Maja Laklija
Branka Sladović Franz
Maja Laklija / Branka Sladović Franz
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ OBITELJI
Nakladnik:
Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje
Za nakladnika:
Mirela Miharija
Recenzentice:
prof. dr. sc. Kristina Urbanc
doc. dr. sc. Ivana Jeđud Borić
Autorice:
doc. dr. sc. Maja Laklija
prof. dr. sc. Branka Sladović Franz
Grafička priprema i dizajn:
Silva Miharija
Lektura:
Maja Silov Tovernić
Tisak:
Stega tisak d.o.o., Zagreb
Naklada:
250 primjeraka
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 844281.
ISBN: 978-953-57670-0-8
Ovaj priručnik je izrađen uz financijsku potporu Ministarstva socijalne politike i mladih u okviru
provedbe programa “Kvalitetno udomiteljstvo za sretno djetinjstvo” 2010. - 2013.
Maja Laklija
Branka Sladović Franz
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI
ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ OBITELJI
PREDGOVOR
Dragi kolege, suradnici i stručnjaci,
ovaj priručnik nastao je u okviru programa Kvalitetno udomiteljstvo za sretno djetinjstvo usmjerenog razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose kvaliteti udomiteljstva i kvalitetnijem planiranju
udomiteljske skrbi te povećanju broja udomitelja za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Program je započeo 2010. godine uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,
a sada Ministarstva socijalne politike i mladih.
Partneri u programu bili su nam Centar za socijalnu skrb Zaprešić i Centar za socijalnu skrb
Nova Gradiška, a suradnik Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod. Nizom aktivnosti, prije svega radionicama, predavanjima i savjetodavnim radom, nastojali smo pružiti potrebna znanja i
vještine udomiteljima i onima koji to žele postati te im na taj način pomoći u obavljanju jedne
od najzahtjevnijih uloga koje život može donijeti i olakšati im je – u odgoju sretne, uspješne i
zadovoljne djece koja nisu imala sreću odrastati u svojoj biološkoj obitelji. Naš uspjeh u ispunjavanju postavljenih ciljeva velikim je dijelom ovisio o dobroj suradnji s djelatnicima centara
za socijalnu skrb. Tako su određene aktivnosti bile usmjerene upravo djelatnicima tih centara, a
ova je publikacija proizišla iz spomenutih aktivnosti.
U fokusu je ovog priručnika dobrobit udomljenog djeteta i pronalaženje najboljih mogućih postupaka za ostvarivanje toga cilja. Tekst koji slijedi trebao bi stručnjacima poslužiti kao alat za
postizanje željenog učinka. Dosadašnji način rada, koji je uključivao i planiranje, nije bio jasno i
detaljno definiran. Jedinstveni predlošci s jasnim uputama i objašnjenjima postupaka trebali bi
unaprijediti brigu za samo dijete te olakšati postupanje kako samim socijalnim radnicima tako i
udomiteljima.
Richard Cushing rekao je: „Planirajte unaprijed. Nije kišilo kada je Noa počeo graditi arku.“
(http://www.lifeplancommunity.com/features.asp?ID=937). Nadamo se da će ova publikacija
poslužiti kao veliki kišobran kojim će socijalni radnici štititi udomljenu djecu od posljedica nepovoljnog životnog početka u kojem su se našla.
Koristim se ovom prilikom da u ime djelatnikā i suradnikā Siriusa zahvalim na suradnji djelatnicima CZSS-ova koji su primjedbama i prijedlozima pridonijeli kvaliteti ove publikacije: Andreji
Medovarski i Romani Prigorec iz CZSS-a Zaprešić, Miri Maćešiću iz CZSS-a Nova Gradiška i Katarini Betević Dadić iz CZSS-a Zagreb. Veliku zahvalu upućujemo i svim udomiteljima s kojima smo
tijekom tri godine surađivali i ugodno se družili. Iako je naša uloga bila prenošenje znanja i vještina, učenje je bilo obostrano i obogatilo je i nas – i kao stručnjake i kao ljude. Uz zahvalnost
Ministarstvu na mogućnosti da se ovakav program provede, izražavamo nadu da će se slične
aktivnosti nastaviti te da će naše društvo prepoznati i naučiti više cijeniti trud i nesebičnost koju
udomitelji ugrađuju u svoj „rad“ brinući se o onima koji to najviše zaslužuju, o djeci.
Dr. sc. Lovorka Brajković,
predsjednica udruge
SADRŽAJ
UVOD..........................................................................................................................................9
OSNOVNA POLAZIŠTA PRI INDIVIDUALNOME PLANIRANJU SKRBI ZA DJECU..........................11
Na kojim osnovnim načelima počiva individualno planiranje skrbi?.......................................15
Što se nalazi u individualnom planu skrbi za udomljeno dijete?.............................................16
Zašto je potrebno izraditi individualni plan skrbi za dijete?.....................................................16
Izrađuje li se individualni plan skrbi u svim slučajevima smještanja djeteta u
udomiteljsku obitelj?................................................................................................................16
Kada se individualni plan skrbi izrađuje i do kada treba biti gotov?.......................................17
Tko izrađuje individualni plan skrbi za dijete?.........................................................................17
Uključivanje biološke obitelji u proces individualnog planiranja.............................................19
Uključivanje djece u proces individualnog planiranja .............................................................20
PROCES IZRADE I PROVEDBE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI..................................................22
Procjenjivanje kao temelj planiranja........................................................................................24
Informiranje udomitelja o djetetu...........................................................................................26
PRAĆENJE, EVALUACIJA I REVIZIJA INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI.........................................29
PLANIRANJE ZA POTREBE DJECE U SPECIJALIZIRANOM UDOMITELJSTVU..............................31
Dojenčad i djeca u dobi do tri godine......................................................................................31
Specijalizirano udomiteljstvo...................................................................................................32
ZAVRŠNA NAPOMENA I PRIMJERI............................................................................................34
Primjer individualnog plana skrbi za specijalizirano udomiteljstvo.........................................35
Primjer individualnog plana skrbi za dijete iz dječjeg doma....................................................39
Primjer individualnog plana skrbi za novorođenče..................................................................43
Primjer individualnog plana skrbi za udomljeno dijete bez adekvatne roditeljske skrbi.........48
SMJERNICE ZA ISPUNJAVANJE PREDLOŽAKA VEZANIH UZ PLANIRANJE SKRBI ZA
DIJETE U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI................................................................52
POPIS LITERATURE....................................................................................................................57
Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi.....60
Predložak IPS-a.........................................................................................................................70
Predložak - opće informacije o djetetovu boravku u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi....73
UVOD
U ovom se priručniku daju smjernice i preporuke namijenjene praktičnom radu stručnjaka koji
se bave udomiteljstvom djece, u prvom redu socijalnim radnicima, odnosno voditeljima slučaja, koji su nadležni za dijete. No kako u procesu zaštite djece nužno trebaju sudjelovati i druge
značajne osobe, u tom je smislu ovaj priručnik doprinos njihovu zajedničkom razumijevanju
procesa planiranja. Nadalje, priručnik se može primijeniti na svu djecu u alternativnoj skrbi uz
uvažavanje specifičnosti navedenog oblika skrbi i pojedinog djeteta, a ne samo na udomljenu
djecu jer načela i postupci jednako vrijede i za ostale oblike skrbi. Primjeri koji su ovdje navedeni
izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse i na tome im zahvaljujemo. U priručniku se stručnjake
upućuje i na druge stručne izvore te je njegova primjenjivost i uspješnost u uskoj vezi sa znanjima i provedbom postupaka koji su u drugoj literaturi detaljno opisani. Naime, kako je pružanje
udomiteljske skrbi samo dio sustava zaštite djece mjerom izdvajanja djeteta iz biološke obitelji,
nužno je da su svi njegovi dijelovi, odnosno postupci i intervencije, međusobno usklađeni i
usmjereni istim ciljevima na dobrobit djeteta.
U središtu ovog priručnika jest individualno planiranje skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji,
no da bi udomiteljska skrb za dijete bila uspješna, važno je kvalitetno obaviti niz drugih profesionalnih zadataka nakon čega se može očekivati da će kvaliteta udomiteljske skrbi biti veća,
broj slučajeva prekidanja smještaja u udomiteljskim obiteljima manji, a sustav podrške i pomoći
obiteljima (biološkoj i udomiteljskoj) efikasniji. Neki su od tih profesionalnih zadataka ovi:
• procjena djeteta i obitelji (biološke i udomiteljske);
• odabir, priprema i edukacija udomitelja;
• usklađenost djeteta i udomitelja;
• rad s djetetom;
• podrška udomiteljima;
• kontinuiran rad s biološkom obitelji;
• pomoć prilikom susreta između djeteta i članova biološke obitelji;
• pažljiva izrada individualnog plana skrbi za dijete;
• redovito praćenje i evaluacija poduzetih aktivnosti;
• kontinuirana edukacija udomitelja i dr.
9
O povijesti udomiteljstva u Hrvatskoj, pravima i obvezama udomitelja i stručnjaka centara za
socijalnu skrb te postupku smještanja predlažemo priručnik za udomitelje djece “Dajući dom dajemo sebe” autora Kronstein i Škrabić-Aničić (2010.). Kako je individualizirani pristup planiranju
skrbi za korisnike u hrvatskoj praksi noviji stručni pojam, tako su prisutne i određene terminološke, zakonske i praktične nedorečenosti koje su podložne daljnjim promjenama. Neovisno o
njima, a vodeći se međunarodnim standardima, suvremenim istraživanjima i modelima prakse,
ovim se priručnikom želi ukazati na načela, korake i mogući model pristupanja individualnom
planiranju za djecu u sustavu udomiteljske skrbi te dati prijedlog za standardizaciju postupnosti
radnji pri planiranju i vođenju dokumentacije.
10
OSNOVNA POLAZIŠTA PRI INDIVIDUALNOME
PLANIRANJU SKRBI ZA DJECU
Znanstvene spoznaje i stručna znanja o razvoju djece, odredbe Konvencije o pravima djeteta
(2010.), zahtjevi i politika Europske unije, UN-ove Smjernice za alternativnu skrb o djeci (2010.),
Standardi kvalitete socijalnih usluga (MSPIM, 2010.) te niz drugih dokumenata daju svoj doprinos reformi sustava socijalne skrbi u području unapređivanja sustava zaštite djece. Njezin
je cilj, između ostalog, i unapređenje udomiteljstva (Ivković i Žižak, 2010.). Smanjivanje broja
djece smještene u klasične institucije potpomognuto je i poticano pokušajima rekonstruiranja
institucionalne skrbi, preporukama za jačanje preventivnih mjera i provedbu ranih intervencija
te poticanjem alternativnih oblika skrbi, odnosno procesom deinstitucionalizacije (Ajduković,
2004.). Naime, proces deinstitucionalizacije skrbi o djeci, koji je već dulje vrijeme u Hrvatskoj
u tijeku, uključuje, s jedne strane, razvoj suvremenog udomiteljstva, a s druge razvoj programa
podrške obiteljima kako se djeca ni ne bi izdvajala iz obitelji (Laklija, 2011.). Pozornost stručne
javnosti svakako se treba jače usmjeriti i na razvoj programa podrške obiteljima iz kojih su djeca
već izdvojena radi omogućavanja povratka djece u obitelj (tzv. reunifikacije). Ako se u tome ne
uspije, nužno je pronaći drugi, trajan i stabilan, oblik alternativne obiteljske skrbi – bilo dugotrajno udomiteljstvo bilo posvojenje.
Udomiteljstvo kao oblik alternativne skrbi može zadovoljiti ključne potrebe djeteta upravo stoga
što je riječ o skrbi u obiteljskom okruženju i odrastanju u lokalnoj zajednici. Ono omogućuje da
se paralelno s razvijanjem odnosa privrženosti udomiteljima zadržava odnos privrženosti biološkim roditeljima i identifikacije s njima (ako je moguće) te da se pruža prilika biološkim roditeljima za sudjelovanje u skrbi o djetetu u nekim aspektima (Kletečki Radović i Kregar Orešković,
2005.). S obzirom na važnost održavanja osobnih obiteljskih veza i s drugim članovima obitelji
izuzev s roditeljima, stručnjaci trebaju posvetiti posebnu pozornost braći i sestrama, bakama i
djedovima, kumovima i dr. Poticanje održavanja odnosa s članovima uže i šire obitelji i zajednice
ulaganje je u socijalnu mrežu koja može prihvatiti dijete nakon izlaska iz sustava skrbi (uz roditelje ili neovisno o njima) te u smanjivanje rizika od socijalne isključenosti djece koja odrastaju
u sustavu skrbi.
UN-ove Smjernice za alternativnu skrb o djeci (Vidović i Ivković, 2010.: 22) u točki 57. ukazuju na
to da se odluke „…moraju temeljiti na procjeni, planiranju i ispitivanju…“, a u točkama 61. i 63.
navodi se da planiranje pružanja i trajnosti skrbi treba provesti prije nego što dijete uđe u sustav
skrbi. U planu treba jasno navesti ciljeve smještaja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti. Planiranje se spominje i u točki 68., prema kojoj „dijete treba pripremiti na sve promjene u
11
okruženju u kojemu mu se pruža skrb, a koje su posljedica postupaka planiranja i procjene“. O
važnosti procjenjivanja govori smjernica broj 67., prema kojoj svakom djetetu obuhvaćenom privremenom skrbi treba osigurati „…pravo na redovitu i temeljitu procjenu (poželjno barem svaka
tri mjeseca) primjerenosti skrbi i postupanja, koja osobito uzima u obzir osobni razvoj djeteta i
sve promjene u potrebama ili događanjima u djetetovu obiteljskom okruženju te prikladnost i
potrebu za postojećim smještajem u tim okolnostima. Tu procjenu trebaju izvoditi kvalificirane
i ovlaštene osobe, a u nju u potpunosti treba uključiti kako dijete, tako i sve značajne osobe u
djetetovu životu.“ (Vidović i Ivković, 2010.: 23).
JE
ĆEN
PRA
PLANIRANJE
PRO
CJEN
JIVA
NJE
PROVEDBA INTERVENCIJA
Slika 1. Tronožac provedbe intervencija
U temelju intervencija u socijalnom radu s djecom nalaze se tri zasebna postupka koja se međusobno nadopunjuju: procjenjivanje, planiranje i praćenje (slika 1). Redoslijed navedenih postupaka iznimno je bitan u početku zaštite djeteta, a kasnije se postupci mogu provoditi i samostalno, odnosno u dijelu koji je potreban. Procjenjivanje je preduvjet planiranja te je potrebno
napraviti početnu ili sveobuhvatnu obiteljsku procjenu dok je dijete još u biološkoj obitelji, a
određene dijelove procjene provoditi i nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj (Sladović
Franz, 2008.). Procjenjivanje podrazumijeva identificiranje kako poteškoća tako i resursa i snaga
djeteta, njegove obitelji i zajednice te je samo na temelju uvida u sve aspekte života i okruženja
moguća individualizacija ciljeva u kontekstu pojedinog djeteta i njegovih specifičnih potreba. Ni
praćenje intervencije nije moguće bez prije provedenog planiranja kako bi se vrednovalo je li
se postiglo ono što se namjeravalo (što iznova počiva na prethodnom procesu procjenjivanja i
prvobitno prikupljenim podacima), odnosno jesu li, ako su nastupile neke promjene, potrebne
prilagodbe. Ako se ne provodi jedan od navedenih postupaka, sama intervencija nije održiva
(tronožac „pada“ bez jedne noge), odnosno nije moguće postići potrebnu ravnotežu ni iskoristiti
važnost međuovisnosti postupaka.
Prilikom poduzimanja profesionalnih intervencija, a onda i prilikom procjene i planiranja, valja
razlikovati procjenu sigurnosti djeteta (je li dijete u životnoj opasnosti i/ili mu je u ozbiljnoj mjeri
12
ugroženo zdravlje) od procjene razine razvojne ugroženosti (postoji li i/ili kolika je vjerojatnost
da je ugrožen pravilan razvoj djeteta, zadovoljavanje njegovih potreba i ostvarivanje potencijala
unutar postojećih životnih okolnosti?). Slijedom toga valja razlikovati trenutačne aktivnosti koje
treba poduzeti kako bi se osigurala sigurnost djeteta (u obliku hitne intervencije ili donošenja
plana sigurnosti ako je potrebno) od dugoročnih aktivnosti i mjera potrebnih za umanjivanje
čimbenika koji su rezultirali nesigurnim uvjetima i razvojnim rizicima za dijete ili nepovoljnim
ishodima (Sladović Franz i Ajduković, 2008.). Ako je dijete smješteno u udomiteljsku obitelj, tada
pozornost treba usmjeriti i na sigurnost djeteta prilikom posjeta roditelja ili odlazaka u posjet,
odnosno na procjenu sposobnosti i spremnosti udomitelja da se nose s posjetima roditelja.
Sukladno suvremenim trendovima u području socijalne skrbi za djecu valja razlikovati postupke
planiranja i vrste planova koji se mogu donositi i prema kojima treba postupati, ali koji se mogu
donositi istovremeno ili u različitim trenucima provedbe intervencija za zaštitu i dobrobit djeteta
i njegova boravka u sustavu alternativne skrbi (slika 2).
INDIVIDUALNO PLANIRANJE ZA DIJETE
U ALTERNATIVNOJ SKRBI
Individualni plan skrbi za dijete
u udomiteljskoj obitelji
Individualni plan promjena za
udomiteljsku obitelj
Individualni plan promjena za
roditelje
Vrste popratnih individualnih planova za
djecu u alternativnoj skrbi:
Paralelni plan
Plan izlaska iz sustava skrbi
Plan sigurnosti
Slika 2. Individualno planiranje za dijete u alternativnoj skrbi
Izrada individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji predmet je ovog priručnika,
dok je za izradu drugih planova potrebno upoznati se sa specifičnostima u drugim aktualnim
stručnim tekstovima. Ovdje se navode samo neke moguće okolnosti njihove izrade u kontekstu
alternativne skrbi za djecu. S obzirom na to da je za djecu izdvojenu iz biološke obitelji potrebna
stabilnost, a ne promjena, te kako se ona nalaze „u sustavu alternativne skrbi“, rabi se naziv individualni plan skrbi te se na taj način razlikuje od planova promjena koje trebaju ostvariti druge
odrasle osobe u kontekstu cjelovite intervencije za dobrobit djeteta. Isto se tako u Standardima
za izvanobiteljsku skrb u Europi, u Standardu 6, navodi da se „proces izvanobiteljske skrbi djece
vodi (se) individualnim skrbnim planom“ (SOS - Kinderdorf International, 2007.: 27).
13
Individualni plan promjena za udomiteljsku obitelj potrebno je izraditi iznimno u situacijama
kada je u interesu djeteta (npr. zbog stabilnosti i/ili trajnosti smještaja te privrženosti članovima
udomiteljske obitelji) ostanak u istom okruženju, a udomiteljima je potrebna stručna pomoć i
podrška u pružanju skrbi, bilo zbog specifičnosti djeteta, bilo zbog promijenjenih okolnosti u
njihovoj obitelji, bilo zbog određenih novonastalih potreba djeteta (npr. poteškoće u ponašanju
djeteta, smrt udomiteljeva partnera, teža bolest udomitelja). Ako je udomitelj koji je suočen s
tim novonastalim okolnostima odlučan u tome da prekine udomiteljstvo i odbija pomoć/podršku, individualni se plan promjena za udomitelje, naravno, ne izrađuje; njegovoj se izradi
pristupa ako je udomitelj motiviran za nastavak brige o djetetu te ako je ono u interesu djeteta.
Prethodno je potrebno napraviti procjenu stvarne spremnosti i mogućnosti udomitelja da se mijenja i da u novim uvjetima pruži prikladnu skrb za dijete kako se ne bi mijenjao oblik smještaja
i kako se ne bi prekidale uspostavljene veze. Svrha toga plana može biti i priprema udomitelja
za prihvat djeteta (npr. ako udomljuje dijete s teškoćama u razvoju, a koje je brat ili sestra prije
udomljenog djeteta, edukacija udomitelja sukladno stanju i potrebama udomljenog djeteta itd.).
Individualni plan promjena za roditelje u ovom kontekstu izrađuje se radi stjecanja uvjeta za
povratak djeteta u obitelj ili radi poticanja i održavanja kontakata s djetetom tijekom boravka u
sustavu alternativne skrbi, a obično se provodi u obliku neke mjere obiteljskopravne zaštite. O
izradi programa mjere nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi i specifičnostima postavljanja
ciljeva detaljno su pisale Ajduković i Sladović Franz (2008.).
Paralelni plan jest plan kojim se nastoje osmisliti daljnji koraci i mjere za slučaj da povratak djeteta u biološku obitelj ne uspije u očekivanom vremenu ili radi osiguravanja potrebnih uvjeta i
okolnosti. Njime se nastoje identificirati drugi oblici osiguravanja skrbi za dijete ako se procijeni
da nije moguće ponovno spajanje djeteta s obitelji. Sadržaj paralelnog plana u smislu daljnjih
mjera kojima se štiti dijete (obično težih) nije predmet pregovaranja i dogovaranja s roditeljima.
Njegova je funkcija motivirajuća za roditelja i sigurnosna za socijalnog radnika kako bi stručnjaci u slučaju pogoršanja situacije za dijete imali već unaprijed osmišljene strategije kojima se
osiguravaju daljnji postupci. Paralelno planiranje jest „proces rada prema reunifikaciji obitelji
dok se u isto vrijeme osmišljava zamjenski plan ukoliko to ne bude uskoro moguće… čime se
namjerava brže premjestiti dijete iz neizvjesnosti… u sigurnu i stabilnu trajnu obitelj“ (Shene,
2001:1). Paralelni plan može se kratko navesti u zaključcima sveobuhvatne obiteljske procjene
ili u općem predlošku koji se odnosi na skrb o udomljenom djetetu (vidi prilog 3) ili se može
zasebno i detaljno razrađivati (npr. u slučaju povremene udomiteljske skrbi o djetetu majke iz
jednoroditeljske obitelji koja boluje od karcinoma tijekom njezina boravka u bolnici, a za slučaj
majčine smrti).
14
Plan izlaska iz sustava skrbi potrebno je početi izrađivati kad je dijete u dobi 15 – 16 godina ako
je riječ o dugotrajnom udomiteljstvu. Taj bi plan mladu osobu trebao pripremiti za samostalan
život i osigurati joj mehanizme podrške u obitelji i/ili lokalnoj zajednici ako se vraća u prijašnje
okruženje (Wheal, 2005.). Prije izlaska iz sustava skrbi nužno je identificirati ili osmisliti resurse
koji se trebaju iskoristiti radi daljnje podrške djetetu (posebno u području stanovanja, zapošljavanja, financiranja, obrazovanja i sl.), osobito u prvoj godini nakon izlaska iz sustava skrbi, ali i
tijekom sljedećih godina (Stein, 2009.).
Plan sigurnosti ima za cilj osmišljanje aktivnosti za suočavanje s prijetećom opasnosti kada se
pojavi te provedbu sigurnosne intervencije koja mora imati trenutačan i potpun učinak – odmah
zaštititi djetetov život i zdravlje (Lund i Renne, 2009.). Plan sigurnosti djeteta uključuje barem
sljedeće elemente: identificirane rizike i opasnosti, definirane postupke osiguravanja sigurnosti
i djelovanja u situacijama manifestiranja prijeteće opasnosti te stupanj svjesnosti o postojanju
prijeteće opasnosti i spremnosti za provedbu sigurnosne intervencije udomitelja/roditelja/skrbnika/djeteta (NAPCWA, 2009.). U kontekstu udomiteljske skrbi plan sigurnosti izrađuje se ako
postoji povremena prijeteća opasnost za dijete, npr. tijekom susreta s roditeljem.
Cilj individualnog planiranja za djecu u sustavu alternativne skrbi izradom navedenih planova
jest svrsishodno i djelotvorno odgovaranje na potrebe i zaštitu djece u sustavu alternativne
skrbi. Iako na prvi pogled može djelovati zahtjevno i složeno, ako se provodi na opisani način,
ono pruža više sigurnosti i osnažujuće je kako za dijete tako i za udomitelje, ali i za stručnjake
koji rade u tom području.
Na kojim osnovnim načelima počiva individualno planiranje skrbi?
Planiranje u sustavu zaštite djece provodi se u partnerstvu i suradnji s roditeljima i drugim značajnim osobama koje su privatno ili profesionalno uključene u djetetov život, uključivši i osobe
koje mogu poduprijeti obitelj (biološku i udomiteljsku) u kriznom razdoblju. Plan skrbi za dijete
slikovito se opisuje i kao putokaz prema sigurnosti, stabilnosti i dobrobiti djeteta i njegove obitelji. No posebna vrijednost plana skrbi za dijete jest u tome što planirane intervencije povećavaju vjerojatnost poželjnih razvojnih ishoda (Shonkoff i Phillips, 2000.) te je nužnost donošenja
planova zapravo vezana uza samu kvalitetu skrbi za djecu. U fokusu individualnog plana skrbi
uvijek je jedno dijete. Ako se iz obitelji izdvaja više djece, za svako se dijete izrađuje zaseban individualni plan skrbi, neovisno o tome smještaju li se djeca zajedno ili ne. Iako se plan skrbi zapisuje i uručuje svim nositeljima njegove provedbe, valja napomenuti da naglasak nije na samom
dokumentu već na procesu planiranja, čije se važne izmjene slijedom novonastalih okolnosti ili
redovitog praćenja uvijek trebaju uzimati u obzir i prikladno bilježiti.
15
Što se nalazi u individualnom planu skrbi za udomljeno dijete?
Individualni plan skrbi za udomljeno dijete sadrži jasno definirane ciljeve, aktivnosti i za njih odgovorne nositelje, vremenski okvir i kriterije praćenja uspješnosti provedbe ciljeva u područjima
skrbi za dijete koji su posebno važni. Navedeno se odnosi na udomljeno dijete, njegovu biološku
i udomiteljsku obitelj i njihove članove te za svaku skupinu stručnih suradnika koji se uključuju u
rad na promjenama imajući u fokusu interes djeteta. Tako se na dijete odnose izravne aktivnosti
kojima se zadovoljavaju svakodnevne i specifične potrebe djeteta, dok se na roditelje odnose
aktivnosti kojima se osigurava i podupire prikladna skrb o djetetu ako u nekom dijelu i nadalje
brinu o njemu te održavanje osobnih kontakata, odnosno povećanje sigurnosti i dobrobiti djeteta. Što se tiče udomitelja, u individualnom planu skrbi nalaze se i aktivnosti koje se odnose
na identificirane potrebe udomitelja kojima će se povećati njihov kapacitet za osiguravanje prikladne skrbi i dobrobiti djeteta dok je kod njih smješteno, uključivši npr. potrebu za prijevozom,
savjetovanje za probleme u ponašanju djeteta, edukaciju o pravilnoj prehrani djeteta oboljelog
od dijabetesa i sl.
Zašto je potrebno izraditi individualni plan skrbi za dijete?
Potrebno ga je izraditi zato što se na taj način osigurava jasno postupanje svih uključenih u
brigu o djetetu kako bi se zbog nužnosti pravovremenog postupanja i osiguravanja trajnih i
stabilnih uvjeta odrastanja ili omogućio povratak djeteta biološkoj obitelji ili utvrdila potreba
za pokretanjem drugih mjera obiteljskopravne zaštite (Inkelas i Halfon, 2002.; DePanfilis i Salus,
2003; Johnson i Wagner, 2005, ADHC, 2011.). Stoga je i za roditelje koji pružaju roditeljsku skrb
nužno definirati koje ciljeve, aktivnosti i promjene trebaju poduzeti i ostvariti kako bi se osigurao siguran povratak djeteta u obitelj. Izradom i primjenom individualnog plana pomaže se u
svladavanju prijelaznog razdoblja tijekom djetetova boravka u udomiteljskoj obitelji i održavanju
kontinuiteta i dosljednosti u njegovu životu.
Izrađuje li se individualni plan skrbi u svim slučajevima smještanja djeteta u
udomiteljsku obitelj?
Plan je potrebno izraditi za svako dijete koje se nalazi u udomiteljskoj obitelji, neovisno o vrsti i
planiranom trajanju udomiteljstva. No individualni plan skrbi ne mora nužno sadržavati sve dijelove, odnosno sva područja (vidi prilog 1 – Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta
u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi), već samo one relevantne za određeno dijete. Individualni
plan skrbi tako može biti kraći ili dulji, s manje ili više ciljeva i aktivnosti ovisno o specifičnim
potrebama djeteta i ukupnim okolnostima. Planiranje i procjena provode su u onom opsegu i
sadržaju koji je važan za dobrobit djeteta. Tako se na primjer, ako se radi o dnevnom, tjednom
ili vikend udomiteljstvu, u individualnome planu skrbi definiraju ciljevi skrbi, vrijeme boravka u
sustavu skrbi, aktivnosti udomitelja i djeteta tijekom boravka u udomiteljskoj obitelji te očekivano trajanje udomiteljstva, ali taj plan može sadržavati i aktivnosti i zadaće koje se odnose na
16
roditelje u dijelu koji se tiče udomiteljstva (npr. dolazak po dijete u određeno vrijeme, prijevoz i
praćenje na slobodnu aktivnost i sl.).
Kada se individualni plan skrbi izrađuje i do kada treba biti gotov?
U idealnom slučaju trebao bi se izraditi još za vrijeme boravka djeteta u vlastitoj obitelji, prije
nego što je dijete izdvojeno iz obitelji ili unutar 3 – 4 tjedna nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj (Government of British Columbia, 2001.). Ako je dijete izdvojeno uslijed hitne
situacije, rok za izradu individualnog plana skrbi iznosi do 90 dana zbog specifičnosti situacije,
tj. nužnosti provedbe postupka procjene djeteta te obiteljskih i okolinskih čimbenika (ADHC,
2011.). Valja razlikovati situaciju u kojoj se u obitelji otprije provode određene mjere i intervencije a usprkos njima dođe do hitnog izdvajanja djeteta od situacije kada do trenutka izdvajanja
obitelj i dijete nisu bili poznati sustavu socijalne skrbi. U tom je slučaju potrebno dulje vrijeme
za prikupljanje informacija, procjenu djetetovih potreba i planiranje.
Tko izrađuje individualni plan skrbi za dijete?
Za postupak planiranja skrbi za dijete odgovoran je nadležni centar za socijalnu skrb, odnosno
voditelj slučaja. Pod planiranjem se podrazumijeva i uključivanje drugih relevantnih osoba u
postupak, organizacija zajedničkih sastanaka te praćenje svih bitnih okolnosti. Voditelj slučaja,
osim što treba izraditi individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji, treba pratiti i provedbu toga plana, odnosno koordinirati, moderirati i facilitirati procese skrbi ako se za to pojavi
potreba na razini biološke i udomiteljske obitelji, lokalne zajednice te sustava socijalnih politika
osiguravajući ukupni kontekst u kojem se skrb za udomljeno dijete provodi.
Ako udomiteljska obitelj i dijete nisu iz istog mjesta prebivališta, nužno je da usko, aktivno i s
kolegijalnim povjerenjem surađuju centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu udomitelja i centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu djeteta i njegove biološke obitelji.
Voditelj slučaja i postupka planiranja ostaje stručnjak nadležan za dijete prema djetetovu prebivalištu, no on sam ni u kojem slučaju ne može izraditi realan i kvalitetan individualni plan skrbi.
Osim socijalnog radnika, odnosno voditelja slučaja, te članova njegova tima, odnosno socijalnog radnika udomitelja, u izradi individualnog plana skrbi za dijete treba sudjelovati i niz drugih
osoba, kao što je prikazano na slici 3 (prilagođeno prema Mosek, 2004.). U prvom redu u izradi
plana treba sudjelovati sámo dijete na koje se plan odnosi, i to sukladno svojoj dobi i zrelosti.
Nadalje, važno je sudjelovanje djetetovih roditelja i/ili drugih članova obitelji (majka i otac ili
druga osoba koja je do tada bila in loco parentis – očuh, maćeha, teta, djed) te djetetova skrbnika ako je iz nekih razloga određen. Udomitelj i drugi članovi udomiteljske obitelji koji su izravno
uključeni u skrb o djetetu trebaju imati priliku unaprijed utjecati na sadržaj individualnog plana
skrbi jer je većina provedbe plana, kvaliteta skrbi i izvedivost planiranih aktivnosti u najužoj vezi
s njihovim razumijevanjem i mogućnostima. Poželjno je da u planiranju sudjeluju i bilo koje
druge podržavajuće osobe, a koje je dijete samo odabralo, odnosno ima u njih povjerenja (npr.
17
kum ili susjeda). Ako je smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj prethodio boravak djeteta u
ustanovi socijalne skrbi, preporučuje se pozvati na sudjelovanje i predstavnika ustanove, a osobito osobu koja je izravno skrbila o djetetu, što je najčešće odgajatelj. Ako postoji razlog za to,
na sudjelovanje se trebaju pozvati i svi drugi stručnjaci koji osiguravaju specijalizirane usluge,
npr. zdravstvene, rehabilitacijske ili druge tretmanske usluge, odnosno sve osobe koje imaju
informacije korisne u planiranju ili u nekom dijelu koji se odnosi na segment dobivanja drugih
relevantnih informacija (npr. odvjetnik obitelji).
Socijalni radnik voditelj slučaja djeteta
Odgajatelj, učitelj,
rehabilitator i sl.
Socijalni radnik
udomitelja
Druge osobe koje imaju
informacije koje mogu
pomoći u planiranju.
Drugi stručnjaci koji osiguravaju specijalizirane usluge
npr. zdravstvene skrbi i sl.
Dijete
U izradi Individualnog
plana skrbi za dijete
mogu sudjelovati:
Predstavnik ustanove
ukoliko je smještaju djeteta
u udomiteljsku obitelj
prethodio njegov boravak
u ustanovi socijalne skrbi
Djetetovi roditelji
(majka i otac ili osoba
«in loco parentis» - očuh,
maćeha, teta, djed)
Djetetov skrbnik
(ako je određen) i/ili
drugi članovi obitelji
Druge podržavajuće
osobe za dijete (koje je
dijete samo odabralo, u
koje ima povjerenja).
Udomitelj i drugi članovi
udomiteljske obitelji
direktno uključeni
u skrb o djetetu.
Slika 3. Tko sve može biti uključen u izradu individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji?
Popis osoba koje mogu sudjelovati u izradi individualnog plana dug je (slika 3), no u svakom
pojedinom slučaju treba odrediti tko sve s navedenog popisa treba sudjelovati u njegovoj izradi,
ovisno o okolnostima pojedinog slučaja. Dakle u malom broju slučajeva u izradu plana potrebno je uključiti baš sve sudionike s popisa. Uključenost može varirati od uzimanja u obzir ranijih
podataka i informacija koje su dio stručnjačke ili korisničke perspektive do aktivnog planiranja
i sudjelovanja na sastanku tima ili obiteljskoj konferenciji na kojoj se planira individualna skrb
za dijete u udomiteljskoj obitelji. Važno je prilikom pristupanja planiranju promisliti o tome tko
sve treba sudjelovati u njemu te koji je način uključivanja primjeren i poželjan imajući u vidu
raspoloživo vrijeme i ukupni doprinos za specifičnu situaciju. Najvažnije je uključivanje biološke
obitelji i djeteta u izradu plana.
18
Uključivanje biološke obitelji u proces individualnog planiranja
Pod biološkom se obitelji u ovom kontekstu misli na roditelje djeteta i/ili osobe koje su obavljale roditeljsku skrb, odnosno živjele u zajedničkom kućanstvu s djetetom, dakle braću i sestre,
bake i djedove itd. Uključivanjem biološke obitelji u skrb može se ostvariti niz pozitivnih ishoda
(Reeding, Fried i Britner, 2000.):
• poboljšava se suradnička veza između biološke i udomiteljske obitelji i sustava, jer članovi
biološke obitelji imaju osjećaj da ih se čuje, poštuje i uvažava;
• osigurava se transparentnost djelovanja i uloga svih strana uključenih u skrb o djetetu;
• olakšava se ulaganje resursa biološke obitelji u realizaciju ciljeva, zadataka i ishoda prema
individualnom planu skrbi;
• osnažuju se pojedinci za poduzimanje radnji potrebnih za promjenu ponašanja i uvjeta koji
tome pridonose prema individualnom planu promjena;
• osigurava se da napori svih budu usmjereni k istim ciljevima u smislu osiguravanja dobrobiti
i najboljeg interesa djeteta.
Uključivanjem biološke obitelji u proces procjene i izradu individualnog plana skrbi identificiraju
se i prepreke za povratak djeteta u obitelj te područja funkcioniranja obitelji na kojima je potrebno raditi. Nakon toga može se pristupiti izradi individualnog plana promjena radi osiguravanja
usluga koje će pridonijeti povratku djeteta u obitelj. Roditelji i drugi članovi obitelji trebaju znati
koje se promjene u ponašanju trebaju dogoditi da rezultiraju povratkom djeteta u obitelj i/ili zatvaranjem slučaja. Uključivanje djetetovih roditelja, odnosno osoba koje su obavljale roditeljsku
skrb, u planiranje važno je i stoga što je – što su uključeniji u planiranje – veća vjerojatnost da će
imati pozitivan stav prema promjenama i da će biti motiviraniji za promjene usmjerene povratku
djeteta u obitelj, odnosno da će biti spremniji za suradnju, da će imati povjerenja u udomitelje
te da će se nakon povratka djeteta u obitelj nastaviti samostalno ili uz manju podršku sustava
socijalne skrbi brinuti o svojem djetetu.
Tri su temeljna razloga za uključivanje roditelja u planiranje alternativne skrbi o djetetu:
a) roditelji zadržavaju odgovornost za svoje dijete te se vrednuje, usprkos teškoćama roditeljstva ili drugim razlozima, njihova nezamjenjiva važnost za dijete, odnosno potiče se održavanje
osobnih odnosa i privrženosti;
b) roditeljima se omogućuje da bolje razumiju sustav socijalne skrbi te svoja prava i obveze tijekom boravka djeteta u alternativnoj skrbi;
c) roditeljima se pomaže u zauzimanju realne perspektive o tome što se može ostvariti, na koji
način i koliko će dugo proces trajati te se usmjerava na ono što roditelj može učiniti unutar navedenog zakonskog i stručnog okvira.
19
Navedeni razlozi ujedno su i za voditelja slučaja zadaci koje treba ostvariti i/ili na prikladan ih
način pojasniti roditeljima, odnosno potaknuti roditelje da se aktivno uključe u sustav skrbi o
svojem djetetu. Prilikom pozivanja roditelja u proces planiranja skrbi u udomiteljskoj obitelji
važno im je naglasiti sljedeće: „…(radi se o) planu za dobrobit Vašeg djeteta te sudjelovanjem u
izradi i primjeni plana i nadalje brinete o svojem djetetu na način koji je sada potreban…“ Nakon što se napravi individualni plan skrbi poželjno je pitati roditelje što je najgore što se može
dogoditi pri realizaciji toga plana, odnosno koje su njihove brige i bojazni u svezi s provedbom
alternativne skrbi o djetetu u određenoj udomiteljskoj obitelji prema dogovorenim ciljevima.
Sukladno roditeljskim brigama potrebno je osmisliti i postupanje u tim okolnostima (npr. udomitelj će voditi dijete nedjeljom u crkvu ili će osigurati pristup telefonu ili mobitelu da bi dijete
moglo nazvati roditelja kad poželi).
Što znači da je roditelj aktivno uključen u proces planiranja?
• Sudjelovao je u procesu procjene djeteta, osobito u identificiranju njegovih prednosti
i potreba.
• Sudjelovao je u određivanju usluga i pružatelja usluga (po mogućnosti i u odabiru
udomitelja).
• Sudjelovao je u postavljanju ciljeva u izradi individualnog plana skrbi i individualnog
plana promjena.
• Sudjelovao je u procesu evaluacije napretka u postizanju ciljeva.
• Aktivno je raspravljao na sastancima praćenja i revizije individualnog plana skrbi.
• Izvršavao je svoje aktivnosti i zadatke prema dogovorenom planu u korist djeteta.
Kako se ne može očekivati da će se svi roditelji aktivno uključiti u sve aspekte intervencije, važno
je odrediti, osobito prilikom razmatranja daljnjih mjera i postupaka, u kojima je od navedenih
područja roditelj sudjelovao te u kojoj mjeri i na koji način.
Uključivanje djece u proces individualnog planiranja
Sudjelovanje djeteta potrebno je osigurati u skladu s djetetovom sposobnošću razumijevanja
okolnosti u kojima se nalazi, što je u najužoj vezi s dobi i razvojnim stupnjem djeteta (UN KPD,
2010.) Važno je osigurati realizaciju djetetova prava da izrazi mišljenje o svim stvarima koje ga se
tiču. Načini uključivanja djeteta u proces planiranja mogu varirati od crteža preko igre s lutkama
do povjerljivog razgovora ili aktivnijeg sudjelovanja u izboru mjesta udomiteljstva (npr. ostanak
u selu ili odlazak u grad zbog srednjoškolskog obrazovanja). Djeca se smatraju pouzdanim izvorima informacija o sebi i svojem ponašanju, obitelji itd. (Žižak i Koller-Trbović, 2006.), te je njihovo
aktivno sudjelovanje iznimno vrijedno i u postupku procjenjivanja i u planiranju skrbi.
20
U objašnjenju Standarda 11. (SOS-Kinderdorf International, 2010.: 39) navodi se sljedeće: „Dijete se prepoznaje kao stručnjak za svoj život. Dijete se informira, sluša i shvaća ozbiljno i njegov
otpor prepoznaje se kao jak potencijal. Dijete se ohrabruje da izražava svoje osjećaje i iskustva.“
Uzimanje u obzir mišljenja nikako ne znači traženje da dijete odluči o bitnim pitanjima, kao npr.
o tome kada će se izdvojiti iz obitelji ili kod kojeg će udomitelja biti smješteno. S obzirom na to
da razgovor s djetetom o izdvajanju iz obitelji i smještanju k udomitelju podrazumijeva pojašnjavanje razloga koji su do toga doveli, valja skrenuti pozornost na to da o djetetovim roditeljima
treba govoriti s pažnjom i uvažavanjem u mjeri u kojoj je to prikladno, neovisno o problematičnom ponašanju i okolnostima. O potrebi i važnosti pozitivnog ili neutralnog govorenja o roditeljima udomljenog djeteta potrebno je razgovarati i s udomiteljima, njihovom biološkom djecom
i drugim osobama koje žive zajedno s njima. Dakle, ako se radi o starijoj djeci, osobito adolescentima, poželjno ih je u većem stupnju uključiti u planiranje, te ona mogu biti aktivni kreatori
plana (ponegdje i aktivniji od roditelja) sukladno potrebi razvijanja odgovornosti za vlastiti život.
Najvažnija suvremena preporuka upravo se i odnosi na potrebu za većim uključivanjem djece
u proces planiranja i uvažavanjem djece prilikom izdvajanja iz obitelji i promjene smještaja. U
vezi s tom preporukom i drugim pitanjima udomiteljske skrbi u Hrvatskoj iz perspektive djece
preporučuje se knjiga Što nam djeca govore o udomiteljstvu (Žižak i suradnici, 2012.).
Udomiteljeva biološka djeca važan su dio ukupnog obiteljskog okruženja u kojem se pruža skrb
za udomljeno dijete, pa je potrebno uzeti u obzir i njihovo mišljenje kako prilikom promišljanja
stručnjaka o odabiru potencijalne udomiteljske obitelji za pojedino dijete tako i prilikom planiranja skrbi. Ako se biološko dijete ne može prilagoditi novonastaloj situaciji i prihvatiti potrebne
promjene u obiteljskom životu, ono će najčešće izražavati tu poteškoću na različite načine u
ophođenju u obitelji, susjedstvu i školi te ometanjem roditelja dok se bavi potrebama udomljenog djeteta (Twigg, 1994.). Negativne se posljedice mogu spriječiti ili barem ublažiti ako
se biološkoj djeci pruži jednaka pažnja kao i udomljenom djetetu te ako se i njihovo mišljenje
uzima u obzir pri donošenju odluka koje imaju utjecaj na cijelu obitelj (Spears i Cross, 2003.).
Naime, pokazalo se da biološka djeca udomitelja iskazuju veći stupanj zadovoljstva (i sukladno
tome suradljivije se ponašaju) ako im obitelj i stručnjaci iskazuju podjednaku količinu pažnje
kao i udomljenom djetetu (Redding, Fried i Britner, 2000.; Spears i Cross, 2003.). Svakako je
potreban veći angažman socijalnog radnika oko biološke djece i njihovih novonastalih potreba
(Younes i Harp, 2007.).
U iznimnim se slučajevima udomljavanjem razdvajaju braća i sestre jer je ponekad roditeljstvo
dovoljno dobro za djecu neke dobi ili određenih potreba, dok za drugu nije ili se dijete smješta
u udomiteljsku obitelj zbog potreba obrazovanja i/ili tretmana. Tada je potrebno razgovarati s
braćom i sestrama o načinima održavanja kontakta s udomljenim djetetom te planirati posjete
odvojeno ili zajedno s roditeljima ili drugim osobama u udomiteljskom domu ili prilikom posjeta
djeteta vlastitoj obitelji.
21
PROCES IZRADE I PROVEDBE INDIVIDUALNOG
PLANA SKRBI
Proces izrade i provedbe individualnog plana skrbi za dijete u sustavu udomiteljske skrbi sastoji
se od triju faza (ADHC, 2011.):
1. faze procjene – uključuje aktivnosti koje se trebaju provesti prije samog smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj, a u slučaju da se radi o hitnom udomiteljstvu, neposredno nakon
ulaska djeteta u udomiteljsku obitelj, odnosno tijekom praćenja djeteta u sustavu udomiteljske skrbi i revizije plana;
2. faze razvoja – uključuje aktivnosti definiranja ciljeva i željenih ishoda skrbi, uz aktivnu
participaciju djeteta u procesu informiranja o postupku izdvajanja koji slijedi i procesu individualnog planiranja te pripreme djeteta za sam čin izdvajanja iz obitelji ili njegova premještanja iz institucije u udomiteljsku obitelj (što uključuje npr. organiziranje posjeta udomiteljskoj
obitelji i/ili posjeta školi radi upoznavanja s djecom iz razreda i sl.),
3. faze implementacije – odnosi se na aktivnosti koje se trebaju provesti nakon samog
smještanja djeteta/mlade osobe u udomiteljsku obitelj te tijekom boravka djeteta u sustavu skrbi sukladno definiranim ciljevima (npr. poboljšavanje školskog uspjeha, uključivanje u
usluge rane intervencije, uključivanje u sportske aktivnosti i sl.); ova faza uključuje praćenje i
revidiranje individualnog plana skrbi i drugih planova (ako su izrađeni).
Iako su faze procesa izrade i provedbe individualnog plana skrbi u tekstu razdijeljene, one se
međusobno preklapaju i nadopunjuju. Tako faza razvoja plana skrbi neprestano pred stručnjaka
postavlja niz pitanja (na koja on ponekad treba odgovoriti vraćajući se u fazu procjene i prikupljanja informacija), a ona, s druge strane, donose nove sadržaje (potrebe, izmijenjene okolnosti, prepreke i sl.) koji usmjeravaju proces razvoja plana skrbi. Za vrijeme boravka djeteta kod
udomitelja sve navedene faze trebaju paralelno i cirkularno egzistirati, iako je u načelu važno
znati u kojoj se fazi planiranje pretežno nalazi.
22
Faza razvoja IPS-a
• prepoznati djetetove emocionalne, zdravstvene, obrazovne, razvojne i druge potrebe i odgovoriti na njih;
• osigurati pripremu i smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj;
• pripremiti biološke roditelje djeteta na to da će dijete biti smješteno u udomiteljsku obitelj;
• pratiti prilagodbu djeteta na novonastale okolnosti smještanja u udomiteljsku obitelj;
• navesti specifične zadatke udomitelja u odnosu na potrebe udomljenog djeteta i njegovu biološku obitelj u skladu s
potpisanim ugovorom o udomiteljstvu te definirati rokove;
• navesti specifične zadatke roditelja/skrbnika u odnosu na djetetove potrebe te definirati rokove;
• predložiti i ostvariti preduvjete za odgovarajuće postupanje i stručnu obradu bilo djeteta bilo udomiteljske ili biološke
obitelji djeteta;
• očuvati postojeće obiteljske i socijalne veze djeteta (ako je to u najboljem interesu djeteta);
• očuvati djetetovo religijsko i kulturno naslijeđe;
• omogućiti uvjete za kvalitetnu socijalizaciju i rekreaciju djece;
• osigurati udomiteljima pripremu i edukaciju za pristupanje konkretnom djetetu;
• raditi s biološkim roditeljima na ostvarivanju uvjeta za povratak djeteta u obitelj na temelju individualnog plana promjena;
• pratiti međusobne kontakte bioloških roditelja s udomljenim djetetom i njegovim udomiteljima te voditi računa o prirodi i kvaliteti tih kontakata;
• osigurati kontinuiranu podršku djetetu, udomiteljima i biološkoj obitelji djeteta.
Proces izrade i praćenja provedbe individualnog plana skrbi za dijete u sustavu udomiteljske skrbi
Faza „uparivanja“
djeteta i udomitelja
Faza razvoja IPS-a
Faza procjene
Faza procjene
• procjena djeteta i biološke obitelji;
• procjena, odabir, informiranje i edukacija udomitelja;
• procjena zdravstvenog stanja i potreba djeteta, procjena područja djetetova identiteta, procjena djetetovih
odgojnih i obrazovnih potreba (vidi priložene predloške);
• opažene promjene u djetetovu ponašanju;
• pozitivna postignuća djeteta;
• promjene djetetovih rutina;
• svaki incident ili događaj koji može dovesti dijete u rizik
od opasnosti;
• usklađenost djeteta i udomitelja/udomiteljske obitelji;
• aktivnosti pripreme djeteta za proces izdvajanja i smještaja u udomiteljsku obitelj;
• neodobrena odsutnost iz udomiteljskog doma;
• kontakti s biološkim roditeljima (redovitost kontakata i
susreta, aktivnosti tijekom susreta, ponašanje djeteta
prije, tijekom te nakon susreta s roditeljima te braćom
i sestrama itd.).
Faza implementacije IPS-a
Faza implementacije IPS-a
• provedba definiranih ciljeva, aktivnosti, rokova, tj. vremenskog ograničenja, nositelja aktivnosti (udomljenog
djeteta/biološke/udomiteljske obitelji te stručnjaka);
• preispitivanje/provjeravanje plana te prema potrebi
redefiniranje ciljeva;
• kontinuirani rad s djetetom/udomiteljima/ biološkom
obitelji;
• praćenje i facilitiranje susreta između djeteta i biološke
obitelji;
• organiziranje provedbe aktivnosti i očekivanih ishoda
skrbi;
• aktivacija paralelnog plana ili plana sigurnosti;
• vođenje evidencija;
• planiranje kontinuirane edukacije stručnjaka/udomitelja/bioloških roditelja i sl.
Slika 4. Proces procjene, razvoja i implementacije individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskom sustavu
23
Procjenjivanje kao temelj planiranja
Stručna procjena koja se provodi u različitim trenucima zaštite djece (prije izdvajanja, nakon
smještaja, prije reintegracije djece u obitelj, u redovnim razmacima itd.), neovisno o tome koje
se područje procjenjuje, uvijek bi trebala biti istovremeno sveobuhvatna, integrativna, razvojna,
preventivna, longitudinalna, zbirna, kulturološki osjetljiva, usmjerena na dijete, standardizirana,
usklađena sa sustavom skrbi o djeci te sažeta i ekonomična1.
OBILJEŽJA STRUČNE PROCJENE
Sveobuhvatna: Primjereno široka i duboka pri procjeni različitih područja fizičkog, emocionalnog i kognitivnog razvoja i zdravlja djeteta, okolinskih čimbenika te područja odnosa i
ponašanja djeteta, odnosno članova biološke i udomiteljske obitelji.
Integrativna: Odnosi se na utjecaj koji neko područje funkcioniranja i života djeteta/obitelji/sustava ima na drugo područje.
Razvojna: Primjerena dobi, što znači prikupljanje i interpretaciju podataka preko provjerenih instrumenata i tehnika procjene koji su osjetljivi na promjene u razvoju.
Preventivna: Usmjerena na ranu identifikaciju čimbenika rizika i rane intervencije.
Longitudinalna: Temeljena na podacima prikupljenima redovitim praćenjem djeteta i obitelji (biološke i udomiteljske) tijekom duljeg perioda u određenim vremenskim intervalima
radi utvrđivanja pojavnosti čimbenika rizika, praćenja i identificiranja smjerova promjene
te ostvarivanja zaštite dobrobiti djeteta.
Zbirna: U stanju je sintetizirati i sabrati sva stručna mišljenja i rezultate radi određivanja
prioriteta na razini potreba i intervencija.
Kulturološki osjetljiva: Osjetljiva na različite kulturalne, etničke i duhovne vrijednosti, značenja i identitet djeteta/obitelji.
Usmjerena na dijete: Provedena s postavkama da je dijete u središtu intervencije, zaštićeno i da se osjeća ugodno.
Standardizirana: Osjetljiva, specifična, valjana i pouzdana.
Usklađena sa sustavom: U skladu s normama, standardima i ciljevima sustava socijalne
skrbi za djecu, odnosno obrazovnog i zdravstvenog sustava.
Sažeta, ekonomična: Trajanje procjene, analiza i zaključenje u razumnom vremenu.
1
24
Prilagođeno prema American Academy of Pediatrics (2000.)
Osnovna područja procjene stanja i potreba djeteta i udomiteljske, ali i biološke, obitelji djeteta, koji čine temelj procesa planiranja skrbi za dijete i potrebnih promjena, navedena su u
donjem okviru. Na temelju provedenih procjena u tim područjima identificiraju se potrebe
djeteta i problemska područja čije se zadovoljavanje i unapređivanje treba obuhvatiti individualnim planom skrbi za udomljeno dijete i individualnim planom promjena za biološku i/ili
udomiteljsku obitelj djeteta.
PODRUČJA KOJA SE TREBAJU OBUHVATITI PROCJENOM
POTREBA DJETETA U SUSTAVU ALTERNATIVNE SKRBI
a) Područje djetetova identiteta (osobnog, obiteljskog, religijskog, kulturalnog, etničkog i sl.):
• posjedovanje djetetovih osnovnih dokumenata, uključujući dokumente zdravstvenog
osiguranja;
• informacije o podrijetlu obitelji;
• informacije o djetetu značajnim osobama iz njegove socijalne mreže;
• informacije o djetetu važnim osobnim stvarima;
• djetetovo posjedovanje Knjige života s osobnim fotografijama, crtežima i sl. radi očuvanja njegovih kontakata s osobnom povijesti;
• djetetove važne dnevne rutine…
b) Područje odnosa u obitelji i kontakata:
• odnos privrženosti djeteta s njegovim roditeljima;
• mogućnost ulaženja u trag „nestalom“ roditelju ili nekom drugom članu obitelji;
• na koji način treba osnaživati, poticati i čuvati odnos između djeteta, njegove biološke
obitelji i ostalih važnih osoba iz djetetova života;
• postojanje sudske zabrane kontaktiranja djeteta s nekim članom obitelji;
• očuvanje kontakta djeteta s njegovim prijateljima/socijalnom mrežom;
• reakcije djeteta na kontakt s članovima obitelji;
• potreba za podrškom udomiteljima tijekom susreta djeteta s biološkom obitelji/roditeljima…
c) Područje zdravstvenog stanja djeteta:
• opća procjena fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta (grube i fine motoričke vještine, kognitivne sposobnosti, govorno i jezično funkcioniranje itd.);
• specijalistička procjena, uključujući procjenu logopeda, radnog terapeuta, psihologa,
psihijatra i sl.;
• postojeća terapija ili uključenost djeteta u medicinske tretmane/liječenje;
• opći stupanj razvoja, uključujući zastoj u razvoju s obzirom na djecu iste dobi;
• zdravlje zubi, uključujući i nalaz ortodonta;
• procijepljenost djeteta;
• ostale tretmanske intervencije važne za fizičko ili mentalno zdravlje te razvoj djeteta;
• važne informacije vezane za fizičko zdravlje djeteta kao što su dijeta, fizioterapija i sl.
25
d) Područje odgoja i obrazovanja – socijalizacijskih i edukacijskih potreba djeteta:
• mogućnost okoline u koju se smješta dijete da osigura poticaje potrebne djetetu za
razvoj i unapređenje njegovih kognitivnih vještina, vještina izražavanja i komunikacije;
• mogućnost okoline u koju se smješta dijete da odgovori na obrazovne potrebe djeteta;
• procjena obrazovnih aspiracija djeteta;
• procjena postojećeg iskustva djeteta s promjenom škole;
• prepoznavanje područja/predmeta/gradiva u čijem usvajanju dijete ima poteškoće kako
bi mu se pravovremeno osigurala dodatna podrška;
• djetetovi interesi i talenti;
• način na koji dijete provodi slobodno vrijeme;
• uključenost djeteta u kulturne i sportske aktivnosti;
• redovitost u polaženju nastave i vladanje u sklopu odgojne/obrazovne institucije…
e) Područje emocionalnog i ponašajnog funkcioniranja djeteta:
• utjecaj iskustva bivanja žrtvom zlostavljanja ili zanemarivanja na sadašnje ponašajne i
emocionalne poteškoće djeteta;
• prepoznavanje problema u ponašanju kod djeteta u školskom okruženju te strategije
suočavanja sa stresom;
• postojanje potrebe za edukacijom udomitelja/učitelja i dr. za reagiranje u situacijama
manifestiranja problema u ponašanju i/ili reagiranja na emocionalne poteškoće djeteta;
• potrebe za tretmanskim intervencijama…
f) Područje životnih vještina i vještine brige za sebe:
• kuhanje, spremanje, pranje rublja i obavljanje ostalih poslova održavanja kućanstva;
• razvijenost radnih navika;
• razvijenost higijenskih navika;
• vještina rada na računalu;
• vještina upravljanja novcem i sl.
O specifičnostima procjenjivanja i instrumentima socijalnog rada koji se pri tome mogu primjenjivati pisano je u knjizi Pravo djeteta na život u obitelji koju su uredile Ajduković i Radočaj
(2008.) te u radu Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu (Sladović Franz, 2011.).
Informiranje udomitelja o djetetu
Kada se dijete smješta u udomiteljsku obitelj, udomitelji imaju pravo dobiti uvid u osnovne
informacije o djetetu i o njegovoj obitelji koje su važne za skrb o djetetu te su sastavni dio procesa uparivanja djeteta i prikladne udomiteljske obitelji. Ako se radi o hitnom udomiteljstvu,
pri čemu dijete često nije otprije poznato sustavu socijalne skrbi, informacije o djetetu bit će
skromne te će biti nužno daljnje prikupljanje podataka i procjena. No kada se pristupa odabiru i
informiranju udomitelja, stručnjak se treba pripremiti za predstavljanje djeteta udomitelju te za
odgovaranje na niz udomiteljevih pitanja, od kojih su neka navedena u donjem okviru.
26
NEKA OD PITANJA KOJA UDOMITELJI MOGU POSTAVITI SOCIJALNOM RADNIKU
RADI DOLAŽENJA DO INFORMACIJA O DJETETU
(modificirano prema Government of British Columbia, 2001.):
• Zašto se dijete smješta izvan svoje obitelji?
• Kakva su prethodna iskustva djeteta sa sustavom alternativne skrbi?
• Koji je djetetov pravni status?
• Kakva je obiteljska situacija djeteta?
• Koliko je očekivano trajanje djetetova boravka u udomiteljskoj obitelji?
• Kakav je paralelni plan skrbi o djetetu?
• Hoće li dijete prije samog smještanja doći u prethodni posjet udomiteljima?
• Razumije li dijete zašto je odvojeno od svojih roditelja?
• Gdje su roditelji?
• Ima li dijete braću ili sestre? Gdje su oni? Koje su dobi?
• Hoće li roditelji ili članovi šire obitelji posjećivati dijete? Koliko često? Postoje li
osobe kojima nije dozvoljeno posjećivati dijete ili ostvarivati kontakte s njime?
• Hoće li dijete ponekad ići u biološku obitelj?
• Kada će socijalni radnik doći u posjet i koliko će učestalo dolaziti?
• Kada će od socijalnog radnika dobiti dokumentaciju s osnovnim informacijama
o djetetu?
• Kada će dobiti djetetovu zdravstvenu dokumentaciju?
• Kada je dijete bilo na posljednjem sistematskom pregledu?
• Kada je obavljen zadnji stomatološki pregled?
• Kakvo je zdravstveno stanje djeteta? Što je s alergijama, imunizacijom, lijekovima, stomatološkom skrbi?
• Postoje li neka religijska, kulturološka ili etnička pitanja bitna za dijete?
• Koji vrtić/školu/razred dijete pohađa? Postoje li kod djeteta neke poteškoće
vezane uz pohađanje odgojno-obrazovne institucije?
• Ima li dijete neke posebne probleme u ponašanju ili neobične navike?
• Može li neki oblik djetetova ponašanja predstavljati rizik za drugu djecu?
• Hoće li dijete sa sobom imati odgovarajuću odjeću?
• Što će djetetu najviše pomoći da se osjeća kao kod kuće
(koju hranu voli, omiljene priče, igračke i sl.)?
• Koga se može nazvati nakon radnog vremena CZSS-a, na koji broj telefona?
• Kada će se sastati sa socijalnim radnikom radi planiranja i praćenja skrbi o
djetetu te definiranja odgovornosti udomitelja?
27
Dobivanje svih navedenih informacija može dovesti do odluke udomitelja da određeno dijete ne
bude smješteno u njegovu obitelj ili značiti da je potrebno poduzeti dodatne korake pri planiranju smještaja djeteta i pružanju podrške i edukacije udomiteljima. Udomitelji isto tako u nekim
slučajevima trebaju ostati i trajni izvor podrške i mjesto za budući hitni smještaj djeteta u slučaju
potrebe i o tome je ponekad potrebno s njima unaprijed porazgovarati.
Iznimno je važno da udomitelji poštuju i štite povjerljivost informacija koje su dobili o djetetu
i njegovoj obitelji. Druge osobe, uključujući i drugu djecu koja žive u udomiteljskoj obitelji, trebaju biti upoznate samo s onim informacijama koje se tiču sigurnosti i dobrobiti njih samih i/ili
drugih. Ako udomitelj ima bilo kakvih dilema vezanih uz to koje informacije i na koji način smije
podijeliti s ostalima, potrebno ga je uputiti da se za pomoć obrati voditelju slučaja.
Uvijek kada je to moguće upoznavanje djeteta s udomiteljima treba teći postupno (iznimke su
slučajevi hitnog udomljavanja). Prilikom razmatranja duljine razdoblja upoznavanja valja voditi
računa o djetetovu poimanju i razumijevanju vremena te o djetetovoj dobi i razvojnoj fazi. Vrlo
malom djetetu vjerojatno neće biti potrebno razdoblje upoznavanja dulje od dva tjedna, dok će
adolescentu možda biti potrebna i dva mjeseca (American Academy of Pediatrics, 2000.).
28
PRAĆENJE, EVALUACIJA I REVIZIJA
INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI
Kao što je uvodno navedeno u načelima, individualni plan skrbi „živi“ je dokument koji se po
potrebi, sukladno rezultatima praćenja i evaluacije, revidira. Ako je samo manji dio okolnosti
promijenjen ili se provede praćenje užeg segmenta skrbi za dijete, potrebno je navedene spoznaje, događaje i nalaze dopisati u dokumentaciju uz naznaku datuma. Ako se radi revizija nakon
duljeg vremena, a obvezno nakon godine dana, tada je potrebno provesti cjelovito procjenjivanje i izraditi potpuno nov individualni plan skrbi. U te postupke praćenja, evaluacije i revizije
mogu biti uključene sve osobe koje su pristupile izradi prvobitnog plana skrbi za dijete, ali i neke
druge, nove osobe koje se smatraju važnima za djetetovu dobrobit. Reviziju plana potrebno je
činiti uvijek kada se bitnije promijene neke okolnosti važne za provedbu individualnog plana skrbi; ako nema promjena okolnosti, poželjno je napraviti reviziju plana najmanje jedanput u šest
mjeseci. Revizija plana provodi se iz dva smjera: jedan se odnosi na biološku obitelj udomljenog
djeteta, a drugi na dijete i udomiteljsku obitelj.
Kada je u fokusu biološka obitelj udomljenog djeteta, a planiran je povratak djeteta u obitelj,
potrebno je provesti trodijelnu strukturiranu evaluaciju (Johnson i Wagner, 2005.):
a. e0 valuaciju trenutnog funkcioniranja obitelji i stupnja promjena koje su provedene u pripremi okruženja i ponašanju roditelja za povratak djeteta u obitelj;
b. procjenu kvalitete interakcije roditelja s djetetom tijekom posjeta djetetu u udomiteljskoj
obitelji (poželjna je i uporaba Upitnika za procjenu privrženosti i kvalitete odnosa (vidi u:
Ajduković i Radočaj, 2008.);
c. 0procjenu sigurnosti obiteljskog okruženja za povratak djeteta.
Prilikom revizije potrebno je uzeti u obzir i sva izvješća udomitelja te zabilješke o telefonskim
kontaktima i posjetima socijalnog radnika udomiteljskoj obitelji.
Prema dogovorenom ritmu i vremenskim intervalima koji su navedeni u individualnom planu
skrbi za dijete, udomiteljeva je dužnost izvještavati nadležnu osobu pismeno, a o važnim promjenama i usmeno, odnosno telefonom, o djetetovu napretku te svim drugim važnim aspektima djetetova života kao što su (modificirano prema Government of British Columbia, 2001.):
• kontakti s biološkim roditeljima;
• pitanja vezana uz školovanje djeteta;
• pitanja zdravstvene skrbi;
29
• opažene promjene u djetetovu ponašanju;
• pozitivna postignuća djeteta;
• promjene djetetovih rutina;
• svaki incident ili događaj koji može dovesti dijete u rizik od opasnosti;
• neodobrenu odsutnost iz udomiteljskog doma.
VOĐENJE BILJEŠKI I EVIDENCIJE VAŽNO JE:
• jer omogućuje praćenje intervencije u smislu vođenja evidencije o vremenu koje dijete
provodi u udomiteljskom domu i u sustavu skrbi;
• jer pomaže u planiranju za dijete dajući uvid u stanje i promjene okolnosti u skrbi za
dijete;
• jer pomaže udomiteljima i nadležnom socijalnom radniku kao bilješka za razgovor o
stanju i potrebama djeteta/udomitelja;
• jer se evidentiraju promjene u ponašanju tijekom vremena koje dijete provede u udomiteljskom domu;
• jer se bilježe iskustva djece u udomiteljskom domu, što pomaže socijalnom radniku u
razumijevanju iskustava djeteta u sustavu skrbi.
Osim udomiteljevih bilješki, važno mjesto u pogledu evidentiranja važnih događaja iz djetetova
života ima tzv. Knjiga života (eng. Lifebook). Knjigu života čine neformalne bilješke o osobama i
događajima u djetetovu životu u vrijeme dok se nalazi u alternativnoj skrbi. Svako dijete za koje
se planira smještaj u alternativnoj skrbi dulji od šest mjeseci trebalo bi imati svoju Knjigu života
(Laklija, 2009.). Izradom i sadržajem prati se život djeteta u sustavu skrbi, a izrađuje je pružatelj
skrbi, najčešće udomitelj ili odgajatelj ili drugi pružatelj skrbi (npr. SOS mama), zatim samo dijete
te djetetov socijalni radnik. Knjiga života omogućuje djetetu da ima osjećaj osobne povijesti i
kontinuiteta te je ono nosi sa sobom kada odlazi iz skrbi ili se premješta iz jednog oblika skrbi u
drugi. U Knjigu života stavljaju se djetetove fotografije; zajedničke fotografije s članovima biološke/udomiteljske obitelji i/ili osoba iz ustanove u koju je dijete bilo smješteno; imena i adrese
važnih osoba iz djetetova života; suveniri, potvrde o postignućima, školski radovi ili projekti,
uspomene s putovanja, koncerata, sportskih događaja i sl.
30
PLANIRANJE ZA POTREBE DJECE U
SPECIJALIZIRANOM UDOMITELJSTVU
Dojenčad i djeca u dobi do tri godine
Okruženje u najranijoj dobi i brižni odnosi ključni su za razvoj dojenčadi, odnosno male djece
u dobi do tri godine, i najuže su povezani sa zdravljem i dobrobiti roditelja, odnosno onih koji
o djetetu brinu, te je u tom smislu dobro odabrana udomiteljska obitelj i precizan individualni
plan skrbi prioritet. Rizici, odnosno indikatori razvojnih poteškoća koje valja uzeti u obzir jesu
prerano rođenje, niska porođajna težina, zlostavljanje ili zanemarivanje te prenatalna izloženost
upotrebi sredstava ovisnosti. Indikatori emocionalnih rizika jesu: kronično spavanje ili poteškoće
s hranjenjem, izniman nemir, učestalo plakanje sa slabom sposobnošću samoumirivanja te višestruki zastoj u rastu (Dicker i Gordon, 2004.). Udomitelj u prvom redu treba biti upoznat sa svim
zdravstvenim rizicima jer je skrb o zdravoj bebi i bebi s nizom razvojnih teškoća vrlo različita.
Pitanja i primjeri koji trebaju utjecati na odabir udomiteljske obitelji i planiranje skrbi za
djecu u dobi do tri godine (prema Dicker i Grodon, 2004.):
• Koje su medicinske potrebe ovog djeteta? (npr. atopijski dermatitis zahtijeva poseban
pristup uvođenju namirnica u jelovnik bebe)
• K
oje su razvojne potrebe ovog djeteta? (npr. odlazak fizijatru i na rehabilitacijske vježbe
zbog distonije)
• Kakva je privrženost ovog djeteta i koje su njegove emocionalne potrebe? (npr. nerazvijena privrženost, razvojno neprikladan strah od drugih osoba)
• K
oji su izazovi s kojima je suočen ovaj udomitelj koji mogu utjecati na njegovu sposobnost skrbi za bebu? (npr. briga o starijoj osobi u kućanstvu)
• Koje su mogućnosti dostupne da se poveća zdrav razvoj ove bebe i vjerojatnost stabilnosti i trajnosti? (npr. odabir udomitelja koji je ujedno i na listi posvojitelja)
U osiguravanju zdravog razvoja beba u udomiteljskoj skrbi svakako valja posvetiti posebnu pozornost pedijatrijskom nadzoru i praćenju razvoja (visina, težina, obujam glave), kompletnom
cijepljenju, dobroj prehrani i ukupnoj sposobnosti udomitelja da zadovolje djetetove osnovne zdravstvene i emocionalne potrebe, ali i strukturiraju poticajno okruženje prikladno drugim
posebnim potrebama djeteta. S obzirom na cjeloživotnu važnost razvoja sigurne privrženosti
posebno je važno oblikovanje trajne emocionalne veze s primarnim skrbnikom, najčešće rodi31
teljem i/ili malim brojem drugih stabilnih i osjetljivih osoba koje reagiraju na potrebe djeteta.
Stoga je nužno održavanje učestalih kontakata s biološkim roditeljima ako se planira povratak
djeteta u obitelj ili postupan prijelaz i upoznavanje s posvojiteljima kako bi se održala ili razvila
djetetova privrženost i olakšala promjena smještaja.
Paralelno planiranje osobito je važno u skrbi za malu djecu te se može izraditi zaseban paralelni
plan ili elementi paralelnog planiranja mogu biti dio individualnog plana promjena i individualnog plana skrbi. Navedeno se u prvom redu odnosi na simultane napore stručnjaka socijalne
skrbi i samih roditelja da se beba vrati u biološku obitelj, odnosno – ako se to ne procijeni kao
vjerojatno ili poželjno – tada se odnosi na simultane aktivnosti da se pronađe trajan alternativni
obiteljski smještaj. Stoga je odabir udomiteljske obitelji koja je ujedno na listi posvojitelja posebno prikladan jer se smanjuje prekid odnosa privrženosti ako reunifikacija s biološkom obitelji
ne bude uspješna. Prilikom odabira udomitelja svakako valja uzeti u obzir i njihovu sposobnost
na poticanje održavanja veza s biološkim roditeljima. Ako se udomitelji nadaju posvojenju udomljenog djeteta, moguć je sukob njihovih i roditeljskih interesa u skrbi za dijete te je praćenje i
podrška stručnjaka socijalne skrbi u tom osjetljivom području posebno važna. Ako posvojenje
djeteta nije vjerojatno, udomitelju valja unaprijed jasno naglasiti njegova prava i obveze u pogledu skrbi za dijete te kontakata s djetetovim biološkim roditeljima. Specijalizirano udomiteljstvo
Cilj specijaliziranog udomiteljstva jest pružanje kvalitetne skrbi djeci s ozbiljnim emocionalnim,
psihičkim i fizičkim teškoćama te problemima u ponašanju kojima je potrebna tretmanska ili
terapijska pomoć i podrška. Ono se temelji na svakodnevnoj interakciji i radu udomitelja koji
posjeduju potrebna znanja, tehnike i posebne metode rada s određenom skupinom djece kojoj
je potrebna visokospecijalizirana skrb (Redding, Fried i Britner, 2000.). Specijalizirano udomiteljstvo najčešće se i veže uz tzv. tretmansko, odnosno terapeutsko, udomiteljstvo zbog svojih
specifičnosti i oblika usluga i pomoći koje pruža djeci tijekom njihova boravka u obitelji kao odgovor na zdravstvene/medicinske i socijalizacijske potrebe djece u sustavu skrbi. Sukladno tome
specijalizirani udomitelji trebaju biti posebno educirani pojedinci koji imaju određena znanja,
vještine, tehnike i posebne metode rada s djecom s teškoćama u razvoju (Redding, Fried i Britner, 2000).
Osim navedenih poteškoća djeteta, korisnici specijaliziranog udomiteljstva mogu biti i maloljetne trudnice, trudnice s malom djecom, maloljetne majke ili oba roditelja s djetetom ako je
zajednički smještaj u najboljem interesu djeteta. Uza specijalizirano udomiteljstvo, u kontekstu
djece s teškoćama često se spominje i udomiteljstvo kao kratak odmor za biološke roditelje u
tzv. kontakt obiteljima (Laklija, 2011.; Laklija, Vukelić i Milić Babić, 2012.). Udomiteljstvo kao
kratak odmor odnosi se na kratkotrajno udomiteljstvo (vikend i/ili poludnevni boravak) djece u
specijaliziranim udomiteljskim obiteljima kako bi se biološka obitelj na kraće vrijeme rasteretila
32
intenzivne svakodnevne psiho-fizički izazovne skrbi. Kontakt obitelji (eng. back up family) pružaju podršku (informativnu, emocionalnu, instrumentalnu itd.) biološkoj obitelji djeteta u situacijama nepovoljnih životnih okolnosti ili potreba koje bi mogle privremeno ugroziti dobrobit djeteta.
Djeci s teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju od najranije je dobi potrebna podrška
službe za ranu intervenciju, kontinuirano savjetovanje, česti posjeti specijaliziranim liječnicima
i drugim stručnjacima, stalni odlasci na terapiju i rehabilitaciju, a u kasnijoj dobi posebni oblici
obrazovanja i podrška u obrazovanju. Tako se u udomiteljske obitelji smještaju i djeca za koju
se roditelji žele skrbiti, ali su zbog nedovoljne prilagođenosti i kapaciteta okoline (nepostojanje
prilagođenih odgojno-obrazovnih ustanova, specijaliziranih ustanova za habilitaciju i rehabilitaciju i sl.) ili nedostatnih obiteljskih mogućnosti ili roditeljskih sposobnosti prisiljeni dijete uputiti
u veća gradska središta i po cijenu odvojenog života djeteta od obitelji.
Prilikom smještanja sve djece, a osobito kad je riječ o specijaliziranom udomiteljstvu, potrebno
je posvetiti iznimnu pažnju odabiru i pripremi udomitelja, njegovoj spremnosti na udomljavanje
djeteta sa specifičnim teškoćama te na daljnju edukaciju i uključivanje u grupe podrške ili superviziju, a kasnije im pružati kontinuiranu podršku upravo zbog iznimne zahtjevnosti koja stoji pred
specijaliziranim udomiteljem. U tom je smislu posebno prikladan predložak koji se odnosi na
plan edukacije udomitelja koji je sastavni dio predloška za procjenjivanje stanja i potreba djeteta
u alternativnoj skrbi. Osim posebnih zadataka za udomitelje, u individualnom planu skrbi potrebno je definirati tko će snositi troškove koji se mogu pojaviti slijedom posebnih medicinskih
ili tretmanskih potreba, npr. hrana, prijevoz na rehabilitaciju i sl.
33
ZAVRŠNA NAPOMENA I PRIMJERI
Iako je udomiteljstvo namijenjeno ponajprije kratkotrajnom smještanju djeteta u udomiteljsku
obitelj do povratka u vlastitu obitelj, u određenom broju slučajeva ono traje do djetetove odrasle dobi te je svojim obilježjima donekle, osim u pravnom smislu, izjednačeno s posvojenjem
zahvaljujući osjećaju pripadnosti djeteta obitelji i svakodnevici obiteljskog života. Ako se radi
o starijem djetetu koje ima izražen osjećaj identiteta i snažna sjećanja na biološku obitelj, i/ili
postoji mogućnost za budući smještaj (npr. nasljeđivanjem imovine od biološke obitelji i sl.), a
dijete je uspješno uklopljeno u život udomiteljske obitelji i lokalne zajednice, dugotrajan ostanak
djeteta u udomiteljskoj obitelji može biti u najboljem interesu djeteta. Najbolji interes djeteta u
takvoj situaciji ogleda se u potrebi za osiguravanjem stabilnosti i trajnosti u djetetovu životu te
neprekidanja stvorenih veza privrženosti (uz kontakte s biološkom obitelji, bez tih kontakata ili
samo s djelomičnim kontaktima). Na taj se način djetetu pružaju sigurnost, stabilnost i dobrobit,
a zadržava se pravo na obiteljski život, održavanje osobnih odnosa i pripadnost biološkoj obitelji,
koja i nakon punoljetnosti ima važnu ulogu u životu mlade osobe, osobito kroz razvijanje odnosa
sa braćom i sestrama i drugim rođacima u smjeru socijalne podrške i smanjenja izoliranosti i
socijalne isključenosti djece koja odrastaju u sustavu alternativne skrbi.
Primjeri koji slijede izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse, a odnose se na stvarne i aktualne
slučajeve iz prakse u svim bitnim elementima, uz manja odstupanja radi zaštite privatnosti djece
i iz edukativnih razloga.
34
PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI
ZA SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO
Dječak u dobi od 5 godina upućuje se u udomiteljsku obitelj u grad Zagreb radi tretmana i
uključivanja u Polikliniku Suvag. Odrastao je s majkom, ocem i bratom (14 godina), koji žive u
oskudnim materijalnim uvjetima i uz narušene obiteljske odnose među supružnicima. Dječak
je bio izložen ozbiljnom zanemarivanju u području svakodnevne skrbi i odgoja te, uz poteškoće slušanja i govorenja (govori mali broj riječi vrlo nerazumljivo, prethodna obrada nije
pokazala oštećenja sluha), povremeno iskazuje i određene oblike agresivnog i asocijalnog
ponašanja (baca stvari, udara sebe i druge, trči bez cilja i ne zaustavlja se).
PREDLOŽAK IPS-a
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI
ZA DIJETE IBRICA OIB 11111111111
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju
od ožujka do kolovoza 2013.
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA
a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj
IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG b. kratkotrajan smještaj do posvojenja
PLANA SKRBI ZA DIJETE
c. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji
(moguć jedan odgovor):
d. smještaj u stambenoj zajednici
e. samostalno stanovanje
f. nešto drugo: rehabilitacija slušanja i govorenja
PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI- a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i
svakodnevna skrb
DUALNIM PLANOM SKRBI
(moguće označiti više područja):
b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i
mentalnog zdravlja djeteta)
VAŽNO:
c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i
izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
Sukladno potrebama djeteta potrebno
je urediti jedno ili više područja, pri d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta
(uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)
čemu jedno područje može biti odree.
odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/
đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz nasestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djetepomenu da nije potrebno navoditi one
tova života)
aktivnosti koje se podrazumijevaju jer
su svakodnevne i redovne (npr. hra- f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s
vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udominjenje, higijena i sl.) osim ako postoje
teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
neke specifične potrebe i načini postug. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta
panja.
h. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)
i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja
j. neko drugo područje: rehabilitacija slušanja i govorenja
35
36
Poboljšati slušanje
i govorenje kako bi
se dječak mogao
uključiti u redovno
školovanje
Cilj/evi:
Plan praćenja provedbe cilja
(kada, tko i na koji način):
• Poliklinika Suvag
Ožujak – travanj
– članovi Stručnog 2013.
tima
• Socijalni radnik
• Socijalna radnica Tima za udomiteljstvo
pratit će kontakte roditelja i djeteta
• Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo
kontaktirat će socijalnog radnika u Poliklinici
Suvag radi dobivanja informacije o dolasku
roditelja na sastanke sa Stručnim timom
Poliklinike i njihovu sudjelovanju u tim
sastancima
• Socijalni radnik kontaktirat će udomitelja
nakon završetka edukacije radi ispitivanja
zadovoljstva edukacijom i potrebe za
dodatnom edukacijom i podrškom
stručnjaka (CZSS-a, Suvaga itd.)
• Udomitelj
Ožujak – lipanj 2013. • Udomitelj će pisati i dostavljati mjesečno
izvješće socijalnoj radnici u Timu za udomi• Poliklinika Suvag
teljstvo
– voditelj odgojne
• Socijalna radnica u Timu za udomiteljstvo
skupine
kontaktirat će jedanput mjesečno odgojnu
• Socijalni radnik
skupinu u koju je dijete uključeno
u Timu za
udomiteljstvo
Vrijeme provedbe
(navesti početak i
kraj):
Educiranje roditelja za komunika- • Socijalni radnik (u Travanj – lipanj
ciju i poticanje govora djeteta
mjestu stanovanja 2013.
roditelja)
nakon njegova povratka u obitelj
• Poliklinika Suvag
– članovi Stručnog
tima
Educiranje udomitelja za rad s
dječakom kod kuće
Uključivanje u program rehabilitacije u Službi za medicinsku
rehabilitaciju djece predškolske
dobi Poliklinike Suvag
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni Nositelji (aktivnosti,
postupci
mjera i/ili stručnih
postupaka):
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Rehabilitacija slušanja i govorenja
37
Svibanj 2013.
Svibanj 2013.
• Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo
proučit će zdravstveni karton u zadnjem
tjednu svibnja
• Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo
proučit će zdravstveni karton u zadnjem
tjednu svibnja
• Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo zatražit će nakon završetka obrade nalaz
• Udomitelj će dostaviti socijalnom radniku
u Timu za udomiteljstvo i Poliklinici Suvag
nalaz psihijatra
Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na
koji način):
• Socijalni radnik u mjestu boravka roditelja
posjećivat će dijete.
Srpanj – kolovoz
2013.
Roditelji
Dječak će tijekom ljetnih praznika boraviti kod roditelja
Roditelji i brat posjetit će dijete
dva tjedna nakon smještanja u
udomiteljsku obitelj
Ožujak – lipanj 2013. • U sklopu mjesečnog izvješća udomitelj
će voditi evidenciju kontakata djeteta s
roditeljima i bilježiti djetetovo ponašanje
tijekom tih kontakata, odnosno djetetove
reakcije na kontakt s roditeljima
• U sklopu mjesečnog izvješća udomitelj će
evidentirati datum i trajanje posjeta te
opaženu reakciju djeteta na održani susret s
članovima obitelji.
Roditelji će svake večeri održava- • Roditelji
ti telefonsku vezu s djetetom
• Udomitelj
Zadržati povezanost s
članovima obitelji
Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na
koji način):
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe
postupci
mjera i/ili stručnih
(navesti početak i
postupaka):
kraj):
Cilj/evi:
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Odnosi i kontakti s biološkom obitelji
• Udomitelj
• Stomatolog
Odabrati pedijatra i prijaviti dijete • Udomitelj
k njemu te ga docijepiti zbog
• Pedijatar
propuštenih redovnih cijepljenja
Provesti stomatološku Odabrati dječjeg stomatologa i
obradu
prijaviti dijete k njemu
Provesti kompletno
cijepljenje
Ožujak 2013.
Provesti psihološku obradu radi
• Poliklinika Suvag
utvrđivanja kognitivnih sposobnosti
Provjeriti razvojni i
psihijatrijski status
djeteta
Travanj 2013.
Naručiti i odvesti dijete na psihijatrijsku obradu zbog izrazite
agresivnosti u ponašanju
Cilj/evi:
• Udomitelj
• Dječji psihijatar
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe
postupci
mjera i/ili stručnih
(navesti početak i
postupaka):
kraj):
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Zdravlje djeteta
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih
nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će socijalni radnik Tima za udomiteljstvo u
mjestu u kojem se nalazi dječak. Udomitelj će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati
mjesečna izvješća, a socijalni radnik napisat će prvo evaluacijsko izvješće u lipnju 2013.,
nakon završetka prve rehabilitacije, na osnovi dobivenih informacija iz različitih izvora te
uključenih nositelja aktivnosti.
Socijalni radnik u mjestu stanovanja roditelja pratit će obitelj za vrijeme boravka djeteta
tijekom ljetnih praznika u obitelji te će o tome sastaviti izvješće, koje će dostaviti socijalnom
radniku Tima za udomiteljstvo u mjestu u kojem je dječak smješten u udomiteljsku obitelj.
Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje
od ožujka 2013. do kolovoza 2013.
Dogovoreni datum revizije individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013.
U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Roditelji
Udomitelj
Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo
Socijalni radnik iz mjesta stanovanja roditelja
Psiholog Poliklinike Suvag
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:
38
PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI
ZA DIJETE IZ DJEČJEG DOMA
Djevojčica Maja (4 godine) nalazi se već treću godinu u Domu za djecu. Smještena je u dom
na temelju Zakona o socijalnoj skrbi uz pristanak majke. Očinstvo nije poznato. Djevojčica
ima sestru (12 godina) i majku, koje žive zajedno. Sestre se međusobno ne poznaju niti su
ikada bile u kontaktu. Majka je u izvanbračnoj vezi s muškarcem koji se nalazi na odsluženju
zatvorske kazne, a trenutno je prijavljena na području Hercegovine. Povremeno se javlja telefonom i ne pristaje na posvojenje već iskazuje namjeru preuzimanja skrbi „kad se sredi“. Djevojčicu su do prije godine dana, kad joj je umro djed, redovito u domu posjećivali baka i teta
po majci (kod koje je dijete bilo tijekom prve godine života, no zbog starije dobi nije mogla
dalje brinuti o njoj). Sudu je upućen prijedlog za lišavanje roditeljske skrbi majke, te se planira
kratkotrajno smještanje djeteta u udomiteljsku obitelj do posvojenja. Dijete je prosječnog
psihomotornog razvoja uz određene socijalne inhibicije (sramežljivost, slabe vještine skrbi za
sebe). Osnovna dilema stručnjaka CZSS-a bila je oko toga je li bolje smjestiti dijete u lokalnoj
zajednici kako bi se olakšao kontakt s bakom i tetom i uspostavio kontakt s polusestrom ili
ga pak udomiti kod potencijalnih posvojitelja koji ne bi trebali biti poznati biološkoj obitelji.
Ovaj IPS izrađuje se nakon odluke da se za dijete odaberu udomitelji koji su ujedno na listi
posvojitelja te koji pristaju na udomljenje uz neizvjesnost vezanu uz daljnje sudske postupke.
U najboljem je interesu djeteta da napusti institucionalnu skrb te da odmah bude smješteno
u obitelj kod koje je moguće osigurati trajan i stabilan smještaj kako bi se izbjegle promjene
smještaja i ponovni prekid privrženosti.
39
PREDLOŽAK IPS-a
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI
ZA DIJETE MAJA OIB 11111111111
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju
od siječnja do travnja 2013.
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA
a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj
IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG b. kratkotrajan smještaj do posvojenja
PLANA SKRBI ZA DIJETE
c. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji
(moguć jedan odgovor):
d. smještaj u stambenoj zajednici
e. samostalno stanovanje
f. nešto drugo
PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI- a. 0stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i
svakodnevna skrb
DUALNIM PLANOM SKRBI
(moguće označiti više područja) :
b. 0zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i
mentalnog zdravlja djeteta)
VAŽNO:
c. 0obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i
izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
Sukladno potrebama djeteta potrebno
je urediti jedno ili više područja, pri d. 0područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta
(uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivačemu jedno područje može biti odrenja)
đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz napomenu da nije potrebno navoditi one e. 0odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/
sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djeteaktivnosti koje se podrazumijevaju jer
tova života)
su svakodnevne i redovne (npr. hraf.
0socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s
njenje, higijena i sl.) osim ako postoje
vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomineke specifične potrebe i načini postuteljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
panja.
g. 0religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta
h. 0praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)
i. 0financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja
j. neko drugo područje
40
41
• Udomitelji
• Socijalni radnik
Cilj/evi:
Travanj 2013.
• Udomiteljica će pisati
mjesečno izvješće
• Udomiteljica će pisati
mjesečno izvješće
• Socijalni radnik kontaktirat će jedanput tjedno s
udomiteljima
Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način):
Odmah nakon
preseljenja k udomitelju
U dogovoru s udomiteljima posjet Maji
• Baka
• Teta
• Udomitelji
Vrijeme provedbe
(navesti početak i kraj):
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci Nositelji (aktivnosti,
mjera i/ili stručnih postupaka):
• Udomiteljica će pisati
mjesečno izvješće
Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način):
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Odnosi i kontakti s biološkom obitelji
Organizacija Majina rođendana
Siječanj – travanj 2013.
Siječanj – veljača 2013.
Siječanj – travanj 2013.
Provoditi svakodnevno vrijeme s Majom u • Udomitelj i
obitelji (zajedničko obavljanje kućanskih
udomiteljica
poslova, odlazak na igralište, čitanje
slikovnica i sl.).
Upis i uključivanje u dječji vrtić (samo
poludnevni boravak tijekom prva dva
mjeseca)
Vrijeme provedbe
(navesti početak i kraj):
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci Nositelji (aktivnosti,
mjera i/ili stručnih postupaka):
Poboljšati odnose s
Posjeti zajedno s udomiteljima obitel• Udomitelji
vršnjacima i odraslima jskim prijateljima i rodbini udomitelja ili
organizacija dnevnih druženja u kućanstvu
udomitelja vikendom.
Uspostaviti blizak
odnos s udomiteljima
i osjećaj sigurnosti
Cilj/evi:
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Socijalne vještine i odnosi
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih
nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati
telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća.
Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje
od veljače 2013. do ožujka 2013.
Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 28. veljače 2013.
U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Udomitelj
Teta
Baka
Voditelj slučaja
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:
42
PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA NOVOROĐENČE
Dječaka Dorijana (2 mjeseca) majka je napustila odmah nakon rođenja. Iz bolnice je izravno smješten u udomiteljsku obitelj, stoga ovaj individualni plan skrbi ujedno ima funkciju i individualnog
plana zaštite djeteta kako bi se racionalizirali i objedinili postupci planiranja i postupanja u cilju
zaštite dobrobiti djeteta.
Otac se nalazi u zatvoru i spreman je priznati dijete, ali ne i brinuti se o njemu. Dorijanov brat (1
godina) nalazi se u dječjem domu, najstariji polubrat udomljen je, a polubrat i polusestra nalaze se
kod svog oca. Majci je istekao status stranca na privremenom boravku u Hrvatskoj i trenutačno se
nalazi u drugom gradu s novim partnerom, adresa nije poznata. Dorijan je rođen zdrav i pravilno se
razvija. Udomiteljici je potrebna pomoć i edukacija o skrbi o malom djetetu; zasad joj to, na udomiteljičin poziv, pruža patronažna sestra tijekom redovitih tjednih posjeta.
PREDLOŽAK IPS-a
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI
ZA DIJETE DORIJAN , OIB 11111111111
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju
od ožujka do rujna 2013.
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA a. 0kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj
IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG b. k ratkotrajan smještaj do posvojenja
PLANA SKRBI ZA DIJETE
c. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji
d. smještaj u stambenoj zajednici
(moguć jedan odgovor):
e. samostalno stanovanje
f. nešto drugo
PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI- a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i
svakodnevna skrb
DUALNIM PLANOM SKRBI
(moguće označiti više područja):
b. 0zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i
mentalnog zdravlja djeteta)
VAŽNO:
c. 0obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i
izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
Sukladno potrebama djeteta potrebno
je urediti jedno ili više područja, pri d. 0područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)
čemu jedno područje može biti određeno kroz jedan ili više ciljeva, uz na- e. 0odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/
sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djetepomenu da nije potrebno navoditi one
tova života)
aktivnosti koje se podrazumijevaju jer
su svakodnevne i redovne (npr. hra- f. 0socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s
vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udominjenje, higijena i sl.) osim ako postoje
teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
neke specifične potrebe i načini postupanja
g. 0religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta
h. 0praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)
i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja
j. neko drugo područje
43
44
Provjeriti ima li udomiteljica pravo na
jednokratnu pomoć od 2328,20 kuna od
HZZO-a
Osigurati pomoć za
opremu novorođenčeta
Osigurati uvjete za
odrastanje bebe u kući
Cilj/evi:
• Udomiteljica
• Patronažna
sestra
• Udomiteljica
• Voditelj slučaja
• HZZO - Voditelj
slučaja
• Bilješka socijalnog radnika voditelja
slučaja o ostvarenoj pomoći
• Voditelj slučaja provjerava status
prijave djeteta pri HZZO-u
Plan praćenja provedbe cilja (kada,
tko i na koji način):
Prema planu ci• Udomiteljica će pisati mjesečno
jepljenja i kontrole
izvješće
u dogovoru s pedi- • Voditelj slučaja kontaktirat će
jatrom
jedanput tjedno s udomiteljicom i
patronažnom sestrom
Ožujak 2013.
Ožujak 2013.
Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe
mjera i/ili stručnih
(navesti početak i
postupaka):
kraj):
Edukacija udomiteljice o prehrani i razvoju dojenčeta
• Patronažna
sestra
• Pedijatar
• Voditelj slučaja
• Caritas
Nabava krevetića i opreme za bebu
Ožujak – travanj
2013.
Ožujak 2013.
Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe
mjera i/ili stručnih
(navesti početak i
postupaka):
kraj):
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci
• Socijalni radnik kontaktirat će
udomiteljicu nakon završetka
edukacije radi ispitivanja potrebe za
dodatnom edukacijom i podrškom
stručnjaka(CZSS-a, pedijatra, patronaže itd.)
• Zapisnik socijalnog radnika o
opremljenosti udomitelja potrebnom opremom za dijete prije i
nakon smještanja djeteta
Plan praćenja provedbe cilja (kada,
tko i na koji način):
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Stanovanje i stabilnost smještaja
Obaviti cijepljenje i redo- • Odvoditi dijete na redovita cijepljenja
vite zdravstvene kontrole
i zdravstvene kontrole
• Dogovoriti termin i odvesti dijete na
UZV kukova
S djelatnicima HZZO-a dogovoriti način
prijave s obzirom na specifičnost slučaja
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci
Prijaviti dijete u HZZO
Cilj/evi:
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Zdravlje
45
Odabir adekvatne udomiteljske obitelji pre- • Udomitelj i
ma pristiglim zamolbama što su ih CZSS-u
voditelj slučaja
uputili potencijalni posvojitelji ako se ciljevi
1 i 2 unutar ovog područja ne ostvare
Ishoditi dokumentaciju:
rodni list i domovnicu
(priznavanje očinstva u
matičnom uredu
Cilj/evi:
• Zapisnik socijalnog radnika (voditelja slučaja) o održanim timskim
sastancima s predstavnicima Doma
• Zapisnik o provedenom postupku
selekcije udomiteljskih obitelji uz
naveden kriterij njihove selekcije i
uparivanja s djetetom
• Voditelj slučaja
• Otac
Nakon izlaska oca iz zatvora dogovoriti
odlazak u matični ured zbog priznavanja
očinstva i određivanja državljanstva djeteta prema državljanstvu oca (majka je
dala izjavu u CZSS-u da je navedeni otac
djeteta)
Plan praćenja provedbe cilja (kada,
tko i na koji način):
Nakon izlaska oca Nakon dobivanja svih dokumenata,
iz zatvora – krajem voditelj slučaja sastavit će zapisnik
travnja 2013.
učinjenom i priložiti dokumentaciji
Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe
mjera i/ili stručnih
(navesti početak i
postupaka):
kraj):
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Identitet djeteta
Ožujak – svibanj
2013.
Lipanj – srpanj
2013.
• Zapisnik o razgovoru s očevim
roditeljima što ga je sastavio nadležni
socijalnog radnik
• Uzete izjave očevih roditelja na
zapisnik što ga je sastavio socijalni
radnik
• Voditelj slučaja
Ožujak – travanj
• Nadležni socijalni 2013.
radnik pri CZSS-u
u mjestu prebivališta očevih
roditelja
Provjeriti status jednogo- Kontaktirati Dječji dom i nadležni CZSS te • Voditelj slučaja
dišnjeg brata koji se
dogovoriti zajedničko djelovanje
• Dječji dom
nalazi u dječjem domu i
mogućnost zajedničkog
posvojenja
Osigurati boravak djeteta
u trenutnoj udomiteljskoj
obitelji do realizacije
postupka posvojenja
Ispitati uvjete i spremnost
majčinih i očevih roditelja
Zamoliti CZSS nadležan prema prebivalida prihvate dijete
štu očevih roditelja da ispitaju jesu li oni
voljni preuzeti brigu o djetetu ako otac i
majka ne pokažu adekvatnu brigu
• Zapisnik o razgovoru s majčinim
roditeljima što ga je sastavio voditelj
slučaja
• Uzete izjave majčinih roditelja na
zapisnik što ga je sastavio socijalnog
radnik
Ožujak – travanj
2013.
Razgovarati s majčinim roditeljima te ispitati • Voditelj slučaja
njihovu voljnost i uvjete za preuzimanje
skrbi o djetetu (majčina obitelj odbija bilo
kakve kontakte s majkom i djetetom)
46
• Socijalni radnik pri Ožujak – travanj
Dopisom CZSS-u nadležnom za mjesto
CZSS-u nadležnom 2013.
prebivališta oca i njegove obitelji zatražiza mjesto prebivati njihove anamnestičke podatke
lišta roditelja i
obitelji
• Policija
Prikupiti detaljne anamnestičke podatke za
oba roditelja, ispitati
medicinsku povijest
roditeljā i šire obitelji
Ožujak 2013.
Prijaviti djetetovo prebivalište u MUP-u i dobiti
JMBG
• Voditelj slučaja
• Roditelj
• Po potrebi poseban skrbnik
Dogovoriti termin prijave prebivališta
u MUP-u, a ako roditelji budu odbijali
prijaviti dijete na adresu svog prebivališta,
odredit će se poseban skrbnik za taj slučaj
(udomiteljica, djelatnik CZSS-a) te će se
dijete prijaviti na adresu udomiteljice
• Zapisnik voditelja slučaja o prijavi
mjesta prebivališta i priložen dokaz
o prijavi
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih
nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati
telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća.
Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. ožujka za razdoblje
od ožujka 2013. do rujna, 2013.
Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013.
U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Udomitelj
Voditelj slučaja
Socijalni radnik nadležan prema mjesta prebivališta roditelja
Djetetovi baka i djed
Patronažna sestra
Otac (telefonom)
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:
47
PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA UDOMLJENO
DIJETE BEZ ADEKVATNE RODITELJSKE SKRBI
Dječak Gordan (14 godina) nalazi se već godinu dana kod udomiteljice, pohađa šesti razred osnovne
škole (kasnije je krenuo u školu i ponavljao je peti razred). Majka mu je umrla u dobi od 10 godina,
otac prekomjerno konzumira alkohol te je dijete zbog zanemarivanja, uz očev pristanak, smješteno
u udomiteljsku obitelj. Ima dvije starije sestre, koje i dalje žive s ocem. Dječak ima poteškoće u učenju te se rijetko druži s djecom iz razreda (od kojih je stariji) i susjedstva; uglavnom boravi u kući uz
kompjutor ili pomaže u dvorišnim poslovima.
PREDLOŽAK IPS-a
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI
ZA DIJETE GORDAN , OIB 11111111111
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju
od ožujka do kolovoza 2013.
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj
IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG b. kratkotrajan smještaj do posvojenja
PLANA SKRBI ZA DIJETE
c. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji
d. smještaj u stambenoj zajednici
(moguć jedan odgovor):
e. samostalno stanovanje
f. nešto drugo: dugotrajan smještaj do izlaska iz sustava
skrbi
PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI- a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i
svakodnevna skrb
DUALNIM PLANOM SKRBI
(moguće označiti više područja):
b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i
mentalnog zdravlja djeteta)
VAŽNO:
c. obrazovanje i aktivnosti u slobodno vrijeme (školske i
izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)
pri čemu jedno područje može biti
određeno kroz jedan ili više ciljeva, uz e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/
sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djetenapomenu da nije potrebno navoditi
tova života)
one aktivnosti koje se podrazumijevaf.
socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s
ju jer su svakodnevne i redovne (npr.
vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomihranjenje, higijena i sl.) osim ako poteljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
stoje neke specifične potrebe i načini
g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta
postupanja.
h. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)
i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja
j. neko drugo područje:
48
49
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci
Povećati krug
prijatelja i
poznanika
Cilj/evi:
• Socijalni radnik pratit će kontakte roditelja
i djeteta
• Socijalni radnik kontaktirat će udomiteljicu
• Do kraja ove školske godine definirat će se
postoji li potreba za prilagodbom nastavnog
sadržaja i model prilagodbe
• Razrednica će obavijestiti voditelja slučaja
o odabranom programu
• Udomiteljica će redovno telefonski izvještavati voditelja slučaja u CZSS-u o bitnim događajima i informacijama o djetetu tijekom
redovnih posjeta stručnih djelatnika, preko
polugodišnjih izvještaja, praćenja školskog
uspjeha i dr.
Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na
koji način):
Srpanj – kolovoz
2013.
Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedmjera i/ili stručnih
be (navesti počepostupaka):
tak i kraj):
Pronaći mogućnost upućivanja djeteta tijekom • Voditelj slučaja
ljetnih praznika na ljetovanje s vršnjacima (npr. • Udomiteljica
preko Caritasova programa ljetovanja za djecu
iz socijalno ugroženih obitelji)
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci
• Zabilješka socijalnog radnika nakon
povratka s ljetovanja
Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na
koji način):
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Socijalne vještine i odnosi
Travanj – lipanj
2013.
Ožujak – travanj
2013.
• Udomiteljica
• Voditelj slučaja
• Upis na folklor
• Razgovor o sportskim aktivnostima
Ožujak – lipanj
2013.
Ožujak 2013.
• Gordan
• Udomiteljica
Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedmjera i/ili stručnih
be (navesti počepostupaka):
tak i kraj):
Dogovoriti sastanak sa stručnim djelatnici- • Socijalni radnik
ma škole u vezi s definiranjem plana i pos- • Ravnateljica
tupaka procjene za izradu prilagođenog ili
škole
individualiziranog programa (tko će, gdje i
kada izvršiti procjenu te koji će se predmeti • Stručni djelatnik
i načini rada obuhvatiti)
Uključiti se u
školske i/ili izNastaviti odlaziti na aktivnosti koje se
vanškolskih slo- provode u sklopu projekta poludnevnog
bodne aktivnosti boravka udruge iz lokalne zajednice
(volonterska pomoć u učenju)
Izvršiti procjenu potrebe za
prilagođeni ili
individualizirani
program
• Pisati zadaće i svakodnevno učiti
Završiti s dobrim • Odlaziti jednom tjedno na informacije
uspjehom šesti
razred
Cilj/evi:
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena
50
Usavršavati
vještine
izražavanja i
komunikacije
Održavanje
redovitih
kontakata i posjeta primarnoj
obitelji i rodbini
•
•
•
•
•
•
Voditelj slučaja
Otac
Udomitelj
Baka
Gordan
Sestre
Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci Nositelji (aktivnosti,
mjera i/ili stručnih
postupaka):
• Napraviti raspored boravaka i provođenja praznika kod oca i sestara te bake
( u drugome mjestu) uz dogovor oko
načina odlaska i dolaska
• Svakodnevni kontakt porukama ili preko
Facebooka sa sestrama
• Dolazak sestara k udomiteljici barem jedOca poticati na
nom mjesečno (na ručak, noćenje i sl.)
više inicijative u
brizi oko Gordana, • Osigurati redovite obroke tijekom posjeta vikendima i provoditi zajedničko
praćenje njegovrijeme sa svim članovima obitelji
vih aktivnosti i
• Odlazak na majčin grob svaki put kada
provođenje vreto Gordan poželi
mena s njim
Cilj/evi:
Ožujak – kolovoz
2013.
• Udomiteljica će poticati interakciju dje- • Udomiteljica
teta s članovima svoje socijalne mreže • Otac
(rodbina, prijatelji, njihova djeca, a
ponajviše ona Gordanova uzrasta)
• Vikendima će mu otac dopuštati da ide k
prijatelju Danilu i k bratiću, s kojima je prije
udomljavanja bio u dobrim odnosima
Održavati
postojeća
prijateljstva
• Udomiteljica će pisati mjesečno izvješće
• Udomiteljica će pisati mjesečno izvješće
Ožujak – kolovoz
2014.
Vrijeme provedbe (navesti početak i kraj):
Udomiteljica će pisati mjesečno izvješće
Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na
koji način):
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Odnosi i kontakti s biološkom obitelji
Ožujak – kolovoz
2013.
• Udomiteljica
• Gordan
• Izaći jednom tjedno van na igru s
djecom ili na igralište
• Gordan će pozivati prijatelje koji žive u
blizini (Viktor i Franjo), barem dva puta
mjesečno
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih
nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati
telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća. U proces evaluacije i revidiranja postojećeg IPS-a kao aktivan član bit će uključen i Gordan, sukladno svojoj dobi i mogućnosti
razumijevanja okolnosti donošenja odluka koje ga se tiču.
Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje
od ožujka do kolovoza 2013.
Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013.
U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Udomitelj
Gordan
Otac
Sestre
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:
51
SMJERNICE ZA ISPUNJAVANJE PREDLOŽAKA
VEZANIH UZ PLANIRANJE SKRBI ZA DIJETE U
UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI
Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi
Socijalni radnici nadležni za dijete ispunjavaju ovaj predložak prije smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj ili neposredno po smještavanju. Priloženi predlošci mogu biti sastavni dio dokumentacije CZSS-a.
U početnom dijelu predloška jasno se definira u koje se sve svrhe pristupa procesu procjenjivanja stanja i potreba djeteta te se definiraju područja procjene. Za svako od tih područja procjene
u prilogu 1 nalaze se popratni obrasci koje socijalni radnici ili drugi članovi tima ispunjavaju u
suradnji s liječnikom (npr. obiteljskim liječnikom, djetetovim pedijatrom, specijalistom medicine), patronažnom službom, djelatnicima škole, vrtića i sl. Dobiveni se podaci, nakon provedene
procjene stanja i potreba djeteta, mogu iskoristiti pri izradi socijalne anamneze ili nakon nje
kako bi se procijenili rizici i djetetove potrebe te isplanirale aktivnosti, odnosno intervencije radi
odgovaranja na njih. Već i informacija o tome da se nekim podatkom ne raspolaže može biti korisna socijalnom radniku i timu pri CZSS-u da obrati veću pozornost na taj segment ili da provede
neke dodatne izvide i/ili vještačenja (pri npr. prvostupanjskom tijelu vještačenja, u poliklinici za
zaštitu djece i sl.) i/ili da zatraži drugo stručno mišljenje.
Na osnovi procjene potreba (sukladno priloženim predlošcima i drugim instrumentima socijalnog rada2 i metodama procjene) navodi se sažeta analiza i zaključak vezan uz djetetove potrebe
te prioritetna područja djelovanja. Za identificirane potrebe iz različitih područja definiraju se:
usluge u koje dijete treba biti uključeno i aktivnosti koje se trebaju poduzeti, mjesto njihove
provedbe, intenzitet uključenosti, vremenski okvir i njihovi provoditelji, odnosno nositelji.
Sastavni dio priloženog predloška jest i dio koji se odnosi na procjenu potrebe udomitelja za
edukacijom kako bi adekvatno odgovorili na potrebe djeteta u sustavu skrbi, tj. prepoznavanje
njihove potrebe za produbljivanjem razumijevanja, stjecanjem znanja i unapređivanjem vještina
iz nekog područja skrbi o djetetu.
2
52
Vidjeti u knjizi Pravo djeteta na život u obitelji (Ajduković i Radočaj, 2008.).
Prepoznati pružatelji potrebnih usluga te potencijalni nositelji aktivnosti vezanih za stanje i potrebe djeteta u sustavu skrbi iz ovog predloška su sudionici u izradi individualnog plana skrbi,
a definirani ciljevi iz prepoznatih djetetovih potreba i aktivnosti nužni su sadržaj koji se treba
uvrstiti u individualni plan skrbi.
Predložak individualnog plana skrbi za dijete nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba
Kao što je već navedeno, pri izradi individualnog plana skrbi definira se svrha izrade individualnog plana skrbi, nakon čega se plan razrađuje. Pri tome treba definirati: (1) područja rada, (2)
specifične ciljeve unutar svakog područja, (3) metode i intervencije (aktivnosti, mjere, stručne
postupke i sl.) kojima se osigurava najbolji interes djeteta u svezi s definiranim ciljem i koje će
služiti za njegovo postizanje, (4) nositelje aktivnosti, (5) vrijeme provedbe, (6) načine praćenja
provedbe individualnog plana i (7) plan evaluacije poduzetih mjera i intervencija te rada nositelja aktivnosti.
Predložak u prilogu kojim se uređuju prije navedene točke (1 – 7) otisnut je samo jednom, no
on se treba umnožiti sukladno broju identificiranih područja koja se pokrivaju individualnim
planom skrbi te broju ciljeva u svakom od područja (vidjeti prilog 2). Sukladno djetetovim potrebama, potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti određeno
jednim ciljem ili s više ciljeva. Važno je napomenuti da nije potrebno navoditi one aktivnosti
koje se podrazumijevaju i koje uključuju svakodnevne redovne aktivnosti skrbi (npr. hranjenje,
higijena i sl.) osim u slučaju postojanja nekih specifičnosti u vezi s njima.
Za svako od područja preporučuje se da broj ciljeva ne bude manji od tri te da se odnose (sukladno objektivnim okolnostima) i na biološke roditelje i na udomitelje, ali i na samo dijete te
ostale bitne sudionike. Za svaki cilj koji se postavlja potrebno je navesti: koje aktivnosti, zadatke,
mjere i/ili stručne postupke treba provesti da se ostvari cilj; za svaku aktivnost/zadatak/mjeru/
stručni postupak treba definirati tko je njegov nositelj i koje je planirano vrijeme njegove provedbe. Važno je navesti i kako se planira praćenje i evaluacija poduzetih mjera i intervencija te
nositelja aktivnosti.
Na kraju individualnog plana skrbi navodi se razdoblje na koje se plan donosi te dogovoreni datum pristupanja njegovoj reviziji. Navodi se: tko je sve sudjelovao u njegovu donošenju, što se
potvrđuje vlastoručnim potpisom; mjesto i datum njegove izrade te ime osobe koja je izradila
pisanu formu individualnog plana skrbi te nadležnog socijalnog radnika (u većini slučajeva osoba
koja će izraditi pisanu formu upravo je socijalni radnik nadležan za dijete).
Kao završni blok ostavljen je prostor za unošenje naknadnih izmjena i dopuna uz navođenje da53
tuma i potpisa nadležne osobe (vidi više u poglavlju Praćenje, evaluacija i revizija individualnog
plana skrbi).
Predložak – Opće informacije o djetetovom boravku u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi
Ovaj predložak (vidjeti prilog 3) čini sastavni dio dokumentacije CZSS-a i dostupan je isključivo stručnjacima CZSS-a. Njegova je svrha, s jedne strane, sistematiziranje podataka radi veće
preglednosti, ali i lakšeg planiranja i praćenja izrade individualnih planova, a s druge vođenje
bilježaka o aktivnostima poduzetima nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj.
Predložak popunjava socijalni radnik (voditelj slučaja) nadležan za dijete u komunikaciji sa stručnim timom pri CZSS-u i drugim sudionicima neposredno prije ili nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj. Kako se u općem predlošku prati proces procjene i izrade individualnog plana
skrbi o djetetu, trebalo bi ga u svim njegovim elementima ispuniti u roku 3 – 4 tjedna nakon
smještanja djeteta u obitelj ili najkasnije u roku od 90 dana ako se radi o hitnom udomiteljstvu.
Opći predložak sadrži osnovne informacije o djetetu, njegovoj biološkoj i udomiteljskoj obitelji,
skrbniku te nadležnim socijalnim radnicima ako se oni razlikuju s obzirom na mjesto prebivališta
djeteta, roditelja i/ili udomitelja. U njemu se isto tako navode informacije o statusu braće i sestara koji nisu smješteni zajedno s udomljenim djetetom i za čije se potrebe predložak ispunjava
te informacije o tome gdje su oni smješteni kako bi se olakšalo dogovaranje i realizacija njihovih susreta, odnosno održavanje osobnih odnosa. Iz općeg predloška vidljivo je o kojoj se vrsti
udomiteljstva, sukladno važećem Zakonu o udomiteljstvu, radi te kakav je status udomitelja s
obzirom na udomljeno dijete. Iz predloška se može iščitati i pravni temelj izdvajanja i smještanja
djeteta u udomiteljsku obitelj te „životni put“ djeteta kroz sustav socijalne skrbi od trenutka izdvajanja iz obitelji do trenutka smještanja u udomiteljsku obitelj (u kontekstu koje se ispunjava
opći predložak). U predlošku se daje jasna informacija o događajima, okolnostima i socijalnim
rizicima koji su prethodili izdvajanju djeteta iz njegove obitelji, a kojima je dijete tamo bilo izloženo, te se jasno naznačava tzv. kategorija/e u koju/e dijete spada (dijete bez roditeljske skrbi,
dijete s teškoćama u razvoju, dijete s PUP-om i sl.), odnosno ukazuje se pri tome na područja
koja se trebaju obuhvatiti procjenom.
Važan dio predloška odnosi se na osnovne informacije o uređenosti osobnih odnosa i kontakata
djeteta s roditeljima i ostalim članovima obitelji te se navodi: na osnovi čega su kontakti uređeni
(na osnovi sudske odluke ili dogovora u CZSS-u) i pod kojim će se okolnostima oni održavati, uz
davanje jasne informacije potrebne za uređivanje kontakata djeteta s roditeljima koji se razrađuju u posebnom dijelu predloška individualnog plana skrbi.
54
U općem predlošku navodi se koji je kratkoročan cilj mjere izdvajanja djeteta iz obitelji te koji je
cilj skrbi za dijete u kontekstu vremena, tj. dugoročnog planiranja. Opći predložak može poslužiti
socijalnom radniku da njegovim ispunjavanjem identificira sljedeće:
a. obvezu i potrebu za izradom individualnih planova na različitim razinama (dijete, udomi3
telj, roditelj);
b. potrebu da, s obzirom na specifične potrebe djeteta, izradi i dodatne/popratne planove
(plan izlaska iz skrbi, plan sigurnosti za dijete, paralelni plan) – oni se neće izrađivati za svu
djecu nego samo za onu kod koje postoje određene indikacije;
c. identificira osobe koje su nadležne za njihovu izradu, odnosno da izradi vremenski plan
njihova donošenja.
U predlošku se navodi i tko je sve sudjelovao u procjeni djetetovih potreba (ime i prezime te
osobe, struka/specijalizacija, ustanova u kojoj djeluje), kada je ta osoba napravila procjenu djeteta te kada je potrebno pristupiti ponovnoj procjeni potreba. U posebnom odjeljku navode se
bitne informacije do kojih se došlo u procesu procjene koje su relevantne za proces donošenja
individualnog plana skrbi. Poželjno je, ako se ne izrađuje zaseban tzv. paralelni plan, tu navesti i
osnovne ideje i smjernice mogućih kasnijih intervencija.
Poseban dio predloška odnosi se na podatke o osobama koje su bile pozvane na uključivanje u
proces individualnog planiranja za potrebe djeteta, odnosno o osobama koje su se na taj poziv
odazvale te o onima koje su odbile sudjelovati u procesu. Navođenje adrese i datuma upućivanja poziva ukazuje na poduzeti angažman socijalnog radnika oko uključivanja pozvanih strana
te može poslužiti kao argument u različitim postupcima pred nadležnim tijelima. Pritom je naglašena i važnost planiranja i bilježenja uključivanja djeteta u proces individualnog planiranja.
Kako bi se dobio transparentniji uvid u prava i usluge kojima se dijete koristi, u posebnom odjeljku predlošku navode se prava i usluge sukladno sustavu koji ih propisuje i osigurava. Iz tog dijela
može se jasnije uočiti na koja prava i/ili usluge dijete ima pravo ali ih nije do tada ostvarilo, što
ukazuje na potrebu poduzimanja aktivnosti sustava radi osiguravanja tih prava/usluga djetetu i/
ili njegovoj biološkoj i udomiteljskoj obitelji.
U završnom dijelu općeg predloška navode se vrste donesenih individualnih planova, vremenski
rokovi njihova izvršenja, datum revizije, nadležna osoba za reviziju i evaluaciju te popis osoba
kojima je individualni plan skrbi uručen, što se potkrepljuje njihovim vlastoručnim potpisom
i navođenjem datuma preuzimanja. Obveza je socijalnog radnika nadležnog za dijete uručiti
individualne planove svim relevantnim osobama u sustavu skrbi koje uključuje kao nositelje
aktivnosti u individualni plan skrbi.
3
Npr. obveza je socijalnog radnika nadležnog za biološku obitelj djeteta izraditi individualni plan promjena za roditelje
djeteta ako je potrebno stvoriti preduvjete za povratak djeteta, promijeniti rizična ponašanja i/ili razviti roditeljske sposobnosti.
55
Kako bi se prevenirale neke negativne posljedice za dijete i ubrzao proces donošenja svakodnevnih, ali i važnih odluka o djetetu, sastavni je dio općeg predloška i popis osoba ovlaštenih za
davanje suglasnosti za medicinske intervencije i aktivnosti u sustavu odgoja i obrazovanja te u
drugim područjima života djeteta u alternativnoj skrbi.
Ovako prikazani i vođeni podaci omogućuju lakše praćenje djeteta i njegovih potreba, ali i aktivnosti koje treba poduzeti i/ili revidirati. Isto se tako u slučaju odsutnosti nadležnog socijalnog
radnika ubrzava dobivanje uvida stručnjaka koji ga zamjenjuje u sadržaj spisa i do tada poduzete
intervencije te omogućuje kvalitetnije reagiranje u kriznim situacijama (npr. davanje suglasnosti
u hitnim medicinskim intervencijama, zahvatima i sl.).
Posljednji dio predloška jest dio koji se odnosi na uređivanje kontakata djeteta u alternativnoj
skrbi s biološkom obitelji i značajnim drugim osobama. Značajne druge osobe mogu biti: odgajatelj iz doma s kojim je dijete ostvarilo odnos privrženosti, neka druga osoba iz djetetove okoline
u koju dijete ima povjerenje i sl. U sklopu ovoga predloška treba navesti okolnosti kontakta (npr.
Dozvoljava li se djetetu odlazak u biološku obitelj preko vikenda ili praznika ili na obiteljska okupljanja?) te definirati elemente praćenja (npr. Ostvaruju li se kontakti? Pod kojim okolnostima?
Ako se ne ostvaruju, koji je razlog tome?; Kako udomitelji reagiraju na kontakte djeteta s biološkom obitelji?; Kako udomitelji reagiraju na kontakt djeteta i vlastiti kontakt s biološkom obitelji
djeteta i kakav imaju odnos s biološkom obitelji djeteta?). Posebnu pozornost treba posvetiti
procjeni kvalitete interakcije roditelja s djetetom uključujući perspektivu djeteta, udomitelja te
samih roditelja.
56
POPIS LITERATURE:
1. ADHC (2011). Individual planning for children and young people living in out-of-home
care, Policy and practice guide. Preuzeto s: http://www.adhc.nsw.gov.au/__data/ assets/
file/0020/240482/Individual_Planning_for_CYP_in_OOHC_Policy_Guide_Jan2011.pdf
(29.11.2012.)
2. Ajduković, M. (2004). Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Europi;
Revija za socijalnu politiku, (11), 3-4: 299-321.
3. Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) (2008). Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
4. Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2008). Smjernice za izradu programa i plana nadzora nad
izvršavanjem roditeljske skrbi kao proces suvremenog socijalnog rada. U: Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 163-182.
5. American Academy of Pediatrics, Committee on Early Childhood and Adoption and Dependent Care (2000) . Developmental Issues for Young Children in Foster Care. Pediatrics, 106
(5): 1145-1150.
6. Dicker, S. i Gordon, E. (2004.) Ensuring the Healthy Developments of Infants in Foster care: A
Guide for Judges, Advocates and Child Welfare Professionals. New York: Zero to Three Policy
Center.
7. DePanfilis, D. i Salus, M. (2003.) Child Protective Services: A guide for caseworkers. Washington, DC: U.S. Department of Health and Human ServicesAdministration for Children, Youth,
and Families, Children’s Bureau, Office on Child Abuse and Neglect.
8. Government of British Columbia; Ministry of Children and Family Development; (2001).
Foster Family Handbook. Posjećeno 25.travnja 2006. na mrežnim stranicama: www.mcf.gov.
bc.ca/foster/handbook_teamwork.htm.
9. Ivković, Đ. i Žižak, A. (2010.) Udomiteljstvo djece u Hrvatskoj: analiza stanja i prijedlog smjernica. Zagreb: UredUNICEF-a za Hrvatsku.
10. Inkelas, M. i Halfon, N. (2002.) Medicaid and financing of health care for children in foster
care: Findings from a national survey. Los Angeles, CA: UCLA Center for Healthier Children,
Families and Communities.
57
11. Johnson, K. i Wagner, D. (2005.) Evaluation of Michigan’s foster care case management
system. Research on Social Work Practice, 15(5), 372-380.
12. Kronstein,D. i Škrabić-Aničić, I. (2010.) „Dajući dom dajemo sebe“ – Priručnik za udomitelje
djece. Zagreb: Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece.
13. Kletečki Radović, M. i Kregar Orešković, K. (2005). Kvalitativna iskustva udomitelja. Ljetopis
studijskog centra socijalnog rada, 9 (1), 67-88.
14. Laklija, M. (2009.): Psihosocijalna obilježja udomitelja i iskustvo udomiteljstva djece: Doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
15. Laklija, M. (2011.) Pristupi udomiteljskoj skrbi za djecu u svijetu i čimbenici koji utječu na ishode udomiteljstva. Revija za socijalnu politiku. 18 (3); 291-310 (pregledni rad, znanstveni).
16. Laklija, M., Vukelić, N., i Milić Babić, M. (2012.) Specijalizirano udomiteljstvo djece s teškoćama u razvoju – iskustva udomitelja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 48
(2); 109-123.Lund, T.R. i Renne, J.L. (2009.) Child Safety: A guide for Judges and Attorneys.
American Bar Association and ACTION for Child Protection, Inc.
17. Ministarstvo socijalne politike i mladih (2010.) Standardi kvalitete socijalnih usluga. Posjećeno 25.travnja 2013. na mrežnim stranicama: http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/
socijalna_skrb/standardi_kvalitete_socijalnih_usluga.
18. Mosek, A. (2004.) Relations in Foster Care. Journal of Social Work, 4(3): 323–343.
19. NAPCWA (2009.) A Framework for Safety in Child Welfare. American Public Human Services
Association.
20. Redding, R. E., Fried, C. i Britner, P. A. (2000.) Predictors of Placement Outcomes in Treatment Foster Care: Implications for Foster Parent Selection and Service Delivery. Journal
of Child and Family Studies, 9(4), 425-447.
21. Schene, P. (2001.) Implementing Concurrent Planning: A Handbook for Child Welfare Administrators. Maine: National Child Welfare Resource Center for Organizational Improvement.
22. Shonkoff, J. i Phillips, D. (2000.) From neurons to neighborhoods: The science of early childhood development. Washington, DC: National Academy Press.
23. Sladović Franz, B. (2008.) Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje u socijalnoj skrbi za djecu.
U: Ajduković, M., i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a
za Hrvatsku. 93-121.
58
24. Sladović Franz, B. i Ajduković, M. (2008.) Skrb za dijete čiji je razvoj ugrožen u obitelji. U:
Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za
Hrvatsku. 77-91.
25. Sladović Franz, B. (2011.) Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu. Ljetopis
socijalnog rada 18(3), 439-467.
26. SOS-Kinderdorf International (2007.) Quality 4Children –Standardi za izvanobiteljsku skrb
o djeci u Europi, an initiative. Posjećeno 30.travnja 2013. na mrežnim stranicama: http://
www.sos-dsh.hr/include/pdf/SOS_quality4children_hr.pdf.
27. Spears, W. i Cross, M. (2003.) How do children who foster perceive fostering? Adoption and
Fostering, 27 (4): 38-45.
28. Stein, M. (2009.) Quality Matters in Children’s Services: Messages from Research. London:
Jessica Kingsley.
29. Twigg, R. C. (1994.) The unknown soldiers of foster care: Foster care as loss for the foster
parents’ own children. Smith College Studies in Social Work, 64, 297-312.
30. Vidović, L. i Ivković, Đ. (2010.) Smjernice za alternativnu skrb. Zagreb: Ured UNICEF-a za
Hrvatsku.
31. UN Konvencija o pravima djeteta (2010.) Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
32. Žižak, A. i Koller-Trbović, N. (2006.) Obitelj u doživljaju djece i mladih: od prošlosti do budućnosti. Kriminologija i socijalna integracija. 15(2) 13-23.
33. Žižak, A., Koller-Trbović, N., Jeđud Borić, I., Maurović, I., Mirosavljević, A. i Ratkajec Gašević,
G. (2012.) Što nam djeca govore o udomiteljstvu. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
34. Wheal, Ann (2005.) The leaving care handbook: helping and supporting care leavers. London: Russell House Publishing.
35. Younes, M. N., & Harp, M. (2007.) Addressing the impact of foster care on biological children and their families. Child Welfare, 86(4), 21-40
36. http://www.lifeplancommunity.com/features.asp?ID=937
59
PREDLOŽAK ZA PROCJENJIVANJE STANJA I POTREBA DJETETA
U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI
(ime i prezime djeteta)
I. PRISTUPA SE PROCESU PROCJENJIVANJA STANJA I POTREBA DJETETA U SVRHU
(moguće više odgovora):
a. analize stanja i potreba djeteta u alternativnoj skrbi;
b. usklađivanja potreba djeteta u sustavu skrbi s udomiteljskom obitelji;
c. analize mogućnosti djetetove biološke obitelji za povratak djeteta u obitelj;
d. a0 nalize mogućnosti udomitelja za pružanje djetetu kvalitetne skrbi sukladno njegovim
potrebama;
e. donošenja individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji i popratnih planova;
f. revizije individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji i popratnih planova;
g. 0revizije individualnog plana skrbi za dijete smješteno u instituciju i popratnih planova;
h. razvijanja plana edukacije za konkretnu udomiteljsku obitelj sukladno potrebama djeteta;
i. 0donošenja stručnog mišljenja za potrebe drugih nadležnih službi (npr. suda);
j. redovitog praćenja djeteta u alternativne skrbi;
k. redovitog praćenja udomiteljske obitelji za vrijeme trajanja smještaja djeteta u toj obitelji;
l. pripreme djeteta za reintegraciju u vlastitu obitelj;
m. pripreme djeteta za tranziciju iz sustava skrbi u samostalan život;
n. iz drugog razloga (navesti kojeg)
II. PODRUČJA PROCJENE DJETETA KOJA SU OBUHVAĆENA PROCJENOM
(obrasci za procjenu nalaze se u prilogu):
a. 0područje identiteta djeteta (uključujući religijski/kulturalni/etnički identitet)
b. 0zdravstveni status djeteta;
c. odgojne i obrazovne potrebe djeteta, uključujući područje problema u ponašanju;
d. neko drugo područje (navesti koje)
e. neko drugo područje (navesti koje)
III. ANALIZA I ZAKLJUČAK NA OSNOVI PROVEDENE PROCJENE PO PODRUČJIMA SKRBI ZA
DIJETE (pod točkom II.):
Prepoznate potrebe djeteta u sustavu skrbi jesu:
60
61
Vještine koje bi trebala posjedovati osoba koja
skrbi o djetetu s obzirom na djetetove potrebe:
Potreba djeteta za uslugom:
Mjesto provedbe
(bolnica, škola, udruga,
obitelj)
Intenzitet i učestalost
provođenja
Vremenski okvir (početak i kraj trajanja usluge)
Provoditelj/i
•usluge u koje dijete treba biti uključeno i aktivnosti koje se trebaju poduzeti u vezi sa sljedećim područjima:
IV. POTREBE DJETETA ZA USLUGAMA U KOJE BI TREBALO BITI UKLJUČENO
Područje
djetetova
identiteta
Zdravstveni
status djeteta
Odgoj,
obrazovanje,
socijalizacija
djeteta
Neko drugo
područje
procjene
djeteta
PRILOZI PREDLOŠKU ZA PROCJENJIVANJE STANJA I POTREBA
DJETETA U ALTERNATIVNOJ SKRBI:
PODRUČJE DJETETOVA IDENTITETA
(uključujući religijski/kulturalni/etnički identitet)
1. Kakvo je djetetovo razumijevanje razloga/
okolnosti zbog kojih je uključeno u sustav alternativne skrbi?
2. Ima li dijete informaciju o tome tko su mu
biološki roditelji?
a) ne
b) da
a) ne
b) da
3. Koji su religijski/kulturalni/etnički korijeni
djeteta?
4. Osigurava li smještaj djeteta u udomiteljskoj
obitelji njegovanje njegova podrijetla?
Ako ne osigurava, na koji će način dijete biti u
kontaktu s osobama istog religijskog, kulturalnog i/ili etničkog identiteta?
5. Na koji se način djetetu omogućuje prakticiranje vjerskih i kulturalnih običaja?
6. Ima li dijete potpunu osnovnu osobnu dokumentaciju (npr. prijavu zdravstvenog osiguranja
i sl.)?
a) ne
7. Ako dijete dolazi u udomiteljsku obitelj iz
ustanove ili neke druge udomiteljske obitelji,
posjeduje li Knjigu života?
a) ne
8. Traži li dijete neke dodatne podatke o sebi,
svojoj obitelji?
a) ne
9. Kakva je dostupnost tih podataka i mogućnost dolaženja do njih (sadržajno, pravno)?
a) socijalnom radniku:
62
b) da
Ako ne, koja dokumentacija nedostaje?
b) da
Ako je ne posjeduje, na koji se način Knjiga života planira izraditi?
b) da
Ako da, koje?
b) djetetu:
63
4
Ime i prezime:
Specijalizacija:
Adresa ustanove:
Odjel:
Kontakt broj:
Procijenjeno stanje:
Mentalna oštećenja:
• intelektualne teškoće
Prepoznata potreba:
Prepoznata potreba:
III.
4
Ovaj dio stručne procjene i praćenja potreba djeteta radi se zajedno s liječnikom pedijatrom i/ili specijalistom medicine kod kojeg je dijete bilo ili još uvijek jest u tretmanu te, sukladno
okolnostima, i s djetetovim biološkim roditeljem te udomiteljem.
Procijenjeno stanje:
Tjelesna oštećenja:
• oštećenja vida
• oštećenja sluha
• oštećenja u govoru i glasu
• deformacije, motorička ili funkcionalna oštećenja pojedinih organa i
organskih sustava
II.
Ime i prezime: Adresa ustanove:
Kontakt:
Ime i prezime: Adresa ustanove:
Kontakt:
I.
Nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj:
Do smještanja djeteta u udomiteljsku
obitelj:
Nalazi procjene djeteta po razvojnim područjima :
Zdravstveni status djeteta (dijagnoza/e):
Hereditet (obiteljska povijest bolesti,
nasljedne bolesti, ovisnosti i sl.)
Podaci o nadležnom specijalistu djeteta:
Podaci o nadležnom pedijatru/liječniku
djeteta:
ZDRAVSTVENI STATUS DJETETA
64
Procijenjeno stanje:
Procijenjeno stanje:
Dijagnoza:
Komunikacijske vještine (jezično-govorni razvoj)
Socio-emocionalni razvoj (psihološki status)
Psihijatrijski status (za djecu kod koje su prepoznate indikacije):
Procijenjeno stanje:
a) da b) ne, dijete nije primilo
Zdravstveno stanje zubi i usta djeteta
Je li dijete uredno cijepljeno?
Propisana terapija (način i učestalost uzimanja
terapije, davanje koje provodi medicinsko osoblje, odnosno udomitelj):
Procijenjeno stanje:
Senzorička integracija
Rizik za sebe i druge:
a) piromanija
b)agresivnost prema drugima
c)samoozljeđivanje
d) suicidalnost
e) nešto drugo
Procijenjeno stanje:
Prethodne hospitalizacije:
Procijenjeno stanje:
Kognitivni/spoznajni razvoj
Prepoznata potreba:
Prepoznata potreba:
Prepoznata potreba:
Prepoznata potreba:
Prepoznata potreba:
Prepoznata potreba:
65
Dostupnost usluga liječenja/terapije, rane intervencije, habitacije i/ili rehabilitacije na području
lokalne zajednice udomitelja:
Postojanje potrebe za uključivanjem djeteta u
usluge rane intervencije, habitacije i/ili rehabilitacije:
Usluge kontrolnih pregleda te rane intervencije/
habitacije/rehabilitacije u koje dijete treba biti
uključeno:
Potreba prilagodbe dnevne rutine djeteta/udomiteljske obitelji potrebama djeteta.
Potreba prilagodbe kućanstva zdravstvenom
stanju i potrebama djeteta:
Potrebna pomagala djetetu (naočale, pužnica,
kolica, aparatić za zube i sl.):
Propisana prehrana (režim prehrane, dijeta,
alergije na hranu i sl.):
• u dodatku priložiti plan prehrane
• priložiti raspored davanja lijekova
Osnova potrebe za uključivanjem djeteta u usluge rane intervencije/habitacije/rehabilitacije:
a) postnatalna trauma
b) neurorizični čimbenici
c) razvojna odstupanja
d) deformacije i/ili funkcionalna oštećenja pojedinih organa i organskih sustava
e) senzorička oštećenja
f) motorička oštećenja
g) psihijatrijski poremećaji
h) nešto drugo:
a) ne postoji potreba za uključivanjem djeteta u usluge rane intervencije/habitacije/rehabilitacije;
b) postoji potreba za uključivanjem djeteta u usluge rane intervencije/habitacije/rehabilitacije
66
b) da
a) ne
Naziv ustanove:
Adresa ustanove:
Ime i prezime odgajatelja/razrednika:
Kontakt broj:
a) prema modelu segregacije
b) prema modelu integracije (djelomična i potpuna)
c) prema modelu inkluzije
5
Ovaj dio stručne procjene i praćenja potreba djeteta radi se zajedno s djetetovim odgajateljem/razrednikom te, sukladno objektivnim okolnostima, i s djetetom, odnosno njegovim
biološkim roditeljem te udomiteljem.
8. Koliko je model obrazovanja u koji je dijete uključeno prilagođen
i u skladu s djetetovim mogućnostima (postoji li potreba za dodatnim testiranjem djeteta i/ili profesionalnom rehabilitacijom)?
3) Održavanjem nastave u kući
c. posebni odjeli s posebnim programima
2) U posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama
•po redovitom programu
•po prilagođenom programu
•po posebnom programu
b. djelomična integracija
•redoviti razredni odjeli – predmeti iz područja kulture
•posebni razredni odjeli – obrazovni predmeti po posebnom programu
3. Je li dijete mijenjalo vrtić/školu nakon izdvajanja iz obitelji?
a) ne
b) da
4. Ako se radi o djetetu školske dobi, s koliko je godina dijete krenulo u školu?
5. Broj škola koje je dijete promijenilo u zadnjih pet godina? Što je bio uzrok tome?
6. Ako se radi o djetetu školske dobi, je li dijete ponavljalo koji razred? Što je bio uzrok tome?
7. Obrazovanje djeteta provodi se (molim, zaokružiti):
1) U redovitoj osnovnoj školi
a. potpuna integracija (redoviti razredni odjeli)
•po redovitom programu uz individualizaciju
•po prilagođenom programu
2. Ako se radi o djetetu s teškoćama u razvoju predškolskog uzrasta koje je uključeno u program
predškolskog odgoja, po kojem je modelu ono uključeno u predškolsku ustanovu?
1. Polazi li dijete koju predškolsku/školsku ustanovu?
ODGOJNE I OBRAZOVNE POTREBE DJETETA5
67
a) ne
b) da
21. U koje bi se aktivnosti slobodnog vremena dijete željelo
uključiti?
20. U kojim je aktivnostima dijete uspješno?
19. Koji su interesi/hobiji djeteta? Koje izvanškolske aktivnosti
pohađa?
18. Kako izgleda dnevna rutina djeteta u udomiteljskoj obitelji?
17. Tko uči i pomaže djetetu oko domaće zadaće tijekom njegova smještaja u udomiteljskoj
obitelji?
Postoji li potreba za nadzorom i pomoći u učenju i pisanju domaće zadaće?
16. Postoje li poteškoće djeteta u svladavanju nekog predmeta ili dijela gradiva?
15. Kakve su opservacije odgajatelja/razrednika o vladanju i interakciji djeteta s vršnjacima i
odgajateljima/profesorima?
Postoji li opomena/ukor?
Redovitost pohađanja nastave (broj neopravdanih sati)?
14. Kakav je bio uspjeh djeteta na kraju prošle školske godine?
13. Koji su obrazovni ciljevi djeteta tijekom sljedećih pet godina?
12. Koji su obrazovni ciljevi djeteta tijekom sljedeće godine?
11. Kakav je stav djeteta o uključenosti u predškolske/školske programe?
10. Koliko je odgojna/obrazovna sredina poticajna za unapređenje djetetovih kognitivnih, intelektualnih, izražajnih i komunikacijskih vještina?
9. Postoji li potreba djeteta za uslugom osobnog asistenta u
školi?
Potreba za osobnim asistentom očituje se u području:
a) kretanja – motorike djeteta
b) praćenja nastavnoga gradiva
c) nešto drugo:
68
Ime i prezime stručnjaka:
Specijalizacija:
Adresa ustanove:
Odjel:
Kontakt:
Ime i prezime stručnjaka:
Specijalizacija:
Adresa ustanove:
Odjel:
Kontakt:
b) da
II.
a) ne
I.
7
Ako postoji rizik od bijega ili skitnje udomljenog djeteta, odnosno rizik da dijete odluta, važno je informirati udomitelja o postupanju u takvoj situaciji. Npr. treba mu dati uputu: „U
slučaju da se udomljeno dijete nije vratilo kući u dogovorenom terminu, a od vremena kada je dijete trebalo doći prošlo je vremena, udomitelj treba obvezno kontaktirati ustanovu
ili osobu s kojom je dijete trebalo biti zadnje u kontaktu, a zatim i policiju i CZSS.“
6
Ovaj dio stručne procjene i praćenja potreba djeteta radi se zajedno s djetetovim odgajateljem/razrednikom te sukladno objektivnim okolnostima i s djetetom, odnosno njegovim
biološkim roditeljem i udomiteljem.
7. Koje su vještine potrebe udomitelju da adekvatno odgovori na prepoznate
probleme u ponašanju djeteta?
6. Kako dijete prihvaća primijenjene metode pristupanja stručnjaka u radu
na području prepoznatih problema u ponašanju?
5. Tko provodi tretman s djetetom
ako je ono uključeno u neki oblik
tretmana u vezi s uočenim problemima u ponašanju?
4. Uključenost djeteta u neki oblik tretmana?
3. Je li dijete/maloljetna osoba u sukobu sa zakonom?
Je li djetetu izrečena kakva odgojna mjera?
2. Pokazuje li udomljeno dijete internalizirane ili eksternalizirane probleme
u ponašanju u udomiteljskoj obitelji? Ako da, koje?7
1. Pokazuje li udomljeno dijete internalizirane ili eksternalizirane probleme
u ponašanju u školi? Ako da, koje?
PROBLEMI U PONAŠANJU DJETETA 6
PROCJENA POTREBA ZA EDUKACIJOM UDOMITELJA
S OBZIROM NA STANJE I POTREBE DJETETA NA SMJEŠTAJU
Stručna sprema udomitelja:
Struka udomitelja:
U kojim je sve aspekti1. Briga za higijenu udomljenog djeteta (kupanje, oblačenje, toalet i sl.)
ma života udomljenog
2. Pripreme i konzumacija hrane i tekućine sukladno propisanom
djeteta potreban dodatan
režimu i načinu prehrane djeteta
angažman udomitelja
3. Davanje lijekova i nadzor nad uzimanjem lijekova
(zaokružite):
4. Provođenje nekih terapijskih tehnika s djetetom u domu (npr.
vježbanje, poticanje na neke aktivnosti i sl.)
5. Pomoću u učenju i pisanju domaće zadaće
6. Nešto drugo, što
Brige i poteškoće koje izražavaju udomitelji u vezi
sa skrbi o djetetu:
Područja u kojima je prepoznata potreba udomitelja za :
Tema edukacije koju je potrebno
organizirati i/ili u nju uključiti udomitelja:
• produbljivanjem
razumijevanja
• stjecanjem znanja
• stjecanjem i unapređivanjem vještine
Plan edukacije udomitelja (u koji će oblik edukacije udomitelj biti uključen, kada, u kolikom trajanju,
tko će provoditi edukaciju):
69
PREDLOŽAK IPS-a
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI
ZA DIJETE
, OIB
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju
od
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE
(moguć jedan odgovor):
PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU
INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI
(moguće označiti više područja)8 :
VAŽNO:
Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja pri čemu jedno područje
može biti određeno kroz jedan ili
više ciljeva, uz napomenu da nije
potrebno navoditi one aktivnosti
koje se podrazumijevaju npr. uključuju svakodnevne redovne aktivnosti skrbi (npr. hranjenje, higijena i sl.).
a.
b.
c.
d.
e.
f.
do
kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj
kratkotrajan smještaj do posvojenja
0smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji
0smještaj u stambenoj zajednici
samostalno stanovanje
nešto drugo
a. s0 tanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb
b. 0zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog
i mentalnog zdravlja djeteta)
c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i
izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta
(uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)
e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz
djetetova života)
f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova
udomiteljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta
h. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr.
kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)
i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja
j. neko drugo područje:
8
Ovisno o broju područja koja se pokrivaju individualnim planom skrbi te broju ciljeva u svakom od njih, potrebno je
umnožiti predložak na sljedećoj stranici.
70
71
Cilj/evi:
Aktivnosti/zadaci/mjere/
stručni postupci
Nositelji (aktivnosti, mjera i/ Vrijeme provedbe (navesti
ili stručnih postupaka):
početak i kraj):
PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI
Plan praćenja provedbe cilja
(kada, tko i na koji način):
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
Individualni plan skrbi sastavljen je dana
od
za razdoblje
do
Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi:
U donošenju Individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Naknadne izmjene/dopune i datum uz potpis nadležne osobe:
72
PREDLOŽAK - OPĆE INFORMACIJE O DJETETOVU BORAVKU
U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI
1. PODACI O DJETETU
Ime i prezime:
OIB:
Spol:
Datum rođenja/dob:
2. PODACI O DJETETOVIM RODITELJIMA:
Ime i prezime majke:
Ime i prezime oca:
Datum rođenja majke:
Datum rođenja oca:
OIB:
OIB:
Adresa stanovanja majke:
Adresa stanovanja oca:
Broj telefona/mobitela:
Broj telefona/mobitela:
3. PODACI O DJETETOVU SKRBNIKU:
4. PODACI O UDOMITELJU DJETETA:
Ime i prezime:
Ime i prezime:
OIB:
OIB:
Adresa stanovanja:
Adresa stanovanja:
Broj telefona/mobitela:
Broj telefona/mobitela:
a) nesrodničko udomiteljstvo
5. UDOMITELJSTVO S
OBZIROM NA STATUS UDb) srodničko udomiteljstvo, odnos s djetetom
.
OMITELJA:
6. VRSTA UDOMITELJSTVA
(sukladno Zakonu o
udomiteljstvu):
7. PODACI O NADLEŽNOM SOCIJALNOM RADNIKU (navesti socijalnog radnika nadležnog
za dijete, biološku obitelj i udomiteljsku obitelj ako se oni razlikuju s obzirom na mjesnu
nadležnost CZSS-a)
Nadležan za dijete:
Nadležan za udomiteljsku
Nadležan za majku/oca djeteta:
obitelj:
CZSS/podružnica:
CZSS/podružnica:
CZSS/podružnica:
Ime i prezime socijalnog
radnika:
Adresa:
Ime i prezime socijalnog
radnika:
Ime i prezime socijalnog radnika:
Adresa:
Broj telefona:
8. OBILJEŽJA DJETETOVE OBITELJI:
Bračni/partnerski status djetetovih roditelja: Ako braća/sestre nisu zajedno smješteni
(navesti podatke o obitelji/ustanovi gdje je
Broj članova kućanstva:
koje dijete smješteno):
Postojanje braće i sestara: a) ne b) da
Je li dijete smješteno s braćom/sestrama?
Ako jest, s kime (navesti ime i prezime djetetova brata/sestre)?
73
9. Datum izdvajanja djeteta iz obitelji:
10. Datum smještanja djeteta u ovu udomiteljsku obitelj:
11. Broj promjena smještaja djeteta do sada (navesti broj):
12. Smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj
a. smještaj u biološkoj obitelji
prethodio je:
b. smještaj u ustanovi socijalne skrbi
c. smještaj u ustanovi zdravstvene skrbi
d. smještaj u drugoj udomiteljskoj obitelji
13. Pravni temelj smještanja djeteta u udomi- a) Zakon o socijalnoj skrbi, čl.
teljsku obitelj:
b) Obiteljski zakon, čl.
a. Materijalna oskudica u obitelji
14. Koji su sve događaji i
okolnosti u djetetovu životu
b. Roditelji kronično bolesni/hospitalizirani
prethodili njegovu izdvajanju c. Roditelji umrli/nestali
iz obitelji?
d. Roditelji na odsluženju kazne zatvora
e. Poremećeni obiteljski odnosi
f. Napuštanje djeteta
g. Zanemarivanje
h. Alkoholizam/ovisnost roditelja
i. Fizičko zlostavljanje
j. Seksualno zlostavljanje
k. Udomljavanje radi školovanja
l. Nešto drugo:
15. Kategorija djeteta u skrbi a. Dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi
(moguće zaokružiti više opci- b. Dijete s teškoćama u razvoju
ja):
1- Gluho, nagluho dijete/dijete s poremećajima u glasu i
govoru
2- Slijepo ili slabovidno dijete
3- Dijete s intelektualnim teškoćama
4- Dijete s motoričkim oštećenjem
5- Dijete s funkcionalnim oštećenjem organa/sustava
6- Psihički bolesno dijete
7- Dijete zaraženo HIV-om
c. Dijete s problemima u ponašanju
d. Maloljetnik u sukobu sa zakonom
e. Maloljetna majka
f. Neka druga kategorija, navesti koja:
16. Postojanje sudske zabrane kontakta majke: a)ne b) da (priložiti rješenje)
Postojanje sudske zabrane kontakta oca:
a)ne b) da (priložiti rješenje)
17. Kontakti djeteta s roditeljem uređuju se:
a) na temelju sudske odluke
b) na temelju dogovora uključenih strana
pri CZSS-u
18. Ako su kontakti uređeni sudskom odlukom,
navesti pod kojim se okolnostima održavaju
kontakti:
74
19. Kratkoročni cilj mjere izdvajanja djeteta iz
obitelji:
a. stjecanje uvjeta za povratak u biološku
obitelj
b. smještanje u srodničku udomiteljsku
obitelj
c. posvojenje
d. smještanje u stambenu zajednicu
e. samostalno stanovanje9
f. nešto drugo
20. Cilj dugoročnog plana skrbi za dijete:
a. stjecanje uvjeta za povratak u biološku
obitelj
b. smještanje u srodničku udomiteljsku
obitelj
c. dugotrajno udomiteljstvo
d. posvojenje
e. smještanje u stambenu zajednicu10
f. samostalno stanovanje11
g. nešto drugo
Tko će i do kada (navesti datum) izraditi
planove?
a.
21. Potrebna izrada (moguće zaokružiti više
planova):
a. Individualnog plana skrbi za dijete u
udomiteljskoj obitelji
b.
b. Individualnog plana promjena za roditelje
c.
c. Individualnog plana promjena za
udomitelje
d.
d. Plana izlaska iz sustava skrbi
e.
e. Plana sigurnosti djeteta
f.
f. Paralelni plan
Individualni plan skrbi i ostali planovi (sigurnosti, izlaska iz sustava skrbi itd.) doneseni su
na temelju procjene stanja i potreba djeteta/biološke i udomiteljske obitelji izrađene u
suradnji s:
Ime i prezime
Uloga/struka/ speci- Ustanova/ organDatum provedene
jalizacija
izacija
procjene
Do kojih se novih informacija relevantnih za proces donošenja individualnog plana skrbi
od završetka inicijalne procjene došlo?
Koji su osnovni elementi i smjernice paralelnog planiranja budućih postupanja?
9
Obveza je socijalnog radnika nadležnog za biološku obitelj djeteta izraditi individualni plan promjena za djetetove roditelje.
10
Izrada plana izlaska iz sustava skrbi - Ako je dijete navršilo 15 godina starosti te kada se radi o očekivanom dugotrajnom udomiteljstvu, potrebno je izraditi tzv. plan izlaska iz sustava skrbi.
11
Izrada paralelnog plana skrbi.
75
PODACI O OSOBAMA UKLJUČENIM I POZVANIM U PROCES INDIVIDUALNOG PLANIRANJA
ZA POTREBE DIJETETA U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI
Tko je sve sudjelovao u donošenju individualnog plana skrbi i popratnih planova?
Ime i prezime
Uloga/odnos s djetetom/funkcija
Tko je bio pozvan da aktivno sudjeluje, a nije se odazvao pozivu
Ime i prezime
Uloga/odnos s djetetom/
Datum i adresa upućivanja
funkcija
poziva
Na koji način dijete participira u procesu donošenja individualnog plana i popratnih planova skrbi (ako dijete nije participiralo u donošenju IPS-a, navesti razloge):
Usluge i prava na koje dijete i/ili njegovi
roditelji/udomitelji (po osnovi djeteta) imaju pravo:
• iz sustava socijalne skrbi
• iz zdravstvenog sustava
• iz sustava odgoja i obrazovanja
• iz nekog drugog sustava
76
Kao dokumentacija priloženi su sljedeći planovi (potrebno zaokružiti):
VRSTE PLANOVA:
VREMENSKI ROK
IZVRŠENJA:
DATUM REVIZIJE
NADLEŽNA
OSOBA
a. Individualni plan skrbi za dijete u
udomiteljskoj skrbi
b. Individualni plan promjena za
roditelje
c. Individualni plan promjena za
udomitelje
d. Neki drugi plan, navesti koji
f. Neki drugi plan, navesti koji
Kome su doneseni planovi vezani za skrb o djetetu u alternativnoj skrbi uručeni:
IME I PREZIME
OSOBE KOJA
PREUZIMA PLAN
a. Individualni plan skrbi za dije- 1.
te u udomiteljskoj skrbi
2.
3.
b. Individualni plan promjena za 1.
roditelje
2.
3.
c. Individualni plana promjena 1.
za udomitelje
2.
3.
1.
d. Neki drugi plan, navesti
koji
2.
3.
DATUM
PREUZIMANJA:
VRSTE PLANOVA:
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
POTPIS
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
77
U DRUGIM PODRUČJIMA
SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA
MEDICINSKE INTERVENCIJE
Popis osoba ovlaštenih za davanje suglasnosti za medicinske intervencije te aktivnosti u
sustavu odgoja i obrazovanja i u drugim područjima života djeteta u alternativnoj skrbi
Područje davanja suglasnosti
Ovlaštena osoba (ime i prezime,
kontakt broj):
Za hitne medicinske zahvate (koji uključuju anesteziju)
Za redovna cijepljenja djeteta
Medicinska liječenja/intervencije.
Za medicinske tretmane u obitelji koji zahtijevaju prethodnu edukaciju osoblja.
Za hitne i redovite stomatološke preglede (koji uključuju
anesteziju)
Uključivanje djeteta u neke alternativne intervencije (npr.
homeopatije itd.)
Za upis djeteta u školu
Za ispis djeteta iz škole
Za promjenu škole
Za upis djeteta u izvanškolske aktivnosti (jezik, sport, ples...)
Za odlaske djeteta na jednodnevne izlete u zemlji
Za odlaske djeteta na višednevne izlete u zemlji
Za odlaske djeteta na izlete u inozemstvo
Za odlaske na informacije i roditeljske sastanke u školu
Za davanje suglasnosti za sudjelovanje djeteta u npr. istraživanju u školi
Za sudjelovanje djeteta na natjecanjima
Za pokretanje postupka izdavanja putovnice djetetu
Za zapošljavanje preko učeničkog servisa
Za pristupanje društvenim mrežama (Facebook, Twiter i sl.)
Za promjenu imena na traženje djeteta
U slučaju da dijete želi promijeniti vjeru
Za tetoviranje, piercinge i sl.
Nešto drugo, navesti što
Nešto drugo, navesti što
Nešto drugo, navesti što
Posebne napomene vezane uz davanje suglasnosti:
U situacijama nedostupnosti roditelja ili skrbnika (navesti tko je nadležna kontakt
osoba za rješavanje nastale situacije, iz koje institucije te njezin kontakt broj):
78
KONTAKTI DJETETA U ALTERNATIVNOJ SKRBI S
BIOLOŠKOM OBITELJI I DRUGIM ZNAČAJNIM OSOBAMA
a) Da, emocionalna
Postoji li potreba za osiguravanje
dodatne stručne podršku djetetu
b) Da, savjetodavna, informativna/edukacijska
vezana za odnose i kontakt s vlasti- c) Da, praktična, u kojem pogledu?
tom obitelji?
d) Da, neka druga, navesti koja
e) Ne, nije potrebna dodatna stručna pomoć
PLAN KONTAKATA DJETETA S ČLANOVIMA OBITELJI (roditeljima, braćom/sestrama, bakama/
djedovima, ostalom rodbinom i drugim značajnim osobama)
Uz nadzor ili bez Praćenje i
Vrijeme i
Član obitelji i/ili Učestalost i
evaluacija
druge značajne duljina trajanja mjesto održava- njega
nja kontakta
kontakta
osobe
1.
2.
3.
4.
5.
79
ISBN: 978-953-57670-0-8

Z A H T JE V za upis djeteta u dječji vrtić/jaslice

Odrasli vole brojeve - Dječji vrtić Jarun

Zahtjev za umanjenje - Dječji vrtić Grigor Vitez

USPOREN JEZIČNO-GOVORNI RAZVOJ

Nasilničko ponašanje u obitelji - Centar za socijalnu skrb Čakovec

VAŽNOST GOVORA DJECE PREDŠKOLSKE

ovdje - Centar Proventus

Naputak

Kliknite za pregled dokumenta

CACHEID=bb2e1890-13e6-4f46-8abf-5f72c2caaa00;prijava osiguranog slučaja – rođenje djeteta