Izvjestaj koordinatora 1

SJAJ – UDRUGA ZA DRUŠTVENU AFIRMACIJU OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA
IZVJEŠTAJ KOORDINATORA PROGRAMSKOG PODRUČJA ZAŠTITE
LJUDSKIH PRAVA U MANDATU 2008. DO 2010. GODINE
Podnesen Izbornoj skupštini Sjaja na dan 10. veljače 2010. godine
1. PODRUČJE DJELOVANJA
Sukladno odredbi iz čl. 28. Statuta Sjaja propisano je djelovanje koordinatora Programskog područja
zaštite ljudskih prava.
Ugovorom o radu koji je sklopljen sa koordinatorom dana 05. lipnja 2010. godine pobliže su
definirana područja djelovanja unutar programskog područja na način da se koodinaru, kao voditelju
trogodišnjeg programa „Politika zaštite ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama“, propisuju
slijedeće aktivnosti koje je dužan obavljati u okviru svojeg posla:
-
izvršavanje i praćenje programskih aktivnosti;
kordinacija članova Programskog vijeća;
priprema strateških dokumenata;
praćenje rada javnih ustanova;
koordinacija stručnih konzultanata;
organizacija studijskih posjeta;
organizacija radionica i predavanja;
organizacija javnih manifestacija,
komunikacija sa nacionalnim i međunarodnim partnerima;
predstavljanje programa u javnosti;
praćenje troškova vezanih uz program; prikupljanje sredstava radi održivosti programa;
priprema šestomjesečnih i godišnjih programskih izvještaja;
drugi poslovi povezani sa izvršavanjem programskih aktivnosti.
Pored ovih dužnosti koordinator programskog područja zaštite ljudskih prava, kao izvršitelj upravne
funkcije, provodi slijedeće:
-
pružanje podrške programskom području resocijalizacije i socijalne inkluzije osoba s
duševnim smetnjama;
održavanje administrativnih kapaciteta udruge;
kratkoročno i dugoročno programsko planiranje;
provođenje aktivnosti koje su namijenjene financijskom razvoju udruge;
komunikacija sa potencijalnim donatorima i partnerima; te
direktan rad sa članovima i korisnicima udruge.
1
Osobe koje su sudjelovale u radu programskog pordučja
-
Kristijan Grđan, koordinator, voditelj programa „Politika zaštite ljudskih prava osoba s
duševnim smetnjama“
Zrinka Perčin, koordinatorica, asistentica voditelja programa „Politika zaštite ljudskih prava
osoba s duševnim smetnjama“
Mario Perčin, administrator i blagajnik
Lovorka Kušan, dipl.iur., odvjetnica
dr. Ivana Radačić, dipl.iur.
Troškovi rada drugih osoba koje sudjeluju u radu programskog područja zaštite ljudskih prava
pokriveni su putem Ugovora o autorskom djelu, dok se odvjetnički troškovi pokriveni su na temelju
Odvjetničke tarife.
Glavni donator programskog područja zaštite ljudskih prava jest Institut otvoreno društvo koji
financira trogodišnji program „Politika zaštite ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama“. Slijedeća
je Europska komisija putem Instituta za javne financije za program „Partnerstvo za socijalnu
uključenost“.
U izvještajnom razdoblju, programsko područje zaštite ljudskih prava financirali su, pored navedenih,
Ured za ljudska prava Vlade RH, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi – Uprava za socijalnu skrb te
Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu.
2. RAZDOBLJE OD 1. DO 5. MJESECA MANDATA
Neposredno nakon Skupštine Sjaja, održane 15. veljače 2008. godine, udruga je preuzeta u teškom
materijalnom položaju.
Već se dana 17. veljače 2008. godine sastao Upravni odbor, tada na lokaciji u V. u Zagrebu, kako bi
utvrdio materijalno stanje udruge. Na tom sastanku utvrđeno je da ukupno financijsko stanje udruge
iznosi 4.600,00 kn, što je bio zbroj sredstava na žiro-računu i sredstava blagajne. Popisan je i u
zapisniku utvrđen inventar udruge.
U tom trenutku nije bilo poznato do kada će udruga moći koristiti prostor na adresi V. Donesena je
odluka o preseljenju pokretnina Sjaja radi pohranjivanja kod koordinatorice Zrinke Perčin, jer drugog
rješenja nije bilo. Uskladištenje nije dolazilo u obzir zbog nedostatka financijskih sredstava.
Sve redovne aktivnosti udruge značajno su reducirane. Svi ljudski kapaciteti, a to ponajviše
koordinatora i blagajnika, usmjereni su prema aktivnom pronalaženju odgovarajućeg prostora i
dostatnih sredstava udruge za financiranje redovnih aktivnosti.
Upućena je službena molba Uredu gradonačelnika Grada Zagreba, na ime gradonačelnika Milana
Bandića, da se udruzi dodijeli odgovarajući prostor. Molba je proslijeđena u nadležnost Gradskog
ureda za zdravstvo i branitelje, pročelnika dr. Zvonimira Šostara te je uslijedila višemjesečna, gotovo
svakodnevna komunikacija sa navedenim uredom, ne bi li se pronašao adekvatan prostor.
Dana 09. travnja 2008. godine udruga je dobila donaciju Gradskog ureda za socijalnu skrb u iznosu od
5.000,00 kn, koji je bio namijenjen pružanju pravne pomoći osobama s duševnim smetnjama.
2
U svibnju 2008. godine podnijeli smo projektne prijedloge za sufinanciranje programskih područja
udruge Europskoj komisiji, Svjetskoj banci, Hrvatskoj lutriji te fondu Balkan Trust. Svi projektni
prijedlozi su odbijeni.
U lipnju 2008. godine udruga je ostvarila donaciju Ureda za ljudska prava Vlade RH u iznosu od
60.000,00 kn za projekt „Otvoreno poglavlje – prava osoba s duševnim smetnjama u Republici
Hrvatskoj“ te donaciju od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi – Uprave za socijalnu skrb za
projekt „Besplatna pravna pomoć za osobe s duševnim smetnjama“ u iznosu od 39.500,00 kn.
2. RAZDOBLJE OD 6. DO 11. MJESECA MANDATA
2.1. Organizacijski kapaciteti
Koordinatori oba programska područja ravnopravno obavljaju izvršne funkcije dodijeljene im
Statutom.
Tekuće projekte „Otvoreno poglavlje – prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj“ i
„Besplatna pravna pomoć za osobe s duševnim smetnjama“ vodi koordinator Kristijan Grđan. Na tom
projektu asistiraju koordinatorica Zrinka Perčin i Mario Perčin u svojstvu asistenta. Pravnu pomoć
pruža Lovorka Kušan, dipl. iur., odvjetnica iz Zagreba.
Na kontinuiranom održanju rada udruge, radu sa članovima, njihovom okupljanju i animiranju, radi
koordinatorica Zrinka Perčin.
S obzirom da udruga nije raspolagala adekvatnim prostorom za provedbu aktivnosti, ljubaznošću
koordinatorice Zrinke Perčin udruzi je omogućeno korištenje njezinog poslovnog prostora na adresi
M., Zagreb, bez naknade, koje korištenje je započelo nakon 01.01.2009. godine.
Dana 11.12.2008. učinjeno je sređivanje administracije udruge. Radi održavanja administrativnih
kapaciteta, nadzora nad provedbom projekata i drugih aktivnosti, koordinatori Zrinka Perčin i
Kristijan Grđan redovito su se sastajali najmanje jednom tjedno.
2.2. Stanje projekata
Tada su se provodil projekti „Otvoreno – zaštita prava osoba s duševnim smetnjama u Republici
Hrvatskoj“ te „Besplatna pravna pomoć za osobe s duševnim smetnjama“ koje je vodio koordinator
Kristijan Grđan.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva nije odobrila projekt „Glas marginaliziranih – društvena
odgovornost za osobe s duševnim smetnjama“.
Upućen je projekt „Access to Justice for People Living with Mental Disabilities“ prema donatoru
Fondu za razvoj Ujedinjenih naroda – UNDEF, koji ga je odbio.
2.3. Rad sa korisnicima
U sklopu projekta „Otvoreno poglavlje – zaštita prava osoba s duševnim smetnjama u Republici
Hrvatskoj“ uspostavljen je sustav dokumentiranja rada s korisnicima pomoću kojih se korisnici
evidentiraju i prate te se evidentira i broj različitih intervencija odnosno usluga koje su im pružene,
kao što je to savjetovanje, podrška ili pravna pomoć. Također, otvorena je i info linija za korisnike
3
koja je za pozive otvorena svakim radnim danom od 18 do 20 sati, br. 091/535 4440. Da bi se linija
reklamirala, kao i da bi se obuhvatili novi korisnici, tiskan je i informativni letak udruge.
U periodu od 12. svibnja 2008. do 26. prosinca 2008. radom udruge je obuhvaćeno ukupno 45
korisnika za koje je učinjeno ukupno 85 intervencija. Udruzi se za pomoć obraćalo više žena (N=31)
no muškaraca (N=14). Najveći broj korisnika (N=26) koji su se obratili bili su u dobi koja potpada pod
raspon između 30 i 50 godina života. Više od dvije trećine korisnika prebiva na području grada
Zagreba (N=39). Mada je početni trend pokazivao da se udruzi više obraćaju roditelji i članovi uže
obitelji osoba s duševnim smetnjama, novi podaci pokazuju da se udruzi ipak izravno obratilo više
korisnika s duševnim smetnjama (N=23), pa potom roditelja i članova uže obitelji (N=14), dok se ostali
broje među daljom rodbinom, prijateljima, poznanicima i službenim osobama . U analiziranom
periodu obuhvaćeno je 11 osoba lišenih poslovne sposobnosti. Među obuhvaćenim korisnicima njih
ukupno 23 su korisnici koji su se i ranije obraćali udruzi, dok je u analiziranom periodu aktivnostima
udruge obuhvaćeno i 22 nova korisnika. Većina osoba udruzi se obratilo u vezi sebe samih (N=22),
zatim u vezi druge osobe (N=17), dok za ostale nije poznato svojstvo (N=6).
U analiziranom periodu najviše se korisnika obratilo radi potrebe za informiranjem, savjetovanjem i
podrškom (N=31), zatim radi potrebe za pravnom pomoći (N=11) te radi općeg informiranja (N=3). U
većini intervencija korisnicima su dane potrebne informacije (N=36), što je uglavnom zadovoljilo
njihove potrebe za podrškom. U dva slučaja pružena je pomoć u sastavljanju dokumenata, a u
jednom slučaju pružena je i asistencija odvjetnika.
Praćeni su i viktimološki pokazatelji. Većina korisnika nisu žrtve kaznenih djela, dok je takav položaj
utvrđen u 4 slučaja. U ovom malom broju slučajeva radilo se u dva slučaja o sumnji na kazneno djelo
prijevare, u jednom slučaju o sumnji na kazneno djelo zlouporabe povjerenja te u drugom o slučaju
sumnje na kazneno djelo spolnog odnošaja s djetetom. U potonjem slučaju kaznenu prijavu
nadležnom Državnom odvjetništvu podigao je Centar za socijalnu skrb po službenoj dužnosti.
2.4. Sustav pružanja pravne pomoći
U udruzi je uspostavljen sustav pružanja pravne pomoći. Ostvarena je suradnja sa odvjetnicom
Lovorkom Kušan, koja je specijalizirana za rad u području ljudskih prava i zastupanje pred Europskim
sudom za ljudska prava. Troškove rada odvjetnika pokriva udruga u cjelosti, zajedno sa troškovima
sudskih postupaka.
Udruga se bavi i strateškom litigacijom, pa će se ovakav oblik pravne pomoći pružati samo nakon
diskrecijske odluke projektnog tima i nakon konzultacija s odvjetnikom. U takvim slučajevima nije
dovoljno da se postiže ostvarenje prava samo za korisnika, već se time mora ostvariti i šira društvena
korist – npr. promjene u sudskoj praksi, promjene podzakonskih i zakonskih propisa na nacionalnoj
razini, itd.
Temeljem čl. 171. Zakona o kaznenom postupku udruga je dužna prijaviti nadležnom državnom
odvjetništvu sva kaznena djela za koja je saznala, ili su joj dojavljena, a progone se po službenoj
dužnosti. Tako je nakon konzultacija sa žrtvom kaznenog djela zlouporabe povjerenja udruga
podnijela protiv osumnjičenika kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a
nakon čega je za taj predmet udruga dala na postupanje odvjetnici Lovorki Kušan. Nadalje, u drugom
slučaju, udruga je podnijela kaznenu prijavu protiv prof.dr. Vere Folnegović-Šmalc i dr. Uredu za
4
suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) zbog sumnje da su organizirano počinili
više kaznenih djela zlouporabe povjerenja i kaznenih djela protiv službene dužnosti na štetu štićenika
Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Maksimir – trenutno se vrši istraga po odluci Županijskog suda
u Zagrebu. Udruga je zbog ovog slučaja dala i izjave za medije.
2.5. Javne manifestacije
Dana 10. listopada 2008. godine u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja održan je na Trgu bana
Josipa Jelačića u Zagrebu Ludi Pride 2008 s temom društvene afirmacije osoba s duševnim
smetnjama, prilikom kojeg su podijeljeni promotivni leci.
2.6. Prikupljanje sredstava
U rujnu 2008. godine koordinatori su posjetili predstavništvo Instituta otvoreno društvo u
Budimpešti, Mađarska, na njihov poziv radi dogovora o financiraju programskog područja zaštite
ljudskih prava u periodu od tri godine.
Dana 18. prosinca 2008. godine podnesen je projektni prijedlog Institutu otvoreno društvo za
trogodišnji program „Politika zaštite ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama u Republici
Hrvatskoj“, s ukupnim procijenjenim troškovnikom od 191.344,00 USD, a zatraženim iznosom od
170.394 USD.
3. RAZDOBLJE OD 12. do 24. MJESECA MANDATA
U navedenom periodu nastavilo se sa provedbom projekata iz prethodnih razdoblja, ponajviše
edukacijom o pravima osobama s duševnim smetnjama, informiranju te radu sa korisnicima i
pružanjem direktne pravne pomoći. Analizirani su novi zakonski propisi te je izrađen paket prijedloga
izmjena i dopuna postojećih zakona.
Dana 05. svibnja 2010. godine Institut otvoreno društvo odobrio je udruzi Sjaj iznos od 150.000,00
USD za program „Politika zaštite ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj,
koji će se provoditi od 01. lipnja 2009. godine do 31. svibnja 2012. godine.
Kako su u sklopu tog programa budžetski namijenjena sredstva za najam prostora za udrugu, to je
dana 17. srpnja 2009. godine sklopljen Ugovor o najmu poslovnih prostorija sa tvrtkom S.. te su
unajmljene dvije prostorije u M. u Zagrebu, ukupne površine 47 m2. Udruga Sjaj paušalno pokriva
troškove režija na navedenoj lokaciji i ima zasebnu telefonsku liniju.
3.1. Zakonodavne aktivnosti
3.1.1. Zakon o socijalnoj skrbi
Dana 4. studenog 2009. godine Uprava za socijalnu skrb Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
pozvala je udrugu Sjaj u radnu skupinu koja je osnovana s namjerom donošenja novog Zakona o
socijalnoj skrbi kojim bi se trebala posebno regulirati socijalna prava osoba s invaliditetom.
Plan je Ministarstva uvesti novo pravo u sustavu socijalne skrbi, tzv. „inkluzivni dodatak“ kojim bi se
zamijenila dosadašnja prava na osobnu invalidninu odnosno doplatak za pomoć i njegu. Zakon bi
trebao biti usvojen u lipnju 2010. godine, a stupio bi na snagu 01. siječnja 2011. godine. Uveo bi se i
5
novi sustav vještačenja i to prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcionalnosti sukladno modelu
Republike Austrije i Republike Italije.
Dana 10. studenog 2009. godine, na prvom sastanku radne skupine koordinatora Grđana mijenjala je
koordinatorica Perčin te iznijela stav udruge Sjaj da bi se usvajanjem nove zakonske regulative moglo
dogoditi isključivanje stečenih prava dosadašnjih korisnika u sustavu socijalne skrbi, po čemu bi
danom stupanja na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi oko 80.000 korisnika moglo izgubiti
socijalna primanja. Stoga je udruga Sjaj predložila da se u novi Zakon implementira prijelazna
odredba kojom bi se onemogućio gubitak stečenih prava iz sustava socijalne skrbi.
Nakon više sastanaka, koji su se odvijali sve do 7. siječnja 2010. godine, radna skupina izradila je nacrt
prijedloga zakonskih odredbi koje se tiču inkluzivnog dodatka, a koji nacrt prileži ovom izvještaju.
Udruga Sjaj ostala je pri svojem zahtjevu da se uvede prijelazna odredba, ali taj zahtjev nije
prihvaćen. Međutim, udruga Sjaj ostvarila je suradnju sa Pučkim pravobraniteljem, čija predstavnica
zagovara da se uvede prijelazna odredba koju Sjaj predlaže u novi Zakon.
3.1.2. Ustav Republike Hrvatske – čl. 45.
Dana 04. veljače 2010. godine udruga Sjaj uputila je Hrvatskom saboru i to Odboru za ljudska prava i
prava nacionalnih manjina te Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav prijedlog dopune čl. 45.
Ustava RH kojim bi se omogućilo pravo glasa na izborima ili referendumu osobama potpuno lišenim
poslovne sposobnosti.
Udruga Sjaj zatražila je podršku nacionalnih organizacija – udruge za promicanje inkluzije te udruge
Svitanje, čiji odgovor se očekuje. Također je zatražena i podrška Pučkog pravobranitelja, a nakon 18.
veljače 2010. zatražit će se i podrška predsjednika Ive Josipovića.
3.1.3. Zakon o poslovnoj sposobnosti
Sukladno programskim aktivnostima u sklopu trogodišnjeg programa, udruga Sjaj inicirat će
donošenje posebnog akta - Zakona o poslovnoj sposobnosti kojim bi se osigurala veća zaštita osoba
lišenih potpune sposobnosti, sve po uzoru na britanski model.
S obzirom da je udruga Sjaj odlučila primjeniti principe britanskog modela – Mental Capacity Act – to
su koordinatori Sjaja održali studijski posjet Ujedinjenom kraljevstvu između 10. i 14. siječnja 2010.
godine te su zargovarali sa predstavnicima slijedećih ustanova:
-
Fondacija za duševno zdravlje, g. Toby Williamson
Centar za izvrsnost u socijalnoj skrbi, g. David Thompson
Javni skrbnik, gđa. Joan Golbourn
Sud zaštite, sudac Denzel Lush
INTERIGHTS, g. Constantin Cojocariou
Europska koalicija za život u zajednici, gđa. Ines Bulić
U tijeku je izrada kompletnog izvještaja o studijskom posjetu koji će se kasnije podijeliti sa članovima.
6
Na izradi nacrta prijedloga ovog Zakona radit će pored koordinatora programskog područja i dr. Ivana
Radačić, dipl. iur. sa opsežnim iskustvom u području europskog javnog prava te odvjetnica Lovorka
Kušan. Podršku ovoj inicijativi najavio je Pučki pravobranitelj.
3.2. Pružanje izravne pravne pomoći
U sklopu projekta „Besplatna pravna pomoć za osobe s duševnim smetnjama“ podržanog
financijskom potporom Uprave za socijalnu skrb Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, otvorena je
info linija Sjaja br. 091/5354-440 te su otisnuti promotivni leci kojim se promoviraju aktivnosti Sjaja.
Promotivni leci distribuirani su svim većim zdravstvenim ustanovama koje pružaju psihijatrijsku
zdravstvenu zaštitu.
Kako bi se omogućio učinkovitiji rad sa korisnicima, kao i praćenje pojedinih slučajeva te osigurala
mogućnost evaluacije, izrađena je forma „Evidencijski list osobne podrške i pomoći“ te sastavljena
baza podataka radi statističkog praćenja. Svaki novi korisnik unosi se u bazu podataka, a upisuje se i
svaki daljnji oblik podrške koji se vodi kao specifična intervencija. Baza podataka sadrži kumulativan
broj svih korisnika, koji se onda diferenciraju prema vrsti problema i načinu pružene podrške.
Korisnici Sjaja su članovi ili druge osobe koje su se Sjaju obratile za pomoć ili podršku. Osobni podaci
sadržani u bazi podataka su povjerljivi i dostupni isključivo koordinatorima, odnosno odvjetnici kada
je riječ o pravnoj podršci. Radi izvještavanja donatorima, edukacije, informiranja članova ili javnosti,
specifične situacije se opisuju s time da su osobni podaci anonimizirani.
3.2.2. Opći podaci o korisnicima
U periodu između 12. svibnja 2008. do 18. prosinca 2009. godine Sjaju se za podršku i pomoć obratilo
66 osoba. Za te osobe učinjeno je ukupno 129 intervencija, što iznosi da se u prosjeku vrše 2
intervencije po osobi. Međutim, treba istaknuti da ima korisnika koji zbog prirode svoje bolesti traže
učestale intervencije. Za jednog korisnika se stoga prestao voditi broj intervencija jer bi zbog toga bila
otežana kasnija evaluacija. Udruzi se obratilo 46 žena i 20 muškaraca.
Od udruge je pomoć zatražilo 35 osoba s duševnim smetnjama, 22 roditelja odnosno člana obitelji
osobe s duševnim smetnjama, 4 prijatelja odnosno poznanika, 3 službene osobe te 2 rođaka. Među
osobama s duševnim smetnjama, udruzi se obratilo 20 žena i 15 muškaraca. Žena je više i kada je
riječ o roditeljima odnosno članovima obitelji osoba s duševnim smetnjama, kojih se javilo ukupno
17. Među osobama s duševnim smetnjama, udruzi se obratilo 6 osoba lišenih poslovne sposobnosti.
Među svim korisnicima, 33 osobe su se obratile udruzi u vezi sebe samih. To su ujedno u 32 slučaja
bile osobe s duševnim smetnjama.
Sveukupno 45 korisnika obratilo se udruzi radi pružanja informacija i podrške u vezi bolesti te radi
uključivanja u aktivnosti udruge. Za pravnu pomoć, udruzi se obratilo 17 osoba.
Od sveukupnog broja intervencija, njih 48 odnosilo se na pružanje potrebnih informacija, 8 puta je
organiziran sastanak radi savjetovanja, a u 5 slučajeva pružena je pomoć u obliku odvjetničkog
zastupanja.
Opis pravnih slučajeva
3.2.3. Slučaj A.B. – poslovna sposobnost
7
Dana 4. rujna 2009. godine korisnica A.B. obratila se udruzi Sjaj kako bi potražila pravnu pomoć u
vezi poslovne sposobnosti. Opisala je da njezin sin A.C. već godinama boluje od shizofrenije i da se
redovno liječi u psihijatrijskoj ustanovi.
Korisnica je navela da se 2006. godine duševno zdravlje njezinog sina pogoršalo, zbog čega je bio
hospitaliziran. Kada ga je posjetila u bolnici, razgovarala je sa psihijatrom o njegovom zdravstvenom
stanju. Psihijatar ju je tada savjetovao da pokrene sudski postupak za sina da bi ga se u potpunosti
lišilo poslovne sposobnosti, jer će na taj način njezin sin biti zaštićen u sustavu socijalne skrbi. Kako je
korisnica i sama bila bolesna te se bojala za svoj život, mislila je kako bi bilo dobro da sina liši
poslovne sposobnosti, tim više što ju je psihijatar uvjerio da je to dobro rješenje.
Dana 20. ožujka 2006. godine nadležni Centar za socijalnu skrb imenovao je korisnicu privremenim
skrbnikom nas njezinim sinom. Isti Centar pokrenuo je pred nadležnim Općinskim sudom postupak da
se A.C. liši poslovne sposobnosti. Korisnica, kao privremena skrbnica, bila je ovlaštena donijeti svaku
odluku u vezi liječenja njenog sina, njegovih statusnih pitanja i primanja sve do pravomoćne odluke
suda.
U periodu od 2006. do 2009. godine korisnica je utvrdila da je zdravstveno stanje njenog sina postalo
bolje, da redovno uzima propisanu terapiju i da je svjestan svoje bolesti te suradljiv po pitanju
liječenja. Međutim, njegovo zdravstveno stanje vidljivo je iz načina ponašanja, a neki psihotični
simptomi i dalje su prisutni.
Kako je i njezino zdravstveno stanje postalo mnogo bolje, a sin je pokazao napredak u liječenju,
korisnica je odlučila zaustaviti postupak za lišenje poslovne sposobnosti koji je ranije pokrenut pred
sudom.
Međutim, s obzirom da se ona radi pokretanja postupka nije izravno obratila sudu već nadležnom
Centru za socijalnu skrb, koji je nakon njene molbe podnio zahtjev, to korisnica nije bila stranka u
postupku i nije bila ovlaštena povući predani zahtjev.
Sjaj je korisnicu uputio da se radi povlačenja zahtjeva obrati nadležnom Centru za socijalnu skrb.
Korisnica je posjetila Centar i zamolila socijalnog radnika da se zahtjev počuve, međutim Centar je to
odbio iskazavši da je na sudu utvrđivanje točnog činjeničnog stanja u pogledu zdravstvenog stanja
njezinog sina.
Više od tri godine što se postupak bez održavanja ročišta vodio pred nadležnim sudom, korisnica i
njezin sin pozvani su na prvo ročište koje je bilo zakazano 19. rujna 2009. godine. Kako korisnica nije
imala dovoljna financijska sredstva, Sjaj joj je pružio pravnu pomoć kroz angažman odvjetnice
Lovorke Kušan radi pravnog zastupanja njezinog sina pred sudom.
Dana 18. rujna 2009. godine Sjaj je održao edukaciju za korisnicu i njezinog sina kako bi ih pripremio
za ročište slijedećeg dana.
Dana 19. rujna 2009. godine održano je ročište pred sudom. Centar za socijalnu skrb protivio se
prijedlogu da se postupak obustavi. Predstavnik Centra rekao je korisnici da bi njezin sin mogao
izgubiti pravo na osobnu invalidnidu ukoliko se postupak obustavi kako bi obeshrabrio korisnicu te
kako bi se odustalo od tog prijedloga. Međutim, korisnica je inzistirala na obustavi postupka. Sutkinja
je ispitala korisnicu i njezinog sina te nakon tako provedenog postupka odlučila udovoljiti molbi
8
korisnice i obustaviti postupak. Stoga je za njezinog sina odmah u potpunosti uspostavljena poslovna
sposobnost.
Korisnica je, međutim, izrazila bojazan da bi njezin sin mogao izgubiti pravo na osobnu invalidninu.
Socijalni radnik uvjerio ju je da je preduvjet za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu da je osoba
potpuno lišena poslovne sposobnosti.
Nakon što je zaprimio relevantna mišljenja Upravnog suda RH i Pravobraniteljice za osobe s
invaliditetom, Sjaj je informirao korisnicu o mogućoj reviziji socijalnog statusa, ali da vraćanje
poslovne sposobnosti ne utječe na ostvarivanje prava na osobnu invalidninu.
Korisnica se nije požalila na daljnje nesuglasice sa Centrom za socijalnu skrb.
3.2.4. Slučaj B.C. – zaštita prava pacijenata
Dana 07. rujna 2009. godine Sjaju se obratila korisnica B.C. iz X. radi pravne pomoći u kotekstu zaštite
prava pacijenata. Opisala je da boluje od shizofrenije i da se regularno liječi kod nadležnog liječnika,
da uzima propisanu terapiju i da je dobrog zdravlja. Zaposlena je i živi samostalno.
Navela je kako ima obiteljskih problema, kako ju majka često traži novac i da njezina plaća nije
dovoljna da bi pokrila sve majčine troškove. Slijedom toga, konflikti s majkom su učestali. Stoga je
majka počela inzistirati da korisnica ode na pregled kod drugog liječnika u Y., a u tu svrhu majka je
već organizirala pregled. Kada je korisnica odbila posjetiti tog liječnika, majka joj je zaprijetila da će ju
silom odvesti u bolnicu gdje taj liječnik radi.
Iz razgovora sa korisnicom nije bilo indikacija koje bi ukazivale na mogućnost primjene odredaba iz
Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama u pogledu prisilnog smještaja u psihijatrijskoj ustanovi.
Nadalje, korisnica nije bila lišena poslovne sposobnosti. Sjaj je korisnicu informirao da je njezino
pravo odbiti takav medicinski pregled i da njezina majka nema pravne osnove da je prisili na bilo
kakav oblik medicinskog pregleda ili liječenja.
Korisnica nije imala daljnjih problema u vezi navedene situacije.
3.2.5. Slučaj C.D. – profesionalna nesposobnost za rad i diskriminacija na radnom mjestu
Dana 29. rujna 2009. godine, korisnica C.D. obratila se udruzi Sjaj radi pomoći u pogledu njezinog
radnog odnosa. Korisnica boluje od shizofrenije koja se uspješno liječi. U trenutku obraćanja,
korisnica je bila na bolovanju. Zaposlena je kao prosvjetna djelatnica u obrazovno-odgojnoj ustanovi.
Na preporuku psihijatra, korisnica je pokrenula postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog
osiguranja zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
U lipnju 2009. godine, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje HZMO) donio je zaključak da
korisnica nije sposobna raditi s djecom i da je stoga profesionalno nesposobna za rad te ima pravo
ostvariti mirovinu na temelju te nesposobnosti. To je, međutim, značilo da, kako je korisnica
sposobna obavljati druge poslove, osim raditi s djecom, strankama i na poslovima koji zahtjevaju
povećanu koncentraciju, poslodavac joj je dužan osigurati drugo odgovarajuće radno mjesto.
Naravno, HZMO će pokrivati razliku plaće u odnosu na staro radno mjesto ukoliko joj nova plaća bude
niža.
9
Iako nije bio zakonski ovlašten, poslodavac je podnio pritužbu protiv prvostupanjskog rješenja HZMOa s tvrdnjom da doneseno rješenje preinači na način da korisnicu oglasi potpuno radno
nesposobnom, jer poslodavac smatra da ona nije sposobna za obavljanje bilo koje vrste posla s
obzirom da je riječ o bolesti na čiji tijek se ne može utjecati liječenjem.
Korisnica je navela da joj je poslodavac obećao pronaći odgovarajuće radno mjesto i da je iznenađena
žalbom koju je poslodavac uputio.
Nakon konzultacija obavljenih sa odvjetnicom Lovorkom Kušan, zaključeno je da korisnica treba
pričekati dok joj ne istekne bolovanje i potom se obratiti poslodavcu radi postizanja dogovora oko
novog ugovora.
Ukoliko bi poslodavac otkazao korisnici Ugovor o radu, Sjaj će joj pružiti odvjetničku pomoć radi
pokretanja radnog spora i tužbe za zaštitu od diskriminacije. Sukladno odredbama Zakona o
suzbijanju diskriminacije, Sjaj će u postupku za zaštitu diskriminacije sudjelovati na strani korisnice
kao umješač.
Dana 01. veljače 2009. godine korisnica se obratila udruzi sa informacijom da joj krajem veljače ističe
bolovanje te da je od strane poslodavca informirana da će joj poslodavac donijeti Rješenje o
godišnjem odmoru. Navela je kako je poslodavac zatražio mišljenje Inspekcije za rad.
3.2.6. Slučaj D.E. i dr. protiv Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači
Dana 24. listopada 2009. godine dnevnik „Jutarnji list“ objavio je članak s naslovom „Hrvatski
Hannibal: Lecter nije sam u Popovači“, opisujući položaj pacijenata koji su počinili najteža kaznena
djela u neubrojivom stanju. Iz sadržaja članka bilo je jasno da su dr. Marina Kovač, ravnateljica
bolnice te dr. Ana Magerle, voditeljica odjela pri Zavodu za forenzičku psihijatriju te bolnice, otkrile
identitet i medicinske podatke pacijenata, dopuštajući novinarskoj ekipi intervjuiranje i izradu
fotografija pacijenata. Slijedom toga, objavljene su četiri fotografije pacijenata, identitet jednog
živućeg pacijenta u potpunosti je objavljen u javnosti kao i identiteti dvojice preminulih pacijenata.
Novinski članak komentirali su brojni čitatelji putem web-portala Jutarnjeg lista, među kojima je
jedan komentirao: „Država previše troši na umobolne... Trebalo bi ih eutanazirati kao pokvarene
kompjuterske čipove tako da više nemamo problema sa smećem.“
Djelujući po službenoj dužnosti, dana 15. studenog 2009. godine Sjaj je podnio pritužbu protiv obje
liječnice Hrvatskoj liječničkoj komori sa tvrdnjom da su prekršile više odredaba Kodeksa medicinske
etike i deontologije. Kako sukladno Kodeksu liječnici imaju primarnu dužnost brinuti o dobrobiti
svojih pacijenata to uloga liječnika nije kreiranje javnih stavova, posebice negativnih, prema njihovim
pacijentima već osiguravanje dobrobiti kroz pružanje zdravstvene zaštite. Stoga, uloga liječnika u
forenzičkoj psihijatriji nije zatvaranje pacijenata i njihova izolacija iz društva već njihov medicinski
tretman sa krajnjom svrhom socijalnog uključivanja.
Također, Sjaj je podnio i pritužbu Pučkom pravobranitelju sa tvrdnjom da su navedene liječnice
počinile diskriminaciju na štetu pacijenata Zavoda za forenzičku psihijatriju i to po osnovi njihovog
zdravstvenog stanja. To upravo iz razloga što su radi izlaganja javnosti odabrani baš forenzički
pacijenti, koji su zbog težine svoje bolesti i u neubrojivom stanju počinili teška kaznena djela.
10
3.2.7. Slučaj E.F. protiv „24 sata“
Dana 20. travnja 2009. godine dnevni list „24 sata“ objavio je članak o E.F., muškarcu oboljelom od
shizofrenije, koji je pokušao ubiti bebu u Splitu u neubrojivom stanju. Urednik je opremio tekst sa dva
naslova: „On je bacio bebu“ i „Ovo je manijak koji je zgrabio bebu i bacio na pod“. Nadalje, urednik je
tekst opremio fotografijom E.F. koja je bila jasno prepoznatljiva i time javnosti učinio dostupnim
njegov identitet.
U konkretnom slučaju Sjaj je utvrdio da E.F. boluje od shizofrenije i da je ovisan o opojnim drogama.
Nije uzimao propisanu terapiju redovno. Na dan kritičnog događaja, njegovo duševno zdravlje se
pogoršalo pa je svojevoljno otišao u bolnicu radi liječenja. Međutim, psihijatar koji ga je pregledao
rekao mu je da u bolnici nema dovoljno mjesta i da ga ne može primiti. Kada je E.F. napustio bolnicu,
otišao je u gradski park, gdje je istoga dana i počinio opisano kazneno djelo.
Postupajući po službenoj dužnosti, dana 21. travnja 2009. godine Sjaj je podnio pritužbu Vijeću časti
hrvatskih novinara, Hrvatskog novinarskog društva protiv glavnog urednika dnevnika „24 sata“, g.
Borisa Trupčevića sa tvrdnjom da je isti prekršio Kodeks časti hrvatskih novinara na način da je
objavio fotografiju E.F. i tekst opremio senzacionalističkim naslovima.
Dana 23. listopada 2009. godine, Vijeće časti hrvatskih novinara prihvatilo je pritužbu i opomenulo g.
Trupčevića.
Iz obrazloženja:
„Sjaj – udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama upozorila je da je dnevnik '24
sata' objavio, na naslovnoj strani, fotografiju E.F. koji je osumnjičen za pokušaj ubojstva dvomjesečne
bebe u Splitu. ... Sjaj je upozorio da je dužnost novinara čuvati tuđu privatnost i da je novinarsko
izvješće bilo korektno, jer opisuje obiteljske tragedije, ne samo tragediju žrtve već i tragediju obitelji
E.H., indicirajući probleme vezane uz duševne bolesti, dok je urednik to previdio, koristeći termin
„manijak“ i otkrivajući njegov pun identitet javnosti. Također, urednik nije poštivao presumpciju
nevinosti. ... Vijeće nije prihvatilo obrazloženje urednika Trupčevića da je otkrivanje identiteta E.F.
bilo u javnom interesu radi zaštite djece. Nadalje, Vijeće je zauzelo stav da takvo djelovanje može
predstavljati poziv za javni linč koji nije dopušten, posebice iz razloga što Kodeks časti hrvatskih
novinara traži da posvećivanje posebne pozornosti kod izvještavanja o duševnim bolestima.“
3.2.8. Slučaj G.H. – skrbništvo i imovinsko-pravni odnosi
Još sredinom 2008. godine udruga Sjaj preuzela je predmet G.H., kojoj je dijagnosticiran bipolarni
poremećaj i koja je pravomoćnom sudskom odlukom lišena poslovne sposobnosti. Za vrijeme dok joj
je skrbnik bio brat, iskoristio je povjerenje dano mu odlukom Centra za socijalnu skrb te protupravno
iselio G.H. iz njenog dijela stana, taj isti stan dao u najam, a kasnije uz podršku Centra za socijalnu
skrb otkupio njezin udio rečenog stana.
Centar za socijalnu skrb učinio je niz propusta i tako propustio zaštititi prava G.H. na njezin dom, zbog
čega je ona završila na ulici i sada trenutno boravi u podstanarskom stanu sa svojom kćerkom M.H.
koja joj je postala skrbnica.
11
Udruga Sjaj je 2008. godine podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu protiv brata
korisnice zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja, koja prijava je odbačena, ali je G.H. uz podršku
Sjaja nastavila progon pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu. Tijekom 2009. godine
predstavnici udruge Sjaj tri puta su sudjelovali kao javnost u postupku pred sudom.
Dana 21. prosinca 2010. godine odvjetnica Lovorka Kušan podnijela je tužbu Europskom sudu za
ljudska prava u ime G.H. navodeći da je postupcima nadležnog Centra za socijalnu skrb učinjeno više
povreda Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava na štetu podnositeljice, kako slijedi:
-
-
pravo na pravično suđenje (čl. 6. Konvencije);
pravo na privatni i obiteljski život te dom (čl. 8. Konvencije);
pravo na mirno uživanje vlasništva (čl.1.Protokola 1. uz Konvenciju);
pravo na efikasno pravno sredstvo zbog povrede prava na pravično suđenje, zbog povrede
prava na privatni i obiteljski život te dom te zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva
(čl.13. u vezi čl.6. i 8. Konvencije te čl.1.Protokola 1. uz Konvenciju);
pravo da ne bude diskriminirana u ostvarenju prava na pravično suđenje, prava na privatni i
obiteljski život te dom te prava na mirno uživanje vlasništva (čl.14. u vezi čl.6. i 8. Konvencije
te čl.1.Protokola 1. uz Konvenciju).
Dana 13. siječnja 2010. godine udruga Sjaj dogovorila je sa međunarodnom organizacijom
INTERIGHTS da će ona u tom postupku pred sudom sudjelovati kao amicus curiae (prijatelj suda),
iznoseći argumente u korist tužbenog zahtjeva.
Postupak je u tijeku.
7. SURADNJA SA INSTITUCIJAMA I DRUGIM ORGANIZACIJAMA
7.1. Europska organizacija za duševno zdravlje (The Mental Health Europe)
U rujnu 2009. godine udruga Sjaj primljena je u redovno članstvo Europske organizacije za duševno
zdravlje (The Mental Health Europe).
Ispred Sjaja, koordinator Kristijan Grđan imenovan je članom Odbora za ljudska prav ai duševno
zdravlje te organizacije u čijem radu aktivno sudjeluje. Dana 30. studenog 2009. godine sudjelovao je
na sastanku odbora održanom u Bruxellesu, Belgija, gdje se razgovaralo i pripremi istraživanja među
europskim zemljama o primjeni izolacije i prisile u psihijatriji.
Također, na poziv ove organizacije, koordinator Kristijan Grđan sudjelovao je na okruglom stolu
posvećenom temi siromaštva i duševnog zdravlja, koji je održan dana 30. studenog 2009. godine u
Europskom parlamentu, pod visokim pokroviteljstvom zastupnika g. Milana Zveri. Koordinator je
govorio pred uvažnim sudionicima o problemima institucionalizacije osoba s duševnim smetnjama i
reformi socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj.
7.2. Europska koalicija za život zajednici (The European Coalition for Community Living)
Dana 03. veljače 2010. godine, udruga Sjaj primljena je u članstvo Europske koalicije za život u
zajednici, organizacije koju čine sve veće organizacije civilnog društva na području Europe koje se
bave socijalnim uključivanjem osoba s invaliditetom i organizacijom alternativnih oblika smještaja i
življenja kao modela namijenjenog suzbijanju institucionalizacije.
12
7.3. INTERIGHTS
U listopadu 2008. godine ostvarena je komunikacija sa međunarodnom organizacijom za zaštitu
ljudskih prava INTERIGHTS sa sjedištem u Londonu, UK u vezi moguće suradnje na području zaštite
ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama.
Tijekom 2009. godine ostvarena je suradnja u pripremi pritužbe Europskom odboru za socijalna prava
protiv Republike Hrvatske zbog kontinuirane institucionalizacije osoba s duševnim smetnjama te
nepružanja alternativnih oblika socijalne skrbi.
Dana 13. siječnja 2010. godine održan je sastanak sa predstavnicima INTERIGHTS-a i dogovoreni su
konkretni koraci na daljnjem razvoju pritužbe te se očekuje da će ona biti upućena Europskom osboru
za socijalna prava tijekom lipnja 2010. godine.
7.4. The Human Rights Watch
Između 30. studenog i 18. prosinca 2009. godine u Hrvatskoj je boravio tim pravnika i istraživača
međunarodne organizacije Human Rights Watch, sa ciljem provođenja istraživanja o institucionalnom
tretmanu osoba s duševnim smetnjama. Udruga Sjaj pružila je tehničku i profesionalnu podršku timu
istraživača te uz njih posjetila brojne psihijatrijske ustanove i ustanove socijalne skrbi. Mada je u
svojem izvještaju u stanju ljudskih prava u svijetu za 2009. godinu organizacija Human Rights Watch
istaknula kao bitan problem kršenje prava osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj, njihov poptpuni
izvještaj očekuje se u svibnju 2010. godine.
Na molbu udruge Sjaj, organizacija Human Rights Watch dostavila je indikatore praćenja stanja u
psihijatrijskim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi kako bismo mogli izraditi vlastite indikatore
za kontinuirano praćenje stanja u ustanovama.
Ova organizacija podržala je inicijativu Sjaja da se u Ustavu RH prizna pravo osoba lišenih poslovne
sposobnosti na izlazak na izbore i referendum te je izrazila želju poduprijeti inicijative udruge vezane
uz sustav socijalne skrbi.
7.5. Pučki pravobranitelj
Još od 2007. godine otvorena je mogućnost suradnje između Pučkog pravobranitelja i udruge Sjaj. To
se posebice očitovalo dolaskom predstavnika te institucije na Ludi Pride 2007. godine.
Osnivanjem programskog područja zaštite ljudskih prava 2008. godine i njegovim razvojem te
zakonskim promjenama u području suzbijanja diskriminacije, udruga Sjaj aktivno je upućivala
pritužbe uredu Pučkog pravobraniteljima kada bi zabilježila kršenje prava osoba s duševnim
smetnjama.
U svojem Izvješću o radu za 2008. godinu Pučki pravobranitelj spomenuo je Sjaj kao organizaciju
civilnog društva koja je ukazala na loše stanje i tretman u Psihijatrijskoj bolnici Lopača kraj Rijeke, što
je iniciralo i inspekcijski nadzor Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te dovelo do kadrovskih
promjena u toj zdravstvenoj ustanovi.
13
Pučki pravobranitelj prati tijek istrage koja se pred Županijskim sudom u Zagrebu, a na inicijativu
udruge Sjaj, vodi protiv dr. Vere Folnegović Šmalc i dr. zbog počinjenja kaznenih djela na štetu
imovine pacijenta i štićenika.
Udruga Sjaj dogovorila je da će zajedno sa institucijom Pučkog pravobranitelja provoditi praćenje
stanja u psihijatrijskim bolnicama i ustanovama socijalne skrbi. U ovom trenutku, a uz podršku
organizacije Human Rights Watch, kreiraju se indikatori za praćenje stanja u tim ustanovama. U
drugoj polovici 2010. godine očekuje se početak praćenja.
Udruga Sjaj ima značajnu podršku Pučkog pravobranitelja u svojoj inicijativi da se novim Zakonom o
socijalnoj skrbi koji će na snagu stupiti 01. siječnja 2011. godine ne isključe stečena prava korisnika iz
sustava socijalne skrbi i to prava na osobnu invalidninu, odnosno prava na doplatak za pomoć i njegu.
7.6. Upravni sud Republike Hrvatske
Udruga Sjaj više puta je zatražila mišljenje Upravnog suda Republike Hrvatske po pitanjima
ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi te mirovinskog osiguranja. Upravni sud RH spremno je i
promptno odgovorio na sve upite Sjaja, a vrijedno tumačenje zakonskih propisa omogućilo je udruzi
Sjaj da informira nadležne centre za socijalnu skrb o primjeni zakona.
7.7. ZamirNET
Udruga Sjaj ostvaruje suradnju sa udrugom ZamirNet i neprofitnim medijskim portalom ZamirZine na
informiranju javnosti o pravima osoba s duševnim smetnjama.
Zagreb, 10. veljače 2008. godine
Kristijan Grđan, v.r.
koordinator Sjaja
14

Download Report