MU O g\QjRU^YsQ\_^gf_jTQ^_fYÉ " !" MU O g\QjRU^YsQ\_^gf_jTQ^_fYÉ " !" Palača Gvozdanović, Visoka 8, Zagreb gsg RASPORED KONCERATA U 2012. Četvrtak, 20. rujna 2012. u 20 sati Ana Batinica, flauta Zrinka Ivančić, klavir Utorak, 30. listopada 2012. u 20 sati Filip Merčep, marimba Utorak, 4. prosinca 2012. u 20 sati Srđan Bulat, gitara GLAZBENI SALON GVOZDANOVIĆ ORGANIZIRAN JE UZ POTPORU GRADSKOG POGLAVARSTVA GRADA ZAGREBA, GRADSKOG UREDA ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I ŠPORT. gsg = m ejY[_] u o RbjQZ]_ R^_fe ! Dragi prijatelji! Nakon veoma uspješne prve sezone Glazbenog salona Gvozdanović u 2011. koji je prepoznat u stručnoj, glazbenoj, ali i u najširoj kulturnoj javnosti, ove godine organizatori, renomirani umjetnici i ugledni stručnjaci priredili su nam nekoliko programa i projekata koji ovu gornjogradsku palaču vraćaju primarnoj društvenoj i umjetničkoj svrsi: ona postaje „kreposni i umjetnički kružok koji širi vedro raspoloženje“, baš kao u vrijeme Dragutina pl. Gvozdanovića i njegove supruge Anke, proslavljene pijanistice s diplomom budimpeštanskog Konzervatorija. Ove godine u Salonu nastupaju i muziciraju redom mladi glazbenici s Muzičke akademije u Zagrebu, koji su već višekratno nagrađivani u zemlji i inozemstvu. Zahvaljujući našim vrsnim restauratorima, naši blistavi glazbenici održat će prvi koncert na restauriranom klaviru iz Zbirke Gvozdanović. Osim toga, na ovoj gradskoj palači nastavljamo sa započetim restauratorskim radovima u interijeru i eksterijeru, što znači da će ovaj zagrebački kulturni salon tijekom cijele godine privlačiti i okupljati sve više ljudi iz kulturnog, akademskog, gospodarskog, diplomatskog i javnog života. Kako i priliči glavnom gradu Republike. Na kraju, koristim prigodu da zahvalim svim umjetnicima, muzealcima i raznim stručnjacima koji, entuzijazmom i darom, vraćaju prvobitni zagrebački sjaj i europski duh ovom čuvenom glazbenom salonu. Zahvaljujem također svim donatorima, sponzorima i medijskim pokroviteljima koji nam pomažu da sveobuhvatno obnovimo palaču Gvozdanović. Srdačno Vaš, Milan Bandić Gradonačelnik Grada Zagreba MU O g\QjRU^YsQ\_^gf_jTQ^_fYÉ " !" gsg = m u ejY[_] o RbjQZ]_ R^_fe ! S neskrivenim ponosom tijekom 2011. godine pratili smo u Glazbenom salonu Gvozdanović pet iznimnih donatorskih koncerata naših glazbenika koji su stekli slavu na najznačajnijim svjetskim pozornicama. Koristim priliku da još jednom zahvalim svim izvođačima koji su svojim nesebičnim doprinosom poticanju obnove povijesnog ambijenta ove gornjogradske palače pokazali da su ne samo veliki umjetnici, već i veliki štovatelji kulturne baštine. Osim posebnih glazbenih doživljaja kroz koje su nas svojim muziciranjem proveli Max Emanuel Cenčić, Martina Filjak, Renata Pokupić, Monika Leskovar, Petrit Çeku i umjetnici u njihovoj pratnji, javnost je dodatno prepoznala značaj Zbirke Anke Gvozdanović kao jedne od rijetkih sačuvanih građanskih ambijentalnih cjelina s početka 20. stoljeća u Zagrebu i Hrvatskoj. Ovi su koncerti bili neposredan poticaj da se s potporom gradonačelnika Milana Bandića, Grada Zagreba, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport i Gradskog ureda za izgradnju grada Zagreba tijekom proteklog razdoblja pristupi izradi kompletnih projekata za obnovu Palače Gvozdanović. Naš sljedeći zajednički cilj u predstojećem razdoblju jest započeti kompleksne radove na obnovi palače te vjerujemo da će i ovogodišnji koncerti Glazbenog salona Gvozdanović 2012. u izvedbi mladih i vrsnih glazbenika, koji su netom diplomirali ili još studiraju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, dodatno senzibilizirati potencijalne sponzore i donatore da nam pomognu u obnovi ove prekrasne gornjogradske palače kao i restauriranju vrijednih umjetnina iz Zbirke. Osobito nam je zadovoljstvo što ćemo već na prvom koncertu ovogodišnjeg Glazbenog salona Gvozdanović imati prilike slušati zvukove restauriranog originalnog klavira gospođe Anke Gvozdanović, koja je i sama bila vrsna pijanistica, što je također jedan od rezultata napora koji se ulažu u obnovu ne samo ovog zdanja, nego i kulturnog života koji se tradicionalno veže uz ovaj povijesni ambijent. S poštovanjem, Miroslav Gašparović Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt gsg = m ejY[_] u o RbjQZ]_ R^_fe ! Anaa Batinicaa fflautistica GLAZBENI SALON GVOZDANOVIĆ, 20. rujna 2012. Flautistica ANA BATINICA rođena je 1989. godine u Šibeniku, a magistrirala je flautu u klasi prof. Renate Penezić na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Dobitnica je Dekanove nagrade za akademsku godinu 2010./2011. te nagrada na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Od početka studija stječe profesionalna orkestralna iskustva i djeluje kao stalna suradnica orkestra Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a surađuje i sa Zagrebačkom filharmonijom, Hrvatskim komornim orkestrom, Cantus Ansamblom, Varaždinskim komornim orkestrom, Simfonijskim orkestrom HRT-a te ansamblom HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Ove godine sudjelovala je i na Ossiach orkestralnoj akademiji koju vode članovi Bečke filharmonije. Interes za instrumente srodne flauti, poput piccolo flaute, iskazala je na koncertima u ciklusima Virtuoso, Mladi za mlade, HR Projekt i Musica appassionata. Kao odlična studentica redovito je sudjelovala u javnim projektima Muzičke akademije te je kao pripadnica ansambla Muzičke akademije dobila posebne Rektorove nagrade za izvedbe Donizettijeve opere Ljubavni napitak i Ivana Groznog Sergeja Prokofjeva. Zrinkaa f pijanistica Ivanõióa GLAZBENI SALON GVOZDANOVIĆ, 20. rujna 2012. Pijanistica ZRINKA IVANČIĆ rođena je u Zagrebu 1982. godine. Klavir je diplomirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Damira Sekošana, a magistrirala u klasi prof. Vladimira Krpana. Dobitnica je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu te mnogih nagrada na domaćim i inozemnim natjecanjima, poput EPTA-e u Osijeku, Svetislav Stančić u Zagrebu, Ferdo Livadić u Samoboru, te natjecanja u Moncalieriju i San Bartolomeu. Pobijedila je na 40. Tribini mladih glazbenika Darko Lukić. Trenutno pohađa poslijediplomski studij u Italiji, u klasi prof. Franca Scale. Umjetnička je suradnica Muzičke akademije u Zagrebu. Održala je niz recitala u Hrvatskoj i inozemstvu. Nastupala je kao solistica uz pratnju Zagrebačke filharmonije, Hrvatskog komornog orkestra, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Zagrebačkih solista, Cantus Ansambla, komornih orkestara Vatroslav Lisinski i Gaudeamus te Društvenog orkestra HGZ-a. Svirala je u ciklusima Piano fortissimo, Sfumato, Virtuoso, Mladi za mlade na Dubrovačkim ljetnim igrama, te u Italiji u ciklusu Interpreti del mondo. f udaraljkaš Filipa GLAZBENI SALON GVOZDANOVIĆ, 30. listopada 2012. Merõepa Udaraljkaš FILIP MERČEP rođen je 1991. godine u Zagrebu. Najmlađi je dobitnik Porina u povijesti te nagrade, za najbolju izvedbu klasične glazbe. Uz Moniku Leskovar, jedini je hrvatski glazbenik koji je svirao u finalu Eurovizijskog natjecanja mladih glazbenika Europe, pred 45 tisuća slušatelja. Muzičku akademiju u Zagrebu upisao je 2010., u klasi doc. Ivane Bilić, a trenutno je student treće godine u klasi prof. Igora Lešnika. Osvajao je najviša odličja na brojnim državnim i međunarodnim natjecanjima. Godine 2009. pobijedio je na natjecanju HRT-a i PBZ Carda za najboljeg mladog glazbenika godine, a 2011. osvaja Nagradu Grada Samobora te Nagradu Ivo Vuljević za najboljeg mladog glazbenika 2011. Koncertirao je na Dubrovačkim ljetnim igrama, Muzičkom biennalu Zagreb, Osorskim glazbenim večerima, Samoborskoj glazbenoj jeseni, Vukovarskom festivalu komorne glazbe, Danima glazbe Miroslava Miletića i mnogim drugim. Kao solist svirao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Zagrebačkim solistima, Hrvatskim komornim orkestrom, Varaždinskim komornim orkestrom, Zagrebačkim orkestrom mladih, Puhačkim simfonijskim orkestrom OSRH, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Simfonijskim orkestrom ORF Radio-televizije Beč, te gudačkim kvartetima Cadenza i Porin. S rðana B ulata f gitarist GLAZBENI SALON GVOZDANOVIĆ, 4. prosinca 2012. Gitarist SRĐAN BULAT rođen je 1986. godine u Splitu. Prve tri godine studija gitare završio je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, u klasi prof. Gorana Listeša. Diplomirao je gitaru u klasi prof. Darka Petrinjaka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2010. godine. Dobitnik je Dekanove nagrade, Rektorovih nagrada Sveučilišta u Splitu i Zagrebu te priznanja Summa cum laude za najboljeg studenta generacije. U rujnu 2012. započinje poslijediplomski studij gitare na Royal Academy of Music u Londonu, jednoj od najprestižnijih glazbenih akademija na svijetu. Osvajao je nagrade na gotovo svim najprestižnijim svjetskim natjecanjima za klasičnu gitaru: Michele Pittaluga u Alessandriji, Fernando Sor u Rimu, Francisco Tarrega u Benicassimu, Alhambra u Valenciji , Julian Arcas u Almeriji te Gredos San Diego u Madridu. Dobitnik je i mnogobrojnih nagrada s domaćih natjecanja, poput nagrade Ferdo Livadić u Samoboru te nagrade HGM-a Ivo Vuljević za 2011. godinu. Svirao je kao solist sa Zagrebačkom filharmonijom, Splitskim komornim orkestrom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Cantus Ansamblom, orkestrom Vivaldi iz Alessandrije i orkestrom Opere iz Valencije. Održao je brojne solističke recitale diljem Hrvatske i svijeta. Klavir Görs & Kallmann iz plesne dvorane Zbirke Anke Gvozdanović u Zagrebu nabavljen je između 1905. i 1908. kod tvrtke Heferer u Zagrebu – prve hrvatske gradionice orgulja, harmonija i glasovira u Zagrebu koja je osnovana 1849. godine u Grazu, a od 1870. pa do danas, kroz pet generacija obiteljske tradicije, djeluje u Zagrebu. Osim svoje djelatnosti na području orguljarske umjetnosti, tvrtka Heferer gradila je harmonije i glasovire te ujedno i zastupala vodeće svjetske proizvođače klavira. Po broju sagrađenih glazbala te restauriranih povijesnih instrumenata spada među najznačajnije radionice u ovom dijelu Europe. Prepoznata po svojoj kvaliteti i umjetničkim dostignućima na polju restauracije zvukovnih spomenika kulture, zadobila je povjerenje mnogih institucionalnih i privatnih vlasnika vrijednih instrumenata te ujedno za svoja dosadašnja ostvarenja primila mnoga domaća i inozemna priznanja. Klavirska tvrtka Görs & Kallmann započinje sa svojim djelovanjem 1877. godine u Berlinu. Osnovao ju je Robert Görs (1850. – 1937.), a August Kallmann (1854. – 1926.) pridružio mu se 1880. godine. U zlatno doba svoga djelovanja, početkom 20. stoljeća, Görs & Kallmann zapošljavali su u svojim dvjema berlinskim tvornicama preko 300 radnika te godišnje gradili i do 3500 instrumenata. Počasnu titulu dobavljača njemačkog i austrijskog dvora dobili su 1911. godine. Završetkom Prvog svjetskog rata počinje razdoblje kada se u Europi mnoge manufakture gase ili znatno smanjuju svoje djelovanje. Ista sudbina zadesila je i klavirsku tvrtku Görs & Kallmann koja postoji i danas, na novoj adresi i s novim vlasnicima. Pod imenom osnivača produciraju se pianina (i glasoviri), no njihova sjajna reputacija kao graditelja „plemenitih“ instrumenta više ne zrači istim sjajem. Revitalizacija Palače Gvozdanović otkrila je i „zaboravljeni“ klavir Görs & Kallmann. To je instrument koji je profesionalno i poprilično intenzivno koristila i vlasnica palače, gospođa Anka Gvozdanović. Sagrađen je u zlatno doba berlinske klavirske kuće Görs & Kallmann, godine 1905./1906., te nosi redni broj opusa 37198. Građen vrlo solidno, od probranih materijala, majstorski je rad tipičan za kvalitetne instrumente građene u razdoblju prije Prvog svjetskog rata, odnosno između dva svjetska rata. Glavne konstruktivne karakteristike dijeli s tada već modernim klavirima posjedujući, među ostalim, i „naprednu“ klavirsku mehaniku – repeticijsku mehaniku s dvostrukim otpinjanjem. Također, i sva ostala konstruktivno-tehnička i akustička rješenja te postavke ovog klavira omogućuju pijanistu preciznu i kvalitetnu kontrolu nastajanja zvuka. Nažalost, dugotrajno nekorištenje kao i izloženost neodgovarajućim mikroklimatskim uvjetima dovela je ovaj klavir u stanje potpune neupotrebljivosti. Prvenstveno se to odnosilo na stanje klavirske mehanike i tipaka klavijature. Od ukupno 88 tipaka, kod 45 tipaka drvo se raspuklo uslijed oksidacije olovnih utega pomoću kojih se precizno podešava balans mehanike na svakoj pojedinoj tipki. Restauratorskim radovima izvršenim u ovoj fazi obnove klavir je, zadržavši sve izvorne dijelove, funkcionalno saniran i uređen, optimalno podešen te osposobljen za održavanje prigodnih koncerata. U sljedećoj fazi obnove, u svrhu postizanja kvalitetnije nosivosti zvuka klavira, izvršit će se izmjena postojećih glava batića te ugradnja novih. Tomislav Faulend Heferer d.o.o. gsg = m u ejY[_] RbjQZ]_ o R^_fe ! ZBIRKA ANKE GVOZDANOVIĆ Zbirka Anke Gvozdanović u Visokoj 8 svojim reprezentativnim stambenim prostorom s bogatom zbirkom umjetnina i vrtom prema Tuškancu, vrijednim ostvarenjem vrtne arhitekture, čini jedinstven primjer povijesnog ambijenta sačuvanog u cijelosti te svjedoči o kulturi stanovanja i življenja na zagrebačkom Gornjem gradu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Palača Babočaj-Gvozdanović, danas zaštićeno kulturno dobro, sagrađena je početkom 19. stoljeća na nekadašnjem gradskom bedemu, a dogradnju istočnog krila s neobaroknim pročeljem prema Visokoj ulici te vrtnu arhitekturu izveo je 1929. – 1930. godine graditelj Stjepan Uršić. Dragutin Gvozdanović (1851. – 1926.), pripadnik stare žumberačke plemićke obitelji, pravnik i posjednik, živio je u palači u razdoblju između dva rata sa suprugom Ankom (1887. – 1968.), svestrano obrazovanom pijanisticom. Palaču s cjelovitim inventarom darovala je gradu Zagrebu vlasnica Anka Gvozdanović 1966. godine, a 1967. Zbirka je predana na upravljanje Muzeju za umjetnost i obrt, pod čijim okriljem djeluje i danas. Kao ambijentalni muzej, Zbirka ima izniman kulturološki, društveni, pedagoški i turistički značaj kako za grad Zagreb, tako i u širem smislu. Ambijent je sačuvan u potpunosti sa svim detaljima; opremljen je umjetninama poput djela uglednih hrvatskih slikara Nikole Mašića, Mencija Clementa Crnčića, Sonje Kovačić Tajčević, Ljube Babića te fotografijama iz atelijera Antonije Kulčar – Foto Tonke i Rudolfa Firšta, kao i cjelovitim garniturama salonskog namještaja te obiljem predmeta umjetničkog obrta, među kojima se ističu vrijedni primjerci stolnog srebra njemačkih majstora, keramike i porculana iz manufaktura Meissen i Zsolnay te venecijanskog stakla iz 19. stoljeća. Svaki od salona uređen je u jednom od historicističkih stilova i definiran jednom prevladavajućom bojom (tzv. Crni, Crveni, Plavi, Zeleni salon). Raskošna blagovaonica i plesna dvorana svojim su većim prostorima i reprezentativnim uređenjem bile namijenjene za veća okupljanja zagrebačke društvene, gospodarske, kulturne i umjetničke elite. Redoviti gosti obitelji Gvozdanović bili su, među ostalima, gospodarstvenik i političar grof Miroslav Kulmer, dirigent Nikola Faller, arhitekt Martin Pilar, slikar i profesor na Umjetničkoj akademiji Menci Clement Crnčić, sveučilišni profesor i ministar poljoprivrede Oton Frangeš, arhitekt Josip Vancaš, ministar trgovine i industrije Milan Vrbanić, slikar i ravnatelj Umjetničke akademije Branko Šenoa, violinist Zlatko Baloković, književnik Miroslav Krleža, skladatelj Rudolf Matz, filmski autori Maksimilijan Paspa i Oktavijan Miletić i mnogi drugi, a često su primali i goste iz inozemstva. Muzej za umjetnost i obrt razvio je koncepciju koja ima za cilj rekonstruirati spomeničku vrijednost Zbirke odnosno arhitekture palače i vrta, te u svim aspektima ponovno oživjeti ovu palaču koja je kroz različite društvene sadržaje, od sastanaka članova zagrebačkog društva za razbibrigu – Kluba Kvak (djelovao od 1879. do 1941. godine) i njihovih klupskih svečanosti do koncerata uglednih glazbenika, plesova za mlade te vrtnih i salonskih zabava, obogatila kulturni život Zagreba u prvim desetljećima 20. stoljeća. Silvija Brkić kustosica Zbirke Anke Gvozdanović gsg = m ejY[_] u o RbjQZ]_ R^_fe ! MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Trg maršala Tita 10, 10000 Zagreb T 4882 111 F 4828 088 E [email protected] www.muo.hr MARKETING I PR: T 48 82 148 F 48 26 917 E [email protected] E [email protected] NAKLADNIK: Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb ZA NAKLADNIKA: Miroslav Gašparović VODITELJICA PROJEKTA: Vesna Ledić STRUČNE SURADNICE: Silvija Brkić, Marija Saraga FOTOGRAFIJE: Fotodokumentacija MUO GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Studio Rašić TISAK: Offset NPGTO tisak d.o.o., Zagreb NAKLADA: 400
© Copyright 2024 Paperzz
