: ljubav. Uz Dan materinjeg jezika, na satu Zavičajnog jezika, domaća pjesnikinja Ljubica Komljenović pročitala je djeci nekoliko svojih ljubavnih pjesama na izvornom, dukovečkom kajkavskom, a poslije je uslijedila provjera poznavanja riječi. Neke su i sasvim zaboravljene: npr. stepihljeb je odmah uvršten u Rječnik zaboravljenih kajkavskih riječi, a djeci je poznatiji kao potepuh ili skitnica. Ljubičine pjesmice odišu toplinom, prizivaju zaboravljene starine, riječi teku spontano i glat- ko, a neke su i uglazbljene (Bila si mi sve na svijetu i Moj golubek, Radobojski tamburaši). Izmjenjuju se iz stiha u stih iskreni osjećaji, sjećanja koja mame osmjeh ili zasuze oko. Za mnogobrojna pitanja i ugodno čavrljanje po domaće školski sat je prekratak, odzvoni prebrzo. Do skorog datuma večeri poezije sve a bila je namijenjena lijepoj Stanki od zagrebačkog glumca Jože Rutića. Osim izvornog teksta pjesme, danas malo prepravljene, sačuvana je gitara i slika s posvetom Stanki, iz 1937. Očekuje se sudjelovanje Kirjalesica, i svih koji su povezani s kulturnim događanjima – a takvih je u Svetom Križu nemali broj. U školi, uz Neven- Jezik je kralježnica naroda ili, Krležinim riječima, jedini garant nacionalnog dostojanstva. Bitke za pravo korištenja vlastitog jezika na vlastitoj zemlji ostavile su na stranicama hrvatske povijesti krvavi trag, ali ne i pouku. Iako je Europska unija priznala hrvatski, nigdje ne stoji da je to i konačno: u Europskom parlamentu zatražen je jedan jezik za zemlje bivše Jugoslavije, jer je skupo imati četiri nova jezika! Zbog ušteda predlaže se i rasformiranje Hrvatske akademije, a iz hrvatskih lingvističkih krugova dolazi i ideja o izbacivanju imena hrvatskog jezika iz temeljnog državnog akta, Ustava RH, uz tvrdnju da je njegov pravi znanstveni naziv srpskohrvatski. Vraćaju nas ti novovjeki primjerci beskralježnjaka cijelo stoljeće i pol unatrag kad je austrijskim vlastima u našim krajevima bilo nepraktično i skupo da se svikolici državljani služe svojim jezicima. Pa su nametnuli svoj, njemački jezik. više raste krug onih koji žele pomoći, sudjelovati u ovom jedinstvenom projektu. Djeca pripremaju svoje recitacije, s babicama usklađuju naglasak, pomažu sugrađani. Program će nositi znakovit naslov Kak taubeka dva: taubeki asociraju na ljubav i zaljubljenost, a naslov je to i poznate pjesme za koju mnogi misle da je narodna. Izvor pjesme ustvari je klijet obitelji Davila u okolici Začretja, ku Sinković, Kristinu Varžić, Moniku Šalec, Šteficu Roškar, pomaže i Tatjana Majdak, likovnim rješenjima, a pomoć i potpora u svemu je ravnatelj škole Božidar Kučko. Večer zavičajne poezije održat će se početkom travnja u prostranom svetokriškom hramu kulture, Žitnici, koja će, sudeći po ranijim godinama, opet biti tijesna za sve kojima kaj kola žilama, kuca sa srcem za zagorski kraj. svakom trenutku koji posvećujete duhovnosti Zagoraca – obratio se župan Hajdaš Dončić župnicima, dodavši da Crkva i dalje može računati na podršku Županije, pogotovo pri obnovi sakralnih objekata. Velečasni Dražen Karačić, dekan Krapinskog dekanata, istaknuo je da je dužnost Crkve da surađuje na dobrobit ljudi, kako u duhovnom, tako i u materijalnom smislu. – Zahvalni smo što je dosadašnja suradnja bila dobra i pokazalo se da imamo sluha jedni za druge, te se nadam da će se tako nastaviti i ubuduće – dodao je župnik Dražen Karačić. IZ RADA ŽUPE Susret župana sa župnicima Krapinsko–zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić i dekan Krapinskog dekanata svetokriški župnik Dražen Karačić u Svetom Križu Začretju bili su domaćini godišnjem sastanku vodstva županije sa zagorskim župnicima. Nakon prošlogodišnjeg održanog u Svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, ove je godine susret župana sa župnicima održan u Pa- storalnom centru Župnog ureda u Svetom Križu Začretje. – Vjera je duboko ukorijenjena u našu lokalnu zajednicu i zahvaljujem vam na GLAS ZAGORJA broj 90 27 OPĆINA MARIJA BISTRICA 01. OŽUJKA 2012. VATROGASCI VATROGASCI Skupština DVD-a Selnica DVD Selnica, koje djeluje pri Vatrogasnoj zajednici Opæine Marija Bistrica održalo je redovnu godišnju skupštinu. Piše Elvis Lacković 43 nova vatrogasca U nedjelju 19. veljaèe u Mariji Bistrici je završilo osposobljavanje za zvanje vatrogasac, u organizaciji Vatrogasne zajednice KZŽ i uz suorganizaciju Vatrogasne zajednice Opæine Marija Bistrica. Na ovom osposobljavanju praktički i teoretski dio nastave odradila su 43 kandidata, a posebno raduje da su svi pristupili provjeri znanja i uspješno položili. Ovo je osposobljavanje ponovno donijelo i već isprobanu suradnju VZ Općine Marija Bistrica i DVD-a Moravče, koje spada u VZ Grada Zagreba, ali zbog blizine Marije Bistrice dio članova i članica (njih osmero) DVD-a Moravče odlučio se upravo u Mariji Bistrici za polaganje za zvanje vatrogasac. Što se pak zagorskih vatrogasaca tiče, čak 8 dru- štava dobilo je nove osposobljene vatrogasce. DVD Zabok i DVD po 7, DVD Tugonica-Podgrađe 6, DVD Zlatar Bistrica 5, DVD-a Konjščina 4, DVD Laz 3, DVD Selnica dvoje te DVD Jertovec jedan. Voditelj osposobljavanja, koje je trajalo 74 sata, bio je Tomislav Kuntić, a predavači su bili Stjepan Skuliber, Josip Bosak, Tomislav Novosel, Dubravko Mokosek, Velimir Babić i Matija Škrlec. Samom polaganju nazočili su i predsjednik, zapovjednik i tajnik VZ KZŽ Ivica Glas, Marijan Lovrenčić i Rajko Jutriša. SPORT Bijeli ježek 2012. Jednoglasno su prihvaćena sva izvješća o radu u prošloj godini kao i planovi za ovu. U 2011. na svom su području vatrogasci DVD-a Selnica intervenirali šest puta. Sve intervencije bile su kod požara suhe trave i raslinja bez veće štete. S obzirom na to da je godina bila sušna, odrađeno je i 11 prijevoza vode, redovito su održavani hidranti, a zabilježena su i 4 čišćenja bunara. Sve više pažnje posvećuje se i ženskoj natjecateljskoj ekipi, koja je prošle godine puno vježbala, što se odrazilo i prvim mjestom na Kupu DVD-a Pavlovec Zabočki. Vatrogasci DVD-a Selnica sudjelovali su i na vatrogasnoj vježbi u Lazu Bistričkom, a tu je i tradicionalno sudjelovanje u brojnim vjerskim manifestacijama u organizaciji Svetišta MBB, na čemu je zahvalu uputio i rektor Svetišta vlč. Zlatko Koren. Skupštinu su pozdravili i zamjenik načelnika Općine Marija Bistrica Ivica Krajačić, član predsjedništva Vatrogasne zajednice KZŽ Željko Odak i predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica Stjepan Skuliber, kao i članovi brojnih prijateljskih društava: Mari- ja Bistrica, Laz, Tugonica-Podgrađe, Poznanovec, Bedekovčina, Brestovec Orehovički, Sveti Matej, Šagudovec, Gornja Stubica, Zlatar Bistrica, Lobor, Kašina i Moravče. Svi su gosti odali priznanje članovima DVD-a Selnica, koji su već 84 godine središte gotovo svih zbivanja u mjestu, ali i na području cijele Općine Marija Bistrica. Dodijeljena su i priznanja članovima za 10 i 20 godina rada u društvu. Priznanja za 10 godina rada dobili su Tomislav Miketić, Mladen (Vjekoslava) Pozaić, Mladen (Željka) Pozaić, Željko Hanžek, Jurica i Rudek Mitrečić, dok su priznanja za 20 godina dobili Zlatko Pozaić, Tihomir Kucelj, Darko Grden, Ivan Grgić, Anđelko Pozaić, Mladen Jakopec i Dubravko Bajza. KULTURA Nemreš pobjeć od nedjelje Teniski klub Marija Bistrica organizirao je 4. natjecanje u sanjkanju za djecu Bijeli Ježek, Marija Bistrica 2012. Na stazi na bistričkoj kalvariji, usprkos hladnom, ali pravom zimskom vremenu, i uz snijeg koji je neprestano padao okupilo se mnoštvo djece i odraslih, a ukupno je stazom prošao 81 natjecatelj u četiri dječje kategorije, te 10 parova u posebnoj valentinovskoj utrci. U kategoriji predškolske djece, koja su se stazom spuštala s odraslom osobom pobijedio je Mar- 28 tin Meštrović, druga je bila Ema Gabud, a treći Kristijan Belko. U kategoriji prvih do trećih razreda pobijedio je Mihael Brko, ispred Ane Čukman i Branka Miličkog. U kategoriji četvrtih do šestih razreda slavio je Antonio Belko, drugi je bio Lovro Obad, a treća Mauricija Ozimec, dok je kod sedmih i osmih razreda najbrži bio Andrija Pisk, ispred Stele Beljak i Matije Meštrovića. U valentinovskoj utrci slavili su Kornelija i Damir Meštrović, drugi su bili Sandra i Mario Tomorad, a treći Sanja i Bruno Kovačić. Poèetak ožujka donosi novu kazališnu predstavu u Mariji Bistrici. U sklopu KUMB-a, Kazališta u Mariji Bistrici, u nedjelju 4. ožujka gostuje Ludens Teatar s predstavom Nemreš pobjeæ od nedjelje. Riječ je o komičnoj predstavi Tene Štivičić, koju je režirao Dario Hajraček, a glume izvrsni Jelena Hadži-Manev i Filip Juričić. Predstava govori o dvoje mladih ljudi koji predstavljajući razvoj vlastite ljubavne veze, od zaljubljenosti do rutine, zamora i netrpeljivosti, svjedoče o gomili problema s kojima se, živeći ovdje i sada, svakodnevno susrećemo. Kroz svima poznate, klišeizirane situacije, ona i on prolaze svoje intimne, GLAS ZAGORJA broj 90 egzistencijalističke i materijalne krize, vrteći se u neprekidnom krugu nesigurnosti, bespomoćnosti i želje za nečim boljim. Predstava je na rasporedu u Domu kulture u Mariji Bistrici, 4. ožujka u 20 sati. Karte po cijeni od 50 kuna mogu se nabaviti u Knjižnici u Mariji Bistrici, na Radiju Marija Bistrica, u Caffe baru Dioniz i Art Galeriji Ptiček. Karte će se moći kupiti i na ulazu u Dom kulture na dan predstave pola sata prije početka. SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE SVETE MISE PONEDJELJAK –SUBOTA 10,30 i 18 sati SVETKOVINOM I NEDJELJOM 7,30, 9, 11 i 18 sati ili u 16 sati do 1. IV. 2012. (Cvjetnica) i od 28. X. 2012. (Zahvalnica) SAKRAMENT ISPOVIJEDI – POMIRENJA –POKORE prije svete mise EUHARISTIJSKO KLANJANJE petkom u 18 sati LIPANJ – RUJAN subotom i nedjeljom u 14 sati 26. II., 4., 11., 18., i 25. III. i 1 IV. KORIZMENE NEDJELJE KRIŽNI PUT NA KALVARIJI U 15 sati 30. III. - ŽALOSNI PETAK 20 sati KRIŽNI PUT SA SVIJEĆAMA NA KALVARIJI 1. IV. - NEDJELJA MUKE GOSPODNJE, CVJETNICA Svete mise u 7.30, 9, 11, 16 i 18h KRIŽNI PUT NA KALVARIJI U 15 sati 5. IV. - veliki četvrtak - 19h 6. IV. - veliki petak - 19h 7. IV. - velika subota - 20h 8. IV. - NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA 6,30 blagoslov jela, 9, 11 i 18h 9. IV. - USKRSNI PONEDJELJAK 7,30, 9, 11 i 18h hodočašće udruge “HRVATSKA ŽENA” Zagreb-Sesvete Sveta misa u 11h 15. IV. - II VAZMENA NEDJELJA-BIJELA OTVORENJE HODOČASNIČKOG LJETA 01. OŽUJKA 2012. OPÆINA ÐURMANEC 01. OŽUJKA 2012. KULTURA Jutarnjica Babičini kolači (Mira Smiljanec, Smiljanova Graba) Općina Ðurmanec 14. travnja 2012. bit će domaćin VI. županijske manifestacije Babièini kolaèi. Iako danas više nema lijepoga običaja jutarnjice, gibanice koja je u pletenoj košari prekrivenoj vezenim stolnjakom, uz kukuruzni kruh, šunku ili pečenu svinjetinu, pečenu kokoš i pet litara vina, pratila djevojku iz njezina u suprugov dom, preporučujemo, isprobajte recept Mire Smiljanec. Radi se receptu koji se godinama prenosio iz koljena na koljeno. Zahvaljujući baki Miri Smiljanec iz Donjeg Maclja, koja je sa svojim kolačem nazvanim Jutarnjica pobijedila na prošlogodišnjoj manifestaciji u Radoboju, ove će godine domaćin babicama i gostima biti Općina Đurmanec. Manifestacija će se održati u restoranu Kod Žarka. Svi posjetitelji moći će kušati izložene kolače pripremljene na tradicionalan način prema originalnoj recepturi naših zagorskih babica. Štrudle svake vrste, štrukli slani i slatki, kukuruzne zlevke, bučnica, pogače od čvaraka, makovnjače, orehnjače,… Sve to obilje bit će izloženo i konkurirat će za najbolji i najukusniji tradicijski kolač. No pustimo bakama da svojim djelom pokažu našu zagorsku raznolikost. Do sada se za sudjelovanje prijavila 31 baka. Iako je prema prvom pozivu, prošao zadnji dan prijava za manifestaciju Babičini kolači, još nije kasno za sudjelovanje. Naime, bake koje žele sudjelovati na manifestaciji, a nisu se uspjele prijaviti u ovom roku, mogu to učiniti i tijekom idućeg tjedna. Kod prijave treba, uz osobne podatke, navesti i naziv kolača te točan recept za pripremu. Prijava mora sadržavati: ime i prezime, datum rođenja, adresu stalnog boravka, broj telefona i naziv natjecateljskog kolača te recept, a upućuje se na adresu: Krapinsko-zagorska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, Magistratska 1, Krapina ili na telefon: 049/329049 ili 049/329084. (gz) OBRAZOVANJE Ekološki sat o močvarnim staništima Svjetski dan vlažnih i močvarnih staništa, 2. veljače obilježili su učenici šestih razreda OŠ Đurmanec. Spomen je to na prihvaćanje Konvencije o vlažnim staništima (Ramsarska konvencija) održanoj u iranskom gradiću Ramsaru 1971. Učenici su uz pomoć svoje učiteljice iz ge- 30 ografije Gordane Šimunić izrađivali plakate i razgovarali o važnosti ostvarivanja ciljeva Konvencije o vlažnim staništima. Cilj konvencije je očuvanje vlažnih staništa – vlažnih šuma i livada, slatkih voda i jezera, vodotoka i močvara – ali i obalno more do dubine od šest metara. (gz) Tijesto 12 dag glatkog brašna, 1,5 kocka svježega kvasca, 3 jaja, 2 dl vrhnja, 2 žlice domaće masti ili 1,5 dl ulja, 2 žličice šećera, malo ribane limunove korice, 1 žličica soli, mlačno mlijeko po potrebi, 1 žumance Nadjev I. 10 dag mljevenih oraha, 2-3 žlice šećera,5 dl prokuhanoga vrućeg mlijeka, rum po želji Nadjev II. 5 dag mljevenog maka, 2-3 žlice šećera, 5 dl prokuhanoga vrućeg mlijeka, rum po želji Nadjev III. 1 sir, malo šećera, limunova korica,2 dl vrhnja, 1 jaje Premaz 1 žumance, malo mlijeka, mast na premazivanje medenice Priprema Umijesite glatko tijesto od jaja, brašna, na malo mlačnoga mlijeka i šećera uzrasla kvasca, vrhnja, domaće masti i šećera. Podijelite ga u devet hljepčića, koje ostavite da malo uzrastu, pa potom razvaljate. Pripremite nadjeve od oraha, maka i sira. Mljevene orahe pomiješajte sa šećerom i prelijte kipućim mlijekom, pa dodajte rum. Mak također pomiješajte sa šećerom, prelijte vrućim mlijekom i dodajte rum. Sir dobro promiješajte s vrhnjem šećerom, jajetom i ribanom limunovom koricom. Nadjenite svakim nadjevom po tri kore i oblikujte ih u pletenicu. Medenicu premažite svinjskom mašću, pa u nju složite pletenicu. Premažite je mješavinom tučena žumanca i malo mlijeka. Stavite jutarnjicu u pećnicu zagrijanu na 150 ºC i pecite je oko 90 minuta. OBRAZOVANJE Čitajmo mi, u obitelji svi OŠ Đurmanec je započela s provođenjem projekta Čitajmo mi, u obitelji svi u dva treća razreda. U PŠ Macelj sudjeluje 3. razred sa svojom učiteljicom Gordanom Bračun i u centralnoj školi učenici 3. razreda s učiteljicom Renatom Vuzem. Svake srijede učenik koji je donio naprtnjaču u školu ima prigodu u nekoliko minuta drugim učenicima prepričati sve lijepo i zanimljivo što mu se dogodilo tijekom proteklih nekoliko dana kad su u njegovoj obitelji svi članovi čitali knjige iz knjižnične naprtnjače. Svaki petak ždrijebom naprtnjaču dobiva jedan od zainteresiranih učenika. U knjižničnoj naprtnjači nalazi se, osim knjiga, i bilježnica u koju učenici sa svojim ukućanima upisuju doživljaje. Projektom Čitamo mi, u obitelji svi roditeljima skrećemo pozornost na činjenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih nižih razre- GLAS ZAGORJA broj 90 Pripremila Vlatka Jagić da budu uzor svojoj djecu u čitanju, umjesto da ih tjeraju na čitanje. No, ovim projektom roditeljima ne skrećemo samo pozornost na važnost čitanja, već ih veoma efikasno pridobivamo da tijekom 5 dana na različite načine čitaju sa svojom djecom te da tako provodeći vrijeme dožive lijepe trenutke koje će dugo pamtiti. Hoće li možda promijeniti i svoje navike – ostaje na njima, no školski im knjižničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, već ih je uputio što da čine i motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju. OPÆINA JESENJE 01. OŽUJKA 2012. GODIŠNJICE Dvostruki Zlatni pir Dogaðaj kada za jedan vikend dvoje bračnih parova slave 50 godina zajedničkog života rijetko je viðen u našim krajevima. U župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja 11. veljače 1962. ondašnji župnik vlč. Antun Pem vjenčao je petero bračnih parova. Meðu njima bili su Marija i Ljudevit Buzina, te Marija i Martin Janžek koji su tog dana svoje bračne zavjete jedno drugome obećali. Marija i Ljudevit Buzina Točno pedeset godina kasnije na istome mjestu u subotu 11. veljače Marija i Ljudevit došli su obnoviti svoje bračne zavjete. Slavljenike je u crkvu dopratio velik broj rodbine, prijatelja i susjeda kako bi uveličali njihovu svečanost. Na misnom slavlju koje je predvodio domaći župnik Josip Krčmar, sudjelovao je i vlč. Alojzije Pakrac koji je u rodu sa slavljenicima. Još jedan razlog za radost slavljenika, jer takvu čast da dvoje svećenika prisustvuje njihovu vjenčanju nisu imali ni prije pedeset godina, rekli su mladenci. Na izlasku iz crkve dočekao ih je vatromet koji su priredili vatrogasci, koji je zadivio sve okupljene, a najviše slavljenike. U vijećnici općine zlatni pir im je čestitao načelnik Ivan Maligec, uručivši im prigodni poklon, zaželio im je još lijepih godina u zdravlju i zajedničkom životu. U ime vatrogasaca za dugogodišnji rad u društvu Ljudevitu, a još više Mariji koja je imala razumijevanja za taj njegov rad zahvalio je zapovjednik Dragutin Kranjčec uručivši im prigodni poklon. Zajedničko druženje nastavljeno je u dvorani Doma kulture gdje su djeca Ana i Stjepan za svoje roditelje pripremili pravu svadbu. Vidno uzbuđeni slavljenici su prvi zaplesali, a pridružila su im se njihova djeca, unučad, rodbina i prijatelji pa je slavlje potrajalo do jutarnjih sati. Za uspješni dugogodišnji zajednički život posebnog recepta nema: – Kada nam je bilo teško tješili smo se pjesmom i vjerom da dolaze bolji i ljepši dani, a godine su prolazile... rekli su nam Marija i Ljudevit. Izrečeno se moglo vidjeti kroz kraći film koji je za tu prigodu pripremio sin Stjepan. Pun emocija javno je zahvalio svojim roditeljima za svu pruženu ljubav u odgoju njihove unučadi. Zahvali su se pridružili snaha Snježana i unuci Martina, Marija i Kristijan. Dobrim željama pridružila se kćerka Ana sa zetom Zvonkom i djecom. Marija i Martin Janžek Obljetnicu zajedničkog života Marija i Martin Janžek sa svojom djecom, rodbinom i susjedima proslavili su dan kasnije u dvorani vatrogasnog doma. Pred oltarom su se našli u nedjelju kod poldane mise, želja im je bila da bračne zavjete obnove točno na dan i u vrijeme kao prije pedeset godina. Njih su u crkvu dopratili sin August, kćerka Štefica, snaha Danica, unuci Ana i Tin, te brojna rodbina i susjedi. Misno slavlje predvodio je pater Niko Bilić koji se u svojoj propovijedi nadah- FAŠNIK Vesele fašničke špelancije na sam fašnik u Jesenju započeli su učenici osnovne škole. Oni tradicionalno fašničkom povorkom dolaze u centar pred Općinu, gdje osmaši upriliče vjenčanje. Nakon obavljenih ceremonija primio ih je zamjenik načelnika Josip Draganić te ih sve skupa počastio bombonima. Tradicionalno okupljanje za fašničku povorku koju već treći put organizira neformalna Fašnička udruga Jesenja započelo je ispred vatrogasnog doma. Povorka u kojoj je bilo niz zanimljivih maski krenula je put Donjeg Jesenja, Zagorske Koprivnice, Lužana Gornjih i Donjih, pa skroz kroz Vrbno na Cerje, Brdo do zaselka Osredečki i natrag do vatrogasnog doma. Za Fašničku prigodu udruga je pripremila drugi po redu humoristički list Jesejanski režiček koji je dijeljen mještanima, a u njemu su prepričane šaljive, i one koje to nisu, dogodovštine sumještana u prošloj godini. Praćeni muzikantima maškari su se zaustavljali u svakom zaselku, okupljenim su mještanima pročitali nekoliko dogodovština, te uz fašnički ples odsvirali nekoliko pjesama, a zatim krenuli svojim putem. Na povratku ispred vatrogasnog doma okupio se lijepi broj mještana, fašniku je pročitana osuda zbog svih njegovih nepodopština, zbog kojih je na kraju završio na lomači. Zagrijanu atmosferu pomoglo je kuhano i svježe vino, te krafne i kuhane kobasice koje su za tu prigodu pripremili općina i organizatori. GLAS ZAGORJA broj 90 nutim riječima obratio slavljenicima istaknuvši vrijednost bračne zajednice koja je slika ljubavi međusobnog razumijevanja i poštovanja. – Vatrogasci su također Mariji i Martinu na izlazu iz crkve pripremili špalir kroz koji su s oduševljenjem prošli. Slavljenike je u vijećnici Općine primio načelnik Ivan Maligec, čestitao im njihov jubilej, te uručio prigodni poklon. Martin je kao i Ljudevit bio jedan od osnivača ovdašnjeg DVD-a, jedno vrijeme obnašao je i dužnost predsjednika društva, te bio jedan od inicijatora limene glazbe. Za sav dugogodišnji rad i trud zahvalio mu je predsjednik Mirko Buzina te mu uručio prigodni poklon. Marija i Martin bili su susjedi, zavoljeli se i odlučili započeti zajednički život u kojem su napunili lijep jubilej. Prisjećaju se, bilo je i teških dana, ali lijepi trenuci, razumijevanje i ljubav jači su od svih nedaća. Marija je kao domaćica svoj bračni život provodila kod kuće, brinula se za gospodarstvo i obitelj dok je Martin najveći dio radnog vijeka proveo u KTI-u. – Lijepih se dana rado prisjećamo, oni se pamte, a loše treba čim prije zaboraviti – poručuju slavljenici. Sada se relativno dobro osjećaju, iako je Martin imao ozbiljnih zdravstvenih problema. Vjeruju da je najgore prošlo i nadaju se još kojem jubileju. Faš vjenničko čan je 31 OPĆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. OŽUJKA 2012. KULTURA Mjesto susreta i druženja Općinska knjižnica Krapinske Toplice uskoro će obilježiti četiri desetljeća djelovanja. Prve knjige u ovoj se knjižnici počinju posuđivati 1973. kada je ova ustanova osnovana u sastavu Narodnog sveučilišta Zabok. Slijedom povijesti, ova knjižnica od 1995. djeluje u sastavu Općine Krapinske Toplice. Status samostalne ustanove knjižnica je stekla 2006. Smještena je u prizemlju zgrade Doma kulture u Krapinskim ve knjižnice uvedeno je besplatno korištenje interneta u trajanju od pola sata jedanput dnevno. Postoji i mogućnost skeniranja i računalnog ispisa. U Općinsku knjižnicu Krapinske Toplice učlanjen je 721 član. Članovi knjižnice dolaze iz općine Krapinske Toplice, ali i susjednih općina: djeca za najmlađe… – upoznaje nas Nadica Majsec Kobaš, ravnateljica knjižnice. Ističe gostovanja poznatih hrvatskih književnika: Mladena Kušeca, Sanje Polak, Željke Horvat-Vukelja, Sanje Pilić, Manuele Vladić-Maštruko, Sanje Lovrenčić, Nade Horvat i dr. Posebno je zanimljiv projekt za poticanje čitanja pod nazivom Uberi priču u koji su dvije godine zaredom bili uključeni učenici prvih razreda s područja Općine Krapinske Toplice. Domača reč i tradicija Doprinos očuvanju tradicije vidljiv je u organiziranju događanja kao Toplicama u prostoru veličine 100 m2. Sastoji se od dječjeg odjela i odjela za odrasle. Fond Općinske knjižnice Krapinske Toplice broji više od 10 000 knjiga, od periodičkih publikacija na raspolaganju je 11 naslova novina i časopisa. Odnedavno se na policama mogu pronaći i naslovi beletristike na engleskom jeziku, a započela je i intenzivnija nabava audiovizualne i elektroničke građe. Prilikom planiranja nabave knjižne i neknjižne građe, velika pažnja posvećuje se zahtjevima i potrebama članova. Do znanja okretanjem stranica Svojim korisnicima knjižnica nastoji omogućiti pristup informacijama u svim oblicima, na raspolaganju su dva računala s pristupom internetu, uz naplatu. Od ove godine za člano- Nakon velikog prošlogodišnjeg interesa, knjižnica i ove godine organizira predavanje u suradnji s Javnom savjetodavnom službom Hrvatske poljoprivredne komore. Tema je Rezidba voćaka i gnojidba višegodišnjih nasada, a predavači su dipl. ing. Štefanija Lovrenčić i dipl. ing. Georg Gal. Predavanje će se održati 17. ožujka s početkom u 10 sati, a nakon predavanja slijedi demonstracija rezidbe na terenu. predškolske dobi, učenici osnovne i srednje škole, studenti, zaposlenici, umirovljenici te bolnički pacijenti iz cijele Hrvatske koji redovito koriste usluge knjižnice i čitaonice. Općinska knjižnica Krapinske Toplice u suradnji s obrazovnim i kulturnim ustanovama, udrugama i izdavačkim kućama organizira brojna kulturna događanja kao što su književni susreti, predstavljanja knjiga, izložbe, likovne radionice, predavanja, pričaonice što su izložbe ručnih radova i tradicijskog nakita te organiziranje radionica izrade božićnog nakita od krep papira, košarica od prirodnih materijala i sl. Jedna od zadaća knjižnice je i promicanje stvaralaštva lokalnih pisaca. Spomenimo vrlo uspješnu Topličku večer poezije, održanu u prošlogodišnjem Mjesecu knjige, na kojoj su svoje pjesničke uratke predstavile Ivanka Hajsek i Snježana Šoštarko. Svake se godine Općinska knjižnica Krapinske Toplice uključuje u obilježavanje Dana općine organiziranjem izložbi i dječjih kazališnih predstava. Vrlo aktivno, raznovrsnim događanjima za sve dobne skupine obilježava se i Mjesec knjige. Sve do Uskrsa u Općinskoj knjižnici Krapinske Toplice može se razgledati izložba radova akademske slikarice Georgine Čovran Juriša pod nazivom Godina kroz horoskop. Uskrsne radionice održat će se u suradnji s Osnovnom školom pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Fondom, opremljenošću i stručnošću Općinska knjižnica Krapinske Toplice nastoji zadovoljiti potrebe svojih članova i biti središte kulturnih događanja u mjestu. Sve to ne bi bilo moguće bez značajne podrške koju njezinom radu pružaju Općina Krapinske Toplice i Općinsko vijeće te Krapinsko-zagorska županija i Ministarstvo kulture. Radno vrijeme Općinske knjižnice Krapinske Toplice za korisnike: ponedjeljak – petak: 8 – 17 sati, subota: 8 – 11 sati. Tel./Fax: 049/232 288, E-mail: [email protected] 32 GLAS ZAGORJA broj 90 OPĆINA MAČE 01. OŽUJKA 2012. ODGOJ Dječji fašnik Društvo Naša djeca Mače i Dječja igraonica, na sam Fašnik u utorak 21. veljače organizirali su fašničku povorku i potom druženje, za svu djecu predškolske dobi. Fašnički dani uvijek su bili puni radosti i veselja, kako za djecu tako i za one malo starije. U maloj fašničkoj povorci mačanska djeca pokazala su svu svoju maštovitost i kreativnost. Na okupu su se našli štrumfovi, vile, klauni, patuljci te ostala vesela skupina. Sudjelovalo je pedesetak mališana predškolske dobi iz Mača i susjednih općina u pratnji roditelja i voditelja Igraonice, a povorka je prošla mačanskim Trgom Stjepana Radića i nastavila druženje uz krafne i sokove te biranje 3 najbolje maske. Najmaštovitiji su bili: Marin Završki, Luka Srebačić i Lorena Bukvić. (T. G.) SUSRETI U šetnji s unukom POLJOPRIVREDA Nekad su ljudi pjevali radeći svakodnevne poslove, u polju, čehajući perje, lupeći kukuruz. Život je brojio dane, a bitni su trenuci bili mnogo manje glamurozni od današnjih. Nisu ih mučile titule, ni poslovanje tvrtki, ni plaće. Dedu Radeka zatekli smo u rodnom Maču ispred njegove gostionice u šetnji s unukom Martinom. – Idem do Radića pa me tu poslikajte – rekao je kad je primijetio naš fotoaparat. – Sve je to danas drugačije, nadovezao se na našu priču o precima. Sve manje je popevke i sve manje vremena. Radek Brodarec svoj prvi nastup bilježi 1964. na festivalu u Crikvenici i s pjesmom Snovi Crikvenice uvjerljivo pobjeđuje. Potom otvara Krapinski festival s pjesmom Na Sljeme na Sljeme za koju je tekst napisao pokojni Rudolf Mahalup, a glazbu i aranžman Teodor Boch. Zaredali su se nastupi na Krapinskim festivalima, ali i diljem Europe… pa dalje i po ostalim kontinentima. Danas uživa u obiteljskom životu, u šetnjama s trogodišnjim Martinom, ponekad se prisjeća nekih nastupa i putovanja, ili pak planira nova. Šlageri, evergrini i kajkavske popevke, stalni su mu suputnici. Nedavno je sa sastavom Zelenjak iz Klanjca nastupao u Celju, a priprema se ponovno za koncerte u Australiji. (T. G.) Predavanje Hrvatska poljoprivredna komora – Javna poljoprivredna savjetodavna služba, Područni odjel Krapinsko-zagorske županije i općina Mače organiziraju obveznu edukaciju za sve korisnike poljoprivrednih poticaja ili dohodovnih potpora. Prisutnost na predavanju će se evidentirati potpisom i matičnim brojem poljoprivrednog gospodarstva pa treba ponijeti dokument na kojem je taj broj vidljiv. Predavanje za poljoprivrednike s područja općine Mače i pripadajućih sela održat će se 2. ožujka od 18 sati u Domu kulture GLAS ZAGORJA broj 90 u Maču. Teme predavanja su: Višestruka sukladnost, Obavezni zahtjevi za upravljanje u poljoprivredi, Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti, te Vođenje evidencije o upotrebi sredstava za zaštitu bilja i pravilno zbrinjavanje ambalaže. Predavači su stručni djelatnici Hrvatske poljoprivredne komore. 33 Na gredice je dobro sijati mješovite kulture. Međusobno će se štititi od štetnika, bolje će se iskoristiti plodna zemlja, a bolji rast i razvoj, aroma i okus biljaka usred njihovog međusobnog pozitivnog djelovanja odabranih susjednih biljaka, dat će veće prinose. Donosimo nekoliko primjera mješovitih kultura za prve sjetve. 1. gredica: crveni luk, između rotkvice – sitna salata – mrkva – sitna salata – crveni luk, između rotkvice; 2. gredica: salata u glavama – špinat – rani kupus (sadnice/špinat, salata u glavama/sjetva); 3. gredica: grašak u tri reda, između dva reda rotkvica – na ivicama gredice, sadnice korabe i salate (miješano); 4. gredica: crveni luk – špinat – mrkva – špinat – crveni luk – mrkva; 5. gredica: salata – crveni luk – koraba (sadnice), između sijana salata – crveni luk – salata; 6. gredica: vlasac – sitna salata sa rotkvicama – mrkva – sitna salata sa rotkvicama – vlasac; U istim redovima povrća mogu se mijenjati vrste i tijekom godine odnosno iduće godine. Pri sjetvi i sadnji povrće treba podijeliti u tri grupe. U prvu grupu spadaju biljke kojima treba mnogo gnojiva (sve vrste kupusa, krastavci, rajčica, tikvice, celer, krumpir, poriluk). U drugu grupu povrća spadaju biljke skromnih zahtjeva (rotkvica, češnjak, špinat, koraba, crveni luk, cikla, mrkva). Treću grupu čini povrće koje najmanje traži (grašak i grah), a njihov korijen obogaćuje zemlju dušikom. Te tri vrste povrća moraju se smjenjivati na vrtnim gredicama. Prve godine u gnojnu zemlju sije se povrće koje traži najviše hranjivih tvari, sljedeće godine biljke iz druge grupe, a treće godine na istom mjestu sije se grah i grašak. Svaka biljka iz zemlje korijenom crpi samo one tvari koje su joj potrebne. To koristi susjednoj biljci s drugačijim potrebama. Korjenasto povrće ne sije se istim redoslijedom. Niske mahune ne siju se tamo gdje je ranije bila cikla, celer, poriluk ili blitva. Cikla se ne sije iza špinata… Prvobitno povrće cvjetača luk povrće iz porodice kupusa salata u glavama špinat grašak cikla mrkva rajčica krumpir blitva poriluk rotkvica Sljedeće godine dobro je posijati celer krastavci, tikvice luk, špinat poriluk grah, rotkvica, mrkva cvjetača, prokulica cvjetača poriluk, grašak, špinat, kupus ne mijenja mjesto kukuruz šećerac koraba rotkvica, mrkva salate, niske mahune OPĆINA LOBOR 01. OŽUJKA 2012. ŠRD - PASTRVA LOBOR Mokro zlato Lobora Spominjući vodu i njene zalihe u našoj županiji, svi prvo pomisle na Lobor. Neprocjenjivo je blago u dubinama Ivančice, dostupno većem broju žitelja Hrvatskog zagorja. O blagu u dubinama, njegovom zdravlju i distribuciji brine Zagorski vodovod, a o životu u i oko površinskih loborskih voda brinu volonteri, entuzijasti, zaljubljenici u vodu, u život – jer voda je život. To su članovi ŠRD Pastrva, a njihov predsjednik Dragutin Adanić naš je sugovornik. Kada je došlo do osnivanja ŠRD Pastrva ? ŠRD Pastrva, Lobor osnovano je 22. prosinca 2002. na inicijativu entuzijasta kojima je bio cilj razvijanje ribolova kao sporta, rekreacije, te osobito okupljanje mladih radi zaštite i promicanja zajedničkih, ekoloških, športskih i drugih interesa i ciljeva. Tim datumom započele su borbe za dobivanje prava gospodarenja nad zapuštenim i korovom zaraslim bajerima u istoimenom mjestu Markušbrijeg. Prvi predsjednik ŠRD Pastrva, Lobor bio je ing. Marijan Benković, a tajnik društva Vladimir Sokolić koji su upornošću sa svojim članovima i prijateljima nakon pune 3 godine truda i napornog rada dobili pravo gospodarenja nad ribolovnim vodama bajera Markušbrijeg. Tek tada je društvo moglo započeti s intenzivnim radom na zaštiti i promicanju ekoloških, športskih i drugih vrijednosti. Znači, trebalo je zapeti od samog početka. Uz nesebičnu pomoć Športskog Ribolovnog Saveza KZŽ, 7. studenog 2005. dobili smo pravo gospodare- Piše Dunja Horvatin Razgovarala Dunja Horvatin nja nad postojećim ribolovnim vodama, a time su stvoreni svi preduvjeti za početak prve faze uređenja bajera. Prvi radovi odvijali su se na proširenju starih bajera, vađenje starih panjeva, izmuljivanje bajera. Bilo je to cjelovito preuređenje. Bilo je tada i zlonamjernika koji su nam slali inspekcije s namjerom obustave radova na uređenju. Ništa nas nije moglo pokolebati u ostvarenju naših ciljeva, a to je da imamo svoje ribolovne vode. Tijekom povijesti sve mijenja vrijednost. U naše vrijeme voda se svojim vodenim, polaganim i temeljitim načinom, penje u vrhove svjetskih tema. I problema. Modernom čovjeku čini se da može sve, da je gospodar svega, otvarajući prostore za nova nestajanja, prirodna oštećenja i promjene kojima ne može sagledati posljedice. Ako nastavimo s ovako neracionalnom potrošnjom i rasipanjem zaliha pitke vode, već 2030. bi na ovom planetu mogla zavladati žeđ. Prva faza uređenja trajala je oko mjesec dana. U tom su vremenu napravljene uspješne promjene na proširenju prvog bajera i 2/3 drugog bajera. Nakon jesenjih kiša pristupili smo drugoj fazi radova. Tada smo očistili ostatak drugog bajera (1/3), izgradili nove, više i jače brane, produbili kanal za odvodnju viška oborinskih voda i postavili propusne cijevi. Ulažete puno volonterskog rada, ali nešto treba i platiti, obogatiti riblji fond… Važno je naglasiti da je obje faze financirala Općina Lobor na čelu s načelnikom Andrijom Smetiškom, pa i ovim putem, u ime društva zahvaljujem Općini i načelniku (koji je ujedno i član Društva), kao i svim ostalim donatorima koji su pridonijeli uređenju i proširenju Bajera Markušbrijeg. Na Izbornoj skupštini ŠRD Pastrva, održanoj 2. prosinca 2006., za predsjednika je izabran Vladimir Sokolić, koji je, ponavljam, najviše svog vremena, snage i ljubavi uložio u rad ovog društva, pa je u tom razdoblju društvo najviše napredovalo. Iste godine, 7. listopada, na inicijativu ŠRD Pastrva i općine Lobor, uz financijsku pomoć Zagor- skog vodovoda, oko 4 tisuće komada mlađi potočne pastrve koja obitava samo u hladnim, kisikom bogatim planinskim rijekama i potocima, pušteno je u Potok Rieka iznad vodocrpilišta Zagorskog vodovoda i nizvodno do dvorca Loborgrad. Pastrva je kupljena u ribogojilištu Leko u Sincu u Lici. U potoku Rieka osim potočne pastrve zabilježeno je i par primjeraka kalifornijske pastrve. ŠRD Pastrva svake godine ispunjava obećanje i obavezu prema članstvu i drugim ribičima i simpatizerima, te redovito uz suglasnost gospodarske komisije ŠRS KZŽ poribljuje bajere Markušbrijeg. Sada u njima obitavaju lijepi primjerci šarana, amura, soma, linjaka, a nađe se i štuke i smuđa. Ove zime bilo je ekstremno niskih temperatura, što je za vaše članove značilo dodatni posao? Da bi zimi u vrijeme velikih hladnoća i niskih temperatura omogućili tom raznovrsnom živom svijetu slatkovodnih voda lakše preživljavanje, svake godine imamo akcije rezanja leda kojima se odaziva većina čla- stovec Orehovički: Karlo Kobeščak, Doroteja Kobeščak, Lucija Krznar, Helena Valjak i Mihaela Končić pod vodstvom mentora Marka Vukovića, a treće mjesto Krapinskim Toplicama: Matija Koredj, Klaudija Kelemović, Sara Petrač, Dora Tramišak i mentor Nikola Jakopčević. OBRAZOVANJE Vjeronaučna olimpijada Lobor je ove godine bio domaæin Vjeronauènoj olimpijadi na županijskoj razini na kojoj je sudjelovalo 19 osnovnih škola s područja Krapinsko-zagorske županije, a tema ovogodišnjeg natjecanja bila je Grkokatolici. Nakon okupljanja u loborskom društvenom domu pozdrav su svima uputili župnik vlč. Ivan Mikec, načelnik Andrija Smetiško, te ravnatelj Krešimir Krivdić. Potom su svi sudionici bili na svetom euharistijskom slavlju koje je po grkokatoličkom obredu predvodio dr. Zvonimir Kurečić, uz asistenciju zlatarsko-belečkog 36 dekana prečasnog Ivana Mikeca i vlč. Ivana Režeka. Najbolje znanje na Vjeronaučnoj olimpijadi pokazali su učenici OŠ Josipa Broza iz Kumrovca – Antonela Špiljar, Laura Ulama, Nataša Žlender, Paula Pleško i Luka Kodrnja, pod vodstvom mentora Tomislava Krušlina. Drugo mjesto pripalo je OŠ Bre- GLAS ZAGORJA broj 90 OPĆINA LOBOR nova društva. Osim toga, članovi društva svake godine odrade i preko desetak akcija vezanih uglavnom za održavanje čistoće ribolovnih voda i urednosti okoliša bajera (košnja trave, pražnjenje kanti za smeće, postavljanje klupa, sadnja sadnica trešnje, višnje...). Jedna od najvažnijih akcija koja se odradila u društvu, nakon uređenja bajera, bila je prikupljanje materijala i izrada projekta za izgradnju kuće na bajeru. Sama akcija započela je početkom travnja, a glavni radovi bili su od 22. lipnja do 3. srpnja 2009. Glavni izvođači radova bili su članovi ŠRD Pastrva, a za najveći dio materija zaslužni su donatori. Među njima se ističe Općina Lobor. Naš načelnik ima sluha za probleme i potrebe svojih sugrađana i rado pomogne koliko god je to moguće. Treba spomenuti i pomoć mr. sc. Stjepana Adanića, dipl. ing. Roberta Lacića i mnogih vanjskih suradnika i prijatelja društva. Ovim putem srdačno zahvaljujem svim donatorima i drugim dobrim ljudima koji su pomogli u ostvarivanju ovog projekta koji je uljepšao sliku malog dijela prirode koja nas okružuje, a sustavno je bio zapostavljan dugi niz godina. Danas je to ugodna oaza mira, okružena ljepotom neokrnjene prirode našeg loborskog kraja. 01. OŽUJKA 2012. Kroz dugu povijest Lobora, gora i voda imaju posebnu ulogu u životima Loboraca. Okupljanja i svetkovine, ili su na gori ili uz vodu. Na najveći blagdan svih Loboraca, Janine, uspješan završetak spomenutog projekta proslavljen je zajedničkim druženjem svih prijatelja i donatora društva. U sklopu te manifestacije ŠRD Pastrva Lobor svake godine organizira Svetojaninski ribički kup, lov ribe udicom na plovak. To je postala tradicija. Kako vidite budućnost društva? Na Izbornoj skupštini društva 15. siječnja 2011., Vladimir Sokolić je dužnost predsjednika predao meni, a on je tada predložen i postao počasni član ŠRD Pastrva. Znam da je to i posao i odgovornost, prema članstvu i ciljevima koje smo si postavili. Danas društvo broji oko 40-ak članova, a planova i ideja ne nedostaje. Prioritet je očuvanje naše lijepe prirode i bogatstva koje imamo u izobilju či- ste vode, kao rijetko tko od naših bližih i daljih susjeda. Prema planu nastavit ćemo s poribljavanjem ribolovnih voda bajera Markušbrijeg i hortikulturno dotjerati okoliš bajera. S ribočuvarskom službom ŠRS KZŽ sudjelovat ćemo u kontroli ribolova na vodama bajera, pogotovo na potoku Rieka. Janinski kup, lov udicom na plovak (za dan općine i župe) i organizacije natjecanja (unutar društva) su već tradicija, a planiramo sudjelovati u organizaciji 7. kupa Zagorja u lovu ribe udicom na plovak za osobe s invaliditetom. Kako bi privukli mlade i ukazali im bogom dano bogatstvo čiste vode koja vrvi životom, u planu je uz sam bajer izgraditi dječje igralište s popratnim sadržajima (tobogan, ljuljačka i sl.). U našem domu kraj bajera nema struje, razmišljamo o rješenju sa solarnim kolektorima. Za dugih sušnih mjeseci problem je propusna obala manjeg bajera koja nam zadaje najviše problema. To bi trebalo sanirati. Ima problema, ima planova, ima nas… … koji zazirete od mutnih voda… …jer ribički pozdrav je bistro! Uz toliko optimizma akumuliranog u predsjedniku ŠRD Pastrva, Dragutinu Adaniću, osigurana je budućnost mokrog zlata iz Lobora. OBRAZOVANJE Posjetite www.os-fhorvata-kisa-lobor.skole.hr Na internetskim stranicama Osnovne škole Franje Horvata Kiša možete pronaći podatke o školi, o učiteljima i učenicima, informacije o radu škole, praznicima, nastavi… Stranice škole nude korisne i aktualne informacije za učenike, roditelje, djelatnike i sve druge zainteresirane. Mi smo zavirili, i prenosimo nekoliko zanimljivosti... Vratile se patkice! U potok ispod prozora zbornice došle su i ove godine divlje patke, sada u još većem broju. Njihov je dolazak posebno razveselio učitelje loborske škole jer prekrasan pogled koji se pruža s prozora zbornice obogaćuje njihovo veselo plivanje potokom. Ovom dolasku pridružile su se i dvije čaplje te su tako i inače ovaj prekrasan kutak loborskog kraja učinile idiličnom zimskom slikom u kojoj uživaju učenici i svi djelatnici škole. (Jasna Polanović, prof.) U školi je 2. veljače 2012. održano natjecanje iz hrvatskoga jezika. Županijsko povjerenstvo iz hrvatskog jezika, u kategoriji 7. razreda pozvalo je prema ranglisti 8 učenica i učenika. Među njima su tri učenice iz loborske škole: Barbara Krajnik, Lucija Bolšec i Ana Markulin. Mentor im je Uspješni u hrvatskom Sava Malobabić, prof., koji kao da je poslao ekipu, a ne pojedinke. Natjecanje nastavljaju u Klanjcu, 2. ožujka. Snježni život škole 7. veljače 2012.god., naša škola radila je normalno, 8. veljače još normalnije, 9. veljače uobičajeno, 10 veljače opet pada snijeg, 13. veljače više ne pada snijeg, 14. veljače je sunčano, 15. veljače nije sunčano, 16. veljače sunčano, 17. veljače sunčano, 20 veljače opet pada snijeg, ali mi opet radimo normalno, 21. veljače je sunčano i mi opet normalno radimo, čak iako je fašinjek, 22. veljače je mokro... GLAS ZAGORJA broj 90 37 OPĆINA PETROVSKO 01. OŽUJKA 2012. VINOGRADARSTVO OBRAZOVANJE Darkova ledena berba Čitamo mi, u obitelji svi Početkom veljače Darko Levak, aktualni šampion Hrvatskog zagorja, obavio je u svom vinogradu, smještenom u Preseki Petrovskoj, ledenu berbu. Na minus 10 Celzijevih stupnjeva, za sat vremena, Darko i njegovi pomagači pobrali su grožđe, koje je Darko ciljano ostavio za ledenu berbu. Slijedilo je sedmosatno prešanje na hidrauličnoj preši od 35 t, a rezultat su 63 l iscijeđenog gustog mošta sladora 220 eksla. Za one koji ne znaju o kolikoj se koncentraciji radi, navedenih 220 eksla odgovara veličini od 50% šećera u grožđu. Darko je iznimno zadovoljan kvalitetom za koju kaže da je iznadprosječna, jer sve što je iznad 200 eksla smatra se vrhunskom ledenom berbom. Darku je ovo četvrta uspješna ledena berba, a treća berba iz 2009. ovjenčala ga je šampionom Hrvatskog zagorja, dok ona iz 2010. još dozrijeva. – Kada je vinogradarska godina izuzetno povoljna, kao što je bila 2011., dio odvažnih vinogradara, među koje spadam i ja, riskirao je i odlučio ostaviti dio grožđa za predikatna vina. Nakon toga, u vinogradu predstoji puno posla i treba poduzimati niz radnji s ciljem da trsovi i grožđe izdrže do berbe u siječnju ili veljači sljedeće godine. Osobno sam za ovogodišnju ledenu berbu ostavio 600 kilograma najboljeg grožđa, zaštitio sam ga mrežom protiv ptica i moja neizvjesnost mogla je početi. Lijepo vrijeme izmjenjivalo se s maglom i hladnoćom, što je pozitivno utjecalo na plemeniti botritis koji se u grožđu javio početkom prosinca. Da bi se stekli uvjeti za ledenu berbu, u vinogradu barem sedam dana temperatura mora biti ispod -10 Celzijevih stupnjeva noću, a po danu ne smije pasti ispod -5 Celzijevih stupnjeva, pojašnjava Darko. Vrenje i dozrijevanje Darkove ledene berbe trajat će sljedećih godinu dana, a za distribuciju i ocjenjivanje, vino ovogodišnje ledene berbe bit će spremno tek 2014. godine. Početkom veljače započelo je provođenje projekta Čitamo mi, u obitelji svi u OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko i OŠ Side Košutić Radoboj. Projekt organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a u spomenutim školama provodi ga školska knjižničarka Jasenka Marmilić. Sudjeluju učenici trećih razreda iz matičnih i područnih škola, njihove učiteljice te svi ukućani i članovi obitelji. Cilj ovog projekta je razvijati kod učenika tehniku čitanja, ukazati roditeljima koliko je važno za njihovu djecu da svladaju tehniku čitanja, potaknuti roditelje da čitaju pred djecom i s djecom. Novčanu potporu za provođenje projekta dala je Krapinsko-zagorska županija te brojni sponzori. Inače, projekt se provodi u 165 hrvatskih škola od kojih je 13 zagorskih. Nakon što su obavljene sve pripremne radnje, projekt je počeo – za svaki ra- zred osiguran je ruksak sa po 8 knjiga namijenjenih cijeloj obitelji i svim ukućanima. Izbor je raznolik, od nelektirnih knjiga za djecu i roditelje, preko stripa, znanstveno-popularnih knjiga o prirodi, priručnika o odgoju i provođenju slobodnog vremena, do knjiga o hrvatskoj povijesti. Projekt je zamišljen tako da će petkom učenici nositi ruksak kući, čitati knjige s obitelji, upisivati dojmove u bilježnicu dojmova, a zatim srijedom donositi ruksak u školu i pričati o zanimljivostima dok su knjige bile u obitelji. Učenici, učiteljice i roditelji rado su se uključili u projekt. Nakon što svi učenici dobe priliku odnijeti ruksak kući, sumirat će se svi dojmovi te odabrati i objaviti najbolji. Svim učenicima koji sudjeluju u projektu i njihovim ukućanima želimo puno ugodnih trenutaka uz druženje s knjigom. (J. M.) OBRAZOVANJE Druženje pod maskama Veselje i dječji smijeh zavladali su PŠ Slatina na Fašnik. Kako bi obilježili vrijeme maskiranja, učenici su se maskirali i zajedno sa svojim učiteljicama plesali, zabavljali se i uživali u čarima Fašnika. Bilo je tu raznih princeza, klaunova, super junaka, likova iz bajki i crtića, vještica i čudovišta, gusara... Nakon druženja održan je izbor najljepše maske. Učenici su se dobro Ususret Valentinovu u OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko održan je drugi po redu literarni natječaj Ljubav u nama. zabavili i pokazali svoju kreativnost te nakratko uronili u svijet mašte u kojem je lako biti netko drugi. (J. M.) Prva posudba Svoju prvu posudbu u školskoj knjižnici obavili su 13. veljače učenici prvog 38 Ljubav u nama razreda. Nakon što su se upoznali s prostorom i funkcijom knjižnice, prvaši su posudili svoju prvu knjigu. Dobili su i članske iskaznice te letke o školskoj knjižnici. Nakon druženja, knjižničarka im je ispričala priču Pale sam na svijetu koja je ujedno i njihova prva lektira. Druženje u knjižnici ocijenili su velikim smješkom. Na natječaj za najljepšu ljubavnu pjesmu pristiglo je mnoštvo radova učenika od 1. do 8. razreda. Prosudbena komisija odabrala je tri najbolja i pohvalila jedan rad. Pohvaljen je rad Mateje Belošević iz 5.a pod nazivom Čekanje uz jezero, treće mjesto osvojio je rad Školska ljubav Ane Bolfek iz 5.a, drugo mjesto pripalo je Heleni Dolovčak iz 3.a, dok je prvo mjesto zaslužio Vedran Poslon iz 6.a sa svojom pjesmom Ja ju volim. Na maloj svečanosti proglašeni su pobjednici, pročitano nekoliko ljubavnih pjesama, a sudionicima zahvaljeno. Pobjednici natječaja su dobili priznanja i nagrade u obliku knjige kao poticaj da se i iduće godine potrude svojim stvaralaštvom uveličati Valentinovo u školi. (J. Marmilić) GLAS ZAGORJA broj 90 Ja ju volim Vedran Poslon 6.A Kad pokraj nje prolazim pa je pogledam mislim da je samo ja volim. Te njene plave oči i nježno lice, stavlja me u nedoumice. Što da radim, ako netko veći, želi da ga ona usreći. Moram razmisliti i nešto svoje baš njoj posvetiti. Ako ne uspijem, ona će znati da moje srce za njom pati. OPĆINA RADOBOJ 01. OŽUJKA 2012. IZBORI Dobar rad okrunjen izbornom pobjedom Èlanovi Hrvatske narodne stranke – Liberalni demokrati Radoboj na izvještajno-izbornoj skupštini 4. veljače razmatrali su rezultate parlamentarnih izbora i djelovanje stranke u Općini Radoboj, a izabrali su i neke od članova predsjedništva te delegate za Sabor stranke. Predsjednik Podružnice HNS-a Radoboj Robert Mikša podnoseći izvještaj o radu naglasio je pored ostalog veliki uspjeh HNS-a na prošlim parlamentarnim izborima kada je Kukuriku koalicija na razini Općine odnijela veliku pobjedu. Rezultiralo je to i izborom Anđelka Topolovca za saborskog zastupnika iz redova HNS-a, te Dunje Špoljar iz SDP-a. Dvorana Vatrogasnog doma bila je popunjena do posljednjeg mjesta Radoboj je tako jedinstveni primjer da na tako mali broj birača ima dva predstavnika u Saboru. Podružnica HNS-a u Općini Radoboj ima danas sedam ogranaka i više od 200 članova i vodeća je politička snaga u Općini. Pored zapaženih rezultata na parlamentarnim izborima, HNS sa svojim koalicijskim partnerima SDP-om i umirovljenicima uspješno obnaša vlast u Općini. Svakako je najveći uspjeh početak rekonstrukcije Rimske ceste, čiji se nastavak očekuje čim to vremenski uvjeti dozvole. Tako će na preostaloj za sada nerekonstruiranoj dionici biti obnovljene sve komunalne instalacije, vodovodna mreža, kanalizacija i Članovi Radnog predsjedništva Skupštine HNS-a odvodnja kako u idućem duljem razdoblju neće biti potrebe za bilo kakve intervencije. Ugovorom je inače predviđeno da svi radovi budu dovršeni do kraja lipnja ove godine. Prihvaćajući izvještaj o radu članovi Skupštine prihvatili su i program idućih aktivnosti, a obavili su i izbor dvoje članova predsjedništva i delegata za Županijsku skupštinu i Sabor HNS-a. Za nove članove predsjedništva Podružnice HNS-a Radoboj izabrani su Kristina Hlebec i Anđelko Topolovec. Delegati na Saboru stranke iz Radoboja će biti: Stjepan Potočki i Kristina Hlebec, dok su za članove Županijske skupštine izabrani: Robert Hrvoj, Danijel Oraić, Kristina Hlebec i Stjepan Potočki. U ime gostiju Skupštinu je pozdravio Žarko Mihalić, potpredsjednik ŽO HNS-a naglasivši da u Radoboj rado dolazi jer ovdje ima mnogo suboraca iz Domovinskog rata, a i zato što se u toj sredini ostvaruju natprosječni rezultati zahvaljujući upravo tome što HNS ima većinu u Općinskom vijeću i načelnika Općine, što će biti i u idućem razdoblju, jer rezultati ostvareni u ovoj sredini to i jamče. Na kraju sjednice općinski načelnik i saborski zastupnik Anđelko Topolovec upoznao je članove HNS-a s programima Općine, od kojih su u prvom planu završetak započetih investicija kao što su rekonstrukcija Rimske ceste i stare školske zgrade za potrebe Zavičajne zbirke, početak adaptacije također stare školske zgrade za potrebe promidžbeno informativnog centra zaštite prirode te velika investicija na dogradnji postojeće školske zgrade u Radoboju, kako bi se stvorili uvjeti za održavanje jednosmjenske nastave, otvaranje dječjeg vrtića i drugih sadržaja. FAŠNIK Maske pokazuju pravo lice Kulturno-umjetničko društvo Zagorec Radoboj i OŠ Side Košutiæ Radoboj i ove su godine pripremili karnevalske spelancije koje su se uz nazočnost velikog broja mještana održale u sportskoj dvorani. Kao i prošlih godina najviše truda za radobojsku maškaradu uložile su učiteljice, učitelji, ravnateljica, učenici i ostali zaposlenici škole. Trebalo je zamisliti i ostvariti ideju nastupa za učenike pojedinih razreda, izraditi odore, pripremiti tekst i na kraju sve to pokazati pred brojnim posjetiteljima. U realizaciji su i ove godine sudjelovale uz središnju i područne škole iz Gornje Šemnice i Radoboja. Bilo je tu prikaza od borbe radobojskih žena protiv Turaka preko nastupa rockera i kauboja do polaganja stručnog ispita učitelja vjeronauka. Fašnička je priredba popraćena nastupom limene glazbe Mirna i radobojskih mažoretkinja te vrlo uspješnim vođenjem cjelokupne priredbe od strane Roberta Mikše. (vir) AKTUALNO Nova dužnost Dunje Špoljar Saborska zastupnica Dunja Špoljar iz Radoboja dobila je još jednu novu dužnost. Na izbornoj skupštini Socijaldemokratskog foruma žena SDP Krapinsko-zagorske županije izabrana je za predsjednicu te sve masovnije organizacije žena u našoj Županiji. Prilikom izbora posebno je istaknula nastojanje da se što više žena uz ostale dužnosti uključi i u političko djelovanje i da tako utječe na stvaranje što povoljnijih uvjeta za njih same i društvo u cjelini. GLAS ZAGORJA broj 90 39 OPĆINA STUBIÈKE TOPLICE 01. OŽUJKA 2012. OBRAZOVANJE GRADSKA SLUŽBA Obnovljena školska kuhinja Rekonstrukcija dijela vodovodne mreže U Osnovnoj školi Stubičke Toplice obnovljena je školska kuhinja prema strogim standardima HASSAP-a. Kupovinom novog namještaja, adekvatnog posuđa, kućanskih aparata i sanacijom instalacija, školska je kuhinja prilagođena strogim standardima HASSAP-a. Ova je novost posebno obradovala sve učenike, korisnike školske kuhinje jer je i jelovnik upotpunjen zdravim toplim obrocima. Također, od ostalih novosti iz škole, učenike je posjetio CARNet-ov edukator te proveo 200-minutnu radionicu drugog modula ICT Edu projekta. Tako je OŠ Stubičke Toplice uvrštena u društvo 534 osnovnih i srednjih škola koje Zamijenit će se 550 metara dotrajalih cijevi novim PEHD cijevima promjera 110 milimetara, te time spriječiti poteškoće u vodoopskrbnom sustavu ovog dijela Općine Stubičke Toplice. UDRUGE će provesti ovo stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika. Na radionici je detaljno predstavljen portal Edu.hr sa svim svojim mnogobrojnim mogućnostima, s naglaskom na Učilicu i Nacionalni portal za učenje na daljinu Nikola Tesla. OPĆINSKA UPRAVA Zimska služba danonoćno je čistila ceste U veljači snijeg nije zaobišao ni Stubičke Toplice. Komunalni radnici Jedinstvenog upravnog odjela Općine, kao i prethodnih godina, marljivo su održavali nogostupe prohodnima. Zimska služba održavanja danonoćno Zbog učestalih puknuća dotrajale cijevi lokalnog vodovoda Sljeme - Pila - Strmec Stubički na lokaciji između skretanja za Kraljev Vrh i Pilarića pristupilo se radovima na rekonstrukciji vodovodne mreže. je čistila nerazvrstane ceste, unatoč iznimno niskim temperaturama koje su otežavale čišćenje. Sve površine posipavale su se mješavinom soli i sipine kako bi se promet mogao nesmetano odvijati. Radionice su tematski vezane za tradicijsku baštinu s tendencijom unapređenja kvalitete izrade ručnih radova. Vješto i kreativno, poštujući stroga pravila izvornosti, na radionicama se izrađuju topličke žačke, topličke eko torbice prepoznatljivi i nagrađivani suveniri u projektu HTZ-a Volim Vješte ruke Èlanice Udruge Hrvatska žena Stubičke Toplice nastavljaju i ove godine kontinuitet održavanja kreativnih radionica svakog utorka u vijećnici Općine. Hrvatsku. Inovacije u stvaralaštvu također prate duh tradicijskih vrijednosti, a usmjerene su izradi tradicijskih ručnika i eko poklon torbica. Na izvornom domaćem platnu maštovito se kreiraju motivi Stubičkih Toplica i cvjetni motivi koji se potom vezu koncem raznih boja. Marljive članice Udruge nadahnuće pronalaze u poštovanju prema tradicijskim i kulturnim vrijednostima, a vizija im je stvaranje bogate škrinje baštine koja bi oplemenila sadržaj kulturne ponude Općine. Znalačko je umijeće članica Udruge Hrvatska žena Stubičke Toplice izrada tradicijskih rojžica od krep papira, a svoje vještine nesebično prenose najmlađima na edukativnim radionicama koje se upriličuju u Dječjem vrtiću Zvirek. Razvijena svijest i očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara izrazito je važna na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Nijedna manifestacija u navedenoj školi ne prođe nezapamćenom, pa su tako za Valentinovo u školi organizirali proslavu ljubavi. Učenici od 5. do 8. razreda svoje su viđenje ljubavi i zaljubljenosti izražavali u proznoj ili poetskoj formi. Učenici su pronašli najljepše misli o ljubavi u lektirnim naslovima. Nakon nekoliko tjedana od raspisivanja Ljubavnog natječaja, učiteljice hrvatskoga jezika i knjižničarka odabrale su dvanaest učeničkih literarnih radova – devet pjesama i tri prozna teksta. Ravnateljica je pozvala književnika Hrvoja Kovačevića da se pridruži na centralnoj svečanosti te svojim znanjem i iskustvom pomogne radu prosudbenog povjerenstva. Svi su natjecateljski radovi od učeničko-književnog žirija dobili čiste petice, ali pjesma Imajte se radi i prozni tekst Ljubav koja nema kraja zaradili su petice s plusom te time pobijedili na Ljubavnom natječaju 2012. Autori će biti otkriveni za Dan škole, kada će škola prigodno darivati njihovu kreativnost i trud. OBRAZOVANJE Ovogodišnja veljača obilježena je maskama, šarenilom i dobrom zabavom, te se tim povodom i ove godine održao ples pod maskama u Osnovnoj školi. Zajednički su ga organizirali Turistička zajednica, Osnovna škola, Dječji vrtić Zvirek i Društvo Naša djeca Stubičke Toplice. Djeca su nakratko oživjela svoju maštu i iskazala kreativnost u izradi maski, a održan je i dječji maskenbal. Prije toga male su maškare prošetale od vrtića do centra mjesta. Naime, mališani Dječjeg vrtića Zvirek sudjelovali su u maloj fašničkoj povorci. U istoj su sudjelovali veseli Štrumfovi, dotjerani Miki Mausi i njihove Minni, te razigrani Dalmatineri koji su izmamili osmijeh na lica roditelja, baka, djedova i drugih mještana koje su zatekli na ulicama. Vesele maškare u centru mjesta dočekao je načelnik Općine Vladimir Bosnar, te ostali djelatnici Općine. Naravno, načelnik je djecu razveselio toplim i finim krafnama. bav u j l i k i n Faš 40 GLAS ZAGORJA broj 90 OPĆINA TUHELJ 01. OŽUJKA 2012. ODGOJ FAŠNIK Zaplešimo za igralište U sportskoj dvorani OŠ Lijepa naša Tuhelj 25. veljače Dječje vijeće Tuhelj organiziralo je plesnu večer Zaplešimo za igralište. Nastupilo je niz izvođača, ukupno njih 115. Bili su to: Puhački orkestar Lipa Tuhelj, Kristina Petrinec, članice plesnog studija Ritam iz Klanjca, članovi i članice sportskog plesnog kluba Habanera iz Krapine, Desinićke Maske i krafne mažoretkinje, Igor Moguljak i Jurica Kastelan. Svi su izvođači svoje točke besprijekorno dobro izveli, a publika je uživala. Ovom prilikom za uređenje školskog igrališta skupilo se 3.500 kn. Ova sredstva, prikupljena prodajom ulaznica namijenjena su za nabavu sprava i daljnje uređenje dječjeg igrališta. KULTURA Naša lipa u Dolenjskim Toplicama Povodom proslave slovenskoga kulturnoga praznika 4. veljače u dvorani kulturno-kongresnog centra Dolenjske Toplice pod motom Kultura ne pozna meja nastupili su članovi mješovitog pjevačkog zbora KUD-a Naša lipa. Nakon uvodnog govora načelnika Općine Dolenjske Toplica, gospodina Jože Muhića na pozornici su zapjevali pjevači mješovitog pjevačkog zbora Dolenjske Toplice. Dvorana kulturno-kongresnog centra bila je prepuna Tuhljana koji su nekad davno krenuli trbuhom za kruhom, krenuli na školovanje i ostali u Dolenjskim Toplicama. Tuheljski zbor svojom izvedbom i usklađenošću oduševio je publiku, a za kraj zborovi su zapjevali zajedno. Načelnik Armando Slaviček, a ujedno i dirigent tuheljskog zbora obratio se prisutnima i pozdravio ih u ime Općine Tuhelj, te zahvalio na ovakvom lijepom susretu. Nastavilo se zajedničko druženje uz pjesmu i ples. U organizaciji Neregistrirane Fašničke udruge i triju turističkih zajednica Tuhelj, Klanjec i Kumrovec održala se još jedna Fašnička povorka u kojoj je sudjelovalo 7 maski. Nakon okupljanja i gableca kod Venteka popravljala se šminka, uvježbavali se vokali, ponavljao tekst te je vesela povorka krenula prvo u Kumrovec, zatim u Tuhelj i na kraju u Klanjec, gdje se nakon završetka programa organizirala završna fešta s proglašenjem pobjednika u lovačkom domu. Fašničkoj povorci prethodio je dječji fašnik u kojem su sudjelovali učenici OŠ Lijepa naša Tuhelj. Djeca koja po- hađaju dječju igraonicu, mala škola i svaki razred od 1. do 8. predstavio se sa svojom maskom na pozornici. Programom nas je vodila simpatična vila te svim razrednim maskama zaželjela dobrodošlicu. Po završetku predstavljanja maski sva djeca koja su sudjelovala u fašničkoj povorci, ali i odrasli, počašćeni su besplatnim krafnama i sokom koje je osigurala Općina Tuhelj. OBRAZOVANJE Uspješni osnovci U siječnju i veljači zaredala su se školska i županijska natjecanja u znanju, ali i u sportu. U Bedekovčini je održano županijsko natjecanje iz odbojke na kojemu je prvi put nastupila i ekipa naše škole u sastavu: Manuela Zanoški, 6.r., Marijana Štih, Ivana Mihelja i Lucija Turčin, 7.r., Danijela Pintarić, Petra Poljanec, Paula Petrinec, Ana Pukljak, Ana-Marija Hercigonja i Sandra Herceg 8.r., i u svojoj je skupini zauzela odlično 4. mjesto. Čestitke našim odbojkašicama i njihovoj učiteljici Mariji Kožinec! Ponosni smo što su naši učenici pozvani na županijska natjecanja: Lucija Kuhar, 8.r. iz matematike i Mario Barlović, 7.r. iz kemije. Bravo Lucija i Mario te iskrene čestitke učiteljicama Ančici Slaviček i Ireni Kolar! SPORT Skupština sportskog društva Proteklog vikenda Športsko društvo Tuhelj organiziralo je redovnu godišnju skupštinu u vatrogasnom domu u Tuhlju. Skupštini je prisustvovao velik broj članova i gostiju. Pročitana su izvješća o radu i financijska izvje- šća za proteklu godinu, te budući Plan rada ovog društva. Skup je pozdravio i načelnik Armando Slaviček koji je zaželio uspješan rad društvu. Nakon završetka službenog dijela nastavilo se zajedničko druženje. Ljubav je sve Ljudi veliju da se na Valentinovo ftičeki ženiju. Jesu li se i ove godine ptičice ženile, ne možemo sa sigurnošću reći, ali ono što vam možemo potvrditi je sljedeće – u školi su se na Valentinovo zaista parovi birali. A ženidba? A joj, za to smo još premladi! Nakon svima nama omiljenih skraćenih satova, uslijedila je prava zabava – naš uvijek kreativan knjižničar u školu je doveo Srcolovku. U svakome razredu natjecatelj ili natjecateljica trebali su odabrati svog favorita na temelju odgovora koje su čuli. Moramo napomenuti da su pitanja bila pomno osmišljavana i GLAS ZAGORJA broj 90 birana, a na njih su kandidati davali nadasve maštovite odgovore. Parovi koji su se na taj način odabrali, sudjelovali su kasnije u plesu s balonima i jabukama. Nakon kandidata Srcolovke na plesnom podiju su se okušali i predstavnici nižih razreda, te pokazali svoje plesne talente. Da sve bude regularno, brinula se naša voditeljica Lucija Kuhar, a da se djeci zornije pojasne pravila igre Srcolovke, u njoj su sudjelovali i učitelji. 41 OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. OŽUJKA 2012. UPRAVNI ODJEL FAŠNIK Izmjene i dopune prostornog plana Dječji fašnički ples U Općini Veliko Trgovišće u tijeku je postupak III izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine. U tijeku dosadašnjeg postupka obrađeni su svi zaprimljeni zahtjevi i primjedbe građana i pravnih osoba, koji se u najvećem dijelu odnose na promjenu statusa zemljišta. Utvrđen je prijedlog III izmjena i dopuna PPUO, te je održana javna rasprava. Radi velikog broja zaprimljenih i prihvaćenih prijedloga i zahtjeva fizički i pravnih osoba u tijeku javne rasprave utvrđeno je da prostorni plan znatno odstupa od pr- vobitnog prijedloga, tako da temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji obvezno je provesti ponovnu javnu raspravu, ali samo u vezi s izmjenama povodom prihvaćenih primjedbi iznesenih u javnoj raspravi. Ponovna javna rasprava trajat će osam dana te će se po njezinom okončanju utvrditi novi prijedlog koji će se uputiti na suglasnosti nadležnim tijelima propisanim zakonom.(gz) U organizaciji Društva Naša djeca iz Velikog Trgovišća vrlo uspješno održan je ovogodišnji Dječji fašnički ples. Glazbena predstava Šarenog svijeta okupila je i zainteresirala mnogo mališana i njihovih roditelja. Potom je slijedilo predstavljanje malih maškara u programu koji je vodio Danijel Likar. Druženje ja završilo plesom i finim krafnama. (gz) KULTURA Kao i prethodna tri, Zbornik je podijeljen u tri poglavlja: Hrvatska povijest od 1990. i Domovinski rat, Hrvatska povijest 20. stoljeća i Hrvatska povijest kroz stoljeća, a svoje su radove objavili Zlatko Begonja, Ivan Strižić, Đuro Vidmarović, Ivo Rendić Miočević, Dubravko Jelčić, Stanko Popović, Božo Žepić, Mate Kovačević, Stjepan Šulek, Trpimir Macan, Tomislav Marijan Bilosnić, Marko Samardžija, Pavao Galić, Mato Artuković, Petar Strčić, Stipan Trogrlić, Milan Tiskan Zbornik radova Vuković, Andrija Nikić, Lovre Botica Tadinov i Mile Bogović. Uredio ga je Nenad Piskač, a grafički pripremio Josip Brkić. Zbornik se može nabavi- Zlatna Lucija U srpnju prošle godine Lucija Karaica okitila se zlatnom medaljom na svjetskom prvenstvu u savate boksu za mlađe juniore i juniorke održanom u francuskom Lyonu. Za ovu su se medalju uz Francuze borile i vrlo jake reprezentacije Velike Britanije, Rusije, Italije i dr. Uslijedile su čestitke i još više treninga i nastupa. Lucija je proglašena za najbolju sportašicu Krapinsko-zagorske županije za 2011. u kategoriji sportašica do 18 godina, a ovih dana njena općina predložila ju je za županijsko priznanje: Plaketu za iznimno postignuće u 2011. 42 2006., 2007., 2008., 2010. i 2011. Dakle, ukupno 6 naslova državne prvakinje. U kickboxingu prvi put je nastupila 2007. i osvojila naslov državne vice prvakinje, a 2010. naslov državne prvakinje. U ITF taekwon-dou nastupa od 2006. i u tom razdoblju je osvojila ITF Open (otvoreno prvenstvo Hrvatske) 2006., 2007., 2008., 2009., a 2010. osvojila je i ITF open Bosne i Hercegovine. U 2010. osvojila je i zlatnu medalju na ITF europskom kupu. Dakle, u 10 godina sportske karijere osvojila je: 8 službenih naslova državne prvakinje (savate – francuski boks, kickboxing, wushu – kineski boks ili kung fu) – 2005. – 2011., jedan naslov svjetske prvakinje (savate) – 2011., jednu zlatnu medalju na Europskom kupu (ITF taekwondo) – 2010., četiri puta je bila pobjednica otvorenog prvenstva Hrvatske (ITF taekwondo) – 2006. – 2009. i jedanput je bila pobjednica otvorenog prvenstva Bosne i Hercegovine – 2010. Ako izdvojimo samo 2011., Lucija je postala državna juniorska savate prvakinja do 60 kg, svjetska juniorska savate prvakinja do 60 kg i državna seniorska wushu (kineski boks) prvakinja do 60 kg. U nakladništvu općine Veliko Trgovišće ovih je dana iz tiska izašao 4. Zborni radova sa prošlogodišnjeg stručno-znanstvenog skupa Dana dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća – doznajemo od načelnika općine Zdravka Vutmeja. SPORT Lucija je Osnovnu školu završila je u Velikom Trgovišću i sada pohađa treći razred Gimnazije u Zaboku. Vrlo dobra je učenica, iznimno društvena, skromna i omiljena među vršnjacima. Svestrana je sportašica u borilačkim sportovima. S velikim uspjehom nastupa u četiri borilačka sporta (savateu, kickboxingu, ITF taekwondou, wushu) i u sva četiri borilačka sporta ti u Općini Veliko Trgovišće. Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća, pokrenuti su 2008. godine na inicijativu dr. Milana Vukovića. Prvi stručno-znanstveni skup održan je 16. svibnja 2008. i otad se održava svake godine uz Dan Općine Veliko Trgovišće i rođendan dr. Franje Tuđmana. Na 4. danima Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća, sudjelovalo je 25 izlagača, a organizatori skupa bili su Općina Veliko Trgovišće i Organizacijski odbor za održavanje stručno-znanstvenog skupa na čelu s umirovljenim sucem Ustavnog suda RH Milanom Vukovićem. (gz) postiže vrhunske rezultate. Od ove godine je i članica Hrvatske savate reprezentacije. U matičnom klubu Savate & Kickboxing klub Hrvatski vuk iz Velikog Trgovišća trenira od 2002. i iza nje je 10 godina sportskog rada i ostvarivanja vrhunskih rezultata. U savateu je prvi put nastupila 2005. i odmah je osvojila titulu državne prvakinje. Naslove je nadalje osvajala GLAS ZAGORJA broj 90 OPĆINA ZLATAR BISTRICA 01. OŽUJKA 2012. ODGOJ Piše Dunja Horvatin Živjeti s prirodom Ne prođe tu ni jedna manifestacija bez sudjelovanja najmlađih. U kratkom razgovoru s Renatom Horvatić, zamjenicom ravnateljice Vrtića, predsjednicom Društva Naša djeca, glavnom koordinatoricom eko-projekta Čiste hrvatske obale u natječaju koji je raspisao Henkel, a provodi zlatarbistrički vrtić…, zasigurno nije spomenuto mnogo toga, aktivnosti, rada, osobnog angažmana i ljubavi. Jednostavno, pozitivne vibracije opipljive su u zraku: susretljive tete, radosna i opuštena djeca. To je tako kad se voli svoj posao. Svi dani značajni u zaštiti okoliša označeni su u radnom kalendaru, a sve počinje, svojstveno vrtićima, igrom, zlatarbistričkim fašnikom u Sportskoj dvorani, a nastavlja se brojnim manifestacijama kroz go- To je kodeks Eko-vrtića Zlatni dani iz Zlatar Bistrice. Vidljivo je to od samog ulaza, spremnika za rabljene baterije, kućica za ptice u krošnjama stabala u brižno uređenom dvorištu, njegovanom voćnjaku, gredici sa začinskim biljem… Zelena zastava pred ulazom samo je podsjetnik, a brojna priznanja, pohvale, maštovito uređeni panoi govore o uspješnom odrađivanju eko-projekata, o radu teta i djece, suradnji s udrugama, potpori kuma Žarka Miholića, načelnika Općine Zlatar Bistrica. dinu, pa sve do Dana zahvalnosti za plodove zemlje, manifestacije s Ekološkim društvom Uklonimo smeće, zasadimo cvijeće i svetkovinom krajem godine. Nađe se vremena za posjet Domu umirovljenika, a posebno je veselje obilazak Poučne staze Šumarica s članovima Planinarskog društva Javor. Ono što je svakodnevno i uobičajeno, štednja je vode, pažnja da se iza pranja ruku zatvori voda, da se papiri odlože u papirka, a poznaju mališani i druge obojene spremnike. U četiri odgojne skupine ima 77 mališana, a za lijepih dana kad se može biti vani, brojno stanje vrtića se znatno poveća. Roditelji dobrovoljci pomažu urediti voćnjak, tete brinu o cvjetnim gredicama, gdje se nađu i suncokreti, čijim se sjemenkama hrane ptice. U dnu voćnjaka, uz pomoć domara, formirano je kompostište. U njegovom stvaranju sudjeluju svi, i veliki i mali, pa i tete kuharice, svi znaju što se sve stavlja na njegovu hrpu. Već pri berbi jabuka, odvajaju se one lijepe od trulih, koje će zajedno s otpalim lišćem dati hranjivi humus za cvjetne gredice. U stvari, cijeli Eko-vrtić, objedinjen programom i projektima jedna je velika složna obitelj, djeca, djelatnici, roditelji, okupljeni na jednom zadatku: bezbrižni dani polaznika i sigurna, ljepša budućnost sviju. Naravno, bez dobre kumovine ne bi se moglo ostvariti puno toga. Srećom, vrtićki kum, načelnik općine, Žarko Miholić ima i sluha i razumijevanja za potrebe najmanjih. Nađe i veliku košaru i vremena da mališanima podijeli fašničke krafne, sasluša njihove recitacije i poneku želju. Sasluša i probleme i pomaže u njihovom rješenju. Jer, djeca su budućnost svijeta, zar ne? OPĆINSKI ODJEL Izmjene prostornog i urbanističkog plana Općina Zlatar Bistrica objavila je javnu raspravu o prijedlogu 2. ciljanih izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine te 1. ciljanih izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja dijela zlatarbistričkog naselja i gospodar- GLAS ZAGORJA broj 90 skog područja jugo-zapad. Javna rasprava će trajati od 1. do 15. ožujka i u to vrijeme se prijedlozi navedenih dokumenata mogu vidjeti u općini dok je javno izlaganje najavljeno 2. ožujka u 13 sati u općinskoj zgradi. 43 ZAGORJE INFO 01. OŽUJKA 2012. KRAPINA ZABOK Župan Hajdaš u Pred Zagorskim izaslanstvu promatrača vodovodom novi projekti Župan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš Dončić izabran je za člana Izaslanstva promatrača u Odboru regija Europske unije. Za predsjednika Izaslanstva imenovan je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Prva službena hrvatska delegacija već je radno boravila u Bruxellesu, a među promatračima i zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić. Odbor regija raspravljao je o novom sporazumu o fiskalnoj disciplini i ulozi regionalnih i lokalnih vlasti u provedbi novih mjera za rast i zapošljavanje, zatim o Inicijativi najavljenoj od strane Vijeća Europske unije i Europske komisije za poticanje zapošljavanja mladih, aktualnim programima strukturnih fondova, reformi zajedničke ribarske politike, prekograničnom regionalnom partnerstvu te upravljanju regijama na više razina. Tijekom ove godine plenarne sjednice Odbora regija održat će se još u svibnju, srpnju, listopadu i studenom. Odbor regija Europske unije osnovan je 1994. kao savjetodavno tijelo koje čine predstavnici europskih regionalnih i lokalnih vlasti i danas ima 344 člana. KRAPINA Županijski centar 112 Povodom obilježavanja Dana jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112, u Krapini je održana prezentacija rada Županijskog centra 112 Krapina. Prema riječima pročelnika Ureda za zaštitu i spašavanje Krapina, Dražena Strabića, na broj 112 u prošloj godini imali su ukupno 57 206 poziva. Iz usporedbe s brojem poziva u 2009. i 2010. vidljiv je njihov porast. Kako dodaje, građani su prepoznali taj broj i sve više ga koriste. Rad i aktivnosti ŽC 112, kao i zadaće u 2012. prezentirao je i načel- 44 nik ŽC 112 Krapina, Stjepan Peh. Prezentaciji u prostorijama Centra nazočila je i zamjenica župana za društvene djelatnosti, ujedno i načelnica županijskog Stožera za zaštitu i spašavanje, Sonja Borovčak, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije, Krešimir Božić, te predstavnice Društva Crvenog križa KZŽ. (N. V.) Zagorski vodovod i ove će godine nastaviti s razvojnim projektima modernizacije i proširenja sustava vodoopskrbe, najavio je direktor Željko Hren. Jedan od ovogodišnjih prioriteta o kojem se govori već nekoliko godina je preuzimanje kompletnog programa izgradnje sustava odvodnje i objekata za pročišćavanje otpadnih voda za čitavo područje na kojem se sada distribuira voda. Što se radova tiče, ove godine očekuje se dobivanje građevinske dozvole za izgradnju vodospreme Zabok, za rekonstrukciju pumpne stanice i pumpnog postrojenja Gredice, jednog od centralnih uređaja u sustavu Zagorskog vodovoda. Nastavit će se i radovi započeti u 2011. na cjevovodima Harina Zlaka, vodospremi Krapinske Toplice, cjevovodima i vodospremi u Mariji Bistrici, kao i na cjevovodu prema crpilištu u Loboru. Plan je zaokružiti distribucijski sustav, uspostaviti potpunu kontrolu te osigurati alternativna rješenja dođe li do ozbiljnijih kvarova. Radovi će ovisiti o sredstvima, koja su doduše osigurana, plan iznosi 12,5 milijuna kuna, ali za koja su još potrebni ugovori državnih institucija, prije svega Hrvatskih voda, glavnog investicijskog suradnika Zagorskog vodovoda, rekao je direktor Hren. Ovo komunalno poduzeće opskrbljuje vodom oko 90.000 stanovnika s više od 28.500 priključaka. Ukupna razvodna mreža iznosi 1.862 km i treća je po dužini u Republici Hrvatskoj. BEDEKOVČINA Seminari za prodavače U cilju unapređenja prodaje tijekom veljače i ožujka ove godine tvrtka TONDACH HRVATSKA d.d., Bedekovčina organizirala je seminare za prodajno osoblje i krovopokrivače. Svi sudionici na seminaru doznaju novosti iz proizvodnog programa Tondacha, a najsretniji će dobiti i nagradu – vikend u Opatiji za dvije osobe. U prosjeku seminarima prisustvuje dvadesetak ljudi, besplatni su i nakon Bedekovčine, u ožujku se održavaju u Đakovu. GLAS ZAGORJA broj 90 ZAGORJE INFO 01. OŽUJKA 2012. DONJA STUBICA ZAGREB Energetski učinkovita rasvjeta Nastavak projekta TD Piškornica U centru Donje Stubice u Topličkoj cesti u tijeku je druga faza rekonstrukcije javne rasvjete. Na dionici od Osnovne škole do Pučkog otvorenog učilišta postavlja se 19 energetski učinkovitih rasvjetnih tijela, a vrijednost radova iznosi 184.222 kn. U prvoj fazi rekonstrukcije javne rasvjete postavljeno je 19 rasvjetnih tijela u Topličkoj cesti na potezu od Termi Jezerčica do osnovne škole, a još ranije, energetski učinkovita rasvjeta zasjala je i na šetnici uz potok Reka te u Ulici župana Vratislava prema Domu zdravlja. U planu je postavljanje još 18 rasvjetnih tijela od Pučkog otvorenog učilišta do Dubravačke ulice. KRAPINA Sajam poslova 22. ožujka U Sportskoj dvorani Srednje škole Krapina 22. ožujka ove godine, pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine, uz podršku partnera HOK – Obrtničke komore KZŽ, HGK Županijske komore Krapina, ZARA d.o.o., obrazovnih ustanova i drugih partnera održat će se Sajam poslova uz medijsko pokroviteljstvo RHZK-a. Hrvatski zavod za zapošljavanje kao vodeći akter u razvoju hrvatskog tržišta rada ima važnu zadaću u objedinjavanju ponude i potražnje u cilju postizanja što veće zaposlenosti. Kroz sajmove ostvaruju se izravni kontakti između poslodavaca i potencijalnih radnika, potiče se na aktivnost u traženju posla, omogućava partnerstvo svih dionika na tržištu rada, pružaju informacije o mogućnostima obrazovanja, volontiranja, stipendiranja i cjeloživotnog učenja, te naglašava važnost znanja i vještina potrebnih na tržištu rada. KRAPINA Sanacija divljih odlagališta U Krapinsko-zagorskoj županiji počelo je provođenje projekta Remedisanus, sufinanciranom sredstvima EU-a, a čija ukupna vrijednost prelazi osam milijuna kuna. Ugovor o sanaciji prvih 15 divljih odlagališta vrijedan milijun i sto tisuća kuna, čiji je rok za realizaciju 4 mjeseca, potpisali su župan krapinskozagorski, mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, i direktor Komunalca Konjščina, kao najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje sanacija, Damir Pavišić. Potpisivanje ovog Ugovora župan Hajdaš Dončić ocijenio je velikim kora- kom u pozicioniranju Zagorja kao zelene i ekološki održive regije. Predstavio je i lokacije divljih odlagališta koje će u iduća četiri mjeseca biti sanirane, a nalaze se na području Klanjca, Krapine, Pregrade, Zlatara, Bedekovčine, Budinšćine, Gornje Stubice, Hrašćine, Kraljevca na Sutli, Kumrovca, Mača, Radoboja, Svetog Križa Začretja, Velikog Trgovišća i Zlatar Bistrice. U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode održan je radni sastanak osnivača TD Piškornica s ministricom Mirelom Holy, njezinim pomoćnikom Davorom Škrlecom te ravnateljicom Uprave za EU Mirom Medić. Ispred Piškornice sastanku su nazočili između ostalih i župani četiriju županija Sjeverozapadne Hrvatske – Darko Koren, Siniša Hajdaš Dončić, Predrag Štromar i Ivan Perhoč. Na sastanku je ishođena i suglasnost Ministarstva na nastavak realizacije projekta te izdavanje Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Dogovoreno je stopostotno financiranje izrade projektne dokumentacije te beskamatni zajam za otkup zemljišta, o čemu je nedavno bilo razgovora i na sastanku u Fondu zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. KRAPINA Poticaj obnovljivim izvorima energije Dožupan Anđelko Ferek Jambrek uručio je vrijednosne kupone korisnicima subvencija u projektima energetske učinkovitosti. To su kuponi za solarne kolektorske sustave, za kotlove na pelete i pirolizu te za fotonaponske sustave odobrene na javnom natječaju – Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u KZŽ. Projekt se planira nastaviti i ove godine. Uz uručenje kupona, održana je i prezentacija PBZa na temu Energo kredita i prezentacija ugovora o poslovnoj suradnji između PBZ i KZŽ. Korisnicima kupona obratila se direktorica prodaje u Centru poslova sa GLAS ZAGORJA broj 90 stanovništvom u Podružnici Krapina Jasna Turibak, županijski pročelnik Igor Cigula, a prezentaciju je održao Antonio Maričić, viši menadžer u Direkciji za prodaju, Sektora za upravljanje distribucijskim kanalima PBZ. 45 ZAGORJE INFO 01. OŽUJKA 2012. STUBIČKE TOPLICE RADOBOJ Promocija radobojskih voćara Anđelko Topolovec odlazi u Upravu Narodnih novina Vrijedni radobojski voćari nastavljaju s promocijom svojih proizvoda diljem Zagorja. Tako su nedavno svoje druženje uz 50-ak uzvanika održali u ugodnom ambijentu restorana Kapelščak, u Stubičkim Toplicama. Uz već poznatu Kruškinu dušu i ostale viljamovke iz Radoboja, na promociji se mogao kušati cijeli spektar likera, od lješnjaka, limuna, breskve, oraha, višnje, izabele, pa sve do prepoznatljivog Želudacmajstera koji se Anđelko Topolovec napušta mjesto saborskog zatsupnika i odlazi na mjesto člana Uprave poduzeća Narodnih novina. – U skladu sa svojim dosadašnjim političkim iskustvom i dobrim poznavanjem problematike lokalne zajednice, znatno više mogu pridonijeti razvoju KZŽ i dobrobiti njenih građana aktivnim radom izvan Sabora. Posebno se to odnosi na stanovnike moje drage općine Radoboj, kojima obećavam da ćemo zajedno i dalje ići istim putem i s istim ciljem, a to je sveopći razvoj Radoboja, ističe Topolovec. Također, odlazak na mjesto člana uprave Narodnih novina je najneposredniji način na koji mogu pomoći domaćem gospodarstvu, i kroz konzultacije te uz podršku vrha stranke, odlučio sam prihvatiti ovo izazovno radno mjesto, objašnjava. Na mjesto Anđelka Topolovca u Sabor ulazi Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave. KRAPINA proizvodi od 36 radobojskih trava. – Općina Radoboj polako postaje prepoznatljiva po proizvodnji vrhunske viljamovke i odličnih likera, kako ističe Branko Ferek Jambrek, jedan od vlasnika brenda Kruškina duša. S promocijom će nastaviti i dalje. ZABOK Donacija Gradsko društvo Crvenog križa Zabok zaprimilo je donaciju Ljekarne Marjana Sveteca iz Bedekovčine, koja se sastoji od 100 komada accu-check compact traka i 200 komada lanceta. Vrijedna dona- cija pomoći će akcijama Gradskog društva Crvenog križa Zabok, koje u suradnji s patronažnim sestrama Doma zdravlja KZŽ, organizira i provodi preventivne programe zdravstvene zaštite. (N. V.) LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618, e-mail: [email protected] Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049 Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. 46 Nova imenovanja Na čelna mjesta Županijske uprave za ceste, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZ županije te županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, imenovani su vršitelji dužnosti tih funkcija, zbog odlaska ravnatelja i pročelnika na nove dužnosti u resorna ministarstva, odnosno Upravu Hrvatskih šuma. Na mjesto vršitelja dužnosti ravnatelja Županijske uprave za ceste imenovan je Josip Kartelo, temeljem punomoći ravnatelja Javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti mijenjat će Dijana Klasić, a dužnost županijskog pročelnika za poljoprivredu do izbora novog, prema odluci župana obnašat će Snježana Murr Huljak. Nakon određene procedure, konačne odluke o novom ravnatelju, odnosno v.d. ravnatelja donosi županijska skupština. KRAPINA Vragometni Zagorci U produkciji Krog-multimedije u programu TV Jabuke prikazuje se prva zagorska erotska serija Nakon serije Jedno je Zagorje i svadbe na kojoj su Zlatko i Marica postali supružnici pratimo njihove obitelji u svakodnevnim problemima. Zlatko i Marica otišli su na medeni mjesec na more, a novopečene obiteljske odnose prepustili svojim roditeljima da ih rješavaju. Tako je i nastala nova dramska serija erotskog sadržaja pod nazivom Vragometni Zagorci koja prikazuje život tri Zagorske obitelji. Prva obitelj Kate i Štefa raspada se iz razloga što su stalno ljubomorni jedno na drugo i što je velika razlika u godinama između njih, u drugoj obitelji Jožeka i Barice problemi su oko izlazaka i opsesivne GLAS ZAGORJA broj 90 ljubomore, a treću obitelj čini udovica Milica koja pokušava sve zavesti, a potajno je zaljubljena u poštara. Kako vrijeme prolazi tako svi pokušavaju izmanipulirati jedni druge i prevariti se međusobno, no naposljetku dolazi do kompromisa i sretnog završetka. Autor, redatelj i scenarist i ove serije je Mario Krog, snimatelj Kristijan Roginić, a glume Dragica Crnogaj, Ivanka Bokor, Karmela Habjanec, Stjepan Herceg, Darko Bukvić i Marijan Kuhar. Serija je snimljena u prostorima Zagorske hiže pored Zaboka, a možete je gledati svaki dan u 00:10 sati (taman iza ponoći) na TV Jabuka. ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA JESENJE Predavanje o udomiteljstvu Djelatnici zavoda za socijalnu skrb u Krapinsko-zagorskoj županiji u dogovoru s načelnikom općine Ivanom Maligcem svake srijede u prostorijama općine primaju mještane općine. Takvim načinom rada pružanje socijalnih usluga koje taj Zavod pruža približeno je potrebnim mještanima te oni sada ne trebaju putovati u Krapinu, što im je bio trošak za njihov ionako skroman budžet. U dvorani Doma kulture organizirano je i predavanje o udomiteljstvu, gdje je djelatnica Zavoda socijalni radnik Sanja Mrzlečki okupljenima prezentirala vrijednosti tog humanog rada. Predavanju je prisustvovalo i nekoliko obitelji koje pružaju uslugu udomiteljstva. Prisutni su upoznati s pojmom udomiteljstva, obavezama i uvjetima koje mora zadovoljavati potencijalna udomiteljska obitelj, te naknadom koju ona prima za uložen trud u svakodnevnom zbrinjavanju korisnika. KRAPINA Obrtnici na sajmu u Ljubljani Hrvatska obrtnička komora zajedno s Obrtnom Zbornicom Slovenije organizira izložbu na 2. sajmu obrtništva i poduzetništva pod nazivom LOS 2012. – Ljubljana. Ovaj sajam nudi mogućnost predstavljanja poduzetnika i obrtnika cijele regije najširem krugu posjetitelja. Suradnjom HOK-a s partnerskom sloven- skom institucijom, hrvatski obrtnici imaju prigodu promotivno se predstaviti na zahtjevnom europskom tržištu, a očekuju se i ostali kolektivni nastupi poduzetnika iz šire regije – Austrije, Italije, Švicarske, Mađarske i Srbije. Sajam će se održati od 21. do 24. ožujka, a obrtnici se mogu prezentirati bez naknade, putem promotivnih materijala. ZLATAR Kap dobrote Svakog utorka i četvrtka, tijekom cijele školske godine, učenici OŠ Ante Kovačića iz Zlatara nose topli obrok u domove dvoje samaca. Jave se školskoj kuharici Brankici Mrkoci, a ona spremi jelo u odgovarajuće posude koje zadržavaju toplinu. To nije neka novina u zlatarskoj školi – pokrenula ju je prije tri i pol godine ravnateljica Rajna Borovčak, ali u ovogodišnje hladne zimske dane, kada je temperatura u Zlataru pala na -10 °C, pa i niže, akcija se pokazala vrlo humanom i korisnom. Učenici pričaju da im gospodin i gospođa uvijek zahvale na brizi i želji da im se pomogne. Za osmijeh mladi humanitarci nagrađeni su osmijehom. Kažu da se po povratku u školu osjećaju ispunjeno i sretno. Sigurno u Hrvatskoj ima još sredina u kojima postoji takva praksa, a nadamo se da ovo može biti poticaj i drugim školama za sličnu aktivnost. (D. V.) Krive nasajene! Duge već ide, duge i pre duge, kak god da češ se zmeknuti i vrnuti nazaj, vse une kaj triebale vrnuti i bi, ti te mnogi put nemreš, kaj vsem nam je i poznate. Ti te zaistinu nemreš vrnuti, ne zate kaj te nebi štel, nek zate kaj te teške ti je, kak i vsakomu drugomu. I zaistinu je teške te, sam na svietu, vrnuti nazaj, kak god da te te hude i išče, kak god da ti se ni neda same tak oteči, kak god da ti se neda same tak ni povrnuti. I kak god da se bi štel morti male i povrnuti, morti bi se štel i hutomu cajtu male i otprieti pred nekterami pajdaši, pak se bi štel male pred njimi i pojadati, ali prie nek prejdeš tam dobre ti se je trieba otom spremisliti, da ti nebi naopak vse te skup pak prešle, kak i mnogi put do zdaj. Kak hutu jutranjku zgledi, da nie ni drugač mogle, pak ti vse te skup same se na jenu stran mogle je obrihtati, tak kak smele nigdar ziti vse te skup ni nie. Te kaj zišle vse te skup je tak, kak triebale nigdar nie, tek pak je une kaj si zameriti nemreme, jer z vsem tem skup se nemre i nesme igrati, kak god da te negdar mnogi med nami je i bi štel. Unda gda krive nekaj je nasajene, te nie od prie kratkoga cajta. Une kaj krive nasajene je, nasajene je več dugi cajt, od gda ga i pozname. Retke se dogodi da nehči teri h vredu je, teri se reda drži, teri navek na mestu je bil, retke se dogodi da ti krive prejde, da krajiti počne, da ž njem se naopak ide kušuvat, da pak se ide unde gde smele se nebi. I pak, tak vse te skup je – kak je, pak vse te more tak i biti ak te tomu dame da nam tak i je. Iste tak, vse te skup ma i une zakaj je, vse te skup more biti morti i tak kak je, ali iste tak i vse te skup negdar i nie unak kak se h prvu dobu vsemi i vidi. Da življenje vriedi, da ga se morti i splati prijeti, da ga se more zestanoviti, da se more ž njem pospominati, te je une kaj vsi mi skup bi i šteli, te je une kaj vsaki med GLAS ZAGORJA broj 90 01. OŽUJKA 2012. Piše Rajko Fureš nami bi morti i mogel, kak god da te je nekaj kaj i nie same tak za oddelati. Najgorše ti je pak, vse te skup, ak vse te skup krive je nasajene, ak krive ma vse te potriete, jer une kaj naopak je nasajene, nemre delati nekaj kaj praf i je. Praf delati i iti more same une kaj praf nasajene je, kaj vriedi i za kaj se vriedi na sve strani boriti. A nie ljehke nigdar bile, pak ni zdaj nie, nie ljehke pogledati i glavu ne obrnuti, a preveč nas je kaj ju obračame unda gda te nie trieba. Tu vrieme, ta doba, vse te kaj vse te nam nanaša, vse te skup ni nemre praf ni biti, ak nie nam tuj vsega unoga kaj triebale tuj bi biti. Tuj trieba nem je i poštenja, tuj trieba nam je i življenja, tuj trieba nam je i veseljiča, tuj vsega toga nam je trieba, vsega toga kaj življenje nam ga za svoje meti trieba. I pak, kak god da ljehke nie, kak god da te meglina ta jutranjska če zadušiti, sunčeke nam, vsem skup, vsaku naopačnu reč odtira, vsu ju odtrgne i vsikud ju pospravi tam gde se une najvrednejše meče. I vsaki med nami, ak po pravice bi štel, ak se bi štel negdar i praf deti, ak i male je zabludil, vsaki med nami mora prve sam sebe priznati si da vrnuti se je trieba, same te od srčeka trieba nam je šteti. A šteti mnogi put i nie dosti, mnogi put šteti nie same tak, jer kak god da štel bi ovak ili unak, vse ti te skup i nie moči. Moči je moči same unda i same unak kak te je i trieba. Od navek dobre je poznate, od navek te dobre je i zapisane, da same praf nasajene, same une kaj dobre je, dobre more i biti. Naopačne i krive nasajene, more same naopak i krive iti i prejti. Vsaki med nami teri napoprek h življenju ide i štel bi iti, zate niti nemre praf dojti i iti, navek same uni napoprečni naopak prejdeju i završiju, kak god da morti negdar te vsem nam skup i drugač zgledi. 47 KULTURA 01. OŽUJKA 2012. MARIJA BISTRICA Recital ljubavne poezije Željka Boc Piše Elvis Lacković Ove je godine na natječaj pristiglo čak 476 radova od ukupno 115 autora. Stručni sud u sastavu Ludwig Bauer, Enes Kišević i Dubravka Težak odabrao je za zbornik Hod se nastavlja 58 radova od 37 autora, te 30 radova koji su izvedeni na samoj završnici, u bistričkom Domu kulture. Stihove su interpretirali Martina Čvek i Dubravko Sidor, a u glazbenom dijelu programa nastupio je Maksim Hozić Max, uz pratnju Tonija Eterovića i Ivana Japeca. Stručni sud odabrao je i tri nagrađene i pet pohvaljenih pjesama. Prvonagrađe- Zoran Bašić, Podstrana IZMJEŠTAM TE LJUBAVI Izmještam te ljubavi iz ovih opustjelih splitskih kala iz nehumane bure koja ledi sve što nije zagrljeno izmještam u neke toplije predjele kamo mislim da i pripadaš na ležaljku od vrelog pijeska pod slamnate suncobrane skidam ti šal s usana nenaviknut na eskimske poljupce oslobađam te kape i kaputa krzna i rukavica da se uvjerim da si to ti odijevam ti žarki kostim i stavljam naočale utrljavam zaštitne faktore i prepuštam suncu bez imalo ljubomore (izmještam i onog koji podižem glavu s pijeska da vidim kako se najljepša strasno predaje moru kao njemu) izmještam te ljubavi u neke toplije predjele fijuk bure bez cjenkanja mijenjam za šum valova i vrisak kupačica izmještam te s ove opustjele terase na kojoj su stolovi okrenuti naglavačke a suncobrani leže u kutu ko zarobljeni perodaktili izmještam na neke druge terase gdje se šarene suncobrani nad koktelima a ljubav oblikuju u ritmu glazbe kao pod nevidljivim prstima izmještam te ljubavi i čini mi se da mi to poprilično uspijeva još samo da izmjestim prtljagu onom koji ti polaže ruku oko struka i nestaje s tobom u noći 48 Na Valentinovo u Mariji Bistrici, u Domu kulture, u organizaciji Knjižnice i čitaonice Marija Bistrica, održan je 9. recital ljubavne poezije Željka Boc, koji nosi ime mlade bistričke pjesnikinje i djelatnice Radija Marija Bistrica, koja je tragično stradala prije nešto više od 9 godina. na je pjesma Izmještam te ljubavi, autora Zorana Bašića iz Podstrane. Drugu nagradu zaslužila je Slavica Sarkotić iz Lekenika za pjesmu U ljubavi i u snu, a treća nagrada pripala je Ireni Delišimu- nović iz Dugog Sela za pjesmu Kupio sam psa. Nagrada publike pripala je Petri KRAPINA Magistra znanosti Vlasta Krklec Petra Gorički, Marija Bistrica STANKA okrugli sat raspuknutoga stakla kroz koje se jedva može vidjeti da je prestao kucati tanke šiljaste kazaljke jezivo zaleđene na oštrim linijama nepomičnih brojki ne želim da vrijeme stane da ostanemo u ovom trenutku nelogičnosti jave koji zapravo nije vrijedan toga uvijek si ti bio taj koji odlazi ja sam neprestano bila ona koja je čekala je li uopće ijedan trenutak vrijedan toga da se zamrzne da vrijeme prestane teći možda u nekom obliku sjena linija crteža riječi ali zauvijek ostati u jednom trenutku više mi zvuči kao opis bolesti negoli užitka Gorički iz Marije Bistrice i pjesmi Stanka. Pohvaljeni su Tatjana Gredičak iz Zagreba za pjesmu Drugačiji ti. Petra Horvatinčić iz Marije Bistrice s pjesmom Moje da i moje ne, Biserka Marečić iz Kašine s pjesmom Prozor očiju, Zlatko Pochobradsky iz Čabra s pjesmom Kružići i Vladimir Šuk iz Oroslavlja s pjesmom Po mojoj mjeri. Voditeljica Muzeja krapinskih neandertalaca, Vlasta Krklec obranila je znanstveni magistarski rad pod naslovom Paleoklima i fosilni okoliši sarmata okolice Radoboja u Hrvatskom zagorju dana 17. prosinca 2011. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te stekla akademski stupanj GLAS ZAGORJA broj 90 magistra znanosti iz znanstvenog polja geoznanosti. Svečana promocija uz prigodni program održala se 17. veljače 2012. godine na PMF-u Zagrebu kada je dekan prof. dr. sc. Amir Hamzić uručio diplome promoviranim magistrima znanosti. Našoj članici uređivačkog kolegija, čestitke upućuje redakcija Glasa Zagorja. GLAS SRCA KULTURA MARIJA BISTRICA Novi CD Klape Bistrica Prva zagorska klapa, Klapa Bistrica predstavila je u prepunom Domu kulture u Mariji Bistrici svoj drugi nosač zvuka pod nazivom Za Zagorje vse. Istoimena pjesma izabrana je od strane slušatelja među 10 najboljih u 2011. RHZK-a, a izvedena je na ZGF Krijesnica, kao i na nedavnom koncertu RHZK-a Zagorski hit godine u Tuhlju. Na albumu se nalazi 14 pjesama, uglavnom autorskih, objedi- njene su zagorske pjesme uz tamburašku pratnju, s kojima je Klapa nastupala na raznim festivalima i manifestacijama. Legendarnu skladbu Đure Prejca Peharček moj Klapa Bistrica izvela je u vokalnoj suradnji s Ivicom Kontentom i uz pratnju mladog zagorskog pijanista Jurice Vugreka. Spot za pjesmu za Zagorje vse možete vidjeti i na www.radio-krapina.hr(zabava). GORNJA STUBICA Seljačka buna U stubičkom kraju sve je u obilježavanju Seljačke bune iz 1573. U donjostubičkoj Gradskoj kavani Tahy mogla se razgledati prigodna izložba fotografija, autora Tomislava Horjana. Upriličena je bitka seljaka i Tahyjeve vojske u Donjoj Stubici na lokaciji kod Majsecovog mlina, u kojoj je nadmoćnija vojska porazila kmetove predvođene Matijom Gupcem. U prikazu je sudjelovalo dvjestotinjak sudionika, članovi viteških udruga iz gotovo svih dijelova Hrvatske, ali i Slovenije te statisti. Pokrovitelji manifestacije bili su Grad Donja Stubica i tamošnja Turistička zajednica. ZAGREB Toplota starog kaputa Zbirka prepjeva svjetskih i domaćih antologijskih pjesama na kajkavskom Toplota staroga kaputa Ivice Jembriha Cobovičkog, pjesnika, pripovjedača, putopisaca i kolumnista porijeklom iz Gregurovca, predstavljena je u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. Zbirka donosi više od stotinu pjesama kronološki poredanih prema godinama nastanka, među kojima su prepjevi iz antičke grčke i rimske književnosti pa sve do suvremenika i modernog pjesništva, kazao je Joža Skok na promociji zbirke tiskane u izdanju Zrinski d.d. iz Čakovca. Jembrih je tako na kajkavski, između ostalih, prepjevao Goethea, Jesenjina, Lorcu, Baudelairea, Preverta i Shakespearea, a među domaćim pjesnicima našli su se tu Matoš, Ujević, Krleža, Cesarić, Tadijanović, Vesna Parun i drugi. Ivica Jembrih Cobovički član je Društva hrvatskih književnika od 1983. i jedan je od pokretača časopisa Kaj. Uvršten je u antologijske izbore, školske udžbenike i prevođen na više jezika. Autor je više od 40 knjiga, među kojima je i deset pjesničkih zbirki za djecu i mlade. Dobitnik je više nagrada među kojima je i priznanje Zvonimir Golob za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu iz 2005. 01. OŽUJKA 2012. Moliti za druge Piše Stjepan Kralj Isus nas je naučio najljepšu molitvu koju svi kršćani najčešće mole, Oče naš. I kada molimo sami, bilo naglas ili u sebi, nikad ne molimo Oče moj, daj mi, nego Oče naš, daj nam. Molitva je trenutak sabranosti kada se družimo s Bogom, i osobno susrećemo s Isusom Kristom. Mi vjernici molimo Gospodina na razne načine. Najznačajnija je, dakako, skupna molitva na misnom slavlju, kada u Božjemu hramu prisustvujemo najsvečanijem činu, pretvorbi kruha i vina u tijelo i krv Kristovu. Svi sudionici svete mise tada su dužni kleknuti, i na taj način iskazati duboko poštovanje prema živome Kristu koji nam dolazi, i kojeg ćemo, nakon molitve Očenaša, te pružanja ruke pomirenja s bližnjima, primiti u obliku hostije, kao duhovnu hranu. Dobar vjernik dužan je odlaziti na misu svake nedjelje, na dan Gospodnji. No, tko god je u mogućnosti, dobro je i radnim danom slaviti Gospodina na misi, ili u nekoj molitvenoj zajednici, kojih, hvala Bogu, ima sve više u našoj domovini. Vrlo je važna i obiteljska molitva, kada se svi članovi obitelji okupe u svom domu i svakodnevno mole svetu krunicu. U tom slučaju dobro je u nekom kutku doma napraviti mali oltar, koji treba sadržavati slike naših svetaca, Blažene Djevice Marije i Isusa Krista, te neizostavno, na središnjem mjestu, križ našeg Spasitelja. Neki kažu da su križ i slike naših svetaca samo umjetnička djela, te da molitva pred takvim predmetima nema nekog posebnog značaja. Bez obzira govore li nam to provokativno ateisti, ili bilo koji protivnici vjere i svete nam katoličke crkve, svi redom su u zabludi i treba im ukazati na značaj pobožnih predmeta. Iako je točno da se pravi kontakt s Bogom Ocem događa u nama samima, tj., u srcu, GLAS ZAGORJA broj 90 sakralni predmeti nam pomažu da do takvog stanja, blizine Njegove svetosti, što prije dođe i što duže traje. Jer, za razliku od slika stravičnih katastrofa i nemoralnih fotografija u nekim našim svjetovnim medijima, koje pobuđuju u nama agresivnost, nemir i požudu, slike naših svetaca, Anđela, Majke Božje i Isusa Krista, kao i sam Spasiteljev križ, donose nam mir i blagostanje, te nas potiču na ljubav, skromnost i humanost, a što su osnovni preduvjeti za otvaranje srca dragome Bogu i bližnjima. Bez obzira molimo li skupno ili sami, vrlo je važno za koga ili za što moliti. Nije dobro moliti samo za sebe i svoje potrebe, jer je to sebično, i ne uklapa se u pravila Božjih zapovijedi i zakona. Stoga je važno naše molitve usmjeriti na nakanu za potrebe drugih ljudi u nevolji, jer koliko god su naše nedaće teške, imajmo na umu da uvijek može biti lošije, i da ima ljudi koji su u težim situacijama nego što je naša. Ako molimo za druge, tada će dragi Bog uslišavati i naše potrebe. Zato moramo u molitvama zahvaljivati Gospodinu za sve blagodati koje nam daje. Iskrenom molitvom se može postići sve, i ono što nam se čini nemoguće, jer Gospodinu ništa nije nemoguće, posebno ako život i molitvu usmjerimo prema ljubavi, oprostu i milosrđu, a za što nam je prilika upravo ovo korizmeno razdoblje. Isus nas je naučio najljepšu molitvu koju svi kršćani najčešće mole, Oče naš. I kada molimo sami, bilo naglas ili u sebi, nikad ne molimo Oče moj, daj mi, nego Oče naš, daj nam. Ali, još je ljepše moliti: OČE NAŠ..., DAJ SVIMA! 49 01. OŽUJKA 2012. DUBRAVKO IVANČAN, pjesnik, esejist i prevoditelj, rođen: 6. ožujka 1931. u Krapini, umro: 29. siječnja 1982. u Zagrebu Dubravko Ivančan rođen je u Krapini, gdje završava Pučku školu. Gimnaziju i studij čiste filozofije završio je u Zagrebu. Jedno vrijeme radi kao knjižničar, a potom tri godine provodi na postdiplomskom studijskom boravku u Njemačkoj i Francuskoj. Osim haiku poezije, objavljivao je poeziju, eseje, kritičke osvrte, a bavio se i prevodilačkim radom. Iako se u književnosti javio 1952. u prvom broju znamenitog časopisa Krugovi, te se družio s krugovašima, nije im stilski pripadao. Pisao je uglavnom poeziju. Objavio je petnaestak knjiga, od čega dvije knjige za djecu. Već nakon izlaska prve knjige stihova Slobodna noć sve više piše haiku poeziju. Napisao je dvije tisuće haiku pjesama i objavio ih u ukupno osam zbirki. Tiskao je i zbirku ljubavne poezije Amor, te dvije u kojima se sjeća djetinjstva – Baka i Djetinjstvo uz Krapinčicu. Zastupljen je u brojnim antologijama hrvatskog pjesništva. Ovaj najkrapinskiji pjesnik od svih književnika ispjevao je u svojoj zbirci poezije Djetinjstvo uz Krapinčicu najljepše stihove o Krapini. Spomenploča postavljena je na njegovu rodnu kuću 1998., a njegovim imenom nazvana je i jedna ulica u Krapini. MIRKO DRAŽEN GRMEK, znanstvenik, rođen: 9. siječnja 1924. u Krapini, umro: 6. ožujka 2000. u Parizu Ugledni svjetski povjesničar znanosti i dopisni član HAZU studirao je medicinu i stekao akademski stupanj doktora medicinskih znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1952. do 1990. osnovao je i vodio pri tadašnjoj Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti prvu jedinicu za istraživanje povijesti medicine u Hrvatskoj, a potom od 1960. do 1963. Akademijin Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti. Istovremeno je od 1954. bio docent, a od 1960. izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1963. preselio se u Pariz, gdje je radio u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja, a potom na Sorbonni kao sveučilišni profesor. Doktorat filozofije stječe u Parizu 1971. Uz proučavanje povijesti bioloških znanosti i medicine, Grmek se bavio medicinskom bibliografijom, enciklopedistikom i epistemologijom. Autor je Hrvatske medicinske bibliografije, a veliki je njegov urednički doprinos i Medicinskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda u Zagrebu te Međunarodnoj enciklopediji znanosti i tehnike. Grmek je osmislio i definirao pojam patocenoze, dinamičke zajednice bolesti, koji je postao ključ za opće razumijevanje epidemioloških zbivanja u prošlosti. Autor je više od 30 knjiga. Uz to što je bio dopisni član HAZU, bio je član i mnogih inozemnih akademija i sveučilišta. Od 1981. do 1985. bio je predsjednik Međunarodne akademije za povijest znanosti, a 1991. dobio je Sartonovu medalju – najveće priznanje na području povijesti znanosti. Zaslužan je za promicanje istine o Hrvatskoj, posebice u doba Domovinskoga rata. 50 VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ RUDOLF VALDEC, kipar, rođen: 8. ožujka 1872. u Krapini, umro: 1. veljače 1929. u Zagrebu Darko Raškaj Učio je na Obrtničkoj školi u Zagrebu, radio kod A. Kuhnea u Beču i kod S. Eberlea u Münchenu. Nastavnik na Akademiji za umjetnost i obrt u Zagrebu. Na prekretnici stoljeća kad se formira krug zagrebačkih likovnih umjetnika, Valdec je s R. Frangešom predstavnik kiparstva. Pod utjecajem bečke secesije radi u ranijoj fazi alegorijsko-tematsku plastiku (Ljubav, sestra smrti; sputani genij). Glavne radove dao je u velikom broju portreta, modeliranih rukom iskusnoga majstora usmjerenoga na realističku karakterizaciju. Izveo je javne i nadgrobne spomenike I. Kukuljevića, F. Račkoga i S. Miletića (Zagreb), S. S. Kranjčevića (Sarajevo), D. Obradovića (Beograd), V. Jagića (Varaždin), F. Livadića (Samobor), Petra Karađorđevića (Veliki Bečkerek (Zrenjanin) i Bijeljina). Njegovi dekorativni plastični radovi nalaze se na Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci i na nekim drugim zgradama u Zagrebu. JOSIP TEOFIL HARAPIN, filozof i teolog, rođen: 10. ožujka 1883. u Letovčanu kraj Klanjca, umro: 1. listopada 1944. u Zagrebu U franjevačku Provinciju sv. Ćirila i Metoda stupa 1901. Pohađao je Filozofsko učilište u Varaždinu i Teološki fakultet u Zagrebu, a 1907. se zaredio za svećenika. Na Institutum Orientale je doktorirao 1922. Bio je profesor na franjevačkom Filozofskom učilištu u Varaždinu, Teološkom fakultetu Antonianuma te na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Bio je svestran pastoralni i kulturni djelatnik – pučki misionar, propovjednik, polemičar, predavač, publicist, filozofski i teološki pisac. Surađivao je u listovima: Naša misao, Dušobrižnik, Hrvatska straža, Katolički list, Bogoslovna smotra, Acta Ordinis fratrum minorum, Antonianum, Colectanea Franciscana Slavica, Croatia sacra. Prvi je među Hrvatima napisao priručnike povijesti religija na latinskom jeziku. U arhivu Franjevačkog samostana na Kaptolu u Zagrebu čuvaju se njegovi mnogi apologetski, dogmatski i filozofski neobjavljeni spisi. RUDOLF PEREŠIN, rođen: 25. ožujka 1958. u Gornjoj Stubici, umro: 1995. Jedan je od najpoznatijih pilota HRZ-a zapamćen po povijesnom preletu aviona JNA iz Bihaća u Austriju u Klagenfurt, 25. listopada 1991. Tada je cijeli svijet uz fotografiju hrvatskog pilota i avion MiG-21 na aerodromu u Klagenfurtu, prenio njegove riječi: Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate! Nakon toga došao je u HV gdje je bio prvi zapovjednik pilota. Rudi i njegov avion pali su u akciji Bljesak, 2. svibnja 1995., kad je bio zarobljen nakon katapultiranja i gubi mu se svaki trag. Njegove posmrtne ostatke srpska je strana izručila tek 4. kolovoza 1997., a 15. rujna 1997. pokopan je na Mirogoju. Posthumno je odlikovan činom stožernog brigadira. U Gornjoj Stubici je otvoren Spomen-park Rudolf Perešin 24. lipnja 2004. u kojem se nalazi pilotova statua i konzervirani MiG-21 koji je došao iz remontnog zavoda u Velikoj Gorici. Ime našeg legendarnog pilota od 25. ožujka 1998. s ponosom nosi Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici, kao i Zrakoplovna vojna škola u Zadru. Pripremila Tanja Gregurović Idilièna sjeæanja Idilična sjećanja često potakne potreba za boljim svijetom, izlazom iz odnosa u kakvima smo se zatekli, odmak od zlobe i zavisti prisutne u ovom današnjem svijetu u kojem su pogažene ljudske vrijednosti i zakoni. No, nema mjesta pesimizmu i kako u predgovoru zbirke poezije Braze miljine Loborčana Darka Raškaja, piše profesor Mirko Ivanjek – …valja i u bezizlaznom podići oči prema nebu gdje saki ima… svuoj oblak koji biva spona prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Naše su ljudske vrijednosti upravo toliko velike, koliko drugi u nama prepoznaju dobro, koliko drugi u nama prepoznaju ljubav…, a da bismo sami iskusili dobro i ljubav, moramo i nešto nesebično dati od svojeg smijeha i radosti. Po tom su kriteriju odabrani i ovi ponuđeni stihovi. Svojom ljubavlju prema zemlji zagorskoj, duši zagorskog čovjeka, zborenju materinjeg jezika, Darko Raškaj nesebično vam daruje i dio svoje topline i ljubavi. Zabreg Mi dva več tulji ke ljet jednak se h jutr e zbudime i skup sme pred zrca ja si rihtam roub lem pospani aču a ti škrljak Friška jutra nas vozi kre zdenca na po ju us vrata od srca ot el pirame sakomu danu št eri bu došel Od tvojuga topa saki se golub pr estr a mene douma aši čakaju veseli moji mej aši I tak sme skupa skerem saki da n ja putujem sim i tam alji jedne znam ti si navek tam Ja imam rad na njivice svoje imenjak i tak mi je lepi i dragi kak get je duogi i širuoki Zajec ga iste ima rad saku nuoč tu duojde spat po danu njivicu gledi kak detelja raste i diši Oblaki nebeski Ake niste znali saki ima na nebu svuoj oblak ti šteri ga povesdan pra iju Naši oblaki pri kljeti sp u dij gle u rkv cie na na hižu paziju ju njivami sijence dijela aju igr tu bla po se u z dečic Naši oblaki nas čakaju da nam vrieme mine u oni pozdraviju familij zemljicu ut po kušneju još jem . aju elj otp s na i zanavek Vekerica Imenjak Muoj imenjak pouni je trnja preprati gacije i kupinja duom je tičekem mnuogem skrivaljka kumicam i kumem Soused ga nema nič rad nemre njegva lakuoma njiva prijek mejaša imenjaka na moju njivicu prejti spat Treba znati ougenj vužgati sam se neče vužgati i šibice su pre male tu treba dolejati duobruga vina vesele popievke i duobre vuolje GLAS ZAGORJA broj 90 Ljubaf Pak se saki dan ljepe pogledame i namegneme i da mi je smeti rad bi k tebi doše l makar več nijesi m oja Senek gledim ja koj on stuobu diel a i kak se prema te bi ponaša nede Bog da ga ču jem da te špuota ilji ko une Ve ja tu nič nemre m i dalje si mi na pa meti h srcu te i daljen nosim i zanavek bouš ou stala Gočnjaica moja nj iva draga Vuzmenjak em Duo je tuo Zagorc u vo gla d po ke h zip vuru do kraja navil oni da im celi život zv i on zv i i in zv zvoni i uka hgasi Sake jutro vuru ro gene k pa ju ke alji ne hgasiti i oć m č ve ju e i ni i tira on po cieli dan zv i ga mira tu čis z ca a po nouči le em vuru navil Duo je tuo Zagorc ja bi štel znati e za jen dan pak bi njemu sam naviti štel tou istu vuru e zdržati or m u bi on videlej to Treba znati ougenj održavati da bi od jednuga do druguga Vuzma posikout gourel a da se nič nebi vužgale niti nič nebi nikomu zgorele Treba znati ougenj hgasiti a žeravke da goriju h srcu topljinu držiju h očimi se vesele svijetiju tuo same Vuzem more. ZAGORSKI TOP 10 01. OŽUJKA 2012. Top lista emisije Nek tambura svira – Radija Hrvatsko zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić hit godine ZAGORSKI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Simpatizeri Branko Greblički Ventek Željko Grozaj Kavaliri ŽVG Kajda Slavko Blažinović, Klapa Bistrica i sastav Dimnjačar Kvartet Gubec Delegati band Podvinčani Gazde Po Prvo mjesto zagorskog TOP-a 10 zauzeo je glazbeni sastav iskusnih mužikaša iz Oroslavja i Velikog Trgovišća, Simpati- Ne moraš mi nikaj reći A kaj bi ja v Zagrebu – ( ZGF Krijesnica 2011.) Dora (ZGF Krijesnica 2011.) Zagorja i Zagorko (Krapinski festival 2011.) Golubek moj beli Gruda zagorska (Krijesnica 2011.) Moj angelek Sarcu svamu raći ti Marek (ZGF Krijesnica 2011.) Zaplakat ćeš (Požega 2007.) dragome 408 glasova 380 glasova 371 glas 307 glasova 217 glasova 210 glasova 194 glasa 169 glasova 105 glasova 80 glasova zeri, koji djeluju od 2009. Nedavno su se publici predstavili i svirkom uživo u emisiji Nek tambura svira i slušatelje zarazili pjesmom Ne moraš mi nikaj reći. Autor glazbe i teksta je Ivan Kovačić, a aranžman potpisuju Davor Totović i Simpatizeri. Glasovati i komentirati TOP 10 možete cijeli tjedan na web stranici: www.radiokrapina.hr, zatim mobitelom na broj 66 248 (ključna riječ RHZK i razmak pa glas), na mailove: [email protected], [email protected], ili na facebook profil – Rhzk Krapina. Također, primamo vaše prijedloge. Glasajte za vaše favorite, jer samo najbolji opstaju na Top 10 listi. Također, novost je da možete preslušati refren klikom na ikonicu pokraj pjesme na www.radio-krapina.hr. Utorkom, od 17 sati. AKTUA LNO kraju Nakon uspješne organizacije 1. krapinske pjesničke večeri i Krapinske božićne priče, pjesnički dvojac Marija Hlebec i Miljenko Hršak uvalio se u nova iskušenja. Svoju ljubav prema poeziji i kajkavskoj reči dijelit će svakog petka od 17 do 18 sati sa slušateljstvom Radija Hrvatsko zagorje Krapina u emisiji Po dragome kraju. Već u prvoj emisiji ugostili su poznatu kajkavsku pjesnikinju Dragicu Ferjanić. Zajedno su se prisjetili pjesnika Jože Antolića Hromčana i Ane Štefok koji su na poseban način dali svoj obol promociji Zagorja. Po brojnim porukama koje su tijekom emisije pristizale čini se da bu kajkavska vura prekratka, no… se kaj je lepe kratko vam traje. Emisiju Po dragome kraju poslušajte u programu Radija Hrvatsko zagorje Krapina, petkom od 17 sati. Javite se svojim stihovima, svojim idejama zajedno s nama potaknite i obogatite kulturni život Zagorja. GLAS ZAGORJA broj 90 Marija Hlebec i Miljenko Hršak sa svojom gošćom Dragicom Ferjanić 51 UDRUGE 01. OŽUJKA 2012. Razgovarala Tanja Gregurović Živući suvenir grada Duška Kožić, voditeljica, trenerica i koreografkinja Krapinskih mažoretkinja Krapinske mažoretkinje ponosno predstavljaju povijesni grad Krapinu. Viđamo ih na svim gradskim priredbama, to su naše nasmijane Krapinčanke, tihe i samozatajne, ali često nagrađivane. Koliko je ustvari prepoznat njihov trud i rad otkriva Mažoret ples se sve više razvija, tako da danas mažoretkinje možete vidjeti ne samo kako marširaju uz pratnju orkestra, već i kako plešu uz moderne ritmove i u modernim kostimima. nam njihova voditeljica, trenerica i koreografkinja Duška Kožić. Nekoliko uvodnih rečenica… Krapinske mažoretkinje osnovane su 1994. na inicijativu Turističke zajednice grada Krapine. Svojim nastupima gotovo dvadesetak godina prate i uljepšavaju brojna događanja u gradu i županiji i predstavljaju jedini živući suvenir grada Krapine. Same uniforme Krapinskih mažoretkinja povezane su s poviješću grada Krapine. Sastoje se od stilizirane ilirske nošnje – plave surke i trorogog šeširića koji je nosio krapinski sudac. 52 GLAS ZAGORJA broj 90 UDRUGE Kreator uniforme je gospođa Latica Ivanišević. Koje plesne izražaje njeguju Krapinske mažoretkinje, što je to ustvari mažoret ples? Prošlih 20 godina brojne djevojčice i djevojke marširale su kao Krapinske mažoretkinje, pa čak i nekoliko hrabrih dječaka. Krapinske mažoretkinje uz ples njeguju i raznolikost plesnog izražaja. Djeca mlađe dobi svoje prvo plesno iskustvo razvijaju na satovima ritmike, a starija se okušavaju u plesnim tehnikama poput hip-hopa, jazz dancea, i također, svi prolaze kroz osnove klasičnog baleta. Mažoret ples se sve više razvija, tako da danas mažoretkinje možete vidjeti ne samo kako marširaju uz pratnju orkestra, već i kako plešu uz moderne ritmove i u modernim kostimima. Od 1998. Krapinske mažoretkinje djeluju kao udruge Krapinski puhački orkestar i mažoretkinje grada Krapine. Od 2002. članice su Hrvatskog mažoret saveza koji je ravnopravni član europske i svjetske organizacije National Baton Twirling Association. Twirling Klub Krapina osnovan je 2009. Uz mažoret ples sve je više popularan i novi sport tzv. Twirling koji je relativno nepoznat kod nas, ali popularan u cijelom svijetu, pogotovo u Americi. Twirling je nastao iz mažoret elemenata i prirodan je slijed razvoja mažoret plesa. Objedinjuje elemente ritmičke gimnastike, plesne korake preuzete iz klasičnog baleta i jazz dancea i zahtijeva visoki stupanj virtuoznosti u baratanju twirling štapom i istovremenu koordinaciju tijela s plesnim pokretima. 01. OŽUJKA 2012. Krapinske mažoretkinje natjecale su se u raznim mažoret i twirling kategorijama i osvojile brojne nagrade: 2002. Požega – 2. mjesto, A kategorija; 2005. Seget Donji – 3. mjesto, kategorija Rekviziti; 2007. Šibenik – 2. mjesto, kategorija Rekviziti; 2008. Sinj – 3. mjesto, kategorija Rekviziti; 2010. Nova Gradiška – 3. mjesto, kategorija Zastave; 2011. Čakovec – 2. mjesto, kategorija Zastave; 2. mjesto, Duet Dance (Ana i Maja Veseljak, juniori), 2. mjesto, Duet Dance (Ana Zaplatić i Jelena Lež, seniori), 7. mjesto, Rhythmic Twirl (Jelena Lež). Među Krapinskim mažoretkinjama se nalaze i djevojke koje su vrlo talentirane i uspješne u treniranju twirling plesa. Moramo pohvaliti Jelenu Lež, koja je među prvih 10 najboljih twirling plesačica u kategoriji – rhythmic twirl u Hrvatskoj. Naglasili bismo da twirling u svijetu nije popularan samo među djevojkama već i dječacima koji se ravnopravno natječu u raznim twirling kategorijama, te zato pozivamo i dječake da nam se pridruže! bolje rezultate. Potpori Grada bilo bi dobro pridodati i pokojeg sponzora. Gdje trenirate i mogu li se javiti novi članovi u vašu mažoret obitelj? Ponosni smo što su i naše djevojke imale mogućnost pokazati svoj talent i sudjelovati na brojnim državnim prvenstvima. Pozivamo sve koji su nam spremni pomoći u smanjenju troškova puta kako bi se i ove godine uspješno natjecali na državnom prvenstvu mažoretkinja u Cavtatu, te molimo da nas sponzori podrže. Krapinske mažoretkinje treniraju ponedjeljkom i četvrtkom u OŠ LJ. Gaja i to u dobnim skupinama – ml. juniori, juniori, seniori. Pozivamo sve koji su zainteresirani da nam se pridruže. Zahvaljujemo svima koji su nam pomagali i pratili naš rad od samih početaka i veseli nas što smo uspjeli zainteresirati i proširiti interes djece za vježbu i ples. Trudit ćemo se i dalje da kroz pokret i ples promoviramo aktivni i zdrav način života, što nam je i glavni cilj. Krapinske mažoretkinje uspjele su ostvariti cilj i postati simbol Grada Krapine – zagorske metropole. Neobično vole ples, otvorene su za nove članice i članove, samo svojom upornošću premošćuju financijske teškoće koje im često priječe još Redakcija Glasa Zagorja zahvaljuje svim roditeljima Krapinskih mažoretkinja, koji su nam se nakon prošlog broja zahvalili na promociji mažoretkinja i zamolili za daljnju podršku. Pozivamo sponzore – javite se Krapinskim mažoretkinjama, trebaju im nove uniforme i financijska potpora za natjecanja. Glas Zagorja u svakom će idućem broju objaviti vijest o njihovim aktivnostima i istaknuti svakog sponzora koji im pomogne. GLAS ZAGORJA broj 90 53 SPORT INTERVJU 01. OŽUJKA 2012. Matija Lukina, dvostruki prvak Hrvatske u triatlonu Razgovarala Tanja Gregurović n i j i t a M Još kao malog dječaka otac Željko vodio ga je na atletske utrke. Pokazivao je natprosječne rezultate pa ga upisuje na plivanje, a potom se Matija uz podršku oca opredjeljuje za triatlon. Ovo natjecanje sadrži različite discipline – plivanje, biciklizam i trčanje, a od 2000. postaje standardni olimpijski sport. Matija je proputovao gotovo cijeli svijet, a osobito ga se dojmio Japan, Australija i Južna Afrika. Višegodišnji san kojemu sve podređuje je nastup na Olimpijadi u Londonu. 54 t a s i k s j i p m i l o Matija Lukina trenutno je najbolji i aktualni dvostruki prvak Hrvatske u triatlonu i član je hrvatske triatlon reprezentacije, te se bori za nastup na Olimpijskim igrama u Londonu. Što je obilježilo tvoju prošlogodišnju sezonu? Triatlon sezonu 2011. obilježila mi je prije svega moja suradnja s novim trenerom, prof. Goranom Barbićem, čovjekom koji je rođen u Borovu kraj Vukovara, ali već zadnjih 20 godina živi i radi kao trener i profesor u inozemstvu. Trenutno je profesor zdravstvene kulture u gradu Wil u Švicarskoj pa sam tijekom godine dosta svojih priprema i treninga odradio baš tamo da bih mogao biti pod punim njegovim nadzorom i vodstvom, što je jako bitno za trenera i sportaša. Osim toga, izdvojio bih i moje članstvo u francuskom triatlon GLAS ZAGORJA broj 90 timu Charentes iz grada Cognac u Francuskoj, za koji sam nastupao tijekom 2011. u njihovoj francuskoj triatlon ligi, koja je najjača triatlon liga u svijetu. To mi je uvijek bila želja – nastupati za neki strani klub i natjecati se u njihovoj ligi, a za takvo nešto Francuska je najbolja moguća opcija jer najbolji triatlonci iz cijeloga svijeta se tamo natječu pa je po tome ta triatlon liga i najkvalitetnija. Od hrvatskih triatlonaca, to mi je prvom pošlo za rukom, tako da je SPORT INTERVJU radi toga taj uspjeh za mene još veći. Kako su te dočekali Francuzi? Iskreno, nisam znao što očekivati kada ću doći tamo kod njih jer do tada nisam nikoga službeno upoznao od rukovoditelja toga tamošnjega kluba, sve je to do tada bilo samo dopisivanje preko maila i fejsbuka. Ali nisam mogao ni sanjati kako sam lijepo dočekan i primljen. Na aerodromu me dočekao predsjednik i vođa cijeloga Team Charentes Triathlona. Moj dolazak kod njih bio je čak popraćen i u medijima, u lokalnim novinama grada Cognaca gdje je i sjedište kluba. Stigao sam tamo u petak, a već sljedeći dan, u subotu, a i nedjelju, čekale su me po jedna triatlon utrka, tako da prvi dan nije bilo puno vremena za razgledavanje i upoznavanje grada, nego sam odmah nakon dolaska bio smješten u hotel, zajedno s ostatkom ekipe koja se taj vikend natjecala pa sam ih odmah imao priliku i upoznati. Prva utrka u subotu, bila je u mjestu Saintes (oko 100 km udaljeno od Cognaca). To je bila ekipna sprint triatlon utrka gdje ekipe čine 4 člana i starta se s razmakom od 1 minute između ekipa. Ekipa s najbržim vremenom pobjeđuje. Ekipa je jaka koliko i njezina najslabija karika tako da je tu timski rad jako važan. Moram priznati da sam imao jako veliku tremu jer nisam poznavao još dobro svoje članove ekipe i svi su od mene puno očekivali, tako da nisam smio kiksati. 01. OŽUJKA 2012. I hvala Bogu, nisam! Trku sam odlično odradio za cijeli team; bio sam najjača karika i zahvaljujući meni, uspjeli smo osvojiti 1. mjesto od preko 30 prijavljenih ekipa. Bio sam jako sretan i veliki kamen sa srca mi je pao jer pokazao sam se u dobrom izdanju i opravdao svoj dolazak u tim. Nakon utrke bio sam dosta zanimljiv novinarima, pa sam davao svoje prve intervju razgovore na engleskom jeziku, gdje sam se dobro snašao; barem tako mislim. Nakon utrke sam se malo i opustio i sa svojim članovima ekipe proslavio prvu ekipnu pobjedu za tim. Uslijedila je i klupska večera u gradu Cognac, gdje sam upoznao ostatak cijele ekipe kluba i kušao ukusne francuske specijalitete (razne sire- skog triatlonca. Sve ostale triatlon utrke tijekom sezone imao sam u inozemstvu. Izgleda da su utrke u inozemstvu važnije. Zašto? Prioritet su mi bile međunarodne triatlon utrke kontinentalnog i svjetskog kupa na kojima se osvajaju bodovi za svjetsku bodovnu triatlon ljestvicu koja je primarna za kvalifikacije na olimpijske igre, tako da sam sve svoje pripreme i natjecateljsku formu podredio tim utrkama. Od tih utrka treba svakako izdvojiti utrke na kojima sam i osvajao bodove, a to su: Pan Američki kup u Mazatlanu, Meksiko (13. mjesto), Azijski kup u Kokshetau, Kazahstan (6. mjesto), te europski kup u Alanyi, Turska (19. mjesto). Kao član Hrvatske triatlon reprezentacije prošle sam godine nastupio i na Svjetskom prvenstvu u Švicarskoj u ekipnom štafetnom triatlonu te kao jedna od najmlađih ekipa osvojili smo solidno 19. mjesto za Hrvatsku. ve i vino). Tamo me je i predsjednik, gosp. Stephane Marsaudon, službeno predstavio tako da sam se stvarno osjećao lijepo primljen i prihvaćen, kao u novu obitelj. Nije se predugo slavilo jer sljedeći dan je bila na rasporedu druga utrka. Iako manje, bilo je utrka i u Hrvatskoj i to okrunjenih pobjedom. Je li bilo teško postati prvak? Prošle sam godine odradio samo 2 triatlon utrke u Hrvatskoj, i to utrke državnog prvenstva u sprint i olimpijskom triatlonu koje su i najvažnije. Te dvije utrke sam bez većih problema pobijedio i time donio 2 nova naslova prvaka Hrvatske svojemu matičnom triatlon klubu Rudolf Perešin Gornja Stubica i time potvrdio status najboljeg hrvat- Trenutna situacija i daljnji planovi… Nakon utrke u Turskoj imao sam zaslužena 2 i pol tjedna tzv. godišnjeg odmora jer morao sam ponovno napuniti baterije za novi ciklus priprema s kojima sam počeo 21. studenoga 2011. za ovogodišnju triatlon sezonu. Trenutno sam u jako lošoj poziciji što se tiče kvalifikacija za OI u Londonu, koje za moj sport, triatlon, traju do 31. svibnja 2012. Moj trener i ja se ne predajemo. Imamo još punih 6 mjeseci kvalifikacijskog perioda u kojem ću sigurno odraditi GLAS ZAGORJA broj 90 5 utrka i ako na njima ne ostvarim jako dobre rezultate, imat ću male šanse za ostvarenje mojega sna. Od ostalih bitnih utrka u ovoj 2012. sezoni bit će mi i svjetsko studentsko prvenstvo koje će se održati 29. lipnja 2012. u Tapie – Taiwan, utrke za Francuski tim te državna prvenstva u sprint i olimpijskom triatlonu gdje bih volio obraniti prošlogodišnji naslov. Ali za to treba jako naporno trenirati, što meni neće biti teško jer radim to iz ljubavi prema ovom sportu i uživam u triatlonskom načinu života kojim se želim još dugo baviti. Ako i ne uspijem za London, sljedeće OI su u Rio de Janeiru za samo 4 godine, gdje moj cilj nije samo uspjeti kvalificirati se nego i ostvariti značajniji rezultat. Spomenuli smo tvog oca Željka. Uz njega, tko su ljudi koji te trenutno najviše podupiru? Ima dragih ljudi koji su uvijek uz mene, i u dobru i u zlu, bez kojih ništa od ovoga ne bi bilo moguće; prvenstveno moje obitelji na čelu s tatom Željkom, zatim trenera Gorana Barbića i njegove cijele obitelji te klupskih kolega iz triatlon i atletskog kluba Rudolf Perešin Gornja Stubica i triatlon tima Charentes iz Francuske koji su mi također velika podrška u mojem sportu. Ali i sponzora, gosp. Siniše Kuhta koji mi je omogućio besplatno korištenje njegovog fitness centra u Jezerčici, zatim samih Termi Jezerčica i Termi Tuhelj koji su mi omogućili besplatno korištenje bazena za moje plivačke treninge tijekom godine, te Njemačkoj firmi Nutrition iz Dortmunda koja mi je pomogla s novim biciklom, biciklističkom opremom i svojim proizvodima. Svima njima od srca zahvaljujem i nadam se i budućoj suradnji! 55 SJEĆANJA 01. OŽUJKA 2012. Kad slušam i gledam svoju babicu, a godine tako brzo prolaze, školujem se na privilegirani način o najvažnijim stvarima u životu. Moja babica Štefanija rođena je 1920. u Mariji Bistrici i živa je knjiga povijesti Marije Bistrice proteklih devedesetak godina; ona je svjedok posjeta Bistrici kralja Aleksandra, i Tita, i prvog hrvatskog predsjednika, izgradnje kapelice svetoga Petra i Pavla i krunjenja Majke Božje, sjeća se blaženika Alojzija Stepinca; gledala je prve filmove u Kozlovićevom kinu, pila šabesu, nevoljko se sjeća progona hodočasnika nakon drugoga rata… Te je 1920. u Bistrici bila buna i tom je prilikom opala babici z ruk i skoro vudrila z glavom po mostu. Ali Bog joj je, očito, namijenio drugu sudbinu. Moja je babica ne napustivši cijeli život svoje dvorišče u svojih devedesetak godina ispraćala države i vlastodršce, dočekivala nove društvene sustave i političare, proživljavala ekonomske krize i poneki procvat, životne tragedije i ratove. U životu joj nisu uvijek cvale ruže; kao dvanaestogodišnjakinja ostala je bez oca, proživjela je dva rata; prvi u kojem je ugošćivala i sakrivala članove obitelji u različitim uniformama, i Domovinski nakon kojeg je počela piti kavu jer su taj običaj donijeli naši prognanici s Banije i izbjeglice iz Bosne. Iako nije puno putovala svijetom, taj je svijet stalno dolazio k njoj; u vidu rođaka, proščenjara, podstanara, prognanika, izbjeglica, a danas preko novina, televizije i interneta. Kad slušam i gledam svoju babicu, a godine tako brzo prolaze, školujem se na privilegirani način o najvažnijim stvarima u životu. Moj Bog i moj bližnji najvažniji su. Moj Bog koji me voli i moj bližnji kojem ja tu istu bezuvjetnu ljubav nastojim pružiti svojom ljubavi, pažnjom, brigom, razumijevanjem za njegove probleme i patnje, poštivanjem njegove različitosti, njegovih navika, beskrajnom tolerancijom. Cijeli život živi po evanđeoskoj riječi i dokaz je da se po toj riječi uistinu može živjeti i da taj život donosi plodove makar te šibale nesreće i životne tragedije. Čovjeku koji sluša svojega Boga drugi je čovjek brat. Ako imamo svoje mišljenje koje nećemo zanijekati, saslušat ćemo i prihvatiti drugoga i drugačije. Na taj se način premošćuju jazovi; i međugeneracijski, i vjerski, i nacionalni, i svaki. Moja je baka domaćica, a budući da domaćice ne idu u mirovinu, ona je i dan danas u radnom odnosu. U nadi i sa sumnjom da sam naslijedila gen za dugovječnost ili barem malo discipline duha i tijela svoje bake moram se diviti svakodnevnoj radišnosti i volji za životom i životnoj radosti. Svu duhovnost Biblije i Kantov moralni imperativ i aristotelovsku ravnotežu i umjerenost, sve sam ja to upoznala živeći 43 godine u kući sa svojom babicom, a tek sam, školujući se, doznala da se to što sam od nje naučila, zove tim imenima. Najnovije težnje suvremene demokracije na kojima počiva moderna Europa njoj su u malom prstu. Cijeli je nje- 56 zin život suživot uvijek obilježen brigom za druge u najkršćanskijem smislu. Toliko je puta položila ispit iz kršćanskoga milosrđa i brige za čovjeka. Ta briga za bližnjega nezagađena bilo kakvim sebičnim interesom moto je njezina života i u njoj je, uz disciplinu duha i tijela, vjerojatno tajna njezine dugovječnosti. Dakle, da i nisam pohađala školu, najvažnija životna umijeća mogla sam svladati u roditeljskom domu. Europska komisija proglasila je 2012. Europskom godinom aktivnog starenja i Imeli sme svoje obaveze koje su se znale – brati drač, voditi krave na pašu, donesti drva... Pune više sme se igrali vane. Denes su deca najviše ispred kompjutera, a mi sme tek oko 1940. prvi put vidli radio na baterije. Za vrijeme rata puslušali sme ga puskrivečki jer se nije smele. Na večer sme si sedeli oko špareta jer sme štedili petrolium – molili sme Boga i pričali pripovesti. Ljudi su uglavnom bili doma, delali na zemle, nije bile penes, ali je obitelj bila na okupu. Male je bile ljudi teri su imeli državnu službu i ti su onda bili cijenjeni (učitelji, općinski činovnici...). Denes su ljudi cijeli dan na poslu i decu skore ne vidiju. Sjećam se igre na pijacu, pri Kuniću, prošćenja – slika i kina Kozlović. Bile je lijepe Razgovarale Ivančica i VesnaTomorad a š a N babica međugeneracijske solidarnosti. Nažalost, u suvremenom svijetu djeca sve manje imaju taj privilegij učenja iz iskustva svojih baka i djedova, kao da je društvo zaboravilo, u svojim tehnološkim nadigravanjima cijeniti jednostavnu i nezamjenjivu životnu mudrost i iskustvo koje čovjek predaje čovjeku. Zato, evo, donosimo djelić razmišljanja naše bake Štefanije Januš. Pozivu na razgovor rado se odazvala, otvorena, kao i uvijek. Djetinjstvo Možeš li se prisjetiti svojeg djetinjstva i malo ga usporediti s djetinjstvom današnje djece ? To je neusporedivo. Razlika je velika. Mi, deca, roditeljima sme pomagali sve delati. Snaga U životu su te snašle i velike tragedije. Odakle snaga da čovjek to preživi? Ne prejde ni jedan dan da ne pomislim na svoju pokojnu decu i da se ne pomolim za njih. Od smrti kćerke prešle je više od pedeset let, a sina nema već skore petnaest. To čoveka jednak boli i pokle deset i pokle pedeset let. Kaj mi je pomogle? Pomogla mi je same vera. Čvrsta vera nevek ti daje snagu. Da mi je nešći rekel kaj bum sve u životu pretrpela i preživela, ne bi verovala da bum to mogla, ali čovek je jakši nek konj. Nema druge nek prihvatiti sudbinu kakva god da je. V životu je sve prolazno, i ljudi i vladari... Zate treba biti dobar prema najbližima, ne zamjerati jedni drugima, ne gubiti vrijeme na svađu. Denas me drži to kaj vas je pune oko mene i svi ste mi dobri. Razočaranja Je li te neko u životu razočarao? Joooj, razočarala sam se pune put. V životu se dogodi da te razočara on koji ti je najbolši... Ali, treba negda i popustiti, rajše prejti van nek se posvaditi.... Preživela sam sega, same smrti ne. Bile je ljudi teri nisu nigdar zaslužili da im oprostim, sejene sam im oprustila. Život ide dale, i navek se događaju i lijepe i grde stvari... Dok sam bila mlada, de bi si mislila da bu v Bistricu došel Papa. A, evo, doživela sam to. Današnja situacija Prošli su izbori, možemo li se danas nadati nekom boljitku? Teške je to reći. Vi mladi bute vidli. Čini se da bume došli vu veliku obitelj... Već sme bili v zajednice pa to nije bile dobre... To ti je iste ko i v životu – kad je čovek sam, teške mu je, ali ni v velike familije nije lefke. Treba se stalne prilagođavati drugima. Rođendan Uskoro je tvoj 92. rođendan. Što bi sebi poželjela? Same zdravlje, iste kak i sem vam želim. Dobre je dok je čovek na svojim noga- Mladi Što misliš o današnjim mladima koji se nekako teško odlučuju na brak? Denes su ljudi živčani, pritišće ih posel, nemaju strpljenja jedni za druge. Prije su se više trudili kak bi se dogovoriti, više su šteli pretrpeti jen za drugoga. Svaki brak je trnovit put. Tak je bile i prije kad su ljudi bili v neimaštine i borili se za život. Ipak, bili su skromni i zadovolni z malim. V polje su išli pjevajući, teške su živeli, ali za bolje nisu znali. Denes su očekivanja velika, pa je vekši pritisak i vekša razočaranja... Luči brijeg, Belkovo selo... na večer je bila pesma na sve strane. Same si stal i puslušal. De buš denes čul koga popevati? Moja Darinka (kćerka) pjevala je kud je god hodila i si su ju poznali po tomu. makar se teške živele. Tatek je prodal zemlju i štel preseliti familiju v grad da bi školoval sestru i mene, ali je obolel i vmrl.. Tak se dogudile da je na školovanje išla same mlajša sestra, a ja sam morala ostati doma z mamom i starim dedom. I nju sme jedva zoškolali. GLAS ZAGORJA broj 90 ma, dok se more za se briguvati i još neke napraviti za druge. Muči me reuma, boliju me noge, ali do crkve sejene dođem saku nedelu. Drži me to kaj su mi si moji dobri i podržavaju me. A kolike godina čovek doživi, se je to tak i tak – Božja volja. ZDRAVLJE 01. OŽUJKA 2012. Na tom mjestu se sedamdesetih godina prošlog stoljeća nalazila bolnica za djecu koja su bolovala od tuberkuloze pluća. Tada je u Hrvatskoj uvedeno obavezno cijepljenje protiv tuberkuloze, nakon čega se ta bolest počela povlačiti. Djeca više nisu tako često obolijevala. Kasnije je dječja bolnica pretvorena u bolnicu za odrasle tuberkulozne bolesnike. No, osamdesetih godina prošlog stoljeća se i ta bolnica, Piše Verica Jačmenica dr. med. Dobili smo prvu katoličku bolnicu u Hrvatskoj nasreću, mogla zatvoriti. Bolesnika je bilo sve manje, njihova je bolest bila sve blaža i oni su se mogli liječiti u općim bolnicama. Napuštenoj, i u Domovinskom ratu devastiranoj zgradi, nije se mogla naći odgovarajuća namjena. Skrb Milosrdne braće U Hrvatsku se 2006. nakon stotinu godina izbivanja vraćaju redovnici Milosrdna braća. Njihova je karizma liječenje bolesnika i invalida, pratnja umirućih, skrb o ovisnicima te pomoć beskućnicima. Nekada su oni na današnjem Trgu bana Jelačića u Zagrebu i na početku Ilice s lijeve strane imali svoju veliku bolnicu. Uz tadašnju bolnicu nalazila se i bolnička kapela. S vremenom je ta zagrebačka bolnica postala premala, a prostora za širenje u samom središtu grada više nije bilo. Stoga se bolnica morala preseliti na drugu lokaciju. Od nje je na istom mjestu ostala samo kapela. Ona postoji i danas kao glasovita i veoma obljubljena kapela Ranjenog Isusa. Nalazi na početku Ilice s lijeve strane, pored nebodera. Danas u svijetu postoji 1300 članova Milosrdne braće. Oni rade u 53 zemlje. Posjeduju 380 zdravstvenih ustanova. Raspolažu sa 65.000 bolesničkih postelja. Njihove bolesnike opslužuje 180.000 zaposlenika: liječnika, zdravstvenog i tehničkog osoblja. Milosrdna braća 2007. kupuju bolnicu na Strmcu. Tada počinje intenzivna pregradnja i dogradnja zgrade. U roku od pet godina na tom mjestu niknula je najmodernija zdravstvena ustanova u Hrvatskoj. Bolnica ima 103 kreveta za kronične duševne Krajem 2011. otvorena je u Hrvatskoj prva katolička bolnica koja se zove sveti Rafael. Nalazi se u Slavoniji, u mjestu Strmac, u šumovitom predjelu na južnom obronku Psunja. Udaljena je desetak kilometara od Nove Gradiške. bolesti, uključujući i PTSP. Tu se nalazi i odjel za palijativnu skrb sa dodatnih 40 kreveta. Uz potrebne specijalističke ambulante, bolnica ima i mogućnost prihvata 40 bolesnika na dnevnu skrb, te ugodne prostore za pojedinačnu i grupnu terapiju. Postoje i različite radionice za bolesnike, od umjetničkih, do informatičkih. Bolnica se prostire na 4 etaže. Unutar zgrade nalazi se impozantna, velika, prelijepa bolnička kapela i raznolika ponuda vjerskih aktivnosti. Bolesnicima je na raspolaganju duhovna pomoć prema njihovim željama i potrebama. Pored bolnice sagrađene su dvije velike i komforne zgrade. Jedna će služiti za stanovanje redovnika, a druga je namijenjena redovnicama. Za sada u bolnici djeluju 4 redovnika, tridesetak medicinskih sestara i njegovateljica, te nekoliko liječnika. Bolnica je uključena u sustav državnih bolnica u Hrvatskoj. Liječenje u toj ustanovi moguće je uz uobičajenu bolničku uputnicu liječnika primarne medicine. U šumskom miru uz žubor potoka i cvrkut ptica… Bolesničke sobe su projektirane izuzetno praktično, imaju visoki komfor, što uključuje kupaonicu uz svaku sobu, televiziju i telefonski priključak. Prateći prostori (blagovaonice, dnevni boravci, prostori Za sada u bolnici djeluju 4 redovnika, tridesetak medicinskih sestara i njegovateljica, te nekoliko liječnika. Bolnica je uključena u sustav državnih bolnica u Hrvatskoj. Liječenje u toj ustanovi moguće je uz uobičajenu bolničku uputnicu liječnika primarne medicine. za rekreaciju i radionice) su ciljano, funkcionalno i lijepo projektirani i opremljeni. Prostorije su tople, čiste, zračne, pune sunčeve svjetlosti, klimatizirane, s najsigurnijim sustavima nadzora bolesnika. Iako se radi o ustanovi za psihičke bolesnike, nigdje nema rešetki na prozorima ili vratima. Sva se vrata, počevši od bolničke porte pa nadalje otvaraju automatski, putem magnetskih sigurnosnih kartica. Diskretno su prisutne i sigurnosne kamere. Svi prozori su osta- šumski potok, a okoliš je ukusno uređen. Okružje je ispunjeno šumskim mirom i cvrkutom ptica. Bolesnici su veoma zadovoljni uslugama koje im se u bolnici pružaju. Njihove se pak obitelji ne mogu nahvaliti brige, skrbi i ljubavi koju njihovi članovi dobivaju pod krovom Milosrdne braće. U vrijeme mog nedavnog posjeta bolnici popunjenost bolničkih postelja bila je 75%. To stoga što državne zdravstvene službe još uvijek o toj bolnici nisu adekvatno obavijestile svoje hrvatske liječnike. Ne bismo htjeli da i čitatelji našeg mjesečnika ostanu prikraćeni za tu informaciju. Stoga donosimo ovaj prikaz, želeći da se čuje i jedna lijepa, pozitivna informacija. Prije 500 godina u Portugalu je rođen jedan čovjek koji se zvao Juan Bolnica ima 103 kreveta za kronične duševne bolesti, uključujući i PTSP. Tu se nalazi i odjel za palijativnu skrb sa dodatnih 40 kreveta. Uz potrebne specijalističke ambulante, bolnica ima i mogućnost prihvata 40 bolesnika na dnevnu skrb, te ugodne prostore za pojedinačnu i grupnu terapiju. kljeni neprobojnim sigurnosnim staklima. Znatiželjnog posjetioca, poput mene, na recepciji bolnice dočekuje posebna stručna osoba koja došljaku pokaže sve ono što ga zanima. Bolnička kuhinja, na primjer, slična je savršeno čistom laboratoriju i posve je automatizirana. Svaki bolesnik dobiva svoj obrok na posebno registriranom individualnom podlošku. Bolesnicima je omogućeno nesmetano i neograničeno korištenje bolničke posteljine i rublja. Popratni servisi – praonice posuđa ili rublja podsjećaju na slične servise u hotelima vrsne kategorije. Cijela je zgrada straga naslonjena na obronak planine i uronjena u gustu šumu. Ispred zgrade žubori GLAS ZAGORJA broj 90 Ciudad. Imao je težak život. Na svojoj koži je osjetio što znači biti teško bolestan. On je tada utemeljio prvu bolnicu za psihičke bolesnike. Osnovao je i Bolnički red svetog Ivana od Boga – to je red Milosrdne braće. Brat Juan umro je 8. ožujka 1550. u Granadi, u Španjolskoj. No, njegova Milosrdna braća žive… do danas, …tu pored nas. Dobra braća, kojima smo mi Hrvati veoma zahvalni, u duhu svoje lozinke Nek srce zapovijeda svakodnevno susreću Boga u bolesnom i ranjenom čovjeku. I liječe, uz Božju pomoć, pomno i brižno, s ljubavlju i velikim poštovanjem već pet stoljeća bolesnog čovjeka – brata… svojega i našega. 57 Zagorski h Kaj ti stvarno nij U Sportskoj dvorani u Tuhlju koriću dodijeljena je nagrad nije žal izvedenu na ZGF K tako svojim glasovima slušat Krapina, a nagradu – snima čestitke im je uručila direkto August Janžek, Podvinčani Ova nagrada nam je poticaj za daljnji rad, i ona nam je bila najbolji poklon pod bor. Naime, uoči Božića saznali smo da je pjesma Kaj ti stvarno nije žal proglašena hitom 2011. godine. Odmah smo to proslavili, sada na koncertu u Tuhlju po drugi put. Hvala slušateljima koji su glasali za nas, i hvala RHZK-u. Željko Kokorić Lijepo se natjecati, lijepo je pobijediti, ali sad smo pred jednim izazovom jer bi sljedeća pjesma trebala biti još uspješnija i slušanija. A to nije lako napraviti. Ugodno me iznenadilo koliko je ljudi bilo u Tuhlju, unatoč lošem vremenu. Bila je topla atmosfera i topla dobrodošlica. Branko Greblički Ventek 12. veljače bila je jedna zaista lijepa večer u Tuhlju. Kad su u pitanju Tuhelj i okolica, riječ je o ljudima koji obožavaju i senzibilizirani su za zagorsku popevku. Zato nisam sumnjao da dvorana neće biti puna. Mislim da koncerte treba na neki način ponuditi u sredinama koje su željne sudjelovati. Hvala RHZK-u općenito na promociji kajkavske popevke, i mislim da je ovo dobar put da se više ovakvih koncerata organizira po cijelom Zagorju. Armando Slaviček Kao domaćin, velika hvala svima – publici, izvođačima, organizatorima. Trudili smo se svi, čestitam i ovom prigodom pobjednicima. A Tuhelj je ponovno dokazao svima da može i da je spreman organizirati velike koncerte, festivale kao što je bio Zagorski hit godine. Program je bio prekrasan, i vjerujem da će se suradnja sa RHZK-om nastaviti. Tog hladnog zimskog dana 12. veljače, toplo je bilo mnogobrojnim izvođačima i posjetiteljima sportske dvorane u Tuhlju. Pjevalo se, pljeskom su nagrađivani izvođači i ovoga puta snježni Tuhelj pokazao se ponovno uspješnim organizatorom velikih priredaba. Koncert Radija Hrvatsko zagorje Krapina – Zagorski hit godine, bila je prigoda za dodjelu nagrada – Pjesma Kaj ti stvarno nije žal, Željka Kokorića i Podvinčana proglašena je najboljom u 2011. i pripalo im je gratis snimanje pjesme za ZGF Krijesnicu. Drugoplasirana pjesma je Muzikanti vu turizmu, Siniše Miklaužića i Ausswinkl muzikanata koji su osvojili cjelodnevno kupanje i uživanje u Svijetu sauna u Termama Tuhelj za dvije osobe, a trećeplasirana je hit godine je žal - hit 2011. u Podvinčanima i Željku Koda za pjesmu Kaj ti stvarno Krijesnica 2010. Odlučili su telji Radija Hrvatsko zagorje anje pjesme za Krijesnicu, uz orica Tanja Gregurović. pjesma Andrije Kosa, Pomalu, pomalu koji je osvojio putovanje za dvije osobe u Novi Vinodolski Presečki grupe. Uz njih su na velikom spektaklu nastupili: Kavaliri, Branko Greblički Ventek i tamburaški sastav Ekipa, Klapa Bistrica, ŽVA Sotelia, KUD Naša lipa Tuhelj, Puhački orkestar Lipa Tuhelj, Tamburaški sastav Zelenjak koji obilježava 30. godinu djelovanja, Kristina Iveković, KUD Đurmanec, Tamara Jutriša, Optimisti Zagorja, Klapa Purga, i poseban gost večeri Darko Domijan. Nagrade – CD-e ZGF Krijesnica i zbirke poezije bile su osigurane i za posjetitelje, uz večeru u restoranu Zelenjak i Kruškinu dušu OPG-a Ferek Jambrek iz Radoboja. Organizator koncerta uz Radio Hrvatsko zagorje Krapina bila je Općina Tuhelj. Cjelodnevno kupanje na Vodenom planetu i opuštanje u Svijetu sauna Terme Tuhelj nagradile su pobjednike cjelodnevnim kupanje na Vodenom planetu… tik do Zemlje i opuštanje u najvećem Svijetu sauna za dvije osobe, svakog člana sastava. Vodeni planet sa 8 bazena i mnogim vodenim atrakcijama najveće je kupalište u Hrvatskoj kojim su Terme Tuhelj zauzele vodeću poziciju u kupališnom turizmu. Svijet sauna sa svojih 7 različitih sauna i popratnim sadržajima kao što su dvorane s vodenim krevetima, wellness barom s ponudom zdrave hrane, privatnim sunčalištem, hladnim bazenima, prostorijama za odmor i to sve na prostoru većem od 1000 m2 postao je oaza opuštanja i mira za mnoge koji žele pobjeći od svakodnevnog stresa. 01. OŽUJKA 2012. Želimo vas potaknuti na razmišljanje Pravilan razvoj vašeg djeteta do 1. rođendana Piše Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med., specijalist za dječje bolesti [email protected] Dob do kraja 3. mjeseca Dijete ima nekoliko osnovnih refleksa: Refleks sisanja – prijeđite prstom po djetetovim usnama i ono će napućiti usne i raditi njima kao da sisa. Refleks hvatanja – stavite prst u djetetovu ručicu i ono će ga čvrsto uhvatiti. Refleks automatskog hoda – ako pridržavate dijete da stoji uspravno i nožicama dotakne podlogu, ono se uspravlja i stavlja nogu ispred noge. Dijete zadržava predmet u vidnom polju. Prođete li mu pred očima predmetom žive boje, ono slijedi pogledom pokrete vaših ruku i predmet. Reagira na glasan zvuk tako što zadrhti, a na svjetlo trepće. Dobro poznaje vaš glas i reagira na njega pojačanom aktivnošću ili smirivanjem. Kada ga postavite na trbuščić, pokušava se podignuti i držati glavu uspravno. Pogledom dulje fiksira lice neke osobe ili predmet. Može slijediti vaš pokret ili pomicanje igračke žive boje. Okreće glavicu za zvukom koji dulje odzvanja. Uzdiže se ležeći na trbuhu i nekoliko sekundi drži uzdignutu glavicu. Dijete počinje oblikovati zvukove. Oko 6. tjedna života počinje se smiješiti. Taj se osmijeh razlikuje od povremenih smiješaka koje ste vidjeli prije. Time izražava radost zbog pružene ljubavi. Sustav za regulaciju temperature mu još nije usavršen – ili mu je prehladno ili prevruće. Dok je u naručju, dijete usredotočuje pogled na lice osobe koja mu govori ili na igračku koju ona drži. Aktivno pokreće ručice i nožice, ne voli presvlačenje pelena, čak se pokušava tomu suprotstaviti. Kad mu se približite, prepoznaje vas, raduje vam se i na osmijeh odgovara osmijehom. Kad je na rukama odrasle osobe, već samostalno drži glavu u uspravnom položaju. Uzmete li ga u ruke te ga pridržavate pod pazuhom, osjetit ćete kako se snažno može opirati nožicama. Sa zanimanjem promatra i pokušava dohvatiti igračku koja visi nad krevetićem. Poželjni dnevni raspored: U prosjeku treba 6 dojenja na dan. Na početku 1. mjeseca nakon hranjenja ostaje budno 15 minuta, a na kraju mjeseca oko 1 sat. Novorođenče spava 15-18 sati na dan. Čim napusti rodilište, spremno je za svakodnevne šetnje po 20 minuta. Važno je da bude primjereno odjeveno i zamotano. Neka se djeca noću često bude i spavaju samo nekoliko sati nakon dojenja. To je zbog toga što se još nije uspostavio pravilan ritam spavanja i budnosti. Još ne razumije razliku između dana i noći. 60 Najintenzivniji razvoj vašeg djeteta događa se od rođenja do prvog rođendana. Ovo je model prema kojemu možete pratiti napredovanje vašeg djeteta. Vjerojatno ćete ponekad doći u iskušenje i uspoređivati svoje dijete s njegovim vršnjacima. Nemojte se iznenaditi ako uočite razlike u napredovanju. Svako dijete ima svoj tempo razvoja. Roditelji mogu mnogo učiniti da stimuliraju djetetov razvoj. Ako se brinete za djetetovu prehranu, pružate mu puno ljubavi i pažnje, ne zanemarujete njegove potrebe, dijete će vam dobro napredovati. Vaš izabrani dječji liječnik će pak stručno prosuditi djetetov razvoj. Zato trebate ustaliti rituale uspavljivanja: kupanje, pjevanje uspavanki, nježno milovanje. Kad je budno, aktivnije ga potičite na igru, razgovarajte s njim i šećite. Korisni savjeti: Nad krevetićem objesite zvečke ili šareno obojene mobile. Češće mu pjevajte vesele pjesme ili nježne uspavanke prije spavanja. Pratite pjesmu odgovarajućim grimasama. Ono će odgovoriti na svoj način i oponašati vaše pokrete. Puno razgovarajte s njime. Nije važna tema, nego intonacija glasa. Ne ostavljajte ga ni trenutka bez nadzora na stoliću za presvlačenje ili u kadici. Čak i kad se okrećete, držite ga jednom rukom. Dob 4 – 6 mjeseci Dijete je teško oko 6 kg, a ako teži nešto manje, ne brinite se. Sve ovisi o građi i nasljednim osobinama. Lako se okreće s leđa na trbuščić. Uz pridržavanje, može sjediti, no nemojte to forsirati. Dijete hvata igračku koja visi iznad krevetića. Prepoznaje bliske ljude, radosno je kad ih ugleda – glasno se smije i maše rukama. Ako uključite glazbu, dijete po- GLAS ZAGORJA broj 90 gledom pronalazi izvor zvuka. Kad je budno, aktivno pomiče ručice i nožice, a kad leži na trbuščiću, opire se rukama i lagano podiže gornji dio tijela. Sve što uhvati stavlja u usta. Sa zadovoljstvom dugo leži na trbuhu, opire se dlanovima i vrlo se lako prevrće. Ako ga držite ispod pazuha može ravno stajati i koračati. Sve se bolje snalazi i razlikuje poznate od nepoznatih ljudi. Može razlikovati vašu intonaciju (nježnu ili strogu) i svjesno je kad mu se netko obraća. Može dugo i skladno gugutati. Rijetko plače bez razloga. Lako se prevrće s trbuha na leđa, može se premještati pomoću ručica i pomalo puzati. Prilično stabilno sjedi oslanjajući se na maminu ruku, ali većina djece još ne može samostalno sjediti. Samostalno uzima igračku, dugo se njome igra, premješta je iz jedne ruke u drugu. U slučaju da mu padne, može je i podignuti. Ako ga pridržavate za ruke, dijete se uspravlja i pokušava napraviti nekoliko koraka. Počinje izgovarati određene slogove na, ma, ba... Ispravan dnevni raspored: U prosjeku je potrebno 5-6 dojenja na dan. Nakon dojenja ostaje budno 1-2 sata. Nakon toga spava 1,5-2 sata. Danju spava 3-4 puta. Noću spava 10-12 sati. Kako odrasta, njegov dnevni san postaje laganiji. Stoga ne stvarajte buku dok spava. Masažu i gimnastiku provodite nakon drugoga dnevnog dojenja – to je najpogodnije vrijeme. Vježbanje popratite masažom, blagim trljanjem i nježnim glađenjem. Korisni savjeti: Ne nudite mu više igračaka odjednom. Ostavite mu dovoljno vremena da prouči novu igračku. Nabavite komotnu odjeću od prirodnog materijala. Ne uključujte televiziju u njegovoj prisutnosti jer titranje ekrana razdražuje djetetov mladi mozak. Umjesto zajedničkog gledanja televizije, igrajte se s djetetom. Uživajte u vašem zajedništvu. Vrijeme provedeno zajedno trajno se utiskuje u djetetovo pamćenje. Dob 7 – 9 mjeseci Vaše dijete će mjesečno narasti za 2 cm i dobiti oko 600 g. Ono se postavlja u četveronožni stav, podiže se i slobodno puže. Samostalno sjedi. Može se nakloniti ili uspraviti. Ako ga pridržavate za ručice, stajat će uspravno i stupati nožicama. Više ne ispušta igračku iz ruku slučajno, nego namjerno. Sve je spretnije, pokreti su mu sigurniji i može upravljati svojim pokretima. Često brblja i slaže sve više glasovnih kombinacija. Zna pogledom pronaći predmet o kojem govorite. Samostalno ustaje pridržavajući se za Želimo vas potaknuti na razmišljanje šipke krevetića, samostalno može sjesti i leći. Ako ima oslonac za obje ruke, pokušava napraviti prve korake. Dugo se može igrati određenom igračkom i to ga iznimno veseli. Pokušava privući pozornost ljuljanjem ili lupanjem. Ulaže napor i trud da bi dohvatilo željeni predmet. Zna se igrati i komunicirati pokretom. Raspoznaje nijanse u glasu koje upućuju na određene emocije i na njih odgovarajuće reagira. Odmah reagira i osvrće se kada ga netko zazove imenom! Oponaša odrasle – ponavlja slogove, način govora, intonaciju. Aktivno usvaja govor i pokušava izgovarati pojedine slogove. Samostalno drži bočicu dok pije te je vadi iz usta kada utaži žeđ. Voli rukama uzimati hranu. Ispravan dnevni raspored: U prosjeku se hrani 5 puta na dan. Može pojesti keks ili kreker. On bi trebao biti od integralnog brašna, bez šećera i soli i lako topiv u ustima. Nakon dojenja dijete je budno 1-2 sata, a zatim isto toliko spava. Preko dana spava tri puta. Noću spava u kontinuitetu desetak sati. Ako se noću probudi, može se samostalno uspavati. Ako koji put u tome ne uspije, nemojte ga uzimati u naručje, ljuljati, hraniti ili pokušavati uspavati na bilo koji drugi način. Pustite ga da se uspava samo, bez vaše pomoći. Masažu i vježbe provodite kao i prije, nakon drugoga dnevnog dojenja. Važno je držati se dnevnog rasporeda. Narušavanje rasporeda stvara nesklad osjetljivoga biološkog mehanizma. Masaža i gimnastika mogu pomoći da dijete održavate budnim ujutro i tijekom dana. Time se ubrzava izmjena tvari i poboljšava djetetovo raspoloženje. Prije spavanja provjetrite djetetovu sobu. Nemojte ga pokrivati odmah čim ga stavite na spavanje. Učinite to pažljivo tek onda kad je dijete zaspalo. Korisni savjeti: Kao igračke djetetu ponudite zvečke, kutijice, šalice različitih veličina, zvončiće, gumene i plastične lutke i životinjice. Nemojte mu nuditi oštre, šiljaste i opasne igračke. Nikad ne nudite igračke u obliku oružja! Krajnje je vrijeme da svoj stan učinite sigurnim: pažljivo razmislite o svim opasnim mjestima i predmetima u vašem stanu. Vjerujte, imate ih na desetke! Kad dijete počne puzati ili kada prohoda, ono će dohvatiti ili staviti u usta sve što je u njegovoj blizini. Maknite deterdžente koje čuvate ispod sudopera. Maknite kemikalije ispod lavaboa u kupaonici. Električne utičnice zaštitite čvrstim poklopcima. Stepenice zagradite ogradicom. Odmaknite biljke u loncima i cvijeće u vazama. Nemojte si utvarati da je vaše 01. OŽUJKA 2012. dijete pametno i da neće učiniti nešto pogrešno. Ono može biti pametno, ali nema iskustva! Dijete zato ima vas koji ste puni iskustva. Dob 10 – 12 mjeseci U tom životnom razdoblju dijete mjesečno dobiva oko 500 g i naraste 2 cm. Na vaš poticaj ono je spremno izvršiti više radnji: zna otvoriti i zatvoriti košaru s igračkama, izvući predmete iz nje ili ih spremiti. Kažete li: Molim te, daj mi... – dijete će vam odmah pružiti poznati predmet, igrat će s vama igru skrivača i veselo se smijati. Prstom pokazuje predmet koji ga zanima. Poboljšava mu se koordinacija prstića. Čvrsto drži igračku, gužva papir, lista slikovnicu s tvrdim koricama. S razumijevanjem sluša što mu govori odrasla osoba. Na vaš zahtjev može pronaći sve loptice ili autiće koji su mu na dohvat ruke. Izgovara prve jednostavne riječi. Ima do šest zubića – dva donja i četiri gornja sjekutića. Dobro reagira na vašu zabranu te naglo prekida određenu aktivnost. Pokazuje zanimanje za hodanjem, samostalno sjedi i ustaje. Pomoću igračaka vježba naučene radnje – kotrlja ih, a lutkice i životinjice pokušava hraniti. Može ispunjavati vaše jednostavne naloge: donesi, daj, nađi. Zato te riječi trebate Proljetna čarolija Pravilnom njegom kože lako ćemo zaustaviti njeno prirodno starenje. Pridodamo li tome još malo dekorativne kozmetike, izgledat ćemo mlađe i ljepše. epidermu na stvaranje novih, a hranjivom maskom vratiti izgubljene vitamine i vlagu vašem licu. Ovakva proljetna njega lica pružit će koži svježinu, energiju i mladenački izgled. Savjet Koža obavlja pet funkcija: obnavljanje, prehranu, hidratizaciju, disanje i zaštitu. Kako bismo što uspješnije usporili što češće upotrebljavati u ophođenju s djetetom. Ispravan dnevni raspored: U prosjeku treba 5 obroka na dan. Nakon dojenja budno je 2-2,5 sata, a zatim spava 1,5-2 sata. Danju spava 2-3 puta, noću 10-12 sati. Organizirajte djetetov dnevni raspored tako da se i otac (koji kasnije dolazi s posla) stigne s njim družiti. U toj dobi se mijenja raspored unošenja krute i tekuće hrane. Ujutro se preporučuje kruta hrana, primjerice kašica. Kefir je pogodan za podnevno razdoblje, tj. za treći dnevni obrok. Dnevna količina hrane trebala bi ukupno iznositi 1200 ml. Korisni savjeti: Ako se dijete boji nekih običnih predmeta, ne prisiljavajte ga da se brzo navikne na njih. To također važi i za strah od vode, od vjetra ili kućnih ljubimaca. Nikad pri tome nemojte forsirati. Na proslavu prvog rođendana ne pozovite previše gostiju odjednom. Unaprijed najavite gostima – pušačima da je pušenje u vašem domu odsada zabranjeno. Inzistirajte na tome da ste svečanost priredili radi svog djeteta. Stoga ono mora biti glavna osoba u tom slavlju. (Ne bojte se zbog toga zamjeriti svojim poznanicima ili rođacima!). Uvijek radite samo u interesu svog djeteta. Zato vas je Bog odabrao i nagradio da budete roditelji! Piše Nadica Cerovečki njeno starenje treba djelovati na svih pet funkcija kože. Na našu kožu štetno mogu djelovati: štetno Sunčevo zračenje, smog, pušenje, alkohol, razne bolesti, stres i prehrana siromašna bjelančevinama. Na licu je koža tanja od one na ostalim dijelovima tijela. Zato izbjegavajte jake sapune i preparate koji je isušuju. KUPON Nemojmo zaboraviti, nakon zime naša je koža suha, a da bi se obnovila, odbacuje odumrle stanice. Zato nam izgleda umorno i bez sjaja, no zapravo joj manjka vlage. Predlažemo vam tretman njege lica koji uključuje peeling, masažu i hranjivu masku. Tako ćemo odstraniti odumrle stanice i potaknuti % 0 Glas Zagorja broj 90 Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će vašem ljepšem izgledu. Poklanjamo vam kupon koji donositeljici donosi 10% popusta na tretman njege kože. Salon Kompa, Magistratska 46, Krapina 049 371 549. GLAS ZAGORJA broj 90 1 61 ZANIMLJIVOSTI 01. OŽUJKA 2012. MALA ŠKOLA Cvjetne kompozicije Pripremila Vesna Cigula cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 ŠPIČKOVINA U potkrovlju stare zgrade iznad trgovine u Špičkovini, dva su razreda u kojima u jutarnjoj i popodnevnoj školi radi Područna škola: za djecu od prvog do četvrtog razreda. Malo ih je, iz godine u godinu sve manje, no velika je prednost da dolaze djeca iz bliže okolice i nisu ovisna o redu vožnje autobusa. Dvije prostorije prilagođene su potrebama učionica, a programu rada prilagodili su i hodnik na kojem, već prema Skupna fotografija djece s učiteljicama tematici, uređuju panoe. Ovih dana to je etno-baština, izrada narodnih nošnji prema pričama i sjećanju babica: plisirane suknje i crvenom bojom ucrtani ukrasi. Svima je zajedničko isto: bijela podloga i jednostavni crveni ukras, kao što su i bile skromne zagorske nošnje. Čovjek se ne smije sramiti svojih korijena, naprotiv, treba se njima ponositi, misle učiteljice i već smišljaju sadržaje na predstojeće mani- Tak je to negda bilo Mali kuhar 62 festacije. Mališani ove škole redovito i uspješno sudjeluju na učeničkim smotrama, a za prikaz originalnog jela na Danima zahvalnosti za plodove zemlje dobili su nagradu za originalni recept Mudekova pita – pita od graha, a s okusom kesten-pirea! U priručnoj kuhinji recepti se mogu provjeriti i isprobati rezultati. U kuhinji se nađe i poneki dobrovoljac – ali samo za poziranje i samo na dan Fašnika! (D. H.) Korizmeni recept: iz Zabočke kuharice (recepte prikupio Martin Kotarski, učenik OŠ K. Š. Gjalski, Zabok ) Ruljena kašica Na žlice masti prefrigaj zriezani luk i listje peršina. Se prelij z litru vode. Hu te deni črlene prepečene paprike. Posebne dieni dvije beručke melje h tere se dene vode. Z prsti dielaj ka- GLAS ZAGORJA broj 90 šicu od tiesta: male droptice. Če ti kokoši neseju, meste vode dieni jene jajce i delaj z njega kašicu. Gda voda zakipi, kašicu meči stihoga kuhat. (Karlo Ortović, 4.c) TZ KRAPINA 01. OŽUJKA 2012. Turistička zajednica grada Krapine na novoj adresi Ovih se dana Turistièka zajednica grada Krapine preselila na novu adresu, u prostore Gradske tržnice. Turizam će u Krapini ubuduće zauzimati sve značajnije mjesto. Uz novi Muzej krapinskih neandrtalaca turisti se sve češće odlučuju posjetiti i ostale krapinske kulturne lokalitete. Nedjeljka Vodolšak, direktorica krapinske Turističke zajednice, izrazila je svoje zadovoljstvo novim prostorom u kojem će moći biti pravi turističko-informativni centar. Inače, u dogledno vrijeme plani- raju se urediti i susjedni prostori u multimedijski centar i tako kvalitetno iskoristiti s obzirom na to da prijašnja namjena Gradske tržnice nikada nije zaživjela. Sve informacije o manife- stacijama u organizaciji Turističke zajednice, zatim novi broj Krapinskog kulturnog venčeka 2012., te razne druge turističke informacije sada možete dobiti u Magistratskoj 28. (gz) FAŠNIK U KRAPINI Sa slogom BIP u Europu Krapinske špelancije donijele su ove veljače mnogobrojna i vesela događanja u Krapini. Sve je započelo promocijom fašničkog lista Zvonca, a završilo fašničkom povorkom u kojoj su, uz najmlađe, sudjelovale mnogobrojne grupe iz cijelog Zagorja. Okupljanje maškara započelo je inače kod zgrade OŠ Ljudevita Gaja, a uz pratnju Gradskog puhačkog orkestra, i Krapinskih mažoret- Sudeæi po broju okupljenih graðana na krapinskom gradskom Trgu Ljudevita Gaja fašnièka povorka zauzima sve znaèajnije mjesto u slijedu godišnjih gradskih manifestacija. kinja povorka je stigla do krapinskog trga gdje su se zamaskirane grupe predstavljale okupljenima. S traktorom je na krapinski trg stigla i ekipa iz Bobovja. Osvojila je prvu nagradu, od 5 tisuća kuna, organizatora Fašnika Turističke zajednice Grada Krapine i Udruge za kulturu, zabavu i sport iz Svetog Križa Začretja. Naime, za prestižne nagrade mogle su se nadmetati samo maske koje sudjeluju u obje povorke, krapinskoj i svetokriškoj. U višednevnom programu ovogodišnje Krapinskih špelancija, održana je promocija Zvonca, satiričko-humori- GLAS ZAGORJA broj 90 stičnog lista koji je s navršenih 106 godina drugi najstariji list ovakve vrste u Hrvatskoj. Dramska skupina KUD-a Naša lipa iz Tuhlja predstavila se u Festivalskoj dvorani u Krapini svojom izvedbom kazališnog komada Svoga tela gospodar, a uglavnom srednjoškolci uživali su u humoru glumaca Filipa Jurčića i Amara Bukvića Teatra Exit u predstavi Kako misliš mene nema. Kad spominjemo Krapinske špelancije, dodajmo da je u gradskoj galeriji grada Krapine otvorena zanimljiva i međunarodna izložba Maske koja se može razgledati do 16. ožujka. (gz) 63 01. OŽUJKA 2012. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA A TSKI DAN VOD VJE 22. OŽUJKA - S Kad je na globalnoj i lokalnim razinama otišlo predaleko, dogodile su se ministarske konferencije: Rio 1992., slijede Johannesburg, Kopenhagen, Cancun, Durban… Done- Piše Dunja Horvatin poljoprivredi koristi se velika količina pesticida i fungicida koji podzemnim kanalima dospijevaju u pitku vodu. Tu su i fosfati iz sredstava za pranje koji odlaze u otpadne vode: Mokro zlato - voda Manje-više svi smo odgajani za to da postanemo potrošači: mora se raditi kako bi se zaradilo, platilo, nešto kupilo, nešto si priuštilo. Društvo nam se, nažalost, nije razvijalo tako da se na rad gleda kao na zadovoljstvo stvaranja, iskonsku čovjekovu potrebu da oslobodi svoju kreativnu energiju i koristi Bogom dana bogatstva u granicama razumnih potreba. Prevladavajuæi sustav vrijednosti nije se baš proslavio: peremo se, odijevamo, kupujemo ovo i ono, vozikamo se, razmnožavamo, svađamo, jedemo, usput gomilamo smeæe, trujemo vodu, trošimo naftu, vodu, plin, uništavamo šume, onečišæujemo zrak…, a onda patimo od migrene, alergični smo na sve i svašta, tlak raste, srce zakazuje… sena je Agenda 21., popis recepata sklepanih pod nespretnim pojmom održivog razvoja – kako živjeti u 21. stoljeću da bi 22. imalo ikakve šanse. Konkretno, mijenjala se samo voda u čašama govornika. Najvažniji, sve dragocjeniji sastojak recepta za budućnost je voda, za život neusporedivo važnija od zlatnih poluga i svih svjetskih zaliha nafte. Prirodna, svježa izvorska voda, nedostupna je velikom dijelu čovječanstva: okoliš je zagađen stotinama tisuća kemijskih spojeva. U područjima intenzivne poljoprivrede vode sadrže visok sadržaj nitrata. U konvencionalnoj PETROVSKO što je naše rublje blistavije bijelo, to su potoci i rijeke mrtviji. Reklamama na TV-u uvjerili su nas da bez ovog ili onog deterdženta, omekšivača, izbjeljivača, dezinfekta rublje neće biti blistavo bijelo, da ćemo poginuti od odurnih bakterija namnoženih u WC školjci… Poslije se ustanovi da nije napravljen ni jedan uređaj za pročišćavanje voda da pročisti sve te otpadne vode koje se iz naših malih kanalizacija udruženo slijevaju u potoke i rijeke. Izbjeljivači, enzimi, boje, mirisi, klor, fosfati, razne patogene bakterije i otrovi rade svoje – ubijaju život u vodama, masovno se razmnožavaju alge i oduzimaju vodenim bićima kisik za disanje, a razni otrovi i bakterije gomilaju se u njihovim i našim tijelima. Desetljećima se otpad svih vrsta bezbrižno odbacivao svuda, uz korita potoka, poljima i šumama, a tek se danas, polako i mukotrpno, traže putevi za njegovo zbrinjavanje. Onečišćenost voda gorka je stvarnost. Raspoložive količine pitkih voda neprestano se smanjuju, vode mnogobrojnih bunara sadrže bakterije, do naših potoka i rijeka prokopani su kanali za otpadne vode iz kućanstava i industrije… Taj negativan trend moguće je ublažiti ako svatko od nas postane svjestan svog dijela odgovornosti za budućnost naselja u kojem živi… i za budućnost djece koju podiže… ili viđa na cesti. Zaštitimo šume U OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko, 17. veljače održana je prezentacija projekta Zaštitimo šume na području općine Petrovsko. Učenici, članovi Eko skupine i njihova učiteljica Anita Pacak iskoristili su prisutnost roditelja koji su čekali roditeljski sastanak, te im u predvorju škole predstavili projekt. Time su pokazali da vole svoj zavičaj te nastoje ekološki misliti i djelovati. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA 01. OŽUJKA 2012. OVANJA OBIČAJI I VJER OŽUJAK gregurjevščak, sušec, protuletnjak Prvi je proljetni mjesec. Ožujak čupa srce zimi, dolazi kao vuk, odlazi kao janje – stare su izreke. Iako prvi dio tog mjeseca pripada zimi, moć Sunčeve topline sve je veća, što potvrđuju klimave glavice visibaba, pasjeg zuba i zvončića. Jaglaci svojom intenzivnom žutom bojom nude otvorene cvjetove probuđenim pčelama i bumbarima, na prisojnoj strani bjelogoričnih šuma širi se opojni miris likovca. Zovu ga i šumski jorgovan, zbog slične boje i oblika cvijeta koji krasi vrhove grmolikih biljaka prije listova. Mjesec je to korizme i rada na probuđenoj zemlji, mjesec prema kojem se određivala rodnost i plodnost zemljoradničke godine. Kod nordijskih naroda, prve korizmene nedjelje na brežuljcima ponad nase- lja palile bi se vatre, kako bi se njima konačno otjerala zima, a zvonjavom i pucanjem bičevima budilo bi se sjeme u zemlji. Seljanke su tog dana pekle okrugle pogače sunčeva lica, a momci bi ih poklanjali izabranicama svoga srca, kao zalog trajne veze i najava prosidbe te jeseni. 8. – nekad u muškom dijelu populacije popularni Dan žena ostao je i dalje u kalendaru kao Međunarodni dan ženskih prava 10. – kod germanskih naroda Sv. Makarije, obilježava se i kao Dan 40 vitezova, a prati ga vjerovanje – ako je tog dana tlo smrznuto, smrzavati će još 40 noći! 12. – Dan sv. Gregora uz koji se veže staro vjerovanje: sv. Gregor će svojim vremenom prvi pokazati seljaku može li zasijati njivu. Ako je vrijeme U vrtu i voćnjaku Vrijeme je za uklanjanje suhih dijelova trajnica, njihovo presađivanje i sadnju ukrasnog grmlja, stabala i voćaka. U zatvorenim prostorima zalijevamo i dognojavamo cvatuće biljke kojima zbog hladnih noći i mogućeg mraza još nije vrijeme na prozorima i balkonima. Plemke, uzete s voćaka krajem siječnja i u veljači, najbolje je cijepiti na podlogu (voćku iz sjemena) u dane prije punog mjeseca, za intenzivnog kolanja biljnih sokova koji će najbezbolnije zaliječiti ranu, a operaciju učiniti uspješnom. Iskustvo starih vrtlara govori da cijepljenje voćaka i ukrasnog bilja u vremenu do Cvjetne nedjelje daje najbolje rezultate. Radi se o tehnici na raskol. Za sunčanih dana skupljaju se cvjetovi podbijela čijem se čaju pripisuju ljekovita svojstva: protiv prehlade i za snižavanje temperature. Oni koji se ravnaju prema Mjesečevim mijenama znaju da su svojstva ljekovitih biljaka najizraženija u danima neposredno prije i za punog mjeseca. Ljekovita svojstva pripisuju se i cvjetovima jaglaca, no, kako jaglaci spadaju u grupu zaštićenih proljetnica (visibaba, jaglac, šumarica, pasji zub, drijemovac, šafran, kukurijek, kockavica…), potražimo si lijeka u bočici meda, neponovljivoj prirodnoj, ljekovitoj mješavini svih tih i mnogih drugih cvjetova. suho, bit će to dobra i plodna godina, a izreka govori da suhi ožujak i vlažni travanj priželjkuje svaki seljak. 17. – sv. Patrik kod Iraca i sv. Gertruda kod germanskih naroda, najavljuju proljeće i dan kad su se pletare s pčelama iznosile na otvoreno. Ako se zemlja ne lijepi za cipele, vrijeme je za pripremu gredica u vrtu, sijanje špinata, salate, mrkve i peršina na otvorenom. Vrijeme je i za rasipanje vrtlarovog zlata – komposta, već prema vrsti zemlje 3 do 5 litara po m2 vrtne gredice. 19. – Sv. Josip je nekad bio veliki blagdan za zemljoradnike; u dugotrajnom vremenu posta, bio je jedini dan kad se smjelo slaviti! Bake bi pak, za lijepog vremena u pripremljenu gredicu stavile prvi krumpir. Slijede datumi koji bi trebali podsjetiti na važnost očuvanja blaga neprocjenjivih za opstanak života na Zemlji. Potaknuta samitom o održivom razvoju u Riju, 1992. Generalna skupština UN odlučila je posvetom dana u godini podsjetiti na potrebu odgovornijeg korištenja vode i njezinu bolju zaštitu. 21. – Međunarodni dan šuma 22. – Svjetski dan voda (World Water Day) 24. – Dan meteorologije Ozimnica (Eranthis hyemalis, Ranunculaceae) Svoje stisnute žute glavice gura kroz smrznuti snijeg već krajem siječnja, da bi ih toplije Sunčeve zrake i duži dani veljače otvorili u sjajne svijetložute cvjetiće nalik tanjurićima. Rijetka je to biljka nizinskih bjelogoričnih šuma, rado raste u polusjeni ispod grmlja, a nesmetana, godinama će rasti na istom mjestu i samozasijavanjem stvoriti velike grupe. Srodnik je anemona, razmnožava se sjemenom i gomoljima. Budući da su u prirodi vrlo rijetke, bolje je gomolje kupiti u vrtlariji i saditi na mjesto na travnjaku (rujan/ listopad) gdje će godinama nesmetano rasti. Poslije cvatnje, intenzivno zeleni listići tvore gusti tepih, a košnja ih ne ometa, jer sjeme dozrije ranije. Mjesec dana kasnije, uz obilje rascvjetalih proljetnica, ovu ćemo biljčicu skoro zaboraviti, a ona će svojom skromnošću i ljepotom opet najaviti sljedeće proljeće. IZ DRUGOG KUTA 01. OŽUJKA 2012. N ikada do kraja oplakani sni. Tisuće naraštaja izgubljeno, bez groba, bez spomena u šatorima El Shatta. Povijest zamrljana sitnim izdajama svoga vlastitog naroda. Još od vremena ratničkih plemena, horda, bez kulture, jezika i pisma… Hrvati su u velikim seobama naroda tražili svoje mjesto za trajno nastanjivanje. Ah, što je nekoć bila Hrvatska, a što je danas…? Tko će mi reći, tko će se usuditi…! Ostaci stećaka po Bosni, malih romaničkih crkvica po Dalmaciji, Istri, Srijemu, Boki kotorskoj… svjedoče o tragovima naroda koji je nekoć puno dalekosežnije oblikovao te prostore. Vrijedni svesci pisanih izvora, utisnutih na kamenim krstionicama, tegurij s natpisom dux Cruatorom, nekropole, epigrami…. zapravo su ode hrvatskoj povijesti i hrvatskom narodu. No, seobe se događaju i dalje u našim turbulentnim vremenima… Mada je prošlo vrijeme Ilira i kraljice Teute (u Risanu Boke Nostre), Trpimira, Višeslava, kralja Tomislava… 925. godina još je negdje izgleda ostala utisnuta u oltaru crkve u Bogdašićima, Škaljarima pred Kotorom – spomen-ploča i dalje se inati vremenu… i ljudima… Preko 180 crkava u tišini Boke Nostre šuti, čeka nove sinove i kćeri… A hoće li ih biti…!? Ostaje pomalo zabrinjavajuće pitanje poslije vremena kralja Tomislava (desetoga stoljeća), koliko Hrvati svoju vlastitu povijest cijene, dovoljno vrednuju. Nije pojam nacije samo tek izmišljeni politički amblem u 19. stoljeću (kao uostalom i sam pojam Balkan), nego je nacija isto zajednica jednog naroda, ne uvijek omražena riječ ogavna sadržaja, nekih uvjetno rečeno izbezumljenih desničarskih ideja… Ne, kad je riječ o Hrvatskoj u mome srcu, nikako ne postoje lijevi il' desni, nema stoke krupnog il' sitnog zuba, nema podjela na one koji imaju i one koji nemaju… Kad je riječ o mojoj Hrvatskoj, vidim samo jednu zemlju, jednu zastavu, jednu himnu, jedan Ustav. Ne trguje se zakonima kao što sa štekama cigareta po carinama, kao što se ne smije trgovati ni budućnošću jednog naroda poradi prestižnih europskih statusa (beneficija, plaća). Prijeko je potrebno pronaći utočište u samima sebi, snažnije učvrstiti vlastiti identitet, od zemlje načiniti prikladno mjesto za suživot. Silne emigracije, deseci tisuća naših otočana, ljudi iz Bosne i Hercegovine, Janjeva, Like… već desetljećima polaze trbuhom za kruhom u tuđinu… Eh, što bi rekao na to kralj Tomislav, možda je gledao te davne 925. godine kroz prozor i pitao se što će biti s mojim kraljevstvom kada Hrvata ne bude više…. Ostaci ostataka… Kažu povjesničari da je to neizbježna sudbina malih naroda. Jedini način da se ne izgubimo u tom izvrsnome upakiranom modernom beznađu (il' riječima akademskih rječnika 'nihilizmu'), jest možda da se ugledamo na baltičke državice, i 66 njihovu na minimum smanjenu birokraciju, administracije…, a povećana socijalna prava…. kvalitetniju demokraciju. Demokracija kao jedan od zasada najprihvatljivijih modela društvenih uređenja, ponajprije iziskuje u samoj pozadini solidno strukturirane ekonomije koje se mogu fleksibilno prilagoditi izazovima svijeta, uređena tržišta, al' i jaku političku stabilnost, zajamčena ljudska prava. Ah, a kako da pričam o ljudskim pravima radnicima koji jedva dobiju 2.500 kn, a kako da njima pabirčimo o sterilnim predavanjima o demokraciji, o društvima zna- koji su to uzroci naših nesreća, o bože, pa zar ne vidimo… Zar uvijek sve moramo izgubiti da bismo znali cijeniti to što imamo… Emigranti, eh, emigranti… vrijeme je da uzmemo svoje vreće i da opet pođemo preko bare, tamo, ne znam, u bolji svijet, u bolje sutra, svoje djece i nas samih… Raselimo se svijetom kao rojevi zvijezda na nebu, nek' nam naraštaji plaćaju poreze negdje drugdje, nekom drugom, nek' grade tornjeve, muzeje, stadione, kipove… samo, ne daj bože u Hrvatskoj, samo tamo ne daj bože… Ima li danas političara koji bi imali petlje uzeti i zapaliti kao nekada uskršnje nade za njihovu opstojnost i opstanak, u tome pogledu dozvolite mi da barem podržim otvaranje kulturnog doma u Donjoj Lastvi nadomak grada Tivta u Boki kotorskoj… izgleda da dolazi vrijeme kada će Hrvatska 'svoju vjeru, snagu i volju' morati potražiti u onima koje smo već davno (ne)savjesno ostavili s one strane kulisa… Zašto je hrvatska izgubila vjeru u samu sebe… Zašto smo povjerovali modernoj podvali da vrijedimo manje (upravo je samozatajna Crkva Male Gospe iz 1410. na tristotinjak metara u Gornjoj Lastvi ukazala koji je visoki domet naše kulture još Za ‘jednu’ zemlju, za ‘jedan’ narod Piše Dražen Zetić [email protected] Ah, a kako da pričam o ljudskim pravima radnicima koji jedva dobiju 2.500 kn, a kako da njima pabirčimo o sterilnim predavanjima o demokraciji, o društvima znanja, o boljitku građanskog standarda, o potrebi reinterpretacije kapitalizma u socijalni oblik kapitalizma s ljudskim licem… nja, o boljitku građanskog standarda, o potrebi reinterpretacije kapitalizma u socijalni oblik kapitalizma s ljudskim licem… Problematičnost primjene sustavnih reformi uvijek se prije i poslije izbora očituje u sabiranju i gubljenju glasova… No, vrli narode hrvatski (da se poslužim uličnim žargonom 'spika' je ista)…. Jedni druge vrebaju jer je tako dogovoreno prije tristotinjak godina još u Hobbesovoj apsolutnoj monarhiji… Ajde, razuvjerite me… ajde, ja ionako goloruk stojim na ulici tužan kao klaun, kako to reče jedan moj prijatel’ iz Zagorja, galeb Jonathan Livingston, i gledam bespomoćno svoje jato kako se uvijek nanovo strmoglavljuje u uvijek iste provalije… Dok se za raju priređuje teatar u Saboru, netom poslije u saborskim kavanama se dogovaraju ‘dealovi’… I tako, živimo u dobu uzurpacije elektronskim medijima, koji neprestano zadiru u sve pore života, bilo to negdje u svlačionici trgovačkih centara, po kojekakvim samozvanim društvenim mrežama… svugdje nepromišljeno ostavljamo svoje podatke, olako otkrivamo i ono malo što bismo trebali svim svojim snagama štititi, možda svoju obitelj, svoj Mir… Predajemo vlastiti mir poradi neke večere za madrace u galantnim hotelima, skupocjenih naočala da bismo prošetali špicom, odigrali posljednji loto-listić poradi novih utopijskih želja svome Egu… jer nam nikada nije dosta, i pitamo se: nečiju zastavu u znak protesta protiv jedne tada najmoćnije monarhije u Europi… Ima li vojnika koji bi kao nekada domobranske pukovnije hrabro marširale Ilicom, žrtvujući svoj život za Hrvatsku… Ima li negdje studenata i studentica koji bi kao 70-ih u hrvatskom proljeću kao tisuće tulipana prekrili zagrebačke… osječke ulice… sinova koji će braniti Vukovar golim rukama, praćkama i strijelama… al' su ga branili sa srcem… Ima li ijednoga intelektualca kojega bi neka UDBA privodila, mučila, zatvarala kao nekoć hrvatskog književnika Anđelka Vuletića…, svećenika koji bi se poput latinoameričkih heroja borili na barikadama, bivali pogubljeni u samim crkvama (kršćanstvo sada nego ikada prije u svojoj poznatoj i (ne)poznatoj povijesti poglavito potrebuje heroje, ne reciklatore umrtvljenih uvjerenja – u čija načela i principe i sami ne vjeruju, djela govore…). Ne, danas ih više nema… Ostaju nerazjašnjeni misteriji kako su se tako lako odrekli tisućljećima građenih uvjerenja, zbog čega… Kako su se tada, ma zaboga miloga recite mi… U što su to naši stari vjerovali, a na koji način mi to danas vjerujemo… Je li to sada nastupilo vrijeme Mefista… Jesmo li izgubili svoju vlastitu šansu da budemo Mi…!? Hrvatska se vraća svojim vrijednim ostacima ostataka… upravo se na par bitnih mjesta događaju za hrvatske sinove i kćeri bitni momenti, nadolaze GLAS ZAGORJA broj 90 u ondašnjim vremenima), nego drugi narodi, kulture… Ako nam naraštaji ne budu sudili poradi ničega, trebaju nam suditi zbog toga jer smo izgubili vjeru u same sebe... priklanjajući se kojekakvim Mefistima… To smo učinili i onda kada smo 145.000 tisuća Posavskih Hrvata ostavili bez zavičajnih ognjišta, priklonili smo se i tada nekakvim megalomanskim utopijskim snima o nekim iracionalnim vizijama koje nisu imale u vidu 'dobro' naroda, negoli samo jedino i isključivo nemoguće političke aspiracije… No, još ima ostatka ostataka… Ima ih još u Vojvodini, u onim Klasjima naših ravni… ima ih još u Boki kotorskoj u Hrvatskoj građanskoj inicijativi, radiju dux-u Hrvatske krovne zajednice… ima ih… njihovim tragovima – tragam za svojom vlastitom poviješću… Posvećeno Zvonimiru Dekoviću. Čovjeku čiji je doprinos za očuvanje hrvatske kulture, jezika i običaja, povijesne baštine… već sada stubokom neizmjerljiv – i što će svakako naraštaji mladih Hrvatica i Hrvata znati cijeniti, te prenositi dalje u budućnost nadolazećih sinova i kćeri puka hrvatskog – ne samo ‘U zaljevu hrvatskih svetaca’, nego i tamo gdje god se makar i u tišini primorskih sela, trgova gradova... vreva na sajmištima državnih kružoka bude šaptalo… spominjalo ime hrvatsko… NARUDŽBENICA datum _____________ Dolazi u Vaš dom! KAKO? Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog mjesečnika – GLAS ZAGORJA Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune za tvrtku: Naziv tvrtke: ________________________________________________ OIB: ______________________________________________________ Za osobu:__________________________________________________ za fizičke osobe: Ime i prezime: ______________________________________________ Adresa: ___________________________________________________ Telefon: ___________________________________________________ Fax: ______________________________________________________ E-mail: ____________________________________________________ Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj pretplati poslat ćemo vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina e-mail: [email protected] STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c. TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65. TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA, Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ Jesenje, B.A.M.T. Mače, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Tuhelj. TRGOVINA JASMINA – Hum na Sutli.
© Copyright 2024 Paperzz
