Godina VIII. Broj 80 1. svibnja 2011. ISSN 1848-0004 REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN Ivan Pavao II., papa koji je na poseban način volio Hrvatsku, proglašen blaženim SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Direktorica društva: Tanja Gregurović • Glavni urednik: Zvonko Franc 4 • Zamjenik glavnog urednika: Drago Kozina • Redakcija: Nada Vincelj, Monika Briševac, Dragan Kušec, Tomislav Lež • Vanjski suradnici: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec, Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin, Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Vesna Gruica • Direktorica marketinga: TEMA BROJA Većina nesebičnih ljudi bit će u stanju privesti sebičnu manjinu povjerenju u druge ljude i osloboditi ih straha od prepuštanja zajedništvu putem stjecanja pozitivnog iskustva uzajamnosti. Renata Novak AKTUALNO TEMA BROJA - Zdravko Mršić: Nužnost zajedništva i uzajamnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 SVIJET UMJETNIKA 4. glumački festival otvara Lovački rog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 DAN ŽUPANIJE proslavljen u Zlatar Bistrici . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12-13 GOSPODARSTVENICI GOVORE - Zvonimir Čuljak: Zadovoljni djelatnici - respektabilni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-19 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-41 Gaj, Gaj, navek si naj!. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35 Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42-43 • Marketing: Klementina Cerovečki [email protected] 8 • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. • Nakladnik: Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o. Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, 49 000 Krapina T: 049 372 665 F: 049 372 068 E-mail: [email protected] • Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA – KRAPINSKOG VJESNIKA POTRAŽITE 1. LIPNJA 2011. SVIJET UMJETNIKA Ovogodišnji 4. glumački festival u Krapini održavat će se do 8. svibnja u festivalskoj dvorani u Krapini, te u Zlatar Bistrici, Klanjcu, Loboru i Zaboku. U programu je šest predstava u dva produljena vikenda u Krapini, a od ponedjeljka do četvrtka (od 2. do 5. svibnja) su gostovanja u spomenutim općinama i gradovima i to upravo s predstavom Lovački rog. Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 KULTURA INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44-45 Filmski kutak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 UMJETNIČKA RADIONICA - Nenad Kralj: Iz čarobne ruke majstora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48-49 SPORT Zoran Strehovac: Gnijezdo mladih, talentiranih košarkaša . . . . . 50-51 SPORT INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . . . . 53 USUSRET DOLASKU SVETOG OCA Ivan Pavao II. - blaženik koji je Hrvatsku nosio u srcu . . . . . . . . . 54-55 Priča iz Dolića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57 JUNAK NAŠEG DOBA - Stjepan Šalković: Kruna rada - državna nagrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59 MODNA REVIJA U HNK VARAŽDIN KOTKA - čarobnjak iz Krapine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60-61 O njima se govori: Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 39 ELVIS LACKOVIĆ Izvanzemaljci, sretan Uskrs! Jer Hrvatsku mi moju objesiše, ko lopova, dok njeno ime briše, za volju ne znam kome, žbir u uzama! ZELENA ŠKRINJA Dan planeta Zemlje 2011. - milijardu zelenih djela . . . . . . . . . . . . . . . 64 Srećonoše . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 www.papa.hr saznajte sve o pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj GLAS ZAGORJA 3 TEMA BROJA 01. SVIBNJA 2011. Nužnost zajedništva i uzajamnosti Piše Zdravko Mršić Uzajamnost, koordinacija i međuovisnost su bitne značajke života. Na njima počiva ustaljenost stanja svakog živog organizma i ustaljenost odnosa u biomu ili u ekološkom sustavu. One su vidljive i unutar biljnih i životinjskih vrsta te unutar životinjskih zajednica. Uzajamnost, koordinacija, solidarnost i kohezija bile su uvjet opstanka i razvitka prvih ljudskih zajednica. U organizmima postoji koordinacija i međuovisnost djelovanja sustava organa, ali i unutar sustava organa. Unutar životinjskih zajednica postoji visok stupanj koordinacije i smisla jednih jedinki za druge. Unutar prvotnih ljudskih zajednica vidljiva je bila briga za uzgoj i unapređenje zajedništva. Ljudsko tijelo je skupna, funkcionalna, djelatna jedinica sastavljena od više sustava organa, u kojima organi djeluju u punoj međusobnoj koordinaciji. Oni ne mogu djelovati sami, jer postoje određene potrebe svakog organa, koje moraju biti zadovoljene, a koje sam organ ne može zadovoljiti. Tako svi organi ljudskog tijela trebaju potporu i pomoć drugih organa, kako bi mogli obavljati svoju zadaću ili svoj posao. Na taj su način nastali sustavi organa, kao što su kardiovaskularni (cirkulacijski) sustav ili nervni sustav. U ljudskom tijelu svi sustavi organa djeluju usporedno u punoj koordinaciji i u punom skladu, kako Većina nesebičnih ljudi bit će u stanju privesti sebičnu manjinu povjerenju u druge ljude i osloboditi ih straha od prepuštanja zajedništvu putem stjecanja pozitivnog iskustva uzajamnosti. 4 bi ostvarivali svrhu, a to je održavanje organizma na životu. Svi pa i najmanji svakodnevni pokreti organizma rezultat su savršene koordinacije u ljudskom tijelu. Unutar ljudskog tijela je nepojmljivo složena i sveobuhvatna koordinacijska mreža, koja djeluje bez zastoja. Njezina svrha je nastavljanje života organizma. To je posebno vidljivo u radu sustava gibanja tijela, jer i za najmanji pokret tijela, kostur, mišićni sustav i nervni sustav moraju djelovati u savršenoj suradnji. Kako bi se organizam mogao usklađeno micati, organi koji su uključeni u djelovanje moraju GLAS ZAGORJA unaprijed biti poznati ili registrirani. Ta informacija dolazi od očiju, mehanizma za ravnotežu u unutarnjem uhu, mišića, zgloKako do zatvaranja broja nismo uspjeli dobiti dogovoreni intervju, uz dobrohotnost mr. sc. Zdravka Mršića donosimo vam dio teksta (točnije, poglavlje Uzajamnost kao bitna značajka života i uvjet opstanka vrste i bioma), koji će biti objavljen u njegovoj idućoj knjizi Dobro - Povratak evoluciji. Redakcija TEMA BROJA bova i kože. Svake se sekunde uzimaju milijarde obavijesti, koje se odnose na djelovanje. One se obrađuju i u skladu s njima se donose odluke. Čovjek nije ni svjestan postupaka, koji se odvijaju u njegovu organizmu zapanjujućom brzinom. Čovjek se usput giba, smije se, plače, trči ili misli. To sve radi bez napora. Čak i za najmanji čovjekov smiješak sedamnaest mišića mora zajednički djelovati u isto vrijeme. Za hod je potrebno djelovanje pedeset četiriju mišića u nogama, stopalu, kukovima i leđima. 01. SVIBNJA 2011. Poslije objave knjige Charlesa Darwina Podrijetlo vrsta društveni darvinisti i ostali liberali smatrali su da su se dokopali opravdanja za ljudsku sebičnost i samoživost te osnove za usudu zauzimanja mnogih ljudi i religija za promicanje zajedništva, solidarnosti, uzajamnosti i ljudskog smisla za druge kao izlika slabih za njihovu slabost i za njihov neuspjeh u društvu. U svakom društvu uistinu postoji prijepor između samoživosti i zajedništva. Međutim, usprkos postojanju stanovitog naslijeđenog stupnja Drugo što bode oči je to, da se jedinke jedne vrste obično ne hrane pripadnicima svoje vrste, što nije slučaj u ljudskoj vrsti, u kojoj jedne jedinke žive na račun drugih. Darwinizam - nova religija za novo tisućljeće Zašto se u čovjekovim hijerarhijskim zajednicama sve što se radi, radi uz napor, pritisak, nasilje, nevolje, nesreću, bolesti, zlo i zatajenje tolikih ljudskih jedinki, koje su organi ljudskih zajednica, koji za svoje djelovanje u društvu trebaju zadovoljiti određene potrebe i ispuniti svoje svrhe. U za sve priče liberalističkih prirodoznanstvenika, sociologa i filozofa o nepoštednoj borbi jedinki za opstanak unutar vrste, prvo što privlači pozornost znanstvenika i promatrača je to da životinje žive u stadima, čoporima, krdima, jatima, rojevima, mravinjacima, zajednicama, kolonijama, obiteljima, postrojbama, kongregacijama, hordama, nizovima, vojskama, parlamentima, haremima, zviježđima i nebrojenim drukčije nazvanim skupinama. Drugo što bode oči je to da se jedinke jedne vrste obično ne hrane pripadnicima svoje vrste, što nije slučaj u ljudskoj vrsti, u kojoj jedne jedinke žive na račun drugih. nadmetljivosti među ljudima, u čovjeku je evolucijom baštinjen i potencijal smisla za druge. To pokazuju rezultati opsežnih istraživanja životinjske psihologije i društvenosti, u svim krajevima svijeta. Čovjekov potencijal smisla za druge Čovjek je naslijedio mnoge značajke životinja, a ono što je tijekom evolucije upisano u genski glavom u smjeru predmeta, čak i u komunikaciji s ljudima odnosno istraživačima.) Mladunčad u svakoj vrsti nauči mnogo oponašanjem roditelja ili starijih. Već djeca dobro čitaju misli odraslih, kao što odrasle životinje shvaćaju nakane jedne drugima. Međutim, čovjek je naslijedio i smisao za zajedništvo, za druge jedinke, za solidarnost i uzajamnost. Mošutni bivoli naprave zid od rogova, kako bi se zajedno branili od napadača. Čimpanze jedni drugima podmeću leđa, kako bi se dovinuli visoko obješene hrane. Oni formiraju niz ili čak kružnicu, u kojoj jedni drugima češkaju leđa. Majmuni znaju Sad je zajedništvo ljudi zgnječeno nakaznim političkim strukturama te fizičkom i društvenom infrastrukturom u političkim zajednicama. Pritisnuto je i slobodnim svjetskim tržištem, koje gubi svoje usmjerenje i koje se otelo nadzoru čak i svojih svjetskih političkih gospodara. sustav životinja nikad se ne briše. Čovjek je naslijedio, primjerice, sjetila, ali i mnoga svojstva ponašanja, kao što je, primjerice, upiranje prstom u predmet na koji se želi svratiti pozornost sugovornika. (Primati zamahuju čistiti hipopotamu zube nakon njegova obroka. Konji se postavljaju u krug s priljubljenim glavama, kako bi ždrebad obranili od napada vuka. da bi se nahranili, dupini u dubinu formiraju prsten i ispuštaju mjehure zraka, GLAS ZAGORJA kako bi u tijesan prostor stjerali ribu. (Stanovnici prijekolonijalne Amerike bi prvo napravili široku kružnicu oko divljači, a onda bi paljenjem vatrica, koje bi brzo gasili, stezali obruč oko plijena. Zato su europski došljaci nalazili u Americi šume bez grmlja.) Istraživači su snimili igru polarnog medvjeda teškog više od petsto kilograma i nejakog haskija. Šišmiši nekih pasmina, kad nakupe dosta krvi, prelijevaju krv u svoje bliske, koji nisu imali sreće u noćnim ophodnjama. Nema kraja primjerima druževnosti i uzajamnosti među životinjama. Nakon zabrane lova na lisice u Škotskoj, lisice su počele bez straha dolaziti u naselja pa čak i izležavati se na toplim krovovima. To pokazuje da se i ponašanje životinja može mijenjati. One imaju potencijal za komunikaciju, a ne samo za napade. Taj potencijal upisan je u genski sustav i može se osloboditi kod promjene okolnosti. Oprez, obrana, zaštita ili bijeg, sredstva su kojima su se vrste branile od napadača. Napadača u svijetu mora biti s obzirom na hranidbeni lanac među biljem i životinjama. U svakom biomu postoji suradnja i uzajamnost dobrobiti među vrstama - primjer je oprašivanje bilja od kukaca - ali neke se vrste hrane drugima. 5 TEMA BROJA 01. SVIBNJA 2011. U vrstama u kojima postoji sklonost zajedništvu, uzajamnost i solidarnost ta se sklonost razvija putem uspostave povjerenja i stjecanja iskustva uzajamnosti. U društvu većinu čine altruisti, a tek je manjina osuđena na sebičnost U vrstama u kojima postoji sklonost zajedništvu, uzajamnost i solidarnost ta se sklonost razvija kroz uspostavu povjerenja i stjecanja iskustva uzajamnosti. Mladunčad i kod mnogih životinja i kod čovjeka zna da se u majku može imati povjerenje. Odnos mladunčadi i majke je škola povjerenja, u kojoj se uči i dužan oprez prema nekim vrstama. Genska analiza među čimpanzama, koji iskazuju međusobno povjerenje, pokazuje da se obično radi o braći i sestrama različitih godišta, tj. o pripadnost istoj školi društvenog ponašanja. U životinjskim vrstama nisu sve jedinke jednako sklone uzajamnosti i solidarnosti. Evolucija ne klonira jedinke, jer su kombinacije gena nebrojene i jer nema stvaranja čistih rasa ili sojeva. Stoga se ni u 6 ljudskim društvima ne može očekivati da svi ljudi imaju isti smisao za druge. Međutim, sigurno je to, da u svakoj zajednici većinu čine altruisti, a da je manjina osuđena na sebičnost. Da nije sebičnosti manjine, sadašnja većina bi bila i velikodušna prema drugim ljudima jer bi nestao razuman društveni oprez. Stoga je očito da promjena okolnosti, koju globalnost nameće cijeloj ljudskoj vrsti - a ne samo ljudima, obiteljima i narodima - vodi novom razrješenju jedinstva suprotnosti altruizma i sebičnosti, susretljivosti i odbojnosti, zajedništva i hijerarhijskog društvenog ustroja. Većina nesebičnih ljudi bit će u stanju privesti sebičnu manjinu povjerenju u druge ljude i osloboditi ih straha od prepuštanja zajedništvu putem stjecanja pozitivnog iskustva uzajamnosti. Zajedništvo kao jedini put opstanka Od svoje pojave čovjek se dugo hranio i branio zajednički, upravo kao i vukovi u čoporu, goveda u stadu i ptice u jatu. U dosadašnjem suvremenom civilizacijskom svijetu čovjek se hranio i branio u hijerarhijski uređenim strukturama, koje su bile namet- Religija je bila ljudsko, zajedničko, prihvatljivo i prihvaćeno sredstvo uporabe ljudskih emocija za kaljenje zajedništva, ali i za stjecanje prave ljudskosti u zajedništvu. Religija prvotno nije nametala stegu, nego je poticala i nadahnjivala ljude da se poistovjete sa zajednicom, da stječu zadovoljstvo u zajednici i da u zajednici hrle na posao i pohrle u obranu zajednice. GLAS ZAGORJA nute i nadmetnute zajednicama. Ljudi kao pojedinci, kojima je oduzeto zajedništvo, služe društvenim strukturama, a one služe posebnim interesima, koji vladaju strukturama. Mudar prvotni čovjek, koji je živio u rodovima i plamenima, živio je u okolnostima i s tehnologijom, koje su nametale zajedništvo kao jedini put opstanka. Prvotni čovjek je njegovao zajedništvo i odgajao djecu za zajedništvo, ali i provodio odabir jedinki za promicanje zajedništva. Rodovska i plemenska vijeća uklanjala su iz zajednica samožive, nesusretljive i sebične individualiste, koji nisu htjeli zajednički loviti i koji nisu s drugim članovima roda ili plemena branili od neprijatelja ljude, blago i prostor. Prvotni čovjek je čak bio stvorio nevidljiv svijet kao uporište i poticaj za promicanje zajedništva, posegnuo u taj svijet za čovjekolikim božanstvima te stvorio bogatu riznicu religije. Od pamtivijeka do prije nekoliko stoljeća bilo je malo ljudi, obitelji, rodova, plemena i naroda, koji nisu bili iskreno privrženi religiji. Religija je bila ljudsko, zajedničko, prihvatljivo i prihvaćeno sredstvo uporabe ljudskih emocija za kaljenje zajedništva, ali VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA i za stjecanje prave ljudskosti u zajedništvu. Religija prvotno nije nametala stegu, nego je poticala i nadahnjivala ljude da se poistovjete sa zajednicom, da stječu zadovoljstvo u zajednici i da u zajednici hrle na posao i pohrle u obranu zajednice. Ples, pjesma, a često i trans u proslavama, koje su znale trajati danima, bili su sredstvima - kakvima je donedavno bila i kršćanska osobna molitva - deindividualizacije, ali ne i depersonifikacije ljudi. Molitva donedavno, a ples i pjesma davno bili su načini uranjanja u zajedništvo. Rani je čovjek rafinirao ili dotjerivao smisao za zajedništvo, koje je baštinio u evoluciji. To je morao i mogao napraviti, jer je između ljudi stajao samo ljudski rad uz uporabu, u najboljem slučaju, jednostavnih, rukom napravljenih alata. Budućnost zajedništva Sad je zajedništvo ljudi zgnječeno nakaznim političkim strukturama te fizičkom i društvenom infrastrukturom u političkim zajednicama. Pritisnuto je i slobodnim svjetskim tržištem, koje gubi svoje usmjerenje i koje se otelo nadzoru čak i svojih svjetskih političkih gospodara. Zajedništvo je opet postalo imperativom opstanka čovjeka, koji i prema prirodi, a ne samo prema svojim političkim režimima, mora biti na oprezu, kao što je prema prirodi bio oprezan i u davnini. U čovjeku postoji golem potencijal za obnovu i njegovanje zajedništva. Čovjek je taj potencijal baštinio u postupku evolucije života i živih vrsta te ga razvio i iskoristio u praskozorju svoje vrste. Međutim, čovjek sad pred sobom ima i otvorenu knjigu prirode, koju je on u međuvremenu putem znanosti dovoljno upoznao, prozreo i iskusio i čiji ključ života ima u svojim rukama. Čovjek se od procesa u prirodi i od načela života u njoj može učiti zajedništvu i njima se nadahnjivati za zajedništvo. Danas se već može vidjeti da će većina nesebičnih i susretljivih ljudi prorijediti i ukrotiti manjinu samoživih ljudi, koji se brane i osiguravaju materijalnim dobrima, zato što se boje života, zajedništva i života u zajedništvu. Petak je, 15. travnja 2011. godine. Sjedim u uredu na zagrebačkom Kaptolu. S Trga bana Josipa Jelačića iz postavljenog razglasa čuju se lamentacije haškog suca Alphonsa Oriea. Ne razumijem ih. Nisam htio upaliti radio ni televiziju i pratiti izricanje presude jer sam znao da će generali biti osuđeni. Doduše, mislio sam da će Gotovina dobiti najviše 18 godina, koliko je dobio general Markač, a da će Markač i Čermak dobiti manje kazne. Sve što se kasnije događalo i što se događa u Hrvatskoj nakon sramotne presude nizozemskog suca, istog onog čiji su sugrađani kao UNovi vojnici mirno gledali srpske koljače na čelu sa zločincem Ratkom Mladićem kako u Srebrenici zvjerski kolju Bošnjake, siluju žene, osakaćuju djecu, sve je to zapravo jadno, a pogotovo neki hrvatski „političari“. Drugi predsjednik Stipe Mesić vratio se iz Kine, komunističke i još uvijek u sc. Ivu Josipovića, a prilično sam siguran da sve njegove izjave poslije presude nisu nekakva gluma. Makar, morao bi se predsjednik Josipović ozbiljno zamisliti nad sobom i svojom „politikom“, angažirati vrhunske stručnjake za savjetnike koji bi ga podučili tome što je to politika i kako biti pravi državnik kojemu je na prvom mjestu dőbro povjerene mu političke zajednice i naroda. Njegove „politika pomirenja“ i „nova pravednost“ kao da su pisane u nekom beogradskom laboratoriju, što i ne čudi s obzirom na to tko mu je glavni analitičar. Predsjednikov glavni analitičar, dakle čovjek koji bi trebao kreirati politiku Hrvatske, je dr. Dejan Jović, politolog, konzultant britanske Ekonomsko-obavještajne agencije. Čovjek koji se zalaže za zajednički ulazak Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske u EU, kako po njegovu mišljenju Hrvatska ne 01. SVIBNJA 2011. nim (i možda ne samo simboličkim) priznavanjem ekskluzivne (i kolektivne) krivice Srbije i Srba za zlodjela u devedesetim godinama. Vjerojatno će se zaoštriti i politika prema hrvatskim Srbima, koalicija s njihovom glavnom strankom (SDSS) neće više imati onu važnost koju ima sada, barem ne za HDZ. Otvore li hrvatski Srbi (ili Srbija, ili Evropska Unija) pitanja kao što su povratak izbjeglica, ili pristranost pravosuđa, ili odnos prema ratnim zločinima, na to će odgovor biti: Oprostite, pa to je riješeno! Da nije, ne bismo ušli u Europsku uniju! Evo, Brisel kaže da je riješeno, zar ne?. Na takve će sarkastične odgovore biti teško odgovoriti, posebno stoga što Evropska Unija zapravo nema, niti će imati, mehanizme kojima bi svoje zemlje članice prisilila da se ponašaju bolje prema vlastitim manjinama ili prema susjedima.“ Poniženi, ne i pokoreni. Nova prilika za Hrvatsku Sastančenjem po Beogradu i Banja Luci u Republici Srpskoj, državi nastaloj na zločinu genocida Srba nad Bošnjacima i Hrvatima, hrvatski predsjednik i hrvatski političari ne mogu zaštititi vitalne interese Republike Hrvatske. mnogome diktatorske države, kamo se sklonio neposredno pred izricanje haške presude hrvatskim generalima na račun svih nas poreznih obveznika lobirati za ne znam koje interese. Uostalom, što njega briga za hrvatske generale koje je svojevremeno po brzom postupku umirovio jer su potpisali nekakvu peticiju koju je on proglasio državnim udarom, a sve izgleda, kako bi ih se lakše riješio jer su bili Tuđmanovi najbliži suradnici. No, ne želim Vam o tome pisati jer nije doista vrijedno spomena, barem ne privatni ured bivšeg predsjednika Stipe Mesića koji, siguran sam, da se opet kandidira, opet bi osvojio predsjednički mandat. Želja mi je napisati nekoliko riječi, koliko mi dozvoljava moja kolumna, o hrvatskoj budućnosti. Činjenica je, bez obzira koliko nas pokušavali razuvjeriti u to predsjednik Josipović i premijerka Kosor, hrvatski narod je ovom presudom ponižen. Haški sud kao politički sud kojemu je zadatak bio raskrinkati i kazniti sve mitove koji su doveli do krvavoga agresorskog rata Srbije protiv ostalih naroda na području bivše Jugoslavije, potpuno je promašio poslanje i umjesto raskrinkavanja velikosrpskih mitova i njihovih nositelja, izjednačio je agresora i žrtve i tako trajno destabilizirao ovo ionako trusno područje. Ne znam u ime čijih i kakvih interesa se dogodila ova pravosudna lakrdija koja je čak iznenadila i dobrog pravnika prof. dr. bi odmakla „od svog prirodnog okružja“. Tako glavni analitičar hrvatskog predsjednika dr. Ive Josipovića 16. siječnja 2009. godine na svom blogu na stranici B92 piše: „Uspije li Hrvatska ući u Uniju prije Bosne i Hercegovine, Srbije ili Crne Gore, i ona će se ponašati onako kako se sada prema njoj ponaša Slovenija. Neuvjerljivo zvuče olako izrečena obećanja hrvatskog premijera Sanadera da to neće biti tako. Ne treba zaboraviti da je ulazak u Evropsku Uniju Sanaderov jedini vanjskopolitički cilj, te da je uvijek bilo nejasno je li njegovo, a još više hadezeovsko, napuštanje nacionalističke (tj. tuđmanističke) politike zapravo bilo iskreno, ili samo finta da bi se postigao taj cilj. Slovensko (slovenačko) usporavanje procesa završavanja pregovora o članstvu Hrvatske u Evropskoj Uniji ima posljedice ne samo za stanje slovensko-hrvatskih odnosa, nego i za Srbiju, odnosno njenu poziciju u odnosu na Evropsku Uniju. To je usporavanje, naime, neočekivana šansa za Srbiju, koja bi ju mogla, ako to želi, iskoristiti za ubrzavanje svog putovanja prema članstvu u Evropskoj Uniji. “ Razlog za ovakav stav, Jović u istom dnevniku, objašnjava na sljedeći način: „Uđe li u Uniju prije Srbije, Hrvatska će, gotovo sigurno, uvjetovati bilo kakvu ratifikaciju eventualnih sporazuma između Unije i Srbije srpskim odustajanjem od protutužbe za Oluju, a vjerojatno i nekim unilateral- GLAS ZAGORJA Piše Zvonko Franc [email protected] Da, Hrvatska jest ponižena presudom u Haagu, ali sad nije vrijeme za plač, emocije, nego hladnu glavu, vojničku strpljivost i hladnoću. Bez obzira na sve, poštovani čitatelji, Hrvatska će svoje interese moći jedino i uspješno obraniti kao punopravna članica Europske unije. Sastančenjem po Beogradu i Banja Luci u Republici Srpskoj, državi nastaloj na zločinu genocida Srba nad Bošnjacima i Hrvatima, hrvatski predsjednik i hrvatski političari ne mogu zaštititi vitalne interese Republike Hrvatske. Mogu to u društvu velikih - Nijemaca, Francuza, Britanaca, Talijana, Poljaka profesionalnom diplomacijom. Iskreno, bez obzira na sve mane Europske unije, Hrvatska nema alternative, što ne znači sluganstvo pod svaku cijenu, nego za početak promjenu političkih elita i to već na sljedećim izborima. Ostaje pitanje imamo li ljudi sposobnih uvesti Hrvatsku u klub velikih, a da pritom ne rasprodaju sve blago koje Hrvatska još ima poput prirodnih resursa vode i čistog okoliša. Ja sam optimist i vjerujem u svoj hrvatski narod, narod koji nije zločinački nego narod visoke kulture i duge povijesti koji je svijetu podario neke od najvećih umova u povijesti, i kojega nisu uspjeli uništiti ni strani osvajači, ali ni domaći izdajnici i koljači vlastitog naroda. Rekao bi veliki prijatelj Hrvatske, blaženi papa Ivan Pavao II. o kojemu vam pišemo u ovom broju Glasa zagorja: „Non abbiate paura!“. Ne bojte se! 7 SVIJET UMJETNIKA 01. SVIBNJA 2011. 4. glumački festival Razgovarala Tena Strahinec otvara Lovački rog Ovogodišnji 4. glumački festival u Krapini otvoren je komedijom Lovački rog Georgesa Feydeaua koju je donijela Glumačka družina Histrion pod režijom Dražena Ferenčine i prijevodom te adaptacijom na kajkavski Vladimira Gerića. Održavat će se do 8. svibnja u festivalskoj dvorani u Krapini, te u Zlatar Bistrici, Klanjcu, Loboru i Zaboku. U programu je šest predstava u dva produljena vikenda u Krapini, a od ponedjeljka do četvrtka (od 2. do 5. svibnja) su gostovanja u spomenutim općinama i gradovima i to upravo s predstavom Lovački rog. U programu ovogodišnjih predstava u Krapini uz Lovački rog - HD Histrion su: 39 stepenica - Ludens teatar, Amateri - Kazalište Knap, Prekidi - Planet Art, Prevaranti – Kazalište Kerempuh i Opšta bolnica - Bosansko narodno pozorište iz Zenice. Ovogodišnji Festival posvećen je velikom kazališnom umjetniku Gjuri Prejcu u spomen na 75. obljetnicu njegove smrti, a kojeg je i ove godine portretom ovjekovječio likovni umjetnik, slikar Stjepan Đukić Pišta. 8 GLAS ZAGORJA SVIJET UMJETNIKA Radnja Lovačkog roga smještena je u zagrebačko okružje sredinom dvadesetog stoljeća. Uloge tumače Vid Balog, Nela Kocsis, Adam Končić, Željko Duvnjak, Nada Abrus, Goran Koši, Slobodan Milovanović i Tara Rosandić. Osječka glumica Nela Kocsis koja tumači Leoninu, glavnu žensku ulogu u Lovačkom rogu, otkrila nam je svoju ljubav prema glumi i likovima koje tumači. Kako biste ukratko ispričali svoju priču, od početka susreta s glumom do današnjeg dana? - Srednja škola bila je preko puta kazališta i ja sam kao srednjoškolka gutala jednu predstavu za drugom i divno se osjećala dok sam ih gledala, ali u jednom trenutku to mi nije bilo dovoljno i poželjela sam biti akter na pozornici, željela sam ja biti ta koja će ljudima prenositi nekakve važne životne poruke i izazivati u gledateljima različite emocije. Odluka je pala i položila sam prijemni ispit i ostvarila svoju najveću želju u životu - ostvarila preduvjet da postanem glumica. U početku sam mislila da je sve to jako lako i nisam znala da je to jedan dugotrajan rudarski posao u kojem čovjek mora imati strašno puno strpljenja, mora biti svoj, čvrst da izdrži sve uspone i padove koji prate ovaj najljepši posao na svijetu. Što najviše volite u svojoj profesiji? - Volim proces rada, stvaranje predstave i kreiranje lika. Volim igrati uloge koje su kompleksne, koje imaju neku tajnu, problem. Imate li najdražu predstavu u kojoj ste glumili i, ako imate, koju i zašto? - Mi glumci uvijek govorimo da su naše uloge koje smo stvorili i kojima smo s papira udahnuli dušu i materijalizirali ih, kao naša djeca pa je jako teško izdvojiti najdraže. No postoje neki parametri po kojima ipak odlučimo da nam je pojedina uloga draža od ostalih. Volim svoju Heddu Gabler, jer sam na njoj radila zaista puno i po mom mišljenju to je najkompleksniji lik koji sam odigrala na sceni i za vrijeme rada bila sam potpuno opčinjena njome. Volim svoju Julku iz Lilioma jer je simbol ljubavi i oprosta i volim svoju Sanelu iz Zagrebačkog orkestra jer je vrckava, luckasta i zabavna. Koliko posuđujete iz svojeg života dok glumite; nalazite li se u likovima? - Često puta u liku nađem nešto što me podsjeća ili se podudara s mojim mišljenjem ili s mojim životnim situacijama. To je neminovno. Tada liku koji je u problemu često puta ponudim rješenje koje sam našla u privatnom životu. 01. SVIBNJA 2011. S kojim likom iz predstave ste se najviše poistovjetili? - Teško je to reći. Što vam pomaže da izrazite svoje osjećaje na pozornici (npr. kad trebate glumiti ljutnju ili tugu)? Kako se motivirate? - Svatko ima svoj sistem. Empatija mi pomaže najviše. Suosjećam s pro- Kada ste u potpunosti zadovoljni svojom izvedbom? - Kada i publika, i kolege, i redatelj, i ja mislimo isto - da sam napravila dobru stvar. Koja bi bila Vaša uloga života; koji lik biste najviše željeli glumiti? - I ulogu života možete napraviti loše. Ne volim govoriti što bih voljela igra- blemima i emotivnim stanjima lika kojeg tumačim. Imate li tremu kad izađete pred publiku, kako je se riješite? - Trema je neuhvatljiva stvar. Nekad je nema, nekad je ima, nekad dođe iznenada ničim izazvana, nekad je tu s razlogom. Nisam je se riješila, ona je uvijek tu u određenoj dozi. ti. U našem poslu je tako da u većini slučajeva ne dobijete ono što želite. Kroz ovaj posao prolazim korak po korak, igram ono što mi se ponudi. Postoji li strana vaše osobnosti koju publika ne vidi, tj. koju niste još pokazali na pozornici? - Vjerojatno postoji i vjerojatno je ni ja nisam svjesna. Potreban je provo- kativan tekst i isto takav lik i, naravno, nekakav lucidni redatelj koji bi tu osobnost znao izvući na površinu. O lovačkom rogu Što se tiče Lovačkog roga, kako ste se snašli u ulozi Leonine? Je li vam odgovarao njen karakter? - Mislim da sam se dobro snašla. Taj tip karaktera igrala sam nekoliko puta pa mi nije bio problem. Jeste li imali problema s kajkavskim dok ste se pripremali za ulogu? - U početku sam se jako bojala, no olakotna okolnost je bila to što sam u predstavi Štefica Cvek u raljama života koja je prethodila Lovačkom rogu imala jedan monolog na kajkavskom koji sam svladala uz svesrdnu pomoć Branke Cvitković koja me je tijekom rada na predstavi svaki dan slušala i ispravljala moje greške. Nakon njenih pohvala i uspješno izvedenog monologa bila sam psihički spremna za glavnu ulogu na kajkavskom. No i tamo sam imala izvrsne pomagače i mentore; Zlatka Viteza, Adama Končića, Vladimira Gerića i Vida Baloga. Je li bilo teško izdržati tri čina na pozornici? - Pa nije lako, no ovu predstavu jako volim igrati, a osim toga u Lovcu igra glumačka ekipa snova pa je svaka izvedba posebno zadovoljstvo. I za kraj, kako se hrvatska kazališna scena promijenila u vašim očima otkad ste se počeli baviti glumom? - Kada ste na početku, sve shvaćate idealistički, a onda vas iskustvo i vrijeme nauče da nije sve tako ružičasto. Neke stvari shvatite na bolan način, ali ih shvatite i prihvatite. Neke ne prihvatite i borite se protiv njih cijeli svoj glumački vijek. Ako hoćete umjetnost za narod, okrenite se narodu Zlatko Vitez, utemeljitelj i umjetničko-organizacijski ravnatelj GD Histrion, ispričao je o ostvarenju svog sna, kao i o predstavi Lovački rog. Je li se ostvario Vaš san da probudite zanimanje stanovnika mjesta koje posjećujete za kazalište i kulturu? - Kad sam 1975. osnovao Glumačku družinu Histrion ideja vodilja bila mi je misao Romena Rolana - Ako hoćete umjetnost za narod, okrenite se narodu. U svojoj 36-godišnjoj povijesti Histrioni su obišli preko 300 mjesta. U neka od tih mjesta prvi put smo donijeli kazalište. Na vaše pitanje mogu odgovoriti: Da, ja sam ostvario svoj san! Zašto ste odlučili izvesti upravo Feydeauova Monsieur Chassea? - Kako smo na histrionskoj Opatovini već oživljavali i kajkavizirali svjetske klasike (Shakespeare i Moliere) učinilo mi se da bi Feydeauov Gospodin lovac bio dobro prihvaćen kod publike. Nije dobro prihvaćen nego odlično, a igramo ga cijele sezone i u Histrionskom domu tako da ćemo uskoro slaviti 50. predstavu. Zbog čega je naslov Gospon lovac promijenjen u Lovački rog? - Mjesto radnje stavili smo u nekad poznati zagrebački restoran Jägerhorn iliti Lovački rog. Kako se u predstavi sve vrti oko roga i rogatih - Lovački rog ima i šire značenje. Kako je došlo do ideje za pjevačkim dijelovima kod Marcela? - Zagreb je između dva svjetska rata bio grad kabareta. Navodno ih je GLAS ZAGORJA egzistiralo čak četrdesetak. Adam Končić je glumac koji uspješno revitalizira taj žanr, a Histrioni ga od samih početaka koriste gotovo u svakoj svojoj predstavi. Eto otud ideja da se u predstavi i pjeva. Kada ste u potpunosti zadovoljni s predstavom? - Kada red za ulaznice bude i sto metara pred histrionskom blagajnom prije početka predstave, a u isto vrijeme nezadovoljan jer često puta moramo kazati publici: Nažalost, nema više mjesta dođite drugi put. To je meni jedini kriterij uspješnosti predstave. Histrioni ne rade predstave za kritičare nego za publiku i to nas razlikuje od mnogih hrvatskih kazališta. 9 SVIJET UMJETNIKA 01. SVIBNJA 2011. Unaprijedimo kajkavski Glumac Vid Balog, koji æe doktorirati kajkavski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, istaknuo je važnost i ulogu kajkavskog jezika, otkrio kakvu predstavu sprema i najavio otvorenje Glumaèkog festivala u Krapini. Vratili ste se u studentske dane na Filozofski fakultet u Zagrebu. Kakav ste doktorski studij točno upisali? Kojim povodom se javila potreba za diplomom i studijem? - Studij antropologije, koji je povezan zapravo s filologijom, ljubavi prema jezicima, tumačenjem riječi u indoeuropskim jezicima i odnosima tih riječi. Ustvari, specijaliziran je za kajkavske ostatke mitoloških pranazora kaj mi danas zapravo ne registriramo. Potreba se javila zbog kredibiliteta i vjerodostojnosti da bi iza tog kajkavskog mogel imati znanstvenu titulu i svaka riječ veću težinu. Ne zbog vlastitog probitka, već zbog same situacije s kajkavskim kojem želimo svo dobro, a još nemamo sistem da ga unaprijedimo, da bi ga očuvali. Čovjek može stajati iza toga pogotovo ak je akademska zajednica (tu mislim na Sveučilište u Zagrebu) potvrdila njegova nastojanja i razmišljanja koja su očigledno i točna. Vjerodostojnost može biti potvrda svakom ko moj nastup, mišljenje u ovom poslu čuje. Otkud ideja prijevoda Novog Zavjeta s hrvatskog standardnog jezika na kajkavski i zašto? - Pa, nije još objavljen. Novi Zavjet i liturgijske knjige na kajkavskom imaju dugu tradiciju. Misa se nije držala na kajkavskom, već na latinskom. Mi imamo iz Međimurja sve dijelove mise na kajkavskom. Unatoč crkvenoj praksi, imali smo četrdesetak tisuća kajkavaca u Mađarskoj u nekoliko župa, di oni imaju kao jezik mise kajkavski. Njima će Novi Zavjet koristiti da mogu imati svetu misu na tome. A što se tiče samog jezika, to je za njega velika stvar. Još od 16. stoljeća gotovo celi Novi i Stari Zavjet su prevedeni. U tom mojem se upućuje na najnovija dostignuća Biblije. Nadam se skorom objavljenju; mnogo toga se mora srediti i natipkati pa i s brojnim fusnotama protumačiti o čemu se piše. Čime ste trenutačno zaokupljeni osim studiranjem? - Pa, evo Drele i ja spremamo jednu predstavu V Remetinec, v Remetinec kaj je već izvedena na Gumbekovim danima u Histrionskom domu. Prava premijera predstave, u kojoj uz šalu i pjesmu nastupamo Davor Dretar Drele, Luka Bulić i ja je 20. svibnja u Mariji Bistrici. Tolko je toga da je teško nabrojiti. Pišem i hrvatska bajoslovlja, to je prvi dio o mitologiji, jako je bogato oslikana. Radi se o vjerovanjima u nadnaravna bića i pojave, uglav- nom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ima malo Podravine, nešto Zagorja i Međimurja, a drugi dio bude kompletno Zagorje, Primorje i tak dalje. Nutra ima i bajkača, a sve je potkrepljeno znanstvenom literaturom. A ko zna, možda se iz toga napravi crtić Zagrebačke škole crtanog filma ili predstava s lutkama. Bajoslovlja su zapravo priče naših babica na novi način, čak bi rekel new ageovski. Na ovogodišnjem GFUK-u nastupit ćete u predstavi Lovački rog. Što publika može očekivati od Vas i predstave uopće? Predstava se pokazala kao izvanredno duhovita i publici draga. To je već izvodil Teatar u gostima, zvala se Gospon lovec, onda su već igrali to unatrag pred tridesetak i više godina. Izvanredni Adam Končić, izvrsna Nela Kočiš pa i moja malenkost smo to zavrteli sad i već 2010., a s tim otvaramo i Glumački festival u Krapini. LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618 e-mail: [email protected] Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049 Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. 10 GLAS ZAGORJA ODVOJENO MIŠLJENJE Gospodaru, nisi li ti na svoju njivu posijao dobro sjeme? Odakle sad kukolj? On im odgovori: To učini moj neprijatelj. Nato mu sluge kažu: Hoćeš li, dakle, da odemo pa da kukolj počupamo? On im reče: Ne, kako ne biste sabirući kukolj čupali i pšenicu! Pustite neka oboje rastu do žetve! U vrijeme žetve reći ću žeteocima: Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove da se spali, a žito skupite u moju žitnicu. (Mt 13,28-30) itatelji će u navedenom štivu prepoznati Isusove riječi odnosno Isusov stav prema ljudskoj zloći. U svijetu ima i dobra i zla. Pi- Č 01. SVIBNJA 2011. je smatrao da ljudi - usprkos zlu koje siju njihovi neprijatelji - trebaju uporno, mudro i smireno uzgajati i proizvoditi dobro. pak, u današnjem svijetu zlo se sije na sve strane. Uspostavljeno je slobodno svjetsko tržište, koje melje ljude, obitelji i narode. Bogatstvo, koje ljudi stvaraju radom, uzima im se u tolikoj mjeri da ljudi padaju u dužničko ropstvo i ne mogu drugim ljudima pružiti ništa osim sućuti. Proizvodna poduzeća su također u dužničkom ropstvu, pa ne mogu prirodnim širenjem poslovanja zapošljavati više ljudi te nuditi više kruha i ljudskosti. I I teljskim, proizvodnim i narodnim oazama pojačaju proizvodnju dobra. Neka zla i zloće! Tako je rekao i Isus iz Nazareta. Oni su samo izazovi zdravim ljudima da pojačaju proizvodnju dobra i da dobrom, koje se iz ljudi ne može silom uzeti, guše zlo. K tome, potreba za jačanje proizvodnje dobra posljednje vrijeme raste, zbog širenja epidemije prava. Nositelji kapitala posljednjih desetljeća promiču prijekost prava nad svim što ljudima treba za zadovoljenje potreba i ostvarenje ljudskih svrha. Ljudske se potrebe mogu zadovoljiti, a ljudske svrhe PRAVA POTIČU POTRAŽNJU, A NE PONUDU DOBRA Čovjek ne stječe ljudskost svojim zlom, iako ga može steći podnoseći tuđe zlo, nego svojim dobrom ili svojom dobrotom. sac ovog osvrta smatra da je izvor ljudske zloće u ljudima, a ne u Sotoni ili kakvom drugom zlom duhu. Pobliže, zloća je simptom bolesti čovjeka. Duševno zdrav čovjek želi se ugodno osjećati u društvu drugih ljudi ili u zajednici s drugim ljudima. Zao odnosno bolestan čovjek zapodijeva sukobe s drugim ljudima i remeti zajedništvo, obično svojom sebičnošću ili samoživošću. Poroci kao što su oholost, lakomost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i pilu, srditost i lijenost, koje Crkva naziva sklonostima koje često ljude navode na zlo ili sedmorim glavnim grijesima su bolesti, koje se po mojemu najbolje liječe samousađivanjem ili samougradnjom skromnosti. U mnogim političkim zajednicama na vrh zasjednu zli ljudi, koji izgrađuju politički sustav, koji se temelji na proizvodnji zla i na odabiru zlih, a ne dobrih ljudi za obavijanje javnih poslova. (Pri tome nikako ne mislim na hrvatsku političku zajednicu ili republiku, koju u ime naroda vode nesposobni ljudi.) Tako politički sustavi potiču nicanje i izrastanje zla u ljudima. Isus države ili narodi su u dužničkom ropstvu, iako imaju prostor, ljude i prirodno blago, koje im se uzima u bescjenje. To trostruko ropstvo je nastalo samo zato da bi netko mogao gomilati tuđu muku pretvorenu u novac ili kapital, pri čemu nositelji kapitala smatraju da su i ljudi i proizvodna poduzeća i narodi nositelji rizika ili neizvjesnosti za kapital. Ljudi nemaju posla, poduzeća smiju zapošljavati ljude samo tamo gdje je rad jeftin, a države smiju zapošljavati samo činovnike, koje gutaju oporezovano bogatstvo. Ljudi, poduzetnici i narodi moraju živjeti u neizvjesnosti, a kapital to ne smije. Gospodstvo kapitala nad svijetom nemilice i sotonski proizvodi zlo u ljudima i širi ga među ljudima. Najučinkovitiji mehanizam za proizvodnju zla je nadmetanje ili konkurencija među ljudima, koja čak i zdrave ljude dovodi u napast da se odaju sjetvi i žetvi zla. ako, danas kao nikad prije, svjetsko političko i idejno pustošenje prisiljava ljude da uzajamnošću u svojim ljudskim, obi- T Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com ostvarivati samo proizvedenim materijalnim i duhovnim dobrom, koje mogu pružiti samo ljudi. Pravima se ne zadovoljavaju potrebe i ne ostvaruju ljudske svrhe. (Čovjek se po svrhama, a ne po potrebama razlikuje od drugih životinjskih vrsta.) Međutim, uz prava valja uzeti u obzir i druge kategorije vezane uz dobrobit ljudi: potrebe, svrhe, odgovornost (koja je u mojem rječniku inačica sprječavanju zla), zaštitu, očekivanja, dužnosti, obveze, slobode, uzajamnost, solidarnost, skromnost i drugo. od pravima se podrazumijevaju zakonska, društvena i etička načela o slobodama i o tome što čovjeku pripada. Prava su temeljna pravila o tome što je ljudima dopušteno po nekom pravnom sustavu, društvenom dogovoru ili po etičkoj teoriji. (Etičkih teorija ima skoro toliko, koliko ima ljudi na svijetu.) Prava su vezana uz discipline kao što su pravo i etika te uz teorije o pravdi, dužnostima i obvezama. Prava su oduvijek smatrana bitnim za civilizaciju, koja je neprirodan otklon od evolucije čovjeka, te temeljima društva i kulture, ali P GLAS ZAGORJA su uvijek bila u žarištu društvenih sukoba. Stoga su prava češće bila izborena i prisvojena, nego što su bila dodijeljena ili poklonjena. Prava se dijele na prirodna i zakonska, prisvojena prava i sloboštine, negativna i pozitivna, pojedinačna i skupna, na prava prve, druge i treće generacije, na građanska i politička, na gospodarska, društvena i kulturna, na ljudska i životinjska, muška i ženska, očinska i majčinska, na dječja, mladenačka i studentska, urođenička i manjinska, ali ne i većinska. Prava se stalno množe, ali ih ne prati povećanje sposobnosti ljudi za proizvodnju dobra. Uzmimo, primjerice, pravo na zdravlje ili, bolje rečeno, pravo na liječenje. Svatko ima pravo na liječenje, a u svijetu ima malo zemalja u kojima se to pravo može u potrebnom opsegu, na potrebnoj razini te na vrijeme ili dok je vrijeme ostvariti. To se ne može ni u Hrvatskoj ni u SAD-u. Tko može i koliko ljudi mogu danas u Hrvatskoj pod starost liječiti i uljepšati zube ili urediti svoj živi kostur? Samo najbolje stojeći ljudi i oni koji će potpuno osiromašiti nakon pravog i pravovremenog liječenja. Države pod pritiskom kapitala sve revnije odustaju od solidarne skrbi za zdravlje ljudi, kojom se solidarno liječe i ljudi, koji puno prisvajaju i oni, kojima se ostavlja malo od bogatstva, koje se stvara samo radom. Više se ne govori o zaštiti zdravlja. Ranije su postojali domovi zaštite zdravlja, a sad postoje samo domovi zdravlja i zavodi za javno zdravstvo. Ne štite se ljudi, a štiti se kapital. (I hrvatski zakoni štite vukove, ali ne i ovce.) sprkos tome što umnožavanje prava stvara potražnju dobra, čijom se proizvodnjom sve slabije bave ljudi, proizvodna poduzeća i narodi, koji su svi odreda zapali u dužničko ropstvo, usprkos tome, valja se primiti proizvodnje dobra, jer je u dobru i u stvaranju dobra ljudskost. Čovjek ne stječe ljudskost svojim zlom, iako ga može steći podnoseći tuđe zlo, nego svojim dobrom ili svojom dobrotom. Međutim, osim junačkog ulaganja vlastitog života u proizvodnju dobra, ljudima valja stvarati i uspostaviti politički sustav ili režim koji će podupirati, a ne zatirati proizvodnju dobra. Neka bude kukolja zla, kako je rekao Isus, ali zlo valja gušiti nepoštednom proizvodnjom dobra. U 11 DAN ŽUPANIJE 01. SVIBNJA 2011. Dan županije proslav Svečanom sjednicom Županijske skupštine, održanom u Zlatar Bistrici 20. travnja, obilježen je Dan Krapinsko-zagorske županije. Tim povodom su svečanosti, koja je održana u Sportskoj dvorani, bili prisutni brojni uzvanici, župani, saborski zastupnici, državni tajnici, gradonačelnici i načelnici. U prigodnom obraćanju župan Siniša Hajdaš Dončić osvrnuo se na brojne aktivnosti koje provodi Krapinsko-zagorska županija, zajedno sa svojim institucijama. Uz Žarka Miholića, načelnika Zlatar Bistrice, nazočnima se obratio i župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina. Potpredsjednik za koje će se moći prijaviti kada Hrvatska postane članica Unije. Riječ je u prvom redu o Kohezijskom i Strukturnim fondovima čiji proračuni premašuju milijarde kuna. Na Svečanoj sjednici Županijske skupštine dodijeljena su i priznanja Krapinsko-zagorske županije: Neven Mimica, potpredsjednik Hrvatskog sabora Žarko Miholić, načelnik Općine Zlatar Bistrica 12 Hrvatskog sabora Neven Mimica istakao je važnost europskih projekata i tijekova novca kojima se ti projekti financiraju, naglasivši kako upravo Krapinsko-zagorska županija prednjači u uspješnosti privlačenja fondovskog novca Europske unije te pozvao na još intenzivniju pripremu projekata Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije GLAS ZAGORJA Povelja Krapinsko-zagorske županije dodijeljena je prof. Siniši Leopoldu, skladatelju, glazbenom pedagogu, dirigentu i publicisti; dobitnik Plakete za životno djelo je Ivica Cerovečki, diplomirani ekonomista iz Krapine, istaknuti gospodarstvenik; Plaketa za doprinos ugledu i promociji županije u zemlji i svijetu uručena je: Zagorskom vodovodu d.o.o Zabok, Muzeju krapinskih neandertalaca, Reneu Javoriću iz Tuhlja i Tamburaškom orkestru KUD-a Mihovljan. Predstavljena je i Monografija tradicijskih i umjetničkih obrta Tamburaški orkestar KUD-a Mihovljan Krapinsko-zagorske županije, o kojoj je, u ime Krapinsko-zagorske županije, govorila Sonja Borovčak, u ime Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić, u ime Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, te u ime Muzeja Hrvatskog zagorja, Goranka Horjan. Riječ DAN ŽUPANIJE 01. SVIBNJA 2011. vljen u Zlatar Bistrici Promocija knjige Tradicijski i umjetnički obrti je o Monografiji koja ima za cilj predstaviti i sačuvati kulturno i tradicijsko blago Zagorja, uz osvrt na zanat star desetljećima, a koji se njeguje još i danas. Uz to prikazan je i promotivni film o Krapinsko-zagorskoj županiji pod naslovom Čarobne ruke majstora igračaka. Film govori o životu i načinu rada majstora drvenih igračaka koje su odnedavno pronašle svoje mjesto i na UNESCO-voj listi zaštićene kulturne nematerijalne baštine. Film Čarobne ruke majstora igračaka nalazi se na web stranici Krapinskozagorske županije. Župan sa dobitnicima priznanja Tradicionalno obilježavanje Dana Krapinsko-zagorske županije počinje polaganjem vijenca kod križa na Gradskom groblju u Krapini. Tako je i ove godine vijenac položio župan Hajdaš Dončić sa zamjenicima, Sonjom Borovčak i Anđelkom FerekJambrekom. Počast poginulima za Domovinu kroz minula desetljeća odali su i predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga Krapinskozagorske županije proisteklih iz Domovinskog rata, Saveza udruga antifašista i antifašističkih boraca Krapinsko-zagorske županije, Krovne udruge specijalne policije RH i Policijske uprave krapinsko-zagorske te Ureda državne uprave u Krapinskozagorskoj županiji. Prof. Siniša Leopold, skladatelj, glazbeni pedagog, dirigent i publicist, dobitnik Povelje Krapinsko-zagorske županije U zagrljaju kaja Vodi jedan od svjetski poznatih ponajboljih tamburaških orkestara. Dirigent koji podjednako oduševljava publiku i kritiku iz Hrvatske i šire, a polazište crpi u kaju - maestro Siniša Leopold. Sjajne izvedbe božićnih koncerata u Krapini Veselje vam navješćujemo Tamburaškog orkestra HRT-a već godinama ostavljaju Zagorce bez daha. Poznavatelji tamburaške glazbe znaju da su tome prethodile uporne svakodnevne probe, orkestar čini jedan čovjek ili bolje rečeno sjedinjeni maestro i njegovi svirači tamburaši. Ono po čemu ga Zagorje slavi je njegova odanost kaju. U Zlataru, Svetom Križu Začretju i napose Krapini - uvijek u zagrljaju kaja. U životu prethodile su mu osobno brojne nagrade, uvijek kao kruna njegovom talentu, radu i stručnosti. Ovu zato radosno i vrlo odgovorno pridodaje. Glazbom se bavio od mladih dana, u vlastitom rokerskom bendu, kao član kudova… Danas predaje kole- gij Tambure na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Zaposlen je u Glazbenoj proizvodnji HRT-a kao Šef dirigent Tamburaškog orkestra HRT-a. Autor je udžbenika za tambure Tambura u Hrvata, jednog od najtraženijih stručnih priručnika o hrvatskoj narodnoj glazbi i narodnim glazbalima. U već tisuće koncerata koje je tijekom godina osmislio (televizijskih - Svirci moji… gostovanja po Hrvatskoj i svijetu…), među najdraže ulaze ovi kajkavski u Krapini, festivali Kajkavskih popevki u Tjednu kajkavske kulture i ZGF Krijesnice. Iako mu ovo područje nije strano (na festivalu Kajkavskih popevki sudjeluje preko 30 godina), danas kao umjetničkom ravnatelju oba festivala uvijek su pripreme veliki izazov i odgovornost. Županijsku povelju prof. Siniše Leopolda na Svečanoj sjednici županijske skupštine primila je njegova postojana pratnja, supruga Ljiljana, jer njega su osobno ranije dogovo- GLAS ZAGORJA rene obaveze odvele u Australiju. No, mislima u kaju već priprema nove koncerte za Zagorje. Ove nas godine očekuje i 15. jubilarni ZGF Krijesnica. (T. G.) 13 GOSPODARSTVENICI DAN ŽUPANIJE GOVORE 01. SVIBNJA 2011. Zvonimir Èuljak, predsjednik Uprave društva Valoviti papir Dunapack d.o.o. Zabok Piše Monika Briševac Zadovoljni djelatnici respektabilni rezultati Valoviti papir Dunapack d.o.o. dio je Prinzhorn holdinga, jednog od najvećih europskih proizvođača papira i ambalaže utemeljenog 1853. U većinskom je vlasništvu mađarskog Dunapacka Ltd., a u Hrvatskoj posluje od 2003. O temeljnoj djelatnosti i razvoju tvrtke, investicijama, o zaštiti okoliša, te strategiji rasta razgovarali smo s gospodinom Zvonimirom Čuljakom, predsjednikom Uprave društva Valoviti papir Dunapack d.o.o. Zabok. Za početak smo našeg sugovornika zamolili da nas upozna s njiho- Cijenimo inovativnost, profesionalnost, marljivost i posveæenost poslu te spremnost na usvajanje novih znanja, vještina i kompetencija kao i otvorenost za nove izazove unutar timova i grupa. Mađarske, BiH, Srbija. Udio izvoza u ukupnoj proizvodnji čini 50%. Već 2008. znali smo da nam predstoje teška vremena i uspjeli smo se prilagoditi i pripremiti. U Hrvatskoj je vaša investicija bila u startu prepoznata kao ula- Valoviti papir Dunapack dobio je zlatnu nagradu za 2009. u kategoriji najbolja poduzeća u RH. Nagradu je dodijelio portal Poslovna.hr prema strogim kriterijima od kojih su najvažniji bruto dobit i bruto plaće. vom temeljnom djelatnošću i brojem djelatnika koje zapošljavaju? – Naši proizvodi su ambalaža od valovitog papira, najviše proizvodimo za prehrambenu, kemijsku i farmaceutsku industriju. Radimo troslojnu i peteroslojnu ambalažu, koja je vidljiva na policama trgovačkih lanaca. Proces izrade je jednostavan jer imamo papir kao osnovnu sirovinu, koju dalje na stroju prerađujemo tako da troslojna kutija ima dva ravna i jedan valoviti sloj, a peteroslojna, tri ravna i dva valovita sloja koja služe za nosivost kutije. Uspjeli smo očuvati sva radna mjesta, 2007. imali smo zaposleno 134 djelatnika, a sada ih zapošljavamo 143. Naše tržište djelovanja nije samo Hrvatska, nego i zemlje u okruženju – Slovenija, južni dio 14 ganje u industriju usmjerenu na očuvanje okoliša, koja je ujedno proglašena kao GREENFIELD investicija. Danas se puno govori o stakleničkim plinovima, globalnom zatopljenju. Na koji način Vi djelujete po tom pitanju? – Cijela grupa ima zajednički visoki nivo prerade papira s vođenjem brige o zaštiti okoliša. Za osnovnu sirovinu koristimo materijale koji su prihvatljivi za okoliš i recikliranje. Najznačajnija djelatnost naše grupe je proizvodnja papira, gdje se kao sirovina koristi otpadni papir. Dakle, prikuplja se stari papir, od njega proizvodi papir koji služi kao sirovina za proizvodnju ambalaže pri čemu se ta ambalaža, nakon korištenja ponovno reciklira to je jedan zatvoreni ciklus. Znači, zaštita okoliša obuhvaća široko područje, te mi u svom radu vodimo računa o očuvanju sastavnica okoliša od onečišćenja i štetnog djelovanja različitih opterećenja, u vidu poduzimanja svih potrebnih mjera i aktivnosti. Zlatno srce Dunapacka Kraj prošle godine obilježen je donacijom Općoj bolnici Zabok. Ovog puta aparat za rano otkrivanje oštećenja sluha kod novorođene djece doniran je pedijatriji. Osobno su ga uručile Kamelita Pavliša i Petra Grabušić iz V.P. Dunapacka. Voditeljica odjela pedijatrije dr. Andreja Filija zahvalila je na ovoj, ali i svim ranijim donacijama koje su prethodile iz V.P. Dunapacka. GLAS ZAGORJA I na kraju, koja je strategija rasta i razvoja Dunapacka? – U ovih gotovo osam godina postojanja dobro smo se pozicionirali, kako na domaćem, tako i na izvoznim tržištima. Tako da smo od nule došli do vodećeg proizvođača papira i ambalaže. Ovaj uspjeh ostvaren je zahvaljujući djelatnicima, koji su svojim zalaganjem i radom došli do respektabilnog rezultata. Ključne odrednice upravljanja ljudskim potencijalima jesu profesionalni i osobni razvoj zaposlenika, razvoj korporativne kulture i osjećaja pripadnosti kompaniji. Kontinuirano se ulaže u edukaciju zaposlenika na svim razinama, te se nastoji stvarati ugodno okružje za rad kojem su temelj dobri međuljudski odnosi. Cijenimo inovativnost, profesionalnost, marljivost i posvećenost poslu te spremnost na usvajanje novih znanja, vještina i kompetencija kao i otvorenost za nove izazove unutar timova i grupa. POGLED S OPATOVINE J edan od sudionika Gumbekovih dana, ali i laureat za najbolje glumačko ostvarenje Siniša Ružić u povodu svojeg nastupa reče za medije da je njegov kabaretski uradak Glavom kroz zid - pokušaj da se shvati ovaj svijet, da se ne poludi svaki put kad se pročitaju novine, pogledaju TV-vijesti, da se svakodnevna bespomoćnost pogleda sa strane, kroz oči promatrača koji sve vidi, svaku laž, glupost, ali i ljepotu i ljubav. Siniša nadalje reče da se nije previše zamarao smišljanjem tekstova, jer slušajući vijesti, slušamo i viceve, slušajući naše političare i glasnogovornike shvaćamo da su oni lude s vrećom navučenom preko glave, pa njome udaraju u 01. SVIBNJA 2011. dučava: Cabaret, dobar cabaret, oduvijek je bio satiričan, nerijetko oštro podrugljiv. Nacisti nisu zaludu progonili to kazalište - zadnje uporište slobodne misli u Trećem Reichu. Cabaret sebi dopušta više od drugovrsnog glumišta, skrivajući se iza pročelja neobvezatnosti. Po tome nalik je dalekom srednjovjekovnom pučkom teatru na kolima, nesmiljenom suparniku službenih mirakula i prikazanja. On je odista pučko kazalište - živo, angažirano, duhovito, poticajno. Prateći posljednjih godina, nažalost, isključivo preko interneta, europsku kabaretsku produkciju, ustanovio sam da je vrlo raznovrsna i bogata, to me upućuje dugogodišnje iskustvo s predstavama Glumačke družine Histrion, u kojima smo koristili ostavštinu naše, domače, kabaretske tradicije. To potvrđuje i Satiričko kazalište Kerempuh, koje je i nastalo iz kabaretske scene Jazavac te nastavilo njegovati kabaretsku formu, posebice u svojoj ponoćnoj sceni s Mladenom Crnobrnjom Gumbekom. o, i u mlađem naraštaju hrvatskog glumišta ima nasljednika i promicatelja kabaretske tradicije, a među njima je i Adam Končić, Zagorja našega sin. Njegova kabaretska uspješnica Noćas ću... oslonila se na uobičajenu predodžbu o kabareu kao glazbenoj i glumačkoj interpre- N Glavom kroz zid Piše Zlatko Vitez Dok ovo pišem, Adam grozničavo privodi kraju pripreme za 4. GFUK, a Histrionima je pripala čast da otvore festival predstavom Lovački rog, svojom prošlogodišnjom uspješnicom s Opatovine. No, ne bumo glumili samo v Krapini, neg nas buju gledali i v Loboru, Klanjcu, Zaboku i Zlatar Bistrici… zid, ne primjećujući da je ta glava već dosta krvava. Gotovo da je Siniša pogodio samu bit i odgovor na pitanje: što nam danas znači kabaret? abaret je od svojih početaka (krajem 19. stoljeća) bio ispušni ventil i izvođačima i gledateljima, ali i svojevrsni gromobran društva i sredine u kojoj je nastajao. U svojoj knjizi Zagrebački kabaret Igor Mrduljaš nas upozorava i po- K svake godine sve brojnija. Poznato je da se ta vrsta kazališta javlja u tzv. kriznim vremenima, pa kud ćeš bolje prilike za kabaretsku scenu nego što je ovo naše vrijeme globalne krize ili - kako joj političari od milja tepaju - recesije. Neki kazališni teoretičari smatraju da je kabaretska forma najprikladnija za izvođenje u birtijama i drugim ugostiteljskim objektima, ali ja ne dijelim njihovo mišljenje. Na taciji u neobvezujućoj atmosferi kavane (ali i drugih scenskih prostora), a njegova interpretacija Krležinih Balada Petrice Kerempuha, naslovljena Ni met cvetjem ni pravice, otišla je korak dalje, prema scenskoj inačici kabaretske forme koja se oslanja na zahtjevan književni tekst i kreativnu suradnju s kompozitorom. Više je nego zasluženo histrion Adam Končić prošle godine nominiran za Na- GLAS ZAGORJA gradu hrvatskog glumišta, a mnogi su kolege, pa i moja pozamašnost, komentirali da je zaslužio i nagradu, a ne samo nominaciju. ok ovo pišem, Adam grozničavo privodi kraju pripreme za 4. GFUK, a Histrionima je pripala čast da otvore festival predstavom Lovački rog, svojom prošlogodišnjom uspješnicom s Opatovine. No, ne bumo glumili samo v Krapini, neg nas buju gledali i v Loboru, Klanjcu, Zaboku i Zlatar Bistrici i sve to zahvaljujući Adamovoj agilnosti i ljubavi spram Zagorja, rekao bih i konstruktivnog inata ili, kak mi to velimo truca. Da, unatoč teškoj besparici, Adam i njegovi pajdaši uspijevaju, na radost brojnog gledateljstva, sačuvati kazališnu smotru u Krapini i svake je godine učiniti sve boljom. Znajući koliko je truda potrebno za pokrenuti i održati kazališni festival, nisam se slučajno sjetio kolege Siniše Ružića i njegove predstave Glavom kroz zid. Uvjeren sam da je Adamu na putu ostvarenja njegova festivala dobro poznata taktika GLAVOM KROZ ZID. ve je godine kazališni festival u Krapini posvećen pjevaču, glumcu i kompozitoru Đuri Prejcu. Od njegove je smrti prošlo 75 let, a upravo je on, uz Vlahu Paljetka, između dva svjetska rata bio istaknuti predstavnik tada vrlo popularnog zagrebačkog kabareta. Njegove zagorske pjesme i kupleti i danas se ore po zagorskim domovima i kletima. A i glumac Joža Rutić, kojemu su bili posvećeni prošlogodišnji glumački susreti u Krapini, bio je najpoznatiji upravo po kabaretskim pjesmicama - Črleni je lajbek moj i Kaj nam pak moreju. Pak, zbilam - KAJ NAM PAK MOREJU kad imamo Histrione i našega Adama Končića. D O 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SVIBNJA 2011. DONJA ŠEMNICA Posveta kapele sv. Marka Križevčanina Po dolasku , predajući m kardinala Josipa Boza Domagoj V u ključeve kapele, po nića, uletić, župn zd ik župe Mih ravio je vlč. ovljan Veliki broj vjernika, ne samo iz župe Mihovljan, bio je u Donjoj Šemnici na posvećenju kapele sv. Marka Križevčanina uistinu uskrsno slavlje, da Krist nije uskrsnuo, ni mi danas, u ovako velikom broju, ne bi bili ovdje, istakao je kardinal. Obred posvete crkve ili kapele je određen i u takvim prilikama sve počinje kod zatvorenih vratiju. Praćen ministrantima i svećenicima, kardinalu kao posvetitelju, ključeve je predao upravitelj župe vlč. Domagoj Vuletić. Kardinal je prvo blagoslovio vodu kojom je onda poškropio zidove kapele i oltar. Nakon čitanja riječi Božje i U posljednje vrijeme propovijedi kardinala otpjeunutrašnjost kapele je obogaćena vane su litanije i zagovor svih postajama Križnog svetih da bdiju nad ovom kaputa, a oni koji pelom i nad svima onima koji su uspjeli biti na će se tu okupljati na misnim posvećenju u kapeli, slavljima. Slijedilo je pomačuli su kako dobro zanje oltara i stijena crkve zvuče i nove orgulje uljem krizme čime on postaje znamen Krista. Na oltaru se pali tamjan da bi se označilo kako žrtva Kristova, što se u otajstvu slavi, uzlazi Bogu kao ugodan miris. Nakon toga domaćini izbrišu oltar koji se prekriva i uz njega se pale svijeće i postavljaju cvjetni ukrasi. Zagrebački kardinal Josip Bozanić je na Uskrsni ponedjeljak (25. travnja) u Donjoj Šemnici posvetio kapelu sv. Marka Križevčanina i nakon toga predvodio misno slavlje. Kardinal je po dolasku, pozdravljajući vjernike i zahvaljujući na dobrodošlici domaćem župniku vlč. Domagoju Vuletiću rekao kako ga veseli da je s vjernicima ovdje u Zagorju upravo na Uskrsni ponedjeljak te im je čestitao Uskrs. - Želim vam puno uskrsne radosti, ovo je Uslijedio je daljnji uobičajeni tijek euharistijskog slavlja, kojem je uz kardinala sudjelovao i veći broj svećenika iz susjednih župa. Za stanovnike Donje Šemnice - inače dio grada Krapine, a koje po crkvenoj podjeli spada u župu Mihovljan, ovogodišnji Uskrs ostat će tako zapamćen po posebnom događaju, jer je posvetom kapele označen konačan kraj osamnaestogodišnje izgradnje kapele sv. Marka Križevčanina. Nakon pomazanja oltara i stijena crkve uljem krizme, čime oltar postaje znamen Krista, te blagoslivljanja, što je učinio kardinal, domaćini, muški, izbrišu oltar, a zatim ga žene prekrivaju i uz njega postavljaju cvjetne ukrase, a župnik pali svijeće Gradnja kapele sv. Marka Križevčanina počela je 1993., a pod krov je stavljena 1998. godine. Izgradnja tornja počela je 2002., sve u vrijeme dok je mihovljanski župnik bio vlč. Marijan Piskač. Unutrašnjost kapele oslikao je poznati zagorski umjetnik Ivica Pepelko. Među većim pojedinačnim donatorima su: zvona su dar vlč. Dragutina Komorčeca i Andrije Šalkovića, a orgulje su donacija monsinjora Juraja Jerneića, kaljskog župnika svojem rodnom mjestu. 16 GLAS ZAGORJA KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA IN MEMORIAM PATER MARKO KUROLT (1939. – 2011.) Iznenada, od embolije pluća, 30. ožujka 2011. preminuo je p. Marko Kurolt dugogodišnji poglavar kuće u Krapini. Umro je u bolnici u Zemunu u 72. godini života, 46. godini redovništva i 40. godini svećeništva. Sahranjen je 4. travnja na katoličkom groblju u Vukovaru. Tako je to u životu. Jednostavno živimo svoj život. A kad nam netko poznat ode s ovoga svijeta onda se zapitamo: A što je taj čovjek radio, čime se bavio, je li ostavio kakav trag u svom životu? Tako se to dogodilo i kada smo saznali da je umro naš fra Marko Kurolt dugogodišnji poglavar kuće samostana u Krapini. U razgovorima o novijem djelovanju Franjevačkog samostana u Krapini neminovno se spominje ime p. Marka Kurolta. Njegov boravak u Krapini bio je zapažen na kulturnom i obnoviteljskom radu. Ovdje su ga mnogi zavoljeli i pomagali mu u mnogim područjima, a napose obnovi crkve, Franjevačkog samostana, muzeja, knjižnice i drugo. Svojom je rukom u Kroniku franjevačkog samostana, 1973., zapisao: Kad sam došao iz Virovitice na službu poglavara kuće u Krapinu, zatekao sam ovu braću: gvardijan p. Paulin Kos, vikar Remigije Mlinarić, zatim p. Leto Lukša orguljaš, p. Sidonije Čadež kapelan i brat pomoćnik fra Mamerto Margetić… U kući je situacija bila nemoguća. Hodnik uz crkvu pun vlage i neokrečen. Hodnici prizemno puni smeća i crni od čađe, blagovaonica neuređena i vlažna. Sjeverozapadna strana krovišta cijela uništena. Grede na tavanu izlomljene. Kroz krovište curi kiša u prostorije. Prozori na sjevernoj strani uništeni i svi prikovani čavlima… Najprije prikuplja novac i nabavlja crijep (17.000 komada) kojim, nakon zamjene trulih dijelova krovišta, prekriva samostan. Uslijedilo je uređenje blagovaonice (pod, stolovi, ormari…), zatim hodnika te sobe braće da se u njima može pristojno boraviti. Dovodi časne sestre i uređuje im dio samostana za stanovanje. Daje popraviti orgulje, elektrificira zvona, stavlja asfalt ispred crkve, a u crkvu postavlja pet novih lustera. Sve to kao da se događa u filmu. Iako Samostan raspolaže sa skromnim sredstvima, narod mu je vjerovao i pomagao, a fra Marko molio i kucao od vrata do vrata. Godine 1978. premješten je na kratko vrijeme u Kozari Bok. Iduće godine vraća se u Krapinu i nastavlja tamo gdje je stao. Uvodi centralno grijanje u crkvu, zida kotlovnicu kako bi vjernicima bilo toplije i ugodnije. Postavlja dvostruke prozore u crkvi, uređuje ispovjedaonice, tapecira klupe i niz drugih radova… radovi su trajali do 12. prosinca. Izdaje knjigu Krapinski Franjevci od Paškala Cvekana (1980.)… S direktorom konzervatorskog Zavoda Brankom Lučićem iz Zagreba, predsjednikom Općine Krapina Milivojem Ranogajcem i predsjednikom Izvršnog vijeća općine Krapina Željkom Hitrecom, vode se pregovori o otvaranju zbirke sakralne umjetnosti. Prof. Šime Jurić i p. Vatroslav Frkin iz Zagreba uređuju knjižnicu. Zbirka sakralne umjetnosti otvorena je 15. Lipnja 1986. Na otvorenje su došli mnogi ugledni gosti iz grada i okolice. Provincijal je mijenjao vikar Provincije o. Tomislav Tomiša. S njime dolazi i o. Anđelko Rakhel, definitor i prokurator, te zagrebački gvardijan o. Lucije Jagec. Tu su i predsjednici Ranogajec, Hitrec, sekretar Partije Mirko Horvat, predsjednik Socijalističkog saveza, Nada Horvat tajnica SIZ-a za kulturu, tajnik općine Štef Turčec… gotovo cijela krema 01. SVIBNJA 2011. Krapine, kako je to zapisao fra Marko. Izložbu je otvorila i vodila Đurđica Cvitanović iz Zagreba. Usporedo je bila otvorena i izložba ulja na platnu Mirka Gregurovića. Sljedeće 1987. stižu police i kipovi iz kapele Sv. tri kralja. Fra Marko je intervenirao kod mjerodavnih vlasti da kipovi dođu u sakralnu zbirku samostana i tako će je upotpuniti. To su kipovi sv. Stjepana i sv. Ladislava, Imakulate i B. D. Marije. Tijekom 1989. p. Marko obogaćuje samostansku knjižnicu poklonjenim primjercima iz privatnih krapinskih knjižnica. Tiskara Ljudevit Gaj tiska prospekt samostana i crkve, a financira ga Općina. Fra Marko je za svoj rad u Krapini primio plaketu i zahvalnicu od općine Krapina za učinjeno najviše djelo iz kulture. Bio je to mali znak priznanja za sve ono što je učinio za grad i za Franjevački samostan. U Zemun su ga mnogi prijatelji i znanci otpratili sa suzama u očima. Neka mu i dobri Bog udijeli nagradu za svaki njegov napor koji je učinio za ovaj grad i Franjevački samostan u Krapini. P. Marko je rođen 16. rujna 1939. u Ličkom Petrovom Selu. Obitelj je, nakon II. svjetskog rata, odselila u Borovo naselje, te u Vukovar, gdje i završava osnovnu i srednju školu. Franjevce je ostavio u Vukovaru, a potražio ih je i u Zagrebu… U Red Franjevaca ulazi 1. kolovoza 1965. i dobio je ime Valerijan. Prve zavjete položio je 2. kolovoza 1966., a svečane 8. prosinca 1969. Za svećenika je zaređen 27. lipnja 1971. Na službi u Virovitici je od 1971. do 1973., kada dolazi u Krapinu gdje boravi do 1978. Tada je premješten u Kozari Bok, te u Samobor, a onda se 1979. vraća u Krapinu gdje boravi kao gvardijan i predstojnik kuće. Od 1990. do svoje smrti boravi u Zemunu najprije kao župnik (do 2004.) i kasnije kao predstojnik kuće. Za vrijeme Domovinskog rata spašavao je mnoge ljude koji su bili po logorima u Srbiji. Fra Marko Malović koji mu je održao posmrtno slovo na sahrani, izrekao je i ove riječi: Najveće svetinje Vukovara: Moćnik sv. Bone, oltarne slike, knjižnica samostana, kao i Bauerova zbirka, koja je po svjedočanstvu današnjeg kustosa Zdravka Dvojkovića 99% vraćena, oltarne slike, kipovi spašeni su upravo zalaganjem našeg fra Marka. Vukovar se zahvaljujući njemu ima opet čime ponositi i zato mu izražavamo svoju zahvalu. Dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos i ugled Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana (1997.). Osim toga primio je i priznanje Plaketu grada Vukovara. Dodir Muzej krapinskih neandertalaca jedan je od pedesetak hrvatskih muzeja koji i ove godine sudjeluje u 16. muzejsko-edukativnoj akciji i nagradnoj igri Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva pod nazivom Dodir. Posjetiteljima se omogućuje od 12. travnja do 14. svibnja ove godine sudjelovanje u različitim programima muzeja koji sudjeluju u ovoj akciji. Tako mogu istovremeno sudjelovati u nagradnim igrama i postati dobitnici vrijednih nagrada skupljajući prigodne žigove. Muzej krapinskih neandertalaca na ovogodišnjoj akciji sudjeluje programom Dodirom do prapovijesti. Prilikom individualnog posjeta, obilazak novog stalnog postava upotpunjen je potragom za originalnim primjerkom meteorita koji je u pretpovijesno vrijeme pao na Afriku. Muzej se na taj način nadovezuje na ICOMovu preporuku da se ovogodišnjim obilježavanjem Međunarodnog dana muzeja pod motom Muzeji i sjećanja pridonese upoznavanju Afrike i njene baštine. U prvom tjednu trajanja akcije sudionici su se u Muzeju krapinskih neandertalaca na zabavan način približili svijetu prapovijesti. Također, u Muzeju je održana radionica u kojoj su sudjelovali krapinski gimnazijalci. Nakon obilaska stalnog postava i nalazišta Hušnjakovo, dvadesetak maturanata je izrađivalo glinene modele lubanja s neandertalskim obilježjima i životinja koje su živjele prije 130 000 godina u vrijeme krapinskih neandertalaca. Rezultat radionice su odlični radovi, a pojedini izrađeni modeli poslužit će prilikom posjeta članova Udruge slijepih i slabovidnih osoba Krapinsko-zagorske županije, koji će Muzej krapinskih neandertalaca također posjetiti i tako sudjelovati u akciji Dodir. GLAS ZAGORJA 17 01. SVIBNJA 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA GRADSKA UPRAVA CRVENI KRIŽ Delegacija Carinske uprave Opremanje interventnog tima Češke u posjetu Krapini Delegacija Carinske uprave Republike Češke na čelu s generalnim direktorom, Pavelom Novotnýjem, bila je u travnju u trodnevnom posjetu u Hrvatskoj, pa tako i u Krapini. Uz češku delegaciju, gradonačelnik Josip Horvat ugostio je u gradskoj vijećnici i predstavnike Carinske uprave RH koju je predvodio državni tajnik i ravnatelj, Hrvoje Čović. Istaknuta je dugogodišnja prijateljska veza između Čeha i Zagoraca, od davnih vremena pa sve do danas. Delegacija je boravila u Hrvatskoj s ciljem jačanja bilateralne carinske suradnje. Posjet Krapini završio je obilaskom Muzeja krapinskih neandertalaca. Predstavnici GD Crvenog križa Krapina, sredinom su travnja, svoje goste iz Hrvatskog županijskog Crvenog križa, te predstavnike gradskih društava s područja Krapinsko-zagorske županije upoznali s opremom Gradskog interventnog tima koja je smještena u prostoru skloništa na adresi: Krapina, Matije Gupca 11. U uređenje i nabavu opreme uz mnogo napora djelatnika i volontera krapinskog društva Crvenog križa uloženo je oko 400 tisuću kuna. Svi koji su ga razgledali, novouređeni prostor ocijenili su primjerenim, te istakli zahvalnost na trudu djelatnicima kao i dosadašnjoj podršci koju su u tome imali od strane općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj te grada Krapine. Sa sadržajem i namjenom opreme smještene u sklonište goste je upoznao Davor Šimunović, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Krapina. O podršci koju društvu daju jedinice lokalne samouprave, na čijem području ono djeluje, govorio je načelnik općine Jesenje Ivan Maligec, a ugodno iznenađena prikazanim, zamjenica izvršnog predsjednika Crvenog križa Hrvatske dr. Vera Pleše Golubović istakla je kako urađeno i uređeno mora biti svijetli primjer drugima. (D. K.) GRADSKA UPRAVA Zalažu se za rad logopeda Na sjednici Koordinacijskog odbora Grad Krapina – prijatelj djece, između ostalog raspravljalo se o završnom izvješću Središnjeg koordinacijskog odbora akcije Gradovi i općine prijatelji u kojem je istaknuto da je Grad Krapina motivirajuća, sigurna i uređena sredina u kojoj je prisutno zajedništvo ustanova, udruga, odjela i pojedinaca, koji kontinuirano sustavno i dugoročno promišljaju i brinu o kvaliteti života djece. Naravno, dobivanje ovog iznimnog statusa pohvaljuje i obvezuje za daljnje nove aktivnosti o kojima je također bilo riječi. Tako će se ove godine zaposliti jedan logoped budući da na području Grada ima djece s izraženim govornim teškoćama. U tijeku je prikupljanje točnih podataka o broju i uzrastu djece s navedenim poteškoćama. Koordinacijski odbor organizirat će nekoliko tribina i okruglih stolova odgojno-obrazovne i zdrav- Uz spomenuto, kod OŠ A. Cesarca u Krapini, održana je prezentacija zajedničkog projekta austrijskog, slovenskog i hrvatskog Crvenog križa pod nazivom X H2O. Ovaj se projekt, financiran novcem iz fondova Europske unije, bavi edukacijom pripadnika Crvenog križa u pročišćavanju vode za djelovanje u kriznim ekološkim situacijama. UMIROVLJENJE Hvala Hinko stvene tematike, te poraditi na uključivanju djece čiji su roditelji slabijeg imovinskog stanja u Dječji vrtić Gustav Krklec kroz rad predškole. Koordinacijski odbor izrazio je i punu podršku radu Dječjeg gradskog vijeća koje intenzivno piše i uređuje mali vodič kroz dječje aktivnosti u Gradu Krapini. Na godišnjem susretu Gradova i općina prijatelja djece u Karlovcu (13. svibnja), sudjelovat će i predstavnici Krapine. (N. V.) Hinka Strahinca život je zahvaljujući njegovoj spremnosti, predodredio preuzeti odgovornost za pomaganje ljudima u nevolji. Radeći kao medicinski tehničar u Domu zdravlja Krapina, uglavnom u Hitnoj službi, spasio je brojne živote, utješio nemoćne i uplašene. Tako se često na duže ili kraće vrijeme prikratio za dragocjene trenutke prisnosti i topline sa svojima i spremno pomagao bolesnima, ne pitajući što će mu to donijeti. Hinko često nije mario za 18 GLAS ZAGORJA sebe i odlučno i spremno borio se za živote drugih. Ponekad u dugim noćima i na ratištu i više nego što mu je to vrijeme i snaga dopustila, uvijek onako kako je to najbolje znao. Obazrivo pomoći čovjeku… Nadamo se da će mu predstojeće vrijeme donijeti zasluženu smirenost, a u ime svih kojima je nesebično pomagao zahvalili su mu najbliži iz njegovog kolektiva, na maloj svečanosti koju im je Hinko s ljubavlju podario. (T. G.) KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SVIBNJA 2011. VATROGASTVO Fotografija za uspomenu na dan kada je Krapina dobila prve ljestve na motorni pogon, pa će se, bude li trebalo (nadamo se da neće) u Krapinčanki, u stan na osmom katu moći ući kroz prozor I Krapina ima vatrogasne ljestve Na poligonu u Mihaljekovom Jarku u Krapini 30. ožujka, Javna vatrogasna postrojba i DVD grada Krapine, predstavili su vatrogasno vozilo s ljestvama radne visine 30 m kojim su obogatili svoj vozni park. Vozilo s ljestvama služit će za poslove zaštite od požara i spašavanja u elementarnim nepogodama i drugim nesrećama na području grada Krapine i općina Đurmanec, Hum na Sutli, Jesenje, Lobor, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko i Radoboj, a bude li trebalo i na cijelom području Krapinsko-zagorske županije - naglasio je to, prilikom predstavljanja novog tehničkog pomagala, Marijan Lovrenčić, zapovjednik JVP Krapina. Ljestve su nabavljene putem Zavoda za zaštitu i spašavanje iz Maribora, a obuku naših vatrogasaca održali su instruktori iz Vatrogasne postrojbe Maribor. Ovo je ujedno i vozilo kakvo Javna vatrogasna postrojba Grada Krapine treba imati u skladu s pravilnikom o opremljenosti postrojbe te veličine. Do ovog transfera došlo se zahvaljujući dobroj suradnji gradova Maribora i Krapine, odnosno i osobnog poznavanja i kontakata koji su ostvareni prošlih godina između mariborskog župana i mene, rekao je to krapinski gradonačelnik Josip Horvat, a tu je i dugogodišnja suradnja između mariborskog KULTURA i krapinskog DVD-a. Uz osnovnu primjenu u vatrogastvu, Grad vidi i druge mogućnosti iskorištavanja ovih ljestava, npr. za obrezivanje grana na drveću u parkovima i slično, a za što su izdvajana znatna sredstva. Tako da će se raznovrsnom primjenom ova investicija ubrzo isplatiti. (D. K.) SPORT Izložba pisanica u krapinskoj Galeriji Već tradicionalno povodom uskrsnih blagdana, Galerija grada Krapine organizirala je izložbu pisanica. Tako je to već 14 godina. U Galeriji se mogu razgledati predivne pisanice oslikane i ukrašene na razne načine brojnim tehnikama od isto tako velikog broja autora, od kojih većinu čine učenici osnovnih i srednjih škola. Zahvaljujući toj autorskoj raznovrsnosti, u Galeriji su izložene pisanice od prirodnih jaja, keramike, drva… radovi Među izloženim bilo je i ovo drvo sa sto pisanica. su stigli iz Zagreba, Zašto sto? Treba pitati učenike iz OŠ Lj. Gaja Krapina s otoka Krka, Zaprešića, Koprivnice, Popovače i naravno, mnogih zagorskih mjesta. Kako nam je rekla Vesna Kunštek, voditeljica Galerije grada Krapine, izložba sadrži petstotinjak predivnih izložaka i instalacija. U prigodnom programu otvorenja izložbe nastupili su članovi Vokalnog ansambla Žuna i Literarne sekcije KUD-a Podravka. (D. K.) Najuspješniji Pospiš, Novak i Levanić Među aktivnijim udrugama na području Grada Krapine svakako je Športsko-ribolovno društvo Krapina. Dolazak ljepšeg proljetnog vremena omogućio je radove na uređenju jezera kojima gospodare. Uz to, organizirali su i natjecanja u lovu ribe na plovak. Tako je druge nedjelje u travnju, na jezeru Škarićevo 1 održano prvo od tri kola društvenog natjecanja, za kategoriju seniori. Odazvalo se devet članova, GLAS ZAGORJA te su nakon tri sata lova ribe rezultati sljedeći: Boris Pospiš - 6400 g, Tihomir Hršak - 5980 g i Ivan Tušek - 3260 g. Slijede: Zdravko Demirović, Anđelko Horvat, Alan Mojiško, Antun Kuhar, Krešo Hršak i Franjo Vodolšak sa 180 g. U isto vrijeme, na jezeru u Polju Krapinskom, održano je prvo od četiri kola šaranskih kupova za članove ŠRD Krapina. Na natjecanju je sudjelovalo šest parova. Najuspješniji su bili Damir Novak i Damir Levanić s ulovom od 17460 g šarana. Za svoj uspješan ulov prigodno su nagrađeni, a kako bi i drugačije nego ribičkim priborom. (D. K.) 19 GRAD KLANJEC 01. SVIBNJA 2011. GRADSKA UPRAVA Povelja o suradnji Wilamowicwa i Klanjca Dugogodišnja kulturna suradnja klanječkog Kulturno-umjetničkog društva i Kulturno-umjetničkog društva poljskog grada Wilamowicwa rezultirat će potpisivanjem Povelje o suradnji između tih dvaju gradova. Jednoglasnu Odluku o suradnji između gradova Wilamowicwa i Klanjca, na svojoj sjednici donijeli su članovi Gradskog vijeća Grada Klanjca. Prema riječima gradonačelnika Željka Kolara, potpisivanje Povelje bit će ove godine. (N. V.) ZDRAVSTVO Uz Svjetski dan zdravlja u Klanjcu je, 8. travnja, organiziran 5. sajam zdravlja Krapinsko-zagorske županije. U parku u središtu grada svoje su štandove postavili i na različite načine promovirali zdrav način života i potrebu pravodobne prevencije bolesti i za naše zdravlje loših navika, sve ispostave županijskog Doma zdravlja sa svojim djelatnicima i patronažnim sestrama. Sajam ispunio očekivanja Dani grada Klanjca Tradicionalno, brojnim kulturnim, zabavnim, glazbenim i sportskim događanjima od 3. - 8. svibnja obilježit će se blagdan Sv. Florijana, zaštitnika grada i Dan grada Klanjca. PROGRAM OBILJEŽAVANJA UTORAK, 3. svibnja 20 sati Velika gostovanje Glumačkog festivala u Krapidvorana ni s predstavom Lovački rog Glumačke Grada družine Histrioni Klanjca SRIJEDA, 4. svibnja 17 sati sveta misa povodom Dana grada u crkvi NBDM 18 sati - Velika dvorana Grada Klanjca svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Klanjca uz dodjelu priznanja Grada Klanjca i svečano potpisivanje Sporazuma o bratimljenju Grada Klanjca i Grada Wilamowicwa (Poljska), kulturnoumjetnički program ČETVRTAK, 11 sati 5. svibnja DJEČJI DAN kazališna predstava Kako je Potjeh tražio istinu Dječji vrtić Kesten slika Klanjec sportski susreti učenika OŠ A. Mihanovića PETAK, 6. svibnja 18 sati promocija monografije Tradicijskih i umjetničkih obrta Krapinsko-zagorske županije 19 sati otvorenje izložbe Branislav Dešković u Salonu Galerije Antuna Augustinčića 7 sati tradicionalni Memorijal ing. Anđelko Petek Pajo u organizaciji ŠRD Sutla na Pepinoj grabi u Drašama od 16 sati turnir u streetballu na školskom igralištu radionica Tai chi - park Galerije AA izložba slika - spomen-groblje koncert - školsko igralište organizatori: Udruge mladih Mozak i Simbioza pod pokroviteljstvom Savjeta mladih Grada Klanjca 18 sati otvaranje dječjeg igrališta u Goljaku otvoreni turnir u streljaštvu povodom Dana grada u organizaciji SD Predionica NEDJELJA, 10 sati 8. svibnja šahovski turnir povodom Dana grada u organizaciji ŠK Zelenjak u Lovačkom domu 12 sati svečanost potpisivanja Povelje o bratimljenju DVD-a Klanjec i PGD-a Radvanje (Slovenija) od 12 sati tradicionalni Piknik na Cesargradu za sve Klanjčane i goste organiziraju HPD Cesargrad, Društvo Naša djeca i Ekološka udruga Japica uz ponudu hrane i pića, glazbeni program i brojne zabavne igre za djecu i odrasle SUBOTA, 7. svibnja Sajmu su se pridružili djelatnici Zavoda za javno zdravstvo, Obiteljskih centara KZŽ, Županijskog društva Crvenog križa, učenici srednjih škola iz Pregrade i Bedekovčine, udruge koje se bave promicanjem zdravlja, pa čak i Policijska uprava Krapinsko-zagorska. Dobrom raspoloženju uz prekrasan sunčan dan, pridonijeli su svakako i mališani iz Dječjeg vrtića Kesten, te učenici osnovnih škola. Ovogodišnji Sajam bio je vrlo dobro posjećen, a odlične su bile i reakcije posjetitelja, koji su na Sajmu naišli na mnoštvo edukativnih materijala, mogli izmjeriti šećer u krvi, tlak ili gustoću kostiju. Moglo se uživati u masaži, ali i u zdravoj hrani - varivu od 16 vrsta povrća, koju je za tu priliku pripremio Slavko Večerić. Među posjetiteljima, a s porukom kako 20 je važno očuvati zdravlje našli su se i zamjenica župana KZŽ Sonja Borovčak, te klanječki gradonačelnik Željko Kolar. Glavna sestra Doma zdravlja KZŽ Marija Mirt, koja je u ovogodišnjoj organizaciji Sajma zdravlja naišla na punu podršku ostalih svojih suradnika, a u Klanjcu su dobar dio organizacijskog posla obavile patronažne sestre Vlatka Šoban i Gordana Turjak, izrazila je svoje zadovoljstvo što je nakon pet godina upornosti ovo postao, uistinu, respektabilan sajam, a za što zasluge uvelike pripadaju i klanječkom gradonačelniku Kolaru. Po završetku događanja na Sajmu, Turistička zajednica grada Klanjca povela je sestre i djelatnike Doma zdravlja KZŽ s groficom Erdödy u malu šetnju klanječkim kulturnim znamenitostima. GLAS ZAGORJA GRAD KLANJEC 01. SVIBNJA 2011. ZDRAVSTVO Zdravstveni turizam potencijal Zagorja U organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatskog liječničkog zbora i Grada Klanjca održan je tradicionalni stručno-znanstveni skup Treći proljetni susreti u Klanjcu - Zdravstveni turizam: zdravlje, voda, kultura. U tri dana, od 8. do 10. travnja, u klanječkoj kinodvorani održana su čak 22 stručna priopćenja, a svi prijavljeni ovogodišnji radovi objavljeni su i u Zborniku radova. Na otvaranju Skupa na kojem se već po treći put okupljaju stručnjaci iz područja medicine, različitih prirodoslovnih znanosti i turizma okupljenima se u ime domaćina obratio klanječki gradonačelnik Željko Kolar, istaknuvši kako Grad Klanjec podupire Proljetne susrete, zajedno sa svojim ustanovama i udrugama koje aktivno sudjeluju u organizaciji, sve kako bi se promovirale vrijednosti i potencijali Hrvatskog zagorja u zdravstvenom turizmu. Susrete je otvorila potpredsjednica Hrvatskog sabora Željka Antunović, naglasivši potrebu stvaranja zakonske regulative u području zdravstvenog turizma. Prvi put Skup je imao i potporu tvrtke partnera, a tu sponzorsku ulogu ove su godine preuzele Terme Tuhelj. Trodnevni program omogućio je više vremena za rasprave, pitanja i zaključke od kojih izdvajamo četiri najvažnija: Hrvatsko zagorje je bogato prirodnim ljekovitim činiteljima (termomineralne vode, peloidi, klima, čist zrak, raslinje i dr.), ima visokorazvijenu lječilišno-topličku djelatnost koja je preduvjet razvitka zdravstvenog turizma, prirodni ljekoviti činitelji, lječilišno-toplička djelatnost, prirodna, kulturna, povijesna i sakralna baština temelj su izrade strategije razvitka zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije, obveza je Republike Hrvatske žurno donijeti neophodnu zakonsku regulativu za zdravstveni turizam, potrebnu prije ulaska u Europsku uniju. Nesumnjivo ovogodišnji Susreti pridonijeli su pozicioniranju i afirmaciji Hrvatskog zagorja u kontinentalnoj ponudi zdravstvenog turizma, a radovi objavljeni u Zborniku (koji se može nabaviti u Kulturnom centru Klanjec i AMZH) naići će na pozitivan odjek stručne i druge javnosti. Spomenimo još, prvi je dan bio obogaćen i susretom s Antunom Mihanovićem na spomen-groblju u Klanjcu, a kojeg je za ovu priliku vrlo uspješno utjelovio Velimir Čižmek s namjerom podsjećanja na obilježavanje 215. godišnjice rođenja i 150. godišnjice smrti autora hrvatske himne, a okončan je ugodnim domjenkom uz Tamburaški sastav Zelenjak i degustaciju vina Zvonka Severa u Klanječkoj pelnici. Ovogodišnji stručni izlet bio je posjet Muzeju krapinskih neandertalaca kroz koji je sudionike Proljetnih susreta provela voditeljica Muzeja Vlasta Krklec, koja se svojim radom o ovom muzeju predstavila prošle godine. Predavači i teme Susreta Prvog dana Susreta svoja su predavanja održali Snježana Pintarić - Antun Mihanović - baštinski potencijal, Siniša Hajdaš Dončić - Značaj dijagonalne klasterizacije u razvitku i funkcioniranju zdravstvenog turizma Hrvatskog zagorja, Nada Jačmenica, Marica Nadih, Jasminka Halužan Bariša - Sakralna arhitektura Krapinsko-zagorske županije, Stjepan Pepeljnjak - Rogač (Ceratonia siliqua L.), plod s antimikrobnim djelovanjem, Ivanka Tanja Franjević Petrović - Prehrana - način liječenja, Goran Ivanišević - Prirodni ljekoviti činitelji i zdravstveni turizam, Nikola Benković, Valentina Blažinčić - V dolini Sutle, Dijana Klasić - Voda je život - život u rijeci Sutli, Ankica Senta Marić, Damir Andabaka, Radovan Čepelak Kakvoća rijeke Sutle - osvrt na teške metale, Jasna Gmajnički - Izvori vode u Klanjcu, Oto Kraml, Nada Knežević-Kraml, Senka Rendulić Slivar - Terapijske kupke u Lječilištu Lipik te Ljubomir Radovančević i Vesna LecherŠvarc - Paralelizam i ko/relacija liječenja vodom i kulturološko nasljeđe. U subotnjem dijelu programa svojim su se radovima predstavili Senka Rendulić Slivar, Oto Kraml - Balneologija u zemljama Mediteranskog foruma fizikalne i rehabilitacijske medicine, Radovan Čepelak - Nalazišta i ispitivanja peloida u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, Gordana Krnjević Pezić, Goran Maričić - Naftalanoterapija u liječenju bolesnika s kožnim reumatskim bolestima, Ivana Kolar, Petra Peroš - Razvoj wellness ponude Terma Tuhelj, Sun- čica Martinec, Gordana Cesarec - Osteoporoza - nefarmakološki pristup. Prvi put program je proširen i na nedjelju i to zbog velikog broja prijavljenih radova. Pal Narancsik - Rehabilitacija kroničnih plućnih bolesnika pod posebnim klimatskim uvjetima u kraškoj špilji - speleoterapija, Peter Jovanovič - Microclimatic parameters in spelethe- GLAS ZAGORJA rapy, Greta Gunek Mačukat, Irena Majica, Nina Bencek, Jasminka Cvitanović - Haloterapija u bolestima dišnog sustava djece - naši rezultati, Vesna Lecher Šcvarc, Ljubomir Radovančević - Odrednice vode, zdravlja i kulture u kontekstu zdravstvenog turizma, Ljerka Narančik-Gurović, Tihomir Drašković i Ksenija Berdnik-Gortan - Priroda: uzrok, razlog i kolijevka života. 21 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SVIBNJA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Dobar rad nagrađen izbornim rezultatom Općina Hum na Sutli jedina je zagorska općina u kojoj su održani prijevremeni izbori za općinsko vijeće. Za Glas Zagorja, načelnik Zvonko Jutriša ne krije zadovoljstvo postignutim rezultatima. Općina je to koja je u travnju proslavila svoj dan, pa je ovo bila prilika da se osvrnemo na učinjeno i realizirano od kad je Zvonko Jutriša postao načelnik općine. Brojne aktivnosti u općini sufinancirane su uz pomoć Županije i države, i sredstva koja su utrošena baš i nisu beznačajna. Rezultat su truda svih osoba koje su u dosadašnjem radu aktivno sudjelovale i surađivale. Tako, 2009. svakako valja izdvojiti nastavak radova na vodoopskrbi - projekt Harina Zlaka, a radilo se i na proširenju ceste, izgradnji odvodnje i nogostupa u Klenovcu. U 2010. nastavilo se s ceste, a svakako se treba spomenuti izgradnja nogostupa, dijela odvodnje i proširenje ceste Gornji Hum-Lastine-Prišlin. Posljednje u prošloj godini, ali ne i manje važno je sanacija klizišta zaseoka Kučiši, poklon humskoj ambulanti od Vetropack Straže (EKG i drugi važni uređaji), te poklon OŠ Viktora Kovačića (Vetropack). Općinskoj knjižnici potporu je dalo Ministarstvo prosvjete i športa za Najviše mandata koaliciji HNS – HSS – SDP – ZS Na prijevremenim izborima za općinsko vijeće Općine Hum na Sutli održanima 3. travnja, najviše, odnosno šest vijećničkih mjesta dobila je koalicijska lista HNS-a, HSS-a, SDP-a i ZS-a s nositeljem Milanom Brezinščakom, a potom Nezavisna općinska lista s nositeljem Zvonkom Jutrišom koja je dobila 5 mandata. Po dva mandata dobile su: lista A-HSS-a s nositeljem Božidarom Brezinščakom Bagolom i lista HDZ-a s radovima na vodoopskrbi, ponovno su Hrvatske vode sufinancirale projekt, a KZŽ sufinancirala je radove na vodoopskrbi. Za izradu projekta Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, Hrvatske vode sufinancirale su 100.000 kn, a potpora od strane Ministarstva turizma stigla je u iznosu od 195.000 kn. Sanirane su ceste u Orešju, Košenini i Klenovcu koje je potpomogla Županijska uprava za nositeljem Josipom Tepešom. Nezavisna općinska lista nositelja Siniše Miklaužića i Zagorska demokratska stranka nositelja Saše Gorišeka, nisu osvojile nijedan mandat. Od ukupno 4624 birača na izbore ih je izašlo 1820 ili 39,36%. Nevažećih glasačkih listića bilo je 37. - Izbori su protekli bez ekscesa, naglasila je predsjednica općinskog izbornog povjerenstva Dušanka Šolman. fond knjiga i humski rječnik. Moramo spomenuti i HEP, izgradnju TS u Breznom i rekonstrukciju NN mreže, podsjeća se načelnik na svoje prve uspjehe. U ovoj godini radovi se intenzivno nastavljaju po pitanju vodoopskrbe (Harina Zlaka), glavni vod Vrbišnica-Straža. Izrađena je projektna dokumentacija za sekundarnu mrežu. Hrvatske vode sufinanciraju i izgrad- nju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i spojnog kolektora, i to sa značajnim sredstvima. Početkom godine zamijenjena je vanjska stolarija u Dječjem vrtiću Balončica, a što se tiče aktivnosti HEP-a, spomenut ćemo rekonstrukciju NN mreže Druškovec - Rusnica, Vrbišnica - Lastine, izgradnju nove TS Lastine s rekonstrukcijom NN mreže - Lastine. Sumirajući navedene stavke, načelnik Zvonko Jutriša naglašava kako se dolazi do ukupne vrijednosti od 8,915.000 kn koje su Čelni čovjek općine u kojoj su provedeni prijevremeni izbori za općinsko vijeće, Zvonko Jutriša, procjenjuje da su rezultati pokazali važnost nastavka započetih projekata u dobrom duhu i partnerstvu, okupivši snage koje su dobile ove izbore. - Pokrenuli smo određene projekte za kojima niz godina postoji potreba, a isti su bili ranije neprepoznati, pojašnjava načelnik Jutriša. Koristeći stečena iskustva vijećnika, te osvježenje novim ljudima – mladim, stručnim i perspektivnim, naše projekte ćemo pojačati, proširiti i unijeti nove ideje u viziji razvoja naše općine. Trudit ćemo se kao pravi gospodarstvenici oko kreiranja i ostvarivanja svih pro- Dogradnja dječjeg vrtića Balončica 22 plasirane za određene potrebe, te za razvojne programe Općine Hum na Sutli. Pod aktivnosti čija se realizacija očekuje ove godine, spada i rekonstrukcija Doma kulture u općinskoj zgradi - za istu je potpisan Ugovor o sufinanciranju od strane MRRŠVG, u iznosu od 2,730.000 kn. (M. B.) Hvala biračima na velikom odazivu ODGOJ U uredu humskog načelnika Zvonka Jutriše nedavno je predstavljena konačna verzija idejnog projekta rekonstrukcije Dječjeg vrtića Balončica. Idejni projekt izradila je projektantska tvrtka Hršak. Važno je naglasiti, riječ je o dogradnji dviju novih jedinica dječ- Načelnik Zvonko Jutriša u studiju RHZK-a jeg vrtića. Kako je rečeno na sastanku, rješava se i sanitarni dio, te određeni zahvati na rekonstrukciji kuhinje, elektrike, kao i dijela opreme. Dokumentacija je pripremljena, te se na osnovi iste podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, nakon čega će se prići izradi glavnog projekta. GLAS ZAGORJA grama stvarajući tako materijalne osnove za bolje sutra, no nećemo izostaviti socijalnu osjetljivost, ističe. Nastavit će s pojačanom brigom za predškolski i školski uzrast, brigom za studente i građane slabijeg socijalnog statusa, za umirovljenike kao i za sve one koji promiču općinu Hum na Sutli i njezine vrijednosti na kulturnom, športskom i svakom planu. - Želim također zahvaliti biračima što su se doista u velikom broju odazvali na izbore. To znači da su se uz sve frustracije koje građani osjećaju, ipak odlučili izjasniti o svojoj sredini i događanjima - istaknuo je načelnik općine Hum na Sutli u svojoj prvoj izjavi nakon provedenih izbora. (M. B.) OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SVIBNJA 2011. GOSPODARSTVO Troškovi režu dobit Unatoč još uvijek lošim gospodarskim prilikama u Hrvatskoj i regiji, vjerujemo da će se u ovoj godini zaustaviti trend pada, te da ćemo ostvariti bolji financijski rezultat, ističe u osvrtu na prošlu godinu generalni direktor Vetropack Straže, Dragutin Špiljak. Cijena plina za stanovništvo i za gospodarstvo je do 30% veća od one kakvu plaćaju poduzeća koja su konkurentna našem gospodarstvu. Upravo to povećanje cijene plina i velike negativne tečajne razlike rezultirale su prošle godine lošijim poslovanjem i u tvornici koja je jedini proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. Vetropack Straža isporučuje inače svoje proizvode u sve države bivše Jugoslavije i Moldaviju, a preko sestrinskih staklana prodaje i u sve druge europske zemlje. U 2010. prodano je 941 mil. komada staklenih spremnika, od čega je više od 60% bio izvoz. Ostvaren je ukupni prihod od 668 milijuna kuna, te neto dobit od 25 milijuna kuna. Tvornica je zbog pada potražnje na domaćem i susjednim tržištima dio kapaciteta plasirala na udaljenija tržišta zapadne Europe, na kojima je radi većih transportnih troškova postignuta manja marža. - Zadovoljni smo što smo uspjeli naći zamjensko tržište i što smo na prigodan način proslavili 150. obljetnicu poslovanja, dodaje Špiljak. Dragutin Špiljak, generalni dirtektor Vetropack Straže, slikao: Martin Turk Na tri staklarske peći proizvedeno je rekordnih 231,6 tisuća tona OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE Novi dresovi nogometašima Muškoj ekipi tjelesne kulture OŠ V. Kovačića u Humu na Sutli Grawe osiguranje doniralo je u travnju 15 muških dresova, uz dres za golmana. Posrednik ove donacije bio je Slavko Šolman, predstavnik osiguranja na ovom području, koji je izrazio nadu da će se i drugi prema svojim mogućnostima pridružiti ovakvim donacijama. Hanna Antar, dugogodišnji i jedini učitelj tjelesne kulture u humskoj školi i više je nego zadovoljan novim dresovima. - Puno nam znače ovakve donacije, i zahvaljujem gospodinu Šolmanu, jer svako malo opremu trebamo obnavljati, dodao je učitelj prilikom uručivanja dresova. Posljednja donacija dresova bila je od Vetropack Straže, kao i od Saveza športova. stakla (213,9 tisuća tona u 2009.). Nastavilo se i s investicijama, pa se tako u gradnju mosta koji je povezao tvornički krug sa skladištem robe u slovenskom Rogacu, nabavu kontrolnih strojeva, crpilište industrijskih voda, alternativni sustav loženja peći, natkrivanje skladišta i u alate za proizvodnju staklene ambalaže investiralo preko 33 milijuna kuna. Što se tiče planova poslovanja tvornice, cilj je zadržati vodeću poziciju na domaćim tržištima - uz jako regionalno učvršćivanje. Od važnijih projekata koji predstoje planira se gradnja sustava za doziranje staklenog krša, te natkrivanje dijela skladišta gotove robe u Rogacu. Intenzivno se radi na pripremama za rekonstrukciju staklarske peći, koja će se provesti u prvoj polovici 2012. (M. B.) Tjedan dana bez fejsa Učenici OŠ Viktora Kovačića deaktivirali su Facebook na tjedan dana. S porastom ovog sveprisutnog fenomena, spomenuta je škola u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa odlučila educirati djecu i roditelje o Cyber bullyingu, te kako se zaštititi na internetu. Učenici su prvo ispunjavali ankete o tome koliko vremena provode na internetu, koje stranice najviše posjećuju, znaju li što je to Cyber bullying i slično. Inicijativa Vijeća učenika bila je povećati vrijeme provedeno u društvu svojih prijatelja. Dosjetili su se projekta Tjedan dana bez fejsa, a naposljetku je održana parlaonica na temu Facebook - za ili protiv u kojoj su sudjelovali isključivo učenici koji su morali imati dobre argumente i za i protiv Facebooka. Žiri je ipak odlučio dati malu prednost grupi Protiv fejsa, koji su većinom isticali manjak privatnosti i anonimnosti na društvenim mrežama. Oni učenici koji su se na tjedan dana odrekli korištenja Facebooka izjavili su kako im u tih tjedan dana nije ni trebao i kako se bez njega lako može. - S obzirom na veliki broj klijenata i osiguranika s ovog područja, za ovakvu donaciju nije se bilo teško izboriti, ističe predstavnik osiguranja Šolman. Na poklonu su zahvalili ne samo učenici, nego i ravnateljica Osnovne škole Biserka Špiljak, kao i načelnik općine Zvonko Jutriša. Učenici V.a razreda, Jan Podhraški i Matija Jagodić dresove su odmah i isprobali. (M. B.) HUMANITARNA AKCIJA Uskrsni paket za djecu u obitelji Orel Aktivistice Turističke zajednice Općine Huma na Sutli od prikupljenih sredstava na 10. sajmu proizvoda hrvatskog sela nabavile su uskrsni paket sa kućnim potrepštinama za djecu s posebnim potrebama udomljenim u obitelji Štefanije Orel. Uskrsni paket uručile su djeci u njihovom domu. EKOLOGIJA Nagradna igra Zeleni korak Učenici O.Š. Viktora Kovačića aktivno su se pridružili akciji Zeleni korak, akciji prikupljanja starog papira na razini Republike Hrvatske, povodom obilježavanja UN-ove Međunarodne godine šuma. Cilj je senzibilizirati širu hrvatsku javnost po pitanju ekologije i potaknuti ju na sudjelovanje s vlastitim idejama i prijedlozima za zaštitu okoliša. Partneri projekta su Ministarstvo regionalnog razvoja, GLAS ZAGORJA šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatske šume, Državni zavod za zaštitu prirode i HGK. Za otkup papira po svim školama brinuo se UNIJAPAPIR d.d. Svaka škola koja sudjeluje u akciji Zeleni korak bit će nagrađena sa 450 kn po sakupljenoj toni starog papira. Predstavnici četiriju osnovnih škola koje sakupe najviše starog papira bit će pozvani na dodjelu nagrade Green City. 23 OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. SVIBNJA 2011. OPĆINSKA UPRAVA KULTURA Subvencije poljoprivrednicima Općina Sveti Križ Začretje iz Proračuna za ovu godinu odobravat će subvencije u biljnoj proizvodnji za nabavu loznih cijepova, voćnih sadnica, sadnica jagoda i nabavu sadnica bobičastog voća (borovnice, maline i dr.). Mogućnost ostvarivanja subvencije imaju poljoprivredna gospodarstva koja će zasaditi minimalno 300 komada loznih cijepova, 70 komada voćnih sadnica, 800 komada sadnica jagoda, te minimalno 100 komada sadnica bobičastog voća. Za ostvarivanje subvencija, poljoprivredna gospodarstva moraju imati sjedište na području Općine Sveti Križ Začretje, moraju biti upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, imati odgovarajuće poljoprivredne površine za sadnju sadnica i podmirena dugovanja prema Općini. Zainteresirani mogu podnijeti zahtjev za isplatu subvencije na propisanim obrascima koji se podižu, i popunjeni predaju u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Križ Začretje, do 31. svibnja ove godine svakim radnim danom od 7 do 15 sati. KAP DOBROTE Uskrsni poklon Cvrkutića Mališani svetokriškog Dječjeg zbora Cvrkutići posjetili su Starački dom u Općini Hum na Sutli. Stanovnicima Doma održali su prigodan koncert nakon jutarnje mise, a potom su prisutnima podijelili pisanice i piliće koje su sami izradili na radionici. Ovim malim znakom pažnje djeca su nastojala barem malo uljepšati staračke dane stanovnika Doma. Zagorju mojemu Brege naše liepe večeres sme gledeli, kostanji su nam na pijacu zadišali, šari verti su cveli, a kokoti i pesi po dvorišču su tekali. Naš začretjanski govor, naš Kaj smo slavili i obečali da ga neme pozabili. Izrečeno je to na završetku večeri zavičajne poezije koja je 1. travnja pod nazivom Zagorju mojemu održana u prostoru Žitnice u Svetom Križu Začretju. Večer zavičajne poezije pripremili su učenici Osnovne škole. Voditelj ovog projekta ove školske godine su pedagoginja Nevenka Sinković i knjižničarka Kristina Varžić. Recitirali su se stihovi bivših i sadašnjih učenika škole, te svetokriških pjesnika Verice Jačmenice, Miroslava Lovrenčića i Benedikta Tumpe. Glazbeni dio doživljaja pjesmom je upotpunila grupa Kirjales i učenici skladbama na gitari. Prepuna Žitnica oduševljeno je pozdravila male majstore recitacije koji su uživali u mogućnosti interpretacije stihova govoreći kak doma. Veselje što mogu govoriti svoj zavičajni govor osjetilo se kod sudionika, ali i kod oduševljene publike. Poneka suza u oku govorila je o tome da su prisutni sebi zebrali nekaj za dušu. Velikim pljeskom nagradili su trud učenika i učitelja, dajući time podršku nastojanju da se ne zaboravi svetokriški govor, ali i podršku sličnim akcijama i projektima njegova održanja. KULTURA Izrada tradicionalnog zagorskog nakita U organizaciji Hrvatskog sabora kulture i Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije, prve travanjske nedjelje održana je radionica izrade tradicionalnog nakita Hrvatskog zagorja. Radionica je održana u Muzeju Žitnica u Svetom Križu Začretju. Prije početka nastave, polaznici radionice obišli su izložbe Etno zbirke Zvirek i Galeriju Ivana Lovrenčića u Muzeju Žitnica i Galeriju Rudi Stipković u Vatrogasnom domu. Kratak kulturno-umjetnički program izveli su Vlatka Petriček, glasovir i Antun Kučko, gitara. O povijesti i značajnim ljudima i događanjima u Svetom Kri- 24 GLAS ZAGORJA žu Začretju govorio je Antun Kučko. Tridesetpet sudionika iz naše, ali i susjednih županija pažljivo su pratili predavanje prof. Ivančice Ivkanec, a za praktični dio zadužena je bila prof. Jasmina Vujičić. Uspješnosti radionice svojim iskustvom pridonijela je i gospođa Ankica Čižmek iz Svetog Križa Začretja koja već niz godina izrađuje tradicijski nakit. Ispred Hrvatskog sabora kulture radionici je prisustvovala prof. Valentina Dačnik. Za pažljivo i aktivno sudjelovanje u radionici polaznici su na kraju dobili pismena priznanja. Za uspjeh radionice velika zahvalnost ide i domaćici Elzi Kučko, tajnici ZAKUD-a. (D. K.) OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. SVIBNJA 2011. OBRAZOVANJE Obilježen Dan škole Dvorana u kojoj se odvijao program bila je ispunjena do posljednjeg mjesta Učenici i nastavnici Osnovne škole Sveti Križ Začretje obilježili su 15. travnja 173. godišnjicu organiziranog školstva u svojem mjestu. Događanja su počela u ranim jutarnjim satima sportskim susretima polaznika viših razreda, a kasnije su ih nastavili oni mlađi kojima su roditeljima Božidar Kučko, ravnatelj škole, uz ostalo rečeno o radu škole, posebno je pohvalio najbolje plasirane učenike na županijskim natjecanjima. Učenicima 4.a razreda uručio je priznanja Saveza ekoloških udruga Krapinsko-zagorske županije za sudjelovanje u akciji Moje prvo drvo. (D. K.) Ravnatelj škole Božidar Kučko Priznanje ekolozima Iako škola nema zelenu zastavu u provođenju programa zaštite okoliša, brojne su aktivnosti koje bi ovoj školi s punim pravom mogle dati naziv Eko-škole: štedi se voda i struja, pažljivo gospodari papirom, zaposlili su mame, tete, bake..., u šivanju platnenih vrećica koje oslikavaju na likovnim radionicama - vrećice koje su već na svakodnevnom putu prema trgovinama kao zamjena plastičnim. Nedavno je cijeli 4.a razred bio u akciji sadnje stabala na prostoru oko školske zgrade i igrališta, naravno, uz pomoć razrednice Ane Kiseljak, knjižničarke Kristine Varžić, nekoliko tata, pa i ravnatelja škole Božidara Kučka. Sadnice javora poklon su Općine Sv. Križ Začretje, a učenici-sudionici su za sjećanje na prvo u životu posađeno drvo - dobili priznanje Saveza ekoloških udruga KZŽ koji s vrtićima i osnovnoškolcima provodi ovaj projekt. (D. H.) ZLATNI PIR Njihove zlatne godine Vremena su brzog življenja, brzog zaboravljanja. Mnogi novopečeni mladenci zaborave dana si obećanja već za nekoliko kratkih Zemljinih rotacija, suočeni s prvim problemima zajedničkog življenja. Maks i Marija Kučko iz Sekirišća, slikovitog naselja ispod sv. Vida u općini Sv. Križ Začretje, s punim pravom mogu posvjedočiti postojanju vječne ljubavi: ovih su dana u krugu obitelji i prijatelja proslavili zlatni pir, 50 godina zajedničkog života i u svetokriškoj crkvi obnovili bračne zavjete. Život ih je sve prije nego mazio i pazio, a poznati su kao pošteni i radišni ljudi. Sreću i zadovoljstvo našli su u bogatstvu koje nije novac, već u ljubavi i vjeri, dali životu šansu da pokaže i svoje bolje dane - i dočekali ih zajedno. Osim iskrenog divljenja i čestitki, što još dodati? Možda poruku; odmorite, predahnite u krugu onih koji vas vole, zaslužili ste! SPORT Monografija zagorskog sporta Izrada uskrsnih čestitki i pisanica se pridružili i učenici iz područnih škola. U zgradi škole održavane su razne radionice i prezentacije na Uz računa la kojima su jedni pokazivali nije dosadnonikad što znaju i mogu, a drugi su gledajući nešto naučili (bojanje platnenih torbica, izrada anđela od papira, izrada uskrsnih čestitki, origami, ukrašavanje uskrsnih jaja, radionica povijesne grupe - Očeme kaj vrnuti nazaj, jaja u biologiji i kemiji, prezentacija Svemir i pokusi iz fizike, MS-Word i MS-Power Point - informatičke radionice). Održana je i priredba u kojoj su sudjelovali članovi školskog kulturnoumjetničkog društva. U prigodnom obraćanju učenicima, nastavnicima i Jaja u biologiji i kemiji U restoranu Stara škola u Mirkovcu održana je promocija Monografije zagorskog sporta čiji je autor Branko Piljek. Branko Piljek rodio se 1959. u Zagrebu, od rođenja do 1982. živio je u Štrucljevu i potom seli u Zabok gdje i danas živi. Nakon četverogodišnjeg rada na monografiji koji su obilježila mnogobrojna anketiranja zaslužnih zagorskih sportaša i istraživanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, knjiga je u četvrtak promovirana pred GLAS ZAGORJA mnogobrojnim zagorskim sportašima i uzvanicima. O autoru i monografiji govorili su: dr. Ivica Balagović, Stjepan Fotivec - predsjednik Športske zajednice Krapinsko-zagorske županije, mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić župan Krapinsko-zagorske županije, Tomislav Paškvalin - predstavnik Kluba hrvatskih olimpijaca, Josip Čop - glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora i Stjepan Merkaš - predsjednik Nogometnog saveza Krapinskozagorske županije. 25 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. SVIBNJA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Usprkos krizi radovi se nastavljaju Radovi na odvodnji, javnoj rasvjeti, komunalnoj infrastrukturi i sanaciji Doma kulture, samo su neki od radova od već potpisanih u ugovorima za ovu godinu istaknuo je 31. ožujka, na sjednici Općinskog vijeća, načelnik Stjepan Muhek. Na početku sjednice načelnik je podnio izvješće, u kojem se osvrnuo na izvršenje proračuna Općine za 2010. Napomenuo je kako je promjena porezne politike od 1. srpnja prošle godine uzrokovala smanjenje ionako skromnih sredstava koja se vraćaju u jedinice lokalne samouprave, dok se s druge strane obveze koje lokalna samouprava mora izvršavati stalno povećavaju. U 2010. od planiranih 12,833.000 kn prihodovano je 11,888.584,88 kn, što iznosi 92,6% od planiranog. Najveći izvor prihoda Općine Marija Bistrica su porezi i prirezi na dohodak, a oni su u 2010. smanjeni za 343.000 kn u odnosu na 2009., kao izravna posljedica gubitka radnih mjesta i promjene porezne politike u srpnju prošle godine. Najveći podbačaj prihoda ostvaren je u segmentu pomoći u proračunu s razine države, županije i fondova kao i prihodi po posebnim propisima u koje, između ostalog, ulaze komunalna naknada, uplate građana za asfaltiranje, vode, grobna naknada i sl. Rashodi su u prošloj godini ostvareni sa 93,9%. Unatoč svemu, načelnik Stjepan Muhek napominje da ni u jednom trenutku nije došlo u pitanje normalno funkcioniranje Općine, koje je i sada normalno, iako se nastavlja trend smanjenja prihoda od poreza. Što se pak tiče trenutne situacije, načelnik napominje da je od početka godine potpisano nekoliko ugovora o financiranju, odnosno sufinanciranju radova u 2011., od kojih je najznačajniji ugovor s Hrvatskim vodama od 4,263.000 kn za radove na odvodnji u idućem razdoblju. Potpisan je i nastavak ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vezan za javnu rasvjetu u kojem Fond sudjeluje sa 220.000 kn, kao i ugovor s Ministarstvom kulture u iznosu od 100.000 kn odobrenim za sanaciju Doma kulture. Kako je ova godina počela sa smanjenjem prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine, načelnik Muhek napominje kako je za očekivati nastavak tog trenda, bez obzira na uvjeravanja s vrha u izlazak iz recesije i gospodarski oporavak. No, bez obzira na krizu i ove će godine u Općini Marija Bistrica biti značajnih radova na komunalnoj infrastrukturi, a bit će i novih projekata, od kojih načelnik izdvaja OŠ MARIJA BISTRICA Natjecanje mladih tehničara OŠ Marija Bistrica bila je domaćin 53. županijskom natjecanju mladih tehničara, na kojem je sudjelovalo 47 učenika koji su to pravo izborili na školskim natjecanjima. U kategoriji petih razreda – Promet, prvi je bio Antonio Pažur, OŠ Vladimira Nazora, Budinščina, kod šestih razreda – Graditeljstvo Ivan Novosel, OŠ Oroslavje, kod sedmih razreda Jurica Batišta, OŠ Krapinske Toplice slavio je u Strojar- skim konstrukcijama, a Antonio Hren, OŠ Oroslavje u Obradi materijala. U kategoriji osmih razreda u Elektronici je prvi bio Ivan Šipek, a u Elektrotehnici Viktor Gredičak, oba iz OŠ Oroslavje, dok je u foto tehnici u kategoriji petih do osmih razreda slavila Lucija Krznar, OŠ Stjepana Radića, Brestovec Orehovički. Najbolje plasirani učenici nastupiti će na državnoj smotri u Puli od 8. do 11. svibnja ove godine. Idejni i glavni projekt kolektorske mreže u dužini od 22 km, koji financiraju Hrvatske vode. Na sjednici je prihvaćen i Plan javne nabave roba, radova i usluga u ovoj godini, a vijećnicima je prezentirana i situacija vezana uz dugovanja prema Općini, koja iz raznih naslova iznose čak 2,5 milijuna kuna, a neka se vuku i više od desetak godina. Zaključeno je da se upotrijebe sve mogućnosti naplate, a što je nemoguće naplatiti, da se otpiše. (E. L.) UDRUGE HRVATSKA ŽENA Dodatna nastava iz hrvatskog Udruga Hrvatska žena Marija Bistrica nedavno je pokrenula još jedan zanimljiv projekt. Naime, udruga je pozvala djecu na dodatnu nastavu iz hrvatskog jezika. U pomoć je priskočila i Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica, koja je ustupila prostor, a Udruga Hrvatska žena Marija Bistrica osigurala je profe- soricu, koja okuplja zainteresirane učenike OŠ Marija Bistrica, bilo da se radi o onima kojima nešto teže idu osnove ili pak o onima koji žele dodatna znanja iz hrvatskog jezika. Da je ova ideja pun pogodak potvrđuje i činjenica da se zna okupiti i po desetak djece. (E. L.) KULTURA Svi v Remetinec Nakon vrlo uspješnog početka predstavom Crvene ruže, Kazalište u Mariji Bistrici u travnju je donijelo novu predstavu - Angie Kazališta Svarog iz Zagreba. Iako je interes bio nešto manji nego na prvoj predstavi, oni koji su je odgledali uživali su u izvedbi Dubravka Sidora i Martine Čvek. Sljedeća predstava u Kazalištu u Mariji Bistrici bit će u petak 20. svibnja, kada s predstavom V Remetinec, v Remetinec gostuje Kazališna družina Gemišt, odnosno Vid Balog, Davor Dretar Drele i Luka Bulić. Ne sumnjamo da će u ova tmurna vremena, mnogi potražiti zabavu i razonodu upravo na ovoj predstavi, za koju se karte mogu nabaviti u Knjižnici Marija Bistrica, na Radiju Marija Bistrica, u Caffe baru Dioniz i Art Galeriji Ptiček u Mariji Bistrici. (E. L.) VATROGASTVO Novi vatrogasci 1. klase Nogometni prvaci Predstavnici OŠ Marija Bistrica postali su županijski prvaci u nogometu. Oni su na završnici, koja je odigrana u dvorani Srednje škole u Krapini, osvojili naslov nakon pobjeda nad krapinskim osnovnim školama. OŠ Lj. Gaja pobijedili su sa 5:0, a OŠ A. Cesarca sa 2:1. Najefikasniji u redovima bistričkih osnovnoškolaca bio je Jurica Ščuric sa tri postignuta gola. Uz njega boje bistričke škole branili su i Antonio Košec, Zlatko Čukelj, Mihael Belko, Kristijan Mikulec, Mario Mikuš, Karlo Tomurad, Andrija Mikša, Andrija Pisk, Juraj Ptić i Mario Kožić. Trener je profesor Dominik Karajić. (E. L.) 26 U organizaciji VZ Općine Marija Bistrica održano je osposobljavanje za vatrogasce 1. klase, kojemu su pristupila 33 kandidata i kandidatkinja. Svi su uspješno položili, pa tako novih 10 vatrogasaca 1. klase ima DVD Laz, 8 DVD Tugonica-Podgrađe, 6 DVD Marija Bistrica, po 3 DVD Selnica i DVD Belec, 2 DVD Dobri Zdenci i jedan DVD Sveti Matej. Od ukupnog broja bilo je 5 polaznica, po dvije iz DVD-a Tugonica-Podgrađe i Belec, te jedna iz DVD-a Marija Bistrica. Voditelj osposobljavanja bio je GLAS ZAGORJA Zlatko Benci, zapovjednik VZO Marija Bistrica, predavači su bili Stjepan Skuliber i Josip Bosak, a samoj dodjeli diploma nazočili su i predsjednik i tajnik VZ KZŽ Ivica Glas i Rajko Jutriša. (E. L.) SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE 01. SVIBNJA 2011. Sv. mise u svetištu Majke Božje Bistričke od ponedjeljka do subote su u 10,30 i 18 sati. Nedjeljom u 7,30, 9, 11 i 18 sati. Prilika za sakrament ispovijedi je svakodnevno prije sv. mise. ****************** Hodočašća: 1. svibnja – otvorenje hodočasničkog ljeta 2. svibnja – hodočašće sportaša 7. svibnja – hodočašće kruničara 8. svibnja – hodočašće studenata 14. svibnja – hodočašće Bjelovarsko-križevačke biskupije 15. svibnja – hodočašće Hrvatske provincije Družbe Isusove 21. svibnja – hodočašće molitvenih vijenaca Kraljice Obitelji 28. svibnja – hodočašće dječjih vrtića i Srijemske biskupije 29. svibnja – hodočašće vatrogasaca GLAS ZAGORJA 27 OPÆINA ÐURMANEC 01. SVIBNJA 2011. Svečano proslavljen Dan općine, Župe i škole - blagdan Svetog Jurja Dan o Načelnik Branko Horvat: … ne smije nas obuhvatiti malodušnost, nema predaje, treba nastaviti sa upornošću, uvažavanjem i razumijevanjem. Kako je ove godine blagdan Svetog Jurja bio na Veliku subotu, središnja svečanost upriličena je na Uskrsni ponedjeljak. Koncelebriranu svetu misu u prepunoj crkvi Svetog Jurja predvodio je fra Milan Krišto iz franjevačkog samostana na Kaptolu. Na misi su sudjelovali članovi DVD-a Đurmanec, sa svojim gostima iz susjedne Slovenije i predstavnika DVD-a iz naše Županije. Nakon svečane svete mise blagoslovljeno je novo vatrogasno vozilo. U Osnovnoj školi Đurmanec upriličena je svečana sjednica Općinskog vijeća u nazočnosti gostiju među kojima je bila saborska zastupnica Danica Hursa, dožupan za gospodarstvo Anđelko Ferek Jambrek, te predstavnici i čelni ljudi okolnih jedinica lokalne samouprave i iz Žetala u Sloveniji. U prigodnom programu sudjelovao je KUD Đurmanec sa gostima. - Ostvarenje naših izvornih prihoda u prvom kvartalu ove godine u usporedbi s prošlogodišnjim za isto razdoblje imaju trend pada 26% poena kao posljedica porezne reforme i općeg stanja. Pali su i prihodi s naslova poreza na dohodak otprilike isto. Ovo nije prozivka, nije traženje alibija, ali je realnost - rekao je u prigodnom govoru na svečanoj sjednici Općinskog vijeća načelnik općine Branko Horvat. Dodao je također kako će 2011. godina biti godina strpljenja i odricanja, naglasivši – Ali ne smije nas obuhvatiti malodušnost, nema predaje, treba nastaviti s upornošću, uvažavanjem i razumijevanjem. U svom govoru osvrnuo se na učinjeno u proteklih godinu dana, od ulaganja u komunalnu infrastrukturu, školstvo, sufinanciranje prijevoza učenika i druge općinske subvencije kroz socijalni program i subvencije kamatnih stopa poljoprivrednicima i gospodarstvenicima… Dotaknuo se dva projekta koja su prema zajedničkoj odluci prioritetna - vodoopskrba i gradnja školske športske dvorane, a koji se ne mogu realizirati bez pomoći države. - I dok je u programu nastavka izgradnje vodovodnog sustava na području naše Općine učinjen pozitivan iskorak, gradi se magistralna i sekundar- VATROGASTVO Blagoslovljena autocisterna Početkom travnja članovi DVD-a Đurmanec održali su 32. godišnju redovnu izvještajnu skupštinu. Skupu su prisustvovali predstavnici DVD-a s kojima je uspostavljena suradnja, a sve skupa posebno je pozdravio predsjednik Vlado Vuzem. Prošle 2010., znatno je smanjen broj intervencija gašenja požara na otvorenom - istaknuo je u izvještaju o radu tajnik Željko Škrlec. Zahvaljujući preventivnom djelovanju, sve češće građani zahtijevaju vatrogasno dežurstvo prilikom paljenja suhe trave ili raslinja, pogotovo kad je ta lokacija blizu šume. Također, mnogo je učinjeno na osposobljavanju članova, kroz vježbe koje su sami organizirali ili su sudjelovali kod drugih. Na Dugom otoku tri vatrogasca odradila su jednu 14-dnevnu smjenu dežurstva na moru. Organiziran je Memorijalni 9. malonogometni turnir Miljenko Škrlec - Joža. U Pilani Ratković uređena je garaža za smještaj autocisterne, jer je Vatrogasni dom premali za sva vozila. Prostor je vlasnik Pilane Hrvoje Ratković besplatno ustupio DVD-u na korištenje. U povodu Dana općine, Župe i Osnovne škole, u nazočnosti gostiju i mještana općine upriličena je i svečana primopredaja novog vatrogasnog vozila DVD-u Đurmanec. Vrpcu su zajednički prerezali načelnik općine Branko Horvat i predstavnik KOTKE Krapina, direktor Josip Pelin, kao kum vozila. Načelnik općine Branko Horvat predao je ključeve vozila predsjedniku DVD-a Vladimiru Vuzmu koji ih je potom svečano uručio vatrogasnom zapovjedniku Zlatku Paviću. Vozilo je blagoslovio domaći župnik, pater Drago Brglez. Svečanost su svojim nastupom uveličali članovi Gradskog puhačkog orkestra Krapina. (N. V.) 28 Novo moderno vatrogasno vozilo blagoslovljeno je 25. travnja prigodom obilježavanja Dana općine Đurmanec DVD Đurmanec je s Vatrogasnom zajednicom Krapinsko-zagorske županije organizirao tečaj za vatrogasne dočasnike, koji su pohađali i članovi susjednih DVD-a. Učinjeno je mnogo na stručnom usavršavanju članova za razne specijalističke djelatnosti. Spomenimo da ovaj DVD, koji je svrstan u A stožernu vatrogasnu postrojbu, ima 92 člana, od čega su 42 operativna, a 36 podržavajući članovi i 14 je mladih stažista, a što je u svojem izvještaju naglasio zapovjednik Zlatko Pavić. Upravni odbor održao je 9, a zapovjedništvo 7 sjednica, na kojima se raspravljalo o svim važnim pitanjima za rad društva, a GLAS ZAGORJA upućena je i javna zahvala načelniku Branku Horvatu i Općinskom vijeću, na njihovoj podršci da bi se mogla kupiti nova autocisterna - naglašeno je u izvještaju Stjepana Horvata, blagajnika DVD-a Đurmanec. Društvo je u listopadu prošle godine kupilo novu autocisternu Mercedes-Benc, s pogonom na sva četiri kotača. Ona je kapaciteta pet tisuća litara, a služi u vatrogasnim intervencijama, odnosno prilikom prijevoza pitke vode za domaćinstva. Ovo vatrogasno vozilo blagoslovljeno je 25. travnja prilikom obilježavanja Dana općine Đurmanec. (D. Kozina) OPÆINA ÐURMANEC općine na mreža u podsustavu I – visoka zona zapadnog dijela naše Općine, čime se rješava vodoopskrba za dva naselja, a ujedno je projekat i polazište za nastavak i proširenje vodoopskrbne mreže za 3 naselja u visokoj zoni Putkovca, dotle u programu izgradnje školske dvorane moram pomalo iskazati svoje nezadovoljstvo i osjećaj gorčine nerazumijevanjem resornog i drugih ministarstava – rekao je također načelnik općine Horvat dodajući kako ne traže od države da im sagradi objekt nego da pomogne u sufinanciranju. Svoj govor završio je optimistički, uz čestike i zahvalu dobitnicima općinskih priznanja. Da se u općini Đurmanec puno radilo i napravilo, da je iz godine u godinu vidljiv znatan napredak, istaknuli su i nazočni gosti. Također je naglaše- no kako je Đurmanec općina bogata ljudskim resursima. U povodu Dana općine, Župe i Osnovne škole upriličen je bogat višednevni program. (N. V.) 01. SVIBNJA 2011. Uručena općinska priznanja Ovogodišnji laureati sa predsjednikom općinskog vijeća i načelnikom ovogodišnjim laureatima Povelja Općine Đurmanec dodijeljena je Vladimiru Vuzemu, predsjedniku DVD-a Đurmanec - za postignute rezultate na području vatrogastva i promicanju vrijednosti demokratskog društva, čime je pridonio promoviranju ugleda Općine Đurmanec, te Vilimu Pasaričeku - posmrtno - za promicanje vrijednosti demokratskog društva, položaja i ugleda Općine Đurmanec, te izniman rad i zalaganje za razvoj Općine. Na sjednici priznanje je primila njegova supruga Anita. Plakete Općine Đurmanec dodijeljene su strojobravarskoj, alatničarskoj i kovinotokarskoj radnji “Sak“, vlasnika Stjepana Varjačića gospodarskom subjektu koji je znatno pridonio razvoju gospodarstva Općine Đurmanec i Tei Horvat, doktoru znanosti sa područja Općine, koja je svojim radom, obrazovanjem i usavr- šavanjem pridonijela promoviranju ugleda Općine Đurmanec. Zahvalnice su dodijeljene Školskom športskom društvu Osnovne škole Đurmanec - za postignute vrlo zapažene rezultate na županijskim, a posebice na državnim natjecanjima, koji su svojim trudom i zalaganjem pridonijeli predstavljanju Osnovne škole i svog mjesta, te Josipi Vrhovski koja je svojim radom i zalaganjem pridonijela afirmaciji života i rada žena ruralnog kraja a time i promoviranju općine. U ime svih laureata na dodijeljenim priznanjima zahvalila je doktorica znanosti Tea Horvat. U ime Školskog športskog društva Osnovne škole Đurmanec zahvalnicu je primio Josip Leljak. Priznanja su na svečanoj sjednici uručili predsjednik općinskog vijeća Marijan Horvat i načelnik općine Branko Horvat. (N. V.) KRIŽNI PUT Stopama pobijenih - Đurmanec - Ilovec - Macelj U organizaciji župe sv. Jurja Đurmanec, Društva hrvatskih katoličkih muževa te udruge Macelj 1945., 9. travnja upriličen je križni put Stopama pobijenih - Đurmanec - Ilovec - Macelj. Tradicionalno, okupljanje i prva postaja bili su na željezničkoj stanici u Đurmanec. Time je učinjena neka vrsta poveznice s ratnim zarobljenicima kojima je to, u svibnju 1945., bila posljednja stanica na koju su dopremani vlakovima, a put bez povratka vodio ih je dalje u maceljske šume. Pred postajama - križnim putovima i kapelicama podignutima duž križnog puta hrvatskih stradalnika 1945. molilo se po predlošku koji je napisao dr. fra Bonaventura Duda Križni put Gospodina našega Isusa Krista - na spomen žrtvama Križnoga puta. - Od 1991. okupljamo se na prvu nedjelju u lipnju, piše u predlošku (ove godine bit će to 5. lipnja), u Maceljskoj šumi, uz novu spomen-misu Muke Isusove gdje su 22. listopada 2005. sahranjene 1163 žrtve. Križnim putem obnavlja se pobožnost pregorkoj muci i smrti Isusovoj, ali i slavi i njegovo uskrsnuće. Time se želi odati počast svima, osobito nevinim žrtvama vojnicima i civilima koji su ovdje, u svibnju i lipnju 1945. mučeni i pobijeni na povratku iz Bleiburga, ali i u mnogim drugim mjestima Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Posljednja, 14. postaja križnog puta Stopama pobijenih nakon višesatnog hodanja kroz Macelj, Svečana povorka DVD-a Đurmanec i gostiju koju su pratili članovi Gradskog puhačkog orkestra Krapina bila je u crkvi Muke Isusove, gdje je za sve ovdašnje žrtve kao i sve ostale žrtve partizansko-komuni- GLAS ZAGORJA stičkih zločina, misu predslavio predvoditelj križnoga puta fra Drago Brglez, župnik Đurmanca. 29 OPÆINA LOBOR 01. SVIBNJA 2011. EKOLOGIJA Ljubiteljima prirode Uz obilježavanje Dana planeta Zemlje, Javna ustanova za Tabla predstavlja upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na područzavoda za zarezultate projek- ju Krapinsko-zagorske županije i Općina Lobor predstavili su štitu prirode, ta Istraživanje novu edukativno-informativnu tablu Ugrožena i zaštićena s ciljem invenpopulacija i kar- flora Ivanščice. tarizacije i pratiranje staništa ćenja stanja biljnih svojti: velika sasa, alpski dručju Ivanščice, županija Kra- vrijedne i ugrožene flore Ivančice jaglac, kranjski ljiljan, bazgin pinsko-zagorska koji Ustanova, kontinuirano provodi već treću kaćunak i ljetni jednolist na po- uz financijsku pomoć Državnog godinu. Info-tablu, postavljenu ispred općinske zgrade u Loboru, svečano je otkrio župan Siniša Hajdaš - Dončić, a predstavili su je ravnatelj Ivan Ištok i djelatnici stručne službe Javne ustanove. Ovo je prva od dvije edukativnoinformativne table koje će biti postavljene (nakon Lobora ista će se postaviti i pored planinarskog doma u Belecu) u cilju upoznavanja javnosti s biološkom raznolikošću i prirodnim vrijednostima ovog iznimno vrijednog područja, kao i potrebom njegove zaštite od učestalih negativnih pritisaka koji utječu na prirodna staništa i biljne i životinjske vrste. Načelnik Andrija Smetiško istaknuo je važnost ove edukativno-informativne table, koja će uz već postojeće, Seljačke bune i Poučne staze, biti polazište turističkih posjeta. - Turisti, koji će bez vodiča posjetiti Lobor, moći će na ovaj način sami saznati sve o našem kraju i ljepotama - dodaje načelnik. KULTURA Slavlje Kristova uskrsnuća Pucanje i čuvanje Kristova groba - uskrsni su običaji u Loboru. Sve je i ove godine započelo na Veliki četvrtak, ispovijedi ljudi koji su čuvali grob. Na Veliki petak održana je procesija, na Veliku subotu također se čuvao grob, a na Uskrs se sve proslavilo pucanjem. Običaj uskrsnog pucanja u Loboru datira inače iz 1524. kada je Petar Keglević dobio vlastelinstvo Lobor, te je u uskrsno vrijeme slao naoružanu počasnu četu u loborsku crkvu čuvati Kristov grob. Kada zvona na Veliku subotu označe uskrsnuće, vojnici se povuku, da bi u samo praskozorje Uskrsa na ranoj misi gromoglasnim pucanjem iz svojih pištola navijestili najsretniji katolički blagdan. U prostoru pokraj crkve stoljećima se odr- žava i oglašavanje pištola, također i na Uskrsni ponedjeljak. Tu tradiciju u današnje vrijeme nastavlja društvo koje je svoje djelovanje formaliziralo osnivanjem Viteškog društva svetog križa, 23. veljače 2007. Predsjednik tog društva je načelnik općine Lobor Andrija Smetiško, a ovo viteško društvo spada u najmlađa društva koje njeguje uskrsno pucanje kao dio bogatog povijesno-kulturnog naslijeđa zagorskog kraja. Do sada je Viteško društvo sudjelovalo na smotri kuburaša u Tuhlju, Loboru, na festivalu čuvara Kristova groba u Metkoviću, na sajmu turizma GAST u Splitu, na predstavljanju gastronomsko-turističkih potencijala Krapinsko-zagorske županije u Tower centru u Rijeci, na nastupu na proslavi dana općine Jarmina, na obilježavanju brojnih događanja u našoj te susjednim županijama i naposljetku na XI. festivalu Žudija u Tisnom. Društvo broji 30 aktivnih članova u dobi od 16 do 54 godine. Što se tiče Uskrsa u Loboru, u društvenom je domu u organizaciji OŠ Franje Horvata Kiša upriličena i tradicionalna izložba Uskrs u nama, koja je ove godine bila posvećena preminuloj dugogodišnjoj ravnateljici škole Verici Ivančić. Na izložbi su se prigodnim radovima predstavili učenici loborske škole, članovi Loborske humanitarne udruge, Udruge žena i Udruge sv. Ana, te Dom Loborgrad, a izlagale su i trgovine Junior, OTM i Cvjećarna Iris. Na samom otvorenju izložbe, koja se mogla razgledati u Velikom tjednu, nastupili su učenici loborske škole, te KUD Lobor i tamburaški orkestar. OPĆINSKA UPRAVA Zbliženi Uskrsom Članovi socijalnog vijeća općine Lobor posjetili su uoči Uskrsa 30ak obitelji i samačkih domaćinstava i uručili im prigodne poklon pakete koje je osigurala općina. Ovim paketima, posjetom i razgovorom, članovi socijalnog vijeća uljepšali su blagdan Uskrsa staračkim i samačkim domaćinstvima. 30 GLAS ZAGORJA OPÆINA LOBOR 01. SVIBNJA 2011. VATROGASTVO Susret potpisnika Povelje o prijateljstvu Ova koordinacija uspješno djeluje već 14 godina, a osnovni joj je cilj boljitak vatrogastva i razmjena iskustva o načinu rada i djelovanja, između kontinentalnog i priobalnog dijela Lijepe Naše. Uz redovni izvještajni dio sastanka, tematski dio sastanka posvećen je problematici statusa dobrovoljnih vatrogasaca, posebice onih operativnih. U zakonu i podzakonskim propisima jasno je regulirano koje su obaveze i dužnosti Dobrovoljnih vatrogasnih društava i ljudi koji ih vode. Jedinstveni zaključak sastanka je potreba za novom snagom koja će znati i moći izboriti mjesto pod suncem za Dobrovoljna vatrogasna društva i dobrovoljne vatrogasce. Ono što je također važno je da će se nakon ove koordinacije sažeti zaključci u smislu konkretnih prijedloga za poboljšanje statusa dobrovoljnih vatrogasaca kao što su reguliranje olakšica za poslodavce koji zapošljavaju dobrovoljne operativne vatrogasce, djelomično ili cjelokupno oslobađanje od komunalne naknade i U Hreljinu je nedavno održan redovni sastanak predstavnika Plavo zelene koordinacije o prijateljstvu i suradnji dobrovoljnih vatrogasnih društava - Lobor, Slatina, Velika, Kutjevo, Vodice, Novi Vinodolski i VZ Bakar - Kostrena. komunalnog doprinosa za dobrovoljne operativne vatrogasce, uvođenje bonusa na sklapanje polica osiguranja za imovinu u vlasništvu dobrovoljnih operativnih vatrogasaca, povlastice za plaćanje gradskog prijevoza i dječjih vrtića za djecu dobrovoljnih operativnih vatrogasaca i slično. Kao jedno od mogućih rješenja problema, razmatrana je ideja o inicijativi za formiranje Stožera za obranu digniteta dobrovoljnog vatrogastva. Na sastanku se mogla čuti i teza da profesionalno vatrogastvo ne može bez dobrovoljnog, a isto tako, ni dobrovoljno bez profesionalnog. Samo zajedničkim sinkroniziranim radom zadovoljnog dobrovoljca i profesionalca mogu se očekivati rezultati koje od vatrogasaca očekuju građani. Načelnik općine Lobor Andrija Smetiško, koji je pono- EKOLOGIJA Loborskim stezama Nigdje tako lijepo ne zvoni zvono kao ono naše, nigdje ne izlazi i zalazi sunce kao ono naše, a ni mjesec ni zvijezde nisu tako pitomih šara kao kod nas… Franjo Horvat Kiš Vijugava i neravna cesta, sva u zavojima koji toliko puta promijene smjer da ne znate više vozite li prema sjeveru ili jugu, dovest će vas do Lobora. Središtem mjesta dominira crkva sv. Ane, a uz nju je još 1858. sagrađena osnovna škola - zbog orguljaša, Petra Štembera, vjerojatno, koji je ujedno bio i prvi učitelj, rodom iz Gornje Stubice, a njegova se loborska loza očuvala do današnjih dana. Od završetka Domovinskog rata današnja osnovna škola nosi ime po loborskom književniku i putopiscu Franji Horvatu Kišu, a njeni polaznici imaju jedinstvenu povlasticu pred svojim vršnjacima u drugim školama. Satove biologije, ekologije, povijesti, književnosti, tjelovježbe, likovne ili duhovne kulture mališani mogu provesti u prirodi: na jednom od ogranaka Poučne staze. Staza je osmišljena s ciljem da obogati znanje i duh učenika svih uzrasta, a namijenjena ljubiteljima prirode, istraživačima i znanstvenicima, predstavljajući, san na mještane svoje općine koji se vole družiti, prisustvovao je također sastanku uz predstavnike članica ko- vas dovesti do proplanka i svetišta s čudotvornim Gospinim kipom, radom u drvu, iz 15. stoljeća. Proplanak je nekad bio groblje gdje je među iskopinama pronađen i kameni ulomak s pleternom ornamentikom. Novija istraživanja dokazuju da o tom lokalitetu još Duša moja zagorski je kraj uzdahnuo je tankoćutni pjesnik A. G. Matoš, a bilo je to zasigurno na nekoj loborskoj stazi, na nekom obronku Ivančice što se zaštitnički nadvila nad drevni Lobor. Pruža se s njenog vrha, najvišeg u Hrvatskom zagorju, najljepšeg prirodnog vidikovca sjeverne Hrvatske, nezaboravni pogled na zaobljene brežuljke koji proljećima izgledaju poput kugli sladoleda od pistacije, a kućice i kleti po njima kao slastičarski ukrasi od kockica želea crvenog ribizla: neusporediva sladoledna kupa, toliko fina da nikad ne prisjedne. prvenstveno, bogatstvo prirode i kulturu ovoga kraja. Počinje u crnogoričnom parku Zazidja, prolazi jugozapadnim obroncima Ivančice, ispod ostataka ruševina Oštrca i Pustog Duha zloglasnog Črnog Tome i preko prapovijesne gradine svetišta Majke Božje Gorske, okružujući Lobor, vraća polaznika na ishodište. Pokazat će vam zavjetnu kapelicu sv. Antuna Padovanskog koju je 1703. sagradio Petar Keglević, a nedaleko je, prema legendi, sahranjen posljednji templar ovog kraja, imenom Pavao. Uz napušteno imanje obitelji Horvat staza će mnogo toga ne znamo. Stazom uz potok Rieka nekad su prolazili i Rimljani, na putu prema Ptuju, a vi GLAS ZAGORJA ordinacije. Drugi dio susreta protekao je u druženju na Zlobinu u organizaciji DVD-a Zlobin, a kako nam je još rekao načelnik Smetiško, na jesen slijede vatrogasne sportske aktivnosti. - Ovakvim druženjima, prenose se običaji, iskustva, rade se zajednički planovi, tako da ovakvi sastanci imaju moju punu podršku, dodaje. Piše Dunja Horvatin skrećući desno možete Stazom kostanja do najstarijih zaselaka ovog područja, Gornjih i Donjih Bezaka, pa Vinskom stazom opet u Lobor. Skitnja loborskim stazama nalik je na listanje stare, vrijedne knjige prepune davno umrlih, a znanih likova, knjige u kojoj stari bakrorezi prikazuju neki prošli život koji kao naslijeđe nastavlja živjeti u nama. Svaki korak je nova stranica, svaka stranica je nova priča, a sve one pletu nisku koju sve više zaboravljamo. Kad već propadaju dične nam starine i ruši se njihovo kamenje u meku zagorsku zemlju da i samo postane zemljom, trebalo bi možda posegnuti za Matošem, Szabom, Đalskim, Kišom; uputiti se, za početak, put kraja kojeg je Matoš opisao probranim riječima: loborskim stazama i stazicama. Kad ih sve prođete, polako, korak po korak, spoznat ćete njihovo neprocjenjivo bogatstvo, toplinu domaće riječi, istinsku širinu duše i ljepote zagorskog kraja. (dh) 31 OPÆINA JESENJE 01. SVIBNJA 2011. KRIŽNI PUT LOVCI Tradicija se nastavlja Marljivo uređivali dom i čuvali divljač Kako to nalažu odredbe statuta, redovnu godišnju Izvještajnu skupštinu održali su članovi lovačkog društva Kuna iz Jesenja. I ove se godine, uoči Cvijetne nedjelje, stotinjak vjernika okupilo se ujutro u župnoj crkvi sv. Ivana Krtitelja. Župnik Josip Krčmar blagoslovio je sve okupljene i ponio križ te ga predao prvom nositelju. Kroz Maligce krenulo se prema Donjem Jesenju, a zatim kroz sada već šumom zarastao predio u kojem su nekad u selima Artići, Pelini, Jendreci, Šoštarići i Jagušići živjele mnogobrojne obitelji. Danas su ta sela nažalost pusta, neka i gotovo zapuštena. Postaje križnog puta bile su u svakom zaselku na kojima su molitve predvodili mladi i bračni parovi. Na, otprilike, polovici križnog puta kod kuće Jagušić upriličen je kraći odmor uz okrjepu za sve sudionike. Nakon toga nastavilo se šumovitim predjelom, jednim dijelom i kroz župu Vrbno do kapelice u Lužanima gdje je služena sv. Misa. Stazu dužine oko 18 kilometara koja je većim dijelom bila brdovita i teška svi sudionici prošli su bez problema. Putem se pridružio veći broj vjernika pa je na kraju ukupno bilo 150 sudionika. Cijelim križnim putem čitanja su bila usmjerena za naše obitelji, a sudionicima je bila ovo jedna malena žrtva Bogu za obitelj. Uz riječi zahvale župnik Josip Krčmar je ispred crkve pripremio okrjepu za sve sudionike križnog puta. OPĆINSKA UPRAVA Uređenje groblja Općina Jesenje u ovoj godini nastavlja s uređenjem groblja. No, u tome ima poteškoća jer je na starom dijelu ostalo neizgrađeno polje XVII. koje se nalazi iza glavnog raspela. Na tom dijelu nalaze se većinom grobovi čiji vlasnici-kori- Posmrtni ostaci vlč. Lepoše i Sporčića, do sada počivali u snici nisu poznati. jednom grobu, nedaleko glavnog raspela, a nad grobom Izradom nove evi- je bio samo običan križ s natpisom dencije i katastra grobnih mjesta koje je izvršeno prije četiri godine i tu su sahranjeni počivaju u zaza grobove koji se nalaze na ovom jedničkoj grobnici koju je Općina polju prijavila se svega nekolicina ustupila župi, a nalazi se na novom vlasnika, a ostali, jer se nisu javili, dijelu groblja. gube pravo korištenja. U grobnicu, u koju je prošle godine Uz izgradnju betonskih okvira, a ukopan vlč. Ivica Košutić, nakon ekšto se uklapa u plan uređenja, još shumacija, sahranjeni su posmrtni je nešto urađeno. ostaci svećenika Tome Lepoša, Odlučeno je da se pokojni svećeni- umro 1884. i vlč. Juraja Šporčića, ci koji su službovali u župi Jesenje umro 1907. 32 Izvješće o radu za prošlu godinu podnio je tajnik društva Mario Vodolšak, te uz ostalo istaknuo da su aktivnosti uglavnom bile usmjerene na uređenje i opremanje lovačkog doma u Cerju. Izgrađeni su priključci za plin i vodu, uređena je i opremljena sala za koju su nabavljeni stolovi i stolice, kao i namještaj za kuhinju. U potkrovlju doma postavljena je električna i vodovodna instalacija. drugih raznih aktivnosti uobičajenih za rad udruge. Na skupštini je donijeta i Odluka o zaštiti usjeva od divljači. Ispred lovaca LD Kuna Gornje Jesenje, predsjednik društva Antun Podoreški predložen je za dodjelu Zlatne plakete HLS-a. Među gostima, u lovačkom domu na Cerju gdje je skupština održana, bio je Ivan Halapir, predsjednik Lovačkog saveza KZŽ. On je U gater koji se nalazi pored lovačkog doma dopremljene su četiri divlje svinje koje će služiti za rasplod. Izvršeno je redovno prebrojavanje divljači na terenu te su izgrađeni lovno tehnički objekti. Članovi lovačke sekcije nastupali su na natjecanjima, a bilo je i dosta pohvalio rad društva, te govorio o aktivnostima Lovačkog saveza KZŽ koje predstoje u ovoj godini. Načelnik općine Jesenje Ivan Maligec čestitao je lovcima na postignutim rezultatima, zahvalio na suradnji koja je kvalitetna i obećao daljnju pomoć. (I. H.) ZANIMLJIVOSTI Mala Jana nije ubrojena Popis stanovništva, kućanstava i stanova na području općine Jesenje provodilo je pet popisivača. Teritorij općine bio je podijeljen na 10 popisnih krugova. Popisivači su prošli potrebnu četverodnevnu obuku, a i dobro poznaju teren koji je bio u zahvatu popisivanja. Da se u pop u n j ava n j u obrazaca dobro snalaze, uvjerili smo se na Cerju Jesen jskom kod obitelji Dragutina Kučka. Iako GLAS ZAGORJA ta obitelj sada ima sedam članova, popisivač Robert Kranjčec upisao je samo njih šestero. Naime, mala Jana rodila se 4. travnja i nije obuhvaćena ovim popisom, jer je kritična točka popisivanja bio 31. ožujka 2011. (I. H.) OPÆINA STUBIÈKE TOPLICE 01. SVIBNJA 2011. Sretan vam Dan općine DAN OPĆINE KULTURA Tradicijska glazbala Ovogodišnje zahvale uz Dan općine Stubičke Toplice upućene su dr. Davoru Gredičaku, ravnatelju Specijalne bolnice Stubičke Toplice za kvalitetnu obnovu objekata Specijalne bolnice, njezina perivoja i promociju Općine, te tamošnjoj Osnovnoj školi za postignuća u odgojno-obrazovnim projektima, razvojnim programima i promociju Općine. Kako to i priliči uz centralnu proslavu, načelnik Vladimir Bosnar osvrnuo se na prošlogodišnji proračun. - Nažalost, i naša općina kao i uglavnom sve jedinice lokalne samouprave prošlu godinu završila je s minusom od 780 tisuća kuna, jer država nije proslijedila sredstva da zatvorimo financijsku konstrukciju, ali ovu godinu počeli smo dobro, istaknuo je načelnik. Neki od uvodnih sportskih programa bili su treći kup u lovu ribe udicom na plovak na jezeru Jarki uz prigodni program, kao i drugi stolnoteniski kup Stubaki 2011. OPĆINSKA UPRAVA Zona zdravstvenog turizma Načelnik općine Stubičke Toplice Vladimir Bosnar donio je odluku o utvrđivanju prijedloga i upućivanju na javnu raspravu Detaljnog plana uređenja općine – Zona zdravstvenog turizma, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela te sažetka za javnost. Prijedlog će se izložiti na javni uvid u prostorijama Općine Stubičke Toplice, svakog radnog dana od 7 do 15 sati, do 13. svibnja, a javno izlaganje bit će 11. svibnja u 17 sati, u Vijećnici općine. Pisana očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionici u javnoj raspravi mogu dostaviti Općini. Građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na način da imaju pravo pristupa na javni uvid te postavljati pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima na koja odgovara izrađivač Prijedloga Detaljnog plana uređenja. Također, građani mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se nalazi uz Prijedlog Detaljnog plana, mogu dati prijedloge i primjedbe u zapisnik i za vrijeme javnog izlaganja, te uputiti pisane prijedloge i primjedbe na adresu Općine. SPORT Poribljavanje Športskorekreacijskog jezera Jarki Prema ovogodišnjem planu i programu rada Sportsko ribolovnog društva Stubaki napravljeno je poribljavanje Športsko-rekreacijskog jezera Jarki s ukupno 500 kg ribe. Od toga, 300 kg je konzumnog šarana, te 200 kg amura. Riba je kupljena od Ihtiološko-ornitološkog parka d.d., za prirodni uzgoj slatkovodne ribe, rezidencijski, lovni i ribolovni turizam, Crna Mlaka iz Jastrebarskog. Uz ribu je dobiven i certifikat o zdravstvenoj ispravnosti ribe, a ona je plaćena od strane samog Sportskog ribolovnog društva Stubaki. U travnju je Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba organizirao 18. međunarodni skup o tradicijskim glazbalima u Stubičkim Toplicama. Skup je okupio 40-ak znanstvenika iz 14 zemalja svijeta, a teme su bile instrumentalne melodije i glasovne konstrukcije te ruralna glazbala u 21. stoljeću. Brojnost izlaganja svjedoči o stalnoj potrebi daljnjih istraživanja tradicijskih glazbala, stalnosti i promjena u konstrukciji i korištenju glazbala te njihovo uključivanje u svakodnevicu. Skup je otvoren koncertom jurjevskih napjeva u dvorcu Oršić, a izložbom u Muzeju Staro selo u Kumrovcu prikazala se vještina izrade tradicijskih glazbala danas. Inače, studijska skupina koja se bavi istraživanjem tradicijskih glazbala okuplja znanstvenike radi internacionalnog protoka znanja te razmjene iskustava, učvršćivanja veza među znanstvenicima, stvara forum za diskusiju aktualnih, prije svega metodičkih pitanja, te za realizaciju različitih istraživačkih projekata. Susreti skupine do sada su bili u različitim zemljama: Češkoj, Švedskoj, Mađarskoj, Švicarskoj, Poljskoj, Austriji, Sloveniji, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Litvi, te ove godine prvi put i u Hrvatskoj. KULTURA Sjećanje na Vesnu Parun Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice organizirali su program pod nazivom Sjećanje na hrvatsku književnicu Vesnu Parun, povodom 89. obljetnice njezina rođenja. Prikazan je 25-minutni dokumentarni film Mladena Pavkovića (produkcija Tomislav Horvatinović-Nexus) Tako je govorila Vesna Parun, koji je veći dio sniman u Stubičkim Toplicama. Uz novinara i publicista Mladena Pavkovića, u prigodnom programu sudjelovala je zamjenica župana za društvene djelatnosti Sonja Borovčak, načelnik općine Stubičke Toplice Vladimir Bosnar, ravnatelj Bolnice dr. Davor Gredičak, ravnateljica OŠ Stubičke Toplice Karmen Bračić-Bunčec, te učenici osnovne škole. Program je održan u dvorani restorana Specijal- ne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, a ulaz je bio slobodan. (M. B.) POLJOPRIVREDA Stručna znanja uzgajivačima svinja Početkom travnja u Hotelu Matija Gubec u Stubičkim Toplicama, u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, održano je 7. savjetovanje uzgajivača svinja. Cilj je bio pružiti znanje i stručne informacije uzgajivačima svinja s naglaskom na nužnost uspostave organizirane proizvodnje. Uzgajivači su imali priliku upoznati se s djelatnostima koje poduzima Hrvatska poljoprivredna agencija za potporu razvoju svinjogojstva, s promjenama GLAS ZAGORJA u zakonskoj legislativi u stočarstvu, naučiti više o selekciji, hranidbi, o značaju organizacije proizvodnje, provedbi biosigurnosnih i imunoprofilaktičkih mjera u organiziranoj proizvodnji, te o ekonomici svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj i EU. Gosti predavači bili su uvaženi stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, te gosti iz Njemačke i Austrije. Pokrovitelj Savjetovanja bilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. 33 Tako lijepa, tako draga, tako puna života – Gaj, Gaj, nav Zaslugom tadašnjeg gradonaèelnika šeg sajmišta u rujnu 1911. poèela Božiæa je bila pod krovom… radovi poèetkom 1914. zgrada je bila potp poèela veæ 1912./13. Stara dobra šk mališanima… at Josip Horv Mladen Gregurović Ignac Pavić Voditeljice programa 34 Igrokaz „O našoj staroj školi“ Obilježavanje Dana Osnovne škole Ljudevit Gaj, i u tom kontekstu spominjanje onoga po kome nosi ime, ove je godine bilo u znaku proslave 100. obljetnice početka izgradnje školske zgrade u kojoj danas nastavu pohađa 489 učenika (613 zajedno s područnim školama u Lepajcima i Donjoj Šemnici, a o kojima brine 65 djelatnika). Za naslov ovog teksta iskoristili smo naziv himne i spota koji su predstavljeni u Festivalskoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Krapina, prilikom središnje proslave 100. obljetnice Osnovne škole Ljudevita Gaja Krapina. Obljetnica i sam Dan škole proslavljeni su raznim aktivnostima, od edukativnih radionica, stvaranja školske himne, pa do natjecanja pod nazivom Pokaži što znaš. Sadašnji polaznici škole imali su nekoliko susreta s onima koji su tu grijali klupe i stjecali svoja prva znanja. U školu su navratili i oni koji su danas u mirovini i koji još u sjećanjima na početke svojeg rada pamte drvenu pločicu na kojoj se učilo pisati i računati. Učenicima, roditeljima, umirovljenim djelatnicima te uzvanicima koji su se okupili na proslavi Dana osnovne škole Ljudevita Gaja, o povijesti školstva na području grada Krapine, koje datira još od Prigodni program izveden je u krapinskoj festivalskoj dvorani, a pratili su ga uzvanici i umirovljeni djelatnici – u stotoj vek si naj! Dečki su igrali, a cure navijale a Vilibalda Sluge, na prostoru bivje izgradnja školske zgrade… do i su nastavljeni u proljeæe 1912., a puno dovršena, iako je nastava zakola u svojoj stotoj raduje se svojim 1590., te o izgradnji školske zgrade kao i o današnjim dostignućima osnovno-školskog obrazovanja govorio je ravnatelj Ignac Pavić. Iz njegova izlaganja izdvajamo nekoliko izrečenih podataka. Tako je 1958., tada, zajedno s područnom školom u Podgori i Lepajcima, ova škola imala 1230 učenika. Od 1965., kada je slavljeno tri stoljeća školstva u Krapini, škola nosi ime dr. Ljudevita Gaja. Od 1971. u Krapini imamo dvije osnovnoškolske zgrade, najprije je u sadašnjoj OŠ A. Cesarca izvođena samo nastava od petog do osmog razreda, a školske godine 1978./1979. dolazi do odvajanja i osamostaljivanja ove škole. Među govornicima na središnjoj proslavi, na sam Dan škole - 20. travnja, još su govorili Mladen Gregurović, predsjednik Školskog odbora ove škole, te gradonačelnik Josip Horvat. On je izrazio žaljenje što nije ostvarena velika želja da se prilikom proslave ove stote obljetnice, položi kamen temeljac za novu školsku zgradu. Da ne obrazlažemo razloge tome, možemo samo nadopuniti motom pod kojim se proslava Dana Osnovne škole Ljudevita Gaja održavala: Tako lijepa, tako draga, tako puna života - u stotoj (dodajemo), u stoprvoj, stodrugoj…(D. Kozina) O susretim a učenicima s bivšim Zahvaljujuči zboru bilo je i mnogo pjesme Tamburaški sastav pratio je simpatičan nastup učiteljica 35 OPÆINA RADOBOJ 01. SVIBNJA 2011. OBRAZOVANJE OPĆINSKO VIJEĆE Radobojski osnovnoškolac Mihael Grmovšek među državnim je prvacima iz matematike. Mihael je na državnom natjecanju održanom u Opatiji test riješio sto posto i svrstao se u najbolje učenike šestih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj. Mihael Grmovšek najbolji matematičar Mihael je sklonost prema jednom od najtežih predmeta u školovanju, matematici, pokazao već u nižim razredima osnovne škole. Kao učenik četvrtog razreda osvaja prvo mjesto na regionalnom natjecanju, prvi je na županijskim natjecanjima i sada je i prvak Republike Hrvatske. Mihaelova mentorica je učiteljica Dragica Šalković, a u nižim razredima učiteljica mu je bila Dragica Pospiš. Ovakvi uspjesi najbolja su i najljepša promocija svakoj školi. Stoga zadovoljstvo uspjesima svojih učenika ne kri- je ni ravnateljica Osnovne škole Side Košutić, Milena Veseljak, koja ističe da učenici iz ove škole ostvaruju zapažene rezultate na natjecanjima i iz ostalih predmeta, te uz pohvale i čestitke Mihaelu, čestita i Miji Jurinjak koja je na županijskom natjecanju iz geografije postigla također hvalevrijedno 3. mjesto. - Želimo da se o našim mladim talentima u budućnosti još više govori i piše, jer će to značiti da su svi zajedno ostvarili značajne rezultate u radu i životu. Može se i jednoglasno Vrijedno je istaći, jer se to baš ne događa često, da je 14. sjednica Općinskog vijeća Radoboja protekla i u znaku donošenja jednoglasnih odluka. Naravno, oni iz oporbe odmah bi ovo komentirali da bi oni više puta tako dizali ruke, ali da sve zavisi od prijedloga. No, da ne politiziramo. Osvrćući se na taj slučaj, načelnik Anđelko Topolovec je posebno pohvalio vijećnika Josipa Potočkog (HSS) koji se angažirao u uspostavi kontakta s nadležnim ministarstvom vezano uz nastavak uređenja Rimske ceste. Postoje izgledi za skoro raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova kako bi se tijekom ove godine nastavila rekonstrukcija ove prometnice. Njezino uređenje imalo bi odraza i na češćim posjetima crkve sv. Jakova, odnosno mnogi bi mogli više uživati i u pogledu koji se pruža na veliki dio Zagorja. Vezano uz obnovu zgrade stare škole gdje se uređuje prostor za Zavičajnu zbirku treba spomenuti još nešto, a što je manje poznato. Naime, od Poljoprivredne zadruge Krapina kupljeno je prizemlje zgrade koja se nalazi u samom središtu Radoboja. Za sada je taj prostor uređen kao općinska vijećnica te prostor za knjižnicu i za rad Udruge umirovljenika. Kada se završi uređenje stare škole, oslobodit će se prizemlje sadašnje općinske zgrade i tako će se stvoriti uvjeti za otvaranje apoteke u centru Radoboja. D. K. U prepunom crkvenom prostoru, koji se još uvijek uređuje, svetoj misi bili su nazočni i stari i mladi Unutrašnjost starog zdanja crkve sv. Jakova na Očuri i ove je godine bila premala da primi sve vjernike koji su se okupili na misnom slavlju koje se tradicionalno na tom mjestu održava na Uskrsni ponedjeljak OBRAZOVANJE Najviše veseli druženje U OŠ S. Košutić u Radoboju održana je radionica u suradnji OŠ i udrugom Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama Krapinsko-zagorske županije. Udruženim snagama učenika i članova udruge uz druženje su u radionici nastale originalne i maštovite pisanice i ostali uskrsni ukrasi. Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama kroz klubove u nekoliko zagorskih mjesta (Krapina, Radoboj, Zabok, Pregrada, Hum na Sutli) okuplja osobe s mentalnom retardacijom i potiče njihovo uključivanje u lokalnu sredinu. Uskrsna radionica tek je jedna u nizu projekta i akcija koje udruga organizira, a čiji je cilj socijalizacija djece s poteškoćama u razvoju. U okviru tog programa Društvo surađuje sa srodnim udrugama i raznim institucijama na lokalnoj i državnoj razini. Među njima je i nekoliko osnovnih škola, pa 36 tako i OŠ Side Košutić u Radoboju. Uskrsni blagdani poslužili su kao povod za organiziranje radionice za izradu pisanica i druženje u prostorijama škole. - Učenici i štićenici pokazali su da za šarene i lijepe pisanice nisu potrebne skupe boje i posebni materijali. Potrebno je tek nekoliko paketa salveta s uskrsnim motivima, kutija ljepila, kistovi i ono najvažnije: puno mašte i kreativnosti. Toga nije manjkalo ni učenicima, ni štićenicima udruge, pa su zajedničkim trudom i suradnjom nastale originalne pisanice i čestitke. Nisu, međutim, izrađeni predmeti bili u središtu pozornosti. Ono što najviše veseli je druženje učenika i štićenika, i to na obostranu radost i korist. Učenici su naučili novu tehniku ukrašavanja pisanica i neposrednim kontaktom razbili eventualne predrasude o osobama s mentalnom retardacijom, dok su štićenici stvorili nova poznanstva i kreativnim radom spremno dočekali Uskrs - na- GLAS ZAGORJA vodi Dražen Gerić, voditelj Udruge Radobojsko srce, inače i vjeroučitelj u radobojskoj Osnovnoj školi. Budući da je radionica bila veoma uspješna i na obostrano zadovoljstvo, OŠ Side Košutić i Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama dogovorili su daljnju suradnju i nove radionice te pokazali kako poboljšati kvalitetu života djeci s teškoćama u razvoju. (N. V.) OPÆINA TUHELJ 01. SVIBNJA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Općina Tuhelj nabavila kante za kućni otpad Uskrs sjedinjuje Poštovani mještani Općine Tuhelj i svi vikendaši s područja Općine koji do sada niste dobili kantu za kućni otpad javite se u Općinu Tuhelj radnim danom od 11 do 13 sati kako biste istu dobili. Kućni otpad s područja Općine Tuhelj od 1. svibnja odvozit će se PONEDJELJKOM, a ne više petkom. (gz) VATROGASCI Na Križnom putu u Mariji Bistrici U uskrsno vrijeme prilika je iznova sjetiti se - Bog je s nama i zato možemo jedni drugima biti oslonac. Koliko to uspijevamo, toliko smo ljudi i toliko Uskrsa ima u nama. Smisao zauzimanja za svoje starije mještane, za samačka i socijalno ugrožena domaćinstva ima načelnik Armando Slaviček. Uoči uskrsnih blagdana u prostoru vatrogasnog doma održano je tradicionalno druženje načelnika sa staračkim, samačkim i socijalno ugro- ženim domaćinstvima s područja općine. Okupilo se sedamdesetak osoba kojima je ova uskrsna pisanica malo olakšala teška recesijska vremena. Uz prigodni govor načelnika i čestitku za Uskrs, još važnije bilo je družiti se, razgovarati…, a kad se tome doda grah s kobasicama i čaša vina, zagrije se svako usamljeno srce. Podijeljeno je ukupno 70 paketa s pretežito prehrambenim namirnicama i higijenskim potrepštinama. (T. G.) IN MEMORIAM Vladimir Poljanec 1953. - 2011. Napustio nas je naš voljeni i svima tako dragi Vladek. Vladek, koji je ostavio neizbrisiv trag na kulturnoj sceni Hrvatskoga zagorja i domovine nam - Hrvatske. Neizmjerni gubitak koji osjećamo radi Vladekovog preranog odlaska nije moguće nadoknaditi, jer takav čovjek, pajdaš i muž kao što je bio Vladek, rijetko se rađa. Vladimir Poljanec umro je iznenada i prerano u Zagrebu, 16. travnja 2011., ne napunivši 58 ljeta. Komemoracija je održana 20. travnja u dvorcu Mihanović u Tuheljskim Toplicama, a posljednji ispraćaj bio je istog dana na novom groblju u Vladekovom najdražem i voljenom Tuhlju. Vladimir Poljanec rodio se 8. listopada 1953. u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je i studirao jugoslavistiku i fonetiku na Filozofskom fakultetu. Jedno je vrijeme radio u poslovnom bankarstvu, a potom u prosvjeti na poslovima republičkog financiranja osnovnoga obrazovanja. Zadnjih dvadesetak godina bio je djelatnik Hrvatske narodne banke u Zagrebu. Autor je iznimnog književnog opusa koji se sastoji od pjesama, pripovijedaka i dramskih tekstova na kajkavskome idiomu Tuhlja (mjesto odakle je s velikim ponosom vukao i svoje podrijetlo), ali i na suvremenome štokavskom standardu. Bavio se i književnom kritikom, a sastavljač je, priređivač, urednik ili recenzent četrdesetak poetskih i proznih zbirki različitih autora. Sudjelovao je na festivalima i recitalima kajkavskoga pjesništva: u Zelini, Krapini, Varaždinu, Mariji Bistrici, Na poseban poziv velečasnog Zlatka Korena, rektora svetišta Majke Božje Bistričke vatrogasci DVD-a Tuhelj u nedjelju 17. travnja prisustvovali su Križnom putu na Mariji Bistrici s još oko 250 vatrogasaca s područja Krapinsko-zagorske županije i Grada Zagreba. Po završetku Križnog puta nastavilo se zajedničko druženje u vatrogasnom domu Marija Bistrica. (gz) KULTURA Križevcima, Poznanovcu, Bedekovčini… primivši veći broj priznanja i nagrada. Tiskane su mu zbirke kajkavskih stihova: Asfaltne popefke (Donja Stubica, 1995.) i Popefke od harca pravednega (Zagreb, 2006.), zbirka pripovjedaka Figurice na stalaži i drama Frajlica (Donja Stubica, 2001.). Vladimir Poljanec je sastavio, priredio i uredio monografije: Tuhelj (prošireni otisak časopisa Hrvatsko zagorje, Krapina - Tuhelj, 2003.), Hrvatska udruga Muži zagorskog srca (Gredice, 2004.), DVD Zabok 1924. 2004., DVD Tuhelj 1906. - 2006., Hrvatskozagorski književni zbornik 2004. (Klanjec, 2005. i 2007.) i Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju - Zbornik radova s Okruglih stolova (Znanstvenih kolokvija i skupova) u Krapini 2002.-2006. (s N. Caparom i A. Jembrihom, Zabok, 2006.). Bio je osnivač, suosnivač, umjetnički voditelj ili redatelj alternativnih scenskih grupa te član Društva hrvatskih književnika, Kajkavskoga spravišča, Kajkaviane, Pinte, Hrvatske udruge Muži zagorskog srca i utemeljitelj Hrvatskozagorskoga književnog društva, te član uredništva županijskog časopisa za kulturu Hrvatsko zagorje. Hvala Vitezu i Pajdašu Vladeku - Mužu Tuheljskom i za sve ono kaj je napisal i napravil i za Hrvatsku udrugu Muži zagorskog srca. Vladek - fala ti. Predsjednik ponovno Armando Slaviček Na izborno-izvještajnoj Skupštini KUD-a Naša Lipa Tuhelj, održanoj početkom travnja za predsjednika KUD-a izabran je dugogodišnji predsjednik Armando Slaviček, a za njegovu zamjenicu voditeljica dramske sekcije Pavica Iveković. Ovu provjerenu, zasigurno dobitnu kombinaciju članovi nisu htjeli mijenjati. Naime, KUD Naša lipa iz Tuhlja jedan je od najaktivnijih u Županiji krapinsko-zagorskoj. Zadnjih godina, zbor i dramska družina uzastopce predstavljaju Općinu Tuhelj i Krapinsko-zagorsku županiju na državnim smotrama, na kojima su sudjelovali čak 11 puta (Zbor - Susreti hrvatskih pjevačkih zborova, Dramska družina - Festivali kazališnih amatera Hrvat- ske). Ponekad, upravo iznenađujuće rezultate na državnim natjecanjima postižu amateri iz manjih sredina. Koliko je možda izbor članova sužen, toliko pak opet prednjače entuzijazam i upornost. Bilo jedno ili drugo, ponos su i nama koji to izvan njihove općine pratimo, upravo ih je milina slušati i gledati. U predsjedništvo KUD-a izabrani su: Armando Slaviček, Pavica Iveković, Ivana Moguljak, Sanja Petrinec, Nevenka Tramišak, Vilim Kuhar, Ančica Slaviček, Mladen Firšt, Jelena Škalec, Danijel Herceg i Tomislav Ilić. Za tajnicu je izabrana Ivanka Moguljak, a za blagajnicu Sanja Petrinec. Čestitamo svima izabranima i želimo puno uspjeha u daljnjem radu KUD-a.(T. G.) KULTURA Najmlađi zapaženi po dobroj svirci Puhački orkestar Lipa Tuhelj zapažen nastup zabilježio je na županijskoj smotri puhačkih orkestara Krapinsko-zagorske županije održane u Maču. Organizator ovog druženja puhača u Maču bila je Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga KZŽ i vrijednog DVD-a Mače, u Domu GLAS ZAGORJA kulture Maču u nedjelju 17. travnja. Na Smotri je nastupilo 10 orkestara - glazbi, a među njima i Puhački orkestar Lipa Tuhelj koji je po prosjeku starosti članova najmlađi orkestar u našoj Županiji. Njihov je nastup bio vrlo zapažen i pun pohvala od članova drugih orkestara, ali i selektora. (T. G.) 37 ZAGORJE INFO 01. SVIBNJA 2011. KRAPINA Osnovan županijski Zavod za hitnu medicinu Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije djelovat će kroz mrežu punktova hitne medicine. Dežurne timove, stacionirane u Krapini, Zaboku i Zlataru, sačinjavat će liječnik, medicinska sestra ili tehničar, te vozač. Dežurni tim s medicinskom sestrom ili medicinskim tehničarom i vozačem bit će u Donjoj Stubici, a dežurstva će biti u Mariji Bistrici, Klanjcu i Pregradi - istaknula je to Sonja Borovčak, zamjenica župana na tematskoj konferenciji za novinare na kojoj se govorilo o novoj organizaciji spomenute medicinske službe. Timovi će biti opremljeni s pet novih sanitetskih vozila s najmodernijom opremom za prijevoz bolesnika. U toj novouspostavljenoj mreži hitne medicine radit će 15 liječnika, 20 medicinskih sestara ili medicinskih tehničara, te 20 vozača. Dodatnih 10 medicinskih sestara ili medicinskih tehničara morat će se zaposliti u Pozivnom, dojavnom, centru koji će biti smješten u Krapini, a koji će ujedno biti i centrala za sve jedinice hitne medicine na području Županije. Njihov će zadatak biti usmjeravanje najbližeg sanitetskog vozila u mjesto iz kojeg je došao poziv za hitnu pomoć. Zamjenica žu- pana javno je pozvala liječnike, kojih je u ovom trenutku premalo, da se odazovu radu u Zavodu za hitnu medicinu, a kako bi on profunkcionirao u najboljem smislu te riječi i pružio Prema dosadašnjem ugovorenom stanju, a tiče se brige o pacijentima, iznos predviđen za hitne medicinske slučajeve iznosio je 10,5 milijuna kn, a novi iznos prema prijedlogu mreže iznosit će skoro 21 milijun kn. Kao rok za početak funkcioniranja Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije naveden je kraj 2011. KRAPINA Piše Drago Kozina vrsnu njegu pacijentima koji će biti u potrebi koristiti hitnu medicinsku pomoć. Djelatnici novoformiranog Zavoda za hitnu medicinu proći će niz edukacija i usavršavanja, kako bi kroz pet godina mreža hitne medicine u našoj županiji djelovala u svom maksimumu. Zamjenik župana, Anđelko Ferek -Jambrek, nadovezujući se na zamjenicu Borovčak, rekao je kako je ovom mrežom cijela Županija izvrsno pokrivena. Gledajući kružnice djelovanja sanitetskih vozila i timova hitne medicine jasno se vidi kako će cijelo područje županije biti pokriveno, a pojačano u onom dijelu u kojem se nalazi najviše stanovnika. Mrežu hitne medicine za Krapinsko-zagorsku županiju, na prijedlog Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, donio je ministar zdravstva. KRAPINA Radno vrijeme mobilnih radnika Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom - Sektor za promet i veze, organizirala je početkom travnja stručno predavanje za prijevoznike i vozače na temu Vođenje evidencije radnog vremena mobilnih radnika. Ovim predavanjem prijevoznicima i vozačima pružene su konkretne informacije: o očitovanju i analiziranju tahografskih listića vozača, prijenosu i analizi podataka s kartice vozača i iz digitalnog tahografa vozila, te o arhiviranju tih podataka. Jednako tako bilo je riječi i o izradi izvješća koje obuhvaća detaljan prikaz vremena vožnje, razdoblja odmora, noćni rad i sve ono što je od utjecaja za obavljanje ovog zahtjevnog terenskog posla. Ovom stručnom predavanju odazvala su se 64 prijevoznika, a predavanje je održao Zoran Kalauz, predstavnik tvrtke Tahograf. Ističe se u informaciji koju je pripremila Ana Haramina iz Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije. Edukacijom za zadovoljavanje zakonskih obaveza, ali i postizanja što većeg sklada između tvrtki i njezinih zaposlenika 38 Nije sve u banani, ima nešto i u naranči U uredu HNS-a KZŽ u Krapini press konferenciju na temu aktualne političke situacije održao je Ivan Vrdoljak, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a i zamjenik gradonačelnika grada Osijeka. Tom je prigodom istaknuo želju za boljom i dostojanstvenijom Hrvatskom. - Pokretanje energetske strategije RH, zaštita okoliša i decentralizacija, tri su stvari koje sad treba dobro prezentirati u cijeloj zemlji do izbora. Nije sve u banani, ima nešto i u naranči, našalio se. Znamo GLAS ZAGORJA kako vrlo brzo vratiti dostojanstvo, osjećaj poštenja, osigurati bolju perspektivnost naše djece i sve ono što smo zamislili kako bi ova zemlja trebala izgledati, dodao je Vrdoljak. Ono što u HNS-u ocjenjuju dobrim u ovoj državi u posljednjih mjesec dana je povećana šansa za zaključivanje pregovora s EU. Predsjednik zagorskog HNS-a Anđelko Topolovec na pressici je izjavio, vezano uz lokalnu politiku, da je najviše nezadovoljan decentralizacijom. ZAGORJE INFO MISLIM DAKLE JESAM KRAPINA Sonja Borovčak u Moskvi primila međunarodno priznanje Zamjenica župana Sonja Borovčak boravila je u Moskvi gdje je na prigodnoj svečanosti primila međunarodno priznanje Srebrni golub. Priznanje se, pod pokroviteljstvom Savjeta Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, dodjeljuje ženama zaslužnima za rad s ruskom manjinom i promicanjem kulturnih vrijednosti Rusije. Priznanje je to koje se dodjeljuje za mir, toleranciju, uvažavanje različitosti, pomaganje njihovim sunarodnjacima. Kao što je to izjavila i uoči odlaska u Moskvu, ovo rusko priznanje vidi kao pečat svom višegodišnjem radu i doprinosu zajednici. Srebrni golub dodijeljen joj je na prijedlog Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj i manjinske ženske udruge Terem. Priznanje se ove godine dodjeljuje prvi put, a primilo ga je 12 žena. Svoj boravak u Moskvi zamjenica župana Sonja Borovčak iskoristila je za sastanak u Predstavništvu Hrvatske 01. SVIBNJA 2011. Izvanzemaljci, sretan Uskrs! Piše Jer Hrvatsku mi moju objesiše, ko lopova, dok njeno ime Elvis Lacković briše, za volju ne znam kome, žbir u uzama! gospodarske komore kao i susret s veleposlanikom Nebojšom Koharevićem u našem Veleposlanstvu. Po završetku razgovora zaključili su da i Krapinsko-zagorska županija i Zagorje ima što ponuditi velikom ruskom tržištu. Mogućnosti gospodarskog nastupa na tom tržištu su velike, te će u tom smjeru, kako je najavila, usmjeriti svoj angažman. - Za ono što su posebno zainteresirani Rusi je zdravstveni turizam, a mi to definitivno možemo ponuditi - rekla je uz ostalo zamjenica župana Sonja Borovčak po povratku iz Moskve. (N. V.) PETROVSKO Maligec ponovno izabran Za idući četverogodišnji mandat za predsjednika Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata RH - Podružnice Od Središnjeg odbora i dalje se očekuju aktivnosti u Krapinsko-zagorske cilju promicanja interesa i čuvanja ugleda i časti svih županije - Ogranak sudionika Domovinskog rata Krapina, opet je izabran Ivan Maligec, a uz njega će čime je udovoljeno minimalnim u Središnjem odboru biti Dražen Le- uvjetima za rad. ljak, predsjednik Kluba Petrovsko, Posebna je pažnja bila posvećena Darko Slukan, predsjednik kluba zastupanju ove udruge na raznim Krapina, Mirko Buzina, predsjed- državnim manifestacijama kada su nik Kluba Jesenje i Žarko Belošević, se obilježavale važnije obljetnice iz predsjednik Kluba Đurmanec. Domovinskog rata, tako da ni jedna Na izvještajno-izbornom saboru, od njih, kao ni sam obrambeni rat, okupljene u Vatrogasnom domu nije prošao bez sudjelovanja Zagorapozdravili su, kao domaćin Ivan Ša- ca. To podrazumijeva i obilježavanje njug, načelnik Općine Petrovsko te obljetnica vojno-redarstvene akcije Stjepan Pavliša, predsjednik Podruž- Oluja, kao i odavanje počasti svima nice UDVDR-a Krapinsko-zagorske onima koji su pali u obrani Vukožupanije. Izvještaj o četverogodiš- vara. Članstvo aktivno sudjeluje i u njem radu podnio je Ivan Maligec, sportskim igrama koje se organizipredsjednik Ogranka, a među glav- raju na županijskoj i državnoj razini. nim zadacima, nakon konstituiranja U radu protekle četiri godine najviše 2006., bilo je osnivanje klubova medijske pažnje svakako je izazvalo na razini grada Krapine, te općina održavanje 14. državnog športskog Đurmanec, Jesenje i Petrovsko. Na natjecanja dragovoljaca i veterana žalost, u tome se nije uspjelo u cije- domovinskog rata Republike Hrlosti, jer do sada nije počeo s radom vatske, Krapina 2009., koje je vrlo ogranak u općini Radoboj. Od Gra- uspješno realizirano u suradnji sa da Krapine dobivene su prostorije, županijskom podružnicom. (D. K.) Može li čovjek biti izvan aktualnih zbivanja?! Čudno pitanje. Hm, to mi se pitanje mota po glavi upravo u trenucima pokušavanja ispisivanja nove kolumne za dragi nam Glas Zagorja. Naime, kako pisati bilo kakav tekst koji ima namjeru biti izložen sudu čitatelja (u svibnju), a ne spomenuti se događaja koji nas je (u travnju) sve zatekao i zaprepastio. O njemu će možda pisati i drugi, pa mi se činilo da je možda, a posebice na kontekst sadržaja ove kolumne, bolje preskočiti komentar top travanjskog događaja (nažalost). Ova je kolumna zamišljena kao apolitična, više društvena. Al gle zablude, ja sam u svojoj glavi zamišljao da bi i sud(ovi) trebali biti apolitični. Pogotovo ako je u pitanju veeeeliki Haaški sud. Pa ako je ovaj sud koji od domovinskog obrambenog rata može napraviti zločinački pothvat, apolitičan, onda i ja mogu o tome. Barem malo. Naime, napisah gore da nas je događaj u travnju sve zatekao i zaprepastio. Čak i nisam siguran da nas je smio zateći. Zaprepastiti dodatno, svakako, ali nekako mi se čini da, od na taj način smišljenog i iskonstruiranog suda, drugačiju odluku ipak nismo ni mogli očekivati. Znam, odluka je prvostupanjska, ima još mogućnosti za žalbe. Ali, nemojte zamjeriti na mojoj skeptičnosti. I ja, naravno, dijelim nadu da će sve skupa završiti drugačije, no zašto se pri tom jako bojim činjenice koju smo već nebrojeno puta osjetili na svojoj koži. Činjenice koja govori o velikima i malima. A sve se skupa poklopilo baš u ovo vrijeme Uskrsa, u vrijeme kada se prisjećamo patnje jednog čovjeka za sve nas. Bez ikakve namjere uspoređivanja, ipak je nemoguće ne primijetiti barem sitne sličnosti. Veliki i mali. Mali i veliki. Okrenut će se to, znam ja. Možda ne u nekom skorom vremenu, ali okrenut će se. Nisu li ti tada, u Isusovo vrijeme bili veliki? A danas? Tko je danas mali, a tko veliki? Eto, i mi moderni tzv. današnji ljudi, na komadiću zemlje za koju sebi laskamo, a mnogi nam priznaju da je doista predivna, moramo u današnje vrijeme razmišljati o prispodobama, pogođeni strašnom spoznajom da su GLAS ZAGORJA za svijet u koji silno želimo, naši heroji zločinci, da je naš sveti obrambeni rat za Europu kojoj stremimo zločinački pothvat. Ma okrenut će se to. Ko zna, možda već na referendumu o ulasku u tu tako željenu uniju. A kaj do tada? Kako razmišljati o svemu, kakav stav zauzeti, što svako od nas može poduzeti? Možda je najbolji odgovor prepuna, ali kao nikada ispunjena Bistrička kalvarija, na žalosni petak 15. travnja ove godine. Kako se to samo poklopilo, žalosni petak, doslovce je bio najžalosniji za noviju hrvatsku povijest. Veliki broj ljudi, toga se dana okupio na križnom putu s gorućim svijećama na kalvariji u našem Nacionalnom Svetištu u Mariji Bistrici. U tišini i molitvi odaslali su poruku. Tu poruku nade, tu poruku vjere i ufanja u uskrsno vrijeme, moramo primiti svi mi koji od tog žalosnog petka osjećamo gnušanje odlukama ljudi koji kao da su izbačeni iz nekog drugog svijeta, koji definitivno podupiru teorije o postojanju izvanzemaljaca. Jer, ako nisu oni, onda smo mi. E, pa svi dragi izvanzemaljci, ja vam želim sretan Uskrs, da s mišlju na patnju Isusa Krista, svako za sebe, spoznate neku suvislu odgonetku ove zagonetke, koju nam postaviše oni kojima stremimo i bez kojih nam je, uvjeravaju nas, preteško živjeti. Za kraj se sjetih stihova A. G. Matoša i to ne slučajno u interpretaciji legendarnog Ivice Vidovića, koji nas je, nažalost, zauvijek napustio krajem travnja. Ti stihovi posljednjih 20-ak dana stalno mi prolaze kroz misli. Na vješalima. Suha kao prut. Na uzničkome zidu. Zidu srama. Pod njome crna zločinačka jama, ubijstva mjesto, tamno kao blud. Ja vidjeh negdje ladanjski taj skut, jer takvo lice ima moja mama, a slične oči neka krasna dama: na lijepo mjesto zaveo me put! I mjesto nje u kobnu rupu skočih i krvavim si njenim znojem smočih moj drski obraz kao suzama. Jer Hrvatsku mi moju objesiše, ko lopova, dok njeno ime briše, za volju ne znam kome, žbir u uzama! (1909, A. G. Matoš) Ma okrenut će se to, znam ja. Sretan Uskrs! 39 ZAGORJE INFO 01. SVIBNJA 2011. KRAPINA BRESTOVEC OREHOVIČKI Naša županija najuspješnija Svi projekti predloženi za Državnu smotru Krapinsko-zagorska županija zauzela je 1. mjesto u dobrovoljnom davanju krvi sa 6,40% davatelja na sto stanovnika. Od 110 gradskih društava u Hrvatskoj Gradsko društvo Crvenog križa Krapina nalazi se, sa 9,96%, u dobrovoljnom davanju krvi na drugom mjestu u našoj Republici. Na prvom mjestu je ODCK Topusko sa 12,20%, a na trećem GDCK Koprivnica sa 8,89% na sto stanovnika. Na ljestvici uspješnosti u dobrovoljnom davanju krvi ostala gradska društva iz S jednog od dobrovoljnih naše županije, sportski rečeno, osvojila davanja krvi u Krapini su: 13. mjesto GDCK Zlatar sa 6,59%, 16. mjesto GDCK Donja Stubica sa 6,49%, za prošlu godinu bio je prikupljanje nešto 22. mjesto GDCK Pregrada sa 5,16%, 23. više od 150 tisuća doza krvi. Za ostvarenje mjesto GDCK Zabok sa 5,04% i 43. mjesto toga plana bila su zadužena gradska drušGDCK Klanjec sa 3,41%. Spomenimo da je tva po županijama. U 2010. hrvatski Crveni prosjek u Republici Hrvatskoj 3,83, a u Eu- križ je zajedno s transfuzijskim službama ropi 5,00%. Plan Hrvatskog Crvenog križa prikupio 177.608 doza krvi. (D. K.) U OŠ Brestovec Orehovički početkom travnja je održana četvrta Županijska smotra projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Prikazano je 16 projekata, što je ujedno i najveći broj na županijskoj smotri do sada. U prezentaciji je sudjelovalo 60 učenika i 30 voditelja. Sudjelovale su OŠ Ante Kovačića Zlatar, OŠ Zlatar Bistrica, OŠ Stubičke Toplice, OŠ Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički, OŠ Antuna Mihanovića Klanjec, OŠ Krapinske Toplice, OŠ Lijepa naša Tuhelj, Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, Srednja Škola Bedekovčina, Srednja škola Konjšćina, Srednja Škola Oroslavje, te Dječji vrtići Cvrkutić Oroslavje i Zipkica Zabok. Suci procjenitelji projekata izrekli su pohvale svim prikazanim projektima pa su svi predloženi za Državnu smotru koja će biti u svibnju u Zagrebu - doznajemo od predsjednice Povjerenstva, Snježane Romić. Smotra je uspješno provedena, a sudionici Smotre dobili su katalog koji je izdan u suradnji Krapinsko-zagorske županije i Agencije za odgoj i obrazovanje. Dodijeljene su i pohvalnice i zahvalnice za sudjelovanje. (N. V.) KRAPINA Prezentacija obrtničkih srednjoškolskih programa zovanja. Srednje škole iz Bedekovčine, Krapine, Pregrade, Zaboka, te Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok predstavile su Prezentacija obrtničkih zanimanja programe svojih škola. Učenicima održana je i u OŠ Đurmanec su podijeljeni CD-i Obrtnička komora KZ županije s par- na kojima se nalaze opširnije prezentnerima - Hrvatskim zavodom za tacije i anketni upitnici kako bi se vizapošljavanje PS Krapina i srednjim djelo ima li zainteresiranih za drugi školama KZŽ već sedam godina pro- dio prezentacije - odlazak u obrtničke vodi Zajednički projekt prezentacije radionice gdje će se upoznati s defiobrtničkih i ostalih srednjoškolskih citarnim zanimanjima: elektroinstaprograma. I ove godine u projekt later, konobar i strojobravar. Projekt se s financijskim sredstvima uključi- prezentacije traje do 10. svibnja i do la i Županija. tada će se obići još osnovne škole: Učenicima i roditeljima osmih razre- Belec, Zlatar, Konjščina, Lobor, Preda prezentiralo se kako izabrati pravo grada, Desinić, Hum na Sutli, Brestozanimanje, o stanju na tržištu rada, o vec Orehovički, Bedekovčina, Veliko sustavu školovanja za obrtnička zani- Trgovišće, Zabok, Sveti Križ Začretje i manja po jedinstvenom modelu obra- Dubrovčan. (D. K.) DONJI KRALJEVEC Ekipa podmlatka osvojila drugo mjesto OŠ Donji Kraljevec bila je domaćin III. međužupanijskog natjecanja ekipa mladeži Crvenog križa. Svoje znanje i spretnost u pružanju prve pomoći pokazalo je sedam ekipa mladeži i 10 ekipa podmlatka CK koja su predstavljala svoja Gradska društva iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. U kategoriji mladeži prvo mjesto zauzela je ekipa Gradskog društva Crvenog križa Ivanec, druga je mladež Gradskog društva Crvenog križa Čakovec, a treće mjesto izborila je ekipa Gradskog društva Crvenog križa Oroslavje. U kategoriji podmlatka prvo mjesto zauzela je ekipa čakovečkog Crvenog križa, drugo mjesto ekipa Gradskog društva Crvenog križa Krapina - ekipa učenika OŠ Augusta Cesarca, a treće mjesto ekipa Gradskog društva Crvenog križa Ivanec. Prvoplasirane ekipe nastupit će na Državnom natjecanju mladeži Crvenog križa Hrvatske koje će se održati 14. i 15. svibnja u Zagrebu. (D. K.) GORNJA STUBICA Skupština DVD-a sveti Matej Svoju redovnu godišnju izvještajnu skupštinu održali su članovi DVD sveti Matej, koje djeluje pri VZ Općine Gornja Stubica. Riječ je o malom društvu s velikim dosezima i aktivnošću, koje je, pored svih vatrogasnih aktivnosti, već duže vrijeme nositelj brojnih aktivnosti u mjestu. Koliko je dobar rad na preventivi DVD-a sveti Matej govori podatak da u 2010. nisu imali ni jedan požar na području djelovanja, pa su i u izvješću o radu izdvojena tek dva ispumpavanja vode. Razlog tome je svakako i odlična 40 suradnja s mještanima, kojima pružaju nadzor kod spaljivanja korova i raslinja. Pored preventivnih aktivnosti, sudjelovali su u brojnim aktivnostima u mjestu i izvan njega, primjerice, obilježavanje blagdana Sv. Florijana i Tijelovska procesija u svetom Mateju, zatim vatrogasno hodočašće i procesija na Cvjetnicu u Mariji Bistrici, Susreti za Rudija… DVD sveti Matej trenutno broji 75 članova, od čega 19 članova mlađih od 18 godina, što uz predan rad jamči aktivnost i u budućnosti. (E. L.) Fotografija za uspomenu na natjecanje u Donjem Kraljevcu, članovi ekipe Gradskog društva CK s voditeljima GLAS ZAGORJA ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA KRAPINA - PETROVSKO Hajdemo u planine Iako mnogi poklonici boravka u prirodi to već prakticiraju, onaj pravi procvat odlaženja na izletničke ture počinje početkom svibnja. Među onima koji to čine tradicionalno, u većem broju Prvog svibnja možete uživati u pogledu sa, a su i naši planinari. Izdvaja- tjedan dana kasnije iz pravca Ačkove hiže, na mo neke. Kako nam je rekla Strahinjčicu Biserka Bajcer, predsjednica Planinarskog društva Strahinjčica, vrata svima onima koji su pomagali dosadašnji njihove planinarske kuće otvorena su 1. rad, a time i izgradnju planinarske kuće. svibnja kada se očekuje veliki broj onih Bit će predstavljena i knjiga koja govori koji će pohoditi ovu, Krapini najbližu, o dosadašnjem desetogodišnjem djelogoru. Za sve, bez obzira došli autom ili vanju PD Brezovica (autor Drago Kozina). pješice, kuha se pravi planinarski grah, a Uz podatke o stvaranju Društva, ističe neće manjkati ni ostale ugostiteljske po- njegov predsjednik dr. sc. Antun Presečnude i raznovrsne razonode. ki, u knjizi je opisan tijek izgradnje njihoKad već govorimo o ovoj temi onda mo- ve planinarske kuće, kao i zanimljivosti ramo najaviti i jedan planinarsko-svečar- koje krije ovaj dio Brezovice. Presečki, ski događaj. Naime, članovi Planinarskog uz planinare, kod Ačkove hiže očekuje i društva Brezovica Petrovsko 8. svibnja Petrovčane, pogotovo one koji još nisu kod Ačkove hiže proslavljaju deset godina pohodili ovaj dio petrovske općine kojim uspješnog rada. Program počinje u 10,30 lako mogu stići i automobilom kroz Benosvrtom o radu Društva uz zahvalnost kovec Petrovski. (D. K.) Na temelju Zakona o vatrogastvu (NN 139/04, 38/09 i 80/10) te u skladu sa Statutom JVP Grada Krapine, raspisuje se NATJEČAJ za zamjenika zapovjednika JVP Grada Krapine 1 izvršitelj Kandidati moraju uz uvjete iz članka 21. Zakona o vatrogastvu ispunjavati sljedeće: – najmanje višu stručnu spremu, odnosno završen stručni studij ili završen preddiplomski sveučilišni studij iz područja zaštite od požara te najmanje pet godina iskustva na poslovima vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima. – mora imati položen stručni ispit za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima ili ga mora položiti u roku od jedne godine. Prijave na natječaj uz obaveznu dokumentaciju dostavljaju se u zatvorenoj kuverti s naznakom: “Ne otvaraj - za natječaj”, u roku od 15 dana od objave natječaja na adresu: Javna vatrogasna postrojba Grada Krapine, Dr. Franje Tuđmana 10, 49 000 Krapina Uz pismenu prijavu obavezno je priložiti izvornik ili ovjerenu presliku: – domovnice – potvrde o prebivalištu – diplome o stečenoj stručnoj spremi – uvjerenja o nekažnjavanju odnosno nepokretanju kaznenog postupka – uvjerenje o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca izdano od ovlaštene zdravstvene ustanove – dokaz (potvrda) o dužnosničkom iskustvu na nižim zapovjednim funkcijama u vatrogastvu od najmanje 5 godina – dokaz (potvrda) o položenom stručnom ispitu za obavljanje vatrogasnih intervencija – životopis. Nepotpune i nepravodobne prijave na natječaj neće se razmatrati. Zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe imenuje se na četiri godine. Prijavljeni kandidati bit će izviješteni o rezultatima izbora u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijave. 01. SVIBNJA 2011. H pleče gledeti! Pajdaštve je trieba dragati fletne, pajdaštvu nam trieba popevati tihe, navek nam trieba poljek mu biti. Glediš pajdaše kak zubljaju z pravami zubačami, a takve zubače nie ti same tak najti moči. Iste tak z temi zubačicami nie ti moči same tak ni delati, a ni krmaniti, te po istine je priznati trieba da te nis same tak moči. Još do hčera pune lježe je bile do praveh drveneh zubačic dojti, mnogi su ih delati znali, a denes – denes same maš une kaj od plastičice su zvite, kaj mam se spigaju. Denes se iste tak več teške more meste za zubljanje najti, mnogi bi zubljati šteli – a nemaju zubljati niti gde, a niti kam. Vsaki med nami morti je došel do toga da hgreznul je, nie puta teri nejde negdar i čistem drugam od unoga kam sme si premišljavali i kaj sme šteli. Življenjska doba, tie življenjski cajti kaj su nam navek se šteli skriti, vse te skup niti nie nigdar mele pune vraštviča kaj bi vsem na pomoči bile. Te kaj je – je, da navek se neda navek same tak ljehke po pravice obrnuti te je tak, ali da se navek nesme naopačne jemati kak putec pravi – i te stoji. Vse te skup niti nemre drugač se obrnuti, jer niti se niesme drugač mogli otprieti, niti se niesme, a ni smeli pred drugami rastepsti, jer čem bolj kažeš une kaj na srčeku maš, tem te prie nekteri pajdaši po plečami stepeju. Življenje tu, kak god da zanjega povedali da morti i nie bile unak kak sme se od njega nadali, življenje za vsakoga med nami mesta ma. Negdar do toga nie ljehke dojti, negdar se je trieba dobre spomučiti i za najmenjše veseljiče, ali unda gda dojde poljek, unda vse te skup nemre drugač ziti ti nek same unak kak i štele. Najgorše ti je unda gda nehči te hpiči, a ti hutom cajtu niti neznaš zakaj te hpičil je. Još je gorše ak te pajdaš hpiči, jer tomu se nikak ni nadati nemreš. Te po pravice je une kaj od vsega na svietu ne same da bolše peče nek te i fundati skore če. Moreš povedati te da vsakomu se dogoditi more, moreš povedati da nihči nie mel drugoga posljeka, a moreš povedati i vsemi da se morti još triebaš pospominati otom kaj je spelati najbolše. Une kaj nemreš je vrnuti une kaj najvrednejše je bile, a vsi sme si te zeli GLAS ZAGORJA Piše Rajko Fureš tak k sebe, kak da nič te nie, kak da je te same tak. A najgorše je gda ti tu veseljiče, vse une kaj najbolše je, vsa ta doba najvrednejša – življenjska, gda vse te skup ti prejde i zgine, a ti razmeti nemreš niti kam se bi del. A kam se bi del i zakaj bi se tuj i tam del, te je une za kaj se je jedine vriedne boriti. I zate se nigdar nesmeš boriti prestati, jer tuj je pravica, tuj vse je une kaj najvrednejše nam je. Nesmeš nigdar pajdaštve odhititi, još ti je gorše ak pajdaša hkaniš, jer pajdaštve je une kaj najvekše je od najvekšega. Pajdaštve je une očem ne same da vsi skup senjati triebali bi, nek je une najvrednejše kaj bi nam vsemi triebale na pameti biti. Te je jedine, te jedine je prave, te je une kaj je najvekša vriednost je življenjska. Pajdaštve ja najvrednejše od najvrednejšoga, te nigdar nie preveč put povedati, te se niti z rečmi nemre rastumačiti, te une je kaj življenje kak jedine ma i meti more, za vse une kaj najžmekšejše i je. Pajdaštve je vraštve najbolše, vraštve kaj vsaki nam beteg odtirati more, pajdaštve je popevka kaj najlepše nas draga, pajdaštve je dekla najlepša, dekla teru vsaku noč senjaš, z teru se mutiš, teru i čakaš. Zate ti pajdaštve čuvati je trieba, da ga pospraviš za najbolše cajte, jer pajdaštve nie sopun da navek nam tuj bu, da nigdar se ne znuca ak preveč ga žmičeš. Pajdaštve je trieba dragati fletne, pajdaštvu nam trieba popevati tihe, navek nam trieba poljek mu biti. Trieba se žnjem mutiti navek, trieba mu smieh je postati, jer vsem bu nam lježe, vsem nam bu bolše, kak denes tak i za navek. Vse te skup ne najde se vsigde, vse te skup šteli bi navek i za navek. Vsakomu med nami drage je dok z nekem pospominati se more, dok nehči ga zgreje, dok mile mu je. Nigdar naj nigdar, naj nigdar pobeči. Naj pajdašu nigdar pleče obračat, jer nigdar ti neš si oprostiti mogel, jar te gda napraviš – kak tat buš najvekši. Pajdaša naj nigdar od sebe ti hitat, naj hraj ga metat, naj zvezde mu zibat, jer nigdar ti neznaš niti znal te nebuš - e i sam buš igdar nate ti došel. 41 KULTURA 01. SVIBNJA 2011. Zlatko Kuhar, predsjednik Likovnog društva Ernest Tomašević Zagorska strast Zlatko Kuhar dobitnik je plakete za životno djelo Krapinsko-zagorske županije 2004., zaljubljenik u svoj grad i prirodu, jedan od idejnih pokretaèa, utemeljitelja, a sada veæ i dugogodišnji predsjednik poznatog Likovnog društva Ernest Tomaševiæ Krapina. Zlatko Kuhar, vječiti je zaljubljenik i u tihe skrivene kutke i postojanost svoga grada, u veličanstvenost njegovih sakralnih izdanja, u prirodu iz njegove okolice. Svojim slikama poručuje nam da se taj tek prividno mali i običan svijet koji nas okružuje treba i može voljeti. To je strast koja opija i ispunjava, a u potezima kista smiruje se na površini papira. Za Glas Zagorja progovorio je o radu Društva, planovima, te o monografiji koju će Društvo izdati ove godine povodom 45 godina neprekidnog rada. Od kad ste član Likovnog društva ernest Tomašević, koliko su članovi društva aktivni, koliko ih je okupljeno u zajedničkoj ljubavi prema umjetnosti? Naše likovno društvo Ernest Tomašević djeluje već 45 godina. U tom vremenu društvo je upriličilo 328 izložbi na području Zagorja, Zagreba, Osijeka. Izlagali smo i u Sloveniji - u Mariboru, Ptuju, Celju, Rogatcu, Rogaškoj Slatini, Šentjuru, kao i u Klagenfurtu i Műnchenu, a s nekim smo gradovima ostvarili i jako dobre odnose pa su potpisane Povelje o prijateljstvu i suradnji. U društvu sam aktivan od samog početka 1966., a treći sam predsjednik likovnog društva postao 1988., nakon Josipa Brezinščaka, i Vilima Kranjeca. Kad pričamo o ovom poznatom likovnom društvu, moramo se prisjetiti brojnih entuzijasta koji puno rade i slikaju, i koji vole to što rade. Inače, u društvu je 25 aktivnih članova i s tom brojkom sam zadovoljan. Nedavno ste održali godišnju, ujedno i izbornu skupštinu. Na čelu predsjedništva i dalje ste vi. O čemu se razgovaralo na skupštini i kakav je plan rada Društva za daljnje razdoblje? Tako je, prije kojih mjesec dana održali smo izbornu skupštinu kulturnog društva. Razmatran je naš rad i aktivnosti u prošloj godini, ali ono što je najvažnije za istaknuti, dogovorili smo po- jedinosti oko izrade monografije Društva. Prošla godina bila je inače poprilično radna, imali smo 6 izložbi, 12 likovnih kolonija. Apsolutno na sve kolonije na koje nas ljudi zovu, idemo, i sve slike doniramo, bilo za opremanje bolnice, Dječjeg vrtića, škola, za pomoć bolesnim osobama - kroz to se vidi naš humanitarni rad, jer sve slike dajemo zaista nesebično. Veliku pažnju posvećujemo i mladima, kojih u društvu baš i nema puno. Voljeli bismo to promijeniti. Čovjek mora imati senzibilitet i volju za slikanjem. teško doći do novaca pa tako izostane realizacija. Htjeli smo je izdati za našu 40. godišnjicu, nismo uspjeli, ali smo tada izdali kalendar. Nakon toga, prionuli smo poslu, i zahvaljujući velikom razumijevanju tiskare Gama grafit Krapina, i direktora Branka Pernjeka, ove godine to ćemo uspjeti. Ako sve bude kako planiramo, možda već i u Tjednu kajkavske kulture ili uz Dan grada Krapine. Trenutno smo pri kraju prikupljanja financijskih sredstava, a materijali koji će se naći u monografiji - 99% su moji osobni, koje sam prikupio kroz tih 45 godina. Ono što je Apsolutno na sve kolonije na koje nas ljudi zovu, idemo, i sve slike doniramo, bilo za opremanje bolnice, Djeèjeg vrtiæa, škola, za pomoæ bolesnim osobama - kroz to se vidi naš humanitarni rad, jer sve slike dajemo zaista nesebièno. Monografija ogledalo 45 godina Upravo je izrada monografija naše sljedeće pitanje. Uz 45. godišnjicu Društva monografija bi svjetlo dana mogla ugledati do kraja ove godine…? O monografiji Društva razgovaramo već 10 godina, ali je uvijek Slikao Željko Frankol - na slici slijeva nadesno Janko Dunaj, Vesna Gruica, Štefica Malinac, Krešimir Barilar, Zlatko Kuhar, Ivica Hršak - Belko, Siniša Laginja, Ivana Pokupec Repovečki, Jelena Mlakar 42 Piše Monika Briševac GLAS ZAGORJA nedostajalo od samih početaka, pronašli smo u Galeriji grada Krapine, i manji dio u arhivi našeg tajništva. Skupljao sam razne materijale, drago mi je da sam sve to spremao, a sada sam iznenađen i količinom svega. Mogu konstatirati da s velikom pažnjom u tiskari radimo na monografiji, razvrstavamo, uređujemo tekstove, korigiramo, poboljšavamo. To će biti prikaz društva, onoga što se radilo sve te godine, gdje se izlagalo, maksimalno ćemo napraviti ono što možemo. Osim monografije, planovi za ovu godinu? Planova ima, osim monografije tu su izložbe, prosječno 6 godišnje, kao i likovne kolonije, od 12 do 15 na godinu. Zaista je važno spomenuti taj humanitarni dio kolonija i izložbi. Posebno, npr. na likovnoj koloniji u Ludbregu, u kući Sunca. Prikupljena sredstva doniraju se za bolesnu dječicu. Iako danas u svom ateljeu slikam koliko stignem, sveukupno sam naslikao više od tisuću slika. I zato sam uvjeren da će i ova monografija biti jedan dokaz našeg kulturnog i humanog rada. GLAS SRCA KULTURA KUMROVEC U Starom selu Kumrovec i povijest vatrogastva Muzej Staro selo Kumrovec dobio je još jedan zanimljiv povijesni sadržaj, stalnu izložbu Vatrogasci Hrvatskog zagorja U prizemlju jedne zgrade izložene su sprave i oprema te dokumentacije od osnutka prvog vatrogasnog društva (DVD Krapina) u našoj županiji od 1875. do danas. Zahvaljujući istraživačkom radu djelatnika muzeja posebno kustosice Anite Paun Gadža te Vatrogasne zajednice KZŽ i brojnih DVD - donatora izložaka ovo je bogat povijesni prikaz humanog i časnog poziva vatrogasac u našem kraju. Staro selo Kumrovec postaje bogatije za još jedan sadržaj koji drugi, ističući značaj ovog desetljeće pripremanog projekta. Među zanimljivim eksponatima je najstarija vatrogasna štrcaljka iz 1877., zatim drvene ljestve, platnena posuda za nošenje vode, povelje i dokumenti o međudržavnoj suradnji, akcijama, manifestacijama i intervencijama kroz proteklo razdoblje. Budući muzej vatrogastva u ime najstarije vatrogasne organizacije u našoj županiji otvorio je Boris Uhernik, predsjednik DVD Krapina. Tom je prigodom ravnateljici Goranki Horjan uručio spomenknjigu DVD Krapina i pozvao vatrogasna društva koja su o svom radu izdala knjige da ih poklone muzeju kao mogućnost istraživanja i boljeg poznavanja vatrogastva u Hrvatskom Novi muzejski postav otvorio je Boris Uhernik zagorju. Sveće biti mjesto posjeta, okupljanja i čanom otvaranju bili su nazočni istraživanja vatrogasaca. predstavnici brojnih DVD-a koji su O tome su između ostalih u ime muzeju predali na čuvanje opresvih vatrogasaca i domaćina go- mu iz svoje arhive. vorili ravnateljica muzeja Goranka U znak sjećanja i zahvalnosti na Horjan, načelnik općine Kumrovec ovaj događaj predstavnici muzeja Drago Ulama, predsjednik VZ KZŽ uručili su im posebna priznanja. Ivica Glas, počasni predsjednik HVZ Opremanje se nastavlja obnovom Teodor Fricki, župan Siniša Hajdaš opreme i eksponata s kojima će Dončić, ravnatelj DUZUS-a Dragutin muzej uskoro ponuditi bogatije saTrut, predstavnice muzeja i mnogi držaje posjetiteljima. (B. U.) 01. SVIBNJA 2011. VIJEÆE JE ODLUÈILO, RAZAPNITE IH Bez obzira na to što je neko sudsko vijeće odlučilo, mi Hrvati možemo biti ponoPiše sni na naše domoljube koji Stjepan Kralj su nas obranili Kada je moje srce bilo zarobljeno okovima, koji su mi se činili neraskidivim, mislio sam da je to taj život koji moram proživjeti kao i svi drugi ljudi. Prolazile su godine i ja sam tako naglo, čini mi se prebrzo, iz nevinog djeteta izrastao u odraslog čovjeka. Tada sam mislio da je to normalan i neizbježan biološki proces. Rođenje, život i smrt. Nisam vidio ništa dalje i ništa dublje. Čak sam razmišljao o tome kako srce kuca samo da bi zadovoljilo funkciju vitalnog organa. Potaknut tom mišlju, dublje sam analizirao smisao postojanja, te si postavljao pitanja: Zašto sam tu? Koja je svrha mog života? Postoji li krajnji cilj do kojeg se mora doći...? Od rođenja do smrti ne mora se dogoditi ništa značajno, ali zapravo se može dogoditi puno stvari koje opravdavaju smisao našeg bivanja. Već kod samog poticaja razuma na takvo razmišljanje, osjetio sam popuštanje okova oko srca. Tada se dogodilo čudo. Obruč kao da se rasprsnuo, a moje oči su ugledale zrake svjetlosti koje bijahu uperene prema neobjašnjivom mjestu gdje se je nazirala SVETOST. To je Bog. Shvatio sam u trenu. Od tada sam se i promijenio, te svoj život, sve materijalno što sam stekao, kao i talente koje sam prepoznao u sebi, dao na raspolaganje Gospodinu. Ta moja nagla promjena, koju mnogi nazivaju obraćenje, odnosno duhovna prekretnica, bila je početak pravog Božjeg života. Donijela mi je mir u dušu, te radost i ljubav u srce. No, tu vidljivu promjenu u mom ponašanju i odnosu prema Bogu Ocu Stvoritelju, uočili su i svi moji bližnji. Reakcije su bile različite. Većina je odobravala moj novi način života, a moji najbliži su bili i ponosni na mene. Međutim, neki su s podsmjehom i s jednom GLAS ZAGORJA dozom izrugivanja ocjenjivali moj novi svjetonazor. Čak su se usudili iskazivati sumnju na psihički poremećaj ili nešto slično. Žalim što je među njima bilo i nekoliko, do tada mojih dobrih prijatelja. Osjećao sam nelagodu, ali istovremeno, osjećao sam i veliki ponos, te sam bio zahvalan Gospodinu što mi je dao tu milost da Ga spoznam. Doživljavao sam i neugodnosti u društvu, ali uvijek sam dobivao snagu misleći na Isusove riječi koje je uputio Apostolima: Svjedočite ljubav Božju po cijelom svijetu, ali znajte, bit ćete progonjeni poradi Mene i nikad vas neće prihvatiti u vašem zavičaju. Zato danas naša sveta Katolička crkva raspoređuje svećenike po drugim župama, a ne u onima gdje su rođeni i odrasli. Bilo bi dobro da svjetski vođe, koji toliko žele provesti globalizaciju, preuzmu model svete Crkve koji traje već dvije tisuće godina, i kao takav vrlo dobro funkcionira. Umjesto toga ti, takozvani veliki ljudi koji odlučuju o našim sudbinama, okrenuli su Bogu leđa. Zanemaruju Sveto Pismo i to vraća čovječanstvo unazad. Ne dozvoljavaju narodima braniti svoju zemlju, ukoliko je ona u ciljevima njihovih interesa. Mi Hrvati osjećamo taj pritisak na svojim leđima jer nas osuđuju samo zato što se branimo, i to u nekoj stranoj tvrđavi na čije pročelje su stavili natpis: Međunarodni sud pravde. Takvi su i nevinog Isusa osudili i ubili, ali ih je On, slavnim uskrsnućem pobijedio zauvijek. Bez obzira na to što je neko sudsko vijeće odlučilo, mi Hrvati možemo biti ponosni na naše domoljube koji su nas obranili. Na to će nas podsjećati križevi na njihovim grobovima, i bit ćemo pobjednici - zauvijek. 43 KULTURA INFO 01. SVIBNJA 2011. KLANJEC Cesargradska šaputanja Hrvatskozagorsko književno društvo Klanjec organiziralo je 29. ožujka u restoranu Zelenjak u Risvici (podno Cesargrada) predstavljanje zbirke pripovjedaka Cesargradska šaputanja, autorice Marine Krpan Smiljanec. - Ove priče nastale su tijekom dvadesetak godina kao posljedica mog pabirčenja po povijesti kraja u kojem sam živjela - ispod razvalina Cesargrada, u okruženju priča o okolnim kurijama i šljivarima kojima više nema ni traga, koje gledaju svakodnevno stari klanječki trg i franjevački samostan s crkvom u kojoj su stoljećima pokapani Erdödyjevi, prekapajući po prašnjavim tavanima klanječkih obitelji i, što je najvažnije, upijajući dah starih vremena kad su kočije vozile sve one Matačiće, Sečnije, Augustiće, Iliće, Mihanoviće duž Rubidove ceste na klanječki plac… Napisano je, uz ostalo, u predgovoru ove nove zbirke pripovjedaka koja je u prvoj verziji objavljena 1999. pod nazivom Priče ispod Cesargrada. - Ta je knjiga, koja se uz ostale nalazi u zbirci Kajkaviane, u tom vremenu postala najposuđivanija. Ta preporuka najbolje govori o kvaliteti toga štiva, istakla ZABOK Zlatara. U revijalnom dijelu nastupili su zborovi iz Bedekovčine, Gornjeg Jesenja, Huma na Sutli, Konjščine, Mihovljana, Velikog Trgovišća i Zlatar Bistrice. Prema izvješću prof. Josipe Hopek, predsjednice povjerenstva, kao najbolji, pravo nastupa na 54. glazbenim svečanostima hrvatske mladeži u Varaždinu, ostvarili su zborovi osnovnih škola: Ante Kovačića iz Zlatara i K. S. Đalskog iz Zaboka; i, za nastup u revijalnom dijelu, zborovi osnovnih škola iz Zlatar Bistrice i Bedekovčine. (d. k.) Baloković gostovao u Rovinju Mješoviti zbor KUD-a Zlatko Baloković iz Krapinskih Toplica gostovao je u Rovinju na priredbi Radosti susreta, koju je organiziralo Hrvatsko kulturno društvo Franjo Glavinić iz Rovinja. Domaćini, koji su slavili 20 godina djelovanja, prikazali su rad svog zbora, folklorne i baletne sekcije, te književne radionice, a Balokovići su oduševili publi- ZABOK Prijatelji sa zlatnim srcem za Rebeku Na humanitarnom koncertu za malu Rebeku koja boluje od leukemije, u zabočkoj Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog prikupljeno je od prodaje ulaznica 18.000 kn, te od donacija 3.410 kn. Organizaciji koncerta Prijatelji sa zlatnim srcem za Rebeku pridružila se i zabočka udruga Zlatno srce, zajedno s predsjednicom Štefanijom Keresteš. Oko 700 posjetite- 44 tandema Krpan Smiljanec - Ivić, a o čemu je govorio književnik Ratko Bjelčić. U prigodnom programu nastupili su članovi Tamburaškog sastava Zelenjak. Dakle, sve se događalo podno ostataka drevnog Cesargrada, a što je dalo dodatno ozračje jedne književne večeri na kojoj su predstavljena dva književna uratka Marine Krpan Smiljanec, ravnateljice Gradske knjižnice Krapina. (D. Kozina) KRAPINSKE TOPLICE Najbolji idu u Varaždin Županijsko povjerenstvo i ove je godine organiziralo smotru pjevačkih zborova učenika osnovnih škola s područja Krapinskozagorske županije. Smotra je održana 9. travnja u Zaboku. Iz tridesetak osnovnih škola, koje u višim razredima imaju nastavu glazbene kulture i pjevački zbor, kao moguću slobodnu aktivnost, za smotru je bilo prijavljeno devet zborova. U natjecateljskom dijelu programa sudjelovali su zborovi osnovnih škola Ksavera Šandora Đalskog Zabok i Ante Kovačića iz je to recenzentica profesorica Vlasta Horvatić Gmaz. Na predstavljanju zbirke pripovjedaka Cesargradska šaputanja o značaju književnog stvaralaštva Marine Krpan Smiljanec govorio je u ime nakladnika Hrvatskozagorskog književnog društva, Vladimir Poljanec, urednik zbirke. Zbirku je ilustrirala Petra Ivić. Tom prilikom predstavljena je i slikovnica Kako je petit pobjegao na mjesec istog autorskog lja u amfiteatru osnovne škole uživalo je u glazbenoj večeri koju su potpomogli popularni zagorski sastavi i solisti, te Baruni, Zdravko Škender, Mladen Burnać, Gazde. Sukladno odluci Rebekinih roditelja, 60% prihoda odlazi za pomoć u Rebekinu liječenju, dok 40% odlazi u zakladu Ana Rukavina. Rebeki je bolest otkrivena u veljači ove godine. GLAS ZAGORJA ku kajkavskim popevkama uz pratnju tamburaša, Cossettovim Ivanjskim igrama i svojom himnom Vu Toplice. Priredba je organizirana u Kazalištu Gandusio pod pokroviteljstvom grada Rovinja. Sljedeći susret zakazan je za 27. svibnja, kada se očekuje gostovanje Istrijana u Krapinskim Toplicama, povodom godišnjeg koncerta u Domu kulture. KULTURA INFO 01. SVIBNJA 2011. Filmski kutak Veliki preokret u seriji Jedno je Zagorje New York na školovanje. Već u 10. epizodi Dijana se počinje pakirati i vraća se u Hrvatsko zagorje kako bi vratila Zlatka. S one strane velike bare u selo dolazi Piše Mario Krog Kraj prve sezone serije Jedno je Zagorje bliži se kraju, a već u devetoj epizodi dogodio se neočekivan preokret. Naima, dosad nismo uopće znali kakav je život Zlatko imao u Americi, što je radio i s kime se družio, a prema svemu sudeći, imao je on i prijateljica u New Yorku. Njegova tzv. prijateljica zapravo je trebala postati njegovom ženom no odlučila je ostati u Americi i graditi karijeru dok se on odlučio vratiti u Zagorje. Njezino ime je Dijana i ona u Americi shvaća kako ne može bez njega i kako se vraća u svoje rodno Zagorje. Dijana je rodom iz Tuhlja, a također je prije 10 godina otišla u Film mjeseca Onur (Zoran Kelava) i Frida (Kostadinka Velkovska), Baričina teta iz Njemačke i počinju velike pripreme za najveće vjenčanje. Marica i Zlatko su napokon sretni i ispunjeni i zajedno planiraju vjenčanje. U posljednjoj epizodi, nažalost svih obožavatelja i gledatelja serije, dogodit Crni labud Na ovogodišnjoj dodjeli Oscara zasjao je film Kraljev govor koji je osvojio Oscare za najbolji film, glavnog glumca (Colin Firth), kao i najboljeg direktora (Tom Hooper). Još jedan film zbog kojeg su se stvarale gužve u hollywoodskim kinodvoranama je Crni labud (Black Swan). To je film američkog redatelja, scenarista i producenta Darrena Aronofskog, posebice poznatog po režiji odličnog filma Rekvijem za snove, te nedavnog Hrvača (The Wrestler). Aronofskyjev nagrađivani film Hrvač nije u početku trebao biti zaseban film, već spojen u jedan film zajedno s Crnim labudom. Plan je bio suprotstaviti dvije strane: balet kao nježnu, uzvišenu umjetnost naspram najniže grane zabave - hrvanja, suočavajući gledatelje s jačinom kojom karijera može dominirati ljudskom psihom te posljedicama koje ostavlja na tijelu. oslikava stotinjak minuta radnje filma koje su gledatelji proživjeli zajedno s glumcima. Crni labud je psihološki triler o ljubavi, strahu i mržnji, smješten unutar njujorške baletne skupine koja se priprema za izvedbu baleta Pjotra Iljiča Čajkovskog, LaO Crnom labudu, transformaciji buđe jezero. Junakinja filma je mlada balerina Nina Sayers koju glumi i (ne)stvarnosti Bilo je savršeno - posljednja je re- Natalie Portman, dobitnica ovogočenica u filmu koja na odličan način dišnjeg Oscara za najbolju glumicu će se strašna nesreća koja će pogoditi Zlatka, a Dijana je na putu za Škarićevo da osvoji Zlatka tako da nikako nemojte propustiti veliko finale prve sezone koje počinje u 21:05 na JABUKA televiziji. sve one koji jedva čekaju nove nastavke serije Jedno je Zagorje moramo malo razočarati jer se nova sezona planira realizirati tek ovog ljeta, a do tada možete očekivati seriju u obliku prvog dugometražnog filma koji će se prikazivati i gostovati diljem gradova po Krapinsko-zagorskoj županiji. Bez obzira na to sviđa li vam se ili ne serija Jedno je Zagorje, morate priznati kako je ovaj projekt vrlo značajan za promicanje tradicionalne zagorske, ali i filmske kulture na području cijelog Hrvatskog zagorja. ZANIMLJIVOST Serija Jedno je Zagorje počela je sa snimanjem u veljači, s emitiranjem krenula u ožujku, a završila u svibnju ove godine - tijekom snimanja snimljeno je više od 1000 minuta snimki od kojih je iskorišteno 110 minuta. upravo u tom filmu. Nina je krhka perfekcionistica, čiji je životni san otplesati ulogu Bijele labudice u baletu Labuđe jezero. Zvijezda baletne skupine (Winona Ryder) primorana je povući se iz baleta i time Nina dolazi u prvi plan za ulogu labudice na otvorenju nove sezone. Iako Nina ulogu Bijele labudice pleše savršeno disciplinirano i nježno, da bi zaplesala u Čajkovskovom baletnom komadu mora pronaći i prepustiti se svojoj mračnoj, zavodljivoj i senzualnoj strani, Crnoj labudici. Zbog toga svoj dotada realan svijet pretvara u kompleksno klupko prepuno opasnosti, vizija i prijetnji te se transformira u višestruku ličnost, što se odražava na njenu sposobnost razlikovanja stvarnosti od mašte. Njezinu stanju ne pomažu ni velika očekivanja njezine posesivne majke (ali i bivše balerine), kao ni nova provokativna balerina Lily (Mila Kunis), koja je Ninina suprotnost, a time i savršena za ulogu Crne labudice. Ninina psiha počinje utjecati na njezinu osobnost, što se očituje u ožiljcima vidljivima na njezinu tijelu. Asocijalna i beživot- GLAS ZAGORJA Piše Tena Strahinec na balerina prema kraju počinje preispitivati sve što se oko nje događa i do samog kraja nije jasno što je bilo stvarno, a što ne. Subjektivni doživljaj iz fotelje Uloga Nine je, po meni, Natalieina uloga života, ne samo zbog intenzivnih treninga; trčanja, plivanja i plesanja u trajanju od nekoliko mjeseci kojima je pokušala utjeloviti balerinu što realnije, već i zbog njezine osobnosti koja je u potpunosti procvjetala i iznenadila. Crni labud je film o ljepoti i umjetnosti te o cijeni koju zbog njih treba platiti. Film je ujedno razarajući i prekrasan. Uz zanimljivu, napetu koreografiju i efektnu šminku postignut je specifični vizualni doživljaj. Crni labud svojim suprotstavljanjem kombinacije nježne ružičaste i bijele boje s onim tamnima, naglim pokretima kamere i upotrebom zrcala naprosto uspijeva zavesti publiku i prikovati njihove oči za sebe. 45 01. 01.STUDENOGA SVIBNJA 2011. 2010. ANTUN AUGUSTINČIĆ, kipar, rođen: 4. svibnja 1900. u Klanjcu, umro: 10. svibnja 1979. u Zagrebu Jedan je od najvažnijih predstavnika takozvanog psihološkog portreta u hrvatskome kiparstvu 20. st. Studij kiparstva započinje kod Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša Mihanovića. Na Kraljevskoj će akademiji za umjetnost i umjetni obrt diplomirati kod Meštrovića, učitelja s kojim će kao i s Franom Kršinićem poslije činiti trolist na kojem je utemeljeno čitavo hrvatsko kiparstvo našega stoljeća. Portreti Matošića, Šnajdera, Ivekovića, Štampara, Broza i Ružičke, tek su neka od tih antologijskih djela portrete plastike, dok je niz njegovih figurativnih skulptura kao primjerice Nošenje ranjenika te mnogobrojni ženski aktovi razasuto diljem svjetskih muzeja i galerija. Najviše ih se ipak čuva u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu. DANICA JERAND, pedagoginja, rođena: 4. svibnja 1875. u Krapinskim Toplicama, umrla: 25. veljače 1960. u Zagrebu Po završetku učiteljske škole učiteljevala je u Vrbovcu i Dijanešu, a potom u Zagrebu. Iskustva i pedagoška znanja koja je stekla hospitirajući u bečkim školama prenosila je predajući u zagrebačkim učiteljskim društvima i Hrvatskom pedagoško-književnom zboru. Na poziv M. Amruša 1907. organizirala je u Zagrebu prve roditeljske večeri s predavanjima o uzajamnom djelovanju doma i škole u odgoju mladeži. Objavila je knjigu Šetnja Zagrebom (1935.) u obliku razgovora između djeda i unučadi za petodnevne šetnje Zagrebom. BEATA DELIĆ, glasovirski pedagog, rođena: 4. svibnja 1906. u Pregradi, umrla: 24. travnja 1986. u Zagrebu Gimnaziju je završila u Zagrebu istovremeno polazeći od 1916. glazbenu školu. Studirala je glasovir na Muzičkoj akademiji u klasi S. Stančića gdje je i diplomirala 1928. Usavršavala se na Ecole Normale de Musique u Parizu. Pedagoškim radom počela se baviti u Zagrebu, potom u Petrinji, a od 1943. do umirovljenja neprekidno radi na zagrebačkoj Državnoj muzičkoj školi (kasnije Vatroslav Lisinski). S Margitom Matz uredila je zbirku glasovirskih skladbi Za najmlađe. 4. svibnja 1875. - osnovano DVD Krapina Već 17. studenoga iste godine na skupštini su donijeta i prva društvena pravila, koja su potpisali: Nestor Kiepach (krapinski posjednik) nadvojvoda, Vatroslav Farkaš (suvlasnik Tvornice sapuna u Krapini) vojvoda, Franjo Huđek, zamjenik vojvode, Nikola Kopsa tajnik i odbornici: Josip Matecha, Matija Petak, Vatroslav Rieger i Josip Čunčić. IVAN NEPOMUK DOLOVČAK, kulturni djelatnik, rođen: 9. svibnja 1815. u Krapini, umro: 6. veljače 1882. u Zagrebu Gimnaziju je pohađao u Varaždinu i Pečuhu, a studij prava u Zagrebu. U mladosti se istakao kao pristaša Ilirskog narodnog preporoda. Nakon državne odvjetničke karijere otvara odvjetničku kancelariju u Zagrebu. Za vijećnika grada Zagreba izabran je 1868., ali se uskoro povlači iz jav- 46 VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ nog života. Jedan je od utemeljitelja Ilirske čitaonice u Zagrebu, Matice ilirske, Narodnog muzeja, Sveučilišta te Prve hrvatske štedionice. ADELA MATEŠ FRANJO TUĐMAN, rođen: 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću, umro: 10. prosinca 1999. u Zagrebu Pučku školu završio je u rodnome mjestu, a srednju u Zagrebu. Završio je dvogodišnju bivšu vojnu akademiju. Promaknut je u čin generala, a 1961. napušta vojnu službu, kako bi se, po vlastitoj izjavi, posvetio znanstvenom radu. U Zagrebu Tuđman osniva Institut za historiju radničkog pokreta, kojemu je direktor, stječe doktorat, sudjeluje u društvenom i kulturnom životu Zagreba i Hrvatske. Već do tog vremena poznat je po svojim povijesnim djelima Rat protiv rata i Velike ideje i mali narodi. Poslije će napisati još niz radova o hrvatskoj povijesti, od kojih će neki doživjeti žestoke kritike. Kad je 1972. počeo progon hrvatskih disidenata, tj. proljećara, Tuđman je proveo devet mjeseci u zatvoru, a u veljači 1981., osuđen je na tri godine zatvora i na zabranu svakog javnog djelovanja u razdoblju od pet godina. Kada mu je 1987. vraćena putovnica, odlazi više puta u inozemstvo i svojim predavanjima među iseljenicima budi stvaranje hrvatskoga nacionalnog pokreta. Osniva HDZ 1989. i postaje njezinim predsjednikom. Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, Tuđman postaje predsjednikom Predsjedništva, tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Bori se za samostalnost i međunarodno priznanje hrvatske države, vodi sve važnije akcije u Domovinskome obrambenom ratu, te u oslobađanju i reintegraciji hrvatskih područja. 25. svibnja 1967. – obljetnica rada Radija Hrvatsko zagorje Krapina Radiopostaja je počela radom u podrumskom prostoru Staroga grada u Krapini s antenom razvučenom na uzvišici iznad njega. Snagom odašiljača od 0,05 kw, na valnoj dužini od 228 m, nakon najavnih popevki Loza žuti i Popevke sem slagal, zabrujali su glasovi prvih spikera: Koime Balić Cerovečki i Boška Hitreca. Kajkavština je u to vrijeme imala izvjesnu nacionalnu, horvatsku konotaciju, iz tih je razloga i godinu dana ranije osnovan festival kajkavskih popevki s oduševljenjem prihvaćen kod mnogih. Kulturna događanja u to vrijeme održavana neponovljivim entuzijastičkim ugođajem putem naših radiovalova ulazila su u mnoge zagorske domove. ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ, hrvatski arhitekt, rođen je 1. studenoga 1864. u Klanjcu, a umro 15. svibnja 1933. u Zagrebu. VLADIMIR GOVEDIĆ, publicist, rođen je 15. svibnja 1903. u Zagorskim Selima, a umro 7. rujna 1984. u Córdobi, Argentina. MILAN BREZINŠĆAK, pravnik, rođen: 22. svibnja 1858. u Humu na Sutli, a umro 7. travnja 1917. u Zagrebu. EDUARD (Slavoljub) JURAK, ekonomist, rođen je 22. svibnja 1893. u Paveliću kraj Zagorskih Sela, a umro 1937. Piše Tanja Gregurović Biti osloncem Svim je roditeljima povjereno boriti se za svoju djecu, ma koliko to koštalo. U životu koji je katkada protkan dvojbama i tjeskobama, u svoj svojoj krhkosti, nastojimo biti oslonac svome djetetu. I čitava sebe ugradit ćemo u njegov put, podložiti njegove korake. Adelu Mateš gubitak majke potaknuo je na pisanje stihova i nizanje slika o svojim najbližima. Zahvalna Bogu na talentu koji joj je podario, u vrlo kratkom vremenu napisala je stotinjak pjesama. - Bol i tugu liječila sam pišući pjesme, rekla nam je skromno. - Misli su same pisale, napišem jednu kiticu, a već znam o Voljena majk o srce Zove te ranjen svodu na ko aj m li Čuješ li že eti dj vi te Oko i odu. el nđ Dođi, kad A tiho Duša ti šapuće mati ila em Volim te pr suze t sa ri ob j jo Tko će be te pati… Tužna je, bez ila majko …Ti si me tješ t si dala Snagu za živo na lutam et A sada nesr znala. ce či aj Jesi li m majko Čuješ li premila moli. e šc da sr ću Kad no svode na lje ša vu it Mol voli… e iš jv Znaj da te na riječi za drugu… treću… petu i tako danju i noću. O njenom pisanju pričala mi je baka Ana Töpfer, a njoj Adelina kćerka i tako je konačno bilježnica ispisana rukom naše pjesnikinje stigla u redakciju Glasa Zagorja. Pročitajte odabrane stihove, kako biste se znali sasvim bezazleno radovati životu. Adela se svojom boli kratko isključila iz svijeta, ali samo kako bi ga bolje razumjela, kako bi shvatila koliko je lijepo živjeti, pomagati djeci, osjećati njihovu blizinu i, napose, dijeliti život s njima. Majko jedina Jedina s iu Mojoj d mom srcu uš Zaspala i spas bih ovo g Da ti ču jem gla časa s. Bolno s rc Kad se s e jače kuca je Otišla s tim dana tih i na svo do Sjetivši se volje ve nih… … Opro sti Za sve p mi majko mila at U besan nje srca tvog oj noći m Svog an đela vo olim ljenog Zapalit ću Sjetivši bijelu svijeću se tebe Stisnut sr Utješivš ce u grudima i sebe. Zagrli m e Jer uz te ove noći be želim Kad zak sniti lo Uz tebe pim snene oči ću majk o biti. Utješi mi bolnu dušu Plakala je cijele noći I nesretna tako bila Moja duša uplakana Besane je noći snila. Zašto lijem bolne suze I srdašce svoje patim, Sklapajući male ruke Sa molitvom da ga vratim Uplakana duša bdije Na jastuku slika stoji GLAS ZAGORJA To je slika mog dragoga Koji sretne dane broji. Proveli smo duge noći U radosti i veselju. A sada mi se plače, Imajući jednu želju. Vrati mi ga mili Bože, Da uz dragog noću snijem Voljelo ga moje srce Da uz njega tugu krijem… Pripremila Vesna Šaronja PREPORUKE IZ KNJIŽNICE Paola Mastrocola Koja si ti životinja?: prièa jedne perjanice Ako smo se zatekli u nekoj već poodmakloj dječjoj ili mladenačkoj dobi, odavno prerasli priče u kojima nam vuk, lija, zec ili medo žele nešto poučno prenijeti, krijući u sebi ljudske osobine, teško da ćemo ponovo posegnuti za nekim Ezopom. Basna, istina, nije najpopularnija književna vrsta, i nakon Orwelove Životinjske farme kao obvezne lektire u srednjoj školi, najčešće raskrstimo s pričama u kojima životinje glume ljude. Jedan od razloga je što su basne za odrasle i izuzetno rijetka djela (kao, odraslima nije nužno davati moralne pouke za razliku od djece), dok su ona razvikana, još rjeđa. Šteta, jer basne imaju sposobnost spojiti sve i svašta, ljubavne zavrzlame i socijalno angažiranu priču, satiru i chick-lit, možda i neki krimi zaplet, stavljajući u interakciju različite tipove životinja, a sve sa svrhom što boljeg upoznavanja nas samih. To može imati stvarno okrepljujući učinak na ljudski, inače, antropocentričan um. Priča kreće od jedne patkice, bezimene patkice, koja svoje prve svjesne korake u životu radi u podnožju neke kante za smeće, hraneći se slatkim sokom koji se iz nje cijedio, sklupčana u krznenoj papuči u obliku miša. Preživjevši tako zimu, papuču nazove svojom mamom. Jedina zamjerka majci bila je njezina nepokretnost, no s vremenom se taj problem riješio jer joj je u tome pomagao novi prijatelj dabar. Život patkice svodi se na prelaženje iz jedne životinjske zajednice u drugu, vukući u kolicima svoju majku. Jasno nam je da je autorica imala u cilju jasno ocrtati karakteristike svake takve pojedine grupacije. Skupina dabrova koji su prigrlili patkicu, a koja jadna još uvijek ne zna tko je i živi u zabludi da joj je papuča mati, zapravo je oličenje radničke klase. Dabrovi po cijele dane kopaju i grade brane na rijeci. Da bi ostala kod njih, usprkos tankim nožicama i plivaćim kožicama, mora naučiti kopati. Suvišna pitanja poput zašto drveće kao brane na rijeci, a ne kao slobodne biljke u šumi ostala su neodgovorena, i za dabrove potpuno nesuvisla. Krenula je dalje. Kao član zajednice šišmiša, mora spavati okrenuta naopačke, bojati se u crno i najgore od svega - prisustvovati brojnim skupovima, sastancima, sjednicama, skupštinama i izbornim večerama, te biti kandidatkinja. Kada je pitala bilo kojeg drugog šišmiša kandidata o čemu se točno radi, opet je ostala bez odgovora. Najteže joj je bilo povezati pojmove fotelja s prioritetima i onim da se te fotelje ne stavljaju negdje nego se - broje i iz toga ispada da je netko netko. Iz tog zamršenog klupka administrativnoupravljačkih odnosa i uvrnute logike TOP-lista najtraženijih knjiga 01. STUDENOGA 2010. u travnju 2011. ODRASLI: Kraljevstvo snova MacNaught Judith (Mozaik knjiga) Nemoralna ponuda Gier Kerstin (Mozaik knjiga) Moć Rhonda Byrne (V.B.Z.) DJECA: Zagrebačka priča Dovjak-Matković Blanka (Znanje) Tajna soba R. L. Stine koju nije shvaćala, otpetljala se i krenula dalje. Smisao svega toga nije razabirala, jer joj zapravo nitko dosad nije rekao tko je ona zapravo i gdje bi trebala pripadati. Jedno vrijeme je bila dabar pa malo šišmiš, sve dok se nije našla u društvu ptica iz visokog društva - plamenaca i ždralova. Nakon što su je posvojili, poslali su je jednoj učiteljici da konačno sazna svoj identitet. Ona je patka, i nakon što je saznala, bila je sretna jer lijepo je otkriti tko smo, ta nas misao drži i tješi u najcrnjim trenucima, kada se sve oko nas mijenja, kad ostarimo, možda izgubilo drage osobe, padnemo u nemilost (...) nije važno, jedino što se neće promijeniti jest da si baš ta životinja. Jedina nepobitna sigurnost. Da li se s tom spoznajom (patkici) olakšava život i koliko nam ona donosi željenu sigurnost? Kada nam se otkrije identitet, kreće bujica društvenih očekivanja, koje najčešće is- (Algoritam) One misle da smo male Julijana Matanović, Anka Dorić (Mozaik knjiga) punjavamo u većoj ili manjoj mjeri do kraja života. Patkica je i dalje zapadala u neugodne, premda humoristične situacije, sve dok nije poželjela postati nitko umjesto patke, što joj je omogućilo i da poleti, a mislila je da ne može, i da ugleda daleko more, pa i pronađe srodnu dušu. Ova prekrasna basna obrađuje pitanje identiteta unutar mreže društvenih odnosa. Otvara pitanja, pa i raspravu koliko se identitet može, ali i ne mora upotrijebiti za samousmjerenje i izgradnju sebe kao pojedinca? Ova knjižica namijenjena je svima koji se pitaju i ne pristaju olako na općeprihvaćene društvene norme, a u tekstu vole alegorijski stil i jasnu poantu. Igraonica na djeèjem odjelu Igraonica je prostor na dječjem odjelu opremljen didaktičkim i motoričkim igračkama te društvenim igrama, namijenjen djeci predškolskog uzrasta. Djeca u radnom vremenu knjižnice mogu slobodno koristiti igračke, dok se oni nešto mlađi mogu igrati uz obvezan nadzor roditelja. Dječji odjel opremili smo s dvadesetak novih igračaka i društvenih igara, a one su ugledale svjetlo dana 7. travnja, kada smo pozvali djecu da ih zajedno otpakiramo i složimo. Neke igračke poslužile su kao novi nastavci na već postojeće na dječjem odjelu, dok smo druge zajednički spajali i slagali. Osvanuli su novi vlakovi, prijevozna sredstva, gradovi, životinjska carstva, tramvajske stanice, instrumenti, druš- tvene igre… Pozivamo one koji su propustili ovaj dan, da slobodno svrate u knjižnicu, i skrate si koji sat u kreativno provedenom vremenu. CSSU radionica u Gradskoj knjižnici Krapina Centar za stručno usavršavanje knjižničara (CSSU) realizira predavanja i radionice na području Republike Hrvatske u suorganizaciji sa središnjim županijskim knjižnicama. Otkako je i Gradska knjižnica Krapina dobila status matične knjižnice 2008., priključila se ostalim knjižnicama i nekoliko puta godišnje organizira programe u kojima okuplja školske i narodne knjižničare. Cilj provedbe programa CSSU-a jest cjeloživotno učenje knjižničnih i informacijskih struč- njaka u RH, povećanje razine kompetencije i osiguravanje mobilnosti hrvatskih stručnjaka. U srijedu 20. travnja u Plavoj dvorani GKK održano je predavanje i radionica s temom Otpis i revizija GLAS ZAGORJA u školskim knjižnicama na koji se odazvao velik broj knjižničara iz Županije i izvan nje. Unatrag tri godine organizirano je nekoliko radionica CSSU s temama iz područja knjižničarstva. 47 UMJETNIÈKA RADIONICA 01. SVIBNJA 2011. Nenad Kralj Piše Maja Šimunić trena inspiracije. Kroz smijeh je rekao kako ne postoje dva identična predmeta jer iako su oni na prvi pogled slični, kada se pažljivije pogledaju svaki od njih nosi neku svoju posebnost, neku svoju čaroliju. Život posvećen glini Lončarstvo Kralj u svojoj ponudi nudi najrazličitije proizvode, Nađe se tu i pokoji glineni luster, servis šalica za kavu, glinene posudice za juhu, posude za pečenje kolača i još mnogo toga. Usudila bih se reći, s obzirom na viđeno, da bi u Nenadovoj radionici i najizbirljiviji pronašli nešto za sebe. Svoj put odredio je još od srednjoškolskih dana. U Zagrebu je pohađao Školu primijenjenih umjetnosti, a nakon odsluženja vojnog roka zaposlio se u ciglani gdje se zaljubljuje u rad s glinom Iz čarobne ruke majstora Ideja ima napretek, one se raðaju, žive i spavaju u meni, a kada se probude, izlaze kroz ruke koje ih pretaèu u razne oblike. S radom Nenada Kralja susretala sam se i prije našeg razgovora za Glas Zagorja. Predmeti iz njegove radionice uvijek su me podsjećali na zagorsku tradiciju, na posuđe i predmete kakve sam mogla samo viđati u muzejima i starinskim zagorskim kućama. 48 Izniman žar s kojim gospodin Kralj izrađuje svoje predmete, ali i njihova oku ugodna estetska obilježja nagnali su me da ga posjetim u njegovoj radionici. Dočekao me je vedra i nasmiješena lica spreman za moja znatiželjna pitanja i razgledavanje njegovih radova. Sve predmete koje izrađuje, bilo da se radi o glinenom posuđu ili suvenirima, izrađuje vrlo starom tehnikom lončarenja na kolu. Gospodin Kralj napominje kako je svaki predmet mala umjetnina proizašla iz njegovih ruku usred GLAS ZAGORJA te shvaća da svoj umjetnički dar najbolje može izraziti kroz njeno oblikovanje. Iza njega je nekoliko samostalnih izložbi u Konjščini, Zaboku, Dugom Selu i Svetoj Nedjelji, te velik broj grupnih izložbi. Radionicu je otvorio 1988., što označava i početak njegova suživota s lončarstvom i stalnu prisutnost umjetnosti u životu. Zanimalo me kako izgleda sam proces izrade nekog predmeta. Na moje pitanje, gospodin Nenad odgovorio je vrlo skromno, te mi rekao kako je proces poprilično jednostavan. Naime, željena količina gline se promijesi, te se stavi na lončar- UMJETNIÈKA RADIONICA 01. SVIBNJA 2011. Nenad Kralj Gda mali sam bil Trnac, šljiva, sonèece greje kraj lipnja je. Šljiva je svojemi granami nagnjena nad škatulu. Drvenu. Najemput su me Ruke jake digle. Vu škatuli…. Im je nutra moja mama. Kaj je zaspala? Ljudi ideju èez sele, po klanjcu v breg Nešæe me je del na ramena, mi se vidi da mi je to oèa bil. sko kolo. Na lončarskom kolu ona se oblikuje i stavlja na sušenje. Nakon sušenja predmet se stavlja na prvo pečenje pri temperaturi od 900 °C. Kada se ohladi, predmet se glazira keramičkim glazurama, te se stavlja na drugo pečenje na temperaturu od 950-1050 °C. Najzahtjevniji dio je oblikovanje na kolu, naglasio je gospodin Kralj, no istaknuo je kako je u ostalim fazama izrade vrlo važno poznavati proces. Inspiracija je ono što umjetnika pokreće i što u znatnoj mjeri utječe na njegov rad. Moja inspiracija obitava u meni, kaže Nenad i nastavlja - Ideja ima napretek, one se rađaju, žive i spavaju u meni, a kada se probude izlaze kroz ruke koje ih pretaču u razne oblike. Budući da je tema recesije još uvijek i više nego aktualna, zapitala sam gospodina Kralja postoji li interes za njegove proizvode te kako ide prodaja. Ističe kako je interes za proizvode vrlo velik te da se razni predmeti iz njegove radionice kupuju kao pokloni, a ugostitelji nerijetko ugostiteljske objekte opremaju tanjurima, zdjelicama i ostalim posudama proizvedenim iz njegovih ruku. No, problem je što većina ljudi danas jedva ima novaca za osnovne životne potrebe, te jako teško mogu, primjerice, izdvojiti oko tisuću kuna za unikatan servis za kavu. I kreativna pjesnička duša Najzahtjevniji dio je oblikovanje na kolu, naglasio je gospodin Kralj, no istaknuo je kako je u ostalim fazama izrade vrlo važno poznavati proces. GLAS ZAGORJA Lončarstvo nije jedino čime Nenad Kralj upotpunjava svoje slobodno vrijeme i čime hrani svoj kreativno-umjetnički duh. On je isto tako član udruge Muži zagorskog srca u čijim aktivnostima rado i često sudjeluje. Ono što je meni posebno zanimljivo je činjenica da se bavi i pjesništvom, a pjesme, kako kaže, govore o svakodnevnim stvarima, politici, tradiciji i ljubavi. Ne sumnjam kako je pred njim još mnogo godina predanog i uspješnog rada u umjetnosti, jer sve što radi dio je njegove osobnosti i duše, a svoju ljubav prema umjetničkom stvaranju prenosi baš na svaki komad gline koji prima u ruke. 49 SPORT 01. SVIBNJA 2011. Zoran Strehovec, predsjednik Košarkaškog kluba Krapina Gnijezdo mladih, talentiranih košarkaša Na izbornoj skupštini vaša su izvješća o radu za prošle četiri godine prihvaćena s odobravanjem. Dijelite li to zadovoljstvo? - Prvo se moram sjetiti samih početaka - bez osnovnih uvjeta rada, u velikoj oskudici, ali s puno entuzijazma vrlo brzo smo uz pomoć sponzora i donatora stvorili potrebne uvjete za funkcioniranje kluba. Tada, 2007. počeli smo s tri natjecateljske ekipe i od samog početka iz sezone u sezonu bilježimo bolje i bolje rezultate, te sve više članova. U zadnje četiri godine imali smo 105 registriranih igrača, odigrali 160 natjecateljskih utakmica, sudjelovali smo u ligama HKS-a sa svim kategorijama. Osnovali smo Ligu bez granica zajedno sa susjedima Slovencima, gdje se natječu seniori, a igraju 4 ekipe iz Lijepe Naše i 4 iz Slovenije. Ipak, najponosniji i najsretniji sam radi naših mladih članova koji su izvrsni. Ima li promjena u ustrojstvu kluba? - Većih promjena nema, a na izbornoj sjednici predložio sam da se Upravni odbor proširi sa pet na sedam članova, pozivam sve članove da preuzmu dio odgovornosti organizacije i upravljanja na sebe, jer većinom sav teret pada na jednu ili možda dvije osobe. Kakva je vaša vizija kluba u sljedećem mandatu? - S kadetima ćemo sljedeće sezone igrati u prvoj ligi, mlađi kadeti imaju također šanse ući u prvu mlađu kadet- 50 Od osnutka kluba 2007., prošle su 4 godine djelovanja. U ožujku je održana izborna skupština - podnijeto je izvješæe o radu, a Zoran Strehovec dobio je povjerenje i u sljedeæem mandatu. Donosimo razgovor s novim/starim predsjednikom Košarkaškog kluba Krapina. sku hrvatsku košarkašku ligu. Seniore imamo u planu uključiti natrag u C1 ligu, a želja nam je priključiti im još 4-5 juniora, a i u kadetima već pratimo nekolicinu igrača koji imaju potencijala biti budućnost kluba i sljedeći nositelji igre seniora. Kakva je situacija u klubu, gledajući natjecanja? - Prošle godine smo sa seniorima, pošto nismo imali zadovoljavajuću širinu igračkog kadra, odlučili igrati samo Ligu bez granica, te da se s njihovom dobnom skupinom nećemo natjecati u ligi Hrvatskog košarkaškog saveza. Na neki način to je bila ušteda i preraspodjela ograničenih novčanih sredstava mlađim kategorijama. Naši mladi košarkaši su iznenađujuće dobri, najbolji su u svojim ligama Hrvatskog košarkaškog saveza, rekao bih spremni za prvu ligu, odnosno najelitniji razred mladih košarkaša. Tu jedino žalim što imamo premalo stručnog kadra koji bi radio s našim mladim košarkašima. Seniori su izborili final four natjecanja Liga bez granica u kojoj se natječu s Lipcom Rogaška, Ivančicom, Vinicom, Šmarjem, Pristavom, Lepoglavom i Rogatecom? U drugom polufinalu domaćin Ivančica glatko je dobila Vinicu velikom razlikom. U nedjelju u utakmici za 3. mjesto Krapinci su, desetkovani ozljedama iz polufinala protiv Lipca (N. Poslončec - puknut nos, A. Benc - zadnja loža i K. Hohnjec - posjekotina glave), izgubili od Vinice s par koševa i zauzeli četvrto mjesto. Ponosan sam jer su naši dobro igrali, bili borbeni te sigurno nisu bili lak plijen ni za jednu ekipu. U finalu su domaćini neočekivano visoko porazili Lipcu sa čak +28 razlike. Najlošiji dio cijelog završnog turnira bili su očajan sudački par koji …u klubu je nedostatak trenera pa pozivamo ljubitelje košarke koji imaju volju okušati se u tim vodama da se jave u klub, trenerima ili meni osobno jer æe u lipnju biti polazni tečaj za trenere na kojem mogu steæi licencu za voðenje ekipa. - Ovogodišnje izdanje final foura Lige bez granica donio je za KK Krapina neizvjesnu utakmicu polufinala protiv na kraju prvenstva vodeće ekipe KK Lipca Rogaška. Krapinski košarkaši imali su na poluvremenu 10 koševa prednosti i odličnu igru no, nažalost, u drugom dijelu ekipa Lipce se budi i na terenu se odvija prava drama gdje je na kraju Lipca Rogaška pobijedila. GLAS ZAGORJA je u pojedinim trenucima svirao na povike s tribina, žalosno! Sve u svemu, završena je druga sezona LBG-a - bez incidenata, uz dobu košarku i fer igru svih sudionika. Što se trenutno događa u klubu? - U klubu se juniori pripremaju za ligu prvaka u koju su ušli kao vodeći, mlađi kadeti su i dalje uvjerljivi u 2. ligi i osigurali su prvu poziciju, Upravni odbor SPORT 01. SVIBNJA 2011. U zadnje četiri godine imali smo 105 registriranih igrača, odigrali 160 natjecateljskih utakmica, sudjelovali smo u ligama HKS-a sa svim kategorijama. Osnovali smo Ligu bez granica zajedno sa susjedima Slovencima, gdje se natječu seniori, a igraju 4 ekipe iz Lijepe naše i 4 iz Slovenije. Ipak najponosniji i najsretniji sam radi naših mladih članova koji su izvrsni. je održao prvi radni sastanak. Jedina stvar koja je malo lošija u klubu je nedostatak trenera pa pozivamo ljubitelje košarke koji imaju volju okušati se u tim vodama da se jave u klub, trenerima ili meni osobno jer će u lipnju biti polazni tečaj za trenere na kojem mogu steći licencu za vođenje ekipa. Kada započinju pripreme za novu sezonu? - O tome ćemo odlučiti krajem svibnja kada imamo zakazan sastanak Upravnog odbora i trenera. Škola košarke? - Škola košarke radi u OŠ A. Cesarca i imamo dobar odaziv, trenira se 2 puta tjedno, utorkom i četvrtkom. To je skupina koja, nažalost, ne može biti u natjecanju. Škola košarke je u stvari mjesto gdje djeca u dobi od 7-10 go- dina uče osnove košarke kao što je vođenje lopte, dodavanje, šutiranje te ostale tehnike kao što su dvokorak, ali i teoriju košarke, taktike... Vrlo ste aktivni s informiranjem putem vašeg weba, čujemo da su vas napali hakeri iz Irana? - Da, imali smo određenih problema zbog vanjskih upada na naš sajt, ali smo se uspješno obranili. Inače, zadovoljan sam našim internet odredištem kk-krapina.hr na kojem donosimo vijesti, novosti, fotografije i sve potrebne informacije vezane uz djelovanje i rad našeg kluba. U kakvim ste odnosima sa KK Zabok? - Vrlo dobrim, u kontaktu smo, igramo prijateljske utakmice, a laska nam kada pokazuju interes za naše mlade košarkaše koje bi rado vidjeli u svojim redovima. Pomogli su nam pri osnivanju kluba i na tome smo im jako zahvalni. Kako financirate rad kluba? Rad kluba većinom financira gradski Sportski savez, jedan manji dio sredstava dobijemo od košarkaškog saveza Županije, a za ostalo se snalazimo kako znamo, preko sponzora i donatora. GLAS ZAGORJA 51 SPORT INFO 01. SVIBNJA 2011. Poz 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Poz 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Poz 1. 2. 3. 4. 5. Poz 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Poz 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 52 TABLICA 2. MLAĐE KADETSKE LIGE – Skupina A Klub KK KRAPINA KK MAKSIMIR II KK UNIVERS KK SUSEDGRAD KK SVETI PETAR KK PREČKO KK SPORTVIZIJA Uta 9 9 9 9 9 9 9 Pob 9 7 7 5 5 2 0 TABLICA 3. JUNIORSKE KOŠARKAŠKE LIGE KK KRAPINA KK SAMOBOR KK MLADOST II KK ZAPAD CEDEVITA KK DUGO SELO KK JASKA KK DUGA RESA KK SVETI PETAR KK PODSUSED KK LABRADA Klub Uta 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 Pob 8 8 7 6 5 4 4 3 1 0 Por 0 2 2 4 4 7 9 Bod 18 16 16 14 14 11 9 Por Bod 1 1 2 3 4 5 5 6 8 9 17 17 16 15 14 13 13 12 10 9 TABLICA 3. JUNIORSKE LIGE - Plasman od 1.-5. mjesta Klub KRAPINA SAMOBOR MLADOST II ZAP. CEDEVITA II DUGO SELO 4 4 4 4 4 Uta 3 3 2 2 0 Pob 1 1 2 2 4 Por Koš razlika 254:240 304:285 263:250 279:273 201:253 TABLICA - 2. KADETSKA liga Klub KRAPINA ZAGREB II MEDVEŠČAK AUCTOR IVANIĆ PODSUSED VUČIĆI ZAPRUĐE Uta 14 13 13 13 14 13 13 13 Pob 12 10 10 7 6 4 4 0 Por 2 3 3 6 8 9 9 13 Koš razlika 898 661 1013 648 758 613 725 698 640 771 865 963 698 911 676 1009 Liga Bez Granica sezona 2010./11. Klub *LIPCA ROGAŠKA *IVANČICA *VINICA *KRAPINA ŠMARJE PRISTAVA LEPOGLAVA ROGATEC Uta 14 14 14 14 14 14 14 14 Pob 13 12 7 7 7 6 4 0 Por 1 2 7 7 7 8 10 14 Koš razlika 1088 851 985 800 1047 1046 875 903 879 867 938 950 786 874 560 844 Razlika 14 19 13 6 -52 Razlika 237 365 145 27 -131 -98 -213 -333 Razlika 237 185 1 -28 12 -12 -88 -284 7 7 6 6 4 Bod Bod 26 23 23 20 20 17 17 13 Bod 27 26 21 21 21 20 18 14 Oroslavje i Mladost Zabok na vrhu 1., Pregrada i Milengrad na vrhu 2. zagorske lige Travanj je donio pravo zahuktavanje na nogometnim igralištima diljem Zagorja. I prva i druga zagorska nogometna liga i te kako su zanimljive i neizvjesne. Prvoligaši su stigli do 18., a drugoligaši do 13. kola. 1. zagorska nogometna liga U prvoj ligi u proljetni nastavak najbolje je krenulo Oroslavje, a u stopu ga za sada prati Zabočka Mladost. Oroslavčani su u 5 proljetnih kola ostvarili 4 pobjede i jedan neodlučen rezultat, pa su u svibanj ušli s vodeće pozicije, s bodom više od Zabočana. Dva Rudara, mihovljanski i iz Dubrave Zabočke polako zaostaju za vodećom dvojkom, no bodovni razmak još uvijek omogućava i njima borbu za sam vrh. Na samom dnu prikovan je debitant u ligi Omladinac iz Dubrovčana, a bude li ispadalo više klubova, i borba za bijeg s dna bit će jako vesela. Donosimo i rezultate 18. kola (posljednjeg odigranog u travnju) kao i ljestvicu nakon tog 18. kola. PRVA ŽNL SENIORI Kolo : 18 DOMAĆIN KLANJEC INKOP ZAGOREC VT OROSLAVJE RADOBOJ OŠTRC MLADOST - - - - - - - - GOST STRAŽA IVANČICA RUDAR M STUBICA JEDINSTVO OMLADINAC RUDAR D PRVA ŽNL SENIORI 1. OROSLAVJE 2. MLADOST 3. RUDAR M 4. RUDAR D 5. OŠTRC 6. RADOBOJ 7. ZAGOREC VT 8. INKOP 9. JEDINSTVO 10. STRAŽA 11. STUBICA 12. IVANČICA 18 11 18 12 18 10 18 9 18 8 18 9 18 8 18 6 18 7 18 6 18 5 18 4 5 1 2 4 5 2 3 6 2 4 4 6 GLAS ZAGORJA _REZULTAT_ 2 :0 1 :1 1 :2 1 :0 3 :1 4 :1 4 :2 2 5 6 5 5 7 7 6 9 8 9 8 36 43 36 42 34 28 42 24 23 28 19 29 20 20 22 24 27 26 34 25 32 41 30 33 38 37 32 31 29 29 27 24 23 22 19 18 13. KLANJEC 14. OMLADINAC 18 18 5 2 3 10 28 40 18 1 15 18 56 7 2. zagorska nogometna liga Zagorski drugoligaši odigrali su četiri kola u proljetnom nastavku, a na samom vrhu izjednačeni su Pregrada i Milengrad. Podsjetimo, Pregrada je u prvenstvo krenula sa sedam pobjeda u nizu, a tada su neočekivano posrnuli u posljednja dva jesenska nastupa protiv Lobora i u Belcu i prvenstvo učinili zanimljivim. Nekolicina je klubova nakon ta dva posrtaja Pregrade ugledala šansu za 1. ligu, no nakon prva 4 proljetna nastupa, objektivno se uz Pregradu 1. ligi može nadati još jedino Milengrad. Dečki iz Budinščine startali su sa 4 pobjede, a Pregrada je sa Slogom odigrala neodlučeno, pa su nakon 13 kola na ljestvici bili izjednačeni. Lobor na 3. mjestu zaostajao je 8 bodova, Vatrogasac 9, a Toplice 11, pa bi se zaista trebalo dogoditi čudo u posljednjih 5 kola, da 1. ligu ne dohvate ili Pregrada ili Milengrad. Njihov međusobni susret igra se u Pregradi 15. svibnja. Evo i rezultata 13. kola (posljednjeg u travnju) kao i ljestvice nakon njega. DRUGA ŽNL SENIORI Kolo : 13 DOMAĆIN MLADOST B LOBOR MILENGRAD MLADOST MB PREGRADA - - - - - - GOST _REZULTAT_ MATIJA GUBEC 1 :0 ĐALSKI 4 :1 SLOGA 4 :2 TOPLICE 4 :2 VATROGASAC 4 :0 DRUGA ŽNL SENIORI 1. PREGRADA 2. MILENGRAD 3. LOBOR 4. VATROGASAC 5. TOPLICE 6. MATIJA GUBEC 7. SLOGA 8. MLADOST B 9. MLADOST MB 10. ĐALSKI 13 10 13 10 13 7 13 7 13 6 13 5 13 4 13 4 13 4 13 1 1 1 2 1 2 2 3 2 0 0 2 2 4 5 5 6 6 7 9 12 33 27 32 32 29 15 14 15 21 13 9 15 20 22 18 16 18 34 35 44 31 31 23 22 20 17 15 14 12 3 POD STRAHINJÈICOM 01. SVIBNJA 2011. Kako mladima približiti sport ako se smanjuje satnica tjelesne i zdravstvene kulture ?! Piše Milorad Videković Svakako, kako je sport u pitanju postavlja se i pitanje kakvi su rezultati postignuti? Ako je kvalitetno mjerilo odlazak na državno prvenstvo nekog natjecanja, onda u tom segmentu ne možemo biti zadovoljni, tu se odmah postavlja i pitanje tko je odgovoran za takvo stanje jer ne vjerujem da naše podneblje nije moglo iznjedriti više sudionika na državnom natjecanju, jer prema izvješæu Županijskog školskog športskog saveza Krapinsko-zagorske županije na državno natjecanje plasirala se samo jedna ekipa (Cross ) sa 4 (četiri) sudionika. 3184. Upravo je toliki broj djece sudjelovao na raznim sportskim natjecanjima Krapinsko-zagorske županije koje je organizirao Županijski školski športski savez. Impresivno. Zaista velik broj djevojčica i dječaka odnosno djevojaka i mladića. Najviše mladih sudjelovalo je u nogometu (820), drugo mjesto pripalo je rukometašima sa 532 sportaša i rukometašicama sa 504 rukometašice. Najmanji broj sudionika imali su šah i streljaštvo (16) te stolni tenis (21). Zaista prekrasno. Tako treba i dalje nastaviti. Propagirati sport. Učiniti ga mladima zanimljivijim od sjedenja za kompjutorom ili u kafićima punih dima jer ćemo samo tako uspjeti doći do jedne dobre mlade generacije. Kada se uz sport mladima pojasni da osim prava imaju i obveza i kada oni to shvate, čast iznimkama, moći ćemo govoriti da smo stvorili temelje za zdravo, ponosno, pametno, društveno odgovorno i ino društvo. Svakako, kako je sport u pitanju postavlja se i pitanje kakvi su rezultati postignuti? Ako je kvalitetno mjerilo odlazak na državno prvenstvo nekog natjecanja, onda u tom segmentu ne možemo biti zadovoljni, tu se odmah postavlja i pitanje tko je odgovoran za takvo stanje jer ne vjerujem da naše podneblje nije moglo iznjedriti više sudionika na državnom natjecanju, jer prema izvješću Županijskog školskog športskog saveza Krapinsko-zagorske županije na državno natjecanje plasirala se samo jedna ekipa (cross) sa 4 (četiri) sudionika. Zašto to naglašavam? Iz jednostavnog razloga - ako smo POD POVEÆALOM na sportskim natjecanjima Krapinskozagorske županije sudjelovao velik broj mladih najava smanjivanja fonda sati tjelesne i zdravstvene kulture u nekim četverogodišnjim programima srednjih škola se prije mogli pozivati na vrlo loše uvjete u kojima se radi u školama na satovima tjelesne i zdravstvene kulture, onda sada i nemamo previše razloga za takvo nešto. Naime, u posljednjih nekoliko godina otvorene su nove vrlo kvalitetne dvorane kao što su npr. u Radoboju, Gornjem Jesenju, Mihovljanu, Krapini, itd. No, ovim ne mislim ni malo okriviti učitelje tjelesne i zdravstvene kulture već želim naglasiti da oni svojim volonterskim radom, dolazivši i subotom, pokušavaju na sve načine učiniti da djeca zavole sport, ali ih istovremeno u tome koči nastavni plan i program koji je djecu preopteretio velikim brojem nepotrebnih sati u pojedinim predmetima, a najave su da će se novim planom i programom broj sati fizičkog smanjiti u nekim četverogodišnjim programima obrazovanja u srednjim školama?! Kako onda u redovnoj satnici koja će biti umanjena, a morate učiniti sve što vam propisuje nastavni plan i program, ponuditi mladima, djeci ljubav prema sportu. Jedino rješenje koje ostaje je izboriti se da satnica ostane ista odnosno da kvalitetnim radom u redovnoj, fakultativnoj, dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima približimo sport mladima. Pred učiteljima je još jednom postavljen izazov koji će, GLAS ZAGORJA vjerujem, uspješno riješiti. Prve poteze povukao je ravnatelj Srednje škole Krapina Ivica Rozijan, prof., koji 13. svibnja 2011. u 13 sati organizira stručni skup pod nazivom Tjelesna i zdravstvena kultura u razrednoj i predmetnoj nastavi s eminentnim predavačima kao što su doc. dr. sc. Kamenka Živčić Marković i dr. Nevenka Breslauer s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Neka ovaj tekst bude poziv svim učiteljima tjelesne i zdravstvene kulture, osnovne i srednje škole, da nazoče navedenom stručnom skupu. Za kraj se vraćam krapinskom sportu. U ovom trenutku najaktualniji su košarkaši koji svojim rezultatima (juniori i mlađi kadeti te kadeti) utjeruju strah u kosti zagrebačkim klubovima; nogometaši Zagorca koji na svojim utakmicama osim što igraju protiv jedanaest protivničkih igrača moraju igrati i protiv sudaca koji zaista naveliko navijaju za njihove protivnike - najsvježiji primjer su suci Marjan (susret protiv Maksimira) i Filko (susret protiv Gaja) - i unatoč tome igrači Zagorca svojim igrama i zalaganjem osvojili su bodove koji su ih gurnuli u sigurnije vode; rukometašice su, na žalost, bliže ispadanju u niži rang negoli ostanku u drugoj ligi, a o tome će odlučivati posljednja dva kola prvenstva. 53 USUSRET DOLASKU SVETOG OCA 01. SVIBNJA 2011. Ivan Pavao II. - blaženik koji je Hrvatsku nosio u srcu Život obilježen radom i ljubavlju prema čovjeku Karol Jozef Wojtyla rođen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakova, 18. svibnja 1920. Nakon završetka studija na višoj školi Marcin Wadowita u Wadowicama 1938. upisao je Sveučilište Jagiellonian u Krakovu. Kada su nacisti zatvorili sveučilište 1939., mladi je Karol (1940.1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici Solvay kako bi mogao zaraditi za život te izbjeći deportaciju u Njemačku. Od 1942. u tajnosti pohađa predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakovske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja Rapsodijskog kazališta koje je također djelovalo u tajnosti. Na blagdan sv. Josipa Radnika, u Rimu, papa Ivan Pavao II. proglašen je blaženim. Zahvalni za sve što je taj blaženik uèinio za Hrvatsku kroz njezinu povijest, sa sjeæanjima na njegova tri nezaboravna posjeta našoj Domovini u kojima je obišao cijelu našu Hrvatsku blagoslivljajuæi i pozivajuæi na mir i izgradnju društva pravednosti, ljudskih prava, poštivanja dostojanstva svake ljudske osobe, a osobito dostojanstva braka i obitelji, donosimo vam ovaj kratak prikaz njegova života i djelovanja. Nakon rata nastavlja studij na ponovno otvorenoj krakovskoj bogosloviji, kao i Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakovu 1. studenoga 1946. Poznavajući Wojtyline iznimne sposobnosti i darovitost, tadašnji krakovski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha šalje ga na daljnji studij u Rim, gdje je postigao doktorat iz teologije (1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa. Počeci Wojtylina svećeničkog rada Trenutak kad je prvi puta poljubio hrvatsku zemlju 54 Godine 1948. vraća se u Poljsku gdje obavlja službu kapelana u Niegowicu, a potom studentskog kapelana u župi sv. Florijana u Krakovu. Kasnije postaje profesor moralne i etičke teologije na krakovskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu. U 38. godini, 4. srpnja 1958., Wojtyla postaje najmlađi poljski biskup. Za biskupa je zaređen 28. rujna 1958. u katedrali u Krakovu. Šest godina kasnije, tijekom održavanja Drugog vatikanskog koncila, 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakovskim nadbiskupom. Tri godine kasnije postaje kardinal. Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962.-1965.) pridonijevši izradi konstitucije Gaudium et spes. Kardinal Wojtyla sudjelovao je također na pet skupština biskupskih sinoda prije papinske službe. GLAS ZAGORJA Prvi slavenski papa u povijesti Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. On umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. te se već 14. listopada otvara nova USUSRET DOLASKU SVETOG OCA Kardinal Bozanić predaje Ivanu Pavlu II. dar toga, papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem cijeloga svijeta. U audijenciju je primio brojne vladajuće i predsjedavajuće osobe. Dovoljno je podsjetiti na 38 službenih posjeta i više od tisuću drugih audijencija i susreta s vođama raznih država. Znanje kao imperativ konklava. Dva dana kasnije, Karol Wojtyla izabran je za papu. Nakon punih 455 godina izabran je prvi slavenski papa u povijesti. Karol Wojtyla uzeo je ime dvojice svojih prethodnika, Ivan Pavao II. Papa je utemeljio Institut Ivan Pavao II, kao i Institut Populorum progressio za domorodačke narode Južne Amerike. Između ostalog, utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te Svjetski dan mladeži. Posjeti Hrvatskoj Za svog pontifikata posjetio je 129 zemalja, a čak je tri puta posjetio Hrvatsku. Prvi put 1994. povodom proslave 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije. U svom govoru na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu 11. rujna, na kojem se okupilo gotovo milijun vjernika, papa se osvrnuo na ratne prilike u zemlji. Pozvao vjernike na opraštanje i prihvaćanje bližnjega te zalaganje za mir. U svom drugom trodnevnom posjetu Hrvatskoj 1998., papa se susreo s mladima pred zagrebačkom prvostolnicom te ih pozvao da traže rješenja u svjetlu evanđelja, a ne bijegom u hedonizam, konzumerizam, u droge ili alkohol. Drugog dana posjeta u marijanskom je svetištu u Mariji Bistrici proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, na grobu Alojzija Stepinca Ivan Pavao II. preminuo je u svom domu u subotu 2. travnja u 21 sat i 37 minuta. U trenutku smrti, uz njega je u molitvi bilo stotine tisuća vjernika na Trgu sv. Petra, dok je njegov odlazak posredstvom medija intenzivno pratio čitav svijet. Proglašenje blaženim Samo dva mjeseca nakon njegove smrti papa Benedikt XVI. najavio je početak procesa beatifikacije, koji je službeno započeo 28. lipnja 2005. Zaključenje procesa beatifikacije, osim blaženog života, zahtijevalo je barem jedno potvrđeno čudo. Pogreb pape Ivana Pavla II. bio je pravi ekumenski događaj budući da su se, osim katoličkih, okupili i predstavnici ostalih crkava. Misu je predvodio današnji papa Benedikt XVI., tada dekan Kardinalskog zbora, uz koncelebraciju 164 kardinala. Pogreb doček Ivana Pavla II. 1994. godine Ivan Pavao II. pozdravlja mnoštvo u Mariji Bistrici jednog od najvećih crkvenih velikodostojnika. Posjetio je i Split u povodu 1700. obljetnice grada i svetište Gospe od Otoka u Solinu. Treći je put papa boravio u Hrvatskoj od 5. do 9. lipnja 2003. Svoj je posjet započeo u Dubrovniku gdje je blaženom proglasio Mariju Propetog Petković, utemeljiteljicu družbe Kćeri milosrđa. Osim Dubrovnika, papa je obišao Rijeku, Osijek, Đakovo i Zadar. Čovjek riječi i susreta Ivan Pavao II. bio je čovjek riječi te je ostavio značajan pisani trag. Papa je tijekom papinske službe predvodio 147 svečanosti proglašenja blaženim na kojima je proglasio 1 338 blaženika te 51 svečanost proglašenja svetima proglasivši pritom 456 svetaca. Održao je devet konzistorija na kojima je imenovao 231 kardinala. Nijedan papa nije se susreo s tolikim brojem ljudi. Na više od tisuću općih audijencija srijedom, sudjelovalo je više do 17,6 milijuna hodočasnika, ne računajući posebne audijencije i vjerska slavlja. Samo tijekom Velikog jubileja 2000. u Rim je hodočastilo više od osam milijuna vjernika. Pored je obilježilo jednoglasno skandiranje okupljenog mnoštva i transparenti s natpisom „Santo subito“, što u prijevodu znači „Svet odmah“. Gotovo dva milijuna ljudi u Rimu i Vatikanu te tri milijarde ljudi pred televizijskim ekranima pratilo je najveći pogreb održan za jednog od 264 nasljednika sv. Petra. Iako je papa Benedikt XVI. odluku o početku procesa beatifikacije donio na privatnoj audijenciji 28. travnja 2005., odluka je objavljena 13. svibnja te iste godine, na blagdan Gospe Fatimske. Smatra se da je upravo ona spasila život pape Ivana Pavla II. u atentatu koji je na njega izvršen 13. svibnja 1981. Proces beatifikacije smije započeti barem pet godina nakon smrti budućeg blaženika, ali Papa ima ovlasti pokrenuti taj proces i mimo propisanog GLAS ZAGORJA 01. SVIBNJA 2011. Pripremio Zvonko Franc Fotografije Fotoarhiva Glasa koncila pravila. U slučaju pape Ivana Pavla II. Vatikan je ubrzanu odluku objasnio riječima: „Ivan Pavao II. je u životu, smrti i nakon nje uživao reputaciju sveca“. Slično je bilo i s proglašenjem blažene Majke Terezije, čiji je postupak papa Ivan Pavao II. započeo četiri godine nakon njezine smrti, dok je blaženom proglašena dvije godine kasnije. Čudesno ozdravljenje Beatifikacija je zahtijevala da se u potpunosti analizira papin život, a to je bila zadaća izabrane komisije povjesničara. Pregledani su svi dokumenti i privatna pisma pape Ivana Pavla II. iz vremena laičkog života te iz razdoblja nakon zaređenja. Tražila su se moguća heretička gledišta i izjave kako bi se provjerila papina pravovjernost. S obzirom na to da je zaključenje ovog procesa zahtijevalo barem jedno potvrđeno čudo, najčešće znanstveno i medicinski neobjašnjivo izlječenje od teške bolesti, počele su s raznih strana pristizati informacije o čudesnim izlječenjima od teške bolesti na zagovor Ivana Pavla II. Nijedno od njih nije bilo potvrđeno sve do 30. ožujka 2007. Tada se novinarima obratila francuska sestra Marie Simon-Pierre svjedočeći o svom čudesnom ozdravljenju od uznapredovale Parkinsonove bolesti, po zagovoru pape Ivana Pavla II. u noći 3. lipnja 2005., točno dva mjeseca nakon njegove smrti. Slučaj se mjesecima analizirao te je konačno proglašen čudom. Otada je proces beatifikacije postao samo pitanje vremena. Blaženik koji je Hrvatskoj podario blaženika, Alojzija Stepinca 14. siječnja 2011. papa Benedikt XVI. objavio je službeni datum beatifikacije Karola Wojtyle - 1. svibnja 2011. Tog je dana Papa u audijenciju primio pročelnika Kongregacije za proglašenje svetih kardinala Angela Amata te ovlastio dikasterij da proglasi dekret o čudu ozdravljenja redovnice Marie Simon-Pierre. Za proglašenje nekog ozdravljenja čudesnim potrebna je dvotrećinska većina glasova kardinala i biskupa članova Kongregacije za proglašenje svetima. Taj čin zaključuje postupak koji prethodi Obredu beatifikacije koji se održao u Vatikanu na Trgu sv. Petra 1. svibnja 2011. u deset sati, na Drugu vazmenu nedjelju, odnosno Nedjelju Božanskog milosrđa. Obred je vodio papa Benedikt XVI., uz prisustvo oko 2,5 milijuna hodočasnika. Sjećajući se radosnih susreta s papom Ivanom Pavlom II., dočekajmo i radosno sudjelujmo u slavljima s papom Benediktom XVI. koji će Hrvatsku pohoditi 4. i 5. lipnja ove godine u Zagrebu. Franjo Kuharić i Ivan Pavao II. 55 PRIČA 01. SVIBNJA 2011. Upute za prijave na susret s Papom u Zagrebu 4. i 5. lipnja 2011. A. Prijave hodočasnika za susret sa Svetim ocem Predviđena su četiri različita susreta sa Svetim Ocem u Zagrebu. Za svaki je potrebna ulaznica, bez koje se ne može ući u prostor. 1. Za susret u HNK nema prijava, već su predstavnici pojedinih institucija i skupina izabrani po ključu koji je odredila HBK. 2. Molitveno bdijenje sa Svetim Ocem na Trgu bana Jelačića, subota, 4. lipnja • Za molitveno bdijenje sa Svetim Ocem na Trgu bana Jelačića prijavljuju se isključivo mladi (srednjoškolci, studenti i radnička mladež). Ne preporučujemo dolazak krizmanika i odraslih osoba. • Zainteresirani mladi prijavljuju se u svojim župama. Na nekim manjim župama, prijave se organiziraju na razini dekanata. • Kontakti svih (nad)biskupijskih povjerenika za mlade nalaze se na web stranici: www.pastoralmladih.hr/papa. Prijave mladih treba dostaviti Odboru do 3. svibnja. 3. Misno slavlje na hipodromu, nedjelja, 5. lipnja • Hodočasnici se prijavljuju u svojim župama i pastoralnim središtima. • Informacije o broju hodočasnika dostavljaju se Odboru do 14. svibnja. • Zajedno s ulaznicama župnicima će biti dostavljena karta s pravcima ulaska u Zagreb te lokacije na kojima će se parkirati autobusi, vrijeme potrebno za dolazak na Trg, odnosno hipodrom i ulice kojima se stiže na predviđene lokacije. Iste informacije bit će i na www.papa.hr. • Preporučujemo da se članovi vjerničkih pokreta i udruga također prijavljuju preko župa. Priča iz Za one geografe koji su došli u naš kraj, za one slijepe vodiče koji ne znaju za naše jučer i naše priče… Kada sjećanja sežu u prošlo stoljeće postoji opasnost da su ona bljedunjava, da mirišu po odstajalom i naftalinu, ali ako ih se brižno čuva i pazi, imaju iskru sunca baš kao u odležanom, mirisnom vinu. Eto, lijepo se spremite, možete ponijeti i logožar - kruh i grumen zemlje (Gea - Zemlja) dat ću Vam na dar. Čekam Vas na željezničkoj postaji u Doliću jer putujemo vlakom i usput ćemo, uz ritmičko udaranje po tračnicama, u ritmu srca, poslušati priču. ma duha, gdje na čovjeka vrebaju ne samo lavovi nego i ljudi. (Miroslav Krleža) *** U Žutnici stajemo prije tunela, s pogledom na tvornicu koja je imala ljude, snagu za oblikovanje cijeloga mjesta, gradeći grad Krapinu, škole, zgrade i mnogo cesta. Koliko znoja, truda i muke u Žutnici su ostavile vrijedne radničke ruke… No ruka može poći i krivo i staviti dosta toga samo u svoj džep, a ne na zajednički stol, pa netko ispadne B. Prijave i akreditacije svećenika, redovnika i redovnica, redovničkih kandidata i kandidatkinja za hipodrom i katedralu Potrebno je učiniti sljedeće: 1. Dijecezanski svećenici dobit će informacije o načinu prijave u svojim (nad) biskupskim ordinarijatima. 2. Redovnici i redovnice informacije će dobiti preko svojih provincijalnih uprava. 3. Prijave svećenika, redovnika i redovnica, svećeničkih i redovničkih kandidata i kandidatkinja traju do 10. svibnja. Popunjeni formulari šalju se na: [email protected]. Svećenici za koncelebraciju na hipodromu donose albu i štolu bijele boje; na susretu u katedrali mogu sudjelovati SAMO i ISKLJUČIVO svećenici, redovnici i redovnice, bogoslovi, sjemeništarci te redovnički kandidati i kandidatkinje; na molitveni susret u katedrali, dijecezanski svećenici i bogoslovi dolaze obučeni u reverende, a redovnici i redovnički kandidati u redovničke habite; na misnom slavlju na hipodromu bit će blagoslovljeni kameni temeljci za nove župne crkve. Pozivamo sve župnike i upravitelje župa kojima predstoji gradnja novih župnih crkava, da obrađeni kamen temeljac veličine 20x20x40 cm s upisanim nazivom crkve i mjesta, dostave do 25. svibnja u tajništvo Odbora. Praktične napomene i upute za hodočasnike – na susrete sa Svetim Ocem može se doći uz predočenje ulaznice. – preporučuje se pravovremen dolazak u Zagreb i to do 18 sati 4. lipnja 2011. na Trg bana J. Jelačića, odnosno do 8 sati 5. lipnja 2011. na zagrebački hipodrom, kako bi vjernici mogli biti pregledani i smješteni na mjesta određena ulaznicama, a hodogram dolazaka autobusa sa vjernicima će biti izrađen u suradnji crkvenog odbora za doček Svetog Oca i policije; – zabranjeno je unošenje: vatrenog oružja, noževa, predmeta pogodnih za nanošenje ozljeda, alkoholnih pića, kišobrana, staklenih boca; – ne preporučuje se: nošenje nepotrebne količine novca ili drugih predmeta velike vrijednosti zbog mogućih krađa; – na prostor Trga i hipodroma nije dopušten unos transparenata, a dopušten je unos natpisa župa, dok će zastave biti smještene na određenim mjestima; – ne izdvajati se iz organiziranih grupa; – na Trgu i na hipodromu surađivati s redarima i policajcima te postupati po uputama redara koji će imati sve informacije o potrebama vjernika (hitna liječnička pomoć, prehrana, način razlaza, vatrogasni put, higijenske potrebe i sl.); – preporučuje se koristiti organizirani prijevoz; – za organizirani dolazak točno se pridržavati uputa dobivenih od Odbora za doček Svetog Oca (glede pravca dolaska u Zagreb, mjesta parkiranja, načina ulaska, zadržavanja i izlaska s mjesta okupljanja); – za vrijeme pozdravljanja Svetog Oca zabranjeno je bacanje cvijeća i drugih predmeta 56 Zagorska motorka *** Ispod brda nalik slonu poredale se kućice u kojima su živjeli vrijedni ljudi - težaci, ponosni na svoj brijeg kojega je jutarnje sunce prvoga poljubilo, u kojemu su se pijetlovi najranije probudili, u kojemu je lipa, u sredini sela, najopojnije zamirisala. Marljivo su radili svi, djeca su se složno igrala, kravice pasla, međusobno se pomagala i u časne ljude izrasla. Koliko je samo diploma u ruke im dato! I eto priča teče baš zato: Boriti se perom spada među najveća junaštva. To znači svesti sebe na ništicu. To znači: biti istraživač nepoznatih krajeva po pustinja- GLAS ZAGORJA pošten, drugi iskorišten kao vol, a mnogima suza iz oka ispire svu nakupljenu bol. Ke ti znaš, ak to nisi probal i ak te nisu po terdih puta plajhali ke ti znaš kak je to h sebi grenke jade klačiti kad furt moreš govoriti, se faliti. Tuj okoli nas je najvažneše postale veliki i jaki biti pa makar se na tuja pleča spenjaš, sega kupovati, veliki imetek meti delati, delati same da ne henjaš. Ke ti znaš kak se z lozni canjki pokrivaju gole riti Pogled na naselje Dolac PRIČA 01. SVIBNJA 2011. Dolića a morati je iti, iti za živlenje delati. I zdaj od prvoga – delatii ovoga drugoga – delati je tak veliki imenjak. Furt je bilo gore i dole navek je bile tak, al naj misliti da se zbrusi, scifra na propisanu formu i da je meni to tak. Nisam ti ja od fčera nisam ti bedak…. Recital: Krapina ‘98. *** Samo do Đurmanca vozi vlak, nevidljivu granicu čini takav vozni red. Sjećam se da je pričao moj djed, a on je već tada bio sijed, kako se lijepo prije putovalo do Slovenije, Rogaške Slatine, a i dalje. Eto, barikade u ljudskoj glavi kao klade. I zbog toga se okrećemo i vraćamo natrag ili na početak. Čudnovati su ti krugovi, znakovito je i simbolično Piše Dragica Ferjanić Kak okičeni svati i ravni kak soldati stojiju stari krapinski kostanji. Zbiraju naše živlenje čez vnoga leta vse naše pesme i tihe senje, vse naše boli, radosti naše i gdo koga voli. Makar ih tergaju, po kori im režeju njim to vsejeno smert ni. Jer oni vsake protuleti na nove dišiju tiho šumoriju i k suncu glediju. Recital: Krapina ‘88. *** Tko želi u vlak neka se javi da zajedno, uz bogate mirise starine i priče iz davnine, uz žubor Krapinčice, potražimo stope naših koraka na cesti života ili tračnicama (ako nas vozaju) prije no što sve prekriju suvremenim Zima na krapinskom trgu Promijenimo vozni red, nećemo da vlak ide 5 do 12 i hoćemo vožnju bez barikada, u krugove zemlje, bez početka i kraja, jedino da nas nebo spaja. (I zimi dan još sanja sunčev krug…) Ako se neće tak, nek pobegne i taj vlak, a EU bu tak i tak došla k nama - sama - kad vidi kak je liepo pri nama. Svim geografima poruka da i u najdubljoj zimi i noći ima ljudske moći u stihu (Lede zime, studen studi, grudu griju ljudi…) - iako su vremena žmehka. Trg Ljudevita Gaja pisanje broja osam (8), kao godovi u drvetu, al’ ponavljanje utvrđuje odgovor na pitanje - Tko sam? Drvo je teško iščupati i uništiti mu korijenje jer lista i iz panja (Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena) tako je i iz čovjekovih godova (čitaj: godina) nemoguće iščupati bitak, koji je izvor, snaga i daje plodove. *** U šipražju pri Ravninskom se glasaju fazani, na KOPANJI svježa voda često ima posjetitelje željne okrijepe, a mi s kartom u džepu, dolazimo do Dolića, uz zvuke klarineta Branka Ovčarića i kajkavskog akvarela Balent, Jelene, u predgrađu smo voljenog grada Krapine. Uz mirise procvjetalih jorgovana i titraja pjesničkog srca (…Potraži me u predgrađu, poljubi me u sjećanju…) nekako bi još malko putovali, teško nam je sići jer imamo toliko toga reći… i nije kraj priči. blatom - EU asfaltom, pa da se kasnije ne pitamo, kao što se ja često u Žutnici pitam - Što nam je ovo trebalo? - Žmehka su vremena al’ još nemrem postati kramar meti štand i teržiti vse tuo kaj sam na liete čuval, skupljal, delal, znal. Nemrem i ne dam vse po 12 kuna. Žmehka su vremena i kufer mi je pun al’ orjem zemlju h puši i nemam štacun. Ne dam duši z mene vun. Žmehka su vremena. Recital Josip Ozimec Marija Bistrica 2002. Zato pozivam sve one koji osjećaju i koji se sjećaju kako je bilo u našem kraju da opišu život u Krapini, našem zemaljskom raju…! Naj si mislit, draga moja, da sme na te pozabili, i da nišče nič ne mari, a vsi kaj su te ljubili da su mertvi ili stari. Ti si v sercu vsakog od nas al sme male tmurni – morti nam je za tuo kriv i ov život, skupi, žurni. Gda nam hiža kakva stara ne podnese život tie, pa još zdehne il se zruši, nije lefko nikom od nas, fejst zazebe nas pri duši. Ali opet nekaj noveg v našim glavam zrieje: da te zrihtame, očistime i cvetjem zasadime. Tvoji cvetni obloki, pokošena trava, zrihtane fasade – to bu naš darek tebi moj voljeni grade. Ak na svietu vsaki od nas svoje mesto za živlenje i za senje ima moje serce kuca za te moja draga Krapina. Recital: Krapina ‘90. Sa probe zbora Ilirci GLAS ZAGORJA 57 JUNAK NAŠEG DOBA 01. SVIBNJA 2011. Piše Monika Briševac Stjepan Šalkoviæ, dipl. inf. [email protected] I kako nam je otkrio, ono još uvijek funkcionira, no ne zna što bi danas radio na njemu. Možda kakav program u Basicu ili C-u? Ili još bolje koju partiju tetrisa ili pacmana? Pitate se kako se razvijala Stjepanova informatička, ali i profesorska priča? Nekako ovako... Pri kraju fakultetskog obrazovanja 1995., u Srednjoj školi Krapina raspisan je natječaj za profesora informatike na pola radnog vremena. Javio sam se i počeo raditi u školi, nastavlja naš sugovornik. Ubrzo je tih pola radnog vremena popunjeno, pa već niz godina predajem puno radno vrijeme. Bilo je još nekih planova za rad u Plivi, ali obiteljski život me zadržao uz Krapinu, Zagorje... Kruna rada - državna nagrada Naš se junak posvetio informatici sa 18 godina, a danas s ponosom možemo reći da je više puta bio član državnog i županijskog povjerenstva za natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola, mentor učenika na državnom natjecanju, educira nastavnike na seminarima kroz ECDL diplomu, učenike za natjecanja i smotre, studente Visoke škole Hrvatsko zagorje Krapina (odnosno, sada Veleučilišta), te građanstvo u suradnji s Pučkim učilištem Krapina. Sudjelovao je u brojnim projektima - Međunarodna informatička olimpijada u Zagrebu, E-škola, Login@ Europe, ICT-Edu, implementacija novih kurikuluma i sl. Kako je naglasio, nagrada je to i suradnicima u klubu i školi, a njemu će dati poticaj da i dalje ustraje u radu s djecom. Važno je spomenuti da je informatika područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za obradu podataka. Sama riječ nastala je kao složenica od francuskih riječi information i automatique. Više joj se pridaje naglasak na informacije, postupke i načine obrade podataka, dok je manje riječ o samim računalima i njihovoj unutarnjoj građi, čime se više bavi računarstvo. U srednjoškolskom obrazovanju ta razlika je neznatna, iako gimnazijalci imaju predmet naziva Informatika, a tehničari Računalstvo. Informatičko doba počelo s kompjutorom 486 - Već nakon osnovne škole imao sam dilemu - informatika ili strojarstvo, 58 Kruna svakog rada je neka državna nagrada. Tada čovjek zna da je svoj životni put itekako dobro izabrao. Naš junak veæ je 16 godina profesor u Srednjoj školi u Krapini. Naziv junaka našeg doba zaslužio je državnom nagradom tehničke kulture Faust Vranèiæ za 2010., a prethodio je uporni rad, mnogo odricanja i ljubavi. Stjepan Šalkoviæ zaposlen je u Srednjoj školi Krapina, predsjednik je Krapinskog informatičkog kluba Krik, te voditelj Zimske škole informatike u Srednjoj školi u Krapini, a priča o ovom iznimnom stvaratelju slijedi… iako su to bila druga vremena. Želja za učenjem nečeg novog i drukčijeg ipak je prevagnula. Kao da je bilo jučer, sjećam se svog prvog kompjutora - 486. Na prvoj godini fakulteta išli smo po njega čak u Austriju - započinje svoju informatičku priču profesor Šalković. Prvi kompjutor, inače ikad proizveden, bio je ENIAC, napravljen u studenom 1945. Težio je 30 t i zauzimao prostor od otprilike jedne naše učionice. Za razliku od današnjih kompjutora, ENIAC se za rad, prijenos podataka i informacija koristio svojim velikim cijevima. Današnji kompjutori su inteligentni integrirani krugovi, a integrirani krugovi su tranzistori na sloju silicija. Osnovni ele- menti kompjutora od 1970. su stavljeni na integrirane krugove zvane mikroprocesor. Kompjutorska tvrtka International business machines 1980. proizvela je prvi Personal computer (PC) tj. prvo osobno računalo. Kompjutorsko doba je započelo… Kao mali živio sam u Šemnici i tamo završio osnovnu školu. Potom Srednju školu Krapina kao prirodoslovno-matematički tehničar, te Fakultet organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu. Danas sam pri kraju postdiplomskog studija, također u Varaždinu, smjer menadžment poslovnih sustava, dodaje naš junak. Iako danas koristi laptop koji posvuda nosi, još uvijek čuva svoje prvo računalo. Državna nagrada tehničke kulture Faust Vranèiæ dodjeljuje se za izniman doprinos razvoju i unapreðivanju tehničkog odgoja i obrazovanja graðana Republike Hrvatske, posebice mladeži, u izvanškolskim i izvannastavnim aktivnostima u tehničkim, prirodoslovnim i drugim znanstvenim područjima kojima se razvija i ostvaruje znanstveno i tehničko opismenjavanje, osposobljavanje i usmjeravanje za izbor znanstvenih i tehničkih zanimanja. Od 1992. godišnje se dodjeljuje jedna nagrada za životno djelo, do deset godišnjih nagrada pojedincima i do pet godišnjih nagrada udrugama tehničke kulture, poduzeæima i drugim pravnim osobama. GLAS ZAGORJA Priča s informatičkim klubom Krik počela je 1998., kada se nas 15-ak skupilo s ciljem da djelujemo na informatičkom opismenjavanju i obrazovanju. Želja nam je bila i da se pridruže vanjski ljudi, jer članovi kluba uglavnom su iz škole. Naslijedio sam kolegu na predsjedničkom mjestu kluba, i uz to sam i voditelj županijskog vijeća nastavnika informatike. Inače, informatika je još uvijek izborni predmet i oko toga su vječite polemike. Iako smatram da je ona jako važna za budućnost, isto tako kao roditelj, razumijem da ne smijemo djecu previše opteretiti, ne mogu po cijele dane biti u školi. Predajem učenicima tehničkih smjerova, mentor sam nastavnicima, posebno svim novim profesorima, te najnovije - savjetnik. Taj status verificira savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je pratila moj rad, sakupljao sam bodove putem mentorstva, predavanja, a kompetencije ocjenjuje i ravnatelj krapinske škole Ivica Rozijan, uz suglasnost svih nastavnika. Već par godina dobitnik nagrade Faust Vrančić predaje informatiku i na Vi- JUNAK NAŠEG DOBA 01. SVIBNJA 2011. e-knjižnice, školske učilice (osnovnoškolci), online enciklopedije ili e-lektire. Svi ovi sadržaji dostupni su na www.edu.hr s korisničkim podacima koje djeca dobiju u školi. Tako će možda za društvene mreže imati malo manje vremena, ali će od interneta imati puno više koristi. Stjepan ističe da svaka tehnologija ima i dobru i lošu stranu, a na učiteljima je da educiraju djecu i da im pomognu da znaju dobro izabrati. sokoj školi Hrvatsko zagorje Krapina, odnosno sada na Veleučilištu. Upravo se prije nekoliko dana vratio iz Raba gdje je bio na državnom prvenstvu i s ponosom nam je istaknuo da informatičari krapinske škole uvijek osvajaju dobra mjesta i odlične rezultate. Točnije, da su među prvih 10 u državi. Kad već pričamo o državnom natjecanju, dodajmo da se na njima provjeravaju tri kategorije - programiranje, u kojem su najčešće najbolji učenici iz velikih gradova poput Zagreba ili Splita. Potom, osnove informatike - u toj kategoriji naši su uvijek pri vrhu, kao što su dobri i u kategoriji - smotra radova. Dokaz je to da su učenici za informatiku i u ovo novo doba, dovoljno motivirani. Nije rijetkost da osmisle i pokoju novu aplikaciju... Poziv Hrvatskog saveza informatičara za sudjelovanje u organizaciji Olimpijade u Zagrebu 2007. za Stjepana nije bila mala stvar. Ostala mu je u posebnom sjećanju, tri su tjedna boravili u Studentskom domu, trebalo je složiti na Velesajmu računalo za svakog od 290 natjecatelja, te u Studentskom centru računala za mentore učenika iz cijelog svijeta, sve to umrežiti i održavati funkcionalno. Dobra suradnja sa HSIN-om, udrugom na čiji poticaj je sve i krenulo, nastavlja se do danas. Njihova donacija računala školi je hvalevrijedna gesta. Kako je gospodarstvo na slabim nogama, Županija, a posebice Grad Krapina podržavaju rad kluba. Što se pak tiče Zimske škole informatike, kaže Stjepan sa zadovolj- stvom da su tu besplatnu školu za sve sudionike podigli na jedan viši, zadovoljavajući nivo. Iz godine u godinu interes za školom se povećava, a nemala je brojka sudionika, oko 300. - Djeca su najviše zainteresirana za web, grafiku, mreže - popularne Učenici su lampe koje treba zapaliti vlastitim plamenom Učenici nisu kante koje treba napuniti znanjem, nego lampa koju treba zapaliti vlastitim plamenom... - svidjelo mi se ovo razmišljanje našeg Krapinčana, oca dvoje djece, 14-godišnjeg Dine i 11-godišnje Nine.... Kad nešto radim, nastojim da to bude najbolje što mogu, da svi oko mene iskoriste svoje potencijale koje imaju, da se pridruže i da kao zajednica riješimo problem. Nisam od onih koji vole prigovarati, a čaša je uvijek polupuna, a ne poluprazna. teme primjene softvera, dok programiranje biraju uporni, marljivi i skloni rješavanju ponekad zamršenih, matematici sličnih problema, pojašnjava nam član Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije. U zimsku školu informatike nastojimo uključiti sve naraštaje i imati aktualne teme. Prijedlog roditeljima je da i sami upute djecu na korisne sadržaje na internetu poput portala za učenje na daljinu (srednjoškolci), Stjepan je samo dokazao kako su mu dobar odgoj i obitelj na prvom mjestu, točnije supruga Marina i njihovih dvoje djece. - Kćer je bliža crtanju, pisanju, radu u dramskoj skupini ili sviranju flaute nego računalu. Sinu Dini košarka je prva ljubav, ali uvijek budno prati moj rad s kompjutorima, pa tako pomaže susjedima s instalacijama Windowsa. Sretan je zbog toga naš junak, koji da se može ponovno vratiti u prošlost, izabrao de i zemlje… Zato u svojoj Podgori ima vrt, voćnjak, voli život u prirodi. - Da imam više vremena, bavio bih se i poljoprivredom. Volim zaigrati petkom nogomet s dečkima, otići na sinovu košarkašku utakmicu ili s obitelji na svetu misu. Kad nešto radim, nastojim da to bude najbolje što mogu, da svi oko mene iskoriste svoje potencijale koje imaju, da se pridruže i da kao zajednica riješimo problem. Nisam od onih koji vole prigovarati, a čaša je uvijek polupuna, a ne poluprazna. Treba se primiti posla, uz malo talenta i puno rada, ništa nije nedostižno, ističe pri kraju našeg razgovora junak ovog broja. Kad to čujemo, možemo samo konstatirati da su zasluženo Stjepanove bezbrojne edukacije i brojni seminari urodili jednom ovakvom državnom nagradom. Nagrada će dobiti još više na težini, ako vam, dragi čitatelji, kažemo da je profesor Šalković jedini Krapinac koji je tu nagradu dobio. Uz Denisa Vinceka, možda i jedini Zagorac. - I što da vam kažem nego da me nagrada posebno iznenadila, a obavijestili su me o njoj upravo na Zimskoj školi informatike članovi Zajednice tehničke kulture. Bio sam na dodjeli u Zagrebu, uručio mi je nagradu državni tajnik Želimir Janjić na Institutu za povijest. Bio je to poseban dan za mene... i čuvam nagradu doma, ima svoje posebno mjesto. Iako sam dobio već ranijih godina hrpu nagrada i priznanja, ova je svakako najznačajnija, kaže Stjepan, koji je uz sve nabrojano i ispitni koordinator za državnu maturu. Zaključili smo kako nastoji u informatici široko znati od svega ponešto, uvijek ima dobre ideje za teme završnih radova učenika. Ove će se godine rastati od maturanata 4.BT, kojima je i razrednik. Dečki su to za koje ima samo riječi ponosa i hvale. - Motivirani su, poslušni, čuvaju opremu i brzo usvajaju nova znanja i vještine, te se nadam da će jednog dana i oni biti dobitnici sličnih nagrada, dodao je. U zimsku školu informatike nastojimo uključiti sve naraštaje i imati aktualne teme. Prijedlog roditeljima je da i sami upute djecu na korisne sadržaje na internetu poput portala za učenje na daljinu (srednjoškolci), e-knjižnice, školske učilice (osnovnoškolci), online enciklopedije ili e-lektire. Svi ovi sadržaji dostupni su na www.edu. hr s korisničkim podacima koje djeca dobiju u školi. bi isto. Osim informatike i obitelji, bila sam radoznala što naš informatičar radi kad ima malo slobodnog vremena. S njegovim odgovorom bila sam ponovno zadovoljna. I to samo zato što je konstatirao da se bez obzira na blagodati tehnologije, previše mičemo od druženja, priro- GLAS ZAGORJA Život nas ponekad iznenadi. Upravo je junak Stjepan često u mladosti govorio da će raditi bilo što, samo ne u školi. Kako sam kaže, činilo mu se da nekako nije profil za nastavnika. Privremeni rad od 6 mjeseci, pretvorio se u stalni rad... I opet se ispostavilo da je životna pouka: Nikad ne recite nikad... 59 01. SVIBNJA 2011. MODNA REVIJA U HNK VARAŽDIN KOTKA - čarobn i zaslužnim djelatnicima TTF-a, ipak je najuzbudljiviji događaj bila promocija 30-ak diplomanata, koji su ozarena lica, poneki uz vidljivu tremu, primili svoje diplome. Zašto izabrati KOTKU? Dekan fakulteta sa suradnicima prigodom otvaranja svečanosti Svečanom proslavom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu, gradu baroka i tekstila, 8. travnja svečano je obilježeno 50 godina tekstilnog studija Sveučilišta u Zagrebu, 20 godina Tekstilno-tehnološkog Sveučilišta u Zagrebu i Dana otvorenih vrata Nastavnog centra Varaždin Između brojnih gostiju, svečanosti je nazočila prodekanica za studente i studije Zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. Blaženka Divjak, veliki broj dekana sastavnica Sveučilišta, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, gosp. Slobodan Mikac, ugledni predstavnici iz privrede, gosti iz inozemstva, te posebno istaknuta medijska ličnost na hrvatskoj modnoj sceni, gosp. Neven Ciganović. Retrospektivu nastanka, razvoja i današnjeg značaja fakulteta, u prigodnom govoru istaknuo je dekan fakulteta prof. dr. Darko Ujević. Sinergija fa- kulteta s drugim sastavnicama Sveučilišta, posebno Muzičkom akademijom, te Varaždinskom glazbenom školom, istaknuta je u glazbenom dijelu programa. Uz predstavljanje sveučilišno nastavne literature i programa, promocije Monografije TTF-a, dodjelu priznanja dugogodišnjim suradnicima Diplomanti TTF - nastavni centar Varaždin 60 GLAS ZAGORJA Nakon svečanog dijela uslijedio je glazbeno-modni program, brižno sastavljen prema dobro poznatoj uzrečici - Za svakog ponešto. Mi iz Kotke iskoristili smo ovu priliku, pa smo studentima TTF-a koji su sudjelovali na natječaju za idejno rješenje Kotkine učionice na fakultetu u Zagrebu dodijelili priznanja. Na temelju tih nagrada stručnjaci Kotke uz vanjskog suradnika dr. Nevena Šimića uredili su jednu prostoriju koja je proglašena najljepše uređenom učionicom. No, mi sa sigurnošću možemo reći da su svi nazočni uživali u svakoj točki programa, uz klasične popularne napjeve: Jalta, Jalta, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć…, pa do sjajnog nastupa Kvarteta Gubec. Njihov repertoar izazvao je prave ovacije publike, Pozdravi Fakultetu i Dekanu Bivše djelatni gđe Tušek i Zuce Kotke, bić s dekano m MODNA REVIJA U HNK VARAŽDIN 01. SVIBNJA 2011. njak iz Krapine tako da su morali produžiti svoj nastup, s pjesmom Kvarteta 4M Idem ja i pjesmom Spoved. Sjajni pjevači ovog sastava su i dugogodišnji promotori Kotkinih svečanih odijela, što je u stvari bio i uvod u modnu prezentaciju Čateksa, Varteksa i kao šećer na kraju modne revije Kotkinih proizvoda. Kotka je prikazala svoje proizvode u nekoliko kolekcija: Kolekcija modernih muških odijela A/ MARTY - muško odijelo za mlađe suvremene muškarce B/ TEDY - muško odijelo modernih linija, biti u trendu B/ SMOKING (KING) - odijelo sa špic fazonom za posebne svečane prigode C/ SMOKING (SMO) - odijelo sa šal kragnom za manje svečane prigode D/FANTAZY - visokokvalitetno odijelo za muškarce profinjena ukusa. Modna revija zašećerena je pjesmama Kvarteta Gubec, te poznatim manekenima, među kojima su bili: mister turizma 2007., glumac i maneken Antonio Marušić, veteran modne scene Zlatko Bajsić, sudionik modnih spotova Marko Majstorović, te Marko Dančulović, maneken s modelima za mlade. Delegacija Ko djelatnika pr tkinih ed Vijećnicom Delegacija Kotkinih djelatnika pred Fakultetom organizacije i informatike C/ BERY - muško odijelo za osobe koje vole klasičnu obradu D/MONTE CARLO - visokokvalitetno muško odijelo za poslovnog muškarca. Kolekcija casual odijela, kombinacija sportskih sakoa i hlača Ovu svečanost završili smo kreacijama koje su predstavili studenti stručnog studija TTF-a, Nastavnog centra Varaždin, pod stručnim vodstvom asistenata i profesora TTF-a. U proslavi u Varaždinu sudjelovala je brojna grupa zaslužnih i stručnih djelatnika, koji su se i ovaj puta oprostili od dugogodišnjih rukovodilaca gđe Ljubice Tušek, tehničke direktorice i gđe Vesne Zubić, komercijalne direktorice, koje su tom prigodom dobile i visoko priznanje za svoj rad od dekana TTF-a gosp. prof. dr. Darka Ujevića. Delegacija Kotke se, poslije svečane akademije u kratkom obilasku gradom Varaždinom, upoznala s njegovim kulturnim i povijesnim znamenitostima. Čestitamo svim sudionicima programa, a posebno TTF-u, na ovako značajnim obljetnicama, u kojima su se osvrnuli i zahvalili svojim sadašnjim i bivšim suradnicima. A/ MARTY - muški sako iz lana i svile, bez podstave B/ TEDY - muški sako iz pamuka i vune, s flekom na rukavu C/ MONTE CARLO - dvoredni muški sako u klasičnoj izvedbi. Kolekcija svečanih odijela A/ CEREMONIA - svečano odijelo namijenjeno za mature, promocije, vjenčanja Novi pogled kotke Najveću pažnju pobudila je svečana kolekcija Kotke, kada su manekeni predstavljali odijela za najsvečanije prigode, uz modne košulje DTR-a; odijelo Ceremonia, te frak i modele Smokinga, koji sve više postaju must have odjevni predmet u vrlo svečanim prigodama. Sudionici revije, manekeni u Kotkinim svečanim odijelima GLAS ZAGORJA 61 ZAGORSKI TOP 10 01. SVIBNJA 2011. Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić Sjećamo se, prošlog je mjeseca broj 1 naše zagorske ljestvice emisije Nek tambura svira bila Babica Jagica, koju izvode Savski valovi. U svibnju, ako je suditi prema izboru slušatelja, uvjerljivo će prvo mjesto držati jedina zagorska klapa, Klapa Bistrica. Pjesma Za Zagorje vse sakupila je 330 glasova, a Babica Jagica ušla je u konkurenciju zagorskog hita godine. Novi ulaz na zagorski TOP 10 su pjesme Bele kmice, Podvinčani kao i Kje pa si, Optimista Zagorja, Mladen ZAGORSKI TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Klapa Bistrica Kavaliri Branko i Tomislav Ventek Sotelia Siniša Miklaužić i Savski valovi Zvonko Franc i Zlatko Job Podvinčani Slavonske lole Mladen Januš Žuga i Branko Meglajec Ivana Trogrlić Za Zagorje vse Copernjico Zbog tebe sam lud Denes Tuj mi je hiža, tam mi je dom Vrnul se bum jutre Bele kmice Sve je ona meni Diridajec Na Trškome vrhu 10 330 glasova 240 glasova 204 glasa 188 glasova 77 glasova 62 glasa 80 glasova 34 glasa 11 glasova 5 glasova Januš Žuga i Branko Meglajec - Diridajec, a na začelju ljestvice za sad je mlada dama Ivana Trogrlić, s pjesmom Na Trškome Vrhu. Možete nam i dalje slati vaše sms poruke na broj 66 248 (ključna riječ RHZK, razmak i vaš glas favoritima), možete komentirati našu top ljestvicu i preslušati refrene pjesama na našoj web stranici: www.radio-krapina.hr i glasati na mail: [email protected], [email protected], ili na facebook profil - Rhzk Krapina. Samo najbolji opstaju na Top 10 listi. Utorkom, od 17 sati. Ususret 15. ZGF Krijesnica Zrodil se festival Nakon dvogodišnjeg održavanja priredbe Hit zagorske Krijesnice, najbolji u Zagorju ponovo su na okupu, ali s novim skladbama. Za brojnu publi- ku, koja te nedjelje 12. rujna 1999. ispunjava festivalsku dvoranu do posljednjeg mjesta održane su dvije priredbe. Izvedeno je 20 pjesama koje se u izdanju Radija Hrvatsko zagorje - Krapina prvi put objavljuju i na nosačima zvuka. Po zaključku mnogih, Tjedan Kajkavske kulture Krapina ‘99 imao je briljantan završetak u nedjelju, upravo ovom večeri ZGF Zagorske krijesnica. Iz okrilja radijske emisije Zagorska krijesnica, nakon uspješno 62 održanih priredaba Hit Zagorske Krijesnice, 1999. zrodil se festival. Odlukom stručne komisije i publike u festivalskoj dvorani pobijedio je sastav Kavaliri iz Bednje s pjesmom Prelepi moj kroj koja je za izvođenja dobila najviše ovacija oduševljene publike. Dečkima iz Bednje zlatnu plaketu Večernjeg lista uručio je tadašnji predstojnik UNS-a Ivan Jarnjak, koji je te večeri na najoriginalniji način znao izgovoriti naziv pjesme Prelepi moj kroj. Ta pjesma, prema Stručnoj komisiji, ima najbolji tekst. Prema glasovanju slušatelja četrnaest hrvatskih radiopostaja najbolju izvedbu imali su Lepi cajti s pjesmom Dobro jutro, a drugo mjesto pripalo je Jadranu Doganu i njegovoj Nevjernici, dok je treće mjesto zauzeo sastav Zagorski cug s pjesmom Bučnica. Prema odluci publike u festivalskoj dvorani drugo mjesto pripalo je Ivanu Bencu za pjesmu Mojem gradu, istovremeno i treću nagradu stručnog ocjenjivačkog suda. Treća nagrada publike pripala je Anamariji Čižmak i sastavu Zelenjak iz Klanjca za izvođenje pjesme Za nesretne žene. Stručni sud drugo mjesto dodijelio je skladbi Došel bum GLAS ZAGORJA došel mama u izvedbi Ivana Povijača. Nagrade Zlatne krijesnice najboljima ŽIRI FESTIVALA Koliko je pozornosti izazvao ovaj festival svjedoči sastav stručnog ocjenjivačkog suda, možda najstručnijeg te godine u Hrvatskoj, a činili su ga: Marijan Jergović, Šima Jovanovac, Stjepan Mihaljinec, Siniša Doronjga, Ivan Ivančan, Siniša Leopold, Nikica Kalođera, Jelena Balent i Ivan Lamot. je dodijelio Radio Hrvatsko zagorje Krapina. Posebni gosti festivala bili su Podravski mužikaši i Stjepan Jeršek Štef. (T. G.) ZANIMLJIVOSTI 01. SVIBNJA 2011. MALA ŠKOLA Cvjetne kompozicije Pripremila Vesna Cigula cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 GLAS ZAGORJA 63 01. SVIBNJA 2011. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA Z e a m t e l j n e a l 20 p Piše Dunja Horvatin D an 11 . – milijardu zelenih djela Od 365 dana u kalendaru, jedan je obilježen kao Dan planeta Zemlje, 22. travnja. Već 41. puta, svake godine osim akcija sadnje stabala, uređivanja parkova, događaju se i okupljanja na kojima se može čuti: treba razviti svijest, treba apelirati na savjest, ljudi moraju shvatiti, učinit ćemo sve koliko je u našoj moći, prvom prigodom, u postupku je, određene osobe su zadužene… Nabrojeno predstavlja zbirku odgovora na pitanje što treba Jedna smo od rijetkih županija u kojima je očuvanje okoliša prioritet budućeg razvoja, a energetska učinkovitost strateško opredjeljenje. Zahvaljujući ostvarivanju Programa poticanja ugradnje solarnih kolektora, sanacijama fasada, sufinanciranju zamjene vanjske stolarije, ne samo da se smanjuje zagađenje, već je značajno i dugoročno smanjenje kućanskih režija. Raduje nedavno objavljen podatak da je po broju ugrađenih solarnih kolektora Krapinsko-zagorska županija na prvom mjestu u Hrvatskoj, među vodećima u EU. Prvo drvo prvašića iz PŠ Sekirišće 64 napraviti u zaštiti okoliša. Zbirka je uporabiva i kod drugih sličnih pitanja. Ljudi koji se njima koriste računaju s običajem da svakom pitanju pripada po jedan odgovor, a od svih odgovora najbolji je onaj koji ne obvezuje i onaj koji ne izaziva sljedeće pitanje. Dok smo jedni drugima postavljali pitanja o obojenim mrljama rijeke Krapine i ribama koje plivaju leđno, o gustom oblaku dima nad Velikim Trgovišćem, što ga je vjetar raznosio na sve strane Zagorja, često smo se susretali s pokojim od ovakvih odgovora. Pokazivana nam je druga strana GLAS ZAGORJA medalje, zamoljavani smo da se stavimo u položaj… Problem je kao i uvijek u prioritetima, dohodak je važniji od zdravlja, politički trenutak od biološke ravnoteže. Temelji priče o klimatskoj krizi danas su isti kao i prije 41 godinu kad se prvi put u San Franciscu grupa okolišnih aktivista odvažila zatražiti od međunarodne zajednice proglašavanje jednog dana u godini Danom planeta. Tehnološka revolucija, demografska eksplozija i spremnost na zanemarivanje budućih posljedica našeg djelovanja: zbog toga dolazi do sukoba s ekološkim sustavom planeta. Na svim stranama svijeta, na kopnu i u vodi, u ledu koji se topi i snijegu koji nestaje, u oku uragana i suzama prognanika, svijet se suočava s neporecivim dokazima o tome da se prirodni ciklusi iz temelja mijenjaju. Globalno zagrijavanje nije samo znanstveno pitanje, kao ni samo politički problem. Riječ je i o moralnom pitanju. Iako je istina da politika u nekim trenucima mora odigrati presudnu ulogu u rješavanju tog problema, upravo ovakvi izazovi trebali bi posve nadići stranačke podjele. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA Problem je kao i uvijek u prioritetima, dohodak je važniji od zdravlja, politički trenutak od biološke ravnoteže. Kriza ima i svoju drugu, dobru stranu: upućuje na traženje novih mogućnosti stvaranja svijeta u kojemu možemo koristiti energiju Sunca i vjetra, konstruirati čiste motore… Jedna smo od rijetkih županija u kojima je očuvanje okoliša prioritet budućeg razvoja, a energetska učinkovitost strateško opredjeljenje. Zahvaljujući ostvarivanju Programa poticanja ugradnje solarnih kolektora, sanacijama fasada, sufinanciranju zamjene vanjske stolarije, ne samo da se smanjuje zagađenje, već je značajno i dugoročno smanjenje kućanskih režija. Raduje nedavno objavljen podatak da je po broju ugrađenih solarnih kolektora Krapinsko-zagorska Rode Godinama već rode se redovito vraćaju u gnijezdo na stupu u ulici Milke Kos, ispred kućnog broja 77 u Sv. Križu Začretju. Ove godine stigle su sa zakašnjenjem, a njihovi domaćini već su zabrinuto pogledavali prema nebu. Rode su vjerne - životnom suputniku i svom gnijezdu, a oba su brižni roditelji. Toliko brižni da su rode postale simbol roditeljstva, a u bajkama za djecu koja još vjeruju u bajke, one su ih donijele njihovim roditeljima. U naše krajeve dolazak roda vezan je uz blagdan Sv. Josipa, 19. ožujka, a odlazak uz Sv. Bartola, 24. kolovoza. Rodama su za život potrebne vlažne livade na kojima žive mnogobrojne sitne životinje: mali kralješnjaci, gujavice, kukci, skakavci, u plitkim vodama love žabe i manje ribe, a na županija na prvom mjestu u Hrvatskoj, među vodećima u EU. Zato poruka onima koji se danas guše u ciničnosti i beznađu, pate zbog gubitka smisla u životu: nade ima. Potrebno se osvrnuti oko sebe, zagledati u bajkoviti zagorski krajolik, učiniti jedno od milijardu malih zelenih djela: za početak možda zamijeniti staru žarulju štednom, otići do trgovine biciklom i svojom platnenom vrećicom, posaditi svoje stablo… Hoće li Zemlja zbog nas nositi neizbrisive tragove uništenja? Hoće li unuci biti ogorčeni na nas, jer nismo brinuli za Zemlju koja je naš i njihov dom? Odgovor, ne u stilu gore navedenih, dolazi iz KZŽ provođenjem zacrtane stra- tegije očuvanja okoliša, energetske učinkovitosti i postignutim rezultatima. Svako od tih malih zelenih djela iz mota ovogodišnjeg Dana planeta u 150 zemalja širom svijeta, ut- 01. SVIBNJA 2011. kano je u priču o opstanku male plave kuglice u prostranstvu svemira. Svako naše djelo sada budućnost je prekrasne bajke na našem dlanu - Hrvatskog zagorja. Moje prvo drvo - mali Svetokrišćani sade uz pomoć očeva Srećonoše Prema pričanju, lastavice pod krov kućedomaćina donose sreću, a rode gnijezde tamo gdje su dobri ljudi. Staro je vjerovanje da je grijeh tjerati te ptice, a velika nesreća zadesit će onog tko im sruši gnijezdo. gnijezda lastavica i piljaka. Među ostalima u akciju su se uključili i mališani iz Područne škole Špičkovina. Kad su počeli popis i obilazak dvorišta, ljudi su ih gledali sumnjičavo misleći da se radi o popisu za neki novi porez. U 139 domaćinstava prošle su godine nabrojili 95 gnijezda lastavica i piljaka. - V našemu selu si vam jake rad imaju lastavice. Prešli smo hiže, obrađenim poljima poljske miševe i druge male glodavce. U ptičjem svijetu, njihovo gnijezdo je najveće; par roda ga napravi prve godine gniježđenja, a onda svake godine nadograđuje i popravlja. Za građevinske radove zadužen je u pravilu rodić koji se vraća tjedan do dva ranije, kako bi roda došla na već popravljen i uređen dom. Lastavice Lastavice su vjesnici pravog proljeća, no, evidentno iz godine u godinu u Zagorju ih ima sve manje. Sve je manje nastanjenih staja, sve više otrova na našim livadama, sve manje hrane za njih i izgleda za opstanak. Državni zavod za zaštitu prirode pokrenuo je akciju popisivanja GLAS ZAGORJA štale i suše, slikali sme i brojili. Sigde su nas počastili! - pričaju mališani i nastavljaju žvrgljati u svom eko-kutiću pod krovom stare područne zgrade, gdje je nekad, ne tako davno, odzvanjala graja puno većeg broja djece. Pamte se ta vremena širom Zagorja - zato, dobrodošle srećonoše! (D. H.) 65 IZ DRUGOG KUTA 01. SVIBNJA 2011. Postoje trenuci u životu kada čovjeka zatekne osjećaj koraka. Udes putnika. Krenuh u još jedno ne(s)poznato putovanje. Dugu plovidbu nesigurnim oceanima života. S obzirom na to da mi je po naravlju kudikamo milija neizvjesnost od izvjesnosti. To i učinih… jedne večeri, podigoh jedra… i zaplovih. U teškim trenucima života, počesto mi je nada bila jedini istinski prijatelj… ono tek malo, sićušno gorušičino zrno vjere. Vjerujem da čovjek sve što čini, mora činiti sa strašću. Srcem. Krajnjom predanošću. Pokatkada i golim opstankom života… Čovjek mora ići sam na putu svojih traženja. Graditi dalje, ponirati dublje, uzvisivati pogled više… Razumijevati ljudske tegobe i patnju ranjivoga čovjeka svoga vremena. Neminovno se treba otisnuti, zaploviti u susret novim spoznajama. Razotkriti tajnu vremena… svijet u njegovoj suštini. Dodirujući rubove, obogatiti se njegovim sjajem, ljepotom i tajanstvenošću. Tek tu, na stjecištima čovjeka, svijeta i vremena, čovjek dolazi na izvor srca drugoga čovjeka, vrela misli samoga svijeta. Ljubi istinski križ svoga života. Biva uz zaboravljene. Samo pogled pun samilosti može spasiti svijet i ranjenog čovjeka u njemu… To znači vjerovati. Kraljevstvo božje gradi se zrncima od pšenice. Prodire kroz svačije srce. Svijet treba obujmiti vlastitom blizinom. Susretom… treba naći u svakome čovjeku, 66 što je najvrednije u njemu: u intimi njegove svijesti… u prostranstvima njegova duha. No, ne treba zaboraviti da vjerno prenositi istine evanđelja u današnjemu vremenu, zapravo znači trpjeti zbog hladnoće svijeta. Gdje se istine ne susreću, ni sam čovjek se ne susreće. Ostaje sam. Začuđen pred zrcalom svojega života. Samo kroz bolni krik svijeta, cjelina ljudskoga bića može pomirivati svijet. Svaka neizrečena misao, tek učinjeni korak, ti Dobro. U drugome čovjeku, u samome sebi. Iznad svega, dati prednost Bogu (Ljubavi) koja nas okružuje, izmorenome čovjeku pred svojim vlastitim ambicijama, ciljevima, karijeri… To znači stati uz Čovjeka. Biti uz njega! Samo po istinskoj ljubavi, postajemo istinski mislitelji. Prijatelji jedni drugima. Ljudi riječi… ljudi istine. Svojim spoznajama treba uvijek nastojati što snažnije ujedinjavati razdijeljena ljudska srca… pri- samo njome može pomladiti svijet… Može li se vrijednost života spoznati, kao i jezovite prijetnje oluje na moru, tek gledajući neke morske pejzaže u galerijama i muzejima, a ne upućujući se hrabro na nesigurne palube brodica i jedrenjaka. Samo oni koji se usude poći na nemirno more i visoke talase, mogu razumjeti silinu modre vode, u njezinoj strepnji i bojazni - ali i čudesnome iscjeljenju. Na čovjeku je samome, da odabere svoj put i Testament generaciji (Pokušaji dokučivanja istina evanđelja u vremenu sveopće razotuđenosti) Samo onaj čovjek zaslužuje da ga slušamo kome riječi služe jedino za to da bi izrazio misao, a misao da bi rekao istinu.(FENELON) stisak ruke… treba poosobljavati otiskom svoje vlastite osobnosti. To znači postojati. Biti čovjekom! Svijet treba učiti opraštati. Jer je to jedini način - da ostavimo i nešto traga na zemlji kojom smo nekoć uspravno koračali. Ostati u prisjećanju drugih. Možda je to upravo poslanje… zagonetna misija naših malih sudbina. Sama suština kršćanskoga života čini- dizati onemoćaloga čovjeka… razotkrivati putove koji nas najbliže mogu dovesti u okrilje božanske prisutnosti. Samo se iskrenošću mladih ljudi… može graditi evanđeoskiji svijet. Bez mladosti se ne dade graditi ništa. U to sam uvjeren. Za sve dobro u svijetu, trebaju nam snažne: ruke, razum, srce, neumorni duh mladosti. Jer se GLAS ZAGORJA Piše Dražen Zetić [email protected] plovidbu…! Da se usudi ostavljati tragove po kojima bi jednoga dana drugi mogli hoditi… ili iza sebe zamesti tragove, i ne dopustiti da čudotvorna moć evanđeoske samilosti poput modre vode ne iscijeli i njihova malena ljudska srca! Posljednje riječi.. treba učiniti sebe prijateljem Drugih… i Druge prijateljem sebe… to je smisao ljudskoga života!
© Copyright 2024 Paperzz