SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA H I PENZIONERSKI FOLKLORNI REVII 2013 PO K R O VI TELI Ministerstvo za kultura na Republika Makedonija i grad Skopje JUNI 2013 Informativen bilten Specijalno izdanie SZPM SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA SZPM SODR@INA REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - SKOPJE.................................3 REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI VO GOSTIVAR.......................16 REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI VO OHRID..............................22 REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI VO DEL^EVO.........................28 REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI VO RADOVI[........................33 REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI VO KISELA VODA................39 REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI VO VELES..............................45 Komisija za kulturno-zabaven `ivot na IO na SZPM: Milevka Zdravkovska - pretsedatel Leonid Man~ev, Nurie Kadriu, Vidan Konevski, Slavica Lamba{a, Vawa Markovska, Borivoje Bojaxiev, Van|a Peneva, Cvetanka Angelovska Izdava~: Sojuz na zdru`enija na penzioneri na Makedonija Za izdava~ot: Stanka Trajkova Izdanieto go podgotvija: Kalina S. Andonova, Mendo Dimovski, Milevka Zdravkovska Kompjutersko-grafi~ko oblikuvawe: Tome Angelovski Foto: Mendo Dimovski i Zoran Andreeski Pe~ati: RI-Grafika - Skopje Tira`: 800 primeroci REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 Da ne se zaboravi N a 4-ti juni 2013 godina okolu 1500 penzioneri sve~eno oble~eni kako za najgolem praznik, se sobraa vo Univerzalnata sala vo Skopje. Povod za ovoj masoven sobir bea dva nastani povrzani so minatoto, no `ivo prisutni i denes. Edniot povod be{e odbele`uvaweto na pedesetgodi{ninata od katastrofalniot zemjotres vo 1963 godina koj kaj mnogumina prisutni vo salata razbudi ta`ni spomeni povrzani so prekinati detski igri, so razurnati domovi, so solzi za najmilite... Na ekranite se menuvaa potresni fotografii od ranite ~asovi na 26 juni 1963 godina. Na utroto koga zastana da ~uka ~asovnikot na yidot od `elezni~kata stanica zaedno so stotici srca na onie koi gi odnese vo svoite pregratki stra{niot zemjotres... Toa utro zgasnaa mnogu nasmevki, mnogu idnini, mnogu nedosonuvani `elbi i soni{ta. No, kako i sekoga{ i toga{ humanosta i solidarnosta mu pomognaa na Skopje da gi zale~i ranite. Se podadoa race i pomo{ od sekade. Skopje stana grad na svetskata solidarnost koja mu pomogna da se obnovi, da zakrepne, da prodol`i da se izgraduva vo moderen kulturen, ekonomski i obrazoven centar. Godinava "Skopje se se}ava” na toa premre`e. Spomenite se obnovija zaedno so noviot teatar i mnogu kulturni obele`ja od na{ata bogata istorija koi postarite mo`ebi gi podzaboravile, a pomladite ne gi ni znaele. Specijalno izdanie Na 4. juni penzionerite pokraj se}avawata na razurnatoto Skopje, vo Univerzalnata sala gi vratija od zaborav i mnogute pesni, ora i obi~ai povrzani so tradiciite na site {to `iveat na ovie prostori. Se pee{e i igra{e raka za raka, srce do srce. I seto toa izme{ano so pisokot na zurlite, gajdite i tapanite. Srcata na ovie vozrasni lu|e vo ovie tri ~asa ~ukaa silno i zabrzano: od vozbuda, od radost, no i od godinite. Se igra{e i pee{e na eden edinstven jazik, jazikot na so`ivot, drugarstvo i prijatelstvo. I ovoj pat, u{te edna{, penzionerite poka`aa deka se primer za pomladite generacii vo mnogu ne{ta, a posebno kako se saka onoj do tebe, kako se saka svojata zemja. Vo salata odeknuva{e od site grla Makedonija, Makedonija... Vo toj moment site bevme Makedonci, `iteli na Republika Makedonija. Razli~ni bea samo ubavite pesni, orata, obi~aite, prekrasnite nosii... seto ona {to sekoj go nosi vo sebe zaedno so svoite koreni. Neka prodol`i taka i vo idnina. Da im poka- `eme na na{ite sinovi i }erki, na na{ie vnuci i pravnuci kako treba da se ~uvaat se}avawata za pomo{ta vo nevoqa i kako treba da se so~uvaat na{eto kulturno bogatstvo, identitetot, jazikot, vekovnite tradicii i obi~ai . Kalina S. Andonova 3 SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 SKOPJE Univerzalna sala 4 juni 2013 godina Skopje e glaven i najgolem grad na Republika Makedonija so okolu edna tretina od vkupnoto naselenie koe `ivee vo R. Makedonija. Toa e politi~ki, kulturen, ekonomski i nau~en centar na zemjata, poznat vo rimskiot period pod imeto Skupi. Teritorijata na Skopje e naselena 4000 godini p.n.e., a ostatoci na neolitski naselbi se nao|aat vo ramkite na starata tvrdina Kale. Na po~etokot na 1 vek od n.e., naselbata bila odzemena od strana na Rimjanite i stanala voen logor. Zaradi ubavata i prijatna klima koja ovozmo`uvala odgleduvawe na zelen~uk i ovo{je vo Skopje, poto~no kaj Zloku}ani kade bile naseluvani voenite veterani koi podocna se me{ale so mesnoto naselenie. Koga Rimskata imperija bila podelena na Isto~na i Zapadna vo 395 od n.e., Skupi bilo pod vizantiska vlast, odnosno pod Carigrad. Vo 1392 gradot bil osvoen od strana na otomanskite Turci i go dobil imeto Üsküp. Gradot ostanal pod otomanska kontrola nad 500 godini. Nekolku pati gradot bil razurnuvan od zemjotresi, od koi posledniot katastrofalen zemjotres be{e vo 1963 godina. Skopje se nao|a na gorniot tek na rekata Vardar i e dolg okolu 16 km. Spored popisot vo 2006 godina oficijalna procenka e deka vo Skopje `iveat okolu 668.518 `iteli. Skopje e moderen grad so mnogu spomenici, ubavi zgradi, muzei i bogata kulturna tradicija. 4 Informativen bilten REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 Zavet za ~uvawe na kulturnoto bogatstvo N a 4-ti juni okolinata na Univerzalnata sala vo Skopje be{e vo neobi~no koloritno ruvo i nesekojdnevi privle~ni boi. U{te od ranite utrinski ~asovi se slevaa u~esnicite na Republi~kata revija na pesni, muzika i igri 2013. Ovaa najmasovna kulturna manifestacija i ovaa godina povtorno se odr`a pod pokrovitelstvo na ministerkata za kultura Elizabeta Kan~eska Milevska i gradona~alnikot na Skopje, Koce Traja- novski. Nastanot u{te pove}e dobi na zna~ewe {to ovaa kulturna priredba na penzionerite od celata Republika se odr`a i vo znak na odbele`uvaweto na 50-godi{ninata od katastrofalniot skopski zemjotres, na koj najmnogu se se}avaat tokmu pripadnicite od tretata `ivotna doba. Revijata zapo~na so li~na tvorba na poetesata penzionerka Lidija Lu~ko Jeremi}, koja niz stihovi gi iska`a razurnuvawata i stradawata {to nastanaa pred 50 godini i obnovata {to se slu~i so solidarna pomo{ od mnogu gradovi, od mnogu dr`avi, od mogu humani lu|e i institucii, koi vo najte{kite momenti pomognaa i pridonesoa Skopje kako feniks od pepel da se izdigne i da stane vistinska metropola. Na po~etokot pretsedatelot na SZPM Dragi Argirovski gi pozdravi u~esnicite i gostite, me|u koi bea i pretsedatelot na SSM d-r @ivko Mitrevski i direktorkata na Univerzalna sala m-r Vera Bo{kovska i uka`a na zna~eweto za vra}awe od zaborav na mnogu stari izvorni pesni i ora, na muzika od karakteristi~ni izvorni instrumenti i raznobojni nosii i obleki koi go izrazuvaat potekloto i identitetot na pripadnicite na na{ite etni~ki zaednici. Za zna~eweto na ovaa multikulturna manifes- Specijalno izdanie tacija govore{e i ministerkata za kultura d-r Elizabeta Kan~eska - Milevska, koja posebno go naglasi pridonesot na penzionerite vo za~uvuvaweto na bogatoto kulturno nasledstvo i nivnata misija vo prenesuvaweto na ovoj amanet na mladite generacii. Zaradi toa, Ministerstvoto za kultura {estte regionalni revii i Republi~kata revija na pesni, muzika i igri ovaa godina gi proglasi za kulturni manifestacii od dr`aven interes. Revijata zapo~na so golema simbolika, so pesnata na me{aniot hor od ZP Prilep „Ajde da se splotime”, kako izraz i povik na site generacii za vzaemno po~ituvawe, za dru`ewe i pomagawe, za solidarnost na mladosta vo polzuvawe na mudrosta na starite, za aktivno stareewe... Deka porakata be{e sfatena i na krajot se poka`a, koga voenite penzioneri, gromoglasno peeja i vojni~ki se zavetija deka site }e go ~uvaat na{eto kulturno bogatstvo, na{iot identitet i na{ata Makedonija. Prisutnite ja prifatija pesnata i cela sala pee{e: „Ni{to ne te pla{i Makedonijo... “ Revijata ja sledea pove}e od 1500 gra|ani me|u koi i mladi i de~iwa. Najdobrite u~esnici od zdru`enijata na penzioneri, nastapuvaa pod budnoto oko na selektorot, iskusniot TV re`iser Tom~e Stojkov. Isto taka, Revijata mo{ne isnpirativno ja vode{e poznatata novinarka Cvetanka Ilieva. Dru`eweto na penzionerite prodol`i vo ho- telot „New Star”, kade na u~esnicite blagodarnici im dodelija pretsedatelot na SZPM Dragi Argirovski i pretsedatelot na GSZP Krste Angelovski, kako doma}in na Revijata. M. Dimovski 5 REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 Univerzalna sala vo Skopje na 4. juni 2013 Obra}awe na Dragi Argirovski pretsedatel na SZPM P o~ituvani penzionerki i penzioneri, gosti i u~esnici na Republi~kata revija na pesni, muizika i igri 2013, Dobredojdovte na ovoj golem za site nas kulturen nastan od nacionalen interes za na{ata zemja. Dozvolete mi najprvo od imeto na Sojuzot na zdru`enija na penzioneri na Makedonija da ja pozdravam po~ituvanata ministerka za kultura vo Vladata na Republika Makedonija d-r Elizabeta Kan~eska - Milevska, koja po vtorpat ni napravi ~est da bide pokrovitel na ovaa zna~ajna penzionerska kulturna manifestacija. Da go pozdravime i po~ituvaniot pretsedatel na Sojuzot na sindikatite na Makedonija d-r @ivko Mitrevski, kako i site idni penzioneri koi isto taka se prisutni vo salava. Pokrovitel na ovaa maniferstacija e i gradona~alnikot na grad Skopje Koce Trajanovski, koj poradi slu`ben pat ne e me|u nas, kako i direktorkata na Univerzalna sala m-r Vera Bo{kovska so koja odli~no sorabotuvame za ovoj nastan da bide {to podobro i podostoinstveno organiziran. Republi~kata revija na pesni, muzika i igri 2013 se odr`uva i pod mototo "Skopje se se}ava” po povod odbele`uvaweto na pedesetgodi{ninata od skopskiot katastrofalen zemjotres, pedeset godini od godinata vo koja na{iot glaven i razurnat grad blagodarenie na svetskata solidarnost odnovo se izgradi i stana u{te poubav kulturen, ekonomski i obrazoven centar na Republika Makedonija. Dragi prisutni, pove}eto od Vas zaradi vozrasta ste svedoci na nastanot, no i na golemata humanost i solidarnost . [to zna~i solidarnost najdobro znaat penzionerite bidej}i penziskiot sistem se bazira na solidarnost. Da se bide solidaren i da se pomaga, da se neguva zaedni{tvoto i drugarstvoto, najdobro znaat postarite generacii koi vo mnogu ne{ta i mnogu ~esto se primer za toa. Dene{nava Republi~ka revija na pesni, muzika i igri pretstavuva dvo~asoven izbor na najdobri izvedbi od nad 12 ~asa programa od {estte regionalni revii na koi nastapija rekordni 47 zdru`enija na penzioneri - ~lenki na Sojuzot. Toa se penzioneri - interpretatori na mnogu ubavi stari izvorni i starogradski narodni pesni, muzika i ora so melos karakteristi~en za kraevite vo koi egzistiraat zdru`enijata. I denes penzionerite }e poka`at deka se verni ~uvari na svoeto kulturno bogatstvo, tradicijata i svojot identitet. ]e poka`at deka go sakaat i ~uvaat svoeto, no ednakvo ja po~ituvaat i kulturata i identitetot na sekoj drug vo na{ata zemja, vo na{eto sosedstvo i vo celiot svet. So svoite izvedbi, instrumenti i nosii tie gi vra}at od zaborav tradicite koi go izrazuvaat kulturnoto nasledstvo na multuietni~ka Makedonija. Zna~eweto na ovaa manifestacija go naglasuvaat narodni pesni ispeani od srce i so merak, nosiite koi plenat so svojot spektar na boi, kako i orata vo koi igraat site bez razlika na nacionalnost i vera. Ovaa revija e svoeviden raritet na Balkanot, no i primer za zaedni{tvo i aktivno stareewe za site zemji vo Evropa i po{iroko. Da se ~uva, neguva i afirmira pesnata, muzikata i igrata e od poseben javen interes. Kvantitetot i posebno kvalitetot na ovie penzionerski kulturni aktivnosti pridonesoa, Ministerstvoto za kultura na Vladata na Republika Makedonija, Republi~kata revija na pesni, muzika i igri i {estte regionalni revii vo 2013 godina da gi proglasi za manifestacii od nacionalen interes na kulturata vo na{ata dr`ava. So toa Ministerstvoto za kultura ni oddade priznanie za na{ata rabota, no ni napravi i golema ~est za {to sme mu posebno blagodarni. Republi~kata revija na pesni, muzika i igri 2013, kako najmasovna kulturna manifestacija vo na{ata zemja treba da se ceni i od aspekt na me|ugeneraciskata sorabotka i solidarnost i kako dobra mo`nost za dru`ewe, za kulturna relaksacija, za podobar so`ivot i za {irewe na prijatelstvoto me|u penzionerite od na{ata zemja. Revijava }e poka`e u{te edna{ deka navistina imame so {to da se gordeeme. 6 Informativen bilten REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 Univerzalna sala vo Skopje na 4. juni 2013 Sve~eno obra}awe na Elizabeta Kan~eska - Milevska minister za kultura vo Vladata na RM P o~ituvan gospodine Dragi Argirovski, pretsedatel na Sojuzot na zdru`enijata na penzionerite, Po~ituvani prisutni, Dami i gospoda, Dozvolete mi na po~etokot da go izrazam moeto golemo zadovolstvo {to deneska imam mo`nost da vi se obratam na sve~enoto otvorawe na Revijata na pesni, muzika i igri 2013 na penzionerite, manifestacijata koja go afirmira na{iot starogradski folklor, na{eto izvornoto tvore{tvo, na{iot makedonski kulturen identitet. Ovaa manifestacija koja e plod na zalo`bite na postarata no, najmudrata generacija, za neguvawe na na{ata bogata etnokoreolo{ka tradicija, potvrduva deka Republika Makedonija im pripa|a na narodite koi so gordost mo`at da ja spodelat svojata bogata kultura so svetot. Revijata na pesni, muzika i igri 2013 e odraz na silnata `elba, posvetenost i dlaboka po~it na penzionerite kon trajnite vrednosti na kulturata kako na{e nacionalno i kulturno obele`je. Republika Makedonija e zemja so bogata istorija, so bogata kultura i vrednosti koi se prepoznatlivi vo evropskiot kulturen prostor. Da se poseduva ova bogatstvo, no i da se so~uva na{eto kulturno nasledstvo e golema privilegija i dol`nost na site gra|ani na na{ata dr`ava. Vo ovaa smisla bi sakala da gi pozdravam site inicijativi na Sojuzot na zdru`enija na penzionerite na Makedonija, koj vo izminatite 11 godini realizira{e niza aktivnosti i proekti preku koi ja demostrira{e voljata i podgotvenostta na postarata generacija, aktivno da u~estvuva vo kreiraweto na kulturniot i javniot `ivot kaj nas, akcentiraj}i ja na{ata pove}eslojna tradicija. Vo izminatite godini, so golema qubov, penzionerite go vlo`ija svojot anga`man vo realizacijata na ovaa Revija na pesni, muzika i igri, so `elba da go prenesat najubavo, neprocenlivoto makedonsko folklorno bogatstvo na najmladite, da go proslavat na{eto minato, sega{nost i idnina. Zatoa, vo ovaa prilika bi sakala da izrazam golema blagodarnost do site 47 zdru`enija na penzionerite vo Makedonija za nivnata posvetena rabota i pridonesot vo neguvaweto i afirmiraweto na makedonskata tradicionalna kultura, makedonskite duhovni i kulturni vrednosti. Dozvolete mi vo ovaa prilika da ja reafirmiram mojata cvrsta opredelba za otvorena sorabotka so zdru`enijata na penzionerite vo zemjava, koja i vo idnina veruvam deka }e rezultira so novi i kvalitetni proekti i programi poddr`ani od Ministerstvoto za kultura, kako traen vlog vo idninata i opstojuvaweto na principite so koi kulturata ima smisla samo ako e dostapna za site. Na krajot od ova moe obra}awe bi sakala da potenciram deka ona {to, blagodarej}i vi vam, go imame denes, morame posveteno da go neguvame i da go ~uvame za da mo`at i idnite generacii da imaat svoja sovremena sega{nost. Va{iot pridones kon toj ideal e samo u{te eden svetol primer i poraka do mladite generacii za istrajnost, trudoqubivost i, sekako, posveten odnos kon kulturnite vrednosti po koi ne prepoznava svetot. \ Specijalno izdanie 7 REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 ZDRU@ENIE NA PENZIONERI PRILEP „Bratski da se splotime” - me{an hor KUD „Penzioner” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI \OR^E PETROV „Dej|idi mladi godini” - Stevo \urovski ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KARPO[ „Si zaqubiv edno mome” - hor „Serenada” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI TETOVO Obi~aj - pesna na albanski jazik i makedonsko oro 8 Informativen bilten REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 ZDRU@ENIE NA PENZIONERI OHRID Gradski me{an hor - „Pesna za Ohrid” i oro ZDRU@ENIE NA PENZIONERI BITOLA „Vardar Pirin kaj ti e, Vardar Egej kaj ti e” - solo peja~ vo pridru`ba na me{ana peja~ka grupa ZDRU@ENIE NA PENZIONERI PROBI[TIP Obi~aj na lozarite ZDRU@ENIE NA PENZIONERI MAKEDONSKI BROD „Mnogu merak imam babo” Branislav Markovski Specijalno izdanie 9 REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 ZDRU@ENIE NA PENZIONERI BEROVO „Zo{to libe me ostavi” - solo so me{ana peja~ka grupa ZDRU@ENIE NA PENZIONERI [TIP „Rozo moja” - me{ana peja~ka grupa ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KO^ANI Folklorna grupa - „Osogovsko oro” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI [UTO ORIZARI Svadben obi~aj 10 Informativen bilten REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 ZDRU@ENIE NA PENZIONERI STRUMICA „Makedonijo nezaboravna” - solo so me{ana peja~ka grupa ZDRU@ENIE NA PENZIONERI RADOVI[ „[tom no}ta pomina” - me{ana peja~ka grupa ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KRU[EVO „Kro{o za nostra avodota” - vla{ka pesna ZDRU@ENIE NA PENZIONERI DEL^EVO „More podaj tambura Dafino” - me{an hor Specijalno izdanie 11 REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 ZDRU@ENIE NA PENZIONERI SOLIDARNOST -AERODROM Me{ana igraorna grupa: - Oro „Crnogorka” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KISELA VODA Svadben obi~aj - doa|awe na kumot, daruvawe... ZDRU@ENIE NA PENZIONERI GOSTIVAR „Zo{to si me majko rodila” - na albanski peat bra}ata Fariz i Iqaz Qimani vo pridru`ba na kavali i pesnata „Angelina” - Elena Jakimovska ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KAVADARCI „Digni si Mare mori o~ite” - me{ana peja~ka grupa 12 Informativen bilten REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 ZDRU@ENIE NA INVALIDSKI PENZIONERI KAVADARCI „Cela tajfa bevme Lino” - Traj~e Lazarov ZDRU@ENIE NA PENZIONERI CENTAR „Oro se vie”, „Momi te mamo momite”, „Brala moma kapini” - me{ana peja~ka grupa ZDRU@ENIE NA PENZIONERI VELES „Razbolela se Lenka Pingova” - me{ana peja~ka grupa ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KUMANOVO Pesna i oro - Folklorna grupa Specijalno izdanie 13 REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 ZDRU@ENIE NA PENZIONERI DEBAR „Jano mori Sevdalino” - Xevat Limanovski vo pridru`ba na Fida Zijadin ZDRU@ENIE NA PENZIONERI MAKEDONSKA KAMENICA „Ne{o pile Ne{o” - `ensko trio ZDRU@ENIE NA PENZIONERI SVETI NIKOLE „Bela rada lozje kopa” - trio `eni ZDRU@ENIE NA PENZIONERI BOGDANCI „Elaj mi Veli~e” - me{ana peja~ka grupa 14 Informativen bilten REPUBLI^KA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI 2013 ZDRU@ENIE NA PENZIONERI VALANDOVO „Du{o moja” - Peja~ka grupa ZDRU@ENIE NA VOENI PENZIONERI „Zurli tr{tat”, „^u~urlika# - oro i „Makedonija” - folklorna grupa so 2 interpretatorki DODELUVAWE BLAGODARNICI Specijalno izdanie 15 SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA H I REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI Gostivar Dom na kulturata 9 maj 2013 godina Gostivar e grad vo zapadna Makedonija vo ju`niot del na Polo{kata kotlina. Gostivar e centar na istoimenata op{tina koja zafa}a povr{ina od okolu 650 km2. Gradot pretstavuva administrativna, politi~ka, biznis i kulturna sredina za okolu 81 iljada `iteli, koi vo samoto gradsko jadro `iveat re~isi 36 iljadi. Tipi~na multikulturna sredina. Tuka `iveat Albanci, Makedonci, Turci, Romi i drugi. Za potekloto na imeto na gradot Gostivar postojat pove}e pretpostavki i narodni predanija i legendi. Vo sredniot vek gradot bil mnogu posetuvan od gosti od site krai{ta, a vo letnite denovi po tradicija, sekoja godina se odr`uval golem trgovski sobir (pana|ur). Vakvata tradicija prodol`ila i za vreme na Turskata imperija. Poradi golemata posetenost na naselbata od lu|e od drugi krai{ta, gosti, turcite me|u sebe, na turski, ~esto vikale "gostivar” (gosti ima). Spored Turcite, gradot bil nare~en taka poradi toa {to na turski zborot VAR zna~i "ima”, taka {to na toa mesto sekoga{ imalo gosti. Isto taka zbor VAR ili Vari vo site slovenski jazici ozna~uva izvor ili mesto od kade {to izvira golema koli~ina na voda - vriewe, a isto taka, ozna~ua i bawa. Vo prevod od staroslovenski bi bilo "Bawa za Gosti”. Nekoi nau~nici kako ruskiot profesor Afanasi Seli{~ev smetaat deka slovenskoto ime na gradot bilo Kostovo. Vo blizina na Gostivar vo seloto Vrutok (5 km jugozapadno od Gostivar) se nao|a izvorot na najgolemata makedonska reka Vardar koja te~e i niz samiot grad koj go deli na dva dela. Saat-kulata e eden od najznamenitite i prepoznatlivi objekti vo gradot Gostivar. Taa e eden od trite kulturno-istoriski spomenici vo Gostivar i se nao|a i na op{tinskite grb i zname. Izgradena e vo 1728/29 godina. Se nao|a vo centarot na gradot, a vedna{ do nea postoi xamija nare~ena "saat-xamija”koja e obnovena vo ponovo vreme, a nedaleku po ulicata na 250-300 metri e crkvata Sveta Bogorodica i gradskiot plo{tad. Gostivarskata saat kula e vo funkcija i go poka`uva to~noto vreme preku nekolku ~asovnici vgradeni na nea. 16 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - GOSTIVAR Pridones vo zbli`uvaweto na etni~kite zaednici Z dru`enieto na penzioneri od Gostivar na 9-ti maj - Denot na pobedata nad fa{izmot, kako doma}in ima{e ~est da ja otvori Edinaesettata regionalna revija na pesni muzika i igri, ~ij organizator be{e Sojuzot na zdru`enijata na penzioneri na Makedonija. Na ovaa najmasovna kulturna manifestacija vo ovoj region u~estvuvaa zdru`enijata na penzioneri "\or~e Petrov”, "Karpo{“ - Skopje, "Saraj”, „Taftalixe”, "Tetovo”, „^air” - Skopje, „Nov `ivot” - Butel, „[uto Orizari” - Skopje i „Gostivar” od gra- Nijazi Xelili Besnik Pocesta dot doma}in. U~esnicite i gostite prv gi pozdravi pretsedatelot na ZP Gostivar Nijazi Xelili, koj izrazi posebno zadovolstvo {to na Revijata prisustvuvaa pretsedatelot na SZPM Dragi Argirovski i potpretsedatelot na Sobranieto Besnik Pocesta. Pozdraven govor vo imeto na SZPM odr`a potpretsedatelot na Sobranieto Besnik Pocesta koj go istakna zna~eweto na Revijata vo neguvaweto na tradiciite i ~uvaweto na kulturnoto bogatsvo, koe, kako re~e, pridonesuva vo zbli`uvaweto na etni~kite zaednici i sozdavaweto uslovi za podobar so`ivotot. Toj ja otvori Revijata i im posaka uspeh na u~esnicite i dobro zdravje i zabava Specijalno izdanie na site prisutni. Prvi na scena so peja~ka grupa i pesnite "Brala moma kapini” i "Len~e bolna le`i” nastapija pretstavnicite na ZP \or~e Petrov, koi imaa i solo nastapi na Todorka Arsenova so pesnata "Pusto ostanalo mamo novoto mean~e”, na Stevo \urovski so pesnata "Dej|idi ludi mladi godini” i na Vetka Nikolovska so pesnata "Mese~ino - mese~inke”, pridru`uvana od kavalxii. Horot "Serenada” od ZP Karpo{ gi ispolni pesnite: "Biljana platno bele{e”, "Si zaqubiv edno mome” i "Ne stoj Done Donke”, a impresiven nastap so li~na tvorba ima{e poznatata aktivistka od ova Zdru`enie, poetesata Lidija Jeremi}. ZP "Saraj” se pretstavi so pesnite na albanski jazik "Doa|aat brodovite pokraj bregot na moreto” i "\ulistane” vo ispolnenie na duetot Xelal Emini (so ~iftelija) i Hasan Sulejmani. ZP Taftalixe nastapi so pesnite: "Ajde mome Stojne da begame”, "Davaj me, mila mamo, davaj me” i "Ne se beli Mare mori”, a Borivoje Atanasov so pesnata "Ferman mi dojde od Stambola”. Igraornata grupa od ova zdru`enie gi ispolni orata "Egejskoto” i "Male{evsko”. ZP Tetovo se pretstavi so peja~ka grupa Albanki koja ispolni "Potpur pesni” na albanski jazik {to se praktikuvaat pri svadbarski verski adeti i so peja~ka grupa Makedonki "Bilkarki” so obi~ajni pesni na makedonski jazik. Peja~kata grupa od ZP ^air ispolni splet makedonski pesni i pesnata "Devoj~e belo crveno”, a Branislava Stavrevska nastapi so pesnata "Obla~e belo”. ZP Nov `ivot - Butel se pretstavi so dve stari makedonski pesni vo izvedba na Nikola Stojanovski, Nadica Damjanovska i Qup~e Dimeski, pridru`uvani od gajdata na Stojko Stojanovski. So zurli i tapani, so romski obi~ajni 17 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - GOSTIVAR pesni i ora se pretstavi ZP [uto Orizari, a na krajot, scenata mu be{e prepu{tena na doma}inot, ZP Gostivar. Bra~niot par Ilinka i Branko Bi{koski vo duet ja ispolnija pesnata "Stanuvaj rano, mila majko”, a Fariz i Ilaz Limani pesnata "Zo{to si me majko rodila”. Zabele`liv nastap imaa Ali Imeri i bra}ata Limani so pesnata "Kade be{e devojko koga pukav so pu{ka”, dodeka Elena Jakimovska se pretstavi so pesnata "An|elino”. Svoevidno majstorstvo na ezgija i kavali poka`aa pripadnicite na ova zdru`enie Sala [abani, Emin Xaferi i Adnan Haliu. Van|elica Markovska, ~len na Komisijata za kulturno-zabaven `ivot pri SZPM im upati ~estitki na u~esnicite za uspe{niot nastap i vo ime na organizatorot na pretstavnicite na zdru`enijata im vra~i blagodarnici. So prigoden voved i inspirativni objasnuvawa Revijata mo{ne uspe{no ja vode{e Vadie Zendeqi, aktivistka od ZP Gostivar. Ovaa kulturna manifestacija na penzionerite protekna vo prijatno raspolo`enie i zavr{i so dru`ewe i veselba na u~esnicite. V. Z. 18 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - GOSTIVAR ZDRU@ENIE NA PENZIONERI \OR^E PETROV Peja~ka grupa: "Brala moma kapini” i "Len~e bolna le`i” Todorka Arsenova solo "Pusto ostanalo mamo novoto mean~e” Stevo \urovski solo "Dej|idi ludi mladi godini” Vetka Nikolovska solo "Mese~ino - mese~inke”, pridru`uvana od kavalxii ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KARPO[ Hor "Serenada”: "Biljana platno bele{e”, "Si zaqubiv edno mome” i "Ne stoj Done Donke” Li~na tvorba: Lidija Jeremi} ZDRU@ENIE NA PENZIONERI SARAJ Xelal Emini i Hasan Sulejmani Duet so ~iftelija: "Doa|aat brodovite pokraj bregot na moreto” i "\ulistane” Specijalno izdanie 19 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - GOSTIVAR ZDRU@ENIE NA PENZIONERI TAFTALIXE Peja~ka grupa: "Ajde mome Stojne da begame”, "Davaj me, mila mamo, davaj me” i "Ne se beli Mare mori” Borivoje Atanasov solo "Ferman mi dojde od Stambola” Igraorna grupa so orata: "Egejskoto” i "Male{evsko” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI TETOVO Peja~ka grupa Albanki: "Potpur pesni” {to se praktikuvaat pri svadbarski verski adeti Peja~ka grupa Makedonki: "Bilkarki” so obi~ajni pesni na makedonski jazik ZDRU@ENIE NA PENZIONERI ^AIR Pea~ka grupa: splet makedonski pesni i pesnata "Devoj~e belo crveno”, Branislava Stavrevska: "Obla~e belo” 20 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - GOSTIVAR ZDRU@ENIE NA PENZIONERI NOV @IVOT - BUTEL Nikola Stojanovski, Nadica Damjanovska i Qup~e Dimeski dve stari makedonski pesni pridru`uvani od gajdata na Stojko Stojanovski ZDRU@ENIE NA PENZIONERI [UTO ORIZARI Igraorna grupa: Romski obi~ajni pesni i ora, so zurli i tapan ZDRU@ENIE NA PENZIONERI GOSTIVAR Ilinka i Branko Bi{kovski: "Stanuvaj rano, mila majko” Fariz i Iljaz Limani: "Zo{to si me majko rodila” Trioto Ali Imeri, Fariz i Iljaz Limani: "Kade be{e devojko koga pukav so pu{ka” Jelena Jakimovska: "An|elino” Sala [abani, Emin Xaferi i Adnan Haliu: ezgija i kavali Specijalno izdanie 21 SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA H I REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI OHRID Dom na kulturata #Grigor Prli~ev" 11 MAJ 2013 godina Ohrid e grad vo jugozapadniot del na Makedonija so 42.033 `iteli. Po nego Ohridskoto Ezero go nosi svoeto ime. Ohrid i Ohridskoto Ezero se edni od glavnite turisti~ki mesta vo Makedonija. Poradi golemiot broj na crkvi i manastiri, gradot e poznat kako Balkanski i Evropski Erusalim. Ohrid e poznat i kako „grad na svetlinata” {to pretstavuva bukvalen prevod na negovoto staro ime, Lihnidos. Spored edna legenda, koga se pravela Ohridskata krepost, carot Justinijan se ka~il na ridovite na koi le`i gradot i gledaj}i ja prekrasnata okolina izvikal „oh rid”, t.e. kakov ubav rid i ottoga{ ostanalo gradot da se vika Ohrid. Spored podatocite, gradot prv pat se spomenuva 2.400 godini pred novata era. Vo 886 godina Kliment, kako u~itel i episkop zaedno so Naum gi postavile osnovite na t.n. Ohridska glagolska kni`evna {kola. Blagodarej}i na dejnosta na Kliment i Naum, gradot Ohrid, vo vtorata polovina na IX vek izrasnal vo eden od najrazvienite i najpoznatite srednovekovni slovenski kulturni centri. Vo vreme na carot Samuil, Ohrid stanal religiozen centar i glaven grad na carstvoto. Negovite tvrdini i den denes stojat visoko nad samiot grad. Vo Ohrid se nao|a najstariot univerzitet vo Evropa (IX vek), dodeka vo mestoto Plao{nik blizu gradot se nao|a restavriranata crkva Sv. Kliment. Turskiot patepisec Evlija ^elebija go posetil Ohrid vo XIV vek i zabele`al deka gradot ima 365 crkvi, po edna za sekoj den od godinata. Vo 1958 godina vo crkvata „Sveta Sofija” bil odr`an Vtoriot makedonsko crkovnonaroden sobor na koj bila donesena odluka za vozobnovuvawe na Ohridskata Arhiepiskopija i istata da go nosi imeto Makedonska pravoslavna crkva. Na Tretiot makedonski crkovno-naroden sobor, koj isto taka se odr`al vo crkvata „Sveta Sofija” vo 1967 godina bila donesena odluka za proglasuvawe avtokefalnost na Makedonskata pravoslavna crkva. Gradot e smesten vo podno`jeto na planinata Gali~ica, na nadmorska viso~ina od 695 m, dodeka stariot del od gradot se nao|a na povisoka nadmorska viso~ina do 740 m. 22 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - OHRID Nova energija za mladite generacii N a 11-ti maj, vo Ohrid, vo gradot na kulturata i umetnosta, vo turisti~kiot centar na Makedonija i gradot na UNESKO, vo Centarot za kultura "Grigor Prli~ev”, vo organizacija na SZPM se odr`a 11-ta regionalna revija na pesni, muzika i igri. Na ovaa kulturna manifestacija na penzionerite od ~etvrtiot region nastapija \or|i Trp~evski Dragi Argirovski zdru`enijata {to gi nosat imiwata na op{tinite: Ohrid i Debrca, Prilep, Bitola, Kru{evo, Ki~evo, Debar, Demir Hisar, Struga, Makedonski Brod i kako gosti Folklorniot ansambl na ZP Vrawe, so koe ohridskite penzioneri imaat bliska sorabotka. Dobredojde na u~esnicite i na gostite im posaka pretsedatelot na IO na zdru`enieto doma}in \or|i Trp~eski, koj posebno gi pozdravi pretsedatelot na SZPM Dragi Argirovski so potpretsedatelot na Sobranieto Besnik Pocesta, pretsedatelkata na Sovetot na op{tinata Ohrid, d-r Gordana Kowanoska, gradona~alnikot na Debrca Igor Trajkovski, gostite od ZP Vrawe - Srbija i delegacijata od Konfederacijata na sindikatot na penzioneri od Pogradec - Abanija. Presedatelot na SZPM Dragi Argirovski zboruva{e za zna~eweto i pridonesot na revijata vo neguvaweto na kulturnite tradicii i za~uvuvaweto na identitetot na dr`avata. Pritoa, toj istakna deka ovaa manifestacija Specijalno izdanie pridonesuva za vra}awe od zaborav na mnogu ubavi izvorni i starogradski pesni, na ora, obi~ai i muzika, so {to se zbogatuva kulturnata riznica na na{ata zemja, a penzionerite se poka`aa kako vistinski ~uvari na tradicijata i na identitetot na site pripadnici na etni~kite zaednici. Imaj}i gi predvid postignuvawata na ovoj plan, Ministerstvoto za kultura na RM, Republi~kata revija na pesni muzika i igri i {estte regionalni revii vo 2013 godina gi proglasi za kulturno bogatstvo od nacionalen interes. Vo svoeto obra}awe pretsedatelkata na Sovetot na op{tina Ohrid, d-r Gordana Kowanoska istakna deka so golemo zadovolstvo go pozdravuva ovoj nastan Gordana {to vleva optimizam Kowanovska i inspiracija kaj pomladite generacii i gi napojuva so nova energija i entuzijazam. Proglasuvaj}i ja Revijata za otvorena, taa naglasi deka mladite treba da gi sledat postarite i da crpat energija od nivnata mudrost i iskustva. 23 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - OHRID Revijata zapo~na so nastapot na ZP Ohrid i Debrca so splet starogradski ohridski pesni i igri na Sarai~e. Potoa gostite od Vrawe go privlekoa vnimanieto so pove}e folklorni igri i muzi~ki izvedbi od ju`noto podnebje na sosedna Srbija, a Zdru`enieto od gradot pod Markovite kuli - Prilep nastapi so dve kulturno-umetni~ki dru{tva: "Penka Kotevska” so pesnite: "Pokraj Vardar sedam”, "Reka gazi maloj mome” i splet pesni i KUD "Penzioner” so pesnite: "Bratski da se splotime”, "Izlegla Evda niz ~ar{ija” i "Stariot fener”. Kulturno-umetni~koto dru{tvo "Sirma vojvoda” od Bitola se pretstavi so pesnite: "Neli ti duma{ pameti{“, "Vardar Pirin kaj ti e, Vardar Egej kaj ti e” i "Devoj~e, devoj~e crveno jabol~e”. Peja~kata grupa od Kru{evo nastapi so pesnite "Iljada devetsto i tretata godina”, "Kr{oza nostra alovdata” - vla{ka pesna i "Bog da go prosti Mile pop Jordanov”. Od bogatata starogradska riznica na Ki~evo za nastap na Revijata bea izbrani pesnite: "Lulala e Jana”, "Janika bela gra|anka” i igraornata grupa ~etvorka. Od specifi~niot melos i starogradskite melodii vo Debar za nastap na Revijata bea prezentirani pesnite "Jano mori Jano sevdalinke” vo ispolnenie na Xevat Limanoski i "O, debri kula e nadje` me” vo ispolnenie na Fida Zijadin na albanski jazik. Demirhisarskite penzioneri nastapija so: "@ensko oro nevestinsko”, Me{an hor - "Tri godini kate”, "Vratete se mili ~eda” i recital od demirhisarsko-ohridskata vrska. Od gradot na poezijata Struga, nastapija so pesnite "Znam eden grad na Ezero” i "Mi izle- gla Evda niz ~ar{ija”, a Makedonski Brod nastapi so izvedbite: "Svadbarsko”, "Mome stoi vo livada”, "Dafino vino crveno”, "Mnogu merak imam babo” i "Sonce zajde zad gorata”. Blagodarnici na u~esnicite vo ime na oganizatorot SZPM im vra~i Cvetanka Angelovska, ~len na Komisijata za kuturnozabaven `ivot pri Sojuzot, a revijata mo{ne uspe{no ja vode{e Vesna Cvetanovska - Ba{tovanska. Ovaa impresivna sredba na penzionerite vo Ohrid zavr{i so prijatna zabava i dru`ewe na u~esnicite. M.D. 24 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - OHRID ZDRU@ENIE NA PENZIONERI OHRID i DEBRCA Splet starogradski ohridski pesni i igri na Sarai~e ZDRU@ENIE NA PENZIONERI PRILEP KUD "Penka Kotevska”: "Pokraj Vardar sedam”, "Reka gazi maloj mome” i splet pesni KUD "Penzioner”: "Bratski da se splotime”, "Izlegla Evda niz ~ar{ija” i "Stariot fener” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI MAKEDONSKI BROD Pesni: "Svadbarsko”, "Mome stoi vo livada”, "Dafino vino crveno”, "Mnogu merak imam babo” "Sonce zajde zad gorata” Specijalno izdanie 25 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - OHRID ZDRU@ENIE NA PENZIONERI BITOLA KUD "Sirma vojvoda”: "Neli ti duma{ pameti{“, "Vardar Pirin kaj ti e, Vardar Egej kaj ti e” "Devoj~e, devoj~e crveno jabol~e” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KRU[EVO Pea~ka grupa: "Iljada devetsto i tretata godina”, "Kr{oza nostra alovdata” - vla{ka pesna i "Bog da go prosti Mile pop Jordanov” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KI^EVO Izvorni pesni: "Lulala e Jana”, "Janika bela gra|anka” i igraorna grupa ~etvorka 26 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - OHRID ZDRU@ENIE NA PENZIONERI DEMIR HISAR Oro: "@ensko oro nevestinsko”, Me{an hor: "Tri godini kate”, "Vratete se mili ~eda” recital od demirhisarsko - ohridskata vrska ZDRU@ENIE NA PENZIONERI STRUGA Pesni: "Znam eden grad na Ezero” "Mi izlegla Evda niz ~ar{ija” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI DEBAR Xevat Limanoski: "Jano mori Jano sevdalinke” Fida Zijadin: "O, debri kula e nadje` me” (na albanski jazik) Specijalno izdanie 27 SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA H I REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI Del~evo Dom na kulturata 12 maj 2013 godina Del~evo: Na 164 km isto~no od Skopje, vo podno`jeto na planinata Golak, rasposlan na dvata brega na rekata Bregalnica le`i biserot na isto~na Makedonija, gradot Del~evo. Toa e najgolemo naseleno mesto vo oblasta Pijanec. Smestena pome|u Osogovskite i Male{evskite planini. Del~evo, spored edno predanie vo vizantisko vreme se vikalo Vasilevo, {to prevedeno od gr~ki zna~i Carevo Selo. Za prv pat kako naselba Carevo Selo se spomenuva vo edna povelba na Car Du{an od 1347 do 1350 godina. So nea toj mu podaril pove}e mesta i nivi od Pijanec na manastirot od Lesnovo. Vo tursko vreme Del~evo se vikal i Sultanija. Do 17 vek naselbata le`ela na desnata strana na rekata Bregalnica. Od prvite vekovi na turskoto vladeewe za polo`bata na Del~evo nema mnogu podatoci. Vo sredinata na 17 vek vo negovata okolina pretstojuval sultanot Mehmed IV. Vo vremeto na negovata poseta na Pijanec vrz naselenieto e izvr{eno masovno potur~uvawe. Se pretpostavuva deka vo vremeto na toj sultan naselbata e premestena na dene{noto mesto. Turskiot patepisec Evlija ^elebija vo 1670 god. vo svojot Patepis zapi{al: "Od Vinica se potka~ivme na ko~anskata planinska rudina, dvi`ej}i se niz klisurata i po ~etiri ~asa stasavme vo Carevo Selo. Ova e muslimansko selo raspolo`eno vo polite na edna planina i e ukraseno so okolu 100 ku}i i edna |ev|irana so minare ~udesna xamija. Kako najstar del na gradot se smeta turskata kolonija {to se sozdala okolu xamijata. Spored Jaranov, se do 19 vek Del~evo bilo selo, turska kolonija, naselena so ~istokrvni Turci i golem del potur~eno naselenie, nare~eno pomaci koe ne go znaelo turskiot jazik. Samo nekolku familii bile makedonski. Del~evo e op{tina vo Isto~na Makedonija. So povr{ina koja iznesuva 423 km² i okolu 17.713 `iteli. Gradot go nosi imeto na gordosta na makedonskiot narod - Goce Del~ev od 1950 godina. 28 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - DEL^EVO Ubava prezentacija na folklornite tradicii Slav~o Dimitrovvski N Metodija To{evski a 12 maj godinava, vo Domot na kulturata vo Del~evo be{e odr`ana 11-ta regionalna revija na pesni, muzika i igri, vo koja u~estvuvaa {este zdru`enija na penzioneri od isto~niot region: doma}inot Del~evo, Berovo, Peh~evo, Ko~ani, Vinica i Makedonska Kamenica. Revijata zapo~na so defile vo centarot na Del~evo gradot, {to so gordost go nosi imeto na velikanot na makedonskoto revolucionerno dvi`ewe. U~esnicite vo programata so golemo vnimanie i simpatii bea pozdraveni od qubopitnite qubiteli na folklornite ritmi, na muzikata, pesnata i igrite. Gostite i u~esnicite najprvo gi pozdravi presedatelot na ZP Del~evo Slav~o Dimitrovski, a vo Specijalno izdanie ime na organizatorot potpretsedatelot na IO na SZPM Metodija To{evski izrazi zadovolstvo i blagodarsnost {to ima ~est da ja proglasi Revijata za otvorena. Pritoa toj go istakna zna~eweto na nastapot na penzionerite od ovoj region koi so poseben entuzijazam go neguvaat i prezentiraat bogatoto folklorno nasledstvo na makedonskiot narod, no i na drugite koi `iveat na ovie prostori. Ovaa regionalna revija vo Del~evo se o~ekuva da go potvrdi nagorniot pat vo podgotovkata i prezentiraweto na muzikata, pesnite i igrite i voop{to na folklornite tradicii. Site u~esnici: instrumentalisti, interpretatori i igraorci }e poka`at kolku mnogu qubov, ume{nost i trud vlo`uvaat i veruvam deka nivniot primer }e go sledat i generaciite {to doa|aat po niv. Prvi na scena stapija u~esnicite od ZP Berovo i se pretstavija so to~kite „Jano le Janke ubava”, „Vardarci i Pirinci”, „Zo{to libe me ostavi”, „Belata Mara” i „Ogin gori 29 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - DEL^EVO v planina”. Penzionerite od Vinica nastapija so izvedbite: „Sedenka po predenka”; Orovodni pesni - „Na levo oro, Nane” i „Den more predava se”, „Sno{ti e Dobra kasno sedela”, „Male{evsko oro” i „Pletenici”. ZP Makedonska Kamenica nastapi so kola`na programa od pesni, ora i muzika. Najprvo vo duet Stojka Mil~eva i Atanaska Na~eva se pretstavija so pesnite „Jasna ide od meana” i „Le{o pile”, potoa Du{ko Bogatinov nastapi so pesnite „Popat ide Osman” i „Ajde Stojne”, `enskata igraorna grupa go izigra „Sasansko”, a me{anata grupa „Sitnoto oro”. ZP Ko~ani nastapi so slednite izvedbi: Igraornata grupa so „Eleno mome”, „Na tri pati za pojas” „Ma{koto za ramo” i „Potr~anoto”, Tase Georgiev so pesnite „Penzioner” i „Edna `elba imam”, dodeka Stojka Manasieva so pesnite „Bre \ur|en” i „Nemoj da me pra{uva{ kade mi se parite”. Zdru`enieto na penzioneri od Peh~evo go pretstavija Dragan Kolevski solo so pesnata „Stojane more Stojane” i vo duet so 30 Jagoda [atevska „Ako bevme zaedno”, Mihail [opovski solo so „Jano mori” i „@eni se Rado” i vo duet so Jagoda [atevska „Kaj odi{, kaj {eta{“. Na krajot na Revijata se pretstavi i zdru`enieto doma}in so pesnite „Dali znae{ libe”, „Ja podaj mi tamburkata” i „Aliman se {eta” {to gi ispolni me{anata peja~ka grupa, Orkestarot od izvorni instrumenti ispolni ora od Pijanec, a pesnopojcite Mirko Simonovski i Spiro Trajanovski nastapija so pesnite „Jas i tata” i „Taka li se kca crven piper”. Blagodarnici na zdru`enijata u~esnici vo ime na organizatorot im vra~i Milevka Zdravkovska, pretsedatel na Komisijata za kulturnozabaven `ivot. Revijata uspe{no ja vode{e novinarkata od Del~evo Biqana Petrovska, a kako {to e voobi~aeno, sredbata zavr{i so zaedni~ka vesel- ba na u~esnicite i so vetuvawa za novi sredbi i dru`ewe. Vasil Manevski Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - DEL^EVO ZDRU@ENIE NA PENZIONERI BEROVO Pesni: „Jano le Janke ubava”, „Vardarci i Pirinci”, „Zo{to libe me ostavi”, „Belata Mara” i „Ogin gori v planina” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI VINICA Izvedbi: „Sedenka po predenka”; Orovodni pesni: „Na levo oro, Nane” „Den more predava se”, „Sno{ti e Dobra kasno sedela”, „Male{evsko oro” i „Pletenici” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI MAKEDONSKA KAMENICA Stojka Mil~eva i Atanaska Na~eva duet: „Jasna ide od meana” i „Le{o pile” Du{ko Bogatinov solo: „Popat ide Osman” i „Ajde Stojne”, @enska igr. grupa: „Sasansko”, Me{ana grupa: „Sitnoto oro” Specijalno izdanie 31 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - DEL^EVO ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KO^ANI Igraorna grupa: „Eleno mome”, „Na tri pati za pojas” „Ma{koto za ramo” i „Potr~anoto” Tase Georgiev: „Penzioner” i „Edna `elba imam” Stojka Manasieva: „Bre \ur|en” i „Nemoj da me pra{uva{ kade mi se parite” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI PEH^EVO Dragan Kolevski solo: „Stojane more Stojane” Dragan Kolevski i Jagoda [atevska duet: „Ako bevme zaedno” Mihail [opovski solo: „Jano mori”, i „@eni se Rado” Mihail [opovski i Jagoda [atevska duet: „Kaj odi{, kaj {eta{“ ZDRU@ENIE NA PENZIONERI DEL^EVO Me{ana peja~ka grupa: „Dali znae{ libe”, „Ja podaj mi tamburkata” i „Aliman se {eta” Mirko Simonovski i Spiro Trajanovski: „Jas i tata” i „Taka li se kca crven piper” Orkestarot od izvorni instrumenti ispolni ora 32 Informativen bilten SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA H I REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI Radovi{ Dom na kulturata #Aco Karamanov" 16 maj 2013 godina Radovi{ e smesten vo podno`jeto na planinata Pla~kovica i severniot del na Strumi~ko-radovi{kata kotlina. Magistralniot pat M6 [tip - Radovi{ - Strumica pretstavuva glavna vrska na gradot. Sedi{te e na op{tina Radovi{ vo koja{to pripa|aat u{te 35 naseleni mesta. Radovi{ e poznat po Crkvata „Sv. Troica”, Krstot nad Radovi{, planinata Pla~kovica, rudnikot Bu~im, Elektrotehni~kiot fakultet i Radovi{kiot somun. Kako administrativen centar gi opslu`uva i `itelite na op{tina Kon~e. Gradot Radovi{ za prvpat se spomenuva vo 1019 god. vo Gramotata na vizantiskiot car Vasilij II, a taka se vikala i srednovekovnata `upa, {to poka`uva deka gradskata funkcija poteknuva od sredniot vek. Vo toa vreme Radovi{ pretstavuval zna~aen regionalen trgovsko-zanaet~iski i rudarski centar. Imeto na gradot Radovi{ e povrzano so imeto na srednovekovnata knegiwa od slovensko poteklo, Rada, koja `iveela vo tvrdinata nad gradot, ~ii{to urnatini se u{te postojat. Teritorijata na op{tinata Radovi{ e bogata so arheolo{ki lokaliteti, manastiri i crkvi koi se del od bogatata riznica na spomenici na kulturata. Smesten vo jugoisto~niot del od Republikata, grad Radovi{ go zafa}a severozapadniot del od prostranata Strumi~ko-radovi{ka kotlina, odnosno gornoto slivno podra~je na Radovi{ka Reka. Severniot del pripa|a na planinata Pla~kovica, ju`niot del na planinata Smrde{nik, na severozapad se nao|a ridestiot del na oblasta Jurukluk ili Damjansko Pole, a na jugoistok se protega aluvijalnata ramnina na rekata Radovi{ka. Op{tinata ima dobri funkcionalni vrski so sosednite gradovi [tip i Strumica, od koi e oddale~en samo 36 odnosno 29 km. Vegetacijata - {umskite kompleksi zafa}aat okolu 21 000 hektari. Pogolemi {umski kompleksi se nao|aat okolu Stara reka i Oraovi~ka reka, kade se zastapeni dabova, bukova i ~etinarska {uma. Vo Radovi{ postojat nekolku naselbi: Rakli{, Kuklevica, Bel Kamen i Beverli Hils. Poznati maala se: [ain maalo, Varo{, Lisec maalo, [opska maala, Egejska maala. Spored popisot na naselenieto vo 2002 godina, gradot Radovi{ ima 16 223 `iteli, a op{tina Radovi{ 28 244. Vo gradot predimno `iveat Makedonci, kako i tursko i romsko naselenie. Specijalno izdanie 33 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - RADOVI[ Pottik za za~uvuvawe na kulturnoto tvore{tvo C entarot za kultura „Aco Karamanov” vo Radovi{ na 16-ti maj be{e centar na najzn~ajnata i najmasovnata kulturna sredba na penzionerite od gradovite: [tip, Lozovo, Radovi{, Probi{tip, Strumica, Novo Selo, Sveti Nikole i Zletovo, koi u~estvuvaa na Edi- Jordan Kostadinov Sa{ko Nikolov naesettata revija na pesni, muzika i igri. Doma}inot ZP Radovi{ ja otvori manifestacijata i dobredojde na gostite i na u~esnicite im posaka so pesnata „Za mnogu godini moj narode” vo ispolnenie na sopstvenata peja~ka grupa, a pretsedatelot na Zdru`enieto Jordan Kostadinov gi pozdravi prisutnite i iska`a posebna blagodarnost do SZPM i Gradot za doverbata i pomo{ta vo organiziraweto na sredbata. Toj naglasi deka so ovoj nov bran na tvore~ko anga`irawe na penzionerite davame primer na pomladite generacii kako da gi neguvaat tradiciite i kako da go za~uvaat svojot identitet i sopstvenoto kulturnoto bogatsvo. Na po~etokot na Revijata se obratija i gradona~alnicite na op{tinite Radovi{ i Kon~e, Sa{ko Nikolov i Blagoj Jovanov, 34 pri {to im posakaa uspe{en nastap na u~esnicite i iska`aa podgotvenost za poddr{ka na penzionerite vo natamo{noto organizirawe i odr`uvawe vakvi manifestacii. Vo imeto na SZPM pozdraven govor odr`a sekretarot na Izvr{niot odbor Stanka Trajkova. Taa gi spodeli im- Blagoj Jovanov Stanka Trajkova presiite na gostite za primerniot do~ek na zdru`enieto doma}in, go istakna zna~eweto na sredbata vo neguvaweto na tradiciite i pottiknuvaweto na aktivnostite za zbogatuvawe na kulturniot `ivot na penzionerite i ja proglasi Revijata za otvorena. Potoa po~na folklornata niza od pesni, muzika i igri i avtenti~niot prikaz na obi~aite i bogatoto folklorno tvore{tvo karakteristi~no za podnebjeto na ovoj region. Najprvo se pretstavi ZP [tip so me{ana peja~ka grupa koja gi ispolni pesnite „Rozo moja”, „Tinke Katinke” i „Devoj~ence milo moe”. ZP Lozovo se pretstavi so recital na Marija Monevska od sopstvena poezija i nastap na solistite Tozo Mil~ev, Vena Velkova i Kostanda Nakova so pesnite: „Gledaj me gledaj libe”, „Zemjo make- Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - RADOVI[ donska” i „Pet dena i pet no}i”. Zdru`enieto doma}in na po~etokot nastapi so folklornata grupa od selo Iwevo koja gi izigra orata: „Oro se vie kraj manastirot”, „@ensko oro sitno”, „Ma{ko oro na dvapati” i „Me{ano oro od iwevskiot kraj”. Potoa nastapija majstorot na gajda Laze Petrov so „Lazevo oro”, kant avtorot Van~o Tarabunov so pesnata „Radiovi{ grade” i `enskata peja~ka grupa so pesnite „[tom no}ta pomina” i „Cela tajfa bevme Lino”. Folklornata grupa od ZP Probi{tip nastapi so kola`na programa od obi~ai, pesni i ora so humoristi~en duh, a peja~kata grupa od ZP Strumica gi ispolni pesnite: „Penzionerska pesna”, „Togaj go luto prokolnav” i „Makedonijo nezaboravna”. ZP Novo Selo nastapi so pesnite „Pro{eta se mlad vojvoda” i Specijalno izdanie „Ka`i majko Makedonijo”. Karakteristi~ni pesni za ov~epolskiot kraj ispolnija pretstavnicite na ZP Sveti Nikole - „Marko sedi divan visoko” i „Bela Rada lozje kopa”, a u~esnicite od ZP Zletovo gi ispolnija pesnite: „Izlegla Jana vo pole”, „Dojne bile bralo” i „Pole se za`niva”, so muzi~ki izvedbi na gajda, dudu~e, tambura i tapan i oroto „[opka”. Na krajot na manifestacijata ~lenot na Komisijata za kulturno-zabaven `ivot pri SZPM, Borivoje Bojaxiev vo ime na organizatorot, na zdru`enijata u~esnici im dodeli blagodarnici. Sredbata zavr{i so zaedni~ka veselba i dru`ewe na u~esnicite, a revijata uspe{no ja vode{e Pavlina ^abukova, aktivistka od ZP Radovi{. M.D. 35 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - RADOVI[ ZDRU@ENIE NA PENZIONERI [TIP Me{ana peja~ka grupa: „Rozo moja”, „Tinke Katinke” i „Devoj~ence milo moe” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI LOZOVO Marija Monevska poezija Tozo Mil~ev, Vena Velkova i Kostanda Nakova solo: „Gledaj me gledaj libe”, „Zemjo makedonska” i „Pet dena i pet no}i” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI RADOVI[ Folklornata grupa od selo Iwevo so orata: „Oro se vie kraj manastirot”, „@ensko oro sitno”, „Ma{ko oro na dvapati” i „Me{ano oro od iwevskiot kraj”. Laze Petrov na gajda: „Lazevo oro”, @enskata peja~ka grupa”: „[tom no}ta pomina” i „Cela tajfa bevme Lino”. 36 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - RADOVI[ ZDRU@ENIE NA PENZIONERI PROBI[TIP Nastapi so kola`na programa od obi~ai, pesni i ora so humoristi~en duh ZDRU@ENIE NA PENZIONERI STRUMICA Pea~ka grupa: „Penzionerska pesna”, „Togaj go luto prokolnav” „Makedonijo nezaboravna” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI NOVO SELO Izvorni pesni: Pro{eta se mlad vojvoda” i „Ka`i majko Makedonijo”. Specijalno izdanie 37 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - RADOVI[ ZDRU@ENIE NA PENZIONERI SVETI NIKOLE Pesni za ov~epolskiot kraj : „Marko sedi divan visoko” i „Bela Rada lozje kopa” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI ZLETOVO Pesni so muzi~ki izvedbi na gajda, dudu~e, tambura i tapan: „Izlegla Jana vo pole”, „Dojne bile bralo” i „Pole se za`niva” oro: „[opka”. Blagodarnici za pretstavnici na zdru`enijata koi u~estvuvaa na revijata 38 Informativen bilten SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA H I REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI Kisela Voda-Skopje Dom na ARM 17 maj 2013 godina Kisela Voda: Na 28-mi juni 1955-tata godina so Zakonot bila formirana novata Op{tina Kisela Voda, a pred toa bila vo sostavot na Grad Skopje. Interesno e deka za mnogu kratok period Op{tinata Kisela Voda zabele`uva golem raste` na svojot sevkupen razvoj. Op{tina Kisela Voda vo toga{ni ramki imala vkupna povr{ina od 737 kvadratni kilometri vo ~ii granici `iveele 130.000 `iteli. Toj period se karakterizira i so izgradba na pove}e naselbi od tvrda gradba, a kako pozna~ajni gi izdvojuvame Aerodrom, Jane Sandanski i Lisi~e. Vo septemvri 1996 godina od postojnata op{tina Kisela Voda proizlegoa u{te tri novi op{tini Zelenikovo, Studeni~ani, Sopi{te. Vo avgust 2004 godina, so Zakonot od op{tinata Kisela Voda proizleze i novata op{tina Aerodrom vo ~ii granici se Gorno i Dolno Lisi~e. Legendite za imeto i negovoto zna~ewe se prenesuvale od koleno na koleno, a tie velat deka kon krajot na 18-tiot vek vo podno`jeto na negovata plodna isto~na strana se otkrieni izvorite na kisela voda koi patem blikale pod karpa na porane{en kamenolom. Nabrzo se doseluvaat hristijani od site krai{ta. Podocna mesnoto naselenie izvorot go regulira so tri iste~ni cevki. Do samiot izvor se izgradeni crkvite Sv. \or|ija i Sv. Nikita. Na teritorijata na op{tinata evidentirani se pove}e crkvi, arheolo{ki nao|ali{ta, stari srednovekovni spomenici od duhovnata kultura na Makedonija. Tie pretstavuvaat dragocen prilog za naukata vo rasvetluvaweto na na{eto minato. Vo mesnosta Tri Kru{i pronajdena e grobnica koja datira od rimsko vreme i pretstavuva istoriski lokalitet so golema va`nost. Na ovoj lokalitet tradicionalno se odr`uva kulturnoto leto na op{tinata na koj gostuvaat doma{ni i stranski kulturno-umetni~ki dru{tva i ansambli, renomirani estradni umetnici i muzi~ari. Vo op{tinata egzistiraat pove}e crkvi: Sv. \or|ija, Sv. Nikita, Sv. Spas, Sv. Petka i drugi. Vo manastirskiot komleks Pelenica se nao|a crkvata Sv. Rusa, izgradena do arheolo{ki ostatoci koi uka`uvaat na postoewe na ranohristojanska crkva. Naselenieto na op{tinata tradicionalno gi proslavuva site pravoslavni hristijanski praznici vo ovoj lokalitet. Vkupno naselenie od 58.216 `iteli, 91 % se makedonci. Specijalno izdanie 39 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - KISELA VODA Potvrda na tradicijata i na identitetot N a 17 maj vo Domot na ARM vo Skopje se odr`a 11-ta regionalna revija na pesni, muzika i igri, ~ij doma}in be{e ZP Kisela Voda. Zdru`enijata na penzioneri Gazi Baba, Solidarnost - Aerodrom, Kumanovo, Voeni penzioneri, Kratovo, Kriva Palanka, Centar i Kisela Voda, se pretstavija so bogat folkloren kolorit, so pesni, igri, muzika, obi~ai i drugi izvedbi kako izraz na bogatoto kulturno tvore{tvo na ova podnebje. Na u~esnicite i na gostite najprvin im se obrati pretsedatelot na IO na ZP Kisela Voda, Blagoj Arsi}, Blagoj Arsi} koj im posaka prijatni momenti i uspeh na revijata. Toj re~e deka ovaa manifestacija e od isklu~itelna va`nost za penzionerite, no i za organizatorot vo neguvaweto na pesnite, orata i obi~aite. Na prisutnite im se obrati i pretsedatelot na SZPM, Dragi Argirovski, koj istakna deka so ovie revii penzionerite se poka`aa kako vistinski ~uvari na tradicijata i na identitetot na site koi `iveat vo na{ata zemja. Od penzionerite vo na{iot sojuz, poso~i Argirovski, pomladite generacii imaat {to da nau~at vo sekoj pogled. Revijata za otvorena ja proglasi gradona~alni~kata na op{tina Kisela Voda, Biljana Beli~anec - Aleksi}, pri {to, me|u drugoto, potencira deka lokalnata samouprava }e se zalaga za pogolema sorabotka so penzionerite i nivnite zdru`enija. 40 Vovedna to~ka imaa decata od DMBUC "Ilija Nikolovski - Luj” so koreografija i zabele`itelen nastap na tradicionalni makedonski pesni preraboteni vo sovremen stil. Muzi~kata rastreperenost na scenata prodol`i so nastapot na ZP Gazi Baba, ~ij Dragi Argirovski Biljana Beli~anec - Aleksi} hor gi ispolni pesnite: "Kaqo, Kalino devoj~e”, "Tesno mi go skroi mamo” i "Lulela e Jana”, a vnimanieto go privlekoa i instrumentalnite izvorni izvedbi i solo nastapot na Slavica Pavlova so pesnata "Dotekla voda studena”. Prezentiraweto na folklornoto bogatstvo prodol`i so nastapot na penzionerite od Solidarnost Aerodrom so narodnata pesna "Bolna e legnala” i izvedbite na ora i pesni na narodni instrumenti i nastapot na igraornata grupa so splet igri od Skopsko. Potoa, vo svoj stil nastapi ZP Kumanovo so kola`na programa od makedonski narodni pesni i ora. Voenite penzioneri, kako i minatata godina, vedna{ ja osvoija publikata, koja, dodeka peea "Zurli tre{tat na sred selo”, "Ajde dali znae{ pameti{ Milice”, "Kara- Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - KISELA VODA izvedba na solo, duet i trio peja~i. ZP Centar nastapi so peja~ka grupa koja gi ispolni pesnite: "Selani bra}a topli~ani”, "Nemam milo, nemam drago”, "Ajde, ajde mome Stojne”, "Oro se vie”, "Momite mamo momite” i "Brala moma kapini”. Revijata zavr{i so nastapot na zdru`enieto doma}in koe se pretstavi so "Nevestinsko oro” pridru`eno so narodni obi~ai za pravewe svadba. Na krajot, vo ime nfilo mome” i "Zemjo makedonska” i dodeka ja igraa "^upurlika” i "Devetorka”, gi nagraduva{e so aplauz i zaedno so niv pee{e. Potoa nastapija kratov~ani so svoeto Vikoi~ko trio i splet ora na izvorni instrumenti. ZP Kriva Palanka nastapi so pesnite: "Sno{ti go vidov mamo mori ubavoto Stojne”, "Sestra kani brata na ve~era”, "Nevena mori Nevena” i "Devoj~e belo crveno” vo na organizatorot, Nurie Kadriu, ~len na Komisijata za kulturno-zabaven `ivot, im vra~i blagodarnici na pretstavnicite od zdru`enijata u~esnici. Revijata uspe{no ja vode{e Hristo Markovski, a na krajot za u~esnicite i gostite be{e organizirana sredba i zaedni~ko dru`ewe. H.M. Specijalno izdanie 41 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - KISELA VODA ZDRU@ENIE NA PENZIONERI GAZI BABA Horskaka grupa: "Kaqo, Kalino devoj~e”, "Tesno mi go skroi mamo” i "Lulela e Jana” Instrumentalni izvorni izvedbi Slavica Pavlova solo: "Dotekla voda studena” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI SOLIDARNOST - AERODROM Narodna pesna: "Bolna e legnala” Izvedbi na ora i pesni na narodni instrumenti Igraorna grupa so splet igri od Skopsko ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KUMANOVO Kola`na programa od makedonski narodni pesni i ora 42 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - KISELA VODA ZDRU@ENIE NA VOENI PENZIONERI Izvorni pesni: "Zurli tre{tat na sred selo”, "Ajde dali znae{ pameti{ Milice”, "Karanfilo mome” "Zemjo makedonska” Ora: "^upurlika” i "Devetorka” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KRATOVO Narodni pesni vo ispolnenie na kvartet ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KRIVA PALANKA Izvedba na solo, duet i trio peja~i: "Sno{ti go vidov mamo mori ubavoto Stojne”, "Sestra kani brata na ve~era”, "Nevena mori Nevena” i "Devoj~e belo crveno” Specijalno izdanie 43 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - KISELA VODA ZDRU@ENIE NA PENZIONERI CENTAR Peja~ka grupa: "Selani bra}a topli~ani”, "Nemam milo, nemam drago”, "Ajde, ajde mome Stojne”, "Oro se vie”, "Momite mamo momite” i "Brala moma kapini” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KISELA VODA "Nevestinsko oro” pridru`eno so narodni obi~ai za pravewe svadba Blagodarnici od SZPM za pretstavnici na zdru`enijata koi u~estvuvaa na revijata 44 Informativen bilten SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA H I REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI VELES Dom na kulturata #Ko~o Racin" 18 maj 2013 godina Veles kako urbana naselba datira u{te od 168 godina p.n.e. Vo tekot na istorijata gradot ~esto go menuval imeto, pa taka bil poznat kako Vila Zora, ]upurli, Titov Veles i Veles. Dene{noto ime go dobil vo VII vek od slovenskoto V LES {to zna~i „v {uma”, ime koe bilo dadeno poradi gustite {umi {to go opkru`uvale gradot. No nekoi slavisti smetaat poradi golite trevnati ridi{ta i rekata Vardar mestoto go naseluvale sto~ari ~ij slovenski bog na stadata bil Veles. Gradot e smesten vo dolinata na rekata Vardar, na nejzinite dva brega vo malata Vele{ka Kotlina nad Vele{kata klisura na nadmorska viso~ina od 206 metri. Vo sredinata na XVI vek vo Veles `ivele 214 hristijanski i 35 muslimanski semejstva. Socijalnata i profesionalnata struktura na naselenieto bila obratna od etni~kata. Na gornite op{testveni skalila bilo turskata, a na dnoto makedonskata gradska siroma{tija. Me|u niv se nao|al najbrojniot sloj na sredno-imotni gra|ani od dvata etnosa. Vo sredinata na 19 vek, nacionalniot sostav na `itelite go so~inuvale 2/3 hristijani (Makedonci i Vlasi) i 1/3 muslimani (tursko islamizirano naselenie). Vo okolinata na Veles `iveala i pomala grupa Romi. Gradot Veles ima nepovolna demografska slika bidej}i brojot na negovoto naselenie konstantno opa|a. Op{tina Veles broi 55.108 `iteli od koi 46.767 (84,86%) se Makedonci. Veles e zna~aen i poznat po golem broj makedonski prerodbenici, revolucioneri, pisateli i poeti i toj e edna od lulkite na makedonskata kultura. Gradot e karakteriti~en po svojata tipi~na vele{ka i starogradska arhitektura. Poradi topilnicata, Veles va`e{e za „najzagaden grad vo Makedonija”. Specijalno izdanie 45 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - VELES Promocija na starogradski, izvorni i patriotski pesni U ~esnicite na 11-ta regionalna revija na pesni, muzika i igri od osumtte zdru`enija na penzineri od povardarskiot region: Bogdanci, Negotino, Nov Dojran, dve od Kavadarci (ZP i ZIP), Gevgelija i Valandovo, na 18-ti maj, Qubomir \eor|iev Aleksandar Kolev vo Domot na kulturata „Ko~o Racin” vo Veles se pretstavija so spektar na makedonski, starogradski, izvorni i patriotski pesni. Najnapred gostite i u~esnicite gi pozdravi i im posaka dobredojde pretsedatelot na Zdru`enieto doma}in Qubomir \eor|iev koj ja istakna tradicijata vo neguvaweto na vele{kata pesna i igra koja doa|a do izraz i na vakva masovna i mo{ne zna~ajna kulturna manifestacija na penzionerite organizirana od strana na SZPM. Revijata ja pozdravi i pretsedatelot na Sovetot na Op{tina Veles Aleksandar Kolev, koj ja iska`a zalo`bata na Lokalnata samouprava vo poddr`uvaweto kulturni manifestacii kako {to se i penzionerskite sredbi koi imaat revijalen karakter, a ja pretstavuvaat makedonskata kultura i muzi~ka tradicija. 46 Od imeto na organizatorot SZPM revijata ja proglasi za otvorena sekretarot na Izvr{niot odbor na Sojuzot Stanka Trajkova koja pofalno se izrazi za dosega{nite aktivnosti i uspesi na vele{koto zdru`enie i posakuvaj}i uspeh na u~esnicite, najavi deka najpodgotvenite i najdobrite izveduva~i }e nastapat na Republi~kata revija na pesni, muzika i igri, koja }e se odr`i na 4-ti juni vo Univrzalnata sala vo Skopje. Vele{koto zdru`enie se pretstavi so me{ana peja~ka grupa koja gi ispolni pesnite: "Aj {to ubavo odat le Stanka Trajkova mamo vele{kite momi”, „Razbolela se Lenka Pingova”, a pesnata „Na Kojnik du}an da imam” be{e izvedena od vele{anecot Traj~e Lamwov. Pesnopejcite penzioneri od Nov Dojran gi ispolnija pesnite „Oti Jano, oti le du{o”, „[arena Jana” i „]e se ka~am na korabo”. Me{ana peja~ka grupa od Bogdanci gi ispolni pesnite :„Trgnala Rumena na voda studena”, „Elaj mi Veli~e” i „Jas }e ti kupam svileno fustan~e”. ZP od Negotino, isto taka, se pretstavi so me{ana peje~ka grupa koja gi ispolni pesnite: „Davaj me mila mamo davaj”, „Fati se Boe more na oro” i „Penzioneri - Negotinci”. Potoa, vnimanieto na prisutnite vo salata go privlekoa nastapite na pretstavnicite od dvete zdru`enija na Kavadarci. Me{anata peja~ka grupa se pretstavi so pesnite: „Digni si Mare mori o~ite”, „[tom ~ukne polno}” i Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - VELES od Veleigden, dodeka pesnite „Du{o moja”, „Pileto mi pee rano na sabajle” i „Ajde, ajde mome Stojne”, gi izvedoa ~lenovite na me{anata peja~ka grupa od Valandovo. Vo ime na organizatorot SZPM za uspe{noto u~estvo vo Revijata na pretstavnici na zdru`enijata blagodarnici im vra~i Milevka „Bolen mi le`i Mile Pop Jordanov”, a solistot od zdru`enieto na invalidi penzioneri Traj~e Lazarov gi ispea pesnite „Cela tajfa bevme Lino” i „Sevdalino maloj mome”. Vo zavr{niot del na Revijata gevgeli~ani se pretstavija so izvorni pesni i eden naroden obi~aj nasloven „Guro Mare”, koj se izveduval tretiot den Zdravkovska, pretsedatel na Komisijata za kulturno-zabaven `ivot na SZPM. Revijata uspe{no ja vode{e novinarkata od Veles Bo`ana ]ulavkova. Ovaa kulturna manifestacija na penzionerite zavr{i so sredba i dru`ewe na u~esnicite na Vele{ko Ezero. B.]. Specijalno izdanie 47 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - VELES ZDRU@ENIE NA PENZIONERI VELES Me{ana peja~ka grupa: "Aj {to ubavo odat le mamo vele{kite momi” „Razbolela se lenka Pingova” Traj~e Lamwov: „Na Kojnik du}an da imam ZDRU@ENIE NA PENZIONERI NOV DOJRAN Pea~ka grupa: „Oti Jano, oti le du{o”, „[arena Jana” i „]e se ka~am na korabo” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI BOGDANCI Me{ana peja~ka grupa: „Trgnala Rumena na voda studena”, „Elaj mi Veli~e” i „Jas }e ti kupam svileno fustan~e” 48 Informativen bilten HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - VELES ZDRU@ENIE NA PENZIONERI NEGOTINO Me{ana peja~ka grupa: „Davaj me mila mamo davaj”, „Fati se Boe more na oro” „Penzioneri - Negotinci” ZDRU@ENIE NA PENZIONERI KAVADARCI Me{ana peja~ka grupa: „Digni si Mare mori o~ite”, „[tom ~ukne polno}” i „Bolen mi le`i Mile Pop Jordanov” ZDRU@ENIE NA INVALIDSKI PENZIONERI KAVADARCI Traj~e Lazarov solo: „Cela tajfa bevme Lino” „Sevdalino maloj mome” Specijalno izdanie 49 HI REGIONALNA REVIJA NA PESNI, MUZIKA I IGRI - VELES ZDRU@ENIE NA PENZIONERI GEVGELIJA Izvorni pesni i eden naroden obi~aj nasloven „Guro Mare”, koj se izveduval tretiot den od Veleigden ZDRU@ENIE NA PENZIONERI VALANDOVO Me{ana peja~ka grupa: „Du{o moja”, „Pileto mi pee rano na sabajle” i „Ajde, ajde mome Stojne” Blagodarnici za pretstavnici na zdru`enijata koi u~estvuvaa na revijata 50 Informativen bilten SOJUZ NA ZDRU@ENIJA NA PENZIONERI NA MAKEDONIJA Informativen bilten SZPM Specijalno izdanie
© Copyright 2024 Paperzz