kako voditi organizaciju gluhih - Hrvatski savez gluhih i nagluhih

VIJESTI IZ HRVATSKOG
SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH
Ukratko…
ISSN 1331-3029
Broj
53
GODINA XXIV. - RUJAN 2013.
UZ OVAJ BROJ PRILOG ZA MLADE:
KAKO VODITI ORGANIZACIJU GLUHIH
STRANICA 1
UKRATKO.. .
‘’Ukratko...’’
glasilo Hrvatskog saveza
gluhih i nagluhih
UVODNIK
IZLAZI TROMJESEČNO
ADRESA:
10 000 Zagreb
Palmotićeva 4
TELEFON:
+385 (1) 481 41 14
FAX:
+385 (1) 483 55 85
EMAIL:
[email protected]
WEB STRANICA:
www.hsgn.hr
UREDNIŠTVO:
Andrija Halec
odgovorni urednik
Jačanje organizacijskih
kapaciteta udruga članica
Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih njegov je najvažniji
zadatak. Kako je nedavno
osnovan forum mladih, a mladi
su znamo budućnost Saveza, u
ovom broju pripremili smo prilog
za mlade ali i podsjetnik za
druge aktiviste naših temeljnih
organizacija kojima će ovaj
prilog nadamo se pomoći u
unaprjeđenju rada temeljnih
udruga HSGN-a.
U ovom broju bavimo se
također i problematikom
‘’umjetnih pužnica’’ tj.
kohlearnih implantata, koja još
uvijek izaziva puno kontroverzi…
ovog puta sa stajališta naše
psihologinje koja se već dugi niz
godina bavi gluhima…
Zdravka Baštijan
tehnička urednica
Nadica Hadžović
lektor
ČLANOVI UREDNIČKOG
ODBORA:
Tajana Biškupić Andolšek
Vesna Ivasović
Milan Ristić
Antun Bakan
Petra Bajac
Na području zakonodavstva
početak jeseni bio je vrlo aktivan
— Zakon o inkluzivnom dodatku
se odgađa za neka bolja
vremena, a donošenje Zakona o
hrvatskom znakovnom jeziku i
ostalim sustavima komunikacije
gluhih i gluhoslijepih osoba u RH
je pred vratima…
Naše gluhe sportaše rijetko
spominjemo u ‘’Ukratko’’, no
uspjehe koje im je ove godine
priznao i Predsjednik Ivo
Josipović morali smo spomenuti
te im ovim putem ponosno
čestitati i zahvaliti na doprinosu
širenja sportske kulture gluhih.
Na kraju ovog broja sa
velikim žaljenjem i tugom u srcu
oprostili smo se s našim dragim,
dugogodišnjim suradnikom i
autorom velikog broja tekstova i
prijevoda Andrijom Žicom, koji je
godinama omogućavao da
Ukratko bude jedan od
najkvalitetnijih glasila gluhih na
širem prostoru regije.
SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMA ČESTITAMO
Međunarodni
tjedan gluhih!
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH
Prilog za mlade pripremio Milan Ristić, prof. def.
KAKO VODITI ORGANIZACIJU GLUHIH
STRANICA 3
Jačanje organizacijskih kapaciteta udruga članica Hrvatskog
saveza gluhih i nagluhih njegov je najvažniji zadatak. Obilazak i snimanje
stanja temeljnih udruga ukazali su na mnoge zajedničke probleme
udruga i u velikoj mjeri odredile sadržaj ovog priloga.
Ključni problem je upravljanje, stoga je na početku i s najviše
prostora predstavljen RAD ODBORA. On bi trebao, prije predsjednika ili
ponegdje tajnika (kako je danas praksa u većini udruga) biti glavna
pokretačka poluga u radu.
Najpotrebnija kvaliteta odbora je složnost i predanost
zajedničkom cilju, stoga naredno poglavlje obrađuje TIMSKI RAD.
Uz vještine održavanja sastanaka i odlučivanja, najvažniji zadatak
Odbora je PLANIRANJE kojem je posvećeno treće poglavlje.
LOKALNA PARTNERSTVA u europsko i naše opredjeljenje i
nužnost u razvoju. Ta suradnja, iako još nedovoljno afirmirana, uz
početne poteškoće, donosi mnogo prednosti kako udrugama tako i
lokalnoj samoupravi.
U zajedničkom radu i partnerstvu sprema se PROJEKT od kojeg je
predstavljena samo pripremna faza. Realizacija projekta ovisi o našoj
snazi i mogućnostima, stoga je naredni korak procjena naših kapaciteta
za što je najpogodnija popularna SWOT ANALIZA.
Na kraju, ako nam nedostaju ljudi i znanje, sada kada imamo
zakon o volonterskom radu, nužno je više se osloniti na privlačenje i RAD
S VOLONTERIMA. Oni bi našim organizacijama mogli dati važan doprinos
u znanju i poticaju.
Ovaj prilog prvenstveno je namijenjen mladim aktivistima i
vodećim ljudima temeljnih udruga HSGN-a, iako ga mogu čitati svi koje
zanima društveni rad. Nadamo se da će pomoći u unaprjeđenju rada
temeljnih udruga HSGN-a.
UKRATKO.. .
BROJ 53
STRANICA 4
Skupština
Upravni odbor






Predsjednik





Tajnik



Nadzorni odbor




Izvršni direktor



Koordinatori
Pojedinci




Najviši organ upravljanja udrugom
Čine je svi članovi
Zovu ga i Predsjedništvo, Izvršni ili Glavni Odbor
Upravlja udrugom između dvije Skupštine
Vodi udrugu između dvije sjednice Predsjedništva
Udrugu zakonski zastupa i predstavlja u javnosti
Predsjedava sastancima Upravnog Odbora
Osigurava primjenu politike organizacije
Donosi odluke u skladu s pravilnikom
Pomaže predsjedniku
Brine o poštovanju statuta udruge
Poziva na sastanke, brine o zapisnicima, o
korespondenciji i distribuciji informacija o
organizaciji
U manjim organizacijama preuzima funkciju
izvršnog direktora (ako je gluha osoba)
Prati zakonitost rada
Sastaje se pred Skupštinu a najmanje jednom
godišnje
Ima funkciju i savjetodavnog tijela
Profesionalna pozicija
Brine da zaposlenici (i volonteri) obavljaju svoj
posao
Zapošljava i otpušta (uz suglasnost Upravnog odbora)
Donosi operativne odluke
Šef osoblja
Voditelji projekata i drugih aktivnosti
Brinu da se zadaci obavljaju po planu
Obavljaju poslove prema dogovoru
Mogu biti plaćeno osoblje ili volonteri
STRANICA 5
UKRATKO.. .
Upravni odbor (ili predsjedništvo, Glavni Odbor ili Izvršni
odbor—sve nazivi s kojima se ravnopravno susrećemo) u
praksi je najodgovorniji za rad organizacije. Upravni
odbor donosi sve najvažnije strateške, ključne smjernice
za rad između dvije Skupštine.
Sastav Odbora trebao bi osigurati da
svaka grupacija članova ima svog
predstavnika kao na primjer mladi,
umirovljenici, voditelji pojedinih sekcija
ili aktiva. Također treba osigurati i
ravnopravnu brojčanu zastupljenost
žena.
Kako bi se kvalitetno moga nositi sa predviđenim zadacima, u
Odboru bi trebalo imati i po kojeg vanjskog člana iz redova
stručnjaka u zajednici. To bi pridonijelo kvaliteti rada Odbora,
kvaliteti donesenih odluka, a rad udruge imao bi i veći odjek u
zajednici. U svakoj sredini postoje ljudi koji iz plemenitih
razloga i bez naknade žele doprinijeti radu udruge kao što je
naša. Kvalitetne vanjske suradnike nužno je animirati i
motivirati, uključiti u rad, ali i znati ih zadržati tako da
postanu dugotrajni suradnici i prijatelji udruge.
BROJ 53
STRANICA 6
A
RAD ODBOR
jerenje u
v
o
p
i
d
le
g
održava u
i zajednice
a
v
o
n
la
č
u
ij
organizac
ovoran je
g
d
o
r
o
b
d
o
i
2. Upravn
ija:
da organizac
bora:
1. Zadaci od

Planiranje
 Osiguravanje sredstava
 Izgradnja odnosa s
lokalnom zajednicom i
javnošću
 Oblikovanje politike udruge






lanova
č
i
t
s
o
n
ž
u
D
3.









odbora:
Redovito sudjelovati na sastancima Odbora
Aktivno sudjelovati u procesu odlučivanja
Odbora
Biti informiran/a o činjenicama koje otječu na
odlučivanje te o mogućim posljedicama odluke
koja se u Odboru donosi
Odnositi se pozitivno i s povjerenjem prema
informacije u dobivenim pripremljenim
izvještajima.
Odlučivati na temelju vlastite nezavisne i
razborite prosudbe.
Djelovati u interesu organizacije, a ne u
vlastitom interesu ili interesu neke druge
grupe ili osobe.
Biti svjestan/a i otvoren/a na moguće sukobe
interesa te nepristrano djelovati u takvim
situacijama.
Čuvati u povjerljivosti službene aktivnosti
organizacije osim ako su za javno
objavljivanje ili su već poznate javnosti.
Brinuti o zadovoljenju zakonskih obveza,
djelovati u skladu sa internim propisima i u
cilju ispunjena misije.
Ispunjava namjenu zbog koje je
osnovana
Koristi raspoloživa sredstva na
zakonit način
Izvršava misiju na odgovarajući
način
Ima sva potrebna sredstva
Ima potrebno vodstvo
Ima potrebne planove
neophodne za nastavak
djelovanja
STRANICA 7
UKRATKO.. .
ovjerenja
p
i
a
d
e
l
g
u
ržanja
4. U cilju od lanovi odbora trebaju
č
organizacije, atiti pažnju na:
posebno obr
1.
INFORMIRANOST
Odbor treba biti dobro informiran o aktivnostima
organizacije i imati sve ostale potrebne informacije za
donošenje određene valjane odluke. U cilju održanja
dugoročnosti organizacije, Odbor treba učiti o vanjskim
trendovima koji mogu utjecati na organizaciju.
Neke organizacije koriste prvih pola sata sastanka
Odbora za predstavljanje i diskusiju o novim trendovima
potreba, razvoja, financiranja, donatorske politike,
utjecaju medija ili primjetnim promjenama među
članstvom.
Članovi Odbora trebaju obavezno, uz predsjednika i
zaposlenike, sudjelovati
na važnijim sastancima,
konferencijama ili edukativnim radionicama.
3.
2.
PLANIRANJE
Odbor je odgovoran za dugoročnu održivost
organizacije. Jedini način za to je izrada
godišnjeg akcijskog plana i tri do pet
godišnjeg strateškog plana. Predsjednik i
tajnik izrađuju godišnji plan (sa
zaposlenicima – ako ih ima), a Odbor
odlučuje o prioritetima rada svake godine, u
odnosu na podržavanje akcijskog plana i
politiku organizacije.
Najmanje svake treće godine, Odbor i
članovi tima (zaposlenici) trebaju donijeti
strateške pravce
- ključna postignuća
odnosno prioritete za rad organizacije - ili
razviti strateški plan s dugoročnim ciljevima
i podciljevima.
NADZOR NAD PROJEKTIMA I PROGRAMIMA
Odbor pregledava ponuđene projekte ili programe radi
provjere da li su u okvirima misije i da li prate
dogovorenu politiku organizacije; odlučuje da li da
potvrdi/podrži projekt ili program koji možda proširuje
misiju ili donekle mijenja politiku organizacije i predlaže
tajniku (Izvršnom direktoru) nove programske ili
projektne inicijative i ideje.
Kada nema programskog osoblja, Odbor
može djelovati kao savjetodavno tijelo
4.
tajniku (Izvršnom direktoru). U takvim
FINANCIJSKI NADZOR
slučajevima, Odbor može uključiti i vanjske
Odbor je odgovoran za praćenje i kontrolu korištenja
stručnjake.
financijskih sredstva organizacije na zakonit i
svrsishodan način. On to čini donošenjem proračunske
politike i pregledom financijskog izvještaja na svakom
sastanku Odbora. Proračunska politika može uključivati
odluke o najnižem prihvatljivom limitu sredstava na
računu, visini troškova za redovni rad organizacije,
izvorima financiranja, o isplati plača… Odbor je također
odgovoran za provedbu godišnje revizije i kontrole
poslovanja kao i za sve propisane periodične i godišnje
izvještaje financijskim službama.
BROJ 53
STRANICA 8
5.
FINANCIJSKI RAZVOJ
Odbor ima zadatak osiguravanja sredstava
za organizaciju.
Članovi Odbora mogu
otvoriti vrata i pripremiti situacije tajniku
(Izvršnom direktoru) za dolaženje do
sredstava. Mogu organizirati posebne
događaje (priredbe, izložbe, dobrotvorna
druženja, tombole itd.) kao način prikupljanja
sredstava. Svakako bi trebali biti prisutni u
ključnim aktivnostima namicanja sredstava
za organizaciju.
Članovi Odbora također mogu sudjelovati u
namicanju sredstava vlastitom financijskom
donacijom ili doprinosom u robi ili
potrebnom materijalu. Članovi Odbora su
izuzetno važni u većim ili velikim akcijama
prikupljanja sredstava gdje njihovo ime ili
pripadnost određenom krugu znači ugled,
povjerenje i osigurava uspjeh.
6.
KADROVSKI POTENCIJAL
Jedini zaposlenik među članovima
Odbora je tajnik (Izvršni direktor). Odbor
je odgovoran za zapošljavanje i
nadziranje njegova rada. Svi kontakti s
drugim zaposlenicima idu preko tajnika
(Izvršnog direktora) ili, u slučaju stručnog
financijskog izvješća od strane
knjigovođe, direktno, ali uz suglasnost
tajnika (Izvršnog direktora).
Odbor je katkada suočen i s pritužbama
zaposlenih i u tom smislu treba promicati
politiku pozitivnog
djelovanja.
7.
PROMIDŽBA I ODNOSI S JAVNOSTI
Članovi Odbora ujedno su i glasnogovornici
za organizaciju. Kada prisustvuju
sastancima u lokalnoj zajednici, trebaju
istaći svoju ulogu u Odboru organizacije.
Mogu predstavljati organizaciju na
konferencijama ili sudjelovati na važnijim
sastancima u zajednici.
8.
UNAPREĐIVANJE VLASTITOG RADA
Članovi Odbora moraju se povremeno
zapitati kako djeluju kao upravno tijelo. Koje
su im vještine ili znanja potrebni za
djelotvorniji rad te kako komuniciraju i
surađuju s tajnikom.
STRANICA 9
UKRATKO.. .
a rad
z
ja
i
c
a
v
i
t
o
5. M
u Odboru
Rad u Odboru je dobrovoljan i odvija se
na volonterskoj osnovi. Ako se želi dobiti odanost,
interes i puni angažman svakog člana odbora, važno
je zapamtiti da mu /joj treba pružiti:
1. Osjećaj pripadnosti i osjećaj da je istinski
potreban/a i cijenjen/a;
2. Osjećaj sudjelovanja u planiranju ciljeva
udruge te da su njegovi/njezini prijedlozi
imali ravnopravan tretman s drugima;
3. Osjećaj da su planirani ciljevi realni te da
imaju smisla;
4. Osjećaj da to što radi ima svrhu za
organizaciju ili doprinosi općem boljitku u
društvu;
5. Sudjelovanje u stvaranju pravila s kojima
će zajedničkim naporima ići prema
ostvarenju ciljeva;
6. Posve jasnu i detaljnu informaciju što
se od njega/nje očekuje - ne samo u
nekom posebnom zadatku, već gdje
ima mogućnosti donijeti konačnu
odluku;
7. Mogućnost preuzimanja neke izazovne
odgovornosti, koja može biti i
proširene, ali u okviru njegovih/njezinih
sposobnosti i interesa;
8. Informaciju kakav je napredak učinjen
prema ostvarenju dogovorenih ciljeva;
9. Valjanu informaciju za donošenje
odluke. Kad je informiran/a bit će
među prvima "za", a ako nije, bit će
među prvima "protiv" . (Briga o
informiranosti članova odbora jedan je
od načina poštivanja njegove/njezine
osobnosti)
10.Osjećaj adekvatnog poštovanja za
njego/njezina dostignuća i doprinos.
BROJ 53
STRANICA 10
nizaciji
a
g
r
o
s
o
n
i
r
p
do
6. Očekivani ora i zaposlenih
članova Odb
ČLANOVI ODBORA
1. Stručnost u mnogim tehničkim disciplinama i vještinama koje organizacija ne bi
mogla platiti;
2. Utjecaj i mogućnost privlačenja i
obogaćivanja financijskih, materijalnih i
ljudskih resursa u organizaciju;
3. Objektivan pogled na situaciju u organizaciji i
mogućnost kritičke ocjene projekta (ili
akcije);
4. Informiranost i znanje o zajednici;
5. Sposobnost poticanja promjena u
organizaciji;
6. Kolektivnu razboritost (mudrost);:
7. Kontinuitet u programskoj politici;
8. Sposobnost da budu glasnogovornici
organizacije u lokalnoj zajednici i široj
javnosti;
ZAPOSLENICI
9. Kredibilitet
10.Odgovornost za financijsku i programsku
politiku organizacije.
1. Profesionalnu stručnost;
2. Osnovno znanje o organizaciji;
3. Objektivno reagiranje na sugestije Odbora.
4. Sposobnost prenošenja politike, akcija i
odluka Odbora drugim zaposlenicima u
organizaciji;
5. Zbog svog posebnog položaja kao "mosta"
između članova Odbora, zaposlenici mogu
koordinirati aktivnosti Odbora i
identificirati i ključne probleme i zamke
prije članova Odbora.
6. Odgovornost za operativnu provedbu
programskih aktivnosti;
7. Znanje i informiranost o sličnim
organizacijama u zajednici.
STRANICA 11
UKRATKO.. .
nika/ice:
edsjed
1. Zadaci pr


Vodi udrugu između dvije sjednice
Predsjedništva
Udrugu zakonski zastupa i predstavlja u
javnosti

Predsjedava sastancima Upravnog Odbora

Osigurava primjenu politike organizacije

Ostvaruje misiju

Donosi odluke u skladu s pravilnikom i
Statutom
a dobro
b
e
r
t
a
c
i
/
k
i
n
d
2. Što predsje avati?
pozn
 STATUT UDRUGE i najvažnije Zakonske
odredbe
 POVIJEST UDRUGE: zašto, kada i kako je
ustanovljena, dostignuća, promjene, veće
probleme ili prošle sukobe unutar organizacije
 POLITIKU UDRUGE – to su okviri koji pomažu
pri odlučivanju o posebnim okolnostima ili
situacijama (na primjer u situaciji novog
zapošljavanja u udruzi – kakvu osobu
prvenstveno trebamo)
 STRUKTURU UDRUGE - način donošenja
odluka (procedure)
 NAČINE PRENOŠENJA INFORMACIJA
 IMENA, ADRESE, BROJEVE TELEFONA svih
10 najvažnijih osobina vođe:
članova Upravnog i Nadzornog odbora, kada
su imenovani, zaduženja, mandat i sl.
 DATUME VAŽNIH SASTANAKA
1. Zna preuzeti osobnu odgovornost
2. Razvija svoje ljude
3. Razvija dobre odnose u organizaciji
4. Fokusira se na cilj ne na problem
5. Postavlja se kao kolega/ica a ne kao
šef/ica
 IMENA ZASPOSLENIH I STALNIH VOLONTERA:
radno mjesto i opise poslova
 UGOVORE O RADU
 TRENUTAČNE I PLANIRANE AKTIVNOSTI
 FINANCIRANJE – izvore financija, koliko, za
9. Zna odati priznanje za dobar rad
što, kada istječu, mogućnosti nastavka
financiranja itd.
 FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE – zadnji godišnji
izvještaj, mjesečni ili kvartalni financijski
izvještaj te godišnji budžet.
 ZADNJI GODIŠNJI IZVJEŠTAJ – programski,
zapisnik s zadnjeg sastanka
10.Ne manipulira ljudima
 PROMOTIVNE MATERIJALE UDRUGE
6. Uspostavlja jasne standarde u radu
7. Ulaže u edukaciju svojih ljudi
8. Ne zaboravlja sankcionirati propuste
BROJ 53
STRANICA 12
TIM
je grupa ljudi koji posjeduju
sukladne vještine, posvećeni
su zajedničkom cilju i odgovorni
jedni drugima.
blemi u
o
r
p
i
ć
š
e
jč
a
2. N
radu :



:
i imaju
v
o
m
i
t
i
n
s
a
k
1. Efi


1.
2.
3.
4.
Jasne ciljeve
Jasan proces odlučivanja
Jasne uloge i odgovornosti
Dobre odnose s drugim
grupama
5. Povjerenje i podršku
6. Uzajamnu odgovornost članova


timskom
Neproduktivni sastanci
Neizvršavanje dogovora i
odluka
Nadmetanje unutar tima
Sukobi unutar tima
Osobna neslaganja članova
tima
Destruktivni obrasci
komunikacije unutar tima
Misaona zatvorenost tima
djelovanja
3. Sastanci :
Kad nešto nije u redu:
 Ljudi kasne
 Sastanci predugo traju
 Sastanci su dosadni
 Prisutni ne doprinose mnogo raspravi
 Predugo se zadržava na prvoj točki
dnevnog reda a onda se brza kroz
ostale
 Ljudi se osjećaju ljutima, iscrpljenima,
frustriranima i depresivnima
Neki se ne pojave (isprike su izmišljene)
 Jedan ili dvoje dominiraju cijelim
sastankom
 Sastanci se koriste kao forum na kojem
se skupljaju osobni bodovi
 Odluke se ili ne donose ili su nametnute
od timskog voditelja nakon
neplodne rasprave

STRANICA 13
UKRATKO.. .
iscipline:
Neke mjere d





Prethodno se utvrdi i distribuira
dnevni red
Sastanci počinju i završavaju na
prethodno utvrđeno vrijeme
Vođenje sastanka se uvježba i
pripremi
Formuliraju se jasni zaključci o
akcijama i kriterijima praćenja
njihovog ostvarivanja na slijedeće
sastanku
Posljednjih 10 minuta sastanka
posveti se sažimanju sastanaka i
pojašnjavanju dogovora
4. Način donošenja odluka:
KONSENZUS (konsens – latinski
pristanak) praktički znači jednoglasno
odlučivanje, kad se svi oko nečega
slože. Primjenjuje se kod važnih,
dugoročnih odluka i traži se rješenje koje
je svima prihvatljivo, a ukoliko to nije
moguće, oni koji se ne slažu s
predloženim mišljenjem većine, obično
prihvaćaju odluku u cilju omogućavanja
daljnjeg funkcioniranja udruge.








i
GLASANJE – odlučivanje
prebrojavanjem glasova. Tu je jako
važno precizno definirati kada se
koristi takva vrst donošenja odluka i
što je kvalificirana većina.
usa :
nsenz
o
k
i
t
s
o
n
d
e
r
5. P
Nema pritiska
NE MORA značiti jednoglasno donošenje odluke
(Pojedinac (ili grupa) mogu ostati “po strani” da
ne blokiraju proces)
Dovodi do najboljih odluka jer sadrži najbolja
razmišljanja svih prisutnih
Nema dobitnika i gubitnika
Motivira na donošenje novih kvalitetnih odluka
Povećava osjećaj “vlasništva” nad odlukom i
odgovornost za provedbu kod svih uključenih
Bolje se provode projekti gdje se svi slažu s
odlukama. Nitko ne osjeća da su im odluke
nametnute
BROJ 53
STRANICA 14
1. POSTAVLJANJE PRIORITETA—
najvažniji čimbenici uspjeha
1. PRIORITET
To treba prvo učiniti.
VRLO VAŽNO
VRLO HITNO
2. PRIORITET
Odredite rokove,
uključite te zadatke u svoj plan
rada
3. PRIORITET
Pronađite brz način da to riješite,
uključite suradnike
VRLO VAŽNO
MANJE HITNO
MANJE VAŽNO
VRLO HITNO
4. PRIORITET
"skupljajte" ovakve zadatke i
redovno im posvetite određenu
količinu vremena
(npr. pola sata tjedno)
MANJE VAŽNO
MANJE HITNO
ačelo:
n
o
v
o
t
e
r
a
P
2.
Ako uložite 80% Vašeg vremena, energije i novca u 20% najvažnijih
zadataka— osigurat će Vam 80% uspjeha!
VRIJEME
ENERGIJA
NOVAC
80%
USPJEH
20%
PRIORITETI
80%
STRANICA 15
UKRATKO.. .

Sve politike EU zasnivaju se na partnerstvu

Razvojne politike kreću se od dolje, iz „baze“
Lokalna zajednica predstavlja ishodište
ideja, projekata, resursa
To je osnova lokalnog razvitka i glavno
bogatstvo lokalne zajednice


održanju
i
i
v
a
t
s
o
p
s
u
Koraci u
partnerstva:
1. Identificiranje partnera i lokalnih
inicijativa.
2. Identificiranje zajedničkih izazova i
mogućnosti.
3. Procjena sposobnosti i mogućnosti
za među-sektorsku suradnju.
4. Izrada Dogovora o partnerstvu.
5. Usvajanje organizacijskih procedura.
6. Dogovor o akcijskom planu.
7. Dogovor o donošenju odluka i
ostalim procedurama.
8. Podjela uloga i odgovornosti.
9. Osnivanje radnih skupina.
10.Praćenje i ocjenjivanje rezultata.
erstva u
n
t
r
a
p
h
ji
n
š
a
ad
Iskustvo dos lnih usluga u RH:
ija
pružanju soc








Poželjna prethodna iskustva u
pružanju socijalnih usluga
Svijest o potrebi za partnerstvom
Potrebna motivacija za partnerstvo i
jasan interes
Pravovremena i na pravu adresu
usmjerena inicijativa
Postojanje vanjskih poticaja
Zajednički rad na analizi dionika
Zajedničko sudjelovanje, podjela
odgovornosti, rizika i slave
Znanje o izgradnji i održanju
partnerstva (uključujući i za to
neophodne aktivnosti i procedure).
BROJ 53
STRANICA 16
Projekt je sredstvo organiziranja međusobno povezanih aktivnosti u
određeni redoslijed kako bi se ostvarili unaprijed određeni ciljevi u
određenom vremenskom okviru.
CILJ
Svrha projekta je proizvesti željenu promjenu – u
ponašanju ljudi, u načinu na koji sustav funkcionira
ili načinu rada neke institucije.
Projekt je definiran ciljevima koje želi
ostvariti i aktivnostima koje je potrebno
provesti da bi se postigli ti ciljevi, obično
unutar dobro definiranog vremenskog
okvira.
STRANICA 17
UKRATKO.. .
1. 8 najvažnijih pretpostavki za financiranje nekog našeg projekta?
POSTOJANJE IDEJE o tome što bismo radili, kakav projekt bismo poduzeli?
MANJI PROBLEM JE KAKO NAPISATI, ALI O ČEMU PISATI.
POGODITI PRAVI PROBLEM, PRAVU TEMU I PRAVU STVAR. DOBRO DOĐE
par temeljnih preporuka:
1
SLUŠATI ŠTO GOVORE ČLANOVI I
RAZMISLITI koje od mnogih potreba i
problema bismo nekim projektom, u trajanju
od godine dana (rjeđe dulje), a u okviru
naših snaga i mogućnosti, mogli rješavati.
2
RASPRAVITI O TOME
s članovima,
unutar tijela upravljanja naše
organizacije, posavjetovati se sa stručnjacima
i prijateljima organizacije. NIJE LOŠE PITATI
DONATORA, Gradsku samoupravu, svoj krovni
Savez, druge slične organizacije…
3
REDOVITO PRATITI SVE NATJEČAJE
koje objavljuju razna Ministarstva, Europska
komisija, Gradska poglavarstva, Nacionalna
zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za
udruge, poslovni subjekti kao Zagrebačka
banka, Lura, Nexe grupa, Pliva, Coca Cola,
Agrokor i mnogi drugi.
4
Vidjeti kako se NAŠI CILJEVI POKLAPAJU S
TEMOM i uvjetima natječaja koji su
raspisani. JAVLJATI SE BEZ VEZE NEMA
SMISLA jer tako trošimo vrijeme i energiju.
Treba pogoditi temu i u opisu ciljeva našeg
projekta UPOTRIJEBITI KLJUČNE RIJEČI IZ
NATJEČAJA.
BROJ 53
5
STRANICA 18
Moramo to ZNATI ili imati nekog tko to
zna SASTAVITI, NAPISATI. To nije teško,
ako se zna što se hoće. Ako se ne zna što
se hoće ili samo se želi izvući novac za
nenamjensko trošenje, TO JE PRAVA MUKA.
Stručnu/e osobu/e koje bi nam mogle
pomoći, trebamo znati privući i zadržati. Rad
s gluhim osobama nije lak i traži znanje
komunikacije, strpljenje i puno odricanja i
ljubavi.
6
Moramo biti STRPLJIVI i znati da u
prosjeku samo 10% projekata prođe i da to
ne smatramo osobnim neuspjehom. Ima
mnogo stvari u postupku odobravanja
projekata na koje mi ne možemo utjecati.
7
Moramo znati da kad i ako nam projekt
bude odobren i dobijemo sredstva, prave
muke tek počinju. NAPISANO I PLANIRANO
TREBA STROGO PROVESTI, Potrošiti upravo
onoliko koliko smo predvidjeli i trošiti samo
za ono što smo planirali. Za sve treba imati
čiste račune, voditi brigu da se sve
predviđene aktivnosti točno provedu, ciljevi
projekta ostvare i voditi brigu o podnošenju
privremenog izvještaja i završnog izvještaja.
Imati živaca i strpljenja s revizijom koja dođe
u kontrolu nakon što smo sve predali i
izvijestili ih.
8
NE ZABORAVIMO. Moramo POŠTOVATI
PRAVILA IGRE. Mi trošimo proračunski
novac, novac poreskih obveznika za
odobrene nam aktivnosti i projekte. Država
zato ima pravo postavljati se strogo a mi to
moramo prihvatiti i igrati otvorenim
kartama. Mi (udruge) smo najmanje
zaštićena kategorija a znate da se na
malima trenira strogoća. Ali zato, kad
igramo otvoreno i čisto, imamo pravo dići
glas i prozivati velike kad evidentno griješe.
STRANICA 19
UKRATKO.. .
ljedeće
s
i
t
e
z
u
d
o
p
a
jekta mor
o
r
p
a
c
i
j/
l
e
t
veden :
i
o
r
p
Vod
o
i
b
t
k
je
ro
akcije da bi p
1. Pripremiti detaljan plan provedbe temeljen na
ciljevima projekta, specificirajući potrebna
ulaganja i željene rezultate
2. Postaviti realistične, mjerljive pokazatelje
uspjeha
3. Pripremiti radni plan i proračun, imajući na
umu sve dostupne resurse
4. Precizno odrediti odgovornosti pojedinih osoba
te pratiti njihovu provedbu
5. Voditi podatke o provedbi projekta te
pripremati periodične izvještaje relevantnim
institucijama
6. Poduzimati administrativne zadatke npr.
nabava opreme
7. Pratiti napredak projekta te promjene u okolini
kako bi se identificirale i poduzele neophodne
promjene radi osiguranja napretka projekta u
skladu s ciljevima.
BROJ 53
STRANICA 21
Glavni faktor uspjeha projekta je kapacitet organizacije.
SWOT analiza je alat procjene mogućnosti
institucija / organizacije.
SWOT je akronim za
negativne unutrašnje
strane organizacije
STRENGTHS – snage,
pozitivne unutrašnje
strane organizacije
WEAKNESSES— slabosti,
vanjski faktori koji mogu
negativno utjecati
odnosno umanjiti
mogućnosti organizacije
OPPORTUNITIES— mogućnosti i
THREATS— prijetnje.
vanjski faktori koji mogu
pozitivno utjecati na
projekt ili organizaciju
SWOT se provodi postupkom oluje ideja
(brainstorming) u kojem sudjeluju predstavnici
organizacije. Potrebna je jedna osoba kao
moderator koja bi objasnila postupak, zapisala
sugestije i sumirala rezultat. Rezultat se bilježi u
tablicu sastavljenu od 4 polja. Članovi grupe
trebaju imati dovoljno vremena za razmišljanje.
Ponekad je potrebno konzultirati i ostale odjele ili
timove unutar organizacije odnosno provesti
nekoliko SWOT analiza.
Na temelju analize potrebno je odlučiti koji su
koraci neophodni da bi se smanjile slabosti i
iskoristile mogućnosti. Kako će vam u tome
pomoći vaše jake strane? Kako minimalizirati
gubitke koji nastaju ako se prijetnje realiziraju?
STRANICA 22
UKRATKO.. .
Primjer: SWOT skraćene analiza jedne
organizacije:
Jake strane
U
N
U
T
R
A
Š
N
J
I
F
A
K
T
O
R
I








Individualno znanje i vještine
Ima svoj uredski prostor
Dobri odnosi s potencijalnim
partnerima
Pripremljeni modeli projekata
Energija i spremnost za rad
Zalihe financijskih sredstava za
sljedećih šest mjeseci
Velik broj volontera
Dobra podrška među članovima
Slabe strane

Samo jedan profesionalac

Smanjeni radni potencijali

Neaktivan/nedovoljno uključen
Upravni odbor

Nedostatak dugoročnog financiranja

Nedostatak plana
prikupljanja/namicanja sredstava

Nema strateškog plana
Mogućnosti
V
A
N
J
S
K
I
F
A
K
T
O
R
I
Opasnosti

Veća naklonost donatora za
projekte u zajednicama


Dobra podrška iz struktura lokalne
zajednice


Dobra suradnja sa nizom udruga i
krovnih organizacija


novi partneri na lokalnoj razini


dosadašnja suradnja s utjecajnim
osobama i održavanje kontakata

…
…
glavni donator krajem godine odlazi iz
zemlje
neke komisije koje ocjenjuju projektne
prijedloge ne shvaćaju naš rad, jer se
do sada nisu susrele s takvim
pristupom
Veći broj odbijenih projekata
Pojava paralelnih sličnih udruga i
rasipanje članova
Sve oštriji uvjeti financiranja
BROJ 53
STRANICA 2 3
Volonteri su osobe koje bez
dobrobiti plaćenog zaposlenja,
preuzimaju odgovornosti i
posvećuju svoje vrijeme radom u
neprofitnom programu (projektu) u
vjeri da tim radom pomažu kako
drugima tako i sebi samima.
Volontiranje jest
pružanje usluga, zakonski
dozvoljeno, dobrovoljno i bez
naknade, drugoj osobi, za dobrobit
te osobe ili za opće dobro.
Volontiranje nije
…pružanje usluga čije se pružanje
zakonom zahtijeva ili koja je osoba
dužna pružati.
…pružanje usluga određene
obiteljskim, prijateljskim ili
dobrosusjedskim odnosima
…pružanje usluga u okviru radnog
odnosa, u cilju zadovoljenja kakvog
osobnog interesa ili stjecanja dobiti
…rad neplaćenih pripravnika uređen
propisima o radnim odnosima
 djelatnost u interesu ljudi
 djelatnost koja nije motivirana
financijskim interesom
 djelatnost koja se odvija na lokalnoj






ili nacionalnoj razini
djelatnost koja je dragovoljna
djelatnost koja je miroljubiva
djelatnost koja je utemeljena na
osobnoj motivaciji i slobodi izbora
djelatnost koja potiče aktivnu
građansku ulogu na dobrobit
zajednice
djelatnost koja potiče razvoj ljudskih
potencijala
djelatnost koja poboljšava kvalitetu
življenja na načelima solidarnosti
STRANICA 2 4
UKRATKO.. .
ntiraju?
olo
Zašto ljudi v
















da sudjeluju u napretku organizacije
da nekom pomognu
da steknu radno iskustvo
da upotrijebe neiskorištene vještine
da nauče nove stvari
da sretnu nove ljude
da stvore profesionalne veze
da steknu samopouzdanje
zbog hobija
da zadovolje tradiciju
da zadovolje osjećaj dužnosti
zbog mogućeg plaćenog zaposlenja
da bi bili izvan kuće
da ne bi služili vojsku
da bi bili uočljivi
...
olontere?
reba v
t
ja
i
c
a
z
i
n
a
g
što or
Za












Zbog uštede
Da učinimo više nego što nam
omogućuje proračun
Zbog nedostatka novca da platimo
ljude
Da se ljudi iz lokalne zajednice
aktivno uključe
Zbog ugleda naše organizacije
Nedostatka ljudi
Povećanja članstva
Povećanja znanja organizacije
Otvaranja organizacije
Radi lakšeg dobivanja sredstava od
donatora
Rasterećenja postojećih volontera
Uvođenja novih programa
tiranja
Načela volon
1. Volonteri nisu besplatni.
2. Volonteri doprinose više nego što
možemo zapaziti na prvi pogled.
3. Volonter ne znači amater.
4. Volonteri i zaposlenici organizacije u
kojima rade, trebaju uskladiti
uzajamna očekivanja.
5. Volonteri ne smiju biti iskorištavani.
6. Volonteri mogu mnogo pomoći i u
vođenju organizacije.
7. Kod regrutiranja volontera, mnogo je
važnije staviti pravu osobu na pravi
posao, nego privući nekoga nasumce.
BROJ 53
STRANICA 2 5
Prava i odgovornosti volontera u
organizaciji
PRAVA
1. Da se smatraju suradnicima, ne besplatnom
pomoći.
2. Da imaju njima prilagođen i koristan
zadatak.
3. Da upoznaju organizaciju - misiju, ljude i
programe.
4. Da sudjeluju u aktivnostima.
5. Da im se osigura kvalitetna obuka.
6. Da ih se savjetuje i usmjerava kada je to
potrebno.
7. Da imaju odgovarajuće uvjete rada.
8. Da su izloženi raznim iskustvima.
9. Da su saslušani i da sudjeluju u planiranju.
10.Da im se oda priznanje kroz napredovanja i
nagrade.
11.Da im se zahvali za njihov angažman.
12.Da je njihovo volontersko vrijeme mudro
iskorišteno.
13.Da prime brz odgovor i povrat informacija.
14.Da su im rizici posla objašnjeni.
ODGOVORNOSTI
1. Da prihvate samo zadatke koje
mogu obaviti.
2. Da poštuju ukazano im povjerenje.
3. Da poštuju stručne stavove, metode,
itd.
4. Da se drže pravila organizacije.
5. Da obave zadatke odgovorno i u
dogovorenim rokovima.
6. Da izraze vlastite granice.
Kako nagraditi volontera?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Nasmiješite se
Postavite kutiju za pisane sugestije volontera
Zatražite izvještaj
Pošaljite rođendansku čestitku
Postavite uređaj za kavu
Planirajte godišnje svečane prilike u organizaciji
Pozovite ga/ju na sastanak s ostalim članovima organizacije
Prepoznajte njegove(njezine) osobne potrebe i probleme
STRANICA 2 6
UKRATKO.. .
Iz svijeta ...
2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA SVJETSKE
FEDERACIJE GLUHIH
16.-18. Listopada 2013. u Australiji, Sydneju održat će se
2. Međunarodna Konferencija Svjetske Federacije gluhih na
temu ‘’Jednakost za gluhe osobe’’
’’Mi želimo promovirati jednakost za
gluhe osobe, među gluhim osobama i od
strane gluhih osoba. Ova konferencija će nas
povezati u prepoznavanju našeg doprinosa
globalnom prosperitetu, osiguravanju ljudskih
prava svih gluhih osoba, te pripremi naše
gluhe zajednice za izazove u budućnosti.
Konferencija će slaviti lingvističke,
socijalne, političke i kulturalne doprinose i
uspjehe gluhih osoba. Ojačati će zajednicu
gluhih u nastojanjima za priznanje znakovnog
jezika i prava gluhih osoba širom svijeta.
Pripremit će nas za jasan uvid u
budućnost i ojačane kapacitete za pozitivne
promjene u lokalnim zajednicama. Povezati će
nas zajedno u shvaćanju vrijednosti našeg
zajedničkog nasljeđa, zajedničkih izazova i
zajedničkih nastojanja. ‘’
3. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O
INDUKTIVNIM PETLJAMA
06.-07. Listopada 2013. u Velikoj Britaniji, Eastbourne, održat će se 3.
Međunarodna Konferencija o induktivnim petljama na kojoj će preko 200 prijavljenih
delegata moći slušati 47 izlaganja sa širokim spektrom tema koje se bave od
istraživanja funkcionalnosti pojedinih vrsta induktivnih petlji do rasprava o budućnosti
sistema induktivnih petlji ...
BROJ 53
STRANICA 2 7
Iz zakonodavstva...
ZAKON O UPORABI ZNAKOVNOG JEZIKA - IDE DALJE ...
Provedeno savjetovanje s zainteresiranom
javnošću povodom izrade Nacrta prijedloga
Iskaza o procjeni učinaka Zakona o hrvatskom
znakovnom jeziku i ostalim sustavima
komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u RH
Ministarstvo socijalne politike i mladih objavilo je
informaciju o provedbi savjetovanja s javnošću i
zainteresiranom javnošću povodom izrade Nacrta
prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Zakona o
hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima
komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici
Hrvatskoj.
Cilj zakonskog prijedloga je da se propiše pravo
gluhih i gluhoslijepih osoba na korištenje,
informiranje i obrazovanje na hrvatskom znakovnom
jeziku i ostalim sustavima komunikacije koji
odgovaraju njihovim individualnim potrebama, a u
svrhu izjednačavanja mogućnosti pristupa
socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te
omogućavanju ravnopravnog ostvarivanja svih
ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Zakon će definirati hrvatski znakovni jezik,
prilagođeni hrvatski znakovni jezik i ostale sustave
komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba.
Gluhe, gluhoslijepe osobe i druge osobe s
komunikacijskim teškoćama imat će pravo izabrati
onaj način komuniciranja koji odgovara njihovim
potrebama.
Informacije o provedbi savjetovanja s
zainteresiranom javnošću povodom izrade Nacrta
prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Zakona o
hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima
komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u RH je,
zajedno s pripadajućim prilozima, objavljena na web
stranici Ministarstva socijalne politike i mladih i
trajala je do 5.listopada 2013. godine.
Odgoda donošenja Zakona o inkluzivnom
dodatku
Na poziv potpredsjednice Vlade RH i ministrice
socijalne politike i mladih gđe. Milanke Opačić,
predstavnici HSGN-a prisustvovali su sastanku u
Ministarstvu socijalne politike i mladih u vezi
prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku kojim bi se
pojedina socijalna prava kao i dio prava vezanog uz
dječji doplatak objedinila u pravo na inkluzivni
dodatak prema novom zakonu.
Ministrica Milanka Opačić izložila je probleme uz
donošenje novog zakona, koji su s obzirom na
njegovu svrhu izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom suočeni sa velikim financijskim
preprekama. Obrazložila je da bi reformom socijalnih
naknada došlo do ukidanja prava za najmanje
29.000 korisnika, jer ukoliko bi se taj zakon sada
pustio u proceduru, obavezno bi morao uključivati
imovinski cenzus budući da država nema novca za
tako veliki broj korisnika i na neki način bi morala
izvršiti selekciju. Svi prisutni predstavnici Saveza
osoba s invaliditetom kategorički su odbili da
imovinski cenzus uđe u prijedlog zakona.
Slijedom navedenog, ministrica predložila da se
donese odluka o suspenziji procesa donošenja novog
zakona dok se ne stvore potrebni preduvjeti za
njegovu provedbu, te poboljšaju dijelovi koju se još
uvijek nedovoljno obrađeni.
Također su se svi usuglasili da će provedba
novog načina vještačenja temeljem Jedinstvenoj liste
funkcionalnih sposobnosti, biti dobar pokazatelj za
potrebne preinake prijedloga nacrta zakona.
STRANICA 2 8
UKRATKO.. .
Iz psihološkog kuta...
OPRAVDANE DVOJBE…
KOHLEARNI IMPLANTAT – HOĆE LI TA
'SPRAVA' ISKORIJENITI GLUHOĆU?
Od 2001. godine, kada je u Hrvatskoj organizirana akcija 'Dajmo da čuju' većem broju
gluhe djece ugrađen je kohlearni implantat. Iznimka su bili samo djeca gluhih roditelja
koji se najčešće ne odlučuju na taj korak, jer prihvaćaju svoje dijete kao gluho i znaju
da može voditi normalan i ispunjen život i bez sluha. Za kohlearni implantat kod nas
se udomaćio tzv. izraz 'umjetna pužnica', što je besmislica, jer se zapravo radi o žici
usađenoj u pužnicu (kohleu) i zato je pravilniji naziv 'kohlearni implantat…'
12 GODINA POSLIJE…
Tijekom već zaboravljene akcije 'Dajmo da
čuju' gluha djeca su u medijima prikazana kao
nesretna što ne čuju pjev ptica, Madonnine
pjesme, vlastiti smijeh, majčin glas, kapi kiše…
Takve žalopojke tragikomične su onima koji
poznaju gluhe ili su rođeni gluhi, ali s obzirom da
je postotak gluhih osoba mali pa je malo čujućih
imalo kontakte s njima, rijetki su oni koji nisu
povjerovali tim predrasudama i sažalili se nad
tužnom sudbinom 'jadne gluhe dječice'.
Sažaljenje naroda je i bio cilj akcije kako bi ljudi
što češće nazivali humanitarni telefon. Nikom
nije palo na pamet pitati gluhe kako je to biti gluh
i što misle o kohlearnim implantatima. To što su
gluhi iznosili u medijima i svojim pisanim
izdanjima nikoga nije zanimalo, niti se njihovo
mišljenje uvažavalo. Time su čujući 'dobročinitelji'
najbolje pokazali koliko im je stalo do gluhih.
Proizvođači kohlearnih implantata i ostali
upleteni u taj unosni posao imaju velike koristi od
neznanja i neinformiranosti roditelja. Nakon
akcije 'Dajmo da čuju' kohlearni implantati su
ugrađene velikom broju djece starije od 5 godina,
neka su imala čak 15 i više godina, a rođena su
gluha. I te kako je bilo poznato stručnjacima da je
u toj dobi korist od ugradnje implantata mala, ali
je li njih uopće zanimalo gluho dijete ili nešto
drugo? Većina te djece koju poznajem nije željela
ugradnju kohlearnog implantata, ali roditelji su, uz
poticanje 'stručnjaka', odlučili umjesto njih.
Međutim, većina ih je prestala koristiti implantat
čim su donekle odrasli. Jedna djevojčica je rekla
prije operacije koju nije željela:
'Ako je Bog želio da budem gluha, tako treba i
ostati'.
MNOGE 'PUŽNICE' KOD KASNO IMPLANTIRANE
DJECE ZAVRŠILE SU U 'SMEĆU’
Jedna mama gluhog dječaka zabranila je
prijateljima i rodbini da nazivaju humanitarni
telefon zbog njezinog osmogodišnjeg sina jer on
ne želi kohlearni implantat. Mnogi su je osuđivali i
ogovarali, smatrali su da ne brine za sina, da mu
'ne želi dobro', ali nju nije bilo briga što drugi
misle. Danas se njezin sin uspješno bavi sportom
kojim se nikako ne bi smio baviti da je dao
ugraditi kohlearni implantat. Većina njegovih
vršnjaka ga ima, ali nitko od njih ga više ne koristi
jer im je ugrađen kad su već bili u dobi kad je
korist od ugradnje gotovo nikakva (osim
eventualno u smislu bolje slušne orijentacije u
okoli
Osim toga, imali su svoj izgrađen gluhi identitet
i nisu ni željeli 'čuti', a motivacija je iznimno važna
za uspjeh rehabilitacije kod starijih. Gluhi su
sretni i zadovoljni u svom 'vizualnom svijetu', a
takvi su i ostali. Slično spomenutoj majci, reagirao
je i otac jednog devetogodišnjaka koji ga nije želio
izložiti riziku operacije. Ti roditelji su među
gluhom djecom veličani i često su im govorili
'Blago tebi'…
BROJ 53
Apsurdno je da procjena prikladnosti te djece
kao kandidata za operaciju, koju je bilo nužno
provesti prije operacije, nikada nije uzeta u obzir,
a kasnije se pokazalo da je procjenjena
'prikladnost' bila u 100% slučajeva točna. Nisu to
bila samo starija djeca i mladi koji nisu željeli ući
u 'svijet čujućih', već i gluha djeca s mentalnom
retardacijom i autizmom, što predstavlja
kontraindikaciju koja može imati ozbiljne
posljedice. Velik novac koji je bačen u vjetar
implantacijom onih koji nisu 'dobri kandidati'
mogao je biti pametnije iskorišten, za stvarnu
dobrobit gluhih.
STRANICA 2 9
Gotovo sve ono što gluhi u životu ne mogu i
nemaju, stvar je ograničenja koje im nameće
društvo i predrasuda ljudi koji čuju - od učitelja
koji smatraju da su manje sposobni, do
poslodavaca koji ih zbog gluhoće ne žele zaposliti.
Kad se rodi gluho dijete, roditeljima se daju
informacije o ugradnji kohlearnog implantata kao
jedinom rješenju da im dijete 'čuje'. Nemaju
nikakve informacije o znakovnom jeziku i o tome
da je gluha osoba normalna i sposobna, te da kao
takva može voditi sretan i ispunjen život. Roditelji
također ne dobivaju infomaciju o značaju jezične
komunikacije prije i za vrijeme rehabilitacije, što
je moguće pomoću znakovnog jezika, prije nego
se razvije govor.
Sada je sve učestaliji trend ugradnje
kohlearnog implantata na oba uha, jer slušanje
jednim uhom nije 'normalan' sluh. Gluho dijete
liječnici svode na uho, a ne na cjelovitu osobu, jer
i gluha osoba može doprinijeti društvu jednako
kao i čujuća osoba, ako za to dobije priliku.
GLUHI NE ČEZNU ZA SLUHOM…
U jednim novinama, lista djece koja čeka
ugradnju, nazvana je 'tužna lista čekanja'. Znamo
da gluha djeca nisu tužna i nesretna što ne čuju,
to su normalna, vedra i vesela djeca. Nisu
bolesna, ne pate i ništa ih ne boli! Tužni su njihovi
čujući roditelji koji gluhoću doživljavaju kao
tragediju. S jedne strane, može ih se razumjeti, jer
- s obzirom da ima malo gluhih - većina čujućih
roditelja nije nikada upoznala gluhu osobu pa su
puni predrasuda o tome što znači biti gluh. Žele
najbolje za svoje dijete.
Zamišljaju osamljenu, izoliranu gluhu osobu
koja nikada neće imati prijatelje i obitelj, a živjet
će cijeli život uz tuđu pomoć i skrb. Ni u snu ne
pomišljaju da gluhi imaju puno prijatelja, druže
se, putuju, bave se sportom, odgajaju djecu i
završavaju škole. Ne znaju da postoji gluhi
nobelovac Sir John Warcup Cornforth, oskarovka
Marlee Matlin (najmlađa oskarovka u povijesti te
nagrade!), top model Brenda Costa. Ne znaju da
je gluha Gertrude Ederle prva žena koja je
preplivala Engleski kanal, ni da je gluhi Anders
Gustav Ekeberg otkrio Tantal, da je prvi član
Američke nacionalne akademije znanosti bio gluhi
paleobotaničar Leo Lesquerer. Ne znaju da je
najbolja udaraljkašica na svijetu Evelyn Glennie
gluha. Ne znaju da je otac astronautike bio gluhi
Konstantin Tsiolkovsky, ni da postoje slavni gluhi
astronomi, arheolozi, fizičari i matematičari… Ne
znaju da je prvu školu za gluhe na našim
prostorima osnovao gluhi učitelj Adalbert Lampe i
da su njegovi učenici postizali odlične rezultate na
ispitima. Nitko od njih nije imao 'umjetnu
pužnicu', a to ih nije omelo u ostvarenju svojih
snova.
Operaciju roditelji dočekuju kao 'spas' i način
da njihovo dijete postane čujuće. Međutim, dijete
ostaje i nadalje gluho, a kohlearni implantat
omogućuje samo nagluhost. Za razvoj govora i
razumijevanja potrebne su višegodišnje vježbe
slušanja i govora, predanost i trud roditelja i
stručnjaka. Neki uspiju razviti govor i
razumijevanje govora, a što je s onima koji ne
uspiju, a znakovni jezik im je godinama
zabranjivan? Što je s onima koji imaju različite
zdravstvene i psihološke probleme nakon
operacije, moraju ići na ponovnu implantaciju ili
im se mora iz različitih razloga izvaditi implantat?
O tome se šuti. Ne znamo koliko gluhe djece je
imalo problema nakon operacije, te informacije se
ne daju u javnost.
U američkom tisku 'USA Today' navode da je
proizvođač kohlearnih implantata Advanced
Bionics ove godine isplatio odštetu u vrijednosti
od 7,25 milijuna dolara roditeljima
jedanaestogodišnje djevojčice zbog zdravstvenih
posljedica ugradnje njihovog implantata
(električni šokovi su u više navrata izazvali
odbacivanje 'usadka', te povraćanje i konvulzije,
nakon čega je operacija odstranjivanja
neispravnog i ugradnje novog implantata trajala 7
sati), a pristiglo je još 40 tužbi. Iako su znali da
prodaju neispravan proizvod, odlučili su se
ignorirati rizike i usredotočiti se na profit,
zaključila je sudska porota, a tvrtka se reklamira
kao 'vodeći proizvođač kohlearnih implantata u
svijetu'. Tim Edwards, savjetnik tužitelja, navodi
da je oko 4000 Advanced Bionics pužnica
ugrađeno širom svijeta, a oko 1000 je
neispravno. Advanced Bionics je već 2008. platio
kaznu od 1,1 milijuna dolara saveznoj Agenciji za
hranu i lijekove (FDA) zbog izlaganja pacijenata
nepotrebnim rizicima za zdravlje.
STRANICA 30
UKRATKO.. .
implantaciji male djece jer roditelji odlučuju u
njihovo ime. Međutim, problem je što su rezultati
najbolji kad djeca dobiju implantat prije 18 mj.
života, a beba ne može izraziti svoju želju. Kada
dijete može odlučiti želi li operaciju ili ne, već je
kasno, jer će rezultati operacije biti slabi.
Svjetska federacija gluhih (SFG) smatra da
roditelji moraju biti u potpunosti informirani o
svim mogućnostima intervencije. To znači da ih
ne smiju informirati samo liječnici, već im treba
dati informacije o kulturi gluhih i znakovnom
jeziku, bilingvalno-bikulturalnom obrazovanju i
ljudskim pravima gluhih osoba. Gluha djeca koja
su već dobila implantat, smatra SFG, imaju pravo
učiti znakovni jezik i upoznati kulturu gluhih.
Potrebno je naglasiti da većina djece kojoj je
ugrađen kohlearni implantat u ranoj dobi, s 2
godine ili ranije, uspije razviti slušanje i govor
nakon rehabilitacije i funkcioniraju kao nagluhe
osobe.
Danas se implantati ugrađuju već i bebama od
6 mjeseci, a što se ranije operacija izvede, to su
rezultati bolji. Rano implantirani su se 'srodili' s
implantatom i nisu ga odbacili kao starija djeca
koja su često implantirana protiv njihove volje, što
je etički nedopustivo.
Djeca koja su uspješno implantirana najčešće
žive u čujućem svijetu i nemaju kontakte s
gluhima.
Međutim, određen broj gluhih s ugrađenom
pužnicom živi u oba svijeta - i 'čujućem' i 'gluhom
svijetu', uče znakovni jezik i druže se s gluhima.
ČLANOVI ZAJEDNICE GLUHIH
I KOHLEARNI IMPLANTAT
Što članovi zajednice gluhih misle o kohlearnoj
implantaciji gluhe djece najbolje govori ova
fotografija:
Stav kulturalno gluhih osoba prema kohlearnoj
implantaciji nije pozitivan. Nikakvo čudo, nakon
stotina godina ugnjetavanja, oduzimanja
osnovnih ljudskih prava, zabrane brakova gluhih i
sterilizacije gluhih žena, bolnih i smrtonosnih
medicinskih eksperimenata s ciljem “vraćanja
sluha”, zabrane znakovnog jezika, ubijanja stotina
gluhih u nacističkoj Njemačkoj i brojnih drugih
nepravdi nanesenih gluhima kroz povijest –
nikakvo čudo da se gluhi osjećaju kao da se
negira njihova vrijednost i doprinos čovječanstvu.
Članovi zajednice gluhih smatraju da je u redu
ako se gluha osoba sama odluči na operaciju, to
je njezin izbor i na to svaki čovjek ima pravo.
Također smatraju da je to dobra opcija za one koji
su u kasnijoj dobi izgubili sluh. Protive se
HOĆE LI GLUHI NESTATI S LICA ZEMLJE?
Što kohlearni implantati znače za zajednicu
gluhih i znakovni jezik? Hoće li kultura gluhih
opstati ili će je medicina uništiti? Nije daleko ni
dan kad će genetski inženjering pokušati
iskorijeniti gluhoću. U Engleskoj je snimljen kratki
film o posljednjem gluhom čovjeku na zemlji,
jedinom koji nije želio čuti. S njegovom smrću
umro je i znakovni jezik i sve lijepo i posebno što
čini kulturu gluhih. To je izmišljena priča, ali tko
zna? Ima li razloga za strah ili će se samo smanjiti
broj gluhih koji komuniciraju znakovnim jezikom?
Jedna od već sada vidljivih posljedica masovne
ugradnje kohlearnih implantata je zatvaranje
škola za gluhe po cijelom svijetu – a baš u
školama za gluhe cvjeta kultura gluhih i razvija se
znakovni jezik.
Nerealno je govoriti da kohlearni implantat ne
pomaže razvoju govora i slušanja jer to nije istina.
Međutim, jednako je nerealno govoriti da pretvara
gluhe u čujuće i da je ta opcija uvijek uspješna.
Oko nas je dosta primjera djece koja nisu razvila
govor i slušanje s kohlearnim implantatom. Što s
njima? Ne znaju ni znakovni ni govorni jezik…
Svako je dijete jednako vrijedno i ne možemo
gledati statistički da je takvih slučajeva malo.
Zato je iznimno važno educirati roditelje o
uvođenju znakovnog jezika u ranoj dobi, prije
implantacije i za vrijeme rehabilitacije i izbaciti im
iz glave predrasudu, koju im nažalost govore
takozvani 'stručnjaci', da djeca neće razviti govor
ako budu koristili znakovni jezik. Na taj način
izbjeći će se rizik da ostanu 'bez jezika', ako
rehabilitacija ne bude uspješna, što dovodi do
teškoća u emocionalnom, socijalnom i intelektualnom razvoju.
Gluhi ne smatraju gluhoću nečim što bi trebalo
liječiti, već se smatraju potpunim i zdravim
osobama kojima nedostaje samo jedno -- da ih
multikulturalno društvo prihvati bez diskriminacije
onakvima kakvi jesu.
Dr.sc.Vesna Ivasović
BROJ 53
STRANICA 31
Što istraživanja provedena u zemljama EU kažu
o ugradnji kohlearnih implantata?
Izvješća Vijeću Europe dostavilo je 10 europskih država 2003 g. Analizira se
psihološke i psihosocijalne posljedice kohlearne implantacije u djece i daje pregled
trenutne politike i prakse.
Ukratko, zaključci su sljedeći:

Kohlearni implantat smatra se dobrim i korisnim kod odraslih koji su u kasnijoj
životnoj dobi izgubili sluh.

Kirurški zahvati implantacije na maloj, prelingvalno gluhoj djeci predstavljaju
kontroverzno područje.

Ugradnja kohlearnog implantata ne preporuča se djeci prije druge godine života.

Gluhoj djeci koja imaju neka oštećenja (npr. sniženu inteligenciju, autizam i druge
psihijatrijske poremećaje) ne bi smio biti ugrađen kohlearni implantat.

Kohlearni implantat ne pretvara gluhu osobu u čujuću. Čuti zvukove ne znači
nužno razumjeti ono što se čulo. Čuti glasove ne znači razumjeti govorni jezik.
Osobe s kohlearnim implantatom su gluhe osobe koje funkcioniraju kao nagluhe.

Potrebna je intenzivna rehabilitacija da bi se osigurao uspješan ishod.

Pogrešna je preporuka roditeljima da ne koriste znakovni jezik s gluhom djecom
koja imaju ugrađen kohlearni implantat. Gluhu djecu treba od najranije dobi
izložiti znakovnom jeziku, prije ugradnje kohlearnog implantata i nakon ugradnje
sve dok traje učenje slušanja i govora. Zašto? Tri su razloga. Prvi je to što su
komunikacija i usvajanje jezika od najranije dobi izuzetno važni za djetetov
emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. Drugi razlog je to što uvijek postoji
rizik da rezultati implantacije neće biti dobri. U tom slučaju dijete će biti bez
ikakvog jezika što ugrožava njegov intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj.
Treći razlog je to što učenje znakovnog jezika kao prvog jezika potiče učenje
govornog jezika. Nažalost, mnogi stručnjaci pogrešno govore roditeljima da ne
koriste znakovni jezik sa svojom gluhom djecom koja su dobila kohlearni
implantat jer da onda neće razviti govor i slušanje. To je u potpunosti netočno.

Nužno je provesti kvalitetnu procjenu tko je dobar kandidat za ugradnju
kohlearnog implantata, u skladu s medicinskim i etičkim standardima. Prije
donošenja odluke o operaciji, nužna je procjena multidisciplinarnog tima koji
uključuje osim medicinskih i tehničkih stručnjaka, socijalne radnike, učitelje i
psihologe koji su prošli posebnu obuku o gluhoći i razvoju gluhe djece, o razvoju
jezika i komunikacije te o emocionalnim i socijalnim aspektima razvoja djece.

Trebalo bi provoditi trajne studije praćenja, kojima bi bio cilj procjena učinaka
implantata na emocionalni, socijalni, komunikacijski i intelektualni razvoj djece,
kao i na njihov razvoj jezika, govora i sluha. U te studije potrebno je uključiti i
kontrolne skupine djece bez implantata, s tim da sve ostale okolnosti budu
jednake. Preporučuju se studije o posljedicama ugradnje kohlearnih implantata
na europskoj razini. Te informacije dale bi potpunije razumijevanje učinka
implantacije u djece i dala bi dragocjene smjernice u budućnosti.
STRANICA 32
UKRATKO.. .
Nastavak provedbe trogodišnjeg programa...
Započete nove edukacije za ECDL specijalistu,
web dizajnera i samostalnog knjigovođu
U okviru Trogodišnjeg programa
financiranog od strane Ministarstva
socijalne politike i mladih i u
partnerstvu sa Središnjom službom
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
koji se uspješno provodi već dvije i
pol godine nastavljene su edukacije
nezaposlenih gluhih i nagluhih
osoba. U gradovima Vinkovci,
Slavonski Brod, Zagreb, Varaždin i
Šibenik 40 novih gluhih polaznika
krenulo je s nastavom za ECDL
specijalista. Novost u ovoj godini
provedbe je početak specijalističkih
edukacija za naprednije gluhe
polaznike. U Zagrebu, nakon
provedene selekcije u Zavodu za
zapošljavanje, izabrano je 7
polaznika koji će kroz intenzivnu
dvomjesečnu nastavu steći uvjete
za polaganje ispita za samostalnog
knjigovođu. U Splitu je selektirana
grupa od 4 polaznika koji će
također imati mogućnost stjecanja
novog zanimanja, i to za web
dizajnera...
BROJ 33
STRANICA 13
Započela provedba EU projekta ...
Državna pipa skoro da se zatvorila, pa se HSGN usmjerio ka teže
dostupnoj EU slavini i od prve uspješno položio ispit!
Ponukani sve manjim brojem raspisanih
natječaja od strane nadležnog ministarstva i
ostalih tijela državne uprave, Hrvatski savez
gluhih i nagluhih okrenuo se fondovima
Europske unije. Nije bilo lako uhvatiti se u
koštac sa svom silnom birokracijom i
papirologijom koju je potrebno pripremiti za
ulazak u uži izbor projektnih prijedloga, ali je
stručni tim Saveza uspio.
U ožujku 2011. godine HSGN je prvi put
prijavio projektni sažetak ugovornom tijelu za
IPA IV komponentu, Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje, Središnjem uredu za
ugovaranje i financiranje EU projekata.
financira 93,66 %. Ugovoreno vrijeme trajanja
provedbe projekta je 12 mjeseci.
Projektom će se educirati 30 mladih
nezaposlenih visokoobrazovanih osoba
pedagoškog usmjerenja do 29 godina starosti
s područja Grada Zagreba, Zagrebačke i
Osječko-baranjske
županije
za
tumača/prevoditelja-asistenta u nastavi. Na
ovaj način gluhoj i nagluhoj djeci koja su
uključena u redovnu nastavu omogućeno je
kvalitetnije praćenje nastave i ravnopravan
pristup informacijama.
Z.B.
Nakon više od godinu dana, početkom
2013. godine, stigla je potvrda o odobrenju
projektnog prijedloga, a 01.09.2013. potpisan
je ugovor. Isti dan je krenula provedba
projekta pod nazivom
“Poticanje
zapošljavanja mladih jačanjem njihovih
kompetencija za stjecanje boljeg položaja na
tržištu rada” .
Partneri na ovom projektu su Hrvatski
zavod za zapošljavanje Područni Uredi Osijek i
Zagreb, a ukupna vrijednost projekta iznosi
71.578,60 EUR, od kojih Europska unija
Područni ured
Osijek
Područni ured
Zagreb
STRANICA 34
UKRATKO.. .
Povodom velikog uspjeha gluhih sportaša...
PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVIĆ URUČIO
ODLIKOVANJA GLUHIM SPORTAŠIMA
Predsjednik Republike Ivo Josipović 18. rujna primio je izaslanstvo
Hrvatskog sportskog saveza gluhih i uručio odlikovanje REDA HRVATSKOG
PLETERA povodom uspjeha na Olimpijskim igrama gluhih koje su održane
od 26. srpnja do 4. kolovoza ove godine u Sofiji.
Na Olimpijskim igrama gluhih 2013.
sudjelovalo je preko 100 zemalja iz cijeloga
svijeta, a naši gluhi reprezentativci su se
natjecali u pet sportova: rukometu, streljaštvu,
stolnom tenisu, atletici i plivanju.
Za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne
medalje (koja je četvrta po redu na Olimpijskim
igrama do sada) Predsjednik Josipović uručio je
priznanje Hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji
gluhih koje je od njega primio kapetan Oliver
Lušić, rekavši kako je ovo priznanje gluhima
dokaz da njihov trud i sve što su radili ima
smisla.
Lani Skelendžiji, članici Hrvatske streljačke
reprezentacije je uručeno odlikovanje Red
hrvatskog pletera za izniman sportski uspjeh i
osvajanje srebrne medalje na Olimpijskim
igrama.
Također, Red hrvatskog pletera Josipović je
uručio i članici naše skijaške reprezentacije
gluhih Rei Hraski za izniman sportski uspjeh, te
osvajanje brončane medalje na Olimpijskim
igrama za gluhe u Salt Lake City-u 2007.g. u
promociji sporta i ugleda RH u svijetu,
podsjetivši pritom da su od utemeljenja
Hrvatskog sportskog saveza gluhih 1992. do
Olimpijskih igara u Sofiji 2013. i osvajanjem
zlatne medalje u rukometu, gluhi sportaši
Oliver Lušić
osvojili dosad 10 medalja na olimpijskim igrama
i europskim prvenstvima.
''U rukometu ste postigli zaista sve što se
moglo postići, ali i dobre rezultate u stolnom
tenisu, nogometu i svim drugim sportovima te
na taj način promičete svoja prava i mogućnosti
i predstavljate Hrvatsku na najbolji mogući
način, istaknuo je Predsjednik u prigodnoj riječi.
Time ste dali i dajete velik doprinos politici
uključenosti svih naših građana bez obzira na
eventualne teškoće i prepreke koje imaju u
društvu bez ikakvih razlika i diskriminacije.
Želimo da se u Hrvatskoj svi tretiraju jednako i
da status u društvu ovisi o uspjesima i
rezultatima. Time gradimo pravednije društvo
ravnopravnosti i jednakih šansi za sve, naglasio
je Josipović.
Vi ste vašim sportskim rezultatima dokazali
da možete biti najbolji od najboljih i na tome
vam iskreno i od svega srca čestitam'', poručio
je Predsjednik sportašima.
ž
U ime odlikovanih sportaša prigodnim
riječima Predsjedniku je na potpori zahvalio i
predsjednik Hrvatskog sportskog saveza
gluhih Marijo Lušić rekavši, među ostalim,
kako su odlikovanja poticaj za još bolje
sportske rezultate u budućnosti.
T.B.A.
Lana Skelendžija
Rea Hraski
BROJ 53
STRANICA 35
Iz naših organizacija
U svim našim udrugama svečano proslavljen
Međunarodni tjedan gluhih...
...Udruga gluhih i nagluhih Osječko-baranjske županije
...Udruga osoba oštećena sluha
Bjelovarsko - bilogorske županije
U okviru obilježavanja
Međunarodnog dana gluhih u zadnjem
tjednu mjeseca rujna 2013. udruga
osoba oštećena sluha, Bjelovarskobilogorske županije organizirala je
dvosatno predavanje za nastavnike i
roditelje gluhe i nagluhe djece koja
preko udruge koriste usluge
tumača/prevoditelja asistenta u
nastavi.
Predavanje na temu: ‘’Gluho
/nagluho dijete u redovnom
obrazovnom sustavu problem ili
izazov’’ održala je dr. sc. Vesna
Ivasović koja je nakon izlaganja još sat
vremena odgovarala na konkretna
pitanja iz same prakse nastavnika čije
razrede pohađaju gluha djeca. Nakon
predavanja održan je svečani ručak za
uzvanike i članove.
T.B.A.
STRANICA 36
UKRATKO.. .
...Savez gluhih Grada Zagreba u Gradu mladih
Proslava Dana gluhih održana je u Zagrebu
u Gradu mladih 28. rujna 2013.
Prošao je još jedan Dan gluhih koji smo i
ove godine proslavili u Gradu mladih. Unatoč
oblačnom vremenu, raspoloženje je bilo
vedro. Čak bi se moglo reći da je bila najbolja
proslava do sad.
Nakon što nam je predsjednica gradskog
Saveza gluhih Katarina Tonković održala
pozdravni govor, nastavio je predsjednik
Republičkog Saveza gluhih Andrija Halec, koji
nas je upoznao sa dostignućima u našim
pravima, napomenuvši da čak ni jedna
bogata Europa nema toliko prava kao mi.
Završnu riječ je imala gđa Marica Mirić koja
nam je objavila jednu radosnu vijest, da bi
najvjerojatnije od 01.01.2015 imali 100 %
tjelesnog oštećenja za koje se već godinama
borimo. A tih 100 % će nam dobro podebljati
naše mršave novčanike ako ostane ovakva
socijalna naknada.
Na kraju smo imali dvije pantomime
predstave koje su izazvale buran aplauz svih
prisutnih gluhih.
Za finiš smo imali izbor Miss i Mister
gluhih. Čast kod Miss gluhih da bude druga
pratilja je pripala Nadi Šakić, prvoj pratilji
Jasenki Kefelja,a pobjednica odnosno Miss je
Katarina Horvatić. Kod muških čast da bude
drugi pratilac je Zvonko (na žalost ne znam
prezime), prvi pratilac je Ming, a Mister je
Antun Janeš.
Nakon toga se u zraku osjetilo koncert za
crijeva i orkestar, pa se daljnja svečanost
nastavila u restoranu uz finu papicu i desert
koji se je utopilo u biranim pićima...
Omer Hadžović
BROJ 53
...Udruga gluhih i nagluhih Zagrebačke županije - Samobor
STRANICA 37
STRANICA 38
UKRATKO.. .
OTIŠAO JEDAN OD POSLJEDNJIH GLUHIH VELIKANA ...
…izvodi iz prepiske s našim Androm
Osam godina trajala je prepiska između mene i gospodina Andrije Žica. Ponosna sam na to vrijeme. Bio je moj
mentor u mojim prvim koracima oko uređivanja časopisa „Ukratko“.Uz savjete koje mi je davao vodili smo prepisku o
svim mogućim temama ... Sve sam sačuvala i koristim sad priliku da mu se odužim i prikažem Andriju kao privatnu
osobu, vrlo skromnu, samozatajnu…
Nadica Hadžović
Kako bi trebao izgledati časopis za gluhe i nagluhe?...
...ja mislim da bi "Ukratko" morao imati više "revijalni" nego
biltensko-službeni karakter. Drugim riječima da tu bude svega: i
intervjua, i priča, i pjesama, i zagonetaka, i sporta i zanimljivosti, pa
da gluhima dade zanimljivo štivo, a onima koji se za gluhe zanimaju
neposredniji uvid u njihov život, uključujući i posebne uspjehe, pa i
probleme pojedinaca …
...ima puno zanimljivih ljudi među gluhima, a njihovi uspjesi, koji bi
mogli inspirirati druge gluhe ostaju zaboravljeni. Uostalom,
zaboravljamo i one koji su otišli - je li tko nakon smrti spomenuo
Petanija, Cimermana, Komeričkog i druge gluhe koji su itekako
utjecali na čitave generacije ...
(pismo Nadici.,10.1.2003.)
Pismo uredništvu, lipanj 2008)...
...Naša vrijedna urednica Nadica stalno urgira i sve nas animira da
popunimo lipanjski Ukratko. Ona pristojna pa sebe ne želi puno gurati,
a mi lijeni pa se ne damo gurati. Ja posebno moram moliti ispriku od
nje i Haleca, kojima sam obećao da ću napisati ovo i ono.
Obećanja još ne povlačim - noću ne spavam već smišljam sadržaje
za desetke članaka i člančića - ali kad ustanem uhvati me fjaka, ne
znam jeli ljetna ili staračka, pa pisanje odgađam! Imam idealne uvjete
za rad: svježu visinsku klimu nebodera, hladovitu terasu s udobnim
naslonjačima pod šarenim suncobranom, poslušne kompjutore,
marljivu suprugu koja ne traži da budem "mali od kužine". Pa uz sve to
ne da mi se raditi - jer uvjeti su jednako dobri i za "dolce far niente", za
uživanje u "svijetu tišine".
Ovih dana novine su pune otkrića nekog domaćeg "nobelovca" koji
do kućnih aparata dovodi struju bez žica. Pa pomalo priželjkujem da
mogu i dalje lješkariti i dočekati jedan "Ukratko" bez Žica.
Nije samohvala, ali nije ni šala: bio bi to napokon prvi i jedini broj
nekog lista starojugoslavenskog i hrvatskog Saveza od 1954. na
ovamo u kome nema Žicovih priloga. Zašto da to i mi ne isprobamo?
Zašto ne i nova era gluhog tiska, s novim ljudima?...
O sebi...
...ne nadam se velikoj slavi i sjećanju među gluhima! Kad je Vukotić
umro mene su iz SFG molili da napišem nešto o njemu, jer o čovjeku
koji je 30 godina vodio njihovu organizaciju nisu ništa znali ... Ja sam
na čujućoj strani dovoljno "poznat" i priznat pa sam time zadovoljan.
Čak mogu biti sretan što su me i u krugu gluhih, moje Slovenke stavile
u povijest (prije par godina objavili su na 6 stranica intervju sa mnom a
to se i dalje može čitati na njihovim web stranicama). Tko mi bude
pisao nekrolog moći će i u Hrvatskoj tamo naći i reći nešto o mom
životu i priključenjima. Zasad sam zadovoljan "slavom" s interneta, jer
me sve balkanske i talijanske gluhe web stranice prenose, a možda
netko (naša Nadica) zaviri i u tiskovine na kojima sam radio…
(pismo Wajsu)
Uloga Saveza nekad i danas …
Mislim da je nekada situacija bila povoljnija, mi gluhi smo ipak bili
"jači" - imali smo skupinu intelektualaca, pedagoga i drugih, a u ona
vremena bili smo jako angažirani i u problematici obrazovanja čak i
bolje od surdopedagoga, koji uglavnom nisu ni znali što se u svijetu
zbiva, već su školnički odrađivali svoje sate u razredu i zatim žurili
doma. Mi smo pak bili vezani sa svijetom i u ona vremena smatrali
Savez, sebe, nadležnima za sva područja rada s gluhima, a to smo
uistinu i bili, jer smo mi otvarali škole i odjeljenja za gluhu djecu,
prikupljali djecu i sve probleme razmatrali s upravama zavoda. Na
savjetovanjima nismo bili pasivni statisti, već, obratno obično smo bili
inicijatori, voditelji takvih skupova. Davali smo referate i bili smo na
neki način "glavni". Sjećam se, uz mnoge druge, jednog zaista
impozantnog skupa o obrazovanju gluhih u Opatiji, sa stotinama
učitelja gluhih i djelatnika saveza cijele Jugoslavije. Tu smo jednog
dana Cimerman, drugog dana ja, pa Savić .. bili predsjedavajući,
vodili smo skup i odgovarali na pitanja, koja su (nama gluhima) iz
publike bila na papirićima donošena. Inače, imali smo tada solidne
tumače, na koje smo bili navikli pa su i diskusije bile moguće. Bitno je
što je autoritet Saveza bio tada veći, Vukotić, Komerički idr. bili su
ljudi s kojima se nitko nije usudio šaliti, barem ne javno.
Danas je sigurno, situacija manje povoljna za gluhe, ne vidim
među njima baš puno ljudi koji bi se mogli ili željeli nositi sa
profesionalcima iz obrazovanja, s fakulteta , iz politike. Mi iz Saveza
nekad smo , u vrijeme Šuvara i Šajbera, bili značajan faktor u
diskusijama o reformi školstva (mi gluhi smo, s pojedincima kao prof.
I. Biondićem) ratovali protiv dualizma specijalno - redovno školstvo.
Na velikim skupovima govorili smo i dobivali podršku ministara i
političara u ratu s "defektokracijom". Nisu oni nas pitali - mi smo prvi
govorili, davali inicijative, izazivali, jer smo imali što reći. Ne bih htio
ispasti nekakav stari nostalgičar ali nove mlade generacije gluhih
uglavnom ponavljaju fraze o pravima gluhih i znakovnom jeziku, a
nisu dovoljno konkretni u formuliranju problema, zahtjeva …
(pismo Nadici 8.5.2007.)
STRANICA 39
BROJ 53
IN MEMORIAM -
Andrija Žic
Naš dugogodišnji član i stručni suradnik pri Savezu gluhih
Hrvatske (i bivše Jugoslavije) sada Hrvatski savez gluhih i
nagluhih, Andrija Žic preminuo je petog kolovoza 2013.
godine, u 85. godini života. Pokopan je u svom rodnom mjestu
(Punat, otok Krk). Na njegovom ispraćaju ispred mrtvačnice
na Mirogoju u Zagrebu bili su nazočni mnogi članovi. Njegova
voljena supruga Vjera umrla pet mjeseci ranije ove godine (3.
ožujak 2013.). Iza njih je ostalo dvoje djece, četvero unučadi i
dvoje praunučadi.
Poznavali su ga mnogobrojni gluhi osobito oni starije
generacije, a cijeli svijet gluhih poznavao ga je kao pravog
stručnjaka za probleme gluhih i nagluhih. Imao je bezbroj
kontakata sa članovima organizacija gluhih iz cijelog svijeta.
Sudjelovao je na mnogim stručnim skupovima za gluhe i
nagluhe u bivšoj Jugoslaviji i cijelom svijetu. Dao je mnogo
dobroga za gluhe i nagluhe. Znao je nekoliko stranih jezika
(engleski, francuski, talijanski, španjolski i esperanto –
međunarodni jezik. Preveo je bezbroj pisanih materijala o gluhima sa nekoliko svjetskih jezika na
hrvatski i obratno.
Rođen je 21. ožujka 1929. godine u Puntu (otok Krk). Imao je petero braće i tri sestre. U jedanaestoj
godini života (u petom razredu osnovne škole) izgubio je sluh od meningitisa. No njega gluhoća nije
zaustavila u učenju već mu je to bio poriv da se bolje obrazuje. Veoma je volio čitati i to sve što mu je
dolazilo u ruke. Završio je osnovnu i srednju školu, a onda i pravni fakultet. Poslije Drugog svjetskog
rata bio je primljen u Zagrebački zavod za gluhe zbog učenja čitanja sa usana, a istovremeno je
radio kod krojačkog zanatlije. U školi za gluhe prvi puta se u svom životu upoznao sa gluhima i
postao im je prijatelj. Tada je upoznao nekoliko intelektualaca kao što su bili akademski kipar Hinko
Gudac, nastavnik likovnog odgoja, pa pravnik Branko Petani i još neki drugi. I sam Andrija kao
diplomirani pravnik svoje znanje je nesebično koristio za gluhe i nagluhe. Prvo je počeo raditi u
brodogradilištu u Puntu, gdje je proveo 7 godina, a kasnije je karijeru nastavio u našem Savezu
gluhih Hrvatske kao stručni suradnik, od 1955. g. pa sve do svog umirovljenja 1980. godine. U
Savez gluhih Hrvatske pozvao ga je bivši predsjednik Josip Komerički i tajnik Sulejman Mašović. Iako
je dobio ponudu za zaposlenje i od Saveza gluhih Rijeka on je ipak odlučio otići u Zagreb gdje su ga
trebali kao prevoditelja-korespondenta za nadolazeći II. Svjetski kongres gluhih.
Sve te godine (1955-1980), ali i nakon umirovljenja, bio je svestrani djelatnik i suradnik, zapravo bio
je „Katica za sve“. Bio je urednik novina "Naš glas", "Revije", potom i "Sluha". Pisao i uređivao je
bezbroj novinskih materijala za gluhe i nagluhe, Bio je sudionik-organizator II. Svjetskog kongresa
gluhih koji se održavao u Zagrebu 1955. godine. Nakon kongresa postao je povjerenik za osnivanje
novih dvadesetak kotarskih organizacija (udruženja). Svima je pomagao u organiziranju rada udruga
(statut, pravilnici i slično). Istovremeno je vodio socijalni i kulturno-prosvjetni sektor Saveza. Svake
godine tokom ljeta vodio je odmaralište za gluhe i nagluhih u Murteru. U slobodno vrijeme (u periodu
od 40 godina) aktivno je surađivao s nekoliko listova ("Glas Koncila", "Kana" i "Mali Koncil". Dobio je
osobno od kardinala Franje Kuharića plaketu za 25 godina rada za "Glas Koncila". Također je bio
veliki zagonetač, stvarao je križaljke, rebuse i drugo. Za te listove napisao je bezbroj priloga.
Nikada nije želio biti predsjednik ili tajnik Saveza, bio je uvijek radije „u zavjetrini“ i radio veoma
korisne stvari za Savez gluhih. S njime je bilo zanimljivo raditi, zbog njegove svestranosti, interesa i
velikog znanja. Sudjelovao je i u otvaranju škole za gluhe u manjim gradovima Hrvatske (Varaždin,
Sisak, Rijeka, Karlovac i drugdje). Bio je jedan od glavnih pokretača autoškole za gluhe. Jedan je od
osnivača foto-kino kluba za gluhe pri Gradskom odboru grada Zagreba. U njegovo vrijeme Savez je
imao najbolje rezultate u radu s gluhima i nagluhima u bivšoj Jugoslaviji. Njegovom zaslugom
osnovan je odjel za slušne aparate, koji je donosio znatna novčana sredstva za Savez. Nakon
odlaska u mirovinu istim žarom je nastavio suradnju sa Savezom i to preko 25 godina. Nikad ga
nećemo zaboraviti i uvijek ćemo ga se rado sjećati.
Antun Bakan
* = kontakt osoba
15. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA SISKA I SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE – SISAK
44 000 SISAK (djeluje na području cijele županije)
Trg 22. lipnja 4, tel/fax: 044/548 003
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednica: Vlasta Dančulović , tajnica: Ana Sarapa (091 54 21 637)*
Predsjednik: Andrija Halec, osoba za kontakt: Tajana Biškupić Andolšek*
16. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ŽUPANIJE BRODSKO-POSAVSKE – SLAVONSKI BROD
35 000 SLAVONSKI BROD (djeluje na području cijele županije osim Nove Gradiške)
Horvatova 3, tel/fax: 035/444 915
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Pavić Tomica, tajnica: Lacić Štefica (091 30 77 230)*
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH
10 000 Zagreb, Palmotićeva 4
Telefon: 01/48 14 114, samo fax: 01/48 35 585
E-mail: [email protected]
1. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE – BJELOVAR
43 000 BJELOVAR (djeluje na području cijele županije)
Masarykova 8, tel/fax: 043/245 906
E-mail adresa: [email protected], web: http://uoosbbz.hr/
Predsjednik: Boženka Stanša, tajnica: Marina Balenović*
2. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH MEĐIMURSKE ŽUPANIJE – ČAKOVEC
40 000 ČAKOVEC (djeluje na području cijele županije)
Perivoj Zrinskih 2, tel: 040 391 210, fax: 040/390 920
E mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Stjepan Toplek, tajnica: Mirela Igrec
3. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH – DARUVAR
43 500 DARUVAR (djeluje na području grada Daruvara)
Petra Preradovića 26, tel/fax: 043/331 022
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Jiri Vistid, tajnik: Mirjana Pahoki*
4. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE – DUBROVNIK
20 000 DUBROVNIK (djeluje na području cijele županije)
J. Kosora 30, tel/fax: 020/332 690
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Ivo Jerković, dr.stom., tajnica: Stanka Vušić* (091 1868 835)
5. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ILOKA – ILOK
32 236 ILOK
Trg žrtava Domovinskog rata 2, tel/fax: 032/590 24
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Anđelko Patrik (098 821 535)*
6. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH KARLOVAČKE ŽUPANIJE – KARLOVAC
47 000 KARLOVAC (djeluje na području cijele županije)
Šebetićeva 3, tel/fax: 047/615 408
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Josip Penava, tajnica: Zorica Pluščec*
7. DRUŠTVO OSOBA OŠTEĆENA SLUHA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE – KRAPINA
49 000 KRAPINA (djeluje na području cijele županije)
Magistratska 12, tel: 049/373 763; fax: 049/300 130
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Ivan Tuđa, tajnik: Martin Herceg* (098 7669 438)
8. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH – NAŠICE
31 500 NAŠICE (djeluje na području grada Našica i općina Đurđenovac, Donja Motičina,
Podgorač, Koška)
Josipa Jurja Strossmayera 5, tel/fax: 031/613 351
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Dražen Hudovernik, tajnica: Blaženka Pavlić*
9. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH – NOVA GRADIŠKA
35 000 NOVA GRADIŠKA (djeluje na području grada N.Gradiška)
Trg kralja Tomislava 6, tel: 035 / 333 115, fax: 035/ 361 326
E-mail adresa: josip.boš[email protected] , [email protected]
Predsjednik: Alen Kohajda, tajnik: Josip Bošnjak* (091 387 39 11)
10. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE – OSIJEK
31 000 OSIJEK (djeluje na području cijele županije osim grada Našica i općina
Đurđenovac, Donja Motičina, Podgorač, Koška)
Pavla Pejačevića 3, tel/fax: 031/369 588
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Milan Lijić, tajnica: Gordana Pešo* (098 582 252)
11. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA ŽUPANIJE POŽEŠKO-SLAVONSKE – POŽEGA
35 000 POŽEGA (djeluje na području cijele županije)
Sokolova 5, tel: 034/276 048, fax: 034/276 137
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednica: Jadranka Vukoje, tajnica: Ivana Kuraja* (099 7076 987)
12. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ŽUPANIJE ISTARSKE – PULA
52 100 PULA (djeluje na području cijele županije)
Anticova 5, tel/fax: 052/210 752
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednica: Svetlana Cukerić, tajnica: Vesna Kordić Popovski* (091 55 19 417)
13. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE – RIJEKA
51 000 RIJEKA (djeluje na području cijele županije)
Viktora Cara Emina 9, tel/fax: 051/213 929
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednica: Katica Križić, tajnik: Damir Herega* (091 672 07 22)
14. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – SAMOBOR
10 430 SAMOBOR (djeluje na području cijele Zagrebačke županije)
J. Komparea 5, tel/fax: 01/33 62 055, fax: 01/33 74 262
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednica: Jadranka Krstić, tajnik-volonter: Matija Zajc* (na tel. udruge)
UKRATKO...
BROJ 53
17. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE – SPLIT
21 000 SPLIT (djeluje na području cijele županije)
Trg bana Josipa Jelačića 6, tel/fax: 021/348 787
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednica: Višnja Jonjić, tajnica: Branka Divić, dipl.iur* (091 15 42 602)
18. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE – ŠIBENIK
22 000 ŠIBENIK (djeluje na području cijele županije)
Stjepana Radića 46, tel/fax: 022 / 335 248
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Hrvoje Papak, tajnica: Ivana Kolić*
19. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH VARAŽDINA I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE – VARAŽDIN
42 000 VARAŽDIN (djeluje na području cijele županije)
Slavenska 22, tel/fax: 042/320 314
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Zlatko Friščić (091 66 69 333), tajnica: Teuta Musliu* (091 11 77 091)
20. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE – VINKOVCI
32 100 VINKOVCI (djeluje na području cijele županije osim grada Županje)
Andrije Hebranga 2/3, tel/fax: 032 /309 657, fax: 032 / 309 658
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednica: Jadranka Čulo, tajnica: Martina Šitum (099 787 3219)
21. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE – VIROVITICA
33 000 VIROVITICA (djeluje na području cijele županije)
Jelačićev trg 9, tel: 033 / 721 190 ; fax: 033 / 726 916
Predsjednik: Vjekoslav Šoštarić, tajnik: Branko Meter*
22. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA ZADARSKE ŽUPANIJE – ZADAR
23 000 ZADAR (djeluje na području cijele županije)
Ruđera Boškovića 6/3, tel/fax: 023 / 213 442
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednica: Jasmina Vukić, tajnik: Miki Savić, soc.radnik* (091 764 70 47)
23. SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA – ZAGREB
10 000 ZAGREB (djeluje na području grada Zagreba)
Kneza Mislava 7, tel. 01/4619 116, fax: 01/46 19 117
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednica: Katica Tonković, stručna tajnica: Mirjana Juriša*, prof.def. (091 4619 116)
24. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA – ŽUPANJA
32 270 ŽUPANJA (djeluje na području grada Županje)
Veliki Kraj 54, tel: 032/830 097, fax: 032/830 098
E-mail adresa: [email protected]
Predsjednik: Pero Čerkez (091 1481 966), tajnica-volonter: Lidija Zadro*
Popis zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika
u udrugama, članicama HSGN
BJELOVAR (5): Marina Balenović, Josip Dandić, Daniela Abramović,
Renata Samarđija, Sonja Ištvanović
DUBROVNIK (2): Stanka Vušić, Ani Liban
KARLOVAC (1): Dijana Leka
KRAPINA (2): Martin Herceg, Janja Blazinić
NAŠICE (1): Blaženka Pavlić
OSIJEK (3): Gordana Pešo, Belinda Ivoševac, Martina Svrtan
POŽEGA (1): Ivana Kuraja
PULA (3): Vedrana Radić, Ksenija Tanković, Lara Jurčić Matošević
RIJEKA (1): Sandra Fabijanić
SAMOBOR (1): Viktorija Gundić
SISAK (1): Ana Sarapa
SLAVONSKI. BROD (1): Verica Štivić
SPLIT (1): Suzana Denić
ŠIBENIK (1): Ivana Kolić
VARAŽDIN (1): Zlata Bahun
VINKOVCI (1): Martina Šitum
ZADAR (1): Paula Čovo
ZAGREB (3): Marija Sorić, Marija Novina, Dorijana Kavčić