Fr~masunskl "Rotary Klub" ZapuAtena mlađež

Ood. IV.
C!J)d)la)a pretplata
..
Cijena 1.· Din
Br. 9.
Sibenik, 30. travnja 1!33.
.aa 10.-
Vlasnik l odgovorni urednik;
Svet. Joso P e ll e l n o v l t
Sibeni k ulica sv. Martina
ID~O dYo*alo.~
Stam pa: P u ćka Tiskari
AdRia Urcdal,l tYI l
•• rave: beDik. p. p.17
(Brač a Mat a tlč pk. Petra)
~edstavnlk Vjek. Mata č.lć .
• Kitollk' la.l ultvakl tjcdla.
Oglasi po
Fr~masunskl
"Rotary Klub"
Krešimfrov građ je zabilježio ovo- stanove otvt reno rekao: .N s š p J s n
godišnje Jurjevo kao crni, porazni dan lskljućuje svaki Credo'. Uostalom
a svoj6j vjerskoj povijesti. Zelena sekta tome se nije ni luditi, ktd je poznato,
brate .•• nastoji brzim tempom, da o- da su Harris i njegovi drugovi bili
b pira sva uvsfenija mjesta u Jugosla- framasuni.
"Viji. Zato se i svuda širi, pa i kod
Samo glasilo španjolskih frsmasuna
nas, u jednoć katoJičkoj Dalmsdji. U tu nedavno je pisalo, kako fran:asuni
nedjelju 23. t. mj. ona se ugnijezdila osnivaju .Rotary Klubove• te da
1 u ~ibeniku pod firmom .Rotary zato Rotarijao ci srna tn ju frsmasune
Kl u b•.
svojom stari}om braćom. Frsmssun
Fra masu nstvo" je u svijetu ozlogla- protestant Robert Greenfield u svojoj
!eno. Treba iste ideje širiti pod dru- knjizi • Vjersko pitanje u Meks/Au•
gom firmom. Tako se počelo s osni- otvoreno pi~e, ,da s~ framasunstvu u
~anjem .Rotary Kluba•, koji je najbo1bi protiv katoličke Crkve izvrs no
mlade tedo te pre tubtolicke i protu- sredstvo meksikanski .Rotary klubovi•.
vjerske organizacije. Lukavost je fra- J oni sudjeluju s krvnikom Callt>S·
masunuije, da se sakrije pod ovim om pri uni~tavsnju katoličke Crkve u
na r rvi lJOgled naivnim društvom i Meksiku.
pod ovom novom krinkom. Rotarijan·
Da je to nova taktika framasuneri·
ua je organizacija samo vanjska ek- je, uvjerili smo se i u Šibeniku. Split·
:JJPOzitura tajne masonerije i priprava ska Jo!a •••• Jadran• poslala je svu
profanih, da se upute u masonerija i
'da se posvete muonskCJm hamanitar. .nom rađu.
Osnivač .Rotary Kluba• je Pavao
Novine su nosile vijesti iz NewP. Harris, koji je prvi takav klub O·
o iseljenju sa sjevera prema
Yorka
Siovao u Chicagu 23. Il. 1905. Harris
je tako pozvao kJab, jer mu je znak: jagu mase mladeži, koja traži rada i
koJo sa §est zraka. Ova je ustanova sunca. Radi se o mladićima izmedu
medunarodna, jer broji na svijetu oko 14 i 25 godina. Sačinjavali su vojsku
3.000 klubova i oko četvrt milijana od _.00.000 osob•, koji, da se osloBanova. Raširena je i po svim većim bode patnja i da ne umru od gladi,
odlučili su, da sele od sjevera prema
erađovima naše otađ!bine.
državama. Ovo iseljenje ustrajužnim
Statuti rotarijanaca su naoko be·
koje su se osjećale nevlasti,
je
illo
uzleni bo l oni framasana. Njihov
moćne, da to spriječe, a jufne države
r•d na to smjera, da služe ljudskom
mdtvu. Oni moraju da postignu što nijesu znaJe, što da rađe s ovom omlalire osobno poznanstvo medu ljudima, dinom, koja sama sebe na2ivlje .di·
bo sredstvo, da postanu korisni Jjud- vl jom •, jer se i kod n]ih osjeća kriza.
Istina, da se ovo događa đanas u
:lkom društvu. Organizuju česte
Americi. No nešto slićna
kapitalističkoj
prijateljske sastanke između poslovnih
dogada se i u boljšestilu
većem
n
i uplivnih ljudi Iz raznih zemalja sv~
i po našim gradovima
A
Rusiji.
vičkoj
laom, da potpomažu međusobne materijalne i duhovne interese, te omo- ndaJost dosta je brojna ta .divlja•
omladina, bez kaće, bez obitelji ili od
guće što bolje odnose među narodima.
zanemarena, divlja u duši, u
obitelji
Poslovi i vršenje zvanja moraju se
odgoja. Kako to boli katobez
i
srcu
asloniti na viša etična načela.
Koja su ta viša etićna naćela i ličko srce, a osobito one, koji su se
duhovni interesi u organizaciji, koja posvetili apostolatu mladeži, koja je
ne priznaje Krista ni Njegov uzvišen uzdanica naše bolje ili gore budućno·
sti, kad vide ova Božja stvorenja, kako
mĐral? Harris je kao osnivač ove u-
naročitoj
tarifi
svoju najodl č niju elitnu braću : , da
sudjeluju pri osnutku .R(J tary Kluba•
u Šibeniku. l sudjelovali su zajedno i
nazdravljali jedni drugima u bratskom
:. zagrljaju u Hotelu .Krka•. Tako se
i najsljepiji osvjedočiše o uskim vezama
iz:medu framasunske lože . ·. i .Rotury
Kluba •. Inače tko usporedi • Moralni
rotsrijanski kodeks• i frsmasunske
,Dekluacije', poprimljene na među
narodnom framasunskom kongresu g.
1921., naći Ce isti naturalizam, što
gs je veliki Papa Lav XIII. tako
odlućno osudio u enciklici protiv framasunerije.
Dalet o dakle, katolic i, od ovih tzv.
,.neovisnih dru štava •, koja ne priznavaju Krista ni Njegove zakone kao
ugaoni kamen svoga d jelovsnja u j)rivatnom i javnom životu! Naš .Katolik•
kao vjera n i poslušan sto katoličke
Crkve, kliče l u ovom teSkom času
našega grada: Da živi xrist ·Kralj/
Katolici, pazite i ne nasjedajtel
~
ZapuAtena
mlađež
se klatare kao čopori vukova na periferiji gradova.
Treba zato da svi ljudi dobre volje povfćaju apostolat oko okcpJjanja
mladeži u katolička društva ili posebna skloništa, da se dovede na minimum broj one mladeži, koja divljač
ki živi, jer se dr.ži d~leko od spasonosnog upliva Crkve i svećenstva.
Papa nas zove na apostolat Katoličke
Akcije, a Crkva nam stavlja pred oči
svete primjere apostola mladeži, kao
Jerolima Emilijana. Filipa Nerl, Ivana
de la Salle, Ivana Boska, Ignacija Iz
Lojole. Ugledajmo se u njihov svijetli
primjer da spasimo domovini i Kristu
ove mlade duše, ovu mladež, koju laicizam i framasunerija nastoje da pokvare i odaleče od Boga i Njegove
Crkve.
Molimo se, svi se molimo, puno
s~ molimo, ·da u našoj domovini svaki dan bude sve više svećenika, dobrih pastira! Krist kroz njih djelufe/
....,J ••
Lijepo vjersko slavlje u Primoštenu
Pastirski pohod preUD. biskupa dra J. Milete.- Svaal doček . - BroJne sv. pričesti. - Preko 600 krizmaaikL - Akademija Krilara.
Oduševljeno l s puno ljubavi spremall su se Prlmoštenci i Primoštenke,
da što bolje i srdačnije doćekaju svoga
duhovnog oca i pastira, preuzv. b isk u p a dra J. M il e t u.
Prije negoli je parobrod stigao u
luku, obala je bila puna svijeta. Staro
i mlado, svi bez razlike dohrlili su, da
gs doc!ekaju i iskažu mu svoje poštovanje. Mjesna glazba otsvirala je ne·
koliko komada, da i time iskaže radost, koju je svatko osjećao, kad je
ugledao na obali preuzv. biskupa.
Dječak i djevojćica sakupiše u svojim
vatrenim i toplim pozdravnim riječima
sve želje i osjećaje svoga mjesta i
svoga vrijednog i oožrtvovnog žup·
nika vlč . don Srećka P a vića te su
ih iznijeli pred njega.
Predvođen ćetom Križara i Križarica, te za njima dječicom, koja su
cvijećem posipala put, kud je imao da
prođe, koracao je on, Zamjenik Isusov, a za njim svećenstvo, predstavnici državnih i mjesnih vlasti te ostali
vjernici. Kroz okićene ulice stiglo se
u divno urešenu crkvu, u koju su željeli svi ući, da čuju tople riječi svoga
oca. Preuzv. biskup je tada podijelio
svoj pastirski blagoslov i progovorio
vjernicima nekoliko srdaćnib rijeći
istaknuvši svrhu svoga dolaska. Nakon
toga svi su ga opet otpratili do žup·
skoga stana.
Sutradan, 23. t. ml., preko svib sv.
Misa vjernici su a uprllv zamjernom
broju pristupali na sv. priče tL U 9.30
sati tajnik preuzv. biskupa dr Kreše
Zor ić ot;:>jevao je sv. M1sa, preko
koje je preuzv. biskup održao ~ivu i
pobudau propovijed, koju su svi s
puno interesa l pobo~nosti saslušali.
Preko sv. Mise pjevao je mješoviti
zbor Adamićevu slaroslaven5ka Misu i
time još više u veličao svečanosL Iza
sv. Mise slijedila je sv. krizma, koja je
trajala gotovo do 3 sata poslije podne.
Bilo je preko 600 krizmanika, tako
da se dijeljenjem sv. krizme moralo
nastaviti i sutradan.
D• hkežu još veću počast svo-ue
ocu, Križari su pri redili svečanu aiCademi1u, kojoj je prisustvovao i preuzv.
biskup u prst 1ji · svoga svećenstva i
drugih vjernika. Akademija je bila na
pravoj visini. O njoj više u doldućem
broju. Križari su i tim pokazali svoju
veliku odanost i ljubav prema preuzv.
biskupu.
Sutradan nakon dovršene sv. krizme otputovao je preuzv. bi;kup za
Rogozaicu. Oduševljenje, koje je trajalo prije njegOva dolaska i za čitavo
vrijeme njegova b·uavka, traje još i
'
dalje.
Uvjereni smo, da će ovaj pastirski
pobo d biti poćetak još boljega dub.
života u Primoštenu.
svećenstva
moj Dalmaciji, a oko 300 u našim
hrvatskim krajevima. Koliko koristi je
crpio narod od njib, ako promislimo,
da je svaki od ovib samostana bio
središte poljodjelstva i obrta te veoma
povoljno djelovao na moralno i materijalno podizanje naroda, kako nam
i drugi
svjedoče Cuvaj, Kukuljević
pisci.
Srednji vijek nije znao ni za ~a
pitalizam ni za beskućne proletere, još
manje za grozote današnjega socijalnog i radničkog pitanja, 1 to zato, što
su se narodi drtali socijaloill nauka
Crkve. Najdivnija socijalna institucija
srednjega vijeka jesu radničke bratovštine, skute ili cehovi, koji su se brinuli za kalfe, radnike i majstore. Cebovi su se brinuli za stručni, vjerski,
obiteljski i političko-društveni odgoj čla
nova; skrbili su za sve njihove tjelesne
Patriotizam hrvatskoga
(Nastavak)
SVEĆENSTVO l SOCIJALNO
PITANJE
Benediktinci i Cisterciti su u srednjem vijeku iskrčili prsšume, osušili
moćvare, podigli poljodjelstvo i ribarstvo, tf ko da su po cijeloj Evropi, pa
i kod nas, cijele krajeve pretvorili u
plodne i prikladne za stanovanje. Mi
mo že mo da imamo tek sjenu pojma o
ovom gorostasn om radu Benediktinsca
u srednjem vijeku, prou č imo li n. pr.
dan ašnji rad Trapista kod Banjaluke u
Manji Zvijezdi ili pregledamo li ostatak
ostataks na otoku Mljetu, one divote
bivšega benediktinskog samostana sv.
Marije na Jezeru ili onoga na Lokrumu kraj Dubrovnika. Oko pedesetak
samostana toga ređa bilo ib je u sa-
Da li faklri
mrm
opat ollre ?
Novine festo piša, kako se neil
Indijanci, orozvani fakiri. dadu zatvoriti u mrtvački lijes i pokopati, ta ostanu za više dana, a i sedmica, pa
onda o pet ožive. Ovi ljudi, koji taka
post11paju za reklama, ne uskrisaja.
Uskrsnuti znači opet oživjeti iza smrti.
To je č11do. Ćado bi bilo, kada.bi ovi
fakiri umrli, t. j. k:ad bi pofelo rastva·
ranje njibova tijela i prestanak svakoga života, pa bi onda opet ofivjeli.
No svega toga kod fakira nema. Oai
nekom izvanrednom vještinom stavljaja
se u kataletično stanje, L j. uspavljuj11.
se, ali nijesu mrtvi. Prema tome nema
tu ni fuda ni uskrsnuća. To se dogodilo s Lazarom i Spasiteljem iza smrti
na Križu. To su !!udesna ususnuća.
dok su fakiri obični šarlatani, koJI
nikada ne mogu da učine ono, !tD
·
mOže jedina svemo~ući Bog.
Manzoni i sv. Misa
Bila je nedjelja i jako je kišilo, a
bilo je hladno. Glasoviti pisac
ručnika• Aleksandar Manzoni spre·
mio se ds izađe, eda polle 11 crkVII
na sv. Mi;u. Nećaci su ma govorili:
.za-
.Djede, nemoj ići s ovim gadnim vrt!menom. Puno sl star l boležljiv! • • - •
A Manzoni će na to: .Ipak, da ml j~
došao poziv, da sam dobio lutriju l
da moram iđi baš danas Učno podignuti novac, svi biste me nagovaraiJ.
da pođem odmah, da ne bih zakasnio".
Potpuno istinito, zar ne?
i duhovne potrebe, tako da radni&l
svijet u ono doba nije znao ni za
krizu ni za bijedu, ni za ofaj, što Sll
ih protivjeli i još proživljuj11 radnici
XIX. i XX. stoljeća krivnjom sebienoga
bezvjerskog liberalizma. Radnici su
bili dobro zaštićeni od cehova, koji
nijesu trpjeli ekonomsko natjecanje ni
izrabi jiva Jj e radničkih sila.
Svi naši dalmatinski građovi već
od X. vijeka dalje imali Sll te cehova
za svaku st[uku i za svaki zanat sa
svojim zgradama, crkvama i bolnicama. U Hrvatskoj radništvo je dobilo
ove institucije tri-fetiri vijeka kasnije.
Radništvo i kod nas i u Evropi je 11
cehovima našlo svoju obranu i zaštita
u pravom smislu riječi sve do pobje·
de ekonomskoga liberalizma u svijeta.
Kod nas je francuska okupatora& vlast
uaištila sve cebove god. 1808. Onj
....... ..
BroJ •.
Republika Salvad mr i Kostarika
slava Otkupitelja
Parlamenat republike El Salvador
je svečanu izvanređnu sjednicu,
aa kojoj je plemenitim govorima pro"$lavio uspomenu smrti Otkupitelja. Na
· veliki petak vlada je odredila narodau
.%alost, a naro~, koji je vjeran vjeri
svojib otaca, sa zadovoljstvom je primio ove naredbe, dostojne njihove
:Slavne katoličke tradicij~. Država, koja
~e zove .Otkupitelj", nije mogla da
.cJostojnije proslavi uspomenu smrti
:našega Spasitelja.
Na izvanrednoj svečanoj sjednici,
'koja se održala u San Jose na uspomenu smrti Spasitelja, svi su govori
bili nadahnuli dubokom zahva! oošć u
Bogu za sva dobročinstva, koja je
()tkupitelj donio čovječanstvu.
~-Gdr!ao
Mlada Misa u Pagu
U zbornoj crkvi starodrevnoga gra·
<da Paga na sam Uskrs odslužio je
'5voju prvu sv. Misl vlč. don Ivo Ti-t ić. Bog dragi blagoslovio je majčine
:molitve i žrtve, jer je Ivo prvorođeni
4ld dvanaestorice djece, što ib je ta
kršćanska majka rodila i katolički od~ojila. Poddakon na Mladoj Misi bio
~e Ivanov brat, fra Ber .J ardo, franje-vac.
Cijeli grad nalazio se toga dana u
-nekom ćsobito radosnom raspoloženju.
je mladomisnik u svečanom
l<ad
<rkvenom ornatu, praćen od svećen2akon je bio izdan u d·tbu bezvjersko-socijalne francuske rev<'lucije, koja je
u ime individualizma (ili društvenog
-atomizma) god. 1791. zabranila cebov.ska radnička udruženja.
Tko j e bio srce i žila kucavica cehovske organizacije, koja je toliko do·
bra učinila radničkom svijetu? Kato ·
]ička vjera i naši sveć e:J ici. U svakom
~e bu bio je po je :1an kapelan kao
'12elegat biskupov.
Uništenje cehova i pobjeda indivi~ualizma i liberalne ekonomije u javnom životu, sve to spojeno sa sebič·
nim bezvjerstvom, dove:1oše radništvo
u vrlo očaj a e prilike, koje su bile
dosta slične starome roj)stvu. Bezvjerski
liberalizam sa kapitalizmom uzrokom
su socijalizma i boljševizma, koji hoće
da radničkom krvavom diktaturom donesu raj na zemlji.
stva, stapao kroz ga !Iti §pal Ir naroda
a crkvu, mtdari sa gruvali i svima
javljali, da je veliki čas dolao. Misa
je rukovodio preč. don Ante Banit,
a prigodno slovo ođr!a o je iza evanđelja vlč. don Jure Palčić, mještanin,
koji je u svom govoru zgodno povezao život, muku i uskrsnuće Spasiteljevo sa svećeni~tvom. Za vrijeme sv.
Mise svirao je na orguljama treforedac vlč. o. Ivan Maržić, i on Pažanin.
Mladomisnik je ovom prilikom primio brojne čestitke i brzojave. Neka
mu dragi Bog dade potrebite milosti,
da svetim životom i apostolskim radom
posvećuje naš narod lomeći mu kruh
života i odgajajući ga u duhu evan-
= Din 5.282. - Svima ovim đarova
teljlo(a u Ime naše sirotinje najsrdač
nije zahvaljujemo. Bog im obilato
platio! Ugledali se u njih i drugit
NAŠA KANCELARIJA nalazi se a
Kat. Domu. Otvorena je svakoga chna od 10-12 sati ujutro i ođ 6-7
sati uveče. Tu se mogu predati svi
milodari u novcu, odjeći i hrani. Njoj
neka se prijavljuju i siromasi. Noveanl
mil od ari moga se pre dati i a Tr af i e i
,Kar ita s' (kraj dućana g. Grge Radića).
ODBOR .KATOLIČKE KARITA~a
Sestre FranJevke u SenJu
U narednoj školskoj godini 1933.34. primaju sestre franjevke u svoj
đelja!
zavod na stao i opskrbu učenice, koje
te polaziti realna gimnaziju u Senja.
Taj zavod imade lijepe, prostrane
MILODAR! (IV. iskaz). Nastavljamo
i zračne prostorije, gdje bi se učenic•
s iskazom milodara, što smo ih dosad
vrlo dobro smjestile. Tečna i obilna
primili: Gojanović ud. Antica Din 20;
brana, samostanski vrt i neposr-ed11a::
Komesarovlć Pajo, Belamarić Mate,
blizina mora pru!aju učenicama, da se
Maroević Vojna, N. N., Paić Mate,
i fizički razvijaju i jačaju. U zavod11
Grabovac 0., Sarić Luka, Kojundžić
imadu učeaice učiteljicu sestru FraAnica, Pulić Josip, Monte Promina,
njevku, koja ih poučava u školskim
Štambuk dr Božo, Pullć Marija, N. N.
predmetima i nadzire njibov napredak
i Hlebec Vinka po Din 10; Ćićin· Šain
a školi. Učenice ovoga zavoda imat
Jela i Nola Katica po Din 6; Ostojić
će naredne §kolske godine i učiteljic11
Nerej, Vikario Pavao, Ercegović Maza ručni rad i šivanje. Zavod je snabrica, Čičin· Šain Ivan, Capeli Ante, Cedjeven električnom rasvjetom i vodafer Marija i Vičić B. Jerko po Din 5;
vodom.
Sk,.lić Marica, Milanković Marija, GruRoditelji, koji fele, da im bude dibišić Ante, N. N., Čolović Slavka, Kojete sačuvano od pogibelji razvratnog•
lega Marija, Berlengi Ana, Braća Lau· modernoga društva, neka smje;te dirić i Lovrić Luc• po Din 4. Skupa
jete u taj zavod, gdje će naći sve
5.039 od prošloga iskaza
Din 243
uslove za dobar i zdrav savremeni
katolifki odgoj.
Protiv liberalne ekonomije, koja je
Upozoravaju se roditelji, koji kane
izrabila radništvo, digli su se odmah svoje dijete poslati u l. razred gimnakatolički muževi, kao biskupi Ketteler
zije u Senju kao pitomicu ovoga zai Manning, Mermillod, Doutreloux, pa
voda, da uprave molbu za primitak
de Mun, La Tour du Pin, Decurtins i
najkasnije do 15. lipnja. Koncem lipt. d., koji su zagovarali obnovu starih nja moraju učenice, kaje će po b ađati
cehova organizacijom radništva, a u l. razred gimnazije, polagati prijamni
parlamentu su r•đili za socijalno zako- ispit na onoj gimnaziji, koju će po·
nodavstvo na obranu proletarijata, žena
badati. Molbe za ostale razrede neka
i djece u tvornicama, noćnog l ne- se dostave do konca srpnja.
djeljnog odmora.
Potrebiti su slijedeći prilozi: krsni
Crkva opet vodi glavnu riječ u list, domovnica, posljednja školska
pokretu svjedodžba i uverenje o visini neposocijalnom
i
radničkom
monumentalnim okružnicama "Rerum s rednoga poreza, što ga plaćaj a rod iN avar um •, • Quadragesimo Anno • i telji.
.Casti conn u bii• Danas Ima đemo čisto
Prijave se šalju na: Upravu saTTUJkatoličku i interkonfesionalou kršćan
stana 1 rećoretkinja sv. Franje u Sesku radničku medunarodnu organiza- nju.
ciju, koje broje oko 3 milijuna radnika.
1 (Nastavite IC.)
Za našu siroti nj u
+
Pošaljite pretplatu l
•t:naa
BroJ 'J.
8.
Iz katoličkoga Sibenil(a
SVIBANJSKA POBOŽNOST U KA·
7EDRALI pcfinje u nedjelju 30. t.
mj. u 7.15 sati naveče i drži se hroz
fitav mjesec sva~ e večeri u isti sat. Izl\
ruzsrija te ove godine svake vtćeri
biti propovijed. Pro povije daće na iz·
mjence preč, gg. don Ante Sare i
don Rudolf P i a n te vlć. gg. doo
Ante Rad ić. don Frane Gr a n d o v i
Kreše Zor l ć. Iza propovijedi
(r
,}\riZ:srice će pjevati Gospine litanije
i Marijine pjesme pod vodstvom g.
A. Sent:nella..
SV. KRIZMA. Saopćuje ~e vjerni~
cima, da će se ove godine dijeliti sv.
krizma školskoj omladini ne za Dubove, kao pro~l b godina, već 14.
maja, četvrte nedjelje po Uskrsu, u
katedrsti sv. Jakova iza svečane sv.
Jv'lisr.
ZABAVA OKRUŽJA HKNSAVEZA. U nedjelju 23. t. mj. naši đaci
Kribri prirediše uspjelu zabavu u Kat.
Domu. Na programu su bila 2 §aljiva
.l()mada i jedna ozbiljna drama u l
finu. U drami .Ad metalia• od dra
V. Deželića ml. prikazani su ~ivot,
·patnje i muke prvih kršćana. Komad
je bio prilično izveden. Drugi komađ,
.Ko je sluga•, šala u l finu, pobudio je mnogo smijeha, tim više, što
su se diletanti uživjeli u svoje uloge.
Osobito su smijeh pobudili roditelji,
kad se pravdaju, fiji je sin sluga.
Treći vrlo uspjeli komad bio je .ukleti hotel•, lakrdija u l činu od
.Razmastt.wskoga. Radnja je eva bila
protkana bcmorom, te je kod publike
naišla na ođuševl)enje i Interes. Sva
su lica Jije~o izvela svoje uloge. Zato
je ova lakrdi}a i bila od t' fekts.
DAROVI .UBOŠKOM DOMU•.
Da poćastl uspomenu pk. don Ivana
Prodana: Marko Jakovljević Din 20.
Da počasti uspomenu pk. dra Rikarda
&tito: Dr Kdimir Pasini Din 20. Da
pofasti uspomenu pk. julije ud. Stallo:
Aurelija Burica Din 20. Da pc.ćasti
11spomenu pk. majke suca Luke Matića:
Dr Kažimir Pa~ini Din 20. Da počsste
uspomenu pk. Vilka Rogića: Ivan Br·
11joki Din 30; dr Kažimir Pasini, Lu ka
Šarić i Bruno Merlak po Din 20; Danica ud. Bumber Din 10. Da počaste
uspomenu pk. Tone Paić: Obitelj Vičić
Din 100; Juraj Pavković Din 50; Frano
•
l
v
Jstenić Din .40; Ivo Tarle i Rade Šare
Klonimir
Sk alko, Ljubomir Montana, Bn ća Protega i Blaž Bolanča · po Din 20; o. dr
Gabre Cvitanović i Stjepan Marković
po .Din 10. Da počaste uspomenu pk.
Ton/ce Fakčevlć: Ivan Brnjoki, Blaž
Bolanča, Dominik Škubonja i Poduzeće Olivari po Dio 20; Vice Protega
Din 10. Da pcčaste uspomenu pir.
Silve Sunara: Obitelj Stipe Sare Din
50; Poduzeće Olivari i Battigelli te
Braća Gojanović po Din 20. Da po·
taste uspomenu pk. Nike Kallk'a: o.
bitelj Stjepana Karkovića Din 200;
Jere Oru bišić Din 30; Obite li Josipa
Tarle i Buća Gojanović po Din 20;
Melko Nikolić Din l O. Da poč as te
uspomenu pk. Ratine ud. Bilić: Dr
Božo Stambuk l Obitelj Uga Fosco
po Din 200; Obitelj dra Erminija Mar ·
tinis Din 50; Vilim Beroš Din 30; ().
bitelj dra Hektora Meixnera Din 25;
Antica ud. Pasini i Ina Makale po Din
10. Da počaste uspomenu pk. Petra
Bujasa : Mate Prgin i Braća Š~arica
po Din 20 te dr Julije Gazzari Din
15. - Uprava barno zahvaljuje.
Knjifsre imaju obični popust Narudžbe prima: • U pr a v a G l a s n i k a Sr e a
Isusova• - Zagreb 1./147.
po Din 30; Bruno Merlak,
Dobre knjige
MIHOVIL PRO, meksički mučenik
Krista Kralja. S francuskoga preveo J.
Brožićević D. l. .Sto je moj ~ivot?
Zu ga ne spasavam gubeći ga za
braću ?• Ov& ko piše sam mučenik 19.
veljače 1927., kada je jo~ iste godine
mfesrca studenoga bio strijeljao. Tako
}e u Meksiku zasvjedočio svoju odamist Kristu Kralju. Novofzdla knjiga
o životu, rađu i mučeničkoj smrti O.
Proa sadrfaje 96 slraolca, ima mnogo
sll ka i ukusno je opremljena. Kao do·
kaz, d1 je ova knjiga dobra i zanimi
va, J• mče nam stotine biljada raspa·
čanih primjeraka kod raznih kulturnih
naroda. Cijena je knjizi vrlo niska: u
ruke Din 5, s poštom Din 6. Tko naru č i 1O komada, dobije jedan na dar.
jeđlao
, SIBENIK
Oil'ELB
Jer Vam nefe biU oezabvalne.
Snl!eoe eljene svim cipelama!
Naročito ženskim l dječJim!
SPUT
SIBENIK
Marulićeva 7.
Kralja Tomlalava
Tko treba NAOČALA
neka se obrati optičaru
VInku Vulltu - Sibenik
Ulica Kralja Tomislava
(DROOERJJA)
PRVORAZREDNO VELIKO TVO!tNIČKO SKLADISTE POKUĆSTVA
koje izrađeno u raznom modernom
stilu iz raznog finog drva, kao i gvofđa, metala i t. d. nabavlja po nacrtima i prama ~elji tačno i brzo FRANI!
KARADJOLE, trgovac Sibenik, Wllsonov trg, kod stolne crkve sv. jakova.
PRVA DALMATINSKA TVORNICA CRKVENIH VOSTANIH
SVUEĆA NA PARU
LJUBO MANOJLOVIĆ -
ŠIBENIK
b:radujem crkvene vo§tane sviJeće svake veličine.
SpeciJalna Izradba svijeća sa nakitima iz najbolje vrsti .palarlna•.
•

Download Report