GEOMETRIJA U GEOMETRIJA U KRISTALIMA KRISTALIMA Prezentaciju pripremio: Filip Korona, učenik II razreda Gimnazije Jurja Barakovića Pripremio: Mentorica: Filip Korona , Gimnazija Jurja Barakovića u Zadru Ružica Milošević, profesorica kemije Čvrste tvari • Amorfne tvari nemaju pravilnu unutarnju građu, nemaju određeno talište, već pri zagrijavanju postupno mekšaju dok se ne rastale – primjerice staklo i vosak • Kristali imaju pravilnu unutarnju građu i točno određeno talište – primjerice kvarc, SiO2. Struktura stakla Kristalna struktura SiO2 Što je kristal? • Kristal je geometrijsko tijelo pravilne unutarnje građe, omeđeno plohama. • Kristali imaju tri vrste elemenata simetrije koje možemo zapaziti kako u njihovoj strukturi, tako i po vanjskom obliku. To su ravnina simetrije, os simetrije i središte simetrije. Elementi simetrije kristala • Ravnina simetrije je zamišljena ravnina koja dijeli kristal na dvije zrcalno jednake polovine. Broj ravnina simetrije u pojedinim vrstama kristala je različit. Elementi simetrije kristala • Os simetrije je zamišljeni pravac koji prolazi središtem kristala i oko kojeg možemo zakretati kristal za određeni broj stupnjeva da dođe u položaj jednak početnom položaju. Elementi simetrije kristala • Središte simetrije je zamišljena točka unutar kristala koja je jednako udaljena od dvije nasuprotne, istovrsne i paralelne plohe. O kristalima • Pravilan raspored građevnih elemenata u kristalu možemo pokazati modelom prostorne rešetke • Za kristale je karakterističan najmanji dio koji se periodički ponavlja u prostoru i zove se elementarna ćelija kristalne rešetke • Svaka elementarna ćelija određena je bridovima i kutovima među njima • Bridovi elementarne ćelije predstavljaju koordinatni sustav koji je određen trima kristalografskim osima (a,b i c) i trima pripadnim kutovima između osi (, i ) Koordinatni sustav Kristalni sustavi 1. Odsječci na osima (ovisno o simetriji) mogu i ne moraju biti jednaki. 2. Sva tri kuta mogu biti prava 3. Dva kuta mogu biti prava, a jedan različit 4. Sva tri kuta mogu biti različita Kristalni sustavi Danas je poznato oko 3000 minerala kristalne građe, ali po obliku elementarne ćelije svi oni se mogu svrstati u sedam kristalnih sustava: • Kubični sustav • Tetragonski sustav • Rompski sustav • Heksagonski sustav • Trigonski sustav/romboedarski • Monoklinski sustav • Triklinski sustav 1. Kubični sustav • Ako su sva tri odsječka jednaka i sva tri kuta prava sustav se naziva kubičnim. 1. Kubični sustav Pirit - FeS2 1. Kubični sustav Još jedan kristal pirita 1. Kubični sustav Srebro - Ag 1. Kubični sustav Zlato - Au 1. Kubični sustav Galenit - PbS 1. Kubični sustav Sfalerit - ZnS 1. Kubični sustav Halit - NaCl 1. Kubični sustav još jedan kristal NaCl 1. Kubični sustav Fluorit – CaF2 1. Kubični sustav Magnetit – Fe2O3 1. Kubični sustav Analcim – NaAlSi2O6·H2O 2. Tetragonski sustav • Ako su dva odsječka jednaka a treći dulji ili kraći od njih i sva tri kuta prava sustav se naziva tetragonskim. 2. Tetragonski sustav Cirkon – ZrSiO4 2. Tetragonski sustav Halkopirit – CuFeS2 2. Tetragonski sustav Urea – CO(NH2)2 2. Tetragonski sustav Vulfenit – Pb[MoO4] 2. Tetragonski sustav Vezuvijan – Ca10(Mg,Fe)2Al4[(OH)4|(SiO4)5(Si2O7)2] 3. Rompski (ortorompski) sustav • Ako su svi odsječci različitih duljina i sva tri kuta prava sustav se naziva rompskim (ortorompskim) 3. Rompski sustav Aragonit –CaCO3 3. Rompski sustav Rompski sumpor– S 3. Rompski sustav Jod – I2 3. Rompski sustav Barit – BaSO4 3. Rompski sustav Topaz – Al2SiO4F2 3. Rompski sustav Antimonit – Sb2S3 3. Rompski sustav Bakrov(II) klorid dihidrat – CuCl2·2H2O 4. Heksagonski sustav • Ako su dva odsječka jednaka a treći dulji ili kraći od njih i dva kuta prava a treći je 120˚ sustav naziva heksagonskim 4. Heksagonski sustav Beril – Al2Be3[Si6O18] 4. Heksagonski sustav Korund – Al2O3 4. Heksagonski sustav Apatit – Ca5(PO4)3F 4. Heksagonski sustav Piromorfit - Pb5(PO4)3Cl 5. Trigonski/romboedarski sustav • Ako su sva tri odsječka jednaka i svi kutovi jednaki ali n pravi, tada je sustav trigonski ili romboedarski 5. Trigonski (romboedarski) sustav Kalcit– CaCO3 5. Trigonski (romboedarski) sustav Prustit – Ag3AsS3 5. Trigonski (romboedarski) sustav Hematit – Fe2O3 5. Trigonski (romboedarski) sustav Kremen ili kvarc– SiO2 5. Trigonski (romboedarski) sustav još jedan kristal kvarca 6. Monoklinski sustav • Ako su svi tri odsječka različitih duljina i dva kuta prava a treći može biti koji, tada je sustav monoklinski 6. Monoklinski sustav Gips – CaSO4·2H2O 6. Monoklinski sustav monoklinski sumpor, S 6. Monoklinski sustav još jedan kristal gipsa 6. Monoklinski sustav Arsenopirit – FeAsS 6. Monoklinski sustav Auripigment – AsS2 6. Monoklinski sustav Azurit – Cu3 (CO3)2 (OH)2 6. Monoklinski sustav Još jedan kristal azurita 6. Monoklinski sustav Malahitit – Cu2 CO3(OH)2 6. Monoklinski sustav još jedan kristal malahita 6. Monoklinski sustav Vivijanit – Fe2 ( PO4)2·8H2O 6. Monoklinski sustav Vavelit – Al3(PO4)2(OH)3·5H2O 6. Monoklinski sustav Volframit – (Fe,Mn)WO4 6. Monoklinski sustav Epidot – Ca2(Fe,Al)Al2(SiO4)(Si2O7)O(OH) 6. Monoklinski sustav Muskovit – KAl2[(OH,F)2|Al Si3O10] 6. Monoklinski sustav Adular – K[Al Si3O8] 7.Triklinski sustav • Ako su svi odsječci različitih duljina i svi kutovi različiti tada je sustav triklinski 7. Triklinski sustav Modra galica – CuSO4·5H2O 7. Triklinski sustav Još jedan kristal modre galice 7. Triklinski sustav Disten ili kianit - Al2(SiO4)O 7. Triklinski sustav Još jedan kristal distena ili kianita 7. Triklinski sustav Albit - Na[AlSi3O8] 7. Triklinski sustav Još jedan kristal albita Literatura Martin Šoufek: Svijet minerala, Školska knjiga Zagreb i Hrvatski prirodoslovni muzej, 1991. Aleksandra Habuš - Vera Tomašić: OPĆA KEMIJA 1, udžbenik za prvi razred gimnazije, Profil International Zagreb, 6.izdanje, 2012. http://webmineral.com/
© Copyright 2024 Paperzz
