Maja Laklija Branka Sladović Franz Maja Laklija / Branka Sladović Franz INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ OBITELJI Nakladnik: Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje Za nakladnika: Mirela Miharija Recenzentice: prof. dr. sc. Kristina Urbanc doc. dr. sc. Ivana Jeđud Borić Autorice: doc. dr. sc. Maja Laklija prof. dr. sc. Branka Sladović Franz Grafička priprema i dizajn: Silva Miharija Lektura: Maja Silov Tovernić Tisak: Stega tisak d.o.o., Zagreb Naklada: 250 primjeraka CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 844281. ISBN: 978-953-57670-0-8 Ovaj priručnik je izrađen uz financijsku potporu Ministarstva socijalne politike i mladih u okviru provedbe programa “Kvalitetno udomiteljstvo za sretno djetinjstvo” 2010. - 2013. Maja Laklija Branka Sladović Franz INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ OBITELJI PREDGOVOR Dragi kolege, suradnici i stručnjaci, ovaj priručnik nastao je u okviru programa Kvalitetno udomiteljstvo za sretno djetinjstvo usmjerenog razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose kvaliteti udomiteljstva i kvalitetnijem planiranju udomiteljske skrbi te povećanju broja udomitelja za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Program je započeo 2010. godine uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a sada Ministarstva socijalne politike i mladih. Partneri u programu bili su nam Centar za socijalnu skrb Zaprešić i Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška, a suradnik Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod. Nizom aktivnosti, prije svega radionicama, predavanjima i savjetodavnim radom, nastojali smo pružiti potrebna znanja i vještine udomiteljima i onima koji to žele postati te im na taj način pomoći u obavljanju jedne od najzahtjevnijih uloga koje život može donijeti i olakšati im je – u odgoju sretne, uspješne i zadovoljne djece koja nisu imala sreću odrastati u svojoj biološkoj obitelji. Naš uspjeh u ispunjavanju postavljenih ciljeva velikim je dijelom ovisio o dobroj suradnji s djelatnicima centara za socijalnu skrb. Tako su određene aktivnosti bile usmjerene upravo djelatnicima tih centara, a ova je publikacija proizišla iz spomenutih aktivnosti. U fokusu je ovog priručnika dobrobit udomljenog djeteta i pronalaženje najboljih mogućih postupaka za ostvarivanje toga cilja. Tekst koji slijedi trebao bi stručnjacima poslužiti kao alat za postizanje željenog učinka. Dosadašnji način rada, koji je uključivao i planiranje, nije bio jasno i detaljno definiran. Jedinstveni predlošci s jasnim uputama i objašnjenjima postupaka trebali bi unaprijediti brigu za samo dijete te olakšati postupanje kako samim socijalnim radnicima tako i udomiteljima. Richard Cushing rekao je: „Planirajte unaprijed. Nije kišilo kada je Noa počeo graditi arku.“ (http://www.lifeplancommunity.com/features.asp?ID=937). Nadamo se da će ova publikacija poslužiti kao veliki kišobran kojim će socijalni radnici štititi udomljenu djecu od posljedica nepovoljnog životnog početka u kojem su se našla. Koristim se ovom prilikom da u ime djelatnikā i suradnikā Siriusa zahvalim na suradnji djelatnicima CZSS-ova koji su primjedbama i prijedlozima pridonijeli kvaliteti ove publikacije: Andreji Medovarski i Romani Prigorec iz CZSS-a Zaprešić, Miri Maćešiću iz CZSS-a Nova Gradiška i Katarini Betević Dadić iz CZSS-a Zagreb. Veliku zahvalu upućujemo i svim udomiteljima s kojima smo tijekom tri godine surađivali i ugodno se družili. Iako je naša uloga bila prenošenje znanja i vještina, učenje je bilo obostrano i obogatilo je i nas – i kao stručnjake i kao ljude. Uz zahvalnost Ministarstvu na mogućnosti da se ovakav program provede, izražavamo nadu da će se slične aktivnosti nastaviti te da će naše društvo prepoznati i naučiti više cijeniti trud i nesebičnost koju udomitelji ugrađuju u svoj „rad“ brinući se o onima koji to najviše zaslužuju, o djeci. Dr. sc. Lovorka Brajković, predsjednica udruge SADRŽAJ UVOD..........................................................................................................................................9 OSNOVNA POLAZIŠTA PRI INDIVIDUALNOME PLANIRANJU SKRBI ZA DJECU..........................11 Na kojim osnovnim načelima počiva individualno planiranje skrbi?.......................................15 Što se nalazi u individualnom planu skrbi za udomljeno dijete?.............................................16 Zašto je potrebno izraditi individualni plan skrbi za dijete?.....................................................16 Izrađuje li se individualni plan skrbi u svim slučajevima smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj?................................................................................................................16 Kada se individualni plan skrbi izrađuje i do kada treba biti gotov?.......................................17 Tko izrađuje individualni plan skrbi za dijete?.........................................................................17 Uključivanje biološke obitelji u proces individualnog planiranja.............................................19 Uključivanje djece u proces individualnog planiranja .............................................................20 PROCES IZRADE I PROVEDBE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI..................................................22 Procjenjivanje kao temelj planiranja........................................................................................24 Informiranje udomitelja o djetetu...........................................................................................26 PRAĆENJE, EVALUACIJA I REVIZIJA INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI.........................................29 PLANIRANJE ZA POTREBE DJECE U SPECIJALIZIRANOM UDOMITELJSTVU..............................31 Dojenčad i djeca u dobi do tri godine......................................................................................31 Specijalizirano udomiteljstvo...................................................................................................32 ZAVRŠNA NAPOMENA I PRIMJERI............................................................................................34 Primjer individualnog plana skrbi za specijalizirano udomiteljstvo.........................................35 Primjer individualnog plana skrbi za dijete iz dječjeg doma....................................................39 Primjer individualnog plana skrbi za novorođenče..................................................................43 Primjer individualnog plana skrbi za udomljeno dijete bez adekvatne roditeljske skrbi.........48 SMJERNICE ZA ISPUNJAVANJE PREDLOŽAKA VEZANIH UZ PLANIRANJE SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI................................................................52 POPIS LITERATURE....................................................................................................................57 Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi.....60 Predložak IPS-a.........................................................................................................................70 Predložak - opće informacije o djetetovu boravku u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi....73 UVOD U ovom se priručniku daju smjernice i preporuke namijenjene praktičnom radu stručnjaka koji se bave udomiteljstvom djece, u prvom redu socijalnim radnicima, odnosno voditeljima slučaja, koji su nadležni za dijete. No kako u procesu zaštite djece nužno trebaju sudjelovati i druge značajne osobe, u tom je smislu ovaj priručnik doprinos njihovu zajedničkom razumijevanju procesa planiranja. Nadalje, priručnik se može primijeniti na svu djecu u alternativnoj skrbi uz uvažavanje specifičnosti navedenog oblika skrbi i pojedinog djeteta, a ne samo na udomljenu djecu jer načela i postupci jednako vrijede i za ostale oblike skrbi. Primjeri koji su ovdje navedeni izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse i na tome im zahvaljujemo. U priručniku se stručnjake upućuje i na druge stručne izvore te je njegova primjenjivost i uspješnost u uskoj vezi sa znanjima i provedbom postupaka koji su u drugoj literaturi detaljno opisani. Naime, kako je pružanje udomiteljske skrbi samo dio sustava zaštite djece mjerom izdvajanja djeteta iz biološke obitelji, nužno je da su svi njegovi dijelovi, odnosno postupci i intervencije, međusobno usklađeni i usmjereni istim ciljevima na dobrobit djeteta. U središtu ovog priručnika jest individualno planiranje skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji, no da bi udomiteljska skrb za dijete bila uspješna, važno je kvalitetno obaviti niz drugih profesionalnih zadataka nakon čega se može očekivati da će kvaliteta udomiteljske skrbi biti veća, broj slučajeva prekidanja smještaja u udomiteljskim obiteljima manji, a sustav podrške i pomoći obiteljima (biološkoj i udomiteljskoj) efikasniji. Neki su od tih profesionalnih zadataka ovi: • procjena djeteta i obitelji (biološke i udomiteljske); • odabir, priprema i edukacija udomitelja; • usklađenost djeteta i udomitelja; • rad s djetetom; • podrška udomiteljima; • kontinuiran rad s biološkom obitelji; • pomoć prilikom susreta između djeteta i članova biološke obitelji; • pažljiva izrada individualnog plana skrbi za dijete; • redovito praćenje i evaluacija poduzetih aktivnosti; • kontinuirana edukacija udomitelja i dr. 9 O povijesti udomiteljstva u Hrvatskoj, pravima i obvezama udomitelja i stručnjaka centara za socijalnu skrb te postupku smještanja predlažemo priručnik za udomitelje djece “Dajući dom dajemo sebe” autora Kronstein i Škrabić-Aničić (2010.). Kako je individualizirani pristup planiranju skrbi za korisnike u hrvatskoj praksi noviji stručni pojam, tako su prisutne i određene terminološke, zakonske i praktične nedorečenosti koje su podložne daljnjim promjenama. Neovisno o njima, a vodeći se međunarodnim standardima, suvremenim istraživanjima i modelima prakse, ovim se priručnikom želi ukazati na načela, korake i mogući model pristupanja individualnom planiranju za djecu u sustavu udomiteljske skrbi te dati prijedlog za standardizaciju postupnosti radnji pri planiranju i vođenju dokumentacije. 10 OSNOVNA POLAZIŠTA PRI INDIVIDUALNOME PLANIRANJU SKRBI ZA DJECU Znanstvene spoznaje i stručna znanja o razvoju djece, odredbe Konvencije o pravima djeteta (2010.), zahtjevi i politika Europske unije, UN-ove Smjernice za alternativnu skrb o djeci (2010.), Standardi kvalitete socijalnih usluga (MSPIM, 2010.) te niz drugih dokumenata daju svoj doprinos reformi sustava socijalne skrbi u području unapređivanja sustava zaštite djece. Njezin je cilj, između ostalog, i unapređenje udomiteljstva (Ivković i Žižak, 2010.). Smanjivanje broja djece smještene u klasične institucije potpomognuto je i poticano pokušajima rekonstruiranja institucionalne skrbi, preporukama za jačanje preventivnih mjera i provedbu ranih intervencija te poticanjem alternativnih oblika skrbi, odnosno procesom deinstitucionalizacije (Ajduković, 2004.). Naime, proces deinstitucionalizacije skrbi o djeci, koji je već dulje vrijeme u Hrvatskoj u tijeku, uključuje, s jedne strane, razvoj suvremenog udomiteljstva, a s druge razvoj programa podrške obiteljima kako se djeca ni ne bi izdvajala iz obitelji (Laklija, 2011.). Pozornost stručne javnosti svakako se treba jače usmjeriti i na razvoj programa podrške obiteljima iz kojih su djeca već izdvojena radi omogućavanja povratka djece u obitelj (tzv. reunifikacije). Ako se u tome ne uspije, nužno je pronaći drugi, trajan i stabilan, oblik alternativne obiteljske skrbi – bilo dugotrajno udomiteljstvo bilo posvojenje. Udomiteljstvo kao oblik alternativne skrbi može zadovoljiti ključne potrebe djeteta upravo stoga što je riječ o skrbi u obiteljskom okruženju i odrastanju u lokalnoj zajednici. Ono omogućuje da se paralelno s razvijanjem odnosa privrženosti udomiteljima zadržava odnos privrženosti biološkim roditeljima i identifikacije s njima (ako je moguće) te da se pruža prilika biološkim roditeljima za sudjelovanje u skrbi o djetetu u nekim aspektima (Kletečki Radović i Kregar Orešković, 2005.). S obzirom na važnost održavanja osobnih obiteljskih veza i s drugim članovima obitelji izuzev s roditeljima, stručnjaci trebaju posvetiti posebnu pozornost braći i sestrama, bakama i djedovima, kumovima i dr. Poticanje održavanja odnosa s članovima uže i šire obitelji i zajednice ulaganje je u socijalnu mrežu koja može prihvatiti dijete nakon izlaska iz sustava skrbi (uz roditelje ili neovisno o njima) te u smanjivanje rizika od socijalne isključenosti djece koja odrastaju u sustavu skrbi. UN-ove Smjernice za alternativnu skrb o djeci (Vidović i Ivković, 2010.: 22) u točki 57. ukazuju na to da se odluke „…moraju temeljiti na procjeni, planiranju i ispitivanju…“, a u točkama 61. i 63. navodi se da planiranje pružanja i trajnosti skrbi treba provesti prije nego što dijete uđe u sustav skrbi. U planu treba jasno navesti ciljeve smještaja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti. Planiranje se spominje i u točki 68., prema kojoj „dijete treba pripremiti na sve promjene u 11 okruženju u kojemu mu se pruža skrb, a koje su posljedica postupaka planiranja i procjene“. O važnosti procjenjivanja govori smjernica broj 67., prema kojoj svakom djetetu obuhvaćenom privremenom skrbi treba osigurati „…pravo na redovitu i temeljitu procjenu (poželjno barem svaka tri mjeseca) primjerenosti skrbi i postupanja, koja osobito uzima u obzir osobni razvoj djeteta i sve promjene u potrebama ili događanjima u djetetovu obiteljskom okruženju te prikladnost i potrebu za postojećim smještajem u tim okolnostima. Tu procjenu trebaju izvoditi kvalificirane i ovlaštene osobe, a u nju u potpunosti treba uključiti kako dijete, tako i sve značajne osobe u djetetovu životu.“ (Vidović i Ivković, 2010.: 23). JE ĆEN PRA PLANIRANJE PRO CJEN JIVA NJE PROVEDBA INTERVENCIJA Slika 1. Tronožac provedbe intervencija U temelju intervencija u socijalnom radu s djecom nalaze se tri zasebna postupka koja se međusobno nadopunjuju: procjenjivanje, planiranje i praćenje (slika 1). Redoslijed navedenih postupaka iznimno je bitan u početku zaštite djeteta, a kasnije se postupci mogu provoditi i samostalno, odnosno u dijelu koji je potreban. Procjenjivanje je preduvjet planiranja te je potrebno napraviti početnu ili sveobuhvatnu obiteljsku procjenu dok je dijete još u biološkoj obitelji, a određene dijelove procjene provoditi i nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj (Sladović Franz, 2008.). Procjenjivanje podrazumijeva identificiranje kako poteškoća tako i resursa i snaga djeteta, njegove obitelji i zajednice te je samo na temelju uvida u sve aspekte života i okruženja moguća individualizacija ciljeva u kontekstu pojedinog djeteta i njegovih specifičnih potreba. Ni praćenje intervencije nije moguće bez prije provedenog planiranja kako bi se vrednovalo je li se postiglo ono što se namjeravalo (što iznova počiva na prethodnom procesu procjenjivanja i prvobitno prikupljenim podacima), odnosno jesu li, ako su nastupile neke promjene, potrebne prilagodbe. Ako se ne provodi jedan od navedenih postupaka, sama intervencija nije održiva (tronožac „pada“ bez jedne noge), odnosno nije moguće postići potrebnu ravnotežu ni iskoristiti važnost međuovisnosti postupaka. Prilikom poduzimanja profesionalnih intervencija, a onda i prilikom procjene i planiranja, valja razlikovati procjenu sigurnosti djeteta (je li dijete u životnoj opasnosti i/ili mu je u ozbiljnoj mjeri 12 ugroženo zdravlje) od procjene razine razvojne ugroženosti (postoji li i/ili kolika je vjerojatnost da je ugrožen pravilan razvoj djeteta, zadovoljavanje njegovih potreba i ostvarivanje potencijala unutar postojećih životnih okolnosti?). Slijedom toga valja razlikovati trenutačne aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se osigurala sigurnost djeteta (u obliku hitne intervencije ili donošenja plana sigurnosti ako je potrebno) od dugoročnih aktivnosti i mjera potrebnih za umanjivanje čimbenika koji su rezultirali nesigurnim uvjetima i razvojnim rizicima za dijete ili nepovoljnim ishodima (Sladović Franz i Ajduković, 2008.). Ako je dijete smješteno u udomiteljsku obitelj, tada pozornost treba usmjeriti i na sigurnost djeteta prilikom posjeta roditelja ili odlazaka u posjet, odnosno na procjenu sposobnosti i spremnosti udomitelja da se nose s posjetima roditelja. Sukladno suvremenim trendovima u području socijalne skrbi za djecu valja razlikovati postupke planiranja i vrste planova koji se mogu donositi i prema kojima treba postupati, ali koji se mogu donositi istovremeno ili u različitim trenucima provedbe intervencija za zaštitu i dobrobit djeteta i njegova boravka u sustavu alternativne skrbi (slika 2). INDIVIDUALNO PLANIRANJE ZA DIJETE U ALTERNATIVNOJ SKRBI Individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji Individualni plan promjena za udomiteljsku obitelj Individualni plan promjena za roditelje Vrste popratnih individualnih planova za djecu u alternativnoj skrbi: Paralelni plan Plan izlaska iz sustava skrbi Plan sigurnosti Slika 2. Individualno planiranje za dijete u alternativnoj skrbi Izrada individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji predmet je ovog priručnika, dok je za izradu drugih planova potrebno upoznati se sa specifičnostima u drugim aktualnim stručnim tekstovima. Ovdje se navode samo neke moguće okolnosti njihove izrade u kontekstu alternativne skrbi za djecu. S obzirom na to da je za djecu izdvojenu iz biološke obitelji potrebna stabilnost, a ne promjena, te kako se ona nalaze „u sustavu alternativne skrbi“, rabi se naziv individualni plan skrbi te se na taj način razlikuje od planova promjena koje trebaju ostvariti druge odrasle osobe u kontekstu cjelovite intervencije za dobrobit djeteta. Isto se tako u Standardima za izvanobiteljsku skrb u Europi, u Standardu 6, navodi da se „proces izvanobiteljske skrbi djece vodi (se) individualnim skrbnim planom“ (SOS - Kinderdorf International, 2007.: 27). 13 Individualni plan promjena za udomiteljsku obitelj potrebno je izraditi iznimno u situacijama kada je u interesu djeteta (npr. zbog stabilnosti i/ili trajnosti smještaja te privrženosti članovima udomiteljske obitelji) ostanak u istom okruženju, a udomiteljima je potrebna stručna pomoć i podrška u pružanju skrbi, bilo zbog specifičnosti djeteta, bilo zbog promijenjenih okolnosti u njihovoj obitelji, bilo zbog određenih novonastalih potreba djeteta (npr. poteškoće u ponašanju djeteta, smrt udomiteljeva partnera, teža bolest udomitelja). Ako je udomitelj koji je suočen s tim novonastalim okolnostima odlučan u tome da prekine udomiteljstvo i odbija pomoć/podršku, individualni se plan promjena za udomitelje, naravno, ne izrađuje; njegovoj se izradi pristupa ako je udomitelj motiviran za nastavak brige o djetetu te ako je ono u interesu djeteta. Prethodno je potrebno napraviti procjenu stvarne spremnosti i mogućnosti udomitelja da se mijenja i da u novim uvjetima pruži prikladnu skrb za dijete kako se ne bi mijenjao oblik smještaja i kako se ne bi prekidale uspostavljene veze. Svrha toga plana može biti i priprema udomitelja za prihvat djeteta (npr. ako udomljuje dijete s teškoćama u razvoju, a koje je brat ili sestra prije udomljenog djeteta, edukacija udomitelja sukladno stanju i potrebama udomljenog djeteta itd.). Individualni plan promjena za roditelje u ovom kontekstu izrađuje se radi stjecanja uvjeta za povratak djeteta u obitelj ili radi poticanja i održavanja kontakata s djetetom tijekom boravka u sustavu alternativne skrbi, a obično se provodi u obliku neke mjere obiteljskopravne zaštite. O izradi programa mjere nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi i specifičnostima postavljanja ciljeva detaljno su pisale Ajduković i Sladović Franz (2008.). Paralelni plan jest plan kojim se nastoje osmisliti daljnji koraci i mjere za slučaj da povratak djeteta u biološku obitelj ne uspije u očekivanom vremenu ili radi osiguravanja potrebnih uvjeta i okolnosti. Njime se nastoje identificirati drugi oblici osiguravanja skrbi za dijete ako se procijeni da nije moguće ponovno spajanje djeteta s obitelji. Sadržaj paralelnog plana u smislu daljnjih mjera kojima se štiti dijete (obično težih) nije predmet pregovaranja i dogovaranja s roditeljima. Njegova je funkcija motivirajuća za roditelja i sigurnosna za socijalnog radnika kako bi stručnjaci u slučaju pogoršanja situacije za dijete imali već unaprijed osmišljene strategije kojima se osiguravaju daljnji postupci. Paralelno planiranje jest „proces rada prema reunifikaciji obitelji dok se u isto vrijeme osmišljava zamjenski plan ukoliko to ne bude uskoro moguće… čime se namjerava brže premjestiti dijete iz neizvjesnosti… u sigurnu i stabilnu trajnu obitelj“ (Shene, 2001:1). Paralelni plan može se kratko navesti u zaključcima sveobuhvatne obiteljske procjene ili u općem predlošku koji se odnosi na skrb o udomljenom djetetu (vidi prilog 3) ili se može zasebno i detaljno razrađivati (npr. u slučaju povremene udomiteljske skrbi o djetetu majke iz jednoroditeljske obitelji koja boluje od karcinoma tijekom njezina boravka u bolnici, a za slučaj majčine smrti). 14 Plan izlaska iz sustava skrbi potrebno je početi izrađivati kad je dijete u dobi 15 – 16 godina ako je riječ o dugotrajnom udomiteljstvu. Taj bi plan mladu osobu trebao pripremiti za samostalan život i osigurati joj mehanizme podrške u obitelji i/ili lokalnoj zajednici ako se vraća u prijašnje okruženje (Wheal, 2005.). Prije izlaska iz sustava skrbi nužno je identificirati ili osmisliti resurse koji se trebaju iskoristiti radi daljnje podrške djetetu (posebno u području stanovanja, zapošljavanja, financiranja, obrazovanja i sl.), osobito u prvoj godini nakon izlaska iz sustava skrbi, ali i tijekom sljedećih godina (Stein, 2009.). Plan sigurnosti ima za cilj osmišljanje aktivnosti za suočavanje s prijetećom opasnosti kada se pojavi te provedbu sigurnosne intervencije koja mora imati trenutačan i potpun učinak – odmah zaštititi djetetov život i zdravlje (Lund i Renne, 2009.). Plan sigurnosti djeteta uključuje barem sljedeće elemente: identificirane rizike i opasnosti, definirane postupke osiguravanja sigurnosti i djelovanja u situacijama manifestiranja prijeteće opasnosti te stupanj svjesnosti o postojanju prijeteće opasnosti i spremnosti za provedbu sigurnosne intervencije udomitelja/roditelja/skrbnika/djeteta (NAPCWA, 2009.). U kontekstu udomiteljske skrbi plan sigurnosti izrađuje se ako postoji povremena prijeteća opasnost za dijete, npr. tijekom susreta s roditeljem. Cilj individualnog planiranja za djecu u sustavu alternativne skrbi izradom navedenih planova jest svrsishodno i djelotvorno odgovaranje na potrebe i zaštitu djece u sustavu alternativne skrbi. Iako na prvi pogled može djelovati zahtjevno i složeno, ako se provodi na opisani način, ono pruža više sigurnosti i osnažujuće je kako za dijete tako i za udomitelje, ali i za stručnjake koji rade u tom području. Na kojim osnovnim načelima počiva individualno planiranje skrbi? Planiranje u sustavu zaštite djece provodi se u partnerstvu i suradnji s roditeljima i drugim značajnim osobama koje su privatno ili profesionalno uključene u djetetov život, uključivši i osobe koje mogu poduprijeti obitelj (biološku i udomiteljsku) u kriznom razdoblju. Plan skrbi za dijete slikovito se opisuje i kao putokaz prema sigurnosti, stabilnosti i dobrobiti djeteta i njegove obitelji. No posebna vrijednost plana skrbi za dijete jest u tome što planirane intervencije povećavaju vjerojatnost poželjnih razvojnih ishoda (Shonkoff i Phillips, 2000.) te je nužnost donošenja planova zapravo vezana uza samu kvalitetu skrbi za djecu. U fokusu individualnog plana skrbi uvijek je jedno dijete. Ako se iz obitelji izdvaja više djece, za svako se dijete izrađuje zaseban individualni plan skrbi, neovisno o tome smještaju li se djeca zajedno ili ne. Iako se plan skrbi zapisuje i uručuje svim nositeljima njegove provedbe, valja napomenuti da naglasak nije na samom dokumentu već na procesu planiranja, čije se važne izmjene slijedom novonastalih okolnosti ili redovitog praćenja uvijek trebaju uzimati u obzir i prikladno bilježiti. 15 Što se nalazi u individualnom planu skrbi za udomljeno dijete? Individualni plan skrbi za udomljeno dijete sadrži jasno definirane ciljeve, aktivnosti i za njih odgovorne nositelje, vremenski okvir i kriterije praćenja uspješnosti provedbe ciljeva u područjima skrbi za dijete koji su posebno važni. Navedeno se odnosi na udomljeno dijete, njegovu biološku i udomiteljsku obitelj i njihove članove te za svaku skupinu stručnih suradnika koji se uključuju u rad na promjenama imajući u fokusu interes djeteta. Tako se na dijete odnose izravne aktivnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne i specifične potrebe djeteta, dok se na roditelje odnose aktivnosti kojima se osigurava i podupire prikladna skrb o djetetu ako u nekom dijelu i nadalje brinu o njemu te održavanje osobnih kontakata, odnosno povećanje sigurnosti i dobrobiti djeteta. Što se tiče udomitelja, u individualnom planu skrbi nalaze se i aktivnosti koje se odnose na identificirane potrebe udomitelja kojima će se povećati njihov kapacitet za osiguravanje prikladne skrbi i dobrobiti djeteta dok je kod njih smješteno, uključivši npr. potrebu za prijevozom, savjetovanje za probleme u ponašanju djeteta, edukaciju o pravilnoj prehrani djeteta oboljelog od dijabetesa i sl. Zašto je potrebno izraditi individualni plan skrbi za dijete? Potrebno ga je izraditi zato što se na taj način osigurava jasno postupanje svih uključenih u brigu o djetetu kako bi se zbog nužnosti pravovremenog postupanja i osiguravanja trajnih i stabilnih uvjeta odrastanja ili omogućio povratak djeteta biološkoj obitelji ili utvrdila potreba za pokretanjem drugih mjera obiteljskopravne zaštite (Inkelas i Halfon, 2002.; DePanfilis i Salus, 2003; Johnson i Wagner, 2005, ADHC, 2011.). Stoga je i za roditelje koji pružaju roditeljsku skrb nužno definirati koje ciljeve, aktivnosti i promjene trebaju poduzeti i ostvariti kako bi se osigurao siguran povratak djeteta u obitelj. Izradom i primjenom individualnog plana pomaže se u svladavanju prijelaznog razdoblja tijekom djetetova boravka u udomiteljskoj obitelji i održavanju kontinuiteta i dosljednosti u njegovu životu. Izrađuje li se individualni plan skrbi u svim slučajevima smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj? Plan je potrebno izraditi za svako dijete koje se nalazi u udomiteljskoj obitelji, neovisno o vrsti i planiranom trajanju udomiteljstva. No individualni plan skrbi ne mora nužno sadržavati sve dijelove, odnosno sva područja (vidi prilog 1 – Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi), već samo one relevantne za određeno dijete. Individualni plan skrbi tako može biti kraći ili dulji, s manje ili više ciljeva i aktivnosti ovisno o specifičnim potrebama djeteta i ukupnim okolnostima. Planiranje i procjena provode su u onom opsegu i sadržaju koji je važan za dobrobit djeteta. Tako se na primjer, ako se radi o dnevnom, tjednom ili vikend udomiteljstvu, u individualnome planu skrbi definiraju ciljevi skrbi, vrijeme boravka u sustavu skrbi, aktivnosti udomitelja i djeteta tijekom boravka u udomiteljskoj obitelji te očekivano trajanje udomiteljstva, ali taj plan može sadržavati i aktivnosti i zadaće koje se odnose na 16 roditelje u dijelu koji se tiče udomiteljstva (npr. dolazak po dijete u određeno vrijeme, prijevoz i praćenje na slobodnu aktivnost i sl.). Kada se individualni plan skrbi izrađuje i do kada treba biti gotov? U idealnom slučaju trebao bi se izraditi još za vrijeme boravka djeteta u vlastitoj obitelji, prije nego što je dijete izdvojeno iz obitelji ili unutar 3 – 4 tjedna nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj (Government of British Columbia, 2001.). Ako je dijete izdvojeno uslijed hitne situacije, rok za izradu individualnog plana skrbi iznosi do 90 dana zbog specifičnosti situacije, tj. nužnosti provedbe postupka procjene djeteta te obiteljskih i okolinskih čimbenika (ADHC, 2011.). Valja razlikovati situaciju u kojoj se u obitelji otprije provode određene mjere i intervencije a usprkos njima dođe do hitnog izdvajanja djeteta od situacije kada do trenutka izdvajanja obitelj i dijete nisu bili poznati sustavu socijalne skrbi. U tom je slučaju potrebno dulje vrijeme za prikupljanje informacija, procjenu djetetovih potreba i planiranje. Tko izrađuje individualni plan skrbi za dijete? Za postupak planiranja skrbi za dijete odgovoran je nadležni centar za socijalnu skrb, odnosno voditelj slučaja. Pod planiranjem se podrazumijeva i uključivanje drugih relevantnih osoba u postupak, organizacija zajedničkih sastanaka te praćenje svih bitnih okolnosti. Voditelj slučaja, osim što treba izraditi individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji, treba pratiti i provedbu toga plana, odnosno koordinirati, moderirati i facilitirati procese skrbi ako se za to pojavi potreba na razini biološke i udomiteljske obitelji, lokalne zajednice te sustava socijalnih politika osiguravajući ukupni kontekst u kojem se skrb za udomljeno dijete provodi. Ako udomiteljska obitelj i dijete nisu iz istog mjesta prebivališta, nužno je da usko, aktivno i s kolegijalnim povjerenjem surađuju centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu udomitelja i centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu djeteta i njegove biološke obitelji. Voditelj slučaja i postupka planiranja ostaje stručnjak nadležan za dijete prema djetetovu prebivalištu, no on sam ni u kojem slučaju ne može izraditi realan i kvalitetan individualni plan skrbi. Osim socijalnog radnika, odnosno voditelja slučaja, te članova njegova tima, odnosno socijalnog radnika udomitelja, u izradi individualnog plana skrbi za dijete treba sudjelovati i niz drugih osoba, kao što je prikazano na slici 3 (prilagođeno prema Mosek, 2004.). U prvom redu u izradi plana treba sudjelovati sámo dijete na koje se plan odnosi, i to sukladno svojoj dobi i zrelosti. Nadalje, važno je sudjelovanje djetetovih roditelja i/ili drugih članova obitelji (majka i otac ili druga osoba koja je do tada bila in loco parentis – očuh, maćeha, teta, djed) te djetetova skrbnika ako je iz nekih razloga određen. Udomitelj i drugi članovi udomiteljske obitelji koji su izravno uključeni u skrb o djetetu trebaju imati priliku unaprijed utjecati na sadržaj individualnog plana skrbi jer je većina provedbe plana, kvaliteta skrbi i izvedivost planiranih aktivnosti u najužoj vezi s njihovim razumijevanjem i mogućnostima. Poželjno je da u planiranju sudjeluju i bilo koje druge podržavajuće osobe, a koje je dijete samo odabralo, odnosno ima u njih povjerenja (npr. 17 kum ili susjeda). Ako je smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj prethodio boravak djeteta u ustanovi socijalne skrbi, preporučuje se pozvati na sudjelovanje i predstavnika ustanove, a osobito osobu koja je izravno skrbila o djetetu, što je najčešće odgajatelj. Ako postoji razlog za to, na sudjelovanje se trebaju pozvati i svi drugi stručnjaci koji osiguravaju specijalizirane usluge, npr. zdravstvene, rehabilitacijske ili druge tretmanske usluge, odnosno sve osobe koje imaju informacije korisne u planiranju ili u nekom dijelu koji se odnosi na segment dobivanja drugih relevantnih informacija (npr. odvjetnik obitelji). Socijalni radnik voditelj slučaja djeteta Odgajatelj, učitelj, rehabilitator i sl. Socijalni radnik udomitelja Druge osobe koje imaju informacije koje mogu pomoći u planiranju. Drugi stručnjaci koji osiguravaju specijalizirane usluge npr. zdravstvene skrbi i sl. Dijete U izradi Individualnog plana skrbi za dijete mogu sudjelovati: Predstavnik ustanove ukoliko je smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj prethodio njegov boravak u ustanovi socijalne skrbi Djetetovi roditelji (majka i otac ili osoba «in loco parentis» - očuh, maćeha, teta, djed) Djetetov skrbnik (ako je određen) i/ili drugi članovi obitelji Druge podržavajuće osobe za dijete (koje je dijete samo odabralo, u koje ima povjerenja). Udomitelj i drugi članovi udomiteljske obitelji direktno uključeni u skrb o djetetu. Slika 3. Tko sve može biti uključen u izradu individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji? Popis osoba koje mogu sudjelovati u izradi individualnog plana dug je (slika 3), no u svakom pojedinom slučaju treba odrediti tko sve s navedenog popisa treba sudjelovati u njegovoj izradi, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja. Dakle u malom broju slučajeva u izradu plana potrebno je uključiti baš sve sudionike s popisa. Uključenost može varirati od uzimanja u obzir ranijih podataka i informacija koje su dio stručnjačke ili korisničke perspektive do aktivnog planiranja i sudjelovanja na sastanku tima ili obiteljskoj konferenciji na kojoj se planira individualna skrb za dijete u udomiteljskoj obitelji. Važno je prilikom pristupanja planiranju promisliti o tome tko sve treba sudjelovati u njemu te koji je način uključivanja primjeren i poželjan imajući u vidu raspoloživo vrijeme i ukupni doprinos za specifičnu situaciju. Najvažnije je uključivanje biološke obitelji i djeteta u izradu plana. 18 Uključivanje biološke obitelji u proces individualnog planiranja Pod biološkom se obitelji u ovom kontekstu misli na roditelje djeteta i/ili osobe koje su obavljale roditeljsku skrb, odnosno živjele u zajedničkom kućanstvu s djetetom, dakle braću i sestre, bake i djedove itd. Uključivanjem biološke obitelji u skrb može se ostvariti niz pozitivnih ishoda (Reeding, Fried i Britner, 2000.): • poboljšava se suradnička veza između biološke i udomiteljske obitelji i sustava, jer članovi biološke obitelji imaju osjećaj da ih se čuje, poštuje i uvažava; • osigurava se transparentnost djelovanja i uloga svih strana uključenih u skrb o djetetu; • olakšava se ulaganje resursa biološke obitelji u realizaciju ciljeva, zadataka i ishoda prema individualnom planu skrbi; • osnažuju se pojedinci za poduzimanje radnji potrebnih za promjenu ponašanja i uvjeta koji tome pridonose prema individualnom planu promjena; • osigurava se da napori svih budu usmjereni k istim ciljevima u smislu osiguravanja dobrobiti i najboljeg interesa djeteta. Uključivanjem biološke obitelji u proces procjene i izradu individualnog plana skrbi identificiraju se i prepreke za povratak djeteta u obitelj te područja funkcioniranja obitelji na kojima je potrebno raditi. Nakon toga može se pristupiti izradi individualnog plana promjena radi osiguravanja usluga koje će pridonijeti povratku djeteta u obitelj. Roditelji i drugi članovi obitelji trebaju znati koje se promjene u ponašanju trebaju dogoditi da rezultiraju povratkom djeteta u obitelj i/ili zatvaranjem slučaja. Uključivanje djetetovih roditelja, odnosno osoba koje su obavljale roditeljsku skrb, u planiranje važno je i stoga što je – što su uključeniji u planiranje – veća vjerojatnost da će imati pozitivan stav prema promjenama i da će biti motiviraniji za promjene usmjerene povratku djeteta u obitelj, odnosno da će biti spremniji za suradnju, da će imati povjerenja u udomitelje te da će se nakon povratka djeteta u obitelj nastaviti samostalno ili uz manju podršku sustava socijalne skrbi brinuti o svojem djetetu. Tri su temeljna razloga za uključivanje roditelja u planiranje alternativne skrbi o djetetu: a) roditelji zadržavaju odgovornost za svoje dijete te se vrednuje, usprkos teškoćama roditeljstva ili drugim razlozima, njihova nezamjenjiva važnost za dijete, odnosno potiče se održavanje osobnih odnosa i privrženosti; b) roditeljima se omogućuje da bolje razumiju sustav socijalne skrbi te svoja prava i obveze tijekom boravka djeteta u alternativnoj skrbi; c) roditeljima se pomaže u zauzimanju realne perspektive o tome što se može ostvariti, na koji način i koliko će dugo proces trajati te se usmjerava na ono što roditelj može učiniti unutar navedenog zakonskog i stručnog okvira. 19 Navedeni razlozi ujedno su i za voditelja slučaja zadaci koje treba ostvariti i/ili na prikladan ih način pojasniti roditeljima, odnosno potaknuti roditelje da se aktivno uključe u sustav skrbi o svojem djetetu. Prilikom pozivanja roditelja u proces planiranja skrbi u udomiteljskoj obitelji važno im je naglasiti sljedeće: „…(radi se o) planu za dobrobit Vašeg djeteta te sudjelovanjem u izradi i primjeni plana i nadalje brinete o svojem djetetu na način koji je sada potreban…“ Nakon što se napravi individualni plan skrbi poželjno je pitati roditelje što je najgore što se može dogoditi pri realizaciji toga plana, odnosno koje su njihove brige i bojazni u svezi s provedbom alternativne skrbi o djetetu u određenoj udomiteljskoj obitelji prema dogovorenim ciljevima. Sukladno roditeljskim brigama potrebno je osmisliti i postupanje u tim okolnostima (npr. udomitelj će voditi dijete nedjeljom u crkvu ili će osigurati pristup telefonu ili mobitelu da bi dijete moglo nazvati roditelja kad poželi). Što znači da je roditelj aktivno uključen u proces planiranja? • Sudjelovao je u procesu procjene djeteta, osobito u identificiranju njegovih prednosti i potreba. • Sudjelovao je u određivanju usluga i pružatelja usluga (po mogućnosti i u odabiru udomitelja). • Sudjelovao je u postavljanju ciljeva u izradi individualnog plana skrbi i individualnog plana promjena. • Sudjelovao je u procesu evaluacije napretka u postizanju ciljeva. • Aktivno je raspravljao na sastancima praćenja i revizije individualnog plana skrbi. • Izvršavao je svoje aktivnosti i zadatke prema dogovorenom planu u korist djeteta. Kako se ne može očekivati da će se svi roditelji aktivno uključiti u sve aspekte intervencije, važno je odrediti, osobito prilikom razmatranja daljnjih mjera i postupaka, u kojima je od navedenih područja roditelj sudjelovao te u kojoj mjeri i na koji način. Uključivanje djece u proces individualnog planiranja Sudjelovanje djeteta potrebno je osigurati u skladu s djetetovom sposobnošću razumijevanja okolnosti u kojima se nalazi, što je u najužoj vezi s dobi i razvojnim stupnjem djeteta (UN KPD, 2010.) Važno je osigurati realizaciju djetetova prava da izrazi mišljenje o svim stvarima koje ga se tiču. Načini uključivanja djeteta u proces planiranja mogu varirati od crteža preko igre s lutkama do povjerljivog razgovora ili aktivnijeg sudjelovanja u izboru mjesta udomiteljstva (npr. ostanak u selu ili odlazak u grad zbog srednjoškolskog obrazovanja). Djeca se smatraju pouzdanim izvorima informacija o sebi i svojem ponašanju, obitelji itd. (Žižak i Koller-Trbović, 2006.), te je njihovo aktivno sudjelovanje iznimno vrijedno i u postupku procjenjivanja i u planiranju skrbi. 20 U objašnjenju Standarda 11. (SOS-Kinderdorf International, 2010.: 39) navodi se sljedeće: „Dijete se prepoznaje kao stručnjak za svoj život. Dijete se informira, sluša i shvaća ozbiljno i njegov otpor prepoznaje se kao jak potencijal. Dijete se ohrabruje da izražava svoje osjećaje i iskustva.“ Uzimanje u obzir mišljenja nikako ne znači traženje da dijete odluči o bitnim pitanjima, kao npr. o tome kada će se izdvojiti iz obitelji ili kod kojeg će udomitelja biti smješteno. S obzirom na to da razgovor s djetetom o izdvajanju iz obitelji i smještanju k udomitelju podrazumijeva pojašnjavanje razloga koji su do toga doveli, valja skrenuti pozornost na to da o djetetovim roditeljima treba govoriti s pažnjom i uvažavanjem u mjeri u kojoj je to prikladno, neovisno o problematičnom ponašanju i okolnostima. O potrebi i važnosti pozitivnog ili neutralnog govorenja o roditeljima udomljenog djeteta potrebno je razgovarati i s udomiteljima, njihovom biološkom djecom i drugim osobama koje žive zajedno s njima. Dakle, ako se radi o starijoj djeci, osobito adolescentima, poželjno ih je u većem stupnju uključiti u planiranje, te ona mogu biti aktivni kreatori plana (ponegdje i aktivniji od roditelja) sukladno potrebi razvijanja odgovornosti za vlastiti život. Najvažnija suvremena preporuka upravo se i odnosi na potrebu za većim uključivanjem djece u proces planiranja i uvažavanjem djece prilikom izdvajanja iz obitelji i promjene smještaja. U vezi s tom preporukom i drugim pitanjima udomiteljske skrbi u Hrvatskoj iz perspektive djece preporučuje se knjiga Što nam djeca govore o udomiteljstvu (Žižak i suradnici, 2012.). Udomiteljeva biološka djeca važan su dio ukupnog obiteljskog okruženja u kojem se pruža skrb za udomljeno dijete, pa je potrebno uzeti u obzir i njihovo mišljenje kako prilikom promišljanja stručnjaka o odabiru potencijalne udomiteljske obitelji za pojedino dijete tako i prilikom planiranja skrbi. Ako se biološko dijete ne može prilagoditi novonastaloj situaciji i prihvatiti potrebne promjene u obiteljskom životu, ono će najčešće izražavati tu poteškoću na različite načine u ophođenju u obitelji, susjedstvu i školi te ometanjem roditelja dok se bavi potrebama udomljenog djeteta (Twigg, 1994.). Negativne se posljedice mogu spriječiti ili barem ublažiti ako se biološkoj djeci pruži jednaka pažnja kao i udomljenom djetetu te ako se i njihovo mišljenje uzima u obzir pri donošenju odluka koje imaju utjecaj na cijelu obitelj (Spears i Cross, 2003.). Naime, pokazalo se da biološka djeca udomitelja iskazuju veći stupanj zadovoljstva (i sukladno tome suradljivije se ponašaju) ako im obitelj i stručnjaci iskazuju podjednaku količinu pažnje kao i udomljenom djetetu (Redding, Fried i Britner, 2000.; Spears i Cross, 2003.). Svakako je potreban veći angažman socijalnog radnika oko biološke djece i njihovih novonastalih potreba (Younes i Harp, 2007.). U iznimnim se slučajevima udomljavanjem razdvajaju braća i sestre jer je ponekad roditeljstvo dovoljno dobro za djecu neke dobi ili određenih potreba, dok za drugu nije ili se dijete smješta u udomiteljsku obitelj zbog potreba obrazovanja i/ili tretmana. Tada je potrebno razgovarati s braćom i sestrama o načinima održavanja kontakta s udomljenim djetetom te planirati posjete odvojeno ili zajedno s roditeljima ili drugim osobama u udomiteljskom domu ili prilikom posjeta djeteta vlastitoj obitelji. 21 PROCES IZRADE I PROVEDBE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI Proces izrade i provedbe individualnog plana skrbi za dijete u sustavu udomiteljske skrbi sastoji se od triju faza (ADHC, 2011.): 1. faze procjene – uključuje aktivnosti koje se trebaju provesti prije samog smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj, a u slučaju da se radi o hitnom udomiteljstvu, neposredno nakon ulaska djeteta u udomiteljsku obitelj, odnosno tijekom praćenja djeteta u sustavu udomiteljske skrbi i revizije plana; 2. faze razvoja – uključuje aktivnosti definiranja ciljeva i željenih ishoda skrbi, uz aktivnu participaciju djeteta u procesu informiranja o postupku izdvajanja koji slijedi i procesu individualnog planiranja te pripreme djeteta za sam čin izdvajanja iz obitelji ili njegova premještanja iz institucije u udomiteljsku obitelj (što uključuje npr. organiziranje posjeta udomiteljskoj obitelji i/ili posjeta školi radi upoznavanja s djecom iz razreda i sl.), 3. faze implementacije – odnosi se na aktivnosti koje se trebaju provesti nakon samog smještanja djeteta/mlade osobe u udomiteljsku obitelj te tijekom boravka djeteta u sustavu skrbi sukladno definiranim ciljevima (npr. poboljšavanje školskog uspjeha, uključivanje u usluge rane intervencije, uključivanje u sportske aktivnosti i sl.); ova faza uključuje praćenje i revidiranje individualnog plana skrbi i drugih planova (ako su izrađeni). Iako su faze procesa izrade i provedbe individualnog plana skrbi u tekstu razdijeljene, one se međusobno preklapaju i nadopunjuju. Tako faza razvoja plana skrbi neprestano pred stručnjaka postavlja niz pitanja (na koja on ponekad treba odgovoriti vraćajući se u fazu procjene i prikupljanja informacija), a ona, s druge strane, donose nove sadržaje (potrebe, izmijenjene okolnosti, prepreke i sl.) koji usmjeravaju proces razvoja plana skrbi. Za vrijeme boravka djeteta kod udomitelja sve navedene faze trebaju paralelno i cirkularno egzistirati, iako je u načelu važno znati u kojoj se fazi planiranje pretežno nalazi. 22 Faza razvoja IPS-a • prepoznati djetetove emocionalne, zdravstvene, obrazovne, razvojne i druge potrebe i odgovoriti na njih; • osigurati pripremu i smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj; • pripremiti biološke roditelje djeteta na to da će dijete biti smješteno u udomiteljsku obitelj; • pratiti prilagodbu djeteta na novonastale okolnosti smještanja u udomiteljsku obitelj; • navesti specifične zadatke udomitelja u odnosu na potrebe udomljenog djeteta i njegovu biološku obitelj u skladu s potpisanim ugovorom o udomiteljstvu te definirati rokove; • navesti specifične zadatke roditelja/skrbnika u odnosu na djetetove potrebe te definirati rokove; • predložiti i ostvariti preduvjete za odgovarajuće postupanje i stručnu obradu bilo djeteta bilo udomiteljske ili biološke obitelji djeteta; • očuvati postojeće obiteljske i socijalne veze djeteta (ako je to u najboljem interesu djeteta); • očuvati djetetovo religijsko i kulturno naslijeđe; • omogućiti uvjete za kvalitetnu socijalizaciju i rekreaciju djece; • osigurati udomiteljima pripremu i edukaciju za pristupanje konkretnom djetetu; • raditi s biološkim roditeljima na ostvarivanju uvjeta za povratak djeteta u obitelj na temelju individualnog plana promjena; • pratiti međusobne kontakte bioloških roditelja s udomljenim djetetom i njegovim udomiteljima te voditi računa o prirodi i kvaliteti tih kontakata; • osigurati kontinuiranu podršku djetetu, udomiteljima i biološkoj obitelji djeteta. Proces izrade i praćenja provedbe individualnog plana skrbi za dijete u sustavu udomiteljske skrbi Faza „uparivanja“ djeteta i udomitelja Faza razvoja IPS-a Faza procjene Faza procjene • procjena djeteta i biološke obitelji; • procjena, odabir, informiranje i edukacija udomitelja; • procjena zdravstvenog stanja i potreba djeteta, procjena područja djetetova identiteta, procjena djetetovih odgojnih i obrazovnih potreba (vidi priložene predloške); • opažene promjene u djetetovu ponašanju; • pozitivna postignuća djeteta; • promjene djetetovih rutina; • svaki incident ili događaj koji može dovesti dijete u rizik od opasnosti; • usklađenost djeteta i udomitelja/udomiteljske obitelji; • aktivnosti pripreme djeteta za proces izdvajanja i smještaja u udomiteljsku obitelj; • neodobrena odsutnost iz udomiteljskog doma; • kontakti s biološkim roditeljima (redovitost kontakata i susreta, aktivnosti tijekom susreta, ponašanje djeteta prije, tijekom te nakon susreta s roditeljima te braćom i sestrama itd.). Faza implementacije IPS-a Faza implementacije IPS-a • provedba definiranih ciljeva, aktivnosti, rokova, tj. vremenskog ograničenja, nositelja aktivnosti (udomljenog djeteta/biološke/udomiteljske obitelji te stručnjaka); • preispitivanje/provjeravanje plana te prema potrebi redefiniranje ciljeva; • kontinuirani rad s djetetom/udomiteljima/ biološkom obitelji; • praćenje i facilitiranje susreta između djeteta i biološke obitelji; • organiziranje provedbe aktivnosti i očekivanih ishoda skrbi; • aktivacija paralelnog plana ili plana sigurnosti; • vođenje evidencija; • planiranje kontinuirane edukacije stručnjaka/udomitelja/bioloških roditelja i sl. Slika 4. Proces procjene, razvoja i implementacije individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskom sustavu 23 Procjenjivanje kao temelj planiranja Stručna procjena koja se provodi u različitim trenucima zaštite djece (prije izdvajanja, nakon smještaja, prije reintegracije djece u obitelj, u redovnim razmacima itd.), neovisno o tome koje se područje procjenjuje, uvijek bi trebala biti istovremeno sveobuhvatna, integrativna, razvojna, preventivna, longitudinalna, zbirna, kulturološki osjetljiva, usmjerena na dijete, standardizirana, usklađena sa sustavom skrbi o djeci te sažeta i ekonomična1. OBILJEŽJA STRUČNE PROCJENE Sveobuhvatna: Primjereno široka i duboka pri procjeni različitih područja fizičkog, emocionalnog i kognitivnog razvoja i zdravlja djeteta, okolinskih čimbenika te područja odnosa i ponašanja djeteta, odnosno članova biološke i udomiteljske obitelji. Integrativna: Odnosi se na utjecaj koji neko područje funkcioniranja i života djeteta/obitelji/sustava ima na drugo područje. Razvojna: Primjerena dobi, što znači prikupljanje i interpretaciju podataka preko provjerenih instrumenata i tehnika procjene koji su osjetljivi na promjene u razvoju. Preventivna: Usmjerena na ranu identifikaciju čimbenika rizika i rane intervencije. Longitudinalna: Temeljena na podacima prikupljenima redovitim praćenjem djeteta i obitelji (biološke i udomiteljske) tijekom duljeg perioda u određenim vremenskim intervalima radi utvrđivanja pojavnosti čimbenika rizika, praćenja i identificiranja smjerova promjene te ostvarivanja zaštite dobrobiti djeteta. Zbirna: U stanju je sintetizirati i sabrati sva stručna mišljenja i rezultate radi određivanja prioriteta na razini potreba i intervencija. Kulturološki osjetljiva: Osjetljiva na različite kulturalne, etničke i duhovne vrijednosti, značenja i identitet djeteta/obitelji. Usmjerena na dijete: Provedena s postavkama da je dijete u središtu intervencije, zaštićeno i da se osjeća ugodno. Standardizirana: Osjetljiva, specifična, valjana i pouzdana. Usklađena sa sustavom: U skladu s normama, standardima i ciljevima sustava socijalne skrbi za djecu, odnosno obrazovnog i zdravstvenog sustava. Sažeta, ekonomična: Trajanje procjene, analiza i zaključenje u razumnom vremenu. 1 24 Prilagođeno prema American Academy of Pediatrics (2000.) Osnovna područja procjene stanja i potreba djeteta i udomiteljske, ali i biološke, obitelji djeteta, koji čine temelj procesa planiranja skrbi za dijete i potrebnih promjena, navedena su u donjem okviru. Na temelju provedenih procjena u tim područjima identificiraju se potrebe djeteta i problemska područja čije se zadovoljavanje i unapređivanje treba obuhvatiti individualnim planom skrbi za udomljeno dijete i individualnim planom promjena za biološku i/ili udomiteljsku obitelj djeteta. PODRUČJA KOJA SE TREBAJU OBUHVATITI PROCJENOM POTREBA DJETETA U SUSTAVU ALTERNATIVNE SKRBI a) Područje djetetova identiteta (osobnog, obiteljskog, religijskog, kulturalnog, etničkog i sl.): • posjedovanje djetetovih osnovnih dokumenata, uključujući dokumente zdravstvenog osiguranja; • informacije o podrijetlu obitelji; • informacije o djetetu značajnim osobama iz njegove socijalne mreže; • informacije o djetetu važnim osobnim stvarima; • djetetovo posjedovanje Knjige života s osobnim fotografijama, crtežima i sl. radi očuvanja njegovih kontakata s osobnom povijesti; • djetetove važne dnevne rutine… b) Područje odnosa u obitelji i kontakata: • odnos privrženosti djeteta s njegovim roditeljima; • mogućnost ulaženja u trag „nestalom“ roditelju ili nekom drugom članu obitelji; • na koji način treba osnaživati, poticati i čuvati odnos između djeteta, njegove biološke obitelji i ostalih važnih osoba iz djetetova života; • postojanje sudske zabrane kontaktiranja djeteta s nekim članom obitelji; • očuvanje kontakta djeteta s njegovim prijateljima/socijalnom mrežom; • reakcije djeteta na kontakt s članovima obitelji; • potreba za podrškom udomiteljima tijekom susreta djeteta s biološkom obitelji/roditeljima… c) Područje zdravstvenog stanja djeteta: • opća procjena fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta (grube i fine motoričke vještine, kognitivne sposobnosti, govorno i jezično funkcioniranje itd.); • specijalistička procjena, uključujući procjenu logopeda, radnog terapeuta, psihologa, psihijatra i sl.; • postojeća terapija ili uključenost djeteta u medicinske tretmane/liječenje; • opći stupanj razvoja, uključujući zastoj u razvoju s obzirom na djecu iste dobi; • zdravlje zubi, uključujući i nalaz ortodonta; • procijepljenost djeteta; • ostale tretmanske intervencije važne za fizičko ili mentalno zdravlje te razvoj djeteta; • važne informacije vezane za fizičko zdravlje djeteta kao što su dijeta, fizioterapija i sl. 25 d) Područje odgoja i obrazovanja – socijalizacijskih i edukacijskih potreba djeteta: • mogućnost okoline u koju se smješta dijete da osigura poticaje potrebne djetetu za razvoj i unapređenje njegovih kognitivnih vještina, vještina izražavanja i komunikacije; • mogućnost okoline u koju se smješta dijete da odgovori na obrazovne potrebe djeteta; • procjena obrazovnih aspiracija djeteta; • procjena postojećeg iskustva djeteta s promjenom škole; • prepoznavanje područja/predmeta/gradiva u čijem usvajanju dijete ima poteškoće kako bi mu se pravovremeno osigurala dodatna podrška; • djetetovi interesi i talenti; • način na koji dijete provodi slobodno vrijeme; • uključenost djeteta u kulturne i sportske aktivnosti; • redovitost u polaženju nastave i vladanje u sklopu odgojne/obrazovne institucije… e) Područje emocionalnog i ponašajnog funkcioniranja djeteta: • utjecaj iskustva bivanja žrtvom zlostavljanja ili zanemarivanja na sadašnje ponašajne i emocionalne poteškoće djeteta; • prepoznavanje problema u ponašanju kod djeteta u školskom okruženju te strategije suočavanja sa stresom; • postojanje potrebe za edukacijom udomitelja/učitelja i dr. za reagiranje u situacijama manifestiranja problema u ponašanju i/ili reagiranja na emocionalne poteškoće djeteta; • potrebe za tretmanskim intervencijama… f) Područje životnih vještina i vještine brige za sebe: • kuhanje, spremanje, pranje rublja i obavljanje ostalih poslova održavanja kućanstva; • razvijenost radnih navika; • razvijenost higijenskih navika; • vještina rada na računalu; • vještina upravljanja novcem i sl. O specifičnostima procjenjivanja i instrumentima socijalnog rada koji se pri tome mogu primjenjivati pisano je u knjizi Pravo djeteta na život u obitelji koju su uredile Ajduković i Radočaj (2008.) te u radu Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu (Sladović Franz, 2011.). Informiranje udomitelja o djetetu Kada se dijete smješta u udomiteljsku obitelj, udomitelji imaju pravo dobiti uvid u osnovne informacije o djetetu i o njegovoj obitelji koje su važne za skrb o djetetu te su sastavni dio procesa uparivanja djeteta i prikladne udomiteljske obitelji. Ako se radi o hitnom udomiteljstvu, pri čemu dijete često nije otprije poznato sustavu socijalne skrbi, informacije o djetetu bit će skromne te će biti nužno daljnje prikupljanje podataka i procjena. No kada se pristupa odabiru i informiranju udomitelja, stručnjak se treba pripremiti za predstavljanje djeteta udomitelju te za odgovaranje na niz udomiteljevih pitanja, od kojih su neka navedena u donjem okviru. 26 NEKA OD PITANJA KOJA UDOMITELJI MOGU POSTAVITI SOCIJALNOM RADNIKU RADI DOLAŽENJA DO INFORMACIJA O DJETETU (modificirano prema Government of British Columbia, 2001.): • Zašto se dijete smješta izvan svoje obitelji? • Kakva su prethodna iskustva djeteta sa sustavom alternativne skrbi? • Koji je djetetov pravni status? • Kakva je obiteljska situacija djeteta? • Koliko je očekivano trajanje djetetova boravka u udomiteljskoj obitelji? • Kakav je paralelni plan skrbi o djetetu? • Hoće li dijete prije samog smještanja doći u prethodni posjet udomiteljima? • Razumije li dijete zašto je odvojeno od svojih roditelja? • Gdje su roditelji? • Ima li dijete braću ili sestre? Gdje su oni? Koje su dobi? • Hoće li roditelji ili članovi šire obitelji posjećivati dijete? Koliko često? Postoje li osobe kojima nije dozvoljeno posjećivati dijete ili ostvarivati kontakte s njime? • Hoće li dijete ponekad ići u biološku obitelj? • Kada će socijalni radnik doći u posjet i koliko će učestalo dolaziti? • Kada će od socijalnog radnika dobiti dokumentaciju s osnovnim informacijama o djetetu? • Kada će dobiti djetetovu zdravstvenu dokumentaciju? • Kada je dijete bilo na posljednjem sistematskom pregledu? • Kada je obavljen zadnji stomatološki pregled? • Kakvo je zdravstveno stanje djeteta? Što je s alergijama, imunizacijom, lijekovima, stomatološkom skrbi? • Postoje li neka religijska, kulturološka ili etnička pitanja bitna za dijete? • Koji vrtić/školu/razred dijete pohađa? Postoje li kod djeteta neke poteškoće vezane uz pohađanje odgojno-obrazovne institucije? • Ima li dijete neke posebne probleme u ponašanju ili neobične navike? • Može li neki oblik djetetova ponašanja predstavljati rizik za drugu djecu? • Hoće li dijete sa sobom imati odgovarajuću odjeću? • Što će djetetu najviše pomoći da se osjeća kao kod kuće (koju hranu voli, omiljene priče, igračke i sl.)? • Koga se može nazvati nakon radnog vremena CZSS-a, na koji broj telefona? • Kada će se sastati sa socijalnim radnikom radi planiranja i praćenja skrbi o djetetu te definiranja odgovornosti udomitelja? 27 Dobivanje svih navedenih informacija može dovesti do odluke udomitelja da određeno dijete ne bude smješteno u njegovu obitelj ili značiti da je potrebno poduzeti dodatne korake pri planiranju smještaja djeteta i pružanju podrške i edukacije udomiteljima. Udomitelji isto tako u nekim slučajevima trebaju ostati i trajni izvor podrške i mjesto za budući hitni smještaj djeteta u slučaju potrebe i o tome je ponekad potrebno s njima unaprijed porazgovarati. Iznimno je važno da udomitelji poštuju i štite povjerljivost informacija koje su dobili o djetetu i njegovoj obitelji. Druge osobe, uključujući i drugu djecu koja žive u udomiteljskoj obitelji, trebaju biti upoznate samo s onim informacijama koje se tiču sigurnosti i dobrobiti njih samih i/ili drugih. Ako udomitelj ima bilo kakvih dilema vezanih uz to koje informacije i na koji način smije podijeliti s ostalima, potrebno ga je uputiti da se za pomoć obrati voditelju slučaja. Uvijek kada je to moguće upoznavanje djeteta s udomiteljima treba teći postupno (iznimke su slučajevi hitnog udomljavanja). Prilikom razmatranja duljine razdoblja upoznavanja valja voditi računa o djetetovu poimanju i razumijevanju vremena te o djetetovoj dobi i razvojnoj fazi. Vrlo malom djetetu vjerojatno neće biti potrebno razdoblje upoznavanja dulje od dva tjedna, dok će adolescentu možda biti potrebna i dva mjeseca (American Academy of Pediatrics, 2000.). 28 PRAĆENJE, EVALUACIJA I REVIZIJA INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI Kao što je uvodno navedeno u načelima, individualni plan skrbi „živi“ je dokument koji se po potrebi, sukladno rezultatima praćenja i evaluacije, revidira. Ako je samo manji dio okolnosti promijenjen ili se provede praćenje užeg segmenta skrbi za dijete, potrebno je navedene spoznaje, događaje i nalaze dopisati u dokumentaciju uz naznaku datuma. Ako se radi revizija nakon duljeg vremena, a obvezno nakon godine dana, tada je potrebno provesti cjelovito procjenjivanje i izraditi potpuno nov individualni plan skrbi. U te postupke praćenja, evaluacije i revizije mogu biti uključene sve osobe koje su pristupile izradi prvobitnog plana skrbi za dijete, ali i neke druge, nove osobe koje se smatraju važnima za djetetovu dobrobit. Reviziju plana potrebno je činiti uvijek kada se bitnije promijene neke okolnosti važne za provedbu individualnog plana skrbi; ako nema promjena okolnosti, poželjno je napraviti reviziju plana najmanje jedanput u šest mjeseci. Revizija plana provodi se iz dva smjera: jedan se odnosi na biološku obitelj udomljenog djeteta, a drugi na dijete i udomiteljsku obitelj. Kada je u fokusu biološka obitelj udomljenog djeteta, a planiran je povratak djeteta u obitelj, potrebno je provesti trodijelnu strukturiranu evaluaciju (Johnson i Wagner, 2005.): a. e0 valuaciju trenutnog funkcioniranja obitelji i stupnja promjena koje su provedene u pripremi okruženja i ponašanju roditelja za povratak djeteta u obitelj; b. procjenu kvalitete interakcije roditelja s djetetom tijekom posjeta djetetu u udomiteljskoj obitelji (poželjna je i uporaba Upitnika za procjenu privrženosti i kvalitete odnosa (vidi u: Ajduković i Radočaj, 2008.); c. 0procjenu sigurnosti obiteljskog okruženja za povratak djeteta. Prilikom revizije potrebno je uzeti u obzir i sva izvješća udomitelja te zabilješke o telefonskim kontaktima i posjetima socijalnog radnika udomiteljskoj obitelji. Prema dogovorenom ritmu i vremenskim intervalima koji su navedeni u individualnom planu skrbi za dijete, udomiteljeva je dužnost izvještavati nadležnu osobu pismeno, a o važnim promjenama i usmeno, odnosno telefonom, o djetetovu napretku te svim drugim važnim aspektima djetetova života kao što su (modificirano prema Government of British Columbia, 2001.): • kontakti s biološkim roditeljima; • pitanja vezana uz školovanje djeteta; • pitanja zdravstvene skrbi; 29 • opažene promjene u djetetovu ponašanju; • pozitivna postignuća djeteta; • promjene djetetovih rutina; • svaki incident ili događaj koji može dovesti dijete u rizik od opasnosti; • neodobrenu odsutnost iz udomiteljskog doma. VOĐENJE BILJEŠKI I EVIDENCIJE VAŽNO JE: • jer omogućuje praćenje intervencije u smislu vođenja evidencije o vremenu koje dijete provodi u udomiteljskom domu i u sustavu skrbi; • jer pomaže u planiranju za dijete dajući uvid u stanje i promjene okolnosti u skrbi za dijete; • jer pomaže udomiteljima i nadležnom socijalnom radniku kao bilješka za razgovor o stanju i potrebama djeteta/udomitelja; • jer se evidentiraju promjene u ponašanju tijekom vremena koje dijete provede u udomiteljskom domu; • jer se bilježe iskustva djece u udomiteljskom domu, što pomaže socijalnom radniku u razumijevanju iskustava djeteta u sustavu skrbi. Osim udomiteljevih bilješki, važno mjesto u pogledu evidentiranja važnih događaja iz djetetova života ima tzv. Knjiga života (eng. Lifebook). Knjigu života čine neformalne bilješke o osobama i događajima u djetetovu životu u vrijeme dok se nalazi u alternativnoj skrbi. Svako dijete za koje se planira smještaj u alternativnoj skrbi dulji od šest mjeseci trebalo bi imati svoju Knjigu života (Laklija, 2009.). Izradom i sadržajem prati se život djeteta u sustavu skrbi, a izrađuje je pružatelj skrbi, najčešće udomitelj ili odgajatelj ili drugi pružatelj skrbi (npr. SOS mama), zatim samo dijete te djetetov socijalni radnik. Knjiga života omogućuje djetetu da ima osjećaj osobne povijesti i kontinuiteta te je ono nosi sa sobom kada odlazi iz skrbi ili se premješta iz jednog oblika skrbi u drugi. U Knjigu života stavljaju se djetetove fotografije; zajedničke fotografije s članovima biološke/udomiteljske obitelji i/ili osoba iz ustanove u koju je dijete bilo smješteno; imena i adrese važnih osoba iz djetetova života; suveniri, potvrde o postignućima, školski radovi ili projekti, uspomene s putovanja, koncerata, sportskih događaja i sl. 30 PLANIRANJE ZA POTREBE DJECE U SPECIJALIZIRANOM UDOMITELJSTVU Dojenčad i djeca u dobi do tri godine Okruženje u najranijoj dobi i brižni odnosi ključni su za razvoj dojenčadi, odnosno male djece u dobi do tri godine, i najuže su povezani sa zdravljem i dobrobiti roditelja, odnosno onih koji o djetetu brinu, te je u tom smislu dobro odabrana udomiteljska obitelj i precizan individualni plan skrbi prioritet. Rizici, odnosno indikatori razvojnih poteškoća koje valja uzeti u obzir jesu prerano rođenje, niska porođajna težina, zlostavljanje ili zanemarivanje te prenatalna izloženost upotrebi sredstava ovisnosti. Indikatori emocionalnih rizika jesu: kronično spavanje ili poteškoće s hranjenjem, izniman nemir, učestalo plakanje sa slabom sposobnošću samoumirivanja te višestruki zastoj u rastu (Dicker i Gordon, 2004.). Udomitelj u prvom redu treba biti upoznat sa svim zdravstvenim rizicima jer je skrb o zdravoj bebi i bebi s nizom razvojnih teškoća vrlo različita. Pitanja i primjeri koji trebaju utjecati na odabir udomiteljske obitelji i planiranje skrbi za djecu u dobi do tri godine (prema Dicker i Grodon, 2004.): • Koje su medicinske potrebe ovog djeteta? (npr. atopijski dermatitis zahtijeva poseban pristup uvođenju namirnica u jelovnik bebe) • K oje su razvojne potrebe ovog djeteta? (npr. odlazak fizijatru i na rehabilitacijske vježbe zbog distonije) • Kakva je privrženost ovog djeteta i koje su njegove emocionalne potrebe? (npr. nerazvijena privrženost, razvojno neprikladan strah od drugih osoba) • K oji su izazovi s kojima je suočen ovaj udomitelj koji mogu utjecati na njegovu sposobnost skrbi za bebu? (npr. briga o starijoj osobi u kućanstvu) • Koje su mogućnosti dostupne da se poveća zdrav razvoj ove bebe i vjerojatnost stabilnosti i trajnosti? (npr. odabir udomitelja koji je ujedno i na listi posvojitelja) U osiguravanju zdravog razvoja beba u udomiteljskoj skrbi svakako valja posvetiti posebnu pozornost pedijatrijskom nadzoru i praćenju razvoja (visina, težina, obujam glave), kompletnom cijepljenju, dobroj prehrani i ukupnoj sposobnosti udomitelja da zadovolje djetetove osnovne zdravstvene i emocionalne potrebe, ali i strukturiraju poticajno okruženje prikladno drugim posebnim potrebama djeteta. S obzirom na cjeloživotnu važnost razvoja sigurne privrženosti posebno je važno oblikovanje trajne emocionalne veze s primarnim skrbnikom, najčešće rodi31 teljem i/ili malim brojem drugih stabilnih i osjetljivih osoba koje reagiraju na potrebe djeteta. Stoga je nužno održavanje učestalih kontakata s biološkim roditeljima ako se planira povratak djeteta u obitelj ili postupan prijelaz i upoznavanje s posvojiteljima kako bi se održala ili razvila djetetova privrženost i olakšala promjena smještaja. Paralelno planiranje osobito je važno u skrbi za malu djecu te se može izraditi zaseban paralelni plan ili elementi paralelnog planiranja mogu biti dio individualnog plana promjena i individualnog plana skrbi. Navedeno se u prvom redu odnosi na simultane napore stručnjaka socijalne skrbi i samih roditelja da se beba vrati u biološku obitelj, odnosno – ako se to ne procijeni kao vjerojatno ili poželjno – tada se odnosi na simultane aktivnosti da se pronađe trajan alternativni obiteljski smještaj. Stoga je odabir udomiteljske obitelji koja je ujedno na listi posvojitelja posebno prikladan jer se smanjuje prekid odnosa privrženosti ako reunifikacija s biološkom obitelji ne bude uspješna. Prilikom odabira udomitelja svakako valja uzeti u obzir i njihovu sposobnost na poticanje održavanja veza s biološkim roditeljima. Ako se udomitelji nadaju posvojenju udomljenog djeteta, moguć je sukob njihovih i roditeljskih interesa u skrbi za dijete te je praćenje i podrška stručnjaka socijalne skrbi u tom osjetljivom području posebno važna. Ako posvojenje djeteta nije vjerojatno, udomitelju valja unaprijed jasno naglasiti njegova prava i obveze u pogledu skrbi za dijete te kontakata s djetetovim biološkim roditeljima. Specijalizirano udomiteljstvo Cilj specijaliziranog udomiteljstva jest pružanje kvalitetne skrbi djeci s ozbiljnim emocionalnim, psihičkim i fizičkim teškoćama te problemima u ponašanju kojima je potrebna tretmanska ili terapijska pomoć i podrška. Ono se temelji na svakodnevnoj interakciji i radu udomitelja koji posjeduju potrebna znanja, tehnike i posebne metode rada s određenom skupinom djece kojoj je potrebna visokospecijalizirana skrb (Redding, Fried i Britner, 2000.). Specijalizirano udomiteljstvo najčešće se i veže uz tzv. tretmansko, odnosno terapeutsko, udomiteljstvo zbog svojih specifičnosti i oblika usluga i pomoći koje pruža djeci tijekom njihova boravka u obitelji kao odgovor na zdravstvene/medicinske i socijalizacijske potrebe djece u sustavu skrbi. Sukladno tome specijalizirani udomitelji trebaju biti posebno educirani pojedinci koji imaju određena znanja, vještine, tehnike i posebne metode rada s djecom s teškoćama u razvoju (Redding, Fried i Britner, 2000). Osim navedenih poteškoća djeteta, korisnici specijaliziranog udomiteljstva mogu biti i maloljetne trudnice, trudnice s malom djecom, maloljetne majke ili oba roditelja s djetetom ako je zajednički smještaj u najboljem interesu djeteta. Uza specijalizirano udomiteljstvo, u kontekstu djece s teškoćama često se spominje i udomiteljstvo kao kratak odmor za biološke roditelje u tzv. kontakt obiteljima (Laklija, 2011.; Laklija, Vukelić i Milić Babić, 2012.). Udomiteljstvo kao kratak odmor odnosi se na kratkotrajno udomiteljstvo (vikend i/ili poludnevni boravak) djece u specijaliziranim udomiteljskim obiteljima kako bi se biološka obitelj na kraće vrijeme rasteretila 32 intenzivne svakodnevne psiho-fizički izazovne skrbi. Kontakt obitelji (eng. back up family) pružaju podršku (informativnu, emocionalnu, instrumentalnu itd.) biološkoj obitelji djeteta u situacijama nepovoljnih životnih okolnosti ili potreba koje bi mogle privremeno ugroziti dobrobit djeteta. Djeci s teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju od najranije je dobi potrebna podrška službe za ranu intervenciju, kontinuirano savjetovanje, česti posjeti specijaliziranim liječnicima i drugim stručnjacima, stalni odlasci na terapiju i rehabilitaciju, a u kasnijoj dobi posebni oblici obrazovanja i podrška u obrazovanju. Tako se u udomiteljske obitelji smještaju i djeca za koju se roditelji žele skrbiti, ali su zbog nedovoljne prilagođenosti i kapaciteta okoline (nepostojanje prilagođenih odgojno-obrazovnih ustanova, specijaliziranih ustanova za habilitaciju i rehabilitaciju i sl.) ili nedostatnih obiteljskih mogućnosti ili roditeljskih sposobnosti prisiljeni dijete uputiti u veća gradska središta i po cijenu odvojenog života djeteta od obitelji. Prilikom smještanja sve djece, a osobito kad je riječ o specijaliziranom udomiteljstvu, potrebno je posvetiti iznimnu pažnju odabiru i pripremi udomitelja, njegovoj spremnosti na udomljavanje djeteta sa specifičnim teškoćama te na daljnju edukaciju i uključivanje u grupe podrške ili superviziju, a kasnije im pružati kontinuiranu podršku upravo zbog iznimne zahtjevnosti koja stoji pred specijaliziranim udomiteljem. U tom je smislu posebno prikladan predložak koji se odnosi na plan edukacije udomitelja koji je sastavni dio predloška za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u alternativnoj skrbi. Osim posebnih zadataka za udomitelje, u individualnom planu skrbi potrebno je definirati tko će snositi troškove koji se mogu pojaviti slijedom posebnih medicinskih ili tretmanskih potreba, npr. hrana, prijevoz na rehabilitaciju i sl. 33 ZAVRŠNA NAPOMENA I PRIMJERI Iako je udomiteljstvo namijenjeno ponajprije kratkotrajnom smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj do povratka u vlastitu obitelj, u određenom broju slučajeva ono traje do djetetove odrasle dobi te je svojim obilježjima donekle, osim u pravnom smislu, izjednačeno s posvojenjem zahvaljujući osjećaju pripadnosti djeteta obitelji i svakodnevici obiteljskog života. Ako se radi o starijem djetetu koje ima izražen osjećaj identiteta i snažna sjećanja na biološku obitelj, i/ili postoji mogućnost za budući smještaj (npr. nasljeđivanjem imovine od biološke obitelji i sl.), a dijete je uspješno uklopljeno u život udomiteljske obitelji i lokalne zajednice, dugotrajan ostanak djeteta u udomiteljskoj obitelji može biti u najboljem interesu djeteta. Najbolji interes djeteta u takvoj situaciji ogleda se u potrebi za osiguravanjem stabilnosti i trajnosti u djetetovu životu te neprekidanja stvorenih veza privrženosti (uz kontakte s biološkom obitelji, bez tih kontakata ili samo s djelomičnim kontaktima). Na taj se način djetetu pružaju sigurnost, stabilnost i dobrobit, a zadržava se pravo na obiteljski život, održavanje osobnih odnosa i pripadnost biološkoj obitelji, koja i nakon punoljetnosti ima važnu ulogu u životu mlade osobe, osobito kroz razvijanje odnosa sa braćom i sestrama i drugim rođacima u smjeru socijalne podrške i smanjenja izoliranosti i socijalne isključenosti djece koja odrastaju u sustavu alternativne skrbi. Primjeri koji slijede izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse, a odnose se na stvarne i aktualne slučajeve iz prakse u svim bitnim elementima, uz manja odstupanja radi zaštite privatnosti djece i iz edukativnih razloga. 34 PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO Dječak u dobi od 5 godina upućuje se u udomiteljsku obitelj u grad Zagreb radi tretmana i uključivanja u Polikliniku Suvag. Odrastao je s majkom, ocem i bratom (14 godina), koji žive u oskudnim materijalnim uvjetima i uz narušene obiteljske odnose među supružnicima. Dječak je bio izložen ozbiljnom zanemarivanju u području svakodnevne skrbi i odgoja te, uz poteškoće slušanja i govorenja (govori mali broj riječi vrlo nerazumljivo, prethodna obrada nije pokazala oštećenja sluha), povremeno iskazuje i određene oblike agresivnog i asocijalnog ponašanja (baca stvari, udara sebe i druge, trči bez cilja i ne zaustavlja se). PREDLOŽAK IPS-a INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE IBRICA OIB 11111111111 nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od ožujka do kolovoza 2013. SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG b. kratkotrajan smještaj do posvojenja PLANA SKRBI ZA DIJETE c. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji (moguć jedan odgovor): d. smještaj u stambenoj zajednici e. samostalno stanovanje f. nešto drugo: rehabilitacija slušanja i govorenja PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI- a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja): b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta) VAŽNO: c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.) Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja, pri d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja) čemu jedno područje može biti odree. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/ đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz nasestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djetepomenu da nije potrebno navoditi one tova života) aktivnosti koje se podrazumijevaju jer su svakodnevne i redovne (npr. hra- f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udominjenje, higijena i sl.) osim ako postoje teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje) neke specifične potrebe i načini postug. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta panja. h. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.) i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja j. neko drugo područje: rehabilitacija slušanja i govorenja 35 36 Poboljšati slušanje i govorenje kako bi se dječak mogao uključiti u redovno školovanje Cilj/evi: Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): • Poliklinika Suvag Ožujak – travanj – članovi Stručnog 2013. tima • Socijalni radnik • Socijalna radnica Tima za udomiteljstvo pratit će kontakte roditelja i djeteta • Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo kontaktirat će socijalnog radnika u Poliklinici Suvag radi dobivanja informacije o dolasku roditelja na sastanke sa Stručnim timom Poliklinike i njihovu sudjelovanju u tim sastancima • Socijalni radnik kontaktirat će udomitelja nakon završetka edukacije radi ispitivanja zadovoljstva edukacijom i potrebe za dodatnom edukacijom i podrškom stručnjaka (CZSS-a, Suvaga itd.) • Udomitelj Ožujak – lipanj 2013. • Udomitelj će pisati i dostavljati mjesečno izvješće socijalnoj radnici u Timu za udomi• Poliklinika Suvag teljstvo – voditelj odgojne • Socijalna radnica u Timu za udomiteljstvo skupine kontaktirat će jedanput mjesečno odgojnu • Socijalni radnik skupinu u koju je dijete uključeno u Timu za udomiteljstvo Vrijeme provedbe (navesti početak i kraj): Educiranje roditelja za komunika- • Socijalni radnik (u Travanj – lipanj ciju i poticanje govora djeteta mjestu stanovanja 2013. roditelja) nakon njegova povratka u obitelj • Poliklinika Suvag – članovi Stručnog tima Educiranje udomitelja za rad s dječakom kod kuće Uključivanje u program rehabilitacije u Službi za medicinsku rehabilitaciju djece predškolske dobi Poliklinike Suvag Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni Nositelji (aktivnosti, postupci mjera i/ili stručnih postupaka): PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Rehabilitacija slušanja i govorenja 37 Svibanj 2013. Svibanj 2013. • Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo proučit će zdravstveni karton u zadnjem tjednu svibnja • Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo proučit će zdravstveni karton u zadnjem tjednu svibnja • Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo zatražit će nakon završetka obrade nalaz • Udomitelj će dostaviti socijalnom radniku u Timu za udomiteljstvo i Poliklinici Suvag nalaz psihijatra Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): • Socijalni radnik u mjestu boravka roditelja posjećivat će dijete. Srpanj – kolovoz 2013. Roditelji Dječak će tijekom ljetnih praznika boraviti kod roditelja Roditelji i brat posjetit će dijete dva tjedna nakon smještanja u udomiteljsku obitelj Ožujak – lipanj 2013. • U sklopu mjesečnog izvješća udomitelj će voditi evidenciju kontakata djeteta s roditeljima i bilježiti djetetovo ponašanje tijekom tih kontakata, odnosno djetetove reakcije na kontakt s roditeljima • U sklopu mjesečnog izvješća udomitelj će evidentirati datum i trajanje posjeta te opaženu reakciju djeteta na održani susret s članovima obitelji. Roditelji će svake večeri održava- • Roditelji ti telefonsku vezu s djetetom • Udomitelj Zadržati povezanost s članovima obitelji Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe postupci mjera i/ili stručnih (navesti početak i postupaka): kraj): Cilj/evi: PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Odnosi i kontakti s biološkom obitelji • Udomitelj • Stomatolog Odabrati pedijatra i prijaviti dijete • Udomitelj k njemu te ga docijepiti zbog • Pedijatar propuštenih redovnih cijepljenja Provesti stomatološku Odabrati dječjeg stomatologa i obradu prijaviti dijete k njemu Provesti kompletno cijepljenje Ožujak 2013. Provesti psihološku obradu radi • Poliklinika Suvag utvrđivanja kognitivnih sposobnosti Provjeriti razvojni i psihijatrijski status djeteta Travanj 2013. Naručiti i odvesti dijete na psihijatrijsku obradu zbog izrazite agresivnosti u ponašanju Cilj/evi: • Udomitelj • Dječji psihijatar Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe postupci mjera i/ili stručnih (navesti početak i postupaka): kraj): PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Zdravlje djeteta Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti? Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će socijalni radnik Tima za udomiteljstvo u mjestu u kojem se nalazi dječak. Udomitelj će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća, a socijalni radnik napisat će prvo evaluacijsko izvješće u lipnju 2013., nakon završetka prve rehabilitacije, na osnovi dobivenih informacija iz različitih izvora te uključenih nositelja aktivnosti. Socijalni radnik u mjestu stanovanja roditelja pratit će obitelj za vrijeme boravka djeteta tijekom ljetnih praznika u obitelji te će o tome sastaviti izvješće, koje će dostaviti socijalnom radniku Tima za udomiteljstvo u mjestu u kojem je dječak smješten u udomiteljsku obitelj. Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje od ožujka 2013. do kolovoza 2013. Dogovoreni datum revizije individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013. U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi): Roditelji Udomitelj Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo Socijalni radnik iz mjesta stanovanja roditelja Psiholog Poliklinike Suvag Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi: Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je: Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete: Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe: 38 PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE IZ DJEČJEG DOMA Djevojčica Maja (4 godine) nalazi se već treću godinu u Domu za djecu. Smještena je u dom na temelju Zakona o socijalnoj skrbi uz pristanak majke. Očinstvo nije poznato. Djevojčica ima sestru (12 godina) i majku, koje žive zajedno. Sestre se međusobno ne poznaju niti su ikada bile u kontaktu. Majka je u izvanbračnoj vezi s muškarcem koji se nalazi na odsluženju zatvorske kazne, a trenutno je prijavljena na području Hercegovine. Povremeno se javlja telefonom i ne pristaje na posvojenje već iskazuje namjeru preuzimanja skrbi „kad se sredi“. Djevojčicu su do prije godine dana, kad joj je umro djed, redovito u domu posjećivali baka i teta po majci (kod koje je dijete bilo tijekom prve godine života, no zbog starije dobi nije mogla dalje brinuti o njoj). Sudu je upućen prijedlog za lišavanje roditeljske skrbi majke, te se planira kratkotrajno smještanje djeteta u udomiteljsku obitelj do posvojenja. Dijete je prosječnog psihomotornog razvoja uz određene socijalne inhibicije (sramežljivost, slabe vještine skrbi za sebe). Osnovna dilema stručnjaka CZSS-a bila je oko toga je li bolje smjestiti dijete u lokalnoj zajednici kako bi se olakšao kontakt s bakom i tetom i uspostavio kontakt s polusestrom ili ga pak udomiti kod potencijalnih posvojitelja koji ne bi trebali biti poznati biološkoj obitelji. Ovaj IPS izrađuje se nakon odluke da se za dijete odaberu udomitelji koji su ujedno na listi posvojitelja te koji pristaju na udomljenje uz neizvjesnost vezanu uz daljnje sudske postupke. U najboljem je interesu djeteta da napusti institucionalnu skrb te da odmah bude smješteno u obitelj kod koje je moguće osigurati trajan i stabilan smještaj kako bi se izbjegle promjene smještaja i ponovni prekid privrženosti. 39 PREDLOŽAK IPS-a INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE MAJA OIB 11111111111 nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od siječnja do travnja 2013. SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG b. kratkotrajan smještaj do posvojenja PLANA SKRBI ZA DIJETE c. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji (moguć jedan odgovor): d. smještaj u stambenoj zajednici e. samostalno stanovanje f. nešto drugo PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI- a. 0stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja) : b. 0zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta) VAŽNO: c. 0obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.) Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja, pri d. 0područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivačemu jedno područje može biti odrenja) đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz napomenu da nije potrebno navoditi one e. 0odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/ sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djeteaktivnosti koje se podrazumijevaju jer tova života) su svakodnevne i redovne (npr. hraf. 0socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s njenje, higijena i sl.) osim ako postoje vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomineke specifične potrebe i načini postuteljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje) panja. g. 0religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta h. 0praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.) i. 0financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja j. neko drugo područje 40 41 • Udomitelji • Socijalni radnik Cilj/evi: Travanj 2013. • Udomiteljica će pisati mjesečno izvješće • Udomiteljica će pisati mjesečno izvješće • Socijalni radnik kontaktirat će jedanput tjedno s udomiteljima Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): Odmah nakon preseljenja k udomitelju U dogovoru s udomiteljima posjet Maji • Baka • Teta • Udomitelji Vrijeme provedbe (navesti početak i kraj): Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci Nositelji (aktivnosti, mjera i/ili stručnih postupaka): • Udomiteljica će pisati mjesečno izvješće Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Odnosi i kontakti s biološkom obitelji Organizacija Majina rođendana Siječanj – travanj 2013. Siječanj – veljača 2013. Siječanj – travanj 2013. Provoditi svakodnevno vrijeme s Majom u • Udomitelj i obitelji (zajedničko obavljanje kućanskih udomiteljica poslova, odlazak na igralište, čitanje slikovnica i sl.). Upis i uključivanje u dječji vrtić (samo poludnevni boravak tijekom prva dva mjeseca) Vrijeme provedbe (navesti početak i kraj): Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci Nositelji (aktivnosti, mjera i/ili stručnih postupaka): Poboljšati odnose s Posjeti zajedno s udomiteljima obitel• Udomitelji vršnjacima i odraslima jskim prijateljima i rodbini udomitelja ili organizacija dnevnih druženja u kućanstvu udomitelja vikendom. Uspostaviti blizak odnos s udomiteljima i osjećaj sigurnosti Cilj/evi: PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Socijalne vještine i odnosi Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti? Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća. Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje od veljače 2013. do ožujka 2013. Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 28. veljače 2013. U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi): Udomitelj Teta Baka Voditelj slučaja Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi: Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je: Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete: Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe: 42 PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA NOVOROĐENČE Dječaka Dorijana (2 mjeseca) majka je napustila odmah nakon rođenja. Iz bolnice je izravno smješten u udomiteljsku obitelj, stoga ovaj individualni plan skrbi ujedno ima funkciju i individualnog plana zaštite djeteta kako bi se racionalizirali i objedinili postupci planiranja i postupanja u cilju zaštite dobrobiti djeteta. Otac se nalazi u zatvoru i spreman je priznati dijete, ali ne i brinuti se o njemu. Dorijanov brat (1 godina) nalazi se u dječjem domu, najstariji polubrat udomljen je, a polubrat i polusestra nalaze se kod svog oca. Majci je istekao status stranca na privremenom boravku u Hrvatskoj i trenutačno se nalazi u drugom gradu s novim partnerom, adresa nije poznata. Dorijan je rođen zdrav i pravilno se razvija. Udomiteljici je potrebna pomoć i edukacija o skrbi o malom djetetu; zasad joj to, na udomiteljičin poziv, pruža patronažna sestra tijekom redovitih tjednih posjeta. PREDLOŽAK IPS-a INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE DORIJAN , OIB 11111111111 nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od ožujka do rujna 2013. SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA a. 0kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG b. k ratkotrajan smještaj do posvojenja PLANA SKRBI ZA DIJETE c. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji d. smještaj u stambenoj zajednici (moguć jedan odgovor): e. samostalno stanovanje f. nešto drugo PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI- a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja): b. 0zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta) VAŽNO: c. 0obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.) Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja, pri d. 0područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja) čemu jedno područje može biti određeno kroz jedan ili više ciljeva, uz na- e. 0odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/ sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djetepomenu da nije potrebno navoditi one tova života) aktivnosti koje se podrazumijevaju jer su svakodnevne i redovne (npr. hra- f. 0socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udominjenje, higijena i sl.) osim ako postoje teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje) neke specifične potrebe i načini postupanja g. 0religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta h. 0praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.) i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja j. neko drugo područje 43 44 Provjeriti ima li udomiteljica pravo na jednokratnu pomoć od 2328,20 kuna od HZZO-a Osigurati pomoć za opremu novorođenčeta Osigurati uvjete za odrastanje bebe u kući Cilj/evi: • Udomiteljica • Patronažna sestra • Udomiteljica • Voditelj slučaja • HZZO - Voditelj slučaja • Bilješka socijalnog radnika voditelja slučaja o ostvarenoj pomoći • Voditelj slučaja provjerava status prijave djeteta pri HZZO-u Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): Prema planu ci• Udomiteljica će pisati mjesečno jepljenja i kontrole izvješće u dogovoru s pedi- • Voditelj slučaja kontaktirat će jatrom jedanput tjedno s udomiteljicom i patronažnom sestrom Ožujak 2013. Ožujak 2013. Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe mjera i/ili stručnih (navesti početak i postupaka): kraj): Edukacija udomiteljice o prehrani i razvoju dojenčeta • Patronažna sestra • Pedijatar • Voditelj slučaja • Caritas Nabava krevetića i opreme za bebu Ožujak – travanj 2013. Ožujak 2013. Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe mjera i/ili stručnih (navesti početak i postupaka): kraj): Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci • Socijalni radnik kontaktirat će udomiteljicu nakon završetka edukacije radi ispitivanja potrebe za dodatnom edukacijom i podrškom stručnjaka(CZSS-a, pedijatra, patronaže itd.) • Zapisnik socijalnog radnika o opremljenosti udomitelja potrebnom opremom za dijete prije i nakon smještanja djeteta Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Stanovanje i stabilnost smještaja Obaviti cijepljenje i redo- • Odvoditi dijete na redovita cijepljenja vite zdravstvene kontrole i zdravstvene kontrole • Dogovoriti termin i odvesti dijete na UZV kukova S djelatnicima HZZO-a dogovoriti način prijave s obzirom na specifičnost slučaja Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci Prijaviti dijete u HZZO Cilj/evi: PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Zdravlje 45 Odabir adekvatne udomiteljske obitelji pre- • Udomitelj i ma pristiglim zamolbama što su ih CZSS-u voditelj slučaja uputili potencijalni posvojitelji ako se ciljevi 1 i 2 unutar ovog područja ne ostvare Ishoditi dokumentaciju: rodni list i domovnicu (priznavanje očinstva u matičnom uredu Cilj/evi: • Zapisnik socijalnog radnika (voditelja slučaja) o održanim timskim sastancima s predstavnicima Doma • Zapisnik o provedenom postupku selekcije udomiteljskih obitelji uz naveden kriterij njihove selekcije i uparivanja s djetetom • Voditelj slučaja • Otac Nakon izlaska oca iz zatvora dogovoriti odlazak u matični ured zbog priznavanja očinstva i određivanja državljanstva djeteta prema državljanstvu oca (majka je dala izjavu u CZSS-u da je navedeni otac djeteta) Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): Nakon izlaska oca Nakon dobivanja svih dokumenata, iz zatvora – krajem voditelj slučaja sastavit će zapisnik travnja 2013. učinjenom i priložiti dokumentaciji Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedbe mjera i/ili stručnih (navesti početak i postupaka): kraj): Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Identitet djeteta Ožujak – svibanj 2013. Lipanj – srpanj 2013. • Zapisnik o razgovoru s očevim roditeljima što ga je sastavio nadležni socijalnog radnik • Uzete izjave očevih roditelja na zapisnik što ga je sastavio socijalni radnik • Voditelj slučaja Ožujak – travanj • Nadležni socijalni 2013. radnik pri CZSS-u u mjestu prebivališta očevih roditelja Provjeriti status jednogo- Kontaktirati Dječji dom i nadležni CZSS te • Voditelj slučaja dišnjeg brata koji se dogovoriti zajedničko djelovanje • Dječji dom nalazi u dječjem domu i mogućnost zajedničkog posvojenja Osigurati boravak djeteta u trenutnoj udomiteljskoj obitelji do realizacije postupka posvojenja Ispitati uvjete i spremnost majčinih i očevih roditelja Zamoliti CZSS nadležan prema prebivalida prihvate dijete štu očevih roditelja da ispitaju jesu li oni voljni preuzeti brigu o djetetu ako otac i majka ne pokažu adekvatnu brigu • Zapisnik o razgovoru s majčinim roditeljima što ga je sastavio voditelj slučaja • Uzete izjave majčinih roditelja na zapisnik što ga je sastavio socijalnog radnik Ožujak – travanj 2013. Razgovarati s majčinim roditeljima te ispitati • Voditelj slučaja njihovu voljnost i uvjete za preuzimanje skrbi o djetetu (majčina obitelj odbija bilo kakve kontakte s majkom i djetetom) 46 • Socijalni radnik pri Ožujak – travanj Dopisom CZSS-u nadležnom za mjesto CZSS-u nadležnom 2013. prebivališta oca i njegove obitelji zatražiza mjesto prebivati njihove anamnestičke podatke lišta roditelja i obitelji • Policija Prikupiti detaljne anamnestičke podatke za oba roditelja, ispitati medicinsku povijest roditeljā i šire obitelji Ožujak 2013. Prijaviti djetetovo prebivalište u MUP-u i dobiti JMBG • Voditelj slučaja • Roditelj • Po potrebi poseban skrbnik Dogovoriti termin prijave prebivališta u MUP-u, a ako roditelji budu odbijali prijaviti dijete na adresu svog prebivališta, odredit će se poseban skrbnik za taj slučaj (udomiteljica, djelatnik CZSS-a) te će se dijete prijaviti na adresu udomiteljice • Zapisnik voditelja slučaja o prijavi mjesta prebivališta i priložen dokaz o prijavi Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti? Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća. Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. ožujka za razdoblje od ožujka 2013. do rujna, 2013. Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013. U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi): Udomitelj Voditelj slučaja Socijalni radnik nadležan prema mjesta prebivališta roditelja Djetetovi baka i djed Patronažna sestra Otac (telefonom) Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi: Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je: Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete: Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe: 47 PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA UDOMLJENO DIJETE BEZ ADEKVATNE RODITELJSKE SKRBI Dječak Gordan (14 godina) nalazi se već godinu dana kod udomiteljice, pohađa šesti razred osnovne škole (kasnije je krenuo u školu i ponavljao je peti razred). Majka mu je umrla u dobi od 10 godina, otac prekomjerno konzumira alkohol te je dijete zbog zanemarivanja, uz očev pristanak, smješteno u udomiteljsku obitelj. Ima dvije starije sestre, koje i dalje žive s ocem. Dječak ima poteškoće u učenju te se rijetko druži s djecom iz razreda (od kojih je stariji) i susjedstva; uglavnom boravi u kući uz kompjutor ili pomaže u dvorišnim poslovima. PREDLOŽAK IPS-a INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE GORDAN , OIB 11111111111 nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od ožujka do kolovoza 2013. SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG b. kratkotrajan smještaj do posvojenja PLANA SKRBI ZA DIJETE c. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji d. smještaj u stambenoj zajednici (moguć jedan odgovor): e. samostalno stanovanje f. nešto drugo: dugotrajan smještaj do izlaska iz sustava skrbi PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI- a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja): b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta) VAŽNO: c. obrazovanje i aktivnosti u slobodno vrijeme (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.) Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja) pri čemu jedno područje može biti određeno kroz jedan ili više ciljeva, uz e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/ sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djetenapomenu da nije potrebno navoditi tova života) one aktivnosti koje se podrazumijevaf. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s ju jer su svakodnevne i redovne (npr. vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomihranjenje, higijena i sl.) osim ako poteljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje) stoje neke specifične potrebe i načini g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta postupanja. h. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.) i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja j. neko drugo područje: 48 49 Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci Povećati krug prijatelja i poznanika Cilj/evi: • Socijalni radnik pratit će kontakte roditelja i djeteta • Socijalni radnik kontaktirat će udomiteljicu • Do kraja ove školske godine definirat će se postoji li potreba za prilagodbom nastavnog sadržaja i model prilagodbe • Razrednica će obavijestiti voditelja slučaja o odabranom programu • Udomiteljica će redovno telefonski izvještavati voditelja slučaja u CZSS-u o bitnim događajima i informacijama o djetetu tijekom redovnih posjeta stručnih djelatnika, preko polugodišnjih izvještaja, praćenja školskog uspjeha i dr. Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): Srpanj – kolovoz 2013. Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedmjera i/ili stručnih be (navesti počepostupaka): tak i kraj): Pronaći mogućnost upućivanja djeteta tijekom • Voditelj slučaja ljetnih praznika na ljetovanje s vršnjacima (npr. • Udomiteljica preko Caritasova programa ljetovanja za djecu iz socijalno ugroženih obitelji) Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci • Zabilješka socijalnog radnika nakon povratka s ljetovanja Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Socijalne vještine i odnosi Travanj – lipanj 2013. Ožujak – travanj 2013. • Udomiteljica • Voditelj slučaja • Upis na folklor • Razgovor o sportskim aktivnostima Ožujak – lipanj 2013. Ožujak 2013. • Gordan • Udomiteljica Nositelji (aktivnosti, Vrijeme provedmjera i/ili stručnih be (navesti počepostupaka): tak i kraj): Dogovoriti sastanak sa stručnim djelatnici- • Socijalni radnik ma škole u vezi s definiranjem plana i pos- • Ravnateljica tupaka procjene za izradu prilagođenog ili škole individualiziranog programa (tko će, gdje i kada izvršiti procjenu te koji će se predmeti • Stručni djelatnik i načini rada obuhvatiti) Uključiti se u školske i/ili izNastaviti odlaziti na aktivnosti koje se vanškolskih slo- provode u sklopu projekta poludnevnog bodne aktivnosti boravka udruge iz lokalne zajednice (volonterska pomoć u učenju) Izvršiti procjenu potrebe za prilagođeni ili individualizirani program • Pisati zadaće i svakodnevno učiti Završiti s dobrim • Odlaziti jednom tjedno na informacije uspjehom šesti razred Cilj/evi: PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena 50 Usavršavati vještine izražavanja i komunikacije Održavanje redovitih kontakata i posjeta primarnoj obitelji i rodbini • • • • • • Voditelj slučaja Otac Udomitelj Baka Gordan Sestre Aktivnosti/zadaci/mjere/stručni postupci Nositelji (aktivnosti, mjera i/ili stručnih postupaka): • Napraviti raspored boravaka i provođenja praznika kod oca i sestara te bake ( u drugome mjestu) uz dogovor oko načina odlaska i dolaska • Svakodnevni kontakt porukama ili preko Facebooka sa sestrama • Dolazak sestara k udomiteljici barem jedOca poticati na nom mjesečno (na ručak, noćenje i sl.) više inicijative u brizi oko Gordana, • Osigurati redovite obroke tijekom posjeta vikendima i provoditi zajedničko praćenje njegovrijeme sa svim članovima obitelji vih aktivnosti i • Odlazak na majčin grob svaki put kada provođenje vreto Gordan poželi mena s njim Cilj/evi: Ožujak – kolovoz 2013. • Udomiteljica će poticati interakciju dje- • Udomiteljica teta s članovima svoje socijalne mreže • Otac (rodbina, prijatelji, njihova djeca, a ponajviše ona Gordanova uzrasta) • Vikendima će mu otac dopuštati da ide k prijatelju Danilu i k bratiću, s kojima je prije udomljavanja bio u dobrim odnosima Održavati postojeća prijateljstva • Udomiteljica će pisati mjesečno izvješće • Udomiteljica će pisati mjesečno izvješće Ožujak – kolovoz 2014. Vrijeme provedbe (navesti početak i kraj): Udomiteljica će pisati mjesečno izvješće Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Odnosi i kontakti s biološkom obitelji Ožujak – kolovoz 2013. • Udomiteljica • Gordan • Izaći jednom tjedno van na igru s djecom ili na igralište • Gordan će pozivati prijatelje koji žive u blizini (Viktor i Franjo), barem dva puta mjesečno Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti? Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća. U proces evaluacije i revidiranja postojećeg IPS-a kao aktivan član bit će uključen i Gordan, sukladno svojoj dobi i mogućnosti razumijevanja okolnosti donošenja odluka koje ga se tiču. Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje od ožujka do kolovoza 2013. Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013. U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi): Udomitelj Gordan Otac Sestre Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi: Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je: Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete: Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe: 51 SMJERNICE ZA ISPUNJAVANJE PREDLOŽAKA VEZANIH UZ PLANIRANJE SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi Socijalni radnici nadležni za dijete ispunjavaju ovaj predložak prije smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj ili neposredno po smještavanju. Priloženi predlošci mogu biti sastavni dio dokumentacije CZSS-a. U početnom dijelu predloška jasno se definira u koje se sve svrhe pristupa procesu procjenjivanja stanja i potreba djeteta te se definiraju područja procjene. Za svako od tih područja procjene u prilogu 1 nalaze se popratni obrasci koje socijalni radnici ili drugi članovi tima ispunjavaju u suradnji s liječnikom (npr. obiteljskim liječnikom, djetetovim pedijatrom, specijalistom medicine), patronažnom službom, djelatnicima škole, vrtića i sl. Dobiveni se podaci, nakon provedene procjene stanja i potreba djeteta, mogu iskoristiti pri izradi socijalne anamneze ili nakon nje kako bi se procijenili rizici i djetetove potrebe te isplanirale aktivnosti, odnosno intervencije radi odgovaranja na njih. Već i informacija o tome da se nekim podatkom ne raspolaže može biti korisna socijalnom radniku i timu pri CZSS-u da obrati veću pozornost na taj segment ili da provede neke dodatne izvide i/ili vještačenja (pri npr. prvostupanjskom tijelu vještačenja, u poliklinici za zaštitu djece i sl.) i/ili da zatraži drugo stručno mišljenje. Na osnovi procjene potreba (sukladno priloženim predlošcima i drugim instrumentima socijalnog rada2 i metodama procjene) navodi se sažeta analiza i zaključak vezan uz djetetove potrebe te prioritetna područja djelovanja. Za identificirane potrebe iz različitih područja definiraju se: usluge u koje dijete treba biti uključeno i aktivnosti koje se trebaju poduzeti, mjesto njihove provedbe, intenzitet uključenosti, vremenski okvir i njihovi provoditelji, odnosno nositelji. Sastavni dio priloženog predloška jest i dio koji se odnosi na procjenu potrebe udomitelja za edukacijom kako bi adekvatno odgovorili na potrebe djeteta u sustavu skrbi, tj. prepoznavanje njihove potrebe za produbljivanjem razumijevanja, stjecanjem znanja i unapređivanjem vještina iz nekog područja skrbi o djetetu. 2 52 Vidjeti u knjizi Pravo djeteta na život u obitelji (Ajduković i Radočaj, 2008.). Prepoznati pružatelji potrebnih usluga te potencijalni nositelji aktivnosti vezanih za stanje i potrebe djeteta u sustavu skrbi iz ovog predloška su sudionici u izradi individualnog plana skrbi, a definirani ciljevi iz prepoznatih djetetovih potreba i aktivnosti nužni su sadržaj koji se treba uvrstiti u individualni plan skrbi. Predložak individualnog plana skrbi za dijete nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba Kao što je već navedeno, pri izradi individualnog plana skrbi definira se svrha izrade individualnog plana skrbi, nakon čega se plan razrađuje. Pri tome treba definirati: (1) područja rada, (2) specifične ciljeve unutar svakog područja, (3) metode i intervencije (aktivnosti, mjere, stručne postupke i sl.) kojima se osigurava najbolji interes djeteta u svezi s definiranim ciljem i koje će služiti za njegovo postizanje, (4) nositelje aktivnosti, (5) vrijeme provedbe, (6) načine praćenja provedbe individualnog plana i (7) plan evaluacije poduzetih mjera i intervencija te rada nositelja aktivnosti. Predložak u prilogu kojim se uređuju prije navedene točke (1 – 7) otisnut je samo jednom, no on se treba umnožiti sukladno broju identificiranih područja koja se pokrivaju individualnim planom skrbi te broju ciljeva u svakom od područja (vidjeti prilog 2). Sukladno djetetovim potrebama, potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti određeno jednim ciljem ili s više ciljeva. Važno je napomenuti da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju i koje uključuju svakodnevne redovne aktivnosti skrbi (npr. hranjenje, higijena i sl.) osim u slučaju postojanja nekih specifičnosti u vezi s njima. Za svako od područja preporučuje se da broj ciljeva ne bude manji od tri te da se odnose (sukladno objektivnim okolnostima) i na biološke roditelje i na udomitelje, ali i na samo dijete te ostale bitne sudionike. Za svaki cilj koji se postavlja potrebno je navesti: koje aktivnosti, zadatke, mjere i/ili stručne postupke treba provesti da se ostvari cilj; za svaku aktivnost/zadatak/mjeru/ stručni postupak treba definirati tko je njegov nositelj i koje je planirano vrijeme njegove provedbe. Važno je navesti i kako se planira praćenje i evaluacija poduzetih mjera i intervencija te nositelja aktivnosti. Na kraju individualnog plana skrbi navodi se razdoblje na koje se plan donosi te dogovoreni datum pristupanja njegovoj reviziji. Navodi se: tko je sve sudjelovao u njegovu donošenju, što se potvrđuje vlastoručnim potpisom; mjesto i datum njegove izrade te ime osobe koja je izradila pisanu formu individualnog plana skrbi te nadležnog socijalnog radnika (u većini slučajeva osoba koja će izraditi pisanu formu upravo je socijalni radnik nadležan za dijete). Kao završni blok ostavljen je prostor za unošenje naknadnih izmjena i dopuna uz navođenje da53 tuma i potpisa nadležne osobe (vidi više u poglavlju Praćenje, evaluacija i revizija individualnog plana skrbi). Predložak – Opće informacije o djetetovom boravku u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi Ovaj predložak (vidjeti prilog 3) čini sastavni dio dokumentacije CZSS-a i dostupan je isključivo stručnjacima CZSS-a. Njegova je svrha, s jedne strane, sistematiziranje podataka radi veće preglednosti, ali i lakšeg planiranja i praćenja izrade individualnih planova, a s druge vođenje bilježaka o aktivnostima poduzetima nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj. Predložak popunjava socijalni radnik (voditelj slučaja) nadležan za dijete u komunikaciji sa stručnim timom pri CZSS-u i drugim sudionicima neposredno prije ili nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj. Kako se u općem predlošku prati proces procjene i izrade individualnog plana skrbi o djetetu, trebalo bi ga u svim njegovim elementima ispuniti u roku 3 – 4 tjedna nakon smještanja djeteta u obitelj ili najkasnije u roku od 90 dana ako se radi o hitnom udomiteljstvu. Opći predložak sadrži osnovne informacije o djetetu, njegovoj biološkoj i udomiteljskoj obitelji, skrbniku te nadležnim socijalnim radnicima ako se oni razlikuju s obzirom na mjesto prebivališta djeteta, roditelja i/ili udomitelja. U njemu se isto tako navode informacije o statusu braće i sestara koji nisu smješteni zajedno s udomljenim djetetom i za čije se potrebe predložak ispunjava te informacije o tome gdje su oni smješteni kako bi se olakšalo dogovaranje i realizacija njihovih susreta, odnosno održavanje osobnih odnosa. Iz općeg predloška vidljivo je o kojoj se vrsti udomiteljstva, sukladno važećem Zakonu o udomiteljstvu, radi te kakav je status udomitelja s obzirom na udomljeno dijete. Iz predloška se može iščitati i pravni temelj izdvajanja i smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj te „životni put“ djeteta kroz sustav socijalne skrbi od trenutka izdvajanja iz obitelji do trenutka smještanja u udomiteljsku obitelj (u kontekstu koje se ispunjava opći predložak). U predlošku se daje jasna informacija o događajima, okolnostima i socijalnim rizicima koji su prethodili izdvajanju djeteta iz njegove obitelji, a kojima je dijete tamo bilo izloženo, te se jasno naznačava tzv. kategorija/e u koju/e dijete spada (dijete bez roditeljske skrbi, dijete s teškoćama u razvoju, dijete s PUP-om i sl.), odnosno ukazuje se pri tome na područja koja se trebaju obuhvatiti procjenom. Važan dio predloška odnosi se na osnovne informacije o uređenosti osobnih odnosa i kontakata djeteta s roditeljima i ostalim članovima obitelji te se navodi: na osnovi čega su kontakti uređeni (na osnovi sudske odluke ili dogovora u CZSS-u) i pod kojim će se okolnostima oni održavati, uz davanje jasne informacije potrebne za uređivanje kontakata djeteta s roditeljima koji se razrađuju u posebnom dijelu predloška individualnog plana skrbi. 54 U općem predlošku navodi se koji je kratkoročan cilj mjere izdvajanja djeteta iz obitelji te koji je cilj skrbi za dijete u kontekstu vremena, tj. dugoročnog planiranja. Opći predložak može poslužiti socijalnom radniku da njegovim ispunjavanjem identificira sljedeće: a. obvezu i potrebu za izradom individualnih planova na različitim razinama (dijete, udomi3 telj, roditelj); b. potrebu da, s obzirom na specifične potrebe djeteta, izradi i dodatne/popratne planove (plan izlaska iz skrbi, plan sigurnosti za dijete, paralelni plan) – oni se neće izrađivati za svu djecu nego samo za onu kod koje postoje određene indikacije; c. identificira osobe koje su nadležne za njihovu izradu, odnosno da izradi vremenski plan njihova donošenja. U predlošku se navodi i tko je sve sudjelovao u procjeni djetetovih potreba (ime i prezime te osobe, struka/specijalizacija, ustanova u kojoj djeluje), kada je ta osoba napravila procjenu djeteta te kada je potrebno pristupiti ponovnoj procjeni potreba. U posebnom odjeljku navode se bitne informacije do kojih se došlo u procesu procjene koje su relevantne za proces donošenja individualnog plana skrbi. Poželjno je, ako se ne izrađuje zaseban tzv. paralelni plan, tu navesti i osnovne ideje i smjernice mogućih kasnijih intervencija. Poseban dio predloška odnosi se na podatke o osobama koje su bile pozvane na uključivanje u proces individualnog planiranja za potrebe djeteta, odnosno o osobama koje su se na taj poziv odazvale te o onima koje su odbile sudjelovati u procesu. Navođenje adrese i datuma upućivanja poziva ukazuje na poduzeti angažman socijalnog radnika oko uključivanja pozvanih strana te može poslužiti kao argument u različitim postupcima pred nadležnim tijelima. Pritom je naglašena i važnost planiranja i bilježenja uključivanja djeteta u proces individualnog planiranja. Kako bi se dobio transparentniji uvid u prava i usluge kojima se dijete koristi, u posebnom odjeljku predlošku navode se prava i usluge sukladno sustavu koji ih propisuje i osigurava. Iz tog dijela može se jasnije uočiti na koja prava i/ili usluge dijete ima pravo ali ih nije do tada ostvarilo, što ukazuje na potrebu poduzimanja aktivnosti sustava radi osiguravanja tih prava/usluga djetetu i/ ili njegovoj biološkoj i udomiteljskoj obitelji. U završnom dijelu općeg predloška navode se vrste donesenih individualnih planova, vremenski rokovi njihova izvršenja, datum revizije, nadležna osoba za reviziju i evaluaciju te popis osoba kojima je individualni plan skrbi uručen, što se potkrepljuje njihovim vlastoručnim potpisom i navođenjem datuma preuzimanja. Obveza je socijalnog radnika nadležnog za dijete uručiti individualne planove svim relevantnim osobama u sustavu skrbi koje uključuje kao nositelje aktivnosti u individualni plan skrbi. 3 Npr. obveza je socijalnog radnika nadležnog za biološku obitelj djeteta izraditi individualni plan promjena za roditelje djeteta ako je potrebno stvoriti preduvjete za povratak djeteta, promijeniti rizična ponašanja i/ili razviti roditeljske sposobnosti. 55 Kako bi se prevenirale neke negativne posljedice za dijete i ubrzao proces donošenja svakodnevnih, ali i važnih odluka o djetetu, sastavni je dio općeg predloška i popis osoba ovlaštenih za davanje suglasnosti za medicinske intervencije i aktivnosti u sustavu odgoja i obrazovanja te u drugim područjima života djeteta u alternativnoj skrbi. Ovako prikazani i vođeni podaci omogućuju lakše praćenje djeteta i njegovih potreba, ali i aktivnosti koje treba poduzeti i/ili revidirati. Isto se tako u slučaju odsutnosti nadležnog socijalnog radnika ubrzava dobivanje uvida stručnjaka koji ga zamjenjuje u sadržaj spisa i do tada poduzete intervencije te omogućuje kvalitetnije reagiranje u kriznim situacijama (npr. davanje suglasnosti u hitnim medicinskim intervencijama, zahvatima i sl.). Posljednji dio predloška jest dio koji se odnosi na uređivanje kontakata djeteta u alternativnoj skrbi s biološkom obitelji i značajnim drugim osobama. Značajne druge osobe mogu biti: odgajatelj iz doma s kojim je dijete ostvarilo odnos privrženosti, neka druga osoba iz djetetove okoline u koju dijete ima povjerenje i sl. U sklopu ovoga predloška treba navesti okolnosti kontakta (npr. Dozvoljava li se djetetu odlazak u biološku obitelj preko vikenda ili praznika ili na obiteljska okupljanja?) te definirati elemente praćenja (npr. Ostvaruju li se kontakti? Pod kojim okolnostima? Ako se ne ostvaruju, koji je razlog tome?; Kako udomitelji reagiraju na kontakte djeteta s biološkom obitelji?; Kako udomitelji reagiraju na kontakt djeteta i vlastiti kontakt s biološkom obitelji djeteta i kakav imaju odnos s biološkom obitelji djeteta?). Posebnu pozornost treba posvetiti procjeni kvalitete interakcije roditelja s djetetom uključujući perspektivu djeteta, udomitelja te samih roditelja. 56 POPIS LITERATURE: 1. ADHC (2011). Individual planning for children and young people living in out-of-home care, Policy and practice guide. Preuzeto s: http://www.adhc.nsw.gov.au/__data/ assets/ file/0020/240482/Individual_Planning_for_CYP_in_OOHC_Policy_Guide_Jan2011.pdf (29.11.2012.) 2. Ajduković, M. (2004). Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Europi; Revija za socijalnu politiku, (11), 3-4: 299-321. 3. Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) (2008). Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 4. Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2008). Smjernice za izradu programa i plana nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao proces suvremenog socijalnog rada. U: Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 163-182. 5. American Academy of Pediatrics, Committee on Early Childhood and Adoption and Dependent Care (2000) . Developmental Issues for Young Children in Foster Care. Pediatrics, 106 (5): 1145-1150. 6. Dicker, S. i Gordon, E. (2004.) Ensuring the Healthy Developments of Infants in Foster care: A Guide for Judges, Advocates and Child Welfare Professionals. New York: Zero to Three Policy Center. 7. DePanfilis, D. i Salus, M. (2003.) Child Protective Services: A guide for caseworkers. Washington, DC: U.S. Department of Health and Human ServicesAdministration for Children, Youth, and Families, Children’s Bureau, Office on Child Abuse and Neglect. 8. Government of British Columbia; Ministry of Children and Family Development; (2001). Foster Family Handbook. Posjećeno 25.travnja 2006. na mrežnim stranicama: www.mcf.gov. bc.ca/foster/handbook_teamwork.htm. 9. Ivković, Đ. i Žižak, A. (2010.) Udomiteljstvo djece u Hrvatskoj: analiza stanja i prijedlog smjernica. Zagreb: UredUNICEF-a za Hrvatsku. 10. Inkelas, M. i Halfon, N. (2002.) Medicaid and financing of health care for children in foster care: Findings from a national survey. Los Angeles, CA: UCLA Center for Healthier Children, Families and Communities. 57 11. Johnson, K. i Wagner, D. (2005.) Evaluation of Michigan’s foster care case management system. Research on Social Work Practice, 15(5), 372-380. 12. Kronstein,D. i Škrabić-Aničić, I. (2010.) „Dajući dom dajemo sebe“ – Priručnik za udomitelje djece. Zagreb: Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece. 13. Kletečki Radović, M. i Kregar Orešković, K. (2005). Kvalitativna iskustva udomitelja. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9 (1), 67-88. 14. Laklija, M. (2009.): Psihosocijalna obilježja udomitelja i iskustvo udomiteljstva djece: Doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 15. Laklija, M. (2011.) Pristupi udomiteljskoj skrbi za djecu u svijetu i čimbenici koji utječu na ishode udomiteljstva. Revija za socijalnu politiku. 18 (3); 291-310 (pregledni rad, znanstveni). 16. Laklija, M., Vukelić, N., i Milić Babić, M. (2012.) Specijalizirano udomiteljstvo djece s teškoćama u razvoju – iskustva udomitelja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 48 (2); 109-123.Lund, T.R. i Renne, J.L. (2009.) Child Safety: A guide for Judges and Attorneys. American Bar Association and ACTION for Child Protection, Inc. 17. Ministarstvo socijalne politike i mladih (2010.) Standardi kvalitete socijalnih usluga. Posjećeno 25.travnja 2013. na mrežnim stranicama: http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/ socijalna_skrb/standardi_kvalitete_socijalnih_usluga. 18. Mosek, A. (2004.) Relations in Foster Care. Journal of Social Work, 4(3): 323–343. 19. NAPCWA (2009.) A Framework for Safety in Child Welfare. American Public Human Services Association. 20. Redding, R. E., Fried, C. i Britner, P. A. (2000.) Predictors of Placement Outcomes in Treatment Foster Care: Implications for Foster Parent Selection and Service Delivery. Journal of Child and Family Studies, 9(4), 425-447. 21. Schene, P. (2001.) Implementing Concurrent Planning: A Handbook for Child Welfare Administrators. Maine: National Child Welfare Resource Center for Organizational Improvement. 22. Shonkoff, J. i Phillips, D. (2000.) From neurons to neighborhoods: The science of early childhood development. Washington, DC: National Academy Press. 23. Sladović Franz, B. (2008.) Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje u socijalnoj skrbi za djecu. U: Ajduković, M., i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 93-121. 58 24. Sladović Franz, B. i Ajduković, M. (2008.) Skrb za dijete čiji je razvoj ugrožen u obitelji. U: Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 77-91. 25. Sladović Franz, B. (2011.) Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu. Ljetopis socijalnog rada 18(3), 439-467. 26. SOS-Kinderdorf International (2007.) Quality 4Children –Standardi za izvanobiteljsku skrb o djeci u Europi, an initiative. Posjećeno 30.travnja 2013. na mrežnim stranicama: http:// www.sos-dsh.hr/include/pdf/SOS_quality4children_hr.pdf. 27. Spears, W. i Cross, M. (2003.) How do children who foster perceive fostering? Adoption and Fostering, 27 (4): 38-45. 28. Stein, M. (2009.) Quality Matters in Children’s Services: Messages from Research. London: Jessica Kingsley. 29. Twigg, R. C. (1994.) The unknown soldiers of foster care: Foster care as loss for the foster parents’ own children. Smith College Studies in Social Work, 64, 297-312. 30. Vidović, L. i Ivković, Đ. (2010.) Smjernice za alternativnu skrb. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 31. UN Konvencija o pravima djeteta (2010.) Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. 32. Žižak, A. i Koller-Trbović, N. (2006.) Obitelj u doživljaju djece i mladih: od prošlosti do budućnosti. Kriminologija i socijalna integracija. 15(2) 13-23. 33. Žižak, A., Koller-Trbović, N., Jeđud Borić, I., Maurović, I., Mirosavljević, A. i Ratkajec Gašević, G. (2012.) Što nam djeca govore o udomiteljstvu. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 34. Wheal, Ann (2005.) The leaving care handbook: helping and supporting care leavers. London: Russell House Publishing. 35. Younes, M. N., & Harp, M. (2007.) Addressing the impact of foster care on biological children and their families. Child Welfare, 86(4), 21-40 36. http://www.lifeplancommunity.com/features.asp?ID=937 59 PREDLOŽAK ZA PROCJENJIVANJE STANJA I POTREBA DJETETA U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI (ime i prezime djeteta) I. PRISTUPA SE PROCESU PROCJENJIVANJA STANJA I POTREBA DJETETA U SVRHU (moguće više odgovora): a. analize stanja i potreba djeteta u alternativnoj skrbi; b. usklađivanja potreba djeteta u sustavu skrbi s udomiteljskom obitelji; c. analize mogućnosti djetetove biološke obitelji za povratak djeteta u obitelj; d. a0 nalize mogućnosti udomitelja za pružanje djetetu kvalitetne skrbi sukladno njegovim potrebama; e. donošenja individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji i popratnih planova; f. revizije individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji i popratnih planova; g. 0revizije individualnog plana skrbi za dijete smješteno u instituciju i popratnih planova; h. razvijanja plana edukacije za konkretnu udomiteljsku obitelj sukladno potrebama djeteta; i. 0donošenja stručnog mišljenja za potrebe drugih nadležnih službi (npr. suda); j. redovitog praćenja djeteta u alternativne skrbi; k. redovitog praćenja udomiteljske obitelji za vrijeme trajanja smještaja djeteta u toj obitelji; l. pripreme djeteta za reintegraciju u vlastitu obitelj; m. pripreme djeteta za tranziciju iz sustava skrbi u samostalan život; n. iz drugog razloga (navesti kojeg) II. PODRUČJA PROCJENE DJETETA KOJA SU OBUHVAĆENA PROCJENOM (obrasci za procjenu nalaze se u prilogu): a. 0područje identiteta djeteta (uključujući religijski/kulturalni/etnički identitet) b. 0zdravstveni status djeteta; c. odgojne i obrazovne potrebe djeteta, uključujući područje problema u ponašanju; d. neko drugo područje (navesti koje) e. neko drugo područje (navesti koje) III. ANALIZA I ZAKLJUČAK NA OSNOVI PROVEDENE PROCJENE PO PODRUČJIMA SKRBI ZA DIJETE (pod točkom II.): Prepoznate potrebe djeteta u sustavu skrbi jesu: 60 61 Vještine koje bi trebala posjedovati osoba koja skrbi o djetetu s obzirom na djetetove potrebe: Potreba djeteta za uslugom: Mjesto provedbe (bolnica, škola, udruga, obitelj) Intenzitet i učestalost provođenja Vremenski okvir (početak i kraj trajanja usluge) Provoditelj/i •usluge u koje dijete treba biti uključeno i aktivnosti koje se trebaju poduzeti u vezi sa sljedećim područjima: IV. POTREBE DJETETA ZA USLUGAMA U KOJE BI TREBALO BITI UKLJUČENO Područje djetetova identiteta Zdravstveni status djeteta Odgoj, obrazovanje, socijalizacija djeteta Neko drugo područje procjene djeteta PRILOZI PREDLOŠKU ZA PROCJENJIVANJE STANJA I POTREBA DJETETA U ALTERNATIVNOJ SKRBI: PODRUČJE DJETETOVA IDENTITETA (uključujući religijski/kulturalni/etnički identitet) 1. Kakvo je djetetovo razumijevanje razloga/ okolnosti zbog kojih je uključeno u sustav alternativne skrbi? 2. Ima li dijete informaciju o tome tko su mu biološki roditelji? a) ne b) da a) ne b) da 3. Koji su religijski/kulturalni/etnički korijeni djeteta? 4. Osigurava li smještaj djeteta u udomiteljskoj obitelji njegovanje njegova podrijetla? Ako ne osigurava, na koji će način dijete biti u kontaktu s osobama istog religijskog, kulturalnog i/ili etničkog identiteta? 5. Na koji se način djetetu omogućuje prakticiranje vjerskih i kulturalnih običaja? 6. Ima li dijete potpunu osnovnu osobnu dokumentaciju (npr. prijavu zdravstvenog osiguranja i sl.)? a) ne 7. Ako dijete dolazi u udomiteljsku obitelj iz ustanove ili neke druge udomiteljske obitelji, posjeduje li Knjigu života? a) ne 8. Traži li dijete neke dodatne podatke o sebi, svojoj obitelji? a) ne 9. Kakva je dostupnost tih podataka i mogućnost dolaženja do njih (sadržajno, pravno)? a) socijalnom radniku: 62 b) da Ako ne, koja dokumentacija nedostaje? b) da Ako je ne posjeduje, na koji se način Knjiga života planira izraditi? b) da Ako da, koje? b) djetetu: 63 4 Ime i prezime: Specijalizacija: Adresa ustanove: Odjel: Kontakt broj: Procijenjeno stanje: Mentalna oštećenja: • intelektualne teškoće Prepoznata potreba: Prepoznata potreba: III. 4 Ovaj dio stručne procjene i praćenja potreba djeteta radi se zajedno s liječnikom pedijatrom i/ili specijalistom medicine kod kojeg je dijete bilo ili još uvijek jest u tretmanu te, sukladno okolnostima, i s djetetovim biološkim roditeljem te udomiteljem. Procijenjeno stanje: Tjelesna oštećenja: • oštećenja vida • oštećenja sluha • oštećenja u govoru i glasu • deformacije, motorička ili funkcionalna oštećenja pojedinih organa i organskih sustava II. Ime i prezime: Adresa ustanove: Kontakt: Ime i prezime: Adresa ustanove: Kontakt: I. Nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj: Do smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj: Nalazi procjene djeteta po razvojnim područjima : Zdravstveni status djeteta (dijagnoza/e): Hereditet (obiteljska povijest bolesti, nasljedne bolesti, ovisnosti i sl.) Podaci o nadležnom specijalistu djeteta: Podaci o nadležnom pedijatru/liječniku djeteta: ZDRAVSTVENI STATUS DJETETA 64 Procijenjeno stanje: Procijenjeno stanje: Dijagnoza: Komunikacijske vještine (jezično-govorni razvoj) Socio-emocionalni razvoj (psihološki status) Psihijatrijski status (za djecu kod koje su prepoznate indikacije): Procijenjeno stanje: a) da b) ne, dijete nije primilo Zdravstveno stanje zubi i usta djeteta Je li dijete uredno cijepljeno? Propisana terapija (način i učestalost uzimanja terapije, davanje koje provodi medicinsko osoblje, odnosno udomitelj): Procijenjeno stanje: Senzorička integracija Rizik za sebe i druge: a) piromanija b)agresivnost prema drugima c)samoozljeđivanje d) suicidalnost e) nešto drugo Procijenjeno stanje: Prethodne hospitalizacije: Procijenjeno stanje: Kognitivni/spoznajni razvoj Prepoznata potreba: Prepoznata potreba: Prepoznata potreba: Prepoznata potreba: Prepoznata potreba: Prepoznata potreba: 65 Dostupnost usluga liječenja/terapije, rane intervencije, habitacije i/ili rehabilitacije na području lokalne zajednice udomitelja: Postojanje potrebe za uključivanjem djeteta u usluge rane intervencije, habitacije i/ili rehabilitacije: Usluge kontrolnih pregleda te rane intervencije/ habitacije/rehabilitacije u koje dijete treba biti uključeno: Potreba prilagodbe dnevne rutine djeteta/udomiteljske obitelji potrebama djeteta. Potreba prilagodbe kućanstva zdravstvenom stanju i potrebama djeteta: Potrebna pomagala djetetu (naočale, pužnica, kolica, aparatić za zube i sl.): Propisana prehrana (režim prehrane, dijeta, alergije na hranu i sl.): • u dodatku priložiti plan prehrane • priložiti raspored davanja lijekova Osnova potrebe za uključivanjem djeteta u usluge rane intervencije/habitacije/rehabilitacije: a) postnatalna trauma b) neurorizični čimbenici c) razvojna odstupanja d) deformacije i/ili funkcionalna oštećenja pojedinih organa i organskih sustava e) senzorička oštećenja f) motorička oštećenja g) psihijatrijski poremećaji h) nešto drugo: a) ne postoji potreba za uključivanjem djeteta u usluge rane intervencije/habitacije/rehabilitacije; b) postoji potreba za uključivanjem djeteta u usluge rane intervencije/habitacije/rehabilitacije 66 b) da a) ne Naziv ustanove: Adresa ustanove: Ime i prezime odgajatelja/razrednika: Kontakt broj: a) prema modelu segregacije b) prema modelu integracije (djelomična i potpuna) c) prema modelu inkluzije 5 Ovaj dio stručne procjene i praćenja potreba djeteta radi se zajedno s djetetovim odgajateljem/razrednikom te, sukladno objektivnim okolnostima, i s djetetom, odnosno njegovim biološkim roditeljem te udomiteljem. 8. Koliko je model obrazovanja u koji je dijete uključeno prilagođen i u skladu s djetetovim mogućnostima (postoji li potreba za dodatnim testiranjem djeteta i/ili profesionalnom rehabilitacijom)? 3) Održavanjem nastave u kući c. posebni odjeli s posebnim programima 2) U posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama •po redovitom programu •po prilagođenom programu •po posebnom programu b. djelomična integracija •redoviti razredni odjeli – predmeti iz područja kulture •posebni razredni odjeli – obrazovni predmeti po posebnom programu 3. Je li dijete mijenjalo vrtić/školu nakon izdvajanja iz obitelji? a) ne b) da 4. Ako se radi o djetetu školske dobi, s koliko je godina dijete krenulo u školu? 5. Broj škola koje je dijete promijenilo u zadnjih pet godina? Što je bio uzrok tome? 6. Ako se radi o djetetu školske dobi, je li dijete ponavljalo koji razred? Što je bio uzrok tome? 7. Obrazovanje djeteta provodi se (molim, zaokružiti): 1) U redovitoj osnovnoj školi a. potpuna integracija (redoviti razredni odjeli) •po redovitom programu uz individualizaciju •po prilagođenom programu 2. Ako se radi o djetetu s teškoćama u razvoju predškolskog uzrasta koje je uključeno u program predškolskog odgoja, po kojem je modelu ono uključeno u predškolsku ustanovu? 1. Polazi li dijete koju predškolsku/školsku ustanovu? ODGOJNE I OBRAZOVNE POTREBE DJETETA5 67 a) ne b) da 21. U koje bi se aktivnosti slobodnog vremena dijete željelo uključiti? 20. U kojim je aktivnostima dijete uspješno? 19. Koji su interesi/hobiji djeteta? Koje izvanškolske aktivnosti pohađa? 18. Kako izgleda dnevna rutina djeteta u udomiteljskoj obitelji? 17. Tko uči i pomaže djetetu oko domaće zadaće tijekom njegova smještaja u udomiteljskoj obitelji? Postoji li potreba za nadzorom i pomoći u učenju i pisanju domaće zadaće? 16. Postoje li poteškoće djeteta u svladavanju nekog predmeta ili dijela gradiva? 15. Kakve su opservacije odgajatelja/razrednika o vladanju i interakciji djeteta s vršnjacima i odgajateljima/profesorima? Postoji li opomena/ukor? Redovitost pohađanja nastave (broj neopravdanih sati)? 14. Kakav je bio uspjeh djeteta na kraju prošle školske godine? 13. Koji su obrazovni ciljevi djeteta tijekom sljedećih pet godina? 12. Koji su obrazovni ciljevi djeteta tijekom sljedeće godine? 11. Kakav je stav djeteta o uključenosti u predškolske/školske programe? 10. Koliko je odgojna/obrazovna sredina poticajna za unapređenje djetetovih kognitivnih, intelektualnih, izražajnih i komunikacijskih vještina? 9. Postoji li potreba djeteta za uslugom osobnog asistenta u školi? Potreba za osobnim asistentom očituje se u području: a) kretanja – motorike djeteta b) praćenja nastavnoga gradiva c) nešto drugo: 68 Ime i prezime stručnjaka: Specijalizacija: Adresa ustanove: Odjel: Kontakt: Ime i prezime stručnjaka: Specijalizacija: Adresa ustanove: Odjel: Kontakt: b) da II. a) ne I. 7 Ako postoji rizik od bijega ili skitnje udomljenog djeteta, odnosno rizik da dijete odluta, važno je informirati udomitelja o postupanju u takvoj situaciji. Npr. treba mu dati uputu: „U slučaju da se udomljeno dijete nije vratilo kući u dogovorenom terminu, a od vremena kada je dijete trebalo doći prošlo je vremena, udomitelj treba obvezno kontaktirati ustanovu ili osobu s kojom je dijete trebalo biti zadnje u kontaktu, a zatim i policiju i CZSS.“ 6 Ovaj dio stručne procjene i praćenja potreba djeteta radi se zajedno s djetetovim odgajateljem/razrednikom te sukladno objektivnim okolnostima i s djetetom, odnosno njegovim biološkim roditeljem i udomiteljem. 7. Koje su vještine potrebe udomitelju da adekvatno odgovori na prepoznate probleme u ponašanju djeteta? 6. Kako dijete prihvaća primijenjene metode pristupanja stručnjaka u radu na području prepoznatih problema u ponašanju? 5. Tko provodi tretman s djetetom ako je ono uključeno u neki oblik tretmana u vezi s uočenim problemima u ponašanju? 4. Uključenost djeteta u neki oblik tretmana? 3. Je li dijete/maloljetna osoba u sukobu sa zakonom? Je li djetetu izrečena kakva odgojna mjera? 2. Pokazuje li udomljeno dijete internalizirane ili eksternalizirane probleme u ponašanju u udomiteljskoj obitelji? Ako da, koje?7 1. Pokazuje li udomljeno dijete internalizirane ili eksternalizirane probleme u ponašanju u školi? Ako da, koje? PROBLEMI U PONAŠANJU DJETETA 6 PROCJENA POTREBA ZA EDUKACIJOM UDOMITELJA S OBZIROM NA STANJE I POTREBE DJETETA NA SMJEŠTAJU Stručna sprema udomitelja: Struka udomitelja: U kojim je sve aspekti1. Briga za higijenu udomljenog djeteta (kupanje, oblačenje, toalet i sl.) ma života udomljenog 2. Pripreme i konzumacija hrane i tekućine sukladno propisanom djeteta potreban dodatan režimu i načinu prehrane djeteta angažman udomitelja 3. Davanje lijekova i nadzor nad uzimanjem lijekova (zaokružite): 4. Provođenje nekih terapijskih tehnika s djetetom u domu (npr. vježbanje, poticanje na neke aktivnosti i sl.) 5. Pomoću u učenju i pisanju domaće zadaće 6. Nešto drugo, što Brige i poteškoće koje izražavaju udomitelji u vezi sa skrbi o djetetu: Područja u kojima je prepoznata potreba udomitelja za : Tema edukacije koju je potrebno organizirati i/ili u nju uključiti udomitelja: • produbljivanjem razumijevanja • stjecanjem znanja • stjecanjem i unapređivanjem vještine Plan edukacije udomitelja (u koji će oblik edukacije udomitelj biti uključen, kada, u kolikom trajanju, tko će provoditi edukaciju): 69 PREDLOŽAK IPS-a INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE , OIB nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE (moguć jedan odgovor): PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja)8 : VAŽNO: Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja pri čemu jedno područje može biti određeno kroz jedan ili više ciljeva, uz napomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju npr. uključuju svakodnevne redovne aktivnosti skrbi (npr. hranjenje, higijena i sl.). a. b. c. d. e. f. do kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obitelj kratkotrajan smještaj do posvojenja 0smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obitelji 0smještaj u stambenoj zajednici samostalno stanovanje nešto drugo a. s0 tanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb b. 0zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta) c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.) d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja) e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djetetova života) f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomiteljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje) g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djeteta h. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.) i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanja j. neko drugo područje: 8 Ovisno o broju područja koja se pokrivaju individualnim planom skrbi te broju ciljeva u svakom od njih, potrebno je umnožiti predložak na sljedećoj stranici. 70 71 Cilj/evi: Aktivnosti/zadaci/mjere/ stručni postupci Nositelji (aktivnosti, mjera i/ Vrijeme provedbe (navesti ili stručnih postupaka): početak i kraj): PODRUČJE KOJE SE UREĐUJE INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI Plan praćenja provedbe cilja (kada, tko i na koji način): Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti? Individualni plan skrbi sastavljen je dana od za razdoblje do Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: U donošenju Individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi): Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi: Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je: Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete: Naknadne izmjene/dopune i datum uz potpis nadležne osobe: 72 PREDLOŽAK - OPĆE INFORMACIJE O DJETETOVU BORAVKU U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI 1. PODACI O DJETETU Ime i prezime: OIB: Spol: Datum rođenja/dob: 2. PODACI O DJETETOVIM RODITELJIMA: Ime i prezime majke: Ime i prezime oca: Datum rođenja majke: Datum rođenja oca: OIB: OIB: Adresa stanovanja majke: Adresa stanovanja oca: Broj telefona/mobitela: Broj telefona/mobitela: 3. PODACI O DJETETOVU SKRBNIKU: 4. PODACI O UDOMITELJU DJETETA: Ime i prezime: Ime i prezime: OIB: OIB: Adresa stanovanja: Adresa stanovanja: Broj telefona/mobitela: Broj telefona/mobitela: a) nesrodničko udomiteljstvo 5. UDOMITELJSTVO S OBZIROM NA STATUS UDb) srodničko udomiteljstvo, odnos s djetetom . OMITELJA: 6. VRSTA UDOMITELJSTVA (sukladno Zakonu o udomiteljstvu): 7. PODACI O NADLEŽNOM SOCIJALNOM RADNIKU (navesti socijalnog radnika nadležnog za dijete, biološku obitelj i udomiteljsku obitelj ako se oni razlikuju s obzirom na mjesnu nadležnost CZSS-a) Nadležan za dijete: Nadležan za udomiteljsku Nadležan za majku/oca djeteta: obitelj: CZSS/podružnica: CZSS/podružnica: CZSS/podružnica: Ime i prezime socijalnog radnika: Adresa: Ime i prezime socijalnog radnika: Ime i prezime socijalnog radnika: Adresa: Broj telefona: 8. OBILJEŽJA DJETETOVE OBITELJI: Bračni/partnerski status djetetovih roditelja: Ako braća/sestre nisu zajedno smješteni (navesti podatke o obitelji/ustanovi gdje je Broj članova kućanstva: koje dijete smješteno): Postojanje braće i sestara: a) ne b) da Je li dijete smješteno s braćom/sestrama? Ako jest, s kime (navesti ime i prezime djetetova brata/sestre)? 73 9. Datum izdvajanja djeteta iz obitelji: 10. Datum smještanja djeteta u ovu udomiteljsku obitelj: 11. Broj promjena smještaja djeteta do sada (navesti broj): 12. Smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj a. smještaj u biološkoj obitelji prethodio je: b. smještaj u ustanovi socijalne skrbi c. smještaj u ustanovi zdravstvene skrbi d. smještaj u drugoj udomiteljskoj obitelji 13. Pravni temelj smještanja djeteta u udomi- a) Zakon o socijalnoj skrbi, čl. teljsku obitelj: b) Obiteljski zakon, čl. a. Materijalna oskudica u obitelji 14. Koji su sve događaji i okolnosti u djetetovu životu b. Roditelji kronično bolesni/hospitalizirani prethodili njegovu izdvajanju c. Roditelji umrli/nestali iz obitelji? d. Roditelji na odsluženju kazne zatvora e. Poremećeni obiteljski odnosi f. Napuštanje djeteta g. Zanemarivanje h. Alkoholizam/ovisnost roditelja i. Fizičko zlostavljanje j. Seksualno zlostavljanje k. Udomljavanje radi školovanja l. Nešto drugo: 15. Kategorija djeteta u skrbi a. Dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi (moguće zaokružiti više opci- b. Dijete s teškoćama u razvoju ja): 1- Gluho, nagluho dijete/dijete s poremećajima u glasu i govoru 2- Slijepo ili slabovidno dijete 3- Dijete s intelektualnim teškoćama 4- Dijete s motoričkim oštećenjem 5- Dijete s funkcionalnim oštećenjem organa/sustava 6- Psihički bolesno dijete 7- Dijete zaraženo HIV-om c. Dijete s problemima u ponašanju d. Maloljetnik u sukobu sa zakonom e. Maloljetna majka f. Neka druga kategorija, navesti koja: 16. Postojanje sudske zabrane kontakta majke: a)ne b) da (priložiti rješenje) Postojanje sudske zabrane kontakta oca: a)ne b) da (priložiti rješenje) 17. Kontakti djeteta s roditeljem uređuju se: a) na temelju sudske odluke b) na temelju dogovora uključenih strana pri CZSS-u 18. Ako su kontakti uređeni sudskom odlukom, navesti pod kojim se okolnostima održavaju kontakti: 74 19. Kratkoročni cilj mjere izdvajanja djeteta iz obitelji: a. stjecanje uvjeta za povratak u biološku obitelj b. smještanje u srodničku udomiteljsku obitelj c. posvojenje d. smještanje u stambenu zajednicu e. samostalno stanovanje9 f. nešto drugo 20. Cilj dugoročnog plana skrbi za dijete: a. stjecanje uvjeta za povratak u biološku obitelj b. smještanje u srodničku udomiteljsku obitelj c. dugotrajno udomiteljstvo d. posvojenje e. smještanje u stambenu zajednicu10 f. samostalno stanovanje11 g. nešto drugo Tko će i do kada (navesti datum) izraditi planove? a. 21. Potrebna izrada (moguće zaokružiti više planova): a. Individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji b. b. Individualnog plana promjena za roditelje c. c. Individualnog plana promjena za udomitelje d. d. Plana izlaska iz sustava skrbi e. e. Plana sigurnosti djeteta f. f. Paralelni plan Individualni plan skrbi i ostali planovi (sigurnosti, izlaska iz sustava skrbi itd.) doneseni su na temelju procjene stanja i potreba djeteta/biološke i udomiteljske obitelji izrađene u suradnji s: Ime i prezime Uloga/struka/ speci- Ustanova/ organDatum provedene jalizacija izacija procjene Do kojih se novih informacija relevantnih za proces donošenja individualnog plana skrbi od završetka inicijalne procjene došlo? Koji su osnovni elementi i smjernice paralelnog planiranja budućih postupanja? 9 Obveza je socijalnog radnika nadležnog za biološku obitelj djeteta izraditi individualni plan promjena za djetetove roditelje. 10 Izrada plana izlaska iz sustava skrbi - Ako je dijete navršilo 15 godina starosti te kada se radi o očekivanom dugotrajnom udomiteljstvu, potrebno je izraditi tzv. plan izlaska iz sustava skrbi. 11 Izrada paralelnog plana skrbi. 75 PODACI O OSOBAMA UKLJUČENIM I POZVANIM U PROCES INDIVIDUALNOG PLANIRANJA ZA POTREBE DIJETETA U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI Tko je sve sudjelovao u donošenju individualnog plana skrbi i popratnih planova? Ime i prezime Uloga/odnos s djetetom/funkcija Tko je bio pozvan da aktivno sudjeluje, a nije se odazvao pozivu Ime i prezime Uloga/odnos s djetetom/ Datum i adresa upućivanja funkcija poziva Na koji način dijete participira u procesu donošenja individualnog plana i popratnih planova skrbi (ako dijete nije participiralo u donošenju IPS-a, navesti razloge): Usluge i prava na koje dijete i/ili njegovi roditelji/udomitelji (po osnovi djeteta) imaju pravo: • iz sustava socijalne skrbi • iz zdravstvenog sustava • iz sustava odgoja i obrazovanja • iz nekog drugog sustava 76 Kao dokumentacija priloženi su sljedeći planovi (potrebno zaokružiti): VRSTE PLANOVA: VREMENSKI ROK IZVRŠENJA: DATUM REVIZIJE NADLEŽNA OSOBA a. Individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj skrbi b. Individualni plan promjena za roditelje c. Individualni plan promjena za udomitelje d. Neki drugi plan, navesti koji f. Neki drugi plan, navesti koji Kome su doneseni planovi vezani za skrb o djetetu u alternativnoj skrbi uručeni: IME I PREZIME OSOBE KOJA PREUZIMA PLAN a. Individualni plan skrbi za dije- 1. te u udomiteljskoj skrbi 2. 3. b. Individualni plan promjena za 1. roditelje 2. 3. c. Individualni plana promjena 1. za udomitelje 2. 3. 1. d. Neki drugi plan, navesti koji 2. 3. DATUM PREUZIMANJA: VRSTE PLANOVA: 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2. 3. POTPIS 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 77 U DRUGIM PODRUČJIMA SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA MEDICINSKE INTERVENCIJE Popis osoba ovlaštenih za davanje suglasnosti za medicinske intervencije te aktivnosti u sustavu odgoja i obrazovanja i u drugim područjima života djeteta u alternativnoj skrbi Područje davanja suglasnosti Ovlaštena osoba (ime i prezime, kontakt broj): Za hitne medicinske zahvate (koji uključuju anesteziju) Za redovna cijepljenja djeteta Medicinska liječenja/intervencije. Za medicinske tretmane u obitelji koji zahtijevaju prethodnu edukaciju osoblja. Za hitne i redovite stomatološke preglede (koji uključuju anesteziju) Uključivanje djeteta u neke alternativne intervencije (npr. homeopatije itd.) Za upis djeteta u školu Za ispis djeteta iz škole Za promjenu škole Za upis djeteta u izvanškolske aktivnosti (jezik, sport, ples...) Za odlaske djeteta na jednodnevne izlete u zemlji Za odlaske djeteta na višednevne izlete u zemlji Za odlaske djeteta na izlete u inozemstvo Za odlaske na informacije i roditeljske sastanke u školu Za davanje suglasnosti za sudjelovanje djeteta u npr. istraživanju u školi Za sudjelovanje djeteta na natjecanjima Za pokretanje postupka izdavanja putovnice djetetu Za zapošljavanje preko učeničkog servisa Za pristupanje društvenim mrežama (Facebook, Twiter i sl.) Za promjenu imena na traženje djeteta U slučaju da dijete želi promijeniti vjeru Za tetoviranje, piercinge i sl. Nešto drugo, navesti što Nešto drugo, navesti što Nešto drugo, navesti što Posebne napomene vezane uz davanje suglasnosti: U situacijama nedostupnosti roditelja ili skrbnika (navesti tko je nadležna kontakt osoba za rješavanje nastale situacije, iz koje institucije te njezin kontakt broj): 78 KONTAKTI DJETETA U ALTERNATIVNOJ SKRBI S BIOLOŠKOM OBITELJI I DRUGIM ZNAČAJNIM OSOBAMA a) Da, emocionalna Postoji li potreba za osiguravanje dodatne stručne podršku djetetu b) Da, savjetodavna, informativna/edukacijska vezana za odnose i kontakt s vlasti- c) Da, praktična, u kojem pogledu? tom obitelji? d) Da, neka druga, navesti koja e) Ne, nije potrebna dodatna stručna pomoć PLAN KONTAKATA DJETETA S ČLANOVIMA OBITELJI (roditeljima, braćom/sestrama, bakama/ djedovima, ostalom rodbinom i drugim značajnim osobama) Uz nadzor ili bez Praćenje i Vrijeme i Član obitelji i/ili Učestalost i evaluacija druge značajne duljina trajanja mjesto održava- njega nja kontakta kontakta osobe 1. 2. 3. 4. 5. 79 ISBN: 978-953-57670-0-8
© Copyright 2024 Paperzz