Broj 14 - Godina 19. Krapina, 18. srpnja, 2011. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA ISSN SADRŽAJ AKTI ŽUPANA 1. Odluka o povjeravanju izrade II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Klanjca 2. Odluka o povjeravanju izrade Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Klanjec, Mihanovićev Dol i Lepoglavec 3. Rješenje o imenovanju članova Povjerenstva za pregled i ocjenjivanje ponuda i odabir projekata koji će se sufinancirati prema Pravilniku o poticanju korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Krapinsko-zagorskoj županiji za 2011. godinu 4. Odluka o proglašenju elementarne nepogode 5. Odluka o proglašenju elementarne nepogode 798 798 798 799 799 GRAD DONJA STUBICA AKTI GRADSKOG VIJEĆA 1. Odluka o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Jezerčica-Zaluke 2. II. Izmjena Programa održavanja objekata komunalne infrastrukture u Gradu Donja Stubica 799 801 GRAD OROSLAVJE AKTI GRADSKOG VIJEĆA 1. Odluka o izradi Urbanističkih planova uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2 2. Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Oroslavje za 2010.godinu 3. Godišnje izvršenje Programa za 2010. godinu 4. Rješenje o razrješenju predsjednika Gradskog vijeća 5. Rješenje o izboru predsjednika Gradskog vijeća 6. Odluka o proglašenju svojstva javnog dobra 7. Odluka o stavljanju van snage Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja radne zone Mokrice 803 805 815 824 825 825 825 OPĆINA BEDEKOVČINA AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA 1. I. izmjena Plana prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Bedekovčina za 2011. godinu 825 OPĆINA JESENJE AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. 2. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Jesenje (usklađenje sa Zakonom) 825 OPĆINA PETROVSKO AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Odluka o komunalnom redu 2. Odluka o obračunu i naplati naknade za razvoj sustava javne vodoopskrbe 3. Odluka o dodjeli priznanja općine Petrovsko 4. Odluka o koeficijentu za obračun plaće namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu općine Petrovsko 860 867 867 868 Strana 798 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. OPĆINA ZLATAR BISTRICA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Urbanistički plan uređenja dijela naselja i gospodarskog područja „Jugo-zapad“ naselja, Zlatar Bistrica 2. Odluka o nerazvrstanim cestama na području općine Zlatar Bistrica AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA 1. Zaključak o utvrđivanju prijedloga Urbanističkog plana uređenja dijela naselja „Sjevero-zapad“ naselja Zlatar Bistrica za javnu raspravu i objavi javne rasprave KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANA Na temelju članka 38. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09 i 55/11) i članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“, broj 13/01, 5/06, 11/06-pročišćeni tekst i 14/09) župan Krapinsko-zagorske županije donosi ODLUKU O POVJERAVANJU IZRADE II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KLANJCA I. Zavodu za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije povjerava se izrada II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Klanjca. II. Međusobna prava i obveze između Krapinsko-zagorske županije i Grada Klanjca u vezi izrade II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Klanjca urediti će se posebnim Sporazumom. III. Ova Odluka objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“. KLASA: 350-02/11-01/13 URBROJ: 2140/01-02-11-2 Krapina, 27. lipnja 2011. Ž U PAN mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Na temelju članka 38. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09 i 55/11) i članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“, broj 13/01, 5/06, 11/06-pročišćeni tekst i 14/09) župan Krapinsko-zagorske županije donosi ODLUKU O POVJERAVANJU IZRADE IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA KLANJEC, MIHANOVIĆ DOL I LEPOGLAVEC I. Zavodu za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije povjerava se izrada Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Klanjec, Mihanović Dol i Lepoglavec. II. Međusobna prava i obveze između Krapinsko- 868 890 894 zagorske županije i Grada Klanjca u vezi izrade Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Klanjec, Mihanović Dol i Lepoglavec urediti će se posebnim Sporazumom. III. Ova Odluka objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“. KLASA: 350-02/11-01/12 URBROJ: 2140/01-02-11-2 Krapina, 27. lipnja 2011. Ž U PAN mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Na temelju čl. 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 13/01, 5/06, 11/06 - pročišćeni tekst i 14/09.) i točke VI. Pravilnika o poticanju korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Krapinsko-zagorskoj županiji za 2011. godinu (KLASA: 310-01/11-01/10, URBROJ: 2140/01-02-11-1), župan Krapinsko-zagorske županije dana 04. srpnja 2011. godine d o n o s i RJ E Š E N J E O IMENOVANJU ČLANOVA POVJERENSTVA ZA PREGLED I OCJENJIVANJE PONUDA I ODABIR PROJEKATA KOJI ĆE SE SUFINANCIRATI PREMA PRAVILNIKU O POTICANJU KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE KOD FIZIČKIH OSOBA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI ZA 2011. GODINU I. U Povjerenstvo za pregled i ocjenjivanje ponuda i odabir projekata koji će se sufinancirati prema Pravilniku o poticanju korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Krapinsko-zagorskoj županiji za 2011. godinu imenuju se: 1. ANĐELKO FEREK-JAMBREK, dipl.ing., zamjenik župana, predsjednik, 2. Predstavnik Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, član, 3. Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, član. II. Ovo Rješenje objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“. KLASA: 310-01/11-01/15 URBROJ: 2140/01-02-11-2 Krapina, 04. srpanj 2011. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ŽUPAN mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine”, broj 73/97.) i članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije” broj 13/01, 5/06. i 11/06. – pročišćeni tekst i 14/09.) donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ELEMENTARNE NEPOGODE I. Zbog velikih materijalnih šteta koje su dana 11. srpnja 2011. godine nastale na poljoprivrednim kulturama uključujući i dugogodišnje nasade, na građevinskim objektima i motornim vozilama, na elektrovodima i mreži javne rasvjete, kao i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na području grada Klanjca te općina Kumrovec i Kraljevec na Sutli, a uzrokovane olujnim nevremenom popračenim jakom tučom (gradom)i vjetrom, proglašavam elementarnu nepogodu za područje grada Klanjca te općine Kumrovec i općine Kraljevec na Sutli. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije”. KLASA: 920-01/11-01/05 URBROJ: 2140/01-02-11-5 Krapina, 12. srpanj 2011. ŽUPAN mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine”, broj 73/97.) i članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije” broj 13/01, 5/06. i 11/06. – pročišćeni tekst i 14/09.) donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ELEMENTARNE NEPOGODE I. Zbog velikih materijalnih šteta koje su dana 11. srpnja 2011. godine nastale na poljoprivrednim kulturama i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na području općine Zagorska Sela koje su uzrokovane olujnim nevremenom popraćenim jakom tučom (gradom) i vjetrom, proglašavam elementarnu nepogodu za područje općine Zagorska Sela. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije”. KLASA: 920-01/11-01/05 URBROJ: 2140/01-02-11-8 Krapina, 13. srpanj 2011. ŽUPAN mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Strana 799 - Broj 14. GRAD DONJA STUBICA Na temelju članka 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07., 38/09. i 55/11), te članka 32. Statuta Grada Donja Stubica (“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije”, br. 14/09), Gradsko vijeće Grada Donja Stubica na 21. sjednici održanoj 06.07.2011. godine, donijelo je ODLUKU O IZRADI IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA JEZERČICA-ZALUKE 1. PRAVNA OSNOVA Članak 1. (1) Temeljni prostorni plan – Urbanistički plan uređenja Jezerčica-Zaluke u Donjoj Stubici izradio je Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i donesen je 26.09.2007.(“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije “, br. 16/07.) od 02.10.2007. g. (2) Prostorni plan uređenja Grada Donja Stubica prihvatilo je 15. prosinca 2010. godine Gradsko vijeće Grada Donja Stubica,a objavljen je u “Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije” , br.30/10. od 16. prosinca 2010. g. (3) Budući da je člankom 78. Zakona određena obveza donošenja Odluke o izradi izmjena i dopuna postojećeg prostornog plana, to Grad Donja Stubica ovom Odlukom želi omogućiti izradu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Jezerčica-Zaluke (u daljem tekstu: Izmjena i dopuna Plana). 2. RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PLANA Članak 2. (1) Glavni razlog pristupanju izradi Izmjena i dopuna Plana jest njegovo usklađivanje s realnim potrebama i mogućnostima provedbe, te radi usklađivanja s Prostornim planom uređenja Grada Donja Stubica, koji je u međuvremenu stupio na snagu. 3. OBUHVAT IZRADE PLANA Članak 3. (1) Granica Izmjena i dopuna Plana se ne mijenja u odnosu na temeljni Urbanistički plan uređenja JezerčicaZaluke, (23,76 hektara), što je usklađeno i s Prostornim planom uređenja Grada. (2) Djelomične izmjene namjene, prometnica, urbanih pravila i urbanističkih pokazatelja odnose se na zapadni dio obuhvata Plana, tj. za predio Zaluke. 4. OCJENA STANJA U OBUHVATU PLANA Članak 4. (1) Predio Termi Jezerčice postupno se uređuje u skladu s važećim Urbanističkim planom uređenja Jezerčica-Zaluke. U prostoru Zaluka do sada nisu poduzeti nikakvi građevni zahvati jer su većim dijelom onemogućeni uslijed imovinsko-pravnih poteškoća. (2) Dosadašnjom primjenom Urbanističkoga plana uređenja Jezerčica-Zaluke stanje okoliša unutar obuhvata Plana je očuvano bez bitne promjene u odnosu na ranije Strana 800 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE stanje. 5. CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA IZRADE IZMJENA I DOPUNA PLANA Članak 5. (1) Grad Donja Stubica potiče i stvara predpostavke za izgradnju, uređenje i komunalnu opremljenost predjela Jezerčica-Zaluke kao turističko-rekreacijskog i poslovnog predjela u mjestu Donja Stubica, što će znatno pridonijeti gospodarskom oporavku i unaprijeđenju razvojnih djelatnosti Grada. (2) Osnovni ciljevi izrade Izmjene i dopune Plana jesu stvoriti preduvjete za daljnji kvalitetan razvoj mjesta Donja Stubica uvažavajući potrebu usklađenosti planskih odrednica sa stvarnim potrebama i mogućnostima provedbe. 6. POTREBNE STRUČNE PODLOGE Članak 6. (1) Za potrebe izrade Izmjena i dopuna Plana koristit će se postojeće katastarske, geodetske i druge podloge rabljene u izradi Prostornog plana uređenja Grada Donja Stubica, te planovi postojeće i planirane infrastrukture, odnosno sve postojeće digitalne podloge važećega Urbanističkoga plana uređenja Jezerčica-Zaluke. (2) Radi usklađenja planiranog i stvarnog stanja potrebno je pribaviti novelirane geodetske podloge, posebice za dijelove gdje su razlike u odnosu na stvarno stanje na terenu. 7. NAČIN PRIBAVLJANJA STRUČNIH RJEŠENJA Članak 7. (1) Na osnovi Odluke o izradi Izmjena i dopuna Plana, programskih zahtjeva, studije urbanističko-arhitektonskog i pejsažnog oblikovanja i uređenja prostora Zaluka (koju treba izraditi), procijenjene vrijednosti radova i temeljem Zakona o javnoj nabavi Grad Donja Stubica će provesti postupak nabave roba i usluga do 70.000,00 kuna za izradu Izmjena i dopuna Plana. (2) Budući da je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izrađivač temeljnog Urbanističkog plana uređenja Jezerčica-Zaluke, kao i druge prostorno-planske dokumentacije Grada Donja Stubica, to će se Izmjena i dopuna Plana naručiti od Arhitektonskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 8. Institucije i osobe koje će sudjelovati u izradi izmjena i dopuna Plana Članak 8. (1) Popis intitucija i osoba (određeni posebnim propisima) koji će sudjelovati u izradi Izmjena i dopuna Plana na način osiguravanja podataka iz svog djelogruga, te podnošenjem zahtjeva da se određeni dijelovi Plana usklade sa stvarnim stanjem ili njihovim potrebama: 1. Krapinsko zagorska županija,Upravni odjel za za promet i komunalnu infrastrukturu, Krapina, Magistratska 1 2. Krapinsko zagorska županija,Upravni odjel za gospodarstvo i financije, Krapina, Magistratska 1 3. Krapinsko zagorska županija,Zavod za prostorno uređenje,Krapina, Magistratska 1 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 4. Krapinsko zagorska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapina, Magistratska 1 5. MUP-PU Krapinsko-zagorska, Zabok, Matije Gupca 53 6. Uprava za ceste Krapinsko zagorske županije, Pregrada, Stjepana Radića 17 7. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Krapina, Krapina, Ulica Ivana Rendića 7, 8. Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Krapini, Krapina, Magistratska 12 9. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu prirode, Zagreb, Runjaninova 2 10. Zagorski vodovod Zabok, Zabok, Ulica K.Š. Đalskog 3 11. Komus d.o.o. u stečaju, Donja Stubica, Kolodvorska ul. 16 12. Hrvatske vode VGI za slivno područje „KrapinaSutla“, Veliko Trgovišće, Zagrebačka 13 13. Hrvatske šume, Zagreb, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2 14. Hrvatski telekom,Sektor za dokumentaciju i telekom. infrastrukturu, Zagreb, Palmotićeva 82 15. HT Hrvatske telekomunikacije d.d Zabok, Matije Gupca 19A 16. HEP Operator distribucijskog sustava, d.o.o. Elektra Zabok, Zabok, M. Gupca 57 17. HEP Zagreb, Ulica Grada Vukovara 37 18. Hrvatske vode, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 220 19. Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3 20. HŽ Hrvatske željeznice, Zagreb. Mihanovićeva 12 21. Mjesni odbor Donja Stubica. 9. ROK ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PLANA Članak 9. (1) Odluka o izradi će se, u skladu sa čl. 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, dostaviti tijelima i osobama iz točke 8. ove odluke s pozivom da u roku od 10 dana dostave svoje zahtjeve (podatci, planske smjernice i propisani dokumenti) za uvrštenje u Izmjene i dopune Plana. (2) Po sklapanju Ugovora s Izrađivačem Izmjena i dopuna Plana, utvrdit će se rokovi unutar kojih će se: - održati predhodna rasprava, te izraditi potrebno Izvješće; - utvrditi nacrt prijedloga Plana, te uputiti na javni uvid i raspravu, a nakon prihvaćenog Izvješća o predhodnoj raspravi. Javni uvid trajat će 30 dana nakon čega će se izraditi odgovori na primjedbe fizičkih i pravnih osoba; - Izraditi Konačni prijedlog Plana, a nakon što Povjerenstvo za praćenje izrade Plana pregleda i prihvati odgovore Izrađivača na pristigle primjedbe. (3) Konačni prijedlog Izmjene i dopune Plana s prihvaćenim primjedbama i prijedlozima, Izvješće o prehodnoj raspravi, kao i Izvješće o javnoj raspravi, dostavit će se Gradu radi upućivanja Gradskom vijeću i utvrđivanja Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Plana. - iz kom. naknade - iz grobljanske naknade - iz ostalih sredstava proračuna - tekuće pomoći iz KZŽ I. izmjena Pov./smanj II. izmjena 1.000.000,00 1.000.000,00 127.000,00 127.000,00 667.045,00 -22.140,00 644.905,00 0 22.140,00 22.140,00 20.000,00 8.000,00 4.000,00 35.000,00 0,00 8.000,00 2.000,00 35.000,00 0,00 8.000,00 2.000,00 35.000,00 20.000,00 0,00 2.000,00 0,00 20.000,00 8.000,00 4.000,00 35.000,00 0,00 20.000,00 0,00 2.000,00 0,00 II. izmjena Usluge-kn 65.000,00 30.000,00 95.000,00 II. izmjena Materijal-kn 0,00 0,00 0,00 Povećanje/ smanjenje I izmjena Ukupno-kn 65.000,00 30.000,00 95.000,00 I izmjena Usluge-kn 65.000,00 30.000,00 95.000,00 I izmjena Materijal-kn 0,00 0,00 0,00 II Održavanje objekata komunalne infrastrukture po ovom Programu, obuhvaća: Na temelju članaka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” broj 26,03-pročišćeni tekst, 82/4,110/04-Uredba, 178/04,38/09, 79/09 i 153/09), te članka 32. Statuta Grada Donja Stubica (“Službeni glasnik Krapinsko -zagorske županije”, broj 14/09), Gradsko vijeće Grada Donja Stubica na 21. sjednici od 06.07.2011. godine , donijelo je II. IZMJENU PROGRAMA ODRŽAVANJA OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U GRADU DONJA STUBICA ZA 2011.GODINU Program održavanja komunalne infrastrukture u Gradu Donja Stubica za 2011. godinu (“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske župnije”, br.31/10 i 4/11) mijenja se i glasi: I Za izvršenje Programa održavanja objekata komunalne infrastrukture u Gradu Donja Stubica za 2011. godinu, u Proračunu za 2011. godinu, planirana su sredstva u ukupnoj svoti od 1.794.045,00 kuna, i to: 10. ZABRANA I VRIJEME TRAJANJA ZABRANE IZDAVANJA AKATA KOJIMA SE ODOBRAVAJU ZAHVATI U PROSTORU TIJEKOM IZRADE I DONOŠENJA PLANA Članak 10. (1) Do donošenja Odluke o Izmjeni i dopuni Plana mogu se izdavati akti kojima se odobrava gradnja građevina prema važećem Prostornom planu uređenja Jezerčica-Zaluke samo uz pismenu suglasnost i stručno mišljenje Izrađivača Plana. 11. IZVORI FINANCIRANJA IZRADE PLANA Članak 11. (1) Izrada Plana financirat će se iz Proračuna Grada Donja Stubica. Članak 12. (1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana nakon objave u “Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije”. KLASA: 350-02/11-01/1 URBROJ: 2113/01-04/1-11-10 Donja Stubica, 06.07.2011. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Anđelko Glivar, dr.med., v.r. Strana 801 - Broj 14. II. izmjena Ukupno-kn 65.000,00 30.000,00 95.000,00 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 1. Održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina - redovito čišćenje javnih površina, - redovito čišćenje zelenih površina, - odvoz smeća 50% - sanacija divljih deponija sve prema Programu Komunalnog pogona za 2011.g. 2. Održavanje javnih površina i parkova - sadnice (cvijeće, grmlje i drveće) - uređenje fontane - održavanje dječjih igrališta - deratizacija - redovito održ.zelenih i asfaltiranih javnih površina Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. te parkovnih staza - uređenje staza u parkovima - održavanje i popravak autobusnih stajališta Ukupno: 3. Održavanje nerazvrstanih cesta - sanacija udarnih rupa (u svim naseljima) - popravak bankina 200 m3 ( u svim naseljima) - strojno čišćenje granja uz ceste i puteve (u svim naseljima) - horizontalna signalizacija (D.Stubica i Vučak škola) - iskop cestovnih jaraka 1500 m (u svim naseljima) - prometno ogledalo 2 kom (Vučak) - prometni znakovi (u svim naseljima) - betonske cijevi fi:30,40,50,60,100 cca 217 k.(u svim naseljima) - armaturna mreža kom 65 (u svim naseljima) - cement t. 5 (u svim naseljima) - slivne rešetke 6 (4 D.Stubica,2 Vučak) - poklopci za šaht kom 6 (4 D.Stubica,2 Vučak) - beton m3 80 (u svim naseljima) - šljunak 0-10 t 100 (D.Stubica) - šljunak 0-30, 0-60 m3 2346 (u svim naseljima) - ostali materijal i usluge - izrada propusta - zimska služba - strojno čišćenje asf.površina - rad stroja 145 h - uređenje odvojka Golubovečke ulice -sanacija klizišta Gornji Hruševec-Hreni Ukupno: 4. Održavanje mjesnog groblja i mrtvačnice - odvoz smeća 50% - uređenje staza – šljunak 4 – 8 mm 50 m3 48.000,00 2.500,00 4.500,00 100.000,00 100.000,00 3.000,00 5.000,00 15.000,00 18.000,00 0,00 1.500,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2.000,00 0,00 3.500,00 96.000,00 17.000,00 21.000,00 270.000,00 6.000,00 19.450,00 35.000,00 40.000,00 652.450,00 65.000,00 0,00 20.000,00 1.500,00 2.000,00 45.500,00 0,00 2.000,00 0,00 0,00 0,00 3.200,00 7.500,00 20.000,00 10.000,00 3.000,00 4.800,00 6.300,00 30.000,00 1.500,00 44.000,00 4.950,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 167.250,00 0,00 1.500,00 170.000,00 0,00 -170.000,00 0,00 0,00 1.500,00 10.000,00 3.000,00 4.800,00 6.300,00 30.000,00 1.500,00 44.000,00 4.950,00 0,00 30.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 167.250,00 0,00 2.000,00 0,00 0,00 0,00 3.200,00 7.500,00 20.000,00 20.000,00 1.500,00 2.000,00 45.500,00 65.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2.000,00 0,00 3.500,00 96.000,00 17.000,00 21.000,00 100.000,00 6.000,00 19.450,00 35.000,00 210.000,00 652.450,00 100.000,00 3.000,00 5.000,00 15.000,00 18.000,00 0,00 1.500,00 0,00 48.000,00 2.500,00 4.500,00 100.000,00 65.000,00 1.500,00 10.000,00 3.000,00 4.800,00 8.300,00 30.000,00 5.000,00 140.000,00 21.950,00 21.000,00 130.000,00 6.000,00 19.450,00 35.000,00 210.000,00 819.700,00 100.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00 18.000,00 3.200,00 9.000,00 20.000,00 68.000,00 4.000,00 6.500,00 145.500,00 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 65.000,00 1.500,00 10.000,00 3.000,00 4.800,00 8.300,00 30.000,00 5.000,00 140.000,00 21.950,00 21.000,00 300.000,00 6.000,00 19.450,00 35.000,00 40.000,00 819.700,00 100.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00 18.000,00 3.200,00 9.000,00 20.000,00 68.000,00 4.000,00 6.500,00 145.500,00 Strana 802 - Broj 14. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. II. izmjena Ukupno-kn 15.000,00 15.000,00 1.794.045,00 II. izmjena Usluge-kn 15.000,00 15.000,00 1.514.450,00 0,00 0,00 Povećanje/ smanjenje I izmjena I izmjena Usluge-kn Ukupno-kn - usluge tekućeg održavanja kanalizacije 15.000,00 15.000,00 Ukupno: 15.000,00 15.000,00 SVEUKUPNO 1.514.450,00 1.794.045,00 III Ova II. Izmjena Programa objaviti će se u “Službenom glasniku Krapinsko Zagorske županije”. I izmjena Materijal-kn 0,00 0,00 279.595,00 0,00 II. izmjena Materijal-kn 0,00 0,00 279.595,00 475.000,00 116.845,00 591.845,00 475.000,00 60.000,00 535.000,00 0,00 56.845,00 56.845,00 475.000,00 60.000,00 535.000,00 0,00 56.845,00 56.845,00 475.000,00 116.845,00 591.845,00 12.000,00 40.000,00 117.000,00 - ostali materijal i usluge - uređenje novih grobnih mjesta Ukupno: 5. Javna rasvjeta - troškovi električne energije javne rasvjete - troškovi održavanja i popravka javne rasvjete Ukupno: 6. Kanalizacija 8.500,00 0,00 10.000,00 20.500,00 40.000,00 127.000,00 0,00 8.500,00 0,00 10.000,00 20.500,00 40.000,00 127.000,00 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 12.000,00 40.000,00 117.000,00 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. Strana 803 - Broj 14. KLASA: 363-02/10-01/8 URBROJ:2113/01-04/5-11-3 Donja Stubica, 06.07.2011. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Anđelko Glivar,dr.med., v.r. GRAD OROSLAVJE Na temelju članka 78. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji /N:N: broj 76./07. i 38./09.) i članka 32. Statuta Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16./09./, Gradsko vijeće Grada Oroslavja , na 16 sjednici održanoj 30. 06. 2011. godine, donijelo je ODLUKU O IZRADI URBANISTIČKIH PLANOVA UREĐENJA GOSPODARSKOG PODRUČJA MOKRICE 1 I MOKRICE 2 OPĆE ODREDBE Članka 1. 1. Donosi se Odluka o izradi Urbanističkih planova uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2 ( u daljnjem tekstu: Odluka) kao dva zasebna prostornoplanska dokumenta. PRAVNA OSNOVA Članak 2. 1. Odluka se donosi na temelju članka 26.,75. i 76. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, ( u nastavku teksta: Zakona), te članka 110. Odluke o Izmjenama i dopunama Prostornog Plana uređenja Grada Oroslavja (usklađenje sa Zakonom), (Službeni glasnik Krapinskozagorske županije broj 2/11). OBUHVAT PLANA Članak 3. 1. Obuhvat Urbanističkih planova uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2 određen je Izmjenama i dopuna prostornog Plana uređenja Grada Oroslavja (u nastavku teksta Plan), te prikazan u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja 4. C. 1. k.o. Mokrice u mjerilu 1:5000 kao i kartografskom prikazu 3.C Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u mjerilu 1:25000. 2. Područje obuhvata Planova je prostor površine oko 119,3891 ha. Članak 4. 1. Nositelj izrade Urbanističkih planova uređenja gospodarskih područja Mokrice 1 i Mokrice 2 je Grad Oroslavje kojega zastupa gradonačelnik, a odgovorna osoba za praćenje izrade Plana je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Oroslavja. OCJENA STANJA U OBUHVATU PLANA Članak 5. 1. Područje za koje se izrađuju Planovi određeno je u Izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Grada Oroslavja kao područje gospodarske namjene – proizvodne i/ ili poslovne. Gospodarski predjel predviđen je u sjevernom dijelu Grada kod čvora spojne ceste sa naplatnim kućicama Strana 804 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE na autocestu A2, planirane brze državne ceste- Zagrebački prsten (A4 čvor Popovec)- Marija Bistrica- Gornja Stubica- Bedekovčina – Zabok – Oroslavje ( čvor Mokrice ) sa spojem na autocestu A2 i naplatnim kućicama, i državne ceste D 307. To je jako povoljan dio Grada za gospodarski predjel iz više razloga: 1. blizina središta Grada, ali vizualno i funkcionalno dovoljno odvojeno od središta, 2. dobra mogućnost opremanja zemljišta svom potrebnom infrastrukturom, 3. dobra prometna povezanost postojećim i još više planiranim državnim, županijskim i lokalnim cestama. Teren unutar obuhvata Plana je ravan i neizgrađen a parcele su u znatnoj mjeri zapuštene. RAZLOZI ZA IZRADU PLANA Članak 6. Razlozi za izradu Planova su: - planska obaveza temeljem Odluke o izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Grada Oroslavja, - detaljnije definiranje namjene prostora, - osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture, - odrediti uvjete uređenja i korištenja površina i građevina, - definirati zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje područja te izradu detaljnih planova, - uvjetovati zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća, - odrediti podjelu područja na posebne prostorne cjeline, - definirati razmještaj djelatnosti u prostoru, - definirati mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, - odrediti norme i osnovu za uređenje zelenih površina, POPIS POTREBNIH STRUČNIH PODLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA POTREBNIH ZA IZRADU Članak 7. 1. Za potrebe izrade UPU-a gospodarskog područja Mokrice 1 i 2 nije planirana posebna izrada stručnih podloga, nego će se u izradi koristiti raspoloživa dokumentacija prostora koju iz područja svog djelokruga osiguravaju tijela i osobe određene posebnim propisima. NAČIN PRIBAVLJANJA STRUČNIH RJEŠENJA Članak 8. 1. Stručne podloge koje za potrebe izrade UPU-a iz područja svog djelokruga osiguravaju tijela i osobe određene posebnim propisima, pribavit će se u skladu s odredbama članka 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji u roku od 30 dana od dana dostave Odluke o izradi UPU-a. VRSTA I NAČIN PRIBAVLJANJA KATASTARSKIH PLANOVA I ODGOVARAJUĆIH POSEBNIH GEODETSKIH PODLOGA Članak 9. 1. U skladu s odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilima i kartografskog prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova kartografski prikaz UPU-a izrađivat će se na topografsko- Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2000 ili pak digitalnoj katastarskoj podlozi i dodatno korištenje digitalne hrvatske osnovne karte u mjerilu 1:5000. 2. Za potrebe izrade UPU-a koristit će se i najnovija digitalna orto-foto karta. POPIS TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, KOJA DAJU ZAHTJEVE ZA IZRADU PLANA IZ PODRUČJA SVOG DJELOKRUGA, TE DRUGIH SUDIONIKA KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZRADI URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA Članak 10. Podaci, planske smjernice i dokumenti iz područja svog djelokruga za potrebe izrade UPU-a zatražit će se od: 1. MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA RH; Policijska uprava Krapinsko-zagorske županije, Zabok, 2. MINISTARTSVA KULTURE RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Krapini, 3. ZAVODA ZA PROSTORNO UREĐENJE, Područni ured u Krapini, 4. KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Donja Stubica, 5. HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE; Elektra Zabok, 6. HT HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d., Zabok, 7. HRVATSKE VODE; Vodnogospodarski odjel za područje Krapinsko-zagorske županije, 8. ZAGORSKI VODOVOD, Zabok, 9. KOMUS u stečaju, Donja Stubica, 10. „PLINACRO“, Zagreb, 11. HRVATSKE CESTE, Zagreb, Vončinina 3, 12. HRVATSKE VODE, Zagreb, Ul. Grada Vukovara ROK ZA IZRADU URBANISTIČKIH PLANOVA UREĐENJA Članak 11. Rokovi za izradu pojedinih faza oba UPU-a su slijedeći: - dostava zahtjeva za izradu plana ( podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) – u roku od 45 dana od dana potpisa ugovora, - izrada Nacrta prijedloga UPU-a za potrebe prethodne rasprave- u roku od 60 dana od dana dostave zahtjeva, odnosno, po isteku roka za dostavu zahtjeva, - izrada Prijedloga UPU-a za potrebe javne raspraveu roku od 30 dana od prihvaćanja Izvješća o prethodnoj raspravi, - Javni uvid u Prijedlog UPU-a u trajanju od 30 dana, - izrada Izvješća o javnoj raspravi- u roku od 30 dana od proteka roka za davanje pisanih prijedloga i primjedbi, - izrada Nacrta konačnog prijedloga UPU-a – u roku od 30 dana od prihvaćanja izvješća o javnoj raspravi, - dostava mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima na Nacrt konačnog prijedloga UPUa u roku od 30 dana, Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE - izrada Konačnog prijedloga UPU-a- u roku od 15 dana od isteka roka za dobivanje mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima, - donošenje Odluke UPU-a- početkom 2012. godine. ZABRANA I VRIJEME TRAJANJA ZABRANE IZDAVANJA AKATA KOJIMA SE ODOBRAVAJU ZAHVATI U PROSTORU, ODNOSNO GRAĐENJE TIJEKOM IZRADE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA Članak 12. 1. Do stupanja na snagu ova dva Plana nije dozvoljeno izdavanje akata za građenje novih građevina na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2. IZVORI FINANCIRANJA IZRADE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA Strana 805 - Broj 14. Članak 13. 1. Izrada Urbanističkih planova uređenja gospodarskog područja Mokrice 1 i Mokrice 2 ( UPU) financirat će se iz izvora osiguranih od strane Grada Oroslavja. ZAVRŠNA ODREDBA Članak 14. 1. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“. KLASA:021-06/01-09/02 URBROJ:2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30. 06. 2011.godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: dr. Danko Pušćenik, v.r. Temeljem članka 112. Zakona o proračunu (“Narodne novine” br. 87/08.) i članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko- zagorske županije br. 16/2009.) Gradsko vijeće na 16. sjednici održanoj 30.06.2011. godine donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU OPĆI DIO Članak 1. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna grada Oroslavja za razdoblje od 01.01.2010. do 31.12.2010. godine sastoji se od: IZVRŠENJE Prorač 2010. Prorač 2010. IND IND 31.12.2009. II IZMJENA IZVRŠENJE 5/4 5/3 A RAČUN PRIHODA I RASHODA 3 4 5 6 7 PRIHODI 10.733.199,55 14.182.800,00 10.328.789,03 73 96 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 170.032,69 96.300,00 96.638,57 100 57 RASHODI 8.274.825,82 8.098.100,00 7.811.047,30 96 94 RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 4.442.839,86 965.700,00 745.979,13 77 17 RAZLIKA-VIŠAK/MANJAK - 1.814.433,44 5.215.300,00 1.868.401,17 36- 103 B RAČUNA ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽ. - 37.000,00 36.769,00 99 IZDACI ZA FINANC. IMOV. I OTPLATE ZAJMOVA 159.372,00 136.400,00 118.953,06 87 75 NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE - 159.372,00 - 99.400,00 - 82.184,06 83 52 C RASPOLOŽIVIH SRED. IZ PRETHODNIH GODINA RASPOLOŽIVA SRED. IZ PRETHODNIH GODINA- 3.142.064,15 - 5.115.900,00 - 5.115.869,59 100 163 VIŠAK / MANJAK + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA + NETO ZADUŽIVANJE /- 5.115.869,59 - - 3.329.652,48 - 65 FINANCIRANJE Članak 2. Prihodi i primici Proračuna grada Oroslavja po iznosima i vrstama te rashodi i izdaci po namjenama utvrđuju se u Bilanci prihoda-primitaka te rashoda-izdataka Proračuna, kako slijedi ŠIFRA IZVORA Klasif. Broj konta NAZIV RAČUNA A) RAČUN PRIHODA I RASHODA 6 PRIHODI POSLOVANJA 61 Prihodi od poreza 01611 Porez i prirez na dohodak 01613 Porezi na imovinu 01614 Porezi na robu i usluge 63 Pomoći iz inoz.i subjek.unutar opće drž. 04 633 Pomoći iz proračuna 634 Pomoći od ost. subjekata unutar opće drž. 64 Prihodi od imovine IZVRŠENJE 31.12.2009. 10.733.199,55 8.274.613,83 7.635.476,45 497.971,64 141.165,74 309.477,50 309.477,50 34.141,03 324.527,66 II IZMJENA 2010. IZVRŠENJE IND IND 31.12.2010. 7/6 7/5 14.182.800,00 10.328.789,03 9.556.700,00 6.802.282,20 7.759.700,00 6.220.591,06 1.665.000,00 448.102,76 132.000,00 133.588,38 496.500,00 325.831,77 496.500,00 291.690,74 389.000,00 264.436,55 73 96 71 82 80 81 27 90 101 95 66 105 59 94 68 81 Strana 806 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 01641 Prihodi od financijske imovine 8.571,41 03 642 Prihodi od nefinancijske imovine 315.956,25 65 Pr. od prodaje roba i usluga 1.527.133,23 0103 651 Administrativne pristojbe 35.925,44 0103 652 Prihodi po posebnim propisima 1.491.207,79 66 Ostali prihodi 297.447,33 05 663 Donacija od pravnih i fiz.oso.izv. opće drž. 297.447,33 7 PRIHODI OD PROD.NEFINANC.IMOVINE 170.032,69 71 Prihod od prodaje zemljišta - 06 711 Pr. Od prodaje građ.zemljišta - 72 Prih. od prodaje proizvedene imovine 170.032,69 06 721 Pr. od prodaje građevinskih objekata 170.032,69 3 RASHODI POSLOVANJA 8.274.825,82 31 Rashodi za zaposlene 2.186.272,98 0104 311 Plaće 1.929.267,81 01312 Ostali rashodi za zaposlene 47.848,88 0104 313 Doprinosi na plaće 209.156,29 32 Materijalni rashodi 3.328.682,97 01321 ¸Naknade troškova zaposlenima 105.182,00 0103 04 322 Rashodi za materijal i energiju 978.061,99 0103 06 323 Rashodi za usluge 2.056.152,67 0103 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 189.286,31 34 Financijski rashodi 137.311,49 01342 Kamate za primljene zajmove 3.259,95 01343 Ostali financijski rashodi 134.051,54 35 Subvencije 354.880,57 0107 352 Sub. poljopriv.,obrtnicima, malim i sr.pod. 354.880,57 36 Potpore 470.509,97 01363 Potpore unutar opće države 470.509,97 37 Naknade građ. i kućanstvima iz proračuna 936.729,22 0104 372 Naknade građ. i kućanstvima iz proračuna 936.729,22 38 Donacije i ostali rashodi 860.438,62 01381 Tekuće donacije 572.844,62 01382 Kapitalne donacije 284.200,00 01383 Kazne, penali i naknade štete 3.394,00 01385 Izvanredni rashodi - 01386 Kapitalne pomoći unutar opće države - 4 RASHODI ZA NABAVU NEF.IMOVINE 4.442.839,86 41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 218.480,00 0103 412 Nematerijalna imovina - u obliku prava 218.480,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dug.imov. 1.758.912,28 0103 04 421 Građevinski objekti 1.655.735,88 0103 422 Postrojenja i oprema 75.476,40 01424 Knjige 27.700,00 45 Rashodi za dodatna ulaganja na nef.imovini 2.465.447,58 0103 04 05451Dodatna ulaganja na gr.objektima 2.465.447,58 01452 Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi - PRIHODI POSLOVANJA(6) PR.OD PRODAJE NEF.IMOVINE(7) 10.903.232,24 RASHODI POSLOVANJA(3)+ RASHODI ZA NAB.NEF.IMOVINE(4) 12.717.665,68 RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK - 1.814.433,44 B) RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA 8 PRIM.OD FINANC.IMOVINE I ZADUŽIVANJA - 81 Primljene otplate glavice danih zajmova - 07 811 Primici glavnice zajmova danih dr.raz.vlasti 37.000,00 84 Primici od zaduživanja - 842 Primljeni zajmovi od banaka - 5.500,00 383.500,00 3.660.100,00 38.000,00 3.622.100,00 80.500,00 80.500,00 96.300,00 7.800,00 7.800,00 88.500,00 88.500,00 8.098.100,00 2.275.300,00 1.973.700,00 87.400,00 214.200,00 3.359.300,00 125.400,00 1.048.400,00 1.592.700,00 592.800,00 124.800,00 3.500,00 121.300,00 87.200,00 87.200,00 294.000,00 294.000,00 1.102.800,00 1.102.800,00 854.700,00 485.800,00 362.600,00 6.300,00 - - 965.700,00 118.200,00 118.200,00 795.400,00 657.900,00 94.500,00 43.000,00 52.100,00 49.000,00 3.100,00 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 7.831,14 256.605,41 2.867.912,85 30.295,48 2.837.617,37 68.325,66 68.325,66 96.638,57 7.708,00 7.708,00 88.930,57 88.930,57 7.811.047,30 2.229.543,68 1.941.147,52 76.207,22 212.188,94 3.342.536,12 104.600,09 1.076.434,63 1.567.997,70 593.503,70 145.788,44 1.522,32 144.266,12 86.883,10 86.883,10 305.873,15 305.873,15 1.129.080,85 1.129.080,85 571.341,96 448.499,90 117.124,35 5.717,71 - - 745.979,13 118.006,20 118.006,20 576.178,58 363.126,72 178.901,86 34.150,00 51.794,35 48.768,55 3.025,80 142 67 78 80 78 85 85 100 99 99 100 100 96 98 98 87 99 100 83 103 98 100 117 43 119 100 100 104 104 102 102 67 92 32 91 14.279.100,00 10.425.427,60 73 9.063.800,00 5.215.300,00 8.557.026,43 1.868.401,17 37.000,00 37.000,00 36.769,00 - - 36.769,00 36.769,00 99 - - 91 81 188 84 190 23 23 57 52 52 94 102 101 159 101 100 99 110 76 314 106 47 108 24 24 65 65 121 121 66 78 41 168 77 17 100 54 100 54 72 33 55 22 189 237 79 123 99 2 100 2 98 96 94 67 36- 103 99 99 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 845 Primljeni zajmovi od trgov.društava - - 5 IZDACI ZA FIN.IMOVINU I OT.ZAJMOVA 159.372,00 136.400,00 54 Izdaci za otplatu glavnice primlj.zajm. 159.372,00 136.400,00 01541 Otplate gl. pr.zajmova od dr.razina vlasti 100.000,00 73.400,00 01542 Otplate gl. pr.zajmova od tuzemnih banaka 59.372,00 63.000,00 545 Otplate gl. pr.zajmova od trgovačkih društava - - 8 PRIMICI OD FIN.IMOVINE I ZADUŽIVANJA - 37.000,00 5 IZDACI ZA FI.IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 159.372,00 136.400,00 RAZLIKA - 159.372,00 - 99.400,00 C) RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PROTEKLIH GODINA 9 VLASTITI IZVORI - 3.142.064,15 - 5.115.900,00 92 REZULTAT POSLOVANJA - 3.142.064,15 - 5.115.900,00 0103 04 922 Višak / manjak prihoda - - 5.115.900,00 A RAZLIKA PRIHODA I RASHODA + B NETO FINANCIRANJE + - 5.115.869,59 - C VIŠAK PRIHODA POSLOVANJA IZ PR.GODINE Članak 3. POSEBNI DIO RAZDJEL 001 GRADSKO VIJEĆE GLAVA 00101 GRADSKO VIJEĆE Funk.klas. 016 Ostale javne usluge Program 1001 Donošenje akata i mjera iz djelokruga pred.i izvr.tijela i samouprave Aktivnost A100001 Predstavnička i izvršna tijela 3 Rashodi poslovanja 255.716,22 94.000,00 32 Materijalni rashodi 148.032,49 94.000,00 01323 Rashodi za usluge 53.996,00 36.200,00 01329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 94.036,49 57.800,00 36 Pomoći dane unutar države 89.483,73 - 363 Pomoći dane unutar države 89.483,73 - 38 Ostali rashodi 18.200,00 - 01381 Tekuće donacije 18.200,00 - UKUPNO 255.716,22 94.000,00 UKUPNO GLAVA 1 255.716,22 94.000,00 UKUPNO RAZDJEL 1 255.716,22 94.000,00 RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL GRADA OROSLAVJA GLAVA 00201 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL Gl.prog. A01 Rad Jedinstvenog upravnog odjela Funk.klas. 011 Opće i javne službe-Izvrna i zak.tijela Program 1001 Priprema i donošenje akata iz djelokruga tijela Aktivnost A100001 Administrativno, tehničko i stručno osoblje 3 Rashodi poslovanja 1.422.423,93 1.970.200,00 31 Rashodi za zaposlene 933.446,41 910.000,00 01311 Plaće 773.845,14 724.000,00 01312 Ostali rashodi za zaposlene 26.500,00 61.100,00 01313 Doprinosi na plaće 133.101,27 124.900,00 32 Materijalni rashodi 397.954,18 941.100,00 01321 Naknade troškova zaposlenima 77.544,00 86.100,00 01322 Rashodi za materijal i energiju 107.257,69 147.800,00 01323 Rashodi za usluge 210.668,90 237.800,00 01329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.483,59 469.400,00 18.895 34 Financijski rashodi 91.023,34 119.100,00 01343 Ostali financijski rashodi 91.023,34 119.100,00 UKUPNO 1.422.423,93 1.970.200,00 Projekt K100001 Informatizacija uprave 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 58.256,40 52.600,00 41 Neproizvedena dugotrajna imovina - 6.100,00 01412 Nematerijana imovina-program za arhiviranje - 6.100,00 Strana 807 - Broj 14. - 118.953,06 118.953,06 73.400,00 45.553,06 - 36.769,00 118.953,06 - 82.184,06 - 5.115.869,59 - 5.115.869,59 - 5.115.869,59 87 87 100 72 75 75 73 77 99 87 83 75 52 100 163 100 163 100 - 3.329.652,48 65 94.779,41 94.779,41 36.162,00 58.617,41 - - - - 94.779,41 94.779,41 94.779,41 101 101 100 101 101 101 101 37 64 67 62 1.959.382,71 907.068,19 720.265,06 62.937,22 123.865,91 929.795,61 73.737,50 152.674,43 234.097,17 469.286,51 99 100 99 103 99 99 86 103 98 100 138 97 93 237 93 234 95 142 111 122.518,91 122.518,91 1.959.382,71 103 135 103 135 99 138 52.341,94 6.076,20 6.076,20 100 100 100 37 37 37 90 Strana 808 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 42 Rashodi za nabavu proizvedene im. 58.256,40 43.400,00 01422 Postrojenja i oprema 58.256,40 43.400,00 45 Rashodi za dodatna ulaganja na nef.imovini - 3.100,00 01452 Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi - 3.100,00 UKUPNO 58.256,40 52.600,00 Program 1002 Otplata pozajmice - Županija KZ Aktivnost A100001 Otplata pozajmice 5 Izdaci za otplatu zajmova 100.000,00 73.400,00 54 Izdaci za otplatu glavnice primlj.zajm. 100.000,00 73.400,00 01541 Otplate gl. pr.zajmova od dr.razina vlasti 100.000,00 73.400,00 UKUPNO 100.000,00 73.400,00 UKUPNO GLAVA 1 1.580.680,33 2.096.200,00 GLAVA 00202 VATROGASTVO I CIVILNA ZAŠTITA Gl.prog. B01 Javni red i sigurnost grada Funk.klas. 031 Usluge policije Program 1001 Sprećavanje krađa i povećaje sigurnosti grada Projekt T100001 Sufinanciranje projekta-Policija u zajednici 3 Rashodi poslovanja 3.700,00 3.200,00 32 Materijalni rashodi 3.700,00 3.200,00 01323 Rashodi za usluge 3.700,00 3.200,00 UKUPNO 3.700,00 3.200,00 Funk.klas. 032 Usluge protupožarne zaštite Program 1002 Zaštita od požara i civilna zaštita Aktivnost A100001 Civilna zaštita 3 Rashodi poslovanja - 16.000,00 32 Materijalni rashodi - 16.000,00 01322 Službena odjeća-torbic za tekliće - 1.000,00 01323 Ostale usluge-Plan zaštite - 15.000,00 UKUPNO - 16.000,00 Aktivnost A100002 Donacija službama za zaštitu od požara 3 Rashodi poslovanja 422.244,04 507.600,00 36 Pomoći dane unutar opće države 178.044,04 145.000,00 01363 Pomoći unutar opće države 178.044,04 145.000,00 38 Donacije i ostali rashodi 244.200,00 362.600,00 01382 Kapitalne donacije 244.200,00 362.600,00 UKUPNO 422.244,04 507.600,00 UKUPNO GLAVA 2 425.944,04 526.800,00 GLAVA 00203 GOSPODARSTVO Gl.prog. C01 Razvoj gospodarstva na području grada Funk.klas. 042 Ekonomski poslovi-poljoprivreda,šumarstvo, ribolov i lov Program 1001 Razvoj gospodarstva Aktivnost A100001 Poticaj razvoja poljoprivrede 3 Rashodi poslovanja 133.877,70 16.900,00 32 Materijalni rashodi 327,70 900,00 01323 Rashodi za usluge 327,70 900,00 35 Subvencije 133.550,00 16.000,00 01352 Subvencije poljoprivrednicima 133.550,00 16.000,00 UKUPNO 133.877,70 16.900,00 Aktivnost A100002Poticaj razvoja obrtnništva, malog i sr. poduzetništva 3 Rashodi poslovanja 221.330,57 71.200,00 35 Subvencije 221.330,57 71.200,00 0107 352 Subv.obrtnicima, malim i sr.poduzetnicima 221.330,57 71.200,00 UKUPNO 221.330,57 71.200,00 Projekt T100001 Strategija razvoja grada Oroslavja 3 Rashodi poslovanja 32.640,00 33.000,00 32 Materijalni rashodi 32.640,00 33.000,00 1 323 Rashodi za usluge 32.640,00 33.000,00 UKUPNO 32.640,00 33.000,00 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 43.239,94 43.239,94 3.025,80 3.025,80 52.341,94 73.400,00 73.400,00 73.400,00 73.400,00 2.085.124,65 100 100 98 98 100 90 100 73 100 73 100 73 100 73 99 132 3.111,90 3.111,90 3.111,90 3.111,90 97 97 97 97 15.904,05 15.904,05 904,05 15.000,00 15.904,05 99 99 90 100 99 262.176,09 145.051,74 145.051,74 117.124,35 117.124,35 262.176,09 281.192,04 52 100 100 32 32 52 53 17.595,40 889,60 889,60 16.705,80 16.705,80 17.595,40 74 74 84 84 84 84 62 81 81 48 48 62 66 104 13 99 271 99 271 104 13 104 13 104 13 70.177,30 70.177,30 70.177,30 70.177,30 99 99 99 99 32 32 32 32 14.760,00 14.760,00 14.760,00 14.760,00 45 45 45 45 45 45 45 45 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Funk.klas. 045 Ekonomski poslovi-promet Program 1002 Održavanje i izgradnja sustava cestovnog prometa Aktivnost 100001 Održavanje nerazvrstanih cesta 3 Rashodi poslovanja 823.359,29 32 Materijalni rashodi 782.531,09 322 Rashodi za materijal 1.830,00 03 323 Rashodi za usluge 780.701,09 34 Financijski rashodi 40.828,20 343 Zatezne kamate 40.828,20 UKUPNO 823.359,29 Projekt K100001 Izgradnja cesta, nogostupa 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.751.451,20 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imov. 526.221,90 422 Postrojenja i oprema 526.221,90 45 Rashodi za dodatna ulaganja 2.225.229,30 04 451 Dodatna ulaganja na gr.objektima 2.225.229,30 UKUPNO 2.751.451,20 Projekt K100002 Postava autobusnih stajališta 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 17.220,00 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imov. 17.220,00 01422 Postrojenja i oprema 17.220,00 UKUPNO 17.220,00 Funk.klas. 047 Ekonomski poslovi-turizam Program 1003 Program turističkih događanja Aktivnost 100001 Pomoć u radu Turističke zajednice 3 Rashodi poslovanja 16.186,62 38 Ostali rashodi 16.186,62 01381 Tekuće donacije 16.186,62 UKUPNO 16.186,62 UKUPNO GLAVA 3 3.996.065,38 GLAVA 00204 GLAVA 4 - KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Gl.prog. D01 Podizanje standarda života u zajednici Funk.klas. 062 Razvoj zajednice Program 1001 VLASTITI POGON GRADA Aktivnost A100001 Rad vlastitog pogona-plaće i materijlni troškovi 3 Rashodi poslovanja 426.863,69 31 Rashodi za zaposlene 364.799,80 0104 311 Plaće 302.644,78 01312 Ostali rashodi za zaposlene 10.100,00 0104 313 Doprinosi na plaće 52.055,02 32 Materijalni rashodi 62.063,89 0104 321 Naknade troškova zaposlenima 23.638,00 01322 Rashodi za materijal i energiju 25.029,29 01323 Rashodi za usluge 13.396,60 UKUPNO 426.863,69 Projekt K100001 Nabava opreme 3 Rashodi poslovanja 3.525,14 32 Materijalni rashodi 265,19 03 323 Rashodi za usluge-registracija traktora 265,19 03 329 Premija osiguranja-traktor 600,00 34 Financijski rashodi 3.259,95 03 342 Kamate za primljene zajmove 3.259,95 343 Negativne tečajne razlike-otp.kredita-traktor 19.973,21 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine - 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine - 03 422 Postrojenja i oprema - 5 Izdaci za financijsku imovinu i otp.zajmova 59.372,00 54 Izdaci za otplatu glavnice primlj.zajm. 59.372,00 Strana 809 - Broj 14. 495.000,00 495.000,00 20.000,00 475.000,00 - - 495.000,00 465.327,17 465.327,17 - 465.327,17 - - 465.327,17 94 94 - 98 94 57 59 60 26.000,00 26.000,00 26.000,00 26.000,00 26.000,00 100 1 26.000,00 26.000,00 26.000,00 100 100 100 1 1 1 42.100,00 42.100,00 42.100,00 42.100,00 42.066,00 42.066,00 42.066,00 42.066,00 100 100 100 100 244 244 244 244 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 691.200,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 642.925,87 100 100 100 100 93 43 43 43 43 16 407.600,00 368.200,00 304.100,00 11.600,00 52.500,00 39.400,00 27.900,00 10.100,00 1.400,00 407.600,00 403.735,40 367.656,49 303.802,46 11.600,00 52.254,03 36.078,91 24.244,00 10.796,61 1.038,30 403.735,40 99 100 100 100 100 92 87 107 74 99 95 101 100 115 100 58 103 43 8 95 4.900,00 1.400,00 800,00 573,69 3.500,00 3.500,00 22.808,18 1.312,65 738,96 96 21.495,53 1.522,32 9.000,00 9.000,00 9.000,00 63.000,00 63.000,00 8.879,67 8.879,67 8.879,67 45.553,06 45.553,06 57 465 647 94 495 92 279 614 659 43 47 99 99 99 72 72 77 77 Strana 810 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 03 542 Otplate gl. pr.zajmova od tuzemnih banaka 59.372,00 63.000,00 45.553,06 UKUPNO 62.897,14 76.900,00 77.240,91 Program 1002 Održavanje i izgradnja objekata komunalne infrastrukture Aktivnost A100001Održavanje i uređivanje parkova, gradskog groblja i kanalizacije 3 Rashodi poslovanja 563.839,49 377.000,00 379.843,55 32 Materijalni rashodi 563.839,49 377.000,00 379.843,55 322 Rashodi za materijal 118.247,30 169.000,00 162.080,35 03 323 Rashodi za usluge 445.592,19 208.000,00 217.763,20 UKUPNO 563.839,49 377.000,00 379.843,55 Projekt K100001 Uređenje parkova-povijesni spomenici 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 234.023,57 53.300,00 53.228,25 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine 150.677,54 53.300,00 53.228,25 03 421 Građevinski objekti 150.677,54 53.300,00 53.228,25 45 Dodatna ulaganja na građ. Objektima 83.346,03 451 Dodatna ulaganja na građ. Objektima 83.346,03 UKUPNO 234.023,57 53.300,00 53.228,25 Projekt K100002 Izgradnja objekata odvodnje 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 142.969,70 60.200,00 60.178,93 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine 142.969,70 60.200,00 60.178,93 04 05 421 Građevinski objekti 142.969,70 60.200,00 60.178,93 UKUPNO 142.969,70 60.200,00 60.178,93 Projekt K100003 Izgradnja radne zone 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 52.150,98 100.600,00 100.585,00 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine 52.150,98 100.600,00 100.585,00 04 421 Građevinski objekti 52.150,98 100.600,00 100.585,00 UKUPNO 52.150,98 100.600,00 100.585,00 Funk.klas. 063 Opskrba vodom Projekt K100004 Izgradnja objekata vodoopskrbe 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 376.149,10 40.300,00 40.297,99 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine 376.149,10 40.300,00 40.297,99 04 421 Građevinski objekti 376.149,10 40.300,00 40.297,99 UKUPNO 376.149,10 40.300,00 40.297,99 Funk.klas. 051 Zaštita okoliša-upravljanje otpadom Program 1003 Program zaštite okoliša Aktivnost A100001 Odvoz kućnog i glomaznog otpada 3 Rashodi poslovanja 103.685,50 146.000,00 135.174,66 32 Materijalni rashodi 103.685,50 146.000,00 135.174,66 03 323 Rashodi za usluge 103.685,50 146.000,00 135.174,66 UKUPNO 103.685,50 146.000,00 135.174,66 Aktivnost A100002Preventivna deratizacija jav.površina i stambenih objekata 3 Rashodi poslovanja - 8.000,00 7.995,00 32 Materijalni rashodi - 8.000,00 7.995,00 03 323 Rashodi za usluge - 8.000,00 7.995,00 UKUPNO - 8.000,00 7.995,00 Aktivnost A100003Veterinarsko-higijeniski nadzor u odvoženju lešina životinja sa javnih površina 3 Rashodi poslovanja 2.467,25 16.000,00 15.165,90 32 Materijalni rashodi 2.467,25 16.000,00 15.165,90 03 323 Rashodi za usluge 2.467,25 16.000,00 15.165,90 UKUPNO 2.467,25 16.000,00 15.165,90 Projekt K100001 Sanacija smetišta- Kanjiža 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 57.810,00 104.000,00 103.916,55 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine 57.810,00 104.000,00 103.916,55 03 04 421 Građevinski objekti 57.810,00 104.000,00 103.916,55 UKUPNO 57.810,00 104.000,00 103.916,55 Projekt K100002 Nabava komunalne opreme za sakupljanje kom.otpada 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine - 85.000,00 84.716,25 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine - 85.000,00 84.716,25 03 04 421 Građevinski objekti - 85.000,00 84.716,25 72 77 100 123 101 67 101 67 96 137 105 49 101 67 100 100 100 23 35 35 100 23 100 100 100 100 42 42 42 42 100 100 100 100 193 193 193 193 100 100 100 100 11 11 11 11 93 93 93 93 130 130 130 130 100 100 100 100 95 95 95 95 615 615 615 615 100 100 100 100 180 180 180 180 100 100 100 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE UKUPNO - 85.000,00 UKUPNO GLAVA 4 2.022.856,42 1.474.900,00 GLAVA 00205 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE Gl.prog. E01 Razvoj zajednice Funk.klas. 061 Razvoj stanovanja Program 1001 Razvoj stanogradnje Projekt K100001 Program 1000 solarnih kolektora u KZŽ 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 88.274,90 9.500,00 42 Rashodi za nabavu pr.dugotrajne imovine 88.274,90 9.500,00 421 Građevinski objekti 88.274,90 9.500,00 UKUPNO 88.274,90 9.500,00 Funk.klas. 062 Razvoj zajednice Program 1002 Prostorno planiranje Projekt K100001 Izrada Urbanističkog plana i Detaljnog urbanističkog plana 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 218.480,00 112.100,00 41 Rashodi za nabavu neproizvodne imovine 218.480,00 112.100,00 03 06 412 Nematerijalna imovina u obliku prava 218.480,00 112.100,00 UKUPNO 218.480,00 112.100,00 Program 1003 Poboljšanje uvjeta života u zajednici Aktivnost A100001 Održavanje društvenih domova i ost.zgrada 3 Rashodi poslovanja 241.966,76 270.000,00 32 Materijalni rashodi 241.966,76 270.000,00 0103 322 Rashodi za materijal i energiju 68.411,00 104.500,00 03 323 Rashodi za usluge 160.176,89 151.500,00 03 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 13.378,87 14.000,00 UKUPNO 241.966,76 270.000,00 Aktivnost A100002 Uređenje okoliša društ.domova i ost.zgrada 3 Rashodi poslovanja - 103.000,00 32 Materijalni rashodi - 103.000,00 03 323 Rashodi za usluge - 103.000,00 UKUPNO - 103.000,00 Projekt T100001 Uređenje dječjih igrališta 3 Rashodi poslovanja 6.100,00 1.000,00 32 Materijalni rashodi 6.100,00 1.000,00 03 323 Rashodi za usluge 6.100,00 1.000,00 UKUPNO 6.100,00 1.000,00 Projekt K100001 Uređenje mrtvačnice - stepenice 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.166,40 23.000,00 45 Rashodi za dodatna ulaganja 50.166,40 23.000,00 03 451 Dodatna ulaganja na gr.objektima 50.166,40 23.000,00 UKUPNO 50.166,40 23.000,00 Funk.klas. 064 Javna rasvjeta Program 1004 Javna rasvjeta Aktivnost A100001 Troškovi javne rasvjete 3 Rashodi poslovanja 475.348,78 487.000,00 32 Materijalni rashodi 475.348,78 487.000,00 03 322 Rashodi za materijal i energiju 475.348,78 487.000,00 UKUPNO 475.348,78 487.000,00 Projekt T100001 Održavanje javne rasvjete 3 Rashodi poslovanja 160.646,54 132.000,00 32 Materijalni rashodi 160.646,54 132.000,00 03 322 Rashodi za materijal i energiju 58.990,03 19.000,00 03 323 Rashodi za usluge 101.656,51 113.000,00 UKUPNO 160.646,54 132.000,00 Projekt K100001 Izgradnja javne rasvjete 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 79.053,76 - 42 Rashodi za nabavu proizv.dug.imovine 79.053,76 - 04 421 Građevinski objekti 79.053,76 - Strana 811 - Broj 14. 84.716,25 1.462.078,39 100 99 72 9.427,27 9.427,27 9.427,27 9.427,27 99 99 99 99 11 11 11 11 111.930,00 111.930,00 111.930,00 111.930,00 100 100 100 100 51 51 51 51 266.568,36 266.568,36 103.010,01 150.282,30 13.276,05 266.568,36 99 99 99 99 95 99 110 110 151 94 99 110 102.414,05 102.414,05 102.414,05 102.414,05 99 99 99 99 922,50 922,50 922,50 922,50 92 92 92 92 15 15 15 15 22.768,55 22.768,55 22.768,55 22.768,55 99 99 99 99 45 45 45 45 495.247,33 495.247,33 495.247,33 495.247,33 102 102 102 102 104 104 104 104 130.703,30 130.703,30 18.126,21 112.577,09 130.703,30 99 81 99 81 95 31 100 111 99 81 - - - - Strana 812 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. UKUPNO 79.053,76 - - Projekt K100002 Rekonstrukcija postojeće mreže javne rasvjete 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 17.404,50 - - 45 Rashodi za dodatna ulaganja 17.404,50 - - 451 Dodatna ulaganja na gr.objektima 17.404,50 - - UKUPNO 17.404,50 - - UKUPNO GLAVA 5 1.337.441,64 1.137.600,00 1.139.981,36 GLAVA 00206 PROGRAMSKA DJELATNOST ŠPORTA Gl.prog. F01Rekreacija i šport Funk.klas. 081 Službe rekreacije i sporta Program 1001 Organizacija športskih aktivnosti Aktivnost A100001 Organizacija rekreacije i športskih aktivnosti 3 Rashodi poslovanja 411.800,00 400.000,00 363.200,00 38 Ostali rashodi 411.800,00 400.000,00 363.200,00 01381 Tekuće donacije 411.800,00 400.000,00 363.200,00 UKUPNO 411.800,00 400.000,00 363.200,00 Projekt T100001 Izrada projektne dokumentacije za izgradnju klubskih prostorija 3 Rashodi poslovanja 52.054,00 - - 32 Materijalni rashodi 12.054,00 323 Rashodi za usluge 12.054,00 38 Ostali rashodi 40.000,00 - - 01382 Kapitalne donacije 40.000,00 - - UKUPNO 52.054,00 - - UKUPNO GLAVA 6 463.854,00 400.000,00 363.200,00 GLAVA 00207 GLAVA 7 - PROGRAMSKA DJELATNOST KULTURE Gl.prog. G01 Kultura Funk.klas. 082 Službe kulture Program 1001 Program javnih potreba Aktivnost A100001 Kulturne manifestacije 3 Rashodi poslovanja 115.132,21 101.500,00 101.587,94 32 Materijalni rashodi 91.632,21 62.500,00 62.587,94 01323 Rashodi za usluge 13.244,85 12.500,00 11.266,90 01329 Ostali nespomen.rashodi poslovanja 78.387,36 50.000,00 51.321,04 38 Ostali rashodi 23.500,00 39.000,00 39.000,00 01381 Tekuće donacije 23.500,00 39.000,00 39.000,00 UKUPNO 115.132,21 101.500,00 101.587,94 Program 1002 Sufinanciranje ustanova koje pružaju kulturne usluge Aktivnost A100001Proračunski korisnik - OTVORENO UČILIŠTE - redovno poslovanje 3 Rashodi poslovanja 253.705,89 200.000,00 199.484,59 31 Rashodi za zaposlene 82.805,89 157.800,00 149.215,00 01311 Plaće 69.905,89 130.000,00 126.590,00 01312 Ostali rashodi za zaposlene 2.900,00 5.800,00 625,00 01313 Doprinosi na plaće 10.000,00 22.000,00 22.000,00 32 Materijalni rashodi 170.900,00 42.200,00 50.269,59 01321 Naknade troškova zaposlenima 7.200,00 5.539,59 77 01322 Rashodi za materijal i usluge 63.000,00 15.000,00 17.800,00 01323 Rashodi za usluge 107.900,00 20.000,00 26.930,00 UKUPNO 253.705,89 200.000,00 199.484,59 Tekuće održavanje i režije 32 Materijalni rashodi 9.499,90 25.000,00 29.515,21 03 322 Rashodi za materijal i usluge 8.519,90 25.000,00 29.515,21 01323 Rashodi za usluge 980,00 - - UKUPNO 9.499,90 25.000,00 29.515,21 Projekt K100001 Uređenje Doma kulture 4 Rashodi na nab.nefinanc.imovine 89.301,35 - - 45 Rashodi za dodatna ulaganja 89.301,35 - - 01451 Dodatna ulaganja na gr.objektima 89.301,35 - - UKUPNO 89.301,35 - - 100 85 91 91 91 91 88 88 88 88 91 78 100 88 100 68 90 85 103 65 100 166 100 166 100 88 100 79 95 180 97 181 11 22 100 220 119 29 119 135 100 28 25 79 118 311 118 346 118 311 - Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Aktivnost A100002Proračunski korisnik - GRADSKA KNJIŽNICA OROSLAVJE Redovno poslovanje Gradske knjižnice 3 Rashodi poslovanja 127.292,00 132.100,00 31 Rashodi za zaposlene 99.800,00 104.300,00 01311 Plaće 82.900,00 86.600,00 01312 Ostali rashodi za zaposlene 2.900,00 2.900,00 01313 Doprinosi na plaće 14.000,00 14.800,00 32 Materijalni rashodi 25.292,00 25.600,00 01321 Naknade troškova zaposlenima 4.000,00 4.200,00 01322 Rashodi za materijal i usluge 9.992,00 10.000,00 01323 Rashodi za usluge 10.300,00 10.400,00 01329 Ostali nesp.rashodi poslovanja 1.000,00 1.000,00 34 Financijski rashodi 2.200,00 2.200,00 01343 Ostali financijski rashodi 2.200,00 2.200,00 4 Rashodi na nab.nefinanc.imovine 27.700,00 43.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dug.imovine 27.700,00 43.000,00 01424 Knjige 27.700,00 43.000,00 UKUPNO 154.992,00 175.100,00 Projekt K100002 Uređenje knjižnice 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine - 200.000,00 42 Rashodi za nabavu proizv.dug.imovine - 200.000,00 04 421 Građevinski objekti - 200.000,00 UKUPNO - 200.000,00 Funk.klas. 084 Religijske i dr. službe zajednice Program 1003 Uređenje sakralnih objekata Aktivnost 100001 Uređenje crkve u Oroslavju 3 Rashodi poslovanja 20.000,00 2.000,00 38 Ostali rashodi 20.000,00 2.000,00 01381 Tekuće donacije 20.000,00 2.000,00 UKUPNO 20.000,00 2.000,00 UKUPNO GLAVA 7 642.631,35 703.600,00 GLAVA 00208 PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE Gl.prog. H01 Obrazovanje Funk.klas. 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje Program 1001 Program predškolskog obrazovanja Aktivnost A100001 Troškovi smještaja djece u dječjim jaslicama 3 Rashodi poslovanja 216.178,69 338.700,00 36 Pomoći dane unutar opće države 33.658,69 61.700,00 01363 Pomoći unutar opće države 33.658,69 61.700,00 37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 182.520,00 277.000,00 01372 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 182.520,00 277.000,00 UKUPNO 216.178,69 338.700,00 Aktivnost A100001Proračunski korisnik - DV “CVRKUTIĆ” OROSLAVJE 3 Rashodi poslovanja 746.856,88 775.000,00 31 DV OROSLAVJE-Rashodi za zaposlene 705.420,88 735.000,00 01311 Plaće 699.972,00 729.000,00 01312 Ostali rashodi za zaposlene 5.448,88 6.000,00 32 DV OROSLAVJE-Materijalni rashodi 41.436,00 40.000,00 0104 322 Rashodi za materijal i energiju 41.436,00 40.000,00 UKUPNO 746.856,88 775.000,00 Projekt K100001 Dogradnja dječjeg vrtića 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 182.428,00 5.000,00 42 Rashodi za nabavu proizv.dug.imovine 182.428,00 5.000,00 01421 Građevinski objekti 182.428,00 5.000,00 UKUPNO 182.428,00 5.000,00 Program 1002 Program osnovnog obrazovanja Aktivnost A100001 Pomoći školama 3 Rashodi poslovanja 75.923,51 33.000,00 Strana 813 - Broj 14. 140.930,00 99.544,00 84.430,00 1.045,00 14.069,00 39.612,00 1.079,00 21.723,00 16.381,00 429,00 1.774,00 1.774,00 34.150,00 34.150,00 34.150,00 175.080,00 107 95 97 36 95 155 26 217 158 43 81 81 79 79 79 100 111 100 102 36 100 157 27 217 159 43 81 81 123 123 123 113 - - - - - - - - 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 507.667,74 100 100 100 100 72 10 10 10 10 79 340.191,90 64.231,90 64.231,90 275.960,00 275.960,00 340.191,90 100 104 104 100 100 100 157 191 191 151 151 157 770.617,43 706.060,00 706.060,00 - 64.557,43 64.557,43 770.617,43 99 96 97 - 161 161 99 103 100 101 156 156 103 4.920,00 4.920,00 4.920,00 4.920,00 98 98 98 98 3 3 3 3 32.937,01 100 43 Strana 814 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 36 Pomoći unutar opće države 75.923,51 33.000,00 01363 Pomoći unutar opće države 75.923,51 33.000,00 UKUPNO 75.923,51 33.000,00 Funk.klas. 092 Srednjoškolsko obrazovanje Program 1003 Program srednoškolskog obrazovanje Aktivnost A100001 Pomoć Srednjoj školi Oroslavje 3 Rashodi poslovanja 64.950,00 21.300,00 36 Pomoći unutar opće države 64.950,00 21.300,00 01363 Pomoći unutar opće države 64.950,00 21.300,00 UKUPNO 64.950,00 21.300,00 Aktivnost A100002 Stipendije učenicima 3 Rashodi poslovanja 76.800,00 89.200,00 37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 76.800,00 89.200,00 01372 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 76.800,00 89.200,00 UKUPNO 76.800,00 89.200,00 Funk.klas. 094 Visoka naobrazba Program 1004 Program visokoškolskog obrazovanja Aktivnost A100001 Stipendije studentima 3 Rashodi poslovanja 92.800,00 94.800,00 37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 92.800,00 94.800,00 01372 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 92.800,00 94.800,00 UKUPNO 92.800,00 94.800,00 Funk.klas. 096 Dodatne usluge u obrazovanju Program 1005 Dodatne usluge u obrazovanju iznad standarda Aktivnost A100001Sufinanciranje javnog prijevoza učenika i studenata 3 Rashodi poslovanja 272.322,38 290.900,00 37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 272.322,38 290.900,00 01372 Ostale naknade građanima i kuć. 272.322,38 290.900,00 UKUPNO 272.322,38 290.900,00 Aktivnost A100002 Sufinanciranje prehrane učenika 3 Rashodi poslovanja 16.056,00 42.000,00 37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 16.056,00 42.000,00 01372 Ostale naknade građanima i kuć. 16.056,00 42.000,00 UKUPNO 16.056,00 42.000,00 Aktivnost A100003Rješavanje govorno-jezičnih poteškoća predškolske i školske djece 3 Rashodi poslovanja 26.000,00 24.000,00 37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 26.000,00 24.000,00 01372 Ostale naknade građanima i kuć. 26.000,00 24.000,00 UKUPNO 26.000,00 24.000,00 UKUPNO GLAVA 8 1.770.315,46 1.713.900,00 GLAVA 00209 PROGRAMSKA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI Gl.prog. I01Socijalna zaštita Funk.klas. 104 Obitelj i djeca Program 1001 Pomoći obiteljima Aktivnost A100001 Oprema za novorođenčad 3 Rashodi poslovanja 91.900,00 94.000,00 37 Naknade građan.i kućanstvima iz prorač. 91.900,00 94.000,00 01372 Ostale naknade građanima i kuć. 91.900,00 94.000,00 UKUPNO 91.900,00 94.000,00 Funk.klas. 106 Stanovanje Aktivnost A100002 Pokrivanje troškova stanovanja 3 Rashodi poslovanja 64.227,79 87.000,00 37 Donacije i ostali rashodi 64.227,79 87.000,00 0104 372 Tekuće donacije 64.227,79 87.000,00 UKUPNO 64.227,79 87.000,00 Funk.klas. 107 Socijalna pomoć stanovništvu Aktivnost A100003 Pomoć obiteljima i kućanstvima 3 Rashodi poslovanja 114.103,05 103.900,00 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 32.937,01 32.937,01 32.937,01 100 100 100 43 43 43 21.225,23 21.225,23 21.225,23 21.225,23 100 100 100 100 33 33 33 33 88.600,00 88.600,00 88.600,00 88.600,00 99 99 99 99 115 115 115 115 92.400,00 92.400,00 92.400,00 92.400,00 97 97 97 97 100 100 100 100 314.162,39 314.162,39 314.162,39 314.162,39 108 108 108 108 115 115 115 115 38.392,00 38.392,00 38.392,00 38.392,00 91 91 91 91 239 239 239 239 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 1.727.445,96 100 100 100 100 101 92 92 92 92 98 95.999,99 95.999,99 95.999,99 95.999,99 102 102 102 102 104 104 104 104 79.674,06 79.674,06 79.674,06 79.674,06 92 92 92 92 124 124 124 124 119.892,41 115 105 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 815 - Broj 14. 37 Donacije i ostali rashodi 114.103,05 103.900,00 119.892,41 115 105 372 Tekuće donacije 114.103,05 103.900,00 119.892,41 115 105 UKUPNO 114.103,05 103.900,00 119.892,41 115 105 Aktivnost A100004Pomoć u kući starijim osobama-zajednički Projekt 3 Rashodi poslovanja 24.750,00 33.000,00 33.000,00 100 133 36 Pomoći unutar opće države 24.750,00 33.000,00 33.000,00 100 133 01363 Pomoći unutar opće države 24.750,00 33.000,00 33.000,00 100 133 UKUPNO 24.750,00 33.000,00 33.000,00 100 133 Funk.klas. 109 Aktivnost socijalne zaštite Program 1002 Humanitarna skrb kroz udruge građana Aktivnost A100001 Humanitarna aktivnost Crvenog križa 3 Rashodi poslovanja 30.000,00 15.800,00 15.800,00 100 53 38 Donacije i ostali rashodi 30.000,00 15.800,00 15.800,00 100 53 01381 Tekuće donacije 30.000,00 15.800,00 15.800,00 100 53 UKUPNO 30.000,00 15.800,00 15.800,00 100 53 Aktivnost A100002Poticaj djelovanja udruga građana, umirovljenika, udruge civilnih invalida i dr. 3 Rashodi poslovanja 53.158,00 22.000,00 21.499,90 98 40 38 Donacije i ostali rashodi 53.158,00 22.000,00 21.499,90 98 40 01381 Tekuće donacije 53.158,00 22.000,00 21.499,90 98 40 UKUPNO 53.158,00 22.000,00 21.499,90 98 40 Program 1003 Pružanje socijalne zaštite Aktivnost A100001Pružanje socijalne zaštite žrtvama od požara, poplava i dr.prir.katastrofa 3 Rashodi poslovanja 3.394,00 6.300,00 5.717,71 91 168 38 Donacije i ostali rashodi 3.394,00 6.300,00 5.717,71 91 168 01383 Kazne penali i naknade šteta 3.394,00 6.300,00 5.717,71 91 168 UKUPNO 3.394,00 6.300,00 5.717,71 91 168 UKUPNO GLAVA 9 381.532,84 362.000,00 371.584,07 103 97 UKUPNO RAZDJEL 2 12.621.321,46 9.106.200,00 8.581.200,08 94 68 RAZDJEL 1 + RAZDJEL 2 12.877.037,68 9.200.200,00 8.675.979,49 94 67 Šifra izvora: 01Opći prihodi i primici 02Vlastiti prihodi 03Prihodi za posebne namjene 04Pomoći 05Donacije 06Prihodi o nefin.imovine 07Prihodi od prodaje nef.imovine 08Namjenski prihodi od zaduživanja Članak 4. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna grada Oroslavja objavit će se u Službenom glasniku Krapinsko zagorske županije. KLASA: 021-06/01-09/02 PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 Dr. Danko Puščenik, v.r. Oroslavje,30.06.2011.godine Na temelju članka 28. Zakona o komunalnom gospodarstvu (N.N. broj: 26./03. – pročišćeni tekst 82./04., 110./04. – Uredba i 178./04.) i članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16/2009.), Gradsko vijeće grada Oroslavja na 16. sjednici održanoj dana 30.06.2011. godine, donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU Članak 1. Ovim Programom održavanja komunalne infrastrukture za 2010. godinu (u daljnjem tekstu: Program) predviđene se potrebe održavanja komunalne infrastrukture na području grada Oroslavja. Program je izvršen kroz slijedeće aktivnosti: 1. Održavanje nerazvrstanih cesta, 2. Održavanje i uređivanje parkova, gradskog groblja i kanalizacije, Strana 816 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 3. Održavanje javne rasvjete na području Grada. Članak 2. Financiranje Programa predviđa se iz slijedećih izvora: Izvori financiranja PLAN IZVRŠENJE % 03 Prihodi za posebne namjene 1.841.900,00 1.810.034,37 98 Članak 3. Sredstva iz članka 2. ovog Programa utrošena su u 2010. godini za slijedeće namjene: 1. Održavanje nerazvrstanih cesta Dionice nerazvrstanih cesta, potrebne količine kamenog materijala, betonskih cijevi i usluge građevinske mehanizacije utvrdio je gradonačelnik na prijedlog Mjesnih odbora. Sredstva za tu namjenu utrošena su: PLAN IZVRŠENJE % 1) Nabava kamenog materijala, usluge navoza i razgrtanja kamenog materijala na nerazvrstanim cestama 20.000,00 - 0 5.000,00 - 0 5.000,00 - 0 5.000,00 - 0 5) Sanacija klizišta na nerazvrstanim cestama 5.000,00 - 0 6) Čišćenje snijega na nerazvrstanim cestama u zimskim uvjetima i posipavanje ceste zbog poledice 206.000,00 183.300,75 88,98 7) Nabava i postava prometnih znakova 1.000,00 - 0 8) Krpanje rupa na asfaltiranim cestama, te asfaltiranje 247.000,00 246.516,42 99,8 9) Geodetske katastarske usluge 1.000,00 510,00 51 10) Izrada idejnog rješenja i trošk.za održ.neraz.cesta UKUPNO: Izvori financiranja 03 Prihodi za posebne namjene 495.000,00 35.000,00 465.327,17 0 94,01 495.000,00 495.000,00 465.327,17 465.327,17 2) Strojno porezivanje nerazvrstanih cesta radi širenja kolnika, kopanje odvodnih kanala s odvozom zemlje 3) Nabava i ugradnja betonskih cijevi u odvodne kanale uz nerazvrstane ceste radi odvodnje atmosferskih voda 4) Zemljani radovi na nerazvrstanim cestama građevinskom mehanizacijom 2. Održavanje i uređivanje parkova, gradskog groblja i kanalizacije – sredstva su utrošena kako slijedi: PLAN IZVRŠENJE % 1) Materijal za uređenje javnih površina parkova, groblja: oploćnici, stupići, betonske cijevi, rebraste cijevi, daske i drvena građa, beton, cement, armaturne mreže, flaks, gnojivo i dr.potrošni materijal 64.000,00 69.968,71 109 2) Gorivo i materijal za popravak strojeva i alata 3) Nabava sadnica cvijeća 4) Materijal za održavanje kanalizacije 33.000,00 34.000,00 30.000,00 29.000,19 33.557,55 29.553,90 88 99 99 102.412,07 105 5) Uređenje javnih površina- košnja trave u parkovima i groblju, Oro-trgu, ispred stambenih zgrada u ulici Milana Prpića, oko zgrade zdravstvene stanice, uređivanje žive ograde na groblju, uz nogometno igralište, uz Park obitelji Prpić, park Vranizany; sadnja sadnica cvijeća, uređivanje 98.000,00 cvjetnjaka tijekom cijele godine; uklanjanje drveća srušenih uslijed starosti i jakog vjetra te ostalog raslinja koje je potrebno ukloniti s jav.površina;ugovori Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 817 - Broj 14. 6) Manji građevinski radovi na uređenju javnih površina 7) Popravak i nabava božićnog nakita i dekorativne rasvjete, 8) Sanacija kanalizacije-Zagorsko naselje 9) Održavanje strojeva i alata 10) Odvoz glomaznog otpada s javnih površina 11) Preventivna deratizacija javnih površina 10) Vet.-higij.nadzor u odvoženju lešina s javnih površina 13)-a) Uređenje okoliša Društv.domova-ugovori 82.000,00 28.000,00 8.000,00 146.000,00 8.000,00 16.000,00 28.000,00 80.473,41 27.450,00 7.427,72 135.174,66 7.995,00 15.165,90 27.900,65 98 13) -b)Uređenje okoliša Društv.domova-zemljani radovi 75.000,00 74.513,40 99 14) Uređenje dječjih igrališta 1.000,00 922,50 92 15) Troškove za održavanje i otplatu kredita za traktor te nabavu nove opreme 76.900,00 77.240,91 100 98 93 93 100 95 100 Ukupno 727.900,00 718.756,57 99 Izvori financiranja 03 Prihodi za posebne namjene 727.900,00 718.756,57 99 3. Održavanje objekata i uređaja javne rasvjete obuhvaća rashode vezane na utrošak električne energije, materijal za održavanje i usluge održavanja mreže javne rasvjete, projekta i suglasnosti vezane uz javnu rasvjetu, utrošena su kako slijedi: Troškovi javne rasvjete Materijal za održavanje Usluge za održavanje PLAN 487.000,00 19.000,00 113.000,00 619.000,00 IZVRŠENJE 495.247,33 18.126,21 112.577,09 625.950,63 % 102 95 100 101 619.000,00 625.950,63 101 Izvori financiranja 03 Prihodi za posebne namjene Članak 4. Program se tijekom godine izvršavao ovisno o prilivu sredstava u Proračun u 2010. godini. Članak 5. Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-06/01-09/02 UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30.06.2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Dr. Danko Puščenik, v.r. Temeljem članka 30. stavak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (N.N. br. 36./95., 70./97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26./03. i 82/04.) te članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj 16/2009.) Gradsko vijeće na 16. sjednici od 30.06.2011. godine donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNEINFRASTRUKTURE NA PODRUČJU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Programom određena je izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području grada Oroslavja za 2010. godinu. Članak 2. Sukladno članu 30. Stavka 1 Zakona o komunalnom gospodarstvu, utvrđeni programi izvršeni su kako slijedi: 1. Asfaltiranje cesta Asfaltiranje cesta - nadzor Ukupno PLAN 26.000,00 26.000,00 IZVRŠENJE 26.000,00 26.000,00 % 100 100 Strana 818 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Izvori financiranja 05 Donacije - sufinaciranje građana Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 26.000,00 26.000,00 26.000,00 26.000,00 100 100 42.100,00 42.100,00 42.066,00 42.066,00 100 100 42.100,00 42.066,00 100 53.300,00 53.300,00 53.228,25 53.228,25 100 100 53.300,00 53.228,25 100 60.200,00 60.200,00 60.178,93 60.178,93 100 40.200,00 20.000,00 60.200,00 60.178,93 60.178,93 150 40.300,00 40.300,00 40.297,99 40.297,99 100 100 37.000,00 3.300,00 40.300,00 36.423,49 3.874,50 40.297,99 98,4 117 100 100.600,00 100.600,00 100.585,00 100.585,00 100 100.600,00 100.585,00 100 Sanacija smetišta Kanjiža 104.000,00 103.916,55 100 Nabava komunalne opreme za sakupljanje komunalnog otpada Ukupno Izvori financiranja 03 Prihodi za pos. namjene (kom.doprinos) 04 Pomoći -Fond za zaštitu okoliša 85.000,00 189.000,00 84.716,25 188.632,80 100 100 147.000,00 42.000,00 189.000,00 146.812,80 41.820,00 188.632,80 100 100 100 9.500,00 9.500,00 9.427,27 9.427,27 99 99 9.500,00 9.427,27 2. Postava autobusnih stajališta Postava 4 autobusna stajališta Ukupno Izvori financiranja 03 Prihodi za posebne namjene (kom.doprinos) 3. Uređenje parkova-povijesni spomenici Uređenje parkova Ukupno Izvori financiranja 03 Prihodi za pos.namjene(sp.renta, kom.dop) 4. Izgradnja objekata odvodnje Izgradnja kanalizacije- Tvornička ulica Ukupno Izvori financiranja 03 Prihodi za pos. namjene (kom.doprinos) 05 Donacije - sufinaciranje građana 5. Izgradnja objekata vodoopskrbe Izgradnja vodovodne mreže-kod Hursa Zlatka Ukupno Izvori financiranja 04 Pomoći iz žup.proračuna 03 Prihodi za pos. namjene (kom.doprinos) 6. Izgradnja radne zone Izrada studije, idejnog projekta i geodetska snimka Ukupno Izvori financiranja 04 Pomoći iz državnog proračuna 7. Program zaštite okoliša 8. Razvoj stanogradnje Program 1000 solarnih kolektora KZŽ Ukupno Izvori financiranja 03 Prihodi za pos. namjene (kom.doprinos) 9. Prostorno planiranje 100 99 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Izrada izmjene prostornog plana Geodetski radovi Ukupno Izvori financiranja 03 Prihodi za pos.namjene(kom.dop) 06 Prihodi od prodaje (povrata) nef.imovine 10. Uređenje mrtvačnice Uređenje mrtvačnice Ukupno Izvori financiranja 03 Prihodi za pos.namjene(kom.dop) 11. Uređenje gradske knjižnice Dodatno ulaganje na objektu Ukupno Izvori financiranja 04 Pomoći iz državnog proračuna 12. Dogradnja DV “Cvrkutić” Oroslavje Proširenje vrtića Ukupno Izvori financiranja 03 Prihodi za pos.namjene(kom.dop) Strana 819 - Broj 14. 85.000,00 27.100,00 112.100,00 84.870,00 27.060,00 111.930,00 100 100 100 55.800,00 56.300,00 112.100,00 47.057,30 64.872,70 111.930,00 84 115 100 23.000,00 23.000,00 22.768,55 22.768,55 99 99 23.000,00 22.768,55 99 200.000,00 200.000,00 - 0 200.000,00 200.000,00 - 0 5.000,00 5.000,00 4.920,00 4.920,00 98 98 5.000,00 4.920,00 98 Članak 3. Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-06/01-09/02 UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30.06.2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Dr. Danko Puščenik, v.r. Na temelju članka 19. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi («Narodne novine» broj: 33/01. i 60/01.), i članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16/2009.), Gradsko vijeće grada Oroslavja na svojoj 16. sjednici održanoj dana 30.06.2011. godine donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU I. Osigurana sredstva Programom javnih potreba u kulturi, a u cilju poticanja i promicanja kulturnih djelatnosti, Grad je sudjelovao u sufinanciranju javnih potreba u kulturi, financijskim sredstvima iz Proračuna grada Oroslavja za 2010. godinu u iznosu od 507.667,74 kuna kako slijedi: 1. Promidžbeni materijali i tisak 2. Kulturne manifestacije 3. KUD «Sloboda» Oroslavje i mažoretkinje 4. Donacija vjerskim zajednicama 5. Otvoreno učilište Oroslavje-prorač.korisnik 6. Gradska knjižnica-proračunski korisnik PLAN 12.500,00 50.000,00 39.000,00 2.000,00 225.000,00 175.100,00 IZVRŠENJE 11.266,90 51.321,04 39.000,00 2.000,00 228.999,80 175.080,00 % 90 103 100 100 102 100 Strana 820 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ukupno Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici 03 Prihodi za posebne namjene (sufinanciranje) Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 503.600,00 507.667,74 101 478.600,00 25.000,00 503.600,00 494.277,03 13.390,71 507.667,74 103 54 101 II Korisnici sredstava iz točke I. ovog Programa mogli su odobrena sredstva koristiti samo ako su dostavili financijska izvješća za 2009. godinu, a gradonačelnik iste prihvatio. III. O utrošku financijskih sredstava iz točke II. ovog Programa, korisnici su obvezni Gradskom vijeću putem Jedinstvenog upravnog odjela podnijeti godišnje izvješće i to najkasnije do kraja ožujka 2011. godine. IV. Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-06/01-09/02 UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30.06.2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Dr. Danko Puščenik, v.r. Na temelju članka 27. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo «Narodne novine» broj: 43/92., pročišćeni tekst, 69/92., 25./93., 2/94., 44./94., 47./94., 58./95., 11./96., 11./97., 68./92., 96./99., 120/00., 94./01. i 78./02.) i članka 32. Statuta grada Oroslavja («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 16/2009.), Gradsko vijeće na svojoj 16. sjednici održanoj dana 30.06.2011. godine donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA OD PRODAJE STANOVA NA KOJIMA POSTOJI STANARSKO PRAVO ZA 2010. GODINU I. Ovim Programom određena je uplata novčanih sredstava u gradski proračun od prodaje 85 stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koji se prodaju s rokom otplate od 15 do 30 godina, počevši od 1992. godine. II. Za razdoblje od 01.01. do 31.12.2010. godine u Proračun grada uplaćena su sredstva u iznosu od 192.067,93 kuna od planiranih 185.000,00 kuna. Sredstva su utrošena kako slijedi: IZVRŠENJE 105.637,36 31.765,87 54.664,70 192.067,93 55% Državi za otplatu stanova Tekuća pričuva za socijalne stanove Prostorni urbanistički planovi Ukupno: III. Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-06/01-09/02 UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30.06.2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Dr. Danko Puščenik, v.r. Na temelju članka 76. Zakona o sportu (Narodne novine broj: 71/06.) i članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16/2009.), Gradsko vijeće grada Oroslavja na svojoj 16. sjednici održanoj 30.06.2011. godine donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA JAVNIH POTREBA U SPORTU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU II. Osigurana sredstva u proračunu grada Oroslavja za financiranje javnih potreba u sportu grada Oroslavja za 2010. godinu raspoređuju se kako slijedi: Rad športskih klubova i Udruga: PLAN IZVRŠENJE % Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Nogometni klub Oroslavje Skijaški klub Oroslavje Šahovski klub Oroslavje AMK Oroslavje KK Obrtnik Oroslavje ŠRK KLEN Oroslavje Šport. druš. Ferdinand Budicki Teniski savez KZŽ Triatlon klub Rudolf Perešin Motociklistički klub Oroslavje Streličarski klub Oroslavje Veterani NK Oroslavje Biciklistički klub Stubaki Športska zajednica KZŽ Moto klub Zagorski orlovi Oroslavje Strijelac Krušljevo Selo Planinarsko društvo Runolist Oroslavje Ukupno Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici Strana 821 - Broj 14. 400.000,00 181.500,00 102.000,00 5.000,00 2.000,00 17.000,00 17.000,00 1.500,00 8.000,00 3.500,00 2.000,00 1.500,00 3.200,00 3.000,00 2.000,00 3.000,00 7.000,00 4.000,00 363.200,00 91 400.000,00 363.200,00 91 III. Korisnici sredstava iz točke I. ovog Programa mogli su odobrena sredstva koristiti samo ako su dostavili financijska izvješća za 2009. godinu, a gradonačelnik iste prihvatio. IV. O utrošku financijskih sredstava iz točke II. ovog Programa, korisnici su obvezni Gradskom vijeću putem Jedinstvenog upravnog odjela podnijeti godišnje izvješće i to najkasnije do kraja ožujka 2011. godine. V. Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-06/01-09/02 UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30.06.2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Dr. Danko Puščenik, v.r. Na temelju članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi («Narodne novine» broj 73./97., 27./01., 59./01. i 82./01.) i članka 32. Statuta grada Oroslavja («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije», br. 16/2009.), Gradsko vijeće na 16. sjednici od 30.06.2011. godine, donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA RASPOREDA SREDSTAVA ZA POTREBE SOCIJALNE SKRBI OSIGURANIH U PRORAČUNU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU I. Za razdoblje od 01.01. do 31.12.2010. godine sredstva po Programu za potrebe socijalne skrbi utrošena su kako slijedi: Pomoć domaćinstvima za novorođenu djecu, Pomoć za podmirenje troškova stanovanja, Jednokratne novčane pomoći socijalno ugroženim obiteljima i kućanstvima, PLAN 94.000,00 87.000,00 IZVRŠENJE 95.999,99 79.674,06 % 102 92 20.000,00 34.085,54 170 Pomoć u novcu soc.ugroženim umirovljenicima 30.000,00 32.355,00 108 Pomoć i njega u kući Pomoć obiteljima umrlih umirovljenika Pomoć obiteljima u naravi - socijani paketi 2.200,00 20.000,00 20.300,00 2.142,00 20.000,00 19.989,87 97 100 98 Strana 822 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. Financiranje ljetovanja djece, koja su medicinski indicirana, iz socijalno ugroženih obitelji, 11.400,00 11.320,00 99 Pomoć po Programu -pomoć u kući starijim osobama 33.000,00 33.000,00 100 6.300,00 5.717,71 91 324.200,00 334.284,17 103 262.400,00 61.800,00 324.200,00 272.034,17 61.750,00 500,00 334.284,17 104 100 Pružanje socijalne zaštite žrtvama požara, poplava i drugih prirodnih katastrofa, Ukupno Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici 04 Pomoći iz županijskog proračuna 05 Donacije 103 II. Humanitarna skrb kroz rad Crvenog križa Donja Stubica te rada Udruga (invalida, umirovljenika, Hrvatske žene, mladih, Petrože i drugih) financirala se kako slijedi: Donacija Crvenom križu Donja Stubica Donacija Udrugama : Udruga dobrovoljaca dom .rata Udruga Petrože Krušljevo Selo Udruga mladih FENIX Udruga mladih AA Zagorje Zabok Udruga Putar Oroslavje Svinjogojska udruga Pikača Ukupno Udruge Sveukupno Izvori financiranja: 01 Opći prihodi i primici PLAN 15.800,00 IZVRŠENJE 15.800,00 % 100 22.000,00 37.800,00 1.000,00 1.500,00 4.000,00 3.000,00 9.999,90 2.000,00 21.499,90 37.299,90 98 99 37.800,00 37.299,90 134 IV. Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-06/01-09/02 UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30.06.2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Dr. Danko Puščenik, v.r. Na temelju članka 32. Statuta grada Oroslavja («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije», br. 16/2009.), Gradsko vijeće na 16. sjednici od 30.06.2011. godine, donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA RASPOREDA SREDSTAVA ZA POTREBE OBRAZOVANJA U PRORAČUNU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU I. 1. Program predškolskog obrazovanja koji se sastoji od troškova smještaja djece u dječjim jaslicama i Proračunskog korisnika – Dječji vrtić «Cvrkutić» Oroslavje izvršen je kako slijedi: Troškovi smještaja djece u dječjim jaslicama PLAN 338.700,00 IZVRŠENJE 340.191,90 % 100 Proračunski korisnik-DV “Cvrkutić” Oroslavje-redovna djelatnost Ukupno: Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici 775.000,00 1.113.700,00 770.617,43 1.110.809,33 99 100 1.099.700,00 1.100.809,33 100 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 823 - Broj 14. 04 Pomoći iz državnog proračuna 14.000,00 10.000,00 71 1.113.700,00 1.110.809,33 100 2. Program osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja koji se sastoji od pomoći Osnovnoj i Srednjoj školi te stipendija učenika i studenata izvršen je kako slijedi: PLAN Pomoći - Osnovna škola Oroslavje 33.000,00 Pomoći- Srednja škola Oroslavje 21.300,00 Stipendije učenicima 89.200,00 Stipendije studentima 94.800,00 Ukupno 238.300,00 Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici 238.300,00 3.Program dodatnih usluga u obrazovanju iznad standarda izvršen je kako slijedi: PLAN 42.000,00 290.900,00 IZVRŠENJE 32.937,01 21.225,23 88.600,00 92.400,00 235.162,24 % 100 100 99 97 99 235.162,24 99 IZVRŠENJE 38.392,00 314.162,39 % 91 108 Sufinanciranje školske kuhinje za djecu socijalno ugroženih obitelji, Sufinanciranje cijene željezničkog prijevoza učenika, studenata i radnika, Rješavanje govorno jezičnih poteškoća predškolske i školske djece. 24.000,00 24.000,00 100 Ukupno 356.900,00 376.554,39 106 Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici 356.900,00 376.554,39 106 II. Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-06/01-09/02 UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30.06.2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Dr. Danko Puščenik, v.r. Na temelju članka 32. Statuta grada Oroslavja («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 16/2009.), Gradsko vijeće na svojoj 16. sjednici održanoj dana 30.06.2011. godine donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA OD PRODAJE POS-ovih STANOVA ZA 2010. GODINU I. U Proračun grada Oroslavja uplaćuju se novčana sredstva od prodaje 14 stanova na adresi Stjepana Radića 6b – POS-ova zgrada. II. U razdoblju od 01.01. do 31.12.2010. godini nije bilo uplate sredstava, a iz tog razloga ni troškova. III. Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-06/01-09/02 UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30.06.2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Dr. Danko Puščenik, v.r. Na temelju članka članka 32. Statuta grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj 16/2009.) Gradsko vijeće na 16. sjednici od 30.06.2011. godine donijelo je GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PROGRAMA RAZVOJA GOSPODARSTVA NA PODRUČJU GRADA OROSLAVJA ZA 2010. GODINU I. Sredstva po Programu za razvoj gospodarstva na području grada za razdoblje od 01.01. do 31.12.2010. utrošena su Strana 824 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. kako slijedi: 1. Poticaj razvoja poljoprivrede Osjemenjivanje krava Osjemenjivanje krmača Subvencije poljoprivrednicima Ukupno Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici 2. Poticaj razvoja obrtništva, malog i sr.poduzetništva Subvencije obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima Subvencije regresirane kamate Ukupno Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici 07 Namjenski prihodi od povrata -KZŽ 3. Strategija razvoja grada Oroslavja Savjetodavne usluge Ukupno Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici 4. Pomoć u radu Turističke zajednice Donacija . Turistička zajednica Ukupno Izvori financiranja 01 Opći prihodi i primici % PLAN 14.000,00 2.000,00 900,00 16.900,00 IZVRŠENJE 13.589,60 4.005,80 17.595,40 97 200 0 104 16.900,00 16.900,00 17.595,40 17.595,40 104 104 71.200,00 71.200,00 70.177,30 70.177,30 99 99 34.200,00 37.000,00 71.200,00 33.408,30 36.769,00 70.177,30 98 99 99 33.000,00 33.000,00 14.760,00 14.760,00 45 45 33.000,00 33.000,00 14.760,00 14.760,00 45 45 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 100 100 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 100 100 II. Godišnji izvještaj o izvršenju Programa objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-06/01-09/02 UBROJ: 2113/04-01/01-09-16 PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA U Oroslavju, 30.06.2011. godine Dr. Danko Puščenik, v.r. Na temelju članka 32. Statuta Grada Oroslavja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske Županije broj 16./09.) i članka 79. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Oroslavja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16./09), Gradsko vijeće Grada Oroslavja je na 16. sjednici održanoj dana 30. 06. 2011. godine donijelo RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA 1.BOŽIDAR ZIMIĆ,razrješava se dužnosti predsjednika Gradskog vijeća Grada Oroslavja. 2.Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“. KLASA:021-06/01-09/02 URBROJ:2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30. 06. 2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: dr. Danko Pušćenik, v.r. Na temelju članka 32. Statuta Grada Oroslavja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske Županije broj 16./09.) i članka 76. i 79. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Oroslavja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16./09), Gradsko vijeće Grada Oroslavja je na 16. sjednici održanoj dana 30. 06. 2011. godine donijelo Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE RJEŠENJE O IZBORU PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA 1. dr. DANKO PUŠĆENIK, bira se za predsjednika Gradskog vijeća Grada Oroslavja. 2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“. KLASA:021-06/01-09/02 URBROJ:2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30. 06. 2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: dr. Danko Pušćenik, v.r. Na temelju članka 32. Statuta Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16./09.), Gradsko vijeće Grada Oroslavja je na 16. sjednici održanoj dana 30. 06. 2011. godine, donijelo ODLUKU O PROGLAŠENJU SVOJSTVA JAVNOG DOBRA Članak 1. Gradsko vijeće Grada Oroslavja proglašava javnim dobrom u općoj uporabi k.č.br. 1830/15 k.o. Oroslavje površine 156 čhv odnosno 560 m2, u skladu sa Skicom za iskolćenje i sa kopijom katastarskog plana od 21. 06. 2011. godine. Članak 2. Odluka o proglašenju svojstva javnog dobra Gradskog vijeća Grada Oroslavja prilaže se prijedlogu za provođenje zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka, radi uknjižbe k.č. br. 1830/15 k.o. Oroslavje, kao javnog dobra u općoj uporabi u zemljišne knjige. KLASA:021-06/01-09/02 URBROJ:2113/04-01/01-09-16 U Oroslavju, 30. 06. 2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Danko Pušćenik, dr. med., v.r. Na temelju članka 32. Statuta Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 16./09.), Gradsko vijeće Grada Oroslavja na svojoj 16. sjednici održanoj 30. 06. 2011. godine donijelo je ODLUKU O STAVLJANJU VAN SNAGE ODLUKE O IZRADI URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA RADNE ZONE MOKRICE Članak 1. Stavlja se van snage Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja radne zone Mokrice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 8./11.). Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA:021-06/10-01/02 URBROJ:2113/04-01/01-10-16 U Oroslavju, 30. 06. 2011. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Danko Pušćenik , dr. med., v.r. Strana 825 - Broj 14. OPĆINA BEDEKOVČINA Na temelju članka 10. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» broj 86/08 i 61/11) i članka 46. Statuta Općine Bedekovčina («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 18/09), načelnik Općine Bedekovčina , utvrđuje I. IZMJENU PLANA PRIJMA U SLUŽBU U JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPĆINE BEDEKOVČINA ZA 2011. GODINU I. U Planu prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Bedekovčina za 2011. godinu („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 5/11) točka VI. mijenja se i glasi: „U 2011. godini planira se prijam u službu 3 vježbenika i to: 2 vježbenika sa višom stručnom spremom i 1 vježbenik sa srednjom stručnom spremom.“ II. Ova I. izmjena Plana prijma stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 119-01/11-01/01 URBROJ: 2197-02-01/11-2 Bedekovčina, 20. lipnja 2011. NAČELNIK Rajko Vidiček , v.r. OPĆINA JESENJE Na temelju stavka (6), članka 100. i članka 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) i članka 15. Statuta općine Jesenje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 15/09.), Općinsko vijeće općine Jesenje, na svojoj 17. sjednici održanoj 08. 07. 2011., donijelo je: 2. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE JESENJE (usklađenje sa Zakonom) 1. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) 2. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Jesenje (usklađenje sa Zakonom) (u daljnjem tekstu Plan) izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu. Članak 2. (1) Ovim Planom mijenjaju se Prostorni plana uređenja Općine Jesenje (Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije 6/03.) i Prostorni plan uređenja Općine Jesenje – Izmjene i dopune 2007. (Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije 15/07.) tako da se: a) mijenjaju dijelovi poglavlja 1. Polazišta, koje postaje podpoglavlje 1. Polazišta, poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige II; b) mijenjaju dijelovi poglavlja 3. Plan prostornog Strana 826 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE uređenja Općine Jesenje, koje postaje podpoglavlje 3. Plan prostornog uređenja Općine Jesenje, poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige II; c) mijenja cjelokupno poglavlje 4. Odredbe za provođenje, koje postaje poglavlje 1. Odredbe za provođenje, Knjige I. d) briše Poglavlje Kartogrami, te e) mijenja Kartografski dio Plana, koje postaje poglavlje 2. Kartografski dio Plana, Knjige I. (2) Ovim Planom prikazani su samo izmijenjeni dijelovi Prostornog plana uređenja Općine Jesenje (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 6/03. I 15/07). Poglavlja temeljnog Plana koja nisu izmijenjena nisu prikazana ovim Planom. Članak 3. (1) Plan se sastoji od: Knjige I koja sadrži: I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE: 1. OPĆE ODREDBE 2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 2.1. Korištenje i namjena površina 3. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 3.1. Građevine od važnosti za državu i županiju 3.2. Građevinska područja naselja 3.2.1. Opće odredbe 3.2.1.1. Oblikovanje naselja 3.2.1.2. Oblikovanje građevine 3.2.1.3. Priključak građevne čestice i građevine na njoj na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te odlaganje otpada 3.2.1.4. Građevna čestica, regulacijska i građevinska linija, udaljenost građevine od bočne međe i izgrađenost čestice 3.2.1.5. Najveća visina građevine 3.2.1.6. Namjena osnovne građevine 3.2.2. Građevine stambene namjene 3.2.2.1. Stambena građevina 3.2.2.2. Višestambena građevina 3.2.3. Građevine mješovite namjene 3.2.4. Građevine gospodarske namjene 3.2.5. Građevine javne i društvene namjene, građevine posebne namjene I građevine športsko-rekreacijske namjene 3.2.6. Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine uz osnovnu građevinu 3.2.7. Građevine infrastrukture 3.3. Izdvojena građevinska područja van naselja uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 3.3.1. Opće odredbe 3.3.2. Izdvojena građevinska područja van naselja gospodarske namjene – proizvodne (i) i/ili poslovne (k) 3.3.3. Izdvojena građevinska područja van naselja gospodarske namjene – ugostiteljsko turističke (T) 3.3.4. Izdvojena građevinska područja van naselja športsko-rekreacijske namjene (R) 3.3.5. Izdvojena građevinska područja van naselja – groblje (+) Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 3.3.6. Građevine infrastrukturne 3.4. Izgrađene strukture van građevinskog područja 3.4.1. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu 3.4.1.1. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje 3.4.1.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe 3.4.1.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske i sl. proizvodnje 3.4.1.4. Uzgajališta riba (ribnjaci), uzgajališta puževa, glista, žaba i sličnih životinja 3.4.1.5. Građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore 3.4.2. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na šumskom zemljištu 3.4.1.4. Uzgajališta riba (ribnjaci), uzgajališta puževa, glista, žaba i sličnih životinja 3.4.1.5. Građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore 3.4.2. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na šumskom zemljištu 4. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 4.1. Prometni sustav 4.1.1. Cestovni promet 4.1.2. Željeznički promet 4.2. Drugi i komunalni infrastrukturni sustavi 4.2.1. Pošta i javne telekomunikacije 4.2.2. Plinoopskrba 4.2.3. Elektroenergetika 4.2.4. Vodoopskrba 4.2.5. Odvodnja otpadnih voda 4.2.6. Uređenje vodotoka i voda 5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 5.1. Opća načela zaštite 5.2. Prirodne i krajobrazne vrijednosti 5.3. Kulturno-povijesne cjeline i građevine te ambijentalne vrijednosti 6. POSTUPANJE S OTPADOM 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 7.1. Zaštita tla 7.1.1. Zaštita poljoprivrednog tla 7.1.2. Zaštita šumskog tla 7.2. Zaštita voda 7.3. Zaštita zraka 7.4. Zaštita od buke 7.5. Zaštita prirodnih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti 7.6. Mjere za poboljšanje, očuvanje i unapređenje stanja u okolišu 7.7. Mjere posebne zaštite 7.7.1. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 8. MJERE PROVEDBE PLANA 8.1. Obveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja 8.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 8.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 9. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE ODREDBE II. KARTOGRAFSKI DIO PLANA: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu1:25000 1.A. Prostori za razvoj i uređenje 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE 2.A. Plan prometa, u mjerilu1:25000 2.B. Pošta i telekomunikacije, u mjerilu1:25000 2.C. Energetski sustavi, u mjerilu1:25000 2.D. Vodnogospodarski sustavi i odlaganje otpada, u mjerilu 1:25000 3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja, u mjerilu1:25000 3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju, u mjerilu1:25000 3.C. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, u mjerilu1:25000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA u mjerilu 1:5000 4.A. K.O. Jesenje 4.B. K.O. Jesenje 4.C. K.O. Jesenje 4.D. K.O. Jesenje , (2) Plan obuhvaća područje Općine Jesenje (u daljnjem tekstu Općina). Na području Općine se, sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 16/07 i 46/10), nalazi pet naselja: Brdo Jesensko, Cerje Jesensko, Donje Jesenje, Gornje Jesenje i Lužani Zagorski. Plan utvrđuje uvjete za uređenje prostora Općine, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje građevnog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturnih dobara. Članak 4. Pojmovnik (1) U Planu se koriste pojmovi definirani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), pojmovi definirani propisima donesenim na temelju tog Zakona i pojmovi uvriježeni u praksi. Ovdje se daju pojmovi uvriježeni u praksi koji nisu definirani tim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona: 1. Uređena građevna čestica je čestica kojoj se može u skladu s Planom osigurati minimalna veličina, pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i dovoljan broj parkirališnih mjesta. 2. Neuređena građevna čestica je čestica koja ne zadovoljava uvjete uređene građevne čestice. 3. Regulacijska linija je linija koja odvaja javnu površinu od privatne (u smislu javnog ili privatnog dobra, odnosno vlasničkog načina korištenja). 4. Građevinska linija je linija na kojoj se obavezno Strana 827 - Broj 14. mora graditi prednje pročelje građevine(a). 5. ���������������������������������������������� Samostojeća građevina je građevina koja je odmaknuta od bočnih međa. 6. Poluugrađena građevina je građevina na jednoj bočnoj međi tako da sa susjednom građevinom na toj međi čini sklop dvojne građevine ili završetak niza. 7. Ugrađena građevina je građevina na obje bočne međe kao interpolacija tj. ugradnja u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza. 8. �������������������������������������������������� Etaža je naziv za pojedinu prostornu razinu građevine (Podrum - Po, Suteren - Su, Poluukopana etaža - Pue, Prizemlje - Pr, Kat - K i Potkrovlje - Pk). 9. Poluukopana etaža (Pue) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je od 50,0199,99% svog volumena u konačno zaravnati teren. 10. ���������������������������������������������� Krov je stropna konstrukcija zadnje etaže građevine, u koju se ubrajaju svi slojevi krova. Krov može biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni sa skošenjima na zabatima (“lastavica” istog nagiba kao i osnovni krov)) nagiba do najviše 45°. 11. �������������������������������������������� Krovna kućica je dio krovne konstrukcije kosog krovišta koja služi za ugradnju okomitog prozora za osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom kroz najviše dva raspona krovnih rogova. 12. ������������������������������������������� Krovni nadozidani prozor je dio krovne konstrukcije kosog krovišta koji služi za ugradnju okomitog prozora za osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom. Prednje pročelje spomenutog mora biti u ravnini pročelja građevine. Širina prednjeg pročelja spomenutog najviše do 1/3 dužine pročelja, odnosno ne više od 4,00 m duljine krovne plohe. 13. Krovni prozor je otvor koji služi za osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom i potkrovlja bez namjene ako nemaju zabatne zidove u visini potkrovlja, a izvodi se isključivo u krovnoj ravnini krovišta. 14. Visina krovnog vijenca mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do: a) točke spoja pročelja i završne obrade krova kod ravnog krova bez nadozida krova, odnosno b) najviše točke završne obrade nadozida krova kod ravnog krova sa nadozidom krova, odnosno c) točke spoja pročelja i završne obrade krova kod kosog ili zaobljenog krova bez nadozida krova i bez strehe, odnosno d) najviše točke završne obrade nadozida krova kod kosog ili zaobljenog krova sa nadozidom krova i bez strehe, odnosno e) točke spoja pročelja sa završnom obradom donje plohe strehe kod kosog ili zaobljenog krova bez nadozida krova i sa strehom, odnosno f) najviše točke završne obrade nadozida krova kod kosog ili zaobljenog krova sa nadozidom krova i sa strehom. 15. Erker je prostor na pojedinom katu i potkrovlju građevine koji je isturen u odnosu na pročelje građevine. Iznad stropne ploče erkera moguće je izvesti loggiu, bal- Strana 828 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE kon, terasu, kosi, zaobljeni ili ravni krov. 16. Loggia je prostor pojedine etaže građevine koji je otvoren s jedne strane. Može biti isturen van pročelja građevine. Ako je dio isturenja lođe van pročelja građevine otvoren i ograđen s tri strane samo s ogradom, taj se dio naziva balkon. 17. Balkon je prostor pojedine etaže građevine koji je isturen u cijelosti van pročelja građevine, ograđen ogradom i odignut je od kote konačno zaravnanog i uređenog terena. 18. Terasa je prostor pojedine etaže građevine ili na terenu koji može biti nenatkriven i u tom slučaju zagrađen zidovima sa najviše četiri strane, ili natkriven i u tom slučaju zagrađen zidovima sa najviše dvije strane. 19. Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog terena) građevne čestice i koja je zagrađena sa najviše s jedne strane. 2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE Članak 5. (1) Načela za određivanje namjene površina određenih Planom, koje određuju temeljno urbanističkograditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su: • načela održivoga razvoja, • načela zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa, • načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora, • načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora i • ������������������������������������������������ pravila urbanističke, prostornoplanerske i krajobraznoplanerske struke. (2) Primarni cilj Plana je propisati, omogućiti i potaknuti: a) prostorni razvoj svih naselja Općine zasnovan na demografskom razvitku (koji se temelji na prirodnom priraštaju, te doseljavanju i povratku stanovnika), te uspostava ravnoteže između takvog demografskog razvitka i cjelokupnog prostornog razvoja Općine; b) zaštitu i neophodnu sanaciju različitih oblika vrijedne prirodne i kulturne baštine; c) gospodarski razvoj zasnovan na: poljoprivredi, turizmu, upravnim i uslužnim funkcijama, te proizvodnim i prerađivačkim pogonima; te d) ��������������������������������������������������� uz sve lokalne potrebe, osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje državnog, županijskog značaja. 2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA Članak 6. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (1) U skladu s temeljnim načelima i ciljevima, kao i svim obvezama i ulaznim podacima (polazištima) iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja (PPKZŽ - za područje Općine) područje Općine razgraničeno je prema osnovnim kategorijama korištenja i namjene površina na: A. Površine unutar građevinskih područja: 1. Građevinska područja naselja (GPN) svih naselja Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. (površine izgrađenog dijela naselja te uređenog i neuređenog neizgrađenog dijela naselja za daljnji razvoj i širenje naselja) za mješovitu namjenu. 2. Izdvojena građevinska područja van naselja (IGPVN) pojedinih naselja (površine izgrađenog te uređenog i neuređenog neizgrađenog dijela za daljnji razvoj i širenje) za: a) gospodarsku namjenu proizvodnu i/ili poslovnu (I) i/ili (K), b) gospodarsku namjenu ugostiteljsko turističku (T) c) športsko-rekreacijsku namjenu (R) i d) groblje (+), te na B. Površine van građevinskih područja: 1. Poljoprivredne površine - poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene (P); 2. Šumske površine (Š) 3. Ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište (PŠ), 4. Vodene površine – vodotoci i retencije 5. Ostale površine a) eksploatacijsko polje kamenoloma Gorjak b) odlagalište komunalnog otpada Gorjak c) ������������������������������������������������ površine infrastrukturnih sustava (IS) – prometnice, dalekovodi, plinovodi. (2) Sve je prikazano na kartama 1. Korištenje i namjena površina i kartama serije 2. Infrastrukturni sustavi i mreže u mjerilu 1:25000 te detaljnije na kartama grupe 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000. (3) Prostornim planovima uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja – UPU, ili/i detaljni plan uređenja – DPU), planirat će se daljnja detaljnija razgraničenja prema namjeni površina u skladu s osnovnom namjenom površina i ostalim utvrđenim uvjetima. Članak 7. UVJETI KORIŠTENJA (1) Korištenje prostora unutar obuhvata Plana za izgradnju građevina, kao i uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad na ili ispod površine zemlje može se obavljati isključivo u suglasju s Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze. (2) Korištenje te detaljnija namjena površina, uređenje i izgradnja u dijelu prostora Općine planira se i provodi u skladu s posebnim uvjetima korištenja. Granice područja posebnih uvjeta korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju, uređenja zemljišta te područja i dijelova primjene planskih mjera zaštite prikazani su na kartografskim prikazima serije 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000. Granice područja posebnih uvjeta korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju te područja i dijelova primjene planskih mjera zaštite prikazane su i na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000. 3. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 3.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Članak 8. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (1) Na području Općine Jesenje (unutar obuhvata Prostornoga plana) nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku: 1. Dalekovod 220 kV (postojeći) 2. ����������������������������������������������� Brza cesta «Zagorska magistrala»: Krapina – Jesenje – Lepoglava – Ivanec – Varaždin (planirana) 3. Brza željeznička pruga Krapina – Lepoglava – Varaždin (planirana) 4. Retencije za obranu od poplave Velika i Mala Ravninščica (planirane) (2) Za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku primjenjuje se Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/97). (3) Na području Općine Jesenje (unutar obuhvata Prostornoga plana) nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Krapinsko-zagorsku županiju (osim navedenih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku): Ž 2099 Krapina (Ž2098) – G. Jesenje – Bednja (D 508) Postojeći dalekovodi i transformatorska postrojenja 110 kV 3.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 3.2.1. OPĆE ODREDBE Članak 9. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA (GPN) (1) Građevinska područja naselja (GPN) su utvrđena ovim Planom za naselja Brdo Jesenjsko, Cerje Jesenjsko, Donje Jesenje, Gornje Jesenje i Lužani Zagorski te se smatraju površinama (područjima) mješovite namjene. Pretežita namjena im je stambena, ali mogu sadržavati i površine: a) pratećih namjena, koje su u funkciji zadovoljenja standarda stanovanja u naselju (društvene, javne, rekreacijske i sl.), b) infrastrukturnih sustava te c) gospodarskih namjena koje nisu u suprotnosti sa stambenom, ili su pak razgraničene ovim Planom kao površine utvrđene isključive namjene unutar ukupne površine naselja. (2) Unutar građevinskih područja naselja, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), ovim Planom je utvrđeno razgraničenje na: a) izgrađeni dio (utvrđen tijekom izrade Plana) i b) uređeni i neuređeni neizgrađeni dio (za daljnji razvoj planirane namjene). (3) Granice građevinskih područja naselja, razgraničenja na izgrađeni te uređeni i neuređeni neizgrađeni dio utvrđene su granicama katastarskih čestica (gdje je to bilo moguće). Utvrđena razgraničenja su prikazana na karti 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000 te detaljnije na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000. 3.2.1.1. Oblikovanje naselja Članak 17. OBLIK NASELJA (1) Da bi se očuvala tradicijska slika naselja, zadržan je organski oblik naselja, koji je dijelom nastao i uslijed Strana 829 - Broj 14. topografsko-reljefnih uvjeta Općine. (2) Što racionalnije koristiti izgrađeno građevinsko područje, osigurati višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrjednijeg dijela i ukloniti neracionalnosti te novom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađenih dijelova naselja. (3) U neizgrađenim dijelovima naselja treba planirati ceste sa dostatnom širinom kolnika, nogostupa i zelenim pojasom bar sa jedne strane ceste, te javne zelene površine. U izgrađenim dijelovima naselja, osobito u dijelovima koji su obuhvaćeni uvjetima zaštite, treba očuvati tradicijski oblik graditeljske strukture, ali na način da se dio preostalih neizgrađenih površina očuva i za potrebne javne i zelene površine. Članak 18. KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRAVE, KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ UPORABI TE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH OBILJEŽJA (1) Unutar građevinskog područja naselja se mogu postavljati kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretne naprave, komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) kao i ostala urbana oprema. (2) Za postavu spomenutog stavkom 1. ovog članka izdaju se dozvole u skladu s propisima, ovim Planom, Odlukom o rasporedu kioska, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretnih naprava, komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi te konstrukcija privremenih obilježja ili Odlukom o komunalnom redu, te drugim odgovarajućim aktima za područje Općine koji se odnose na sve navedeno. (3) Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije koji se može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama. Kiosci se mogu postaviti na javne površine (javne zelene površine, građevne čestice javnih sadržaja i sl.) i to u neposrednu blizinu javne prometne površine, ali van cestovnih pojasa. Kiosci se mogu postavljati i na privatnu građevnu česticu, ako je prostor između regulacijske i građevne linije osnovne građevine veći od 5,00 m. Postavljaju se tako da prednja strana kioska (tamo gdje je prodaja), zajedno sa prodajnim pultom bude najmanje 60 cm uvučena od javne površine (regulacijske linije). Prostor ispred kioska, kao i dio prostora kojim se dolazi do ulaska u kiosk mora se popločiti. Kiosk se mora moći priključiti na prometnu površinu te komunalnu i drugu infrastrukturu. (4) Nadstrešnicom za sklanjanje ljudi u javnom prometu se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije, koji se može postavljati pojedinačno ili u grupama na javnim površinama. (5) Pokretnim napravama smatraju se štand, odnosno klupa, stol i kolica za prodaju raznih artikala, ledenica, ambulantna, ugostiteljska i slična prikolica, bankomat, Strana 830 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE automat, peć i naprava za pečenje plodina, spremište za priručni alat i materijal, pozornica i slične naprave, stol, stolica, pokretna ograda i druga naprava koja se postavlja ispred ugostiteljskih, zanatskih i drugih radnji, odnosno u njihovoj neposrednoj blizini, te šatori povodom raznih manifestacija, djelatnost cirkusa, luna parka, zabavne radnje, automobili kao zgodici na nagradnim igrama i igrama na sreću, čuvarske kućice, prijenosni WC-i i sl. Mogu se postavljati pojedinačno ili u grupama na javnoj i/ili privatnoj površini. (6) Komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi su javna rasvjeta, ploča s planom naselja, javni sat, javni zahod, javni zdenac, vodoskok, fontana, spomenik, spomen - ploča, skulptura, sakralno obilježje, javna telefonska govornica, poštanski sandučić, spremnici za otpad i slični objekti i uređaji. Mogu se postavljati pojedinačno ili u grupama na javnoj i/ili privatnoj površini. (7) Svaki pojedini kiosk, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretna naprava, komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi te konstrukcija privremenog obilježja, te ostala urbana oprema kao i grupa spomenutih, moraju biti smješteni tako da je na primjeren način omogućena opskrba, da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometnica, ne ometaju promet pješaka i vozila, ne otežavaju održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina. Članak 19. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA (1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici postavlja prema ulici, a pomoćne i gospodarske građevine uz osnovnu građevinu u pozadini. Dozvoljava se i drugačiji smještaj građevina na čestici ako oblik terena i oblik čestice, te tradicijski način izgradnje dopuštaju iznimku. (2) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 87. (3) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično moraju se urediti (izvesti) tako da ne narušavaju izgled okolnog prostora, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. (4) Nije dopušteno uređenje građevne čestice kojim se kota konačno uređenog i zaravnatog terena uz građevinu mijenja više od 1,5 m u odnosu na prirodni zatečeni teren, odnosno ukupna zaravnata površina terena građevne čestice dobivena zasjecima, usjecima ne smije prijeći više od 30% površine čestice (5) Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti pejzažno uređeno. (6) U pejzažnom uređenju građevne čestice treba primjenjivati autohtono raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je ljeti potrebna sjena, a zimi osunčanje te trajnozeleno i crnogorično raslinje tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zaštitni ili ukrasni pojas. Članak 20. OGRADE, ŽIVICE, DVORIŠTA (1) Izgradnja ograda na građevnim čestica treba Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. biti sukladna tradicijskom načinu građenja ovog prostora. Ograda može biti žičana, metalna, drvena, betonska, zidana, djelomično zidana, i sl., kombinacija ostalih materijala ovdje navedenih, a preporuča se drvena ili zelena sa zasađenom živicom od sljedećih biljnih svojti: grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, ukupne visine do 2,0 m. (2) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj čestici. Kod ugaonih čestica ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). (3) U dvorištima ne saditi bilje koje je strano lokalnom krajoliku, ne unositi egzotično bilje. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća (lipa, orah i starinske sorte jabuka); grmlja (jorgovan, klokočik, pajasmin) i cvijeća (potočnica, lijepa kata, zvjezdan, kokotić, božur, hortenzija, neven, perunika, ljiljan, dalija (georgina) i vrtni suncokret). (4) Autohtone krajobrazne ambijente duž postojećih ulica i putova na građevnoj čestici valja čuvati i omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci, skupine stabala i drvoredi duž cesta i putova, i sl. 3.2.1.2. Oblikovanje građevine Članak 21. OBLIKOVANJE GRAĐEVINE (1) Arhitektonsko oblikovanje građevina unutar područja povijesnih graditeljskih cjelina i kulturnog krajolika te povijesnih sklopova mora se prilagoditi postojećem ambijentu, što znači da mora biti u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, materijalima i bojama građevina ovog prostora, te usklađeno s krajobrazom i tradicijskom slikom ovog prostora. Područja povijesnih graditeljskih cjelina i kulturnog krajolika te povijesnih sklopova prikazan na kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000. Radi zaštite ambijentalnih vrijednosti pojedinih naselja određuju se slijedeće mjere i postupci oblikovanja građevina i njihovih detalja: a) tlocrtni i visinski gabariti građevina, oblikovanje građevina, pokrov i nagib krovišta, građevni materijali, završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom i okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja u tom dijelu naselja i b) građevine koje se grade kao poluugrađene ili ugrađene moraju činiti arhitektonsku cjelinu. (2) Na uličnoj strani građevine moguće je smjestiti terase, lođe i balkone samo ako je građevina udaljena od regulacijske linije najmanje 5,0 m, ili ako je građevina u izgrađenoj jezgri ili dijelu naselja u kojem je to uobičajeno na manjim udaljenostima. Članak 22. KROVOVI GRAĐEVINA (1) Krov svih građevna mora biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni sa skošenjima na zabatima (“lastavica” istog nagiba kao i osnovni krov)) nagiba do 45°, osim kod vjerskih građevina. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (2) Krov može biti pokriven s crijepom ili ostalim suvremenim materijalima za pokrov, ali nikako materijalima na bazi azbesta i materijalima u visokom sjaju (materijalima reflektirajućih obilježja). Krovni prepust je moguć najviše do 80 cm kod strehe, a 120 cm kod zabata, mjereći od pročelja građevine. (3) Ako se građevina gradi na udaljenosti manjoj od 1,00 m od međe sa susjednom građevnom česticom, ista ne smije imati krovne plohe prema toj čestici, odnosno krovna voda se mora prihvatiti i odvesti na vlastitu česticu. (4) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora. 3.2.1.3. Priključak građevne čestice i građevine na njoj na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te odlaganje otpada Članak 23. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINE NA NJOJ NA PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU I INFRASTRUKTURU TE ODLAGANJE OTPADA (1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju imati priključak na prometnu površinu. (2) ������������������������������������������������ Građevna čestica i građevine na njoj se priključuju na prometnu površinu na način kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na koju se priključuje i sukladno članku 85. (3) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 86. Ako se na građevnoj čestici ne može osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta mora se smanjiti planirani kapacitet sadržaja i namjene građevine ili odustati od gradnje. (4) Građevne čestice i građevine na njoj se moraju priključiti na komunalnu infrastrukturnu mrežu (telekomunikacijsku elektroenergetsku, plinoopskrbnu, vodoopskrbnu, odvodnje otpadnih voda) ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti. Priključivanje građevne čestice i građevine na njoj na komunalnu infrastrukturnu mrežu obavlja se prema posebnim uvjetima nadležne pravne osobe (davatelja usluge s javnim ovlastima) nadležnog za pojedinu komunalnu mrežu, akta lokalne samouprave i važećim zakonskim propisima i pravilnicima. (5) Treba težiti da se što prije provede podzemna mreža komunalne infrastrukture i izvrši podzemno priključenje građevina na nju. (6) Priključci na infrastrukturnu mrežu moraju biti izvedeni tako da ne narušavaju estetski izgled uličnih pročelja građevina. (7) Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (smještaj spremnika za otpad) ako je organiziran odvoz otpada. Prostor za odlaganje otpada treba biti lako pristupačno s prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. (8) Prostor za kratkotrajno odlaganje otpada treba biti veličine tako da omogući postava dovoljnog broja spremnika za selektivno prikupljane korisnog otpada Strana 831 - Broj 14. radi reciklaže. (9) Odlaganje otpada je moguće i van građevne čestice, ali tada to mora biti u spremnike koji se postavljaju na javnim površinama sukladno članku 18. (10) Spremnici se nikako ne smiju postavljati na javne zelene ili parkovne površine, uređena parkirališt, već samo na posebno popločene/asfaltirane površine lako pristupačne sa javne prometne površine. 3.2.1.4. Građevna čestica, regulacijska i građevinska linija, udaljenost građevine od bočne međe i izgrađenost čestice Članak 24. GRAĐEVNA ČESTICA (1) Građevna čestica stambene građevine mora imati osigurani pristup na prometnu površinu minimalne širine 3,00 m, a kod svih ostalih građevina minimalne širine 6,00 m. (2) Na jednoj građevnoj čestici, u građevinskom području naselja, može se graditi: a) jedna osnovna građevina, b) jedna pomoćna građevina i c) jedna gospodarska građevina. Osim spomenutih građevina mogu se graditi i druge sporedne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu građevne čestice i građevina na njoj, sve sukladno članku 51. kao i kiosci i pokretne naprave, komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi te konstrukcije privremenih obilježja sukladno članku 18. Sve spomenute građevine i uređenja čine jednu funkcionalnu cjelinu. (3) Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti njeno svrhovito korištenje i izgradnju. Parcelaciju treba prilagoditi tradicijskim oblicima i veličinama. Ne treba ujednačavati veličinu i oblik građevnih čestica. (4) Minimalne površine građevnih čestica su za svaku pojedinu građevinu, u ovisnosti o njezinoj namjeni dijelu Općine u kojem se grade, utvrđene u daljnjem tekstu. Članak 25. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA (1) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu sa člankom 85. (2) Udaljenost građevinske linije građevine od regulacijske linije mora biti najmanje 5,00 m. Iznimno, kod rekonstrukcije građevine izgrađene na manjoj udaljenosti, ili ako se građevinska linija planirane građevine prilagođava građevinskim linijama izgrađenih građevina duž iste prometnice, udaljenost građevinskle linije može biti i manja, ili se građevinska i regulacijska linija mogu i preklapati. Nadalje, sve spomenuto u ovom stavku uz poštivanje stavka (1) članka 85. (3) Kod građevina koje se grade na regulacijskoj liniji (građevinska i regulacijska linija se preklapaju) istaci na pojedinim etažama (loggie, balkoni ili erkeri) prema javnoj prometnoj površini nisu dozvoljeni. Članak 26. UDALJENOST GRAĐEVINE OD BOČNE MEĐE (1) U građevinskom području naselja građevina se može graditi: Strana 832 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE a) odmaknuto od bočnih međa– tj. kao samostojeća građevina; b) na jednoj bočnoj međi – tj. kao poluugrađena građevina tako da sa susjednom građevinom na toj međi čini sklop dvojne građevine ili završetak niza; c) na obje bočne međe (kao interpolacija tj. ugradnja u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza) – tj. kao ugrađena građevina. (2) Samostojeće i poluugrađene građevine s otvorima na slobodnom pročelju prema susjednim međama moraju biti, kako bi se spriječilo širenja požara na susjedne građevine, udaljene od susjednih međa najmanje 3 metra. Ova udaljenost može biti i manja ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu vanjskih otvora na vanjskim zidovima i drugo) da se požar neće proširiti na susjedne građevine. (3) Ugrađene i poluugrađene građevine međusobno moraju biti odvojene zidom bez otvora vatropropusnosti 90 minuta koji, u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti 90 minuta), nadvisuje najviši krov najmanje 0,50 m, ili završava konzolom duljine 1,00 m u prostor građevine ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Članak 27. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE (1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti (Kig). (2) Koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig) su za svaku pojedinu građevinu, u ovisnosti o njezinim namjenama i dijelu Općine u kojem se grade, utvrđeni u daljnjem tekstu. 3.2.1.5. Najveća visina građevine Članak 28. NAJVEĆA VISINA GRAĐEVINE (1) Najveća visina građevina uvjetuje se kroz najveću visinu krovnog vijenca. (2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine ne smatraju se: a) kota dna okna izvedenog uz građevinu (svijetle širine do 1,00 m) radi prozračivanja i/ili osvjetljenja podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su; b) najniža kota rampe (svijetle širine do 5,50 m) za pristup u etažu podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su; te c) najniža kota stubišta (svijetle širine do 1,50 m) za pristup u etažu podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su. (3) Građevina može imati samo jednu etažu Suterena - Su ili Poluukopane etaže - Pue, Prizemlja - Pr i Potkrovlja – Pk, a više etaža Podruma - Po i Kata - K. (4) Najveća visina građevina je za svaku pojedinu građevinu, u ovisnosti o njezinim namjenama i dijelu Općine u kojem se grade, utvrđena u daljnjem tekstu. 3.2.1.6. Namjena osnovne građevine Članak 29. NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. (1) Namjena osnovne građevine na građevnoj čestici određena je udjelom površine određene namjene u ukupnoj površini građevine. Građevine prema namjeni mogu biti: a) �������������������������������������������� stambene namjene (stambene građevine i višestambene građevine) – više od 70% stanovanje; b) ������������������������������������������� mješovite namjene (stambeno-poslovne građevine i poslovno-stambene građevine) – jedna namjena pretežita; c) gospodarske namjene (građevine proizvodne, zanatske, uslužne, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i sl. namjene); d) javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, školske i predškolske, kulturne, vjerske, sl.); e) posebne namjene (policijske uprave, vatrogasni dom i sl.); f) športsko-rekreacijske namjene (sve vrste dvorana; plivački bazeni na otvorenom; nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i druga igrališta na otvorenom i sl.) i g) građevine infrastrukture. 3.2.2. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE Članak 30. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE (1) Građevine stambene namjene ovisno o broju stambenih jedinica mogu biti: a) stambene građevine ili b) višestambene građevine. 3.2.2.1. Stambena građevina Članak 31. STAMBENA GRAĐEVINA (1) Stambenom građevinom smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava najviše tri samostalne stambene jedinice i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine stambena namjena čini više od 70% površine. (2) U stambenoj građevini je moguće obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (3) Stambena građevina se može graditi u građevinskom području naselja (GPN). Članak 32. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE STAMBENE GRAĐEVINE (1) Površina građevne čestice za gradnju stambene građevine mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane standarde i normative, te tako na zadovoljavajući način participirati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja. (2) Veličina građevne čestice stambene građevine ne može biti manja od: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način: 400 m2 u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m), Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE b) za gradnju građevine na poluugrađeni način: 350 m2 u neizgrađenim, a 250 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m) i c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 225 m2 u neizgrađenim, a 175 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 10,00 m, a u izgrađenom ne manja od 8,00 m). (3) Iznimka je dozvoljena kod postojećih stambenih građevina izgrađenih na građevnoj čestici manje veličine od utvrđene stavkom (2) ovog članka uz, u tom slučaju, obavezu da veličina građevne čestice ne bude manja od postojeće. Članak 33. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE STAMBENE GRAĐEVINE - (Kig) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice stambene građevine su: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 % i c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %. Članak 34. VISINA STAMBENE GRAĐEVINE (1) Stambena građevina može imati visinu krovnog vijenca do 9,00 m. 3.2.2.2. Višestambena građevina Članak 35. VIŠESTAMBENA GRAĐEVINA (1) Višestambenom građevinom smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava četiri ili više samostalnih stambenih jedinica i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine stambena namjena čini više od 70% površine. (2) U višestambenoj građevini je moguća prisutnost odnosno obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (3) Višestambena građevina se može graditi u građevinskom području naselja (GPN). Članak 36. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE (1) Površina građevne čestice za gradnju višestambene građevine mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane standarde i normative, te tako na zadovoljavajući način participirati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja. (2) Veličina građevne čestice višestambene građevine ne može biti manja od: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način: 600 m2 u neizgrađenim, a 450 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u Strana 833 - Broj 14. neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u izgrađenom ne manja od 14,00 m), b) za gradnju građevine na poluugrađeni način: 450 m2 u neizgrađenim, a 350 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m) i c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2 u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m). Članak 37. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE - (Kig) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice višestambene građevine su: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 %, c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %. Članak 38. VISINA VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE (1) Višestambena građevina može imati visinu krovnog vijenca do 9,00 m. 3.2.3. GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE Članak 39. GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE 1) Građevinom mješovite namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava jednu ili više samostalnih stambenih i poslovnih jedinica i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine jedna od namjena (stambena ili poslovna namjena) čini više od 50% površine, što znači da je ta namjena pretežita namjena. (2) Građevina mješovite namjene može biti: a) ��������������������������������������������� stambeno-poslovna građevina (građevina pretežito stambene namjene) ili b) poslovno-stambena građevina (građevina pretežito poslovne namjene). Pretežita namjena građevine je korištenje prostora i površina građevine za više namjena a jedna je prevladavajuća, što znači da ta namjena čini više od 50% građevinske (bruto) površine. (3) U stambeno-poslovnoj građevini i poslovnostambenoj građevini je moguća prisutnost odnosno obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (4) Građevina mješovite namjene se može graditi u građevinskom području naselja (GPN). Članak 40. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE (1) Površina građevne čestice za gradnju građevine mješovite namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju Strana 834 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja te odvijanja javnih i društvenih aktivnosti kao i sve propisane standarde i normative, te tako na zadovoljavajući način sudjelovati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja. (2) Veličina građevne čestice građevine mješovite namjene ne može biti manja od: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način: 600 m2 u neizgrađenim, a 450 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u izgrađenom ne manja od 14,00 m), b) za gradnju građevine na poluugrađeni način: 450 m2 u neizgrađenim, a 350 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m) i c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2 u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m). Članak 41. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE - (Kig) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice građevine mješovite namjene su: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 % i c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %. Članak 42. VISINA GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE (1) Građevina mješovite namjene može imati visinu krovnog vijenca do 9,00. 3.2.4. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE Članak 43. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE (1) Građevinom gospodarske namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) ������������������������������������������������� sadržava jednu ili više samostalnih jedinica gospodarske namjene i b) ���������������������������������������������� u građevinskoj (bruto) površini građevine gospodarska namjena čini 100% površine. (2) Građevina gospodarske namjene može biti: proizvodna, zanatska, uslužna, trgovačka, ugostiteljskoturistička i sl. (3) U gospodarskoj građevini moguće je obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (4) Građevina gospodarske namjene se može graditi u građevinskom području naselja (GPN). Članak 44. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE (1) Površina građevne čestice za gradnju građevine gospodarske namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. suvremenog poslovanja kao i sve propisane standarde i normative, te tako na zadovoljavajući način sudjelovati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja. (2) Veličina građevne čestice građevine gospodarske namjene ne može biti manja od: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način: 600 m2 u neizgrađenim, a 450 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u izgrađenom ne manja od 14,00 m), b) za gradnju građevine na poluugrađeni način: 450 m2 u neizgrađenim, a 350 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m) i c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2 u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m). Članak 45. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE - (Kig) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice za gospodarsku namjenu su: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 % i c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %. Članak 46. VISINA GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE (1) Građevina gospodarske namjene može imati visinu krovnog vijenca do 8,00 m. 3.2.5. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, građevine posebne namjene I građevine športsko-rekreacijske namjene Članak 47. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE i GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (1) Građevinom javne i društvene namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica javne i društvene namjene i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine javna i društvena namjena čini 90% površine. (2) Građevina javne i društvene namjene može biti: upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulturna, vjerska građevina i građevina sl. namjene. (3) Uz građevine predškolske i školske namjene moguće je graditi dvorane i vanjska borilišta, igrališta za sve vrste sportova i prostore za boravak djece na otvorenom. (4) Građevinom posebne namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica posebne namjene i b) ������������������������������������������������ u građevinskoj (bruto) površini građevine posebna namjena čini 90% površine. (5) Građevine posebne namjene su građevine policijske uprave, vatrogasnog doma i sl. građevine. (6) Građevinom športsko-rekreacijske namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica športsko-rekreacijske namjene i b) ������������������������������������������������ u građevinskoj (bruto) površini građevine športsko-rekreacijska namjena čini 90% površine. (7) Građevine športsko-rekreacijske namjene su sve građevine u službi svih sportova i/ili rekreacije (dvorane; plivački bazeni na otvorenom; nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i druga igrališta na otvorenom i sl.; klupske prostorije, svlačionice, manji ugostiteljski sadržaji, suvenirnica, gledališta i sl uz borilišta na otvorenom; i sl.) (8) U građevini javne i društvene namjene, građevini posebne namjene i građevini športsko-rekreacijske namjene moguće je obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (9) Građevina javne i društvene namjene, građevina posebne namjene i građevina športsko-rekreacijske namjene se može graditi u građevinskom području naselja (GPN). Članak 48. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE I GRAĐEVINE ŠPORTSKOREKREACIJSKE NAMJENE (1) Površina građevne čestice za gradnju građevine javne i društvene namjene, građevine posebne namjene i građevine športsko-rekreacijske namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog bavljenja sportom, poslovanja te odvijanja javnih i društvenih aktivnosti kao i sve propisane standarde i normative, te tako na zadovoljavajući način sudjelovati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja. (2) Veličina građevne čestice građevine javne i društvene, građevine posebne namjene i građevine športsko-rekreacijske namjene ne može biti manja od: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način: 600 m2 u neizgrađenim, a 450 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u izgrađenom ne manja od 14,00 m), b) za gradnju građevine na poluugrađeni način: 450 m2 u neizgrađenim, a 350 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m) i c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2 u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m). Članak 49. Strana 835 - Broj 14. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE I GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE - (Kig) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice građevine javne i društvene namjene, građevine posebne namjene i građevine športsko-rekreacijske namjene su: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 %, c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %. Članak 50. VISINA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE I GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (1) Građevina javne i društvene namjene, građevina posebne namjene i građevina športsko-rekreacijske namjene može imati visinu krovnog vijenca do 8,00 m. Kod vjerske građevine visina zvonika do 20,00 m. 3.2.6. POMOĆNE i GOSPODARSKE te SPOREDNE GRAĐEVINE UZ OSNOVNU GRAĐEVINU Članak 51. POMOĆNE I GOSPODARSKE TE SPOREDNE GRAĐEVINE UZ OSNOVNU GRAĐEVINU (1) Uz osnovnu građevinu (stambene, mješovite, gospodarske, javne i društvene posebne te športsko-rekreacijske namjene) može se graditi i jedna pomoćna građevina koja služi za redovitu uporabu osnovne građevine. (2) Uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju, može se graditi i jedna gospodarska građevina. (3) Osim pomoćne i gospodarske građevine, na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu mogu se graditi sporedne građevine kao i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na toj čestici i same čestice: a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, sabirne jame, gnojišta i sl.). b) otvorena (ali i nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo, otvoreni bazeni i sl, c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje kućnog otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl. (4) Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine uz osnovnu građevinu se moraju graditi u sklopu najvećih dozvoljenih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice (najvećeg dozvoljenog koeficijenta izgrađenosti (Kig) građevne čestice) određenih za građenje osnovne građevine. Članak 52. POMOĆNA GRAĐEVINA (1) Pomoćna građevina je garaža za vozila (osobna, teretna, strojevi i sl.), ljetna kuhinja, vrtna sjenica i nadstrešnica, zatvoreni i/ili natkriveni ili otvoreni bazen, Strana 836 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE spremišta, priručna radionica za osobne potrebe, drvarnica „šupa“, kotlovnica, sušara, pušnica i sl. i grade se na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu, a ovisno o primjeni logike o kombiniranju namjene pomoćne građevine sa namjenom osnovne građevine. (2) Pomoćna građevina može se graditi počevši od građevinske linije osnovne građevine prema dubini čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,00 m od regulacijske linije. (3) Pomoćna građevina može imati visinu krovnog vijenca do 6,00 m, odnosno najviše kao osnovna građevina. (4) Iznad pomoćne građevine može se urediti prohodna terasa kao proširenje osnovne građevine. Članak 53. GOSPODARSKA GRAĐEVINA BEZ IZVORA ONEČIŠĆENJA (1) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja je građevina proizvodne, zanatske, uslužne, trgovačke, ugostiteljsko-turističke namjene i sl. namjene i gradi se na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju. (2) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja može se graditi počevši od građevinske linije osnovne građevine prema dubini čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,00 m od regulacijske linije. (3) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja može imat visinu krovnog vijenca do 6,00 m, odnosno najviše kao osnovna građevina. (4) Iznad gospodarske građevina bez izvora onečišćenja može se urediti prohodna terasa kao proširenje prostora osnovne građevine. Članak 54. GOSPODARSKA GRAĐEVINA S IZVORIMA ONEČIŠĆENJA (1) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja (staja, peradarnik, građevina za uzgoj krznaša i sl.) služi za uzgoj stoke, peradi, krznaša i sl. životinja malog obima i gradi se na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju iza osnovne građevine prema dubini čestice. (2) Udaljenost gospodarske građevine s izvorom onečišćenja od stambenih građevina kao osnovnih građevina mora biti najmanje 10,00 m, a od građevina javne i društvene namjene 50,00 m. (3) Ova građevina može imati visinu krovnog vijenca do 4,00 m. (4) U gospodarskim građevinama s izvorom onečišćenja može se uzgajati do najviše 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježeno koeficijentom 1 gdje se sve vrste stoke/peradi svode na uvjetna grla primjenom koeficijenata: Vrsta stoke Koeficijent - krava, steona junica - bik - vol 1,00 1,50 1,20 Broj grla 10 7 8 Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. - junad 1 – 2 god. 0,70 14 - junad 6 – 12 mjeseci 0,50 20 - telad 0,25 40 - krmača + prasad 0,055 182 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 - mlade svinje 2 – 6 mjeseci 0,13 77 - teški konji 1,20 8 - srednje teški konji 1,00 10 - laki konji 0,80 13 - ždrebad 0,75 13 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 - janjad i jarad 0,05 200 - tovna perad 0,0055 1800 - konzumne nesilice 0,002 5000 - rasplodne nesilice 0,0033 3000 - krznaši 0,006 1670 (5) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja se može graditi u građevinskom području naselja (GPN). 3.2.7. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE Članak 55. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE (1) Građevinama infrastrukture smatraju se građevine prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i garaže te benzinske postaje sa svim svojim pratećim građevinama), građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (građevine pošte i javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka i voda sa svim svojim pratećim građevinama). Gradnja ovih građevina unutar građevinskog područja naselja vršit će se sukladno člancima od 83. do 94. 3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA - UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.3.1. OPĆE ODREDBE Članak 56. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA (IGPVN) (1) Izdvojena građevinska područja van naselja utvrđena su u naseljima Gornje Jesenje, Donje Jesenje i Cerje Jesenjsko. Namjene izdvojenih građevinskih područja van naselja su: a) gospodarska namjena – proizvodna i/ili poslovna (I) i/ili (K), b) gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička (T) c) športsko-rekreacijska namjena (R) i d) groblje (+). (2) Unutar izdvojenih građevinskih područja van naselja, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), utvrđeno je razgraničenje na: a) izgrađeni dio i b) uređeni i neuređeni neizgrađeni dio (za daljnji razvoj i uređenje planirane namjene). (3) Temeljni kriteriji planiranja izgradnje unutar Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE izdvojenog građevinskih područja van naselja Općine je veličina, odnosno volumen zgrade uklopljen u fizičku strukturu i sliku određenog ambijenta. (4) Granice izdvojenog građevinskog područja van naselja i razgraničenja na izgrađeni te uređeni i neuređeni neizgrađeni dio utvrđene su granicama katastarskih čestica (gdje je to bilo moguće). Utvrđena razgraničenja su prikazana na karti 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000 te detaljnije na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000. Članak 57. KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRAVE, KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ UPORABI TE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH OBILJEŽJA (1) Unutar izdvojenog građevinskog područja van naselja gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne (I) i/ili (K) se mogu postavljati kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretne naprave, komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) kao i ostala urbana oprema sukladno članku 18. Članak 58. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINE NA NJOJ NA PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU TE ODLAGANJE OTPADA (1) Priključak građevne čestice i građevine na njoj na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te odlaganje otpada sukladno članku 23. Članak 59. NAJVEĆA VISINA GRAĐEVINE (1) Najveća visina građevine se određuje sukladno članku 28., a u daljnjem tekstu su prikazani za svaku skupinu izdvojenih građevinskih područja van naselja. 3.3.2. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) Članak 60. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE (I) i/ili (K) (1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja gospodarske namjene - proizvodne(I) i/ili poslovne (K) predviđeno je u naseljima Gornje Jesenje, Donje Jesenje i Cerje Jesenjsko. (2) Unutar ovih građevinskih područja moguća je gradnja građevina: a) ��������������������������������������������� pretežito proizvodne namjene (pretežito proizvodne, pretežito zanatska i sl.) (I); b) pretežito poslovne namjene (pretežito uslužne, trgovačke i komunalno-servisne i sl.) (K), c) pretežito namjene skladišta, d) pretežito namjene koje se logično kombiniraju s navedenima (restoran za zaposlene, rekreacijski sadržaji Strana 837 - Broj 14. za zaposlene (otvoreni sportski tereni i sl.) dječji vrtić za djecu zaposlenika, utovarno-istovarne rampe i sl.) i e) infrastrukture. (3) Smještaj proizvodnih, poslovnih i skladišnih i sl. djelatnosti ovisno o prostoru na kojem se smještaju, veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti utvrđuje se kroz sljedeće uvjete: a) ����������������������������������������������� da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene, b) ������������������������������������������������ da se prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša, c) da su energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te da se osigura potrebna količina i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije ugroziti potrebe naselja, (4) U sklopu ovih područja moguće je smjestiti one proizvodne i poslovne djelatnosti koje se zbog uvjeta prostorne organizacije i tehnologije proizvodnje ne mogu smjestiti unutar građevnih područja naselja, odnosno one djelatnosti koje nepovoljno utječu na uvjete života u naselju. Članak 61. GRAĐEVNA ČESTICA GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) (uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde) (1) Na jednoj građevnoj čestici gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne (I) i/ili (K) mogu se graditi osnovne građevine; pomoćne građevine; sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na građevnoj čestici i same čestice te sve čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno poslovni i/ili proizvodni i/ili skladišni kompleks - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici su: a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.). b) otvorena (i nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo, otvoreni bazeni i sl, c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl. (3) Veličina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m2. (4) Oblik građevne čestice za izgradnju treba uskladiti sa uvjetima tehnološkog, funkcionalnog i organizacijskog procesa koji se odvija na njoj, ali najmanje širine prema ulici od 20,00 m. (5) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim, funkcionalnim i organizacijskim procesom koji se na njoj planira. Načelno uređenje građevne čestice treba biti postavljeno, ako nije Strana 838 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE u suprotnosti s tehnološkim procesom, tako da (ali nije uvjet): a) u prednjem dijelu građevne čestice bude smješteno parkiralište zaposlenih i klijenata, b) iza parkirališta treba biti smještena uprava, odnosno administrativno-organizacijsko-uredski dio, c) u dubini građevne čestice treba biti smješten proizvodni dio, d) reklamne stupove smještavati na privatnim građevnim česticama unutar gradivog dijela. (6) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu sa člankom 85. (7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice za građenje građevina je 50%, a najmanje 20% građevne čestice mora biti pejzažno uređeno. (8) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine “predvrtova” i parkirališta za vozila. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća (lipa, orah), grmlja i cvijeća. (9) Ograda može biti žičana, metalna, drvena, betonska, zidana, djelomično zidana, i sl., kombinacija ostalih materijala ovdje navedenih, a poželjna je drvena ili zasađena živica od sljedećih biljnih svojti: grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, ukupne visine do 2,0 m. Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj parceli. Kod uglovnih parcela ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). Članak 62. SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) (građevinska linija, udaljenost od bočne međe, parking, visina, ukupna visina, oblikovanje građevine) (1) Građevinska linija građevine od regulacijske linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz poštivanje stavka (1) članka 85. (2) Najmanja udaljenost građevine od međa prema susjednoj građevnoj čestici mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 6,00 m. (3) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji građevine mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 87. (4) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 12,00 m. Iznimno, visina građevine može biti i veća zbog proizvodne opreme te tehničkog, tehnološkog i organizacijskog procesa unutar građevine (primjerice visine raznih spremišta – silosa i sl.). (5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. pročelja treba riješiti određenim “lomljenjem” pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom sjaju (materijalima reflektirajućih karakteristika). (6) Krov građevine treba biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni), nagiba do 45°, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih karakteristika). U slučaju da se radi o izgradnji većih građevina kod kojih bi pridržavanje nagiba krovnih ploha dovelo do visine krovnog sljemena veće visine tada se može dozvoliti i izgradnja paralelnog višestrešnog (shed) krovišta. Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora. 3.3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE – UGOSTITELJSKO TURISTIČKE (T) Članak 63. Gospodarska namjena – UGOSTITELJSKO turistička – zabavni park (T6) (1) U zapadnom dijelu, uz sam rub općine, planirano je područje za uređenje ugostiteljsko turističke namjene sa naglaskom na uređenje i organizaciju zabavnog parka (T6). Područje zabavnog parka zauzima površinu od 71,28 ha. Sjeverno od građevnog područja ove namjene planirano je uređenje dva područja za sport i rekreaciju (R6) ukupne površine 45,37 ha. (2) ���������������������������������������������� Unutar područja zabavnog parka nalaze se određene površine poid šumom, a na dijelu te iste površine planirana je i retencija Velika Ravninščica. O tome će se morati posebno voditi računa kod izrade programa i razmještaja sadržaja koji će prethoditi izradi Urbanističkog plana uređenja. (3) ������������������������������������������������� Program i sadržaji na području Sporta i rekreacije (R6) treba se utvrditi zajedno sa programom i sadržajima zabavnog parka (T6). Iako područje Sporta i rekreacije nije obuhvaćeno obveznom izradom UPU-a o tome će se morati voditi računa kod izrade UPU-a zabavnog parka radi smislenog povezivanja pojedinih sadržaja. 3.3.4. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R) Članak 64. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R) (1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja športsko-rekreacijske namjene (R) predviđena su u naseljima Donje Jesenje, Gornje Jesenje, Cerje Jesenjsko i Brdo Jesenjsko. (2) Unutar ovih građevinskih područja moguća je gradnja: a) svih građevina u službi sporta i/ili rekreacije (dvorane i sl.), b) svih sportskih terena na otvorenom (plivački ba- Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE zeni, nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i drugih igrališta s gledalištima, sportske dvorane, i sl.); c) svih građevina prateće i pomoćne namjene (klupske prostorije, svlačionice, manji ugostiteljski sadržaji, gledalište (tribine) i sl.) i d) građevina infrastrukture. (3) Smještaj športsko-rekreacijskih površina ovisno o prostoru na kojem se planiraju, veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti utvrđuju se kroz slijedeće uvjete: a) ����������������������������������������������� da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene, b) ������������������������������������������������ da se prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša, c) da su energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te da se osigura potrebna količina i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije ugroziti potrebe naselja. Članak 65. GRAĐEVNA ČESTICA GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE I NJENO UREĐENJE (uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde) (1) Na jednoj građevnoj čestici športsko-rekreacijske namjene (R) mogu se graditi osnovne građevine; pomoćne građevine; sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na građevnoj čestici i same čestice te sve čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno športsko-rekreacijski kompleks - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici su: a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.). b) otvorena (i nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo, otvoreni bazeni i sl, c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl. (3) Veličina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m2. (4) Oblik građevne čestice za izgradnju građevina poželjno je da bude pravilan, izdužen u dubinu u odnosu 1:2 do 1:6, ali ne nužno (može biti i drugačijeg omjera zbog tehnološkog, funkcionalnog i organizacijskog procesa koji se odvija na njoj) te najmanje širine prema ulici 20,00 m. (5) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba biti u skladu s namjenom i funkcijom koja se na njoj planira. Načelno uređenje građevne čestice treba biti postavljeno, ako nije u suprotnosti s namjenom i funkcijom, tako da (ali nije uvjet): Strana 839 - Broj 14. a) u prednjem dijelu građevne čestice bude smješteno parkiralište zaposlenih i klijenata, b) iza parkirališta treba biti smještena uprava, odnosno administrativno-organizacijsko-uredski dio, c) u dubini građevne čestice treba biti smješten osnovni dio, d) reklamne stupove smještavati na privatnim građevnim česticama unutar gradivog dijela. (6) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu sa člankom 85. (7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice za građenje građevina je 40%, a najmanje 20% građevne čestice mora biti pejzažno uređeno. (8) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine “predvrtova” i parkirališta za vozila. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća (lipa, orah), grmlja i cvijeća. (8) Ograda može biti žičana, metalna, drvena, betonska, zidana, djelomično zidana, i sl., kombinacija ostalih materijala ovdje navedenih, a poželjna je drvena ili zasađena živica od sljedećih biljnih svojti: grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, ukupne visine do 2,0 m. Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj parceli. Kod uglovnih parcela ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). Članak 66. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R) NA GRAĐEVNOJ ČESTICI TE UVJETI GRADNJE I OBLIKOVANJA (građevinska linija, udaljenost od bočne međe, parking, visina, ukupna visina, oblikovanje građevine) (1) Građevinska linija građevine od regulacijske linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz poštivanje stavka (1) članka 85. (2) Najmanja udaljenost građevine od međa mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 6,00 m. (3) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji građevine mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 87. (4) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 12,00 m. (5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih pročelja treba riješiti određenim “lomljenjem” pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom sjaju (materijalima reflektirajućih karakteristika). Strana 840 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (6) Krov građevine treba biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni) nagiba do 45°, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih karakteristika). U slučaju da se radi o izgradnji većih građevina kod kojih bi pridržavanje nagiba krovnih ploha dovelo do visine krovnog sljemena veće visine tada se može dozvoliti i izgradnja paralelnog višestrešnog (shed) krovišta. Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora. 3.3.5. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA – GROBLJE (+) Članak 67. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA – GROBLJE (+) (1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja groblje (+) predviđeno je u naselju Gornje Jesenje. (2) Unutar ovog građevinskog područja moguća je gradnja i uređenje površina za ukop, površina i građevina za ispraćaj pokojnika, spremišta, unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja, prateće funkcije za zaposlene, servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge. (3) Planiranje, projektiranje, i građenje groblja treba biti u skladu sa Zakonom o grobljima (NN 19/98) i Pravilnikom o grobljima (NN 99/02). Članak 68. GRAĐEVNA ČESTICA GROBLJA (+) I NJENO UREĐENJE (uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde) (1) Na građevnoj čestici groblja (+) mogu se graditi sve građevine sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02) te sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na građevnoj čestici i same čestice te sve čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno kompleks groblja - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici su: a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.). b) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube na kosom terenu), potporni zidovi i sl. (3) Oblik građevne čestice za izgradnju građevina i uređenja grobnih površina treba uskladiti sa potrebama širenja groblja, vodeći pri tome računa o obilježjima okolnog terena . (4) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela čestice groblja treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine parkirališnih Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. površina. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća (lipa, orah), grmlja i cvijeća. (5) Ograda može biti žičana, metalna, drvena, betonska, zidana, djelomično zidana ili u kombinaciji navedenih materijala. Zasađena živica je od sljedećih biljnih svojti: grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, ukupne visine do 2,0 m. Ograda se postavlja sa unutrašnje strane groblja. Članak 69. SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GROBLJA (+) NA GRAĐEVNOJ ČESTICI TE UVJETI GRADNJE I OBLIKOVANJA (građevinska linija, udaljenost od bočne međe, parking, visina, oblikovanje građevine) (1) Građevinska linija građevine mrtvačnice treba od regulacijske linije ili ruba čestice mora biti udaljena najmanje 5,00 m. (2) Građevina može imati visinu krovnog vijenca najviše do 5,00 m. (3) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih pročelja treba riješiti određenim “lomljenjem” pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom sjaju (materijalima reflektirajućih karakteristika). (4) Krov građevine treba biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni), nagiba do 45°, pokriven u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih karakteristika). 3.3.6. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURNE Članak 70. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE (1) Infrastrukturnim i ostalim građevinama smatraju se građevine prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i garaže, benzinske postaje sa svim svojim pratećim građevinama), građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (pošte i javne telekomunikacija, cijevni transport plina, elektroenergetika, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) te vodnog gospodarstva. (2) Građevine prometnog sustava te građevine komunalnih infrastrukturnih sustava se unutar izdvojenog građevinskog područja van naselja grade sukladno člancima od 83. do 94. 3.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 3.4.1. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NA POLJOPRIVREDNOM ILI ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU Članak 71. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU (1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevnog područja na poljoprivrednom, zemljištu u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 152/08 i 21/10), su: a) �������������������������������������������� građevine prometnog sustava, građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (ceste, građevine javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka (potoka i kanala) sa svim svojim pratećim građevinama), b) ������������������������������������������������� građevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogascima i sl., i c) sve ostale građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu, a koje su navedene u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) te nisu u suprotnosti s Planom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). (2) Osim građevina određenih stavkom (1) ovog članka, na poljoprivrednom zemljištu van građevinskog područja mogu se graditi građevine kao što su: a) građevine u funkciji obavljanja: - intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske, vinogradarske i sl.), - poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe (ratarske, povrtlarske, voćarske i vinogradarske), - intenzivne stočarske, peradarske (farme i tovilišta), i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša); b) uzgajališta riba - ribnjaci, uzgajališta puževa, glista, žaba i drugih sličnih životinja, i c) građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore (lovačke kuće i domovi, vidikovci na privlačnim mjestima). (3) Izgradnju van građevinskih područja na poljoprivrednom zemljištu relativno najboljih bonitetnih klasa (osobito vrijedno obradivo tlo – P1 i vrijedno obradivo tlo – P2) može se iznimno dozvoliti samo u slučajevima kada zbog reorganizacije i racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih građevina u funkciji poljodjelske proizvodnje, a sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10). (4) Građevine se moraju projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljodjelsku proizvodnju, korištenje drugih građevina te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza. (5) Građenje na poljoprivrednom zemljištu van građevinskog područja mora: a) osigurati što veću neizgrađenu površina čestica u skladu s osnovnom namjenom, b) očuvati obličje terena, kakvoću i cjelovitost poljoprivrednog zemljišta, tj. očuvati prirodna obilježja prostora u skladu s osnovnom namjenom, c) očuvati kvalitetne i vrijedne vizure, d) ������������������������������������������������� propisno riješiti vodoopskrbu, odvodnju, te zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i odvozom na organiziran i siguran način, kao i energetsku opremljenost plinom, električnom energijom, i sl. Moguće su izvedbe cisterni s vodom, crpnih i pumpnih stanica za vodu, pročistača otpadnih voda, plinskih spremnika, električnih agregata, kolektora i/ili sl. (6) Osnovna namjena, na temelju koje su izgrađene građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu, može se Strana 841 - Broj 14. promijeniti samo u slučaju da je nova namjena u skladu s namjenom koja se može ostvariti na toj lokaciji sukladno člancima od 71. do 80. 3.4.1.1. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje Članak 72. GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE (1) Gradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske, vinogradarske i cvjećarske) određuje se prema posjedu primjerene veličine ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti. Pod pojmom “posjed” podrazumijeva se jedna ili više zemljišnih katastarskih čestica koje međusobno čine jednu prostornu cjelinu minimalne površine posjeda: a) građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju je 5,00 ha, b) građevine za uzgoj voća ili voća i povrća je 2,00 ha, c) građevine za uzgoj povrća je 1,00 ha, d) građevine za uzgoj vinove loze je 1,00 ha i e) građevine za uzgoj sadnica voća, sadnica vinove loze, sadnica cvijeća i ukrasnog bilja te građevine za uzgoj prirodnih biljnih zaslađivača je 0,50 ha. (2) Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 100 m od ruba građevinskog područja naselja. (3) Udaljenost gospodarskih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta ovisi o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. (4) Ove građevine moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: a) ��������������������������������������������� na građevnim česticama koje su dio jednog posjeda je moguće graditi više gospodarskih, pomoćnih i sporednih građevina; b) visinu krovnog vijenca do 6,00 m; c) iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine; te uvjete d) ������������������������������������������������� iz svih članaka poglavlja 3.2.6. Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine uz osnovnu građevinu, a nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine. (5) U okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva) ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na kojem se primarno obavljanja intenzivna poljoprivredna proizvodnja moguće je pružanje ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu sukladno sa Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (NN 8/08 i 46/08) i Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10). Članak 73. STAMBENA GRAĐEVINA UZ GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI Strana 842 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (1) Stambena građevina može se graditi uz gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne djelatnosti (ratarske, voćarske i vinogradarske) u okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva) ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na posjedima veličine tri puta većim od posjeda minimalne veličine propisane člankom 71. (2) Ova stambena građevina mora zadovoljiti sljedeće uvjete: a) �������������������������������������������������� na jednoj građevnoj čestici koja je dio jednog posjeda (na kojoj postoje gospodarske, pomoćne i sporedne građevine – ili postoje na drugim česticama unutar jednog posjeda) je moguće graditi jednu stambenu građevinu; b) visinu krovnog vijenca do 6,00 m; c) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše 100 m2; te uvijete d) iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine. 3.4.1.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe Članak 74. (1) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske i vinogradarske) za vlastite potrebe su: spremišta u vinogradima, spremišta voća i povrća u voćnjacima i povrtnjacima, ostave za alat, oruđe, kultivatore, i sl. Članak 75. SPREMIŠTE U VINOGRADU I SPREMIŠTE U VOĆNJAKU (1) Spremište u vinogradu (klijet) i voćnjaku može se graditi na posjedima manje veličine od propisane člankom 71., (ali ne manje od 500 m2) i katastarske kulture u skladu s namjenom za koju se grade. (2) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 4,00 m. (3) Tlocrtna (bruto) površina pojedine nadzemne etaže (ne uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže podruma (Po) ne smije prelaziti: a) 35 m2 ako se grade na česticama do 2000 m2 i b) 50 m2 ako se grade na česticama većim od 2000 m2, dok se u oba slučaja površina podzemne etaže podruma (Po) ne ograničava. (4) Ove građevine moraju zadovoljiti uvjete iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog članka. Članak 76. SPREMIŠTE ZA ALAT (1) Spremište za alat može se graditi na posjedima manje veličine od propisane člankom 71. (ali ne manje od 500 m2) i katastarske kulture u skladu s namjenom za koju se grade. Spremište za alat ne smije se priključiti na komunalnu infrastrukturu. (2) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 2,50 m. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. (3) Tlocrtna (bruto) površina ove građevina ne smije prelaziti 15 m2. (4) Ova građevina mora zadovoljiti uvjete iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog članka. 3.4.1.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske i sl. proizvodnje Članak 77. GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE STOČARSKE, PERADARSKE (FARME I TOVILIŠTA), I SL. PROIZVODNJE (UZGOJ KRZNAŠA) (1) Gradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske proizvodnje (farme i tovilišta), i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša) određuje se prema najmanjem broju uvjetnih grla uz poštivanje najvećeg dozvoljenog broja uvjetnih grla u ovisnosti o udaljenosti od građevinskog područja naselja i udaljenosti od razvrstanih cesta ovisno o kategoriji ceste. (2) Najmanji broj uvjetnih grla za izgradnju farme i tovilišta van građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježeno koeficijentom 1 dok se za ostale životinje primjenjuju koeficijenti iz naredne tablice: Broj grla - krava, steona junica 1,00 10 - bik 1,50 7 - vol 1,20 8 - junad 1 – 2 god. 0,70 14 - junad 6 – 12 mjeseci 0,50 20 - telad 0,25 40 - krmača + prasad 0,055 182 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 - mlade svinje 2 – 6 mjeseci 0,13 77 - teški konji 1,20 8 - srednje teški konji 1,00 10 - laki konji 0,80 13 - ždrebad 0,75 13 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 - janjad i jarad 0,05 200 - tovna perad 0,0055 1800 - konzumne nesilice 0,002 5000 - rasplodne nesilice 0,0033 3000 - krznaši 0,006 1670 (3) Minimalna udaljenost ovih građevina od građevinskog područja naselja (izražena u jedinici „metrima“), s obzirom na njihov kapacitet (izražen u jedinici „uvjetnog grla“) prema sljedećoj tabeli: Vrsta stoke Broj uvjetnih grla Koeficijent Min. udaljenost od GPN-a (m) Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 10 – 20 100 21 – 100 150 101 – 300 300 301 – 800 i više 500 (4) Udaljenost ovih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta ovisi o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. (5) Građevina može imati visinu krovnog vijenca u skladu s potrebom tehnologije uzgoja. (6) Ove građevine moraju zadovoljiti uvjete iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog članka. Članak 78. STAMBENE GRAĐEVINE ISKLJUČIVO U OKVIRU GOSPODARSTVA U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE STOČARSKE I PERADARSKE PROIZVODNJE (1) Stambena građevina može se graditi uz gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne stočarske i peradarske proizvodnje u okviru gospodarstva u okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva) ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva sa minimalno 50 uvjetnih grla. (2) Ove građevine moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: a) na jednom gospodarstvu je moguće graditi jednu stambenu građevinu; b) udaljenost stambene građevine od gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske proizvodnje (farme i tovilišta, uzgoj krznaša), minimalno 20,00 m; c) visinu krovnog vijenca do 6,00 m, d) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše 100 m2; te uvijete e) iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine. 3.4.1.4. Uzgajališta riba (ribnjaci), uzgajališta puževa, glista, žaba i sličnih životinja Članak 79. UZGAJALIŠTA RIBA - RIBNJACI (1) Uzgajalište riba (ribnjak) i prateću građevinu (spremište alata i pribora) moguć je graditi isključivo na zemljištu katastarskih kultura močvara, trstik, gliništa, koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/09) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) uz uvijete propisane od strane Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. (2) Minimalna površina ribnjaka za uzgoj konzumne ribe je 1,00 ha. (3) �������������������������������������������� Maksimalni iskop za ribnjak je do 2,50 m dubine (osim postojećih ribnjaka). Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela ovisi o vrsti tla i isti ne smije utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta. Strana 843 - Broj 14. (4) Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka potrebno je, u pravilu, deponirati uz lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora, kako bi se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa. (5) Oblik i veličina građevina (spremište alata i pribora) sukladno članku 75. Članak 80. UZGAJALIŠTA PUŽEVA, GLISTA, ŽABA I DRUGIH SLIČNIH ŽIVOTINJA (1) Uzgajališta puževa, glista, žaba i drugih životinja moguće je na vlažnim zemljištima prema uvjetima koje ovakav uzgoj i zahtjeva. 3.4.1.5. Građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore Članak 81. LOVAČKE KUĆE I DOMOVI TE VIDIKOVCI (1) Lovačke kuće i domovi te vidikovci mogu se graditi van građevnog područja na šumskom i poljoprivrednom zemljištu moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: a) visina krovnog vijenca do najviše 6,00 m b) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše 100 m2; te c) uvjete iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka. (2) Vidikovce je moguće graditi uz ceste na istaknutim reljefnim pozicijama, koje imaju atraktivan pogled tako da se osigura parkiralište za nekoliko osobnih automobila u obliku uređenih odmorišta. 3.4.2. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na šumskom zemljištu Članak 82. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU (1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevnog područja na šumskom zemljištu u skladu sa Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) su: a) �������������������������������������������� građevine prometnog sustava, građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (ceste, građevine javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka (potoka i kanala) sa svim svojim pratećim građevinama), b) građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore (lovačke kuće i domovi, vidikovci), c) ������������������������������������������������� građevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogascima i sl., i d) sve ostale građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu koje su navedene u Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10), a nisu u suprotnosti sa Planom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). (2) Gradnja van građevinskog područja na šumskom zemljištu mora biti uklopljeno u okoliš tako da se: a) osigura što veća neizgrađena površina čestica u skladu s osnovnom namjenom, Strana 844 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE b) ������������������������������������������������ očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost šumskog zemljišta, tj. očuva prirodna obilježja prostora u skladu s osnovnom namjenom, c) očuvaju kvalitetne i vrijedne vizure, i d) ����������������������������������������������� propisno riješi vodoopskrba, odvodnja, te zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i odvozom na organiziran i siguran način, kao i energetsku opremljenost plinom, električnom energijom, i sl. Moguće su izvedbe cisterni s vodom, crpnih i pumpnih stanica za vodu, pročistača otpadnih voda, plinskih spremnika, električnih agregata, kolektora i/ili sl. (3) Osnovna namjena, na temelju koje su podignute građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na šumskom zemljištu može se promijeniti samo u slučaju da je nova namjena u skladu s namjenom koja se može ostvariti na toj lokaciji sukladno ovom članku. 4. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH NFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Članak 83. UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I POJASEVA KAO I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (1) Pojasevi, trase te površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava planiraju se na način da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više trasa tako da se nastoje izbjeći šumska područja i vrijedno poljodjelsko zemljište, tako da se ne razara cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirodnih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti. (2) Točan položaj i kapacitet svakog pojedinog sustava (prometni – cestovni i željeznički te drugi i komunalni infrastrukturni sustavi – pošta i javne telekomunikacije, elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) Planom nisu određeni. Određena su samo načela i koncepti vođenja i smještaja svakog pojedinog sustava koji su usmjeravajućeg značaja. Kapacitet i točan položaj svakog pojedinog sustava će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio svakog pojedinog sustava (bio on naznačen na kartama spomenutim u člancima 78. do 89. ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. 4.1. PROMETNI SUSTAV 4.1.1. CESTOVNI PROMET Članak 84. CESTOVNI PROMET (1) Razmještaj sustava cestovnog prometa (cesta sa svojim cestovnim zemljištem i svim pripadajućim građevinama te njenim zaštitnim pojasevima) je prikazan na kartama 1. Korištenje i namjena površina i 2.A Plan prometa u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000. Točan položaj i kapaciteti sustava cestovnog prometa nisu određeni. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja sustava cestovnog prometa koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava cestovnog prometa (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Zadržava se postojeća mreža razvrstanih cesta (ostale državne ceste , županijske ceste i lokalne cesta), kao i postojeća mreža ostalih nerazvrstanih cesta i putova. (3) Na području Općine sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 17/10) nalaze se: a) županijske ceste: Ž2099 (Krapina (Ž 2098) – Gornje Jesenje - Bednja (D 508), b) lokalna cesta: L22010 D1 - Ravninsko - Donje Jesenje - Gornje Jesenje (Ž2099) L22013 Gornje Jesenje (Ž 2099) - Brdo Jesenjsko te ostale nerazvrstane javne ceste i putovi. (4) Na području Općine planira se državna brza cesta – Krapina (Đurmanec) – Varaždin. Članak 85. GRAĐENJE UNUTAR CESTOVNOG ZEMLJIŠTA I ZAŠTITNOG POJASA CESTE (1) Gradnja unutar postojećih cesta (cestovnih zemljišta) te njihovih zaštitnih pojaseva obavlja se u skladu sa Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10), ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za pojedinu i/ ili vlasnika. Spomenuti zaštitni pojas javne ceste mjeri se od vanjskog ruba cestovnog zemljišta ceste i on iznosi za: – autoceste 40 m, – ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila ili brze ceste 35 m, – državne ceste 25 m, – županijske 15 m i – lokalne ceste 10 m. Uvjete gradnje unutar cestovnih zemljišta ceste i zaštitnog pojasa ceste propisuju nadležne pravne osobe s javnim ovlastima (Hrvatskih autocesta d.o.o. kad se radi o autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o državnim cestama i Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskim i lokalnim cestama). (2) Kod gradnje državne, županijske i lokalne ceste, unutar građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim ovlastima (ovisno o nadležnosti za pojedinu cestu) u svojim prethodno izdanim uvjetima ili ako ne propiše onda: - za državnu cestu 10,00 m, - za županijsku cestu 8,00 m i - za lokalnu cestu 5,00 m. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Kod gradnje državne, županijske i lokalne ceste, van građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim ovlastima (ovisno o nadležnosti za pojedinu cestu) u svojim prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01). (3) Kod gradnje ostalih nerazvrstanih cesta, unutar građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljena najmanje (uključen je i obostrani nogostup): - primarna cesta u širini 5,00 m, - sekundarna (sabirnice) cesta u širini 4,70 m, - stambena cesta u širini 4,25 m i - kolno-pješačka površina 2,50 m. Kod gradnje ostalih nerazvrstanih cesta, izvan građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim ovlastima u svojim prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01). (4) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste veća od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog članka tada se širina postojećeg cestovnog zemljišta mora zadržati. (5) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste manja od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog članka, tada se širina cestovnog zemljišta mora uskladiti s propisanom. Ovdje su odstupanja moguća kod poštivanja povijesnog karaktera ulice unutar povijesne cjeline i dijelovi naselja, gdje su građevine izgrađene na samom rubu zatečenog cestovnog zemljišta (regulacijskoj liniji) te nema mogućnosti za ostvarivanje propisane širine. (6) Cestovno zemljište unutar građevinskog područja, gdje je to moguće a nije u suprotnosti sa ostalom stavcima ovog članka, mora biti dovoljne širine da se može osigurati prostor za jednostrani ili obostrani zeleni pojas te jednostrani ili obostrani pješački nogostup. (7) Širina kolne trake utvrđuje se u odnosu na važnost ceste, ali ona nikako ne smije biti manja od 2,75 m. Iznimno je moguća rekonstrukcija ili nastavak građenja ulica i sa užim kolničkim profilom, ali isključivo kod tzv. ulice 4. kategorije (kolno-pješačke površine i u načelu nemaju fizički odvojen nogostup od kolnika) i ne dulje od 100,00 m. (8) Slijepa cesta bez okretišta može biti najveće dužine do 60,00 m, sa L-okretištem 100,00 m, sa T-okretištem 120,00 m, sa Y-okretištem 150,00 m, a sa kružnim okretišta 200,00 m. (9) Pri projektiranju cesta voditi računa o minimalnim uvjetima uzdužnog i poprečnog presjeka ceste primjenom Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01) i važeće preuzete Norme za projektiranje čvorova u istoj razini Strana 845 - Broj 14. U.C4.050. (1990.g.). (10) Priključke i prilaze na javnu cestu projektirati sukladno Zakonu o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09, 15/10 i 73/10), Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07), te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona i tih propisa. (11) Način gradnje javnih cesta propisan je Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09, 15/10 i 73/10), Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01), preuzetoj Normi za projektiranje čvorova u istoj razini U.C4.050. (1990.g.), pravilnicima i normama te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona i tih propisa. (12) Zabranjuje se postava svih vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača (reklame, panoi, rasvjeta, visoko raslinje i dr.) unutar cestovnog zemljišta i zaštitnog pojasa autoceste. (13) U cestovnom zemljištu državne, županijske i lokalne ceste se ne dozvoljava sadnja stabala, živice (žive ograde) i drugog raslinja. (14) U pojasu između ruba cestovnog zemljišta državne ili županijske ili lokalne ceste i građevina (zgrada) ne saditi stabla živice i druga raslinja na način kojim bi se onemogućila preglednost pri uključivanju u promet. Članak 86. PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE POVRŠINE (NOGOSTUPI I STAZE) (1) Kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih cesta treba obvezno provjeriti mogućnosti izvedbe nogostupa i biciklističkih staza. (2) Najmanja širina nogostupa je 1,50 m, a iznimno 1,00 m u već izgrađenim dijelovima naselja. (3) Najmanja širina biciklističke staze ako se predviđa za jednosmjernu vožnju je 1,00 m, a za dvosmjernu vožnju 1,60 m. (4) Posebnu pažnju treba posvetiti izvedbi rubnjaka, skošenja i rampi kako bi se osobama s posebnim potrebama (invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti) omogućio prelazak preko prometnica, odnosno prilaz javnim zgradama u skladu s važećim zakonima i propisima. Članak 87. PARKIRALIŠTA I GARAŽE (1) Na vlastitoj građevnoj čestici, na kojoj se planira određena funkcija, potrebno je zadovoljiti potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta i to prema normativima: a) za građevine stambene namjene broj parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se na način da se određuje 1 parkirališno i/ili garažno mjesto na jednu stambenu jedinicu. b) za građevine drugih namjena broj parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se u odnosu na 1000 m2 građevinske bruto površine prema sljedećim kriterijima: Namjena građevine minimalan broj PM Strana 846 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE proizvodnja, skladišta 6 građevine za trgovinu 30 poslovne građevine 20 ugostiteljstvo (restorani i sl.) 50 građevine društvene namjene 10 U bruto površinu građevine za potrebe izračuna broja parkirališnih ili garažnih mjesta ne uračunavaju se Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. površine garaža i jedno- ili dvonamjenskih skloništa za sklanjanje ljudi uslijed ratnih opasnosti. c) Moguć je izračun broja potrebnih parkirališta i na osnovu broja zaposlenih u jednoj smjeni i to 1 parkirališno mjesto po zaposlenom u smjeni. d) ukoliko se broj parkirališnih ili garažnih mjesta ne može odrediti prema danim normativima tada se primjenjuju slijedeći normativi – po jedno parkirališno mjesto za: sobe, apartmane, pansione hotele, motele i sl. na dva ležaja dvorane za javne skupove (kina, kazališta i sl.) na 10 sjedala športske dvorane na 10 sjedala ugostiteljstvo na 4 stajaća ili sjedeća mjesta škole i predškolske ustanove na razred ili grupu djece bolnice na 4 kreveta ili 3 zaposlena u smjeni domove zdravlja, poliklinike, ambulante na 3 zaposlena u smjeni socijalne ustanove na 3 zaposlena u smjeni vjerske građevine na 20 sjedećih mjesta (2) U slučaju da se unutar građevine predviđa neki proizvodni, poslovni, ugostiteljsko-turistički ili sličan sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj građevnoj čestici. (3) Ako na građevnoj čestici nije moguće planirati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno normativu u tablici iz alineje c), stavka 1) ovoga članka tada: a) �������������������������������������������� nije moguće graditi planiranu građevinu (namjenu), ili b) kapacitet planirane građevine (namjene) treba smanjiti kako bi se mogao smjestiti potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta sukladno normativima. (4) Javna parkirališta se mogu graditi u cestovnom zemljištu samo uz kolnik nerazvrstanih cesta (u zelenom pojasu unutar prometnice) i građevnim česticama upisanim kao javno dobro ili društveno vlasništvo. Parkirališta uz kolnik mogu biti uzdužna ili okomita na rubnjak kolnika. Kod ulica sa jednosmjernim prometom moguća je izvedba i parkirališta pod kutom od 45o ili 60o. (5) Parkiralište se ne smije predvidjeti uz postojeći kolnik na način da se time sužava kolnik, ili da se onemogući prolaz pješaka. (6) Kod izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju pojedinih prometnica utvrditi će se detaljni uvjeti smještaja uređenja i gradnje eventualnog autobusnog stajališta u skladu s potrebama. Zaustavna površina stajališta mora biti van tijela kolne trake, ali unutar cestovnog zemljišta. 4.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET Članak 88. ŽELJEZNIČKI PROMET (1) Razmještaj sustava željezničkog prometa (željezničke pruge sa svojim infrastrukturnim pojasom – zemljištem pruge i svim pripadajućim građevinama te njenim zaštitnim pružnim pojasevima) je prikazan na kartama 1.Korištenje i namjena površina i 2.A Plan prometa u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000. Točan položaj i kapacitet sustava željezničkog prometa nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja sustava željezničkog prometa koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava željezničkog prometa (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Na području Općine planirana je trasa brze željezničke pruge Krapina – Lepoglava - Varaždin sa širinom potrebnog zaštitnog pojasa od 100,00 metara (u istraživanju). Planiranje, projektiranje i izvedba svih tehničkih elemenata i građevina ove željezničke pruge radit će se u suglasju sa posebnim uvjetima nadležnih tijela. 4.2. DRUGI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 4.2.1. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE Članak 89. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE (1) Položaj sustava pošte i javnih telekomunikacija (jedinice poštanske mreže, mjesne centrale, trase telekomunikacijskih vodova i uređaja sa svim pripadajućim građevinama i radijski koridorima) je prikazan na karti 2.B. Pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:25000, a način njihove gradnje propisan je Zakonom o pošti (NN 172/03, 15/04, 92/05 i 63/08), Zakon o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05) i Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) te pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za poštu ili telekomunikacije i/ Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ili vlasnika. Točan položaj i kapaciteti sustava pošte i javnih telekomunikacija nisu određeni. Određena su samo načela vođenja i smještaja sustava pošte i javnih telekomunikacija koja su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapaciteti i točan položaj će se odrediti naknadno (u postupku ishođenja lokacijskih dozvola) prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava pošte i javnih telekomunikacija (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Jedinica poštanske mreže se nalazi u naselju Gornje Jesenje. (3) Područna telefonska centrala javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži nalaze se u naselju Gornje Jesenje. (4) Optički vod javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži prolazi područjem naselja Gornje Jesenje uz županijsku cestu Ž 2099. (5) Sva naselja Općine pokrivena su korisničkim i spojnim vodovima javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži. Planom se predviđa širenje i modernizacija postojećeg sustava pošte i javnih telekomunikacija prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja te izdvojenih građevinskih područja van naselja. (6) Na području Općine moguća je gradnja radio i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te antenskih stupova u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži. (7) Lokacije radio i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te antenskih stupova nije određena, a iste će se određivati odlukom Općinskog vijeća u dogovoru s pružateljem usluga. (8) Lokacije, antenskih stupova u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži je određena na odgovarajućim kartama. Zona označena kružnicama promjera 3000 m označuju područja unutar kojih je moguća postava jednog antenskog stupa. Unutar predviđenih zona uvjetuje se gradnja samostojećih antenskih takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. (9) Smještaj stupova potrebno je planirati izvan zaštitnog pojasa državnih cesta kao i izvan koridora planiranih cesta državnog značenja. (10) Udaljenost stupa od vanjskog ruba pružnog pojasa mora iznositi najmanje visina stupa +3,00 m. Gradnja stupa i zahvati nužni za rad, unutar ili u neposrednoj blizini koridora drugih infrastrukturnih sustava (prometni, energetski, komunalni), moguća je uz posebne uvjete institucija, tijela i poduzeća nadležnih za navedene koridore. (11) Gradnja samostojećeg antenskog stupa nije moguća u plavnim područjima planiranih retencijskih i akumulacijskih vodnih građevina, a za radnje unutar pojasa vodotoka (20 m) potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. (12) Izgradnju samostojećih stupova treba planirati izvan područja zaštićenih prirodnih vrijednosti, a posebno ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu. Strana 847 - Broj 14. Ukoliko je potrebna izgradnja stupa u tim područjima, isti se trebaju planirati rubno te izbjegavati biološke i krajobrazno vrijedne lokacije. Građevine za smještaj opreme potrebno je oblikovati u skladu s obilježjima tradicijske arhitekture okolnog prostora, a pristupne putove do stupa ne asfaltirati. Na području zaštićenih prirodnih vrijednosti i ekološke mreže, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode ocijeniti prihvatljivost postavljanja samostojećeg antenskog stupa za ekološku mrežu odnosno na ciljeve očuvanja zaštićenog područja. Gradnja stupa u blizini sakralnih građevina te drugih spomenika kulturne baštine na istaknutim lokacijama, moguća je na udaljenosti od najmanje 150 m od navedenih građevina. U postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju unutar zaštićenih područja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu prirode (Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Krapini te Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu prirode). (13) Gradnja samostojećeg antenskog stupa moguća je u šumi ili na šumskom zemljištu samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta. (14) Čestica na kojoj se predviđa postavljanje antenskog stupa treba imati kolni pristup, a prostor oko stupa i objekta za smještaj opreme treba biti očišćen i pošljunčani u širini 3 m ako je osiguran vatrogasni pristup, odnosno širine 5 m kada nije osiguran vatrogasni pristup. Potrebno je osigurati podlogu te odvodnju oborinskih voda radi sprječavanja odnošenja šljunka na susjedno zemljišta. (15) Samostojeći antenski stupovi ne mogu se graditi na javnim zelenim površinama unutar naselja, unutar prostornih međa zaštićenog prirodnog i kulturnog dobra, te na udaljenosti manjoj od 100 m od građevinskih područja građevina škola, dječjih vrtića, bolnica i domova za djecu i odrasle. Udaljenost od drugih građevina iznosi minimalno visina stupa. Navedene zone zaštite i udaljenosti detaljnije se određuju prostornim planovima uređenja užih područja (urbanističkim planovima uređenja – UPU i detaljnim planovima uređenja – DPU) i Konzervatorskim podlogama u svrhu izrade istih. (16) Unutar građevinskog područja moguća je postava i antenskih prihvata na građevinama izuzev građevina škola, dječjih vrtića i domova za djecu i odrasle, te na zaštićenim spomenicima kulturne baštine. 4.2.2. PLINOOPSKRBA Članak 90. PLINOOPSKRBA (1) Položaj plinoopskrbnog sustava (plinovoda sa svim pripadajućim građevinama i njegovim zaštitnim pojasevima) prikazan je na karti 2.C. Energetski sustavi u mjerilu 1:25000, a način njegove gradnje propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za plinoopskrbu i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet plinoopskrbnog sustava načelno je određen u smislu vođenja pojedinih trasa unutar postojećih prometnica unutar naselja. Točan kapacitet i položaj će se odrediti naknadno Strana 848 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. (2) Lokalni plinoopskrbni sustav je izgrađen u svim naseljima Općine. U naselju Gornje Jesenje u cijelosti, a u ostalim naseljima djelomično. Predviđa se širenja i modernizacija postojeće lokalnog plinoopskrbnog sustava prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja te izdvojenih građevinskih područja van naselja. 4.2.3. ELEKTROENERGETIKA Članak 91. ELEKTROENERGETIKA (1) Položaj elektroenergetskog sustava (elektrovodova sa svim pripadajućim građevinama i njihovim zaštitnim pojasevima) je prikazan na karti 2.C. Energetski sustavi u mjerilu 1:25000, a način njegove gradnje propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede d.d. (nadležnog HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda) i/ ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet elektroenergetskog sustava nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja elektroenergetskog sustava koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio elektroenergetskog sustava (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Krajnjim istočnim dijelom Općine u smjeru sjever (sjeverozapad)-jugoistok prolazi 220 kV elektrovod (3) Područjem Općine u smjeru istok - zapad prolazi 110 kV elektrovod. (4) Na području svih naselja Općine nalaze se trafostanice 10(20)/0.4kV (do kojih vodi mreža 10(20)kV elektrovodova) koje pretvaraju visoki napon 10(20) kV u niski napon 0.4. kV i tako opskrbljuju naselja i izdvojenih područja van naselja. Predviđa se širenje i modernizacija postojećeg elektroenergetskog sustava i gradnja 23 novih trafostanica napona 10(20)kV. Ako se pokaže potreba za još trafostanica, one će se graditi kao proširenje postojeće elektroenergetske mreže prema lokalnim potrebama građevnih područja naselja te izdvojenih građevinskih područja van naselja. (5) Kod gradnje elektroenergetskog sustava treba voditi računa o tome da u budućnosti ne budu ograničavajući čimbenik izgradnji naselja, odnosno drugim infrastrukturnim građevinama. (6) Izgrađenim zračnim elektroenergetskim vodovima se osiguravaju zaštitni pojasevi i to za: - 220 kV ZDV (40+40 m) 60 m - 110 kV ZDV (20+20 m) 40 m - 35 kV ZDV (10+10 m) 20 m - 10 kV ZDV (5+5 m) 10 m Za gradnju unutar zaštitnog pojasa elektroenergetskog voda potrebno je ishoditi uvjete gradnje od Hrvatske Elektroprivrede d.d. (nadležnog HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda). 4.2.4. VODOOPSKRBA Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. Članak 92. VODOOPSKRBA (1) Položaj vodoopskrbnog sustava (vodoopskrbnih cijevovoda sa svim pripadajućim građevinama i zaštitnim pojasevima) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski sustavi i odlaganje otpada u mjerilu 1:25000, a način njegove gradnje propisan je Zakonom o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležno za opskrbu vodom, Hrvatskih voda i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet vodoopskrbnog sustava nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja vodoopskrbnog sustava koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio vodoopskrbnog sustava (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Lokalni vodoopskrbni sustav je izgrađen djelomično u naseljima Gornje Jesenje i Brdo Jesenjsko. Planom se predviđa širenja i modernizacija postojeće lokalnog vodoopskrbnog sustava prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja te izdvojenih građevinskih područja van naselja. 4.2.5. ODVODNJA OTPADNIH VODA Članak 93. ODVODNJA OTPADNIH VODA (1) Položaj sustava odvodnje otpadnih voda (vodova odvodnje otpadnih voda sa svim pripadajućim građevinama) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski sustavi i odlaganje otpada u mjerilu 1:25000, a način njegove gradnje propisan je Zakonom o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležno za opskrbu vodom, Hrvatskih voda i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet sustava odvodnje otpadnih voda nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja sustava odvodnje otpadnih voda koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava odvodnje otpadnih voda (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Općina Jesenje nema riješen sustav odvodnje otpadnih voda. (3) Djelovima naselja Donje Jesenje, Gornje Jesenje i Cerje Jesenjsko planiran je glavni odvodni kanal (kolektor) i to Idejnim projektom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Općine Jesenje od srpnja 2008. godine. 4.2.6. UREĐENJE VODOTOKA I VODA Članak 94. UREĐENJE VODOTOKA I VODA (1) Utvrđeni su zaštitni pojasevi vodotoka i voda Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE koji služe za njihovo uređenje i održavanje, sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima Hrvatskih voda. (2) Sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09) predstavničko tijelo Općine treba identificirati izvorišta te donijeti Odluka o zaštiti izvorišta i zonama sanitarne zaštite izvorišta. (3) Na površinama što graniče s planiranim ili postojećim vodotokom potrebno se pridržavati zabrana i ograničenja, radi održavanja vodnog režima propisanih člankom 126. Zakona o vodama (NN 153/09). (4) Ovim Planom utvrđeno je očuvanje i zaštita površina i pojaseva za uređenje i održavanje postojećih vodotoka i otvorenih kanala za prihvat bujičnih oborinskih voda, a prema Zakonu o vodama. U sjevernom dijelu Općine planirane su dvije retencije i to Velika Ravninščica i Mala Ravninščica. (5) Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom građevinom te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprječavanja pogoršanja vodnog režima, ne mogu se graditi građevine niti podizati ograde na udaljenosti manjoj od propisane posebnim propisima, odnosno ne manje od 5,50 m od postojećeg ili planiranog gornjeg ruba korita potoka. 5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 5.1. OPĆA NAČELA ZAŠTITE Članak 95. OPĆA NAČELA ZAŠTITE (1) Utvrđuju se mjere zaštite prostora, odnosno zaštite: a) krajobraznih vrijednosti, b) prirodnih vrijednosti, c) kulturno-povijesnih cjelina i građevina te d) ambijentalnih vrijednosti. (2) Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-perivojne cjeline i građevine, prirodni i kultivirani krajolici, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim česticama, te fizičkim vizualno istaknutim, moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak Općine i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće: a) očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; b) poticanje i promicanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj; c) zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, proštenjarskih putova često popraćenih raspelima i pokloncima, poljskih putova i šumskih prosjeka); d) očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom; Strana 849 - Broj 14. e) ���������������������������������������������� oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti; f) očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih drvenih kuća), ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora; g) očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura); h) očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga načina obrade zemlje; i) zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolično i povijesno značenje; j) očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su obale prirodnih vodotoka, prirodne šume, kultiviran krajolik – jer pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini; k) ��������������������������������������������������� treba se na lokalnoj razini definirati lokalna ekološka mreža kojom će se detaljnije utvrditi važna područja i mjere zaštite za ugrožene vrste i staništa. 5.2. PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI Članak 96. PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI (1) Na području Općine Jesenje nema zaštićenih prirodnih vrijednosti temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) – čl. 8. St. 1, kao niti područja za koje se provodi postupak preventivne zaštite. (2) Stupanjem na snagu Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), sukladno čl. 3. st. 4. Vidljivo je da se područje Općine nalazi unutar međunarodno važnog područja za ptice „Hrvatsko zagorje“ (HR1000007), te da jednim dijelom ulazi u kopneno područje ekološke mreže „Strahinjčica“ (HR2001115). (3) Mjerama Plana se utvrđuje zaštita sljedećih vrijednih predjela: a) u kategoriji Osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz zaštićuju se sjeverozapadni i jugoistočni dio Općine koji uključuje veći dio naselja Brdo Jesenjsko, Donje Jesenje i Lužani Zagorski te djelomično naselje Gornje Jesenje. b) U kategoriji Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajolik zaštićuje se središnji dio Općine koji uključuje naselje Cerje Jesenjsko te dijelove naselja Gornje Jesenje, Donje Jesenje, Lužani Zagorski i Brdo Jesenjsko. (4) Svi predjeli stavaka (2) i (3) prikazani su na kartografskim prikazima 3.A. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA i 3.B. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJA u mjerilu 1:25000 i detaljnije na seriji karata 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA u mjerilu 1:5000. (5) Za područje ekološke mreže iz stavka (2) ovog članka (međunarodno važno područje za ptice i kopneno područje ekološke mreže) potrebno je provoditi smjernice Strana 850 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. za mjere zaštite propisane Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 8; 9; 121; 122; 123; 124, 125, 126, 127 i 128. Svaki broj označava mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja). HR1000007 Hrvatsko zagorje 8 9 121 122 123 125 127 121 122 123 124 126 127 128 129 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama HR2001115 Strahinjčica: Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring) Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi (6) Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. Potrebno je gospodariti šumama u cilju zaštite šumskog zemljišta te provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja šumskog zemljišta sukladno Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10). 5.3. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE TE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI Članak 97. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE TE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI (1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz slijedećih Zakona i Uputa: a) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10), b) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), c) ���������������������������������������������� Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.). (2) Na području Općine, Zakonom o zaštiti i očuva- nju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) zaštićeni su sljedeći kulturno-povijesni spomenici u skupini: - U skupini Povijesni sklop i građevina: - sakralne građevine, crkve i kapele: Gornje Jesenje [1-04] Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja (3) Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10), utvrdit će se pokretanje postupka za stavljanje pod zaštitu (E-PZ) na državnoj razini (D-KOZ) (preventivna zaštita ili registracija) sljedećih kulturnih dobara, koja su prema evidenciji Službe zaštite do sada bila evidentirana ili su evidentirana ovim Planom (ukupno 2): - U skupini Povijesna naselja ili njihovi dijelovi: Gornje Jesenje: [1-01] padine oko župne crkve [E-PZ] - režim zone “K” - U skupini Povijesne civilne građevine: Gornje Jesenje: [1-03] stambena zgrada - Župni dvor [E-PZ] - U skupni Arheološka baština: * Zbog specifičnih mjera zaštite na indiciranim Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE arheološkim lokalitetima (ukupno 4) koji za sada nisu formalno zaštićeni, istraženi ni predloženi za trajnu zaštitu, za sve mjere zaštite do daljnjega je nadležan Konzervatorski odjel u Zagrebu. Gornje Jesenje: [1-02] lok. “Straža” S. od sela [E] Donje Jesenje: [2-02] lok. “Štajngrad” S. od zaselka Hercegi [E] Cerje Jesensko: [4-02] lok. “Straža” S. od sela [E] Brdo Jesensko: [5-01] lok. “Selilo” S. od zaselka Kranjčeci [E] (4) Ovim Planom evidentirati će se (E) sljedeća kulturna dobra koja se u sklopu ovlasti lokalnih organa uprave štite mjerama Prostornoga plana, na razini Županije (Ž) (ukupno 4): - U skupini Povijesna naselja ili njihovi dijelovi: Donje Jesenje: [2-01] zaselak Cvrtili [E] [ŽPPUŽ] - režim zone “B” Cerje Jesenjsko: [4-01] zaselak Strmečki [E] [Ž-PPUŽ] - režim zone “B” - U skupini Memorijalna baština: Gornje Jesenje: [1-15] NOB-spomenik Cerje Jesenjsko: [4-06] NOB-spomenik [E] [ŽPPUŽ] (5) Ovim Planom evidentirati će se (E) sljedeća kulturna dobra koja se u sklopu ovlasti lokalnih organa uprave štite mjerama Prostornog plana, na razini Općine (O) (ukupno 22): - U skupini Povijesna naselja ili njihovi dijelovi: Lužani Zagorski: zaselak Košanski [3-01] - režim zone “B” - U skupni Povijesne civilne građevine: Donje Jesenje: stambena zgrada u zaselku Hercegi kbr. 29 [2-03] - U skupini Povijesne sakralne građevine: Gornje Jesenje: kapelica-poklonac BDM [1-05]; raspela (7) [1-06/1-12] Donje Jesenje: kapela sv. Ivana [2-04]; kapelicapoklonac Isusa Krista [2-05]; raspelo [2-06] Lužani Zagorski: kapelica-poklonac [3-02]; raspelo [3-03] Cerje Jesenjsko: kapelica-poklonac sv. Florjana [4-03]; raspela (2) [4-04/4-05] Brdo Jesenjsko: raspela (2) [5-02/5-03] - U skupini Memorijalna baština: Gornje Jesenje: groblje [1-13]; nadgrobni spomenik Sitar [1-14] (6) Sve cjeline, sklopove, predjele i građevine iz stavka (2), (3), (4) i (5) ovog članka prikazane su na karti 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj 1:25000. (7) Zaštićenim cjelinama, sklopovima, predjelima i građevinama, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se one koje su označene kao predloženi za registraciju (E-PZ). Pri tome nije presudno trenutno formalnopravno stanje građevine u dokumentaciji Službe zaštite. (8) U skladu s navedenim zakonima za sve nabro- Strana 851 - Broj 14. jene zahvate na cjeline, sklopove, predjele i građevine, za koje je Planom utvrđena obveza zaštite potrebno je ishoditi: posebne uvjete gradnje, prethodno odobrenje i nadzor u svim fazama radova, na koje se odnose posebni uvjeti i prethodna odobrenja, od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Krapini. (9) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: pojedinačnim spomeničkim građevinama, građevnim sklopovima, parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranoga krajolika, ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima. (10) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim cjelinama, sklopovima, predjelima i građevinama: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, svrsishodne (funkcionalne) prenamjene postojećih građevina i dr. (11) Unutar svih područja povijesnih graditeljskih cjelina i kulturnog krajolika te povijesnih sklopova potrebno je paziti na mikroambijent naselja kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni odnos. Radi zaštite ambijentalnih vrijednosti pojedinih određuju se slijedeće mjere i postupci: a) tlocrtni i visinski gabariti građevina, oblikovanje građevina, pokrov i nagib krovišta, građevni materijali, završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom i okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja u tom dijelu naselja i b) građevine koje se grade kao poluugrađene ili ugrađene moraju činiti arhitektonsku cjelinu. (12) Na području Općine se vrijedne gospodarske zgrade izgrađene od drveta mogu sačuvati i prenamijeniti u poslovne prostorije ili u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskoga graditeljstva. (13) Vinogradarske klijeti treba ponajprije raditi od drveta, u krajnjem slučaju kao zidane zgrade s korištenjem drvene obloge na pragu i u skladu s tradicijom, okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja ovih građevina na dotičnom području. Članak 98. MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA (1) Za povijesna naselja ili njihove dijelove utvrđuju se sljedeći režimi zaštite: - “Zona K” označava predjele zaštite krajolika. Obuhvaća šire neizgrađeno dodirno područje prirodnoga i kultiviranoga krajolika oko prostorno istaknutih samostojećih građevina. U ovom predjelu zaštite su pošumljene, te neizgrađene zelene padine brijega podno župne crkve u Gornjem Jesenju. Za “zonu K” propisuju se sljedeći uvjeti: * očuvanje šumskih površina (zabrana “gole” sječe i zabrana sječa koje bi mogle promijeniti panoramsku sliku Strana 852 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE brežuljka sa župnom crkvom); * očuvanje cjelovitih kulturnih i prirodnih vrijednosti u slici naselja (dominante, kompozicijski akcenti, kontura naselja u pejzažu i sl.); * u toj zoni u pravilu nije dozvoljena nova izgradnja s iznimkom parternog uređenja te izgradnje ili obnove infrastrukturnih vodova i građevina od posebne važnosti. Iznimno je moguća ambijentalno uklopljena gradnja koja je svojim sadržajem vezana uz korištenje krajobraznih predjela (primjerice: izletničke, lovačke i planinarske klijeti i paviljone), ili je sadržajem vezano uz temu sakralnog lokaliteta (kalvarije, raspela, kapelice). * u slučajevima bilo kakve izgradnje u “zoni K” koja je ovim Planom predložena za zaštitu na državnoj razini, potrebno je od službe zaštite spomenika ishoditi prethodno mišljenje o mogućnostima i uvjetima izgradnje. - “Zona B” vrednuje se kao II/III stupanj zaštite i označava predjele kojima se djelomice štiti ustroj naselja i ekspozicija (izloženost pogledu). Obuhvaća vrednija područja povijesnih zaselaka koji su djelomice izgrađeni i novijim zgradama, no još uvijek čine skladnu cjelinu. Ovaj predio obilježavaju vrijedni mikroruralni ambijenti, ambijentalno očuvani potezi zgrada povijesnog mjerila i prepoznatljive lokalne tipologije gradnje. Također u ovom se zonama osigurava dodirno područje naselja u smislu kontrole gabarita i mjerila te očuvanje lijepih pogleda iz povijesne jezgre naselja i na povijesnu jezgru. Zaštićenim zonama u smislu ovoga članka smatraju se zaselci Cvrtili, Košanski i Strmečki. Za zaštićenu zonu režima “B” propisuju se slijedeći uvjeti: * u najvećoj mjeri potrebno je zaštiti tradicijske funkcije i sadržaje zaselaka; * ambijentalno kvalitetne postojeće građevine potrebno je uz odgovarajuće popravke održavati, a moguće je dozvoliti i rekonstrukcije i adaptacije koje ne mijenjaju bitno gabarite i vanjski izgled građevine; * dopustive su i vrsne novogradnje koje se svojim oblikovanjem, mjerilom, tipologijom, te tlorisnim i visinskim veličinama moraju uklopiti u okolni povijesni kontekst; * u slučaju zahvata kojima se mijenja gabarit ili se bitno utječe na vanjski izgled građevine, kao i kod većih novogradnji preporučljivo je konzultirati Službu zaštite spomenika; * preporučljivo je u slučaju izgradnje novih kuća za stanovanje objekte graditi do najveće katnosti VP+1, najveće bruto razvijene površine 350 m2, i najveće visine sljemena do 10 m. U slučaju da je riječ o većim građevinama, a osobito ukoliko su javne ili gospodarsko-proizvodne namjene preporučljivo je zatražiti mišljenje službe zaštite spomenika. Odlučujuće za odluku o gradnji bit će mikrolokacijska obilježja, te izloženost pogledima nove zgrade. * iznimno su dozvoljena rušenja dotrajalih zgrada ako nisu ocijenjeni kao pojedinačno vrijedne povijesne građevine; * potrebno je očuvati povijesnu parcelaciju, i pri tome spriječiti spajanje susjednih katastarskih čestica u velike građevinske parcele; Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. * poželjno je zadržati povijesnu matricu i ulične poteze bez promjene njihove geometrije; (2) U potencijalnim arheološkim zonama (toponimski indiciranim lokalitetima) utvrđuju se sljedeće mjere zaštite: Za arheološke lokalitete koji su evidentirani (E) na temelju povremenih pojedinačnih nalaz ili su indicirani putem toponima (ukupno 4), a ne postoje utvrđene granice zaštite, ne propisuju se direktivne mjere zaštite već je prilikom izvođenja građevnih radova na širem području koje tradicijski označuje pripadni toponim, potrebno upozoriti naručitelja radova na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez. U slučaju bilo kakvih nalaza radove se mora privremeno obustaviti i obavijestiti arheologa nadležnog Konzervatorskog odjela koji će propisati daljnje mjere. U principu se na takvim zonama ne preporuča bilo kakva gradnja, osim propusta za instalacijske rovove, parternog uređenja ili privremenih građevina koje ne zahtijevaju duboko temeljenje ili podrumljenje. Na takvim lokalitetima također se ne preporuča intenzivno poljodjelsko korištenje tla, ni duboko oranje preko 50 cm. (3) Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva (prema inventarizacijskoj listi) kao najmanje granice zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njen povijesno vrijedni dio. Mjere zaštite primjenjuju se na građevine (parcele) koje su Prostornim planom evidentirane i predložene za zaštitu na državnoj razini (E-PZ) [ukupno 2]. Za sve ostale evidentirane (E) građevine [ukupno 21] mjere zaštite i obnove provodi lokalna uprava na temelju općih preporuka i odredbi Prostornoga plana uređenja općine ili županije. (4) Za evidentirane građevine kod kojih je predviđena zaštita na županijskoj (Ž) ili općinskoj (O) razini osobito se primjenjuju sljedeće mjere: a) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem, pristupom i sl.); b) Raznim mjerama na razini lokalne zajednice potrebno je poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća; (5) Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena svojstva kulturnog dobra mogu putem nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnoga, županijskog ili općinskog proračuna (ovisno o razini zaštite) zatražiti novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada. (6) Na jednoj građevnoj parceli mogu se dozvoliti dvije stambene zgrade u slučaju da se radi o očuvanju vrijedne tradicijske kuće uz koju se, na parceli u graditeljski skladnoj cjelini sa zatečenim ambijentom, može predvidjeti izgradnja nove kuće. Preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te ju koristi za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor ili u turističke svrhe (seoski turizam). (7) Vrijedne gospodarske zgrade izgrađene u naseljima moraju se sačuvati bez obzira na nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti u poslovne prostorije ili poslužiti u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskoga graditeljstva. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (8) Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste zgrade potrebno je paziti na mikroambijent naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zatečenim tlorisnim i visinskim veličinama postojeće zgrade (ili postojećih zgrada) kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop. (9) Nove gospodarske i stambene zgrade mogu se graditi od drveta ili opeke sa pokrovom od crijepa, koji je tradicijski materijal, a dodatnom obradom treba osigurati njegovu zaštitu od požara, od atmosferilija i drugih oštećenja. 6. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 99. POSTUPANJE S OTPADOM (1) Način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom određen je Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09). (2) Planom gospodarenja otpadom u Krapinskozagorskoj županiji za razdoblje 2008. do 2015. (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 5/08.) predviđa odlaganje otpada u odlagalištu komunalnog i sličnog otpada Gorjak. Nadalje istim Planom na području Općine Jesenje predviđeno je uspostavljanje tri zelena otoka. Sukladno navedenom će Općina Jesenje postupati s otpadom. (3) U cilju ostvarenja navedenog potrebno je utvrditi odgovarajući sustav sakupljanja otpada sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) i Planu gospodarenja otpadom u Krapinsko-zagorskoj županiji za razdoblje 2008. do 2015. (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 5/08.) uz postavu kontejnere u koje bi se selektivno prikupljao koristan otpad (papir, staklo, plastika, metal i sl.). 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 100. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ (1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07). Ove mjere obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu. (2) Na cijelom području Općine ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno nepovoljno utjecale na okoliš. (3) Procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno je izrađivati u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) 7.1. ZAŠTITA TLA 7.1.1. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG TLA Članak 101. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Strana 853 - Broj 14. (TLA) (1) Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) se uređuje zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, osnivanje i djelatnost Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. (2) Na području Općine je evidentirano poljoprivredno zemljište klasificirano kao P (poljodjelske površine) i kao PŠ (ostale poljodjelske i šumske površine). (3) Za očuvanje i korištenje preostalog poljoprivrednog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu treba: a) novelirati i izraditi osnovne pedološke karte kako za područje Krapinsko - zagorske županije tako i za područje Općine, b) ������������������������������������������������ smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, c) poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, d) dati prednost tradicionalnim poljoprivrednim granama sa povoljnim preduvjetima za proizvodnju, e) promicati obiteljska poljodjelska gospodarstva kao temelj Općinske i županijske poljoprivrede, f) štititi poljoprivredno tlo kod određivanja trasa infrastrukturnih zahvata u prostoru, g) tehničkim i gospodarskim mjerama neobrađene i napuštene poljoprivredne površine treba osposobiti za poljoprivrednu proizvodnju. 7.1.2. ZAŠTITA ŠUMSKOG TLA Članak 102. ZAŠTITA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA (TLA) (1) Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. (2) Na području Općine evidentirano je šumsko zemljište isključivo osnovne namjene (Š) na koje se ne smije dozvoliti širenje poljoprivrednih i drugih površina, osim u slučaju opravdanog krčenja zbog infrastrukturnih koridora. Voditi računa o primjerenoj sanaciji i oplemenjivanju devastiranog šumskog područja, očuvanja šumaraka, živica, pojedinačnih stabala koja se isprepliću s površinama druge namjene pri čemu se čuva stabilnost, raznolikost i međusobna povezanost staništa (biotopa) te predvidjeti rekultivaciju devastiranih područja. Oko gospodarskih područja i posebne namjene te prometne infrastrukture preporuča se predvidjeti osnivanje zaštitnih pojaseva, drvoreda i sličnih zelenih oaza kao zaštitu od buke, dima, prašine i ostalog zagađenja te kao vizualno oplemenjivanje prostora. (3) Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se Strana 854 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE sljedećim mjerama: a) održavati postojeće šume putove i prosjeke, b) ����������������������������������������������� pošumljavati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo, c) ����������������������������������������������� djelovati na očuvanju šuma kao ekološkog sustava i važnog činitelja u krajobrazima, d) ����������������������������������������������� razvijati i jačati šume zasađene u neeksploatacijske svrhe radi podržavanja ekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, e) zaštititi šume od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih, f) sprečavati prenamjenu šuma i šumskog zemljišta i rubnog pojasa uz šumu širine 50 m. g) ���������������������������������������������� stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji. 7.2. ZAŠTITA voda Članak 103. ZAŠTITA VODA (1) Zakonom o vodama (NN 153/09) se uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Hrvatskih voda. Sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09) predstavničko tijelo Općine treba identificirati izvorišta te donijeti Odluka o zaštiti izvorišta i zonama sanitarne zaštite izvorišta radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, a uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite su određeni Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite (NN 55/02). (2) Na površinama što graniče s planiranim ili postojećim vodotokom i vodom potrebno se pridržavati zabrana i ograničenja, radi održavanja vodnog režima, članka 126. Zakona o vodama (NN 153/09). (3) U slučaju iznenadnih onečišćenja provode se mjere temeljene na državnom i županijskom planu za zaštitu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih mjera za slučaj iznenadnih onečišćenja, osposobiti se i opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera. Posebnu pozornost treba dati potencijalnim izvorima onečišćenja većih razmjera, kao što su: naftovodi, prometnice, željezničke pruge, elektrane, te veći industrijski pogoni. (4) Zaštita površinskih voda zastupljena je u okviru zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se stvaraju površinski vodotoci. Kakvoću tih vodotoka očuvati i unaprijediti kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda. (5) Zaštitu voda odredit će se sljedećim mjerama: a) planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; b) povećavanjem kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih građevina; Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. c) zabranom, odnosno ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama; d) sanacijom zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanja izvora onečišćavanja; e) sanacijom postojećih deponija i kontrolirano odlagati otpad; f) ������������������������������������������������ uspostaviti monitoringa s proširivanjem i uređenjem mjernih postaja, te osigurati stalno praćenje površinskih i podzemnih voda; g) voditi jedinstveni informatički sustav o kakvoći površinskih i podzemnih voda; h) ��������������������������������������������� na razini cijeloga vodonosnoga sustava provoditi mjere zaštite koje će osigurati da kakvoća podzemne vode ne prelazi standarde za pitku vodu, kao ni granične vrijednosti koncentracija tvari. 7.3. ZAŠTITA ZRAKA Članak 104. ZAŠTITA ZRAKA (1) Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) se određuju mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu RH, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. (2) Na području Općine je potrebno uspostaviti mrežu mjerenja kakvoće zraka. Emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida smanjiti u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama. (3) Radi poboljšanja kakvoće zraka, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja: a) kontinuirano mjerit i kontrolirati emisije dimnih plinova; b) �������������������������������������������������� postojeći veliki potrošači trebaju, ako je to tehnički moguće, koristiti plinovito gorivo; c) preferirati upotrebu plina kao energenta za velike i srednje potrošače, te naročito u širokoj potrošnji; d) kotlovnice na kruta goriva treba po mogućnosti rekonstruirati za korištenje plina kao goriva. (4) Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: a) ������������������������������������������������� ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i kancerogene tvari treba uspostaviti načela maksimalne zaštite; b) izvođenjem zahvata na području Općine ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka štetnim sastojcima. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš. (5) Radi poboljšanja kakvoće zraka od mobilnih izvora onečišćenja zraka treba osigurati dobru protočnost prometnog sustava i unaprijediti javni gradski putnički promet i provoditi sljedeće mjere i aktivnosti: a) proširiti pješačke i zelene tampon zone, gradnju podzemnih garaža i unapređenje javnog gradskog putničkog prometa, te osigurati protočnost prometnica; b) primijeniti plin u vozilima gradskog javnog prijevoza i dostavnim vozilima. Novi autobusi po novim EURO normama; c) učestalije treba obaviti inspekcije onečišćenja Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE zraka za vozila gradskog javnog prometa, dostavna teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina. 7.4. ZAŠTITA OD BUKE Članak 105. ZAŠTITA OD BUKE (1) Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) se određuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s: utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu, osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke, kao i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. Zaštita od buke će se odredit sljedećim mjerama: a) ���������������������������������������������� prostornim razmještajem izvora buke ili građevina u kojima se nalaze izvori buke na način da se zaštite područja obvezne zaštite i niže dopuštene razine buke; b) izradom karta emisija buke koja će prikazati postojeće i predviđene razine buke na području općine; c) utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može smjestiti neka građevina; d) planiranjem namjena tako da se dopuštene razine buke susjednih površina ne razlikuju međusobno za više od 5 dB, kako bi se mjere zaštite na granici između njih mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu cijenu; e) izradom akcijskih planova za površine u kojima imisija buke prelazi dopuštene granice; f) primjenom akustičkih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njenog širenja; g) uporabom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni; h) organizacijskim mjerama kojima se osobito u prometu usporenjem i kontinuiranim vođenjem prometa umanjuje razina buke. (2) Do izrade karte buke uvjeti se utvrđuju na temelju mjerenja imisija buke unutar izgrađenih područja ili proračuna predviđenih imisija buke na temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim obilježjima građevine u kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije i akustičkim obilježjima građevine u kojoj je namjena koju treba štiti od buke. Obaveza je investitora budućih građevina koje se nalaze u blizini autoceste je predviđanje i građenje zidova za zaštitu od buke, ukoliko se ukaže potreba za građenjem istih. 7.5. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI Članak 106. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI (1) Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti (sveukupne biološke i krajobrazne Strana 855 - Broj 14. raznolikosti). Priroda i prirodne vrijednosti od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Prirodne i krajobrazne vrijednosti se štite mjerama propisanim člankom 96. (2) Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) se uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara. Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Kulturno povijesne cjeline i građevine te ambijentalne vrijednosti se štite mjerama propisanim člankom 92. i poglavljem 3.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti. 7.6. MJERE ZA POBOLJŠANJE, OČUVANJE I UNAPREĐENJE STANJA U OKOLIŠU Članak 107. MJERE ZA POBOLJŠANJE, OČUVANJE I UNAPREĐENJE STANJA U OKOLIŠU (1) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: a) izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u izdvojenim građevinskim područjima van naselja – gospodarske i športsko rekreacijske namjene te na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači; b) redovito treba čistiti naselje od krutog i krupnog otpada i sprječavati divlja odlagališta otpadaka; c) smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.). (2) U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: a) na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti. b) čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljodjelsko zemljište, izvore vode i dr.); c) uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu potporu i općinske odluke; d) onemogućiti bespravnu gradnju, a posebno u zaštićenim dijelovima prirodne i kulturne baštine. (3) U cilju unapređenja okoliša potrebito je: a) stvarati javno mišljenje u korist zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenja onečišćenja te za gradnju stambenih građevina na temeljima tradicijskoga graditeljstva; b) kroz dobro osmišljene turističke programe unaprjeđivati zaštitu prostora; c) u prostorne planove uređenja užih područja, kao i studije i projekte bilo koje vrste, ugraditi elemente zaštite okoliša te prirodnih i kulturnih vrijednosti. 7.7. mjere posebne zaštite 7.7.1. mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Članak 108. MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRU- Strana 856 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GIH NESREĆA (1) Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. (2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća određuju se u skladu s Procjenom ugroženosti i planovima zaštite i spašavanja Općine koju treba izraditi sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09). Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća obuhvaćaju: a) mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od identificiranih opasnosti, mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata i mjere koje omogućuju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnoti (određivanjem visine građevina, gustoće izgrađenosti, zelenih površina, udaljenosti između građevina, geološkim ispitivanjima tla, izradom seizmičke karte, izrada statičkih proračuna temeljem geoloških ispitivanja i seizmičkih karti, izrada kartograma zarušavanja H1/2+H2/2+5 m, izradom karata zona gradnje skloništa sa označenom građevnom česticom na kojoj se nalazi sklonište sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91)); b) mjere zaštite od poplava (izrada karti: zona plavljenja rijeka i bujica; zaštitnih građevina – nasipi, retencije, odtereti kanali, propusti i sl.; zona plavljenja u slučaju oštećenja zaštitnih građevina; zone plavljenja uslijed prekoračenja koeficijenta sigurnosti zaštitnih vodnih građevina); c) ���������������������������������������������� mjere koje omogućavaju zaštitu od štetnog djelovanja voda, ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla, klizišta (analiza stanja nasipa i potrebe izgradnje nasipa za sprječavanje poplava te njihovo održavanje, kartografskih prikaza usmjeravanja toka bujica i klizišta); d) mjere zaštite od požara otvorenog prostora (izrada karti prosjeka kroz šume i šumskih putova); e) mjere zaštite od nuklearnih i radioloških nesreća (izrada karti: zona ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara, lokacija mjernih stanica i dometa mjerenja, lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva i njihovog dometa i koridora za prometnice kojima se prevoze opasne tvari); f) �������������������������������������������� mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (izrada karti hidrantske i energetske mreže); g) ������������������������������������������ mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite (izrada karti: lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva, mreže skloništa navodeći kapacitet i vrstu skloništa, putova prometa i infrastrukture u izvanrednim uvjetima, putova evakuacije u izvanrednim Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. uvjetima, putova evakuacije ozlijeđenih, lokacija za izmještajne kampove zbrinjavanja), tj. mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi; h) mjere zaštite od epidemija i epizotija (statistički pregled područja obuhvaćenih epidemija ili epizotija, izrada karti: lociranih područja, divljih odlagališta otpada, odlagališta otpada); i) ����������������������������������������������������� mjere zaštite od tuče i suša (statistički pregled područja obuhvaćenih tučama te izrada karti lokacija radara i raketnih sustava (zaštitnog sustava od tuče), statistički pregled područja obuhvaćenih sušama i izrada karti sa analizama i planiranjem izgradnje sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina ugroženih sušom); j) mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja pojedinih prirodnih resursa ekoloških zagađenja (izrada karti lociranih područja iscrpljenja te uništenja pojedinih prirodnih resursa te njihove statističke analize). (3) Zahtjevi zaštite od prirodnih i drugih nesreća trebaju biti sukladni odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), članka 134. Zakona o policiji (NN 129/00 41/08), članka 24.p-ž Zakona o unutarnjim poslovima (NN 29/91, - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92,76/94, 161/98, 128/99,29/00, 53/00, 129/00 i 32/02), Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (Sl. list 55/83) preuzetog Zakonom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06). Članak 109. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI (1) Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) određene su mjere zaštite, prava i dužnosti sudionika zaštite, procjena nastale štete i način pružanja pomoći stradalim područjima, kao i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). Članak 110. ZAŠTITA SKLANJANJEM LJUDI (1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) koji daje kriterij za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti gradova i naseljenih mjesta, otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti, kao i Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). (2) Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije skloništa, pri zaštitnom režimu sklanjanja. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100–300 kPa, a dopunske zaštite otpornosti 50 kPa. Planiraju se uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete gradnje i slično. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: a) ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu, b) u građevinama za privremenu uporabu, c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, d) u zonama plavljenja, e) ��������������������������������������������� u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima. (3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). (4) Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. Članak 111. ZAŠTITA OD RUŠENJA (1) Međusobni razmak građevina prilagoditi zoni urušavanja zgrada sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN, broj 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). (2) Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati ceste. Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine (H/2). (3) Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 m gdje je: Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti; H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj; H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju se visine (visina) do krovnog sljemena. (4) Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. (5) Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta tako da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. Članak 112. Strana 857 - Broj 14. ZAŠTITA OD POŽARA (1) Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) te Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94) određene su mjere za otklanjanje uzroka požara, za sprečavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje požara, za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom. (2) U svrhu sprječavanja nastajanja i širenja požara na susjedne građevine određeni su uvjeti gradnje u smislu udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim građevnim česticama. Tako su udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim građevnim česticama detaljno definirane: a) ���������������������������������������������� Člankom 26. za gradnju građevina unutar građevinskog područja naselja i b) Člancima 62., 65. i 68. za gradnju građevina unutar izdvojenih građevinskih područja van naselja proizvodne i/ili poslovne namjene, športsko-rekreacijske namjene te groblja. (3) Radi osiguranja potrebnih mjera radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). (4) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodopskrbnih mreža mora se, ukoliko već ne postoji, predvidjeti da vanjska hidrantska mreža za gašenje požara bude određena prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). (5) Prometnice treba projektirati i izvoditi u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). (6) Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih tekućina i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10), Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) i Pravilnik o ukapljenom plinu (NN 117/07). (7) Elektroenergetska postrojenja treba predvidjeti u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05). (8) Za plinske instalacije treba planirati trase čiji zaštitni pojasevi zadovoljavaju njemačke smjernice (DVGW 531). (9) Građevine se trebaju projektirati i graditi u skladu s važećim hrvatskim propisima koji se primjenjuju za određene građevine, a u nedostatku odgovarajućih hrvatskih propisa, sukladno odredbi članka 2, stavak 1 Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), trebaju se primijeniti priznata pravila tehničke prakse razvijenih zemalja sukladno namjeni građevine. Članak 113. ZAŠTITA OD POTRESA I KLIZANJA (1) Područja pojačane erozije i pretežito nestabilnih tla je prikazana na karti 3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu 1:25000. Strana 858 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (2) Važeće karte iz kojih se očitava stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:300000 i stoga nedovoljne preciznosti. Radi toga nužno je seizmotektonski i geotehničko zonirati u mjerilu 1:25000, odnosno mikrozonirati pojedine urbane cjeline u mjerilu 1:5000. Do izrade novih seizmičkih karata, protupotresno projektiranje i građenje na područjima najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivnih područja treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. (3) Projektiranje i građenje važnih građevina na područjima najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivnih područja mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja konkretnih lokacija sa ciljem određivanja projektnih seizmičkih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla za potresa i pridruženi reprezentativni akcelerogrami). Važne građevine jesu sve veće višestambene, javne i društvene, gospodarske, energetske građevine i postrojenja, veći mostovi, vijadukti i tuneli, visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci, građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi, te građevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih ili drugih vrijednosti izdvajaju od ostalih. (4) Na području Općine, s prirodno nagnutim terenom (padinom nagiba većeg od 50) u pretežno nestabilnim područjima (inžinjersko-geološka obilježja), kod izrade idejnog projekta, (do izrade karte geotehničke kategorizacije terena (KGKT) po kriteriju stabilnosti i karte seizmičke mikrozonacije terena (KSMT) u MJ 1:5000) potrebno je utvrditi stupanj stabilnosti terena prema sljedećim kategorijama: a. Stabilni tereni su područja stabilna u prirodnim uvjetima i uvjetima gradnje građevina. Posebni geotehnički uvjeti nisu potrebni. U fazi projektiranja utvrđuju se uvjeti temeljenja građevina na temelju geotehničkih istražnih radova; b) II. Uvjetno stabilne padine su područja stabilna u prirodnim uvjetima. Prilikom gradnje građevina te padine mogu postati nestabilne zbog nepažljivog rada. Temeljem geotehničkih istražnih radova odredit će se posebni geotehnički uvjeti. Posebni su geotehnički uvjeti, u pravilu, uvjeti gradnje na padini i uvjeti temeljenja građevine; b) III. Uvjetno nestabilne padine su područja na kojima postoje prirodni uvjeti koji narušavaju stabilnost ili na neki drugi način otežavaju i privremeno onemogućuju privođenje zemljišta gradnji, te su bez vidljivih znakova nestabilnosti. Na tim područjima može se graditi kada se uklone uzroci koji otežavaju ili privremeno onemogućuju gradnju što se postiže 60 preventivnim mjerama za sanaciju terena. Opseg i vrsta preventivnih mjera za sanaciju odredit će se nakon obavljenih detaljnih geotehničkih istraživanja. Na temelju provedenih detaljnih geotehničkih istraživanja utvrdit će se posebni geotehnički uvjeti; b) IV. Nestabilne padine su područja zahvaćena klizanjem terena u kojima postoje zone ili plohe sloma duž kojih su parametri posmične čvrstoće pali na rezidualne vrijednosti (aktivna i stara klizanja, ili evidentirane zone sloma u padini, tektonskog podrijetla). Na temelju Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. detaljnih geotehničkih istraživanja propisat će se uvjeti za sanaciju terena koja može podrazumijevati i složene sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne konstrukcije i slično). Sanacija terena može se obaviti i na način da planirane građevine čine dio sanacijskih mjera tako da uvjeti za sanaciju terena sadržavaju posebne geotehničke uvjete za gradnju građevina. Članak 114. ZAŠTITA OD TEHNOLOŠKIH NESREĆA (1) Tehnološka (industrijska) nesreća je nenamjerni i neočekivani događaj koji nastaje korištenjem opasnih tvari, a koja uzrokuje štetu za život i zdravlje ljudi, imovinu i okoliš. Opasnost od tehnoloških nesreća proizlazi iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja opasnim tvarima. Vrste opasnih tvari i njihove granične količine navedene su u dodatku I. Zakona o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (NN, međunarodni ugovori, 7/99). (2) Izvori mogućih tehnoloških nesreća su: a) pokretni (transport opasnih tvari prometnicama i cjevovodima) b) nepokretni (tvornice, skladišta). (3) Preventivne Planske mjere za sprječavanje posljedica nesreća pri transportu opasnih tvari prometnicama provode se određivanjem odgovarajućih koridora za prometnice prema njihovom razvrstavanju. Za cijevni transport opasnih tvari odrediti zaštitni koridor i tehničke uvjete za smanjenje posljedica mogućih nesreća za ljude, materijalna dobra i okoliš, ovisno o vrsti, količini i tlaku opasne tvari i vrsti mogućeg učinka nesreće. Za postojeće nepokretne izvore mogućih tehnoloških nesreća treba izvršiti analizu opasnih djelatnosti, te ih rangirati obzirom na: a) količinu opasnih tvari, b) procjenu razmjera posljedica, c) procjenu učestalosti, d) mogući prostorni doseg i vrstu učinka tehnološke nesreće,te e) izvršiti procjenu opasnosti od mogućih nesreća. (4) Metode za rangiranje rizičnih djelatnosti i procjena opasnosti od mogućih nesreća određene su posebnim propisima. Za planirane djelatnosti kod kojih postoji rizik od tehnoloških nesreća treba odrediti uvjete za njihovo lociranje u odnosu na rang rizičnosti i procjenu opasnosti. Na osnovi procjene vrsta i stupnjeva rizika od tehnoloških nesreća i osjetljivosti prostora na pojedine vrste štetnih djelovanja, treba planirati prostorni raspored drugih sadržaja u dosegu najnepovoljnijeg slučaja učinka moguće nesreće tako da se na najmanju mjeru svedu posljedice nesreće na živote i zdravlje ljudi, materijalna dobra, prirodnu i kulturnu baštinu i okoliš. 8. MJERE PROVEDBE PLANA 8.1. OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA UREĐENJA UŽIH PODRUČJA Članak 115. OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA UREĐENJA UŽIH PODRUČJA (1) Planom su definirana neizgrađena građevinska područja, izgrađena građevinska područja, uređena Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE građevinska čestica i neuređena građevinska čestica Za dio neizgrađenog građevinskog područja unutar kojeg se nalaze neuređene građevne čestice utvrđuje se obaveza donošenja prostornih planova uređenja užih područja. (2) Planom se utvrđuje obaveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja - UPU) i daje se njihov popis kako slijedi, Urbanistički plan uređenja turističkog područja: 1. UPU TURISTIČKOG PODRUČJA “KARAPETA” Urbanistički planovi uređenja dijelova naselja: 1. UPU DIJELA NASELJA DONJE JESENJE 2. UPU DIJELA NASELJA LUŽANI ZAGORSKI Urbanistički planovi uređenja radnih zona: 1. UPU RADNE ZONE GORNJE JESENJE 2. UPU RADNE ZONE CERJE JESENJSKO (3) Obuhvati planova uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja - UPU i detaljni plan uređenja - DPU) su prikazani na kartama 3.C. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000. (4) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na dijelu građevinskog područja za koje prema ovom Planu nije utvrđena obveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja - UPU i detaljni plan uređenja - DPU) može se izdati u skladu s ovim Planom. (5) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na dijelu izgrađenog građevinskog područja za koji je prema ovom Planu utvrđena obveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja (svih urbanističkih planova uređenja - UPU i svih detaljnih planova uređenja - DPU) može se izdati u skladu s ovim Planom. (6) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na uređenim građevnim česticama unutar neizgrađenog građevinskog područja za koje je prema ovom Planu utvrđena obveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja može se izdati samo u skladu s tim Planovima. (7) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na neuređenim građevnim česticama unutar neizgrađenog građevinskog područja za koje je prema ovom Planu utvrđena obveza donošenja prostornih planova uređenja užih područja (UPU ili DPU) može se izdati samo u skladu s tim Planovima. 8.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA Članak 116. MJERE ZA IZDAVANJE LOKACIJSKIH DOZVOLA, RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA, RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU I POTVRDA IZVEDENOG STANJA ZA ZGRADE NA GRAĐEVNIM ČESTICAMA UZ POSTOJEĆU CESTU KOJOJ JE Strana 859 - Broj 14. ZEMLJIŠNI POJAS MANJE ŠIRINE OD PROPISANE OVIM PLANOM (1) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za zgrade na građevnim česticama uz postojeću cestu kojoj je zemljišni pojas manje širine od propisane Članak 79. ovog Plana gdje postoje uvjeti za proširenje zemljišnog cestovnog pojasa može se izdati uz poštivanje članaka 129., 130., 131., i 132. (podnaslova Predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave) Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). Članak 117. GRADNJA UNUTAR KORIDORA (ZAŠTITNIH POJASEVA) PLANIRANIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (1) Na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000 posebnom oznakom označena su izgrađena građevinska područja unutar koridora (zaštitnih pojaseva) planiranih infrastrukturnih sustava. Unutar ovih područja je do izgradnje planiranih infrastrukturnih sustava dozvoljena gradnja građevina visokogradnje te gradnja građevina infrastrukturnih sustava sukladno posebnim uvjetima javnog poduzeća nadležnog za pojedini planirani infrastrukturni sustav. (2) Na kartama serije 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5000 posebnom oznakom nisu označena ostale površine unutar koridora (zaštitnih pojaseva) planiranih infrastrukturnih sustava. Unutar ovih područja je do izgradnje planiranih infrastrukturnih sustava dozvoljena gradnja samo građevina infrastrukturnih sustava sukladno posebnim uvjetima javnog poduzeća nadležnog za pojedini planirani infrastrukturni sustav.” 8.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI Članak 118. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI (1) Postojeća građevina kojoj je namjena protivna planiranoj namjeni može se: a) održavati u skladu s postojećom namjenom, b) ���������������������������������������������� rekonstruirati, na način da se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu te na način da se ne mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po kojima je građena, u skladu s postojećom namjenom, c) rekonstruirati, na način da se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po kojima je građena, u skladu s planiranom namjenom, ili d) graditi nova građevina u skladu s planiranom namjenom. (2) Pod pojmom „postojeća namjena“ u ovom članku se podrazumijevaju svi uvjeti gradnje po kojima je građevina građena. Pod pojmom „planirana namjena“ u ovom članku se podrazumijevaju svi propisani uvjeti gradnje ovim Planom. (3) Bitni zahtjevi za građevinu su definirani člankom Strana 860 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 14. „Bitni zahtjevi za građevinu“ Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). (4) Građenje nove, rekonstrukcija i održavanje građevine definirano je člankom 2. „Pojmovi“ Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). 9. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 119. BROJ IZVORNIKA, OVJERA IZVORNIKA, POHRANA IZVORNIKA, STUPANJE NA SNAGU PLANA (1) Plan je izrađen u 6 istovjetnih primjerka (izvornika), ovjerenih: a) Pečatom Općinskog vijeća Općine Jesenje i potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Općine Jesenje, b) Pečatom i potpisom Načelnika Općine Jesenje c) Pečatom Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu pri Arhitektonskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu i potpisom Predstojnika Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu pri Arhitektonskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr.sc. Jesenka Horvata, dipl.ing.arh. i d) Pečatom i potpisom odgovornog voditelja na izradi Plana Prof.dr.sc. Nenada Lipovca, dipl.ing.arh. (2) Pojedini izvornici, zajedno sa tekstom Odluke, pohranit će se na slijedećim adresama: a) Jedinstveni upravni odjel Općine Jesenje – jedan primjerak, b) Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Krapinsko-zagorske županije u Krapini, Magistratska 1 – dva primjerka, c) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 20, jedan primjerak, d) Hrvatski zavod za prostorni razvoj – jedan primjerak i e) Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije u Krapini, Magistratska ulica 1, - jedan primjerak. (3) Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije“. Članak 120. VAŽENJE DOKUMENATA (1) Stupanjem na snagu Plana ostaju na snazi samo dijelovi Prostornog plana uređenja Općine Jesenje (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 6/03., 15/07.) koji nisu izmijenjeni ovim Planom. Klasa: 021-05/11-01/18 Urbroj: 2140/05-11-1 U Jesenju, 08. 07. 2011. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Ivan Galović, v.r. OPĆINA PETROVSKO Temeljem članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 26/03 - pročišćeni tekst i 82/04), članka 12., točke 3. i članka 33., točke 4., 5. i 6. Prekršajnog zakona („Narodne novi- Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. ne“ broj 107/07) te članka 12. Statuta Općine Petrovsko („Službeni glasnik Krapinsko–zagorske županije“ broj 16/09.), Općinsko vijeće Općine Petrovsko na 11. sjednici održanoj dana 13. lipnja 2011. godine donijelo je slijedeću O D L U K U O KOMUNALNOM REDU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom Odlukom o komunalnom redu (u daljnjem tekstu: Odluka) za područje Općine Petrovsko propisuje se: 1. uređenje naselja, 2. održavanje čistoće, čuvanje i korištenje javnih površina, 3. skupljanje, odvoz i postupanje sa skupljenim komunalnim otpadom, 4. uklanjanje snijega i leda, 5. uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, 6. mjere za provođenje komunalnog reda, 7. prekršajne sankcije. II. UREĐENJE NASELJA Članak 2. Uređenjem naselja u smislu ove Odluke smatra se određivanje uvjeta glede oblika, položaja, roka i načina postavljanja pokretnih stvari na području Općine, a čije postavljanje utječe na izgled naselja. Pokretnim stvarima iz prethodnog stavka smatraju se osobito: montažni kiosk do 12 m2, nadstrešnica za čekanje javnog prijevoza, oglasne ploče, izložbeni ormarići, reklame, tende, klima uređaji, zaštitni stupići i ograde, dječja igrališta (ljuljačke, klackalice i dr.), štandovi i naprave za prodaju pića, napitaka, sladoleda, i ambulantna prodaja robe, peći za plodine i druge naprave, zatim pokretne naprave kao što su stolovi, stolice, klupe, suncobrani, pokretne ograde, cvjetne vaze i druge naprave ispred ugostiteljskih objekata ili obrtničkih radionica, te luna parkovi i slične naprave). Članak 3. Pokretne stvari iz članka 2. ove Odluke mogu se postavljati na nekretninama u vlasništvu Općine ili u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba na području Općine, po rješenju Jedinstvenog Upravnog odjela Općine Petrovsko. Kada se pokretne stvari postavljaju na nekretninama u vlasništvu Općine, vlasnik pokretnih stvari obveznik je plaćanja naknade za korištenje javne površine, koja će se odrediti posebnom odlukom nadležnog tijela. Članak 4. Trgovačka društva, udruge građana te druge pravne i fizičke osobe, koje su na to obvezni na osnovi posebnih propisa, ističu na zgradi na kojoj koriste poslovni prostor, odnosno u kojoj imaju sjedište, odgovarajući naziv ili tvrtku. Naziv, odnosno tvrtka mora biti čitljivo i pravilno ispisan i uredan te okvirnih dimenzija 0,5 m2, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno. Članak 5. Naziv ili tvrtka mogu se postavljati na temelju rješenja Jedinstvenog Upravnog odjela Općine Petrovsko. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Uz zahtjev za izdavanje rješenja za postavljanje naziva, odnosno tvrtke prilaže se slijedeća dokumentacija: • prijedlog rješenja naziva s sadržajem, • pravna osnova (rješenje o registraciji firme, odobrenje za rad i sl.), • vlasnički list, odnosno suglasnost vlasnika zgrade. Članak 6. Pravne i fizičke osobe iz članka 4. ove Odluke dužne su u roku od 15 dana od dana prestanka djelatnosti, odnosno od preseljenja iz zgrade u kojoj su obavljali djelatnost ili imali sjedište, naziv ukloniti, a o tome u roku od 15 dana izvijestiti Jedinstveni Upravni odjel Općine Petrovsko. Članak 7. Na području Općine Petrovsko mogu se postavljati reklamni panoi, ploče i druge konstrukcije, ali na površinama koje odredi Jedinstveni Upravni odjel Općine Petrovsko. Upravni odjel određuje i visinu naknade za korištenje površina, za postavljanje reklamnih panoa i sl. Članak 8. Rješenje za postavljanje predmeta iz članka 7. ove Odluke izdaje Jedinstveni Upravni odjel. U tom rješenju odredit će se mjesto, način, rokovi i uvjeti za postavljanje tih predmeta. Uz zahtjev za traženje odobrenja iz stavka 1. ovog članka potrebno je priložiti: • nacrt pročelja zgrade, • odgovarajuću dokumentaciju sukladno Zakonu o gradnji („Narodne novine broj 175/03, 100/04, 76/07, 26/08), • suglasnost vlasnika zgrade, odnosno vlasnika ili korisnika zemljišta U postupku rješavanja zahtjeva za postavljanje predmeta iz stavka 1. ovog članka na površine i objekte koji su kulturna dobra, potrebno je pribaviti prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara. Članak 9. Predmeti iz članka 8. ove Odluke moraju biti tehnički i estetski uređeni, sukladni okolnim objektima i okolišu, a kad se postavljaju uz prometnice, ne smiju ni na koji način ugrožavati sigurnost prometa. Članak 10. Predmeti iz članka 9. ove Odluke moraju se održavati čistim, urednim i ispravnim, a dotrajali i oštećeni se moraju zamijeniti novima. Kvarovi na svjetlećim reklamama moraju se ukloniti u roku od 5 dana, a dotrajale ili oštećene moraju se u istom roku ukloniti. Članak 11. Plakati, oglasi, smrtovnice i slične objave, (u daljnjem tekstu: plakati) mogu se postavljati samo na oglasnim pločama, oglasnim konstrukcijama i oglasnim ormarićima, koje se postavljaju na površinama koje odredi Jedinstveni Upravni odjel Općine Petrovsko. Zabranjuje se oglašavanje na nepredviđenim mjestima i objektima, a naročito se zabranjuje oglašavanje na drveću, rasvjetnim ili telefonskim stupovima. Strana 861 - Broj 14. Skidanje plakata i čišćenje mjesta koja nisu predviđena za plakatiranje pada na teret priređivača priredbi ili na pravnu ili fizičku osobu koja nešto reklamira. Zabranjeno je oštećivanje, kidanje ili prljanje postavljenih plakata, te skidanje od neovlaštenih osoba. Članak 12. Iznimno, u vrijeme predizborne i druge promidžbe (cirkus i dr.), te u izuzetnim prilikama mogu se postavljati stalci s panoima, kartoni za lijepljenje plakata, natpisi na platnu (transparenti) i drugi ukrasi i na drugim prikladnim mjestima, na temelju odobrenja Jedinstvenog Upravnog odjela. Korisnici odobrenja iz stavka 1. ovog članka dužni su odmah po isteku važenja odobrenja ukloniti predmete iz stavka 1. ovog članka, a površine ostaviti čistim i urednim. Ovlaštenik postavljanja plakata dužan je osigurati da plakati budu u urednom stanju, a oštećene, zaprljane i zastarjele plakate odmah ukloniti ili zamijeniti. Zabranjeno je prljanje i oštećivanje istaknutih plakata, te skidanje od neovlaštene osobe. Članak 13. Izlozi, izložbeni ormarići i slični predmeti koji su postavljeni na javnoj površini moraju biti uredni, tehnički i estetski oblikovani, odgovarajućeg osvjetljenja i u skladu sa izgledom zgrade i okoliša. Predmeti iz prethodnog stavka mogu se postavljati na temelju rješenja Jedinstvenog Upravnog odjela, a na temelju zahtjeva fizičke ili pravne osobe. Uz zahtjev za odobrenje treba priložiti nacrt, tehnički opis sa pročeljem zgrade i dokaz o vlasništvu ili suglasnost vlasnika zgrade. Članak 14. Izlozi trgovina fizičkih ili pravnih osoba moraju se redovito uređivati i čistiti. U izlozima se ne smije držati ambalaža niti skladištiti roba, te nije dozvoljena neposredna prodaja robe iz izloga. Izlozi moraju biti osvijetljeni tijekom cijele noći. Izvan izloga nije dopušteno izlagati robu, osim izuzetno prema odobrenju Jedinstvenog Upravnog odjela. Članak 15. Zaštitne naprave (tende, platna i sl.) iznad izloga ili ispred ugostiteljskih objekata fizičkih ili pravnih osoba moraju biti uredne i neoštećene, estetski dotjerane, te postavljene na taj način da ne ometaju pješački ili cestovni promet. Sve zaštitne naprave koje se nadvijaju na javnu površinu ili izlaze prema njoj mogu se postaviti samo uz odobrenje Jedinstvenog Upravnog odjela. Postavljanje zaštitnih naprava neće se odobriti ako bi one zbog samog postavljanja umanjivale arhitektonske ili ambijentalne vrijednosti zgrade na koju se namjeravaju postaviti, odnosno ako se ne bi uklapale u izgled naselja i okoliš. Ostale pokretne naprave (automati za prodaju pića i sladoleda, ambulantna prodaja robe, peći za pečenje plodina, stolovi, stolice, klupe, pokretne ograde, cvjetne vaze, suncobrani, štandovi, šatori u kojima se obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost, djelatnost cirkusa i slične Strana 862 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE zabavne radnje, te dr.) postavljaju se suglasno odredbama prostorno planskih dokumenata i drugih akata, a na temelju rješenja Jedinstvenog Upravnog odjela. Rješenjem iz stavka 2. ovog članka utvrdit će se uvjeti (mjesto, rok, izgled i dr.) postavljanja pokretnih naprava. Članak 16. Na javne površine mogu se postavljati kiosci temeljem posebne Odluke načelnika Općine, odnosno Općinskog vijeća Općine Petrovsko, a temeljem rješenja kojeg na zahtjev korisnika izdaje Jedinstveni Upravni odjel Općine Petrovsko. U povodu državnih i drugih blagdana, obljetnica i manifestacija može se posebno organizirati uređenje Općine. Objekti, uređaji i oprema što služe za posebno uređenje Općine u smislu stavka 2. ovog članka, mogu biti izgrađeni i postavljeni za vrijeme trajanja državnih i drugih blagdana, obljetnica i manifestacija. Objekti, uređaji i oprema što služe za posebno uređenje Općine u smislu stavka 2. ovog članka, moraju se održavati čistim i urednim. Članak 17. Vlasnici obiteljskih kuća i vlasnici, odnosno korisnici stanova i poslovnih prostorija u zgradama dužni su dvorišta, okućnice i ograde tih zgrada uz javne površine redovno održavati u urednom stanju, a osobito: • obrezivati ogradno raslinje, • kositi travu, • obnavljati nasade, • materijal i stvari koji ne koriste uredno složiti, odnosno ukloniti sa okućnice. Članak 18. Ograde uz javne površine moraju biti izrađene sukladno zakonskim propisima i prostorno planskim dokumentima, na način da se uklapaju u okoliš, a što je više moguće od ukrasne živice, te ne smiju biti izvedene od bodljikave žice, šiljaka i sl. Fizičke i pravne osobe dužne su ulične ograde održavati urednima. Članak 19. Vrtove, voćnjake, vinograde, kao i neizgrađena građevinska zemljišta u pojasu uz javne površine fizičke i pravne osobe koje to zemljište koriste moraju održavati urednima. III. OBJEKTI I UREĐAJI JAVNE RASVJETE Članak 20. Javno-prometne površine u naseljima sukladno tehničkim mogućnostima u pravilu moraju biti osvijetljena, a objekti i uređaji javne rasvjete u vlasništvu su Općine Petrovsko. Brigu o postavljanju i održavanju javne rasvjete vodi Općina, a obavljanje istih poslova može se ugovorom povjeriti društvu registriranom za tu djelatnost, u skladu sa Zakonom. Prigodom proširenja javne rasvjete imat će se u vidu značenje pojedinih dijelova Općine, pojedinih javnih površina i potrebe građana. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. Odluku o proširenju javne rasvjete donosi načelnik Općine. Objekti, uređaji i oprema javne rasvjete moraju se redovito održavati (mijenjati pregorjele žarulje i sl.), a u skladu sa godišnjim Programom održavanja objekata komunalne infrastrukture. IV. OBJEKTI JAVNE NAMJENE Članak 21. U smislu odredaba ove Odluke objektima javne namjene smatraju se: • javni zdenci i izvorišta, • vodoskoci, • spomen ploče, • telefonske govornice, poštanski sandučići, • košarice za smeće, • oprema dječjih igrališta, • klupe na javnim površinama, • zaštitni stupići i sl. Objekti javne namjene moraju se držati u čistom, urednom i ispravnom stanju, te se ne smiju oštećivati i uništavati. Objektima javne namjene upravlja i brine o njihovom održavanju pravna ili fizička osoba kojoj su isti dani na upravljanje od strane Općine Petrovsko. Iznimno, o objektima javne namjene kao što su telefonske govornice i poštanski sandučići, brine pravna osoba određena posebnim propisima. V. ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE JAVNIH POVRŠINA Članak 22. Javnim površinama u smislu odredaba ove Odluke smatraju se: 1. javno-prometne površine: ulice, ceste, javni putevi, trgovi, nogostupi, javne stube, javni prolazi, mostovi, parkirališta i slične površine; 2. javne zelene površine: parkovi, drvoredi, živice, travnjaci, cvjetnjaci, skupine stabala, dječja igrališta, zelene površine uz javne ceste u naseljima i slične površine; 3. groblja, posebna parkirališta, taksi stajališta, površine i objekti što su namijenjeni za javne priredbe, tržnice i slični prostori. Članak 23. Smećem se smatraju svi otpaci koji se nalaze na javnim površinama, a posljedica su dnevnih zbivanja na njima, prirodnih procesa koji nastaju uslijed atmosferskih okolnosti ili vegetacijskog procesa biljaka. Članak 24. Javne površine koriste se u skladu s njihovom namjenom i ne smiju se onečišćavati, oštećivati i uništavati. Zabranjeno je bacanje ili ostavljanje, odnosno odlaganje bilo kakvog otpada na javnim površinama. Vlasnici i korisnici zemljišta koja graniče s javnom prometnom površinom moraju održavati i čistiti javnu površinu između zemljišta i kolnika. Održavanje i čišćenje javnih površina iz prethodnog stavka obuhvaća: • uređenje i iskop zemlje iz odvodnih jaraka u količini za normalno protjecanje vode Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE • košenje trave, obrezivanje granja sa stabala i obrezivanje živice. Radovi iz prethodnog stavka vezano za uređenje odvodnih jaraka moraju se izvršiti najmanje jednom godišnje, a radovi na košnji trave i uređenju zelenila trebaju se izvršiti najmanje 2 puta godišnje u tekućoj godini. Ukoliko se ne izvrše obveze propisane stavkom 3. i 4. ovog članka iste će se izvršiti uz pomoć druge osobe, a na teret korisnika zemljišta koji nisu izvršili svoju obvezu. Članak 25. Javne površine moraju se redovito održavati čistim i urednim. Održavanje čistoće podrazumijeva uklanjanje smeća s javnih površina, čišćenje i pranje javnih površina, pražnjenje i održavanje košarica za smeće. Članak 26. Održavanje čistoće javnih površina je redovno i izvanredno. O redovnom održavanju čistoće javnih površina brine pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće. Redovno održavanje čistoće obavlja se svakodnevno, odnosno prema Programu čišćenja koji utvrđuje načelnik Općine Petrovsko, na prijedlog Jedinstvenog Upravnog odjela. Izvanredno održavanje čistoće javnih površina obavlja se prema izuzetnoj potrebi, na zahtjev Jedinstvenog Upravnog odjela. Članak 27. Iznimno od odredbi prethodnog članka ove Odluke, na javnim površinama koje su date na korištenje, upravljanje ili zakup, čistoću održava fizička ili pravna osoba kojoj je javna površina dana u zakup, odnosno koja s njom upravlja ili je koristi. Izvođač građevinskih radova na javnoj površini dužan je istu održavati i čistiti tijekom radova te je nakon izvođenja radova ostaviti u saniranom i urednom stanju. Nakon završenih radova na prekopu javne površine izvođač je dužan u roku od 7 dana zatražiti pregled sanirane površine od strane Jedinstvenog Upravnog odjela. Članak 28. Na javnim prometnim površinama kao što su ulice, parkovi, trgovi i druge javne površine radi skupljanja otpadaka moraju se postaviti košarice za otpatke, a po potrebi i posude odgovarajuće veličine. Košarice i posude za odlaganje otpadaka na javnim površinama nabavlja, postavlja, održava i redovno prazni korisnik javnih površina. Članak 29. Košarice za odlaganje otpadaka postavljaju se na samostojeći nosač i mogu biti postavljene na način da se mogu prazniti i čistiti odvajanjem od nosača. Zabranjeno je postavljanje košarica za odlaganje otpadaka na stupovima na kojima se nalaze prometni znakovi, na drveće i na spomenike kulture. Izgled i oblik košarica na cijelom području Općine mora biti unificirana, a o postavljanju iste odobrenje daje Jedinstveni Upravni odjel, a na zahtjev korisnika javne Strana 863 - Broj 14. površine, odnosno pravne osobe zadužene za čišćenje. Članak 30. Na javne površine ne smije se bacati niti ostavljati bilo kakav otpad, a osobito je zabranjeno: • ostavljati predmete i stvari koje onemogućuju nesmetano korištenje javne površine, • ispuštati otpadne, oborinske vode ili otpadne vode iz gnojnica i septičkih jama, • bacati ili ostavljati izvan košarica i posuda za smeće bilo kakav otpad, • oštećivati košarice ili druge posude za otpad, • bacati goruće predmete u košarice ili druge posude za odlaganje otpadaka, • paliti otpad, • onečišćivanje javnih površina od strane kućnih ljubimaca, (psi, mačke), • nanošenje blata s gradilišta ili poljoprivredne površine na javnu prometnu ili zelenu površinu, • vožnja automobilom, biciklom, motociklom, zaprežnim kolima ili drugim prometnim sredstvom po zelenoj površini, osobito kroz park, dječja igrališta, cvjetnjake i sl., te parkiranje istih na toj površini, • popravak, servisiranje i pranje vozila, • ostavljati vozila ili dijelove vozila koja nisu u voznom stanju. Vozilom koje nije u voznom stanju smatra se vozilo koje nema registarske tablice ili nije registrirano, nedostaje mu motor, jedan ili više kotača te jedno ili više stakala, dio karoserije ili slično. Vlasnik vozila koje nije u voznom stanju upozorit će se da vozilo u roku od 8 dana ukloni s javne površine. Ako nije moguće utvrditi vlasnika vozila koje nije u voznom stanju ili ako upozoreni vlasnik ne ukloni vozilo u određenom roku, to će se vozilo smatrati napuštenom stvari i kao komunalni otpad ukloniti s mjesta na kojem je ostavljeno. Ako je vlasnik poznat, vozilo će se ukloniti na trošak vlasnika. Članak 31. Vozila koja sudjeluju u prometu ne smiju onečišćivati ulice, trgove i druge javno prometne površine. Vozila koja prevoze tekući ili sipki materijal moraju imati sanduke i karoserije iz kojih se materijal ne može prosipati niti curiti. Vozila koja prevoze papir, sijeno, slamu, piljevinu, lišće i drugi rasuti teret moraju se prekriti ceradom ili na drugi način osigurati da se materijal ne prosipa po javnoprometnim površinama. Vozila koja se uključuju u javni promet ne smiju imati onečišćene kotače. Članak 32. Zabranjeno je puštanje pasa na javne površine bez nadzora vlasnika, odnosno psi moraju biti vezani remenom s košaricom na njušci dok se nalaze na javnoj površini pod nadzorom vlasnika, odnosno osobe zadužene za njih. Članak 33. Na javnim površinama ne smiju se bez traženog odobrenja i rješenja Jedinstvenog Upravnog odjela postavljati skele ili obavljati bilo kakvi radovi, osim radovi Strana 864 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE redovnog održavanja i čišćenja. Članak 34. Za istovar, smještaj i utovar građevinskog i drugog materijala, podizanje skela, popravak i čišćenje vanjskih dijelova građevine i slične građevinske radove može se samo privremeno, uz rješenje Jedinstvenog Upravnog odjela, zauzeti javna površina. U rješenju će se odrediti uvjeti i način istovara, smještaja i utovara građevinskog materijala, mjere sigurnosti, rok i opseg privremenog zauzimanja, kao i druge mjere (čišćenje) koje treba poduzeti tijekom i nakon izvođenja radova. Odmah po završetku radova iz prethodne stavke, te uklanjanja materijala i uređenja javne površine, korisnik površine dužan je obavijestiti Jedinstveni Upravni odjel, nakon čega će komunalni redar provjeriti stanje, te ako utvrdi da postoji kakvo oštećenje na istoj, naložit će korisniku rješenja da u određenom roku o svom trošku korištenu površinu dovede u prijašnje stanje. U slučaju zauzimanja javne površine u duljem vremenskom razdoblju bez rješenja Jedinstvenog Upravnog odjela Općine Petrovsko, komunalni redar će poduzeti radnje navedene u stavku 3. ovog članka. Članak 35. Javne površine mogu se prekopavati samo uz prethodnu suglasnost Jedinstvenog Upravnog odjela. Izvođač, odnosno investitor prekopavanja dužan je najkasnije 3 dana prije prekopavanja zatražiti suglasnost. Iznimno, zbog poduzimanja hitnih mjera, suglasnost se može zatražiti usmenim putem neposredno prije prekopavanja. Prekopavanje se smije vršiti samo kad to dopuštaju povoljne atmosferske prilike. Za vrijeme prekopavanja prometne površine, mora se osigurati propisno prometovanje barem u jednom pravcu na što bolji način uz suglasnost Jedinstvenog Upravnog odjela. Nadzor prekopa vrši komunalni redar. Nakon završetka radova izvođač je obvezan dovesti javnu površinu te sve eventualno napravljene propuste i oštećenja na infrastrukturi, priključcima i sl., u prijašnje stanje, urediti je i pozvati komunalnog redara na uviđaj izvršenog da bi isti mogao provesti postupak kao u slučaju iz članka 34. stavka 3. ove Odluke. Članak 36. Za istovar drva, ugljena i slično te za piljenje ogrjevnog drva mogu se privremeno zauzeti javne površine, ali tako da se ne ometa cestovni i pješački promet. Drva, ugljen i slični materijali moraju se ukloniti sa javne površine najkasnije do noći te se ista mora očistiti. Članak 37. Roba i drugi slični predmeti mogu se privremeno istovariti na javnim površinama, osim na mjestima gdje je to zabranjeno iz razloga sigurnosti prometa, samo u slučaju nedostatka druge površine, s napomenom da se utovar i istovar mora odvijati brzo i bez zastoja i to tako da se ne ugrožava sigurnost prolaznika i ne zaustavlja promet. Članak 38. Uređivanje i održavanje nerazvrstanih cesta provodi Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. se aktivnošću i suradnjom sa mještanima. (Do osnivanja Mjesnih odbora). Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta uz nerazvrstanu cestu dužni su uz prometni cestovni i pješački pojas čistiti grabe, raslinje i sl. Širina bankine uz nerazvrstanu cestu mora se održavati i ostaviti slobodnom za prometovanje barem u širini od 50 cm, s napomenom da zbog određenih specifičnih uvjeta na terenu najmanja širina bankine može biti 30 cm. U slučaju zadiranja u cestovni pojas komunalni redar će rješenjem naložiti vraćanje istog u prvobitno stanje, a protiv osobe koja je oštetila cestovni pojas poduzet će se prekršajne sankcije. Poljoprivredno zemljište uz cestu iz prethodnog stavka, smije se obrađivati na najmanjoj udaljenosti od pola metra (50 cm) od ruba kolnika ceste ukoliko između nema cestovnog jarka. VI. SAKUPLJANE , ODVOZ I POSTUPANJE SA KOMUNALNIM OTPADOM Članak 39. Komunalnim otpadom u smislu odredbi ove Odluke smatra se otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan po svojim svojstvima i sastavu otpadu iz kućanstva, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Članak 40. Komunalni otpad se prema vrsti otpada dijeli na: • kućno smeće (osobito pepeo, krpe, kosti, otpaci od voća i povrća i slično) • korisne otpatke koji se mogu preraditi u sekundarne sirovine ili upotrijebiti (osobito papir, staklo, metali i slično) • glomazni otpad koji se po svojoj veličini ne smatra kućnim smećem (kućanski aparati i strojevi, dijelovi vozila–gume, kotači, građevinski materijal, šljaka i šuta u malim količinama). Članak 41. Komunalni otpad skuplja i odvozi pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno obavljanje predmetne komunalne djelatnosti. Djelatnici osobe iz stavka 1. ovog članka dužni su pri odvozu komunalnog otpada paziti na održavanje reda i čistoće na mjestima s kojih uzimaju otpad. Članak 42. Zone obveznog odvoza komunalnog otpada određuju se posebnom odlukom uz dogovor s pravnom ili fizičkom osobom zaduženom za skupljanje i odvoz komunalnog otpada. Odvoz smeća u tim zonama obavljati će se u pravilu jedanput tjedno. Članak 43. Kućno smeće odlaže se u posude za otpad. Posude za otpad odlažu se na mjesto i u vrijeme što ga sporazumno odrede osobe iz članka 41. stavak 1. ove Odluke i vlasnik, odnosno korisnik obiteljske kuće, zgrade, odnosno poslovnog prostora. U slučaju nesporazuma, mjesto i vrijeme određuje Jedinstveni Upravni odjel uz poštivanje argumenata obje strane. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Mjesto za postavljanje posuda za otpad mora se držati urednim i čistim, a posude za otpad u ispravnom stanju. Članak 44. Industrijskim otpadom smatra se otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i ugostiteljskim uslužnim djelatnostima, a po količini, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost kojom se stvara industrijski otpad dužne su osigurati posude za odlaganje tog otpada (kontejner), kao i mjesto unutar zemljišne parcele na kojoj se djelatnost obavlja, za smještaj tih posuda. Članak 45. Zabranjeno je na javnim površinama, poljoprivrednom zemljištu, u šumama, te uz prometnice ili bilo gdje to nije odobreno posebnom odlukom odlaganje kućnog ili bilo kakvog drugog otpada. Članak 46. Pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno prikupljanje i odvoz komunalnog otpada vrši i prikupljanje i odvoz tzv. glomaznog otpada. Osoba iz prethodnog stavka ovog članka dužna je obavijestiti sve korisnike o vremenu i mjestu odlaganja, prikupljanja i odvoza glomaznog otpada. Glomazni otpad odvozi se najmanje dva puta godišnje po utvrđenom rasporedu dostavljanjem kontejnera u sva naselja. Zabranjeno je glomazni otpad odlagati na mjesta koja nisu za to predviđena, a naročito u posude za kućno smeće. Članak 47. Nadzor nad ovom komunalnom djelatnošću obavlja komunalni redar. VII. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA Članak 48. Snijeg i led uklanja se s javnih površina te s krovova zgrada uz javne površine. Uklanjanje snijega s javnih prometnih površina vrši fizička ili pravna osoba kojoj su povjereni navedeni komunalni poslovi temeljem Ugovora ili na drugi zakonit način, prema Planu čišćenja snijega kojeg donosi načelnik Općine sukladno prioritetima. Na objektima na kojima postoji opasnost od klizanja, odnosno padanja snijega i leda na javnu površinu, vlasnik odnosno korisnik je dužan poduzeti odgovarajuće mjere postavljanjem snjegobrana, odnosno znakova upozorenja s ciljem zaštite pješačkog i cestovnog prometa. Ukoliko dođe do padanja snijega sa krova na javno prometnu površinu, istu je dužan očistiti vlasnik stambenog odnosno poslovnog objekta sa čijeg je krova došlo do padanja snijega na javno prometnu površinu. Članak 49. Uklanjanje snijega i leda s pločnika i nogostupa uz stambene i poslovne zgrade, trgovine te ugostiteljske i druge radnje obveza je vlasnika odnosno korisnika tih zgrada, odnosno radnji. Uklanjanje snijega i leda s prostora oko kioska i Strana 865 - Broj 14. pokretnih naprava obveza je njihovih vlasnika, odnosno korisnika. Rok za čišćenje snijega i leda je 24 sata po prestanku padanja snijega. Ako obveznici iz ovog članka ne izvrše svoju obvezu, komunalni redar ovlašten je odstranjivanje snijega ili leda naručiti od drugih osoba na trošak obveznika, te izreći kaznu utvrđenu ovom Odlukom. Prilikom odstranjivanja snijega nije dozvoljeno snijegom zatrpavati slivnike i odvodne jarke uz javnoprometne površine, kao i gomilanje snijega na tim površinama, osim uz njegove krajnje rubove ili na hrpe radi odvoženja snijega s tih površina, a sve radi održavanja tih površina prohodnima. VIII. UKLANJANJE PROTUPRAVNO POSTAVLJENIH PREDMETA Članak 50. Sve predmete koji se spominju u odredbama ove Odluke, a za čije je postavljanje potrebno odobrenje odnosno rješenje Jedinstvenog Upravnog odjela Općine Petrovsko ili Odluka Općinskog vijeća ili načelnika Općine, a koji su postavljeni ili su ostavljeni na javnoj površini bez tog akta ili u suprotnosti sa njim, moraju njihovi vlasnici, odnosno korisnici ukloniti na temelju rješenja komunalnog redara. Ako se predmeti iz stavka 1. ovog članka ne uklone u za to određenom roku, komunalni redar će narediti uklanjanje istih putem treće osobe, a na trošak vlasnika odnosno korisnika uz mogućnost sankcija utvrđenih ovom Odlukom. IX. MJERE ZA PROVOĐENJE KOMUNALNOG REDA Članak 51. Komunalni redar Općine Petrovsko odnosno djelatnik zajedničke službe komunalnog redarstva nadležan je za provođenje komunalnog reda na području Općine Petrovsko. Svoje poslove, nadležnost i ovlasti komunalni redar ima i obavlja na temelju ove Odluke i Zakona o komunalnom gospodarstvu te drugih zakonskih propisa na koje se poziva ova Odluka o komunalnom redu, a osobito je ovlašten: • nadzirati primjenu ove Odluke i drugih akata donijetih temeljem ove Odluke, • rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje i postupanja u svrhu održavanja komunalnog reda, • narediti obavljanje radova, ako utvrdi da se oni obavljaju nepravilno ili nepotpuno, • narediti obustavu radova, ako se obavljaju u suprotnosti s propisima, do konačne odluke nadležnog tijela, • zabraniti obavljanje radova, ako se izvode bez odobrenja nadležnog tijela ili protivno tom odobrenju, • zabraniti upotrebu neispravnog komunalnog objekta, uređaja ili naprave dok se ne uklone nedostaci, • narediti uklanjanje predmeta, objekata ili uređaja što je postavljen bez odobrenja nadležnog tijela, protivno tom odobrenju, odnosno suprotno ovoj Odluci i propisima donesenim na osnovi ove Odluke, Strana 866 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE • odrediti pravnim i fizičkim osobama da podnesu odgovarajući izvještaj o uklanjanju manjkavosti i nedostataka, • izricati opomene i novčane kazne za prekršitelje, • izdati prekršajni nalog, • postaviti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, • poduzimati druge mjere i radnje za koje je ovlašten. Članak 52. Komunalni redar pri obavljanju posla ima posebnu službenu iskaznicu, kojom dokazuje svoje svojstvo. Pravne i fizičke osobe dužne su komunalnom redaru omogućiti nesmetano obavljanje dužnosti te mu dati tražene obavijesti i dokumentaciju u svrhu obavljana njegova posla o održavanju komunalnog reda. Ako komunalni redar u svom radu naiđe na fizički otpor ili nasrtanje, te verbalno vrijeđanje i omalovažavanje s potencijalnom opasnošću da mu bude ugrožena sigurnost može zatražiti aktivnu pomoć od Policijske uprave Krapinsko – zagorske i drugih tijela državne uprave nadležnih za provođenje inspekcije i nadzora. Članak 53. Ako počinitelj ne postupi po nalogu, odnosno po odgovarajućem aktu komunalnog redara, istu činidbu u smislu uklanjanja predmeta, čišćenja, popravljanja i sl., komunalni redar će izvršiti uz pomoć druge osobe, a na teret počinitelja. X. PREKRŠAJNE SANKCIJE Članak 54. Pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u visini od 500,00 - 10.000,00 kuna, obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u visini od 300,00 - 5.000,00 kuna, a fizička osoba novčanom kaznom u visini od 100,00 - 2.000,00 kuna i to za prekršaje: • ako postavi pokretnu stvar iz članka 2. ove Odluke na nekretninama u vlasništvu Općine ili fizičkih i pravnih osoba bez odobrenja ( Članak 3.) • ako postavi natpis, odnosno tvrtku iz članka 4. ove Odluke bez odobrenja ( Članak 5.) • ako ne ukloni naziv ili tvrtku ili ne obavijesti nadležne o preseljenju iz članka 6. ove Odluke • ako postavi reklamni pano, ploču ili drugu konstrukciju bez odobrenja nadležnog tijela ( Članak 8.) • ako ne izradi i ne održava predmete iz članka 7., sukladno odredbi članka 9. i 10. ne otkloni kvar na svjetlećoj reklami ili ne ukloni reklamni pano, ploču ili neku drugu konstrukciju u roku iz članka 10. stavak 2. ove Odluke • ako postavi oglas, plakat, smrtovnicu ili neku drugu objavu na nepredviđenom mjestu iz članka 11. ili bez odobrenja nadležnog tijela iz članka 12., stavak 1. • ako postavi izlog, izložbeni ormarić i slično protivno članku 13., stavak 1. i/ili bez odobrenja nadležnog tijela (stavak 2.) • ako ne održava izlog, ne drži ga osvijetljenim Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. tijekom noći ili ako izlaže robu izvan izloga ( Članak 14.) • ako postavi zaštitnu napravu iz članka 15. ove Odluke bez odobrenja • ako ne održava površine i okoliš uz javne površine sukladno odredbi članka 17. ove Odluke • ako ostavlja, baca ili odlaže bilo kakav otpad na javnoj površini ( Članak 24.) • ako ne održava čistoću na javnim površinama koje su date na upravljanje, korištenje ili zakup ( Članak 27., stavak 1.) • ako izvođač građevinskih radova na javnoj površini postupi protivno odredbi članka 27., stavak 2. ove Odluke • ako vozilom onečisti javnu površinu ( Članak 31.) • ako postavi skelu ili obavlja radove suprotno članku 33. ove Odluke • ako postupi bez odobrenja ili protivno istome iz članka 34., stavak 1.i 2. ove Odluke • ako prekopava javne površine bez suglasnosti ili protivno odredbama iz članka 35., stavak 1. do 3. ove Odluke • ako ne osigura propisno obavljanje prometa i uz suglasnost nadležnog tijela u vrijeme prekopavanja prometne površine ili ako nakon završetka radova ne pozove komunalnog redara radi pregleda stanja ili da teren ne dovede u prijašnje stanje ( Članak 35., stavak 4. i 5.) • ako se ne koristi komunalnom uslugom održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada • ako odloži kućno smeće ili industrijski otpad, ili bilo kakav otpad protivno odredbi članka 43., 44. i 45. ove Odluke • ako odloži glomazni otpad na mjesto koje nije za to određeno ili ga ostavi u posudi za kućno smeće ( Članak 46.) • ako ne postupi sukladno odredbama članka 48. ove Odluke u svezi uklanjanja snijega i leda, odnosno poduzimanja odgovarajućih postupaka • ako ne očisti snijeg i led prema odredbi članka 49. ove Odluke Članak 55. Novčanom kaznom u iznosu od 500.00 do 10.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba za slijedeće prekršaje : • ako ne vrši redovito čišćenje javnih površina sukladno odgovarajućim aktima, a u skladu s odredbom članka 26., stavak 2. ove Odluke • ako ne postavi ili postavi bez odobrenja ili neodgovarajućeg oblika ili izrade, košarice za smeće ( Članak 29.) • ako ne vodi brigu o prometu, ne održava red i čistoću u vrijeme prikupljanja i odvoza otpada ( Članak 41.). Članak 56. Novčanom kaznom u iznosu od 100.00 do 2.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za sljedeće prekršaje : • ako neovlašteno oštećuje, kida ili prlja plakate koji su postavljeni na dozvoljenom oglasnom mjestu ( Članak 11., stavak 3.) • ako ne čisti i održava vrtove, voćnjake ili vinograd, te neizgrađeno građevinsko zemljište u pojasu uz javne Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE površine ( Članak 17.) • ako postupa protivno odredbama članka 30. ove Odluke • ako pušta psa bez nadzora, bez remena ili košarice, odnosno protivno odredbama članka 32. ove Odluke. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 57. Pravne i fizičke osobe koje od ranije ističu naziv odnosno tvrtku, koje imaju postavljene reklamne panoe i sl., koje imaju postavljene izložbene ormariće, zaštitne naprave iznad izloga te ostale pokretne naprave, a nemaju odobrenje Općine Petrovsko za postavu istih, dužne su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Odluke podnijeti zahtjev i ishoditi odobrenje nadležnog tijela prema odredbama ove Odluke. Članak 58. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Krapinsko – zagorske županije“ broj 8/99). Članak 59. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Krapinsko- zagorske županije“. KLASA:363-01/11-01/06 URBROJ:2140/03-11-1 Petrovsko, 13. lipnja 2011. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Mužek, v.r. Na temelju članka 52. stavka 1. te članka 56. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva („Narodne novine“ broj 153/09) i članka 12. Statuta Općine Petrovsko („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 16/09.), Općinsko vijeće Općine Petrovsko na 11. sjednici održanoj 13. lipnja 2011. godine, donosi ODLUKU O OBRAČUNU I NAPLATI NAKNADE ZA RAZVOJ SUSTAVA JAVNE VODOOPSKRBE Članak 1. Ovom se Odlukom, na području Općine Petrovsko uvodi obveza plaćanja naknade za razvoj sustava javne vodoopskrbe, obveznici plaćanja, te način obračuna i naplate naknade za razvoj sustava javne vodoopskrbe na području Općine Petrovsko (u daljnjem tekstu: «naknada za razvoj»). Članak 2. Obveznici plaćanja naknade za razvoj su korisnici usluga javne vodoopskrbe na području Općine Petrovsko. Osnovica za obračun naknade za razvoj je isporučena količina pitke vode po m3. Naknada za razvoj javne vodoopskrbe iznosi za korisnike: - domaćinstva – 2,00 kn/m3 isporučene vode i - gospodarstvo – 3,00 kn/m3 isporučene vode. Članak 3. Prihod od naknade za razvoj koristit će se za: - financiranje izgradnje komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu Općine Petrovsko u budućem razdoblju prema godišnjim planovima izgradnje. Strana 867 - Broj 14. Članak 4. Naknada za razvoj obračunava se putem računa za vodnu uslugu kojeg obveznicima ispostavlja isporučitelj vodne usluge «Krakom» d.o.o. Krapina (u daljnjem tekstu: «Krakom»), na kojima se zasebno iskazuje. Naknada za razvoj je javno davanje na koje se ne obračunava porez na dodanu vrijednost prilikom prikupljanja tih sredstava od obveznika. Članak 5. Naknada za razvoj prihod je «Krakom»-a. «Krakom» je dužan tijekom godine dostavljati Općini Petrovsko kvartalna izvješća o prikupljenim i utrošenim sredstvima naknade za razvoj, te o realizaciji Programa izgradnje vodoopskrbnog sustava Općine Petrovsko. Nadzor nad obračunom i naplatom naknade za razvoj obavljat će «Krakom». «Krakom» ne može raspolagati naplaćenim iznosom naknade za razvoj na bilo koji drugi način osim na način određen ovom Odlukom. Članak 6. Naknada za razvoj prema odredbama ove Odluke primjenjuje se i obračunava umjesto naknade za investicije koja se, u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu, od 2010. godine naplaćivala za izgradnju i razvoj vodoopskrbnog sustava u cijeni isporučene količine vode u m3, a prema Zaključku Općinskog vijeća Općine Petrovsko, Klasa: 021-05/10-01/13, Urbroj: 2140/03-10-4 od 06.09.2010. godine. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Zaključak iz prethodnog stavka. Prikupljena sredstva naknade za investicije temeljem navedenog Zaključka zaključno sa 31.12.2010. godine, smatraju se prihodom proračuna Općine Petrovsko, a sva sredstva prikupljena nakon toga (radi zakašnjelih plaćanja) smatraju se prihodom «Krakom»-a. «Krakom» je obvezan navedena naknadno prikupljena sredstva koristiti za iste svrhe kao i naknadu za razvoj, odnosno sukladno članku 3. ove Odluke. Članak 7. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-05/11-01/07 URBROJ: 2140/03-11-1 Petrovsko, 13. lipnja 2011. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Mužek, v.r. Na temelju članka 3. Odluke o priznanjima Općine Petrovsko («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» br. 8/99.), Općinsko vijeće Općine Petrovsko na 11. sjednici održanoj 13. lipnja 2011. godine , d o n i j e l o j e ODLUKU O DODJELI PRIZNANJA Članak 1. Ovom Odlukom dodjeljuju se javna priznanja građanima kao znak za izuzetne zasluge i rezultate u napretku Općine Petrovsko. Strana 868 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Članak 2. Zahvalnica Općine Petrovsko dodjeljuju se: 1. JOSIP DUNAJ 2. LJERKA ŠKRNJUG 3. PROJEKTNI BIRO HRŠAK&HRŠAK 4. «STRIM» d.o.o. Štuparje 5. MALONOGOMETNA EKIPA SVEDRUŽA Priznanje Općine Petrovsko dodjeljuje se: 1. VLADO KOREN Članak 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: 021-05/11-01/08 URBROJ: 2140/03-11-1 Petrovsko, 13. 06. 2011. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Mužek, v.r. Na temelju članka 10. stavka 1. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 28/08.) i članka 15. Statuta Općine Petrovsko, (“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije” broj 16/09), Općinsko vijeće Općine Petrovsko na svojoj 11. sjednici održanoj 13. lipnja 2011. godine donosi ODLUKU O KOEFICIJENTU ZA OBRAČUN PLAĆE NAMJEŠTENIKA U JEDINSTVENOM UPRAVNOM ODJELU OPĆINE PETROVSKO Članak 1. Ovom Odlukom određuje se koeficijent za obračun plaće namještenika zaposlenog u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Petrovsko. Članak 2. Koeficijent iz članka 1. ove Odluke iznosi: RADNO MJESTO Spremač-čistač KOEFICIJENT KLASIFIKAC. RANG 1,80 13. Članak 3. Izrazi koji se koriste u ovoj odluci za osobe u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. Članak 4. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o koeficijentima od 31. 03. 2011. godine u dijelu koji se odnosi na radno mjesto SPREMAČ-ČISTAČ. Članak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije”, a primjenjuje se od 15.06.2011. godine. KLASA:120-01/11-01/03 URBROJ:2140/03-11-1 Petrovsko, 13. 06. 2011. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Mužek, v.r. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. OPĆINA ZLATAR BISTRICA Na temelju stavka (7), članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11) i članka 38. Statuta Općine Zlatar Bistrica („Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije“ broj 17/09), Općinsko vijeće općine Zlatar Bistrica na svojoj 11. sjednici, održanoj 29.06.2011., donijelo je: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA DIJELA NASELJA I GOSPODARSKOG PODRUČJA „JUGO-ZAPAD“ NASELJA ZLATAR BISTRICA 1. OPĆE ODREDBE Članak 1. IZRAĐIVAČ PLANA (1) Urbanistički plan uređenja dijela naselja i gospodarskog područja „Jugo-zapad“ naselja Zlatar Bistrica (u daljnjem tekstu Plan) izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za urbanizam prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu. Članak 2. SADRŽAJ PLANA (1) Plan se sastoji od jedne knjige koja sadrži: 1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. OPĆE ODREDBE 2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA 2.1. NAČELA I UVJETI ODREĐIVANJA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA 2.2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR GOSPODARSKE NAMJENE) 3.1. OPĆE ODREDBE 3.2. GRAĐEVNA ČESTICA 3.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU MREŽU 3.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE 3.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 3.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE 3.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA 3.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE MEĐE 3.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA 3.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA 4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE) 4.1. OPĆE ODREDBE 4.2. GRAĐEVNA ČESTICA 4.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU MREŽU 4.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 4.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 4.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE 4.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA 4.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE MEĐE 4.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA 4.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA 5. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR STAMBENE NAMJENE) 5.1. OPĆE ODREDBE 5.2. GRAĐEVNA ČESTICA 5.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU MREŽU 5.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE 5.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 5.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE 5.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA 5.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE MEĐE I OSTALIH GRAĐEVINA 5.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA 5.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA 6. KIOSCI, NADSTREŠNICE I POKRETNE NAPRAVE KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ UPORABI TE DRUGE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH OBILJEŽJA 7. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 7.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE 7.1.1. Cestovni promet 7.1.2. Željeznički promet 7.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE 7.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 7.3.1. Plinoenergetika 7.3.2. Elektroenergetika 7.3.3. Vodoopskrba 7.3.4. Odvodnja otpadnih voda 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODIH I KULTURNOPOVIJESNIH VRIJEDNOSTI 9. POSTUPANJE S OTPADOM 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ 10.1. ZAŠTITA TLA 10.2. ZAŠTITA ZRAKA 10.3. ZAŠTITA VODA 10.4. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 10.5. ZAŠTITA OD ŠTETNOG UTJECAJA GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA 10.6. ZAŠTITA OD BUKE 10.7. ZAŠTITA OD ŠTETNOG UTJECAJA KEMIKALIJA Strana 869 - Broj 14. 10.8. ZAŠTITA OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA 10.9. POSEBNA ZAŠTITA (ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA) 10.9.1. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti 10.9.2. Zaštita od požara 10.9.3. Zaštita od potresa 10.9.4. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvanih nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu 10.9.5. Zaštita sklanjanjem ljudi 11. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 12. ZAVRŠNE ODREDBE 2. KARTOGRAFSKI DIO PLANA 0. OBUHVAT PLANA NA GEODETSKO-KATASTARSKOJ PODLOZ, u mjerilu 1:1000 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.A. PROMET, u mjerilu 1:1000 2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE TE ENERGETSKI SUSTAVI, u mjerilu 1:1000 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI, u mjerilu 1:1000 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, u mjerilu 1:1000 3. OBAVEZNI PRILOZI PLANU A. OBRAZLOŽENJE PLANA 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI DIJELA NASELJA I GOSPODARSKOG PODRUČJA „JUGOZAPAD“ NASELJA ZLATAR BISTRICA U OPĆINI 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne značajke 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 2.1.1. Demografski razvoj 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.1.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastruktura 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti dijela naselja 2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA DIJELA NASELJA 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i Strana 870 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina 2.2.2. Unapređenje uređenja dijela naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA 3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA 3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA 3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA 3.5. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 3.6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.7.1. Uvjeti i način gradnje 3.7.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 3.7.3. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš B. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ZLATAR BISTRICA (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.: 19/04. i 30/09.) 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:25000 4.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA – K.O. LOVREČAN, u mjerilu 1:5000 C. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA E. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. TE MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI IZ ČLANKA 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) F. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA H. SAŽETAK ZA JAVNOST Članak 3. OBUHVAT PLANA (1) Obuhvat Plana je određen Prostornim planom uređenja Općine Zlatar Bistrica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.: 19/04. i 30/09.), ima površinu 35,6225 ha i obuhvaća dio područja pokrivenog katastarskom općinom Lovrečan. Obuhvat Plana je prikazan na kartografskom listu 0. Obuhvat plana na geodetsko-katastarskoj podlozi u mjerilu 1:1000. Članak 4. POJMOVI (1) U Planu se koriste pojmovi opisani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11), pojmovi definirani propisima donesenim na temelju tog Zakona i pojmovi uvriježeni u praksi. Ovdje se daju pojmovi uvriježeni u praksi koji nisu definirani tim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona: Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 1. Regulacijska linija je linija koja odvaja javnu površinu od privatne (u smislu javnog ili privatnog dobra, odnosno vlasničkog načina korištenja). 2. Građevinska linija je linija na kojoj se obavezno mora graditi prednje pročelje građevine. 3. �������������������������������������������������� Etaža je naziv za pojedinu prostornu razinu građevine (Podrum - Po, Suteren - Su, Poluukopana etaža - Pue, Prizemlje - Pr, Kat - K i Potkrovlje - Pk). 4. Poluukopana etaža (Pue) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je od 50,0199,99% svog volumena u konačno zaravnati teren. 5. Visina krovnog vijenca mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do: a) točke spoja završne obrade pročelja i završne obrade krova kod ravnog krova bez nadozida krova, odnosno b) najviše točke završne obrade nadozida krova kod ravnog krova s nadozidom krova, odnosno c) točke spoja završne obrade pročelja i završne obrade krova kod kosog ili zaobljenog krova bez nadozida krova i bez strehe, odnosno d) najviše točke završne obrade nadozida krova kod kosog ili zaobljenog krova s nadozidom krova i bez strehe, odnosno e) točke spoja završne obrade pročelja sa završnom obradom donje plohe strehe kod kosog ili zaobljenog krova bez nadozida krova i sa strehom, odnosno f) najviše točke završne obrade nadozida krova kod kosog ili zaobljenog krova s nadozidom krova i sa strehom. 6. Visina krovnog sljemena mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova (sljemena). 2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA 2.1. NAČELA I UVJETI ODREĐIVANJA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA Članak 5. 1) Načela određivanja korištenja i namjene površina su: a) načelo održivog razvoja; b) načelo zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa; c) načelo poticanja razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina; d) načelo racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora; e) načelo optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora; i f) ������������������������������������������������� načela urbanističke, prostorno-planerske i krajobrazno-planerske struke. (2) Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana (izgradnja građevina, uređivanje zemljišta i obavljanje drugih radova na površini zemlje, te iznad ili ispod površine zemlje) provodit će se u skladu s ovim Planom, odnosno u skladu sa postavkama i izvedenicama koje iz njega proizlaze. Članak 6. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (1) Planom se određuju uvjeti za svrhovito korištenje i slijedeće namjene površina: 1. stambena namjena – S, 2. javna i društvena – D, 3. ��������������������������������������������� gospodarska namjena (proizvodna – I te poljo 1. 2. 3. 3.1. 3.2. 4. 5. 5.1. 5.2. Prostorni pokazatelja za namjenu površina STAMBENA NAMJENA JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA GOSPODARSKA NAMJENA PROIZVODNA POLJOPRIVREDNO PRERAĐIVAČKA GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA POVRŠINA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ŽELJEZNIČKA STANICA PROMETNA POVRŠINA (JAVNA CESTA) UKUPNO (3) Utvrđeno korištenje i namjene površina unutar obuhvata Plana vidljivo je na kartografskom listu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR GOSPODARSKE NAMJENE) 3.1. OPĆE ODREDBE Članak 7. (1) Unutar kazeta oznake I (gospodarska namjena, proizvodna – I) moguća je gradnja gospodarskih građevina: pretežito industrijske, zanatske, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i skladišne namjene. (2) Unutar kazeta oznake IP (gospodarska namjena, IP – poljoprivredno prerađivačke) moguća je gradnja gospodarskih građevina namijenjenih uzgoju peradi, preradi poljoprivrednih i peradarskih proizvoda, te jedne stambene građevine. Uvjeti smještaja (uvjeti i način gradnje) stambene građevine su jednaki uvjetima članaka 35. do 55. poglavlja 5. Uvjeti smještaja stambenih građevina. Gradnja novih gospodarskih građevina namijenjenih za uzgoj peradi kao i povećanje kapaciteta postojećih nije moguća. (3) Unutar kazeta oznake K (gospodarska namjena, poslovna - K) moguća je gradnja i, gospodarskih građevina uslužne, trgovačke i proizvodne namjene. (4) Unutar kaseta iz stavaka (1), (2) i (3) ovog članka moguća je gradnja i građevina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže u skladu sa člancima 38. do 45.; te postava kioska, nadstrešnica i pokretnih naprava komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi i drugih konstrukcija privremenih obilježja u skladu sa člankom 37. (5) Kasete koje se spominju u ovom članku prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (6) Uvjeti i način gradnje utvrđuju se kroz sljedeće uvjete: Strana 871 - Broj 14. privredno prerađivačka – IP), 4. gospodarska namjena (poslovna – I), i 5. površina infrastrukturnih sustava (željeznička stanica – ŽS te prometna površina (javna cesta) – PP) (2) Prostorni pokazatelji za korištenje i namjenu površina unutar Plana vidljivi su u narednoj tabeli: Oznaka S D I IP K IS ZS PP Površina (ha) 3,5282 0,5747 26,5116 25,4863 1,0253 0,5387 4,4693 1,3183 3,1510 35,6225 % od obuhvata Plana 9,90 1,61 74,42 71,55 2,88 1,51 12,55 3,70 8,85 100,00 a) ����������������������������������������������� da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene; b) da se prilikom planiranja prostora novih korisnika usklade njihovi interesi, osigura dovoljan prostor za razvoj postojećih i novoplaniranih namjena te utvrde mogući utjecaji na okoliš i njegova zaštita; te c) ���������������������������������������������� da su prometno, komunalno i energetski primjerene ovom prostoru i ne ugrožavaju potrebe drugih. 3.2. GRAĐEVNA ČESTICA Članak 8. (1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi osnovne građevine; pomoćne i sporedne građevine uz osnovnu (otvoreni sportski tereni, dječji vrtić za djecu zaposlenika, restorani za zaposlenike, utovarno-istovarne rampe i sl.) te građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu prije spomenutih građevina i građevne čestice; kao i postavljati pokretne naprave, komunalne objekte i uređaje u općoj uporabi u skladu sa člankom 37. Sve navedene građevine čine jednu funkcionalnu cjelinu, odnosno poslovni kompleks, odnosno složenu građevinu (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Površina građevnih čestica ne smije biti manja od 1000 m2, a širina na građevnoj liniji ne manja od 20,00 m). 3.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU MREŽU Članak 9. (1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju imati priključak (prilaz) na javnu prometnu površinu (javnu cestu) minimalne širine 6,00 m. (2) Građevna čestica i građevine na njoj priključuju se na javnu prometnu površinu na način kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na koju Strana 872 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE se priključuje i sukladno članku 39. (3) Građevna čestica i građevine na njoj se priključuju na telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu, ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti, na način kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za pojedinu komunalnu mrežu, akt lokalne samouprave i važeći zakonski propisi i pravilnici. (4) Treba težiti da se na području Plana što prije izvede podzemna komunalna mreža i izvrši podzemno priključenje građevina na nju. 3.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE Članak 10. (1) Ustrojstvo i uređenje građevne čestice (razmještaj građevina) treba postaviti u skladu s djelatnošću koja se na njoj planira i uvjetima priključenja građevne čestice i građevina na prometnu, telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu. (2) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled okoline, te da se ne promijeni odticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. (3) Građevnu česticu unutar gospodarske namjene (proizvodne – I) potrebno je najmanje 20% pejzažno urediti, a unutar gospodarske namjene (poljoprivredno prerađivačke – IP) najmanje 30% površine treba pejzažno urediti te uz rub prema susjednim česticama zasaditi drvored. (4) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih čestica treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine “predvrtova” i parkirališta za vozila. (5) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od prometne površine (javne ceste) prema samoj čestici. Kod uglovnih građevnih čestica ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). 3.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI Članak 11. (1) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine potrebno je zadovoljiti minimalni broj parkirališnih mjesta (bilo na otvorenom i/ili u garaži) prema sljedećem normativu: - za svaka 2 zaposlenika u smjeni 1 PM plus 1 PM ako je neparan broj zaposlenih, dodatno - za vozila u vlasništvu korisnika 1 PM na 1 vozilo, i dodatno - na svakih 1000 m2 bruto izgrađene površine građevine za: prodajni prostor - 20 PM, za uredski prostor - 5-10 PM, za ugostiteljski prostor (ako prostor ne služi zaposlenima) - 50 PM. (2) U slučaju zahtijeva dostave obvezno treba osigurati prostor za zaustavljanje i/ili parkiranje dostavnoga vozila na samoj građevnoj čestici. (3) Iznimka je dozvoljena kod postojećih građevina Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. izgrađenih na građevnoj čestici s manjim brojem parkirališnih mjesta od onog propisanog stavkom (1) ovog članka uz, u tom slučaju, obavezu osiguravanja potrebnog broja parkirališnih mjesta na drugoj čestici u vlasništvu ili putem prava služnosti. 3.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE Članak 12. (1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti građevne čestice (Kig). (2) Koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig) smije iznositi od 20% do 50%. Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih s manjim/većim Kig od propisanog uz obavezu da najmanji/najveći dozvoljeni Kig ne bude manji/veći od postojećeg. 3.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA Članak 13. (1) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu s člankom 39. (2) Udaljenost građevinske linije od regulacijske linije iznosi najmanje 10,00 m, uz poštivanje stavka (10) članka 39. Iznimka je dozvoljena kod planirane građevine gdje se građevinska linija prilagođava građevinskim linijama susjednih postojećih građevina. (3) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih na građevinskoj liniji koja je manje udaljenosti od regulacijske linije nego je propisano stavkom (2) ovog članka uz obavezu da udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ne bude manja od postojeće. (4) Iznimka je dozvoljena kod smanjivanja udaljenosti građevinske linije od regulacijske linije postojećih građevina i to samo zbog širenja cestovnog zemljišta sukladno stavku (15) članka 39. 3.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE MEĐE Članak 14. (1) Građevine se mogu graditi samo odmaknuto od bočnih međa, tj. samo kao samostojeće građevine. (2) Udaljenost građevina od međa mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja građevine uz te međe (H/2), ali ne manje od 6,00 m. (3) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih na manjoj udaljenosti građevina od međa nego je propisano stavcima (1) i (2) ovog članka uz obavezu da udaljenost građevina od međe ne bude manja od postojeće. 3.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA Članak 15. (1) Najveća dozvoljena visina građevina uvjetuje se kroz dva pokazatelja koji moraju biti zadovoljeni: a) visinu krovnog vijenca, i b) visinu krovnog sljemena. (2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine ne smatra se: a) kota dna okna izvedenog uz građevinu radi prozračivanja i/ili osvjetljenja podruma - Po, poluukopane Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE etaže - Pue i suterena - Su; b) najniža kota rampe za pristup u etažu podruma Po, poluukopane etaže - Pue i suterena – Su; te c) najniža kota stubišta za pristup u etažu podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su. (3) Visina krovnog vijenca građevina mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevina, ali ne više od 8,00 m. Iznimno, visina krovnog vijenca može biti i veća zbog proizvodne opreme te tehničkog i tehnološkog procesa unutar građevine (primjerice visine raznih spremišta – silosa i sl.). (4) Visina krovnog sljemena građevina smije iznositi najviše 11,00 m. Iznimno, visina krovnog sljemena (za građevine iz iznimke stavka (3) ovog članka) može biti veće sukladno povećanju visini krovnog vijenca, na način da razlika visine krovnog vijenca i visine krovnog sljemena ne bude veća od 3,00 m. (5) Etažnost građevina može biti najviše kao Po+Pue ili Su ili P+1 ili Pk (podrum, poluukopana etaža ili suteren, prizemlje, kat ili potkrovlje). (6) Broj podzemnih etaža ne ograničava se. 3.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA Članak 16. (1) Arhitektonsko oblikovanje građevine mora se prilagoditi postojećem ambijentu i slici okoliša te uskladiti s lokalnim oblicima, bojama uz korištenje suvremenih materijala. (2) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. ������������������������������� K������������������������������ ako bi se velike površine����� pročelja optički smanjile treba ih „razlomiti“ korištenjem različitih tonova boje ili materijala pročelja, koji ne smije biti u visokom sjaju. (3) Krov građevine mora biti kosi (jednostrešni, dvostrešni, ili višestrešni) nagiba do 45°, pokriven u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju. U slučaju da se radi o izgradnji tlocrtno većih građevina kod kojih bi propisani nagibi krovnih ploha doveli do veće visine krovnog sljemena tada se može dozvoliti i izvedba (shed) krova. Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcija već postojećih građevina. (4) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora. (5) Ograda čestice može biti žičana, metalna, drvena, zidana, djelomično zidana, kombinacija svih materijala ovdje navedenih, a preporuča se zelena sa zasađenom živicom autohtonih vrsta, ukupne visina do 1,80 m za providnu ogradu te 1,30 za neprovidnu. 4 . U V J E T I S M J E Š TA J A G R A Đ E V I N A DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE) 4.1. OPĆE ODREDBE Članak 17. (1) Unutar kazeta oznake D (površine javne i društvene namjene) moguća je gradnja građevina javne i društvene namjene. (2) U građevinama javne i društvene namjene mo- Strana 873 - Broj 14. guće je i obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. Poslovni prostori (djelatnosti) u građevinama javne i društvene namjene su: trgovina, ugostiteljstvo, zanatstvo i osobne usluge te ostalo. (3) Unutar kasete iz stavka (1) ovog članka moguća je gradnja i građevina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže u skladu sa člancima 38 do 45; postava kioska, nadstrešnica i pokretnih naprava, komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi i drugih konstrukcija privremenih obilježja u skladu sa člankom 37. te uređenje javnih parkova, zelenih površina, trgova i dječjih igrališta. (4) Javni park, zelena površina, trg i dječje igralište je javni prostor oblikovan planski zasađenom vegetacijom i postavljenim elementima uređenja. Funkcionalno oblikovanje ovih javnih prostora određuju prirodna obilježja prostora, rubne namjene i potreba za formiranjem obrazovnih, estetskih javno-društvenih i rekreativnih površina. Sadržaj i oprema ovih prostora utvrdit će se prethodno izrađenim programom kojim će se provjeriti stvarno stanje i buduće potrebe ovog prostora. (5) Kasete koje se spominju u ovom članku prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (6) Uvjeti i način gradnje utvrđuju se kroz sljedeće uvjete: a) ����������������������������������������������� da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene; b) da se prilikom planiranja prostora novih korisnika usklade njihovi interesi, osigura dovoljan prostor za razvoj postojećih i novoplaniranih namjena te utvrde mogući utjecaji na okoliš i njegova zaštita; te c) ���������������������������������������������� da su prometno, komunalno i energetski primjerene ovom prostoru i ne ugrožavaju potrebe drugih. 4.2. GRAĐEVNA ČESTICA Članak 18. (1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi osnovne građevine; pomoćne i sporedne građevine uz osnovnu (otvoreni sportski tereni, dječji vrtić za djecu zaposlenika, restorani za zaposlenike, utovarno-istovarne rampe i sl.) te građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu prije spomenutih građevina i građevne čestice; kao i postavljati pokretne naprave, komunalne objekte i uređaje u općoj uporabi u skladu sa člankom 37. Sve navedene građevine čine jednu funkcionalnu cjelinu, odnosno poslovni kompleks, odnosno složenu građevinu (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Površina građevnih čestica ne može biti manja od 500 m2, a širina na građevnoj liniji ne manja od 16,00 m). Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih na građevnoj čestici širine na građevnoj liniji manje nego je propisano uz obavezu da širina građevne čestice na građevnoj liniji ne bude manja od postojeće. 4.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKA- Strana 874 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE CIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU MREŽU Članak 19. (1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju imati priključak (prilaz) na javnu prometnu površinu (javnu cestu) minimalne širine 6,00 m. (2) Građevna čestica i građevine na njoj priključuju se na javnu prometnu površinu na način kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na koju se priključuje i sukladno članku 39. (3) Građevna čestica i građevine na njoj se priključuju na telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu, ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti, na način kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za pojedinu komunalnu mrežu, akt lokalne samouprave i važeći zakonski propisi i pravilnici. (4) Treba težiti da se na području Plana što prije izvede podzemna komunalna mreža i izvrši podzemno priključenje građevina na nju. 4.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE Članak 20. (1) Ustrojstvo i uređenje građevne čestice treba postaviti u skladu s djelatnošću koja se na njoj planira i uvjetima priključenja građevne čestice i građevina na prometnu, telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu. (2) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled okoline, te da se ne promijeni odticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. (3) Nije dopušteno uređenje građevne čestice na način da se kota konačno uređenog i zaravnatog terena uz građevinu mijenja više od 1,5 m. (4) Građevnu česticu je potrebno najmanje 20% pejzažno urediti. (5) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih čestica treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine “predvrtova” i parkirališta za vozila. (6) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od prometne površine (javne ceste) prema samoj čestici. Kod uglovnih čestica ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). 4.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI Članak 21. (1) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine potrebno je zadovoljiti minimalni broj parkirališnih mjesta (bilo na otvorenom i/ili u garaži) prema sljedećem normativu: - za svaka 2 zaposlenika u smjeni 1 PM plus 1 PM ako je neparan broj zaposlenih, dodatno - za vozila u vlasništvu korisnika po 1 PM na 1 vozilo, dodatno Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. - na svakih 1000 m2 bruto izgrađene površine građevine javne ili društvene namjene – 10 PM, i dodatno - na svakih 1000 m2 bruto izgrađene površine građevine za: prodajni prostor - 20 PM, za uredski prostor - 5-10 PM, za ugostiteljski prostor (ako prostor ne služi zaposlenima) - 50 PM. (2) U slučaju zahtijeva dostave obvezno treba osigurati prostor za zaustavljanje i/ili parkiranje dostavnoga vozila na samoj građevnoj čestici. (3) Iznimka je dozvoljena kod postojećih građevina izgrađenih na građevnoj čestici s manjim brojem parkirališnih mjesta od onog propisanog stavkom (1) ovog članka uz obavezu osiguravanja potrebnog broja parkirališnih mjesta na drugoj čestici u vlasništvu ili putem prava služnosti. 4.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE Članak 22. (1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti građevne čestice (Kig). (2) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) za građevine javne i društvene namjene su: a) kod gradnje građevine na slobodnostojeći način smije iznositi najviše 50%, b) kod gradnje građevine na poluugrađeni način smije iznositi najviše 55%, i c) kod gradnje građevine na ugrađeni način smije iznositi najviše 60%. Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih s većim Kig od propisanog uz obavezu da najveći dozvoljeni Kig ne bude veći od postojećeg. 4.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA Članak 23. (1) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu sa člankom 39. (2) Udaljenost građevinske linije od regulacijske linije iznosi najmanje 5,00 m, uz poštivanje stavka (10) članka 39. Iznimka je dozvoljena kod planirane građevine gdje se građevinska linija prilagođava građevinskim linijama izgrađenih susjednih građevina. (3) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih na građevinskoj liniji koja je manje udaljenosti od regulacijske linije nego je propisano stavkom (2) ovog članka uz obavezu da udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ne bude manja od postojeće. (4) Iznimka je dozvoljena kod smanjivanja udaljenosti građevinske linije od regulacijske linije postojećih građevina i to samo zbog širenja cestovnog zemljišta sukladno stavku (15) članka 39. 4.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE MEĐE Članak 24. (1) Građevine se mogu graditi: a) odmaknuto od bočnih međa, tj. kao samostojeće Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE građevine; b) na jednoj bočnoj međi, tj. kao poluugrađene građevine, tako da sa susjednom građevinom na toj međi čine sklop dviju građevinu (dvojnu građevinu) ili završetak niza; i c) na obje bočne međe, tj. kao ugrađene građevine, tako da sa susjednim građevinama na tim međama čine sklop više građevina (niza). (2) Samostojeće i poluugrađene građevine s otvorima na slobodnom pročelju prema međama sa susjednim česticama moraju biti, kako bi se spriječilo širenja požara na susjedne građevine, udaljene od međa najmanje 3 metra. Ova udaljenost može biti i manja ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu vanjskih otvora na vanjskim zidovima i drugo) da se požar neće proširiti na susjedne građevine. (3) Ugrađene i poluugrađene građevine međusobno moraju biti odvojene zidom bez otvora vatrootpornosti 90 minuta koji nadvisuje najviši krov jedne od dvaju građevina (kada se radi o kosim krovištima) najmanje za 0,50 m, ili završava zidnom konzolom duljine 1,00 m u prostoru građevine ispod pokrova krovišta, a koja mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. 4.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA Članak 25. (1) Najveća dozvoljena visina građevina uvjetuje se visinom krovnog vijenca. (2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine ne smatraju se: a) kota dna okna izvedenog uz građevinu radi prozračivanja i/ili osvjetljenja podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su; b) najniža kota rampe za pristup u etažu podruma Po, poluukopane etaže - Pue i suterena – Su; te c) najniža kota stubišta za pristup u etažu podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su. (3) Visina krovnog vijenaca građevina mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevina, ali ne više od 15,00 m. Iznimno, visina krovnog vijenaca dijela građevina može biti i veća (toranj vatrogasnog doma, zvonik crkve i sl.). (4) Etažnost građevina može biti najviše kao Po+PPo ili Su ili P+3 + Pk (podrum, poluukopana etaža ili suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje). (5) Broj podzemnih etaža ne ograničava se. 4.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA Članak 26. (1) Arhitektonsko oblikovanje građevine mora se prilagoditi postojećem ambijentu i slici okoliša te uskladiti s lokalnim oblicima, bojama uz korištenje suvremenih materijala. (2) Za uspostavljene kriterije zaštite ambijentalnih vrijednosti, određuju se slijedeći prevladavajući tradicionalni oblici, te mjere i postupci oblikovanja građevina i njihovih detalja: a) tlocrtni i visinski gabariti građevina, oblikovanje građevina, pokrov i nagib krovišta, građevni materijali, Strana 875 - Broj 14. završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom i okolnim građevinama; krajobrazom i načinom građenja u tom dijelu naselja; i b) građevine koje se grade kao poluugrađene ili ugrađene moraju činiti arhitektonsku cjelinu. (3) Dijelovi građevine koji se grade kao istaci van pročelja građevine (erkeri, loggie, balkoni, terase i sl.) ne smiju prelaziti preko regulacijske linije i preko međa sa susjednim česticama. (4) Krov građevine mora biti kosi (u pravilu dvostrešni – višestrešna krovišta i razvedeni krovovi su mogući kod razvedenih volumena) nagiba od 35° do 45°, pokriveno u pravilu crijepom i u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju. Iznimka je dozvoljena kod već postojećih građevina s drugačijim krovom od propisanog. (5) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora. (6) Ograda čestice može biti žičana, metalna, drvena, zidana, djelomično zidana, kombinacija svih materijala ovdje navedenih, a preporuča se zelena sa zasađenom živicom autohtonih vrsta. Visina ograde može biti najviše 1,40 m, a puni dio podzida najviše 0,80 m. 5. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA (UVJETI I NAČIN GRADNJE UNUTAR STAMBENE NAMJENE) 5.1. OPĆE ODREDBE Članak 27. (1) Unutar kazeta oznake S1, S2 i S3 (površine stambene namjene)moguća je gradnja: a) ������������������������������������������ građevina stambene namjene (osnovna građevina), b) pomoćnih građevina, c) ���������������������������������������������� gospodarskih građevina s ili bez izvora onečišćenja, i d) poslovne građevine. Spomenute građevine se mogu graditi u spomenutim kasetama u ovisnosti od pozicije u samom naselju, što je za svaku pojedinu građevinu opisano u stavcima (5), (7), (10), (12), (14), (16) i (19) ovog članka. (2) Unutar kaseta i namjena spomenutih stavkom (1) ovog članka moguća je gradnja i, građevina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže u skladu sa člancima 38. do 45.; postava kioska, nadstrešnica i pokretnih naprava komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi i drugih konstrukcija privremenih obilježja u skladu sa člankom 37.; te formiranje i gradnja javnih parkova, zelenih površina, trgova i dječjih igrališta. (3) Građevine stambene namjene ovisno o broju stambenih jedinica mogu biti stambene građevine ili višestambene građevine. (4) Stambena građevina je građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava najviše tri samostalne stambene jedinice, i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine, stambena namjena čini više od 70% površine. Strana 876 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (5) Stambena građevina se može graditi samo unutar kazeta oznake S1 i S2 (dio površine stambene namjene - S). (6) Višestambena građevina je građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava četiri ili više samostalnih stambenih jedinica, i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine, stambena namjena čini više od 70% površine. (7) Višestambena građevina se može graditi samo unutar kazeta oznake S3 (dio površine stambene namjene - S). (8) U građevinama stambene namjene moguća je, uz stambenu namjenu, prisutnost odnosno obavljanje i tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. Poslovni prostori (djelatnosti) u građevinama stambene namjene su: a) �������������������������������������������������� trgovina (prehrana, mješovita roba, tekstil, odjeća, obuća, kožnata galanterija, papirnica, proizvodi od plastike, pletena roba, tehnička roba, pokućstvo, cvijeće, svijeće, suveniri, poljodjelske potrepštine, rezervni dijelovi za automobile i poljodjelske strojeve, i sl.); b) ugostiteljstvo i turistički smještaj (buffet, snackbar, kavana, slastičarnica, pizzeria, restoran, catering, sobe, apartmani, pansion, i sl.); c) zanatstvo i osobne usluge (krojač, postolar, staklar, fotograf, servisi kućanskih aparata, kemijska čistionica, fotokopiraonica, zdravstvene usluge, usluge rekreacije, proizvodno zanatstvo i sl.); te d) ostalo (odvjetništvo, odjeljenja dječjih ustanova, zdravstvene usluge, usluge rekreacije, poštanski uredi, uredi i predstavništva poduzeća, intelektualne usluge i sl.). (9) Pomoćna građevina je garaža za smještaj osobnih vozila, ljetna kuhinja, vrtna sjenica i nadstrešnica, zatvoreni i/ili natkriveni bazen, spremište, radionica, drvarnica „šupa“, kotlovnica, sušara, pušnica i sl. i gradi se na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu. (10) Pomoćna građevina se može graditi unutar kazeta oznake S1, S2 i S3 (dio površine stambene namjene - S) primjenom logike o kombiniranju namjene pomoćne građevine sa namjenom osnovne građevine. (11) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja je sjenik; spremište poljoprivrednih proizvoda, stočne hrane i poljodjelskih strojeva; staklenik; plastenik; građevina u kojoj se prerađuju poljoprivredni proizvodi te ostale ciste gospodarske građevine sl. namjene koja se gradi na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu. U sklopu ove građevine mogu biti ljetna kuhinja, radionica, drvarnica „šupa“, kotlovnica, sušara, pušnica i sl. (12) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja se može samo graditi unutar kazeta oznake S1 i S2 (dio površine stambene namjene - S). (13) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja je građevina za uzgoj stoke, peradi, krznaša, i sl. životinja malog obima (staja, peradarnik, građevina za uzgoj krznaša i sl.) koja se gradi na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu. U sklopu Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. ove građevine mogu biti sjenici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, stočne hrane, poljodjelskih strojeva te gnojišta ili gnojišne jame. (14) Gospodarska građevina sa izvorom onečišćenja se može graditi samo unutar kazeta oznake S1 (dio površine stambene namjene - S). Ukupan broj stoke za gospodarsku građevinu sa izvorom onečišćenja iznosi: - odrasla goveda do 5 komada, - tovna telad i junad do 5 komada, - konji do 2 komada, - odrasle svinje i krmače do 2 komada, - tov svinja do 5 komada, - sitna stoka do 5 komada, - perad do 50 komada, i - sitni glodavci do 20 komada. (15) Poslovna građevina je građevina proizvodne, zanatske, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i ugostiteljsko-turističke namjene te sl. namjene i gradi se na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu. (16) Poslovna građevina se može graditi samo unutar kazeta oznake S1 i S2 (dio površine stambene namjene - S). (17) U poslovnoj građevini je moguća prisutnost odnosno obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (18) Javni park, zelena površina, trg i dječje igralište je javni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i elementima uređenja, namijenjen javno-društvenim aktivnostima stanovnika. Funkcionalno oblikovanje ovih javnih prostora određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem edukativno, estetskih javno-društvenih i rekreativnih površina. Sadržaj i oprema ovih prostora uvjetovana je realizacijom planirane površine u cjelini i primjeni logike kombiniranja sadržaja i opreme. (19) Javni park, zelena površina, trg i dječje igralište mogu se formirati i graditi unutar kazeta oznake S3 (dio površine stambene namjene - S). (20) Kasete koje se spominju u ovom članku prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (21) Uvjeti i način gradnje (ovisno o prostoru na kojem se smještavaju, veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti) utvrđuju se kroz sljedeće uvjete: a) ����������������������������������������������� da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene; b) da se prilikom planiranja prostora novih korisnika usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj postojećih i novoplaniranih korisnika te da se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša; te c) �������������������������������������������� da su prometno, komunalno i energetski, primjerene prostoru u kojem se planiraju i ne ugrožavaju potrebe drugih, 5.2. GRAĐEVNA ČESTICA Članak 28. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi: a) jedna osnovna građevina (stambena građevina ili višestambena građevina), b) jedna pomoćna građevina, c) jedna gospodarska građevina, i d) jedna poslovna građevina. Pomoćna građevina, gospodarska građevina te poslovna građevina se mogu graditi samo uz postojeću građevinu osnovne namjene. (2) Osim građevina iz stavka (1) ovog članka, na čestici osnovne građevine mogu se graditi i druge sporedne građevine������������������������������������������������� , izvoditi��������������������������������������� uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina iz stavka (1) ovog članka i građevne čestice, kao i postavljati kiosci, pokretne naprave, komunalne objekte i uređaje u općoj uporabi te druge konstrukcije privremenih obilježja u skladu sa člankom 37. Sve navedene građevine čine jednu funkcionalnu cjelinu, odnosno poslovni kompleks, odnosno složenu građevinu (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (3) Veličina građevne čestice za gradnju stambenih građevina ne može biti manja od: a) za građevine građene na slobodnostojeći način: 350 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja od 14,00 m), b) za građevine građene na poluugrađeni način: 300 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja od 11,00 m), i c) za građevina građene na ugrađeni način: 250 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja od 10,00 m). (4) Veličina građevne čestice za gradnju višestambenih građevina ne može biti manja od: a) za građevine građene na slobodnostojeći način: 600 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja od 16,00 m), b) za građevine građene na poluugrađeni način: 500 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja od 14,00 m), i c) za građevina građene na ugrađeni način: 400 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne manja od 12,00 m). (5) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih na građevnoj čestici drugačije veličine od propisane stavcima (3) i (4) ovog članka uz obavezu da veličina građevne čestice ne bude manja od postojeće. 5.3. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINA NA PROMETNU, TELEKOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU MREŽU Članak 29. (1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju imati priključak (prilaz) na javnu prometnu površinu (javnu cestu), kod stambenih građevina minimalne širine 3,00 m, a kod višestambenih građevina minimalne širine 6,00 m. (2) Građevna čestica i građevine na njoj priključuju se na javnu prometnu površinu na način kako to propisuje Strana 877 - Broj 14. pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na koju se priključuje i sukladno članku 39. (3) Građevna čestica i građevine na njoj priključuju se na telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu, ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti, na način kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za pojedinu komunalnu mrežu, akt lokalne samouprave i važeći zakonski propisi i pravilnici. (4) Treba težiti da se na području Plana što prije izvede podzemna komunalna mreža i izvrši podzemno priključenje građevina na nju. 5.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE Članak 30. (1) Osnovna građevina u pravilu se na građevnoj čestici postavlja prema ulici, a pomoćna i gospodarska građevina u pozadini. Može se dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici ako oblik terena i oblik čestice to zahtijevaju u odnosu na namjenu građevina. (2) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled okoline, te da se ne promijeni odticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. (3) Nije dopušteno uređenje građevne čestice na način da se kota konačno uređenog i zaravnatog terena uz građevinu mijenja više od 1,5 m. (4) Građevnu česticu je potrebno najmanje 20% pejzažno urediti. (5) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih čestica treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine “predvrtova” i parkirališta za vozils. (6) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od prometne površine (javne ceste) prema samoj čestici. Kod uglovnih čestica ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). 5.5. PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI Članak 31. (1) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine potrebno je zadovoljiti potreban broj parkirališnih mjesta (bilo na otvorenom i/ili u garaži) prema sljedećem normativu: - 1 PM mjesto na jednu stambenu jedinicu; dodatno - za svaka 2 zaposlenika u smjeni poslovnih prostora unutar stambene i poslovne građevine 1 PM plus dodatno 1 PM ako je neparan broj zaposlenih, dodatno - za vozila u vlasništvu korisnika poslovnih prostora unutar stambene i poslovne građevine po 1 PM po vozilu, i dodatno - na svakih 1000 m2 građevinske bruto površine građevine: 20 PM prodajnog prostora, 5 - 10 PM uredskog prostora, 50 PM prostora za goste ugostiteljstva (ako ugostiteljski prostor ne služi zaposlenima), 1 PM na sobu apartmana i pansiona. Strana 878 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE (2) U slučaju zahtijeva dostave obvezno treba osigurati prostor za zaustavljanje i/ili parkiranje dostavnoga vozila na samoj građevnoj čestici. (3) Iznimka je dozvoljena kod postojećih građevina izgrađenih na građevnoj čestici s manjim brojem parkirališnih mjesta od onog propisanog stavkom (1) ovog članka uz obavezu osiguravanja potrebnog broja parkirališnih mjesta na drugoj čestici u vlasništvu ili putem prava služnosti. 5.6. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE Članak 32. (1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti (Kig). (2) Najveći dozvoljeni ukupni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig) stambene građevine su: a) kod gradnje građevine na slobodnostojeći način do 40%, b) kod gradnje građevine na poluugrađeni način do 40%, i c) kod gradnje građevine na ugrađeni način do 50%. (3) Najveći dozvoljeni ukupni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig) višestambene građevine su: a) kod gradnje građevine na slobodnostojeći način do 30%, b) kod gradnje građevine na poluugrađeni način do 30%, i c) kod gradnje građevine na ugrađeni način do 30%. (4) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih s većim koeficijentom izgrađenosti građevne čestice (Kig) od propisanog stavcima (2) i (3) ovog članka uzobavezu da najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig) ne bude veći od postojećeg. 5.7. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA Članak 33. (1) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu sa člankom 39. (2) Udaljenost građevinske linije od regulacijske linije iznosi najmanje 5,00 m, uz poštivanje stavka (10) članka 39., osim garaže za osobna vozila uz stambenu građevinu koja se može graditi i na regulacijskoj liniji. Iznimka je dozvoljena kod planirane građevine gdje se građevinska linija prilagođava građevinskim linijama izgrađenih susjednih građevina. (3) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja gradi se iza osnovne građevine (u dubini čestice). (3) Iznimka je dozvoljena kod rekonstrukcije i održavanja postojećih građevina izgrađenih na građevinskoj liniji koja je manje udaljenosti od regulacijske linije nego je propisano stavkom (2) ovog članka uz obavezu da udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ne bude manja od postojeće. (4) Iznimka je dozvoljena kod smanjivanja udaljenosti građevinske linije od regulacijske linije izgrađenih građevina zbog širenja cestovnog zemljišta sukladno stavku (15) članka 39. 5.8. UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. MEĐE I OSTALIH GRAĐEVINA Članak 34. (1) Građevine se mogu graditi: a) odmaknuto od bočnih međa, tj. kao samostojeće građevine; b) na jednoj bočnoj međi, tj. kao poluugrađene građevine, tako da sa susjednom građevinom na toj međi čine sklop dviju građevinu (dvojnu građevinu) ili završetak niza; i c) na obje bočne međe, tj. kao ugrađene građevine, tako da sa susjednim građevinama na tim međama čine sklop više građevina (niza). (2) Samostojeće i poluugrađene građevine s otvorima na slobodnom pročelju prema međama sa susjednim česticama moraju biti, kako bi se spriječilo širenja požara na susjedne građevine, udaljene od međa najmanje 3 metra. Ova udaljenost može biti i manja ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu vanjskih otvora na vanjskim zidovima i drugo) da se požar neće proširiti na susjedne građevine. (3) Ugrađene i poluugrađene građevine međusobno moraju biti odvojene zidom bez otvora vatrootpornosti 90 minuta koji nadvisuje najviši krov jedne od dvaju građevina (kada se radi o kosim krovištima) najmanje za 0,50 m, ili završava zidnom konzolom duljine 1,00 m u prostoru građevine ispod pokrova krovišta, a koja mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. (4) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja mora biti udaljena od stambenih i poslovnih građevina na istoj čestici najmanje 10,00 m, od stambenih i poslovnih građevina na susjednoj čestici najmanje 15,00 m a od građevina društvene namjene 50,00 m. (5) Gnojišta i gnojišne jame moraju biti udaljene od stambenih i poslovnih građevina na istoj ili susjednoj čestici, najmanje 15,00 m, a od građevina za opskrbu vodom (izvora, bunara, cisterni) najmanje 30,00 m. Udaljenost od mede susjedne čestice je najmanje 3,00 m. 5.9. VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA Članak 35. (1) Najveća dozvoljena visina građevina određuje se visinom krovnog vijenca a nekih i visinom krovnog sljemena. (2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine ne smatraju se: a) kota dna okna izvedenog uz građevinu radi prozračivanja i/ili osvjetljenja podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su; b) najniža kota rampe za pristup u etažu podruma Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su; te c) najniža kota stubišta za pristup u etažu podruma - Po, poluukopane etaže - Pue i suterena - Su. (3) Visina krovnog vijenaca stambene građevine može biti najviše do 8,00 m. (4) Etažnost stambene građevine može biti najviše Po+PPo ili Su+P+1+Pk (podrum, poluukopana etaža ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). (5) Visina krovnog vijenaca višestambene građevine Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE može biti najviše do 15,00 m. (6) Etažnost višestambene građevine može biti najviše Po+PPo ili Su+P+3+Pk (podrum, poluukopana etaža ili suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje). (7) Visina krovnog vijenca pomoćne i gospodarske građevine sa ili bez izvora onečišćenja može biti najviše do 4,00 m, a visina sljemena ne smije prelaziti visinu sljemena stambene zgrade na toj čestici, odnosno ne više od 6,00 m. (8) Etažnost pomoćne i gospodarske građevine sa ili bez izvora onečišćenja može biti najviše P+Pk (prizemlje i potkrovlje). (9) Etažnost poslovne građevine može biti Po+PPo ili Su+P+1+Pk (podrum, poluukopana etaža ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). (10) Visina krovnog vijenca poslovne građevine može biti najviše do 8,00 m. (11) Broj podzemnih etaža se ne ograničava. 5.10. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA Članak 36. (1) Arhitektonsko oblikovanje građevine mora se prilagoditi postojećem ambijentu i slici okoliša te uskladiti s lokalnim oblicima, bojama uz korištenje suvremenih materijala. (2) Prilikom zaštite ambijentalnih vrijednosti, određuju se slijedeći tradicionalni oblici te mjere i postupci oblikovanja građevina i njihovih detalja: a) tlocrtni i visinski gabariti građevina, oblikovanje građevina, pokrov i nagib krovišta, građevni materijali, završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom i okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja u tom dijelu naselja; i b) građevine koje se grade kao poluugrađene ili ugrađene moraju činiti arhitektonsku cjelinu. (3) Garaža uz stambenu građevinu može se graditi (neto) razvijene površine najviše kao 3,50x6,00 m za jedno vozilo odnosno 6,00x6,00 m za dva vozila. Prostor ispred ove garaže u pravilu se koristi kao parkiralište na čestici, osim kod garaže koja se može graditi i na regulacijskoj liniji. Ova garaža može biti prislonjena na stambenu građevinu te se iznad garaže može izvesti prohodna terasa u funkciji stambenog prostora. (4) Dijelovi građevine koji se grade kao istaci van pročelja građevine (erkeri, loggie, balkoni, terase i sl.) ne smiju prelaziti preko regulacijske linije i preko međa sa susjednim česticama. (5) Krov stambene građevine te pomoćne građevine, gospodarske građevine i poslovne građevine uz stambenu mora biti kosi (u pravilu dvostrešni – višestrešna krovišta i razvedeni krovovi su mogući kod razvedenih volumena) nagiba od 35° do 45°, pokriveno u pravilu crijepom i u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju. Iznimka je dozvoljena kod postojećih građevina s drugačijim krovom od propisanog. (6) Krov višestambene građevine te pomoćne građevine uz višestambenu može biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni) nagiba Strana 879 - Broj 14. do 45°, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju reflektirajućih karakteristika. (7) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora. (8) Ograda može biti žičana, metalna, drvena, zidana, djelomično zidana, kombinacija svih materijala ovdje navedenih, a preporuča se zelena sa zasađenom živicom autohtonih vrsta. Visina ograde može biti najviše 1,40 m, a puni dio podzida najviše 0,80 m. 6. KIOSCI, NADSTREŠNICE I POKRETNE NAPRAVE KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ UPORABI TE DRUGE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH OBILJEŽJA Članak 37. (1) Unutar kazeta svih oznaka (površine svih namjena) moguća je postava kioska, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretnih naprava te komunalnih objekta i uređaja u općoj uporabi te druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.). (2) Kasete koje se spominju u stavku (1) ovog članka prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (3) Za postavu naprava iz stavka (1) ovog članka izdaju se dozvole u skladu s propisima, ovim Planom, Odlukom o rasporedu kioska, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretnih naprava, komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi te konstrukcija privremenih obilježja ili Odlukom o komunalnom redu te drugim odgovarajućim aktima za područje Općine koji reguliraju spomenuto. Planom se daju samo smjernice za postavu istih koje se moraju poštovati. (4) Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije koji se može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama. Kiosci se mogu postaviti na javne površine (javne zelene površine, građevne čestice javnih sadržaja i sl.) i to u neposrednu blizinu prometne površine (javne ceste), ali van cestovnih pojasa. Kiosci se mogu postavljati i na privatnu građevnu česticu, ako je prostor između regulacijske i građevne linije osnovne građevine veći od 5,00 m. Postavljaju se tako da prednja strana kioska (tamo gdje je prodaja), zajedno sa prodajnim pultom bude najmanje 60 cm uvučena od javne površine (regulacijske linije). Prostor ispred kioska, kao i dio prostora kojim se dolazi do ulaska u kiosk mora se popločiti. Kiosk se mora moći priključiti na prometnu površinu te komunalnu i drugu infrastrukturu. (5) Nadstrešnicom za sklanjanje ljudi u javnom prometu se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije, koji se može postavljati pojedinačno ili u grupama na javnim površinama. (6) Pokretnim napravama smatraju se štand, odnosno klupa, stol i kolica za prodaju raznih artikala, ledenica, ambulantna, ugostiteljska i slična prikolica, bankomat, automat, peć i naprava za pečenje plodina, spremište za priručni alat i materijal, pozornica i slične naprave, stol, Strana 880 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE stolica, pokretna ograda i druga naprava koja se postavlja ispred ugostiteljskih, zanatskih i drugih radnji, odnosno u njihovoj neposrednoj blizini, te šatori povodom raznih manifestacija, djelatnost cirkusa, luna parka, zabavne radnje, automobili kao zgodici na nagradnim igrama i igrama na sreću, čuvarske kućice, prijenosni WC-i i sl. Mogu se postavljati pojedinačno ili u grupama na javnoj i/ili privatnoj površini. (7) Komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi su javna rasvjeta, ploča s planom naselja, javni sat, javni zahod, javni zdenac, vodoskok, fontana, spomenik, spomen - ploča, skulptura, sakralno obilježje, javna telefonska govornica, poštanski sandučić, spremnici za otpad i slični objekti i uređaji. Mogu se postavljati pojedinačno ili u grupama na javnoj i/ili privatnoj površini. (8) Svaki pojedini kiosk, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretna naprava, komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi te konstrukcija privremenog obilježja, te ostala urbana oprema kao i grupa spomenutih, moraju biti smješteni tako da je na primjeren način omogućena opskrba, da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometnica, ne ometaju promet pješaka i vozila, ne otežavaju održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina. 7. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE Članak 38. (1) Unutar kazete oznake PP (površina infrastrukturnih sustava) moguća je gradnja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže u skladu sa člancima 39. do 45.; te postava kioska, nadstrešnica i pokretnih naprava komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi i drugih konstrukcija privremenih obilježja u skladu sa člankom 37. Spomenute građevine se mogu graditi i u kasetama svih ostalih oznaka (površina svih namjena) u skladu s mogućnostima i potrebama cjelokupnog područja. (2) Kasete iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (3) Uvjeti i način gradnje građevina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže utvrđuju se na slijedeći način: a) prvenstveno se koriste postojeći pojasevi ili trase sa težnjom iskorištenja za više vrsta infrastrukture; b) racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene; c) da se prilikom planiranja prostora novih korisnika usklade njihovi interesi, osigura dovoljan prostor za razvoj postojećih i novoplaniranih korisnika te da se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura njegova zaštita; i d) �������������������������������������������� da su prometno, komunalno i energetski, primjerene prostoru u kojem se planiraju i ne ugrožavaju potrebe drugih. 7.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE 7.1.1. CESTOVNI PROMET Članak 39. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. (1) Cestovni promet (javne ceste sa svojim cestovnim zemljištem i svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazan je na kartografskom listu 2.A. Promet u mjerilu 1:1000. (2) Unutar obuhvata Plana postoje neke nerazvrstana ceste. Kao glavni cestovni priključak (prometnih površina unutar Plana koje služe za pristup do površina za građenje) predviđa se priključak na državnu cestu D29 koja prolazi istočnim rubom obuhvata Plana, a kao sporedni priključak, priključak na lokalnu cestu L22057 koja prolazi zapadnim obuhvatom Plana. (3) Unutar kazete oznake PP (površina infrastrukturnih sustava - javne ceste) mogu se graditi sljedeće prometne površine: a) sjeverna javna cesta u smjeru iz istoka prema zapadu koja se spaja na državnu cestu D29 na istoku i lokalnu cestu L22057 na zapadu – širine 12,10 m do 15,10 m (u dijelu gdje je njezina širina 15,10 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni trakovi) 7,60 m, obostranim zelenilom 1,50 m, obostranim pješačko-biciklističkim stazama širine 2,25 m; a u dijelu gdje je njezina širina cestovnog pojasa između 12,10 i 15,10 m smanjivat će se širina zelenila; b) južna javna cesta u smjeru iz istoka prema zapadu koja se spaja na državnu cestu D29 na istoku i lokalnu cestu L22057 na zapadu – širine 10,50 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni trakovi) širine 6,00 m i obostranim pješačko-biciklističkim stazama širine 2,25 m; c) istočna javna cesta u smjeru od sjevera prema jugu koja se spaja na planiranu sjevernu i južnu cestu – širine 15,10 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni trakovi) širine 7,60 m, obostranim zelenilom širine 1,50 m i obostranim pješačko-biciklističkim stazama širine 2,25 m; d) zapadna javna cesta u smjeru od sjevera prema jugu koja se spaja na planirane sjevernu i južnu cestu – širine 15,10 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni trakovi) širine 7,60 m, obostranim zelenilom 1,50 m i obostranim pješačko-biciklističkim stazama širine 2,25 m; te e) srednja javna cesta u smjeru od istoka prema zapadu koja se spaja na planiranu istočnu i zapadnu cestu – širine 10,50 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni trakovi) širine 6,00 m, i obostranim pješačko-biciklističkim stazama širine 2,25 m. (4) Sukladno potrebama unutar kazeta svih oznaka i namjena mogu se graditi i ostale javne ceste – minimalne širine pojasa od 9,00 m s dvosmjernim kolnikom (uključeni rubni trakovi) širine 6,00 m i obostranim pješačkim stazama širine 1,50 m). (5) Kasete iz stavka (3) i (4) ovog članka prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (6) Ostale javne ceste se mogu graditi kao slijepe. Slijepa cesta bez okretišta može biti najveće dužine do 60,00 m, sa L-okretištem 100,00 m, sa T-okretištem 120,00 m, sa Y-okretištem 150,00 m, a sa kružnim okretišta 200,00 m. (7) Točan položaj javnih cesta nije utvrđeni jer ko- Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE načni korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja koji su usmjeravajućeg značaja, a njihov točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika. (8) Izvan obuhvata Plana, uz njegovu istočnu granicu, nalazi se državna cesta D29 - N. Golubovec (D35) – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Soblinec (D3). Izvan obuhvata Plana, uz njegovu zapadnu granicu, nalazi se lokalna cesta cestu L22057 (D24 – Brestovec). (9) Zaštitni pojas državne ceste D29 i lokalne ceste L22057 se, sukladno članku 37. Zakona o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08 i 38/09), mjeri od vanjskog ruba cestovnog zemljišta ceste tako da je u pravilu širok sa svake strane: za državnu cestu 25,00 m, a za lokalnu cestu 10,00 m. Zaštitni pojasevi ovih cesta prikazani su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000 (10) Uvjete gradnje i uređenja prostora unutar spomenutih zaštitnih pojaseva iz stavka (9) ovog članka, izdaju: Hrvatske ceste d.o.o. (državna cesta) i Županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije (lokalna cesta). (11) U cestovnom zemljištu državne i lokalne ceste se ne dozvoljava sadnja stabala, živice (žive ograde) i drugog raslinja. (12) U pojasu između ruba cestovnog zemljišta državne ili lokalne ceste i građevina (zgrada) ne smiju se saditi stabla živice i druga raslinja na način kojim bi se onemogućila preglednost pri uključivanju u promet. (13) Kod gradnje i/ili rekonstrukcije državne i lokalne ceste, rub cestovnog zemljišta mora biti udaljen od osi ceste najmanje onoliko koliko propišu Hrvatske ceste d.o.o., odnosno Županijska uprava za ceste Krapinskozagorske županije u svojim prethodno izdanim uvjetima. U slučaju ne propisivanja istih tada se mora zadržati postojeća širina za državnu cestu, a kod lokalne ceste ne manje od 5,00 m. (14) Ako je širina cestovnog zemljišta državne ili lokalne ceste veća od propisane širine stavkom (13) ovog članka, tada se širina postojećeg cestovnog zemljišta mora zadržati. (15) Ako je širina cestovnog zemljišta državne ili lokalne ceste manja od propisane širine stavkom (13) ovog članka, tada se širina cestovnog zemljišta mora uskladiti s propisanom (u ovom se slučaju udaljenost građevinske linije od regulacijske linije izgrađenih građevina smanjuje zbog širenja cestovnog zemljišta sukladno stavku (5) članka 23. I stavku (5) članka 33.). Iznimka je dozvoljena na dijelu naselja gdje su građevine izgrađene na građevnoj liniji udaljenoj od regulacijske linije toliko da se propisana širina cestovnog zemljišta stavkom (12) ovog članka ne može zadovoljiti, tada se zadržava postojeće stanje. (16) Način gradnje javnih cesta propisan je Zakonom o prostornom u uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09, 15/10,73/10 i 55/11), Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i nji- Strana 881 - Broj 14. hovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01) i preuzetoj Normi za projektiranje čvorova u istoj razini U.C4.050. (1990.g.) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tog zakona i tih propisa. (17) Priključke i prilaze na javnu cestu treba projektirati sukladno Zakonu o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09, 15/10 i 73/10) i Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tog zakona i tog propisa. 7.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET Članak 40. (1) Željeznički promet (željeznička pruga sa svojim infrastrukturnim pojasom – zemljištem pruge i svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazan je na kartografskom listu 2.A. Promet u mjerilu 1:1000. (2) Unutar obuhvata Plana, osim infrastrukturnog pojasa željezničke pruge s postojećim građevinama željezničke stanice koja se nalazi u jugoistočnom dijelu obuhvata Plana, nema drugog željezničkog prometa (3) Unutar kazete ŽS (površine infrastrukturnih sustava, željeznička stanica – ŽS) mogući su zahvati na postojećim građevinama željezničke stanice, a koje su sastavni dio željezničke infrastrukture (željeznička pruga sa svojim infrastrukturnim pojasom i svim pripadajućim građevinama te zaštitnim pružnim pojasom). Uvjeti gradnje unutar kasete ŽS određeni su člankom 46. poglavlja MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI. (4) Kasete iz stavka (3) ovog članka prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (5) Izvan obuhvata Plana, uz južnu granicu obuhvata, nalazi se željeznička pruga R201 I101 (Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec) od značaja za regionalni promet razvrstana sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07). Spomenuta željeznička pruga je, sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga I. i II. reda (NN 67/93 i 92/95), razvrstana kao pruga I. reda I101 - Zaprešić (MG 2) - Varaždin - Čakovec (MG 3), čiji zaštitni pružni pojas ima utjecaj na elemente unutra obuhvata Plana. (6) Zaštitni pružni pojas željezničke pruge I. reda R201 i I101 je, sukladno članku 4. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07), pojas kojega čini zemljište s obje strane željezničke pruge, odnosno kolosijeka širine od po 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor. Ovaj zaštitni pružni pojas prikazan je na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (7) Uvjete gradnje i prethodnu suglasnost za gradnju unutar spomenutog zaštitnog pružnog pojasa potrebno je zatražiti od tijela s javnim ovlastima koje je nadležno za spomenutu željezničku prugu sukladno Zakonu o željeznici (NN 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09), Zakonu o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07) Strana 882 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE i Pravilniku o posebnim uvjetima za izgradnju objekata i uređaja u zaštitnom pojasu željezničke pruge (Sl. list 19/76, 49/89, 53/83 i 43/85) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona i tih propisa. 7.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE Članak 41. (1) Telekomunikacijska (TK) mreža (TK vodovi, uređaji sa svim pripadajućim građevinama i radijski koridori) prikazana je na kartografskom listu 2.B. Pošta i telekomunikacije te energetski sustavi u mjerilu 1:1000. (2) Unutar obuhvata Plana postoji TK mreža u funkciji postojećih građevina. Predviđa se širenje i modernizacija postojeće telekomunikacijske mreže uz državnu cestu D29 (istočni rub obuhvata Plana), uz lokalnu cestu L22057 (zapadni obuhvat Plana) i uz ostale ceste unutar obuhvata, a za potrebe ovog Plana. (3) TK mreža može se graditi unutar kazeta svih oznaka i namjena u cestovnom zemljištu javne ceste ili izvan njega osnivanjem prava služnost. Kasete koje se spominju u ovom stavku prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (4) Točan položaj i kapacitet TK mreže nije utvrđene jer budući korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja TK mreže koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika. (5) Vodove TK mreže treba voditi u podzemnoj DTK infrastrukturi širine 1,00 m ili prema potrebi samonosivim kabelskim snopovima na stupovima. Za sve građevinske čestice na području obuhvata Plana treba planirati priključak na DTK. Kapacitete i trasu DTK, veličinu zdenaca DTK, i broj cijevi planirati sukladno broju građevina i korisnika. Glavnu trasu DTK treba usmjeriti na komutaciju UPS-a Zlatar Bistrica, ali u rubnim dijelovima pojedinog područja treba predvidjeti lokaciju za mogući dodatni komunikacijski čvor (bez građevinske čestice) kabinetskog tipa, dimenzija 2,00x1,00x2,00 m za koju je potreban EE priključak. (6) U cilju postizanja što veće razine komunalnog opremanja potrebno je predvidjeti i određeni broj javnih govornica sa osiguranim pristupom osobama s invaliditetom. (7) Predviđa se gradnja radio i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te antenskog stupa ili antenskog prihvata na građevini u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži. (8) Lokacije, radio i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te antenskog stupova i antenskih prihvata na građevinama nije određena, a iste će se određivati odlukom Općinskog vijeća u dogovoru s pružateljem usluga koji gradi spomenutog. (9) Antenski stup ili antenski prihvat na građevini u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži može se postaviti unutar predviđene zone označene kružnicom Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. (kružnicom sa središtem koje se nalazi izvan obuhvata Plana na koordinatama x – 5583844, y – 5101373), a koja pokriva cijelo područje obuhvata Plana. Unutar predviđene zone uvjetuje se gradnja samo jednog samostojećeg antenskog stupa ili antenskog prihvata na građevini. (10) Antenski stup ili antenski prihvat na građevini u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži mora biti tipskog projekta (rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva) kako bi mogao prihvatiti više operatora. (11) Antenski stup ili antenski prihvat na građevini mora biti izvan zaštitnog pojasa državne ceste. (12) Udaljenost antenskog stupa ili antenskog prihvata na građevini od vanjskog ruba pružnog pojasa mora iznositi najmanje visinu stupa +3,00 m. Gradnja stupa ili prihvata i zahvati nužni za rad, unutar ili u neposrednoj blizini koridora drugih infrastrukturnih sustava (prometni, energetski, komunalni), moguća je uz posebne uvjete institucija, tijela i poduzeća nadležnih za navedene koridore. (13) Za gradnju samostojećeg antenskog stupa ili antenskog prihvata na građevini u pojasu 20 m od vodotoka, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. (14) Gradnja antenskog stupa ili antenskog prihvata na građevini u blizini vjerskih građevina te drugih spomenika kulturne baštine, moguća je na udaljenosti od najmanje 150 m od navedenih građevina. (15) Čestica na kojoj se predviđa postavljanje antenskog stupa i antenskog prihvata na građevini treba imati pristup na javnu prometnu površinu, a prostor oko stupa i objekta za smještaj opreme treba biti očišćen i pošljunčan u širini 3 m ako je osiguran vatrogasni pristup, odnosno širine 5 m kada nije osiguran vatrogasni pristup. Potrebno je osigurati podlogu te odvodnju oborinskih voda radi sprječavanja odnošenja šljunka na susjedno zemljišta. (16) Samostojeći antenski stup ili antenski prihvat na građevini ne može se graditi na javnim zelenim površinama unutar naselja, te na udaljenosti manjoj od 100 m od građevina škola, dječjih vrtića, bolnica i domova za djecu i odrasle. Udaljenost od drugih građevina iznosi najmanje visinu stupa. (17) Moguća je postava antenskog prihvata na građevinama izuzev građevina škola, dječjih vrtića i domova za djecu i odrasle. (18) Zaštitne pojaseve TK mreže, kao i način te uvjete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva, određuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za TK mrežu i/ili njezin vlasnik. (19) Način gradnje TK mreže propisan je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11), Zakonom o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05) i Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) te ostalom odgovarajućom zakonskom i podzakonskom regulativom. (20) Prije početka gradnje TK mreže potrebno je od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za TK mrežu i/ ili vlasnika zatražiti posebne uvjete gradnje te možebitnu suglasnost za gradnju. (21) Uvjete i način priključenja te možebitnu su- Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE glasnost za priključenje građevina na TK mrežu treba zatražiti od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za TK mrežu i/ili vlasnika. 7.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 7.3.1. PLINOENERGETIKA Članak 42. (1) Plinoenergetska (PE) mreža (cjevovodi plina sa svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana je na kartografskom listu 2.B. Pošta i telekomunikacije te energetski sustavi u mjerilu 1:1000. (2) Unutar obuhvata Plana postoji PE mreža u funkciji postojećih građevina. Predviđa se širenje i modernizacija postojeće PE mreže koja postoji uz državnu cestu D29, uz lokalnu cestu L22057 i uz ostale ceste unutar obuhvata Plana. (3) PE mreža se može graditi unutar kazeta svih oznaka i namjena u cestovnom zemljištu javne ceste ili izvan njega osnivanjem prava služnost, a prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (4) Točan položaj i kapacitet PE mreže nisu utvrđeni jer budući korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja PE mreže koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika. (5) Pojas ST plinovoda, širine 0,90 m, treba predvidjeti izvan kolnih trakova uz koridor elektrike ili TK. (6) Zaštitne pojaseve PE mreže, kao i način te uvijete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva, određuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za PE mrežu i/ili njezin vlasnik. (7) Način gradnje PE mreže propisan je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11) te ostalom odgovarajućom zakonskom i PE regulativom. (8) Prije početka gradnje PE mreže potrebno je od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za PE mrežu i/ili vlasnika zatražiti posebne uvjete gradnje, možebitnu suglasnost za gradnju kao i uvjete i način priključenja te možebitnu suglasnost za priključenje građevina na PE mrežu. 7.3.2. ELEKTROENERGETIKA Članak 43. (1) Elektroenergetska (EE) mreža (elektroenergetski vodovi sa svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana je na kartografskom listu 2.B. Pošta i telekomunikacije te energetski sustavi u mjerilu 1:1000. (2) Unutar obuhvata Plana postoji EE mreža u funkciji postojećih građevina. Predviđa se širenje i modernizacija postojećeg sustava EE mreže na prostore obuhvata Plana. (3) EE mreža može se graditi unutar kazeta svih oznaka i namjena u cestovnom zemljištu javne ceste ili izvan njega osnivanjem prava služnost. Kasete unutar ovog Plana prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. Strana 883 - Broj 14. (4) Točan položaj i kapacitet EE mreže nije utvrđen jer budući korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja EE mreže koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika. (5) Vodove EE mreže treba voditi u odgovarajućoj podzemnoj kabelskoj kanalizaciji ili prema potrebi samonosivim kabelskim snopovima na stupovima. (6) Ostavlja se mogućnost odabira najpovoljnijeg i najprihvatljivijeg načina opskrbe svakog pojedinog potrošača električnom energijom. Tako se omogućava i vođenje visokonaponskog voda do svakog pojedinog potrošača (trafostanice u građevini ili na građevnoj čestici potrošača kojoj je omogućen pristup djelatnicima HEP-a), kao daljnje razvođenje niskog napona do krajnjeg potrošača (preko TS niskog napona koja ima osiguran pristup s javne površine u širini od 3,00 m). Dalje, omogućava se, ako će postojati potrebe svakog pojedinog NN potrošača, vođenje visokonaponskog voda do NN trafostanica (na zasebnoj građevnoj čestici kojoj je omogućen pristup) i dalje do svakog NN potrošača. (7) Na karti je prikazana samo načelna oznaka položaja dvaju trafostanica, ali njihov konačni broj može se mijenjati. Položaj i oblik građevinskih čestica trafostanica nije točno utvrđen iz razloga što se ne znaju moguće potrebe budućih korisnika ovog prostora za električnom energijom, kao niti odabir načina opskrbe cjelokupnog prostora opisan stavkom (6) ovog članka. (8) Zaštitne pojaseve EE mreže, kao i način te uvjete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva, određuju pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za EE mrežu i/ili njezin vlasnik. (9) Način gradnje EE mreže propisan je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11) te ostalom odgovarajućom zakonskom i podzakonskom regulativom. (10) Prije početka gradnje EE mreže potrebno je od pravne osobe s javnim ovlastima, nadležne za EE mrežu i/ ili vlasnika zatražiti posebne uvjete gradnje te možebitnu suglasnost za gradnju. (11) Uvjete i način priključenja te možebitnu suglasnost za priključenje građevina na EE mrežu treba zatražiti od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za EE mrežu i/ili vlasnika. 7.3.3. VODOOPSKRBA Članak 44. (1) Vodoopskrbna mreža (cjevovodi vode sa svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana je na kartografskom listu 2.C. Vodnogospodarski sustavi u mjerilu 1:1000. (2) Unutar obuhvata Plana postoji vodoopskrbna mreža u funkciji postojećih građevina. Predviđa se širenje i modernizacija postojeće vodoopskrbne mreže koja postoji uz državnu cestu D29, uz lokalnu cestu L22057 i uz ostale ceste i prostore unutar obuhvata Plana. (3) Vodoopskrbna mreža može graditi se unutar Strana 884 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE kazeta svih oznaka i namjena u cestovnom zemljištu javne ceste ili izvan njega osnivanjem prava služnost. Kasete iz ovog stavka prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (4) Točan položaj i kapacitet vodoopskrbne mreže nisu utvrđeni jer budući korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja vodoopskrbne mreže koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika. (5) Zaštitne pojaseve vodoopskrbne mreže, kao i način te uvjete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva, određuje pravne osobe s javnim ovlastima nadležna za vodoopskrbnu mrežu i/ili njezin vlasnik. (6) Način gradnje vodoopskrbne mreže propisan je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 , 38/09 i 55/11) te ostalom odgovarajućom zakonskom i podzakonskom regulativom. (7) Prije početka gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za vodoopskrbnu mrežu, Hrvatskih voda i/ili vlasnika zatražiti posebne uvjete gradnje, možebitnu suglasnost za gradnju, uvjete i način priključenja te možebitnu suglasnost za priključenje građevina na vodoopskrbnu mrežu. 7.3.4. ODVODNJA OTPADNIH VODA Članak 45. (1) Mreža odvodnje otpadnih voda (cjevovodi odvodnje otpadnih voda sa svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana je na kartografskom listu 2.C. Vodnogospodarski sustavi u mjerilu 1:1000. (2) Unutar obuhvata Plana postoji odvodnja otpadnih voda u funkciji postojećih građevina (kolektori mješovite odvodnje otpadnih voda): jedan prolazi državnom cestom D29 od sjevera prema jugu, a drugi i treći od istoka prema zapadu sredinom obuhvata Plana gdje se spajaju i jednim vodom idu dalje prema jugu, tj. pročistaču planiranom na razini Općine, gdje će se otpadne vode pročistiti i ispustiti u rijeku Krapinu. (3) Mrežu odvodnje sanitarno-tehnološko otpadnih voda treba izvesti po gravitacijskom sustavu jer to dozvoljava teren te spojiti na postojeću mješovitu mrežu odvodnje otpadnih voda (kolektor mješovite odvodnje otpadne vode), a oborinske otpadne vode voditi odgovarajućim otvorenim kanalima. (4) Predtretman sanitarno-tehnoloških otpadnih voda koje će se upuštati u sustav javne odvodnje otpadnih voda, a koje ne zadovoljavaju granične vrijednosti opasnih i drugih tvari mora se vršiti na razini svakog pojedinačnog korisnika unutar ovog dijela naselja. (5) Oborinske otpadne vode zagađene mastima, uljima i benzinima prije ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda moraju se najprije pročistiti preko separatora ulja, masti i benzina. (6) Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda, odvodnju je nužno riješiti na način da se otpadne vode prikupljaju u višedijelnim nepropusnim sabirnim jamama na građevnim česticama ili Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. pročiste preko tipskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na razini svakog pojedinačnog korisnika unutar ovog dijela naselja i tek onda ispuste u otvorene kanale. Nakon što se sustav odvodnje otpadnih voda izgradi obavezan je priključak svih građevina na njega. (7) Mreža odvodnje otpadnih voda može se graditi unutar kazeta svih oznaka i namjena (a koje su prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000) u cestovnom zemljištu javne ceste ili izvan njega osnivanjem prava služnost. (8) Točan položaj i kapacitet mreže odvodnje otpadnih voda nije utvrđen jer budući korisnici ovog prostora nisu poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja mreže odvodnje otpadnih voda koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika. (9) Mrežu odvodnje oborinske otpadne vode s javnih površina, slivnike i reviziona okna te PVC drenažne cijevi treba projektirati izvan trasa ST plinovoda, TK i elektrovodova te njihovih priključaka na građevinu. (10) Zaštitne pojaseve mreže odvodnje otpadnih voda, način te uvijete gradnje unutar tih zaštitnih pojaseva, određuju pravne osobe s javnim ovlastima za mrežu odvodnje otpadne vode i/ili njezin vlasnik. (11) Način gradnje mreže odvodnje otpadnih voda propisan je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 ,38/09 i 55/11) te ostalom odgovarajućom zakonskom i podzakonskom regulativom. (12) Prije početka gradnje mreže odvodnje potrebno je od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za tu mrežu (Hrvatske vode i/ili vlasnik) zatražiti posebne uvjete gradnje, možebitnu suglasnost za gradnju, način priključenja te možebitnu suglasnost za priključenje građevina na mrežu odvodnje otpadnih voda. 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNOPOVIJESNIH VRIJEDNOSTI Članak 46. (1) Prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti prikazane su na kartografskom listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. (2) Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) cijelo područje Plana nalazi se u obuhvatu ekološke mreže (području pod šifrom i nazivom područja: HR1000007 # , Hrvatsko zagorje) Međunarodno važno područje za ptice sa ciljevima očuvanja divljih svojti: rusi svračak „Lanius collurio“ i zlatovrana „Coracias garrulus“. (3) Za ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice i mjere propisane Uredbom. Mjere i smjernice zaštite označene su brojevima: 8, 9, 121, 122, 123, 125 i 127 koji označavaju smjernicu ili skup smjernica za mjere zaštite koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže u slučaju pojave spomenutih, kako bi se postigao ili održao povoljan statusa zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja). (4) Smjernice za mjere zaštite spomenute su slijedeće: Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. 8 9 4000 121 122 123 124 125 127 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 885 - Broj 14. Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova E. Šume Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama (5) Za svaki zahvat unutar ekološke mreže potrebno je provoditi postupak ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) i Pravilniku o ocjena prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09). (6) Od kulturno povijesnih vrijednosti na području obuhvata Plana se nalazi graditeljski sklop građevina željezničke stanice koji je sukladno PPUO Zlatar Bistrica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.: 19/04. i 30/09.) svrstan u status kulturno dobro zaštićeno rješenjem o preventivnoj zaštiti/u postupku je upisa u Registar – PR s prijedlogom kategorije 2. Kako je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Krapini, konstatiralo (dopis od 29. Studenog 2010., klasa: 612-08/10-10/0465, urbroj: 532-04-06/6-10-3) da na području obuhvata Plana nema kulturno povijesne vrijednosti koje bi Zakonom bile zaštićene, preventivno zaštićene, ili bile u postupku upisa u preventivno zaštićene vrijednosti, tako se graditeljski sklop građevina željezničke stanice štiti odredbama ovog Plana. (7) Na graditeljskom sklopu građevina željezničke stanice mogući su radovi konzervacije uz očuvanje izvornog izgleda i oblikovanja, kao i neophodni radovi građevinske sanacije, bez gradnje novih građevina. Moguće su prilagodbe u interijeru za suvremene potrebe. U kontaktnim zonama i zonama ekspozicije naselja, nove građevine moguće je planirati na način da se njihovom postavom, lokacijom, volumenom, primjenom materijala završnog oblikovanja, kao i kvalitetom oblikovanja ne naruše kvalitetni postojeći ambijenti i vizure na njih. 9. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 47. (1) Gospodarenje s otpadom, kao jedna od zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš, određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. (2) Način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom određen je Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09). (3) Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš. (4) Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (smještaj spremnika za otpad). Prostor za odlaganje otpada treba biti lako pristupačno s ceste i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ceste. (5) Prostor za kratkotrajno odlaganje otpada treba biti takve veličine da omogući postava dovoljnog broja spremnika za selektivno prikupljane korisnog otpada radi reciklaže. (6) Odlaganje otpada je moguće i van građevne čestice, ali tada to mora biti u spremnike koji se postavljaju na javnim površinama sukladno članku 37. (7) Zona gospodarenja otpadom obrada i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i sl.) se može urediti i graditi, sukladno potrebama, unutar kazeta oznake I (površine gospodarske namjene, I – proizvodne). U cilju ostvarenja ovakvog reciklažnog dvorišta potrebno je utvrditi odgovarajući sustav sakupljanja otpada sukladno sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) uz postavu kontejnere u koje bi se selektivno prikupljao reciklažni otpad (papir, staklo, plastika, metal i sl.). 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 48. (1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tog zakona. (2) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Strana 886 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu. (3) Na cijelom području Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno nepovoljno utjecale na okoliš. (4) Procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno je izrađivati u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) (5) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaća zaštitu tla, zraka, vode, prirode (prirodnih vrijednosti); zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama, zaštitu od buke; zaštitu od štetnog utjecaja kemikalija, zaštitu od svjetlosnog onečišćenja, i posebnu zaštitu (zaštita od prirodnih i drugih nesreća). 10.1. ZAŠTITA TLA Članak 49. (1) Zaštita tla, kao jednog od sastavnica okoliša, određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tog zakona. (2) Zaštita tla obuhvaća mjere očuvanja zdravlja i funkcije tla, sprječavanja oštećenja tla, praćenja stanja i promjene kakvoća tla te saniranja i obnavljanja oštećenih tala i lokacija. (3) Onečišćenje odnosno oštećenje tla smatra se štetnim utjecajem na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kakvoće tla provodi se na temelju posebnih propisa. (4) Osnovni ciljevi i mjere zaštite tla se u najvećoj mjeri poklapaju sa suvremenim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan. 10.2. ZAŠTITA ZRAKA Članak 50. (1) Zaštita zraka, kao jedne od sastavnica okoliša, određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) te posebnim zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona. (2) Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) se određuju mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu RH. (3) Zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka, poboljšanje kakvoće zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka te sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime. To sve se poklapa sa suvremenim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan. (4) Na području Općine, pa tako i obuhvata Plana je potrebno uspostaviti mrežu mjerenja kakvoće zraka. Emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida smanjiti u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama. (5) Osnovni ciljevi i mjere zaštite zraka se u najvećoj mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. te su one kao takve već ugrađene u Plan. 10.3. ZAŠTITA VODA Članak 51. (1) Zaštita voda, kao jednog od sastavnica, okoliša određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o vodama (NN 153/09) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. (2) Zakonom o vodama (NN 153/09) se uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Hrvatskih voda. (3) Osnovni ciljevi i mjere zaštite voda se u najvećoj mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan. 10.4. ZAŠTITA PRIRODIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI Članak 52. (1) Zaštita prirode (prirodnih vrijednosti), kao jednog od sastavnica, okoliša određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. (2) Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti (sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti). (3) Zaštita prirode (prirodnih vrijednosti) odnosi se na očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti. Zaštita prirode obuhvaća praćenje stanja prirode, uspostavu sustava zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, osiguranje održivog korištenja prirodnih dobara. (4) Prirodne vrijednosti se štite mjerama propisanim člankom 46. (5) Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti određena je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10), te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. (6) Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) se uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara. (7) Kulturno-povijesne vrijednosti se štite mjerama propisanim člankom 46. Osnovni ciljevi i mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti se u najvećoj mjeri poklapaju Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE s modernim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan. 10.5. ZAŠTITA OD ŠTETNOG UTJECAJA GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA Članak 53. (1) Zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama, kao jedna od zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš, određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o genetski modificiranim organizmima (NN 70/05 i 137/09) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. (2) Zakonom o genetski modificiranim organizmima (NN 70/05 i 137/09) se uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima (u daljnjem tekstu: GMO), prekogranični prijenos GMO-a, proizvoda koji sadrže i/ ili se sastoje ili potječu od GMO-a, ograničena uporaba GMO-a, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, stavljanje GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište, rukovanje, prijevoz i pakiranje GMO-a, postupanje s otpadom nastalim uporabom GMO-a, odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a, tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona, te obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora nad provedbom ovoga Zakona. (3) Zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama (u daljnjem tekstu: GMO) obuhvaća mjere kojima se uređuje prekogranični prijenos, provoz i ograničena uporaba GMO-a i mjere kojima se sprječava uvođenje u okoliš i stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje i/ili potječu od GMO-a protivno odredbama posebnog propisa. (4) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama se u najvećoj mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan. 10.6. ZAŠTITA OD BUKE Članak 54. (1) Zaštita od buke, kao jedna od zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš, određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. (2) Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) se određuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s: utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu, osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke sukladno Pravilniku o načinu izrade i sadržaju karata i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09), kao i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. (3) Zaštita od buke provodi se radi zaštite od buke štetne po zdravlje ljudi a koja predstavlja svaki zvuk koji Strana 887 - Broj 14. prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene posebnim propisima s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Zaštita od buke obuhvaća mjere zaštite od buke na kopnu, vodi i u zraku, radi sprječavanja, smanjivanja i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi. (4) Obaveza investitora budućih građevina koje se nalaze u blizini željeznička pruga R201 I101 je predviđanje i građenje zidova za zaštitu od buke, ukoliko se ukaže potreba za gradnjom istih. (5) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od buke se u najvećoj mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan. 10.7. ZAŠTITA OD ŠTETNOG UTJECAJA KEMIKALIJA Članak 55. (1) Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija, kao jedna od zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš, određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o kemikalijama (NN 150/05 i 53/08) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. (2) Radi zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja opasnih kemikalija Zakonom o kemikalijama (NN 150/05 i 53/08) se propisuje postupak prijavljivanja novih tvari, razvrstavanje, pakiranje i označavanje kemikalija opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, razmjena podataka o kemikalijama, način procjenjivanja mogućega rizika za ljude i okoliš, zabrane i ograničenja stavljanja u promet i korištenja te uvjeti za proizvodnju, promet i korištenje opasnih kemikalija. (3) Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija, njihovih spojeva i pripravaka obuhvaća mjere i postupke kojima se od njihovoga štetnog djelovanja štiti zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš. (4) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od štetnog utjecaja kemikalija se u najvećoj mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan. 10.8. ZAŠTITA OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA Članak 56. (1) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja, kao jedna od zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš, određena je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN u izradi) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. (2) Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN u izradi) se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja, načela te zaštite, subjekti koji provode zaštitu, način utvrđivanja standarda upravljanja rasvijetljenošću u svrhu smanjenja potrošnje električne i drugih energija i obveznih načina osvjetljavanja, utvrđuju se mjere zaštite od prekomjerne rasvijetljenosti, ograničenja i zabrane u svezi svjetlosnog onečišćenja, planiranje gradnje i obnove rasvjete, odgovornost proizvođača proizvoda koji služe rasvjetljavanju, i druga pitanja s tim u svezi. (3) Zaštitom okoliša od svjetlosnog onečišćenja osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno Strana 888 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvitka (4) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih i/ili štetnih emisija svjetla u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog rasvjetljenja. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja određuju se vodeći računa o zdravstvenim, biološkim, ekonomskim, kulturološkim, pravnim, sigurnosnim, astronomskim i drugim standardima i propisanim normama. (5) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja se u najvećoj mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan. 10.9. POSEBNA ZAŠTITA (ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA) Članak 57. (1) Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. (2) Zahtjevi zaštite od prirodnih i drugih nesreća trebaju biti sukladni odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), članka 134. Zakona o policiji (NN 129/00 41/08), članka 24.p-ž Zakona o unutarnjim poslovima (NN 29/91, - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92,76/94, 161/98, 128/99,29/00, 53/00, 129/00 i 32/02), Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (Sl. list 55/83) preuzetog Zakonom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06). (3) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća određene su Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Zlatar Bistrica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.: 15/10.) ugrađene su u Plan. 10.9.1. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI Članak 58. (1) Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti određena je Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) i Pravilnikom o mjerama zaštite od Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tog zakona i pravilnika. (2) Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97)određene su mjere zaštite, prava i dužnosti sudionika zaštite, procjena nastale štete i način pružanja pomoći stradalim područjima. (3) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti se u najvećoj mjeri poklapaju sa suvremenim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan, dok su ostali ciljevi i mjere zaštite određeni Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86.). 10.9.2. ZAŠTITA OD POŽARA Članak 59. (1) Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) te Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) određene su mjere za otklanjanje uzroka požara, za sprečavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje požara, za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom. (2) U svrhu sprječavanja nastajanja i širenja požara na susjedne građevine određeni su uvjeti gradnje u smislu udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim građevnim česticama. Tako su udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim građevnim česticama detaljno definirane Člankom 14., 24. i 34. (3) Radi osiguranja potrebnih mjera radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). (4) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodopskrbnih mreža mora se, ukoliko već ne postoji, predvidjeti da vanjska hidrantska mreža za gašenje požara bude određena prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). (5) Prometnice treba projektirati i izvoditi u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). (6) Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih tekućina i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10), Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) i Pravilnik o ukapljenom plinu (NN 117/07). (7) Elektroenergetska postrojenja treba predvidjeti u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05). (8) Za plinske instalacije treba planirati trase čiji zaštitni pojasevi zadovoljavaju njemačke smjernice (DVGW 531). (9) Građevine se trebaju projektirati i graditi u skladu s važećim hrvatskim propisima koji se primjenju- Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ju za određene građevine, a u nedostatku odgovarajućih hrvatskih propisa, sukladno odredbi članka 2, stavak 1 Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), trebaju se primijeniti priznata pravila tehničke prakse razvijenih zemalja sukladno namjeni građevine. 10.9.3. ZAŠTITA OD POTRESA I RUŠENJA Članak 60. (1) Područje obuhvata Plana se, prema seizmičkim kartama, nalazi se u zoni VIII. seizmičnosti (po MCS ljestvici) iz čega proizlazi potreba nužnog preventivnog djelovanja u zaštiti od potresa. (2) Osnovni ciljevi i mjere zaštite od potresa se u najvećoj mjeri poklapaju sa suvremenim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan. (3) Projektiranje i građenje građevina na području obuhvata Plana mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres i sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl. list, br. 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90). (4) Za važnije građevine će se morati obaviti i detaljna seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja konkretnih lokacija sa ciljem određivanja projektnih seizmičkih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla za potresa i pridruženi reprezentativni akcelerogrami). Važne građevine jesu sve višestambene, javne i društvene, gospodarske, visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci te građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi, te građevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih ili drugih vrijednosti izdvajaju od ostalih. (5) Međusobni razmak građevina mora se prilagoditi zoni urušavanja zgrada sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86). (6) Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati ceste. Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine (H/2). Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 m gdje je: Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti; H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj; H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju se visine (visina) do krovnog sljemena. (7) Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. 10.9.4. ZAŠTITA OD TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA IZAZVANIH NESREĆAMA S OPASNIM TVARIMA U STACIONARNIM OBJEKTIMA U GOSPODARSTVU I U PROMETU Članak 61. Strana 889 - Broj 14. (1) Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari određeno je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08), te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. (2) Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08) se uređuje popis vrsta opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesreću, ili u postrojenjima mogu nastati prilikom velike nesreće; način utvrđivanja količina opasnih tvari i dopuštene količine, te kriteriji prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne. (3) Vrste opasnih tvari i njihove granične količine navedene su u dodatku I. Zakona o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (NN, međunarodni ugovori, 7/99). (4) Unutar obuhvata Plana jedini gospodarski objekt sa opasnim tvarima je ELKON – prehrambeni proizvodi d.o.o. Elkon je udaljen od naseljenog područja 1,00 km a u pogonu ima: a) ��������������������������������������������� 600 kg amonijaka u strojarnici rashladnog postrojenja, b) ������������������������������������������������� 1,00 t natrijevog hidroksida u plastičnom kontejneru smještenom u skladištu sa maksimalnom koncentracijom (apsolutnim dosegom) cca 650,00 m, i c) 1,00 t nitratne kiseline u plastičnom kontejneru smještenom u skladištu sa maksimalnom koncentracijom (apsolutnim dosegom) cca 650,00 m. (5) U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima u apsolutnom dosegu ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba – osim postojećih (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, višestambene građevine i sl.). Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo, tako da maksimalna koncentracija (apsolutni doseg) ne zahvaća dijelove stambene namjene, javne i društvene namjene te gospodarske namjene – poslovne. (6) Odlukom o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o određivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (NN15/2010) određeno je da prijevoz opasnih tvari cestama na području Općine nije dozvoljen, osim za potrebe gospodarskih subjekata koji iste imaju u svom proizvodnom procesu ili osnovnoj djelatnosti (Elcon, benzinska postaja). 10.9.5. ZAŠTITA SKLANJANJEM LJUDI Članak 62. (1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) koji daje kriterij za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti gradova i Strana 890 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE naseljenih mjesta, otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti, kao i Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86). (2) U Općini ima skloništa pojačane zaštite, osnovne zaštite i dopunske zaštite. Postoje podrumski zakloni (komunalni objekti ispod površine tla) koji se mogu prilagoditi sklanjanju. Postojeća skloništa trebaju se pravilno i redovito održavati kako bi ispunila svoju namjenu. (3) Općina neće graditi javna skloništa za potrebe sklanjanja ljudi, već će se stanovništvo sklanjati u kućnim skloništima, podrumima i postojećim javnim objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu prilagodbu pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje. (4) Kućna skloništa ili podrumi već se djelomično nalaze unutar postojećih obiteljskih kuća i stambenih zgrada i treba ih održavati. (6) Površine za evakuaciju su postojeće zelene površine koje predstavljaju značajne evakuacijske površine i Općina ih mora sačuvati. 11. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI Članak 63. (1) Postojeća građevina kojoj je namjena protivna planiranoj namjeni može se: a) održavati u skladu s postojećom namjenom; ili b) rekonstruirati u skladu s postojećom namjenom, na način da se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu te na način da se ne mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po kojima je građena; ili c) rekonstruirati u skladu s planiranom namjenom, na način da se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po kojima je građena; ili d) graditi nova građevina u skladu s planiranom namjenom. (2) Pojam postojeća građevina opisan je točkom 41. stavka (1) članaka 2. POJMOVI Zakona o prostornom uređenju (NN 76/07,38/09 i 55/11). (3) Pod pojmom „postojeća namjena“ podrazumijevaju se uvjeti gradnje po kojima je građevina građena, a „planiranom namjenom“ podrazumijevaju se svi propisani uvjeti gradnje ovim Planom. (4) Bitni zahtjevi za građevinu utvrđeni su člankom 14. „Bitni zahtjevi za građevinu“ Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 i 55/11). (5) Građenje nove, rekonstrukcija i održavanje građevine utvrđeno je člankom 2. „Pojmovi“ Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11). 12. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 64. (1) Plan je izrađen u pet istovjetnih i ovjerenih primjerka (izvornika): a) Pečatom Općinskog vijeća Općine Zlatar Bistrica i potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Općine Zlatar Bistrica, Leonarda Fulir, dr.med.ved.; b) Pečatom i potpisom Načelnika Općine Zlatar Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. Bistrica Žarka Miholića; c) ������������������������������������������� Pečatom Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu i potpisom Predstojnika Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu - Prof. dr.sc. Jesenka Horvat, dipl.ing.arh.; i d) Pečatom i potpisom odgovornog voditelja na izradi Plana, Prof.dr.sc. Nenada Lipovac, dipl.ing.arh. (2) Pojedini izvornici, zajedno sa tekstom Odluke, pohranit će se na slijedećim adresama: a) Jedinstveni upravni odjel Općine Zlatar Bistrica u Zlatar Bistrici, Vladimira Nazora 56 – 1 primjerak; b) Upravni odjela za prostorno uređenje i gradnju Krapinsko-zagorske županije, u Zlataru, Park hrvatske mladeži 2 – 1 primjerak; c) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Zagrebu, trg Republike Austrije 20 – 1 primjerak; d) ���������������������������������������������� Hrvatski zavod za prostorni razvoj – 1 primjerak; i e) Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije u Krapini Magistratska ulica 1 – 1 primjerak. (3) Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u službenom glasilu Općine Zlatar Bistrica „Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“. KLASA: 021-05/09-01/11 URBROJ: 2211/08-03-11-2 U Zlatar Bistrici, 29.06.2011.g. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Leonard Fulir, dr.vet.med.,v.r. Na temelju članka 38. Statuta Općine Zlatar Bistrica („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj: 17/09), Općinsko vijeće na svojoj 11. sjednici, održanoj dana 29.06. 2011. godine, na prijedlog Načelnika općine donosi ODLUKU O NERAZVRSTANIM CESTAMA NA PODRUČJU OPĆINE ZLATAR BISTRICA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom Odlukom o nerazvrstanim cestama na području Općine uređuje se pravni položaj nerazvrstanih cesta, mjere i postupci za zaštitu nerazvrstanih cesta, korištenje, upravljanje, održavanje-građenje, rekonstrukcija, zaštita i financiranje nerazvrstanih cesta i nadzor nad nerazvrstanim cestama. Članak 2. Nerazvrstanim cestama u smislu ove Odluke podrazumijevaju se površine koje se koriste po bilo kojoj osnovi u svrhu odvijanja i obavljanja prometa, a koje su pristupačne većem broju korisnika na način propisan ovom Odlukom , te su u zemljišnim i katastarskim operatorima upisane kao javno dobro u općoj upotrebi, kojima upravlja i o kojima vodi brigu Općina Zlatar Bistrica. Članak 3. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Na nerazvrstanim cestama, kao ni nacestovnom zemljištu ne može se stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Nerazvrstane ceste su dobro od ineteresa za Općinu Zlatar Bistrica i u općoj su uporabi. Članak 4. Nerazvrstane ceste kao uređene površine u naravi su: - ulice koje su kao takove određene Odlukom Općinskog vijeća - nerazvrstane ceste i seoski putevi koji povezuju naselja i zaselke, odnosno dijelove naselja i zaselaka - poljoprivredni i šumski putevi koji povezuju poljoprivredna i šumska zemljišta s nerazvrstanim, lokalnim i drugim cestama. Članak 5. Nerazvrstane ceste na području Općine Zlatar Bistrica nalaze se u katastarskoj općini Lovrečan i Veleškovec, a popis istih nalazi se u tablici koja je sastavni dio ove Odluke. Članak 6. Nerazvrstanu cestu kao uređenu i izgrađenu površinu čine: - cestovna građevina ( posteljica, kolnička konstrukcija, mostovi, propusti, potporni i uporni zidovi) - građevine za odvodnju oborinskih voda ( otvoreni i zatvoreni cestovni jarci, vodolovna grla, rigoli i slivnici) - zemljišni pojas s lijeve i desne strane potreban za nesmetano održavanje nerazvrstane ceste širine prema projektu ceste, a najmanje 0,5 metara - slobodni zračni oprečni profil potreban za sigurno odvijanje prometa unutar kojeg ne smije biti nikakovih stranih objekta i drugih stvari i predmeta koje mogu ugroziti sigurno prometovanje, a koji stoji poprečno u horizontalnom smislu od širine kolnika, širine lijeve i desne bankine sa sigurnosnim pojasom po 1,0 m sa svake strane od rubnih točaka asfaltnog kolnika, te u vertikalnom smislu najmanje 4 m slobodnog zračnog profila iznad nivelete kolnika u navedenoj horizontalnoj širini - priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu - prometni znakovi i uređaji za nadzor za sigurno vođenje prometa i opreme ceste ( vertikalna i horizontalna signalizacija) - građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša ( zaštitno sigurnosne ograde) Navedeni uvjeti ne odnose se na poljoprivredne i šumske puteve, te ostale puteve koji nisu uređeni u smislu stavka 1. ovog članka već se koriste samo za promet poljoprivrednim strojevima, zaprežnih vozila i pješaka, ali koji su uređeni sukladno svojoj svrsi i potrebama korisnika. II. ODRŽAVANJE CESTA Članak 7. Održavanje i zaštita nerazvrstanih cesta ima za cilj: -spriječiti propadanje -umanjiti troškove korisnika ceste osiguranjem dobrog stanja ceste -omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa Strana 891 - Broj 14. -zaštititi cestu i cestovno zemljište od korisnika i trećih osoba -ekološki zaštiti okoliš. Članak 8. Pod poslove održavanja nerazvrstanih cesta u smislu ove Odluke podrazumijevaju se: -planiranje, održavanje i mjerenje zaštite i prometa na njima -redovno i pojačano održavanje -ustupanje radova održavanja -planiranje, stručni nadzor i kontrola izvođenja radova održavanja cesta -odlučivanje o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na cestama -osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari i predmeta s nerazvrstanih cesta -vođenje podataka o nerazvrstanim cestama. Članak 9. Održavanje nerazvrstanih cesta dijelimo na: - redovno održavanje - pojačano održavanje - održavanje ceste u zimskim uvjetima . Redovno održavanje Članak 10. Redovno održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća slijedeće radove: - čišćenje ( kolnika, cestovnih jaraka i propusta) - košnju trave i rezanje drveća uz cestu - �������������������������������������������������� obnova, popravak i postavljanje vertikalne i horizontalne prometne signalizacije - poravnavanje, navoz, razgrtanje kamenog agregata na makadam cestama i putovima - ������������������������������������������������� popravak udarnih rupa i površinske zaštite asfaltnog kolnika (površinske obrade, terenski asfaltni pokrovi) - hitni popravci i intervencije u svrhu uspostave prometa - osiguranje prohodnosti u zimskim uvjetima - drugi slični radovi. Članak 11. Redovno održavanje asfaltnog kolnika i kolnika od kamenog materijala odnosi se na popravak udarnih rupa, pukotina i ulegnuća. Udarne rupe zatvaraju se istom vrstom materijala od kakvog je izrađena konstrukcija kolnika. Članak 12. Održavanje javnih poljoprivrednih i šumskih puteva može se obavljati do razine prohodnosti za poljoprivrednu mehanizaciju uz obavezno sufinanciranje korisnika puta. O razini prohodnosti putai postotku sufinanciranja odlučuje Načelnik općine na temelju prijedloga Jedinstvenog upravnog odjela. Pojačano održavanje Članak 13. Pojačano održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća: -obnavljanje asfaltnog zastora kolnika sa svrhom zaštite kolnika i poboljšanja kvalitete vožnje -cjelovitu zamjenu kolnika na cijeloj ili na dijelu nerazvrstane ceste Strana 892 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE -mjestimične popravkekolničke konstrukcije i podloge u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste -zamjenu i ugrađivanje nove prometne signalizacije ( horizontalne i vertikalne) -sanacija potpornih zidova -poboljšanje sustavaodvodnje otpadnih voda -drugi slični radovi. Zimska služba Članak 14. Pod održavanjem cesta u zimskim uvjetima (u daljnjem tekstu: zimska služba) podrazumijevaju se radovi neophodni za održavanje prohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa za utvrđeni režim prometa u zimskom razdoblju. Članak 15. Pod zimskom službom u smislu ove Odluke podrazumijevaju se: -pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta ( izrada plana i odabir izvođača za obnašanje zimske službe) -čišćenje snijega s kolnika ceste prema planu -zaštita ceste od poledice (sprečavanje klizavosti) posipavanje kolnika, nogostupa -osiguravanje odvodnje s kolnika za vrijeme otapanja snijega. Članak 16. Plan rada zimske službe donosi Načelnik općine Zlatar Bistrica najkasnije do 15. studenog tekuće godine. Plan rada zimske službe sadrži: -prioritete čišćenja i druge bitne elemente za izvršavanje zimske službe ( ugovore, popis mehanizacije i slično). III. ZAŠTITA Članak 17. Na nerazvrstanim cestamadozvoljeni je prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno sa teretom imaju masu ili osovinski pritisak utvrđen kod uređaja za pojedine ceste i označenim prometnim znakom. Svaki drugi prijevoz izvan dopuštenog smatra se izvanrednim prijevozom. Zabranjuje se promet teretnim motornim vozilom na svim nerazvrstanim cestama ako se ugrožavaju stambene i gospodarske zgrade, čije je osovinsko opterećenjeveće od 6.000 kg. Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na prijevoz građevinskog materijala i drugih potreba za mještane koji žive uz tu cestu. Uređene i asfaltiranenerazvrstane ceste trebaju biti u stanju u kojem podnose osovinsko opterećenje od najmanje 6.000 kg. Prijevoz vozilima iznaddopuštenog opterećenja, prema stavku 1. ovog članka može se obaviti samo na temelju dozvole za izvanredni prijevoz, ako stanje nerazvrstane ceste i prometa na njoj to dozvoljava. Dozvolaza izvanredni prijevoz može se izdati samo za prijevoz nedjeljivog tereta , ako se prijevoz ne može obaviti drugim prijevoznim sredstvom. Uvjeti i način na koji se izvanredni prijevozmože obavljati utvrđuju se u dozvoli za izvanredni prijevoz. Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje Jedinstveni Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. pravni odjel Općine Zlatar Bistrica. Članak 18. Troškove nastale kod izvanrednog prijevoza (trošak izdavanja dozvole, troškovi reguliranja prometa za potrebne zahvate na cesti i sl.) snosi podnositelj zahtjeva. Članak 19. Priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu mora biti izrađen tako da se ne naruši stabilnost trupa ceste, da ne ugrožava sigurnost prometa, da ne oštećuje cestu i postojeći režim odvodnje. Priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu, u smislu ove odlukeje spoj prometne površine s koje se vozila izravno uključuju u promet po nerazvrstanoj cesti. Članak 20. Priključke i prilazna nerazvrstane ceste dužni su održavati vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta koje graniči s nerazvrstanom cestom na način propisan ovom odlukom. Članak 21. Za gradnju priključka ili prilaza na nerazvrstanu cestu potrebno je odobrenje Jedinstvenog upravnog odjela Općine Zlatar Bistrica, ako nije potrebno rješenje o građenju. Odbrenje iz stavka 1. ovog članka sadržava i posebne uvjete u skladu s prometno-tehničkim propisima. Članak 22. Zauzimanje nerazvrstanih cesta zbog radova koji se ne smatraju održavanjem ili građenjem ceste, radi postavljanja reklama i pokretnih naprava obavljaju se u skladu s propisima Odluke o komunalnom redu. Članak 23. Zabranjeno je obavljati bilo kakove radove ili radnje na nerazvrstanoj cesti bez suglasnosti Jedinstvenog upravnog odjela Općine Zlatar Bistrica. Za svaki zahvatna nerazvrstanoj cesti mora se postaviti odgovarajuća prometna signalizacijai zaštita mjesta rada. U suglasnosti za radove na nerazvrstanoj cestiutvrđuju se uvjeti za izvedbu radova. Članak 24. Iznimno od članka23. stavka 1. ove Odluke , hitne intervencije radi popravka kvara komunalnih instalacija i uređaja mogu se započeti bez suglasnosti, uz dojavu Jedinstvenom upravnom odjelu. Osobe koje vrše hitne intervencije će poduzeti sve radnje za osiguranje odvijanja prometa do sanacije javnoprometne površine. Članak 25. Ako se nerazvrstana cesta nalazi u takvom stanju da uopće nije prohodna ili je neprohodna za pojedine vrste vozila ili ako se na njoj izvode radovi koji se ne mogu obavljati bez obustavljanja prometa ili ako njeno stanje zbog vremenskih nepogoda i drugih razloga ugrožava sigurnost prometa, Načelnik općine na prijedlog Jedinstvenog upravnog odjelaprivremeno će zabraniti sav promet nerazvrstanom cestom ili pojedinim vrstama vozila, te o tome obavijestiti nadležnu upravu. Članak 26. Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ograda uz cestu može se graditi na udaljenosti od najmanje 1,00 metar od vanjskog ruba nogostupa, jarka, odnosno nožice nasipa ili usjeka, a iznimno ako zbog izgrađenih stambenih ili gospodarskih objekata ili takvih karakterističnih terena drugačije nije mogućeminimalno 1,00 metar od ruba ceste, ali uz odobrenje Jedinstvenog upravnog odjela. Članak 27. U blizini raskrižja dviju cesta u razini ili cestovnog zavoja, ne smije se saditi drveće , grmlje ili visoke poljoprivredne kulture, postavljati naprave, ograde ili druge predmete koji onemogućuju preglednost na cesti. Vlasnici (posjednici/ korisnici zemljišta) dužni su na temelju upozorbekomunalnog redara Općine Zlatar Bistrica ukloniti drveće, grmlje, visoke poljse kulture ili sl. radi osiguranja preglednosti i sigurnostiprometa na cesti. Ako korisnik zemljišta ne postupi sukladno stavku 1. ovog članka, Jedinstveni upravni odjel Općine Zlatar Bistrica izdati će rješenje kojim će osigurati izvođenje tih radova na teret korisnika zemljišta. Članak 28. U cilju zaštite ceste te svakodnevnog nesmetanog i sigurnog prometa kao i održavanja zabranjeno je slijedeće: - puštati po cesti i dovoditi na cestu, cestovno zemljište ili cestovni jarak, gnojnicu, otpadne ili krovne vode i druge tekućine iz stambenih, poslovnih ili gospodarskih zgrada - sprečavati normalno oticanje oborinskih voda s ceste, cestovnog zemljišta i odvodnog jarka izgradnjom prepreke ili drugim radnjama na cesti, uz cestu ili odvodnom cestovnom jarku - okretati traktor ili drugi poljoprivredni stroj na cesti kod obavljanja poljoprivrednihradova i time nanositi zemlju na cestu, cestovno zemljište i odvodni jarak - voziti traktor ili drugi poljoprivredni stroj cestom prije čišćenja od zemlje ili drugih nečistoća, koja se prosipa ili ostaje na cesti (na čijim se kotačima nalazi zemlja, gnojili sl. ) - izvoditi radove na cesti ili uz nju koji nisu u vezi s održavanjem i rekonstrukcijom ceste, a kojima se oštećuje cesta i /ili ugrožava promet - vuči po cesti trupce, granje i druge predmete kojima se cesta opterećuje ili na bilo koji način oštećuje - spuštati niz kosine, nasipe i usjeke nad cestom kamen, drvo i /ili drugi materijal koji bi oštećivali cestu - na cestu i/ili cestovno zemljište stavljati građevinski materijal, drva, drugi materijal ili predmete (reklame, znakovi i sl.) - na udaljenosti dva (2) metra od granice cestovnog zemljišta saditi drveće ili postavljatiplastove sijena, kukuruzovine i sl. - obavljati bilo kakovu drugu radnju kojom bi došlo do oštećenja ili dovelo se u pitanje siguran promet po cesti. IV. GRAĐENJE Članak 29. Poslovi građenja nerazvrstane ceste u smislu ove Odluke jesu: ceste, Strana 893 - Broj 14. - planiranje i programiranje izgradnje i razvitka - projektiranje, geodetski radovi - otkup zemljišta i objekata - ustupanje radova građenja, organizacija stručnog nadzora i kontrole građenja - organizacija tehničkog pregleda i primopredaja ceste, te dijelova i objekata za korištenje i održavanje. Članak 30. Nerazvrstane ceste grade se tako da se na njima sigurno može odvijati promet za koji su namijenjene. Pri građenju ceste moraju se primjenivati propisi o tehničkim i drugim normativima koji se odnose na takve objekte. Članak 31. Trasa i elementi za izgradnju ceste utvrđuju se prostorno planskom dokumentacijom, određenom tehničkom dokumentacijom i lokacijskom dozvolom. Članak 32. Nerazvrstane ceste moraju se graditi najmanje širine kolnika 3,5 metara, s time da ukupna širina iznosi najmanje 4,5 metra. Iznimno, nerazvrstane ceste mogu se graditi ili rekonstruirati i manje širine, ako zbog stambenih, poslovnih ili gospodarskih objekata ili karakteristika terena nije moguće izgraditi cestu širine utvrđene u stvaku 1. ovog članka, s time da se na razmacima od najviše 500 metara izgrade odgovarajuća ugibališta za mimoilaženje. Širina pješačkog puta mora iznositi najmanje 1,5 metara. Širina odvodnog jarka ne smije bitti manja od 0,3 metra. Širina bankine uz cestumora iznositi najmanje 0,5 metara, a u iznimnim slučajevima navedenim kao u stavku 2. ovog članka može biti najmanje 0,3 metara. V. USTUPANJE RADOVA Članak 33. Općina Zlatar Bistrica ne izvodi samostalno radove građenja, rekonstrukcije i održavanja cesta. Izvođenje radova na građenju, rekonstrukciji i održavanju nerazvrstanih cesta Općina Zlatar Bistrica ustupa izvođačima temeljem provedenih postupaka sukladno propisima o nabavi robe, usluga i ustupanja radova koji se plaćaju iz proračuna Općine Zlatar Bistrica. VI. FINANCIRANJE Članak 34. Izvori financiranja za održavanje i građenje cesta su iz : - komunalnog doprinosa - proračuna Općine Zlaatzr Bistrica - komunalne naknade - drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom (koncesije, donacije i učešće građana pravnih i fizičkih osoba i sl.) - ostali izvori. VII . NADZOR Članak 35. Nadzor nad provedbom ove Odluke provodi Jedin- Strana 894 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE stveni upravni odjel Općine Zlatar Bistrica i komunalni redar. U postupanju sukladno ovoj Odluci na odgovarajući način primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa izvršenje rješenja u slučaju kada se radovi na cesti ili cestovnom zemljištu izvode suprotno odredbama ove Odluke i ako se takovim radovima ugrožava cesta i sigurnost prometa. Članak 36. U obavljanju nadzora komunalni redar Općine Zlatar Bistrica ovlašten je: - izvršiti uviđaj i sastaviti zapisnik, te izdati upozorbu o obustavi radova koji se izvode protivno važećim tehničkim standardima izgradnje, rekonstrukcije i održavanja cesta - izdati upozorbu o otklanjanju nedostataka na cestama koje ugrožavaju sigurnost prometa - predložiti obustavljanje radova koji se izvode na cesti, a koji ugrožavaju sigurnost prometa - predložiti poduzimanje mjera osiguranja na cestama kao i predložiti zabranu prometa vozilima koji zbog ukupne težine, dimenzija ili drugih tehničkih svojstava mogu nanijeti štetu na cesti. Na temelju izdatih upozorbi i predloženih mjera Jedinstveni upravni odjel Općine Zlatar Bistrica izdati će rješenje. VIII. PREKRŠAJNE SANKCIJE Članak 37. Pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u visini od 500,00 do 10.000,00 kuna, a fizička osoba kazniti će se novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000,00 kuna ako: - obavlja izvanredni prijevoz bez dozvole Jedinstvenog upravnog odjela Općine Zlatar Bistrica (Članak 17.) - bez odobrenja Jedinstvenog upravnog odjela izvrši priključak na nerazvrstanu cestu (Članak 21.) - bez suglasnosti odnosno odobrenja Jedinstvenog upravnog odjela izvodi radove građenja u zaštitnom pojasu nerazvrstane ceste (Članak 26.) - gradi ogradu suprotno članku 26. - ����������������������������������������������� radnjama onemogućuje preglednost na nerazvrstanoj cesti odnosno raskrižju nerazvrstanih cesta s javnom cestom u istoj razini (Članak 27.) - ne postupi u skladu rješenjem Jedinstvenog upravnog odjela (Članak 27.) - postupi suprotno zabranama iz članka 29. - ne prekine radove ili radnje na nerazvrstanim cestama po rješenju Jedinstvenog upravnog odjela (Članak 36.) Članak 38. Izrečene novčane kazne prihod su Proračuna Općine Zlatar Bistrica. IX. ZAVRŠNE ODRDBE Članak 39. Za zaštitu i uređenje poljskih puteva primjenjuju se odredbe Odluke o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. rudina (Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj 27/09 ) . Članak 40. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: 021-05/09-01/11 URBROJ: 2211/08-03-11-4 Zlatar Bistrica, 29.06. 2011 PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Leonard Fulir,dr.vet.med., v.r. Temeljem članka 84. i 86. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) i članka 35. Statuta Općine Zlatar Bistrica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.:17/09), Načelnik donosi: ZAKLJUČAK O UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA DIJELA NASELJA „SJEVERO-ZAPAD“ NASELJA ZLATAR BISTRICA ZA JAVNU RASPRAVU I OBJAVI JAVNE RASPRAVE Članak 1. Temeljem Nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja dijela naselja „Sjevero-zapad“ naselja Zlatar Bistrica (u daljnjem tekstu UPU) i Izvješća o prethodnoj raspravi utvrđujem prijedlog UPU-a za javnu raspravu i upućujem na javnu raspravu. Članak 2. Javna rasprava o prijedlogu UPU-a održat će se od 11.07.2011. do 09.08.2011. Članak 3. Za vrijeme trajanja javne rasprave prijedlog UPU-a bit će izložen na javni uvid u zgradi Općine Zlatar Bistrica, V. Nazora 56, Jedinstveni upravni odjel, 2. kat – soba br. 6 radnim danom u vremenu od 800 do 1400 sati. Članak 4. Javno izlaganje održat će se 11.07.2011. godine u zgradi Općine Zlatar Bistrica, V. Nazora 56, sala za sastanke na polukatu, s početkom u 1400 sati. Članak 5. Posebna obavijest o javnoj raspravi poslat će se tijelima i osobama određenim posebnim propisima koja su dala zahtjeve (podatke, planske smjernice i propisane dokumente) za izradu UPU-a iz područja svog djelokruga, te ostalim osobama određenim Odlukom o izradi UPU-a. Članak 6. Prijedlozi, primjedbe, očitovanja i mišljenja na prijedlog UPU-a moći će se: - �������������������������������������������������� upisati u knjigu primjedbi koja se nalazi uz izloženi Prijedlog UPU-a (u vrijeme trajanja javnog uvida do zaključno sa 09.08.2011.g. u 1400 sati.); ili - dati u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, ili - dostaviti u Protokol Općine Zlatar Bistrica, u zgradu Općine, V. Nazora 56 (u vrijeme trajanja javnog uvida do zaključno sa 09.08.2011.g. u 1400 sati) osobno ili putem pošte. Članak 7. Prijedlozi, primjedbe, očitovanja i mišljenja koje Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE će biti nečitko napisana bez imena, prezimena, adrese i potpisa podnositelja, te dana drugačije od načina opisanog članka 6. ovog Zaključka neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi. Članak 8. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA:350-02/08-01/4 URBROJ:2211/08-04/5-11-85 Zlatar Bistrica:30.06.2011. NAČELNIK: Žarko Miholić, v.r. Strana 895 - Broj 14. Strana 896 - Broj 14. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ponedjeljak, 18. srpnja, 2011. OGLASNE STRANICE POŠTOVANI PRETPLATNICI! Želimo Vas obavijestiti kako od sada možete sve brojeve “Službenog glasnika Krapinsko-zagorske županije” od 2001. do 2010. godine nabaviti i na CD-ROM mediju. Ukoliko nemate pojedini broj lista, ukoliko ga ne možete pronaći u svojoj arhivi ovo je prilika da sve objavljene odluke svih tijela jedinica lokalne samouprave pronađete na jednom mjestu. Sve što Vam je potrebno je PC računalo sa CD-ROM uređajem. Na CD mediju se nalazi i program (Adobe Acrobat) koji Vam omogućuje čitanje i ispis pojedinih odluka. LAKO, JEDNOSTAVNO I BRZO Za sve informacije nazovite nas na telefon 049/371-490 ili 049/300-044 Cijena CD-a je 190 kn +PDV. SLUŽBENO GLASILO KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Uređuje uređivački odbor: Dubravka Sinković (tajnik Županije)- glavni i odgovorni urednik Ljiljana Malogorski- zamjenik glavnog urednika • Svjetlana Goričan- član Adresa redakcije: Magistratska 1, 49000 KRAPINA • telefon: (049)329-252 • Telefax: (049) 329-255 Izdavač: “SLUŽBENI GLASNIK d.o.o.” Krapina, Zagrebačka cesta 26 • e-mail: [email protected] Direktor: Zdravko Grabušić, telefon: (049) 371-490, 300-044 • telefax: (049) 300-043 List izlazi jedanput mjesečno ili prema potrebi. Priprema teksta, prijelom i tisak: “SLUŽBENI GLASNIK d.o.o.” Krapina Pretplatnicima koji se pretplate tijekom godine jamčimo primitak svih prethodno izašlih brojeva.
© Copyright 2024 Paperzz