HE Jajce II HE Jajce I - Elektroprivreda HZHB Mostar

HE Jajce I
HE Jajce II
Sadržaj
Riječ generalnoga direktora
4
Rijeka Vrbas
7
Rijeka Pliva
8
Plivska jezera
10
Hidroelektrane – Sliv Vrbas Jajce
12
Uposlenici14
HE Jajce I
HE Jajce I
19
Nekad i danas
21
Hidromehanička oprema
24
Proizvodne jedinice
30
Procesno-informacijski sustav
35
Osnovne tehničke karakteristike HE Jajce I
36
Uloga HE Jajce I u Domovinskome ratu
41
Sanacija i modernizacija
44
Uposlenici46
HE Jajce II
HE Jajce II
51
Povijesni dio 52
Postrojenja HE Jajce II
56
Osnovne tehničke karakteristike HE Jajce II
66
Oštećenja 1992.-1995.
71
Sanacija i modernizacija
72
Projekt rekonstrukcije HE Jajce II
74
Uposlenici77
Briga o zašiti okoliša na slivu Vrbas
Turistički i gospodarski milje 100 godina od izgradnje prve hidroelektrane 80
86
87
Poštovani čitatelji,
već dugi niz godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar priprema i objavljuje brošure o svojim proizvodnim objektima. Kao kratki, specijalizirani medij, kojim se predstavljaju važni proizvodni objekti
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, do sada su
objavljene: Brošura o CHE Čapljina (2009.); Brošura
o HE Rama (2008. i dopunjeno izdanje 2012.); Publikacija o 20 godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar (2012.) i Brošura o HE Mostar i HE Mostarsko blato (2013.)
Ova knjiga sadrži podatke o dvije vrlo važne hidroelektrane na slivu rijeke Vrbas i rijeke Plive tako
da su u organizacijskom smislu poduzeća predstavljeni Pogon HE Jajce I i Pogon HE Jajce II.
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Riječ
generalnoga direktora
O
vu brošuru izdajemo u povodu 60. godišnjice HE Jajce II i
57 godina od izgradnje HE Jajce I.
Obuhvatili smo izgradnju, rad u ratnim
90-im godinama, tehničke pojedinosti, proizvodnju, ulogu u društvu kao i važnost za
gospodarstvo.
Važnost tih hidroelektrana nisu samo
proizvedeni kilovatsati koji iznose od 20
do 25 % ukupne energetske bilance JP
4
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, nego je
njihova uloga i u ukupnom regionalnome
energetskom sustavu. Naime, HE Jajce I
priključena na 110 kV prijenosni sustav,
prva je hidroelektrana u Bosni i Hercegovini
koja predstavlja pokretač sustava u slučaju
regionalnih blackouta (potpunoga pada /
kolapsa elektroenergetskoga sustava zemalja regija (Bugarske, Srbije, BiH, Hrvatske
i Crne Gore), te je koncipirana tako da u
potpunosti može pružiti usluge blackstarta i
ostale pomoćne usluge prema Nezavisnom
operatoru sustava u BiH (NOS-u).
Zahvaljujući površini od 5.400 km² slivno
područje rijeke Plive i rijeke Vrbas s vrlo povoljnim topografskim i geološkim uvjetima,
50-tih godina prošloga stoljeća, razmatralo se
za iskorištenje i gradnju hidroelektrana, visokih brana i velikih akumulacijskih jezera.
Do izgradnje HE Jajce I i HE Jajce II sliv
navedenih rijeka bio je energetski vrlo malo
iskorišten, postojale su samo hidroelektrane
Elektrobosne u Jajcu jačine 8 MW, Delibašino
selo kod Banjaluke 0,5 MW i jedna mala
hidroelektrana kod Bugojna.
Priča o tim hidroelektranama počinje još
od 19. stoljeća. Naime, rijeka Pliva i rijeka
Vrbas počele su se energetski iskorištavati za
vrijeme Austrougarske Monarhije, izgradnjom HE Jajce 1894. (instalirane snage od
8 MW) čija se energija koristila u kemijskoj
industriji do 1957. godine.
Nakon Drugoga svjetskog rata prišlo se
daljnjoj izgradnji hidroenergetskih objekata, tako da je 1954. godine u pogon puštena
HE Jajce II (ukupne instalirane snage 30
MW, godišnje proizvodnje 175 GWh), a
1957. HE Jajce I (ukupne instalirane snage
60 MW, godišnje proizvodnje 220 GWh).
Po završetku izgradnje tih hidroelektrana
na potezu od HE Jajce II do Banjaluke izgrađena je još samo HE Bočac, iako je stalno u opticaju bila izradnja još nekih većih
hidroelektrana nizvodno, poput HE Krupa i
HE Banja Luka.
Od 1992. do 1995. hidroelektrane HE
Jajce I i HE Jajce II nisu bile u sastavu JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Siguran sam da ćete čitajući ovu brošuru
pronaći dosta zanimljivosti iz povijesti i sadašnjosti tih važnih energetskih postrojenja.
generalni direktor
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Nikola Krešić, dipl. ing. el.
5
Rijeka Vrbas
V
rbas je rijeka koja pripada vodnom području rijeke Save u
središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, duga oko 250 km, površine sliva oko
5.900 km². Nastaje na Zec planini (ogranak
Vranice). Rijeka Vrbas usijeca kompozitnu
dolinu, prolazeći kroz Skopaljsku kotlinu,
Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tijesno, Banjolučku kotlinu, a
donjim tokom preko svoje makroplavine
Lijevče polje. Najveća je pritoka Vrbasa
Pliva koja znamenitim vodopadom utječe
u Vrbas u samom središtu Jajca, a tu su još
i Ugar koji u svom srednjem i donjem toku
predstavlja međuenitetsku granicu te Vrbanja i druge manje pritoke. Na rijeci je izgrađeno nekoliko važnijih hidroelektrana. Na
obalama Vrbasa ili u njegovoj blizini nalaze
se: Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce,
Mrkonjić Grad i Banja Luka.
Energetski je potencijal Vrbasa 2.500
GWh, a specifični potencijal 11 GWh/km.
Vrbas karakteriziraju rijetke i plemenite
vrste ribe iz porodice salmonida kao što su:
potočna pastrva, lipljen i mladica što govori
6
o izuzetno kvalitetnoj vodi i specifičnosti
ribljega fonda.
Rijeka Vrbas probila je vapnenačke stijene stvorivši tako kanjon u kojem su se pod
posebnim uvjetima, kakvi vladaju u kanjonskom ekosustavu, razvile brojne endemske i
reliktne biljne i životinjske vrste.
Vrbas je rijeka na kojoj se održavaju
mnoge manifestacije i sportska natjecanja.
Posebnu atrakciju predstavljaju sportovi na
vodi za koje ta rijeka pruža izvrsne uvjete
(kanu, kajak i sl.). Specifičnost te rijeke
predstavlja i čamac dajak koji je dobio ime
po motki koja služi za guranje čamca.
7
Rijeka Pliva
P
liva je lijeva pritoka Vrbasa, duljine 33 km, površine poriječja 768 km².
Izvire u selu Pljeva nadomak Šipova, a ušće
joj je u gradu Jajcu gdje stvara čuveni 22
metra visoki vodopad. Na izlazu iz mjesta
Jezero prema Jajcu rijeka stvara Veliko i
Malo plivsko jezero koja su posebna atrakcija za turiste. Glavna je pritoka Plivi rijeka
Janj koja se ulijeva kod Šipova i rječica
Sokočnica koja se također ulijeva nedaleko
od Šipova. Prosječni godišnji protok u izvorišnom dijelu rijeke, od 17.000 l/s omogućava odličan ribolov čak i u sušnim ljetnim
danima. Temperatura je vode i u najtoplijim
ljetnim danima od 7 do 9 °C. Lipljan i pastrva su jedna od atrakcija te rijeke uz prelijep
prirodni ambijent.
Kanjon je rijeke Plive i zaštićeni prirodni
rezervat. Energetski hidropotencijal od 340
GWh i specifični potencijal od 12 GWh/km
čini tu rijeku po procijeni Svjetske banke
(Studija Water partnership program) pogodnom za proizvodnju električne energije.
8
9
Linija kubatura Velikoga plivskog jezera
Plivska jezera
P
livska jezera u koja spadaju Veliko i Malo jezero, nastala su na rijeci
Plivi, lijevoj pritoci rijeke Vrbas. Jezera su
smještena u riječnoj dolini Plive, između
Jajca i naselja Jezero.
Veliko plivsko jezero leži na nadmorskoj
visini od 426 m n.m. Duljina mu je 3,3 km,
maksimalna širina 660 m (prosječna širina
je 343 m). Maksimalna je dubina jezera
33 m, površina 1,1 km2, a dužina je obalne
linije 7.857 m. Temperatura je površinskoga
10
Linija površina Velikoga plivskog jezera
sloja vode oko 17°C, dok je u dubinskom
sloju oko 12°C. Nalazi se uz magistralni
put Jajce – Bihać i od Jajca je udaljeno oko
pet km. Od ribljih vrsta najzastupljenije su
potočna, jezerska, i kalifornijska pastrva te
lipljen.
Malo plivsko jezero počinje u naselju
Zaskoplje i dugo je oko 950 metara. Prosječne je širine oko 220 m, a maksimalne
oko 430 m. Maksimalna je dubina jezera
oko 24 m.
11
Hidroelektrane
– Sliv Vrbas Jajce
U
sastavu Organizacijske jedinice
proizvodnje električne energije
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nalaze se Hidroelektrane – Sliv Vrbas
sa sjedištem u Jajcu.
U tom se proizvodnom organizacijskom
dijelu obavljaju poslovi praćenja proizvodnje i pogonskih događanja, pripreme rada,
12
koordiniranja važnijih radova i specijaliziranja zajedničkih ekipa, ujedinjavanja i
usuglašavanja planova pogona, ujedinjavanja
tehničkih promatranja, koordiniranja rada
elektrana u posebnim uvjetima (velike vode,
vodni valovi i sl.). Obavljaju se ekonomski,
pravni poslovi, poslovi zaštite na radu i zaštite od požara, kadrovski, te ostali opći poslovi.
Centar upravljanja
– Sliv Vrbas
Centar upravljanja – Sliv Vrbas je elektroprivredni upravljački centar koji ujedinjuje:
■■ daljinski nadzor i upravljanje hidroelektranama koje su tehnološki vezane na
zajednički sliv Vrbas;
■■ daljinski nadzor i upravljanje rasklopnim
postrojenjima pridruženim hidroelektranama;
■■ održavanje hidroelektrana i rasklopnih
postrojenja iz svoje nadležnosti vodeći
računa o zahtjevima dobivenim iz nadređenoga Centra za upravljanje proizvodnjom u Mostaru;
■■ vodoprivrede (u pogledu reguliranja
voda slivnoga područja i zajedničke zaštite od velikih vodnih valova).
U nadležnosti Slivnoga centra upravljanja Vrbas trenutačno ulaze hidroelektrane:
Pogon HE Jajce I i Pogon HE Jajce II.
Upravljačke jedinice funkcijskih cjelina
unutar hidroelektrane komunikacijski su
povezane međusobno i prema SCADA-sustavu u središnjoj komandi hidroelektrane
i prema SCADA-sustavu CUP-a Vrbas u
LAN, putem protokola PROFIBUS-FMS.
SCADA-sustav se bazira na WinCC-u.
Temeljni dio informacijskoga sustava
Sliva Vrbas čini sustav nadzora i upravljanja u stvarnom vremenu – SCADA-sustav
WinCC, koji omogućava obradu i prikaz
svih podataka prikupljenih iz procesa putem procesnih informacijskih sustava hidroelektrana i daljinsko upravljanje elementima
postrojenja.
13
Uposlenici
Sektori na razini Sliva Vrbas
14
Dr
Mr
VSS
VŠS
VKV
SSS
KV
NK
Uk
31.12.1995.
0
0
2
2
2
5
0
2
13
31.12.1996.
0
0
4
2
3
7
1
7
24
31.12.1997.
0
0
4
2
4
9
1
8
28
31.12.1998.
0
0
4
3
5
10
0
8
30
31.12.1999.
0
0
4
2
5
10
0
8
29
31.12.2000.
0
0
3
1
5
10
0
8
27
31.12.2001.
0
0
3
1
5
9
0
9
27
31.12.2002.
0
0
3
1
5
8
0
9
26
31.12.2003.
0
0
3
1
5
8
0
9
26
31.12.2004.
0
0
4
1
4
8
0
9
26
31.12.2005.
0
0
4
1
4
8
1
8
26
31.12.2006.
0
0
10
3
4
10
2
8
37
31.12.2007.
0
0
11
3
4
9
1
6
34
31.12.2008.
0
0
11
6
4
6
1
6
34
31.12.2009.
0
0
8
5
4
6
1
5
29
31.12.2010.
0
0
6
6
4
5
1
5
27
31.12.2011.
0
1
6
6
4
4
1
5
27
31.12.2012.
0
1
5
6
4
4
2
4
26
31.12.2013.
0
0
7
6
1
4
2
4
24
15
HE Jajce I
HE Jajce I
P
uštena je u pogon 1957. godine.
Hidroelektrana Jajce I nalazi se u Srednjobosanskoj županiji na lijevoj obali rijeke
Vrbas, uz magistralni put Jajce – Banja Luka.
Od grada Jajca udaljena je sedam km
nizvodno. Hidroelektrana koristi vodu prirodne akumulacije Velikoga plivskog jezera
čija je nadmorska visina 427,10 m n.m. U
Domovinskome ratu bila je devastirana,
postrojenja i oprema bili su u vrlo lošem
stanju zbog plavljenja turbinskoga prostora
i požara izazvanoga ratnim djelovanjima.
Obnovom se svrstala u red suvremenih i
funkcionalnih elektrana srednje jakosti.
HE Jajce I predstavlja akumulacijsko-derivacijsku elektranu s mogućnošću dnevnoga izravnanja zahvaljujući akumulacijskom
bazenu korisnoga volumena od 4.200.000
m3. Svaka od dvije proizvodne jedinice ima
nazivni protok 37 m3/s i snagu 30 MW. Proizvodne jedinice hidroelektrane na elektroenergetsku mrežu priključene su preko 35kV
i 110 kV rasklopnoga postrojenja.
Konstantno se ulaže u revitalizaciju i
modernizaciju elektrane. Obnovljena je
HE Jajce I
18
uvođenjem nove opreme upravljanja, mjerenja, zaštite i signalizacije. Od primarne
opreme, izvršena je zamjena 110 kV prekidača i rastavljača, dotrajali malouljni 35 kV
prekidači zamijenjeni su vakuumskim, a
zamijenjeni su blok-transformatori i regulacijski transformatori.
19
HE Jajce I
Nekad
i danas
HE Jajce I projektirana je 1946. kada
je izgrađen idejni projekt prema kojem bi se
ulazna građevina smjestila na lijevu obalu
Maloga plivskog jezera čija bi se razina podigla za 7,65 m i izravnala s razinom Velikoga plivskog jezera.
Izgradnja je započela u mjesecu kolovozu 1947. godine i do kraja te godine bili su
otvoreni svi pomoćni rovovi za pristup dovodnome tunelu.
Postavljen je pristupni most na gradilištu
strojarnice, kompresorska stanica, izgrađeni
pristupni putovi, skladišta, dalekovodi za
dovod električne energije, transformatorska
stanica kao i ostala pomoćna postrojenja.
Tijekom 1948. godine obavljeni su radovi
na izbijanju dovodnoga tunela strojarnici i
optočnome tunelu te je tom prigodom izvađeno 33.000 m3 stijene.
Međutim, u mjesecu rujnu sljedeće godine obustavljeni su radovi na izgradnji HE
Jajce I zbog problema oko nabave opreme
za postrojenje. Radovi su ponovo nastavljeni tek 1953. godine kada je Kraljevina
Švedska donirala kompletnu upravljačku i
HE Jajce I
20
proizvodnu opremu švedskoga proizvođača
ASEA, danas poznata kao Asea Brown Boveri (ABB), te su radovi nastavljeni i 1957.
kada je hidroelektrana u mjesecu studenome
puštena u pogon. Pri izgradnji HE Jajce I
21
HE Jajce I
iskopano je oko 250.000 m3 zemlje
i popratnoga materijala. Utrošeno
je 70.975 m3 armiranoga betona.
Oko 5.000 m2 površine popločano
je kamenim oblogama (torkreti).
Utrošeno je 2.681 tona armature,
a urađeno je 3.620 m2 injekcijskih
zavjesa.
S tadašnjih 5,9 milijarda dinara
to se postrojenje svojevremeno
svrstavalo u red jeftinijih proizvodnih postrojenja toga tipa.
Poginuli radnici pri izgradnji
HE Jajce I
1. Božo Stipić
2. Edhem Ganibegović
3. Ivo Dramac
4. Jeretije Jovičević
5. Jovo Rađen
6. Jusuf Hodžić
7. Meho Hodžić
8. Mladen Sarić
9. Pavo Butković
10.Pero Kalaba
11. Stjepan Svirač
HE Jajce I
22
23
HE Jajce I
Hidromehanička oprema
Glavni zatvarač izveden je tako da ga je
moguće podizati kod maksimalnoga jednostranog pritiska (prazan dovodni tunel) i
spuštati kod maksimalnoga protoka. Upravljanje zatvaračem moguće je samo ručno s
lokaloga upravljačkog ormara, gdje je izvedena i signalizacija njegova stanja.
H
idroelektrana Jajce I napaja
se vodom iz Velikoga plivskog
jezera na kojem je smještena ulazna građevina s rešetkom, pomoćnim i glavnim
HE Jajce I
24
zatvaračem. Za dobru protočnost kroz rešetke neophodna je redovita čistoća rešetki
za što se koristi čistilica s ručnim upravljanjem. Sustav pomoćnih zatvarača čini 16
pločastih zatvarača koji su uobičajeno izvan
uporabe, a postavljaju se u ležište pomoću
mosne dizalice kod zamjene fine turbinske
rešetke ili remonta glavnoga zatvarača. Pomoćni su zatvarači namijenjeni isključivo za
potrebe zamjene fine turbinske rešetke jer
čine granicu jezera i početka tunela. Glavni
zatvarač ulaznoga uređaja sastoji se od dvije
ploče s elektromehaničkim pogonom (elektromotor preko reduktora i mehaničkoga
sustava) i rezervnim ručnim pogonom.
Ispust
Osim ulazne građevine na Velikom plivskom
jezeru nalazi se i ispust izveden pomoću
25
HE Jajce I
prelazi u armirano-betonski cjevovod i
prelazi preko korita rijeke Plive s desne na
lijevu obalu. Cjevovod je dio dovodnoga
tunela između stacionaže 1+018 i 1+168.
Punjenje dovodnoga tunela kada je glavni
zatvarač podignut za 15 cm traje oko sedam
sati. Postoji i mogućnost smanjenja vremena
punjenja koje traje oko pet sati i 30 minuta,
i to tako da se glavni zatvarač podigne za 40
cm i tunel se puni s 14 m3/s, ali trajanje toga
punjenja može biti maksimalno 56 minuta
segmentnoga zatvarača koji se koristi za evakuaciju velikih voda do 30 m3/s. Pogon toga
zatvarača izveden je pomoću elektromotora
s reduktorom. Upravljanje je moguće: ručno,
automatski, lokalno i daljinski, gdje je izvedena i signalizacija stanja zatvarača.
Dovodni tunel
Iza ulazne građevine pruža se dovodni tunel duljine 5.720 metara. U sklopu dovodnoga tunela nalazi se ispust sa segmentnim
zatvaračem preko kojeg se može evakuirati
dio velikih voda Velikoga plivskog jezera
u cilju očuvanja sedrene pregrade. Pogon
HE Jajce I
26
jer se za to vrijeme tunel napuni do kote
402,0 m n.m., odnosno do rova Vrbica kroz
koji se vrši odzraka. Nakon vremena od 56
minuta zatvarač se mora spustiti na otvor
od 15 cm. Preporuka je da se punjenje tunela vrši samo s otvorom od 15 cm za cijelo
vrijeme punjenja. Za vrijeme trajanja velikih
voda, tunel ne treba prazniti.
Pražnjenje dovodnoga tunela čiji je ukupni volumen 137.800 m3 izvodi se prvo pomoću ispusta na dovodnom tunelu do kote
412,69 m n.m.; dio volumena od 28.800
zatvarača ispusta na dovodnom tunelu
izveden je s elektromotorom i pripadnim
reduktorom. Upravljanje je moguće ručno i
automatski, lokalno, gdje je izvedena i signalizacija stanja zatvarača. Treba naglasiti
da je upravljanje tim zatvaračem izvedeno
tako da bude regulacijski zatvarač, odnosno da ga se može postaviti u proizvoljan
položaj. Promjer odvojka je 4,5 m s kapacitetom od 135 m3/s kada radi sam i 97 m3/s
kada radi zajedno s elektranom. Nizvodno
od toga ispusta formirana je bučnica za
umirenje kinetičke energije vodnoga mlaza. Nakon odvojka za ispust dovodni tunel
27
HE Jajce I
m3 prazni se oko jedan sat i 30 minuta, a
ostali se dio tunela prazni pomoću turbina
i ispusta, a pražnjenje traje oko sedam sati.
Ubrzano je pražnjenje moguće izvesti uz
dodatno otvaranje cijevi promjera 700 mm i
300 mm kada se vrijeme umanjuje za četiri
sata, ali se ne preporučuje.
Napadni rov Vrbica, koji je korišten za
vrijeme građenja, ostavljen je kao sekundarni vodostan.
Vodostan
Na kraju dovodnoga tunela smješten je
vodostan s vodnom komorom za prihvat
vodnih udara. HE Jajce I ima jedan tlačni
cjevovod koji se spušta od vodostana prema
koti 326,6 gdje se račva na dva dijela, tj. odvaja se prema pojedinom agregatu. U vodostanu je smješten pločasti zatvarač izgrađen
od četiri ploče s hidrauličnim pogonom
kojim se može upravljati ručno s lokalnoga
upravljačkog ormara, ali i iz strojarnice hidroelektrane. Na istim mjestima izvedena je
i signalizacija stanja toga zatvarača.
Tlačni cjevovod
Nakon vodostana pruža se tlačni cjevovod
na čijem je kraju predturbinski zatvarač i
turbina svakoga agregata. Predturbinski
zatvarač je leptirastoga tipa, a osim uobičajene funkcije odvajanja tlačnoga cjevovoda
HE Jajce I
28
od turbine, on služi kao sigurnosni element
ukoliko dođe do havarije na turbini. Punjenje spirale provodi se preko obilaznoga
cjevovoda s ventilom i tek kada se izjednače tlakovi u cjevovodu i u spirali moguće
je otvaranje predturbinskoga zatvarača.
Upravljanje predturbinskim zatvaračem i
ventilom obilaznoga ispusta moguće je ručno s lokalnoga upravljačkog ormara ili, što
je češće, automatski u sekvenciji pokretanja
i zaustavljanja turbine. Signalizacija stanja
predturbinskoga zatvarača izvedena je lokalno, daljinski u strojarnici hidroelektrane, te
je uvedena u procesno-informacijski sustav
hidroelektrane.
Difuzorski zatvarač
Na izlazu iz turbine pruža se sifon na čijem
je izlazu smješten difuzorski zatvarač. Taj je
zatvarač pločastog tipa, a postavlja se dizalicama na elektromotorni pogon. Upravljanje
je isključivo ručno s lokalnoga upravljačkog
ormara.
Od mjerenja neophodnih za rad hidroelektrane izvedeno je samo mjerenje gornje
vode pomoću ultrazvučnoga mjernog pretvornika. Signal razine gornje vode vodi se
do upravljačnice, prikazuje se na komandnoj ploči, te je uveden u procesno-informacijski sustav, tako da ga je moguće očitati
i u Centru upravljanja u Mostaru.
29
HE Jajce I
Rasklopna postrojenja
110 kV postrojenje
Proizvodne jedinice
Strojarnica i rasklopno
postrojenje
Strojarnica i 110 kV rasklopno postrojenje
smješteni su podzemno u stijenski vapnenački masiv, s lijeve strane rijeke Vrbas,
blizu Podmilačja. U strojarnici su smještena dva agregata, a instalirana kapacitet po
jedanom agregatu je Qi=37 m3/s, odnosno
ukupno 74 m3/s. Ukupni je kapacitet evakuacijskih organa:
■ Segmentni zatvarač na Velikom plivskom
jezeru 30 m3/s.
■ Ispust na dovodnome tunelu 135 m3/s.
HE Jajce I
30
■ Maksimalno propuštanje kroz agregate
74 m3/s.
Skladišta i radionice smještene su
uz naselje Podmilačje neposredno
uzvodno od ulaza u strojarnicu.
110 kV rasklopno postrojenje ima dvostruki
sustav sabirnica s dva generatorska polja,
četiri dalekovodna polja (DV TS Jajce 1,
DV TS Jajce 2, DV HE Bočac, DV TS Mrkonjić Grad), dva transformatorska polja,
te jednim spojnim i dva mjerna polja. Svi
su prekidači SF6-izvedbe, a rastavljači su na
elektromotorni pogon.
Dalekovodi su štićeni suvremenim numeričkim relejima.
Upravljanje i nadzor nad 110 kV rasklopnim postrojenjem moguće je lokalno iz
polja u rasklopnom postrojenju i daljinski iz
upravljačke prostorije. Za daljinsko upravljanje i nadzor ugrađena je procesna stanica
koja je realizirana pomoću PLC-a.
Daljinsko upravljanje sklopnim uređajima izvodi se preko dvije operatorske stanice, a signalizacija stanja sklopnih uređaja
i mjerenja električnih veličina izvedena je
Pristup strojarnici i rasklopnom postrojenju je s puta Jajce – Banja Luka koji ide duž
desne obale rijeke Vrbas, zatim armiranobetonskim mostom prelazi na lijevu obalu do
ulaznoga portala i dalje pristupnim tunelom.
Stijenska je masa iznad ulaznoga portala
veoma strma, pa je rasklopno postrojenje
smješteno podzemno uz strojarnicu.
31
HE Jajce I
Jednopolna shema HE Jajce I
HE Jajce I
32
33
HE Jajce I
na operatorskim stanicama. Upravljanje
generatorskim prekidačima automatizirano
je u sekvencijama pokretanja i zaustavljanja
agregata.
To je postrojenje s 35 kV postrojenjem
povezano preko dva regulacijska transformatora snage 8 MVA i prijenosnoga omjera
110/35 kV. Transformatori imaju regulacijske preklopke za promjenu otcjepa pod
opterećenjem.
35 kV postrojenje
35 kV postrojenje ima dvostruki sustav
sabirnica s četiri dalekovodna polja (DV
TS Jajce 1, DV TS Divičani, DV HE Jajce
2, rezerva), dva transformatorska polja za
napajanje transformatora kućne potrošnje,
te jednim spojnim i dva mjerna polja. Svi
su prekidači vakuumski na elektromotorni pogon kao i rastavljači. Dalekovodi su
štićeni suvremenim numeričkim relejima. Upravljanje i nadzor nad rasklopnim
postrojenjem moguće je lokalno iz polja
u rasklopnom postrojenju i daljinski
iz upravljačke prostorije. Za daljinsko
upravljanje i nadzor ugrađena je procesna
stanica koja je realizirana pomoću PLC-a.
Daljinsko upravljanje sklopnim uređajima
izvodi se preko dvije operatorske stanice,
a signalizacija stanja sklopnih aparata i
mjerenja električnih veličina izvedena je na
operatorskim stanicama.
HE Jajce I
34
Procesno-informacijski sustav
Procesno-informacijski sustav
(PROCIS) HE Jajce I realiziran je kao distribuirani upravljački sustav, a njegova koncepcija zasniva se na procesnim stanicama
koje upravljaju odgovarajućim funkcionalnim cjelinama (proizvodne jedinice, hidromehanička oprema, rasklopna postrojenja,
agregati, vlastita potrošnja, pomoćni pogoni). Procesne stanice upravljaju procesima
preko ulazno/izlaznih (I/O) modula ili s odgovarajućim računalnim komunikacijama,
povezane s mikroprocesorskim uređajima
koji su na nižoj hijerarhijskoj razini u odnosu na procesne stanice.
Središnje je mjesto upravljanja i nadzora
komandna prostorija u kojoj se nalaze dvije
operatorske stanice. Kako bi se omogućio
nadzor i upravljanje iz komande, lokalnom
komunikacijskom mrežom povezani su svi
PLC-ovi i računala u jedinstvenu cjelinu. U
tu je svrhu korištena komunikacijska mreža
fizički bazirana na suvremenim protokolima.
35
HE Jajce I
Osnovne tehničke
karakteristike HE Jajce I
Brana i akumulacija
Ukupni volumen akumulacije
24 hm3
Korisni volumen akumulacije
4,2 hm3
Energetska vrijednost akumulacije
Maksimalna radna kota jezera
Minimalna radna kota jezera
0,51 GWh
427,1 m n.m
425,8 m n.m
Turbine
Tip
Proizvođač
Nazivna snaga
Tehnički minimum
Osnovni podatci
Godina puštanja u pogon
1957.
Broj agregata
2
Instalirana snaga
60 MW
Instalirani protok
74 m3/s
Tehnički minimum
Srednja godišnja proizvodnja
Stupanj korisnoga djelovanja agregata
Energija od 1 m vode
3
Količina vode za 1 kWh
Biološki minimum
Srednji godišnji dotok
220 GWh
Minimalni protok
12 m3/s
Nazivni broj okretaja
300 min-1
Broj okretaja kod nekontroliranoga pobjega
540 min-1
Stupanj iskorištenja
2.230/ 2.190/ 2.050 mm
Materijal radnoga kola
Nehrđajući čelik, CrNi 13-4
89 %
0,23 kWh
4,23 m3
3 m3/s
44 m /s
3
Generatori
Tip
Proizvođač
Prividna snaga
Bruto pad - normalni
98,4 m
Maksimalna reaktivna snaga
Bruto pad - minimalni
88,4 m
Nominalni stupanj iskorištenja
92,5 m
Napon statora
Kota donje vode
36
92%
Promjer radnoga kola
Faktor snage (cos φ)
Promjer dovodnoga tunela
17 MW
35 m3/s
98,6 m
Duljina dovodnoga tunela
KMW
30 MW
Nazivni protok
Bruto pad - maksimalni
Srednji neto pad
HE Jajce I
17 MW
Francis
5.700 m
5,4 m
328,5 m n.m
Trofazni, sinkroni
ASEA
36 MVA
0,8
20 MVAr
97%
10,5 kV
Način hlađenja statora
Zrak (hlađen vodom)
Način hlađenja rotora
Zrak (hlađen vodom)
Broj polova
20
37
HE Jajce I
HE Jajce I
Reaktivna energija od 1958. do 2013.
Radni sati agregata od 1997. do 2013.
Aktivna energija od 1958. do 2013.
Vlastita potrošnja elektrane od 1997. do 2013.
38
39
HE Jajce I
Proizvodnja HE Jajce I od 1992. do 2013.
Uloga HE Jajce I u
Domovinskome ratu
Početkom ratnih djelovanja 1992.
godine ulazna građevina bila je pod nadzorom srpskih snaga, a strojarnica pod nadzorom HVO-a. Budući da je glavni zatvarač bio
zatvoren, zaustavljen je i dotok vode prema
agregatima. U to vrijeme nije bilo nikakve
HE Jajce I
40
indikacije stanja zatvarača, a s obzirom na to
da je ispod praga zatvarača bilo propuštanja
manje količine vode, to je bilo dovoljno za
rad kućnoga agregata snage 400 kVA. Budući
da je hidroelektrana smještena podzemno,
a imala je svoje vlastito napajanje preko
41
HE Jajce I
kućnoga agregata, bila je povoljna za smještaj
ratne bolnice koja se nalazila u dijelu strojarnice i montažnoga platoa.
Padom Jajca, krajem listopada 1992. godine, ratna je bolnica zajedno s djelatnicima
hidroelektrane morala napustiti objekt.
HE Jajce I
42
Oslobađanjem grada Jajca u rujnu 1995.
godine, HE Jajce I ulazi u sastav JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Prilikom
povlačenja srpskih snaga zapaljeno je oko
6,5 tona regulacijskoga ulja koje se nalazilo
u bačvama na montažnome platou.
Produkti sagorijevanja ulja prirodnom
cirkulacijom zraka prošli su cijelim postrojenjem kroz ormare upravljanja u strojarnici, uklopnici 110 kV i 35 kV rasklopnog
postrojenja. Zaštita generatora izazvala je
prestanak napajanja elektrane, a time su i
drenažne crpke ostale bez napajanja, tako da
je turbinski dio za nekoliko sati bio potpuno
potopljen.
Nekoliko godina prije rata uveliko se
razmišljalo o rekonstrukciji i revitalizaciji
objekta jer se za ugrađenu opremu, koja
je zastarjela, nisu mogli nabaviti rezervni
dijelovi. Uvidom u stanje pogona nakon
oslobađanje hidroelektrane, konstatirano je
da je za bilo kakve aktivnosti potrebno izvršiti kompletnu zamjenu zapaljene i uništene
opreme na 100+5 tonskoj dizalici te interventno osposobiti drenažne crpke. Ormari
upravljanja i kompletna njihova oprema
morali su se detaljno očistiti od posljedica
zapaljena ulja.
Agregat br. 1 dijelom je saniran i pušten
u pogon krajem 1995. godine. Napravljen
je program kompletne revitalizacije koji je i
realiziran.
43
HE Jajce I
Sanacija i modernizacija
1995.–1996. Sanacija šteta od požara i
pripreme za obnovu elektrane.
1998. Prva rekonstrukcija agregata kada je
izvršena zamjena sustava turbinske regulacije, zamjena upravljanja, zaštita i mjerenja sa
svom opremom i razvodom opće potrošnje
0.4 kV, kao i zamjena istosmjernoga razvoda
sa stacionarnom 220 V baterijom.
1999. Uveden SCADA-sustav nadzora
upravljanja i mjerenja. Urađena rekonstrukcija krana 100+5 t.
2000. Kompletna zamjena 110 kV i 35 kV
rasklopnih postrojenja sa svom pratećom
opremom zaštite, upravljanja i mjerenja.
2001. Remonti oba agregata, nabavljen i
instaliran dizel-agregat, zamijenjen sustav
CO2 za gašenje požara, te instalirana nova
vatrodojavna centrala.
2005. Zamjena uzbude na oba agregata sa
statičnom ABB-uzbudom s dva punoupravljiva tiristorska mosna spoja i regulatorom
UNITROL 5000; zamijenjeni transformatori
za uzbudu i električno kočenje generatora.
2006. Kapitalni remonti agregata sa sanacijom svih ležajeva; zamijenjeno šest
HE Jajce I
44
jednofaznih transformatora s dva trofazna
blok transformatora 10,5/110 kV.
2007. Zamjena tlačne naprave vodostanskog zatvarača; napravljen i pušten u rad
Centar za upravljanje – Sliv Vrbas.
2009. Zamjena stacionarnih baterija 2x220 V.
2010. Dogradnja i prilagođavanje opreme
zatvarača ulazne građevine za prijenos podataka do uklopnice HE Jajce I; izvršena zamjena jednoga regulacijskog transformatora
35/110 kV.
2011. Zamijenjen drugi regulacijski transformator 35/110 kV. Izvršeno je prilagođavanje opreme i postrojenja za blackstart
procedure i sustav pomoćnih usluga.
2012. Sanacija krana 100+5t i hidroagregata
br. 1 kao i nadogradnja SCUP-a s proširenim
funkcijama.
2013. Ispitivanje vibracija i opletanja generatora br. 1, sanacija i dovođenje generatora
br. 1 u pogonski ispravno stanje; isporuka,
montaža, ispitivanje i puštanje u pogon kućnih transformatora i sanacija kavitacijskih i
drugih oštećenja agregata br. 2 i NDT-metoda na generatoru br. 1.
Realizirane investicije
(KM)
2003.
Zamjena sustava uzbude
85.217
2004.
Zamjena sustava uzbude
693.525
2005.
Nabava i ugradnja grupnoga regulatora aktivne i reaktivne
snage
2006.
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon bloktransformatora br. 1
1.017.547
Dogradnja pogonske zgrade
203.785
2007.
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon bloktransformatora br. 2
975.378
Proširenje sustava videonadzora
140.089
Nadogradnja vatrodojavnog sustava
Povezivanje zaštita na zajednički server
2008.
76.000
11.768
60.145
Dogradnja pogonske zgrade
60.699
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje opreme u pogon za
Sliv Vrbas
317.933
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje opreme u pogon za
Sliv Vrbas
51.190
Proširenje sustava videonadzora
Povezivanje zaštita na zajednički server
15.111
18.300
2011.
Nabava i ugradnja regulacijskih transformatora 110/35 kV
2012.
Sanacija krana 100+5 t
508.973
2013.
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon kućnih
transformatora 35/04 kV, 800 kVA
104.392
1.588.525
45
HE Jajce I
Uposlenici
Pogon HE Jajce I
HE Jajce I
Dr
Mr
VSS
VŠS
VKV
SSS
KV
NK
Uk
31.12.1995.
0
0
1
0
6
4
9
5
25
31.12.1996.
0
0
1
0
6
5
9
8
29
31.12.1997.
0
0
1
0
7
5
12
6
31
31.12.1998.
0
0
2
0
7
6
12
6
33
31.12.1999.
0
0
2
1
7
6
14
6
36
31.12.2000.
0
0
2
1
6
5
14
6
34
31.12.2001.
0
0
1
1
6
6
15
5
34
31.12.2002.
0
0
1
1
6
9
14
5
36
31.12.2003.
0
0
1
1
5
9
14
4
34
31.12.2004.
0
0
1
1
5
10
13
2
32
31.12.2005.
0
0
1
1
5
10
13
2
32
31.12.2006.
0
0
0
0
10
11
5
2
28
31.12.2007.
0
0
0
0
10
11
5
2
28
31.12.2008.
0
0
0
1
10
15
5
2
33
31.12.2009.
0
0
1
1
10
15
5
2
34
31.12.2010.
0
0
1
2
10
14
5
2
34
31.12.2011.
0
0
2
1
10
14
5
2
34
31.12.2012.
0
0
2
1
9
14
5
2
33
31.12.2013.
0
0
2
1
9
14
5
2
33
46
47
HE Jajce I
HE Jajce II
HE Jajce II
P
uštena je u pogon 1954. godine.
Hidroelektrana Jajce II nalazi se u Srednjobosanskoj županiji na desnoj obali rijeke
Vrbas, uz magistralni put Jajce – Banja Luka.
Od grada Jajca udaljena je 17 km. Godine
1954. godine puštena su prva dva agregata, a
treći je pušten 1956. godine i predstavlja prvo
postrojenje koje je izgrađeno na slivu rijeke
Vrbas. Predstavlja akumulacijsko-derivacijski
srednjotlačni tip hidroelektrane. To je uglavnom protočni tip elektrane s mogućnošću
dnevnoga izravnanja putem svoga akumulacijskog bazena od oko 2,1 milijun m3 korisnoga volumena koji se proteže od brane sve do
HE Jajce I u duljini od pet km s oscilacijom
razine od 7,0 m. Brana je lučno-gravitacijskog
tipa i smještena je oko 15 km nizvodno od
Jajca. Pogonska voda za Francisove turbine
vodi se dovodnim tunelom promjera 5,5 m
od brane do vodostana odakle počinju tri
tlačne cijevi, za svaku turbinu po jedna.
Vodostan je opremljen brzim pločastim
zatvaračima za svaku tlačnu cijev. U strojarnici su smještena tri agregata snage po 10
MW i brzine vrtnje 250 min-1. Instalirana
HE Jajce II
50
godišnja proizvodnja iznosi 175 milijuna
kWh.
Prvi je turbinski regulator bio centrifugalnoga tipa s njihalom proizvodnje Voith.
Za prijenos energije iz elektrane na mrežu
izgrađena su dva 35 kV dalekovoda prema
HE Jajce I i TS Vaganj, a nakon izgradnje
nizvodne HE Bočac na raspolaganju je još i
35 kV dalekovod prema toj elektrani.
Procjenjuje se da je do sada proizvela
preko devet milijardi kWh te da uz određena ulaganja i redovito održavanje može
proizvesti još toliko.
51
HE Jajce II
Povijesni dio
H
idroelektrana Jajce II je prva
elektrana na slivu rijeke Vrbas
izgrađena poslije Drugoga svjetskog rata i
najstarija elektrana u Elektroprivredi HZ
HB. Prije toga postojalo je nekoliko manjih
elektrana uključujući i onu podignutu za
potrebe tvornice Elektrobosna krajem 19.
HE Jajce II
52
stoljeća. Ta tvornica danas proizvodi metal
ferosilicij. U to je vrijeme planirana gradnja
i HE Jajce I koja je trebala biti smještena
uzvodno od HE Jajce II, a koja koristi vodu
rijeke Plive. (Nazivi su elektrana davani
idući nizvodno). S obzirom na potrebe i
realne uvjete izgradnja je počela s HE Jajce
II, kao najekonomičnijim postrojenjem.
Studije i projektiranje započelo je još 1947.
godine u okviru poduzeća Elektroprojekt,
Sarajevo. Investitor je za sve radove bilo
poduzeće Elektrovrbas – Jajce. Pripremni i
istražni radovi na izgradnji počeli su u jesen
1948. godine, a glavni radovi polovicom
1949. godine. Prva dva agregata puštena su
u pogon krajem travnja 1954. a treći agregat
1956. godine. Većinu građevinskih radova
obavilo je poduzeće Hidrogradnja iz Jablanice, a montažne radove Hidromontaža iz
Maribora. Turbine je isporučio Litostroj u
suradnji s Voithom, generatore Končar, a hidromehaničku opremu Metalna. Na gradnji
je bilo angažirano oko 2.000 ljudi. Ugrađeno
je ukupno 92.000 m3 betona i obavljeno
310.000 m3 iskopa u stijeni.
Prve rekonstrukcije
manipulacije preko računala. Godine 1981.
dovršena je i izgradnja HE Bočac smještena
17 km nizvodno, a prije toga bio je izgrađen
novi 35 kV dalekovod od HE Jajce II koji je
najprije služio za napajanje gradilišta, a kasnije i za prijenos energije u mrežu.
U to je vrijeme već započela i izrada idejnoga projekta proširenja HE Jajce II kojim
bi se potpuno iskoristio potencijal Vrbasa
čime bi se ispravio spomenuti problem
Prvu je veću rekonstrukciju elektrana doživjela u razdoblju od 1980. do 1983. kada
su ugrađena nova radna kola na turbinama,
elektronski BBC-ov regulator tipa HYDROTROL 4 s novom tlačnom jedinicom, novi
sustav upravljanja sa SCADA-sustavom u
kontrolnoj prostoriji koji je već u to vrijeme preko dva monitora omogućavao uvid
u sve procese u postrojenju, te osnovne
Budući da tadašnja Jugoslavija još nije
imala iskustva u projektiranju i gradnji
elektrana, a s druge strane, politička i ekonomska situacija u okruženju uzrokovala je
brojne teškoće u nabavi opreme, dogodili
su se i neki propusti u izvedbi postrojenja.
Tako se može reći da je elektrana s instaliranim proticajem od 79,8 m3/s (srednji
proticaj je 67 m2/s) i srednjim padom od
42,5 m podinstalirana u odnosu na potencijal Vrbasa. To se očituje u redovnim pojavama preljeva preko brane koji godišnje
traju i po nekoliko mjeseci.
53
HE Jajce II
niske instalacije elektrane. Projekt je izradio
Higrainženjering – Energoinvest Sarajevo,
a potpuno je završen 1985. godine. Njime
se predviđa nadvišenje brane HE Jajce II za
tri metra, izgradnja nove akumulacije s pribranskim postrojenjem na rijeci Ugar (koja
utječe u Vrbas nizvodno) i spajanje te dvije
akumulacije spojnim tunelom. Obavljene su
i brojne pripreme, a samu realizaciju projekta kao i niz drugih zahvata 1992. godine
prekinuo je rat.
HE Jajce II
54
55
HE Jajce II
Postrojenja HE Jajce II
Brana
Kruna brane nalazi se na 328,50 m, dok je
najveća radna kota jezera 329,00 m pri kojoj
se otvara optočni tunel radi zadržavanja
razine jezera na navedenoj koti. Ukoliko
se optočnim tunelom ne može odvesti sav
dotok Vrbasa, otvaraju se klapne jedna po
jedna, propisanim redoslijedom.
HE Jajce II
56
Brana je gravitacijskoga tipa i fundirana
je na aluvijalnom nanosu. Izvedena je u poligonu, tako da se djelovanjem luka povećava
stabilnost i prenose opterećenja na krečnjačke bokove. Vodonepropusnost osigurava sloj
gline, koji je položen po tijelu brane do ispod
betonskoga tepiha. Betonski tepih položen
je između glavne i pomoćne brane. Ploče su
dimenzija 5x5 m, debljine 30 cm i armirane su. Fuge su zalivene bitumenom. Zbog
eventualnoga uzgona u pojedinim pločama,
postavljeni su ventili. Dio slapišta uz samu
nožicu brane izveden je kao horizontalni
luk, ukliješten u stijenu na bokovima zbog
povećanja stabilnosti na klizanje pojedinih
bokova brane prije zalijevanja fuga.
Brana je građena u šest blokova od kojih su
četiri fundirana na nanosu. Fuge su zalivene
nakon izvršene konsolidacije slijeganja blokova i potom su injektirane. Maksimalna je visina brane 19,50 m. Katastrofalna voda Vrbasa
je 1.400 m3/s od čega se 1.150 m3/s evakuira
preko brane, a ostatak pomoću optočnog
tunela. Preko tri preljevna polja, od ukupno
četiri, postavljene su klapne dimenzija 15x2
m čime su smanjene oscilacije u bazenu.
Klapnama se upravlja elektromotornim pogonom s mogućnošću ručnoga upravljanja.
U brani je postavljen temeljni ispust
maksimalnoga kapaciteta 25 m3/s, koji služi
za pražnjenje prostora između dvije brane
i ispiranje naslaga ispred rešetke ulazne
građevine dovodnoga tunela. Zatvaračem
temeljnoga ispusta upravlja se elektromotornim pogonom. Preko brane prelazi most
izveden kao Gerberova greda na stupovima
u koje su smješteni mehanizmi za klapne.
Visina je pomoćne brane 6,0 m i izrađena
je od masivnoga betona. Pomoću te brane
Vrbasu je promijenjen smjer toka u optočni
tunel.
Ulazna građevina
Ulazna građevina je opremljena finom
rešetkom, pločastim zatvaračem i strojem
za čišćenje rešetke. Ulazna građevina ima
funkciju zahvata vode za turbine i izvedena
je kao kosi betonski plato (nagnut za 20°
u odnosu na vertikalu) na čijem je dnu
ostavljen pravokutni otvor visine 5,5 m i
širine 14,80 m koji se iza glavnoga zatvarača
pretvara u okrugli dovodni tunel promjera
5,5 m. Na ulaznoj građevini postavljena
je čelična rešetka radi sprečavanja prolaza krupnijih predmeta prema turbinama.
Rešetka je formirana od čeličnih štapova
dimenzija 8 x 80 x 5.830 mm, pri čemu je
razmak između štapova 40 mm. Čišćenje
rešetke vrši se hidrauličnom čistilicom s
mogućnošću automatskoga rada. Nova,
hidraulična čistilica ugrađena je u kolovozu
2007. i bitno poboljšava učinkovitost čišćenja rešetke. Do ulazne građevine dolazi se
mostom preko brane.
Glavni zatvarač
optočnoga tunela
Glavni zatvarač optočnoga tunela pločaste
je izvedbe. Postavljen je na ulaz optočnoga
tunela i služi kao regulacijski element za
potrebe održavanje kote akumulacije na 329
m n.m., u pogonu je od 1953., a sanacija
glavnoga zatvarača provedena je 2010.
Optočni tunel
Optočni tunel smješten je na desnoj obali.
Dug je 372 m i ima promjer 5,0 m. Pomoću
njega je Vrbasu promijenjen smjer kako bi
57
HE Jajce II
se oslobodilo gradilište brane. Maksimalni
kapacitet mu je 250 m3/s. On ujedno služi za
ispiranje nanosa i djelomičnu evakuaciju velikih voda. Opremljen je regulacijskim pločastim zatvaračem s hidrauličnim pogonom, a s
prednje strane pomoćnim zatvaračima koji se
podižu i spuštaju pomoću posebne dizalice.
Čitav tunel obložen je betonom. Danas je prvenstvena uloga optočnoga tunela evakuacija
velikih voda do 250 m3/s i to tek kada kota
dostigne 329 m n.m., a veći dotoci evakuiraju
se klapnama kako je već opisano.
Akumulacija
Akumulacijski bazen proteže se od brane
do HE Jajce I u duljini od pet km. Ukupni
volumen akumulacije iznosi 3,9 milijuna
m3, dok je korisni volumen 2,1 milijuna m3
HE Jajce II
58
s oscilacijom razine od 7,0 m. Pogonskim
uputama HE Jajce II regulirano je da se do
kote 329 m n.m. ne vrše nikakve manipulacije i to je najveća radna, a ujedno i dopuštena kota. Maksimalna kota jezera dostiže se
kod katastrofalnoga dotoka od 1.400 m3/s i
iznosi 331,5 m n.m.
Dovodni tunel
Dovodni tunel duljine 2.804 m ima promjer 5,5 m. Prolazi većim dijelom kroz
krečnjake, a manjim dijelom kroz laporac.
Tunel se bušio u punom profilu u krečnjaku, a u laporcu s potkopom, koji se poslije
proširivao i odmah betonirao. Debljina
betonske obloge u krečnjaku je 30 cm s 3
cm torkreta, a u laporcu 40 cm s 5 cm armiranoga torkreta.
Vodostan
Vodostan se sastoji od dva vertikalna okna
povezana donjom komorom s prigušivačem
i preljevom izravno u Vrbas. Prigušivač je
smješten u ploči iznad tunela, a sastoji se
od sustava otvora na koje se nadovezuje 11
nastavaka od Borda cijevi Ø 76 cm. Na taj je
način smanjen potrebni volumen donje komore i potrebni presjek za stabilnost. Ploče
prigušivača ujedno služe kao montažni plato
za brze zatvarače.
Dimenzije vodostanskoga okna:Ø11 x 22 m
Dimenzije preljevne komore: Ø11 x 16,8 m
Iz vodostanskoga okna izlaze tri tlačne
cijevi, za svaki agregat posebno. Tri brza
pločasta zatvarača postavljena su za svaku
tlačnu cijev posebno. Hidraulična jedinica
služi za pripremu tlačnoga ulja za servomotore sva tri zatvarača.
Tlačne cijevi
Tlačne cijevi granaju se na kraju tunela
ispod glavnoga okna vodostana za svaki
agregat po jedna cijev. Ukupno ih je tri.
Takvo rješenje uvjetovalo je položaj strojarnice s obzirom na protezanje slojeva
krečnjaka. Tlačne su cijevi u stvari tuneli
obloženi betonskom oblogom debljine 30
cm i armiranim torkretom debljine 3 cm.
Donji horizontalni dio svake tlačne cijevi
ispred predturbinskoga leptirastog zatvarača izveden je od čeličnih cijevi duljine 9,0
m. One preuzimaju puni tlak.
59
HE Jajce II
Srednji promjer tlačnih cijevi: 2,9 m
Srednja duljina tlačnih cijevi: 63 m
Nagib:45°
Odvodni tunel
Difuzori turbina spojeni su u zajednički
odvodni tunel širine 9,0 m i duljine 146
m. Obložen je betonom samo do kote 280.
Posljednjih nekoliko metara na izlazu, tunel prelazi u otvoreni kanal. Portal je izlaza
posebno uređen, a u njemu su izvedeni i
utori za gredne zapornice. Te se zapornice u
kombinaciji s glinom montiraju kako bi se
izolirao Vrbas od odvodnoga tunela prilikom njegova pražnjenja.
Strojarnica
Strojarnica u širem smislu predstavlja podzemnu građevinu u kojoj je smještena oprema
proizvodnih jedinica, zajednički sustavi i dio
hidromehaničke opreme. U sebi ujedinjava
prostor strojarnice u užem smislu u koji ulaze:
HE Jajce II
60
■■ sifonski prostor na koti 276,90 m n.m.
■■ turbinski prostor na koti 280,00 m n.m.
■■ generatorski prostor na koti 286,50 m
n.m.
■■ montažni prostor na koti 290,50 m n.m.
te prostori u kojima se smješteni: kontrolna soba, rasklopno postrojenje, sabirnice,
prostor difuzorskih zatvarača, klima-postrojenje, niskonaponsko postrojenje, akumulatorske baterije i ostalo.
Na turbinskom katu smještene su turbine
s pomoćnim pogonima i dijelom zajedničkih pogona.
Na generatorskom katu smješteni su
generatori, sustavi generatorskih zaštita i
uzbude, sustavi regulacije i upravljanja te
kućna turbina.
Na montažnom katu nalazi se kućište
nosećega ležaja i gornji sklop agregata,
montažni plato u neposrednoj blizini pristupnoga tunela i mosna dizalica sa stazom
koja se proteže paralelno sa strojarnicom.
Strojarnica je smještena podzemno u krečnjačkom masivu na desnoj obali Vrbasa. Kaverna je duga 54 m, široka 17 m i visoka 34 m.
Paralelno uz strojarnicu leži 35 kV rasklopno postrojenje, ispod kojeg se nalaze
energetski transformatori u poljima između
generatora i difuzorski zatvarači. Unutarnja
konstrukcija sastoji se od dva dijela: posebnoga komandnog trakta, koji je riješen kao
armirano-betonska okvirna konstrukcija, i
61
HE Jajce II
Osnovni podatci o turbinama:
Tip turbine
Proizvođač
Izlazna snaga turbine
Brutto pad
Neto pad
Nazivni protok za jednu turbinu
Nazivni promjer turbine
Najveći promjer radnog kola
Broj lopatica radnog kola turbine
Broj lopatica privodnog kola
Brzina vrtnje
Najveći stupanj djelovanja
Najveća kota donje vode
Najmanja kota donje vode
Kota katastrofalne donje vode (HE Bočac)
Osnovni podatci o generatorima:
Proizvođač
Tip
Snaga
Napon
Struja
Frekvencija
Broj okretaja
Broj okretaja kod pobjega
Cos φ
Uzbuda: napon/struja
Klasa izolacije rotora
Klasa izolacije statora
Smjer vrtnje
Broj polova rotora
Broj štapova statorskog namota
Broj utora statorskog paketa
Provrt statora
Zračni raspor između rotora i statora
Promjer rotora (s prigušnim kavezom)
Moment inercije rotora GD2
Masa rotora
HE Jajce II
62
Francis GP 19 F210
VOITH - LITOSTROJ
Pt = 10 MW
HB = 50 m
HN = 42 m
QN = 26,6 m3/s
D1 = 1460
2172 mm
17
20
250 min-1
91.4 %
282 m n.m.
279 m n.m.
283 m n.m.
KONČAR – Zagreb
S 450/75 - 24
12.500 kVA
6300 V
1200 A
50 Hz
250 min-1
355 min-1
0,8
165V/376A
F
F
desni
24
540
270
4.000 mm
8 mm
3.984mm
400 tm2
55 t
posebno strojarnice. Do kote 280 cijela konstrukcija za strojarnicu i 35 kV postrojenje
je jedinstvena, a iznad toga odijeljeni su
temelji za generatore, koji su svaki za sebe
poseban okvir. Desno od pristupnoga tunela
nalazi se komandni trakt s ostalim postrojenjima. Cijela je kaverna klimatizirana. U
2008. klima-postrojenje u cijelosti je revitalizirano, tj. ugrađeno je novo postrojenje za
grijanje, hlađenje i odvlaživanje.
Turbine
Pogonski dio agregata predstavlja spiralna
Francis turbina, proizvedena u Litostroju,
Ljubljana, s vertikalnim vratilom koja je
krutom spojkom izravno spojena s vratilom
rotora generatora. Svaka je turbina opremljena s digitalnim turbinskim regulatorom
i pripadnim hidrauličnim sustavom regulacijskoga ulja s hidrauličkim komponentama
za upravljanje i zaštitu turbina.
Generatori
Generatori su trofazni sinkroni tipa S
450/75 – 24 vertikalne izvedbe. Generatore pogone Francis turbine s vertikalnom
osovinom. Spoj rotora generatora i turbine
izveden je pomoću krute spojke (vijcima).
Energetski transformatori
Energetski transformatori imaju sljedeće
karakteristike tip: Končar; spoj: Yd5; snaga:
12.500 kVA; napon: 6,3/35 kV; ukupna masa:
33 t; količina ulja: 8.000 lit. Transformatori su
proizvedeni: 1952., 1953. i 1955. godine.
Sustav regulacije i
upravljanja
U 2003. godini obavljena je zamjena sustava
regulacije i upravljanja agregata na sve tri
turbine. Obavljena je montaža, ispitivanje i
puštanje u pogon sljedeće opreme:
■■ turbinski regulatori za tri agregata koji
uključuju ormare s mikroprocesorskim
regulatorima, opremu za pripremu i razvod tlačnoga ulja, servomotore privodnoga uređaja, te servomotore predturbinskih zatvarača i zaobilaznog (bypass)
ventila;
■■ sustav upravljanja, signalizacije i mjerenja smješten u tri upravljačka ormara po
svakom agregatu;
■■ sustav upravljanja 35 kV rasklopnim
postrojenjem;
■■ lokalni SCADA-sustav, smješten u
komandnoj prostoriji hidroelektrane,
obuhvaća dvije računalne konfiguracije
s potrebnim operacijskim i sistemskim
softverom;
■■ dio mjerne, kontrolne i signalne opreme;
■■ zamjena tlačnih jedinica izvedena je uz
povećanje nazivnoga tlaka ulja u regulacijskom sustavu s 25 bara na 180 bara
uvođenjem boca dušik-ulje umjesto
starih boca zrak-ulje;
63
HE Jajce II
■■ sva je oprema za praćenje start-stop sekvencije agregata obnovljena uz uvođenje
kontrolera u ormare upravljanja;
■■ Godine 2000. omogućen je prijenos podataka u Centar za upravljanje;
■■ Godine 2006. izvršena je ugradnja novih
brojila za registraciju električne energije i
snage u elektrani;
■■ Godine 2006. ugrađen je grupni regulator aktivne i reaktivne snage agregata.
Visokonaponsko
postrojenje
Visokonaponsko postrojenje obuhvaća rasklopno postrojenje, kablovski prostor, prostor
sabirnica, kablovske kanale te izlazni portal.
HE Jajce II
64
35 kV rasklopno postrojenje s kabelskim
prostorom i sabirnicama smješteno je paralelno uz strojarnicu. U kablovskom prostoru
smješteni su visokonaponski kabeli koji se
kroz kanal u pristupnom tunelu vode do
portala i dalekovoda. Samo rasklopno postrojenje sastoji se od:
■■ tri generatorska polja;
■■ četiri dalekovodna polja;
■■ dva polja kućnih transformatora;
■■ dva polja za fizički smještaj kućnih transformatora;
■■ jednog spojnog polja;
■■ dva mjerna polja i
■■ jednoga rezervnog polja.
Jednopolna shema HE Jajce II
65
HE Jajce II
Osnovne tehničke
karakteristike HE Jajce II
Brana i akumulacija
Ukupni volumen akumulacije
3,9 hm3
Korisni volumen akumulacije
2,1 hm3
Energetska vrijednost akumulacije
Maksimalna radna kota jezera
Minimalna radna kota jezera
0,22 GWh
329,00 m n.m
321,50 m n.m
Turbine
Tip
Proizvođač
Nazivna snaga
Tehnički minimum
Osnovni podatci
Godina puštanja u pogon
1954.
Broj agregata
Instalirana snaga
30 MW
Instalirani protok
79,8 m3/s
Tehnički minimum
Srednja godišnja proizvodnja
Stupanj korisnoga djelovanja agregata
Energija od 1 m3 vode
5,5 MW
175 GWh
89 %
0,106 kWh
14,6 m3/s
Nazivni broj okretaja
250 min-1
Broj okretaja kod nekontroliranoga pobjega
500 min-1
Stupanj iskorištenja
Nazivni promjer radnoga kola
Materijal radnoga kola
Tip
0 m /s
Prividna snaga
49 m
Bruto pad - normalni
46 m
Bruto pad - minimalni
39 m
Srednji neto pad
Duljina dovodnoga tunela
Promjer dovodnoga tunela
Kota donje vode
66
42,5 m
2.804 m
5,5 m
280,0 m n.m
91,4%
1.460 mm
Nehrđajući čelik, CrNi 13-4
Generatori
Biološki minimum
Bruto pad - maksimalni
5,5 MW
Minimalni protok
Proizvođač
66 m3/s
10 MW
26,6 m3/s
9,7 m3
3
Voith + Litostroj
Nazivni protok
Količina vode za 1 kWh
Srednji godišnji dotok
HE Jajce II
3
Francis
Faktor snage (cos φ)
Maksimalna reaktivna snaga
Trofazni, sinkroni
Končar
12,5 MVA
0,8
7,5 MVAr
Nominalni stupanj iskorištenja
96,2%
Napon statora
6,3 kV
Način hlađenja statora
Zrak (hlađen vodom)
Način hlađenja rotora
Zrak (hlađen vodom)
Broj polova
24
67
HE Jajce II
Ukupno proizvedena energija (GWh) od 1954. do 2013.
(ukupno 8.929,41 GWh)
Ukupan broj sati rada od 1954. do 2013.
HE Jajce II
68
Proizvednja električne energije od 1992. do 2013.
Vlastita potrošnja Pogona HE Jajce II od 1997. do 2013.
69
HE Jajce II
Radni sati agregata Pogona HE Jajce II od 1997. do 2013.
Oštećenja 1992.-1995.
O
d 1992. do 1995. bilo je najteže
razdoblje u radu elektrane. Vanjski je dio postrojenja bio meta stalnih napada
od samoga početka rata pa sve do okupacije
Jajca, u listopadu 1992.
U to je vrijeme elektrana ipak bila u
pogonu, a izvršene su i neke sanacije postrojenja, te je prvi put od svoje izgradnje
radila u otočnom režimu i napajala je uže
područje općine Jajce. U rujnu 1995. snage
HVO-a oslobađaju Jajce i ponovno zauzimaju elektranu koja zajedno s HE Jajce
I ulazi u sastav Radne jedinice Hidroelektrane Jajce, a preko nje u Javno poduzeće
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao
najstarija elektrana.
Stanje je postrojenja nakon oslobađanja
bilo jako loše, a najveći problemi bili su:
■■ nedostatak iskusnoga osoblja jer je nakon
oslobođenja ostao samo mali broj prijeratnih radnika koji su imali određeno
pogonsko iskustvo;
■■ potpuno potopljen dio opreme u turbinskom prostoru što je dugo vremena poslije
jako ugrožavalo pogonsku spremnost
zbog nemogućnosti pravodobnih zamjena
ili sanacije;
HE Jajce II
70
■■ nemogućnost nabave određene opreme i
materijala;
■■ trajno nestao ili neupotrebljiv dio tehničke dokumentacije.
Bez obzira na sve navedene teškoće, zahvaljujući radnicima elektrane, HE Jajce II je zanemarivo malo vremena bila pogonski nespremna, a postrojenje se iz dana u dan obnavljalo
popravcima, remontom ili zamjenom opreme.
Od većih zahvata na postrojenju treba
spomenuti:
■■ ugradnju novih generatorskih i dalekovodnih zaštita;
■■ ugradnju nove opreme u 35 kV rasklopnom postrojenju;
■■ ugradnju novoga sustava turbinske regulacije i upravljanja;
■■ ugradnju novoga sustava vlastite potrošnje i istosmjernoga razvoda;
■■ nabavu trećega difuzorskog zatvarača;
■■ remont hidromehaničke opreme (vodostanski zatvarači i zatvarač dovodnoga
tunela);
■■ izgradnju prostorije i ugradnju dizelagregata za napajanje vlastite potrošnje
elektrane;
■■ građevinsku sanacija ulaznoga portala.
71
HE Jajce II
Sanacija i modernizacija
2000.-2001. Zamjena staroga sustava
električnih zaštita agregata i dalekovoda i
ugradnja novoga 35 kV rasklopnoga postrojenja.
2001. Zamjena hidraulične jedinice vodostana.
2003. Ugradnja nove upravljačke, kontrolne i regulacijske opreme agregata.
2004. Sanacija 35 kV dalekovoda.
2005. Zamjena sustava istosmjernoga
napajanja.
2006. Zamjena opreme 0,4 kV postrojenja; pražnjenje akumulacijskoga jezera;
zamjena sustava uzbude s analognim regulatorima s novim, u tom trenutku, na tržištu
najmodernijim sustavom uzbude generatora
s digitalnim regulatorom napona.
2005., 2006. i 2010. Kapitalni remonti
na sva tri agregata.
2007. Ugradnja hidraulične čistilice na
ulaznoj građevini; automatizacija sustava
tehničkoga promatranja brane.
2008. Zamjena sustava klimatizacije i
instaliranje sustava za odvlaživanje.
2009. Sanacija i automatizacija krana;
sušenje i filtriranje ulja i sušenje aktivnoga
dijela blok-transformatora.
2009. i 2012. Zamjena kućnih transformatora.
2008.-2010. Remont pomoćnih i glavnoga zatvarača optočnoga tunela.
2011. Remont zatvarača ulazne građevine;
sanacija pristupnoga mosta.
2012. Zamjena stabilnoga sustava za gašenje požara; mjerenje profila nanosa u akumulaciji; servisiranje klorinatora za pitku
vodu.
2013. Istražni radovi na projektu revitalizacije.
Realizirane investicije
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
HE Jajce II
72
Zamjena sustava regulacije i upravljanja na tri agregata
Sanacija ulaznoga portala
Zamjena ormara vlastite potrošnje agregata
Izrada projekta nadvišenja brane
Zamjena sustava uzbude
Nabava i ugradnja grupnoga regulatora aktivne i reaktivne snage
Izrada studije izvodljivosti revitalizacije HE Jajce II
Zamjena sustava uzbude
Nabava hidraulične čistilice na ulaznoj građevini
Povezivanje zaštita na zajednički server
Ugradnja hidraulične čistilice na ulaznoj građevini
Proširenje sustava videonadzora
Nadogradnja vatrodojavnoga sustava
Uvođenje automatiziranoga promatranja brane
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon klima sustava u strojarnici HE Jajce I, HE Jajce II
Proširenje sustava videonadzora
Povezivanje zaštita na zajednički server
Izrada projektne dokumentacije za revitalizaciju agregata nadvišenja
brane i male hidroelektrane na optočnom tunelu HE Jajce II
Izrada projektne dokumentacije za revitalizaciju agregata nadvišenja
brane i male hidroelektrane na optočnom tunelu HE Jajce II
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon kućnoga transformatora 35/04kV, 630kVA
Izrada projektne dokumentacije za revitalizaciju agregata nadvišenja
brane i male hidroelektrane na optočnom tunelu HE Jajce II
Sanacija pristupnoga mosta
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon blok-transformatora
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon kućnoga transformatora 35/04kV, 630kVA
Zamjena stabilnoga sustava za gašenje požara
Istražni radovi na projektu revitalizacije HE Jajce II
(KM)
2.042.786
263.658
85.058
71.642
691.504
89.400
92.472
190.806
708.988
38.688
783.584
57.174
9.742
118.511
761.258
7.095
18.150
274.285
275.810
59.700
554.370
241.026
19.500
34.700
136.063
28.330
73
HE Jajce II
Projekt rekonstrukcije
HE Jajce II
H
idroelektrana Jajce II je u pogonu već 60 godina i bez obzira
na brojne zahvate na obnovi postrojenja od
izgradnje do danas, nakon toliko godina rada
potrebno je provesti temeljitu rekonstrukciju
postrojenja sagledavajući potrebe elektrane
kao cjeline kako bi se njezin životni vijek
produljio za barem još 40 godina.
Osim fizičke i tehnološke zastarjelosti
glavnih postrojenja i sustava, elektranu
karakterizira i nedovoljno instalirani kapacitet u odnosu na hidropotencijal Vrbasa na
pregradnom profilu te velika zapunjenost
akumulacije nanosima. Sve to dovodi do
velikih gubitaka proizvodnje kroz preljeve
preko brane i kroz optočni tunel, nedovoljne
fleksibilnosti postrojenja i ugrožavanja pogonske spremnosti.
Kako bi se otklonili ili barem umanjili
navedeni problemi, razrađen je temeljit projekt obnove – rekonstrukcije postrojenja koji
bi se sastojao od 3 modula, a koji mogu funkcionirati i samostalno kao projekti. Ovdje su
integrirani u jedan projekt nazvan Projekt
rekonstrukcije HE Jajce II.
HE Jajce II
74
Modul A predviđa nadvišenje brane za tri
m koje je bilo planirano izvesti još prije 1992.
godine u sklopu nekih tadašnjih razvojnih
projekata. Nadvišenje bi se realiziralo ugradnjom novih klapna na preljevnim poljima
brane koje bi bile više za tri m u odnosu na
postojeće klapne. Tim zahvatom omogućava
se povećanje snage postrojenja i godišnje
proizvodnje, smanjenje preljeva preko brane
i povećanje fleksibilnosti postrojenja kroz
povećanje korisnoga volumena akumulacije
za oko 1,4 milijuna m3.
Modul B obuhvaća sve zahvate na obnovi
postrojenja poput: kompletne zamjene proizvodnih jedinica (turbina, generator, blok
transformator i pomoćni pogoni), zamjene
zajedničkih pogona i sustava elektrane, hidromehaničke opreme, građevinske sanacije
svih objekata dovodnoodvodnoga sustava te
radove na uklanjanju dijela nanosa u akumulaciji uz zaštitu od daljeg zapunjavanja.
Modul C je predviđao izgradnju male
hidroelektrane na izlazu optočnoga tunela kojom bi se energetski iskorištavao dio
preljevnih voda koje se evakuiraju kroz taj
organ. Međutim, ekonomsko-financijska
analiza toga zahvata pokazala je da on nema
potrebnu isplativost i od njega se zasada
odustaje pa se u nastavak realizacije Projekta
rekonstrukcije HE Jajce II ide s modulima A i
B kako je prikazano na slici.
Vrijednost Projekta je procijenjena na oko
28 milijuna eura, a financiranje bi bilo kombinacijom kredita i vlastitih sredstava. Realizacija je zamišljena na način da se najprije
ishode sve dozvole za Projekt uključujući i
građevinsku dozvolu, pa da se tek onda raspisuju tenderi i dodjeljuju ugovori za nabavu
opreme i izvođenje radova.
Projektna je dokumentacija na razini
idejnoga projekta već urađena i u 2012.
godini inicirane su prve pripremne aktivnosti u svrhu ishođenja potrebnih dozvola
i provedbe različitih istražnih radova za
realizaciju Projekta. U 2015. godini očekuje
se ishođenje okolišne dozvole i urbanističke
suglasnosti, nakon čega će se izraditi glavni
75
HE Jajce II
Uposlenici
projekt rekonstrukcije, pa će u 2017. biti moguće ishoditi građevinsku dozvolu i raspisati
tendere. Sukladno tome, prve radove na Projektu bit će moguće započeti 2019. godine, a
njihov završetak očekuje se u 2022. godini.
Budući da je vrijeme početka realizacije
Projekta relativno daleko, odlučeno je da se
u međuvremenu za kritične dijelove postrojenja pristupi zamjeni opreme financiranjem
iz vlastitih sredstava (blok transformatori,
hidromehanička oprema i dr.).
HE Jajce II
76
Ukupna godišnja proizvodnja rekonstruiranoga HE Jajce II bi se trebala povećati sa
sadašnjih 175 GWh na 190 GWh.
Glavni je cilj i svrha Projekta produljenje životnoga vijeka elektrane, a dodatni
ciljevi su: bitno smanjenje utjecaja na okoliš HE Jajce II, energetski doprinos kroz
povećanje godišnje proizvodnje za oko 15
GWh i povećanje stupnja djelovanja proizvodnih jedinica, povećanje sigurnosti i
stabilnosti rada postrojenja i sl.
77
HE Jajce II
Pogon HE Jajce II
Dr
Mr
VSS
VŠS
VKV
SSS
KV
NK
Uk
31.12.1995.
0
0
0
0
6
4
6
2
18
31.12.1996.
0
0
2
0
8
6
8
5
29
31.12.1997.
0
0
2
0
8
6
10
7
33
31.12.1998.
0
0
1
0
12
7
7
7
34
31.12.1999.
0
0
1
1
12
8
8
6
36
31.12.2000.
0
0
2
1
11
7
8
6
35
31.12.2001.
0
0
2
1
11
7
8
6
35
31.12.2002.
0
0
3
1
11
8
8
6
37
31.12.2003.
0
0
3
1
11
8
8
6
37
31.12.2004.
0
0
3
1
11
7
8
5
35
31.12.2005.
0
0
3
1
11
7
9
4
35
31.12.2006.
0
0
0
0
15
7
3
3
28
31.12.2007.
0
0
0
0
15
7
4
3
29
31.12.2008.
0
0
0
1
13
7
4
2
27
31.12.2009.
0
0
1
1
13
7
4
2
28
31.12.2010.
0
0
1
1
13
8
3
2
28
31.12.2011.
0
0
2
1
13
8
3
1
28
31.12.2012.
0
0
2
1
13
8
3
2
29
31.12.2013.
0
0
1
1
13
8
3
2
28
U Domovinskom ratu poginuo je Pejo Štrkalj, djelatnik HE Jajce II.
HE Jajce II
78
79
HE Jajce II
Briga o zašiti okoliša na
slivu Vrbas
JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna d.d. Mostar sve
svoje poslovne aktivnosti temelji na načelima održivoga razvoja koji podrazumijeva
odgovorno upravljanje, pozitivno poslovanje, zadovoljstvo svih zainteresiranih strana
i dinamičan razvoj koji ne ugrožava okoliš.
Teži se neprestanom postizanju boljih rezultata zaštite okoliša, te se kontinuirano poduzimaju sve raspoložive mjere koje poboljšavaju zaštitu okoliša u svim organizacijskim
dijelovima i aktivnostima.
Mjere brige za okoliš i njegove zaštite
koje se poduzimaju u Organizacijskom dijelu proizvodnje električne energije, Sliv Vrbas
- Jajce, provode se kroz različite aktivnosti:
HE Jajce II
80
Uspostava automatiziranoga hidrometeorološkog sustava, kojim se vodi briga o
kvaliteti i kvantiteti vode u vodotocima na
području rada Elektroprivrede HZ HB, te
praćenje meteoroloških parametara (temperatura vode, vlažnost zraka, oborine, smjer i
intenzitet vjetra), na lokacijama od važnosti
za proizvodnju i prehranjivanje slivova.
Sustav radi pomoću Hydras 3 softvera za
prikupljanje i prijenos podataka putem
GSM-signala do Centra upravljanja. Trenutačno je postavljeno 26 hidroloških i osam
meteoroloških postaja na području rada
Elektroprivrede HZ HB od toga pet postaja
na prostorima Sliva Vrbas i to: VP Volari, VP
Jezero, VP Jožika, VP Han Skela i VP Jajce I.
U projektu Jajce-sanacija korita rijeke
Plive i vodopada, Elektroprivreda HZ HB
sudjelovala je kao suinvestitor, zajedno s
Agencijom za vodno područje rijeke Save i
Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, koje je bilo i nositelj Projekta. Interes
je Elektroprivrede HZ HB u sudjelovanju u
sanacijskim radovima na koritu rijeke Plive
u tome, što se koritom rijeke Plive evakuiraju velike vode koje proizvodni pogon HE
Jajce I nije u mogućnosti prihvatiti.
Projekt je bio opsežan, pa je podijeljen u
tri faze:
■■ Prva faza započela je 2003. godine i podrazumijevala je sanaciju pragova 7 i 8, te
izradu krilnih i obalnih zidova. Radove
je izvodila GIK Hidrogradnja Sarajevo,
Pogon Sigma.
■■ Druga faza započela je 2006. godine
saniranjem pragova u području od 1 do
6 s pripadajućim dijelom korita i obalnih
zidova.
■■ Treća faza počela je 2010. godine, a
okončana 2011. kada je izvršena sanacija
krune vodopada, bučnice i odrona s desne
strane. Radove druge i treće faze izvelo je
poduzeće Hering d.d. Široki Brijeg.
81
HE Jajce II
Nakon okončanja projekta Jajce-sanacija
korita rijeke Plive i vodopada, dio korita
rijeke Plive i vodopad u Jajcu postali su, u
građevinskom smislu, potpuno stabilni i
sigurni od urušavanja za dulje razdoblje.
Ponovno su zasjali u svom punom sjaju i
privlače poglede mnogih turista, ali i divljenje sugrađana.
Poribljavanje. U cilju ublažavanja laganoga poremećaja ekološke ravnoteže
autentičnoga ekosustava provodi se redovito
HE Jajce II
82
godišnje poribljavanje hidroakumulacija HE
Jajce I i HE Jajce II. Poribljavanje ribolovnih
voda provodi se na temelju studije Monitoring ihtiopopulacija i fizikalno-kemijskih
pokazatelja vode u svrhu poribljavanja hidroakumulacija u slivu rijeka Vrbas i Neretva
koju je za potrebe JP Elektroprivreda HZHB
d.d. Mostar izradio Zavod za ribarstvo,
zoologiju i zaštitu voda Agronomsko i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta
u Mostaru i na temelju godišnjeg Programa
poribljavanja hidroakumulacija. Poribljavanje se vrši s mlađi potočne pastrve i šarana s
količinama danim u tablici.
Red.
Ribolovna voda
br.
1.
2.
3.
Površina
ha
Veliko plivsko jezero
(HE Jajce I)
150
Malo plivsko jezero
(HE Jajce I)
120
Barevo (HE Jajce II)
120,5
Vrsta ribe
Ukupno
komada
Potočna pastrva veličine 10-12cm
11.250
Šaran prosječne mase 200 – 350 g/kom
6.000
Potočna pastrva veličine 10-12cm
8.400
Šaran prosječne mase 200-350 g/kom
3.600
Potočna pastrva veličine 10-12cm
9.600
83
HE Jajce II
Politika zaštite okoliša temelji se na
načelima preventivnoga djelovanja i opreza,
prvenstveno poštivanjem zakonskih propisa, standarda i EU-direktiva iz područja
zaštite okoliša, pa tako se poštivaju odredbe
okolinskih dozvola, vodnih dozvola i drugih
akata koji se odnose na okoliš.
Kakvoća vode HE Jajce II ispitivana je
putem fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških svojstava. Ispitivanja su izvršena na
Agronomskome fakultetu u Mostaru na Zavodu za ribarstvo, zoologiju i zaštitu voda u
okviru studije Ihtiostudija za ribolovne vode
na kojima su izgrađene hidroakumulacije:
Čapljina, Mostar, Rama, Jajce I i Jajce II.
Fizikalno-kemijski pokazatelji vode
u HE Jajce I praćeni su za sva godišnja
doba od listopada 2003. do kolovoza 2004.
godine.
Uzorkovanje vode hidroakumulacije, u
svrhu određivanja kvalitete vode, vršeno je
na dvije mjerne postaje.
Zamuljenost akumulacije HE Jajce II je
u energetskom smislu veliki problem, pa se
pristupilo izradi projekta nadvišenja brane,
kako bi se povećao kapacitet akumulacije.
Međutim, s ekološkoga aspekta mulj je zadovoljavajuće kvalitete, pa se pokušava iznaći rješenje čišćenja i zbrinjavanja mulja iz
akumulacije. Mjerenje količine mulja vrši se
ciklično. Posljednje je vršeno u rujnu 2012.
pod nazivom Mjerenje profila nanosa u akumulaciji HE Jajce II, a rezultat je bio 71,1 %
zapunjenosti.
Problem plutajućega otpada i ostaloga
čvrstog otpada koji dođe na rešetku ulazne
građevine HE Jajce II riješen je nabavom i
ugradnjom automatizirane čistilice s teleskopskom „rukom“, koja prikupljeni materijal odlaže u kontejner na platou, a dalje
se zbrinjava, putem lokalnoga komunalnog
poduzeća, na gradsko odlagalište.
HE Jajce II
84
85
HE Jajce II
102 godine od izgradnje
prve hidroelektrane*
U
Turistički i
gospodarski milje
J
ajce je smješteno na ušću rijeke
Plive u Vrbas, prvi put se spominje
1396. godine u posjedu Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Sredinom 15. st. prelazi u vlast bosanskih vladara: kralja Stjepana Ostoje, kralja
Tome i kralja Stjepana Tomaševića. Godine
1463. pada pod tursku vlast, a pod vodstvom
Matijaša Horvina osnovana je i banovina
za obranu od Turaka. Grad je 1658. godine
potpuno uništen u požaru, a krajem 19. st.
izvedeni su opsežni konzervatorski radovi.
Jajačka tvrđava, vodopad, Plivska jezera,
kanjon Ugra, katakombe, crkve sv. Ive u
Podmilačju, rimski grad boga Mitre, nekropole stećaka u Bistrici, tvrđava Komatin,
(citadela), muzej AVNOJ-a; džamija Esme
Sultanije, franjevački samostan, te katolička
HE Jajce II
86
crkva sv. Marije s tornjem sv. Luke spomenici
su i znamenitosti koji umnogome određuju
grad Jajce.
Jajce nazivaju grad kamena, svjetlosti i
vode, kraljevski grad, grad-muzej pod otvorenim nebom. Ukras grada su svakako Veliko
i Malo plivsko jezero (nalaze se pet km od
grada), između kojih su čuvene vodenice.
Prva asocijacija na spomen grada Jajca i njegov zaštiti znak je 22 metara visok
vodopad.
U Jajcu su nalazišta gipsa, a u okolici ima
boksita (u području Poljana i Bešpelja). Zahvaljujući vodnom potencijalu na području
općine Jajce nalaze se naše dvije hidroelektrane koje čine okosnicu gospodarstava grada,
ali i šire.
Jajcu je stota godišnjica prve
primjene električne energije
prošla sasvim nezapaženo i u sjeni proslave
100 godina Elektrobosne. Jajce je treći grad u
Bosni i Hercegovini koji je dobio električnu
energiju. Godine 1888. u Zenici je pušten u
rad prvi parni stroj koji je pogonio dinamu
jednosmjerne struje, čija je struja osvjetljavala direkciju tamošnjeg rudnika. Godine
1895. u Sarajevu je napravljena prva javna
termoelektrana, a 1897. godine zasjala je
prva električna žarulja u Jajcu.
Godine 1894. godine u Jajcu je u rad
puštena prva i najveća hidroelektrana u
jugoistočnoj Europi. Bila je smještena na
skoro idealnom mjestu u odnosu na proizvodne pogone Elektrobosne i vodotok Plive.
Ona je, ustvari, koristila prirodni akumulacijski bazen Velikog plivskog jezera. Za te
potrebe izgrađen je dovodni kanal dugačak
3.600 metara. Oko 3.000 metara kanala bilo
je betonske konstrukcije, profila 4x2 metra,
dok je ostali dio bio od drvene građe. Iako je
korišten samo jedan dio raspoložive vodene
mase Plivskoga jezera, kanalom je svake
sekunde prolazilo po 15 kubika vode, sto je
omogućavalo da hidroelektrana proizvede
oko 53 milijuna kWh godišnje.
U hidroelektranu je bilo ugrađeno osam
generatora naizmjenične struje, firme
Schukert od po 800 kVA, 180 V i 3000 A.
Generatori su pokretani turbinama od po
1000 KS, isporučenim od firme Francis.
Svaki od tih generatora bio je opskrbljen
generatorom jednosmjerne struje, kao vlastitom budilicom. Jednosmjerna struja za
pogon Elektrolize u Elektrobosni dobivala
se iz jednosmjernoga generatora snage 400
kVA, koji je pokretala jedna, već spomenuta, turbina od 1.000 KS. Taj jednosmjerni
generator zamijenjen je 1928. godine novim
generatorom Elin čija je snaga bila 1.140
kVA, 300 V i 3.800 A.
Kasnije, godine 1939. zbog porasta proizvodnje elektrolize, montiran je još jedan
generator jednosmjerne struje tipa Elin,
* Iz teksta Slavka Jelice 102 godina struje u Jajcu objavljena u Informativno-stručnom listu, EP HZHB br. 2, 1999.
str. 16.
87
HE Jajce II
snage 840 kVA. Tada su oba Elinova jednosmjerna generatora spojena zajedničkom
osovinom na jednu turbinu od 2.000 KS
nabavljenu od firme Voith.
Usporedno u svijetu su nezaustavljivo
napredovala nove spoznaje o električnoj
energiji i njezinoj primjeni, a s malim zakašnjenjem ona su pristizala i u Jajce.
Godine 1905. u Jajcu je bilo šest električnih uličnih svjetiljki.
Godine 1912. bilo ih je 12, a 30 ostalih
bile su petrolejke.
Godine 1922. započela je elektrifikacija
grada. Naravno, od tada pa do danas prošlo
je puno vremena. Mnoga, kroz povlastice
ojačala i očvrsla, administrativna i
gospodarstvena središta iskoristila su ponuđene blagodati i prestigla Jajce, ali ono
i danas predstavlja jako elektroenergetsko
čvorište. Povijest se i dalje piše, ali će, ipak u
njezinu dijelu,vezanom uz električnu energiju
i njezinu primjenu, ostati trajno obilježeno
ime grada Jajca i 1897. godina u njemu.
Jer, ako se znade da je na slapovima Nijagare, 1895. godine, izgrađena prva u svijetu
komercijalna elektrana izmjenične struje,
onda to neće biti nimalo teško shvatiti i
opravdati...
Izdaje
JP Elektroprivreda
Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar
Ulica dr. Mile Budaka 106 A, 88000 Mostar, BiH
Tel.: +387 36 33 57 00
Faks: +387 36 33 57 77
Elektronička pošta: [email protected]
Naklada
500 primjeraka
Priprema
Sektor za odnose s javnošću
Fotografije
Arhiv EPHZHB
HE Elektro-Bosna Jajce
(1899.-1957. godina), prva i dugo najveća hidroelektrana u Bosni i Hercegovini
HE Jajce II
88
Grafičko oblikovanje i tisak
Fram Ziral, Mostar
Mostar, travanj 2014. godine
Proizvodnja električne energije
Hidroelektrane – Sliv Vrbas Jajce
Baščeluci 3, 70101 Jajce, BiH
Tel.: +387 30 658 049, 659 526
Faks: +387 30 659 535
HE Jajce I
Podmilačje b.b., 70101 Jajce, BiH
Tel.: +387 30 658 727
Faks: +387 30 659 599
Elektronička pošta: [email protected]
HE Jajce II
Barevo b.b., 70101 Jajce, BiH
Tel.: +387 30 646 005
Faks: +387 30 646 003
Elektronička pošta: [email protected]
www.ephzhb.ba

Download Report