LOKALNARAZVOJNA
STRATEGIJAGRADA
ZABOKA
GRAD
ZABOK
Strateš kiplanrazvojazarazdoblje2014.do
2020.godine
IMPRESSUM
Izdavač:
GradZabok
Glavniurednik:
IvanHanž ek
Uredništvo:
Mario Mihovilić , Rajko Turk, Juraj Bradač , Dijana Lovinč ić –Crnković , Ozren Hanž ek, Bojana Birač ,
RobertCrnjević ,RatkoTuđa,Bož icaSarić ,Hrvoje‐NikolaFrgec,JasenkaBorovč ak,SenkaJurina,Natalija
Muč njak
Autoritekstova
NatalijaGretić ,MarijaSinković ,IvanaBelinić ,Duš ankaMikulecMikac,DanijelTuđa,ZvjezdanaBobek,
Nataš aHlaban,AlenHutinović ,HelenaMatuš a
IzrazikojisekoristeuovojStrategiji,aimajurodnoznač enje,koristeseneutralnoiodnosesejednako
namuš kiiž enskispol.
1|S t r a n i c a SADRŽAJ
I.
UVODNARIJEČGRADONAČELNIKA................................................................................................................4
II. SAŽETAK..................................................................................................................................................................5
1.1.
STRUKTURALOKALNERAZVOJNESTRATEGIJEGRADAZABOKA..............................................................8
III. ANALIZASTANJAUPROSTORU.....................................................................................................................10
1.2.
GEOGRAFSKO‐PROMETNEKARAKTERISTIKE..................................................................................................10
1.3.
PRIRODNAOBILJEZJAIRESURSI............................................................................................................................11
1.4.
DEMOGRAFSKEKARAKTERISTIKEIKRETANJA..............................................................................................12
1.4.1. Obrazovnastrukturastanovniš tva................................................................................................................14
1.5.
TRZISTERADA................................................................................................................................................................16
1.5.1. Zaposlenost.............................................................................................................................................................18
1.5.2. Nezaposlenost........................................................................................................................................................18
1.5.3. Korisnicimirovina................................................................................................................................................20
1.6.
DRUSTVENAINFRASTRUKTURA............................................................................................................................20
1.6.1. Predš kolskiodgoj.................................................................................................................................................20
1.6.2. Obrazovanjenapodruč juGradaZaboka.....................................................................................................20
1.6.3. Zdravstvo.................................................................................................................................................................24
1.6.4. Socijalnaskrb.........................................................................................................................................................25
1.6.5. Kultura......................................................................................................................................................................26
1.6.6. Sportizdravž ivot.................................................................................................................................................29
1.6.7. Civilnodruš tvo.......................................................................................................................................................29
1.7.
KOMUNALNAINFRASTRUKTURA..........................................................................................................................31
1.7.1. Cestovnipromet....................................................................................................................................................31
1.7.2. Zeljeznič kipromet................................................................................................................................................31
1.7.3. Zrač nipromet.........................................................................................................................................................32
1.7.4. Telekomunikacije.................................................................................................................................................33
1.7.5. Opskrbaenergijom...............................................................................................................................................34
1.7.6. Vodoopskrba...........................................................................................................................................................35
1.7.7. Odvodnja..................................................................................................................................................................36
1.7.8. Gospodarenjeotpadom......................................................................................................................................36
1.8.
OKOLISIZASTITAPRIRODE.....................................................................................................................................38
1.9.
GOSPODARSTVO.............................................................................................................................................................39
1.9.1. Poduzetniš tvo.........................................................................................................................................................39
1.9.2. Lokacijskikvocijent.............................................................................................................................................41
1.9.3. Poduzetnič kazona...............................................................................................................................................42
1.9.4. Obrtniš tvo................................................................................................................................................................43
1.9.5. Turizam.....................................................................................................................................................................44
1.9.6. Ruralnirazvoj.........................................................................................................................................................45
1.10. MEĐUREGIONALNAIMEĐUNARODNASURADNJA........................................................................................47
1.11. INSTITUCIONALNIOKVIRZAUPRAVLJANJERAZVOJEM.............................................................................48
1.12. FINANCIJSKIIZVORIZARAZVOJNEPROJEKTE.................................................................................................49
2|S t r a n i c a 1.13. DRUGAPODRUCJARELEVANTNAZARAZVOJ..................................................................................................50
IV. SWOTANALIZA....................................................................................................................................................52
V. PRIORITETNICILJEVIIMJERERAZVOJA....................................................................................................56
VI. USKLAĐENOSTSTRATEGIJESAEUROPSKIM,NACIONALNIMIREGIONALNIMDOKUMENTIMA68
VII. INSTITUCIONALNIOKVIRPROVEDBESTRATEGIJE................................................................................75
VIII.PROVEDBAIPRAĆENJEPROVEDBESTRATEGIJE....................................................................................77
1.14. FINANCIJSKIOKVIRPROVEDBE..............................................................................................................................78
1.15. PROVEDBA........................................................................................................................................................................79
1.16. USPOSTAVABAZEPROJEKATA................................................................................................................................79
1.17. IZVJESTAVANJEOPROVEDBI...................................................................................................................................80
IX. KOMUNIKACIJSKASTRATEGIJA.....................................................................................................................86
X. PRILOZI..................................................................................................................................................................90
PRILOG1–CLANOVILOKALNOGPARTNERSKOGVIJECAZAIZRADUSTRATEGIJE.......................................90
PRILOG2–INDIKATIVNIFINANCIJSKIOKVIRPROVEDBESTRATEGIJE..............................................................91
PRILOG3–OBRAZACAKCIJSKOGPLANA...........................................................................................................................92
PRILOG4–TABLICABAZEPROJEKATA..............................................................................................................................94
PRILOG5–OBRAZACZAPRIKUPLJANJEPROJEKATA..................................................................................................95
PRILOG6–OBRAZACGODISNJEGFINANCIJSKOGINARATIVNOGIZVJESCAOPROVEDBISTRATEGIJE99
PRILOG7–MINIMALNISADRZAJNARATIVNOGIZVJESCA.....................................................................................104
XI. POPISKRATICA................................................................................................................................................105
XII. POPISTABLICAIGRAFIKONA.....................................................................................................................107
3|S t r a n i c a I.
UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA
Posljednjih
dvadesetak
godina razvoj Grada
Zaboka temeljio se na
znač ajnim ulaganjima u
podizanje razine kvalitete
komunalne i druš tvene infrastrukture, posebice
komunalne, te na izgradnji prateć ih institucija u
cilju
osiguranja
potrebnih
uvjeta
za
funkcioniranjegospodarskogidruš tvenogž ivota
naovompodruč ju.
Zahvaljujuć i ulaganjima u infrastrukturu
postavljeni su dobri temelji razvoja Zaboka u
moderno urbano gospodarsko i kulturno
središ te, nadomak Zagreba. Otkupljeno je
zemljiš te, gospodarska zona opremljena je
infrastrukturom,rekonstruirana jekinodvorana
umultimedijskicentar,rekonstruiranjeiuređen
2.katDVZipkicaZabok,kupljenjenoviprostori
preseljena Gradska uprava iz Kumroveč ke 6 na
Zivtov trg 10, otvorena je Velika galerija grada,
izgrađenjeDruš tvenidomuGrabrovcu,sanirana
je i uređena mrtvač nica na zaboč kom groblju,
uređenjeTrgsv.JeleneiZivtogtrg,uređenisui
saniranidruš tveni,ribič kiidomovidobrovoljnih
vatrogasnihdruš tava, nakompletnom gradskom
područ ju zamijenjene su ž ivine svjetiljke
natrijevim, osnovan je Logopedski kabinet za
djecu predš kolskog i osnovnoš kolskog uzrasta,
otkupljena je tvornič ka hala u kojoj mladi
Zaboč ani organiziraju svoje programe s
namjerom da „Regenerator“ bude centar urbane
kulture za mlade, proš iren je i uređen prostor
Gradskeknjiž niceiGalerijeusklopuiste.
Donoš enjem novog prostornog plana proš irena
je lepeza razvojnih moguć nosti u smislu razvoja
novih poduzetnič kih zona i sadrž aja (npr. novo
groblje, brza cesta, Centar 3, aerodrom,
elektri ikacija pruge, sportska dvorana,
izmješ tanje motocross staze). Međutim, dobri
temelji, koje sam djelomič no spomenuo, trebaju
kvalitetnu nadogradnju. Stoga ć e Grad Zabok u
daljnjem razvoju poticati i podrž avati nove
inicijativeiprojektekojisetemeljenapostojeć im
potencijalima i kapacitetima ali s novim
pristupom u cilju razvoja onih segmenata
ukupnogdruš tvenogigospodarskograzvojakoji
ć e Zabok svrstati među moderne, zdrave i
interesantne urbane sredine koje prate nove
trendoveiiduispredsvogvremena.
Promiš ljanjeobuduć emrazvojuGradatemeljise
nanovimrazvojnimvizijamaiopredjeljenjimate
na održ ivoj razvojnoj koncepciji usklađenoj sa
suvremenim kretanjima utvrđenim ovom
Strategijom. Strategija razvoja Grada Zaboka za
razdoblje od 2014. do 2020. godine važ an je
dokument koji, osim š to daje analitič ki prikaz
lokalnog okvira djelovanja, predlaž e konkretne
prijedloge i projektne ideje, te predstavlja
osnovu buduć eg gospodarskog, druš tvenog,
kulturnog, infrastrukturnog i sveopć eg razvoja
grada Zaboka. Vizija, misija, ciljevi Strategije
ostvarivi su, idu u korak s vremenom i Gradu
Zaboku utvrđuju temelj za buduć i razvoj. Na
svima nama je odgovornost u realizaciji
postavljenih ciljeva i zadataka jer bez aktivnog
uključ ivanja svih dionika, neć e biti moguć e
stvoriti pretpostavke za kvalitetniji ž ivot svim
građanimagradaZaboka.
Pohvaljujem sve one koji su izravno radili na
tekstu Strategije: radnu skupinu za izradu
Strategije, č lanove gradske uprave i č lanove
projektnog tima, sve uključ ene dionike te
Zagorsku razvojnu agenciju d.o.o. za promicanje
regionalnog razvoja koja je pruž ila struč no
vodstvouizradi.
Hvalasvimanasuradnji!
Gradonač elnik,IvanHanž ek
4|S t r a n i c a II.
SAŽETAK
Strateš ki pristup lokalnom razvoju omoguć ava glavnim dionicima promiš ljanje o dugoroč nom
potencijalu lokalne okoline. Planiranje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice e ikasan je alat za
provođenje razvojnih politika. Upravo se Lokalnom razvojnom strategijom grada Zaboka za 7‐
godiš nje programsko razdoblje (2014. – 2020. godina) omoguć ava svim stanovnicima, javnom,
privatnom i civilnom sektoru, da sudjeluju u razvoju integriranog pristupa odozdo prema gore, u
okolnostimaukojimapostojipotrebaodgovoritinalokalnaiteritorijalnapitanjaiizazove.
Temeljem Zakona o prorač unu iz 2009. godine (NN 87/08) gradovi i opć ine obvezni su prilikom
izrade prorač una, osim opć eg i posebnog dijela, izraditi i plan razvojnih programa. Ovaj plan
razvojnih programa predstavlja planirane investicijske rashode za naredne tri godine. Ujedno, ovi
planovi predstavljali su samo jedan dio prorač una, odnosno jedan isječ ak inancijskog plana.
Izmjenama idopunama Zakona oprorač unu iz2012.godine (NN136/12)mijenja se i sadrž aj i srž planova razvojnih programa. Naime, jedinice lokalne samouprave primorane su izrađivati planove
premanovojmetodologijiitonanač indaonsadrž iciljeveiprioriteterazvojalokalnesamouprave,a
ticiljevipovezanisusaprogramskomiorganizacijskomklasi ikacijomprorač una.TakoovaStrategija
predstavlja osnovni strateš ko planski dokument koji pretpostavlja povezivanje svih strateš kih
aktivnostisaprorač unskimplaniranjem.
Osimpoveznicezaprorač unskimplaniranjem,Strategijajevaž naiukontekstupripremeGradaisvih
dionika za koriš tenje sredstava iz fondova Europske unije. Naime, programi i projekti koji ć e se
inanciratiputemfondovamorajuimatijasnuvezusastrateš kimciljevimaiprioritetimanalokalnoj
razini, a poš tujuć i vertikalnu usklađenost sa ciljevima razvoja, mora postojati i jasno uporiš te u
regionalniminacionalnimciljevimarazvoja.
GlavnasvrhaiciljeviizradeLokalnerazvojnestrategijegradaZabokasu:
» Ojač ati kapacitete lokalne samouprave i stimulirati inovacije, gospodarstvo i moguć nosti za
uvođenjepromjenakrozjač anjerazvojaiotkrivanjepotencijalaunutarzajednice;
» Promoviratizajedniš tvokrozjač anjeparticipacijezajedniceujavnimpolitikamaiprovođenju
ciljevarazvoja,akakobiseojač alae ikasnostsvihaktivnostinajednompodruč ju;
» Pruž anje podrš ke upravljanju na viš e razina kako bi se zajednici omoguć ilo punopravno
sudjelovanje u oblikovanju i implementaciji nacionalnih, regionalnih i lokalnih razvojnih
ciljeva.
OvaStrategija,osimš tousmjerenajenajač euključ ivanjezajedniceuprovođenjezadanihaktivnostii
dostizanjeciljeva,pruž ae ikasneodgovorenarazlič iteizazovekojisejavljajuulokalnojekonomiji:
»
Rastuća nezaposlenost – mjere su usredotoč ene na ulaganja u radna mjesta i podupiranje
novih aktivnosti vezanih uz lokalnu proizvodnju, podupiranje novih oblika poduzetniš tva
uključ ujuć isocijalnogospodarstvoisocijalnapoduzeć a;prioritetimaserazvojusmjeravana
mlade, podupire se strukovno obrazovanje, naukovanje i struč na praksa, podupiru se
komplementarnepolitikeizobrazbeiaktivnogtrž iš tarada;
5|S t r a n i c a »
»
»
»
Opadajuće tržište – Strategija ostavlja prostor da se podupire ulazak poduzeć a na nova
trž iš ta i omoguć uje potpora izvozu i transfer tehnologija; razvoj se fokusira na mobilizaciji
lokalnogstanovniš tvaistvaranjulokalnihmrež a;
Nedostatak privatnih izvora inanciranja – omoguć uje se osmiš ljavanje i iskoriš tavanje
novih inancijskihinstrumenatatesež elipoveć atiiskoristivostsredstavafondovaEUipruž iti
potporaupripremiprojekata;
Smanjivanjeprihodalokalnesamouprave–prisutanproblemsmanjivanjaprihodalokalne
samouprave uslijed jač e centralizacije na nacionalnoj razini dovodi do smanjenja javnih
ulaganja.Naovajseproblemž eliutjecatikrozosiguravanjealternativnihizvora inanciranja
razvojnihprojekatajavneupraveteosmiš ljavanjealternativnogkoriš tenjapostojeć eimovine;
podupiranjemsocijalnoinovativnihprojekataž elisepoboljš atiuslugai/iliuspostavitijavno‐
privatna‐gospodarskapartnerstva.
Siromaštvo i socijalna isključenost – podupiranjem lokalnih planova za socijalnu
uključ enost ž eli se utjecati na provođenje lokalnih inicijativa kojima se rješ avaju problemi
siromaš tva, socijalno ranjivih skupina u druš tvu i osiguravanje jednakih moguć nosti i
kvalitetež ivotazasvegrađanegradaZaboka.
U procesu izrade Strategije sudjelovali su č lanovi Lokalnog partnerskog vijeć a za izradu strategije
(Popis č lanova nalazi se u Prilogu 1), a č lanovi projektnog tima (također Prilog 1) prikupljali su i
obrađivali sve potrebne informacije kako bi se Strategija oblikovala u cjelinu sukladno temeljnim
odrednicama Zakona o proračunu te koriš tenog pristupa opisanog u Smjernicama za lokalni razvoj
pod vodstvom zajednice namijenjene lokalnim sudionicima1. Ukupno je održ ano 5 radionica sa
Lokalnim partnerskim vijeć em, kontinuirano su se održ avali sastanci internog tima, provedene su
konzultacije o viziji i misiji Grada putem druš tvenih mrež a te su provedene konzultacije sa
zainteresiranomjavnoš ćuiGradskimvijeć em.
U procesu izrade poš tivala su se temeljna nač ela politike lokalnog i regionalnog razvoja, a koja se
odnosena:
»
»
»
»
Partnerskipristup–uprocesuizradesudjelovalisupredstavnicijavnog,privatnogicivilnog
sektora, konzultirani su građani, zainteresirana javnost te ostali glavni dionici regionalnog
razvoja.
Jednakemoguć nosti–ostvarenajeplatformazastvaranjež ivotnihuvjetaukojimasvatkoima
moguć nost razviti svoje potencijale, talente i ideje bez obzira na spol, vjeru ili narodnost.
Uključ ivanjesocijalnoosjetljivihskupinaudruš tvopremisajeodrž ivoglokalnograzvoja.
Strateš koplaniranje–priizradipoš tivalesuseosnovneodrednicestrateš kogplaniranjateje
Strategija viš egodiš nji dokument razvoja koji de inira politike upravljanja i planiranja
lokalnograzvoja.
Udruž ivanje inancijskih sredstava – inanciranje planiranih aktivnosti u pojedinim
prioritetima / ciljevima razvoja ostvaruje se udruž ivanjem javnih i privatnih sredstava
potrebnih za provedbu pojedinih akcija. Strategija ne predstavlja osnovu za inanciranje
isključ ivojavnihinvesticija,odnosnoplanarazvojnihprogramagradaZaboka,već predstavlja
osnovuzaudruž ivanjesredstavakojaseupotrebljavajuzaprovedburazvojnihprojekatana
lokalnojrazini,akojipostiž umjerljivuč inaknarazvoj.
1 Europskistrukturniiinvesticijskifondovi,Smjernicezadržavečlaniceitijelanadležnazaprograme,Smjerniceza
korisnike
6|S t r a n i c a »
Prać enje i vrednovanje – lokalni razvoj sustavno se prati i vrednuje radi poveć anja
djelotvornosti i uč inkovitosti. Prać enje i vrednovanje doprinosi održ ivosti lokalnog razvoja
kojiutječ enaravnomjeraniskladanrazvojKrapinsko‐zagorskež upanijeucijelosti.
Uprocesuprogramiranjastrateš kihciljevarazvojauobzirsuuzeticiljevirazvojanaviš imrazinama
(regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini) te su jasno identi icirane poveznice između sektora i
sudionika na nač in koji ima multiplicirajuć i efekt na lokalni razvoj i središ nje programe. Strategija
predstavlja alat za poboljš anje nacionalnih i regionalnih programa razvoja – urbanih i ruralnih te
djeluje kao integrirano teritorijalno ulaganje. LRS grada Zaboka proizaš la je iz speci ič nih pitanja /
problema za lokalnu zajednicu , a prednost joj je š to te probleme razmatra u lokalnom kontekstu i
mobilizirasverelevantneresurseisudionikekakobisetiproblemiriješ ili.Takostrategijakombinira
suradnjuizmeđu:
»
»
»
»
Lokalne,regionalneinacionalneuprave;
Javnihiprivatnihorganizacijaiorganizacijacivilnogdruš tva;
Lokalnihinstitucijaiinstitucijanaviš imrazinama;
Područ jakojapredstavljajuproblemipodruč jakojanudeprilike.
Ovasuradnjaomoguć ujedaseostvaride iniranamisijarazvojagradaZaboka:
GradZabokotvorenojeidinamič nosrediš teKrapinsko‐zagorskež upanijekojepartnerskim
pristupomosiguravajednakostsvihgrađana,kontinuiranoulaž euodrž ivirazvojpoduzetniš tvai
stvarapoticajnookruž enjezapoduzetnič kepoduhvate.Kaocentarumjetnič kenezavisnescene,
Zabokć eiskoristitibogatstvokultureitradicijeteć eosigurativisokukvalitetuž ivota.
GradZabokurbanojesredištekojepružapraveprilikemladima,znanjuiidejama.
Sukladnopoliticikvalitetegradskeuprave,tež njaGradaZabokakaolokalnesamoupravejedabude
moderaniuređengradkojimaksimalnokoristisvojgeografskiiprometnipolož ajposlovnogcentrau
ž upaniji.UistovrijemeGradZabokjegradkojisvojimgospodarskimidrugimposlovnimsubjektima,
prepoznavanjem njihovih potreba te pozitivnim poslovnim okruž enjem stvara pretpostavke za
gospodarski i druš tveno‐kulturni razvitak i rast. Tež nja je, otvaranjem novih tvrtki i djelatnosti,
izgradnjom objekata različ ite namjene, razvojem komunalne i druš tvene infrastrukture,
zapoš ljavanjem obrazovanih mladih struč njaka, novim urbanih sadrž ajima te kontinuiranim
unapređenjemkvalitetež ivotairada,uč initiZabokpož eljnimisigurnimgradomzasvenaraš taje.
7|S t r a n i c a 1.1. STRUKTURA LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA ZABOKA
LokalnarazvojnastrategijaGradaZabokaizrađenajezaprogramskorazdoblje2014.–2020.godina.
Struktura je usklađena sa metodologijom izrade regionalnih razvojnih planova te predlož enom
strukturomsukladnoCLLDpristupu.Strategijasesastojiod:
1. Osnovne analize koja na saž et nač in prikazuje trenutni razvojni polož aj Grada Zaboka te
identi icirarazvojnepotrebeiprilike;
2. SWOTanalizekojaprikazujerazvojnesnage,slabosti,prilikeiprijetnje;
3. Misijerazvoja;
4. Strateš kihrazvojnihciljevaiprioritetasade iniranimaktivnostima;
5. Usklađenostisarelevantnimregionalnim,nacionalnimieuropskimstrateš kimdokumentima
kojide inirajuprioriteterazvoja;
6. Institucionalnogokvirakojide iniraorganizacijskisustavprovedbenadvijerazine–razine
lokalnesamoupraveirazinelokalnihdionikarazvoja;
7. Modela za praćenje i izvješćivanje o provedenim aktivnostima javne uprave, civilnog i
privatnogsektora;
8. Financijskog okvira koji prikazuje potrebna (udruž ena) inancijska sredstva za provedbu
strategijeipredviđenihaktivnosti;
9. Komunikacijskestrategijekojasluž ikaookvirzauključ ivanjelokalnezajedniceuprovedbu
Strategije.
SukladnoČlanku33.UredbeozajedničkimodredbamaostrategijamalokalnograzvojaLRSGrada
Zaboka u osnovnoj analizi daje de iniciju područ ja i stanovniš tva na koje se strategija odnosi,
analizira razvojne potrebe i potencijale područ ja Grada te opisuje integrirana i inovativna
obiljež japodruč ja.CiljevirazvojarazrađenisuprimjenomSMARTpristupateserezultaticiljeva
mogu izraziti količ inski ili kvalitativno. Strategija je usklađena s relevantnim programima svih
uključ enihESIfondova.
Ciljevi razvoja identi icirani su obzirom na zemljopisna ( izič ka) obiljež ja prostora, kulturni
identitet područ ja te koncentraciju gospodarske aktivnosti. Identi icirane snage i moguć nosti
postalesuosnovazade iniranjerazvojnihciljeva,atosu:
8|S t r a n i c a PRIORITETNI
CILJ1
Konkurentno
gospodarstvobazirano
naregionalnomliderstvu
upoduzetništvu,
urbanomturizmute
ekološkojpoljoprivredi
PRIORITETNICILJ2
Održivirazvojzajednice
ostvarensinergijom
znanja,iskustvai
kulture
PRIORITETNICILJ3
Infrastrukturnoizgrađenosredište
Zagorja
Svakiodprioritetnihciljevarazrađenjenarazinipredviđenihmjerazaprovedbu.Mjeresuopisane
tako da je jasno razvidna svrha mjere, predviđene aktivnosti, nositelji provedbe, ciljne skupine te
indikatori provedbe. Mjere se odnose na razvoj poslovnog okruž enja, provođenje aktivnosti za
jač anjepoduzetnič kestrukture,razvojselektivnihoblikaturizmaipro iliranjedestinacijekaocentra
urbane kulture te održ iv ruralni razvoj. Održ iv razvoj zajednice postić i ć e se implementacijom
aktivnosti i provedbom mjera usmjerenih na dostupnost i jač anje kvalitete odgoja i obrazovanja,
poticanjezdravogž ivota,pruž anjempotporekulturnomiumjetnič komstvaralaš tvu,osiguravanjem
jednakihmoguć nostiudruš tvuteuč inkovitomjavnomupravom.Zaodrž ivrazvojpotrebnojeulagati
i u upravljanje prostorom i okoliš em, modernizirati prometnu i komunalnu infrastrukturu te
podupiratimodernoizgrađenosrediš teZagorja.
9|S t r a n i c a III.
ANALIZA STANJA U PROSTORU
1.2. GEOGRAFSKO-PROMETNE KARAKTERISTIKE
GradZaboksmješ tenjenajugozapadnomrubuKrapinsko‐zagorskež upanijeiodZagrebajeudaljen
tridesetak kilometara. Na površ ini od 34,41 km2 razmješ teno je 16 naselja u kojima ž ivi 8.994
stanovnika. Naselja su Brač ak, Bregi Zaboč ki Donji, Dubrava Zaboč ka, Grdenci, Gubaš evo, Hum
Zaboč ki, Jakuš evec Zaboč ki, Lug Zaboč ki, Martiniš će, Pavlovec Zaboč ki, Prosenik Gubaš evski,
ProsenikZač retski,Repovec,Spič kovina,Tisanić JarekiZabok.
Zabokimavaž anstrateš kiigeoprometnipolož ajuKrapinsko‐zagorskojž upanijikojimudajebitne
razvojne prednosti, jer kroz ovaj prostor dolinom rijeke Krapine prolaze važ ni drž avni prometni
koridori koji Grad dijele na dva gotovo jednaka dijela. Naime, prostorom Grada prolazi autocesta
Zagreb – Macelj, dio cestovne mrež e Republike Hrvatske koja se nalazi u europskom prometnom
koridoruXa.OvajeprometnicadioPyhrnskeautoceste(Nü rnberg–Graz‐Maribor‐Zagreb)koja
povezuje mrež u hrvatskih autocesta s europskom cestovnom mrež om i jedna je od povoljnijih
cestovnih veza zemalja srednje i sjeverne Europe s jugom i jugoistokom Europe te Jadranskim
morem.Unutarmrež eeuropskihcestaautocestaZagreb‐MaceljnosioznakuE59,aumrež ihrvatskih
autocestaoznakuA2.
Rubnim dijelovima Grada i dolinom rijeke Krapine vodi cestovni pravac D‐24 za istoč ne dijelove
Zupanije–Bedekovč inu,ZlatarBistricuidalje,odvajajuć iseodč voriš taMokriceiautocesteD‐1.Od
navedenač voriš tadijelomgradaZabokaudolinipotokaHorvatskeideivaž nadrž avnacestaD‐205
(Gubaš evo –Kumrovec).Ovaprometnica odvelike jevaž nostiza gradski prometni sustavte s juga
olakš avapristupunaseljeZabok.
Osim cestovnih, na razvoj Zaboka presudno su utjecali i ž eljeznič ki pravci, koji ć e i u buduć nosti
razvojuZabokadavativaž animpuls.Zabokjedanastreć e središ tepovelič iniprometauHrvatskoj.
Samimtimeonjenajvaž nijež eljeznič kokriž iš teuKrapinsko‐zagorskojž upaniji,itoizč etirismjera‐
Zagreba, Varaž dina, Đurmanca i Gornje Stubice. Prema podacima dostupnim na služ benoj
internetskoj stranici Grada poč etkom 2014., kroz njega dnevno prođe prosječ no 96 vlakova (90
putnič kih,6teretnihi4izvanrednavlaka).
Daljnjikorakurazvojuprometapredstavljaizgradnjaturistič ko‐sportskogaerodroma,kojegjeGrad
suvlasnik i za koji su već obavljene brojne pripreme. Komparativna prednost geografsko –
prometnogpolož ajagradaZabokauš iremokruž enjuilustriranajeSlikom1.
10|S t r a n i c a SLIKA1‐GEOGRAFSKIPOLOŽAJGRADAZABOKAUMAKROOKRUŽENJU
Izvor:
Izvor:
Upravniodjelzaprostornoplaniranje,graditeljstvoizaš tituokoliš aKZZ,2014.
1.3. PRIRODNA OBILJEŽJA I RESURSI
Prema geo‐tektonskoj rajonizaciji, područ je Grada Zaboka pripada zapadnom dijelu Panonskog
bazena. Naime, nalazimo elemente alpske građe i reljefa te manjim dijelom i obiljež ja Panonske
građe. Granica Alpa ide dolinom rijeke Krapine odnosno po duž oj osi Konjš činske sinklinale.
Područ je Grada Zaboka zahvać eno je aktivnim seizmič kim područ jima Medvednice, Ivanč ice,
Zumberka i Kozjanskog i nalazi se u zoni 7. do 8. stupnja seizmič nosti. Po reljefu, Grad Zabok ima
takozvanenaplavneravni.Tosupoplavnepovrš ineudolinirječ iceHorvatskeiprostorjugoistoč no
odautoceste,dokjedolinarijekeKrapinesjeverozapadnoodautocestekojapripadasamomnaselju
Zabok i njegovoj industrijskoj zoni, regulacijom zaš tić ena od plavljenja. Na područ ju Grada Zaboka
nalazese,upogledureljefa,brež uljkastikrajevigdjesenalazeiš umskepovrš inetepoljoprivredne
površ ine za voć arstvo i vinogradarstvo. Na prostoru grada nema znač ajnih gorskih masiva velikog
gorja. Mogu se identi icirati tri izraž ene krajobrazne cjeline ‐ krajobraz prostrane doline rijeka
Krapine i Krapinice, krajobraz potoč nih dolina Kosteljine i Horvatske te kultivirani krajobraz
prigorja i podbrež ja sa bregovima i brež uljcima. Uslijed klimatskih promjena i uč estalih kiš a
posljednjihgodina,akaoiposljedicaizgradnjecesteZabok–Zač retjeibrzecesteMokrice–Brač ak,
dolazidoč estogplavljenjadijelovauznavedenerijekeKrapine,KrapiniceiHorvatske.Tijekom2013.
i 2014. godine zabiljež ena su 3 uzastopna izlijevanja rijeka š to predstavlja problem za stambene
objekteiokoliš .
11|S t r a n i c a Područ jekojeobuhvać aGradZabok,jednakokaoiprostorcijeleZupanije,karakteriziraumjereno
toplakiš naklima.Najmanjeoborinaimazimi,anajviš eutoplijojpolovicigodine.Umikroklimatskim
generalnim karakteristikama vlada kontinentalno‐humidni tip klime. U mjesecu lipnju, srpnju i
kolovozu zabiljež ene su najviš e, dok su u siječ nju i veljač i zabiljež ene najniž e temperature.
Karakteristič anjekontinentalnioborinskirež impadalinasač estimobilnimkiš amausvibnju,lipnjui
srpnju.Drugioborinskimaksimumjeustudenomdokjenajmanjeoborinauveljač iiož ujku.Prema
podacimaDHMZ‐a,godiš njakolič inaoborinau2012.godineiznosilaje929,4mm.
Tijekom cijele godine postoji moguć nost pojave magle i to isključ ivo u jutarnjim i več ernjim
razdobljimadanauljetnojsezonigodineodnosnotijekomcijelogdanauzimskomrazdoblju.Najveć i
broj dana s maglom imaju rujan, listopad, studeni i prosinac. Prema ljetopisima DZS‐a, ukupno je
prosječ nogodiš nje56danasmaglomš topredstavlja15,3%godinesasmanjenomvidljivoš ću.
Strujanje vjetrova se modi icira pod utjecajem reljefa, a najuč estaliji su zapadni vjetrovi sa 45%
trajanjatijekomgodine.Nadrugommjestusuistoč nivjetrovisa29%trajanja,dokjepakvremensko
razdobljebezvjetraoko6%godiš njegvremena.Najjač ivjetrovijavljajuseodkasnejesenidopoč etka
proljeć a.
RAZVOJNI PROBLEMI
⇒Nedovoljnovrednovanjegeoprometnog
polož ajaukombinacijisdrugimrazvojnim
potencijalima
⇒CestoplavljenjerijekaHorvatske,
KrapiniceiKrapineš tougrož ava
stambeneobjekteiokoliš RAZVOJNEPOTREBE
⇒Postojeć epogodnostigeoprometnog
polož ajarazvijati,planiratiikoristitiu
ciljurazvojagradakaoregionalnog,
gospodarskog, inancijskog,tehnološ kog,
kulturnogisportskoglidera
⇒Stvaranjeurbanogidentitetagrada
⇒Uvođenjesustavazaobranuodpoplava
1.4. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA
Prema službenim statističkim podacima i popisu stanovništva iz 2011. godine, na području koje
obuhvaćaGradZabok živiukupno 8.994stanovnika, od čega 53% čine žene. Gustoća naseljenosti
iznosi 258 stanovnika/km2 i veća je od prosjeka Krapinsko‐zagorske županije (108
stanovnika/km2)iodprosjekaRepublikeHrvatske(76stanovnika/km2).Unatoč relativnovisokoj
gustoć inaseljenosti,prisutanjetrendpadabrojastanovnikaurazdobljuod2001.do2011.godine.
Konkretno, prema podacima prethodnog popisa stanovništva provedenog 2001. godine, na
područjuZabokaživjeloje9.365stanovnikauukupno2.904kućanstava.
Depopulacija ovog prostora dijelom je posljedica migracije aktivnog stanovništva prema
atraktivnijim područjima, vezano uz procese industrijalizacije i deagrarizacijeuproteklom
razdoblju. Prisutan je trend starenja populacije i produljenja radnog vijeka praćen negativnim
prirodnim prirastom, što može potencijalno prouzročiti nepovoljan omjer zaposlenika i
umirovljenika teproblemeu provođenju fiskalne politike,kao iprobleme u strukturi radne
snage. Udio umirovljenika u ukupnom stanovništvu, prema podacima Državnog zavoda za
statistiku, iznosi 17,5%. Podaci o broju stanovništva po dobi i spolu detaljnije su prezentirani u
grafikonu1.
12|S t r a n i c a GRAFIKON1‐DOBNO‐SPOLNAPIRAMIDASTANOVNISTVAGRADAZABOKA
Izvor:DZS,Popisstanovniš tva2011.godina,obradaZagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Dobno spolnapiramidagradaZabokaukazujena pojavudemografskog starenja, aposljedica je
smanjenog broja mladih uslijed manjeg broja novorođenih i produž enog oč ekivanog trajanja
ž ivota.Prosječ nastaroststanovnikagradaZabokaspripadajuć imnaseljimau2011.godiniiznosi
41,9 godina š to je poveć anje prosječ ne starosti za 2 godine u odnosu na stanje u 2001. godini
(prosječ nastarost2001.=39,8godina).
Indeksstarenja(postotniudioosobastarih60iviš egodinauodnosunabrojosobastarih0‐19
godina)u2011.godiniiznosi120,7(poveć anjeza30,9poenauodnosuna2001.godinu=89,8
indeks starenja). Indeks već i od 40 posto ukazuje na proces starenja stanovniš tva te udio
stanovniš tvastarijegod60godinaugraduZabokuneprestanorasteitobrž enegouKrapinsko‐
zagorskoj ž upaniji u cijelosti, a u postotku se približ io udjelu koje starač ko stanovniš tvo ima u
razvijenimeuropskimzemljama.
Koe icijentstarostijepostotniudioosobastarih60iviš egodinauukupnomstanovniš tvu,akad
prijeđe12posto,smatrasedastanovniš tvoulaziuprocesstarenja.Koe icijentstarostiugradu
Zabokupremapodacimaza2011.godinuiznosi23,6%tejeudesetgodiš njemrazdobljunarastao
za 3% (20,7% u 2001. godini). Koe icijent starosti na istoj je razini kao u Krapinsko‐zagorskoj
ž upaniji. Promjene u dobnoj strukturi stanovniš tva imaju mnoge nepovoljne utjecaje, prije
13|S t r a n i c a svegavezaneuztrž iš terada(lokalnoiregionalno)temirovinskerashodenanacionalnoj
razini.
Prirodni prirast grada Zaboka je negativan te iznosi ‐30 (30 manje rođenih od ukupnog broja
umrlih u 2012. godini) te u ukupnom negativnom prirodnom prirastu Krapinsko‐zagorske
ž upanije(‐708u2012.godini)sudjelujesaoko4%.Stopanatalitetau2012.godiniiznosi9,1%,
mortaliteta12,45%,aurazdobljuod2010.–2012.godineprimjetanjepadnatalitetauprosjeku
za 0,5% te pad mortaliteta za 0,2%. Vitalni indeks u 2012. godini iznosi 73,2% te on u
promatranomtrogodiš njemrazdobljutakođerpadaš toznač idasesmanjujebrojrođenihna100
umrlih).
Analizirana dobno spolna struktura stanovniš tva grada Zaboka te dinamič ko kretanje
stanovniš tva ukazuje na kontinuirano starenje stanovniš tva, depopulaciju te negativni prirodni
prirast koji je u porastu. Nastavak ovakvih trendova u narednom razdoblju mož e dovesti do
smanjenja priljeva mladih naraš taja u radnu dob š to izaziva promjene u radnom kontingentu
stanovniš tvateiucjelokupnojekonomskojaktivnostipodruč jagradZaboka.
Unastojanjimadalokalnazajednicautječ enakvalitetuž ivota,š toposrednomož eimatiutjecajai
nademogra iju,posebnoseulaž euuslugezadjecu,njihovosigurnoizdravookruž enje,zdravlje,
odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, kulturu, sport, slobodno vrijeme te podrš ku i pomoć roditeljima uodgojudjece. Natemeljuovihaktivnostite ispunjavanjemkriterijakoji seodnose
na holistič ki pristup cjelokupne zajednice usmjerene na dobrobit djece, stvarajuć i sigurno i
poticajnookruž jezadjecu,GradZabokod2005.godinenosipoč asninazivGradZabok‐prijatelj
djece, u okviru akcije Gradovi i općine – prijatelji djece te je dio globalne inicijative UNICEF‐a
potaknuteuciljustvaranjagradovapomjeridjece.
1.4.1. Obrazovna struktura stanovništva
Obrazovna struktura svakako je jedna od najvaž nijih znač ajki stanovniš tva neke lokalne
zajednice,regijeilizemlje.Takvastrukturaukojojnemanepismenih,aistodobnopostojimnogo
struč ne radne snage, pogotovo visokoobrazovane, temelj je za dobar gospodarski, kulturni i
socijalnirazvoj.
Iakovelikdioobrazovnihciljeva(posebnociljevausmjerenihnausklađivanjespotrebamatrž iš ta
rada),ovisionacionalnojrazinikojaizravnoutječ enacjelokupnisustav,posvejejasnodaseu
sljedeć ih nekoliko godina Hrvatska u cijelosti mora brzo preusmjeriti na industrije i poslove
utemeljene na znanju te na gospodarski rast potaknut inovacijama, a u takvim ć e uvjetima
zaposleni trebati biti sposobni brzo mijenjati radna mjesta, izravno surađivati s korisnicima,
upravljatisobomiradnomokolinomtesudjelovatiucjelož ivotnomuč enju.
Analizom obrazovne strukture stanovniš tva grada Zaboka provedene na temelju podataka
Drž avnogzavodazastatistikuizpopisastanovniš tvaprovedenog2011.godine,vidljivojedaje
najviš e osoba sa završ enom srednjom š kolom (4.149), slijede osobe sa završ enom osnovnom
š kolom(1.346),potomosobekojesuzavrš ilevisokoobrazovanje(1.171)ibezzavrš eneosnovne
š kole(1.035).Odnosjeupostocimaizraž enugra ikonu2.
14|S t r a n i c a 15|S t r a n i c a GRAFIKON2‐OBRAZOVNASTRUKTURASTANOVNISTVAGRADAZABOKA
VISOKO
OBRAZOVANJE
15%
BEZZAVRŠENE
OSNOVNEŠKOLE
13%
OSNOVNAŠKOLA
18%
SREDNJAŠKOLA
54%
Izvor:DZS,Popisstanovniš tva2011.,obrada:Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Ovipodaciukazujudajenapodruč jugradaZabokaobrazovnastrukturaiznadprosjekauodnosu
napodruč jeKrapinsko‐zagorskež upanije.Naime,premapodacimaizPopisastanovniš tva2011.
vidljivojekakojenaraziniZupanijepostotakosobasazavrš enimvisokimobrazovanjem9,17%,
dokjeuZabokutajbrojznač ajnijeveć i,odnosnoprelazi15%.
RAZVOJNI PROBLEMI
⇒Negativanprirodniprirast
⇒Starenjestanovniš tva
⇒Opadanjevitalnogindeksa
⇒Visokudioosobasazavršenom
osnovnomškolom
RAZVOJNE POTREBE
⇒Uvođenjeaktivnijihmjerapronatalitetne
politike
⇒Uvođenjepoticajnihmjeraza
stipendiranjesrednjoš kolaca
1.5. TRŽIŠTE RADA
TemeljempodatakaoosiguranicimaHrvatskogzavodazamirovinskoosiguranjeinezaposlenim
osobamaHrvatskogzavodazazapošljavanjenadan31.12.2013.dobivenisupodacioaktivnom
stanovništvu, te o stopi nezaposlenosti kao udjelu nezaposlenih osoba u aktivnom
stanovništvu. Važno je naglasiti da se osiguranicibilježepomjesturada,aneprebivališta,dok
senezaposleneosobebilježepremamjestuprebivališta.Ovačinjenicauanaliziaktivnogiradno
sposobnog stanovništva grada Zaboka ne predstavlja poseban problem pošto su dnevne radne
migracijeujednačene.
16|S t r a n i c a NapodručjugradaZabokaje,premapodacimaDZS‐aokontingentustanovništvapremaPopisuiz
2011. godine, zabilježeno 6.145 radno sposobnih stanovnika (stariji od 15 godina) što u
ukupnom udjelu radno aktivnog stanovništva Krapinsko‐zagorske županije čini 6,86%. Razina
radno sposobnog stanovništva u odnosu na Popisstanovništva iz2001. godineostala je ista uz
napomenudasepovećaoudioosobaudobiod60do64godinastarostizavišeod80%.2
Aktivno stanovništvo određenog područja predstavlja zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba.
Sukladno dobivenim podacima HZMO‐a te HZZ‐a za 2013. godinu, vidljivo je da je stopa
nezaposlenostinapodručjugradZabokameđunajnižima u županiji i iznosi10.4%.Uaktivnom
stanovništvuvećijeudiozaposlenihodnezaposlenih(grafikon3).GradZabokdrugijeporeduu
Krapinsko‐zagorskoj županiji sa najnižom stopom nezaposlenosti. Nižu stopu od grad Zaboka
imasamoopćinaZlatarBistrica.Ujedno,stopanezaposlenostijeza10postotnihpoenanižaod
prosjekaKrapinsko‐zagorskežupanije.
GRAFIKON3‐AKTIVNOSTANOVNISTVOGRADAZABOKA,2013.GODINA
OsiguranciHZMO(Zaposleni)
Nezaposleni
Aktivnostanovništvo
0
1000
2000
3000
4000
5000
Brojosoba
Izvor:HZMO,HZZPUKrapina
Statistič kaizvješ ća1468/2012,Kontingentistanovniš tvapogradovima/opć inama,Popis2011.,Kontingentistanovniš tvapo
gradovimaiopć inama,Popis2001.,http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_02/h01_01_02_zup02.html
2
17|S t r a n i c a 6000
1.5.1. Zaposlenost
Napodruč juGradajeu2013.godiniukupnopremapodacimaZavodazamirovinskoosiguranje
bilozaposleno4.852osoba(stopazaposlenosti43,86%),dokjeukupnouž upanijibilozaposleno
32.839 osoba (stopa zaposlenosti 42,78%), š to je prikazano u gra ikonu 4. Ujedno, prema
podacima, u gradu Zaboku zaposleno je prema svim osnovama osiguranja 14,77% ukupno
osiguranih osoba u Krapinsko‐zagorskoj ž upaniji. Ujedno, grad Zabok drugi je po redu prema
brojuosiguranikauZupaniji.JedinogradKrapinaimaveć ibrojosiguranikanasvompodruč ju.
Grad Zabok ima stopu zaposlenosti neš to već u od ž upanijskog prosjeka, pri č emu je najveć a
zaposlenost prisutna u tvrtkama smješ tenim u poslovnoj zoni. Najviš e je zaposlenih u
prerađivač kojindustriji,zatimtrgoviniteugrađevinarstvu.
Distribucija po spolu ukazuje da je u ukupnom broju zaposlenih viš e zaposlenih muš karaca od
ž enateujednoiusvimosnovamaosiguranjaosimusamostalnimprofesionalnimdjelatnostima
tezaposlenimakod izič kihosoba.
GRAFIKON4‐ZAPOSLENIPREMAPODACIMAHZMO‐PREMAOSNOVIOSIGURANJA
Radnicikodpravnih
osoba
86,03%
Produženo
osiguranje
0,08%
Obrtnici
3,52%
Radnicikodfizičkih
osoba
9,42%
Samostalne
profesionalne
djelatnost
[PERCENTAGE]
Poljoprivrednici
0,19%
Izvor:HZMO,31.12.2013.
1.5.2. Nezaposlenost
NezaposlenostuKrapinsko‐zagorskojžupanijibilježirastzbogutjecajarecesije,akarakteristikaje
to prisutna i na području Grada Zaboka. Broj nezaposlenih na području grada Zaboka u
promatranom periodu – od 2010. do 2013. godine raste te prati trend ukupne nezaposlenosti na
području Krapinsko‐zagorske županije. Porast nezaposlenosti rezultat je pada obujma poslovanja
18|S t r a n i c a pojedinih tvrtki, zatvaranja poslovanja ili premještanja proizvodnih pogona. Smanjenje obujma
poslovanjagrađevinarstvatesmanjenjeaktivnostiutomsektorutakođerdovodedoporastabroja
nezaposlenihosoba.
Na području Grada Zaboka od 2010. godine kontinuirano raste broj nezaposlenih osoba te je
prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Krapina u 2013. godini
zabilježeno ukupno 562 nezaposlenih osoba dok je 2010. godine zabilježeno 395 nezaposlenih
osoba,štopredstavljarastod42%.
Grafikon5prikazujebrojnezaposlenihosobanapodručjuZabokapremastručnojspremi,izčegaje
vidljivodanajvećibrojnezaposlenihosobačineonisazavršenomtrogodišnjomsrednjomškolom,
odnosnoKViVKVradnici,potomosobesazavršenomčetverogodišnjomškolom,doksunatrećem
mjestu osobe sa završenom osnovnom školom. U strukturi nezaposlenih 47% čine žene, što je
smanjenjeuodnosuna2010.godinu,kadasuženečinile52,7%nezaposlenih.Stopanezaposlenosti
žena(11%)jeza2%većaodstopenezaposlenostimuškaraca(9%).
GRAFIKON5‐NEZAPOSLENIPREMASTRUCNOJSPREMI,2013.GODINA
4godineSŠ
28%
3godineSŠ,KV,
VKV
38%
Gimnazija
3%
Višaškola,stručni
studij,1.stfakulteta
6%
Fakultet,
akademija,
magisterij,doktorat
5%
Bezškole
3%
Osnovnaškola
17%
Izvor:HZZPUKrapina,31.03.2013.,obrada:Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Nezaposlenost na području grada Zaboka odraz je situacije na nacionalnoj, ali i europskoj razini,
posebnokadajeupitanjunezaposlenostmladih.Naime,premapodacimaza2013.godinu,prema
dobnoj strukturi najveći broj čine mladi u dobi od 20 do 29 godina, odnosno 34% ukupno
nezaposlenih. Ostali ključni problemi – kao i na razini cijele Županije – uglavnom su negativna
demografskakretanja,zamjetanprocesstarenjastanovništva,prisutanprocespropadanjaseoskih
sredinateodljevmlađepopulacije.Takođerjeprisutannedostatakpoticajnihrazvojnihprojekata
zazadržavanjeizapošljavanjemladihosoba,kaoirelativnonepovoljnaobrazovnastrukturaradne
snage.
19|S t r a n i c a 1.5.3. Korisnici mirovina
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem 2013. godine na području
Krapinsko‐ zagorske županije bilo je 33.373 korisnika mirovina. Odnos broja korisnika mirovina i
osiguranikapoosnoviradnogodnosaiznosi1:0,98štoznačidanajednogumirovljenikadolazimanje
odjednogosiguranika,dokjeodnosbrojakorisnikamirovinaiosiguranikananacionalnojraziniipak
neštopovoljnijiiiznosi1:1,15(ožujak2014.).UgraduZabokutajodnosiznosi1:1,33.
UkupanbrojkorisnikamirovinanarazinigradaZaboka(2013.godina)iznosi2.690osobapričemuje
većiudiožena(59%).Prosječanmirovinskistažkorisnikamirovinaje30godina,10mjesecii3dana
što je više od prosjeka Krapinsko‐zagorske županije (28 godina, 8 mjeseci i 9 dana). Iz analize je
vidljivodajeprosječanmirovinskistažvišizamuškarcenegozaženeitoza1godinu.
ProsječnamirovinaumirovljenikaugraduZabokuiznosi2.349,78kunaštojeza300,00kunavišeod
prosjekaŽupanije.Ujedno,osobemuškogspolauprosjekuza400,00kunaprimajuvišumirovinu.
RAZVOJNIPROBLEMI
⇒Visokudiomladihnezaposlenihosoba
⇒Odljevmozgova
⇒Poveć anudiostanovniš tvastarijegod60
godinauradnosposobnomstanovniš tvu
RAZVOJNEPOTREBE
⇒ Stimuliratizapoš ljavanjemladihosobau
skladusnacionalnompolitikom
⇒Osiguratitehnič keiprostorneuvjeteza
ostanakmladihnaprostoruZaboka
1.6. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA
1.6.1. Predškolski odgoj
Grad Zabok osnivač je Dječjeg vrtića Zipkica koji uključuje i jaslice za djecu do 3 godine starosti. U
2014. godini u sustav predškolskog odgoja (vrtić i jaslice) uključeno je ukupno 259 polaznika pri
čemujevišeupisanihdječakanegodjevojčica(21%višemuškedjece).Ujasličkugrupuuključenoje
ukupno 68 djece. Predškolski odgoj provodi se na tri lokacije s prosječno sedamdesetak polaznika
godišnje.SpomenuteustanovezadovoljavajupotrebestanovnikaGradaZaboka.
U vrtićkom programu provodi se program cjelodnevnog boravka, programi ranog učenja stranog
jezika te programi s roditeljima. Ujedno, u predškolski odgoj uključena su i djeca s teškoćama u
razvoju.
Obziromnabrojzaposlenih,uvrtićujezaposlenoukupno38osobaodčegaje65%stručnogosoblja.
Potrebe vezane uz predškolski odgoj odnose se na uvođenje dodatnih obrazovnih programa u vrtić
premazainteresiranostiroditeljatezapošljavanjedodatnogbrojastručnihosobazabriguodjeci.
1.6.2. Obrazovanje na području Grada Zaboka
GradZabokjeistaknutoobrazovnosredište–unjemusuosimosnovnoškolskihustanova,smještenei
institucijezasrednjoškolskoobrazovanje(3srednješkole)testudijiizpodručjaekonomije,turizma,
20|S t r a n i c a informatikeipedagogije.UGradudjelujeiGradskaknjižnicasačitaonicomtePučkootvorenoučilište
sraznimprogramimaobrazovanjaodraslih.
U mreži odgojno obrazovnih ustanova na razini osnovnoškolskog uzrasta djeluje Osnovna škola
KsaveraŠandoraGjalskogkaomatičnaškolaodprvogdoosmograzredatedvijepodručneškoleu
Martinišću i Špičkovini sa obrazovnim programom od prvog do četvrtog razreda s ukupno 777
učenika. Među prioritetima je proširenje matične osnovne škole, kako bi se nastava mogla
organiziratiujednojsmjeni,akorištenješkolskihprostorauvećojćemjeribitiomogućenograđanima
i udrugama nakon završetka nastave. Pri školi već više od četiri desetljeća djeluje javna Osnovna
glazbenaškolakojutrenutnopohađa195učenikaikojajeustrojenautriglazbenaodjela–gudački,
klavirskiipuhački.
UGraduZabokudjelujutrisrednjoškolskeustanovečijijeosnivačKrapinsko‐zagorskažupanijau
kojimaseukupnoškolujeoko1.700učenika.Učenicipredstavljajuvelikiljudskipotencijalkojitreba
sustavnu institucijsku podršku i brigu. Prema vrstama obrazovnih programa, Grad Zabok ima
raznovrsnu i široku lepezu obrazovne ponude od gimnazijskih, strukovnih pa do umjetničkih
programa.Činjenicajedazbogdobreprometnepovezanostiirazličitihzanimanja,vrsteistupnjeva
obrazovanja, sve više učenika dolazi i uključuje se u obrazovanje i iz ostalih područja Krapinsko‐
zagorskežupanije,aliidrugihžupanijateGradaZagreba.Uskladustimvaljaubudućnostirazmišljati
oustrojstvudomskogsmještajazaučenikeistudente.
Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok je umjetničko ‐ strukovna škola koja trenutno
obrazuje oko 450 učenika u sektoru umjetnosti (likovne, glazbene), sektoru grafičke tehnologije i
audiovizualnog oblikovanja (web dizajner, medijski tehničar, grafičar pripreme, dorade i tiska) te
odjeći (šivač odjeće). To su ujedno jedinstveni program u Krapinsko‐zagorskoj županiji koji se
provode jedino u toj školi. Od 2011. godine pri školi djeluje i srednja glazbena škola s odobrenim
programima i zanimanjima deset glazbenih instrumenata te glazbene teorije. U školskoj godini
2013./2014. u kombiniranim glazbenim odjelima prvog i drugog razreda obrazuje se ukupno 18
učenika za zanimanje glazbenik srednje škole. Škola može provoditi glazbeno obrazovanje kroz
samostalniopćeobrazovniglazbenirazredniodjel(kojiuključujeopćeobrazovnidioistručnidio),kao
i integracijom učenika u dijelu općeobrazovnih predmeta u postojeće razredne odjele likovne
umjetnosti i dizajna ili programe medijski tehničar i web dizajner. Uz to, učenici srednje glazbene
školemogupohađatigimnazijeidrugesrednješkoleiupisatisamostručnidioglazbenogprograma.
Vrlo dobro razvijena osnovna glazbena škola stvara dobre preduvjete za povećanje broja
zainteresiranihučenikazasrednjeglazbenoobrazovanje.Budućidasuprostornikapacitetisrednje
glazbene škole limitirani s relativno slabom opremljenošću instrumentarijem, ne postoji realna
mogućnost povećanja kapaciteta broja upisanih učenika za što, s druge strane, postoji iskazan
interesdjeceiroditelja.Stogavaljasvakakorazmišljatioproširenjuprostorasrednjeglazbeneškole
koji će pružiti bolje obrazovne mogućnosti i pripremiti učenike za nastavak obrazovanja na
umjetničkimakademijamailidrugimfakultetima.
Gimnazija Antuna Gustava Matoša prosječno upisuje oko 450 učenika u 16 odjela, a uključuje tri
obrazovna područja, odnosno programa – opću gimnaziju, prirodoslovno‐matematičku te jezičnu
gimnaziju.Dostupnipodaciukazujudaprosječno20%odukupnogbrojaučenikačineonispodručja
gradaZaboka,doksuostaloučenicikojiživeudrugimopćinamaigradovimaKrapinsko‐zagorskete
jedanmalipostotakučenika(do2%)kojiživenapodručjuZagrebačkežupanije.SrednjaškolaZabok,
s prosječno 790 učenika, provodi nastavne programe za zanimanja ekonomist, komercijalist,
prodavač, hotelijersko‐turistički tehničar, turističko‐hotelijerski komercijalist za koje obrazovni
programtraječetirigodinetetrogodišnjazanimanjaprodavač,kuharikonobar.Svetrisrednješkole
21|S t r a n i c a etabliranesuobrazovneustanovesbrojnimuspjesimasvojihučenikainastavnika,nizomprovedenih
projekatasufinanciranihsnacionalneieuropskerazinetebogatimizvanškolskimaktivnostima.
Kako je iz navedenih podataka vidljivo, većina učenika na srednjoškolskoj razini uključena je u
strukovno obrazovanje koje po definiciji karakterizira povezanost s gospodarskim kretanjima i
potrebama tržišta rada. Strukovno obrazovanje predstavlja vrlo važnu sastavnicu odgoja i
obrazovanja, stoga je nužno ulagati u razvoj učeničkih strukovnih kompetencija kroz uključivanje i
izradunovihstrukovnihkurikulumakojimaćesepostojećiprogramimijenjatiimodernizirati.Naime,
sadašnjisustavmrežestrukovnihškolatoneomogućujeupotpunostijersenepratebrzepromjene
tehnološkograzvojausustavutenemausklađenostispotrebamagospodarstvaitržištarada.Nužno
je provesti ozbiljniju analizu usklađenosti programa s gospodarskim razvojnim potrebama Grada i
cijeleregijeteosiguratioptimalneuvjeteradasvihodgojno‐obrazovnihustanova.
U Gradu Zaboku, kako je navedeno, djeluje nekoliko dislociranih studija, odnosno vanjskih centara.
Osim u Zaboku, studiji postoje u Krapini i Pregradi, a od ukupnog broja studenata na svim ovim
studijima, odnosno 1.601, u akademskoj godini 2013/ 2014., na studijima u Zaboku ih je 1.200,
odnosno75posto.FakultetzamenadžmentuturizmuiugostiteljstvuizOpatijeSveučilištauRijeciu
suradnjisPučkimotvorenimučilištemZabokdjelujenapodručjuGrada.Obziromnaprofilfakultetai
potrebe cijele regije za razvojem svih oblika turizma, postoji vrlo velika zainteresiranost za ovaj
obrazovniprogram.TrenutačnosenastavaodvijapremaBolonjskomprocesunapreddiplomskom i
diplomskomisveučilišnomstudiju,auakademskojgodini2013/2014ukupnoje845studenata,od
čega 20 posto čine studenti s područja Krapinsko‐zagorske županije. Fakultet za organizaciju i
informatiku iz Varaždina također je otvorio svoj vanjski centar u Zaboku u suradnji sa Pučkim
otvorenim učilištem Zabok zbog potrebe Krapinsko‐zagorske županije i grada Zaboka za razvojem
malogisrednjegpoduzetništvauzovladavanjesvihvještinavezanihuzmenadžment,vođenjemalihi
srednjih poduzeća uz korištenje suvremene informacijske tehnologije u poslovanju. U akademskoj
godini 2013./2014. registrirano je 195 studenata, od čega 44% s područja Krapinsko‐zagorske
županije. Na inicijativu Pučkog otvorenog učilišta Zabok u suradnji sa Učiteljskim fakultetom iz
OsijekaotvorenjestudijzaPsihološko–pedagoškuididaktičko–metodičkuizobrazbu.Naovajstudij
je upisano 93 studenata, od čega je 43 s područja Krapinsko‐zagorske županije. Također, Pučko
otvorenoučilišteZaboksurađujekaovanjskilogističkicentarsVisokomposlovnomškolomspravom
javnostiVišnjan,nakojujeupisano67studenata,međukojimaje34spodručjaKrapinsko‐zagorske
županije.RaspodjelaukupnogbrojastudenatapremastudijimakojidjelujuuZabokuprikazanojena
grafikonu6.
22|S t r a n i c a GRAFIKON6‐STUDENTIPREMAVANJSKIMCENTRIMA
FOIVaraždin
16%
VPŠVišnjan
6%
Učiteljskifakultet,
Osijek
8%
FTMUOpatija
70%
Izvor:Puč kootvorenouč iliš teZabok,2014.godina,obrada:Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Grad Zabok kao istaknuto obrazovno središte prepoznao je obrazovanje kao dio svojih razvojnih
prioriteta koji mogu u velikoj mjeri pridonijeti ekonomskom razvitku regije, osiguranju društvene
stabilnosti te kulturne prepoznatljivosti Grada. Vidljivo je da se broj djece u osnovnoškolskoj dobi
smanjuje, a jednako se događa i na srednjoškolskoj razini. Uvjeti rada odgojno‐obrazovnih
ustanovanisuoptimalnitepostojiproblemneujednačenostiizvođenjanastaveštoonemogućuje
realizacijujednakihobrazovnihšansizasvudjecu.Sobziromnatodapostojerazlikeuprostornim
uvjetima, opremljenosti odgojno‐obrazovnih ustanova i kadrovskoj ekipiranosti vrlo je bitno
usuglasitiprioriteteusuradnjisposlovnimigospodarskimdionicimaregije.
Uz srednjoškolsko, jednako kao i visokoškolsko obrazovanje, ključno je spomenuti preporuke za
obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, odnosno Uredbu Vlade RH o praćenju, analizi i
predviđanjupotrebatržištaradakojajenasnaziod2010.godine.Analizaiprognozapotrebatržišta
rada za pojedinim zvanjima provodi se na temelju statističkih podataka i relativnih pokazatelja o
zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile (brzina
zapošljavanja, stopa zapošljavanja), podataka o nedostatku radnika pojedinih zanimanja dobivenih
anketom poslodavaca, uvida dobivenih posredovanjem, te podacima iz strategija i planova
gospodarskograzvoja,odnosnoplanovainajavainvesticijanaregionalnojilokalnojrazini.Pritome
suuobziruzetiipodaciobrojuvećupisanihučenikaistudenataupojedineobrazovneprograme.U
izradi preporuka za područje Krapinsko‐zagorske županije sudjeluje i Tematska radna skupina za
tržište rada KZŽ. Sukladno Sporazumu regionalnog partnerstva za praćenje i procjenu potreba
izrađujeselistaobrazovnihprogramaukojimatrebapovećatibrojupisanihistipendiranihučenikaili
studenata, odnosno smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata. Preporuke imaju
kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i
studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Opetovanom
pojavljivanjupojedinihobrazovnihprogramatrebatćepridavatisvevećutežinuiuzimatigauobzir
sveozbiljnijeprilikomdonošenjaodluka.PrematimPreporukama,vidljivojedaseunatrag3godine
ponavljaju pojedini srednjoškolski programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih
23|S t r a n i c a učenika–poputCNCoperatera,tokara,konobara,bravarailitesara.Uistomrazdobljuponavljajusei
zanimanjazakojejepredloženodasesmanjibrojupisanihistipendiranihučenika,ameđunjimasu
primjericeprodavač,automehaničar,frizer,komercijalist,upravnireferent,hotelijersko‐ugostiteljski
tehničar te ekonomist. Također, vidljivo je da se u razdoblju 2012‐2014 ponavljaju obrazovni
programi u kojima treba povećati broj upisanih ili stipendiranih studenata. To su programi
sestrinstvatemedicina, anglistika, strojarstvo,elektrotehnika,matematika,informatika,edukacijska
rehabilitacijatefarmacija.Međuprogramimazakojeseuistomrazdobljupredlažesmanjenjebroja
upisanihistipendiranihstudenatasuprimjericeekonomija,politologijatepromet–cestovnismjer.
Grad Zabok svake godine raspisuje natječaj za studentske stipendije i to između 10 i 15, ovisno o
mogućnostima proračuna. Stipendija iznosi 500,00 kn mjesečno i odobrava se do kraja uspješnog
studijatejenatajnačinGraduakademskojgodini2013/2014.imao50aktivnihstipendija.
Dodatnupotporu,posebnonajmlađima,GradjeosiguraoosnivanjemLogopedskogkabinetaDruštva
Naša djeca Zabok 2006. godine u okviru akcije Grad Zabok – prijatelj djece. Kabinet djeluje u cilju
pružanja pomoći djeci s poremećajima jezično‐govorno‐glasovne komunikacije, teškoćama čitanja,
pisanjaiučenja.
1.6.3. Zdravstvo
Na području grada Zaboka kao zdravstvenog središta djeluju zdravstvene ustanove: Opća bolnica,
Dom zdravlja Krapinsko‐zagorske županije, Zavod za javno zdravstvo Krapinsko‐zagorske županije,
LjekarnaKrapinsko‐zagorskežupanije,ZavodzahitnumedicinuKrapinsko‐zagorskežupanijeirazne
privatne ustanove, poliklinike, ordinacije i ljekarne. Grad Zabok član je Hrvatske mreže zdravih
gradova.ZdravstvenaskrbnapodručjuGradaZabokaadekvatnajepotrebamastanovnika.
NovosagrađenaOpćabolnicanalokacijiBračakotvorilajevratapacijentimaGradaiŽupanije2008.
godine.Odjelikojidanasdjelujuubolnicisu‐Odjelzakirurgiju,Odjelzaginekologijuiporodništvo,
Odjel za internu medicinu, Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Odjel za
neurologiju,Operacijskiodjel,Odjelzahitnibolničkiprijam,Odjelzapedijatriju,Odjelzaradiologiju,
Odjelzamedicinskubiokemiju,Odjelzatransfuzijskumedicinu,Odjelzapatologijuicitologiju,Odjel
za ljekarničku djelatnost te Odjel za fizikalnu medicinu i medicinsku rehabilitaciju. U zdravstvene
radne jedinice spadaju i Specijalistička ambulanta za psihijatriju i Specijalistička ambulanta za
dermatovenerologiju,auokvirupoliklinikedjelujuotorinolaringološkaambulanta,fizikalnamedicina
i medicinska rehabilitacije, potom oftamološke, ginekološke neurološke, kirurške i internističke
ambulante te urološka ambulanta i savjetovalište. Djelatnosti nedavno ugašenog Odjela medicinske
mikrobiologijesparazitologijomosiguravaseprekovanjskeustanove.SmještajnikapacitetBolniceje
249 ležajeva, odnosno Odjel za pedijatriju ih ima 20, Odjel za internu medicinu 90, Odjel za
ginekologiju i porodništvo 39, Odjel za neurologiju 25, a Odjel za kirurgiju 75. Trenutno je u Općoj
bolniciZabokzaposlenoukupno643djelatnika,odčegazdravstvenih494,anezdravstvenih149.
OdjelzapedijatrijubolnicenosipočasninazivOdjelzapedijatrijuOpćebolniceZabok–prijateljdjece
(u okviru akcije Za osmjeh djeteta u bolnici koju zajednički vode Opća bolnica Zabok, Odjel za
pedijatriju i Društvo Naša djeca Zabok). Dobivanjem počasnog naziva, zadovoljio se niz kriterija:
maksimalno smanjivanje boravka djeteta u bolnici, holistički pristup liječnika bolesnom djetetu,
primjenasuvremenihmedicinskihstandarda,mogućnostsvakodnevnogposjetaroditelja,pedagoškii
24|S t r a n i c a kulturno‐zabavnisadržaji,oplemenjivanjebolničkogambijentaidrugi.
U prostorima novosagrađene bolnice na lokaciji Bračak stanovnicima grada Zaboka je dostupna i
Specijalna bolnica „Sv. Katarina“, kao i Poliklinika za hemodijalizu International Dialysis Centers
(IDC). U bolnici Sv. Katarina djeluje 6 specijalističko‐konzilijarnih ambulanti: Ambulanta za
ortopediju,Ambulantazakirurgiju,Anesteziološkaambulanta,Ambulantazaliječenjeboli,Ambulanta
za bolna stanja kralježnice – Ambulanta za neurologiju i Ambulanta za fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju. Osim specijalističko‐konzilijarnih ambulanti ima i radiološku dijagnostiku, 5
operacijskihdvorana,jedinicupostoperacijskognadzoras4kreveta,ortopedskiodjels14krevetai
dnevnu bolnicu za potrebe kirurgije s 5 kreveta. Poliklinika IDC ima 16 priključnih mjesta za
bolesnikeiopremljenajeFreseniusMedicalcareopremom.
Na području Grada smješten je i djeluje Zavod za javno zdravstvo Krapinsko‐zagorske županije, u
okviru kojeg su ustrojeni Higijensko‐epidemiološki odjel, Odjel za kliničku mikrobiologiju, Odjel za
socijalnu medicinu i javno zdravstvo unutar kojeg djeluje Centar za prevenciju i izvanbolničko
liječenjeovisnosti,OdjelzazdravstvenuekologijuiOdjelzaškolskumedicinu.
U sklopu Doma zdravlja ili privatno svoje usluge stanovnicima pružaju ordinacije opće medicine,
ordinacije za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i predškolske djece, ordinacije za zdravstvenu zaštitu
žena,ordinacijemedicinerada,patronažnaslužbateordinacijezazaštituiliječenjeustaizubi.
Grad Zabok član je Mreže zdravih gradova čija je misija unapređenje kapaciteta planiranja i
upravljanje resursima za zdravlje na lokalnoj razini, svojim stanovnicima omogućiti bolju kvalitetu
okoliša,zdravijinačinživotatepristupuslugamaprimjerennjihovimpotrebama.Uprogramimakoje
koordiniraGraduključenesuškole,udrugeigrađani.
1.6.4. Socijalna skrb
Trenutno ne postoji organizirano zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba, ali je u pripremi početak
gradnje prvog privatnog doma umirovljenika. Organiziran je sustav pomoći u kući kako za starije
osobe,takoizaosobesposebnimpotrebama,aprovodeseusuradnjisnadležnimdržavnimtijelima,
uz potporu Grada. Na prostoru grada Zaboka za marginalne/osjetljive i socio‐ekonomski ugrožene
skupinebrineseiorganizacijaCrvenogkriža.
Kroz socijalni program u Gradu se izdvajaju znatna sredstva za socijalno ugroženo stanovništvo i
udrugekojeusvojemdjelokruguimajuprogramesocijalneskrbi.Oko5%gradskogproračunaodnosi
senaprogramsocijalneskrbi,kojijedetaljnijeprikazanutablici1.
TABLICA1‐IZVRSENJEPROGRAMASOCIJALNESKRBIGRADAZABOKA,2013.GODINA
Stavka
Iznos ukunama
Gradskaorganizacijaumirovljenika
58.500,00
GradskodruštvoCrvenog križa
100.000,00
Programiostalihudruga
15.500,00
Pomoć ukućistariminemoćnimosobama, Crveni križ
44.630,76
Organizacijaprehranestariminemoćnim, Dom Mirkovec (otplata za dostavno
27.012,79
voziloiostalitroškovi)
UdrugeizDomovinskog rata
17.000,00
25|S t r a n i c a Troškoviprehrane
Troškovistanovanja
Jednokratnenovčanepomoćisocijalnougroženim obiteljima
Sufinanciranjeučenikai studenata(kamate na studentske kredite, studentske
stipendije,sufinanciranjeprijevozaučenika)
DruštvoNašadjeca
99.049,29
36.423,24
421.200,00
397.503,51
250.000,00
Izvor:GradZabok,travanj 2014.
1.6.5. Kultura
GradZabokpredstavljaurbanokulturnosredište.KulturnedogađajeprvenstvenoorganizirajuPučko
otvoreno učilište, Gradska knjižnica, odgojno obrazovne ustanove i brojne udruge.
Rekonstrukcijom gradske kino dvorane 2009. godine ovaj je prostor uređen kao Multimedijski
centar s dvoranom koja ima 234 sjedećih mjesta i pozornicu. Time je grad je dobio prostor za
predstavljanjerezultataradamnogobrojnihudruga,kaoizaodržavanjekinoikazališnihpredstava.
Dvorana je opremljena klasičnom i digitalnom kino‐opremom, uključujući 3D projektor i jedino je
kinouKrapinsko‐zagorskojžupaniji.PučkootvorenoučilišteupravljaMultimedijskimcentromkaoi
VelikomgalerijomGradaZabokaukojojseorganizirajuizložberenomiranihumjetnika,predavanja,
susreti, glazbeni i drugi programi. Gradska knjižnica "Ksaver Šandor Gjalski" kompletno je
preuređena i proširena 2013. godine te se sada prostire na 416 m2. Knjižnica trenutno ima oko
27.000 knjiga te rastuću zbirku audio‐vizualne i elektroničke građe. Korisnicima su na
raspolaganjuračunalaspristupomInternetu.Usklopuknjižniceuređenajeilikovnagalerijauzkoju
je smješten atelijer Likovne sekcije „Josip Kaltnecker“. Raznim kulturnim programima ‐ izložbama,
promocijamaknjiga,predavanjima,koncertima,radionicama,igraonicamazadjecuibrojnimdrugim
aktivnostima, Knjižnica sudjeluje u kulturnom i društvenom životu zajednice i predstavlja istinsko
kulturnoiinformacijskosredišteGrada.Upodručjukulturedjelujubrojneudruge,aZabokjeosobito
poznat po književnoj nagradi Gjalski ustanovljenoj 1979. godine u suradnji s Društvom hrvatskih
književnika,kojasedodjeljujeuokvirukulturnemanifestacije"DaniKsaveraŠandoraGjalskog".Među
udrugamasvojomaktivnošćuosobitoseističuKUD„Zabok“,Zbor"Gjalski",puhačkiorkestriZabok,
Špičkovina i Prosenik, Ogranak Matice hrvatske, HU "Muži zagorskog srca", Udruga "Zlatno srce".
PosljednjihgodinauZabokusepojavljujesvevećibrojudrugacivilnogadruštvadrugačijegasadržaja
rada,kojedoprinosenovojkvalitetiživotagradskesredine.Međunjimasuudruge"GOKUL","Mraz",
„MrežaudrugaZagor“i"Regenerator".UdruziRegeneratordodijeljenjeotkupljeniprostortvorničke
haleRegeneracije,ukojojseodržavajukoncertitedrugisadržajivezaniuzokupljanjemladihiizradu
projekatausvrhuostvarivanjapravaiinteresamladih.Ugraduseodržavajuikulturnemanifestacije,
međukojima se ističu,osimveć spomenutihDana KsaveraŠandoraGjalskog,Zlatna jesenzabočka,
Mjesec svibanj – Dan grada, Prosinačke svečanosti, Tabor film festival – međunarodni festival
kratkometražnog filma te KIKI – međunarodni festival dječjeg filma. Sva događanja u gradu prati
lokalni Radio Zabok osnovan 1962. godine, ujedno i najstarija radio postaja u Hrvatskom zagorju.
Grad objavljuje Zabočki list, besplatan za sva domaćinstva, a kao izvor informacija i način
komunikacijesvakakotrebaspomenutislužbeneInternetstraniceGrada.
1.6.5.1. Zaštićena kulturna dobra
Prostornim planom, a na temelju zakonskih propisa i standarda, pod zakonskom su zaštitom u
skupini Zaštićeni krajolik dolina Krapinice ispod naselja Grabrovec i ispod crkve Sv. Antuna, s
26|S t r a n i c a njegovim pripadajućim brežuljkom. U skupini Parkovne arhitekture zaštićen je Perivoj dvorca
Kulmer – Bračak te tragovi perivoja dvorca Gjalski u naselju Gubaševo. Isto tako, na temelju
pozitivnihzakonskihpropisaistandarda,utvrđenajezaštitavrijednihpredjela‐uskupiniOsobito
vrijedan kultivirani krajolik zaštićeni su kultivirani vinogradarski poljodjelski krajobrazi – u zoni
naselja Prosenik Začretski ‐ dio iznad zaselka Bedenikovići, u zoni naselja Prosenik Začretski dio
iznadzaselkaBelineteuzoninaseljaBregiZabočkisjevernidionalokacijiBalijabreg.
Na prostoru grada Zaboka evidentirana su 32 elementa kulturno‐povijesne baštine bez područja
kultiviranogkrajobrazaiprostornihsklopova.Odtogaje20pojedinačnihpovijesnihgrađevina,a12
prostornih spomenika, zaštićene izdvojene zone naselja, arheološka nalazišta i groblja. Kulturna
baština nije ravnomjerno raspoređena, pa u pojedinima naseljima nema niti jedan spomenički
element,dokihudrugimaimaviše.UGraduZabokunastojiseočuvatikulturno‐povijesnatradicija
paseutomesmisluuređujeetnolokalitetZagorskahižauDubraviZabočkoj.
Kulturnonaslijeđe,odnosnonepokretnakulturnadobranapodručjuGradaZabokasistematiziranasu
povrstamaipodvrstamaprikazanasuutablici2.URegistarkulturnihdobaraRepublikeHrvatskepri
MinistarstvukultureuvrštenisuCrkvasv.AntunauGrabrovcu,Crkvasv.JeleneKrižariceuZaboku,
DvoracuBračkuteDvoracGjalskiunaseljuGubaševo.
27|S t r a n i c a TABLICA2‐KULTURNONASLJEĐEGRADAZABOKA
Povijesna naselja idijelovinaselja
Gradskih obiljež ja
PovijesnajezgragradaZaboka
DioselaProsenikZač retski(Klupci)
DioselaDubravaZaboč ka
DioselaJakuš evecZaboč ki
Seoskih obiljež ja
DioselaHumZaboč ki
DioselaProsenikGubaš evski
DioselaProsenikZač retski(Sinković i)
Povijesnegrađevineisklopovi
ŽupnacrkvaSv.JeleneKrižarice,Zabok
KapelaSv.Antuna,Grabrovec
Sakralne građevine –crkve ikapele
KapelaSv.Roka,TisanićJarek
Ostacipodrumakurije,Gubaševo
DvoracKulmer,Bračak
DvoracKomaromy‐Babić(Gjalski)‐Gredice,Gubaševo
Stambene građevine
Kurijažupnogdvora,Zabok
Stambenakuća,MatijeGupca36,Zabok
Građevine javnenamjene
ZgradaŽeljezničkestanice,Zabok
Gospodarskeiindustrijskegrađevine
Sklopstarihtvorničkihzgrada,ZIVT,Zabok
Elementipovijesneopremeprostora,tehničkegrađevineniskogradnjesuređajima
Tehnič ke igrađevine niskogradnjes
uređajima
Pokloncikapelice iraspela
Betonskimost,Brač ak
Kapelapoklonac,Zabok
PilsrcaIsusovog,BregiZaboč ki
Raspelo,DubravaZaboč ka
Raspelo,Jakuš evecZaboč ki
Kapelapoklonac,ProsenikGubaš evski
Kapelapoklonac,ProsenikGubaš evski
Kapelapoklonac,Špičkovina
Područje,mjesto,spomenikiliobilježjevezanouzpovijesnedogađajeiosobe
Spomenik iobiljež je vezanouzpovijesne Spomenik s obiljež jem, Trg sv. Jelene,Zabok
događajeiosobe
Spomenikpalimborcimau2.svj.ratu,Zabok
GrobnicaobiteljiTompić,Zabok
Grobljaigrobnegrađevine
Groblje,Zabok
Arheološkilokalitetiizone
Gubaš evo,Gredice,nalaznovca15.st.
Grabrovec,okocrkveSv.Antuna
Arheološ kilokaliteti
Zabok,okož upnogdvora,lokalitetSv.JeleneiMartina
Područjakultiviranogkrajobrazaiprostornihsklopova
Padinekultiviranevinogradima,ProsenikZač retski
Područ ja kultiviranogkrajobraza
Padinekultiviranevinogradima,DubravaZaboč ka
28|S t r a n i c a Perivoji iparkovi
Zaš tić ene vizure
Padinekultiviranevinogradima,Grabrovec
PerivojdvorcaKulmer,Brač ak
TragoviperivojadvorcaGjalski‐Gredice,Gubaš evo
VizuranacrkvuSv.AntunaidolinuKrapinice
Izvor:ŽeljkoLončar:StatističkigodišnjakGradaZaboka2008.
(2009.)
GledajućikulturnoipovijesnonaslijeđegradaZaboka,imegradaseprviputaspominje1335.godine
u sačuvanoj darovnici ugarsko‐hrvatskog kralja Karla I u kojoj se posjed Zabok ustupa Petru, sinu
Nuzlina. Zaštićena barokna kapela sv. Antuna Padovanskog iz 1676. godine očuvana je i uređena.
Gradnja današnje župne crkve sv. Jelene Križarice trajala je od 1782. do 1805., a pripada
kasnobarokno‐klasicističkim građevinama, čiji se portal – obnovljen 1990. – smatra značajnim
klasicističkimostvarenjem.PosebnoseističeglavnioltariorguljeHefereriz1882.godine.
1.6.6. Sport i zdrav život
Prema podacima Športske zajednice grada Zaboka (2013.), na području Grada djeluju 24 sportske
udruge i to tri nogometna kluba, dva košarkaška kluba, od kojih je jedan u A‐1 ligi, zatim ženski
rukometni klub, streljački klub, stolnoteniski klub, motocross klub, jet‐ski klub, četiri ribička
društva, četiri kluba borilačkih sportova, kuglački klub, šahovski klub, skijaški klub i dvije udruge
koje se bave organizacijom sportskih aktivnosti za djecu i odrasle. Sportske aktivnosti odvijaju se
većinom u neadekvatnim prostorima, ali udruge i pojedinci ostvaruju vrlo značajne rezultate na
hrvatskim i međunarodnim natjecanjima. Posebno je, i u međunarodnim okvirima, poznata
motocross staza Vučjak izgrađena 1961, koja je bila domaćin brojnim domaćim i međunarodnim
utrkama.Velikbrojsportskihudrugaizanimanjegrađanasvihdobnihskupinazabavljenjesportom
ukazujunapotrebuizgradnjesportskedvoranesčimesezapočelo2013.godine.Služitćezapotrebe
tjelesne i zdravstvenekultureučenikaGimnazije A.G. Matoša,Škole zaumjetnost,dizajn,grafiku i
odjeću Zabok, kao i za potrebe građana i sportskih klubova. Izgradnju će financirati Grad Zabok,
Ministarstvoznanosti,obrazovanjaisportateMinistarstvoregionalnograzvojaifondovaEU.
1.6.7. Civilno društvo
Na području Grada Zaboka aktivno djeluje pedesetak udruga, od kojih je najveći broj iz područja
sportaikulture,potomudrugekojerealizirajuprogramezadjecuimlade,zatimudrugekojesebave
ekologijom te udruge koje se bave očuvanjem kulturne i tradicijske baštine. Društvo Naša djeca
Zabokkontinuirano,većdužinizgodina,provodiprograme,akcije,aktivnostiiprojektesdjecomiza
djecupredškolskeiosnovnoškolskedobigradaZabokaunjihovislobodnomvremenu.DNDZaboku
svojraduključujevelikbrojvolonterkiivolontera,ajedanodprioritetajestuključivanještovećeg
broja mladih u volontiranje te se na taj način mladi ljudi odgajaju da učine neki doprinos u svojoj
zajednici, da se osjećaju korisnima te da se ojača svijest o važnosti volontiranja. U okviru DND‐a
Zabok djeluje Dječje gradsko vijeće Grada Zaboka s ciljem aktivne dječje participacije u svim
segmentimakojisetičudjeceunjihovogživotaugraduZaboku.
Udruge iz područja socijalne skrbi i Domovinskog rata većinom nisu registrirane u Zaboku, ali u
njima djeluju članovi iz Zaboka, pa imaju potporu iz proračuna Grada. U procesu donošenja
Proračuna raspisuje se javni poziv za prijavu programa za sufinanciranje u sljedećoj godini.
SufinanciranjekulturnihprogramarazmatraipredlažeOdborzakulturu,oraspodjelisredstavaza
sufinanciranje sportskih programa odlučuje Športska zajednica, a svi programi se financiraju u
skladu s mogućnostima Proračuna. Na službenoj stranici Grada Zaboka nalazi se pregled
29|S t r a n i c a sponzorstva i donacija za 2013. godinu iz kojeg je vidljivo koje su poimenično udruge i koji su
programisufinanciraniizProračuna,azbirnipreglednavedenjeutablici3.
TABLICA3‐PODACIOUDRUGAMA‐CIVILNODRUSTVOUGRADUZABOKUIFINANCIRANJEIZPRORACUNA
2013.GODINE
Sredstva iz
prorač una 2013.
ukunama
OPIS
Vatrogasnazajednica
Obuhvać a 7dobrovoljnihvatrogasnihdruš tavau
sustavuvatrogasnezajednice
368.000,00
Kulturneudruge
12udruga
235.262,00
Manifestacije
Ekološ kadruš tva
1
2
Udruge: 11
Program:gerontodomać ica
Program: dostava toplih obroka
7udruga iz Domovinskog rata
50.000,00
10.000,00
165.667,00
40.792,00
27.012,00
17.000,00
Druš tvoNaš adjecaZabok
Logopedskikabinet,programi,ljetovanjedjece
275.000,00
Sport
Športskazajednicaobuhvać a24sportskeudruge
UKUPNO
Socijalnaskrb
Izvor:GradZabok,2014.;Obrada:Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
RAZVOJNI PROBLEMI
⇒ Neadekvatnaopremljenostosnovnihi
srednjihškola
⇒ Neadekvatnainfrastrukturauškolama
potrebnazazadovoljavanjeosnovnih
pedagoškihstandarada
⇒ Neusklađenostobrazovnihprogramas
potrebamaposlodavaca
⇒ Nemapodatakaodoprinosu
udrugagospodarskomidrugom
napretku
⇒ Nemapodatakaoodnosufinanciranja
udrugaizdomaćihimeđunarodnihizvora
⇒ Neadekvatniuvjetiiprostorzapojedine
sportove
⇒ Moto‐crossstazaustambenojzoni
⇒Neadekvatniuvjetiiprostorzaradvećine
sportskihidrugihudruga
1.155.000,00
2.343.733,00
RAZVOJNE POTREBE
⇒ Ulagatiuizgradnjusportskihobjekata
⇒ Poticatiizgradnju/nadogradnju/
opremanjeosnovnoškolskihi
srednjoškolskihustanova
⇒ Sudjelovatiukreiranjuobrazovnih
politikaipreporukazaobrazovnepolitike
naregionalnojrazini
⇒ Stipendiratiučenikeudeficitarnim
zanimanjima
⇒Ulagatiuuređenjeiopremanjeprostora
zaradudruga
⇒ Razvitisustavikriterijeteuskladus
njima pratitiivrednovatiradidoprinos
udrugaurazvojnimprojektima
⇒ Preselitimoto‐crossstazuizcentra
Zaboka
30|S t r a n i c a 1.7. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
1.7.1. Cestovni promet
Zabok ima pristup Autocesti A2 Nürnberg‐Linz‐Graz‐Macelj‐Zagreb‐Split, što je najznačajniji
cestovni pravac koji općenito prolazi Krapinsko‐ zagorskom županijom. Državni koridori koji se
nadovezuju na ovaj osnovni pravac čine poveznice sa Varaždinskom i Zagrebačkom županijom, te
gradom Zagrebom i Republikom Slovenijom. Najznačajniji koridori koji se nastavljaju na osnovni
cestovnipravacjesu:(“zagrebačkiprsten”)natrasiMokrice(Zabok–Oroslavje)–ZlatarBistrica(sa
spojem na Breznički Hum) – Marija Bistrica –Laz – Popovec – (Zagreb). Kvalitetna prometna
povezanostomogućujepodručjuGradaZabokalakšiibržirazvojpoduzetništvatepoljoprivrednogi
turističkogsektora.
PremapodacimaUpravnogodjelazaprometikomunalnuinfrastrukturuKZŽiZavodazaprostorno
uređenje, područje grada Zaboka ima 45,60 km javnih cesta te 102 km nerazvrstanih cesta, a
prisutanjeproblempodijeljenostiGradanadvadijela.
Općenito su ceste građenenaniskomnasipuu nizinama uboljem stanju odonihna brežuljkastim
predjelima, koja većinom imaju problema sa klizištima, a na pojedinim prometnicama – uglavnom
lokalnog karaktera – potrebni su dodatni radovi kojima bi se osigurala sigurnost i adekvatno
obilježavanje.
Gradski i prigradski javni cestovni promet odvija se autobusnim prijevozom pri čemu je broj i
učestalostlinija9/23.BrojparkirnihmjestaugraduZabokunedostatanjeuodnosunapotrebe,jer
jeprimjericetijekom2012.godineobavljenovišeod20.000tehničkihpregledavozila,odčegaviše
odpolovicečineautomobili.Nepostojinijednajavnagaraža,anapodručjugradauređenojesvega
0,5kmbiciklističkihstaza.
1.7.2. Željeznički promet
Područjem grada prolazi pruga Zagreb‐Zaprešić‐Zabok‐Varaždin‐Čakovec, koja izravno povezuje
veći dio Hrvatskog zagorja sa Zagrebom, odnosno Varaždinskom i Međimurskom županijom, ali i
Mađarskom. Zabok je ujedno najznačajnije željezničko čvorište, od kojeg se odvajaju priključne
prugeZabok‐Đurmanec(kojajepovezanasdijelomželjezničkemrežeSlovenije)teprugalokalnog
značenjaZabok‐GornjaStubica.
TABLICA4‐ZELJEZNICKAMREZANAPODRUCJUGRADAZABOKA
JLS
ZABOK
Oznaka
R201
L202
L103
Oznaka
I101
(II204)
(II203)
Puninazivželjezničkepruge
(km)
JLS(km)
Zaprešić‐Zabok‐Varaždin‐Čakovec
HumLugodvojnica‐GornjaStubica
Zabok‐Krapina‐Đurmanec‐DG‐
(Rogatec)
Građev. duljina
UKUPNO
100,722
10,78
27,16
Duljinau
10,53
0,24
3,31
14,08
Izvor:ZavodzaprostornouređenjeKZŽ,2013.; obradaZagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Kvaliteta i izgrađenost prometne infrastrukture u željezničkom prometnom sustavu nisu
zadovoljavajući. Stanje mobilnih i stabilnih kapaciteta te mala brzina putovanja ima negativan
utjecajnakvalitetuprijevoza.Problempredstavljaivelikbrojželjezničko‐cestovnihprijelazameđu
31|S t r a n i c a kojima je dio onih koji ne posjeduju uređaje za siguran prijelaz cestovnih vozila i pješaka preko
željezničke pruge. Međusobni razmaci kolodvora/postaja prosječno iznose 2,87 km. Mala
međusobna udaljenost kolodvora i postaja na širem području ukazuje na relativno dobru
opsluženost prometnom infrastrukturom, ali s druge strane smanjuje njegovu kvalitetu i
komercijalnubrzinu.Prigradskijavniželjezničkiprometimabrojiučestalostlinija4/20.Predviđeno
jeuređenjedvanovaželjezničkastajališta–GrabroveciGubaševotejeukomunikacijisHrvatskim
željeznicama detektirana potreba definiranja prognoziranog broja putnika, za što je zadužen HŽ
Putnički prijevoz. Prema službenom očitovanju HŽ Infrastrukture od ožujka 2014., stajalište
GrabrovecmogućejeuvrstitiubudućiprojektmodernizacijeielektrifikacijeprugenadioniciZabok
– Krapina, čija provedba se planira po završetku projekta na dionici Zaprešić – Zabok, odnosno u
prvojpolovici2015.godine.StajališteGubaševonijemogućeuključitiuovajprojekt,obziromdajeza
spomenutumodernizacijuvećishođenalokacijskadozvola,izradaglavnogprojektajeprizavršetku
teu cijelostidefiniranopsegprojektaza sufinanciranje iz EUfondova. StajališteGubaševostogaje
mogućeosmislitiiprovestikaosamostalanprojekt.ŽeljezničkikolodvorZaboktrećijeuHrvatskoj
pobrojuputnikaiodizuzetnogjeznačajaizaGradkaolokalnusamoupravu,aliigospodarstvona
područjugrada.Željezničkiprometpredstavljaracionalannačinprijevoza,adekvatneučestalostiiu
putničkomiteretnomprometu.
Grad Zabok je od početka uključen u projekt razvijanja integriranog prijevoza koji se odnosi na
područje Krapinsko‐zagorske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Nakon odobrene tehničke
pomoći,zarealizacijuovogstrateškogprojektaočekujusesredstvaizfondovaEU.
1.7.3. Zračni promet
ZračniprometkojipokrivaiprostorgradaZabokazastupljenjeputemmeđunarodneZračneluke
Pleso,kojajesmještenauVelikojGorici,audaljenostodZračnelukeje46kilometara.
Na području Krapinsko‐zagorske županije registriran je Krapinsko‐zagorski aerodrom d.o.o. za
športskoturističkudjelatnostčijisusuvlasniciKrapinsko‐zagorskažupanijaiGradZabok,akojije
smješten na lokaciji Gubaševo. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo 2013. izdala je rješenje
kojim se daje Odobrenje za uporabu aerodroma Zabok ‐ Gubaševo (LDZK) operatoru aerodroma
KZAd.o.o.TrenutnakategorijaaerodromaZabok‐Gubaševo(LDZK)je1A,aukasnijojfaziućićeu
kategoriju B2. Naime, prema Pravilniku o aerodromima (NN 64/12), referentni kod aerodroma
utvrđujeseuskladuplaniranjaaerodroma,odnosnozrakoplovakojimajenamijenjen.Konkretno,
kategorija1Apodrazumijevaduljinuuzletno‐sletnestazemanjuod800m,rasponkrila15m,dok
sekategorijaB2odnosinaduljinuod800do1.199,99mtevećirasponkrila.
U skladu s kompleksnim pravilima i procedurama koje se odnose na zračni promet, Krapinsko‐
zagorskiaerodromd.o.o.dosadjeizradioStudijuutjecajanaokoliš,zaštitnuogradusrampomna
ulazu u aerodrom, osigurao priključak struje, izradio Investicijsku studiju o gospodarskoj
opravdanosti izgradnje aerodroma, geotehnički elaborat temeljenja KZA Gubaševo, dopunske
geotehničke istražne radove, terenske istražne radove, laboratorijska ispitivanja, geofizička
istraživanja,kaoigeotehničkielaborat.Izrađenajeprilaznacestaaerodromuskomunalnom
infrastrukturom s priključkom na odvojak Županijske ceste, obavljeno je prelaganje odnosno
kabliranjedalekovodauzoniprilazaaerodromuusmjeruokomitonauzletnosletnustazu,od2014.
Aerodromimapriključaknavodovodnumrežu,aishođenajeilokacijskadozvolaodMinistarstva
graditeljstvaiprostornoguređenjazazahvatuprostoru"AerodromZabok‐Gubaševo",obziromda
postojifaznostgrađenjaidozvola.
32|S t r a n i c a Ministarstvu graditeljstva predan je zahtjev za građevinsku dozvolu za prilaznu cestu s
komunalnom infrastrukturom, a riječ je o drugoj fazi koja se odnosi na dionicu ŽC(0+000)‐
0+557,36, 1. etapu. Prema evidenciji Zagorskog aerodroma, tijekom 2013. godine, u ovoj fazi
izgrađenosti, aerodrom je korišten 195 puta i to za 100 uzlijetanja i 95 slijetanja ultra lakih
zrakoplova,balonanavrućizrak,aviona,paraglajdera,zmajevatemotornihjedrilica.
Za Zagorski aerodrom potencijali razvoja leže u činjenici da i u ovoj fazi ima odobrenje za
funkcioniranjepremanavedenimkarakteristikamatedaiposlovnookruženje,aposebnoturistički
sektor iskazuju jasan interes za korištenjem aerodroma. Grad i Županija u fazi su traženja
adekvatnog partnera s kojim bi putem javno‐privatnog partnerstva realizirali gradnju piste i svih
pratećihobjekata.
1.7.4. Telekomunikacije
Područje Grada Zaboka praktički je potpuno pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom
telefonijom, čime je omogućeno i spajanje računala na brzu internetsku mrežu, što je važno za
razvojgospodarstva,posebnoturizma,aliikvalitetuživotastanovnika.Ukupnapokrivenostbrzim
Internetom je oko 80%, no ta mreža se sustavno i brzo razvija. Na području Grada Zaboka
telekomunikacijske usluge obavlja više operatera, a dobru pokrivenost signalom pokretne mreže
takođerimajugotovosvioperaterinatržištu.Brojinstaliranihpriključakana100stanovnikaje39,
dok broj uključenih stanovnika iznosi 31. Posebno mjesto u podacima o razvijenosti fizičke
infrastrukturedanaszauzimajuupravopodaciotelekomunikacijskojinfrastrukturi.
KakojenavedenouStrategijirazvojaširokopojasnogpristupauRepubliciHrvatskojurazdobljuod
2012. do 2015. godine (NN 144/11), razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža danas ima
revolucionarni učinak, usluge konvergiraju prema digitalnom svijetu, univerzalno su dostupne na
bilo kojem uređaju, a predviđanja ukazuju da će se do 2020. godine digitalni sadržaji i aplikacije
gotovoupotpunostidostavljatiputemInterneta.Stogajerazvojširokopojasnihuslugaodiznimnog
značenja za gospodarski razvoj Republike Hrvatske u cijelosti te od ključne važnosti za
omogućivanje stvaranja društva znanja. Usluge širokopojasnog pristupa osobito su značajne na
području rada i poslovanja. Prema podacima HAKOM‐a, (koje provodi evidenciju i statistiku na
županijskoj, no ne i lokalnoj razini) iako broj i gustoća širokopojasnih priključaka na području
Krapinsko‐zagorskežupanijekontinuiranorastu(primjerice,u2012.brojpriključakavećijeza81
% u odnosu na 2008. godinu) još uvijek je ispod nacionalnog prosjeka. Koncem 2012. godine
prosjek gustoće širokopojasnih priključaka u Republici Hrvatskoj bio je 20,78 %, dok je u
Krapinsko‐zagorskojžupanijito15,43%.
Prema dostupnim podacima i procjenama, na području Grada je oko 2.000 kućanstava s
priključkom na Internet. Grad Zabok je sredinom 2013. godine u rad pustio Hotspot uslugu koja
omogućuje korisnicima koji imaju uređaje s mogućnošću spajanja na bežične mreže da besplatno
koriste Internet dok su u dosegu odašiljača. U ovom su trenutku postavljena 2 odašiljača – jedan
koji odašilje signal prema Trgu K.Š. Gjalskog i željezničkom kolodvoru (označen crvenom bojom),
dok drugi odašilje signal prema Zivtovom trgu i autobusnom kolodvoru (označen narančastom
bojom).Ovimprojektomgrađani,posjetitelji–posebnoturisti,imajumogućnostpristupaInternetu,
atimesviminformacijama.ProstorprekrivanjasignalomHotspotuslugeprikazanjenaslici2.
33|S t r a n i c a SLIKA2‐HOTSPOTUSLUGA,POKRIVENOSTSIGNALOM
Izvor:SlužbenestranicegradaZaboka,ožujak2014.(www.zabok.hr)
1.7.5.
Opskrba energijom
OpskrbaenergijomnapodručjugradaZabokajezadovoljavajuća.Energetskaopskrbatemeljisena
električnojenergiji,tekućimgorivimaizemnomplinu.
Oko 95% ukupne distribucije plina na području grada Zaboka obavlja operater distribucijskog
sustava Zagorski metalac d.o.o. za distribuciju plina i opskrbu plinom, koji ima ukupnu duljinu
plinovodaudistributivnomsustavuod424km.Očekujesedaljnjeulaganjeurazvojplinoopskrbe,
poticanjeprovedbeplinofikacijenaseljaiopskrbugospodarstvakrozlokalnerazvojneprogramete
izgradnjamagistralnihsustavauzobjedinjavanjedistribucijskemrežeŽupaniječimebiseosigurala
nesmetana opskrba kućanstava, javnih zgrada i industrijskog sektora. Do sada provedenim
istražnim radovima na području grada Zaboka kao i cijele Krapinsko‐zagorske županije nisu
otkrivena nalazišta nafte niti prirodnog plina. Prema podacima Zagorskog metalca d.o.o., na
područjugradajeu2014.oko2.000kućanstavaspriključkomnaplin.
Grad Zabok pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske koji se
opskrbljujeelektričnomenergijomizhidroelektranaDravskogslivatetermoelektrananapodručju
Zagreba i Siska. Jedini proizvodni objekt HEP‐a na području Krapinsko‐zagorske županije je KTE
Jertovec (kombinirana plinsko‐parna termoelektrana) ukupne snage 88 MW u dva kombi bloka
izgrađena1956.i1975.godine.Predviđasedaćeobablokaelektraneizpogonaizaći2018.godine.
Potrebe za električnom energijom grada Zaboka podmiruju se iz transformatorske stanice TS
„Zabok“ koja se napaja električnom energijom preko dalekovoda Podsused – Zabok. Ova
trafostanicasemoženapajatiiizdrugihpravacadalekovoda,prekoDVJertovec–ZabokteIvanec–
Straža–Zabok.
Na području grada trenutno su u funkciji 43 transformatorske stanice od kojih se 8 koristi za
potrebegospodarstva,a2zapotrebebolnica.NapodručjuGradajeevidentirano2.904kućanstavas
priključkomnastruju.NapodručjuGradaZabokakoristeseiobnovljiviizvorienergije–biomasa,
solarnaenergijaigeotermalniizvori.Najvažnijaupotrebabiomaseuenergetskesvrhenapodručju
34|S t r a n i c a Gradaodnosisenaogrjevnodrvozagrijanjedomaćinstavapričemusepotrošiizmeđu1–1,25m3
drvazaogrjevujednojgodinipostanovniku.
Za sada se geotermalna energija na području cijele Županije iskorištava isključivouvidu lječilišta
i/ilitoplica,nonapodručjugradaZabokatakvihizvoranema.
PrimjenasunčeveenergijenapodručjugradaZabokazasadjeograničenanaproizvodnjutoplevode
urelativnoskromnombrojuobiteljskihsustava.NapodručjugradaZaboka,premapodacimaHERA‐
edo2013.,evidentiranjejedansubjektsastatusompovlaštenogproizvođačaelektričneenergije,
odnosno primjenom Sunčeve energije. Pripremljen je veliki broj projekata koji čekaju dozvole
regulatorne agencije. Sam Grad Zabok u planu ima uvrštenje vlastitih objekata ( poput dječjeg
vrtića,novesportskedvoraneidr.)zakorištenjeiproizvodnjuenergijezavlastitepotrebe.
Javna rasvjeta na području Grada je zadovoljavajuća. U novije vrijeme Grad je, prema ekološkim
standardimaprihvatljivosti,uložiousustavjavnerasvjetekojaimadostatnusnagu,neonečišćuje,
rasvjeta je samoregulirajuća te u rasvjetnim tijelima ne sadrži živu već natrij, što je dovelo do
smanjenih troškova utroška energije i održavanja. U narednom razdoblju planiraju se dodatna
mjestanadionicamaspješačkimputevimagdjejetrenutnirazmakrelativnovelik.
1.7.6.
Vodoopskrba
Područje grada Zaboka pokriveno je s ukupno 40,10 kilometra magistralnog vodovodnog voda i
127,59 kilometra distributivnog vodovodnog voda. Prema površini, na kvadratni kilometar
površine otpada u prosjeku 4,87 kilometara vodovoda, što je više od prosjeka Krapinsko‐
zagorske županije. Prema podacima Zagorskog vodovoda d.o.o., putem kojeg se vodom
opskrbljuje i grad Zabok, 2012. godine od ukupno 3.737 evidentiranih stambenih jedinica, njih
3.322 priključeno je u sustav. U 2012. godini opskrbljenost sustava Zagorskog vodovoda bila je
89%,aistejegodineevidentirano466poslovnihobjekatapriključenihnavodovod.
NapodručjuGradaZabokanemalokalnihvodovoda.Potrebnojeizgraditiimagistralnecjevovodei
preostale vodoopskrbne objekte sukladno Strategiji razvoja vodoopskrbe na području Krapinsko‐
zagorskežupanije.
Kako Grad Zabok geografski zauzima centralni položaj u Krapinsko‐zagorskoj županiji, cjelokupni
vodoopskrbnisustavsperifernimizvorištimaimaishodišteupravonapodručjuGradaZaboka,tako
dasevodoopskrbanapodručjugradaZabokatrenutnovršiizdvapravca,odnosnoizdvaizvorska
sustavaitoizvorišteŠibiceiizvorišteLobor.
Postojeći sustav vezan na izvorište Lobor je građen šezdesetih, a sustav vezan na izvorište Šibice
sedamdesetihgodinaprošlogstoljeća,atijekomvremenasenadograđivaoirekonstruiraotakoda
sedanasnapodručjugradaZabokaufunkcijivodoopskrbenalazevodospremniciZabokV=800m3,
PlavinkaV=200m3,ProsenikV=400m3iGrdenciV=100m3tevodospremnikGrediceV=700m3.
U sklopu njega se nalazi i precrpna stanica koja preko sustava magistralnog cjevovoda čini srce
sustavaZagorskogvodovodaicentralnijeobjektzadistribucijuvodeučetiripravcavodoopskrbete
vodompokrivavećidioHrvatskogzagorja.
Područje grada Zaboka Zagorski vodovod d.o.o. preko navedenih vodospremnika te precrpnih i
hidroforskih stanica (ukupno 11 objekata) javnom vodoopskrbom pokriva oko 89% stanovništva
(egzistira3.322kućnihvodovodnihpriključakai466priključakaposlovnihobjekata).
Distribucijavodevršiseudvijevisinskezoneopskrbe‐niskazonanavisinskimkotama+150,00
35|S t r a n i c a m.n.m.–180,00m.n.m.isrednjazonanavisinskimkotama+180,00–do230,00m.n.m.,dokćese
područja iznad navedene visinske kote +230,00 m.n.m. vodom snabdjeti putem objekata iz
zajedničkogprojektaopskrbevodomvisokihzonagradaZaboka,općineKrapinskeTopliceiopćine
SvetiKrižZačretje(podsustavV.S.Temovec),čijajerealizacijautijekusplaniranimdovršetkomdo
2019. godine. Na taj način pokrivenost stanovništva s područja grada Zaboka javnom
vodoopskrbombitćepreko95%,uzistovremeno100%pokrivenostigospodarskihobjekata.
Paralelnosadogradnjomsustavavodoopskrbenaselja„visokezone“,napodručjugradaZabokase
projektiraju i grade kapitalni objekti nužni za povećanje kapaciteta sustava i sigurnosti
vodoopskrbe stanovništva te za potrebe gospodarske zone grada Zaboka, ali i gospodarskih
zonasusjednihjedinicalokalnesamouprave(gradaOroslavjaiopćineVelikoTrgovišće).Riječje
onovomvodospremnikuZabokV=1.500m3,zatimrekonstrukcijiiizgradnjimagistralnihiglavnih
opskrbnihcjevovoda(krozgospodarskuzonu)vezanihzasustavprecrpnestaniceGredice,potom
vodospremnik Gredice V=4.000 m3 te rekonstrukcija precrpne stanice Gredice, koja je dovršena
koncem ljeta 2014. godine. Ukupna ulaganja za navedene investicije na području grada Zaboka (i
rubnihpodručjapremasusjednimjedinicamalokalnesamouprave)do2019.godineplanirajuseu
iznosu oko 60.000.000,00 kn. Završetkom planiranih investicija na području grada Zaboka, ali i
ostalih kapitalnih investicija na području Krapinsko‐zagorske županije iz strategije razvoja
vodoopskrbe županije, a koja ovim planom nisu obuhvaćene, dugoročno će se i sveobuhvatno
riješitipitanjevodoopskrbepodručjagradaZabokaičitaveKrapinsko‐zagorskežupanije.
1.7.7. Odvodnja
Sustavom odvodnje na području grada Zaboka od 01.01.2014. godine upravlja "Zagorski
vodovod" d.o.o. temeljem Zakona o vodama, odnosno Ugovora o prijenosu komunalnih vodnih
građevinakaogospodarskecjelinebeznaknadeodtvrtke"Komunalno‐Zabok"d.o.o.Ukupnoje
izgrađeno48kmkanalizacijskemreže,aevidentiranoje1.400septičkihjama.Naodvodnjuje
ukupno priključeno 1.860 kućanstava, odnosno 3.677 stanovnika ili 40,9 % od ukupnog broja
stanovnikanapodručjugradaZabokakojisupriključeninakanalizacijskumrežu.
Odvodnja otpadnih voda u gradu Zaboku prilično dobro je riješena raširenom sekundarnom
mrežom, uključujući i glavni odvodni kolektor od naselja Grdenci do centra Zaboka, nastavno do
Gospodarske zone grada Zaboka, u smjeru budućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
"Oroslavje".OtpadnavodaizsustavajavneodvodnjegradaZabokaispuštasebezpročišćavanjau
prijemnikrijekuKrapinuputemdevetispusta,sukladnovažećojVodopravnojdozvolizaispuštanje
otpadnihvodaizsustavajavneodvodnjegradaZaboka.
U cilju rješavanja odvodnje grada Zaboka, u izradi je projektna dokumentacija za izgradnju
proširenja sekundarne mreže sa pripadajućim crpnim stanicama i preljevnim građevinama,
nastavno na budući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda "Oroslavje" sa predviđenim rokom
izgradnjedo2017.godine.
1.7.8. Gospodarenje otpadom
U sklopu uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj
predviđenajeizgradnjaregionalnogCentrazagospodarenjeotpadomPiškornica,kojisenalazina
području općine Koprivnički Ivanec, te izgradnja šest pretovarnih stanica od čega je među četiri
veće i ona na lokaciji Gubaševo. Na lokacijama pretovarnih stanica nalazit će se reciklažna
dvorištaodaklećesesakupljenisortiraniotpadspecijalnimkamionimaprevozitiuPiškornicuna
daljnjumehaničko‐biološkuobradu.PredviđenojedaseprojektapliciranastrukturnefondoveEU
usvrhudobivanjasredstavazasufinanciranjeizgradnjecentraisanacijepostojećih.
36|S t r a n i c a U svijetu potrošnje i tehnološkog napretka, potrebno je osigurati uvjete i aktivnosti prema
potrebama tržišta u gospodarenju opasnim i neopasnim otpadom. Tvrtka C.I.A.K. kao društveni i
ekološkipartnerzdravomokolišu,otvorilajeugraduZabokuCentarzagospodarenjemopasnimi
neopasnim otpadom 2010. godine, na kojem prostoru raspolaže ujedno i jedinom namjenski
izgrađenomgrađevinomzaprivremenoskladištenjeneopasnogiopasnogotpadanapodručjuRH.
Ova tvrtka za cijelo područje RH, time i Grada Zaboka, obavlja zbrinjavanje opasnog i neopasnog
otpada,privremenoskladištenjeotpada,obradu,prijevozotpada,pražnjenjeičišćenjeseparatorai
spremnika za naftne derivate te operativne provedbe sanacije onečišćenih područja. U sklopu
novogprojektamobilnogreciklažnogdvorištazaopasniotpad,tvrtkaćeinvestiratiusustavkojise
odnosi na reciklažu baterija, odlaganje građevinskog otpada, kao i fizikalno‐kemijsku obradu
tekućinanabazivode,štoćesmanjitikoličinuotpadateomogućitidobivanjepročišćenetehnološke
vodepogodnezagospodarstvo.
Komunalno‐Zabok d.o.o. na području grada obavlja komunalnu djelatnost, odnosno skupljanje,
odvozizbrinjavanjekomunalnogineopasnogtehnološkogotpada,potomotpadnipapir,ambalažno
staklo,Petambalažu(zeleniotoci),azaduženjeizazbrinjavanjeglomaznogotpada.Reguliranaje
usluga odvoza i zbrinjavanja otpada od domaćinstava, odnosno kućni odvoz smećarem i
kontejnerskiodvoz,doknadeponiju"Gubaševo"ZabokgrađanispodručjagradaZabokauzdozvolu
Komunalnog‐Zabok d.o.o. mogu dovesti glomazni otpad svaki radni dan. Ulaskom u EU te novim
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom krenulo se sa selektivnim prikupljanjem korisnog
otpada te su građani pozvani da kompostiraju biljni otpad u komposterima koji se dobivaju
besplatno.Nadalje,napodručjugradapostojiukupno26zelenihotokagdjegrađanimoguodložiti
ambalažni otpad, papir, staklo i PET ambalažu. Zbrinjavanje električnog i elektroničkog
otpada – koji je klasificiran kao opasni otpad ‐ odvija se prema proceduri utvrđenoj na
nacionalnoj razini. Naime, on se mora sakupljati i odvoziti odvojeno od ostalog otpada, a građani
mogunaručitibesplatanodvozsvihvrstaEEotpadakodovlaštenogkoncesionara.
ProblemdivljihodlagalištanapodručjuGradaZabokajegotovoneznatan,obziromdaseuslučaju
pojaveonabrzosaniraju.
RAZVOJNIPROBLEMI








Nedostatakparkirnihmjesta
Aktivnaklizištauvisokimzonama
Lošauređenostlokalnihprometnica
Neadekvatnoobilježenipružniprijelazi
Dotrajalaželjezničkamrežaiinfrastruktura
Sporrazvojaerodroma
OgraničenaupotrebaOIE
Nedovoljnoizgrađenamrežajavnog
vodovodauvisokojzoni
 Emisijaonečišćujućihtvariuzrakiz
prometaistacionarnihizvora
 Neadekvatnaprometnapovezanost
dijelovagradakojisurazdvojeni
prugom
 Popunjenostpostojeć eggroblja










37|S t r a n i c a RAZVOJNEPOTREBE
Modernizacijaželjeznicaiželjezničkih
stajališta
Razvojintegriranogprijevozaputnika
Dovršetakaerodromakaoresursaza
podizanjekvaliteteturističkeuslugete
iskorištavanjeukomercijalnimletovima
PoticanjeintenzivnijegkorištenjaOIEkroz
subvencije–uzgradarstvu,kućanstvimai
industriji
Izgraditimrežujavnogvodovodauvisokoj
zoni
Izgradnjasekundarnemrežezaodvodnju
otpadnihvoda
Izgradnjareciklažnihdvorišta
Uspostavacjelovitogasustavagospodarenja
otpadom
Izgradnjapothodnikakojimsepovezuju
dijelovigradarazdvojeniprugom
Novalokacijagrobljateuređenjepotrebne
komunalneinfrastrukturezanovogroblje
1.8. OKOLIŠ I ZAŠTITA PRIRODE
NaprostoruGradaZabokaidentificiranesutriizraženekrajobraznecjeline:krajobrazprostrane
doline rijeke Krapine i Krapinice, krajobraz potočne doline Horvatske te kultivirani krajobraz
prigorjaipodbrežjasabregovimaibrežuljcima.Prirodniresursisutijekomvremenanaprostoru
Grada Zaboka u značajnoj mjeri iskorištavani. Posljedica toga je današnji izgled i struktura
ruralnogipretežitokultiviranogkrajobrazaukojemseizmjenjujuobradivepovršinesarijetko
očuvanimpojasevimaautohtonihšuma,šikaraiizvornihdolinskihilivadnihzajednica.Utom
sklopusenalazesekundarnomurbanizacijomizmijenjenetradicijskestrukturenaseljaitoudijelu
GradaZabokaudaljenijemodglavnihprometnihkoridora.
Natemeljuzakonskihpropisaistandardauprostornomplanusupodzaštitustavljeni–uskupini
Zaštićeni krajolik ‐ dolina Krapinice ispod sela Grabrovec i ispod crkve Sv. Antuna, s njegovim
pripadajućimbrežuljkomupogledusauto‐cesteteuskupiniParkovnearhitektureperivojdvorca
Kulmer – Bračak i tragovi perivoja dvorca Gjalski u naselju Gubaševo. Temeljem pozitivnih
zakonskihpropisaistandarda,utvrđenajezaštitavrijednihpredjela‐uskupiniOsobitovrijedan
kultivirani krajolik u grupi kultivirani vinogradarski poljodjelski krajobrazi ‐ u zoni naselja
Prosenik Začretski dio iznad zaselka Bedenikovići, u zoni naselja Prosenik Začretski dio iznad
zaselkaBeline,teuzoninaseljaBregiZabočkisjevernidionalokacijiBalijabreg.
Posljednjirezultatimjerenjakakvoćezraka,provedeninapodručjugradaZabokaurazdobljuod
06.06.2006.do12.06.2006iod01.03.2007.do07.03.2007.,ukazujudasezraknapodručjuGrada
ZabokasvrstavaukategorijuII(umjerenoonečišćenzrak‐prekoračenesugraničnevrijednosti
za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti niti za jednu
onečišćujućutvar).
NakvalitetuvodaurijeciKrapiniteKrapiniciutječuivanjskielementi,obziromdaseraznidrugi
vodotoci, u koje se povremeno odbacuje različiti otpad, susreću s rijekom Krapinom upravo na
području Grada. Provode se različiti programi edukacije kako bi se dodatno smanjila količina
otpada.
Kadasupakupitanjušumenapodručjugrada,oko98postosuuprivatnomposjedu.Definiranaje
potreba da se šumovlasnici educiraju o ekonomskoj isplativosti te ekološki prihvatljivom
upravljanjušumama.
RAZVOJNIPROBLEMI
⇒ Nedostatakokviraimjerazazaštitu
krajobraznogkarakteraiintegriranjeu
razvojnoiprostornoplaniranje
RAZVOJNEPOTREBE
⇒ Općejačanjesvijestiovažnosti
krajobrazauprocesuplaniranja
38|S t r a n i c a 1.9. GOSPODARSTVO
1.9.1. Poduzetništvo
Analiza poduzetničke aktivnosti na području Grada Zaboka provedena je pomoću osnovnih
pokazatelja u tabeli 5. Komparativnom analizom položaja u odnosu na Krapinsko‐zagorsku
županiju, vidljivo je da poduzetnici grada Zaboka zauzimaju visoko drugo mjesto u Županiji
obziromnanjihovbrojiukupanbrojzaposlenika.Gradkojiimavećibrojpoduzetnikaivećibroj
zaposlenika je grad Krapina. Obzirom na ostvarene prihode i dobit nakon oporezivanja,
poduzetnici grada Zaboka nalaze se na visokom 3 mjestu u Županiji nakon poduzetnika
smještenihnapodručjuopćineHumnaSutliigradaKrapine.Obziromnaostvarengubitaknakon
oporezivanja,poduzetnicisuse2012.nalazilina2.mjestupremaveličiniostvarenoggubitka,no
usporedbarezultatau2012.i2013.godinejasnoukazujenapozitivantrend,kakopovećembroju
poduzetnika, tako i po ukupnom broju zaposlenih, ukupnom prihodu te znatno smanjenom
gubitkurazdoblja.
JačinapoduzetničkogsektoravidljivajeiučinjenicidasepoduzetnicigradaZabokanalazemeđu
100gradovaiopćinauRepubliciHrvatskojobziromnaanaliziraneindikatore.
TABLICA5‐OSNOVNIPOKAZATELJIPODUZETNICKEAKTIVNOSTI,2012.I2013.GODINA
Pokazatelj2012.
Brojpoduzetnika
Brojzaposlenih
Ukupanprihod
Dobitrazdoblja
Gubitakrazdoblja
Netodobit
Pokazatelj2012.
Brojpoduzetnika
Brojzaposlenih
Ukupanprihod
Dobitrazdoblja
Gubitakrazdoblja
Netodobit
GradZabok
172
1.954
1.207.477,00
34.256,00
79.527,00
‐45.271,00
GradZabok
181
2014
1.178.744,00
37.970,00
28.751,00
9.219,00
KZŽ
RANGURH RANGUKZŽ
71
2
1.595
54
2
16.446
54
3
9.704.509,00
64
3
456.579,00
41
2
473.972,00
529
31
‐17.392,00
KZŽ
RANGURH RANGUKZŽ
1.670
69
2
51
2
16.571
54
3
9.968.549,00
466.378,00
63
3
73
2
207.304,00
105
7
259.074,00
Izvor:Fina,AnalizafinancijskihrezultataposlovanjapoduzetnikaRepublikeHrvatskeu2012.iu2013.po
gradovima/općinama
Obziromnaveličinutvrtke,92,6%činemalapoduzeća,dokpreostalipostotakravnomjernodijele
srednjaivelika,prikazanougrafikonu7.
39|S t r a n i c a GRAFIKON7‐TVRTKEPREMAVELICINI,GRADZABOK,2013.GODINA
Malapoduzeća
93%
Velikapoduzeća
3%
Srednjevelika
poduzeća
4%
Izvor:HGK/Biznet2013;Obrada:Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Velikjediotvrtki–oko58%‐smještennapodručjugospodarskezone,aobuhvaćenesurazličite
djelatnosti‐proizvodnjavalovitogpapiraikartona,netkanogtekstila,potomproizvodnjacementa
i betona, furnira, šperploča i panel‐ploča, zatim proizvodnja žarulja i električnih svjetiljki,
prikupljanje i reciklaža otpada, uklanjanje otpadnih voda i smeća, građevinska i umjetnička
bravarija, trgovina motornim vozilima, trgovina na veliko gorivima i mazivima, električnim
aparatima te distribucija plina i vode. Djelatnost poslovnog sektora obuhvaća nadalje izgradnju
objekata distribucije plina i vode, gradnju stambenih i nestambenih zgrada te objekata
niskogradnje, trgovinu na veliko, proizvodnju optičkih instrumenata i fotografske opreme,
logistiku, potom proizvodnju grafičke opreme i drugo. Posredno se kod gospodarskih
pokazatelja, odnosno zaposlenosti, mogu uzeti i podaci o porezu na dohodak, koji je usto važan
izvorfinanciranjalokalnihjavnihpotreba,akojijedetaljnijeprikazanugrafikonu8.
GRAFIKON8‐OSTVARENJEPOREZANADOHODAKOD2009.DO2013.GODINE
25.000.000,00
20.000.000,00
15.000.000,00
10.000.000,00
5.000.000,00
0,00
2009.
2010.
poreziprireznadohodakbezpom.izravn
2011.
2012.
2013.
poreziprireznadoh.sapom.izravn.
Izvoriobrada:GradZabok,travanj2014.godine
Ključni pokretač gospodarske aktivnosti u Zaboku bila je tvornica ZIVT (Zagorska industrija
vunenih tkanina) koju je 1936. izgradio Milan Prpić, nekada ne samo glavni nosilac gospodarske
40|S t r a n i c a aktivnosti bivše Općine Zabok, već i svojevrsni poduzetnički inkubator u kojem su se razvijali
proizvodni programi. Izdvajanjem su nastale tri nove tvornice ‐ Regeneracija, ZIVTEX i Dekor, a
ZIVT je također pokrenuo i razvoj metalne industrije Županije, iz čega je nastala tvrtka Zagorski
metalackojasekasnijepočelabavitiidistribucijomplina.Oddevedesetihgodinaprošlogstoljeća
mijenja se gospodarska struktura grada, tvrtke su u najvećoj mjeri reducirane po kapacitetu,
asortimanuibrojuzaposlenih,prošlesuprocesepretvorbeiprivatizacije,alisusve,osimZIVT‐a,
zadržane u novoj gospodarskoj strukturi grada Zaboka. Značajno je spomenuti da se napuštene
tvorničke hale obnavljaju ne narušavajući naslijeđe industrijske arhitekture, a u obnovljene
prostoreulazeuredi,trgovine,ugostiteljski,sportski,kulturniidrugisadržaji.Osimrazvojanovih
sadržajaugospodarskojzoni,povoljnomposlovnomokruženjuuprilogideičinjenicadasuugradu
otvorene poslovnice svih najvažnijih banaka koje posluju u Hrvatskoj i drugih financijskih
institucija, čime se ostvaruju ciljevi razvoja Grada Zaboka, postavljeni još 80‐tih godina prošlog
stoljeća, da Grad postane financijski centar Županije. U Zaboku djeluju tvrtke i ustanove bitne za
razvojifunkcioniranjezabočkog,aliiširegzagorskogpodručja.Istoseodnosiinatrgovine,jerseu
gradu Zaboku nalaze objekti nekoliko trgovačkih lanaca čime se ostvaruje još jedan cilj
gospodarskog razvoja grada, da postane i trgovačko središte Krapinsko‐zagorske županije.
Uspoređujući gospodarsku strukturu posljednjih tridesetak godina, uočava se povećanje broja
subjekatakojisudjelujuugospodarskimprocesimatejačanjeuslužnogsektora,trgovina,financija,
poslovnih usluga i infrastrukture, dok s druge strane intenzivnu industrijsku proizvodnju ne
karakteriziraspomenutopovećanje.
Razvoj gospodarstva Grada Zaboka određen je, dakle, prirodnim predispozicijama poput
geografskogpoložaja,prirodnihresursaiklime,dokje,sdrugestrane,određentržišnimuvjetima,
tehničko‐tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture. Zabok u novije vrijeme
karakterizira razvoj prerađivačke djelatnosti, trgovine i uslužnih djelatnosti. Prema podacima
MinistarstvaregionalnograzvojaifondovaEuropskeunije,gradpoindeksurazvijenosti(107,01%
oddržavnogprosjeka)spadaunajrazvijenijejedinicelokalnesamoupraveuKrapinsko–zagorskoj
županiji.ProsječnidohodakpercapitajeuZaboku120,3%oddržavnogprosjeka,timedaZabok
imaizvorneprihode75%oddržavnogprosjeka.
1.9.2. Lokacijski kvocijent
Pri gospodarskim analizama promatra se i lokacijski kvocijent. On prikazuje koncentraciju
gospodarskogsektoraulokalnojekonomijiuodnosunareferentnuekonomiju.Izračunavasekao
broj zaposlenih u nekom ekonomskom sektoru kao udio ukupnog broja zaposlenih na lokalnoj
razini u odnosu na referentnu razinu – u ovom slučaju županijsku. Ukratko, ova metoda kojom
utvrđujemo prostorni razmještaj industrije, odnosno stupanj koncentracije industrije u nekom
prostoruuodnosunavećuprostomucjelinu,generalnoukazujedalokacijskikvocijentiznad1,00
značirazvijenijuindustrijuodreferentnogprosjekaKrapinsko‐zagorskežupanije.
LokacijskikvocijentzagradZabokizračunatuodnosunaKrapinsko‐zagorskužupanijuiRepubliku
Hrvatskuprikazanjegrafikonom9.
41|S t r a n i c a GRAFIKON9‐LOKACIJSKIKVOCIJENTZADJELATNOSTIGRADAZABOKAUODNOSUNARHIKZZ,2014.
GODINA
Opskrbaelektričnomenergijom,plinom,paromiklimatizacija
Opskrbavodom,uklanjanjeotpadnihvoda,gospodarenje
otpadomtedjelatnostisanacijeokoliša
Građevinarstvo
Prijevoziskladištenje
Informacijeikomunikacije
Financijskedjelatnostiidjelatnostiosiguranja
Administrativneipomoćneuslužnedjelatnosti
Javnaupravaiobrana,obveznosocijalnoosiguranje
Djelatnostizdravstvenezaštiteisoc.skrbi
Ostaleuslužnedjelatnosti
0
LokacijskikvocjentuodnosunaRH
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
LokacijskikvocjentuodnosunaKZŽ
Izvor:HZMO,HZZPUKrapina,obrada:Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Obzirom na vrijednost lokacijskog kvocijenta, iz gornjeg grafikona vidljivo je da je grad Zabok
svojomindustrijomkonkurentnijiudjelatnostimaopskrbeelektričnomenergijom,plinom,parom
i klimatizacija, opskrbom vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te
djelatnostima sanacije okoliša, građevinarstvu, prijevozu i skladištenju, informacijama i
komunikacijama, financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja te administrativnim i
pomoćnim uslužnim djelatnostima (lokacijski kvocijent veći od 2). U odnosu na Republiku
Hrvatsku, grad Zabok je konkurentan u djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom,
parom i klimatizacija, opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te
djelatnostimasanacijeokolišaigrađevinarstvu.Obziromnaovevrijednosti,GradZaboktrebaobi
senastavitiprofiliratikaofinancijskoiadministrativnosredištesjakimistabilnimpoduzetnicima
tepojačatiulaganjauodržavanjestečenihkomparativnihprednosti.
1.9.3. Poduzetnička zona
GospodarskazonagradaZabokapovršine170hasmještenajeuneposrednojblizinigrada,između
željezničke pruge Zagreb ‐ Varaždin, autoceste Zagreb ‐ Macelj i rijeke Horvatske, a sastoji se od
četiripovezanapodručjaodkojihjeprviufunkcijiod1994.godine,drugiod2000.,trećiod2007.
Tisudijelovikomunalnoopremljeni,ačetvrtidiojeupripremizaopremanje.Uovojnedvojbeno
najrazvijenijoj gospodarskoj zoni na području Županije 2013. godine registrirano je 96 poslovnih
subjekatakojiukupnoimaju1.798zaposlenih.
Grad Zabok je tijekom 2013. godine dobio potpore Ministarstva poduzetništva i obrta za razvoj
gospodarske zone u Zaboku u iznosu od 1.400.000,00 kuna. Bespovratna potpora odobrena je u
okviru Otvorenog javnog poziva za Mjeru C „Razvoj poduzetničke infrastrukture i poslovnog
okruženja“ za projekt izgradnje prometnice i komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni.
42|S t r a n i c a Ukupna vrijednost projekta je 3.559.926,31 kuna, time da Ministarstvo odobrava 39,33 % od
ukupnih prihvatljivih troškova. Ovom investicijom u poslovnu zonu, grad Zabok stvara
pretpostavke za osiguranje mogućnosti još većeg privlačenja novih investicija i ostvarenja veće
zaposlenosti u narednom razdoblju. Dodatne su pretpostavke svakako i olakšice, odnosno
oslobođenjaodplaćanjakomunalnenaknadezanovoizgrađeneposlovneprostore(uprvojgodiniu
potpunosti, u drugoj godini poslovanja imaju pravo na oslobođenje od 50%, a u trećoj godini
poslovanja25%).
1.9.4. Obrtništvo
Prema podacima Udruženja obrtnika Grada Zaboka (siječanj 2014.), na području Grada Zaboka
posluje220obrta.Najvišeobrtaimauuslužnimdjelatnostima(49%),dokuproizvodnojdjelatnosti
posluje manji broj obrtnika (15%). Najmanje obrtnika posluje u djelatnostima prijevoza (2%) i
građevinarstva(6%).UnastavkusunavedenazanimanjaobrtnikanapodručjugradaZaboka.
GRAFIKON10‐OBRTINAPODRUCJUGRADAZABOKA,2014.GODINA
ELEKTROINSTALATERI
INSTALATERI/PLIN VODA
KAMENOKLESARI
KROVOPOKRIVAČ
LIMAR
PARKETAR
SOBOSLIKARI
CVJEĆARI
VETERINAR
MJENJAČNICA
INFORMATIČKE USLUGE
SAVJETODAVNE USLUGE
FRIZERI
FOTO I VIDEO USLUGE
GRAFIČKE I TISKARSKE USLUGE
KNJIGOVODSTVO
AUTO STRUKA
POLJOPRIVREDA
PILANA I STOLARIJA
PROIZVODNJA I DORADA TEKSTILA
PEKARI
ZLATARI
PROIZVODNJA I OBRADA METALA
GRAĐEVINARI
PRIJEVOZ
TRGOVINA
UGOSTITELJSTVO
RAZNE DRUGE USLUGE
0
5
10
15
20
25
30
35
Izvor:Udruž enjeobrtnikaZabok,veljač a2014.godina
Udruženje obrtnika u suradnji s Obrtničkom komorom Krapinsko zagorske županije i Hrvatskom
obrtničkom komorom zastupa interese obrtništva, surađuje s gradskom upravom, te informira
43|S t r a n i c a svoje članove o u vezi s poslovanjem, kreditiranjem i aktualnom problematikom. Grad Zabok
kontinuirano osigurava potporu obrtništvu, posebno kroz subvencije za obrte proizvodnog
karaktera.
Smjernice za razvoj obrtništva su razvijanje i podupiranje proizvodnje raznim olakšicama,
pružanjepotporepostojećiminovonastalimobrtimavezanouzsmanjenjekomunalnihnaknada,a
poslovni inkubator u kojem bi veći broj obrtnika koristio pripremljenu infrastrukturu i
knjigovodstvenu uslugu također je jedna od glavnih smjernica, kao i korištenje usluga domaćih
obrtnika.Nadalje,Udruženjeobrtnikauokvirusvojihaktivnostipodupirestipendiranjedeficitarnih
zanimanja.
1.9.5. Turizam
Iako Zabok nema klasičnih turističkih sadržaja, tu su vinske ceste, planinarski dom sa
arboretumom,lovačkidomovi,moto‐crossstazapovršine36.000m2kojajeizgrađenajošdavne
1961.godineičijajeposebnostučinjenicidajejedinanasvijetunakojojsesjednetočkevidicijela
staza,apotencijalsvakakočineikulturnisadržaji.PremapodacimaTurističkezajedniceKrapinsko‐
zagorskežupanijeza2014.godinu,napodručjugradasmještajnikapacitetisu62postelje(odtoga
42 u hotelu te 20 u seljačkom domaćinstvu). Grad je 2012. osnovao Turističku zajednicu Grada
Zabokasciljempromicanjaiunapređenjaturizmaigospodarskihinteresapravnihifizičkihosoba
kojepružajuugostiteljskeidrugeturističkeusluge.Premagodišnjemprogramurada,utvrđenisu
glavni ciljevi u turizmu za 2014. godinu ‐ kreiranje prepoznatljivog i privlačnog imidža/slike –
stvaranje brenda/marke, kreiranje sadržajnijih turističkih proizvoda – sadržajne destinacije,
povećanje turističkog prometa, pojačane aktivnosti na promidžbi, razvoj kvalitete u destinaciji –
sadržaji, uređenje destinacije, jačanje suradnje sa lokalnim TZ te jačanje suradnje sa svim
nositeljimaturističkeponude.
Grad Zabok dugoročni razvoj resursa u sektoru turizma vidi i u projektu uspostave Regionalnog
centra kompetencija za ugostiteljstvo i turizam koji se pokreće uz tehničku pomoć
Ministarstvaturizma.Uzto,detektiranajepotrebasnažnijegpovezivanjasvihdionikaupodručju
turizmasposebnimnaglaskomnapotrebijačeginformiranjagrađana.Naime,turističkajeponuda
u najvećoj mjeri rezultat privatnih inicijativa te bi bilo potrebno udružiti ponudu, kulturno‐
zabavno‐sportske sadržaje u okviru svojevrsne zajedničke platforme. Projekcije ukazuju da bi
razvojni smjer turizma na području Grada trebao imati elemente modernog i urbanog, sa snažno
povezanimsubjektimaipotporomGrada.
I dok se očekuju strukturne izmjene sustava turističkih zajednica na razini države, bez obzira na
oblikfunkcioniranja,definiranojenekolikoglavnihzadaćakojećeprovoditiTurističkazajednica‐
promovirati područje grada Zaboka kao turističke destinacije samostalno i putem udruženog
oglašavanja, promovirati turističku ponudu grada u inozemstvu, upravljati javnom turističkom
infrastrukturomGradaZabokadanomnaupravljanjedrugimsubjektima,sudjelovatiudefiniranju
ciljeva i politike razvoja turizma na razini grada. Turistička zajednica zacrtala je i cilj da će
sudjelovati u stvaranju uvjeta za efikasnu koordinaciju javnoga i privatnog sektora, poticati
optimalizacijuiuravnoteženjeekonomskihidruštvenihkoristitekoristizaokolišiodrživirazvoj,
izrađivati strateške i razvojne planove turizma na razini grada te sudjelovati u izradi planova
razvojaturizmaistrateškogamarketinškogplanaturizmaŽupanije.Provoditćeiosmišljavatiakcije
i projekte uređenja, zaštite i obnove urbanih i tradicijskih prostora s ciljem očuvanja
prepoznatljivosti prostora, zatim prikupljati i ažurirati podatke o turističkoj ponudi te drugih
informacijapotrebnihzaboravakiputovanjeturista.
44|S t r a n i c a 1.9.6. Ruralni razvoj
Suvremena definicija ruralnog razvoja podrazumijevaintegralni, višesektorskite održivi razvoj
ruralnog, odnosno negradskogprostora. Ovaj je koncept posebno važan zbog
potrebe diverzifikacijeruralne ekonomije, jer se ona u procesu neprekidnih strukturnih procesa
suočava s nizom problema, među kojima su mnogi detektirani u ovoj analizi – prvenstveno
depopulacija,starenjestanovništva,primjetnislabijisocio‐ekonomskipokazateljiidrugo.Upravou
ciljustvaranjapozitivnihtrendovauovim,aliibrojnimdrugimprocesima,nužnojeidentificiratii
aktiviratilokalneakterekojibipostalipočetnipokretačirazvojasvogpodručja.StogajeGradZabok
jedanodakterauspostavelokalnogpartnerstva,odnosnoLokalneakcijskegrupe„Zagorje“(inače
izvorne i važne značajke europskog LEADER programa), koji za zadatak ima identificirati i
implementirati lokalnu razvojnu strategiju, donositi odluke vezane za alokaciju svojih financijski
izvoratezanjihovoupravljanje.PodručjeLAG‐aZagorječiničetirijedinicelokalnesamouprave–uz
GradZaboktusuopćineVelikoTrgovišće,KrapinskeTopliceiSvetiKrižZačretje,aLAGseukupno
prostirenapovršiniod170km2,štoje13,82%površineKrapinsko‐zagorskežupanijeisaukupno
25.471stanovnikapremapopisustanovništvaiz2011.godine,štočini5,21%stanovnikaŽupanije.
LokalnarazvojnastrategijaLAG‐a(zarazdobljedo2015.godine)utvrdilajezaglavneciljeverazvoj
ljudskih resursa, jačanje konkurentnosti gospodarstva kroz održivo upravljanje resursima te
njegovanje i vrednovanje lokalnih vrijednosti, a uz svaki cilj definirani su prioriteti, mjere i
indikatori.Vezaruralnograzvojaipoljoprivredeiznimnojesnažnateovaanalizapromatraupravo
poljoprivredustogstanovišta.PodaciHrvatskogzavodazamirovinskoosiguranjepokazujudaje
na dan 31.12.2013. evidentirano svega 9 osiguranika kojima je poljoprivreda bila osnova
osiguranja. No, bez obzira na ove podatke, poljoprivredna djelatnost ipak ima veći značaj na
području grada Zaboka nego što to pokazuje udio poljoprivrednog stanovništva. Naime, prema
podacima Državnog zavoda za statistiku više od 70% kućanstava posjeduje poljoprivredno
gospodarstvo, što ukazuje na činjenicu da se dio gradskog stanovništva bavi poljoprivredom kao
dodatnomdjelatnošću.TomeuprilogiduipodaciizPopisa2011.,izkojegjevidljivodase1.032
stanovnika izjasnilo da im je poljoprivreda izvor sredstava za život. I na području grada, jednako
kao i na području čitave županije, prisutna je usitnjenost posjeda. Prema Popisu poljoprivrede iz
2003.,posljednjemslužbenomstatističkompregledu,ukupnoraspoloživapovršinazemljištabilaje
1372,56 ha, od čega je korišteno poljoprivredno zemljište 912,31 ha, a broj parcela korištenog
zemljišta 5.614. Opsežniji podaci novijeg datuma odnose se na one obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava. Na temelju podataka Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, na području grada
Zaboka registrirano ih je 226, odnosno 2,5 % od ukupnog broja u Krapinsko‐zagorskoj županiji.
Prema podacima AKORD‐a o površini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti
uporabepoljoprivrednogzemljišta,podoranicamajeukupno186,63hazemljišta,štojemanjeod2
% ukupne površine oranica Krapinsko‐zagorske županije. Nadalje, prema ovim izvorima, pod
livadama je 95,86 ha te pašnjacima 7,26 ha. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva pod
vinogradimaimaju11,92haodukupno70hapovršinevinogradanapodručjugrada.Plastenici /
staklenici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ukupne su površine 0,35 ha, što je oko 7 %
ukupne površine na području Krapinsko‐zagorske županije. Što se pak domaćih životinja tiče,
prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije iz 2012., na području grada Zaboka bilo je
evidentirano ukupno 101 govedo (manje od 1 % ukupnog broja goveda u Krapinsko‐zagorskoj
županiji)te388svinja.
Važan podatak u ovom segmentu danas nedvojbeno čine i podaci o poljoprivrednim
gospodarstvima,kojihjepremapodacimaAgencijezaplaćanjeupoljoprivredi,ribarstvuiruralnom
45|S t r a n i c a razvojuu2013.godininapodručjugradaZabokaevidentirano223obiteljskih(oko2,5%ukupnog
brojaOPG‐anapodručjužupanije),1obrt,1trgovačkodruštvote2zadruge(10,5%ukupnogbroja
užupaniji).
Usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno tržište glavne su
karakteristike ovo sektora. Kako je s druge strane evidentan očuvan okoliš, potrebno je uložiti u
istraživanje i izradu programa proizvodnje autohtonih i specifičnih tradicionalnih proizvoda te
koncipiranjestrateškihproizvodnihprogramakojićeomogućitirazvojekološkeproizvodnje,kaoi
razvoj obiteljskih gospodarstava, što predstavlja kontinuirani zadatak. Kao i na području čitave
županije,iuZabokujenapodručjupoljodjelstvaprimarnizadatakprostornoguređenjaracionalno
korištenjepoljoprivrednogzemljištaismanjivanjekorištenjakvalitetnogpoljoprivrednogzemljišta
za nepoljodjelske svrhe. Koliko je moguće trebalo bi sprječavati degradaciju malih seoskih
gospodarstava i depopulaciju ruralnog područja te poticati povećanje zemljišnog posjeda. Uz to,
trebalo bi bolje iskorištavati postojeće i privoditi svrsi do sada neobrađene i zapuštene
poljodjelske površine, a kod korištenja poljodjelskih resursa potrebno je uzeti u obzir aspekte
zaštiteokoliša,demografskuigospodarskuproblematikutedonijetipropiseipoticajnemjerekako
biseunaprijediloodrživokorištenjeiupravljanjetlom.







RAZVOJNIPROBLEMI
Ostvarennegativnifinancijskirezultat
poduzetnika
Smanjenjebrojaobrtatemalibroj
proizvodnihdjelatnosti
Nedovoljnasuradnjagospodarskih
subjekatasrazvojnimiistraživačkim
institucijama
Usitnjenainespecijalizirana
poljoprivrednaproizvodnjana
rascjepkanomzemljiš tutenerazvijeno
trž iš te
Nedovoljnovaloriziraniiiskorišteni
prirodni,kulturniidrugipotencijali
zarazvojturizma
Nedefiniranostturističkeponudekaoi
cjelokupniidentitetgradakaoturističkog
središta
Nedovoljnaudruženostponuđača
turističkeusluge









RAZVOJNEPOTREBE
Snažnijepoticanjetradicijskihi
deficitarnihobrta(potporeuzakupninama
prostoraisl.)
Poticanjerazvojasekundarnogi
tercijarnoggospodarstva,uznaglasakna
mogućnostikreativneindustrije,
istraživanjairazvoja
Podrškaiprivlačenjemladihstručnjaka
Osposobljavanjestarijihzapotrebenovih
ključnihdjelatnosti
Osmišljavanjekonceptaspecifičnih
poljoprivrednihproizvoda
Razvojturističkogklastera
Oblikovanjedodatnihturističkihsadržaja
Razvojbrandagrada
Povezivanjesturističkimdestinacijamana
područjuregije
46|S t r a n i c a 1.10.
MEĐUREGIONALNA I MEĐUNARODNA SURADNJA
Grad Zabok član je Udruge gradova te je prijateljski grad gradovima Crikvenica i Poreč, zatim
slovenskojOpćiniPuconci,asuradnjajeuspostavljenaiskineskimgradomSanmenxia.
U ovom poglavlju treba spomenuti da mogućnosti i važnost korištenja financijskih sredstava
dostupnih putem fondova i programa Europske unije, kako u pretpristupnom, tako i u novom
periodupunopravnogčlanstvakrozeuropskikontekstizravnopovezujustrateškedokumente,koji
trebaju biti u suglasju s osnovnim inicijativama i ciljevima EU. Projektni pristup, priprema
dokumentacijeiproračun,odključnesuvažnostizarastirazvojubudućemrazdoblju.Dosadašnja
iskustva temelj su korištenja strukturnih i Kohezijskog fonda, pa je stoga nužno razviti sve one
vještineimodelekojisedosadnisupokazalidovoljnosnažnimzaadekvatnuapsorpcijusredstava
kojasunaraspolaganju.GradZabokudosadašnjemrazdobljunijekaojedinicalokalnesamouprave
imaouprovedbinijedanprojektsufinanciraniznavedenihizvora.
UapsorpcijisredstavaizfondovaEUnapodručjugradaprednjačesrednjeiosnovneškolekojesu
provodile i pripremaju projekte prihvatljive za sufinanciranje kroz Europski socijalni fond te
programe mobilnosti. Tako su do sada od strane srednjih strukovnih škola na području grada
provedena dva projekta modernizacije nastavnog kurikuluma te su opremljeni praktikumi,
educirano je nastavno osoblje te su stečena vrijedna iskustva u pripremi i provedbi projekata. S
drugestrane,gimnazijateosnovnaškolaaktivnesuuprovođenjuprojekatamobilnostizaučenikei
profesore.
Već je u pretpristupnom razdoblju bilo jasno da će sredstva EU fondova nakon ulaska u Uniju
postati jedan od glavnih izvora financiranja razvojnih projekata, pa je sudjelovanje u tim
programima neprocjenjivo znanje i iskustvo za korištenje puno bogatijih strukturnih fondova, a
manjak tog iskustva može usporiti i otežati planiranje i projektiranje u novom razdoblju, pa ovo
trebaposlužitikaojednaodbitnihsmjernicagrada.
RAZVOJNIPROBLEMI
 Neusklađen sustav planiranja i
operativne
provedbe
međuregionalne i međunarodne
suradnje
 Nedostatnaeduciranostopripremii
provedbiprojekatatejezična
barijera
 Nedostatnikapacitetiuokvirugradske
uprave
47|S t r a n i c a RAZVOJNEPOTREBE
 Podićirazinuosposobljenostisvih
djelatnikazapripremuiprovedbu
projekatauzdodatnustimulaciju
 Pravodobnoplaniranjefinancijskih
sredstava
 Definiranjerazvojnihprioritetai
projektnihprijedlogakojiiznjih
proizlaze
1.11.
INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM
TijelaGradaZabokasugradskovijeće(predstavničkotijelokojebroji15članova)igradonačelnik
(izvršno tijelo, ima jednog zamjenika). Za obavljanje upravnih, stručnih i ostalih poslova iz
samoupravnog djelokruga grada u Gradu Zaboku ustrojena su 3 upravna tijela: Ured Grada,
Upravni odjel za financije i Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i javne potrebe. Upravna
tijela ustrojavaju se u skladu s rasporedom i opsegom poslova iz nadležnosti grada, prema
srodnostiposlovaiorganizacijskojpovezanostitesciljemučinkovitogobavljanjaposlova.
Protok informacija i koordinacija unutar ustrojstvenih jedinica je neformalna, nema
standardiziranih pravila. Stručno usavršavanje provodi se kroz sudjelovanja na seminarima,
simpozijima i savjetovanjima, a plan razvoja ljudskih resursa nije utvrđen. Međutim, u Gradu
Zaboku se 2009. prišlo edukaciji i uvođenju sustava kvalitete (prema normi HRN EN ISO
9001:2008). Poslovni sustav gradske uprave certificirala je prema Međunarodnoj normi ISO
9001:2008certifikacijskakućaBureauVeritas.Certifikacijskiauditugradskojupraviprovedenjeu
travnju 2010. te je dobiven CERTIFIKAT ISO 9001:2008 koji dokazuje da je sustav upravljanja
kvalitetomuGraduZabokusukladanzahtjevimaiznormeidajeusklađenspropisima.Pripadajući
PriručnikkvalitetejevrhovnistrateškidokumentposlovnogsustavaGradaZaboka,principzasve
daljnje aktivnosti u poslovnom sustavu. U njemu je opisan temeljni način upravljanja poslovnim
sustavom,skojimjenadaljeusklađenaposlovnadjelatnost,poslovnapolitika,štojepakusklađeno
s relevantnim normama i zakonima. Nadalje, doneseni su Katalog procesa, Katalog radnih
postupaka i Katalog operativne dokumentacije. Glavne točke norme su sustav upravljanja
kvalitetom, odgovornost rukovodstva, upravljanje resursima, realizacija proizvoda i usluga te
mjerenje,analizaipoboljšavanje.
Svakako treba napomenuti da je Grad Zabok u razdoblju od 2011.‐ 2013. donio Strategiju
sprečavanja i prevencije korupcije za izabrane aktivnosti gradske uprave. Naime uprava Grada
Zabokasudjelovalajeurazdobljuodožujkadoprosinca2010.,umeđunarodnomprojektu„Gradovi
bezkorupcije–gradovisbudućnošću“.ProjektjepokrenuoFPDL(PartnersFoundationforLocal
Development)izRumunjske,uzpotporuLocalGovernmentInitiative(LGI)izMađarske,kakobise
u zemljama jugoistočne Europe promovirao inovativan, praktičan pristup liječenju i sprečavanju
korupcijeulokalnimupravamaizajednicama.Izspomenutogjedokumentavidljivodajeusredištu
vizije razvoja moderna lokalna uprava, koju građani doživljavaju podjednako kao svoje pravo i
svojuobavezudaodgovornoiproaktivnoupravljajulokalnimrazvojemiposlovima,naprincipima
Europske povelje o lokalnoj samoupravi, ostvarujući novu kvalitetu života. U okviru projekta
detektirana je težnja Grada Zaboka kao lokalne samouprave da bude moderan i uređen grad koji
maksimalno koristi svoj geografski i prometni položaj poslovnog centra u županiji, potencijale i
resurse. U isto vrijeme cilj je biti grad koji svojim gospodarskim i drugim poslovnim subjektima,
prepoznavanjem njihovih potreba te pozitivnim poslovnim okruženjem stvara pretpostavke za
gospodarskiidruštveno‐kulturnirazvitakirast.
Nakon provedene analize stanja i definiranja aktivnosti koje su najosjetljivije na korupciju kroz
projekteaktivnosti,detektiranesupojavekojejepotrebnoanulirati,akojeunajvećojmjeristvaraju
uvjerenje kod građana da ima elemenata za pojavu koruptivnih radnji, a u isto vrijeme mogu
nepovoljnoutjecatinapovjerenjegrađanauradlokalneuprave iugledudruštvu.Uciljurazvoja,
definirano je više aktivnosti ‐ poboljšati transparentnost u radu Gradske uprave, izgraditi i
poboljšatisustavzapošljavanjainagrađivanjazaposlenika,poboljšatisustavkontroleiupravljanja
ulaganjima u infrastrukturu, poboljšati sustav izdavanja dozvola za korištenje gradskih resursa,
48|S t r a n i c a unaprijediti uveden sustavupravljanjakvalitetomterazviti mehanizme zaprevencijuzlouporabe
službenogpoložaja.
RAZVOJNIPROBLEMI
RAZVOJNEPOTREBE
⇒ Nepostojanjeformalnekoordinacijei
⇒ Razvitimehanizmezaunapređenje
protokainformacija
komunikacije
⇒Nepostojanjestandardiziranihpostupakaza ⇒ Standardiziratipostupkeiprocedure
strateškoplaniranje
strateškogplaniranja
1.12.
FINANCIJSKI IZVORI ZA RAZVOJNE PROJEKTE
Razvojno planiranje Grada Zaboka provodi se kroz proračun za narednu godinu te projekcije za
sljedećedvijegodine.Vrijednostiisektorimijenjajuse,ovisnooprioritetimaisredstvima,agradski
proračunod2002.godinenadaljeprikazanjeugrafikonu11.
GRAFIKON11‐OSTVARENJEPRORACUNAPREMAGODISNJEMOBACUNUPRORACUNAOD2002.DO2013.
GODINE
60.000.000
50.000.000
40.000.000
30.000.000
20.000.000
10.000.000
0
2002.
2003.
2004.
2005.
-10.000.000
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
Godine
Prihodi i primici
Rashodi i izdaci
Višak / manjak
Izvor:GradZabok,travanj2014.godine,obrada:Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Detaljnijiuviduostvarenjeproračunaunovijepromatranorazdoblje,odnosnounatragtrigodine,
ukazuje na činjenicu da on bilježi rast, odnosno 2011. godine ostvarenje proračuna iznosilo je
30.759.2013kn,anarednihgodinabilježisetakođerporast.ProračunGradaZabokaiz2011.,2012.
i2013.godinepokazujudajeunutarrazvojnihprogramavećidioplaniranihsredstava–urasponu
od 56 do 70 posto, ovisno o godini ‐ bio namijenjen kapitalnim ulaganjima u komunalno
gospodarstvo,aplanrazvojnihprogramauokvirupredviđenogproračunaza2014.godiniprikazan
jenagrafikonu12.
49|S t r a n i c a GRAFIKON12‐PREDVIĐENARASPODJELASREDSTAVAUNUTARPLANARAZVOJNIHPROGRAMA2014.
Sportskadvorana
75%
Gospodarskazona
8%
Kapitalnaulaganja
udječjivrtić
5%
Ostalo
5%
Izgradnjai
asfaltiranjecesta
5%
Izgradnjai
rekonstrukcija
nogostupa
2%
Izvor:GradZabok,2014.,obrada:Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
1.13.
DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ
GradZabokjeuprosincu2013.uOdluciorazvrstavanjujedinicalokalneipodručne(regionalne)
samoupravepremastupnjurazvijenostisvrstanuIVskupinujedinicalokalnesamouprave,
čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100 i 120 posto prosjeka Republike Hrvatske.
Indeksrazvijenostiobuhvaćanekolikopokazatelja–stopunezaposlenosti(čijijeudiouukupnim
pokazateljima30%),zatimdohodakpostanovniku(udio25%),prihodiproračunapostanovniku
(15%),općekretanjestanovništva(15%)testopaobrazovanosti(15%).
Osim ovog službenog razvrstavanja, i druga relevantna istraživanja ukazuju na razvojne
potencijale grada Zaboka, temeljem još nekih parametara. Tu su primjerice uvršteni odnos
zaposlenikaiumirovljenika(1,33:1),prosječnanetoplaća,prosječnamirovinaidrugo.
Obziromnapostojećestanjeiprednosti,uzdonošenjestrateškihplanova,GradZabokimaresurse
za razvoj u nekoliko smjerova – prvenstveno je tu razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja, s
posebnimnaglaskomnagospodarstvotemeljenonainovacijamaiznanju.Mogućnostiležeu
održivom gospodarenju energijom, ostvarenju pojedinih europskih strateških ciljeva – poput
digitalne agende i razvoja novih vještina za nove poslove, razvoju urbanih kulturnih i
umjetničkihprogramaikreativneindustrije,kaoiunapređivanjuinfrastrukturnihiprometnih
sustava. Osim toga, dodatno bi certificiranje nedvojbeno bilo impuls za daljnje jačanje
atraktivnosti. Prvenstveno se to odnosi za certificiranje za povoljno poslovno okruženje, koje
uobičajeno ima set kriterija koje je potrebno ispuniti, a koji su investitorima iznimno značajni.
Osim postojanja strategije lokalnog razvoja i stalnog tijela ili odjela koji se time bavi, tu su
50|S t r a n i c a adekvatna analitička osnova za podršku poslovnoj zajednici, aktivnosti za promociju ulaganja i
kvalitetesamogposlovnogokruženjanapodručjugrada,zatimpraćenjedinamikelokalnogtržišta
rada s jedne i aktivan odnos prema stanju i potrebama s druge strane, a važni su razvoj
partnerstva javnog i privatnog sektora, transparentnost cjelokupnog rada te odgovarajuća
infrastrukturaiinformacijskeikomunikacijsketehnologije.
ZnačajanimpulszagradbitćeprojektobnovedvorcaKulmernaBračakuukojemćebitismješten
regionalni energetski centar. Naime, Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske
dobila je na 15‐godišnje upravljanje ovaj objekt u kojem će se realizirati projekt gradnje
energetskog centra za cijelu regiju. Prema projektu koji će se provoditi uz potporu Fonda za
zaštituokolišaienergetskuučinkovitostteMinistarstvaregionalnograzvojaifondovaEU,dvorac
ćebitiupotpunostiobnovljensukladnopropisima,aosimsamogregionalnogenergetskogcentra,
u prostoru će se odvijati edukativno‐promotivne aktivnosti i do međunarodne razine, no od
iznimnogjeznačajaisadržajkojiseodnosinapoduzetničkiinkubatorzamladetvrtkespodručja
energetike,građevinarstvaiodrživegradnje.
Kvaliteta života građana dodatno se može osnažiti novim ciljanim programima, poput onih
namijenjenih stanovnicima treće životne dobi, zatim atraktivnom i aktivnom pronatalitetnom
politikomnarazinigrada,kaoisnaženjeminternogieksternogmarketingaupromocijiturističkih,
aposebnokulturnihprogramaugradu.
51|S t r a n i c a IV. SWOT ANALIZA
SNAGE
SLABOSTI
GEOPROMETNIPOLOŽAJ,PRIRODNIRESURSIIOKOLIŠ
 Dobar geoprometni polož aj, područ je kojim prolaze važ ni drž avni i
 Nedostatak okvira i mjera za zaš titu krajobraznog karaktera i
međunarodni cestovni i ž eljeznič ki koridori, prednost za razvoj
integriranjeurazvojnoiprostornoplaniranje
poslovanjailogistike
 Nedostatakmjeraiplanovazaš titeokoliš aiodrž ivograzvoja
 Blizinavelikihemitivnihturistič kihtrž iš ta
 Maliudiokoriš tenjaobnovljivihizvoraenergije
 Oč uvan okoliš kao pretpostavka za zdravlje stanovniš tva, razvoj
 Neprecizirani elementi dugoroč nog kvalitetnog prometnog i
turizmaiekološ kepoljoprivrede
prostornogplaniranja
STANOVNIŠTVOILJUDSKIRESURSI
 Iznadprosječ naobrazovnastrukturauodnosunaž upanijskiprosjek,
 Negativanprirodniprirastistarenjestanovniš tva
potencijaldaljnjegrazvojadruš tvenihdjelatnosti
 Velikbrojnezaposlenihmladihosoba
 Aktivnograđanstvo‐uključ enostgrađanauradudrugaiiniciranje
 Visok udio starijeg stanovniš tva (60‐64 godine) u radno aktivnom
građanskihakcija
stanovniš tvuš toutječ ena iskalnupolitikuteloš ijustruktururadne
snagenapodruč jugrada
INFRASTRUKTURA
 Razvijenaenergetskaitelekomunikacijskainfrastrukturakoja
 Uskagrlagradskihprometnicainedovoljanbrojparkirnihmjesta
omoguć avagospodarskirazvoj,komunikacijuikvalitetuž ivota
 Aktiviranakliziš tairizikodpojavenovihkliziš tauvisokojzonigrada
 Razgranatamrež adrž avnihiregionalnihprometnicakojaomoguć uje
 Nedovoljno uređene lokalne prometnice u perifernim dijelovima
povezanostsasvimdijelovimaž upanije,drž aveiEuropskeunije
grada
 Kvalitetnajavnarasvjetaufunkcijiodrž ivograzvojagrada
 Malibrojkuć anstavauvisokojzonipriključ ennajavnivodovod
 Središ tež eljeznič kogprometaZupaniješ tograduZabokudajestatus
 Nepotpunoizgrađenakanalizacijskamrež a
glavnogprometnogč voriš taZupanije
 Neadekvatnaprometnapovezanostdijelovagradakojisurazdvojeni
 Organiziranoprikupljanjeotpada
prugom
GOSPODARSTVO
 Razvijenopoduzetniš tvoraznovrsnihdjelatnosti,posebnou
 Nepostojanje poticajnih mehanizama i projekata za zadrž avanje i
gospodarskojzoniukojojseprimjenjujupoticajnemjereiz
zapoš ljavanjemladih
djelokrugagradskesamouprave.
 Smanjenjebrojaobrta
 Cvrstoposlovanjemalihiveć ihpoduzeć a,izvoznoorijentiranih,koji
 Nedovoljno valorizirani i iskoriš teni prirodni, kulturni i drugi
zapoš ljavajuveć ibrojradnika
 Interesobrtniš tvazaposlovniminkubatoromkojibikrozpotpore
ojač aopostojeć eipotaknuonoveobrte
 Poduzetnič kazonaopremljenaenergetskomikomunalnom
infrastrukturomsaslobodnimprostoromzanovegospodarske
djelatnosti








potencijalizarazvojturizma
 Nedovoljna suradnja gospodarskih subjekata s razvojnim i
istraž ivač kiminstitucijama
 Rascjepkanostpoljoprivrednihpovrš ina, š to utječ e na nemoguć nost
razvojakomercijalneproizvodnje
 Nedostatak smješ tajnih kapaciteta na područ ju grada, bitnih za
razvojturizma
 Dioslobodnogzemljiš tauposlovnojzoniuprivatnomvlasniš tvu
DRUŠTVENEDJELATNOSTI
Razvijenpredš kolskiiobrazovnisektor,kojiuključ ujeosnovnei
 Nedostatakinstitucionalnepomoć izastarijeinemoć neosobe
srednješ koletefakultete,kaoimoguć nostiodvijanjacjelož ivotnog
 Nedostatakodređenihliječ nikaspecijalista
uč enja
 Nepovezanostorganizacijazacjelož ivotnouč enjesgospodarskim
Zdravstvenaskrbadekvatnapotrebamastanovnika
sektoromuciljupromptnijegodgovoranapotrebetrž iš tarada,koja
Oč uvanatradicijaiobič aji,važ niikaoturistič kiresurs
biomoguć ilaveć uzapoš ljivost
Razvijenekulturneisportskedjelatnostikojeutječ unakvalitetu
 Nedostatniprostornii inancijskiuvjetizakulturneisportske
ž ivota
djelatnosti
Dioorganizacijacivilnogdruš tvaprepoznatljivjenanacionalnoji
 Nerazvijensustavikriterijizapotporeteprać enjeivrednovanje
međunarodnojrazini–č imbenikupromocijiGrada
radaorganizacijacivilnogdruš tva
 Neadekvatnaopremljenostosnovnihisrednjoš kolskihobjekata
 Nedostatniprostornii inancijskiuvjetizaorganizacijecivilnog
druš tva
UPRAVLJANJERAZVOJEM
UvedenISO9001:2008kojidokazujeusklađenostsnormamasustava
 Nedostatnaeduciranostiiskustvoupripremiiprovedbiprojekata
upravljanjakvalitetomuGradu
nacionalneieuropskerazine,kojimabisemogaoosigurati
infrastrukturnirazvoj,kaoidruš tvenanadgradnja
DonesenaStrategijaspreč avanjaiprevencijekorupcije,koja
uključ ujeiutvrđenuvizijurazvojagradakaomodernelokalne
 Nepostojanjestandardiziranihpostupakazastrateš koplaniranjete
upravekojastvarapretpostavkezagospodarskiidruš tveno‐kulturni
formalnekomunikacijeiprotokainformacija
razvitakirast
Razvojnoplaniranjekrozprorač unplanirasezanarednugodinute
dajeprojekcijezasljedeć edvijegodine
53|S t r a n i c a PRILIKE
PRIJETNJE
GEOPROMETNIPOLOŽAJ,PRIRODNIRESURSIIOKOLIŠ
 Poveć anintereszarazvojemposlovnihaktivnostizahvaljujuć i
 Nedovoljnovrednovanjegeoprometnogpolož ajaukombinacijisdrugim
geoprometnompolož ajuiukidanjubarijeraulaskomuEU
razvojnimpotencijalima
 Unapređenjeprometnepovezanostizapoč etomizgradnjombrze
ceste
 Unapređenjestanjaokoliš akrozpropisanuizgradnjureciklaž nih
dvoriš ta
 Stvaranjeurbanogidentitetagrada
STANOVNIŠTVOILJUDSKIRESURSI
 BlizinaZagrebakaonacionalnogobrazovnogsrediš ta
 Nede iniranapronatalitetnapolitikananacionalnojiregionalnojte
lokalnojrazini
 Infrastrukturapogodnazarazvojcjelož ivotnoguč enja–dostupnost
objekatakojisemoguprenamijenitizaobrazovnesvrhe
 Neusklađenostpotrebaposlodavacaitrž iš taradasobrazovnim
sustavom
 Izgradnjacentrakompetencijakojimć eseZabokiKrapinsko‐
 Niskemirovinekojeonemoguć avajudostojanstvenž ivotgrađana
zagorskaž upanijapro iliratikaosrediš tekompetencijazaturizami
ugostiteljstvo
 Ogranič enost inancijskogkapacitetazakvalitetansustavstipendiranja
 Kvalitetnimsustavomstipendiranjauč enikastvaratikvalitetnui
obrazovanuradnusnagu
INFRASTRUKTURA
 Najavljenaizgradnjakoridorabrzež eljeznice
 Neadekvatnadinamikaulaganjauž eljeznič kuinfrastrukturukojom
biseosiguralaveć abrzinaikvalitetaž eljeznič kemrež e
 Izgradnjasustavavodoopskrbeisustavaodvodnjeurubnim
dijelovimagrada
 Neadekvatnoobiljež enipruž niprijelazi
 Obnovalokalnihcestakrozalternativneizvore inanciranja(LAG;
 Neusklađensustavjavnogprijevozasaokolnimž upanijama
mjereruralnograzvoja)
 Neadekvatnahorizontalnaivertikalnasignalizacijanadrž avnimi
 Javno‐privatnopartnerstvoufunkcijioperacionalizacijeaerodroma
ž upanijskimcestama
 Osmiš ljavanjepoticajnihmjerazauvođenjeOIEuindustriju,
 Opasnostzapješ akeradineadekvatnepovezanostidijelovagrada
kuć anstvaizgradarstvo
kojisurazdvojeniprugom
 Izgradnjapothodnikakojimsepovezujudijelovigradarazdvojeni
prugom
GOSPODARSTVO
 BlizinaZagrebakaopotencijalnogposlodavcaitrž iš ta
 Poveć anjenezaposlenostizbogkrizenanacionalnojiglobalnojrazini
 Jač anjepoduzetnič keitehnološ keinfrastrukturekroznacionalnei
 Poveć anakonkurencijaproizvođač aidavateljauslugaizEU
54|S t r a n i c a 









europskefondove
 Poveć anakonkurencijausferiprojekatazarazvojnepotpore
Raspolož ivepotporeinovacijama,kreativnojindustrijiirazvoju
nacionalneieuropskerazine
lokalnezajednicekroznacionalneieuropskeprograme
Porastpotraž njezaselektivnimoblicimaturizma
PlaniraniprojektrekonstrukcijedvorcaBrač akiotvaranje
regionalnogenergetskogcentraspoduzetnič kiminkubatorom
Udruž ivanjepoduzetnikaiobrtnikauklastereradijač anjanjihovog
nastupanatrž iš tu
Izgradnjainfrastruktureuposlovnojzonikojajepreduvjetnastavka
gospodarskograzvoja
Poticajudruž ivanjupoljoprivrednihproizvođač aiokrupnjivanju
zemljiš taterazvojekološ kepoljoprivrede
DRUŠTVENEDJELATNOSTI
Izgradnjanovesportskedvoranezapotrebeobrazovnihinstitucijai
 Neusklađenostobrazovnihprogramaspotrebamatrž iš tarada
cijelezajednice
 Nesrazmjerizmeđustvarnihuvjetaradaobrazovnihinstitucijai
Uspostavljenimplatformamacivilnodruš tvoimamoguć nosti
propisanihpedagoš kihstandarda
sudjelovatiuprogramurazvoja
 Nede iniranapolitikazdravstveneskrbinanacionalnojrazini
Otvaranjemdomazaumirovljenikepoboljš atisocijalnuusluguza
starijestanovniš tvo
UPRAVLJANJERAZVOJEM
Dostupnemoguć nostizapotporeimehanizmejač anjasposobnosti
 Neprovođenjesustavnedecentralizacijekojabiosiguralaveć e
zaupravljanjerazvojemteunapređenjameđunarodnesuradnjekroz
resursezarazvojneprojekte
nacionalneieuropskeprograme
55|S t r a n i c a V.
PRIORITETNI CILJEVI I MJERE RAZVOJA
Postavljanje strateš kih ciljeva podrazumijeva njihovo de iniranje i kontrolu usklađenosti. Za
de iniranjeciljevaiprioritetasuvaž nesljedeć estvari:


strateškiciljeviproizlazeizvizijerazvojaidefiniranihstrateškihfokusa;onipredstavljaju
prvutransformacijuikonkretizacijuvizijeifokusa;
predstavljaju glavne pravce dostizanja vizije i izražavaju krajnje rezultate koje
namjeravamopostićidokrajaplaniranogperioda(zaprogramskorazdoblje2014.–2020.
godina).
Kontrolausklađenostiobuhvać ahorizontalnudimenziju(međusobna,intersektorskausklađenost
ciljeva) i vertikalnu dimenziju (usklađenost sa ciljevima i orijentacijama nadređenih strategija i
planova).
Planiranjem lokalnog ekonomskog razvoja unapređuje se ekonomski kapacitet te konkurentnost
grada Zaboka č ime se osigurava ekonomska buduć nost i kvaliteta za sve građane. Uspješ no
planiranje ekonomskog razvoja i ostvarenje plana podrazumijeva aktivno uč eš će i suradnju
partneraizjavnog,privatnoginevladinogsektoraivodistvaranjuboljihuvjetazaekonomskirasti
zapoš ljavanje.
Vizija, misija i strateški ciljevi razvoja grada Zaboka sadrž e opis planiranog i održ ivog sustava
sveobuhvatnog buduć eg postignuć a u razvoju. Strateš ki ciljevi sadrž e konzistentan i saž eti opis
namjeravanihishodasjasnoizraž enimimjerljivimpostignuć imakojaproizlazeizvizije.
Ciljevirazvojaodređenisunanač indasu:









mjerljivi‐kakobisemoglaprocijenitinjihovaostvarljivost,
ostvarivi–de iniranjeminimumprihvatljiverazineizvedivosti,
jasnoformulirani–maksimalnosuizbjegavaneopć eniteformulacije,
sodređenimrokomostvarenja,
međusobnosukladni–nepreklapajuse,
sveobuhvatni,
druš tvenoiokoliš noprihvatljivi,
pridonoserazvojuZupanijeucijelosti,
sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, statistič ke regije te
Krapinsko‐zagorskež upanije.
Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateš ke ciljeve. Predstavljaju intervencije i aktivnosti u
nekom sektoru/područ ju te okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Opis i
sadrž ajprioritetauključ uje:





naziv,
svrhu,ciljiobrazlož enje,
rezultatirazvojniuč inak,
nositelje,korisnikeiciljneskupine,
mehanizmeprovedbe–aktivnosti/projekte
56|S t r a n i c a 
pokazateljezaprać enjerezultatairazvojnihuč inaka.
Unastavkujeprikazanraspispojedinihciljevaiprioritetapoš tujuć igorenavedenanač ela.Svakiod
tripostavljenaciljanosijednakutež inuivaž nost.Ciljevisumeđusobnouvjetovaniiodnosesena
područ jagospodarskograsta,ekološ keodrž ivostiidruš tvenestabilnosti.
PRIORITETNI
CILJ1
•KONKURENTNOGOSPODARSTVOBAZIRANONAREGIONALNOM
LIDERSTVUUPODUZETNIŠTVU,URBANOMTURIZMUTEEKOLOŠKOJ
POLJOPRIVREDI
•Mjera1.1.‐ Razvojposlovnogokruženjaipoduzetničkestrukture
•Mjera1.2.‐ Razvojselektivnihoblikaturizmaiprofiliranjedestinacijekao
centraurbanekulture
•Mjera1.3.‐ Održiviruralnirazvojpodručja
PRIORITETNI
CILJ2
•ODRŽIVRAZVOJZAJEDNICEOSTVARENSINERGIJOMZNANJA,
ISKUSTVAIKULTURE
•Mjera2.1.‐ Dotupanikvalitetansustavodgojaiobrazovanja
•Mjera2.2.‐ Poticanjezdravogživota
•Mjera2.3.‐ Održivoumjetničkostvaralaštvoiparticipacijaukulturi
•Mjera2.4.‐ Jednakemogućnostiisocijalnaodgovornostudruštvu
•Mjera2.5.‐ Učinkovitajavnauprava
PRIORITETNI
CILJ3
•INFRASTRUKTURNOIZGRAĐENOSREDIŠTEZAGORJA
•Mjera3.1.‐ Održivoupravljanjeokolišemiprostorom
•Mjera3.2.‐ Izgradnjaimodernizacijaprometneinfrastrukture
•Mjera3.3.‐ Razvijenakomunalnainfrastruktura
MISIJA:
GradZabokotvorenojeidinamič nosrediš teKrapinsko‐zagorskež upanijekoje
partnerskimpristupomosiguravajednakostsvihgrađana,kontinuiranoulaž euodrž ivi
razvojpoduzetniš tvaistvarapoticajnookruž enjezapoduzetnič kepoduhvate.Kaocentar
umjetnič kenezavisnescene,Zabokć eiskoristitibogatstvokultureitradicijeteć e
osigurativisokukvalitetuž ivota.GradZabokurbanojesrediš tekojepruž apraveprilike
mladima,znanjuiidejama.
57|S t r a n i c a KONKURENTNOGOSPODARSTVOBAZIRANONAREGIONALNOM
PRIORITETNICILJ1 LIDERSTVUUPODUZETNŠTVU,URBANOMTURIZMUTEEKOLOŠKOJ
POLJOPRIVREDI
MJERA1.1.
RAZVOJPOSLOVNOGOKRUŽENJAIPODUZETNIČKESTRUKTURE
Svrhaiciljmjerejeolakšavanjeposlovanjapostojećihpoduzetnikanapodručju
grada u definiranim gospodarskim zonama, privlačenje novih ulaganja u
gospodarstvo i formiranje novih poduzetničkih zona u skladu s prostorno
planskom dokumentacijom. Direktan rezultat prioriteta je porast ulaganja u
gospodarstvo kao rezultat bolje komunalne opremljenosti zona, povećanih
površina za ulaganja i bolje strategije privlačenja ulaganja. Razvoj poslovnog
SVRHAMJERE
okruženja podrazumijeva i kvalitetnu poduzetničku klimu koja je bazirana na
educiranoj i konkurentnoj radnoj snazi. Realizacija poslovnog poduhvata
podrazumijeva kvalitetnu pripremu investicijskog ciklusa te dostupne
financijske instrumente. Time se podupire rast gospodarskih aktivnosti,
odnosno doprinosi rastu konkurentnosti, zaposlenosti i profitabilnosti
poslovnihsubjekata.
Marketinškeaktivnostizaprivlačenjeinvestitora–brošure,sajmovi,internet
Planupravljanjazonama
Certificiranjezona–međunarodnopriznatcertifikati
Otkupipripremazemljišta
Izradaprojektnedokumentacijezauređenjezona
Gradnjakomunalneinfrastruktureiuređenjeokolišaunutarzona
Organizacija edukacija za poduzetnike – nove poslovne prilike, trendovi,
AKTIVNOSTI/
PROJEKTI
umrežavanje
Organizacija savjetovanja i edukacije za privlačenje sredstava iz fondova EU i
potporaministarstava
Uspostavafizičkepotporezapodrškupoduzetnicimauoblikuinfotočke,centra
zarazvojpoduzetništva
Financijska potpora poduzetnicima – sufinanciranje kamate za poduzetničke
kredite,osmišljavanjemodela/programapotporezapoduzetnike
Postojeći gospodarski subjekti, potencijali poduzetnici, zainteresirani
CILJNESKUPINE
investitori
Grad Zabok – javna uprava, javne tvrtke u vlasništvu grada, Krapinsko‐
NOSITELJIMJERE
zagorskažupanija,Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Produktivnost poduzetnika koji posluju na području grada Zaboka mjerena
omjeromukupnogprihodaiukupnogbrojazaposlenika,popunjenostposlovne
zone, stupanj izrađenosti komunalne i cestovne infrastrukture u zoni, broj
INDIKATORI
poduzetnika u zoni, broj novo realiziranih investicija, broj programa za
financijsku potporu poduzetničkih potpora koje provodi grad Zabok, broj
sudionikaedukacijazapoduzetnike
58|S t r a n i c a MJERA1.2.
RAZVOJSELEKTIVNIHOBLIKATURIZMAIPROFILIRANJEDESTINACIJEKAOCENTRA
URBANEKULTURE
SVRHAMJERE
Razvoj turistič ke destinacije i brendiranje grada kao centra urbane kulture.
Razvijanjem novih programa pratit ć e se trendovi trž iš ta, raditi na promociji
grada Zaboka i cjelokupne regije te ć e se diversi icirati turistič ki proizvod.
Povezivanjem turistič kih subjekata sustavno ć e se raditi na razvoju turistič ke
ponude. Aktivnosti su usmjerene prema unapređivanju ponude turistič kih
proizvoda i usluga, poveć anje smješ tajnih kapaciteta, a osnovni cilj je
postizanje konkurentnosti i atraktivnosti grada kao turistič kog odrediš ta
urbanekulture.
AKTIVNOSTI/
PROJEKTI
Formiranjeturistič kogureda
Potpora rada turistič ke zajednice koja ima zadatak okupiti sve turistič ke
subjektesasvrhomjač anjaponude
De iniranjeprogramarazvojaturizmaiosmiš ljavanjeturistič keponude
Brendiranjeirazvojvizualnogidentitetagrada
Osmiš ljavanjeisu inanciranjeprogramamanifestacijaodposebnogznač ajaza
grad
Uspostavapotporeudrugamakojedjelujuuturistič komsegmentuidoprinose
promocijigradatepromovirajuuključ ivanjegrađanaurazvojcivilnogdruš tva
CILJNESKUPINE GrađaniZabokaiZagorja,stanovnicigradaZagreba
NOSITELJIMJERE
INDIKATORI
59|S t r a n i c a Gradskauprava,gospodarskisubjekti,udruge,mediji,pojedinci,turistič ka
zajednica,Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
Brojgospodarskihsubjekataudjelatnostiturizma,brojprojekataudruga,broj
noć enja,brojsmješ tajnihkapaciteta
SVRHAMJERE
AKTIVNOSTI/
PROJEKTI
CILJNESKUPINE
NOSITELJIMJERE
INDIKATORI
MJERA1.3.
ODRŽIVRURALNIRAZVOJPODRUČJA
Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i
olakšavanje restrukturiranja i modernizacije s ciljempovećanjasudjelovanja na
tržištu te poljoprivredna diversifikacija. Uvođenjem i primjenom inovativnih
poljoprivrednih tehnologija te okrupnjavanjem zemljišta osigurat će potrebne
količineikvalitetupoljoprivrednihišumskihproizvodanatržištu.Usmjerenost
na ekološku proizvodnju omogućit će zaštitu autohtonih proizvoda podneblja.
Aktiviranjem očuvanih poljoprivrednih površina stvorit će se kvalitetna baza
proizvođača (ekoloških) proizvoda. Poticanje stvaranja nasada novih
poljoprivrednih kultura s naglaskom na stvaranje i brendiranje gotovog
proizvoda.
Uspostavasustavapotporezaokrupnjavanjezemljišta
Potporezauređivanjezapuštenihzemljišta
Uvođenje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i modernizacija proizvodnje
postojećihpoljoprivrednihproizvođača
Jačanjeproizvođačkihgrupatepovezivanjeproizvođačaradistvaranjaproizvoda
višedodanevrijednosti
Edukacijezaekološkupoljoprivredu
Potporaudrugamaupodručjupoljoprivredneproizvodnje
Aktivnodjelovanjelokalneakcijskegrupe
Vlasnicineobrađenogzemljišta,poljoprivrednagospodarstva
Grad Zabok, Županija, Ministarstvo poljoprivrede, Zagorska razvojna agencija
d.o.o.
Površina poljoprivrednog neobrađenog obradivog zemljišta, broj sudionika
edukacija za ruralni razvoj, broj projekata financiranih kroz Program ruralnog
razvoja,brojprojekataLAG‐a
60|S t r a n i c a PRIORITETNICILJ2
ODRŽIVRAZVOJZAJEDNICEOSTVARENSINERGIJOMZNANJA,
ISKUSTVAIKULTURE
MJERA2.1.
DOSTUPANIKVALITETANSUSTAVODGOJAIOBRAZOVANJA
Ovom mjerom želi se utjecati na povećanje kvalitete obrazovanja te
uspostavusustavakojićeproduciratinovevještinekrozsustavobrazovanjai
osposobljavanja: Sustav obrazovanja nužno je uskladiti s EU standardima te
SVRHAMJERE
poboljšati pedagoške standarde kroz suradnju sva tri sektora – javnog,
poslovnog i civilnog. Unapređivanje uvjeta za dostupnost i kvalitetu svih
oblikaobrazovanja.
Ulaganje u društvenu infrastrukturu i povećanje postotka sufinanciranja
programaranogipredškolskogodgoja
Sufinanciranje dodatnih programa u predškolskom, osnovnoškolskom i
srednjoškolskomodgojuiobrazovanju
Podrška rada udruga koje se bave izvaninstitucionalnim oblicima odgoja i
obrazovanja
Verifikacije programa u sustavu cjeloživotnog obrazovanja – u skladu s
potrebamanatržišturada
Osiguravanje materijalnih uvjeta za kvalitetno djelovanje osnovno školskih,
AKTIVNOSTI/
PROJEKTI
srednjoškolskih, predškolskih ustanova, ustanova za obrazovanje odraslih,
knjižnica,glazbenihškolaiustanovazavisokoobrazovanje
Stipendiranjeučenikastrukovnihškolaideficitarnihzanimanja
Stipendiranjestudenata
Sufinanciranjeprijevozaučenika
Podupiranje uvođenja tehnologije u nastavne procese te osiguravanja
preduvjetazadostizanjestandardapotrebnihzauspostavue‐škole
Poticanje modernizacije školskihnastavnihprogramakakobise uskladili sa
stvarnimpotrebamatržištarada
CILJNESKUPINE
Djeca,mladi,obitelji,učiteljiiprofesori,odgajatelji
NOSITELJIMJERE
INDIKATORI
61|S t r a n i c a GradZabokiustanoveuvlasništvuGradaiŽupanije,udruge
Broj stipendija za učenike, broj stipendija za studente, iznos materijalnog
ulaganja u objekte i opremu u školama i dječjim vrtićima, broj novih
programa za obrazovanje odraslih, broj osoba uključenih u obrazovanje
odraslih,brojučenikazakojesesufinanciraprijevoz
SVRHAMJERE
AKTIVNOSTI/
PROJEKTI
CILJNESKUPINE
NOSITELJIMJERE
INDIKATORI
MJERA2.2.
POTICANJEZDRAVOGŽIVOTA
Stvaranje pozitivnih socijalnih pomaka kroz promicanje i poticanje kulture
zdravog života ‐ sportom, aktivnim životom, zdravom prehranom. Podrška
međusobne suradnje svih dionika unutar i izvan lokalne zajednice radi lakše
razmjene iskustava, spoznaja, ideja i aktivnosti te međusobne podrške i
praktičnepomoć. Ovom mjeromželi sepostićiboljakvaliteta okoliša,zdraviji
način života te omogućiti pristup uslugama građanima koji je primjeren
njihovimpotrebama.
Održavanjeiizgradnjasportskihobjekata(izgradnjaiuređenjesportske
dvoranepostojećihsportskihirekreativnihobjekata,šetnica,biciklističke
staze,planinarskerute,dječjaigrališta)
Edukacijavoditeljaprojekata,javnapredavanjairadionice,aktivnostivezane
uzprevencijubolesti
Uspostavljanjesustavapraćenjakorisnikaobjekatazdravstvenezaštite
Uključivanjeinfrastruktureuponuduturističkihaktivnosti(turizambaziranna
aktivnomodmoruufunkcijiočuvanjazdravlja)
Jačanjedjelovanjaorganizacijacivilnogdruštvaufunkciji„Zdravoggrada“
SvegeneracijestanovnikaGradaZaboka,turisti,posjetitelji
Gradskauprava,sportskeidrugeudruge,Zavodzajavnozdravstvo,ustanove
zaobrazovanje,drugezdravstveneustanove
Broj sportskih objekata (uključujući dječja igrališta), iznos investicije za
uređenje postojećih sportskih i rekreativnih objekata, kilometri izgrađene
javne turističke (sportske) infrastrukture (šetnice, biciklističke staze,
planinarskestaze),brojsudionikaedukacijanatemuzdravlja
MJERA2.3.
KULTURNOODRŽIVOUMJETNIČKOSTAVRALAŠTVOIPARTICIPACIJAUKULTURI
Mjera se odnosi na kulturno održiv razvoj te participativno razvijanje i
provedbukulturnepolitikekojapotičeumjetnostiumjetničkoobrazovanjete
jačanje sudjelovanja u svekolikom kulturnom životu. Predviđene aktivnosti
SVRHAMJERE
usmjerene su na očuvanje kulturne raznolikosti, promicanje kulture kao
razvojne snage društva. Svrha je osnažiti kulturno poduzetništvo, profilirati
lokalnu sredinu kao središte urbane kulture i upotrebu kulturne baštine u
suvremenimuvjetima.
Potporadjelovanjukulturnihudruga
Poticanjekulturnogpoduzetništva
Aktiviranjekreativnihindustrija
Umrežavanjedjelatnikaukulturiradistvaranjairazvijanjanovihkulturnihi
AKTIVNOSTI/
umjetničkihtendencijaipravaca
PROJEKTI
Održavanjematerijalneinematerijalnekulturnebaštineinjezinoodrživo
korištenjeufunkcijiturizma(podrškaradumultimedijskogcentra,
funkcioniranjeioperacionalizacijadruštvenihdomova,razvojcentraurbane
kulture)
CILJNESKUPINE Djelatniciukulturi,umjetnici,stanovnici,posjetitelji,obitelji
62|S t r a n i c a NOSITELJIMJERE
INDIKATORI
GradZabok,udruge,Županija
BrojprogramaOCDusektorukulture,brojkulturnihmanifestacija,broj
posjetiteljakulturnihmanifestacija,iznosinvesticijazaočuvanje/obnovu
materijalnihkulturnihdobara
MJERA2.4.
JEDNAKEMOGUĆNOSTIISOCIJALNAODGOVORNOSTUDRUŠTVU
Unapređivanjemkvaliteteprogramausmjerenihpremaosobamakojimaprijeti
socijalnaisključenostpodićićeserazumijevanjeisolidarnostčlanovazajednice
prema problemima i životnim okolnostima. Ovom mjerom žele se osigurati
SVRHAMJERE
jednakemogućnostizasvegrađane.Ujedno,programimapotporezaobiteljis
više djece te pronatalitetnom politikom želi se utjecati na smanjenje
negativnogprirodnogprirasta.
Potporazanovorođenčad
Sufinanciranjeprogramazadjecusteškoćamaurazvoju
Programizasocijalnoosjetljiveobitelji
Sufinanciranjeproduženogboravkauosnovnojškoli
AKTIVNOSTI/
Osmišljavanjeprogramazabriguostarijiminemoćnimosobama
PROJEKTI
Podupiranje institucionalne i izvaninstitucionalne brige za starije i nemoćne
članovezajednice
Prilagodbainfrastrukturezaosobesinvaliditetom
Potporaraduudrugaupružanjuiširenjumrežesocijalnihuslugauzajednici
Novorođenčad,djeca,umirovljenici,osobesinvaliditetom,osobekojimaprijeti
CILJNESKUPINE
socijalnaisključenost,jednoroditeljskeobitelji
Grad Zabok , udruge, obrazovne ustanove, Crveni križ, privatni investitori,
NOSITELJIMJERE
Krapinsko‐zagorskažupanija,Centarzasocijalnuskrb
Broj korisnika socijalnih usluga, broj objekata javne infrastrukture koji su
prilagođeniosobamasinvaliditetom,brojpomoćnikaunastavi,brojprograma
INDIKATORI
pružanja socijalnih usluga, broj udruga koje pružaju socijalne usluge, broj
mobilnihtimova
63|S t r a n i c a SVRHAMJERE
AKTIVNOSTI/
PROJEKTI
CILJNESKUPINE
NOSITELJIMJERE
INDIKATORI
MJERA2.5.
UČINKOVITAJAVNAUPRAVA
Cilj ove mjere je jačanje kapaciteta javne uprave i olakšavanje komunikacije
građanstva s javnom upravom kroz uspostavu sustava javne e‐Uprave.
Transparentnost javnog sustava, jačanje sposobnosti, znanja, vještina i
kontinuirano usavršavanje službenika i predstavnika lokalne samouprave
podižerazinuučinkovitostiuprave.
Uvođenjeiedukacijazasustave‐poslovanja
Osiguravanjematerijalnihpreduvjetazakvalitetanradslužbenika
Umrežavanjeiedukacijejavnihtvrtki,ustanovaigrada
OsiguravanjevlastitogprostoraiopremezapotrebeZJVP
Unapređivanje programa kvalitetne zaštite i spašavanja građana i imovine na
područjugradaiokolice(DVD,vatrogasnazajednica)
Jačanje komunikacijskih i timskih vještina djelatnika radi povećanja
učinkovitosti
Povezivanje i umrežavanje jedinica lokalne i područne samouprave (unutar i
izvanHrvatske)
Uključivanjemladihuzajednicu
Građani,javnauprava
Grad Zabok, ustanove i tvrtke grada, udruge, Savjet mladih Grada Zaboka,
DječjegradskovijećeGradaZaboka
Brojkorisnikae‐Uprave,veličinaprostoraizemljištaZJVP,brojsatiedukacija
službenika i djelatnika javnih tvrtki, broj riješenih zahtjeva, broj službenih
prigovoranaradjavnihslužbi
64|S t r a n i c a PRIORITETNICILJ3
SVRHAMJERE
AKTIVNOSTI/
PROJEKTI
CILJNESKUPINE
NOSITELJIMJERE
INDIKATORI
INFRASTRUKTURNOIZGRAĐENOSREDIŠTEZAGORJA
MJERA3.1.
ODRŽIVOUPRAVLJANJEOKOLIŠEMIPROSTOROM
Održivo upravljanje prirodnim potencijalima podrazumijeva integraciju
gospodarskih, socijalnih i ekoloških pitanja kako bi se osiguralo da
gospodarskiidruštvenirastnemanegativanutjecajnaokoliš.Svrhamjereje
identificirati i zaštititi prirodne vrijednosti u funkciji održivog razvoja te
uređenjeiočuvanjezaštićenihdijelovaprirode.Provedbommjeraenergetske
učinkovitostipozitivnoćeseutjecatinaočuvanjeokoliša.Održivoupravljanje
okolišem usko je povezano s prostornim planiranjem stoga je potrebno
ulagatiuprogrameplaniranjanaraziniGrada.
Provođenjemjeraenergetskeučinkovitostiukućanstvimaigospodarstvu
Smanjenjeemisiještetnihtvariuatmosferu
Povećanjekvalitetezraka
Zaštitaprirodnihdobaraizaštićenihsvojti
Edukacijalokalnezajedniceonužnostiočuvanjaokoliša
Podupiranjeprogramaudrugaupodručjuekologijeizaštiteokoliša
Revizijaiaktualizacijadokumenataprostornogplaniranja
Građani,gospodarskisubjekti
Grad Zabok, Županija, regionalna energetska agencija, Javna ustanova za
upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko‐
zagorskežupanije
Brojprojekatausektoruzaštiteokoliša,brojizmjenaprostornogplana,broj
kućanstava koje koriste obnovljive izvore energije, broj gospodarskih
subjekata koji koriste obnovljive izvore energije, broj održanih radionica za
zaštituprirodeiokoliša
MJERA3.2.
MODERNIZACIJAIIZGRADNJAPROMETNEINFRASTRUKTURE
Iako je područje grada Zaboka prometno vrlo dobro povezano sa ostatkom
Županijetepredstavljasjecišteglavnihprometnihpravaca,potrebnojeriješiti
pitanja uskih grla u cestovnom prometu u okolici Grada, središtu Grada te
okolnim cestama. Potrebno je dodatno razvijati i podupirati uspostavljenu
SVRHAMJERE
infrastrukturu aerodroma kako bi se Zabok postao urbano središte sa
uređenom prometnom infrastrukturom dodane vrijednosti za područje.
Održavanje i obnova kolnika i opreme na cestama te modernizacija i
rekonstrukcijanajkritičnijihdionicapodićićeukupnurazinukvalitetecestovne
mrežeiostaleprometneinfrastrukture.
Rješavanjecestovnihpružnihprijelaza
Rješavanjeproblemaprometaumirovanju
AKTIVNOSTI/
Sanacijaklizišta
PROJEKTI
Izradaprometnogelaborata
Izradapotrebnedokumentacijezasanacijuklizišta
65|S t r a n i c a CILJNESKUPINE
NOSITELJIMJERE
INDIKATORI
Ulaganjeudaljnjirazvojželjezničkeicestovneinfrastrukture
Ulaganje u programe (događanja na aerodromu) i fizičku infrastrukturu
aerodroma
Izgradnjapothodnikakojimsepovezujudijelovigradarazdvojeniprugom
Građani,putnici,prolaznici,turisti
GradZabok,Hrvatskeceste,Županijskaupravazaceste,Hrvatskeželjeznice,
Zagorskiaerodrom,Krapinsko‐zagorskažupanija,Hrvatskevode
Brojsaniranihklizišta,brojparkirnihmjesta,brojpravilnooznačenihpružnih
prijelaza, broj programa na Zagorskom aerodromu, broj slijetanja na
Zagorskom aerodromu, dužina sanirane / modernizirane željezničke mreže,
dužina sanirane / modernizirane nerazvrstane ceste, dužina sanirane /
modernizirane županijske ceste, dužina sanirane / modernizirane državne
ceste, dužina izgrađenog nogostupa, duljina novoizgrađene ceste (lokalne,
državne,županijske)
MJERA3.3.
RAZVIJENAKOMUNALNAINFRASTRUKTURA
Kvalitetan sustav komunalne infrastrukture podrazumijeva uređen sustav
odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbe, prikupljanja i odlaganja otpada.
Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom nužna je sukladno
zakonskimpropisimakakobiseosiguralazaštitapodzemnihipovršinskihvoda,
SVRHAMJERE
tla i zraka. Potrebno je osigurati preduvjete koji omogućuju puštanje u pogon
regionalnog centra za gospodarenje otpadom, sortirnice, reciklažnog dvorišta i
tvornice za obradu otpada sa područja KZŽ. Sustav odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda ujedno doprinosi višoj kvaliteti života i većem stupnju zaštite
okoliša.
Izgradnja kanalizacijske mreže sukladno razvoju stambenih i gospodarskih
područja
Utvrđivanje postojećeg stanja definiranjem uskih grla u komunalnoj
infrastrukturikakobisemogleimplementiratiaktivnostizaodržavanjeidaljnji
razvojkomunalnemreže
Rekonstrukcijapostojećemrežeuzrazdvajanjefekalneioborinskeodvodnje
Izgradnjamrežejavnogvodovodauvisokojzoni
Izgradnja kapitalnih objekata nužnih za povećanje kapaciteta vodoopskrbnog
AKTIVNOSTI/
sustava
PROJEKTI
Izgradnjauređajazapročišćavanjeotpadnihvoda
Uspostavacjelovitogsustavagospodarenjaotpadom
Uređenjezelenihotoka
IzgradnjaRCGO
Izgradnjareciklažnogdvorištaipretovarnestanice
Izgradnjatvornicezareciklažuakumulatora
Izgradnjacentrazafizikalnokemijskuobraduotpada
Izgradnjanovoggroblja
CILJNESKUPINE Građani,komunalnetvrtke
NOSITELJIMJERE GradZabok,Zagorskivodovod,Hrvatskevode
Duljina izgrađene kanalizacijske mreže, duljina rekonstruirane kanalizacijske
mreže, količina pročišćene vode, broj priključaka na kanalizacijsku mrežu
INDIKATORI
(kućanstva), dužina magistralnog cjevovoda (vodoopskrba), duljina opskrbnog
cjevovoda (vodoopskrba), količina obrađenog miješanog komunalnog otpada,
66|S t r a n i c a količinaselektivnog otpada,brojzelenihotoka,brojreciklažnihdvorišta
67|S t r a n i c a VI. USKLAĐENOST STRATEGIJE SA EUROPSKIM,
NACIONALNIM I REGIONALNIM DOKUMENTIMA
Lokalna razvojna strategija izrađena je temeljem glavnih premisa strateš kog planiranja. Osnovna
nač elakojasuseprimijenilapriizradiStrategijeodraž avajukonceptsolidarnostikojimseizraž ava
moralna dimenzija druš tvenog sustava, zatim koncept konkurentnosti jedinica lokalne
samouprave te koncept održ ivosti. Prioritetni ciljevi razvoja usklađeni su sa relevantnim
dokumentima na svim razinama planiranja kako bi se osigurala vertikalna kohezija razvojnih
ciljeva i prioriteta i ispunili zadani prioriteti. Programsko razdoblje za koje se strategija izrađuje
odnosisenaprogramskorazdobljenaraziniEuropskeunije–period2014.godina–2020.godina.
Strategija je izrađena za potrebe proaktivnog i odgovornog upravljanja lokalnim razvojem. To
podrazumijeva stvaralač ko i kreativno oblikovanje buduć nosti te sistematič no upravljanje
aktivnostima u cilju ostvarenja zadanih ciljeva. Odgovorno upravljanje odnosi se na odgovornost
spram građana, uključ ujuć i i buduć e generacije. Prilikom izrade Strategije, poduzete su sve
aktivnostizaosiguranjesukladnostidokumentasvaž nimstrateš kimdokumentimanaeuropskoj,
nacionalnojiregionalnojrazini,atosu:
1. Na europskoj razini – Europa 2020, Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i
posloveuEU,URBACTprogram,CLLD–Community–LedLocalDevelopment.
2. Na nacionalnoj razini – Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014.),
Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020., Strategija razvoja turizma,
Strategija razvoja poduzetniš tva u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020, Pametna
specijalizacija, Strategija borbe protiv siromaš tva i socijalne isključ enosti Republike
Hrvatske (2014. – 2020.), Strateš ki plan ministarstva uprave za 2014. – 2016., Strategija
razvojastrukovnogobrazovanjauRepubliciHrvatskoj(2008.–2013.),nacrtOperativnog
programa „Uč inkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“, Akcijski plan za provedbu
Strategije razvoja poduzetniš tva ž ena u Republici Hrvatskoj. 2014. – 2020., Operativni
programi za razdoblje 2007. – 2013. godine, Program ruralnog razvoja 2014. – 2020.,
Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Nacionalna strategija za prava djece u
Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. – 2020. godine, Strateš ki plan razvoja palijativne
skrbiuRepublicihrvatskojzarazdoblje2014.–2016.godine,Nacionalnastrategijarazvoja
zdravstva2012.–2020.,Strateš kiplanrazvojajavnogzdravstva2013.–2015.
3. Na regionalnoj razini – Strategija razvoja Krapinsko‐zagorske ž upanije 2011. – 2014.,
Zupanijski program djelovanja za mlade Krapinsko‐zagorske ž upanije 2012. – 2016.,
AkcijskiplanzaprovedbumjeraNacionalnepolitikezaravnopravnostspolovazarazdoblje
2011. – 2015. godine na područ ju Krapinsko‐zagorske ž upanije, Akcijski plan socijalnih
usluga za 2014. godinu za Krapinsko‐zagorsku ž upaniju, Strategija održ ivog koriš tenja
energije Krapinsko‐zagorske ž upanije, Strateš ki okvir ž upanijskog plana za zdravlje
Krapinsko‐zagorskež upanije.
NaraziniEuropskeunije,LokalnarazvojnastrategijaGradaZabokausklađenajesa:
68|S t r a n i c a 1. Europa2020–StrategijaEuropa2020.donosivizijueuropskesocijalnetrž iš neekonomije
za 21. stoljeć e. Predlaž u se tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: pametan rast ‐
razvijanjemekonomijeutemeljenenaznanjuiinovaciji;održ ivrast‐promicanjeekonomije
koja uč inkovitije iskoriš tava resurse, koja je zelenija i konkurentnija te uključ iv rast ‐
njegovanjeekonomijesvisokomstopomzaposlenostikojadonosidruš tvenuiteritorijalnu
povezanost.StomnamjeromEuropskakomisijapredlaž esljedeć eglavneciljeveEU:75%
populacije u dobi između 20‐ 64 godina trebalo bi biti zaposleno; 3% BDP‐a EU treba
investirati u istraž ivanje i razvoj; treba ispuniti klimatsko‐energetske ciljeve „20/20/20“
(uključ ujuć i i poveć anje do 30% smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju);
postotak osoba koje rano napuste š kolovanje trebao bi biti ispod 10%, a najmanje 40%
mlađegeneracijetrebalobizavrš ititercijarnistupanjobrazovanjatebi20milijunamanje
ljuditrebalobitiuopasnostiodsiromaš tva.
2. Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU ‐ razmatra niz
politič kihinicijativaipromocijumodernognadzornogokruž enja.SpomenutomStrategijom
Komisija ž eli potaknuti jač e partnerstvo između različ itih politika, osobito kulture,
industrije, obrazovanja, ekonomije, turizma, urbanog i regionalnog razvoja te prostornog
planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU inanciranje ka poveć anju podrš ke za sektore,
posebicekrozpredlož eniprogramKreativnaEurope2014.–2020.,kojiiznosi1.8milijarde
€,tekrozfondoveKohezijskepolitike.
3. CLLD – Community – Led Local Development – U cilju maksimalnog iskoriš tavanja
strukturnih fondova Europska unija daje smjernice za planiranje lokalnog razvoja.
Metodologijakojaseprimjenjujefokusirasenalokalnerazine,urazvojseuključ ujulokalne
razvojne grupe (LAG), ciljevi se planiraju u odnosu na lokalne potrebe i potencijale te
razvojuključ ujeinovativnepristupelokalnomkontekstu,umrež avanjeisuradnju.
4. URBACT – program Europske unije koji promič e razmjenu i obrazovne programe
namijenjeneodrž ivomurbanomrazvoju.Omoguć ujedagradovi,zajednič kimdjelovanjem,
razvijaju rješ enja za urbane izazove i time se pozicioniraju kao ključ ni dionik u
kompleksima druš tvenim promjenama. U skladu je sa postavljenim smjernicama rasta
Lisabon‐Gothenburgstrategijakojaprioritizirakonkurentnost,rastizapoš ljavanje.
NaraziniRepublikeHrvatske,Lokalnarazvojnastrategijajeusklađenasa:
1. Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014) u Republici Hrvatskoj
formulira prioritete Vlade za smanjenje nezaposlenosti i uoč avanje neusklađenosti i
manjkavosti,oč uvanjeradnihmjestaisprječ avanjedaljnjenezaposlenosti,tedaljnjemradu
na leksibilnom i mobilnom trž iš tu rada, povezujuć i obrazovanje i trž iš te rada putem
Hrvatskog kvali ikacijskog okvira (HKO), te poboljš anje djelotvornosti institucija trž iš ta
rada.
2. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. ‐ procjenjuje kako ć e se
poveć atistopazaposlenostido5postotnihbodovado2020,snaglaskomnasrednjevisoke
tehnologijeproizvodnje,komunikacijeiinformatiku,uskladuspametnimspecijalizacijskim
okvirima, a imajuć i u vidu zahtjeve rastuć eg "zelenog gospodarstva". To zahtijeva znatna
ulaganja u razvoj nastavnih planova i programa, atraktivnost i kvalitetu strukovnog
obrazovanjainaukovanja,uzzadrž avanjeljudskogkapitalastarijihradnikaveć zaposlenih
radnika, kao i sustav koordinacije i suradnje između poslovnog i obrazovnog sustava te
znanstveno‐istraž ivač kogsektora.
69|S t r a n i c a 3. Strategija razvoja turizma – glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na obogać ivanje
postojeć ih i generiranje novih turistič kih sadrž aja i dož ivljaja, sustavno podizanje razine
znanja, vješ tina i obrazovanja turistič kih djelatnika,č ime ć e se kontinuirano unaprjeđivati
postojeć akvalitetaiizvrsnostusluge,stvaranjepreduvjetazajač anjepoduzetniš tva,č imeć e
se omoguć iti ulazak u novi investicijski ciklus, stvaranje novih radnih mjesta i
samozapoš ljavanje, uč inkovito brendiranje Hrvatske i njenih turistič kih regija,č ime ć e se
postić ikvalitativnodiferenciranjeodkonkurencijeiosiguranjetrž iš neprepoznatljivosti.
4. StrategijarazvojapoduzetništvauRepubliciHrvatskoj2013.‐2020.donosiseuskladu
sEkonomskimprogramomRepublikeHrvatske2013.godinesciljemjač anjapoduzetnič kog
potencijala i unapređenja kulture poduzetniš tva. Poduzetniš tvo i gospodarstvo, kako
Republike Hrvatske tako i Europske unije, ć e dugoroč no napredovati samo akoveliki broj
hrvatskihgrađanaprepoznapoduzetniš tvokaoatraktivnuopciju.Strateš kiciljeviodnosese
naunapređenjeekonomskeuspješ nostimalogagospodarstvausektorimaproizvođač kihi
usluž nih djelatnosti razvijanjem raznih inancijskih moguć nosti za subjekte maloga
gospodarstva i uklanjanje inancijskog jaza za malo gospodarstvo, pruž anje potpore
osnivanju novih poduzeć a, rast broja aktivnih poduzeć a i jač anje institucija koje pruž aju
potporupoduzetnicimakakobisenatajnač inpridonijeloravnomjernijemiuravnotež enom
razvoju hrvatskih regija, pruž anje potpore već em razvoju subjekata maloga gospodarstva
jač anjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem već eg broja visokokvali iciranih
zaposlenika te podupiranjem cjelož ivotnog uč enja zaposlenih u subjektima maloga
gospodarstva.
5. Pametnaspecijalizacijajenovikonceptpolitikeinovacijaosmiš ljenkakobisepromicalo
uč inkovito djelotvorno koriš tenje investicija u istraž ivanje. Cilj je potaknuti regionalne
inovacije u cilju postizanja gospodarskog rasta i prosperiteta, omoguć ujuć i da se regije
usredotoč itenanjihoveprednosti.Strategijapametnespecijalizacijetrebabitiizgrađenana
č vrstim analizama regionalnih sredstava i tehnologije. To bi također trebalo uključ ivati
analizupotencijalnihpartneraudrugimregijama.
6. StrategijaborbeprotivsiromaštvaisocijalneisključenostiRepublikeHrvatske(2014.
– 2020.) ‐ bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv
siromaš tva i socijalne isključ enosti te smanjenje nejednakosti u druš tvu; sprječ avanje
nastanka novih kategorija siromaš nih, kao i smanjenja broja siromaš nih i socijalno
isključ enih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od
siromaš tvaisocijalneisključ enosti.Pritomjepotrebnoistaknutidajeantidiskriminacijska
politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva. Strateš ka područ ja
sadrž e nekoliko glavnih strateš kih aktivnosti te nač ine njihove provedbe koje ć e se
detaljnijerazraditiuokvirutrogodiš njegprogramaprovedbenanacionalnojrazini,akojić e
zahtijevati izradu odgovarajuć ih dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini. Dokument
zastupa aktualnu europsku i međunarodnu politiku i sadrž i poveznice s europskim i
međunarodnim dokumentima ovoga karaktera te planira koriš tenje europskih i
međunarodnihfondovazarealizacijudijelapredviđenihstrateš kihaktivnosti.
7. Strateški plan ministarstva uprave za 2014.‐2016. – glavni ciljevi ovog strateškog
područja su: unaprijediti sustav javne uprave, izgraditi korisnič ki usmjerenu upravu,
unaprijeditistruč nostikvalitetuupruž anjuupravnihusluga,unapređenjekvalitetejavnih
uslugakrozdjelotvornuprimjenuICT‐auradujavneuprave.
70|S t r a n i c a 8. OperativniprogramUčinkovitiljudskipotencijali2014.‐2020.‐nacrt–glavniciljevi
ovog programa odnose se na promicanje održ ivog i kvalitetnog zapoš ljavanja i podrš ku
mobilnostiradnesnage,promicanjesocijalneuključ enosti,borbuprotivsiromaš tvaisvake
diskriminacije, ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za
vješ tine i cjelož ivotno uč enje, jač anje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i
zainteresiranihstranateuč inkovitejavneuprave.
9. Operativni programi za razdoblje 2007. – 2013. godine – usklađuju investicijske
prioritete i mjere Republike Hrvatske u proš lom programskom razdoblju u sektorima
prometa,okoliš a,regionalnekonkurentnostiiljudskihpotencijala.Strategijarazvojagrada
Zaboka usklađena je s mjerama u operativnim programima i fokusira se na poboljš anje
komunalne infrastrukture, uspostavu održ ivog prometnog sustava, razvoj ljudskih
potencijalaiustanovazaobrazovanjetepromič euč inkovitujavnuupravu.
10. Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici
Hrvatskoj. 2014. – 2020. – akcijski plan predstavlja niz mjera i aktivnosti koje ć e se
provoditi za postizanje zadanih ciljeva: poboljš anje usklađenosti i umrež enosti javnih
politika,poboljš anjesustavnepodrš kepoduzetniš tvuž ena,uvođenjepoduzetniš tvaž enau
cjelokupnuinstitucionalnuinfrastrukturutepromocijapoduzetniš tvaž ena.
11. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. –
2013. ‐ izazovi brzog razvoja novih znanja i tehnologija, č estih promjena na trž iš tu rada i
sve već e potraž nje za visoko kvali iciranom radnom snagom, demografskog starenja
stanovniš tva, procesa globalizacije i pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao
središ nji prioritet nameć u razvoj druš tva temeljenog na znanju i procesu cjelož ivotnog
uč enja. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. –
2013. oslanja se i na nač ela i ciljeve Lisabonske deklaracije Obrazovanje i struč no
usavrš avanje do 2010. godine iz 2000. godine koja poziva zemlje č lanice na
osuvremenjivanje obrazovnih sustava kako bi Europska unija postala najkonkurentnija i
najdinamič nija ekonomija utemeljena na znanju. Europski prioriteti i strategije razvoja
strukovnog obrazovanja potvrđeni su i u Kopenhaš koj deklaraciji (2002.), Izjavama iz
Maastrichta (2004.) i Helsinkija (2006). Ciljevi donoš enja Strategije razvoja sustava
strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. su: odrediti pravce razvoja
strukovnog obrazovanja i nač ina njihove realizacije, utvrditi parametre promjena
strukovnog obrazovanja, uspostaviti mehanizme sustavnog prać enja i ostvarivanja ciljeva,
promicati jednaka prava i uvjete uč enja za sve, promicati strukovno obrazovanje i
osposobljavanje, unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja te izgraditi mehanizme
usporedivosti i priznavanja hrvatskih strukovnih kvali ikacija u Europi (Europski
kvali ikacijskiokvir).
12. Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. ‐ de inira nač in na koji ć e se dostić i ciljevi
Zajednič ke poljoprivredne politike, a odnose se na konkurentnost poljoprivrede, održ ivo
gospodarenjeresursimaiuravnotež enrazvojruralnihpodruč ja.
13. StrategijaprometnograzvitkaRepublikeHrvatske–predstavljasmisleniplanskirazvoj
prometnog sektora u Republici Hrvatskoj, a obuhvać a 6 prethodno izrađenih sektorskih
prometnihstrategijaodkojihsuzaLokalnurazvojnustrategijugradaZabokabitne–ceste,
ž eljeznica,zrač nipromet,javnagradska,prigradskairegionalnamobilnost.
71|S t r a n i c a 14. NacionalnastrategijazapravadjeceuRepubliciHrvatskojzarazdoblje2014.–2020.
godine–svrhaNacionalnestrategijezapravadjeceuRepubliciHrvatskojod2014.do2020.
godine je postić i djelotvornije promicanje i zaš titu prava djece u Republici Hrvatskoj kroz
provedbu postojeć ih međunarodnih i nacionalnih standarda na područ ju prava djece,
promovirajuć icjelovitiiintegrativnipristuppravimadjece.Ciljevisu:unaprijeditibrzinui
uč inkovitostpostupkapremadjecikojasejavljajukaopoč initeljikaznenihdjelateosigurati
njihovo primjereno sudjelovanje i informiranost tijekom kaznenog postupka, unaprijediti
zaš titu i ostvarivanje prava djece ž rtava kaznenih djela te osigurati njihovu primjerenu
informiranost i sudjelovanje tijekom kaznenog postupka, unaprijediti polož aj djece u
prekrš ajnim postupcima i uč inkovitost rada prekrš ajnih sudova, sustavno pratiti
uč inkovitost i razvijati indikatore uč inkovitosti primijenjenih kaznenopravnih sankcija
premadjeci,unaprijeditiradkaznenihiprekrš ajnihsudovaupodruč juprać enjaizvrš avanja
izreč enih sankcija prema djeci koja su poč inila kazneno djelo ili prekrš aj, te osigurati
provođenje postavljenih standarda kvalitete sukladno zakonskim propisima, sustavno
unapređivati modalitete izvrš avanja sankcija i programe intervencija prema djeci,
unaprijediti obiteljsko‐pravno zakonodavstvo i praksu u odnosu na aktivno sudjelovanje i
moguć nost izraž avanja miš ljenja djeteta u pitanjima koja se na njega neposredno odnose,
sustavno unapređivati kompetencije svih struč njaka pravne i izvanpravne struke koji su
uključ eniupravosudnepostupkeukojimasudjelujudjeca,teuizvrš avanjukaznenopravnih
sankcija. 15. Strateški plan razvoja palijativne skrbi u Republici hrvatskoj za razdoblje 2014. –
2016.godine‐izrađenjepremaBijelojknjiziostandardimainormativimazahospicijskui
palijativnu skrb u Europi ‐ Preporuke Europskog udruž enja za palijativnu skrb, te
preporuke Rec (2003) 24 Povjerenstva ministara Vijeć a Europe drž avama č lanicama o
organiziranju palijativne skrbi; Palijativna skrb u Hrvatskoj predstavlja integrirani model
skrbič ijisutemeljninositeljipostojeć ielementisustavazdravstvenezaš titenaprimarnoji
bolnič koj razini, te socijalne skrbi (ustanove, centri, socijalni radnici…). Sustav palijativne
skrbi primarno se ne uspostavlja kao novi/dodatni sustav, već se ustrojava prenamjenom
postojeć ih prostornih resursa, osnaž ivanjem i osposobljavanjem profesionalaca, te
uspostavljenjemnovihproceduraistandardarada.Ukolikoprenamjenamaiunapređenjima
postojeć ih resursa nije moguć e osigurati kvalitetnu palijativnu skrb, mogu se razviti
dopunski ili novi sustavi i modeli. Palijativna skrb kontinuirano i partnerski uključ uje
djelovanjedrugihsektorakojimogudoprinijetiboljojskrbizakorisnikeuslugapalijativne
skrbi(volonteri,civilnodruš tvo,obrazovnisustav,religijskezajednice,pro itnisektoritd.).
Organizacija palijativne skrbi uključ uje, potič e i podrž ava sve oblike vertikalne i
horizontalne suradnje, te snaž no intersektorsko povezivanje. Kriteriji za određivanje
potrebe za palijativnom skrbi moraju biti jedinstveni u cijeloj Hrvatskoj. Standardi i
normativizaradspalijativnimpacijentimatrebajubitidrugač ijiuodnosunaskrbzaostale
pacijente,alibeznegativnogutjecajanapravednostukoriš tenjuzdravstvenezaš tite.Odluka
o obliku palijativne skrbi koji ć e se osigurati donosi se na osnovu viš e kriterija: potrebe
bolesnika, moguć nosti liječ enja u kuć i/dnevnoj bolnici/ustanovi, postojeć im uslugama,
potrebamaobiteljiitd.Posebnapaž njaioblicipalijativneskrbiposveć ujusevulnerabilnim
skupinama poput djece, psihijatrijskih bolesnika, stanovniš tva u demografski ugrož enim
područ jima,zatvorenika,itd.
72|S t r a n i c a 16. Nacionalnastrategijarazvojazdravstva2012.–2020.–krovnidokumentkojiutvrđuje
kontekst, viziju, prioritete, ciljeve i ključ ne mjere u zdravstvu Republike Hrvatske u
predstojeć em razdoblju. Vremenski obzor do 2020. godine odabran je jer pruž a dovoljno
vremenazaprovedbuivrednovanjestrateš kihmjera,apodudaraseisključ nimstrateš kim
dokumentima Europske unije (EU) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Strateš ki
razvojni pravci su: poboljš anje povezanosti i kontinuiteta u zdravstvu, ujednač avanje i
poboljš anje kvalitete zdravstvene zaš tite, poveć anje uč inkovitosti i djelotvornosti
zdravstvenogsustava,poveć anjedostupnostizdravstvenezaš titetepoboljš anjepokazatelja
zdravlja.
17. Strateški plan razvoja javnog zdravstva 2013. – 2015. – Nacionalna strategija razvoja
zdravstva de inira jač anje preventivne aktivnosti uz istaknute mjere poveć anja udjela
izdvajanja za preventivne programe i aktivnosti. Uzimajuć i u obzir ostale prioritete
Nacionalne strategije razvoja zdravstva, prioriteti razvoja javnog zdravstva 2013. – 2015.
su:promicanjezdravlja,prevencijabolestiiupravljanjepreventivnimaktivnostima,utjecaj
okoliš a i rada na zdravlje, informatizacija javnozdravstvenog sustava, razvoj analitič kih
javnozdravstvenih kapaciteta, reorganizacija sustava uz uspostavu funkcionalne mrež e
javnozdravstvenedjelatnosti,razvojzdravstvenekomponentesustavazaranouzbunjivanje
idjelovanjenaprijetnjezdravlju(EWRS).
Naregionalnojrazini,Strategijajeusklađenasastrateškimdokumentima:
1. Strategija razvoja Krapinsko‐zagorske županije 2011. – 2014. ‐ ž upanijska razvojna
strategija je temeljni planski dokument namijenjen planiranju održ ivog druš tveno‐
gospodarskog razvoja svake ž upanije. Smjernice poboljš anja kvalitete ž ivota i poticanje
zapoš ljavanja, obrazovanja i socijalnog uključ ivanja, predoč eni su u sva 4 cilja razvoja
Krapinsko‐zagorskež upanije.
2. ŽupanijskiprogramdjelovanjazamladeKrapinsko‐zagorskežupanije2012.–2016.
–ovimprogramomdjelovanjazamladede inirajuseaktivnostiusmjerenenapodupiranje
razvoja u područ ju obrazovanja i informatizacije, zapoš ljavanja i poduzetniš tva, socijalne
politike, zdravstvene zaš tite, aktivnog sudjelovanja mladih u druš tvu, izgradnja civilnog
druš tva i volonterskog rada, kulture mladih i slobodnog vremena te mobilnosti,
informiranja i savjetovanja. Program usmjerava aktivnosti u socijalno poduzetniš tvo,
ekologiju,kulturuiravnopravnostteodrž ivirazvoj.
3. Akcijski plan za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za
razdoblje 2011. –2015.godinena područjuKrapinsko‐zagorskežupanije ‐ovimse
planompromič eravnopravnostspolovakaotemeljnaustavnavrednotateseuskladustim
osmiš ljavajuaktivnostikojeć erezultiratipodizanjemznanja isvijestioljudskimpravima
ž ena i ravnopravnosti spolova s naglaskom na projekte usmjerene na pruž anje pomoć i
ž enama ž rtvama nasilja, ž enama s invaliditetom i pripadnicama nacionalnih manjina. U
dijelutrž iš taradaipoduzetniš tva,potpomagatć eseaktivnostiusmjerenenaunapređenje
konkurentnosti ž ena na trž iš tu rada te ojač ati poduzetniš tvo ž ena. Poticat ć e se već e
sudjelovanjemuš karacaubriziokodjeceiojač atiinstitucionalnaskrbzadjecutestarijei
nemoć neč lanove/iceobitelji.
4. Akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu za Krapinsko‐zagorsku županiju –
akcijski plan usmjeren je na pruž anje socijalnih usluga za djecu i mlade u riziku kroz
aktivnostiudomiteljstva,teosnivanjemobilnihtimovazaranuintervencijuteedukacijsko.‐
73|S t r a n i c a rehabilitacijskih skupina za djecu predš kolske dobi. Usporedo s ovim aktivnostima,
osmiš ljene su aktivnosti i za stare i nemoć ne u vidu osnivanja savjetovališ ta za oboljele,
dnevnih centara te promicanje volonterstva u pruž anju socijalnih usluga. Akcijski plan
predviđaiaktivnostizadugotrajnonezaposleneosobeuviduosnivanjaklubovapodrš ke,
osmiš ljavanjanovihoblikazapoš ljavanjaipromoviranjesocijalnogpoduzetniš tva.
5. Strategija održivog korištenja energije Krapinsko‐zagorske županije ‐ prihvać a
koncept održ ivog razvitka Zupanije u cilju zaš tite njezinih ljudskih i prirodnih resursa;
usmjerava se na strateš ko poticanje koriš tenja obnovljivih izvora kao domać ih, sigurnih i
č istihizvoraenergije;pruž akontinuiranupodrš kuuč inkovitomkoriš tenjuenergijeusvim
sektorima ljudskog djelovanja ‐ zgradarstvu, prometu, industriji, poljoprivredi te se
usuglaš avasinstitucionalnimizakonskimokvirimananacionalnojiEUrazini.
6. Strateški okvir županijskog plana za zdravlje ‐ pet javnozdravstvenih prioriteta
Krapinsko‐zagorske ž upanije su: javnozdravstveno nekontrolirana voda za pić e, visoki
postotak konzumenata alkoholnih pić a kod srednjoš kolske i osnovnoš kolske populacije,
depopulacija, prevencija bolesti cirkulacijskog sustava i neadekvatna skrb o starijim
osobama.Glavniciljevisu:pojač atipreventivuudjelatnostiprimarnezdravstvenezaš tite,
raditi na ranom otkrivanju i dijagnosticiranju bolesti te putem sredstava javnog
priopć avanja,predavanjainadrugenač inepropagiratipromocijuzdravljaizdravognač ina
ž ivota.
74|S t r a n i c a VII. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE
Lokalna razvojna strategija grada Zaboka izrađena je temeljem poš tivanja nač ela partnerstva i
suradnje. U izradi dokumenta sudjelovale su sve strukture i predstavnici interesnih skupina iz
grada Zaboka – predstavnici gradskog vijeć a, gradonač elnik, djelatnici gradske uprave,
predstavnici obrazovnog, civilnog, poduzetnič kog, kulturnog i zdravstvenog sektora.
UspostavljenojePartnerskovijeć ezaizraduiprać enjeprovedbestrategijekojejegrupiranoprema
područ jimarazvoja.PredstavnicisvakogsektorauPartnerskomvijeć upredstavljajuiglavnotijelo
zaprać enjeiprovedbuStrategije.
Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog i regionalnog razvoja koji
svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih
ciljeva.Glavnidionici,njihovaulogaupripremi,provedbiiprać enjuStrategijeprikazanajeutablici
u nastavku. Institucionalni ustroj funkcionirat ć e unutar postojeć ih struktura stvaranjem
vertikalnihihorizontalnihvezakojimasekanalizirajuinformacijeiizvoripremajasnode iniranim
i artikuliranim potrebama i moguć nostima, a poš tujuć i međusobne odnose javnih politika,
operativnog područ ja – strukture koja upravlja provedbom i područ je ostalih dionika koje
uključ ujenajveć ibrojinteresnihskupinakojeć eimatisvojuuloguuprovedbiprojekataiaktivnosti
kakobiseuravnotež iliprostorniisektorskizahtjevi.
DIONIK
ULOGAUPRAĆENJUI
OCJENIPROVEDBE
ULOGAUPRIPREMI
ULOGAUPROVEDBI
Redovito prima izvješća
o
tijeku
pripreme
Strategije, sudjeluje u
procesu javne rasprave
te potvrđuje i usvaja
dokument
Provodi
aktivnosti
komunikacijskog
plana,
diseminira postignute rezultate,
animira ciljne skupine za
usmjereno i ciljano djelovanje,
inicira i sudjeluje u provedbi
projekata, potvrđuje i usvaja
akcijskiplan.
Prima i usvaja izvješća o
provedbi, nadzire i
kontrolira
provedbu,
razmatra rezultate i
učinke provedbe u
odnosu na postavljene
ciljeve te inicira i
priprema dopune i
izmjeneakcijskogplanai
izmjeneStrategije.
Sudjeluje na sastancima
Partnerskog
vijeća,
usvajapredloženemjere
razvoja,
predlaže
potrebne izmjene i
nadopune. Komunicira
GRADONAČELNIK
sa gradskim vijećem i
upoznaje ih o tijeku
izradestrategije.
Potvrđuje
akcijski
i
komunikacijski plan Strategije i
priprema za usvajanje na
sjednicigradskogvijeća,inicirai
sudjeluje u pripremi i provedbi
razvojnih projekata te usvaja
predložene projekte. Provodi
aktivnosti
zadane
komunikacijskimplanom.
Dajeprijedlogezaizradu
Akcijskog plana, inicira
projekte i realizaciju
projektnih
ideja,
promovira postignute
rezultate,
vrši
monitoring
nad
ispunjavanjem zadanih
ciljeva
te
predlaže
dodatne mjere u slučaju
neispunjavanja zadanog
cilja.
GRADSKOVIJEĆE
GRADSKA
UPRAVA
75|S t r a n i c a Organiziraisudjelujena Zadaci uprovedbisu:
sastancimaPartnerskog
 redovitipregledistanja
vijeća,prikuplja
Pripremaizvješćao
provedbistrategija,
prikupljapotrebne
potrebnepodatkeza
situacijskuiSWOT
analizu,prikuplja
podatkeoindikatorima
teusuradnjis
Partnerskimvijećem
izrađujeplanrazvojnih
prioritetaiostale
dijeloveStrategije.
PARTNERSKO
VIJEĆEGRADA
ZABOKA
GOSPODARSKI
SUBJEKTI
OBRAZOVNEI
ZDRAVSTVENE
USTANOVE
ORGANIZACIJE
CIVILNOG
DRUŠTVA
premazadanim
indikatorimaiocjenjivanje
utjecajaprovedenihmjera
narazvoj
 pregled,praćenjeiocjena
napretkastrategijeuskladu
sutvrđenimciljevima
StrategijeiAkcijskim
planom
 pripremaakcijskogplanaza
svakugodinu
 koordinacijarada
Partnerskogvijeća,
gradonačelnikaigradskog
vijeća.
Razmatra otvorena pitanja, daje
mišljenje i prijedloge o
značajnim pitanjima iz njihovog
područja stručnosti. Sudjeluju u
provedbi
komunikacijskog
plana.
podatke,daje
kvantitativnui
kvalitativnuocjenu
provedbe.
Sudjeluje
na
radionicama za izradu,
ukazuje na mogućnosti
razvoja i otvorene
prijetnje.
Identificira
snageislabostilokalnog
područja,
usmjerava
razvoj, daje prijedlog sadržaja
strateških
ciljevaimjera.
Pratirezultateirazvojne
učinke
predloženih
mjera
te
priprema
podloge
za
izradu
izvješća o provedbi
Strategije.
Ove
tri
skupine
predstavljaju
glavne
dionike
izrade
strategije. Sudjeluju u
procesu javne rasprave,
daju
prijedloge
i
komentare.
Svojim
djelovanjem
i
provedbom
aktivnosti
doprinose ostvarenju zadanih
ciljeva.
Dostavljaju podatke o
provedenim
aktivnostima, iznosima
ulaganja i sl. u skladu s
postavljenim
indikatorima.
76|S t r a n i c a VIII. PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE
ProvedbaStrategijetemeljisenaimplementacijipredlož enihaktivnosti/projekataunutarzadanih
prioritetnihciljevaimjera.ProvedbaStrategijevrš isekrozviš eključ nihsegmenata:
1. Aktivnosti, projekti, akcije koje planira i provodi grad Zabok kao jedinica lokalne
samoupraveusvrhudostizanjazadanihciljevaupredviđenomsedmogodiš njemrazdoblju;
2. Projekti, programi i akcije kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna
(drž avna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave, a doprinose postizanju
ciljeva
3. Aktivnosti i projekti ostalih glavnih dionika razvoja (civilnog sektora, gospodarski
subjekata) koji su u skladu s postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih
indikatora.
ZaprviodnavedenatrisegmentaprovedbeizrađujeseAkcijskiplanprovedbekojimseusklađuju
ciljevi i prioriteti razvoja sa programskom i prorač unskom klasi ikacijom. Na taj nač in, Akcijski
plan preuzima ulogu Plana razvojnih programa sukladno Zakonu o prorač unu i predstavlja
strateš ko‐planski dokument koji stvara dobru pretpostavku za povezivanje svih strateš kih
dokumenatajedinicesaprorač unskimplaniranjem.
Drugi i treć i segment provedbe prati se kroz stvaranje jedinstvene Baze projekata putem
otvorenog poziva za dostavu projekata. Baza sadrž i ključ ne podatke o planiranim investicijama,
projektimaiaktivnostimakojeseplanirajuprovestiodstraneš iregkrugadionika,adoprinijetć e
direktnopostizanjunavedenihindikatora.
Osim operativnog sustava provedbe i osmiš ljavanja alata kojima funkcionalno i koordinirano
provodimoStrategiju,potrebnojeuspostavitisustavprać enjaiizvješ tavanjakojisetemeljinabazi
u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima te na izvješ tajima koji na saž et i jasan nač in
pruž aju informacije o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava prać enja i izvješ tavanja je osigurati
dovoljno informacija za nositelje provedbe Strategije za donoš enje ocjena o sljedeć im ključ nim
elementima:
»
»
»
»
»
»
uspješ nostipostizanjapostavljenihciljevazatekuć erazdoblje,
razlozimazaeventualnonedostizanjepostavljenihciljevatemoguć imrješ enjima,
adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, inancijskih) za dostizanje
planiranihciljeva,odnosnoprijedlozimazaeventualnimrealokacijamaresursa,
relevantnostiplaniranihprioritetaimjerasobziromnaeventualnepromijenjeneokolnosti
odnosnotemeljemiskustavaizprovedbe,
inancijskojuč inkovitostiprovedbemjera,i
uspješ nostiprocesapartnerstvasključ nimsocio‐ekonomskimdionicima.
Iskustvoiistraž ivanjapokazujudamnogistrateš kiplanovinisuimplementiraniupravozbogtoga
š to nisu izrađeni kvalitetni napori da bi se oni operacionalizirali. Stoga, kako bi se maksimalno
umanjilapojavnostovogrizika,Strategijapropisujeinač ineprovedbeiprać enja:
77|S t r a n i c a 1.
inancijski okvir provedbe strategije baziran na planiranim iznosima prorač una Grada
Zaboka(planzatekuć ugodinuinarednetri iskalnegodine)iprocjenaostalih(vanjskih)
sredstava–iznacionalnih,regionalnihizvora,EUfondovaidrugihizvora,
2. prijedlog akcijskog plana kojeg svake godine izrađuje grad Zabok u procesu planiranja
prorač unazanarednugodinu,aodnosisenastrukturiranipregledaktivnostiGradasjasno
de iniranim indikatorima za pojedinu stavku akcijskog plana i projekcijama do 2020.
godine,
3. prijedlogizgledaBazeprojekataiopisnač inaprikupljanjaprojekata,
4. sustavprać enjaprovedbe– inancijskiikvalitativno.
1.14.
FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE
Indikativni inancijski plan je jedan od najvaž nijih upravljač kih alata za operativno upravljanje
implementacijom strategije i sektorskih razvojnih planova. Dobar inancijski plan ostvaruje tri
osnovnefunkcije:

omoguć ujepravovremenosagledavanjeoč ekivanihizdatakarealizacijestrategijeiplanova,te
njihovokorigiranjeiprilagođavanjeraspolož ivim inancijskimizvorima;

omoguć ujesustavnoipravodobnoplaniranjeiosiguravanjepotrebnihizvora inanciranja;

omoguć uje pravodobno i kvalitetno uključ ivanje inanciranja implementacije razvojne
strategije i planova u planiranje gradskog prorač una, ali i drugih prorač una na č iju se
inancijskupotporurač unauimplementacijiprograma.
Stoga,planmorabitiprilagođentrogodiš njemciklusuprorač unskogplaniranja,kojipodrazumijeva
detaljno planiranje za prvu narednu godinu i orijentacijski za preostale dvije, sa stalnim
ponavljanjem ovog nač ela. Upravo ova veza sa planiranjem gradskog prorač una, ali i sa ostalim
izvorima inanciranja, č ini indikativni inancijski plan ključ nim alatom za planiranje i prać enje
inanciranjaimplementacijestrategije.
Ključ nepodlogezapripremuindikativnog(trogodiš njeg) inancijskogplanapredstavljaju:
»
»
»
»
Akcijskiplanprovedbe
okvirne inancijskekonstrukcijeza inanciranjesektorskihrazvojnihplanova;
procjenaprorač unskihmoguć nostiikreditnogpotencijala
procjena raspolož ivih drugih izvora inanciranja (domać i i europski fondovi, donatorska
sredstva, sredstva javnih poduzeć a i privatnog sektora, sredstva građana) i moguć nosti
njihovogkoriš tenjazasu inanciranjeimplementacijeprioritetnihprojekataimjera.
Osnovnastrukturaindikativnog inancijskogplanapredstavljenajeuPRILOGU2.
Uzto,indikativni inancijskiplanmož eseprikazatiikaoskupprioritetnihprojekataimjera,bez
sektorske podjele, prikazujuć i prvenstveno vezu sa relevantnim strateš kim ciljevima, kako je
prikazanouprilož enomprimjeru.
78|S t r a n i c a Sumiranjem inancijskih iznosa za svaku godinu, dolazi se do zbirnog pregleda izdataka po
godinama i izvorima inanciranja. Financiranje se zatim usklađuje sa dinamikom gradskih
prorač unskih prihoda i rashoda, kao i prema raspolož ivosti ostalih inancijskih izvora,
prebacivanjemizdatakaizmeđugodina,mjeraiprojekatai/iliizvora inanciranja.
1.15.
PROVEDBA
Provedba Strategije vrš i se pomoć u Akcijskog plana provedbe Strategije te jedinstvene Baze
projekataGradaZaboka.Akcijskiplanimplementacijedajepregledprioritetnihprojekataimjera,
uključ ujuć injihovevezesastrateš kimisektorskimciljevima,kaoinajbitnijeelementezanjihovu
implementaciju.Kaotakav,onobjedinjujeprojekteimjereizsvatrisektorskarazvojnaplanač ija
bi implementacija trebala započ eti u narednih tri do pet godina. Temelj Akcijskog plana
implementacije predstavljaju sintetski prikazi sektorskih razvojnih planova, u kojima je
predstavljenahijerarhijasektorskihciljeva, programa iprojekata,saodgovarajuć im indikatorima
te vezama sa strateš kim ciljevima i intersektorskim relacijama. Informacije koje tu nedostaju
(vrijemeimplementacije,nositeljiimplementacije,ciljnegrupe)izvodeseposrednoizde iniranih
ciljevaiindikatora,teizodgovarajuć ihprojektnihobrazaca.
AkcijskiplanprovedbeStrategijeizrađujeseiusvajazajednosaprorač unomzanarednu iskalnu
godinu, a prema obrascu u PRILOGU 3. Za aktivnosti i mjere č ija realizacija započ inje u prvoj
godini,uodgovarajuć emformatusaž etosenavodeelementivaž nizaplaniranjeiprać enjenjihove
implementacije:nazivprograma/aktivnosti,prorač unskaklasi ikacija,plan inancijskihsredstava
za narednu godinu te projekcije za naredne dvije, pokazatelji rezultata, polazne vrijednosti u
baznojgodini(godinisastavljanjaAkcijskogplana)teciljanevrijednostizatrigodine.
OsnovazapripremuAkcijskogplanajekoordinacijameđuglavnimdionicimalokalnograzvojakoji
su navedeni u institucionalnom okviru. Nositelj pripreme Akcijskog plana su služ benici gradske
upraveuzintenzivnusuradnjusaPartnerskimvijeć emipredstavnič kimtijelomGrada.
Akcijskiplanusvajasezajednosausvajanjemprijedlogaprorač unanasjednicigradskogvijeć a.
1.16.
USPOSTAVA BAZE PROJEKATA
Drugi segment provedbe Strategije predstavlja uspostavljanje jedinstvene Baze projekata. Baza
projekata pruž a uvid u aktivnosti i projekte glavnih dionika lokalnog razvoja (gospodarskih
subjekata,javihtvrtki,institucija,ž upanije,civilnogsektoraisl.)kojidoprinoseostvarenjuzadanih
ciljevaStrategije.
Baza projekata uspostavit ć e se po usvajanju Strategije od strane gradskog vijeć a te ć e
kontinuiranopratitiinadopunjavatitijekomcijelogprogramskograzdoblja.Bazaseneuspostavlja
radi inanciranja navedenih projekata, već se provodi isključ ivo s ciljem sustavnog pregleda
aktivnosti na područ ju grada Zaboka, a vlasniš tvo nad projektnim idejama ć e se u potpunosti
poš tivati. Preporuč ljivo je da projektni prijedlozi imaju već i krug korisnika, odnosno š iru ciljanu
skupinuteveć iutjecajnarazvojzajednice.
Poziv za dostavu projektnih prijedloga objavljuje se jednom godiš nje. Projektni prijedlozi
prikupljaju se putem jedinstvenog obrasca (PRILOG 4) te se izrađuje pregled svih zaprimljenih
projekata(PRILOG5).Ujedno,jednomgodiš njetraž i se izvješ će nositeljaprojekataprijavljenihu
bazuoeventualnojpromjenistatusaprojekta.
79|S t r a n i c a Analizabazeprojekataprovodiseobziromna:
1.
2.
3.
4.
5.
Sektorprojekta,
Vrijednostprojekta,
Organizacijskiobliknositeljaprojekta,
Tehnič kupripremljenostprojekta,
Fazuukojojseprojektnalazi.
OvakvaanalizabazeprojekatasastavijedioNarativnogizvješ ćaoprovedbiStrategije(PRILOG6).
1.17.
IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI
Dvasuciljaizvješ tavanjaoprovedbiStrategije:
1. prikazivanjeprovedenihrazvojnihmjeraujednojkalendarskojgodini,
2. prikazpostignutihrezultataprovedenihrazvojnihmjerapomoć uzadanihindikatora.
Izvješ će se sastoji od inancijskog (PRILOG 5) i narativnog dijela (PRILOG 6). U inancijskom
izvješ taju se ukratko opisuje koje su sve razvojne mjere poduzete u izvješ tajnom razdoblju te se
dajekratakizvješ tajo inanciranjuprovedbeskupinerazvojnihmjerauizvješ tajnomrazdoblju.To
znač i da se opisuju ukupno planirana sredstva za ostvarivanje skupine razvojnih mjera u
izvješ tajnomrazdobljuteutroš enasredstvazaprovedbuskupinemjerauizvješ tajnomrazdoblju
prema izvorima inanciranja (drž avni prorač un, ž upanijski prorač un, lokalni prorač un, pomoć i
Europske unije, javna poduzeć a, ostali izvori (javno‐privatna partnerstva, koncesije, sredstva
privatnogsektora),ukupno).Drugidio inancijskogizvješ ćasastojiseodizvješ tajaopokazateljima
rezultata‐opisniitablič nidio.Uopisnomsedijeluukratkoopisujupostignutikonkretnirezultati
provedenih razvojnih mjera u izvješ tajnom razdoblju pomoć u pokazatelja rezultata3. Za svaku
mjerukojajeidenti iciranau Strategijiodabran jejedandotripokazatelja rezultata.Tablič ni dio
sumarno prikazuje pokazatelj rezultata, njegov opis, jedinicu mjere, izvor podatka, polaznu
vrijednost u baznoj godini te trenutnu vrijednost u izvješ tajnom razdoblju i ciljanu vrijednost za
narednorazdoblje.
Narativni dio izvješ ća o provedbi sastoji se od sumarnog prikaza provedenih mjera i ocjeni
izvrš enja planiranih sredstava. U narativnom dijelu opisuju se glavni dionici koji su sudjelovaliu
provedbi i sastavljanju izvješ ća te realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji
rezultatapremagrupamamjera.
UTablici6danjepregledindikatorapopojedinimprioritetima–tablicajesastavnidionarativnog
izvješ ća.Izvješ će( inancijskoinarativno)sastavljasetemeljemizvrš enjaprorač unazagodinuza
kojusesastavljasetemeljemprikupljenihpodatakaoinvesticijamaipokazateljimarezultata,ane
kasnije od 30.06. tekuć e godine za prethodnu godinu. Izvješ će usvaja Partnersko vijeć e za
pripremuiprovedbuStrategijetegradskovijeć e.
3Pokazateljrezultatanajč eš ćemjerikonkretnopostignuć eu izič kimilimonetarnimjedinicamakaonpr.,brojosobakojesuproš le
trening.
80|S t r a n i c a TABLICA 6 - INDIKATORI PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA ZABOKA
1.1. Razvojposlovnog
okruženjaipoduzetničke
strukture
81|S t r a n i c a MJERA
INDIKATOR
Produktivnostpoduzetnika(ukupniprihod/broj
zaposlenih)
Popunjenostposlovnezone
Stupanjizgrađenosticestovneikomunalne
infrastruktureuzoni
Brojpoduzetnikauzoni
Brojnovorealiziranihinvesticija
Brojprogramazafinancijskupotporupoduzetničkih
programa
Brojsudionikaedukacijazapoduzetnike
1.3. Održivruralni
razvojpodručja
1.2. Razvoj
selektivnih
oblikaturizma
iprofiliranje
destinacijekao
centraurbane
k lt
KONKURENTNOGOSPODARSTVOBAZIRANONAREGIONALNOM
LIDERSTVUUPODUZETNIŠTVU,URBANOMTURIZMUTEODRŽIVOM
RURALNOMRAZVOJU
PRIORITETNI
CILJ
IZVOR
PODATKA
TRENUTNA
VRIJEDNOST
(2013.)
CILJANA
VRIJEDNOST
(2020.)
000kuna
Fina
0,585
1
%
GradZabok
29%
75%
%
GradZabok
40%
75%
Broj
Broj
GradZabok
GradZabok
93
4
150
20
Broj
GradZabok
4
8
Broj
GradZabok
Fina/HGKŽK
Krapina
GradZabok
TZKZŽ,TZgrad
Zabok
TZKZŽ,TZgrad
Zabok
13
80
34
60
2
6
62
150
n/a
15000
JEDINICA
MJERE
Brojgospodarskihsubjekataizturizma
Broj
Brojprojekataudruga usektoruturizma
Broj
Brojsmještajnihkapaciteta
Broj
Brojnoćenja
Broj
Površinaneobrađenogobradivogpoljoprivrednog
zemljišta
Brojsudionikaedukacijazaruralnirazvoj
BrojprojekatasufinanciranihkrozProgram
ruralnograzvoja
ha
APRRR
4241,44
2000
Broj
GradZabok
0
100
Broj
APRRR
0
10
BrojprojekataLAG‐a
Broj
LAGZagorje,
gradZabok
0
7
2.1. Dostupanikvalitetan
sustavobrazovanja
2.2. Poticanjezdravogživota
ODRŽIVIRAZVOJZAJEDNICEOSTVARENSINERGIJOMZNANJA,
ISKUSTVAIKULTURE
Brojstipendijazaučenike
Brojstipendijazastudente
Iznosmaterijalnogulaganjauobjekteiopremuu
školamaidječjimvrtićima
Broj
Broj
GradZabok
GradZabok
0
50
50
50
000kuna
Škole
1.800
2.700
2
3
Brojprogramazaobrazovanjeodraslih
Broj
Brojosobauključenihuobrazovanjeodraslih
Broj
Brojučenikazakojesesufinanciraprijevoz
Brojsportskihobjekata (uključujućiidječja
igrališta)
Broj
Škole/ustanove
zaobrazovanje
odraslih
Škole/ustanove
zaobrazovanje
odraslih
GradZabok
Broj
GradZabok
Iznosinvesticijazauređenjepostojećihsportskihi
rekreativnihobjekata
Kilometriizgrađenejavneturističkeinfrastrukture
(šetnice,biciklističkestaze,planinarskestaze,trim
stazeisl.)
Brojrealiziranihprojekatavezanihzapoticanje
zdravogživota
Brojsudionikaedukacijanatemuzdravogživota
000kuna
km
broj
broj
GradZabok,
škole,udruge,
sportska
zajednica
GradZabok,TZ
KZŽ,TZgrada
Zaboka
GradZabok,
udruge,škole
GradZabok,
udruge,škole
18
40
150
150
31
35
160
200
0,5
10
3
7
40
80
82|S t r a n i c a BrojprogramaOCD‐ausektorukulture
Broj
Brojkulturnihmanifestacija
Broj
Brojposjetiteljakulturnihmanifestacija
Broj
000kuna
2.4. Jednakemogućnostii
socijalnaodgovornostu
društvu
Iznosinvesticijezaočuvanje/obnovumaterijalnih
kulturnihdobara
Brojkorisnikasocijalnihusluga
Brojprogramazapružanjesocijalnihusluga
Broj
Brojudrugakojepružajusocijalneusluge
Broj
Brojmobilnihtimova
Broj
2.5. Učinkovitajavna
uprava
2.3. Održivoumjetničko
stvaralaštvoi
participacijaukulturi
Brojkorisnikae‐uprave
Broj
VeličinaprostoraZJVP
m2
Brojobjekatajavneinfrastruktureprilagođenihza
osobesinvaliditetom
Brojpomoćnikaunastavi
Broj
GradZabok,
udruge
GradZabok,TZ
KZŽ,TZgrada
Zaboka
GradZabok,TZ
KZŽ,TZgrada
Zaboka
GradZabok,TZ
KZŽ,TZgrada
Zaboka
GradZabok,
Centarza
socijalnuskrb
60
70
5
6
2500
3000
500
600
25
25
Broj
GradZabok
15
30
Broj
Škola
GradZabok,
OCD,institucije
GradZabok,OCD
GradZabok,
OCD,institucije
GradZabok,
gradske
ustanove
ZJVP,Grad
Zabok
GradZabok,
javnetvrtke
GradZabok,
javnetvrtke
4
8
3
4
4
5
2
3
0
30
0
1000
250
400
20
15
Brojsatiedukacijaslužbenikajavneupravei
djelatnikajavnihtvrtki
Broj
Brojslužbenihprigovoranaradgradskeuprave
Broj
3.1. Održivo
Upravljanje
okolišemi
prostorom
3.2. Modernizacijaiizgradnjaprometne
infrastrukture
INFRASTRUKTURNOUREĐENOSREDIŠTEZAGORJA
GradZabok,
Županija,javnei
privatnetvrtke
GradZabok
GradZabok
GradZabok
GradZabok
GradZabok,
ŽUC,Županija
GradZabok
GradZabok,HŽ
Brojprojekatausektoruzaštiteokoliša
Broj
2
3
Brojdokumenataprostornogplaniranja
BrojkućanstavakojakoristeOIE
BrojgospodarskihsubjekatakojikoristeOIE
Brojodržanihradionicazazaštituprirodeiokoliša
Broj
Broj
Broj
Broj
5
21
1
10
8
100
10
30
Brojsaniranihklizišta
Broj
4
5
Brojjavnihparkirnihmjesta
Brojpravilnooznačenihcestovnihpružnihprijelaza
Brojpravilnooznačenihpješačkihpružnihprijelaza
Broj
Broj
110
4
2
250
5
5
BrojprogramanaZagorskomaerodromu
Broj
BrojslijetanjanaZagorskomaerodromu
Broj
Duljinasanirane/moderniziraneželjezničkemreže
Duljinasanirane/moderniziranenerazvrstane
ceste
Duljinanovoizgrađeneceste(lokalne,državne,
županijske)
Duljinasanirane/moderniziranežupanijskeceste
Duljinasanirane/moderniziranedržavneceste
Duljinaizgrađenognogostupa
km
GradZabok,
Zagorski
aerodrom
GradZabok,
Zagorski
aerodrom
GradZabok,HŽ
2
5
95
200
0
5
km
GradZabok
7,5
10
km
ŽUC,HC
0
8
km
km
km
ŽUC,Županija
HC
GradZabok
1,8
0
1
5
8,5
5
84|S t r a n i c a 3.3. Razvijenakomunalnainfrastruktura
85|S t r a n i c a Duljinaizgrađenekanalizacijskemreže
km
Duljinarekonstruirane/saniranekanalizacijske
mreže
km
Količinapročišćenevode
m3
Brojpriključakanakanalizacijskumrežu
(kućanstva)
Broj
Duljinamagistralnogcjevovoda(vodoopskrba)
m
Duljinaopskrbnogcjevovoda(vodoopskrba)
m
Količinaobrađenogmiješanogkomunalnogotpada
t
Količinaselektivnogotpada
t
Brojzelenihotoka
Broj
Brojreciklažnihdvorišta
Broj
GradZabok,
javnetvrtke
GradZabok,
javnetvrtke
GradZabok,
javnetvrtke
GradZabok,
javnetvrtke
GradZabok,
Zagorski
vodovod
GradZabok,
Zagorski
vodovod
GradZabok,
RCGO
GradZabok,
RCGO
GradZabok,
Županija
GradZabok
48
87
0
5
0
400000
1860
3000
40095
45000
127594
135000
1966
1200
40
800
26
30
0
1
IX.
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA
Komunikacijska strategija, koja se opisuje uovomdokumentu,odnosi se na promocijuikoordiniranu
provedbu aktivnosti, mjera i prioritetnih ciljeva zadanih u ovoj Strategiji. Grad Zabok kao nositelj i
glavni autor Strategije, nositelj je i komunikacijskog plana diseminacije informacija o planiranim
aktivnostima, provedenim akcijama i postignutim rezultatima. Osnovna svrha Komunikacijske
strategijejedavanjeinformacijaipromoviranjeprogramaioperacija.Informacijesuupuć enelokalnoj
zajednici,glavnimdionicimainositeljimarazvoja.
Strategijaimasljedeć eciljeve:
»
»
»
»
»
podić isvijestujavnostioizrađenojStrategiji;
informiratinositeljerazvojnihmjeraonjihovojuloziuprovedbiStrategije;
razvitiadministrativnusposobnostzauč inkovitukomunikacijuuokviruStrategije;
osiguratitransparentnostuprovedbiStrategije;
povezati osobe koje rade na informiranju i promidž bi programa i projekata kako bi se
informacije š to kvalitetnije kanaliziralekao i de iniratiovlasti i odgovornosti osobazaduž enih
za isto u pojedinim institucijama, a sukladno ulogama koje te institucije imaju u strukturi
provedbeprojekata.
Sve aktivnosti koje ć e se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridrž avat ć e se nač ela
transparentnostiukomunikacijite:
»
»
»
»
»
informacijeć ebitprezentiraneujasnom,pristupač nomirazumljivomobliku
aktivnostić esetemeljitinausmjeravanjusvihrelevantnihporukaciljanimskupinama
ciljaneskupinebitć euzeteuobzirveć prilikomrazvijanjaikoriš tenjakomunikacijskihalata
sve ć e aktivnosti biti komplementarne i konzistentne, te ć e tež iti uspostavljanju
nadopunjavajuć ihkomunikacijskihalataiodaš iljanjucjeloviteporuke;
uspostavitć esesistemprać enjaiaž uriranjainformacija,kakobiistebileutijekusvremenomi
potencijalnimpromjenamasituacije.
Kanali komunikacije obuhvać aju glavne dionike unutar institucionalnog okvira te podrazumijevanju
njihovumeđusobnusuradnjuirazmjenuiskustvatekomunikacijupremaciljanimskupinama.
Kanalikomunikacijesu:
1. Gradonačelnik – obavješ tava javnost o aktivnostima na provedbi Strategije sukladno
de iniranomakcijskomplanu;
2. Gradske služ be – pripremaju informacije za objavu u medijima (tiskani, elektronič ki),
nadopunjavajuStrategijurelevantnimpodacimakakobioslikavalatrenutnusituaciju;
3. Lokalno partnersko vijeć e za izradu strategije – koristi informacije gradske uprave i
gradonač elnika te informacije dobivene kroz izvješ ća o provedbi kako bi mogli diseminirati
postignuterezultatekojidoprinoseostvarenjuzadanihrazvojnihciljeva;
4. Gradsko vijeć e – sudjeluje u aktivnostima diseminacije rezultata i promociji Strategije kao
krovnograzvojnogdokumentaGradailokalnezajednice
5. Dionici civilnog i privatnog sektora – unutar svojih organizacija / institucija diseminiraju
informacije o aktivnostima / mjerama / ciljevima Strategije kako bi krajnji korisnici postali
svjesnizajednič kogciljakojisež elipostić i.
Ciljne skupine su dionici koji imaju aktivnu ulogu u ostvarenju ciljeva i mjera razvoja područ ja grada
Zaboka.Ciljneskupinegrupiranesuukategorije:
1. Javnost–važ nojejavnostupoznatisapredviđenimciljevimarazvojagradaZabokatedodanom
vrijednosti koja ć e se stvoriti implementacijom predviđenih aktivnosti. Ova interesna skupina
bit ć e upoznata sa Strategijom putem internetskih stranica Grada, druš tvenih mrež a i medija.
Mediji ć e također imati znač ajnu ulogu u prijenosu informacija ciljnoj skupini, posebno kroz
objavuu
regionalnomilokalnomtiskuteputememisijaipromidž binaradijuiteleviziji.
2. Mediji‐služ itć ekaokomunikacijskikanalizaprijenosinformacija,nesamoš irojjavnosti,nego
i potencijalnim korisnicima. Komunikacija s medijima bit ć e proaktivna i uključ ivat ć e
priopć enjazanovinare,broš ure,letkeiobavijestizanovinare,zač ijupripremuć ebitizaduž en
timunutargradskeuprave.
3. Sira zajednica / potencijalni korisnici ‐ osim institucija izravno uključ enih u upravljanje i
provedbuStrategije,potrebnojeuprovedbuuključ itiš iruzajednicu:privatnisektoriposlovne
organizacije,sindikate,obrazovni,znanstveniiistraž ivač kisektor,nevladinsektor.Ovojeciljna
skupina,č ijič lanovimoguimatiznač ajnuulogukododređivanjauspjehaprovođenjaStrategije.
Za svaku podgrupu koja je uključ ena u ovaj segment ciljne skupine, razvija se prilagođena
metodakomunikacije.
4. Partneri u provedbi – partneri u provedbi su obrtnič ka i gospodarska komora, Zavod za
zapoš ljavanje, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Zagorska razvojna
agencija d.o.o., Centar za socijalnu skrb, Crveni križ , Javna ustanova za upravljanje zaš tić enim
prirodnim vrijednostima Krapinsko‐zagorske ž upanije, Krapinsko‐zagorska ž upanija te svi
ostalinosiocimjerade iniraniunutarpojedinogprioritetnogcilja.
Aktivnostikojeć eseprovoditiunutarAkcijskogplanaKomunikacijskestrategijeprikazanisuTablicom
7.
87|S t r a n i c a TABLICA7‐KOMUNIKACIJSKIAKCIJSKIPLAN
Aktivnost
Metoda
Nositelj
aktivnosti
Izvortroška
Vrijeme
implementacije
Partneri
Trošak
Javnost,mediji,
š irazajednica,
potencijalni
korisnici,
partneriu
provedbi
De inirativizualni
identitetStrategije
uskladus
brandingomgrada,
implementiratiga GradZabok,
naInternet
gradskauprava
stranicu,
imenovatiosobu
zakontaktu
sluč ajuupita
Lokalno
partnersko
vijeć ezaizradu
strategije
25.000,00kuna
Lokalni
prorač un
Studeni2014.–
siječ anj2015.
Predstavljanje
Strategije
Javnost,mediji,
š irazajednica,
potencijalni
korisnici,
partneriu
provedbi
Organiziratijavno
predstavljanje
strategijenakon
njezinausvajanja,
jednom
polugodiš nje
organizirati
sastanakvijeć aza
izraduradi
utvrđivanja
potrebeza
izmjenama
Gradskauprava
Gradskovijeć e,
Lokalno
partnersko
vijeć ezaizradu
strategije
0,00
n/a
kontinuirano
Osiguratidasva
tijelauključenau
provedbu
Strategije
posjeduju
Javnost,mediji,
š irazajednica,
potencijalni
korisnici,
partneriu
Osiguratikanale
komunikacijesa
partnerimau
provedbi
Strategijekojić e
Gradskauprava
Gradskovijeć e,
Lokalno
partnersko
vijeć ezaizradu
strategije
0,00
n/a
kontinuirano
Uspostava
komunikacijske
strukturekoja
doprinosiširenju
informacija
Ciljanaskupina
potrebnealate
kakobimogla
odgovoritinasve
komunikacijskei
promidžbene
zahtjeve
Kreiratisažetak
strategijekakobi
bilačitljivijai
dostupnija
javnosti
89|S t r a n i c a provedbi
Javnost,mediji,
š irazajednica,
potencijalni
korisnici,
partneriu
provedbi
osiguratiprotok
svjež ihinformacija
vezanihzarazvoji
postizanjeciljeva,
prioritetaimjera
navedenihu
Strategiji,
organiziratijednu
radionicugodiš nje
zapredstavnike
partnerakakobi
ihseinformiraloo
novimmetodamai
komunikacijskim
alatima
Kreiratisaž etak
strategijesa
glavnimciljevima
razvojakojać ese
lakodiseminirati
premakrajnjim
korisnicimač ime
ć esedirektno
utjecatinajač anje
svijestio
zajednič kim
ciljevima
Gradskauprava,
Lokalno
partnersko
vijeć ezaizradu
strategije
Gradskovijeć e
5.000,00kuna
Lokalni
prorač un
Siječ anj–ož ujak
2015.
X.
PRILOZI
PRILOG 1 – ČLANOVI LOKALNOG PARTNERSKOG VIJEĆA ZA IZRADU
STRATEGIJE
IMEIPREZIME
INSTITUCIJA/TVRTKA
MarioMihovilić Zagorskivodovodd.o.o.
RajkoTurk
KomunalnoZabokd.o.o.
JurajBradač Zagorskimetalacd.o.o.
DijanaLovinč ić ‐Crnković DVZipkica
OzrenHanž ek
CIAKd.o.o.
BojanaBirač Gradskovijeć eGradaZaboka,Puč kootvorenouč iliš teZabok
RobertCrnjević Meditex
RatkoTuđa
NETekod.o.o.
Bož icaSarić Skolazaumjetnost,dizajn,gra ikuiodjeć uZabok
Hrvoje‐NikolaFrgec
Turistič kazajednicaGradaZaboka,HUNCUTd.o.o.
JasenkaBorovč ak
Druš tvonaš adjecaZabok
SenkaJurina
Kulturnoumjetnič kodruš tvoZabok
NatalijaMuč njak
ZavodzajavnozdravstvoKZZ
ČlanoviprojektnogtimaGradZaboka:
IMEIPREZIME
INSTITUCIJA/TVRTKA
NatalijaGretić GradZabok
MarijaSinković GradZabok
IvanaBelinić GradZabok
Duš ankaMikulecMikac
GradZabok
DanijelTuđa
GradZabok
ZvjezdanaBobek
GradZabok
PRILOG 2 – INDIKATIVNI FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE
2015.GODINA
CILJ
2016.GODINA
2017.GODINA
2018.GODINA
2019.GODINA
2020.GODINA
PRIORITET
LOKALNI
PRORAČUN
OSTALI
IZVORI
LOKALNI
PRORAČUN
OSTALI
IZVORI
LOKALNI
PRORAČUN
OSTALI
IZVORI
LOKALNI
PRORAČUN
OSTALI
IZVORI
LOKALNI
PRORAČUN
OSTALI
IZVORI
LOKALNI
PRORAČUN
OSTALI
IZVORI
1.1.
2.095.000
25.000.000
2.100.000
26.250.000
2.121.000
24.000.000
2.142.210
25.000.000
2.174.343
25.000.000
2.217.830
2.000.000
140.100.383
1.2.
103.000
5.000.000
108.150
5.250.000
113.558
5.512.500
119.235
5.788.125
125.197
6.077.531
131.457
6.381.408
34.710.161
1.3.
20.000
7.000.000
20.400
7.210.000
20.808
7.426.300
21.224
7.649.089
21.649
7.878.562
22.082
8.114.919
45.405.032
2.1.
3.110.000
5.000.000
3.110.000
2.120.000
3.234.400
2.120.000
3.363.776
2.120.000
3.498.327
2.120.000
3.638.260
2.120.000
35.554.763
2.2.
7.395.000
1.500.000
7.400.000
1.100.000
7.500.000
1.155.000
7.500.000
1.212.750
7.500.000
1.273.388
7.500.000
1.337.057
52.373.194
2.3.
818.000
1.250.000
1.000.000
1.375.000
1.050.000
1.512.500
1.100.000
1.663.750
1.150.000
1.830.125
1.200.000
2.013.138
15.962.513
2.4.
1.535.000
2.500.000
1.611.750
2.625.000
1.692.338
2.756.250
1.776.954
2.894.063
1.865.802
3.038.766
1.959.092
3.190.704
27.445.718
2.5.
6.342.000
7.000.000
6.405.420
7.035.000
6.469.474
7.070.175
6.534.169
7.105.526
6.599.511
7.141.054
6.665.506
7.176.759
81.544.593
3.1.
1.360.000
2.000.000
1.496.000
2.010.000
1.645.600
2.020.050
1.810.160
2.030.150
1.991.176
2.040.301
2.190.294
2.050.503
22.644.233
3.2.
3.455.000
4.000.000
3.489.550
4.040.000
3.524.446
8.000.000
3.559.690
8.080.000
3.595.287
8.160.800
3.631.240
8.242.408
61.778.420
3.3.
1.051.500
3.000.000
1.156.650
3.030.000
1.272.315
9.000.000
1.399.547
9.090.000
1.539.501
9.180.900
1.693.451
9.272.709
27.284.500
63.250.000
27.897.920
62.045.000
28.643.938
70.572.775
29.326.965
72.633.453
30.060.793
73.741.426
30.849.211
51.899.603
50.686.573
568.205.583
1.
2.
3.
UKUPNO
UKUPNO
PRILOG 3 – OBRAZAC AKCIJSKOG PLANA
CILJ PRIORITET
1.1.
1.
1.2.
1.3.
2.1.
2.2.
2.
2.3.
2.4.
PROGRAM/AKTIVNOST
Sifra
aktivnosti
Naziv
/
programa
FINANCIJSKASREDSTVA
Plan
2015.
Projekcija Projekcija
2016.
2017.
POKAZATELJREZULTATA
Naziv
Trenutna
Ciljana
Ciljana
Ciljana
Jedinica
vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost
mjere
2014.
2015.
2016.
2017.
92|S t r a n i c a 2.5.
3.1.
3.
3.2.
3.3.
93|S t r a n i c a PRILOG 4 – TABLICA BAZE PROJEKATA
Nazivprojekta
Nositelj
Procijenjena
vrijednost
projektau
kunama
Izvori
financiranja
Procijenjeni
početakikraj
projekta
Usklađenostsa
strategijom
Faza
94|S t r a n i c a PRILOG 5 - OBRAZAC ZA PRIKUPLJANJE PROJEKATA
1. Osnovneinformacijeoprojektu
Nazivprojekta:
Lokacijaprojekta:
Oč ekivanotrajanjeprojekta:
Procjenavrijednostiprojektau
HRK:
2. Informacijeoprijavitelju
Nazivprijavitelja: Osobaovlaš tenazazastupanje: Kontaktosoba: Adresa: Telefon/faxkontaktosobe: e‐mailkontaktosobe: Webstranica: 3. Opisprojektneideje
Kratakopisprojektnih aktivnosti:
Ciljeviprojekta: Oč ekivanirezultatiprojekta (kvanti icirati): Ciljaneskupine: Krajnjikorisniciprojekta: 4. Sektorprojekta
95|S t r a n i c a gospodarstvo
poljoprivreda
turizam
Sektorprojekta:
(odaberitejednoodponuđenog)
infrastruktura
obrazovanje
zaš titaprirodeiokoliš kultura
sport
razvojcivilnogdruš tva
ostalo(navestiš to):____________________
5. Projektnipartneri
Nazivpartnera: Ulogapartnerauprojektu: 6. Su inanciranjeprojektneideje
vlastitasredstva(___%)
gradski/opć inskiprorač un(___%)
ž upanijskiprorač un(___%)
sredstvaizdrž avnogprorač unaidrž avnih
ustanova(___%)
Planiranastruktura inanciranja
projekta:
EUfondovi(___%)
sredstvaizdrugihinozemnihizvora
zajam/kredit(___%)
zaklade(___%)
ostaliizvori(___%)(navestikoji)
_______________________________________________
96|S t r a n i c a 7. Tehničkapripremljenostprojektneprijave
provedbaprojektajeutijeku
utijekujepripremazaprovedbuprojekta
Fazazrelostiprojekta:
(odabratijednoodponuđenog)
projektjeupotpunostipripremljenzaprijavuna
izvore inanciranjaiprovedbu
projektjetekufaziidejnogrješ enja–prijedlog
Da
Ne
Akonije,objasniti:
Zemljiš te/objektjeuvlasniš tvu
prijavitelja ________________________________________
PROJEKTNADOKUMENTACIJA–označ itisa„DA“ukolikopostoji,označ itisa„NE“akonepostoji
ilisa„n/p“ukolikonijepotrebna
Projektnizadatak Idejnorješ enje Idejniprojekt Lokacijskadozvola Glavniprojekt Građevinskadozvola/potvrdaglavnog
projekta4
Izvedbeniprojekt Tehnič kespeci ikacije Troš kovnikzaradove 2‐5nacrta 4
Ukoliko prijavitelj ne posjeduje građevinsku dozvolu/potvrdu glavnog projekta mora dokazati da je kod ovlaštenog tijela podnio zahtjev za njeno izdavanje.
Prijavitelj navedeno dokazuje zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta kojeg je podnio ovlaštenom tijelu iz kojeg mora biti jasno
vidljivo da je zahtjev zaprimljen kao i datum zaprimanja zahtjeva.
97|S t r a n i c a Zahtjevzaizdavanjegrađevinske
dozvole/potvrdeglavnogprojekta
Studijaizvedivosti Analizatroš kovaikoristi Procjenautjecajazahvatanaokoliš
Aktnadlež nogtijelaoprovedenom
postupkuocjeneprihvatljivostiza ekološ kumrež u
Dokumentkojimsedokazujedajekod
nadlež nogtijelapokrenutpostupak
ocjeneprihvatljivostizaekološ ku
mrež u
Miš ljenjekonzervatora NAPOMENE:
‐
‐
‐
‐
Prilikomispunjavanjaovogobrascakoristiteelektronskiformat
Obrazacjenuž nopopunitizasvakuprojektnuideju(jedanprijaviteljmož eprijavitiviš e
projektnihideja)
Pož eljnojedaprojektniprijedloziuključ ujuš irikrugdionikaipozitivnoutječ unarazvoj
zajednice
Popunjeneobrasceposlatinae‐mail:
98|S t r a n i c a PRILOG 6 - OBRAZAC GODIŠNJEG FINANCIJSKOG i narativnog IZVJEŠĆA O PROVEDBI
STRATEGIJE
Planiranasredstvazaprovedbuskupinemjerauizvješ tajnomrazdoblju
R.Br.
PODRUCJE
RAZVOJA
Mjere
LRS
1.
Gospodarstvo
Drž avni
prorač un
Zupanijski
prorač un
Lokalni
prorač un
Pomoć i
Europske
unije
Javna
poduzeća
Ostali
izvori
Sveukupno
1.1.
0,00
1.2.
0,00
1.3.
Komunalna
infrastruktura
Druš tvene
djelatnosti
Zaš tita
okoliš a,
prostori
priroda
Institucije
Javna
poduzeća
Ostali
izvori
Sveukupno
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3.2.
0,00
0,00
3.3.
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.1.
0,00
0,00
2.2.
0,00
0,00
2.3.
0,00
0,00
2.4.
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3.1.
UKUPNO4.
5.
Pomoć i
Europske
unije
0,00
UKUPNO3.
4.
Lokalni
prorač un
UKUPNO2.
3.
Zupanijski
prorač un
Drž avni
prorač un
0,00
UKUPNO1.
2.
Utroš enasredstvazaprovedbuskupinemjerauizvješ tajnomrazdoblju
0,00
0,00
UKUPNO5.
2.5.
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
UKUPNO
1.+2.+3.+4.+5.
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
IZVJEŠTAJOPOKAZATELJIMAREZULATAPROVEDBEMJERAPREMASKUPINAMARAZVOJNIHPODRUČJA
PODRUČJE
RAZVOJA
Mjere
LRS
1.1.
Gospodarstvo
1.2.
1.3.
Komunalna
infrastruktura
3.2.
Pokazateljrezultata
Produktivnostpoduzetnika
(ukupniprihod/broj
zaposlenih)
Popunjenostposlovnezone
Stupanjizgrađenosticestovne
i komunalne infrastrukture u
zoni
Brojpoduzetnikauzoni
Broj
novo
realiziranih
investicija
Broj programa za inancijsku
potporu
poduzetnič kih
programa
Broj sudionika edukacija za
poduzetnike
Broj gospodarskih subjekata
udjelatnostiturizma
Broj projekata udruga u
sektoruturizma
Brojsmješ tajnihkapaciteta
Brojnoć enja
Površ ina
neobrađenog
obradivog poljoprivrednog
zemljiš ta
Broj sudionika edukacija za
ruralnirazvoj
Broj projekata su inanciranih
kroz
Program
ruralnog
razvoja
BrojprojekataLAG‐a
Jedinica
mjere
000
kuna
%
Polazna
vrijednost
(2013.)
Ostvarena
vrijednost
2014.
Ostvarena
vrijednost
2015.
Ostvarena
vrijednost
2016.
Ostvarena
vrijednost
2017.
Ostvarena
vrijednost
2018.
Ostvarena
vrijednost
2019.
Ostvarena
vrijednost
2020.
Ciljana
vrijednost
2020.
0,585
1
29
75
40
75
93
150
4
20
4
8
13
80
34
60
%
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
2
6
Broj
62
150
Broj
n/a
15000
4241,44
2000
0
100
ha
Broj
Broj
0
7
Broj
0
10
Brojsaniranihkliziš ta
Broj
4
5
Brojjavnihparkirnihmjesta
Broj pravilno označ enih
pruž nihprijelaza
Broj programa na Zagorskom
aerodromu
Broj slijetanja na Zagorskom
aerodromu
Broj
110
250
2
5
2
5
95
200
Broj
Broj
Broj
100|S t r a n i c a Duljina
sanirane
/
modernizirane
ž eljeznič ke
mrež e
Duljina
sanirane
/
modernizirane nerazvrstane
ceste
Duljina novoizgrađene ceste
(lokalne,drž avne,ž upanijske)
Duljina
sanirane
/
modernizirane
ž upanijske
ceste
Duljina
sanirane
/
moderniziranedrž avneceste
Duljinaizgrađenognogostupa
Duljina
izgrađene
kanalizacijskemrež e
Duljina rekonstruirane /
saniranekanalizacijskemrež e
Količ inaproč iš ćenevode
3.3.
Broj
priključ aka
na
kanalizacijsku
mrež u
(kuć anstva)
Duljina
magistralnog
cjevovoda(vodoopskrba)
Duljina opskrbnog cjevovoda
(vodoopskrba)
Količ inaobrađenogmiješ anog
komunalnogotpada
Količ inaselektivnogotpada
Brojreciklaž nihdvoriš ta
Druš tvene
djelatnosti
2.1.
2.2.
101|S t r a n i c a km
0
5
7,5
10
0
8
1,8
5
0
8,5
1
5
48
87
0
5
0
400000
1860
3000
40095
45000
127594
135000
km
km
km
km
km
km
m3
m3
Broj
m2
t
t
1966
1200
40
800
0
1
Brojzelenihotoka
Broj
26
30
Brojstipendijazauč enike
Broj
0
50
Brojstipendijazastudente
Iznos materijalnog ulaganja u
objekte i opremu u š kolama i
dječ jimvrtić ima
Brojprogramazaobrazovanje
odraslih
Broj osoba uključ enih u
obrazovanjeodraslih
Broj uč enika za koje se
su inanciraprijevoz
Broj sportskih objekata
(uključ ujuć iidječ jaigrališ ta)
Broj
50
50
1.800
2.700
2
3
18
40
150
150
31
35
000
kuna
Broj
Broj
Broj
Broj
Iznos investicija a uređenje
postojeć ih
sportskih
i
rekreativnihobjekata
Kilometri izgrađene javne
turistič ke
infrastrukture
(š etnice, biciklistič ke staze,
planinarskestaze,trimstazei
sl.)
Broj realiziranih projekata
vezanih za poticanje zdravog
ž ivota
Broj sudionika edukacija na
temuzdravogž ivota
Broj programa OCD‐a u
sektorukulture
2.3.
2.4.
Zaš tita
okoliš a,
prostorai
priroda
Institucije
3.1.
2.5.
Brojkulturnihmanifestacija
Broj posjetitelja kulturnih
manifestacija
Iznosinvesticijezaoč uvanje/
obnovu
materijalnih
kulturnihdobara
Broj korisnika socijalnih
usluga
Broj
objekata
javne
infrastrukture prilagođenih
zaosobesinvaliditetom
Brojpomoć nikaunastavi
Broj programa za pruž anje
socijalnihusluga
Broj udruga koje pruž aju
socijalneusluge
Brojmobilnihtimova
Broj projekata u sektoru
zaš titeokoliš a
Broj dokumenata prostornog
planiranja
Broj kuć anstava koja koriste
OIE
Broj gospodarskih subjekata
kojikoristeOIE
Broj održ anih radionica za
zaš tituprirodeiokoliš a
Brojkorisnikae‐uprave
Velič ina prostora i zemljiš ta
000
kuna
160
200
0,5
10
3
7
40
80
km
broj
broj
Broj
Broj
Broj
000
kuna
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
60
70
5
6
2500
3000
500
600
25
25
15
30
4
8
3
4
4
5
2
3
2
3
5
8
21
100
1
10
10
30
Broj
0
30
m2
0
1000
102|S t r a n i c a ZJVP
Brojsatiedukacijasluž benika
javne uprave i djelatnika
javnihtvrtki
Broj služ benih prigovora na
radjavnihsluž bi
103|S t r a n i c a Broj
Broj
250
400
20
15
PRILOG 7 – MINIMALNI SADRŽAJ NARATIVNOG IZVJEŠĆA
Narativnoizvješ ćeoprovedbiLokalnerazvojnestrategijegradaZabokasadrž i:
1. Uvod
a. Razdobljezakojeseizvješ tava
b. Metodologijapripremeizvješ ća
c. Izvorepodataka
2. Saž etak inancijskoguč inkaprovedenihmjera
3. Saž etakizvješ ćaopokazateljimarezultataprovedbeaktivnosti–ocjenaprovedbeobzoromna
postavljeniakcijskiplanteaktivnostikojeprovodeglavnidionici(de iniraniinstitucionalnim
okvirom)
4. Ocjenapotrebezarevizijomstrateš kogdokumenta
5. Ocjenasuradnjeglavnihdionika
6. Izvješ ćeoBaziprojekatapremazadanimparametrimaanalize
7. Popisimenaiprezimenaosobakojesusastavileizvješ će
XI.
HGK
POPIS KRATICA
Hrvatskagospodarskakomora
HGKŽKKrapina
Hrvatskagospodarskakomora‐ZupanijskakomoraKrapina
HOK Hrvatskaobrtnič kakomora
OKKZŽ
Obrtnič kakomoraKrapinsko‐zagorskež upanije
HUP
Hrvatskaudrugaposlodavaca
HZMO Hrvatskizavodzamirovinskoosiguranje
HZZ
Hrvatskizavodzazapoš ljavanje
HZZPUKrapina
Hrvatskizavodzazapoš ljavanje‐Područ niuredKrapina
OCKZŽ
ObiteljskicentarKrapinsko‐zagorskež upanije
OSI
Osobesinvaliditetom
RLJP Razvojljudskihpotencijala
HRD HumanResourcesDevelopment–Razvojljudskihpotencijala
ESF
EuropeanSocialFund‐Europskisocijalnifond
ERDF EuropeanRegionalDevelopmentFund‐Europskifondzaregionalnirazvoj
IPA
Instrumentpretpristupnepomoć i
CommunityAssistanceforReconstruction,DevelopmentandStabilisation‐Pomoć Zajednicezaobnovu,razvojistabilizaciju
CARDS
OP
Operativniprogram
KZŽ
Krapinsko‐zagorskaž upanija
UpravniodjelKrapinsko–zagorskež upanije
UOKZŽ
NUTS
Nomenclature of Territorial Units for statistics ‐ Nomenklatura prostornih
jedinicazastatistiku
EU
EuropeanUnion‐Europskaunija
EZ
Europskazajednica
105|S t r a n i c a DZS
Drž avnizavodzastatistiku
RRA Regionalnarazvojnaagencija
CZSS Centarzasocijalnuskrb
Agencija
Zagorskarazvojnaagencijad.o.o.
ŽRS
Zupanijskarazvojnastrategija
LRS
Lokalnarazvojnastrategija
CLLD
Community‐LedLocalDevelopment–Lokalnirazvojpodvodstvomzajednice
LAG
Lokalnaakcijskagrupa
ESI
Europskistrukturnifondovi
SMARTciljevi
KZA
S ‐ speci ic (određen), S‐ simple ( jednostavan), M ‐ measurable (mjerljiv), M ‐
meaningfulforyou(znač ajanzatebe),A‐asifnow(kaodajeusadaš njosti),A‐
achievable (moguć e ga jedostić i)– A ‐ allareas ofyour life (svapodruč jatvog
ž ivota),R‐realistic(realan),R‐responsible/ecological(odgovoran/ekološ ki),T
‐timed(vremenskiodređen),T‐towardwhatyouwant(usmjerenpremaonome
š tož eliš )
Krapinsko‐zagorskiaerodrom
HAKOM Hrvatskaregulatornaagencijazamrež nedjelatnosti
HERA
Hrvatskaenergetskaregulatornaagencija
OCD
Organizacijacivilnogdruš tva
ZJVP
Zagorskajavnavatrogasnapostrojba
ARKOD
Nacionalni sustav identi ikacije zemljiš nih parcela, evidencija uporabe
poljoprivrednogzemljiš tauRepubliciHrvatskoj
EWRS
EarlyWarningandResponseSystem
RCGO
Regionalnicentarzagospodarenjeotpadom
106|S t r a n i c a XII. POPIS TABLICA I GRAFIKONA
Popisslika:
Slika1‐Geografskipoložajgradazabokaumakrookruženju...................................................................................11
Slika2‐Hotspotusluga,pokrivenostsignalom................................................................................................................34
Popisgra ikona:
Grafikon1‐Dobno‐spolnapiramidastanovništvagradazaboka..............................................................................13
Grafikon2‐ObrazovnastrukturastanovništvagradaZaboka...................................................................................16
Grafikon3‐Aktivnostanovništvogradazaboka,2013.godina.................................................................................17
Grafikon4‐ZaposlenipremapodacimaHZMO‐premaosnoviosiguranja..........................................................18
Grafikon5‐Nezaposlenipremastručnojspremi,2013.godina................................................................................19
Grafikon6‐Studentipremavanjskimcentrima...............................................................................................................23
Grafikon7‐Tvrtkepremaveličini,gradzabok,2013.godina....................................................................................40
Grafikon8‐Ostvarenjeporezanadohodakod2009.do2013.godine..................................................................40
Grafikon9‐LokacijskikvocijentzadjelatnostigradaZabokauodnosunaRHiKZŽ,2014.godina..........42
Grafikon10‐ObrtinapodručjugradaZaboka,2014.godina.....................................................................................43
Grafikon11‐Ostvarenjeproračunapremagodišnjemobačunuproračunaod2002.do2013.godine...49
Grafikon12‐Predviđenaraspodjelasredstavaunutarplanarazvojnihprograma2014...............................50
Popistabela:
Tablica1‐IzvršenjeprogramasocijalneskrbiGradaZaboka,2013.godina........................................................25
Tablica2‐KulturnonasljeđegradaZaboka.......................................................................................................................28
Tablica3‐Podacioudrugama‐civilnodruštvougraduZabokuifinanciranjeizproračuna2013.godine
...............................................................................................................................................................................................................30
Tablica4‐ŽeljezničkamrežanapodručjugradaZaboka.............................................................................................31
Tablica5‐Osnovnipokazateljipoduzetničkeaktivnosti,2012.i2013.godina..................................................39
Tablica6‐IndikatoriprovedbeLokalnerazvojnestrategijegradaZaboka..........................................................81
Tablica7‐Komunikacijskiakcijskiplan..............................................................................................................................88
107|S t r a n i c a 

ovdje - zagorje-international.hr.

ovdje - zagorje-international.hr.

Lokalna Hrvatska

Zapisnik sa izborne Skupštine OTK zabok održane dana 31.01.2015

Na temelju članka 1. Odluke o komunalnom redu

ovdje - zagorje-international.hr.

Cjepivoprotivbjesnoće padat će s neba - zagorje

Tko je sve iz Zagorja bio na Markovu trgu - zagorje

NIKOLA Br 23(336).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

program rada za 2014. godinu - Savjet mladih Krapinsko