GLASNIK SV. ANTE GLASILO SAMOSTANA I UPE SV. ANTE KNIN GOD. V. BOIÆ 2004. BR. 2(9) Rijeè urednika U radosnom ièekivanju gradnje zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu Mir i dobro, braæo i sestre! Ovaj broj Glasnika iziao je u radosnom ièekivanju gradnje crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Glavni moto ovog broja Glasnika iao je tim geslom. Donosimo boiænu poruku oca biskupa pod motom «Boiæ je radost za sav narod». upnik pie u boiænoj poruci, u godini euharistije, kako u Kninu treba obnoviti tijelovsku procesiju. «U povodu» donosimo upnikov èlanak pod naslovom: «Godina crkve ibenske u godini euharistije». «U aritu» piemo dokle se dolo u pripremi za gradnju zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Osim toga piemo kako se nadamo da æemo s Bojom pomoæu izvriti èetrnaest stoljetni zavjet i Papinu zadunicu sagraditi zavjetnu crkvu. Rubrika «Duhovni ivot» donosi izvjeæe kako je general franjevaèkog reda iz Rima fra Jose Rodrigues Carballo pohodio braæu u Kninu, o proslavi blagdana sv. Ante, o blaenom Karlu i Hrvatima, o proslavi sv. Ane u Kosovu, o novom kipu Gospe brze pomoæi, kako su Kninjani hodoèastili u ibenik na svetkovinu sv. Mihovila, o VII. hodu Frame Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja, kako se uruava crkva sv. Josipa u Kninu, o proslavi Uzvienja kninskoga kria... Rubrika «Gospino prasvetite u Biskupiji» govori o hodoèasnièkoj nedjelji u Biskupiji pod motom «Èuvarica najsvetijih uspomena». Donosimo propovijed naega oca biskupa, te osvrt Katolièkog radija na proslavu u Biskupiji. Prvi put u ovom broju Glasnika uveli smo rubriku «Dan pobjede i domovinske zahvalnosti». Na taj naèin htjeli smo dati vanost ovome danu koja mu i pripada. Donosimo upnikovu propovijed i izvjeæe o sredinjoj proslavi ovog nacionalnog blagdana. U rubrici «Razgovor» razgovarali smo s dvije dobroèiniteljice gðom prof. Ljiljom Vokiæ i umirovljenicom gðom. Katicom Klariæ iz Resnika, jer su darovale do sada najveæe darove za gradnju zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Kako je pomoæi iz dana u dan sve manje, a potrebe i dalje velike, o tome piemo u rubrici «Caritas». Gða. Manda Zeliæ, djelatnica Kninskog muzeja, u rubrici «Iz prolosti» donosi crtice iz prolosti kninskoga podruèja sa starih zemljovida iz kojih se oèitava strateki i prometni znaèaj Knina od pamtivijeka do danas. Donosimo obavijesti iz Franjevaèkog samostana i upe sv. Ante. Iz «Knjige zahvala» ièitavamo veliku ljubav i potporu naih prijatelja i dobroèinitelja. Rubrika «Kultura stvaralatvo» govori o bogatom stvaralaèkom opusu kroz ovo pola godine u Kninu. O dogaðajima koji su opæe dobro grada Knina, piemo u rubrici «Iz ivota grada». U «Jeziènom savjetniku» moete proèitati kad se izgovaraju prednaglasnice fra i don. U ovom broju uveli smo i rubriku «Prirodna batina» u kojoj dr. Drago Margu, djelatnik Nacionalnog parka Krka, pie o rijeci Krèiæu. O velikim uspjesima kninskih portaa moete proèitati u rubrici «port» Na kraju navodimo sponzore bez kojih ovaj broj Glasnika ne bi mogao iziæi iz tiska. Stoga im iskreno zahvaljujemo i preporuèujemo se za sljedeæi broj. Braæo i sestre, svi smo pozvani izvriti èetrnaeststoljetni pradjedovski zavjet i Papinu zadunicu: I tebi, koja si takoðer Gospa Velikoga Hrvatskog Zavjeta, Kraljica svete krunice, povjeravamo danas same sebe, zemlju ovu i narod sav hrvatski. Ova godina za nas je bila u radosnim pripremama, a iduæa bi trebala biti u radosnom ièekivanju gradnje zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu, u godini slobode (Oluje 1995. 2005.). Svim èitateljima Glasnika od srca èestita Boiæ i Novu 2005. godinu urednik fra Petar Klariæ, gvardijan 4 BOIÆNA ÈESTITKA Poruka oca biskupa za Boiæ BOIÆ JE RADOST ZA SAV NAROD N e bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se rodio Spasitelj Krist Gospodin. Braæo i sestre, vjernici kræani i svi ljudi dobre volje, sretna vam i radosna bila i ovogodinja Boiæna blagovijest. Ova trajno suvremena Boiæna poruka, u ovoj i ovakvoj stvarnosti naega suvremenog ivota koju ivimo, moe izgledati sasvim nestvarno i nesuvremeno. Boiæ kako ga najavljuju TV i radio reklame, nude trgovine i izlozi. Boiæ arenih kuglica i svjeæica, kièastih ukrasa i jaslica, djeluje kao neka obojana kulisa za jednokratnu godinju predstavu jednog simpatiènog ali ipak «istroenog» betlehemskog igrokaza Iza tih boiænih arenih kulisa i dalje se skriva i odvija svakidanjica, teka i za mnoge muèna drama ivota, u trajnom hrvanju sa neumitnim umiranjem i smræu. I to hrvanje kao da se dogaða na uvijek nov i sve okrutniji i beznadniji naèin. U tom hrvanju kao da ivot sve vie gubi bitke, biva ponien, obespravljen i poraen u svim oblicima i fazama A buka o ljudskim pravima i njihovoj zatiti postaje sve zaglunija, sve nerazumljivija i sve nepravednija. Je li i ovaj Boiæ tek nova godinja doza neke stare «droge» iza koje ljudi i narodi upadaju u jo veæa razoèaranja i tjeskobe? Za mnoge æe, na alost i ovaj Boiæ biti prazna jeka, tek kao duboka slutnja i nedostina èenja onoga to bi èovjek i svijet trebao biti. Boiæ æe za mnoge biti tek iluzija, prièin, ili tek potrona roba s nemilosrdnog trita i rasprodaje svega ljudskoga i Bojega. Unatoè svemu, mi vjerujemo i svjedoèimo da Boiæ uvijek nanovo dira «u ivo», u onu neugasivu i neunitivu nadu znatnog dijela èovjeèanstva, da ivot nije tek plijen smrti Boiæ iznova donosi i daruje zvijezdu vodilju, svjetlo èudesno u kojem prepoznajemo kako nam se primièe Iskon, Istok, «mlado sunce s visine». Taj Boiæ se zove Isus Emanuel, Bog s nama i za nas. Boiæ je Bog koji je dar «ivota u izobilju», da ivot u hrvanju smrtnom nadvlada, da se oporavi, da bude sposoban preporaðati se i raðati novi bolji svijet, pravednije ljudske odnose, sretnije ljudsko drutvo. Boiæ je u onom to se zbiva iza kulisa boiænih borova i kièa, u onome to se dogaða u nutrini, u srcu, u najbliem, najintimnijem, u najdraem: u obitelji, u djetetu, u prijatelju, u susjedu, u èovjeku. Boiæ dodiruje srce i duu èovjekovu tako boiæni njeno i prijateljski, tako istinito ivo da dua moe oivjeti i oplemeniti tijelo, i zemlju darom novoga, Bojega ivota. Da moemo odoljeti izazovima «suvremene kulture smrti». Ne bojmo se ovih dana zagledati iza Boiæa sa izloga, reklama, borova i barova, iza boiænih jela i piæa, iza boiænih zabava, koncerata i izleta Ne bojmo se dopustiti Boiæu da nam uðe «ispod koe», unutar srca, da mu bude mjesta u nama i meðu nama, da ga moemo darivati i podijeliti s drugima, naroèito s potrebnijima s kojima i kraj kojih ivimo svoj muèni svagdan... Da «sretan ti Boiæ», to ga izgovaramo, bude istinita rijeè i djelo. «Ne bojte se, evo vam znaka»: On svakodnevno dolazi u Rijeèi, kruhu i vinu euharistije. Razdaje se besplatno, kao jelo i piæe za ivot svijeta, s brojnih stolova-oltara u crkvama nae Crkve kao «ivi Kruh to ivot daje». U zajednitvu sa slavljenicima koji æe ove godine moliti: «Ostani s nama uskrsli Gospodine Boiæu», potovana braæo i sestre: vama u gradu, selu i biskupiji, elim sretan, blagoslovljen i dareljiv Boiæ. I s njime vam na dobro dolo Mlado lito Gospodnje 2005. Va brat, biskup Ante UPNIKOVA BOIÆNA PORUKA 5 U godini euharistije OBNOVITI U KNINU TJELOVSKU PROCESIJU D ragi vjernici! Kad je u 13. stoljeæu uvedena u Crkvi svetkovina Tijelova u èitavoj se Europi razvio obièaj procesija u kojima se sveèano nosila Presveta euharistija. Tijelovske su procesije stoljeæima bile najmasovniji oblik pobonosti i javnog iskazivanja vjere u Isusovu prisutnost u euharistiji. Do druge polovice dvadesetog stoljeæa u mnogim su krajevima tijelovske procesije bile znak katolièkog identiteta. Svi su protukatolièki reimi ogranièavali ili zabranjivali tijelovske procesije. U Kninu je bila velièa-nstvena tijelovska procesija koja je poslije Drugog svjetskog rata zabranjena. - Najprije sveta misa: ona mora biti dobro slavljena od sveæenika, i od posluitelja, i naroda. Sveæenici trebaju tumaèiti znaèenje svetih èina. Valja dati dostojno mjesto svetoj glazbi. Nedjelja je dan Isusov i dan Crkve. Papa potièe: «Sveæenici neka u svome pastoralnom djelovanju, tijekom ove godine milosti, poklone jo veæu pozornost nedjeljnoj misi, kao slavlju na kojem se upa okuplja kao zajednica.» - tovanje euharistije izvan mise ima izvor u ivoj svijesti da je uskrsli Isus stvarno prisutan s nama. Zato je Isusova prisutnost u svetohranitu, kae se, kao neka «privlaèna toèka». Valja u ovoj U Godini euharistije - od listopada 2004. do milosnoj godini uprilièiti razlièite oblike listopada 2005. godine Papa hoæe da se euharistijskog klanjanja izvan mise. To bi u Godini tijelovske procesije ponovno obnove (gdje su euharistije trebao biti «osobiti zadatak za pojedine dokinute) i ponovno oive (gdje su zamrle). U Apo- upne i redovnièke zajednice». stolskom pismu nalae biskupima, sveæenicima i Sveti otac kae da ne trai od vjernika neke vjernicima «da se ove godine osobitim arom proivi izvanredne napore. Vano je da sve bude svetkovina Tijelova uz tradicionalnu procesiju. Vjera obiljeeno dubokom proivljenoæu: «Kad bi plod u Boga koji je utjelovivi se postao naim ove Godine bio samo taj da se u svim kræanskim suputnikom neka bude proglaena svuda, a zajednicama ponovno oivi slavlje nedjeljne mise posebice na naim ulicama i meðu naim kuæama, i da osnai euharistijsko klanjanje izvan mise, kao izraz nae zahvalne ljubavi i kao neiscrpni izvor ova bi Godina milosti postigla znaèajan uspjeh.» blagoslova.» Na kraju svoga pisma Papa upravlja na pogled Papa u pismu ohrabruje katolike da ne ustuknu prema Isusovoj i naoj Majci Mariji. Euharistijski je pred sekulariziranom kulturom koja zaboravlja kruh tijelo njezina Sina. Ona èitavim svojim Boga. Svako stvorenje bez Stvoritelja nestaje. ivljenjem, kae se, utjelovljuje «euharistijsku «Nemojmo se bojati govoriti o Bogu i uzdignuta logiku». Zato klièemo u svetoj misi: Zdravo tijelo èela nositi znakove svoje vjere. Kultura euharistije Isusovo na oltaru posveæeno! - Zdravo tijelo Isusovo promièe kulturu dijaloga, koji u njoj nalazi jakost i od Djevice poroðeno! Tijelo koje èastimo u hranu.» Stoga valja «utjeloviti euharistijski plan u euharistiji ona je porodila i u jasle poloila. Stoga svakodnevni ivot, ondje gdje se radi i ivi u obitelji, i ovog Boiæa puni euharistijske radosti pjevajmo: u koli u tvornici » To je veliki zadatak koji U jasle ga stavljae, Majka mu se klanjae, ter ga proizlazi iz kræanskog poslanja. «euharistija je slatko ljubljae, sveta djeva Marija. plan, kae Papa, naèin ivljenja koji s Isusa prelazi na kræanina i po njegovu se ÈESTIT VAM BOIÆ I OBILJE MILOSTI U svjedoèanstvu eli odraziti na drutvo i na GODINI EUHARISTIJE ! kulturu.» Svaka biskupija i svaka upa, svaka obitelj i svaki vjernik moraju u Godini Euharistije utjeloviti euharistijski plan: Va upnik fra Ivan Nimac 6 U POVODU GODINA CRKVE IBENSKE U GODINI EUHARISTIJE U utorak 7. prosinca 2004. odran je u Franjevaèkom samostanu sv. Ante u Kninu sastanak sveæenika Kninskog dekanata. Na sastanku su sudjelovali: fra Ivan Nimac, upnik i dekan kninski, fra Petar Klariæ, gvardijan i upni vikar, fra Ivan Omaziæ, upni vikar, fra Ivan Èupiæ, upnik prominski, fra arko Mandariæ, upnik vrpoljski i fra Jakov Prcela, upnik kijevski. Glavna je tema sastanka bilo apostolsko pismo «Ostani s nama, Gospodine» svetoga oca pape Ivana Pavla II u povodu Godine Euharistije. - Slavljenju nedjeljne mise valja dati veliko znaèenje: a) u propovijedima i katehetskim poukama; b) nedjeljno misno slavlje uprilièiti tako da zajednica aktivno sudjeluje, da iz Euharistije poraste svijest o upnom zajednitvu. - Euharistijskim klanjanjem izvan mise trebalo bi obiljeiti ovu Godinu Euharistije: · Blagoslov s Presvetim nakon mise svake prve nedjelje u mjesecu veæ se prakticira u Kijevu. To se moe uèiniti u svim upama Dekanata. Na poèetku je sastanka dekan iznio glavne misli iz Apostolskog pisma. Papa poziva Crkvu da ove milosne godine u Euharistiji, kao «privlaènoj toèki», obnovi svoje zajednitvo. «Euharistija je objava zajednitva» - kae Papa te poziva Crkvu da oèituje svoje jedinstvo u Euharistiji: «Ako je Euharistija izvor crkvenoga jedinstva ona je i njegovo najizvrsnije oèitovanje». S druge se pak strane euharistijsko jedinstvo ne moe ostvariti izvan crkvenoga ivota: «Posebna bliskost koja se ostvaruje u euharistijskom zajednitvu ne moe biti ispravno shvaæena niti u potpunosti ivljena izvan crkvenog zajednitva». · Klanjanje Presvetom Sakramentu kao zadovoljtina Iz tih je razloga na biskup mons. Ante Ivas ovu Godinu Euharistije proglasio za nau biskupiju «Godinom mjesne Crkve ibenske». On je pozvao sve dekane da na dekanatskoj razini, a upnike da u svojim upama, dogovore pastoralni program u ovoj godini koji bi bio nadahnut euharistijskom duhovnoæu, euharistijskom kulturom i logikom. upnike je pozvao da sa svojim upnim vijeæima i drugim suradnicima dogovore aktivnosti nadahnute temama ove pastoralne godine. u Kninskom dekanatu zajednièki organizirati slièan teèaj. Jo æe se vidjeti na koji se naèin takav teèaj moe uprilièiti. Prvi je korak u tom smjeru bio dekanatski sveæenièki susret u Kninu. Pismo naega Biskupa, od 23. studenoga, kojim se daju neke pastoralne smjernice, razmatrano je toèku po toèku: 1. to se u tome smislu u kninskom dekanatu moe uèiniti na razini svake upe; 2. to svaka upa u ovoj godini moe uèiniti na razini Dekanata. NA RAZINI UPE Istaknute su kao najvanije Papine rijeèi «da se u svim kræanskim zajednicama ponovno oivi slavlje nedjeljne mise i da osnai euharistijsko klanjanje izvan mise»: za psovku u naem narodu. Svaka æe upa odrediti vrijeme i naèin klanjanja. · Tijelovska procesija, kako kae Papa, «na naim ulicama i meðu naim kuæama» bio bi neiscrpni izvor blagoslova. Gdje je moguæe valjalo bi obnoviti procesiju. NA RAZINI DEKANATA Dogovorene su neke zajednièke pastoralne aktivnosti koje æe se provoditi na razini Dekanata: · Nakon seminara za èitaèe u ibeniku nastojat æe se · Svake godine krizmanici iz Knina hodoèaste na misu posvete ulja u ibenskoj Katedrali. Stoga je zakljuèeno da dekanatsko hodoèaæe u Katedralu bude na Veliki èetvrtak. Na hodoèaæe u Katedralu pozvat æe se i mlaði i stariji vjernici iz cijelog Dekanata. · upnici ovoga Dekanata jako su zainteresirani za Svjetski susret mladih u Kölnu. Odluèeno je da se zajednièki organizira putovanje na ovaj susret koji Papa spominje u svome pismu. upnici su zakljuèili da æe svaka upa za sebe razraditi pastoralni plan u Godini Euharistije dreæi se papina pisma i pastoralnih inicijativa naega Biskupa. «Ne traim neke izvanredne napore kae Papa nego da sve inicijative budu obiljeene dubokom proivljenoæu.» Fra Ivan Nimac, dekan kninski 7 U ARITU GRADNJA ZAVJETNE CRKVE - DOKLE SE DOLO? U prolom broju Glasnika sv. Ante objavili smo èlanak kninskog gvardijana fra Petra Klariæa pod naslovom «Trnoviti put Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta» str. 16. 33. Buduæi da su mnogi vjernici u Kninu, braæa fratri iz provincije pa i dijecezanski sveæenici iz ibenske biskupije, kao i mnogi dobroèinitelji pitali to je s dozvolom za gradnju zavjetne crkve koju treba pismeno dati ibenski biskup mons. A. Ivas po Zakonu Crkvenog prava, kan. 1215., o tome opirnije piemo u ovom broju Glasnika. Kao to je poznato, Franjevaèka provincija Presvetog Otkupitelja iz Splita i na Franjevaèki samostan sv. Ante izvrili su iskope graðevinskog zemljita vlastitim ulaganjem i s pomoæu dobroèinitelja. Nakon iskopa trebao se postaviti temeljni kamen za novi pastoralni centar Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta kojeg je s groba sv. Petra poslao i posvetio dananji papa Ivan Pavao II. 19. 3. 1997. I o tom smo blagoslovu opirnije pisali u prolom broju Glasnika pod naslovom «Papin kamen èeka gradnju bazilike» str. 44. 46. biskupije, da nam izdate pismenu dozvolu za izgradnju projektiranog pastoralnog centra. Predlaem da se ovih dana sastanemo i da sastavimo jedan tekst za skupljanje pomoæ za izgradnu toga pastoralnog centra. Predlaem da taj tekst potpiete Vi kao upravitelj biskupije i ja kao provincijal. Uz pozdrav elim Vam MIR I DOBRO! Fra Pavao mire, provincijal» Kao to je poznato, Papa je imenovao mons. A. Ivasa 5. veljaèe 1997. ibenskim biskupom . Tog je dana fra Petar Klariæ njemu posvetio svoju knjigu: «S prognanim narodom», knjinica Majka Mira, Dubravice, 1997. Na blagdan sv. Josipa, 19. oujka 1997., zareðen je za biskupa u ibenskoj katedrali. Da bi otac biskup dao Provinciji pismenu dozvolu, kako nalae Crkveni zakonik kan. 1215., napjrije je trebao donijeti pismenu Odluku o proirenju upe sv. Ante Knin. Naime, stara granica Da bi se blagoslovio bogosluni prostor i postavio spomenuti temeljni kamen, trebalo je dobiti dozvolu od oca biskupa. Tako je provincijal Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja dr. fra Pavao mire poslao, moe se slobodno reæi, providonosni dopis don Anti Ivasu, upravitelju Biskupije, u ibeniku dana 14. sijeènja 1997. br. 01-03/97. Otac provincijal pie: «Veleèasni don Ante! U vie navrata razgovarao sam s pok. biskupom Sreækom Badurinom o potrebi jednoga novog pastoralnog, centra u novom dijelu Knina. Pok. biskup se suglasio s tom idejom. Pronali smo jednu povoljnu lokaciju oko 5.000 m 2 povrine. Sredili smo pitanje vlasnitva i veæ dobili lokacijsku dozvolu od Poglavarstva grada Knina i od Zadarskokninske upanije. U oèekivanju smo i graðevinske dozvole. U prilogu Vam aljem idejni projekt, koji je izradila grupa talijanskih arhitekata iz Termolija. Ovim Vas molim, kao upravitelja ibenske Nastavak na sljedeæoj stranici 8 U ARITU izmeðu upe sv. Ante Knin i upe sv. Jakova Kninsko Vrpolje bila je do eljeznièke pruge Knin Zagreb. Da bi se postavio kamen temeljac na teritoriju upe sv. Ante, bilo je najprije potrebno upu sv. Ante proiriti. Nakon desetak dana, kako je imenovan za biskupa, mons. A. Ivas donio je Odluku 1. travnja 1997. br. 822/97 o ispravci granice upe Knin i Kninsko Vrpolje. Otac biskup u Odluci pie: «irenjem grada Knina veæ se odavna pokazala potreba ispravke granice izmeðu upe KNIN i KNINSKO VRPOLJE. S tim su na licu mjesta bili upoznati pok. biskup Sreæko Badurina i Franjevaèki Provincijalat Presv. Otkupitelja. Buduæi je sada ovom Ordinarijatu predoèen i plan grada s oznakama potrebnog novog razgranièenja spomenutih upa, ovim se potvrðuje takova ispravka granica izmeðu upa Knin i Kninsko Vrpolje. Bilo to na veæu duhovnu korist vjernika i na slavu Boju!» Dekanataskom uredu Knin i arhivu Ordinarijata. Po gore citiranoj Odluci stoerne su ulice Matoeva i Cotina koje dijele upu sv. Ante od Otac biskup je Odluku dostavio naem upe sv. Jakova. Sveæenici koji pastoriziraju upu Franjevaèkom Provincijalatu u Splitu, upnom sv. Ante idu u blagoslov obitelji i kuæa do navedenih uredu Knin, upnom uredu Kninsko Vrpolje, ulica s june strane, a upnik upe Kninsko Vrpolje blagoslivlja obitelji u spomenutim ulicama sa sjeverne strane. Istog je dana, 1. travnja 1997., br. 823/97. otac Biskup dao pismenu dozvolu Franjevaèkom Provincijalatu Provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita za izgradnju pastoralnog centra u upi sv. Ante u Kninu. Otac biskup pie: «U svezi s Vaim dopisom 01-03/97 od 14.I./97 a nakon to je Zbor savjetnika veæ bio dao svoj pristanak ovim se, u smislu kanona 1215. odobrava izgradnja pastoralnog centra u upi sv. Ante u Kninu. Ovim se Naslov moli da ovaj Ordinarijat bude redovito izvjeæivan o tijeku te izgradnje.» Otac biskup je pismenu dozvolu u prijepisu dostavio upnom uredu Knin, Dekanatskom uredu Knin i arhivu Ordinarijata. Nakon pismene Odluke i pismene dozvole za gradnju novog pastoralnog centra Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu mogao se blagosloviti bogosluni prostor i postaviti kamen temeljac. Dva dana kasnije, 3. travnja 1997., otac biskup je blagoslovio bogosluni prostor za gradnju pastoralnog centra u Kninu, o èemu smo vrlo 9 U ARITU iscrpno i opirno pisali u prolom broju Glasnika na str. 17. i 18. gdje smo donijeli i sadraj Povelje. Ova pismena Odluka i pismena dozvola pokazuju kako na otac biskup vrlo visoko cijeni nau provincijsku zajednicu i nas franjevce kao i narod Boji u Kninu. Ovo je bila njegova vrlo mudra odluka jer je elio pomoæi Provinciji i franjevcima da se rijei goruæi pastoralni problem u Kninu gradnja pastoralnog centra, a sve to kako je napisao u Odluci na veæu duhovnu korist vjernika i na slavu Boju. I ne samo za ovo, nego i za sve to je kasnije uèinio i èini za vjernièki narod Boji u Kninu, a posebice preko Caritasa upe sv. Ante, naem ocu biskupu pripada velika èast i potovanje. Veæ sada je, to se kae, zlatnim slovima upisan u nau samostansku Kroniku i u povijest Knina i cijelog hrvatskog naroda. Nadam se da æe nas otac biskup svesrdno podrati dok se bude gradio pastoralni centar Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Provincijski kapitul, koji se odrao od 21. do 26. 4. 2003. u Splitu, u svoje zakljuèke za trogodite stavio je u plan kako æe Provincija Presvetog Otkupitelja pomoæi gradnju pastoralnog centra Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta prema svojim Svi oni koji ele novèano pomoæi gradnju zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta mogu to uplatiti na sljedeæe iro raèune Franjevakog samostana sv. Ante. FRANJEVAÈKI SAMOSTAN SV. ANTE Zvonimirova 46, HR - 22300 K N I N 022/ 662-065, 022/660-160, fax: 022/660-046 e-mail: [email protected] web: http://www.hinet.hr/franjevacki-samostan-knin IRO RAÈUNI: • Splitska banka d.d., Podrunica Knin - kunski: 2330003-1100119071, poziv na broj: 99 JMBG, s naznakom za baziliku - devizni: 2330003-1000000013-20002609, SWIFT BACXHR22 • Privredna banka Zagreb d.d., Podrunica Split, - kunski: 2340009-1100158768, poziv na broj: 99 JMBG, - devizni: 703000-0800000-636908, SWIFT PBZGHR2X • Nova banka d.d., Zagreb d.d., PC Zadar, Poslovnica ibenik, - kunski: 2407000-1100131336, poziv na broj: 99 JMBG, s naznakom za baziliku - devizni: 7030-1310631, SWIFT DBZDHR2X moguænostima. Veæ smo u pretprolom broju Glasnika (god. IV., Boiæ 2003, br. 2(7), str. 41.) pisali kako je na novi provincijal dr. fra eljko Toliæ «Svesrdna potpora Kninu za gradnju nove crkve». Osobno elim ponovno posvjedoèiti kako se uistinu na otac provincijal svesrdno zalae da konaèno poène gradnja pastoralnog centra u Kninu. Zato mu pripada iskrena i velika zahvalnost. I to jo reæi? Provincija je traila od biskupa dozvolu za gradnju pastoralnog centra Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Otac biskup je s ljubavlju dao pismenu dozvolu. Provincija je, dakle, nositelj projekta i gradnje. Gotovo me svaki dan netko od vjernika u Kninu pita: «Gvardijane kada æe konaèno zapoèeti gradnja crkve u Kninu?» Odgovaram: «Kad se ispune svi uvjeti.». Svi smo nestrpljivi. Meðutim postoje realne «zapreke». to jo treba uèiniti? Zavrena je javna rasprava o izmjenama i dopunama Generalnog urbanistièkog plana grada Knina. Prema prijedlogu u javnoj raspravi navedeno crkveno zemljite predviðeno je po GUP-u za gradnju novog pastoralnog centra Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. O toj javnoj raspravi odluèit æe Nastavak na sljedeæoj stranici 10 U ARITU po zakonu mjerodavni gradski, upanijski i dravni ZASTAVA S TVRÐAVE POKLON uredi. U novoj, 2005. godini, u dogovoru s ocem «HRVATSKOJ ENI» biskupom, provincijalom, gvardijanom, dekanom i upnikom, pristupit æemo izradi idejnog i 15.6.2004. Udruga Hrvatska ena do sada je izvedbenog projekta nove zavjetne crkve Gospe najveæi donator za gradnju Gospine bazilike u Kninu, za koju je, kao i novi Put kria postavljen u sadanjoj Velikoga Hrvatskog Zavjeta. crkvi, donirala 100 tisuæa kuna. U znak zahvalnosti Najveæi su problem financijska sredstva. Nije Franjevaèki samostan sv. Ante iz Knina poklonio je ovo projekt samo Provincije, Biskupije i nas predsjednici ove udruge, Ljilji Vokiæ, zastavu s Kninjana, nego bi u tome trebali pripomoæi Hrvati kninske tvrðave dugu 20 metara i darovnicu. Poklon u Domovini i u svijetu. Papa Ivan Pavao II. zaduio su Ljilji Vokiæ uruèili gvardijan samostana fra Petar nas je da Gospi Velikoga Hrvatskog Zavjeta Klariæ i upnik fra Ivan Nimac. Oni su najavili da æe sagradimo zavjetnu crkvu cijele nacije i to rijeèima: se zastava s tvrðave, koja se mijenja svakih nekoliko «I tebi, koja si takoðer Gospa Velikoga mjeseci, i ubuduæe poklanjati onim dobroèiniteljima Hrvatskog Krsnog Zavjeta, Kraljica svete koji daju najvie za gradnju Gospine bazilike. U krunice, povjeravamo danas same sebe, zemlju samostanu zahvaljuju Kninskom muzeju i ravnatelju ovu svu i narod sav hrvatski.» (Zadar, 9. lipnja Draenku Samardiæu koji im je ustupio zastavu, 2003.) te udruzi Hrvatska ena koja je i dosad vie puta Moemo li izvriti pradsjedovski zavjet od prije pomagala kninskom Caritasu. ivana Juras èetrnaest stoljeæa? Moemo li izviti Papinu zadunicu? Jasno da moemo! Hoæemo li? Hoæemo, s Bojom pomoæu. Gvardijan ZAHVALA Iskreno zahvaljujemo svim dosadanjim dobroèiniteljima koji su dali svoje darove za gradnju zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Preporuèujemo se i u buduæe. Svakog dana u crkvi sv. Ante molimo svetu krunicu, a svakog utorka slavimo svetu misu za vas dobroèinitelje. Izvravajuæi svoj zavjet Majci Bojoj - Gospi Velikoga Hrvatskog Zavjeta, pomaete gradnju zavjetne crkve njoj u èast u Kninu. NOVA DONACIJA ZA KNINSKU CRKVU 3.11.2004. Umirovljenica iz Zlatara Katica Klariæ darovala je 105 tisuæa kuna Samostanu sv. Ante u Kninu za izgradnju nove crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta, te joj je gvardijan fra Petar Klariæ u znak zahvalnosti uruèio hrvatsku zastavu s kninske tvrðave. Ovu zastavu, koju kninski Samostan inaèe poklanja donatorima koji su dali najznaèajniji prilog za izgradnju crkve, ove je godine na Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, Samostanu sv. Ante uruèio ravnatelj Kninskog muzeja Draenko Samardiæ. Katica Klariæ, koja se veæ iskazala u svom humanitarnom radu za vrijeme Domovinskog rata, odluèila je pomoæi u izgradnji kninske crkve, nakon to se s ovim projektom upoznala preko Glasnika sv. Ante, glasila istoimene kninske upe. Gvardijan fra Petar Klariæ veæ je uruèio zastavu s tvrðave predsjednici udruge Hrvatska ena Ljilji Vokiæ, koja je takoðer znaèajnim iznosom pomogla izgradnju buduæe crkve, a veæ sljedeæu zastavu najveæi dobroèinitelj, kako najavljuje fra Petar Klariæ, dobit æe koji ponovno da najveæi dar. Za gradnju crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta do sada je prikupljeno oko sedamsto tisuæa kuna. ivana Juras 11 DUHOVNI IVOT GENERAL FRANJEVAÈKOG REDA IZ RIMA U POHODU BRAÆI U KNINU U bratskom posjetu franjevcima provincije Presvetog Otkupitelja, generalni ministar Reda male braæe, fra Jose Rodrigues Carballo u pratnji generalnog definitora fra ime Samca odrao je bratske susrete s franjevcima od 4. do 8. lipnja 2004. godine u Splitu, Sinju, na Visovcu i u Kninu. U pratnji domaæina fra eljka Toliæa, provincijala, posjetio je i mjesne ordinarije mons. Marina Bariiæa, nadbiskupa splitskomakarskog i mons. Antu Ivasa, biskupa ibenskog. Fratri su generalnog ministra primili srdaèno i u duhu asikog siromaka te kroz dijalog i molitvu produbljivali franjevaèku viziju poslanja i svoje mjesto u Crkvi i globalizirajuæem drutvu. Franjevci su iskazali generalu svoju poznatu gostoljubivost, to mu je bilo jako drago. U knjizi dojmova general je zahvalio kninskim franjevcima na njihovom portvovnom i svekolikom drugom pastoralnom ivotu i radu u Kninu. Nakon toga general se s braæom uputio u baraku koju smo nazvali crkva Gospe Velikoga Hrvatskog zavjeta. General se zadivio vidjevi lijepo ureðeni privremeni liturgijski prostor, a posebice kada je èuo kako se u njemu slave nedjeljom i blagdanima sveta liturgijska slavlja, a posebice je bio zadivljen kada je èuo kako Kninjani katolici u velikom broju, i mladi i stari, redovito pohaðaju sv. mise. Generala je posebice zanimao Gospin pralik ispred kojega Generalni ministar fra Jose napustio je 8. lipnja se rado pomolio i slikao s okupljenom braæom. Pri 2004. u 8,45 sati otoèiæ mira Visovac, podijelivi izlasku iz crkve zaustavio se u predvorju i razgledao svoj serafski blagoslov u kolijevci nae Zajednice pano naih framaa. najmlaðima, te se uputio preko mirnog jezera Vidjevi bogatstvo framakog sadraja, bio je praæen milozvuènim zvucima zvona Gospe radostan i sretan to mladi u Kninu idu Kristovim visovaèke uz pjesmu naoj zatitici u svim stopama nasljedujuæi sv. Franju. Nije se mogao oteti vremenima «Digni svoju svetu ruku », izrazivi dojmu pa se i tu ponovno rado slikao s fratrima. elju za skorim i ponovnim susretom na ovom Nakon susreta s braæom franjevcima u Kninu komadiæu zemlje koji nam je Bog podario, a prethodnici natapali molitvama i muèenièkom krvlju general reda uputio se s fra imom Samcom i s kroz pet i pol stoljeæa franjevaèke nazoènosti na fra Markom Mrom preko Vrpolja i graniènog Visovcu s jasnom porukom kako se treba boriti za prijelaza Strmica za Livno gdje su ga èekala braæa franjevci Bosne srebrne. krst èasni i slobodu zlatnu. Fra Ivica Omaziæ Na putu s Visovaca general Jose je pohodio samostan sv. Ante u pratnji generalnog definitora fra ime Samca i ekonoma provincije fra Marka Mre. S generalom su se susreli gvardijan fra Petar Klariæ, upnik fra Ivan Nimac, bolnièki kapelan fra Mate Markota, fra Ivica Omaziæ, upni vikar i braæa iz samostanskog okruju: fra Jakov Prcela, upnik Kijeva i fra arko Mandariæ, upnik Vrpolja. General je s braæom pohodio crkvu sv. Ante. Nakon to se poklonio pred svetootajstvom, gvardijan i upnik upoznali su ga s povijeæu samostana i crkve i ivotom franjevaca. Fra Ivica Omaziæ pokazuje generalu pano FRAME 12 DUHOVNI IVOT PROSLAVA BLAGDANA SVETOG ANTE S veti je Ante zatitnik Franjevaèkog samostana, nae upe i grada Knina. Svetkovanje je zapoèelo veæ 4. lipnja, slavljenjem devetnice. Svaku su veèer od 18 sati sveæenici ispovijedali vjernike, a u 19 sati slavila se misa u crkvi sv. Ante. Pod vodstvom èasne sestre Ivane Oltran pjevao je upsni zbor, a misu i propovijed imali su upnik fra Ivan Nimac, gvardijan fra Petar Klariæ i upni vikar fra Ivica Omaziæ. Pred likom svetog zatitnika, koji je bio izloen na sredini crkve, molila se «krunica sv. Ante» i pjevao himan «Ak od Ante trai èuda » U prostranoj crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta sabralo se ogromno vjernièko mnotvo. Biskup je u koncelebraciji s domaæim sveæenicima predvodio sv. misu i odrao zanosnu propovijed. Nakon mise kip sv. Ante vraæen je u njegovu crkvu koju su cijelo popodne posjeæivali vjernici i obilazili oko njegova lika. Veèernja sv. misa u devetnaest sati prava je «djeèja misa». Djeca su ispunila crkvu i samostansko dvorite. Otac je upnik predvodio sv. misu, a pjevao je djeèji upni zbor sa s. Ivanom. Na kraju svete mise djeca i roditelji primili su blagoslov sv. Ante. Svetkovina 13. lipnja ove je godine bila u nedjelju. Veæ u svitanje hodoèasnici i zavjetnici poèinju stizati u crkvu sv. Ante. Svete su se mise slavile u sedam, osam i devet sati. Buduæi da je bila nedjelja, vjernika je bilo puno vie nego drugih godina. Radi zauzetosti na upama, manje je bilo sveæenika za ispovijedanje. Ipak vjerujemo da nitko, tko se elio ispovjediti, nije ostao neispovjeðen. UPNIK Po ustaljenom redoslijedu od crkve sv. Ante do crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta gradom se u deset sati uputila procesija koju je predvodio ibenski biskup mons. Ante Ivas. U procesiji je sudjelovalo gradsko poglavarstvo sa zastavom grada Knina. Sudjelovale su i razne udruge iz drutvenog ivota. Neæemo ih nabrajati da ne bi koga izostavili. Prvi put nije sudjelovala hrvatska vojska. Kip Sveca nosili su mladi ljudi u narodnim nonjama. 13 DUHOVNI IVOT BLAENI KARLO I HRVATI Posljednji austrijski car i hrvatski kralj kojega je Ivan Pavao II. u nedjelju, 3. listopada ove godine, proglasio blaenim, jako je osjeæao za Hrvate i Hrvatsku. On je i Hrvatima bio pravi «otac domovine» svjedoèi njegov sin dr. Otto von Habsburg. Taj ugledni intelektualac i europski politièar, posjetio je Knin odmah iza osloboðenja grada i kae da je svoju ljubav prema Hrvatskoj naslijedio od blaenoga Karla. Najavio je svoj ponovni dolazak u Knin. U petak, 15. listopada, u franjevaèkom samostanu u Kninu predstavljena je knjiga POSLJEDNJI CAR - SVETAC? Knjigu je napisao austrijski teolog i povjesnièar dr. Ernst Joseph Gorlich (1905.-1973.), a na hrvatski preveo prof. Branko Durdov. U biblioteci Dva srca uredio ju je mr. Bogdan Maleeviæ, a izdao Grafok d.o.o. iz Zagreba. Kninskim èitateljima knjigu su predstavili urednik i prevoditelj. Knjiga je ivotopis posljednjeg austrijskog cara Karla I. Austrijskog koji je, nakon pogibije Franje Ferdinanda 1914. u Sarajevu, postao nasljednik habsburke krune. O njemu je prireðivaè napisao: «U turbulenciju Prvog svjetskog rata nije uao kao car, ali je zato kao takav iz njega iziao, iskazavi se svojom vizijom mira i opratanja meðu narodima. Kao takav bio je prezren i odbaèen od kreatora nove Europe, koji su podrku nali u republikancima ali, nakon jednog stoljeæa Katolièka crkva preko Pape Ivana Pavla II. daje svoje miljenje: Karlo I. Austrijski biva uzdignut na oltar kao novi blaenik, 3. listopada 2004. godine.» Nakon predstavljanja knjige svi su se nazoèni potpisali na pismo koje je upnik fra Ivan Nimac uputio sinu blaenoga Karla, predsjedniku Paneuropske unije, èlanu Europskog parlamenta i velikom ljubitelju Hrvatske dr. Ottu von Habsburg. Jedinstveni je to dogaðaj i doivljaj kada sin doivi uzdignuæe svoga oca na èast oltara. Èestitali smo dr. v. Habsburgu na toj èasti i zahvalili mu na svemu dobromu to je on osobno uèinio i èini za hrvatski narod. Vae Preuzvienosti, primite mnogo srdaène zahvalnosti za Vae pismo od 15. listopada i za brojne potpise koji su me istinski obradovali. Posebno to cijenim da su ove rijeèi dole iz Hrvatske i da ste tamo èastili spomen moga oca. On je bio istinski otac domovine i Hrvatima, jer ja znam, koliko se on jako osjeæao povezan s Hrvatima. Uostalom ja sam to od njega naslijedio. Ja sam veæ jednom bio u Kninu, i to u ono dosta kritièno vrijeme odmah po osloboðenju grada i nadam se ponovno jednom k vama doæi. elim Vam za to vrijeme obilje Bojeg blagoslova i mnogo uspjeha i mnogo radosti u takvoj Hrvatskoj koju æe se uskoro, duboko se nadam, vidjeti u Europskoj Uniji. Na nau èestitku predsjednik Paneuropa-Union odgovorio nam je 26. listopada ljubaznim pismom. Donosimo ga u hrvatskom prijevodu. Stoga Vas molim da potpisnicima prenesete moju najtopliju zahvalnost, Fra Ivan Nimac OTTO VON HABSBURG s najsrdaènijim pozdravima 14 BLAGDAN SV. ANE 26. SRPNJA DUHOVNI IVOT KNINJANI ZA CRKVU HRVATSKIH MUÈENIKA Blagdan sv. Ane proslavljen je vrlo sveèano kao i svake godine. Osim Kninjana, sv. Ani hodoèaste i Hrvatska biskupska konferencija na svome vjernici iz Drnia, Siveriæa, Graca, Miljevaca, Kijeva, saboru u Zagrebu, 7. lipnja ove godine, pozvala je Vrpolja i okolnih mjesta. sve vjernike u domovini i inozemstvu da pomognu Sveèana procesija ila je prema obièaju oko projekt izgradnje Crkve hrvatskih muèenika i groblja. Sveèano misno slavlje predvodio je i Memorijalni centar u Udbini. Odluèili su da se u propovijedao metar novaka s Visovca fra Miroslav nedjelju, 5. rujna 2004., u svim crkvama u domovini Bustruc. Framai su vrlo aktivno sudjelovali ne skuplja milostinja za izgradnju Crkve hrvatskih samo u misnom slavlju nego i u njegovoj muèenika. Na je otac biskup sve upe svoje organizaciji. Sveæenici su ispovijedali hodoèasnike. biskupije pozvao na prikupljanje milostinje za Crkvu Dobar se dio hodoèasnika ispovjedio. Mnogi su hrvatskih muèenika u Udbini. izvrili svoje zavjete. Razloge za gradnju Crkve hrvatskih muèenika, Uistinu, blagdan sv. Ane proao je u pravom naglaavaju nai biskupi, nali su u «poticajima duhovnom ozraèju. dananjeg pape Ivana Pavla II. te u obljetnicama Gvardijan muèenitva i velikih stradanja na ovim naim hrvatskim prostorima». «Odgovarajuæi na Papin poticaj piu biskupi - prigodom njegova treæeg pohoda Hrvatskoj, donijeli smo mu kamen temeljac za crkvu hrvatskih muèenika na blagoslov u Rijeku 8. lipnja 2003. Taj kamen donesen je s Krbave ne samo zbog polutisuæljetne obljetnice Krbavske bitke kraj Udbine, nego i zato to se Krbava nalazi u zemljopisnom sreditu Hrvatske. Tragedija iz 1493. godine bila je i ostala simbolom naeg vjekovnog stradanja koji izraava i brojne druge rtve i patnje iz nae daljnje i blie prolosti, a sve do danas nije to nièim oznaèeno. Doao je èas da im se sadanja pokoljenja odue primjerenim spomenom.» DANI KRUHA DANI ZAHVALE Akciju «Dani kruha» koja se provodi u naim kolama i djeèjim vrtiæima i ove smo godine, 10. listopada, prinosom plodova zemlje i blagoslovom kruha slavili u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Kruh o kojemu su djeca u koli uèila, a u obitelji mijesila, oblikovala i pekla, donijela su na svetu misu da prikau Bogu kao «dar zemlje i rada ruku èovjeèjih». Za vrijeme mise oltar je bio ureen «plodovima zemlje» koje je s puno ukusa s djecom uredila sestra Ivana. upnik je u propovijedi tumaèio simbolièno znaèenje Bojih darova i potrebu zahvalnosti koju Bogu dugujemo. Na kraju mise blagoslovljen je kruh koji su djeca ponijela svojim kuæama. UPNIK Naa upa sv. Ante u Kninu odazvala se pozivu naih biskupa te je u nedjelju 5. rujna prikupila 3.536,- kn za gradnju Crkve hrvatskih muèenika u Udbini. U pismu gospiæko-senjskom biskupi mons. dr. Mili Bogoviæu otac je upnik naglasio da smo se «s radoæu odazvali pozivu Hrvatske biskupske konferencije i naega ibenskog biskupa mons. Ante Ivasa za prikupljanje milodara za gradnju Crkve hrvatskih muèenika na Udbini. Iako je ova upa siromana naglasio je upnik - i slavi svetu misu u siromanoj baraci, poticali smo nae vjernike da se prema svojim moguænostima pridrue svehrvatskoj akciji gradnje svetita naim muèenicima u Udbini.» UPNIK 15 DUHOVNI IVOT NOVI GOSPIN KIP KNINJANI U IBENSKOJ PROCESIJI Ove su godine vjernici u Kninu mogli obavljati listopadsku pobonost i vriti svoje zavjete pred novim Gospinim kipom u crkvi sv. Ante. U petak, 1. listopada, na veliku radost pobonih dua upnik fra Ivan Nimac blagoslovio je prekrasni Gospin kip i tako ove godine zapoèeo vrijeme listopadske pobonosti. Kip je kroz cijeli listopad bio izloen na sredini crkve, a poboni vjernici svaku veèer dupkom ispunjali crkvu sv. Ante. Na svetkovinu sv. Mihovila, 29. rujna, zatitnika ibenske biskupije i grada ibenika, na sveèanu procesiju i svetu misu okupljaju se vjernici iz svih upa nae biskupije. Zahvaljujuæi Hrvatskom kulturnom drutvu NAPREDAK Kninjani su ove godine bili uoèljivi. U sveèanoj procesiji gradom èetvorica su mladih napretkovaca iz Knina nosili pralik Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Gospoðe iz Drutva pratile su Gospin pralik u narodnim Crkvu su sv. Ante zapalili pobunjeni Srbi htijuæi nonjama. u Kninu unititi sve katolièko i hrvatsko. Crkva je Svaka upa sudjeluje u ovoj sveèanosti sa nakon osloboðenja djelomièno obnovljena. Jo svojim znakovima i obiljejima. U prinosu darova u nedostaju oltari koji su prije rata krasili upnu crkvu: svetoj misi dekanat za sve upe prinosi one darove Gospin oltar i oltar sv. Ante. Ovi dragi likovi koji simbolizira ivot ljudi toga kraja. Kninski je privremeno su izloeni tovanju vjernika u oltarnim dekanat prinosio najveæi Boji dar vodu. U ovome niama ali na neprikladnim drvenim postoljima. kraju izviru tri rijeke: Cetina, Krka i Zrmanja. One Uvjereni smo da æe ljubav prema Gospi i svetome napajaju tri upanije: splitsku, ibensko-kninsku i Anti ponovno izgraditi oltare pred kojima æe se moliti zadarsku. Pitku izvorsku vodu, koju smo kao dar novi vjernièki narataji. Boji prinijeli na svetoj misi, poklonio je Cvitko UPNIK Teskera. UPNIK Napretkovke iz Knina u narodnim nonjama POÈETAK KOLSKE GODINE Za poèetak kolske godine djeca su sa svojim roditeljima, uèiteljima i odgojiteljima zapoèela sa svetom misom i sakramentom svete ispovijedi. U subotu, 11. rujna, u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta djeca su osnovnih kola imala zajednièku svetu ispovijed. Nedjeljnu svetu misu u 9 sati, 12. rujna, zapoèeli su sveèanim zazivom Duha Svetoga. Nastavak na sljedeæoj stranici Vjernici kip nazivaju Gospa brze pomoæi 16 DUHOVNI IVOT VII. hod Frame Provincije Presvetog Otkupitelja TRAIMO PUT, TRAIMO ISTINU, TRAIMO IVOT I dealno bratstvo koje zamilja sv. Franjo je putujuæe u neprestanom pokretu izvrenja svoga poslanja. To putovanje mora proteæi u potpunom predanju Bojoj providnosti, jer se samo na taj naèin èovjek moe osloboditi brige za samoga sebe i predanije raditi za dobro drugoga. Put sam po sebi simbol je ljudske egzistencije. Od svog prvog trenutka ivota èovjek hoda traeæi nove ciljeve, istraujuæi zemlju i teeæi za onostranim iskustvom. Èovjekov hod na ovome svijetu mora proteæi tako da se neprestano zauzima za plemenite i vie ciljeve, da otkriva Boju nazoènost u svijetu i da èasti Boga svojim ivotom. Od 28. 7. do 1. 8. 2004 odran je VII. hod Frame Provincije Presvetog Otkupitelja. Iz naeg bratstva na hod su krenule Fanika imoviæ, Monika Jukiæ, Dragana Barièeviæ (Gaga), Ivana Jerkoviæ (Èupe) i na duhovni asistent fra Ivica Omaziæ. Hod prema estanovcu Danima prije hoda nas èetiri je veæ uhvatila euforija i jedva smo èekale odlazak u Omi. Radovale smo se pri pomisli na nekoliko dana zajednitva s drugim framaima i moguænosti da duhovno rastemo u bratstvu s drugima. Odlasku na hod prethodile su mnoge pripreme. Ove godine ruta hoda Omi - Imotski iznosila je Kupnja novih tenisica se pokazala kao lo potez 60 km, a mi smo je trebali propjeaèiti u tri dana. jer su bile odgovorne za uljeve kod nekih naih Moto hoda glasio je «Ljubiti kao Isus». Dogovor je framaa. Nakon opskrbe andolima, vlanim bio da veæinu puta idemo manje prometnim maramicama i neophodnim flasterima bile smo vie cestama (radi nae sigurnosti i da nam bude ili manje spremne. Fanika nas je sve nadmaila zanimljivije) tako da smo putem proli Radmanove to se flastera tièe jer je kupila pakiranje od èak mlinice, Kuèiæe, Zadvarje, estanovac, eevicu, 50 komada. Ti flasteri su se poslije pokazali kao Lovreæ, Nikoliæe, Proloac i jo neka sela prema propala investicija jer smo drugi dan negdje usput izgubile cijelu kutiju. Imotskom èija su nam imena ostala nepoznata. Nastavak s prethodne stranici Misu je predvodio kninski upnik fra Ivan Nimac. Pjevao je Djeèji upni zbor pod vodstvom s. Ivane Oltran. Za vrijeme mise upnik je proèitao pismo naega ibenskog biskupa mons. Ante Ivasa za poèetak kole. suradnik u najveæoj zadaæi na svijetu: roditi i odgojiti dijete, cjelovito, ljudski. Bez Vae suradnje kola ne moe dobro obaviti svoj zadatak.» Biskup je posebno istaknuo vanost vjeronauka u naim kolama koji «osim ljudskih spoznaja posreduje i U pismu biskup sve potièe na suradnju: spoznaje za koje mi kræani vjerujemo da su od «Potovani uèitelji, profesori, ravnatelji, elim da Boga objavljene.» Biskup preporuèa «onima koji unatoè èesto nepovoljnih okolnosti koje prate Va su izabrali predmet vjeronauka ozbiljan pristup, plemeniti rad, ne posustanete vjerovati u uzvienost kako predmetu tako i vjerouèiteljima». svoga poziva, kojim moete graditi ono to je Sva su djeca i veliki broj roditelja pristupili svetoj najdragocjenije: osobu i osobnost te tako gotovo prièesti i tako ojaèani duhovnom hranom zapoèeli izravno utjecati na njihovo ivotno usmjerenje.» novu kolsku godinu. Roditeljima biskup naglaava: «kola je Va veliki UPNIK 17 DUHOVNI IVOT TRAIMO PUT, TRAIMO ISTINU, TRAIMO IVOT U srijedu, 28. 7., oko jedan sat poslije podne, Nakon toga smo krenuli na veèeru i marljivo smo, framai su se uputili prema samostanu sv. Ante a sjedeæi na zidiæu, pojeli sve ono to su nam fratri odatle puni entuzijazma krenuli prema Omiu. spremili. Poslije veèere imali smo sat, dva Vozeæi se u dugoj i sporoj koloni prema Omiu, slobodnog vremena kojeg smo ugodno proveli u osobno smo se uvjerili o neosnovanosti tvrdnji da razgovorima po grupama ili, u naem sluèaju, je turistièka sezona podbacila. U Omi smo stigli pjevajuæi. toèno u est, znaèi po prvi put u povijesti nae Prije spavanja bili smo suoèeni s izazovom Frame stigli smo na vrijeme (dobar znak). pronalaska mjesta za spavanje. Gaga i Fanika Kad smo doli malo nas je bila frka pri pogledu skupa s jo 20-tak mladih, su se relativno dobro na sva ta nepoznata lica, ali brzo smo se upoznali snale prilikom juria za okupaciju jedne omanje s puno super ljudi tako da nam je odmah lake bilo. dvorane. Èupe i Monika nisu bile te sreæe tako da U biti, zanimljivo je to da razlièita bratstva kad se su tu noæ provele u egzilu na hodniku. Tu veèer skupe na jednom mjestu, postaju kao jedno, postoji smo spoznale svu ljepotu izuma zvanog krevet koju neka povezanost meðu nama tako da smo se nitko u potpunosti ne moe cijeniti dok nije spavao na parketu u vreæi za spavanje. osjeæali kao da smo meðu svojima. Nakon to smo mi cure pretresle dogaðaje, Odmah na dolasku preuzeli smo majice i kape i krenuli u crkvu na pripravu za ispovijed, misu i savladao nas je san i odjednom pod nam se vie nije èinio tako neudoban, samo smo eljele blagoslov barjaka kojega smo nosili na hodu. spavati... U takozvanim upnim obavijestima provincijski To nismo uspjele ostvariti!!! Izuzev Fanike koja duhovni asistent fra Nikica Ajduèiæ, objavio je vrijeme ustajanja, a to je bilo u 5 ujutro! Na spomen je ubila oko na puna tri sata i ekipe u hodniku koja toga na fra Ivica Omaziæ je u znak solidarnosti s je prespavala predstavu koja se dogaðala u klotru nama spremno zakolutao oèima (hvala, cijenimo samostana. tu gestu). Nakon mise, nas dvadesetak je ostalo Jedan momak odluèio je imitirati kozu, pa se i otpjevati jo koju pjesmu, a na fra Ivica dokopao do nas èulo njegovo meketanje!!! se mikrofona i uz povik: pivajte narode, svira moja Drugi solist bio je momak koji je oèito bio strano rodica! izveo «odlièan solo» koji nas je, ako nita povezan sa svojom majkom, pa ju je cijelu noæ drugo barem nasmijao do suza. uporno dozivao. Prvih pola sata sve nam je to jo i zabavno bilo ali poslije smo poeljele da ga majka odvede kuæi (dok je jo u jednom komadu). I njega i prijatelja mu kozu! HOD MOE POÈETI Èetvrtak 29.7. 2004. Dok smo mi spremili stvari za put, drugi su veæ bili pri kraju s doruèkom. Kave je ostalo tako malo, tako da smo uz minimalnu dnevnu dozu kofeina, nakon neprospavane noæi, u 6 sati ujutro bili spremni za put. Nakon molitve ispred crkve u Omiu krenuli smo pospani ali veseli laganim korakom uz Cetinu prema Radmanovim mlinicama. Bilo nam je hladno, Mladi su se rado slikali za uspomenu s fra Jakovom Udovièiæem Nastavak na sljedeæoj stranici 18 DUHOVNI IVOT ceste, tako da su se cijelo vrijeme èuli povici fra Nikice da se drimo lijeve strane. Ekipa je na to odgovarala s povicima da je livo krivo.Moguæe politièke aluzije su sluèajne. Monika Jukiæ èita izvjetaj rada po skupinama a pojedinci su naveliko osjeæali nedostatak kofeina. Nakon nekih sat i pol hoda, napokon smo stigli do Radmanovih mlinica, gdje smo stali i izmolili jutarnju molitvu. Nismo birali podlogu (trava, zemlja, kamen, asfalt....), bitno je bilo da se sjedne. Tada smo shvatili koliko nam je u biti drag i vaan fra Ivan Reiæ (od framaa prozvan Vodonoa) koji nam je uz ohrabrujuæe komentare i suosjeæajne poglede punio boèice vodom i prevozio nam stvari. Prvobitni plan da nas 80-tak ostane u koloni od 50-tak metara za vrijeme hoda nije zaivio meðu nama tako da je veæ prvi dan ta ideja propala. Jednostavno, neki su ili bre, neki sporije, a bilo je i onih koji su se kretali s vremena na vrijeme. Da je sporo hodanje olimpijska disciplina na fra Ivica bi imao zlatnu medalju! No nije on bio sam, veæ je prvi dan okupio oko sebe grupicu istomiljenika koji su hrabro drali zaleðe kolone. Navodno je to bio njihov izbor, a mi mislimo da nisu mogli bre ni da su htjeli. Takoðer smo svi imali problema s èinjenicom da moramo hodati samo lijevom stranom Monika i Èupe veæ imaju prakse s hodom tako da su ta 22 kilometra odravale isti tempo i stigle do kraja meðu prvih 50. Fanika je, istini za volju, mogla bre hodati ali je kao prava prijateljica i sestra pravila Gagi drutvo buduæi da ona nije mogla bre. I tako su njih dvije krenule dobro ohrabrujuæi jedna drugu, kao moemo mi to i slièni motivacijski povici. Pred kraj puta bi posustale i uz Gagine povike tipa skrati mi muke, pitale se gdje su drugi tako brzo nestali. Na sreæu, nisu bile same. Opremljene bombonima, koje su bratski dijelile popravljajuæi pritom krvnu sliku nas 15-tak sporiæa i nadale se da je kraj blizu. Negdje 2 km prije kraja Gaga i Fanika su se nale u tzv. nièijoj zemlji, odnosno izmeðu onih koji idu brzo i onih koji idu presporo. Bre hodati da stignu one ispred nisu mogle ni da su htjele, a èekati one spore nije bilo pametno, tako da su krenule same. Da naglasimo, èisto radi njihovog samopouzdanja, bilo je i sporijih od njih dvije! Putem su upoznale dva framaa koji su hodali istim tempom tako da su zajednièki lutali bespuæima Imotske krajine. Dan su im uljepala dva preèaca koja su im skratila put za nekih 300 metara, to ne zvuèi puno ali, vjerujte, svaki je metar bitan. Nakon to su zajednièkim snagama rijeili zagonetku kuda su otili nai na jednom raskriju, puni samopuzdanja krenuli su dalje. Upravo kad su pomislili da ne moe biti gore i poèeli pomalo misliti o uasu koji ih èeka kad skinu tenisice, sreli su fra Ivicu! On je namakao noge u Cetini i divio se prirodi. Sad da kaemo kako je fra Ivica s kraja Mladi se u ivotu moraju odluèiti hoæe li iæi pravo ili krivo? 19 DUHOVNI IVOT okrjepa i snaga. Nakon mise animatori su proèitali izvjetaje o temi Ljubiti s Isusovim mislima koja se obraðivala po skupinama . Nakon toga je po planu trebao uslijediti poèinak. Naglasak je na onome trebao! Fanika je na drugom katu otkrila novi WC, tako da je ekipa iz Knina tu veèer bez èekanja u koloni obavila pripreme za san. Zaspali smo bez problema, parket nam nije smetao. LJUBITI ISUSOVIM DJELIMA Petak 30. 7. 2004.,Framai Sinja i Knina to jutro morali su ranije ustati i zajednièkim snagama posluivati doruèak. Naalost, opet je sve proteklo bez kave. U 6 sati smo se oprostili sa fra Ivicom koji je morao natrag u Knin, a mi smo krenuli pokoriti neke nove putove. Utjehu smo traili u èinjenici da smo taj dan imali za prijeæi samo 14 km. Umor se polako poèeo zamjeæivati na svima. Umor i uzbrdica nisu pokolebali mlade na putu prema njihovom cilju kolone stigao do tu, naime varao je i dio puta se vozio s Vodonoom u kombiju. Njegovo opravdanje je da mu je pukla tenisica. Oproteno mu je. U Kraljevcima, sporiæe, jednog po jednog, doèekivao je aplauz drage braæe framaa. Bilo je pojedinaca koji su skoro cijelu jutarnju prespavali. Bilo je i oèajnièkih pokuaja da se ostane budnim (Fanika je tu imala originalnu ideju - kapala je vodu u oèi). To jutro su Fanika i Gaga bile u boljoj formi (stvar je u praksi) tako da su na poèetku kolone, skupa s Èupom i Monikom, uz pjesmu i smijeh savladavale kilometre s neobiènom lakoæom. Nakon prevaljenih 11 kilometara nali smo se u Lovreæu, gdje nas je dobri upnik fra Mario Juriiæ poèastio sa sokovima i krafnama i poklonio nam svakome po knjigu. Nakon snimanja zajednièke fotografije da ovjekovjeèimo naa umorna i znojna lica s kojih osmijeh tih dana nije silazio, krenuli smo polako prema Nikoliæima. Na kraju puta ponovno smo nali kilometrima iza nas izgubljenu snagu i s osjeæajem nekog èudnog mira zahvalili dragom Bogu na uèinjenim Nismo se puno zabrinjavali jer je kola u koracima ljubavi i rtve podnesene kao hvalu Njemu. Potom smo se svi, zajednièkim snagama, Nikoliæima, koja nam je bila cilj taj dan, udaljena zduno bacili na zahtijevni posao zvan odmaranje. samo 2 kilometra. No nismo znali da su ta dva S te lokacije smo kombijem stigli do estanovca. kilometra teka uzbrdica. Gaga i Fanika su po dobrom starom obièaju zaostale i pridruile se U koli u estanovcima smjestili smo se u malu sporiæima. Tako da smo polako, bez pritiska stigli dvoranu. Nakon kraæeg odmora bacili smo se na do Nikoliæa. Nije potrebno napominjati da smo ruèak. Iza ruèka ponovno odmor, Monika i Èupe odmah razmotali vreæe za spavanje i odspavali do su spavale. Gaga i Fanika potraile su trgovinu i ruèka. kola je bila premalena za nas 80, tako da podigle razinu eæera u krvi. Poslijepodne smo se je 20-tak ljudi veæinu tog popodneva provelo pitajuæi svi okupili na veèernju molitvu nakon koje je se gdje æe spavati. Nas 4 iz Knina smo uhvatile uslijedio rad po skupinama. Bilo je 8 radnih skupina. mjesto. Jedini problem je bio to je to mjesto bilo U 7 sati zapoèela je misa, jedna od ljepih na kojima smo prisustvovali. Moda upravo zato jer nakon Nastavak na sljedeæoj stranici tolikog umora Boja rijeè doðe svima kao neka 20 DUHOVNI IVOT tik do vrata, znaèi prometno i prohladno. No ipak bolje ita nego nita. Osjeæali smo se kao beskuænici koji spavaju na kolodvoru. U uzaludnom pokuaju da smanjimo intenzitet prometa kroz nau sobu, èak smo razmiljale o uvoðenju cestarine. Nema potrebe napominjati da nije upalio. Daljnjih sat-dva smo proveli na Fanikinoj vreæi u uzaludnim pokuajima da nas 8 rijeimo jednu krialjku: krivimo umor,a ne manjak intelekta. Tada je oko 15.30 uslijedio rad po skupinama. Tema «Ljubiti Isusovim djelima». Nakon toga svi smo otili u crkvu na dnevnu dozu duhovne okrjepe, jer najljepi dio dana bio je kad smo se svi okupili na misi. Tu je predstavnik svake radne skupine podnio izvjetaj rada po skupinama. Gaga nam je demonstrirala koliki su zapravo razmjeri njene fobije od javnih nastupa. Nakon toga veèera, kolaèi i sladoled u velikim kolièinama, jednom rijeèju uivancija, poslije èega smo se na igralitu zabavljali uz nezaboravne igre i jedan ludi skeè. Ludilo i smijeh scene se ne mogu rijeèima zorno prikazati ali zato imamo slike tih dogaðaja. Nakon zavretka programa na igralitu lagano smo krenuli na spavanje. Deèki su bili u manjini, tako da su zbog prije spomenutog nedostatka prostora oni preseljeni u crkvu. Tako da smo se mi s naeg kolodvora, gdje smo na ploèicama spavale, premjestile u jednu uèionicu na znatno udobniju podlogu - parket. Nakon podueg èekanja u redu za oprati zube, svladao nas je umor tako da smo svi poeljeli jedni drugima laku noæ i utonuli u san. Fanika je Gagi, dok je spavala, previla uljeve na nogama. To je èin prijateljstva i istinskog shvaæanja bratstva. Tu veèer su svi bez problema Odmor poslije molitve zaspali, moda zato to deèki nisu bili tu ili zbog umora, bitno je samo to da smo sutra ujutro svi bili naspavani i odmorni. E da, napomena mala: fra Ivica se vratio taj dan na opæe oduevljenje svoje ekipe sa zaèelja kolone. LJUBITI ISUSOVOM POMOÆU Subota 31.7. 2004.,Ustajanje kao obièno u 5 sati ujutro. Zatim doruèak prilikom kojega po prvi put nitko nije kukao da nema kave. U 6 smo krenuli puni optimizma. Za divno èudo, optimizam se zadrao cijelo jutro. Lagano smo u grupicama hodali uz pjesme i èeste provale pojedinaca koje bi nas sve nasmijale. Taj dan smo nekako bili osnaeni spoznajom da sutra ne hodamo i da smo uspjeli u naem naumu. Uz put smo, po obièaju, izmolili jutarnju molitvu, samo to ovaj put nitko nije zaspao. Zaustavili smo se u Prolocu, gdje su nas opet poèastili sokom i nekim sitnicama. Zatim smo se po prvi put na tom hodu svi spojili u jednu kolonu, dakle trebala su nam tri dana da pronaðemo tempo koji svima odgovara. Jedno pet kilometara smo pjevali sve framake pjesme kojih smo se mogli sjetiti. Taman kad smo mislili da je sve teko ostalo iza nas, i da smo na kraju, suoèili smo se s najteom etapom puta. Naime, cilj je bio na Topani u Imotskom kod Gospe od anðela. Fra Ivica Omaziæ s mladima moli èasoslov Uspon su nam oteavale èinjenice da je bilo 21 DUHOVNI IVOT negdje oko podne, sunce je prilo, a osjeæao se i nedostatak snage. U tih se pola sata èulo vie molitvi i zaziva Bogu za pomoæ nego u cijela tri prethodna dana. Gaga i Fanika su skratile uzbrdicu prelaskom preko jednog zida, nakon èega je uslijedilo zahvaljivanje Bogu to se nisu slomile s obzirom da su jedva bile u stanju hodati, a da ne spominjemo nekakvo preskakanje zidova. tek u 9 sati a ipak svi su se probudili oko 7 da nas isprate. Nakon mnogo zagrljaja, poljubaca i tunih oprotaja, uz obeæanja da æemo ostati u kontaktu i obvezno doæi i dogodine, krenuli smo put Knina. Zadnja uspomena je pogled iz auta na hrpu tunih lica i knedle u grlu popraæene ponekom suzom. Nakon molitve i spusta s Topane, u franjevaèkom samostanu sv. Franje nas je doèekao ruèak. Uslijedilo je smjetanje po sobama, neki su èak tu veèer prespavali na mekim krevetima i èistoj posteljini. Taj se luksuz jako cijeno. okolnostima, kada smo svi ispaæeni i umorni, poèeli smo razumijevati jaèinu Kristove rtve i muke podnesene radi naega spasenja. Ljubiti kao Isus je bilo geslo hoda. Drago nam je to mogu reæi da je geslo zaivjelo u naim srcima. Oèitovalo se to u malim gestama pomoæi jednih drugima: bilo u dijeljenju hrane s braæom i sestrama, davanju svoje odjeæe drugima ili previjanju izranjenih nogu, pokazivali smo da smo zajednica i da moemo raèunati jedni na druge kao braæa i sestre. Nije se to ugasilo skupa s krajem hoda, i drago nam je to moemo reæi da se meðusobno èesto èujemo i posjeæujemo po bratstvima. ivimo ono to smo na hodu nauèili. Vjernici smo, mladi smo i otkaèeni, radosni, ali ne zbog alkohola, nemorala ili droge. Framai smo i jednostavno smo radosni!!! I to na kraju reæi? Mi smo u godinama kada bi se trebali zapitati to i kako dalje u ivotu. Odluèili Nakon to smo stigli na tu famoznu Topanu i smo povjeriti svoje putove Gospodinu i vjerujemo stali, nismo mogli od umora maknuti. Ekipa se da se neæemo nikada razoèarati. lijeèila sokovima i rijeèima utjehe koje je dijelila Bili smo od Boga pozvani da budemo svjedoci i jedna drugima. Neki su se istinski èudili sami sebi sudionici mladenaèke radosti u toj trodnevnoj to su sve to izdrali. Zatim smo jo jednom duhovnoj pripravi. Mnogi su od nas tek tada napravili grupnu fotku, na kojoj smo puno sretnije spoznali svu puninu i radost bratstva i Boje ljubavi izgledali nego na prethodnima. koja nas èuva. Na tom hodu, u tim èudnim Zahvaljujuæi fenomenalnim curama koje imaju razumijevanja za stare kosti, Gaga je bila jedna od sretnica koje su dobile krevet. No to je bilo zanemarivo naspram tuiranja. Kako je to bio fenomenalan osjeæaj kad smo se napokon nakon tri dana svi otuirali! Koji gut, svi miriu, svi sretni i uredni tako da je èak bilo sluèajeva neprepoznavanja pojedinaca nakon pranja kose i minkanja. Zatim smo svi krenuli na rad po skupinama. Tema «Ljubiti Isusovom pomoæu». Svi su podnijeli konaène izvjetaje i dane su nove ideje kako poboljati sljedeæi hod. Uveèer je bila Biti radostan, znate li vi to je to uistinu? Bogu zajednièka misa sa zajednicom vjernika. Nakon hvala i sv. Franji, mi smo to otkrili. I dalje æemo toga pizza za veèeru, lagani razgovori i smijanje nastojati da i drugi shvate ono to je nama dano, na neke dogaðaje od prethodnih dana. Izmolili smo ono to svijet pomalo zaboravlja... veèernju molitvu, sredili se i zaputili u grad jer smo Dragana i Fanika imali slobodno vrijeme do ponoæi. Neki su ostali due pa je cijelu noæ bilo pokuaja ulaska u samostan i organiziranja akcija putem mobitela izmeðu onih unutra i onih vani. LJUBITI KAO ISUS Nedjelja 1.8. 2004., Zadnji dan, traume prilikom ustajanja. Naa soba je bila odmah kraj zvonika, tako da kad je ujutro zazvonilo sve nas je automatski i stresno probudilo. Jedina iznimka je Fanika koja zvono, za divno èudo, nije èula. Mi iz Knina to jutro morali smo otiæi prvi jer smo u 11 sati trebali biti u Kninu na misi. Ekipa je trebala ustati Zajednièka fotografija na kraju hoda u Imotskom 22 DUHOVNI IVOT URUAVA SE CRKVA SV. JOSIPA U KNINU C rkva sv. Josipa spominje se u 18. stoljeæu. Vjerojatno je i starija. Bila je crkva toliko trona da se 1894. sruila, ali je 1912. na 1913. ponovno sagraðena. Obnovljena je 1930. Imala je zvonik preslicu s dva mala zvona. Poslije II. svjetskog rata je obnavljana i u njoj su se sluile svete mise za potrebe upe sv. Ante sve do kraja ezdesetih godina prolog stoljeæa, dok se nije obnovila crkva sv. Ante koju su saveznici bombardirali u II. svjetskom ratu. Crkva je u ruevnom stanju. Krova gotovo i nema. Ono to ima nije vie za uporabu. Veæi dio krovita uopæe nema crijepa tako da kia i snijeg direktno padaju u crkvu. U njoj je mramorni oltar sv. Josipa koji je devastiran u Domovinskom ratu. Drveni kor je gotovo uniten. Istoèni dio crkve tone i zid je popucao na nekoliko mjesta kao i luk koji dijeli prezbiterij od laðe. Zapadni zid crkve ima otvor za vrata, rozetu i prozor. Nema zatvora na prozoru niti na rozeti kao ni vrata. Otvor je privremeno zatiæen daskama. Glavna ulazna vrata i zamijeniti Faksimil slubene prijavnice Ministarstvu kulture RH kojom Franjevaèki samostan sv. Ante trai pomoæ za obnovu crkve sv. Josipa u Kninu Unutranjost devastirane crkve sv. Josipa novima. Strop se uruio na pod crkve, kao i buka sa zidova. S preslice su ukradena dva zvona. Sa zapadne i sjeverne strane na crkvu su naslonjene dvije obiteljske kuæe. Isto sa zapadne strane, odmah uz crkvu prolazi gradska ulica Petra Svaèiæa. Crkva je smjetena u neposrednoj blizini stare Trnice uz dravnu cestu Knin-Drni-ibenik. Treba urno izvriti zatitne sanacijske i konzervatorske zahvate. Treba izraditi dokumentaciju: konzervatorsku, postojeæeg stanja i izvedbenu. Treba izvesti radove konstruktivne sanacije, graðevinske, konzervacije, restauratorske i zavrne. Po prioritetu uz potrebnu dokumentaciju treba izvriti geomehanièka istraivanja temelja, sanacija krovita, zatvore vrata i prozora, elektroinstalaciju, bukanje zidove i ostale graðevinske radove. Nakon toga treba obnoviti mramorni devastirani oltar sv. Josipa, drveni kor i klupe u crkvi. Potrebno je crkvu izvana obukati. Buduæi da crkva sv. Josipa spada pod spomenik kulture, gvardijan fra Petar Klariæ uputio je pismeni DUHOVNI IVOT dopis 14. rujna 2004., br. 32/04, a na temelju pismene Obavijesti o Pozivu za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2005. godinu od 23. kolovoza 2004. prijedlog je potpisao po odobrenju ministra kulture proèelnik mr. sci. Josip Æula iz Uprave za zatitu kulturne batine Konzervatorskog odjela u ibeniku. Prijedlozi su se morali poslati do 15. rujna 2004. za 2005. godinu. 23 Na slavlje su doli gosti iz cijele zemlje: bivi ratnici u brigadi, roditelji poginulih hrvatskih branitelja, ratni vojni invalidi, veterani Domovinskog rata. Doli su da po kriu Kristovu s hrvatskom vojskom zajedno mole snagu za hrvatsku naciju. Kri nad Kninom sagradili su hrvatski invalidi iz Domovinskog rata. On je simbol patnje koju su Hrvati morali podnijeti za svoju slobodu. On je opomena graðanima Knina, a i svima koji u Knin dolaze, da se sloboda bez kria lako moe izgubiti. Stoga su hrvatski branitelji Èetvrte gardijske brigade kao znak svoje prepoznatljivosti izabrali kri i geslo: In hoc signo vinces u ovom æe znaku pobijediti! Izmeðu ostaloga gvardijan pie Ministarstvu kulture: (...) «Za nas je navedena crkva (sv. Josipa) kapitalno ulaganje u sljedeæoj godini iz podruèja zatite kulturne batine jer istoj crkvi prijeti uruavanje. U nadi da æe potovani naslov udovoljiti naoj pismenoj zamolbi i da æemo saèuvati crkvu sv. Josipa od daljnjeg uruavanja, biljeimo se s Poslije podne je Franjevaèka mlade FRAMA potovanjem.» sa svojim duhovnikom fra Ivicom Omaziæem Oèekujemo pozitivan odgovor od Ministarstva hodoèastila svetome Kriu. Mladi su se okupili kulture i njegovu financijsku pomoæ. Molimo sve ispred crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta te tovatelje sv. Josipa i dobroèinitelje neka svojim se pjeice zajedno uputili prema brdu kria. U podnoju brda pridruila im se skupina vjernika. darom pomognu obnovu crkve sv. Josipa. Moleæi Put kria u razmiljanju o Isusovoj muci Gvardijan uspinjali su se do svetoga mjesta. UZVIENJE KNINSKOGA KRIA N a brdu ponad Kovaèiæa, ispod pobjednièkog kria, Èetvrta gardijska brigada Hrvatske vojske slavila je 14. rujna blagdan zatitnika svoje kapelanije. Ta vojna kapelanija djeluje pod zatitom Svetoga Kria. Dok je ova jedinica Hrvatske vojske bila stacionirana u Splitu, sagradila je unutar vojarne kapelu posveæenu svetome Kriu. Kad se sa svojom kapelanijom preselila u Knin, izabrala je pobjednièki kri ponad izvora rijeke Krke kao ishodino mjesto svoje duhovnosti. Svetu je misu u deset sati predvodio generalni vikar Vojnog vikarijata mons. Joko antiæ. S njim su koncelebrirali: domaæin i organizator slavlja fra Boo Anèiæ, vojni kapelan Èetvrte gardijske brigade, mr. fra Frano Milanoviæ Litre, pastoralni vikar Vojnog vikarijata, fra Ivan Nimac upnik i dekan kninski te vojni kapelani fra Stipe Èirko, don Stjepan Lonèar i don Branimir Projiæ. Fra Boo je s vojnicima, doèasnicima i èasnicima svoje brigade iz vojarne pjeice hodoèastio do brda kria. Svetkovina Uzvienja svetoga Kria slavi se na spomen kada je majka rimskog cara Konstantina, Jelena, pronala kri na kojemu je Isus bio razapet. Kri je, okovan srebrom i draguljima, 14. rujna 320. godine bio uzdignut (uzvien) tovanju vjernika. Kao spomen na taj dogaðaj uveden je blagdan Uzvienja svetoga Kria. On je znak ljudske patnje koja smisao nalazi u kriu Isusovu. UPNIK Èasnici s generalnim vikarom i kninskim upnikom nakon svete mise pod kriem 24 GOSPINO PRASVETITE U BISKUPIJI 19. rujna hodoèasnièka nedjelja u Biskupiji ÈUVARICA NAJSVETIJIH USPOMENA U ibenskoj su biskupiji èetiri Gospine crkve, u smislu Crkvenog zakonika, slubeno proglaene svetitima: crkva Uznesenja Marijina u Vrpolju kod ibenika, Gospa od Karavaja u Tisnom, Gospa od Anðela na Visovcu i spomencrkva Nae Gospe s ostacima crkve Svete Marije u Biskupiji. Sva ta svetita imaju svoju povijest i veliku duhovnu ulogu u povijesti naega naroda i nae Crkve. Najduu povijest svakako ima svetite u Biskupiji kod Knina. Za vrijeme kralja Zvonimira (1075.-1089.) uz crkvu Svete Marije u Biskupiji stolovao je biskup koji je bio kraljev savjetnik i kancelar, a nazivao se «hrvatski biskup». Crkva Svete Marije sruena je za tatarskih provala (1241.), a kasnije, za turskih osvajanja ovih krajeva (1522.), nije ostao ni kamen na kamenu. Tek je godine 1938. uz ostatke prasvetita, po nacrtu velikog umjetnika Ivana Metroviæa, sagraðena mala spomen-crkva Nae Gospe. Hoteæi unititi spomen na sve katolièko i hrvatsko pravoslavni su Srbi u svojim pobunama dva puta devastirali ovu Gospinu crkvu. Tako je svetite u Biskupiji postalo simbolom hrvatskog stradanja, ali i znakom vjere i pobjede. Treæa je nedjelja u rujnu hodoèasnièki dan Odranog nedjeljnog jutra hodoèasnièko mnotvo ibenske biskupije u prasvetite u Biskupiji. Ove je godine hodoèasnièka nedjelja bila 19 rujna. Veæ je sa svih strana slijeva se u Gospino prasvetite postala tradicija da hodoèaæe u Biskupiju otvaraju mladi. Oni u subotu naveèer na ostacima bazilike Svete Marije imaju molitveno bdjenje. Mladim U rano nedjeljno jutro sa svih su strana hodili Kninjanima ove se godine pridruio veæi broj mladih hodoèasnici prema Gospinu svetitu. Makar su iz iz ibenske i splitske biskupije. Knina vozili autobusi, mnogi vjernici vie vole hodajuæi hodoèastiti. Iz daljih mjesta stiu osobna vozila i autobusi. Sveæenici ispovijedaju cijelo jutro. U deset sati i trideset minuta zapoèinje procesija oko svetita. Nakon procesije, ispred crkve Nae Gospe, ibenski biskup mons. Ante Ivas, u koncelebraciji sa dvadesetak sveæenika, predvodio je misno slavlje. Svetu misu i biskupovu propovijed prenosio je Prvi program Hrvatskog radija. Nakon mise i obavljenih zavjeta vjernici se razilaze. Veæina hodoèasnika ostatak dana iskoristi da upozna Knin i kninsku tvrðavu. UPNIK Ophod oko spomen crkve pod okriljem Gospina pralika GOSPINO PRASVETITE U BISKUPIJI MJESTO NA KOJEM STOJI SVETO JE TLO Kninski upnik i dekan fra Ivan Nimac pozdravio je hodoèasnièki skup Dragi vjernici, dragi hodoèasnici, draga braæo sveæenici koji predvodite ovaj Boji narod na hodoèasnièkom putu, dragi oèe biskupe, predvoditelju ovoga svetog slavlja, najsrdaènije Vas pozdravljam u ime kninske upe i Dekanata, pozdravljam Vas u ime ove vjernièke zajednice, èuvarice najsvetijih uspomena. «Izuj obuæu svoju jer mjesto na kojem stoji sveto je tlo» - rekao je Bog Mojsiju prije nego mu je udijelio proroèko poslanje. Ova Biblijska poruka i nama je danas upuæena na ovome svetom hrvatskom tlu: Izuj obuæu svoju i golim stopama svoga biæa dodirni ovu svetu zemlju, oæuti svim svojim æutilima njezinu nutrinu i spoznat æe svoje poslanje u ovome povijesnom èasu. Bog otaca tvojih progovorit æe ti jezikom tvojih predaka, jezikom koji samo ti razumije. I znat æe tko si i to si, to ti je èiniti danas kad iz grobova ovih èuje govor u kojem prepoznaje svoj glas. I znat æe da si izdanak loze hrvatske koji je Gospa èuvala i saèuvala za ovaj trenutak povijesti. Izdanak smo naroda koji je s kraljem Zvonimirom na ovom istome mjestu i pred istim ovim Gospinim likom molio za buduænost hrvatskog naroda i hrvatske zemlje. S Vama, oèe biskupe, elimo sjediniti svoje molitve sa svim molitvama koje su Bogu upuæene s ovoga svetoga mjesta i preko Vae rijeèi neka nam progovori Bog otaca naih. 25 Propovijed mons. Ante Ivasa, ibenskog biskupa GOSPA NAM JE IZMOLILA SLOBODU Godinama evo dolazimo i hodoèastimo na ovo sveto mjesto koje èuva mnoge uspomene povijesti naega roda hrvatskoga... Hodoèastimo na ovo mjesto jo vie zato to je na ovom mjestu, u ovaj na kamen uklesan najstariji lik nae Gospe, majke nae povijesti..., naega velikoga krsnog Saveza..., blagoslovljene ene koja nas je kroz sva povijesna i ivotna iskuenja «raðala», odgajala, pouèavala nas, molila za nas i s nama, pratila nas vjerno, onako kako je pratila svoga Sina... U svim prilikama i neprilikama naim ona je znala, ona je dobro vidjela to nam nedostaje, to nam treba..., ona nam je govorila, pozivala nas, evo ovo isto to smo danas èuli u Evanðelju..., ona nam i danas eli reæi, ponoviti..., potaknuti nas, zamoliti nas, ovdje pred svojim Sinom Isusom koji nas je okupio oko ovoga svoga stola i svoje svete rtve: «Uèinite sve ono to vam On rekne!». Sjeæajuæi se dobrog i pobonog kralja Zvonimira, kralja koji je ovdje na ovom mjestu podigao Mariji velebnu baziliku..., i vjerujuæi, da je sa svojim «hrvatskim biskupom» posvetio i zavjetovao svoj hrvatski narod Gospi..., ovdje smo, na ostacima te Gospine crkve i nad brojnim grobovima naim, s Gospom sanjali svoju slobodu, svoju neovisnu i slobodnu dravu..., ovdje smo plakali, molili i obnavljali svoj krsni zavjet vjernosti... (kao i na brojnim drugim mjestima u naoj domovini posveæenima Gospi). Poslije dugih stoljeæa bili smo uvjereni da nam je upravo Gospa izmolila slobodu u svojoj slobodnoj dravi..., da nam je Gospa vratila na nacionalni, ljudski i kræanski ponos i samopouzdanje... Sjeæamo li se kako su majke, supruge, zaruènice..., ispraæale svoje drage na ratita u slavnom Domovinskom ratu, vjeajuæi im krunicu oko vrata? Sjeæamo li se jo kako su se molitve otajstva svete krunice uzdizale Bogu, iz naih crkava, iz naih obiteljskih kuæa..., ali i s naih trgova, iz sklonita..., iz izbjeglièkih mjesta i logora..., kao vapaji i molitve Nastavak na sljedeæoj stranici Pozdravna rijeè oca upnika u ime vjernièke zajednice 26 GOSPINO PRASVETITE U BISKUPIJI nade...? Sjeæamo li se kako smo vjerovali kad smo govorili: «Samo nas je Bog spasio... Gospa nas je spasila!»? Sjeæamo li se kako smo Bogu zahvaljivali, Gospu èastili... obnavljali zavjete..., obeæavali vjernost??? Uvjeren sam da nas ovdje danas Gospa naa pita: Vjerujemo li mi danas da nas je Bog spasio..., i da nas Bog i danas spaava..., da On dariva slobodu i mir? Danas kad se (èesto puta s pravom) tuimo da nam toliko toga nedostaje..., da toliko toga nemamo..., da smo s mnogim dogaðanjima nezadovoljni..., koliko mi danas raèunamo s Bogom, s njegovim spasenjem..., s naom Gospom..., s onim na to nas danas upozorava, Otac biskup poziva na odgovornu slobodu to nas i danas moli..., to je s naim zavjetom i savezom vjernosti? Kako mi danas ivimo dar svoje drave..., svoju obitelj..., svoj ivotni poziv..., na se beskrupulozno moe iriti la..., ocrnjivati, poseban naèin, kako ivimo Boji dar slobode..., klevetati..., razgoliæivati ljude do najdublje privatnosti..., gazeæi i blateæi «protivnika» èesto na «Dar u kome sva blaga vinji nam Bog je do»? najprostiji naèin. «Bilo me je kao èovjeka i vjernika Koliko smo danas svjesni da darom svoje sram èitati», rekao mi je nedavno jedan na èovjek, slobodne drave nismo izborili slobodu zauvijek i zgranut kolièinom mrnje prema neistomiljenicima. u cijelosti? Jedna od najveæih opasnosti koje prijete (Toga puta ba prema hodoèasnicima i Gospi èovjeèanstvu, nije li upravo ugroenost slobode i prigodom Blagdana)... Mnogi doista postaju rtve to u ime slobode, u ime sloboda koje se danas nude takve tzv. «slobode pisanja», postaju zarobljenici i propagiraju svim moguæim sredstvima... «Probkoji vie ne mogu slobodno razmiljati, prosuðivati lem èovjekove slobode postaje kljuènim problemom i odgovorno imati svoje miljenje... Sve je vie èovjeèanstva... Moderna kultura radikalno dovodi rtava takvih «medijskih sloboda» i izranjenosti u u pitanje èovjekovu slobodu...» pie Papa u enciklici duama i odnosima meðu ljudima... «Splendor veritas»..., Sjaj istine. «Nae vrijeme Sloboda tzv. «slobodnog trita» trguje slobodno toliko tei k slobodi, ali se èesto za nju zalae na lo naèin, kao da bi bilo doputeno sve to god pa svim moguæim i nemoguæim idejama i vrednotama... Sve postaje slobodno prodavati, najnevrjednije kao èak i zlo.» vrijednosti ili vrijednosti kao bezvrijedno..., kako i Doista, mnogi u ime slobode propagiraju tzv. kada to kome koristi i odgovara... Korist, interes, «slobodno ponaanje», osloboðeno svih etièkih i ugoda, dobit... postaju mjerilo slobode... Sve moralnih normi... I mnogi postaju zarobljenici takve postaje slobodno vrijeðati i obezvrjeðivati..., slobode..., jer je to moda..., trend..., ili kako mladi èovjeka i ljudsko, etièno i moralno, Boga i boje, vole reæi jer je to «in», jedino tako moe biti faca... vjeru i vjernièko... Tako se slobodno sije sumnja, I postaje teko, mnogima nemoguæe biti slobodan, nepovjerenje u sve i svakoga..., sve do beznaða i svoj, drugaèiji... U ime slobode mnogi mediji opæe nevjerice... Slobodan je pristup svim propagiraju tzv. slobodu miljenja i pisanja kojim «otrovima»..., èesto naalost ba djeci i mladima... U ime slobode rue se ograde nad svim U ime slobode mnogi mediji propagiraju provalijama... Takvi svaku kritiku tumaèe kao tzv. slobodu miljenja i pisanja kojim se napad, kao «ogranièavanje slobode», a ako to uèini Crkva i vjernik, to je onda «duhovni teror i terorizam beskrupulozno moe iriti la..., ocrnjivati, moraliziranjem...» Dobro su neki «zatitili» tu svoju klevetati..., razgoliæivati ljude do najdublje tzv. slobodu... privatnosti..., gazeæi i blateæi «protivnika» èesto na najprostiji naèin. U Knjizi postanka smo èitali: «Jahve, Bog, GOSPINO PRASVETITE U BISKUPIJI 27 ljubavi prema Bogu... Ðakon don Denis Karanuiæ ugodni glasom navijestio je sveto Evanðelje starinskim napjevom zapovjedi èovjeku: Sa svakog stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusi, zacijelo æe umrijeti». Èovjeka je Bog stvorio kao slobodno biæe, «na svoju sliku». Èovjek ima najiru slobodu, jer moe jesti «sa svakog stabla u vrtu». Ali ta sloboda nije neogranièena... Ona je odgovorna sloboda: mora se zaustaviti pred stablom «spoznaje dobra i zla» buduæi da je pozvana prihvatiti moralni zakon to ga Bog daje èovjeku. Ba u takvom prihvaæanju èovjeka sloboda nalazi svoje istinsko i potpuno ostvarenje... Upravo zakon Boji, upisan u neiskvarenu ljudsku, savjest, ne umanjuje i iskljuèuje èovjekovu slobodu, nego je jamèi i promièe» (VS 35.) Èovjekova sloboda i Boji zakon se susreæu i meðusobno proimaju... naroèito u Bojoj ljubavi prema èovjeku i èovjekovoj Crkva u eni iz Knjige postanka prepoznaje Mariju... Ona æe roditi Onoga koji æe nas svojim ivotom, smræu i uskrsnuæem «osloboditi za slobodu». Ona je iskusila slobodu od svakoga robovanja grijehu (Bezgrjena), jer je povjerovala Bogu, jer je cijeli svoj ivot ivjela po onoj: «Neka mi bude po tvojoj rijeèi!»..., jer ga je uporno slijedila i onda kada ga nije do kraja mogla dokuèiti ni razumjeti... I nije proputala priliku da druge dovede i uputi na Krista..., kako za vrijeme njegova zemaljskog ivota, kako u Kani i Kalvariji, tako i u Crkvi koju je On ispunio Duhom Svetim koji oslobaða, koji otvara oèi zaslijepljene i ui ogluene..., koji oslobaða i uspravlja sunje svijeta da bi ivjeli u slobodi djece Boje..., u Kraljevstvu Bojem koje trajno dolazi. U vrijeme koje nas sve vie zarobljuje, kad sve vie postajemo taocima tzv. slobode bez moralne odgovornosti..., kad mnogi iz te zarobljenosti due grèevito poseu za «sredstvima za smirenje»..., ili prividno osloboðenje trae u drogi, zabavi «do ludila», u neodgovornom hedonizmu koji postaje sve opasniji gospodar..., posluajmo Gospu nau... «Èinite to vam On kae..., obratite se njemu, posluajte ga»... i napijmo se Kristova vina slobode..., vina koje ne zarobljuje ljudsku slobodu razmiljanja i vladanja samim sobom..., nego oslobaða èovjeka da bude siguran na zemaljskom putovanju, da izabere dobar put..., ne provaliju, sudare i nesreæe u kojim mnogi sve vie stradavaju... Napijmo se Kristova vina, vina novoga i vjeènoga Saveza..., da u slobodi due moemo graditi (ne zaputati ili prodavati) svoju domovinu i svoje obitelji i svoju Crkvu. Da za odgovornu slobodu odgajamo svoju djecu i mlade i tako, èuvajuæi ime i svete uspomene slavnih majki i otaca svojih, u slobodi ivimo svoje ljudsko i kræansko ime, dostojanstvo i ponos... «Dobra naa Majko, na braniku stoj, èuvaj nau svetu vjeru i hrvatski dom». Amen. Ove godine nije bilo vojnog hodoèaæa u rujnu u Biskupiju. Grupa hodoèasnika iz ibenika hodoèati u Gospino prasvetite U nedjelju poslije misnog slavlja oca biskupa, sveæenike i hodoèasnike pozdravio je otac gvardijan. 28 GOSPINO PRASVETITE U BISKUPIJI Osvrt Katolièkog radija na proslavu u Biskupiji U OVOM TRENUTKU VJERA JE MLADIMA NAJPOTREBNIJA D ragi sluatelju Katolièkog radija, hvaljen Isus i Marija, dobro jutro, mir tebi. Na poèetku smo novog radnog tjedna. Ponedjeljak je dan kojeg bi mnogi preskoèili kad bi ikakva moguænost postojala. Nakon ugodna vikenda krenuti u nove radne odveze. Lijepo ili naporno, to samo o osobi ovisi. to od vikenda moemo ponijeti u ivot osim odmora. Jesmo li u protekla dva tri dana neto ponijeli za ivot to æe nam biti osnova draga i korisna. U protekla dva dana u Biskupiji kod Knina odravao se novi susret hrvatske povijesti i hrvatske buduænosti. Na temeljima starohrvatske bazilike gdje je u vrijeme kralja Zvonimira stolovao biskup Knina okupili su se hodoèasnici juga Hrvatske obnoviti vjernost Gospi Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Pred Gospinim pralikom izmjenjivale su se molitve djece, mladih i starijih. Svi su molili za svoje nakane. Juèer je protekao veliki skup vjernièkog puka od nekoliko tisuæa predvoðenih ibenskim biskupom mons. Antom Ivasom. Dozvolite mi da to nazovem skupom dosadanjih, vjernih nositelja pobonosti ovog puka. Narod se okupio zajedno s biskupom u Biskupiji i slavio svetu misu na èast Svemoguæeg Boga zagovorom nae majke Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta èijoj nas je zatiti nebrojeno puta povjerio Sveti otac papa Ivan Pavao II. No veèer prije, u subotu na istom mjestu okupljale su se rijeke mladih, nekoliko stotina iz svih krajeva Graèaca, Knina, Sinja, Splita, ibenika, Skradina, Stankovaca i Banjevaca. Okupili su se na istom mjestu, oko pralika nae Gospe i razmiljali i molili. Njihov zaziv bijae Vjera nije nikad bila tako potrebna kao danas Da, vjera koju batinimo od naih otaca i majki, naih predaka. Vjera koju kao neugasivu baklju primamo i nosimo dalje pronose i svjetlo Svemoguæeg Boga. Dozvolite mi da ovaj skup, iako daleko manji od juèeranjeg nazovem skupom buduæim, buduænosti. Ovo bdjenje mladih, zapoèeto prije 5 ili 6 godina, svake godine otkriva ljepotu i ar mladosti koji æe pjeice krenuti iz Knina i u molitvi, pjesmi i razgovoru traiti put do Biskupije. A na temeljima prolosti doæi æe sluati o buduænosti da je svojim ivotom ostvare. Prolu subotu su nauèili da buduænost jedino vjerom moemo otkrivati poput mnogih vjernika koji su vjerom nesigurnost tjerali i samopouzdanje uèvræivali. Vjera je ta koja nas vodi korak naprijed da shvatimo i ono to je naem ljudskom razumu neshvatljivo. to zapravo znaèi vjerovati? Vjerovati znaèi darovati se Bogu, uzdati se u Boga, povjeriti se Bogu, vjerovati u njegovu nazoènost u povijesti, u svakodnevnom ivotu, vjerovati u njegov dolazak. Vjerovati znaèi posjedovati novu spoznaju koja èita spoznaje Kristovim oèima. Vjera je ono to nas èini vjernikom. I ako su mladi na bdjenju u Biskupiji shvatili i s ljubavlju prihvatili poruku da im je vjera u ovom trenutku najpotrebnija, taj skup par stotina mladih moe se uistinu nazvati skupom buduænosti zbog kojeg bi stariji mogli biti mirniji jer je povijest od mladih predana u ruke vjeènog mladiæa, Gospodina naega Isusa Krista koji nas u vjeri okuplja i ivotom ispunja. rtvom na Kriu pokazao nam je koliko nas ljubi i eli uz sebe. Na tu neizmjernu ljubav uzvratimo i mi svojom ljubavlju i vjerom u njega. Fra Josip Repea Bdjenje mladih otkriva duhovnu ljepotu i ar mladosti DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 29 Propovijed 1. kolovoza 2004. POBJEDA I ZAHVALNOST Svake godine u nedjelju prije 5. kolovoza Hrvatska televizija iz Knina, u svom redovitom nedjeljnom religioznom programu, prenosi slavlje svete mise za domovinu. Ove se godine sveta misa slavila u nedjelju 1. kolovoza u 11 sati u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Misu je predvodio kninski upnik i dekan fra Ivan Nimac. Njegovu propovijed na temu pobjede i zahvalnosti donosimo u cijelosti. Draga braæo i sestre, u nedjelju pred nacionalni blagdan Pobjede i domovinske zahvalnosti ovu svetu misu «za domovinu» slavimo u Kninu, gradu velike nacionalne i vjerske simbolike. Knin je simbol hrvatske suverenosti i katolièke duhovnosti. Ova snana isprepletenost vjerskog i nacionalnog znakovlja, ova snaga nacionalnog i vjerskog znaèenja izazov je kræanskoj savjesti koja, kako kae apostol Petar, mora svijetu dati odgovor za svoju nadu. Dvije ljudske vrline, koje na dan osloboðenja ovoga grada hrvatska drava istièe kao graðanske vrednote, mi katolièki vjernici prepoznajemo i njegujemo kao kreposti nae vjere. I pobjeda i zahvalnost bremeniti su religioznim znaèenjem. To znaèi da u naem ljudskom djelovanju - i u pobjedi i u zahvaljivanju vjernik ima nadnaravno uporite. Pobjeda je, braæo i sestre, temeljni biblijski izrièaj. Èovjek je od iskona u nekom stalnom sukobu izmeðu dobra i zla. Povijest ljudska poèinje zapravo porazom. Projekt Boji s èovjekom nije izdrao prvo iskuenje. Ali se Bog pokazao nepobjediv. On je uzeo èovjekov poraz na sebe i obeæao konaènu pobjedu nad zlom. Nada koja se na to obeæanje oslanja, moe se oèitovati na bezbroj naèina. Jedno je ipak sigurno: svaka vjera u pobjedu Dobra ima svoje ishodite u Bojem saveznitvu. S druge pak strane svaki je èovjek iskuavan da se prikloni silama zla. Zlo je ponekad tako moæno da se predaja nameæe kao èin razbora. Sila ne raèuna s Bojom snagom. Bog je na strani velikih bataljuna - govorio je Napoleon. Nakon to su u Drugom svjetskom ratu Nijemci uli u Pariz, Andre Gide je u ime razbora pozivao Francuze na pokornost. Za vrijeme Domovinskog rata bilo je u Hrvatskoj ljudi, a u svijetu jo vie, koji nisu vjerovali u nau pobjedu. Odnos je snaga bio takav da su veliki bataljuni bili na suprotnoj strani. U tom stranom èasu nae povijesti, braæo i sestre, ni hrabrost nae mladosti, ni odluènost èitavog naroda nije mogla biti jamac za nau pobjedu. Sigurnost je u pobjedu mogla dati samo vjera koja ima uporite s one strane smrti. Vjera u hrvatsku pobjedu bila je vjera u pobjedu Dobra. Nastavak na sljedeæoj stranici 30 DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI Hrabrost i odluènost bio je naèin svjedoèenja vjere u Dobro. Ta nam je snaga vjere davala sigurnost u pobjedu. Ta vjera, vjera koja omoguæuje pobjedu u ratu, moe hrvatskoj dravi i drutvu biti oslonac ivota u miru. Samo vjera u pobjedu Dobra moe naem narodu omoguæiti da izgradi drutvo po mjeri èovjeka. Ovoj su naciji i danas najpotrebniji ljudi vjere. Ljudi vjere mogu ostati sami, ljudi vjere mogu biti u manjini, ljudi vjere mogu biti nepriznati i nepoznati, ali su samo ljudi vjere u jednoj zemlji njezina snaga i njezina pobjeda. Uz blagdan Domovinske zahvalnosti, braæo i sestre, valja posebno naglasiti da se ljudi vjere naroèito prepoznaju po vjernièkoj zahvalnosti. Biblijska je vjera vjera zahvaljivanja. Pravi vjernik neprestano velièa Boga zbog njegovih dobroèinstava. Blaena je Djevica Marija najveæi uzor zahvalne vjernice. Pjesmom zahvalnicom «Velièa dua moja Gospodina» Gospa otkriva dosege svoga vjernièkog iskustva. Od nje se Crkva uèi, od nje uèi kræanska zajednica, od nje se svaki kræanin uèi vjernièkoj zahvalnosti neznatne». Ovo svjedoèanstvo Gospine vjere èuvali smo kao povijesnu nadu. Iz narataja u narataj ièekivali smo dan velikog oèitovanja. Draga braæo i sestre, veliko je oèitovanje dolo naem narataju. Poèetkom je prologa stoljeæa u njedrima ove svete zemlje pronaðen Gospin pralik kojeg su nai biskupi nazvali Gospa Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta. U razdoblju progona vjere oko ovog su se pralika dogaðali najveæi vjernièki skupovi: u Solinu, u Ninu i Mariji Bistrici. Oko ovog su se pralika okupljali prognani hrvatski katolici irom svijeta. Nakon pobjede u Domovinskom ratu u kraljevskom je hrvatskom gradu Kninu i Gospa dola na svoje. Ovdje konaèno, u svojoj prapostojbini, Gospa Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta okuplja hrvatsku naciju. U ovoj tronoj baraci, uvjereni smo, Gospa nastavlja svoju ulogu odgojiteljice vjere hrvatskoga puka. Najveæi prorok suvremenog svijeta, papa Ivan Pavao II., tri je puta u proloj godini hrvatsku naciju posvetio Gospi Velikoga Hrvatskog Krsnog Od «stoljeæa sedmog», iz narataja u narataj, Zavjeta. Nakon zadnjega pohoda Hrvatskoj na vjera se hrvatskog puka oblikovala i rasla kroz rastanku je kazao: »I tebi koja si Gospa Velikoga poseban odnos prema Nebeskoj Majci. Kao to Hrvatskog Krsnog Zavjeta povjeravamo danas dijete na prsima majke usisava i vjeru njezinu, tako same sebe, zemlju ovu svu i narod sav se narod na napajao Gospinom vjerom. Ona je hrvatski». Slièno je ponovio prigodom primanja naa odgojiteljica u vjeri. Hrvatski je katolicizam povelje poèasnog dubrovaèkog graðanina i u pismu marijanski, ne samo po odanoj pobonosti Gospi, hrvatskoj katolièkoj mladei u ibeniku. nego i po tome to se od Gospe hrvatski katolik Mi smo narataj, braæo i sestre, koji je doivio uèio vjerovati. Èuvao nas je i saèuvao Gospin veliko Boje oèitovanje. Mi smo narataj koji je zagovor, ali i njezino vjernièko svjedoèenje: Bog doivio ispunjenje Gospina prorotva: «silne zbaci silne baca s prijestolja, a uzvisuje neznatne. s prijestolja, a uzvisi neznatne». Mi smo narataj Kad je narod na bio porobljen, kad je zemlja hrvatskih vjernika koji za dan pobjede duguje naa bila poharana, kad je vjera naa bila zahvalnost Bogu i Gospi. Dugujemo GOSPI proganjana, kroz stoljeæa mnoga, tada je ova VELIKOGA HRVATSKOG ZAVJETA svetite u «hrvatska zemlja èuvala uspomene nae, a Gospa Kninu, dostojno zavjeta hrvatske nacije. Dugujemo lozu nau» - kako lijepo kae veliki umjetnik. Ta se Gospi crkvu domovinske zahvalnosti. Gospina uloga odgojiteljice vjere i èuvarice Braæo i sestre! Nakon devet godina od pobjede, hrvatske loze na poseban naèin oèitovala ovdje u moda se ohladio prvotni nacionalni zanos. Moda Kninu. Uz prijestolje dobroga hrvatskog kralja Zvonimira crkva je Svete Marije ovdje u Biskupiji su mnogi umorni od velikih djela. Netko je veæ bila duhovno arite hrvatskoga kraljevstva. Ovdje kazao: Ne koriste domovini vjernici koji idu su se Hrvati od Gospe uèili vjerovati i nadati: silne pravim putem, kad svi ljudi idu pravim putem; baca s prijestolja, a uzvisuje neznatne. I kad je domovini su potrebni vjernici koji idu pravim kraljevska naa loza isèupana a svetite sa putem i kad èitav svijet ide naopako. Hvala Bogu, zemljom sravnjeno, ostalo nam je Gospino u hrvatskom narodu ima ljudi vjere. Oni pobjeðuju. svjedoèenje: »silne baca s prijestolja, a uzvisuje Amen. Fra Ivan Nimac DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 31 SREDINJA PROSLAVA NACIONALNOG BLAGDANA ODRANA U KNINU I ove se godine, 5. kolovoza, sredinja proslava nacionalnog blagdana pobjede i Domovinske zahvalnosti najsveèanije slavila u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Sveèana sveta misa za domovinu slavila se u upnoj crkvi sv. Ante. Misno slavlje predvodio je upnik i dekan kninski fra Ivan Nimac. U koncelebraciji su bili provincijal dr. fra eljko Toliæ, generalni definitor franjevaèkog reda dr. fra ime Samac, gvardijan kninskog samostana fra Petar Klariæ te jo desetak sveæenika. Misne dijelove pjevao je upni zbor Sv. Ante iz Knina pod ravnateljicom s. Ivanom Oltran. Ove su godine misnom slavlju s kninskim vjernicima prisustvovali najodgovorniji ljudi hrvatske drave: predsjednik drave gosp. Stipe Mesiæ, predsjednik Hrvatskog sabora gosp. Vladimir eks, predsjednik Hrvatske vlade dr. Ivo Sanader, dopredsjednici Hrvatske vlade gospoða Jadranka Kosor i dr. Andrija Hebrang te gospoda ministri Boo Bikupiæ, dr. Marijan Mlinariæ, Boo Kalmeta, Berislav Ronèeviæ i Dragan Primorac. Pratili su ih brojni dravni dunosnici, èasnici Hrvatske vojske, stranaèki prvaci i gradski uglednici. U propovijedi je upnik interpretirao dvije ljudske i graðanske vrline - pobjeðivanje i zahvaljivanje kao kreposti kræanske vjere. Bitne misli koje je izrekao u nedjelju 1. kolovoza na misi koju je pratila Hrvatska televizija ponovio je vjernicima i politièkim ljudima na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Na kraju propovijedi upnik je naglasio na vjernièki i nacionalni dug prema Bogu i Gospi Velikoga Hrvatskog Zavjeta: Mi vjerujemo, mi duboko vjerujemo da Bog ima udjela u naoj pobjedi, kazao je propovjednik. Bog je imao udjela u pobjedi i mora biti proslavljen pobjedom. Bog je imao udjela u pobjedi i zato smo dunici Boji. Zaduili smo se kod Boga biblijskim dugom: Nastavak na sljedeæoj stranici Sveta misa za Domovinu slavila se u crkvi sv. Ante 32 DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI - Duni smo Bogu pravdu i mir u zemlji Hrvatskoj. Nakon svete mise u samostanu sv. Ante Jer veli Biblija: u danima njegovim cvjetat æe pravda prireðeno je primanje za visoke dravne i mir velik. dunosnike i uglednike. Narodne prvake i sve - Duni smo se èuvati svake osvete. Jer veli uzvanike pozdravili su kninski gvardijan i provincijal Biblija: «tko ubije Kajina sedmerostruka osveta na Franjevaèke Provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita. njemu æe se izvriti». - Duni smo tititi pravednost Abelovu. Jer Biblija svjedoèi: «Kajin je nasrnuo na brata Abela». Nijednom sudu ovoga svijeta, ni narodnom ni meðunarodnom, ne smijemo povjerovati da su obadva kriva. Braæo i sestre, nakon devet godina od pobjede, mi smo vjernici jo uvijek duni Gospi Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu sagraditi zavjetnu crkvu domovinske zahvalnosti. Duni smo naratajima koji dolaze ostaviti znak vjere s kojom smo pobjeðivali i s kojom æemo pobjeðivati. Gosti su se u samostanu zadrali neto manje od sat vremena. Nakon susreta u samostanu slavlje je nastavljeno na kninskoj tvrðavi gdje je podignuta nova pobjednièka zastava. Stara je zastava kao dar za novu crkvu poklonjena Franjevaèkom samostanu sv. Ante u Kninu. UPNIK Ovog sveèanog i slavljenièkog dana u 14,30 sati u Domu HV-a na ljetnoj terasi, provincijal dr. fra eljko Toliæ, generalni definitor iz Rima dr. fra ime Samac, gvardijan fra Petar Klariæ, dekan i upnik kninski fra Ivan Nimac i fra Tomislav Duka sastali su se s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesiæem, predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom eksom, predsjednikom Vlade Republike Hrvatske dr. Ivom Sanaderom i s njihovim suradnicima. Oputena atmosfera u Domu hrvatske vojske U oputenoj atmosferi razgovaralo se o situaciji u Kninu i odnosima drave Hrvatske prema vjerskim zajednicama. Na kninskoj tvrðavi odrana je sredinja proslava OLUJA - NAJSLAVNIJA POBJEDA 5. 8. 2004. -U naem Domovinskom ratu bilo je sjajnih bitaka i pobjeda, ali posebno je znaèajna Oluja i ta pobjeda, jer ona je donijela Hrvatskoj mir. Ona je navijestila i prestanak rata u BiH, ali je Oluja, mogu slobodno reæi, zaustavila irenje ratnog poara na iri europski prostor. Zato je vano da saèuvamo dignitet Domovinskog rata, naih bitaka i pobjeda. Ne smijemo optereæivati te sjajne pobjede onim to su uèinili pojedinci. Moramo na takav naèin slaviti i na takav naèin se podsjeæati da oni koji su ginuli za ove pobjede i nau dananju slobodu, i ovu Hrvatsku, ne budu nikada zaboravljeni kazao je predsjednik RH Stipe Mesiæ na kninskoj tvrðavi, na sredinjoj DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 33 proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, kojoj su prisustvovala najvia dravna izaslanstva. Uz predsjednika su na proslavi bili premijer Ivo Sanader i potpredsjednici Vlade Jadranka Kosor i Andrija Hebrang, predsjednik Sabora Vladimir eks, saborski zastupnici, predstavnici brojnih stranaka HDZ-a, HSP-a, DC-a, HB-a i drugi. osjeæajem sreæe. Svi se sjeæamo tog dana kada su nai mediji javljali da je HV ula u Knin i kada je predsjednik Tuðman poljubio zastavu na kninskoj tvrðavi i ponosni smo na te dane. Domovinski rat je u samim temeljima hrvatske drave, moramo posebno biti zahvalni onima koji su dali svoj ivot u tim operacijama hrvatskim braniteljima i civilnim rtvama, bez kojih ne bismo danas uivali u slobodi samostalne, suverene demokratske Hrvatske kazao je Sanader na tvrðavi. Dr. Ivo Sanader kazao je da se na dananji dan prisjeæamo najslavnijih akcija u novijoj hrvatskoj povijesti Bljeska i Oluje. -Te operacije æe ostati zlatnim slovima upisane u hrvatskoj Predsjednici Republike, Vlade i Sabora prije povijesti, jer su omoguæile hrvatsku slobodu, stabilnost i buduænost hrvatske drave. Ponosni sveèanosti poloili su vijence kod sredinjeg kria smo na ove dane, kojih se prisjeæamo s velikim na gradskom groblju Knin u spomen na poginule hrvatske branitelje. Vijence su poloili i ministri obrane i unutarnjih poslova Berislav Ronèeviæ i Marijan Mlinariæ, ministrica obitelji i branitelja Jadranka Kosor, predstavnici braniteljskih udruga, saborski zastupnici ibensko-kninske upanije, upan Duje Stanèiæ, gradonaèelnik Vinko Mariæ i izaslanstva brojnih politièkih stranaka. Potom su predsjednik Mesiæ i premijer Sanader sa suradnicima prisustvovali svetoj misi za Domovinu u crkvi sv. Ante, koju je predvodio kninski upnik fra Ivan Nimac. Hrvatski vojnici ponosno i dostojanstveno slau hrvatsku zastavu prije uruèenja gvardijanu fra Petru Klariæu Predstavnici Vlade bili su na otvorenju izlobe radova djece poginulih hrvatskih branitelja u crkvi sv. Barbare na tvrðavi, te posjetili novootvoreni Centar za edukaciju i raèunalnu tehnologiju. Premijer Sanader sa suradnicima posjetio je glavni gradski trg Ante Starèeviæa, gdje se susreo s graðanima Knina i zapjevao s ansamblom «Bonaca» «Viva Croatia», a potom je posjetio prognanièko naselje u Golubiæu, gdje je nedavno poèela izgradnja novog naselja u sklopu projekta stambenog zbrinjavanja i povrata imovine. Na kninskoj tvrðavi s velikim transparentima su se pojavili predstavnici Hrvatskog bloka sa svojim predsjednikom dr. Iviæem Paaliæem, obuèeni u bijele majice s natpisima «nema predaje» i «Pomaemo generalu Gotovini besplatno». Gosp. Draenko Samardiæ, ravnatelj Kninskog muzeja, uruèuje zastavu ocu gvardijanu ivana Juras 34 RAZGOVOR VRIJEDNI DAROVI ZA GOSPU VE Potovani èitatelji Glasnika sv. Ante, èast nam je to moemo za ovaj boiæni broj uèiniti razgovor s dvije znamenite dobroèiniteljice koje su pomagale kninskoj sirotinji odnosno darovale novèane darove u ime Udruge ili u svoje osobno ime za gradnju zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. To su: gospoða Ljilja Vokiæ, biva ministrica kolstva i porta i umirovljenica humanitarka gospoða Katica Klariæ iz Resnika. Nadam se da æe one svojim primjerom potaknuti i ostale dobroèinitelje neka pomognu kninskoj sirotinji, preko naeg upnog Caritasa i preko naeg Franjevaèkog samostana sv. Ante, gradnju zavjetne crkve. Iskreno zahvaljujemo gospoðama Vokiæ i Klariæ na nesebiènoj portvovnosti i ljubavi za nas Kninjane. RAZGOVOR S GÐOM. PROF. LJILJOM VOKIÆ Prof. Ljilja Vokiæ Gospoðo Vokiæ, molim Vas da se predstavite naim èitateljima, iako svi u Hrvatskoj za Vas znaju jo iz vremena kada ste bili ministrica kolstva i porta, a Kninjani preko Vaih dobrotvornih akcija za Knin. Recite nam neto vie o sebi, ono to ne znamo? Iako mislim da oni koji su pratili moj rad vie manje znaju o mom ivotu i poslovnim djelovanjima, evo kratkog ivotopisa za druge. Roðena sam kao èetvrto od estoro djece svojih roditelja u neposrednoj blizini Ljubukoga u mojoj dragoj Hercegovini 1948., tjedan iza Sv. Ante. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrila sam u Ljubukom, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila sam u vie osnovnih i srednjih kola, a stjecajem ivotnih i povijesnih okolnosti bila sam i ministrica prosvjete u Vladi RH od 12. listopada 1994. do 4. oujka 1998. predugo to kaete? Danas sam ponovno ravnateljica VII. gimnazije, vrlo uspjene kole u Hrvatskoj. U pamæenju naeg hrvatskog naroda ostali ste kao velika ministrica. Kaite nam neto o Vaem ivotu i radu kao ministrice. Bilo je to vrlo, vrlo teko razdoblje za moju Domovinu, moju obitelj jer sam èesto izbivala, a naravno i za mene osobno, jer sam jako puno radila. Bilo je to i vrijeme velikih hrvatskih radosti (Oluja i Blijesak) te mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Biti ministrica u mojim oèima i djelima bilo je biti odgovoran i puno raditi. Zahvaljujem Vam na ovom velika ministrica kako u èijim oèima, dragi moj fra Petre. Dok sam bio upnik upe Dubravice i upravitelj upe Rupe (1988. 2000.), pomogli ste obnovu ratom zapaljene Osnovne kole u Rupama i gradnju nove kole u Dubravicama jer su staru kolu sruili pobunjeni pravoslavni Srbi u Domovinskom ratu. Zanima me, ne samo na ovom primjeru, nego i na primjeru obnove, to ste sve uèinili u obnovi u kolstvu koje je pretrpjelo veliku tetu u Domovinskom ratu? U vrijeme mog mandata obnovljeno je, ili sagraðeno, ili zapoèeto sa gradnjom 164 kola. Da se tako nastavilo u mirnom razdoblju, lako bismo provodili reformu. Ne moe se reformirati kolstvo, ako u Hrvatskoj 60 kola radi u 3 smjene, a gotovo 70% kola u dvije smjene. Najdrae su mi kole koje sam otvorila uz dravnu granicu, da djeca ne idu u susjedne drave u kolu, jer nemaju svoju. Kada ste èuli za moj apel 2001. godine «Spasimo gladne» i za apel naih biskupa Splitsko-makarske metropolije: naeg ibenskog mons. Ante Ivasa, nadbiskupa splitsko-makarskog dr. Marina Bariiæa, biskupa dubrovaèkog dr. elimir Puljiæa i biskupa hvarsko-braèko-vikog mons. Slobodana tambuka, kako treba pomoæi siromanim Kninjanima, odmah ste se meðu prvima odazvali naem apelu i svesrdno pomogli kninskoj sirotinji preko naeg Caritasa upe sv. Ante. Uz to to sam profesorica i ravnateljica kole, ja sam predsjednica drutva «Hrvatska ena», domoljubne humanitarne udruge osnovane 1921., 1945. ukinute, a 1990. obnovljene u Hrvatskoj. U njoj 35 RAZGOVOR LIKOGA HRVATSKOG ZAVJETA se okupljaju sve dobre i plemenite gospoðe koje ele pomoæi svojim radom i skupljanjem donacija. To smo mi radili na Va poziv, i mnogi dobri ljudi su se odazvali, te smo pomogli tako ljudima u Kninu i Vukovaru. Ovih dana dovravamo kuæu s dobrim ljudima nadomak Pregrade u Hrvatskom zagorju obitelji koja ima devetoro djece i tako pomalo pomaemo koliko moemo. Ni ove godine od Vlade RH nismo dobili potporu za struju, vodu i grijanje nego nam u tom pomae grad Zagreb i dobroèinitelji. Udruga «Hrvatska ena» iz Chickaga, grana broj 1, kojoj je na èelu gospoða Nevenka Jurkoviæ, puno je pomogla kninskoj sirotinji. Kakva je Vaa suradnja s tom Udrugom? Udruga «Hrvatska ena» iz Chickaga, grana br. 1, je sljednica ukinutog drutva iz 1945. ene koje su tada napustile Hrvatsku i druge dijelove drave saèuvale su kontinuitet drutva. To su sve dobre i plemenite gospoðe na èelu s gospoðom Jurkoviæ. One su pomagale uvijek. Kupile su od donacija mnoge potrebne medicinske instrumente naim bolnicama, malo ih je njima izrazilo zahvalnost. Pa i Kninu su pomogle, i nas poticale na to djelovanje. Vaa je Udruga iz Zagreba financirala novi Put kria u baraci koju privremeno nazivamo crkvom Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Recite nam neto vie o Vaoj akciji. S radoæu smo darovali taj Put kria ranjenom narodu, jer na kraju krinog puta Isus je uskrsnuo i probudio nadu. Neka radost i nada budu uvijek uz sve kojima je pomoæ potrebna. Buduæi da ste, Vi i Vaa udruga, prvi dali najveæi dar u vrijednosti od 100.000,00 kn za gradnju zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta i za Put kria, prvi ste ove godine i dobili na dar hrvatsku zastavu sa znamenite kninske tvrðave uoèi blagdana sv. Ante. Znam da ste tada bili presretni, kad ste èuli za ovaj dar. to moete danas o tome reæi i kako su dar primile èlanice Vae Udruge? Ponosna sam to sam u ime Drutva prva dobila zastavu s kninske slavne tvrðave. Crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta moraju poduprijeti svi, na prilog je bio simbolièan èin i putokaz drugima. Po èemu æemo se djecom Bojom zvati, ako ne pomaemo jedni drugima. Ali dobiti zastavu bila je za mene velika, velika Gvardijan fra Petar Klariæ uruèuje hrvatsku zastavu prof. Lj. Vokiæ u nazoènosti kninskog dekana i upnika fra Ivana Nimca radost, na èemu u ime obradovanih èlanica i svoje osobno ime jo jednom zahvaljujem. Ovih sam dana uruèio drugu zastavu s kninske tvrðave dobroèiniteljici umirovljenici Katici Klariæ iz Resnika koja je darovala 105.000,00 kn za gradnju Gospine crkve u Kninu. Izmeðu ostalog dobroèiniteljica je izjavila kako je to njezin zavjetni dar i kako je za ovu akciju gradnje zavjetne crkve u Kninu proèitala u Glasniku sv. Ante, u èlanku koji govori kako ste Vi u ime Vae udruge primili prvu hrvatsku zastavu. Osobno mi je kazala gospoða Katica: «Kad mogu Hrvatska ena i Ljilja Vokiæ darovati 100.000,00, mogu i ja 105.000,00 jer sam ionako odluèila sagraditi zavjetnu kapelu u èast Majci Bojoj koja me je titila od bolesti i od prometne nezgode». Molim Vas Va komentar na sve ovo. Uh, dragi Boe kud æe ljepeg dara! Bilo bi mi drago, kada bi se svatko natjecao s gospoðom Katicom i dao 110.000 kn, pa tako redom. Morate angairati sve hrvatske gradove i gradonaèelnike da pomognu gradnju crkve. Hoæete li se i dalje svesrdno zauzimati za kninsku sirotinju i za gradnju zavjetne crkve u Kninu? Planiramo ponovno uruèiti hrvatsku zastavu s kninske tvrðave onom dobroèinitelju koji dade najveæi dar za gradnju crkve. Nakon ova dva velika dara, treæi ne bi «smio» dati manji. Hoæete li uspjeti naæi treæeg dobroèinitelja? Nastavak na sljedeæoj stranici 36 Trudimo se svi da pronaðemo treæeg i tako redom dobroèinitelja. Oglasite putem telefonskog poziva, piite onima koji imaju novac ja obièavam napisati: Duni ste prema Domovini svom narodu pomoæi. U poslu su pomagali. I na kraju, dok Vam iskreno zahvaljujem na Vaem iskrenom razgovoru, koja bi bila Vaa poruka Kninjanima za Boiæ i Novu 2005. godinu? Proèitah neki dan da je Bogu najdrai èovjek koji ljubi drugog èovjeka, tko dakle ima srca, ali i strpljenja. Strpljenje oplemenjuje, molitva produhovljuje, a dobra djela promièu nas k blinjima, a preko njih k Bogu. Neka dobri Bog obasja Betlehemskom svjetloæu svaki kutak vae due, bila ova pusta, jadna ili ispunjena. Nikada se ne preputajte oèaju dok god znate da je On uz sve nas. Sretna vam i blagoslovljena Nova 2005. godina u kojoj æemo slaviti desetu obljetnicu bitke nad bitkama, pobjede nad pobjedama. Slava Oluji! RAZGOVOR S GÐOM. KATICOM KLARIÆ Gospoðo Klariæ, recite nam neto vie o Vaem ivotu i radu. Roðena sam 7. travnja 1936. kao esto dijete Franje i Antonije kof u Gornjoj Batini, upa Belec kod Zlatara u Hrvatskom zagorju. Obitelj mi je ivjela iskljuèivo od ratarstva i djeca su se u njoj odgajala Gða. Katica Klariæ u velikoj i iskrenoj pobonosti. Otac i starija braæa, naroèito pokojni Fabijan, neprestano su bili u nemilosti komunistièkih vlasti jo petnaestak godina nakon zavretka 2. svjetskog rata, tako da je cijela obitelj ivjela u stalnom strahu. Uspjela sam se 1958. godine zaposliti u konfekcijskom poduzeæu Mladost u Zlataru, gdje sam radila 11 godina. Recite nam neto vie o Vaem odlasku na rad u Njemaèku. Kad je zapoèeo uèestali alosni odlazak naih ljudi na takozvani privremeni rad u Njemaèku, na veliku alost roditelja i braæe odluèila sam se na to i od 1969. do 1997., dakle 28 godina, u Njemaèkoj, u gradu Schwenningenu, radila sam normalno radno vrijeme u gradskoj bolnici kao èistaèica, a u svako slobodno vrijeme obavljala sam poslove u pojedinim obiteljima RAZGOVOR ili ustanovama koje sam uspjela dobiti. Neprestano sam novèano pomagala roditeljima i braæi, a nakon udaje za Stjepana Klariæa iz Resnika kod Zagreba, inaèe takoðer zaposlenog u Schwenningenu, pomagati sam trebala i suprugovim roditeljima. Suprug Stjepan naglo je preminuo 1994. te sam otad udovica. Puno ste se zauzimali da pomognete domovini u vrijeme Domovinskog rata. to moete o tome reæi? Kad je zapoèela srpska agresija i obrambeni Domovinski rat, nai su se Hrvati u inozemstvu, naroèito u Njemaèkoj, poèeli tjenje povezivati da bi bili djelotvorniji i uspjeniji u prikupljanju svakovrsne pomoæi za domovinu i svoj narod u ratu. S takvom namjerom misionar Luka Luciæ osnovao je u Schwenningenu 7. oujka 1992. zajednicu hrvatskih ena Hrvatica, u èije sam vodstvo odmah izabrana, te sam otad meðu najaktivnijim èlanicama. Zajednica je na sve moguæe naèine promicala hrvatske interese, prije svega informirajuæi njemaèko stanovnitvo o obrambenom karakteru Domovinskog rata, o straviènoj srpskoj agresiji i nedjelima èinjenim nad Hrvatima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te potièuæi na pruanje svakovrsne pomoæi. Neke su èlanice od Katolièke misije Rottweil svaka na svoje osobno ime dobile punomoæ kojom su smjele doslovno prosjaèiti od kuæe do kuæe pomoæ za svoju Hrvatsku. Zajednici Hrvatica priznanje su odavali i Nijemci smatrajuæi da su hrvatske ene meðu sliènim udrugama stranaca u Njemaèkoj najmarljivije. Vas je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuðman odlikovao Spomenicom Domovinskog rata. to moete o tome reæi? Ja imam lijep broj priznanja i zahvalnica koje sam godinama dobivala. Za svoj sam doprinos obrani Hrvatske odlikovana od predsjednika Tuðmana 1996. Spomenicom Domovinskog rata. Recite nam kako ste doli na misao da darujete ovaj vrijedni iznos od 105.000 kn za gradnju zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu? Imala sam elju napraviti zavjetnu kapelicu u èast Majci Bojoj u svom dvoritu u Resniku kod Zagreba. Godine su prolazile a u meni se sve vie i vie budila elja da napravim zavjetnu kapelicu. U tom vremenu vratila sam se iz Njemaèke gdje sam dobila zasluenu mirovinu. Osim toga imala sam dva-tri prometna udesa s automobilom. Bogu hvala i Majci Bojoj, uvijek sam ostala nepovrijeðena iako sam jedanput upala s automobilom u veliku provaliju na obronku Medvjednice RAZGOVOR 37 nadomak Zagreba. U svemu tome vidim Boji prst i moænu zatitu Majke Boje. Osim toga imala sam i nekoliko vrlo tekih operacija na rukama koje su uspjeno uspjele. Kako ste saznali da se treba graditi zavjetna crkva u Kninu? Nedavno sam proèitala Glasnik sv. Ante koji izdaje Franjevaèki samostan i upa sv. Ante iz Knina, kojeg sam dobila na dar. U Glasniku sam proèitala kako se namjerava graditi zavjetna crkva Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Osim toga proèitala sam kako je Hrvatska ena iz Zagreba darovala 100.000,00 kn za gradnju zavjetne crkve i Put kria i kako je dobila na dar zastavu s kninske tvrðave. Bilo mi je vrlo drago da se mnogi dobroèinitelji ukljuèuju u akciju gradnje zavjetne crkve. I ja sam odluèila izvriti svoj zavjet jer sam se nala u moguænosti da sam mogla to izvriti. Osim toga ja sam u poznim godinama i eljela sam izvriti svoj zavjet. Stoga sam darovala 105.000,00 kn Franjevaèkom samostanu sv. Ante sa eljom da se ovaj moj dar utroi za gradnju zavjetne crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Gospoðo Katice, kada ste uplatili ovaj dar nazvao sam Vas telefonom i izvijestio Vas kako Vama pripada hrvatska zastava sa znamenite kninske tvrðave koju je poklonio Kninski muzej za onog dobroèinitelja koji dade najveæi dar za gradnju spomenute zavjetne crkve. Kako ste doivjeli ovu radosnu vijest i to ona za Vas znaèi. Bila sam ugodno iznenaðena, za mene je bilo vrlo vano da sam izvrila svoj zavjet ali sam ipak presretna to mi je iskazana tolika velika èast. Cijeli hrvatski narod zna to znaèi hrvatski kraljevski grad Knin, to znaèi kninska tvrðava i to znaèi kada je 5. kolovoza 1995., na blagdan Gospe Snjene na prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuðman poljubio hrvatsku zastavu na znamenitoj kninskoj tvrðavi kada je Knin bio osloboðen. Tog dana osobno sam bila sretna, a vjerujem i svi Hrvati u domovini i svijetu. Stoga sam na poseban naèin ponosna. Primili ste 3. studenoga 2004. hrvatsku zastavu. Zanima me to æete s njom uèiniti, ne samo ove dane nego i za buduænost? Neko vrijeme imat æe poèasno mjesto u mom obiteljskom domu u Resniku, a zatim, sretna sam to æu je moæi pokloniti svome bratu Stjepanu i njegovoj obitelji koja ivi u Zlataru. elja mi je da se ova zastava prenosi iz pokoljenja na pokoljenje i neka mladi narataji moje obitelji budu ponosni na nau povijest, sadanjost i buduænost. Gvardijan uruèuje hrvatsku zastavu gði. Katici Klariæ Gospoðo Katice, Vi se prezivate Klariæ. Odakle Vam to prezime? Kao to sam veæ rekla, ja sam roðena kao kof u Gornjoj Batini, a udala sam se u Resnik za Stjepana Klariæa. Èujem da se i Vi prezivate Klariæ. Iako smo istog prezimena, u ivotu se nikada nismo sreli, ni èuli, niti smo u bilo kakvim rodbinskim vezama, ali nas je povezala Majka Boja da moemo zajednièki iriti njezinu slavu. Vaa poruka dobroèiniteljima i èitateljima Glasnika sv. Ante? Drago mi je to æe se graditi zavjetna crkva Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. eljela bih da se to prije sagradi ali sam svjesna da to iziskuje puno napora i financijskih sredstava. elja mi je da se mnogi dobroèinitelji i èitatelji Glasnika sv. Ante ukljuèe u ovu veliku nacionalnu i duhovnu akciju. Smatram da gradnja ove zavjetne crkve nije samo vezana uz Knin nego uz cijelu naciju, uz sve Hrvate u domovini i svijetu jer je to zapravo na svehrvatski zavjet. Tako sam to ja. Buduæi da æe ovaj broj Glasnika iziæi za Boiæ, od srca svima èestitam Boiæ, Boiæne blagdane, da Nova godina bude sretna i blagoslovljena i da se poène graditi zavjetna crkva Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u novoj godini. Razgovor vodio fra Petar Klariæ, gvardijan 38 CARITAS POMOÆI JE IZ DANA U DAN SVE MANJE, A POTREBE SU I DALJE VELIKE K roz ovo pola godine od blagdana sv. Ante do Boiæa na Caritas redovito pomae kninskoj sirotinji onoliko koliko poalju dobroèinitelji. Od 2500 obitelji koje su bile na skrbi naeg Caritasa, danas ih imamo 1000. To znaèi da mjeseèno karitativnu pomoæ trai preko 4000 siromaha. Moe se dobiti dojam kako se 1500 obitelji zaposlilo pa im stoga vie nije potrebna karitativna pomoæ. to se tièe zaposlenja o tome bi mogao kazati neto vie Zavod za zapoljavanje u Kninu. Dok je na Caritas imao vie hrane, higijene i drugih potreptina i dok su bile javne akcije moglo se vie i pomoæi. Smanjenim dotokom hrane i drugih potreptina, «postroili» su se kriteriji dodjele karitativne pomoæi. Tako u ovoj, 2004., da bi netko dobio pomoæ u naem Caritasu, potrebno je da obitelj ispuni sljedeæe uvijete: mora donijeti pismeno Rjeenje da je na socijalnoj skrbi, svakog mjeseca mora predoèiti ovjereni karton sa Zavoda za zapoljavanje, a primanja po èlanu obitelji ne mogu prijeæi 400,00 kn. Tako npr. jedna èetveroèlana obitelj, da bi dobila nau pomoæ, ne moe imati primanja veæa od 1600,00 kn. S tim novèanim primanjima dotièna obitelj moe vrlo teko preivjeti. Da nije karitativne pomoæi mnoge bi se obitelji nale u jo veæoj nevolji. Kroz ovo pola godine voditelju Caritasa obraæaju se pojedine obitelji koje su se nale u vrlo razlièitim ivotnim situacijama. Za nas su novina u Caitasu one obitelji koje do sada nisu traile pomoæ od Caritasa, a danas je trae jer su se nali u inim tekim situacijama, posebice kada su im djeca upisala srednju kolu ili fakultet. I takvim obiteljima priskoèimo u pomoæ. Svakodnevno pomaemo siromane obitelji sljedeæim programima: u hrani, obuæi, odjeæi, toplim obrokom Caritasovoj puèkoj kuhinji, u bolesti i nemoæi, Pro vita, stipendiranju siromanih studenata, kupovini ogrjeva, peæi, pomoæ u raznim ivotnim nevoljama, rabljenom namjetaju... Prosljeðujemo darove i onih dobroèinitelja koji ele pomoæi siromanim obiteljima u stambenom zbrinjavanju. Karitativne pomoæi je iz dana u dan sve manje i manje, a potrebe su i dalje velike. Potekoæa je u tome kako pojedinim siromanim obiteljima objasniti da im se ne moe iziæi ususret jer pomoæ slabo pristie. Moda je to i razumljivo iz razloga to su iste obitelji kroz ovo nekoliko godina redovito dobivale pomoæ koju su traile jer je pomoæi bilo. S druge strane, mnoge obitelji razumiju da je pomoæi sve manje i zahvalni su za svaki, pa i najmanji dar. Problem siromanih obitelji koje primaju socijalnu pomoæ u konaènici ne moe rijeiti Crkva. Ona pomae, zahvaljujuæi dobroèiniteljima, koliko moe. Da bi se ovaj «gordijski èvor» razrijeio, kad je u pitanju karitativna pomoæ, jedini je lijek zaposlenje, tj. nova radna mjesta. Ne samo da èovjek radom hrani svoju obitelj, nego ga rad i oplemenjuje. Mi imamo konkretne primjere u naem Caritasu, a to su obitelji koje su bile na skrbi naega Caritasa prije zaposlenja, danas vie nisu iz razloga to redovito primaju plaæu u tvornici DIV ili novootvorenoj tvornici Knauf u Kosovu kraj Knina. E kad bi ovakvih primjera bilo vie, onda bi i pritisak siromanih obitelji bio manji na na Caritas. Dragi dobroèinitelji, dok vam zahvaljujemo elimo vas izvijestiti kako vaa dosadanja pomoæ i rtve nisu bile uzaludne kao to neæe biti ni buduæe, jer su se mnoge obitelji zaposlile, trajno udomile i poèele su normalno ivjeti kao i svaka obitelj u naoj dravi Hrvatskoj. Meðutim, kao to gore istaknusmo, jo postoji 1000 obitelji kojima je i dalje potrebna vaa svekolika ljubav, rtva i potpora. Vas dragi Kninjani, dragi korisnici karitativne pomoæi, molimo da i dalje s ljubavlju i s potovanjem primate darove od naih dobroèinitelja. Morate se suoèiti s istinom, iako je ona bolna, a ta je da je karitativne pomoæi iz dana u dan sve manje i manje. Bez obzira na to mi æemo i dalje pismeno kontaktirati s naim dobroèiniteljima i moliti ih za pomoæ. Kao i do sada preko naeg Caritasa primit æete darove i osjetiti njihovu ljubav. fra Petar Klariæ Ovako male zalihe nedostatne su za 4000 siromaha 39 CARITAS IZVJEÆE O RADU CARITASA UPE SV. ANTE KNIN ZA RAZDOBLJE OD 1.6. DO 10.12.2004. PODJELA CARITASOVE POMOÆI SIROMANIM OBITELJIMA NAZIV UPE BR. OBITELJI BR. PAKETA Sv. Ante Knin 616 2.071 Sv. Jakov Vrpolje 173 625 Zadarska nadbiskupija 5 18 Ostali 88 182 UKUPNO 882 2.896 CARITAS UPE SV. ANTE KNIN Ulica VII. gardijske brigade br. 9 22300 Knin - HR tel: 022/661-770; tel/fax: 022/664-846 e-mail: [email protected] IRO RAÈUNI: • Splitska banka d.d., Podrunica Knin, - kunski raèun: 2330003-1100065850 kod FINA Knin; MB 1524003, poziv na broj: 99 JMBG - devizni raèun: 2330003-1000000013-20003634; SWIFT BACXHR22 • Privredna banka Zagreb d.d., Podrunica Split, - kunski raèun: 2340009-1110091830 - devizni raèun: 703000-0882800-829365; SWIFT PBZGHR2X UREDOVNO VRIJEME: PODUZEÆE AGROPRERADA DINARKA KNINJANKA TVIK OSTALI UKUPNO BR. OBITELJI BR. PAKETA 11 33 4 6 4 15 7 19 111 364 137 437 Od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati. Èetvrtkom od 10 do 12 sati primaju se stranke prema dogovoru. Petkom od 8 do 12 sati redoviti rad sa strankama. Hitne sluèajeve primamo uvijek. Preko tjedna djelatnici Caritasa obavljaju svoje svagdanje tekuæe poslove i obilaze obitelji. Voditelj Caritasa: fra Petar Klariæ CARITASOVA PUÈKA KUHINJA Ul. VII. gardijske brigade br. 17 REKAPITULACIJA 1.6. 10.12.2004. Tel. 022/661-880 KATEGORIJA BR. OBITELJI BR. PAKETA Obitelji s 5 i vie èlanova 196 741 Obitelji s manje od 5 èl. 686 2.155 UKUPNO 882 2.896 KATEGORIJA Samohrani roditelji Invalidi i bolesni Poduzeæa Ostali UKUPNO BR. OBITELJI BR. PAKETA 70 144 137 531 882 262 567 437 1.630 2.896 U razdoblju od 1.6. do 10.12.2004. podijeljeno je 2.896 paketa, a 882 obitelji dobilo je pomoæ. Caritasova puèka kuhinja kroz ovo vrijeme podijelila je 19.167 obroka. RADNO VRIJEME od 7 do 14 sati PODJELA TOPLIH OBROKA siromasima od 11,30 do 13 sati. CARITASOVO SKLADITE Ul. IV. gardijske brigade br. 9 Tel. 022/660-282 Podjela obiteljskih paketa ponedjeljak, srijeda, petak od 11 do 13 sati. Podjela obuæe utorkom i petkom od 9 do 12 sati. Podjela odjeæe èetvrtkom od 8 do 12 sati. 40 IZ PROLOSTI Crtice iz prolosti kninskoga podruèja sa starih zemljovida DOKAZ STRATEKOG I PROMETNOG ZNAÈAJA KNINA OD PAMTIVIJEKA DO DANAS K ninski muzej u okviru redovite djelatnosti kontinuirano organizira i prireðuje tematske izlobe iz kninske prolosti. 2002. godine, u povodu Dana domovinske zahvalnosti, izraðena je zanimljiva izloba Kninsko podruèje na starim zemljovidima, koja je izazvala pozornost posjetitelja. Naime, izloba pokazuje prije svega dokumentarnu vrijednost starih zemljovida, koji su, unatoè manjkavostima, nedostacima, pa èak, u poèetku i netoènom naèinu prikazivanja odreðenoga podruèja, svojim suvremenicima ipak pruali zemljopisne, ali i mnoge druge informacije. Nama pak, danas, govore o nizu spoznaja i predodaba koje je svijet imao o nekom zemljopisnom prostoru, a znanosti i struci, èesto puta, slue kao izvor i pomagalo u izuèavanju raznovrsne tematike odreðenoga podruèja u prolosti. Tako nam toponimija (nazivi naselja i drugih lokacija), ucrtana ili upisana na starim kartama, govori o postojanju i trajanju jednoga naselja, a ponekad je to i prvi pisani spomen nekoga mjesta. Ima i takvih karata koje nam, uz nazive mjesta, rijeka, reljefa, likovno (shematskim crteom) predoèavaju i izgled nekadanjih naselja i drugih objekata. Prve karte, na kojima je zastupljeno i kninsko podruèje, a koje potjeèu iz antièkih izvora su Ptolomejeva Peta karta Europe, s prikazom rimskih provincija Ilirika i Panonije, tiskana u 15. i 16. stoljeæu (izvornik potjeèe iz 2. stoljeæa poslije Krista) i Tabula Peutingeriana (izvornik potjeèe iz 3. - 4. stoljeæa poslije Krista), a tiskana je u sljedeæim stoljeæima, nakon to je 1498. godine pronaðen izvornik. Tabula Peutingeriana je ustvari zemljopisno-itinerarni zemljovid, odnosno putni vodiè na kojem su upisane sve vanije ceste Rimske imperije, koje su postojale do kraja 4. stoljeæa i putne postaje s meðusobno naznaèenim udaljenostima. Sluili su ondanjim putnicima da bi znali gdje se nalaze i koliko jo moraju putovati do svoga odredita. Na Tabuli Peutingeriani, sa kninskog podruèja je zabiljeen toponim Burnum (danas Ivoevci kod Kistanja), te prometnice iz pravca Salone (danas Solin), Jadera (danas Zadar) i Scardone (Skradin). Naime, dolaskom na ove prostore, stari Rimljani postupno provode romanizaciju zateèenog ilirskog stanovnitva, mijenjaju strukturu naselja tako da se neka naselja u potpunosti gase, dok se druga izgraðuju i urbaniziraju. Takoðer, izgraðuju sustav cesta, povezujuæi tako gradska sredita Jader i Skardonu s glavnim cestovnim pravcem, koji je od sredita rimske provincije Dalmacije Salone (danas Solin), preko kninskog podruèja, vodio u unutranjost. Osiguranje te prometnice Rimljani su rijeili podizanjem vojnog logora u Burnumu, iznad kanjona rijeke Krke, na mjestu gdje je Krka bila premoæena. Uz logor je kasnije izgraðeno i civilno naselje u rangu municipija (grad sa samostalnom gradskom upravom). A na Ptolomejevoj Petoj karti Europe, uz toponime upisani su i nazivi plemenskih skupina dvaju ilirskih naroda, Liburna i Delmata, koji su u to vrijeme obitavali na ovim prostorima. Ovi zemljovidi, kako smo naveli, tiskani su, na osnovi antièkih izvornika, u 15. i 16. stoljeæu, kada zapravo poèinje novo razdoblje u razvoju kartografije. Naèin izrade karata se sve vie usavrava, a time i toènost prikaza odreðenog podruèja. Jedan takav zemljovid, nastao oko 1530. godine, autora Mattea Pagana, shematiziranim crteom nam predoèava èak izgled srednjovjekovnog grada Knina, tadanjih utvrðenja katela Knin (castro Tnin) i Laba, civilnog naselja Podgraða i kninskog kaptola. Makar shematiziran, to je prvi grafièki prikaz grada, koji se u pisanim izvorima spominje mnogo ranije, sredinom 10. stoljeæa. Od druge polovice 17., a posebice tijekom 18. stoljeæa, sve vie se izraðuju zemljovidi koji su sluili u strateko-vojne svrhe kada su mletaèki i austrijski kartografi biljeili novoosvojena podruèja steèena u mletaèko-turskim, odnosno austrijsko- 41 IZ PROLOSTI turskim ratovima. Takvi su se zemljovidi najèeæe radili ruèno, a na njih su se osim tadanjih granica upisivali i ucrtavali i granièni prijelazi, straarnice, postaje sanitetskog kordona i druge promjene na terenu. kotar Knin je u sastavu zadarskog okruga. Za potrebe lake, jednostavnije i uèinkovitije uprave, pa i izgradnje pokrajine Dalmacije, kartografi æe po nalogu tadanjih vlasti izraðivati raznovrsne zemljovide. Tako su nastali zemljovidi Granièna crta izmeðu Mletaèke Republike i poreznih opæina, katastarski planovi, zemljovidi Turske Carevine, nakon mletaèko-turskog rata cestovne, potansko-telegrafske mree i mnogi (1683.-1699.), u kojem su Mleèani porazili Turke i drugi, koji doista obiluju topografskim i povijesnim zauzeli Knin (1688.g), poèinjala je od lièko- podacima. bosansko-dalmatinske tromeðe povie vrha Debela U ovom kratkom prilogu nije moguæe sve te glavica nedaleko Knina, pa dalje na Vrliku i Sinj. podatke i informacije izloiti, no za istaknuti je, Tako su pod Turcima i dalje ostala sela sje- svakako, mnogostoljetni strateki i prometni znaèaj veroistoèno od Knina: Plavno, Radljevac, agroviæ, Knina, od pamtivijeka do danas. I u vrijeme Strmica, Golubiæ, Vrpolje, Kovaèiæ, Polaèa, Kijevo, mletaèke uprave, unatoè nebrizi tadanjih vlasti za Cetina i neka vrlièka sela. Tek nakon zadnjeg gradnju i odravanje putova, Knin je sredinje mletaèko-turskog rata i mira u Poarevcu (1718.g.), mjesto karavanskog provoza ljudi i robe iz susjedne mletaèko-turska granica je pomaknuta na grebene Bosne (tadanjeg dijela Turske Carevine) do Dinare, a novoosvojeno podruèje s navedenim dalmatinskih gradova Zadra, Skradina i ibenika. selima pripojeno je kninskom kotaru. Granice Izgradnja kvalitetnijih prometnica u Dalmaciji odvija utvrðene Poarevaèkim mirom nisu se mijenjale do se za vrijeme francuske, posebice austrijske uprave propasti Mletaèke Republike (1797.g.), kao ni za Dalmacijom. Tada su i na kninskom podruèju prve austrijske uprave u Dalmaciji. Sve te povijesne izgraðeni neki regionalni i lokalni putovi. podatke predoèavaju nam saèuvani stari zemljovidi. Ne navodeæi niz drugih podataka koje su nam Stare karte nam predoèavaju i teritorijalnu zemljovidi, predstavljeni na navedenoj izlobi, organizaciju uprave u pokrajini Dalmaciji (od predoèili i sa ovo malo navedenih moe se zakljuèiti 1817.g. se naziva i Kraljevina Dalmacija) sa da su stare karte korisno i vrijedno arhivsko gradivo, sjeditem u Zadru, u vrijeme prve i druge austrijske, ne umanjujuæi ni njihovu umjetnièku vrijednost. te nakratko i francuske uprave Dalmacijom. Za vrijeme francuske uprave Knin je imao status kotara Manda Zeliæ u ibenskom okrugu, a za druge austrijske uprave Zemljovidni prikaz dijela Dalmacije oko 1737. godine 42 OBAVIJESTI MALI DJEÈJI ZBOR ANÐELI KNINA SASTANAK MINISTRANATA Probe ima svake subote u 15 sati u samostanskoj dvorani. Voditeljica zbora je s. Ivana Oltran. Svake subote u 15 sati u samostanskoj dvorani. Voditelj je fra Ivan Nimac, upnik. ZBOR UPE SV. ANTE Probe ima ponedjeljkom i petkom u 18 sati u samostanskoj dvorani. Voditeljica zbora je s. Ivana Oltran. FRANJEVAÈKI TREÆI RED Molitvene susrete ima utorkom u 18,30 sati u samostanu sv. Ante Voditelj je fra Petar Klariæ, gvardijan. FRANJEVAÈKA MLADE (FRAMA) STARAÈKI DOM Sv. mise svake nedjelje u 17 sati. Duhovni voditelj je fra Mate Markota. OPÆA BOLNICA KNIN Ispovijed bolesnika prema potrebi. Bolnièki kapelan je fra Mate Markota. IV. GARDIJSKA BRIGADA Mise i ispovijed prema posebnom rasporedu. Duhovni voditelj je fra Boo Anèiæ. Vjerske emisije na Susreti su svakog petka zimi u 18,30, a ljeti u 19,30 sati u samostanskoj dvorani. Voditelj je fra Ivica Omaziæ, upni vikar. VJERONAUK U UPI Prvoprièesnici subotom u 9,30 sati u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Vjerouèitelj je fra Ivan Nimac, upnik. Krizmanici ponedjeljkom i èetvrtkom u 9 i 14,30 sati u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Vjerouèitelj je fra Ivica Omaziæ, upni vikar. PROGRAM U DOMU OSRH «KRALJ ZVONIMIR» KNIN ZA BOIÆ 2004. 6.12. 2004. 7.12. 2004. 11.12. 2004. 13.12. 2004. 20. 12. 2004. 22.12. 2004. 23.12. 2004. 4. 1. 2005. Lutkarska predstava iz ibenika i Sv. Nikola te podjela darova za 400 djece Predavanje: Hrvatska glagoljska baæina u Lici, Darko ubriniæ Kazalina predstava: «Umakla se Joka imunova» Kazalina predstava: amatersko kazalite «Pinocio» iz Knina Boiæni koncert: KUD «Kralj Zvonimir» Knin Boiæni koncert: Klapa «Sinj» Boiæni koncert: Djeèji vrtiæ «Cvrèak» Sveèani koncert povodom Sveta tri kralja, Hrvojka MihanoviæSalopek i Vinko Maroeviæ Hrvatskom radio Kninu Svake subote preporuèujemo da posluate duhovnu emisiju Susreti od 10 do 11 sati, a Duhovnu misao svake nedjelje u 8,45 sati na Hrvatskom radio Kninu. Subotnju emisiju vodi upni vikar fra Ivica Omaziæ, a nedjeljnu Duhovnu misao vode: gvardijan fra P. Klariæ, upnik fra I. Nimac, upni vikar fra I. Omaziæ i vjerouèetlji u upi sv. Ante gosp. Vinko Tomiæ, gosp. Mario Preden, gosp. eljko Bobanoviæ, gðica. Franka Bulj i gðica. Jolida Klariæ. HRVATSKI RADIO KNIN - DUHOVNA MISAO RASPORED EMISIJA fra Ivica Omaziæ fra Petar Klariæ fra Ivan Nimac Vinko Tomiæ Jolida Klariæ Franka Bulj Nedjeljko Èarapiæ Mario Preden fra Ivica Omaziæ fra Petar Klariæ fra Ivan Nimac Vinko Tomiæ Jolida Klariæ Franka Bulj Nedjeljko Èarapiæ Mario Preden eljko Bobanoviæ fra Ivica Omaziæ fra Petar Klariæ fra Ivan Nimac 3.10. 2004. 10.10. 2004. 17.10. 2004. 24.10. 2004 31.10. 2004. 7.11. 2004. 14.11. 2004. 21.11. 2004. Vinko Tomiæ Jolida Klariæ Franka Bulj Nedjeljko Èarapiæ Mario Preden eljko Bobanoviæ 27. 2. 2005. 6. 3. 2005. 13. 3. 2005. 20. 3. 2005. 27. 3. 2005. 3. 4. 2005. fra Ivica Omaziæ fra Petar Klariæ fra Ivan Nimac Vinko Tomiæ Jolida Klariæ Franka Bulj Nedjeljko Èarapiæ Mario Preden eljko Bobanoviæ 10. 4. 2005. 17. 4. 2005. 24. 4. 2005. 1. 5. 2005. 8. 5. 2005. 15. 5. 2005. 22. 5. 2005. 29. 5. 2005. 5. 6. 2005. 5. 12. 2004. 12.12. 2004. 19.12. 2004. 26.12. 2004. 2. 1. 2005. 9. 1. 2005. 16. 1. 2005. 23. 1. 2005. fra Ivica Omaziæ 30. 1. 2005. fra Petar Klariæ 6. 2. 2005. fra Ivan Nimac 13. 2. 2005. 20. 2. 2005. 12. 6. 2005. 19. 6. 2005. 26. 6. 2005. 43 OBAVIJESTI RASPORED 9.1. 2005. KRTENJE ISUSOVO LITURGIJSKIH SLAVLJA SVETE MISE ZA BOIÆ I BOIÆNE BLAGDANE Ponoæka u 24 sata u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. 25.12. 2004. BOIÆ Svete mise u crkvi sv. Ante u 8 i 12 sati, u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u 9, 11 i 18 sati. Ponoæka u Biskupiji u 24 sata, danja boiæna misa u 10 sati. 26.12. 2004. Sv. Stjepan - Sv. obitelj Svete mise u crkvi sv. Ante u 8 i 12 sati, u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u 9 i 18 sati, u Biskupiji u 10 sati. SVETA OBITELJ - BISKUP U KNINU Veæ godinama u boiænom vremenu ibenski biskup mons. Ante Ivas kao otac obitelji dolazi u pohode upi Sv. Ante u Knin. Svake godine on je na svetkovinu Svete Obitelji (koja se slavi u nedjelju iza Boiæa) predvodio svetu misu, propovijedao i èestitao vjernicima Knina boiæne blagdane. Ove je godine Sveta Obitelj na drugi dan Boiæa 26. prosinca (Sveti Stjepan). Svetu æe misu u 11 sati predvoditi biskup mons. Ante Ivas u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Pozivamo vjernike na slavlje svete mise i blagoslov naega Oca Biskupa. UPNIK 27.12. 2004. Sv. Ivan Svete mise u crkvi sv. Ante u 7 i 18 sati. 29. - 31.12. 2004. Svete mise u crkvi sv. Ante u 7 i 18 sati. 1.1. 2005. NOVA GODINA Svete mise u crkvi sv. Ante u 8 i 12 sati, u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u 9, 11 i 18 sati, u Biskupiji u 10 sati. 6.1. 2005. BOGOJAVLJENJE (TRI KRALJA) BLAGOSLOV VODE POSLIJE SVAKE MISE Svete mise u crkvi sv. Ante u 8 i 12 sati, u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u 9, 11 i 18 sati, u Biskupiji u 10 sati. Svete mise u crkvi sv. Ante u 8 i 12 sati, u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u 9, 11 i 18 sati, u Biskupiji u 10 sati. BLAGOSLOV KUÆA PRIJAVA ADRESA Ove je godine Vlada Republike Hrvatske najvie uèinila u zbrinjavanju doseljenih obitelji u Kninu. Mnoge su obitelji iz privremenog smjetaja preselile u stanove i kuæe kao svoje stalno prebivalite. Da bismo ovih boiænih dana pohodili sve one koji trae Boji blagoslov potrebno je prijaviti novo mjesto stanovanja. Molimo sve vjernike koji su promijenili adresu da se prijave u upni ured ili sveæeniku poslije svete mise. Potrebno je napisati staru i novu adresu koju æemo unijeti u popis obitelji za blagoslov. Blagoslov kuæa u Biskupiji, Kosovu i djelomièno u Potkonju zapoèet æemo na Svetoga Stjepana poslije podne. Blagoslov kuæa i stanova u Kninu poèet æemo u ponedjeljak 27. prosinca. Svako jutro u 9 sati preko Hrvatskog radio Knina poslije vijesti obavjetavat æemo vjernike o rasporedu blagoslova dotiènoga dana. Dobro je stoga svako jutro u 9 sati posluati vijesti i obavijesti na Hrvatskom radio Kninu. UPNIK BOIÆNA ISPOVIJED BOLESNIKA Bolesnike i nemoænike koji su se prijavili za svetu ispovijed pohodit æemo 16. i 17. prosinca od 9 do 11 sati. BOIÆNA ISPOVIJED DJECE I MLADIH U ponedjeljak, 20. prosinca, od 9 do 11 i od 16 do 18 sati ispovijed za djecu osnovne kole i sre-dnjokolce u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. BOIÆNA ISPOVIJED ZA SVE UPLJANE U tjednu pred Boiæ u Kninu, tj. u ponedjeljak, 20. prosinca i u utorak, 21. prosinca, od 9 do 11 i od 16 do 18 sati u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta bit æe boiæna ispovijed za cijelu upu. Za upljane iz Biskupije boiæna ispovijed bit æe u ponedjeljak, 20. prosinca, u 11 sati u crkvi Sv. Marije. Svaku veèer prije veèernje svete mise u crkvi sv. Ante molimo Krunicu za nae duhovne i tjelesne potrebe, te nae dobroèinitelje, a svakog utorka slavimo svetu misu na istu nakanu. 44 IZ KNJIGE ZAHVALA U prolom broju Glasnika sv. Ante (br. 1(8)., 2004., str.63.) objavili smo dojmove iz Knjige zahvala od 30. prosinca 2003. do 25. travnja 2004. Buduæi da su iva svjedoèanstva naih dobroèinitelja ostavila velikog duhovnog i nacionalnog traga u srcima i duama nas Kninjana, i dalje objavljujemo dojmove naih dragih prijatelja i dobroèinitelja. Hvala svima onima koji nas pohodie, koji nas obdarie, koji nas ohrabrie i koji nam perom zabiljeie da se ne zaboravi za buduæe narataje. Ugodno se je bilo druiti i prijateljski razgovarati s braæom u samostanu i dragim i vrlo vanim dunosnicima u Vladi Republike Hrvatske! Fra eljko Toliæ, provinicijal Hvala, draga braæo, za va prijem i za izvrsno gostoprimstvo. Neka Gospodin blagoslovi braæu ove zajednice sv. Ante u Kninu. 8. 6. 2004. Va brat i general fra Jose Rodrigues Carballo S radoæu sam primila zastavu sa slavne Kninske tvrðave u ime drutva «Hrvatske ena» osnovane 1921., a ukinute 1945. Slobodna Hrvatska 1990. omoguæila je obnovu drutva kao i slobodni kraljevski grad Knin. Hvala prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuðmanu, svim hrvatskim braniteljima na èelu s ministrom obrane Gojkom ukom, Antom Gotovinom i tako redom. Duboko zahvalna 14. 6. 2004. Ljilja Vokiæ Posjetio sam Franjevaèki samostan sv. Ante u Kninu. 17. 6. 2004. Skrob K., gradonaèelnik (Reke, Rumunjska) Zahvaljujem naim franjevcima to su nam dali prigodu pomoæ i najsiromanijima. Fratri su uvijek bili iz naroda i za narod. Tako treba nastaviti, a mi æemo se truditi da budemo s njima. 9. 6. 2004. Croatia osiguranje d.d. Marijan Æurkoviæ Hvala najljepa na gostoprimstvu u Kninu, gradu velikog srca i duha. 9. 6. 2004. Buiæ eljko Hrvatski katolièki radio KKR prvi puta je slubeno u Kninu. Iskreno se nadam da æe se i ovdje uskoro èuti signal naega Radija na radost i duhovnu korist hrvatskoga katolièkog puka Knina. 13. 6. 2004. Robert reter, ravnatelj Raduje me to sam s gradonaèelnikom Skrob Kosmelinom posjetio Franjevaèki samostan u Kninu i fratre koji u njemu ive i rade. Drago mi je to je pronaðen najstariji lik Gospe u Hrvata iz 11. stoljeæa koji je pronaðen u Biskupiji kod Knina. Jo me vie raduje to je Papa Ivan Pavao II. sav hrvatski narod stavio pod zatitu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta, ne samo u Hrvatskoj nego i one koji su diljem svijeta kao u Rumunjskoj. 17. 6. 2004. Peter Stojanoviæ, sveæenik iz Rekea Rumunjska Ja A.N. zahvaljujem Caritasu upe sv. Ante u Kninu to mi je pomogao u tekom trenucima pri pokopu mog djeteta. Od sveg srca hvala voditelju Caritasa gvardijanu fra Petru Klariæu i ostalim djelatnicima Caritasa. Knin, 2. 7. 2004. A.N. Hvala Ti Boe, Oèe svemoguæi koji daje da raste na narod HRVATSKI jer kao to vidimo ima tko zalijevati, ali Ti Oèe milosrðem svojim daje da iz pepela iziðe Knin neustraivi, nepobjedivi simbol Hrvata, a Majka Boja prati svojim blagoslovom. Hrvati iz Sombora IZ KNJIGE ZAHVALA S radoæu pomaemo kraljevski grad Knin. Hvala herojima koji su ga oslobodili i hvala hrvatskim franjevcima i hrvatskoj Crkvi to ga èuvaju. Knin je bio i ostat æe samo hrvatski. Za drutvo «Hrvatska ena Gr. br. 1» Chicago U.S.A., Nevenka Jurkoviæ, predsjednica Ja Lj.D. sa svojom obitelji od sveg srca zahvaljujem na ovoj velikoj donaciji kojom ste mi pomogli da doðem do svog doma. Zahvaljujem fra Petru Klariæu i djelatnicima Caritasa. Lj.D. Danas je veliki dan, dan koji se ne zaboravlja! 5. 8. 2004. Stipe Mesiæ Na Devetu obljetnicu Dana Pobjede i Domovinske zahvalnosti u kraljevskom gradu Kninu. 5. 8. 2004. Vladimir eks, predsjednik Hrvatskog sabora Dan pobjede i domovinske zahvalnosti najprimjerenije je obiljeiti u Kninu, starom kraljevskom hrvatskom gradu i simbolu pobjede u Domovinskom ratu. Zato smo danas ovdje. Èestitam franjevcima na svemu to èine u oèuvanju i promicanju vjere i domoljublja. Zasluujete i imat æete potporu dravnih vlasti. 5. 8. 2004. Dr. Ivo Sanader, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Na najveæi dan Hrvatske u kraljevskom Kninu uz zahvalnost naim franjevcima. 5. 8. 2004. Ivan B. Pobjeda sa Kristom u Kristu i za Krista, pobjeda za Hrvatsku. 5. 8. 2004. Ante Mariæ Hvala svim palim i ranjenim bojovnicima za nau slobodu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. 5. 8. 2004. dr. Mogomir Barbiæ, izaslanik u Domu naroda parlamenta FBiH Na dananji dan, uz najveæe prijatelje i prosvjetitelje hrvatskog naroda, sjeæamo se povijesti da bi se zauzeli za buduænost. 5. 8. 2004. Pripadnici specijalne jedinice Policije BATT Split 45 Treæi razred Nadbiskupijske klasiène gimnazije iz Splita posjetil su franjevaèki samostan sv. Ante u Kninu. 3.9.2004. Ante K., Vanja P., Ivana G., Antonija Z., Zrinka I., Marija M. Ivan È., Lucija V., Anamarija R. Ante M., Tonæi S., Joko, K., Tomislav K., Jelena L. Anita, Pako B. Gospodin R. puno zahvaljuje na posteljini, prekrivaèima i hrani. Od srca elim puno zdravlja svima koji mi pomau. Knin, 5. 11. 2004. R.M. Velika mi je radost biti u Franjevaèkom samostanu u Kninu, u gradu hrvatskom o kojem godinama sanjam, o kojem i napisah pjesmu «Slavuj i tvrðava». S mirom u srcu, od srca. 12. 11. 2004. Drago Evo nas u èudesnom, lijepom, dobrostivom kraljevskom gradu Kninu. S velikom sreæom i radoæu zatvaramo Mjesec knjige u Hrvatskoj. Veseli od susreta i doivljaja osobno se i dalje èudim: to æe pticama krila? Ozbiljno promislimo svi to æe pticama krila, kad neæe i ne mogu nikud odletjeti s ove planete! Iskreno 12. 11. 2004., 14,42 sati I. G. Jo jednom u Kninu u franjevaèkom samostanu, nakon odranih duhovnih vjebi braæi franjevcima u bajkovitom samostanu na Visovcu, obnavljam u dui i misli duboki spomen na hrvatski kraljevski grad, na drevnu povjesnicu i na stvarnost u Domovinskom ratu i sada u poraæu. I opet se pitam to bi od Knina bilo bez braæe franjevaca. Ovdje s punim uvjerenjem elim reæi: dok je franjevaca bit æe i Croatie! 12. 11. 2004. Nikola Mate Roèiæ, OFM Conv. Ja Z. B. sa obitelji zahvaljujem Caritasu upe sv. Ante to mi izlazi ususret u mojim tekim ivotnim problemima i uvijek nailazim na razumijevanje voditelja Caritasa kao i djelatnika. S velikim potovanjem 15. 11. 2004. B. Z. 46 KULTURA - STVARALATVO BOIÆNA PRIÈA Igra u kojoj se osjeæam korisnim i sretnim Boiæ je vrijeme radosti, darivanja i pjesme. Boiæ je vrijeme tuge, neimatine i tiine. Vrijeme kad mi slavimo i imamo u izobilju netko pored nas tuan plaèe netaknut Bojom ljubavlju. Pitamo se zato je Bog neke obdario radoæu, a neke aloæu. Jednostavno, zato to je onim radosnim netko tu radost donio, a one alosne je netko zaboravio. Boiæ je vrijeme u kojem se trebamo nekoga sjetiti da bude radostan, i on i ja. Boiæ je vrijeme u kojem æemo nekome pomoæi da se Bog u veselju i u njemu rodi. Ali kako? Gdje? Kome? Jednostavno, zaigraj ovu igru i pomoæi æe nekome da radost i ljubav osjeti. Osjetit æe se korisnim i radosnim jer si uèinio dobro. Igraj igru pod naslovom «Boiæna prièa». Igra se sastoji od tri zadatka. Prepuna je tajni i neizvijestnosti. Za Boiæ igra uspjeno zavrava velikom radoæu samo ako se pravila potuju. Zadaæe «Boiæne prièe» 1. Isus se rodio u obitelji i bio prihvaæen u obitelji. Pronaði zarobljene èlanove obitelji, posebice one koji su daleko osamljeni. Pronaði njihovu adresu i poalji im boiænu èestitku. Ako neki èlan obitelji za Boiæ ima sam ruèak, pozovi ga za svoj obiteljski stol. Zaboravljeni èlan obitelji ne smije znati za ovaj zadatak. Treba ga iznenaditi. 2. Isus se rodio u Betlehemu i bio prihvaæen od pastira. Pronaði nekog u svojoj blizini, razredu i moli za njega u vrijeme Doaæa. To je tvoj tajni prijatelj. Najlake je u razredu organizirati tajno izvlaèenje imena. Na kraju vremena ièekivanja Boiæa pokloni mu neki poklon koji si sam spremio. Poklon ne smije imati slatkie nego neto to æe mojeg prijatelja trajno podsjeæati na nae prijateljstvo. Tajni prijatelj ne smije znati da si ga izabrao ili dobio. 3. Isus se rodio u Betlehemu i bio je prihvaæen od trojice mudraca koji su mu se poklonili. Pronaði nepoznatog prijatelja. Pripremi poklon prijatelju kojega ne poznaje. Moda on nema nikog tko bi mu èestitao Boiæ. Moda je u nekom domu bez roditelja, u bolesnièkom krevetu bolnice ili kod kuæe osamljen. Pripremi poklon nepoznatom prijatelju i poalji preko svojih roditelja, uèitelja... Ovog prijatelja do sad nisi upoznao, potrai ga. Uz ove zadatke, tvoje dobre elje u skrovitosti blagoslovit æe Mali Isus u skrovitosti. Postat æe bogatiji sa prijateljstvom u obitelji, koli i izvan svoga mjesta boravka. SRETAN BOIÆ! Fra Josip Repea BOIÆNA SERENADA I. Ne postoji cvit, ki mi more svat ne postoji svit ki me more zvat... Cilov mi pospi po uton licu. Moli se Gospi za nau dicu. Imam je svoju ljubovcu divu tamo na koju, sritni di ivu. Otvorite vrata i poðite blie. Mu van i tata s badnjacin stie. I dignimo èau s osmihon na licu, jer imamo nau; zdravu, dragu dicu. I nemoj mi jecat Samo malo boli. Neæe zvono brecat Onom ki te voli. Nima blizine, s kog kamena, ka èa je sine, mama i ena. Nita ni boje ni zvizde same o æeri moje, od vae mame. II. Ni jedan blagdan nikakva mladost, ni ka ovi dan, èa dili radost. Pojubite noæas mua i tatu, ne elite svoj glas, jer Boiæ je tu. Sritno srce lupa podignimo èae i pivajmo skupa; stare, pisme nae, ka èa nas je mati nauèila tome od vik su Rvati, virni Bogu svome. Ante Nadomir Tadiæ utra 47 KULTURA - STVARALATVO Tekstovi i slike: Fabijan Lovriæ ELEKTRONIÈKI IZLAZAK U SVIJET Ovih je dana, toènije 5. studenog 2004. godine ( petak, 12, 00 sati ), voditeljica Regionalne prodaje Stambene tedionice Raiffeisen banke iz ibenika, gospoða Ina Perkoviæ, uruèila kninskom ogranku Napretka vrijedan dar koji se sastojao u novom i najsuvremenijem raèunalu, kojim æe vrijedni napretkovci uæi u svijet informacija i kontakata, to je veæ odavno postala ustaljena praksa u protoku informacija. Ovaj vrijedni dar, u ime Napretka, primio je dopredsjednik Napretka, fra Ivan Nimac, te zahvalio na daru, a èlanovi Napretka nisu ostali bez pripreme i prezentacije kratkog kulturnog programa u prostorijama Napretka, te skromnim domjenkom domaæe kuhinje, koji su takoðer pripremile èlanice Napretka. Dobivi novu raèunalnu opremu, te imajuæi u vidu kako se Napredak ozbiljno nameæe ostalim udrugama na polju kulture i kulturalnih okupljanja, i ostale æe udruge sliènih djelatnosti morati uloiti vie napora i kvalitetnijeg, kreativnijeg rada kako bi opravdale svoje postojanje u gradu Kninu, gradu koji do 20 godina starosti ima oko 5.000 stanovnika, to je jedna treæina cjelokupnog stanovnitva. NEMA SVETIJEG GOVORA Kad kucne èas taj Gospode, kada se Zemlja prevrne i morska pjena prelije preko najviih vrhova, strah æe imati oèi uasa, a kad se pusto otvori i nove zemlje pojave èovjek æe trait èovjeka i sin æe Boji zaplakat, pruit rukicu djeteta, nebesa æe slavit, kroz tanko ulje plaveti siæi æe pjesme anðela i njihovi puni obrazi ruièasti od latica proljeæa, sa smijekom i pjesmom pupoljaka Malog æe Boga slaviti, jer nita nije slavnije od sunca u djetetu, pred kojim kruna kraljeva samo je sjajna igraèka, pred kojim sva su oruja pretopila se u vosak; nema svetijeg govora, niti razumljivijeg od ivog plaèa djeteta. Fabijan Lovriæ MJESEC HRVATSKE KNJIGE U KNINU I IBENIKU Gða. Ina Perkoviæ, voditeljica Regionalne prodaje Stambene tedionice Raiffeisen banke iz ibenika i dopredsjedcnik Napretka fra Ivan Nimac U organizaciji DHK iz Zagreba, ibenskokninske upanije, Puèkog otvorenog uèilita Knin, te knjinica u Kninu, Drniu i ibeniku, druenjem s knjievnicima sveèano je zatvoren Mjesec hrvatske knjige. Prvi susret je odran u punoj dvorani Puèkog otvorenog uèilita u Kninu, s poèetkom u 12 sati, na dan 12. studenog 2004. godine, a nastupili su, predstavljajuæi nove knjige: dr. Drago tambuk, Josip Palada, Anto Èorlukiæ, Nikola imiæ Tonin, Veselko Biliæ Sreæko i Fabijan Lovriæ. Na samom uvodu ovog druenja Nastavak na sljedeæoj stranici 48 KULTURA - STVARALATVO nastupio je i djeèji zbor Klinci iz kraljevskog grada, pod ravnanjem Davora Jaeka, koji su otpjevali himnu pod istovjetnim nazivom kao i sastav, te premijerno pjesmu U knjinici, èiji je kompletan autor Davor Jaek, a veæ u nedjelju, 14. studenog 2004. godine, zbor je nastupio na Hrvatskom djeèjem festivalu u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Zanimljivo je kako je slikar Mirko Mariæ Host darovao knjievnike iz Zagreba s po jednom slikom raðenom u tehnici ulja, te Josipu Paladi vrlo uspio portret raðen istom tehnikom. Nakon zavrenog knjievnog susreta, goste iz Zagreba je ugostio upnik Franjevaèkog samostana sveti Ante, fra Ivan Nimac. Grad ibenik je ustupio knjievnicima svoju Vijeænicu pa su se knjievnici iz Knina preselili u centar upanije, a pridruili su im se: Zvonko Maduniæ, Dinko kevin i Nikola Urukalo, dok je glazbenu podlogu na gitari svirao prof. Ante Stoiæ. Posebice je ovaj susret bio prijatno iznenaðenje za dr. Dragu tambuka, koji zbog boravka u inozemstvu nije posjeæivao Knin i ibenik, te je punim pluæima upijao detalje ljepte ove upanije koja mu je bila domaæinom. Ovakvi susreti u Mjesecu hrvatske knjige traju veæ dui niz godina, a nadamo se kako æe se i Zadarska upanija pridruiti ovakvom druenju, koja je i pored poèetnih razgovora ostala bez realizacije ovakvog susreta. Vano je reæi da je gotovo u isto vrijeme dvije kninske O posjetio knjievnik Josip Laæa, te u dva odvojena susreta s uèenicima predstavio svoju novu knjigu Kamion svira dvaput, koja je izila u nakladi Matice hrvatske, Ogranak Skradin, gdje je knjievnik proveo djetinjstvo i iao u O, to je dosta upeèatljivo opisao upravo u ovoj knjizi. Fabijan Lovriæ Knjievnici pred ibenskom katedralom SVJETLOST BOIÆA Svjetlost narasta u extazu, oplemenjuje se u nebu i u zvijezdi, kroz pustinju put zameten, negdje se postaje djetetom od kojega dolazi ljubav, u laticama cvijeta skrivene jaslice, majka i sin, sjenke nemaju snage, usmræuju se u noæi, zvijezda pokaza put, zapjevae serafi o novoroðenom kralju, zaspae majka i dijete, rodi se novi dan, sunce sjetno proðe kroz razapetu nit kako bi uzelo vjeènost nevini djeèakov lik. Fabijan Lovriæ Susret u dvorani Puèkog otvorenog uèilita 49 KULTURA - STVARALATVO UMIJEÆE LIKOVNOG IZRAAVANJA PLIJENI I DALJE POZORNOST POSJETITELJA KNINSKOG MUZEJA I KNINSKE TVRÐAVE BOGATA GALERIJSKA DJELATNOST KNINSKOGA MUZEJA Bogatstvo likovnog opusa kao nigdje drugdje najvie je dolo do izraaja u galerijskom prostoru na kninskoj tvrðavi kontinuirano od oujka, kada je nagovjetaj proljeæa i njegovo buðenje kninskoj publici pribliila umjetnica Nives Missoni. Rijeè je o zagrebaèkoj umjetnici, koja je u klasi prof. Josipa Vasilija Jordana i Josipa Bifela zavrila slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a svojim izlagaèkim opusom po Hrvatskoj, Italiji, i Njemaèkoj samo je potvrdila svoje umijeæe likovnog izraavanja. Posjetitelji su uistinu mogli uivati u koloritu boja, koje su obiljeile èetiri godinja doba, viðena oèima umjetnice. U opusu je osobito naglaeno proljeæe kao najveæa opsesija umjetnice, i to: rascvjetanim kronjama stabala, voækama u cvatu, proljeæem u parku, te opæenito zanesenost proljetnom fantazijom kako umjetnica i naziva jednu od svojih slika. ipci i groðe, 2003. Inspiriran je temom uskrsnuæa, gdje se praæenjem patnje Isusa Krista prati i put svakoga od nas, sve do trenutka potpunog Uskrsnuæa i vraæanja vjeènom ivotu, za koji su i patnje i bol kroz koje prolazimo u ovozemaljskom ivotu opravdane. Pored navedene tehnike vitraja na staklu, na izlobi su bile zastupljene i tehnike emajla, oslikanog drva, pastela, ulja na platnu te vitraja na pleksiju, i jedna skulptura Krista. U sklopu izlobe su izloene jo dvije skulpture, jedna pape Ivana Pavla II i Kralj Zvonimir, rad istoga umjetnika. Neto posve drugaèije dolo je s motivima slikara Mladena Vee. Slikara koji se na trenutak vratio u djetinjstvo i kao da je zaustavio vrijeme na poznatim i njemu svojstvenim motivima, slikama koje je ponio u svijet. U tehnici prvenstveno ulja a onda i grafike, umjetnik je odkrinuo vrata svoga rodnoga doma, i Nakon vrlo uspjenog opusa umjetnice Nives u jednom iscrpnom opusu tu su nali svoje mjesto: Missoni, uslijedio je ciklus slika autora Zlatka ognjite umjetnikovog djetinjstva, ipci, ipci i Èulara, umjetnika koji nam je doèarao vrijeme groðe, suhe i svjee smokve, koljke i cvijeæe, Uskrsa, izlobom ciklusa Kristova pasija s vrlo koljke i lanterin, maslina i kuæa i drugi motivi popularnom tehnikom oslikavanja velikih prozorskih rodnoga kraja, kroz koje se provlaèi jedna doza povrina u crkvama vitrajima. nostalgije, koju umjetnik tako jako proivljava. Umjetnik je rodom iz Dubrovnika, u Zagrebu je Jo je jedna umjetnica s motivima rodnog kraja zavrio Akademiju likovnih umjetnosti, kiparski ugoæena u prostoru Galerije Kninskoga muzeja, odsjek u klasi profesora Antuna Augustinèiæa. a to je Ana Guberina. Umjetnica je iznimno kroz Izlagao je u Hrvatskoj i inozemstvu. svoj opus pokazala da je fascinirana jednim godinjim dobom, a to je ljeto. Za Anu Guberinu ljeto je i poèetak i kraj njenog izlobenog ciklusa pod nazivom Ljeto na otoku. Njene slike odiu smirajem, s puno svjetla, boja, i djeluju jako prozraèno, bilo da se radilo o kamenim poljima, ili pak o modroj vali. Njen rad karakterizira nanos ivih boja, vrlo minuciozno, na vrlo zgusnutim povrinama, koje slici daju sklad u cijelosti. Takoðer i opus uprilièen posthumno, umjetniku Nastavak na sljedeæoj stranici Voæka u cvatu, ulje na kartonu 2003. 50 KULTURA - STVARALATVO hrvatske naivne umjetnosti Stjepanu Veèenaju, pod nazivom Posljednji èovjek, okupio je brojne tovatelje naivne umjetnosti u prostoru Galerije Kninskoga muzeja. I za njega se moe reæi da je umjetnik koji se je ovim izlobenim opusom prisjetio svoga djetinjstva, idiliène sredine rodne podravske Gole. Njegovi motivi su vezani uz njegove korijene, opisujuæi ambijentalnu podravsku sredinu, te izlazeæi u prostor oslikavajuæi ivim bojama neke od motiva, primjerice: kruh na svagdanji, stari dub, pralje, protenje, sjeæanje na podrum i drugi. Ovi Veèenajevi motivi obili su svijet, zapoèevi od rodne podravske sredine preko europskih zemalja ( Italija, Njemaèka, vicarska i dr. ), do Amerike i Kanade. Jedan svakako jedinstven skulptorski opus jest opus Zdenka libara pod nazivom I dosta mi je rata koji izlae ostvarenja nastala u metalu. Jedinstven je umjetnikov osjeæaj za oblik i njegov smjetaj i znaèaj koji izaziva u prostoru. Moglo bi se reæi da umjetnik vjeto iskoristi svaki materijal koji mu doðe pod ruku. Od svega napravi pravo umjetnièko ostvarenje. Zbog toga je njegov opus uglavnom odraz kombiniranih tehnika, i nezaobilazan je izvor motiva poput: straa, portret autora, muketir, kralj i drugi. Kao zadnji u ovogodinjem ciklusu Galerijskog odjela predstavlja nam se autor Boris Roce. Rijeè je o grafièaru i keramièaru koji je izlagao u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegova izloba koja nosi naziv Isus, Majka Boja i Veronika, vitraj na pleksiju. Umjetnost izmeðu meditacije i akcije pokazala je iznimnost keramièkih formi koje izlaze iz klasiènog poimanja keramike. Umjetnik je pokuao neka egzistencijalna stanja ljudske prirode pretoèiti u keramièku formu, na samo njemu svojstven naèin. I u jednoj takvoj izrazito plastiènoj formi pozabavio se i pitanjima ljudskog postojanja, koristeæi se motivima poput: energija, meditacija, stablo, kozmièka rapsodija, samoæa, kozmièki labirint i drugi. Stari æup, ulje na platnu Slike obradio: Zvonimir Jeliæ Tekst: Katarina Gugo Rumtajn KULTURA - STVARALATVO 51 na platnu i grafika na kojima prevladavaju interijeri i pejzai. I ova izloba, kao i brojne prije nje, realizirana je u suradnji s Autobusnim kolodvorom Na kninskoj tvrðavi predstavljena knjiga akademika u Zagrebu, na èijem je prostoru prije Knina izloba Nikice Kolumbiæa, prepjev Judite na suvremeni bila postavljena. hrvatski jezik -Stvaranje u trajanju od 7 desetljeæa samo po JUDITA POÈINJE SVOJ NOVI sebi vrijedno je potovanja, a kada djela nastala u tom dugom slijedu nose istinsku umjetnièku IVOT autentiènost, èinjenica je koja govori o vrijednosnim 15. 6. 2004. u staroj kninskoj vijeænici na tvrðavi dosezima i osobnosti umjetnika. Mladen Vea slikar akademik Nikica Kolumbiæ predstavio je svoju je takvog umjetnièkog iskustva i kontinuiteta knjigu Judita, prepjev na suvremeni hrvatski jezik. naglaenog kreativnog luka, od najranijih radova Ovaj prvi hrvatski umjetnièki spjev Marka Maruliæa do onih koja danas nastaju napisao je o umjetniku Kolumbiæ je preveo i prilagodio suvremenom prof. Stanko poljariæ. Mladen Vea roðen je hrvatskom jeziku, kojim se svakodnevno sluimo, 1916. godine, a slikarstvo na Zagrebaèkoj tako da Juditu danas moe èitati iroki krug ljudi umjetnièkoj akademiji diplomirao je jo 1937., nakon kao svaku drugu modernu knjigu kazao je u èega boravi u Parizu. Priredio je preko 50 uvodnom predstavljanju knjige Draenko samostalnih izlobi u Hrvatskoj i inozemstvu, a za Samardiæ, ravnatelj Kninskog muzeja. O knjizi su svoj umjetnièki rad viestruko je nagraðivan. Tekstovi i slike: ivana Juras takoðer govorili pjesnik Ante Nadomir Tadiæ utra i zadarski profesor dr. Tihomil Matroviæ, koji je ustvrdio da ovaj knjievni dogaðaj u Kninu ostaje U organizaciji ibensko-kninske podrunice kamen meða hrvatske knjige, te nadmauje Udruge Prvi hrvatski redarstvenik uobièajeni izlazak iz tiska jedne knjige. Matroviæ se posebno obratio uèenicima Druge O Knin koji su doli na predstavljanje knjige, kazavi da je nemoguænost razumijevanja arhaiènog jezika napisanog prije pola milenija odbijala mlade èitatelje od Judite, no akademik Kolumbiæ uèinio ju je svima dostupnom na suvremenom jeziku. Judita i Maruliæ ikone su hrvatske knjievnosti, Maruliæu je ovo djelo priskrbilo karizmu kakvu nema niti jedan pisac u tisuæljetnoj povijesti hrvatske knjievnosti istaknuo je prof. dr. Matroviæ. On je zakljuèio da Kolumbiæevim prepjevom Judita poèinje svoj novi ivot, razumljiva svim ljubiteljima knjige i mladima. Ulomke iz prepjeva Judite èitali su glumci Zadarskog kazalita lutaka Gabrijela Matruko i Zlatko Kota. Na kninskoj tvrðavi otvorena izloba slika Mladena Vee INTERIJERI NA SLIKAMA 15. 6. 2004. u galeriji Kninskog muzeja na Tvrðavi otvorena je izloba slika Mladena Vee, na kojoj je predstavljeno pedesetak autorovih ulja PREDSTAVLJENA KNJIGA DAVORA RUNTIÆA 11. 7. 2004. u Kninu je predstavljena knjiga Davora Runtiæa «Prvi hrvatski redarstvenik», koja govori o ustroju i djelovanju prve oruane dobrovoljaèke postrojbe RH i ratnoj sudbini prvih hrvatskih redarstvenika. Predstavljanje knjige organizirala je Udruga prvi hrvatski redarstvenik Podrunica ibensko-kninska, koja od oujka ove godine ima sjedite u Kninu. Predsjednik Tomislav Èolak podsjetio je da Podrunica ima 94 èlana, od èega ih je 35 s podruèja Knina i Kijeva, ali i upozorio da jo nemaju svoje prostorije za rad. Nenad Zovak, predsjednik Udruge prvi hrvatski redarstvenik, kazao je da Udruga okuplja pripadnike prve legalno organizirane postrojbe u Domovinskom ratu 1990. godine. To je èinjenica na koju imamo pravo biti ponosni. Predstavljali smo jedinu snagu u koju je hrvatska vlast imala potpuno povjerenje i svi smo bili u svakom trenutku spremni dati ivot za Domovinu kazao je Zovak. Nekoliko stotina èlanova ove postrojbe u ratu je Nastavak na sljedeæoj stranici 52 KULTURA - STVARALATVO poginulo, a isto toliko ih je i ranjeno. Zovak istièe da Udruga ne smije dopustiti da se zaboravi tko su bili hrvatski redarstvenici, na to æe se uvijek podsjeæati kroz organiziranje sliènih tribina. Udruga se takoðer aktivno ukljuèila u borbu protiv ovisnosti o drogama. Dijelove iz knjige «Prvi hrvatski redarstvenik» predstavio je knjievnik Fabijan Lovriæ. U knjizi autor Davor Runtiæ govori o mladiæima koji su dobrovoljno stali u obranu svoje Domovine, svojih obitelji, svojih ivota. Redarstvenici su znali za to se bore, ali su i vjerovali da bi se moglo zavriti mirnim putem, sve do Borova Sela kazao je Lovriæ, govoreæi o knjizi napisanoj istraivaèkodokumentaristièkom vjerodostojnoæu. Knjiga sadri brojne slike, dokumentaciju, popis svih redarstvenika, zapovjednika, ranjenih i poginulih, a svi æe èlanovi udruge ovu knjigu dobiti na poklon. Fabijan Lovriæ predstavljaè knjige bedema, krovova zgrada, te pucanje litica koje prijete odronjavanjem istaknuo je Draenko Samardiæ, ravnatelj Kninskog muzeja. On je najavio niz planova za detaljnije ureðenje tvrðave, poput hortikulturnog ureðenja tvrðavskog trga, ureðenja lapidarija, rasvjete, boljeg prilaza prema tvrðavi, proirenja parkiralita. Svi ovi projekti trae i suglasnost Konzervatorskog odjela iz ibenika i njihovu struènu pomoæ pri izradi samih projekata. U proloj je godini tvrðava dobila novi sadraj, pored postojeæih muzejskih zbirki i izloaba skulpturu «Pad pod kriem», rad akademskog kipara Tomislava Ostoje, koja se, po Samardiæevom miljenju, estetski i umjetnièki izvanredno uklopila u ovaj prostor. Turistièka ponuda tvrðave obogaæena je iznajmljivanjem i stavljanjem u funkciju restorana. -Istraivanja koja smo zapoèeli po arhivima i bibliotekama su svake godine brojnija, te smo tako doli do nove muzejske graðe koju æemo moæi koristiti za publikaciju ali i samu prezentaciju na izlobama, koja æe zasigurno naæi mjesta u muzejskom postavu. Osnivaè i Ministarstvo kulture pomogli su nam prilikom otkupa secesijskog namjetaja, a Muzej je u stopostotnom iznosu participirao u nabavi starog oruja, novca, kamenih spomenika i druge graðe kae Samardiæ. Muzej nastavlja s arheolokim istraivanjima, a neka su veæ privedena kraju i na lokalitetima se obavlja konzervacija. Tiskano je proireno dvojezièno izdanje vodièa, a na prilazima gradu postavljene su oznake s natpisom Kninska tvrðava Kninski muzej kako bi upozorili putnike da prolaze kroz grad u kojemu se nalazi jedna od najveæih i najbolje oèuvanih srednjovjekovnih utvrda. Kninski muzej u proloj godini proirio sadraje na tvrðavi ZATITA I ODRAVANJE TVRÐAVE PRIORITET 14. 7. 2004.Tvrðava je jedan od simbola Knina, pa nije èudno da je i u protekloj godini Kninski muzej kao prioritet postavio odravanje ovog spomenika nulte kategorije. Buduæi da se uistinu radi o velikom prostoru i brojnim zgradama nije uvijek bilo jednostavno odravanje tvrðave zbog zuba vremena, te zbog elementarnih nepogoda i vremenskih uvjeta, koji pospjeuju propadanje Motiv sa tvrðave 53 KULTURA - STVARALATVO Pjesnik Ante Nadomir Tadiæ utra slavi dvadeset pet godina svoga pjesnièkog rada DOMOLJUBNI PJESNIK OKREÆE SE LJUBAVI 4. 10. 2004. pjesnik Ante Nadomir Tadiæ utra iza sebe veæ ima 25 godina pjesnièkog stvaralatva, te je u godini kada slavi ovu znaèajnu obljetnicu odluèio svoje èitatelje podariti novom i neobiènom knjigom, znakovitog naslova «Raðaj, Jelena». -Knjiga je satkana od dva dijela prvog koji se sastoji od soneta posveæenih bogatoj povijesti hrvatskog naroda i mnogim velikanima od dolaska Hrvata na istoènu obalu Jadrana, pa sve do Domovinskog rata, dok je drugi dio slobodnijeg stila, prièa o povijesti iz blizine istièe utra. O dosad estoj objavljenoj utrinoj knjizi pjesama svoje dojmove napisali su ugledni knjievni kritièari: akademik Nikica Kolumbiæ, prof. dr. Tihomil Matroviæ, prof. dr. Vlado Pandiæ, dr. Eduard Perièiæ, mr. Miljenko Buljac i prof. Ante Jurkoviæ, a svoj su proslov u zbirci napisali ibenski biskup mons. Ante Ivas i vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac. Prvo predstavljanje knjige «Raðaj, Jelena» odrano je ovog ljeta u Prolocu, a potom na kninskoj tvrðavi povodom Dana domovinske zahvalnosti. Dosad je utra predstavio svoju knjigu u desetak mjesta, izmeðu ostaloga i na Raðaj, Jelena Hvala ti Jelena za Radovana I malu Klaudiju Vonikinu, Al za spasit krunu i domovinu Bog vie trai da ne pukne grana... Zato raðaj, Jelena, jer si ena I nek si kraljica moli i jaèaj! Nau svetu krunu bratu ne vraæaj, Jer si Lijepa - Krikom umivena! Ne boj se djece, kraljice Jelena! Ne boj se ni ti Klaudija i znaj Da je svaka majka blagoslovljena, A svaki Hrvat kad se na brak sprema Boju zapovijed eni zbori: «Raðaj Ljubljena, jer bez raðanja nas nema!» Pjesnik Ante Nadomir Tadiæ utre 54 KULTURA - STVARALATVO Sinjalu, najviem vrhu Dinare, a ovih dana kreæe na turneju po Hrvatskoj pod sloganom «Od Iloka do Cavtata o zemlji Hrvata». Krenut æe iz Solina do Slavonije, ukljuèujuæi i Vukovar, te Ilok, gradove gdje je kao prvi pjesnik, prije reintegracije ovog podruèja, u prosincu 1997. godine predstavio svoju zbirku «Zazvonite zvona sa svih zvonika». Turneju utra nastavlja u Puli, Karlovcu, Èakovcu, Zagrebu, ponovno se vraæa u Knin, Drni, Skradin, ibenik i Vodice, a u planu su jo u studenome Sinj, Trogir, Split i gradovi june Hrvatske. U kninskoj Gradskoj galeriji otvorena izloba o stradanjim u Domovinskom ratu IZLOBA «RANJENI KRIST» 22. 10. 2004. izlobom skulptura i autentiènih predmeta o stradanjima u Domovinskom ratu «Ranjeni Krist», Puèko otvoreno uèilite Knin simbolièno je oznaèilo poèetak svoga rada u zgradi Stare gimnazije. Na izlobi, koju je u Gradskoj galeriji uz Uèilite organiziralo i Gradsko poglavarstvo Knina, predstavili su se autori postava Marija Slikoviæ, Ivan Matkoviæ Lasta i dr. Nakon prvih 25 godina svoje poezije, Slobodan Lang. Matkoviæ, koji je bio ratni zapovjednik obrane Bogdanovaca, izloio je svoje stekavi epitet jednog od najpoznatijih domoljubnih drvene skulpture inspirirane sakralnim temama i pjesnika, utra okreæe novu stranicu i eli se ratnim stradanjima, meðu kojima je posebno potpuno posvetiti ljubavnim pjesmama. Ljubav upeèatljiva skulptura koja simbolizira vukovarsku nikad nije bila zatomljena u meni, naprotiv, istièe Ovèaru. utra, smatrajuæi da je domoljubnih pjesmama Skulpture su postavljene na slami donesenoj iz veæ toliko napisao da bi svaka nova pjesma bila hangara sa Ovèare, istaknuo je dr. Lang, koji je za razvodnjena. Smatram da sam ipak najjaèi kad vrijeme rata bio savjetnik predsjednika RH za govorim o ljubavi, jer sam nepopravljivi i humanitarna pitanja. Obilazeæi brojna ratom nepromjenjivi romantièar, kojemu to vie stari sve zahvaæena podruèja on je prikupio brojne materijale vie naviru ljubavni stihovi istièe pjesnik, poznat koji svjedoèe o stradanjima, poput nagorjelih greda, i po osebujnoj interpretaciji svojih pjesama, pa sve dijelova crkvi i krieva iz zapaljenih kuæa i sakralnih vie razmilja o snimanju CD-a sa svojim objekata, predstavljenih na ovoj izlobi. Autorica ljubavnim stihovima. izlobenog postava Marija Slikoviæ ove je predmete poloila na zid boli, sastavljen od cigli koje simboliziraju poginule i nestale u Domovinskom ratu, a koji je bio mjesto molitve za mir. U Kninu obiljeen Dan sjeæanja na vukovarska Izlobu «Ranjeni Krist» otvorio je ravnatelj stradanja Puèkog otvorenog uèilita Mato Milanoviæ, blagoslovio ju je kninski gvadijan fra Petar Klariæ, IZLOBA NA NOVOJ TRNICI a Kninjani æe izlobeni postav u galeriji u staroj gimnaziji moæi pogledati do 5. studenoga 2004. 19. 11. 2004. prigodnim kulturnim programom u Kninu je obiljeen dan sjeæanja na stradanja Vukovara u Domovinskom ratu. U prostoru nove gradske trnice u Vukovarskoj ulici organizirana je izloba slika kninskih slikara, te knjievna veèer na kojoj su sudjelovali pjesnici iz Knina i Drnia, kao i uèenici kninskih kola sa svojim radovima na temu stradanja Vukovara. Ovaj program organizirali su udruga Majka Tereza, Kninski muzej, HVIDRA Knin i Trnica. Kninjani su na ovaj naèin odali poèast svim rtvama Vukovara iz 1991. godine. Kao i u cijeloj Hrvatskoj, pod geslom «Zazvonite zvona sa svih zvonika» u Kninu su se oglasila crkvena zvona u znak sjeæanja na vukovarsku tragediju. S otvaranja izlobe Ranjeni Krist KULTURA - STVARALATVO U Kninu predstavljen Arheoloki vodiè po kninskom podruèju kustosice Katarine Gugo Rumtajn BOGATSTVO ARHEOLOKE GRAÐE 11.10.2004. na kninskoj tvrðavi predstavljen je «Arheoloki vodiè po kninskom podruèju» kustosice Kninskog muzeja Katarine Gugo Rumtajn. Ravnatelj muzeja Draenko Samardiæ zahvalio je donatorima koji su pomogli tiskanje vodièa Ministarstvu kulture, HAZU, Hrvatskoj turistièkoj zajednici, Opæini Biskupija, TZ ibensko-kninske upanije, te Vjekoslavu Karari, direktoru Autobusnog kolodvora Zagreb. -Posebno me veseli to moemo na jednom mjestu predstaviti bogatu kulturnu batinu, koja govori o materijalnoj povijesti na ovim prostorima, a ne samo da smo to opisali, nego sve ovo to je opisano i fotografirano u vodièu moemo vidjeti u Kninu i okolici kazao je Samardiæ. Vodiè su predstavili prof. Marko Menðuiæ iz Muzeja grada ibenika i dr. Drago Margu iz NP Krka. Ovo je samo jedan saetak svega onog to kninska okolica, Kninski muzej i sam grad sadre, to se arheoloke graðe tièe. eæuæi kninskim podruèjem èovjek se doista moe diviti mnotvu arheolokih spomenika i lokaliteta koji su dokumentirani i onih koji èekaju da bi se otkrili i ugledali svjetlo dana kazao je Menðuiæ. On istièe da je Kninski muzej dobio vrijedno izdanje koje æe biti vodiè ne samo struènjacima, nego svima koji ele neto saznati o arheologiji na kninskom podruèju. Autorica vodièa prof. Katarina Gugo Rumtajn kazala je da je Vodiè plod onoga to su prethodnici veæ istraili i objavili, ali su takoðer u nj ukljuèena i neka nova istraivanja u kojima je autorica i sama sudjelovala. U vodièu se pokuao dati cjelovit prikaz razvoja materijalnog i duhovnog naslijeða, od pojave prvih oblika oruða, najstarijih razdoblja prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Materijalni tragovi koje su ostavile razlièite narodnosne zajednice, koji su u Vodièu zabiljeeni, rezultat su dosadanjeg dugogodinjeg istraivanja kninskog podruèja. Za neke od tih poloaja moemo reæi da su dobro dokumentirani, dok veæini predstoje daljnja istraivanja u skoroj buduænosti istièe autorica kninskog «Arheolokog vodièa». 55 Vodiè ima ukupno 48 stranica, bogat je fotografijama Zorana Alajbega i iz arhiva Kninskog muzeja, te je preveden na engleski jezik. Vodiè je takoðer predstavljen i na zagrebaèkom kolodvoru, uz nastup bas baritona Roberta Paliæa, èlana HNK iz Zagreba, u pratnji Silvane Èuljak na klaviru. S predstavljanja Vodièa Izloba èlanica Likovne udruge Knin u ahovskom klubu SLIKE, SUVENIRI I KNJIGA 04. 8. 2004. U prostorijama ahovskog kluba zajednièkom izlobom slika, suvenira i nakita predstavile su se èlanice Likovne udruge Knin Zorica Jeliæ i Slavka Vuèemiloviæ imunoviæ. Kninskoj likovnoj publici obje autorice su veæ dobro poznate, jer su dosad sudjelovale na vie zajednièkih i samostalnih izlobi. Na platnima Zorice Jeliæ prevladavaju njeni najdrai motivi: pejzai i cvijeæe. Slavka Vuèemiloviæ imunoviæ uz slikanje se bavi modeliranjem i kiparstvom, te se na kninskoj izlobi predstavila svojim slikama, ukrasnim predmetima i suvenirima, kao i unikatnim nakitom koji izraðuje od raznih prirodnih materijala. Kninski knjievnik Fabijan Lovriæ na izlobi je predstavio svoju novu knjigu «Put kria», o kojoj je vie govorio ravnatelj Kninskog muzeja Draenko Samardiæ. Izlobu su otvorili èlanovi Likovne udruge (LUK) Mijat Mariæ i Mirko Mariæ Host. 56 OTVARANJE NOVE TRNICE U KNINU Nadnevka 12. lipnja, godine Gospodnje 2004., dan uoèi blagdana sv. Ante na Trgu Matije Gupca br. 2 sveèano je otvorena novosagraðena TRNICA u Kninu. I dok su slavljenièko zvonila podnevna zvona naega nebeskog zatitnika voditelj programa Ante Nadomir Tadiæ utra pozvao je direktora Trnice imu imiæa, koji je odrao kratki pozdravni govor. Nakon direktora okupljenom mnotvu obratili su se: gradonaèelnik Knina, Vinko Mariæ, doupan ibensko-kninske upanije Joko Odak, predsjednik ASB-a Hugo Van Vhegel, predstavnik za regionalni razvoj RH-a, te gospoðica Irena Petenjak koji su ujedno presjecanjem vrpce uprilièili sveèano otvorenje, popraæeno burnim pljeskom nazoènih. IZ IVOTA GRADA Tekstovi i slike: ivana Juras Bivi pripadnici Samostalne domobranske bojne Knin obiljeili na Dinari, na Vrdovu, 12. obljetnicu postrojbe KNINSKI I KIJEVSKI BRANITELJI OSNIVAJU UDRUGU 25. 7. 2004. Veæ treæu godinu bivi pripadnici Samostalne domobranske bojne Knin obiljeavaju dan svoje postrojbe, osnovane prije 12 godina, okupljajuæi se na vrletima Dinare, predjelu Vrdovo, gdje je ova postrojba provela veæinu svojih ratnih dana. Obiljeavanje dana postrojbe bivi pripadnici pokrenuli su samoinicijativno, a ove su im godine financijsku potporu za organiziranje proslave pruili Gradsko poglavarstvo Knina i Opæina Kijevo. Oko 50 pripadnika, koliko ih je sudjelovalo na proslavi obljetnice nekad poznate kninske bojne, poloili su Program su uvelièali èlanovi Djeèjeg zbora vijence u spomen na poginule hrvatske branitelje «Klinci iz Kraljevskog grada» i njihov voditelj mae- kod sredinjeg kria na kninskom gradskom groblju, stro Davor Jaek. Boji blagoslov prostorija i puka, te na groblju u Kijevu. Potom su se svi zajedno udijelio je na upnik, fra Ivan Nimac. zaputili na Vrdovo, prisjeæajuæi se vremena iz Ante Nadomir Tadiæ utra Domovinskog rata. Pripadnicima se obratio njihov nekadanji zapovjednik Marko Gojeviæ, naglasivi kako je alosno da u Hrvatskoj ne postoji nikakvo tijelo ili institucija koje bi skrbilo i vodilo brigu o obiljeavanju dana ustroja postrojbi Hrvatske vojske, od kojih su danas mnoge ugaene, pa i zaboravljene. Bivi pripadnici Samostalne domobranske bojne Knin osnovali su Inicijativni odbor za osnivanje udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata, koju èine svi pripadnici koji su bili na Vrdovu. Na jesen æe pripremiti izbornu Blagoslov plodova zemlje i rada ruku èovjeèjih Èlanovi Udruge na Dinari IZ IVOTA GRADA skuptinu i osnovati udrugu, koja æe ubuduæe preuzeti na sebe teret organizacije proslave obljetnice, te voditi brigu o svojim èlanovima i njihovim obiteljima. Gojeviæ je istaknuo da æe bivi branitelji uvijek naæi snage i vremena za obiljeavanje dana postrojbe, jedine koja je nosila ime kraljevskog grada Knina i koja je cijeli rat bila na terenu, bez dana odmora i drala jednu od najteih crta obrane. 57 meðuvremenu bio poniten i uskoro æe biti ponovljen. Dva poduzeæa s istim nazivom - Krka otpad i stolarsko, koja nakon Oluje nisu obnavljala svoje aktivnosti, iæi æe u postupak likvidacije, dok je jo neizvjesna sudbina Kninjanke. Postoji naime, moguænost da kninska tekstilna tvornica nastavi s proizvodnjom, a viak prostora stavio bi se u funkciju poduzetnièke zone. Jo jedna atraktivna potencijalna poduzetnièka zona nalazi se u Strmici, u prostoru biveg Brodogradilita Split koji se godinama ne koristi. Prostor je velièine 16 tisuæa metara èetvornih i ima rijeenu infrastrukturu. Prostora ima, a u Kninu se nadaju da æe biti i dovoljno interesa poduzetnika, kako bi se poduzetnièke zone napokon stavile u funkciju. Uz interes poduzetnika koji se bave drvopreraðivaèkom djelatnosti i preradom kamena, u Kninu su dobili i zanimljivo pismo namjere dr. Grad Knin Ministarstvu gospodarstva ponudio sc. Marka Jeliæa iz instituta «Ruðer Bokoviæ» u Zagrebu za otvaranje proizvodno-znanstvenog projekt poduzetnièke zone Preparandija laboratorija za izolaciju biljnih staniènih koPODUZETNITVO I ZNANOST mponenti, to pokazuje da je u Kninu u buduænosti 15. 9. 2004. Za dodjelu bespovratnih sredstava moguæe spojiti poduzetnitvo i znanost. koja bi se iskoristila za ureðenje infrastrukture i izradu projektne dokumentacije u poduzetnièkim Donacija «Inkera» i «Dobrog doma» iz Zagreba zonama, Grad Knin je Ministarstvu gospodarstva kninskom Caritasu ponudio na javnom natjeèaju projekt zone «Preparandija». Rijeè je o prostoru velièine oko TANJURI I ALICE ZA CARITAS osam hektara, koji se nalazi u samome gradu, 13. 8. 2004. Kninskom Caritasu i puèkoj kuhinji neposredno uz dravnu prometnicu D-1 prema stigla je donacija porculanskog posuða tvrtke Sinju, gdje su nekad radile èetiri tvrtke tekstilna «Inker» iz Zapreiæa, u suradnji s ustanovom «Dobri tvornica Kninjanka, tiskara Mladost koja je dom» iz Zagreba. U kninsko skladite Caritasa, za izraðivala i kartonsku ambalau, Krka otpad i potrebe korisnika te za puèku kuhinju stiglo je tisuæu stolarsko poduzeæe Krka. Preparandija nije jedina raznih tanjura za jelo, te 1200 alica za kavu, s poduzetnièka zona na koju Knin raèuna u tanjuriæima. Tvrtka «Inker», kao jedini proizvoðaè buduænosti, ali je u ovome trenutku idealna za sanitarne keramike i porculanskog posuða za poduzetnièke projekte jer ima gotovo u potpunosti ugostiteljstvo i kuæanstvo, donirala je veæ palete rijeenu infrastrukturu, makar naalost ne i rijeene tanjura i alica za puèke kuhinje u Branimirovoj i vlasnièke odnose. Cerskoj ulici u Zagrebu, koje djeluju u okviru Gosti ovogodinje proslave kninske bojne bili su dogradonaèelnik Knina Milivoj Mariæ, naèelnik Kijeva Stanko Gojeviæ i bivi kninski gvardijan fra Luka Deliæ. Bivi branitelji su na svojoj proslavi dali potporu svim generalima koji su u Haagu i koji su proganjani i poruèili da æe ostati jedinstveni, iako niti jednoj vlasti nije stalo da budu okupljeni i organizirani, veæ razjedinjeni. Gradonaèelnik Vinko Mariæ kazao je da je u Prostornom planu grada predviðeno deset lokacija za ureðenje poduzetnièkih zona, ukupne velièine oko 100 hektara, iako mnoge jo nemaju ureðenu infrastrukturu. Prije stavljanja u funkciju poduzetnièke zone Preparandija bit æe potrebno rijeiti vlasnièke odnose, kao i status tvrtki na ovoj lokaciji koje godinama ne rade. Grad Knin veæ se javio na natjeèaj za kupnju proizvodne hale u bivoj tiskari Mladost, koja je u steèaju. Natjeèaj je u ustanove «Dobri dom», kako bi korisnicima i djelatnicima omoguæili laki rad i kvalitetniju uslugu. Znajuæi za potrebe Puèke kuhinje u Kninu, u kojoj se svakodnevno priprema preko stotinu obroka za najsiromanije graðane, ustanova «Dobri dom», na èelu s ravnateljem ing. Alenom upanom i proèelnikom Gradskog ureda za Nastavak na sljedeæoj stranici 58 zdravstvo, rad i socijalnu skrb dr. Zvonimirom ostarom, ostvarila je u dogovoru s «Inkerom» moguænost da isto pokloni i puèkoj kuhinji u Kninu. U «Dobrom domu» istièu da ih je nedavni dokumentarni film prikazan na HTV-u o kninskoj puèkoj kuhinji potaknuo da jednoj obitelji loijeg materijalnog i socijalnog stanja uruèe slatki paket kao poèetak buduæe uspjene suradnje izmeðu puèkih kuhinja u Zagrebu i Kninu. IZ IVOTA GRADA se odluèili doæi upravo ovdje gdje postoji sirovina, ali i volja da se proizvodi kazao je predsjednik Mesiæ. Predsjednik smatra da je posebno vano da æe oni koji idu u kolu, koji æe sutra biti montaeri ovih proizvoda, imati osigurana radna mjesta. Direktor poduzeæa Knauf Hrvatska Richard Röck kazao je da æe otvaranjem nove tvornice Knauf imati moguænost bolje ispunjavati potrebe svojih kupaca, a Knauf Knin æe, uz proizvodnju, omoguæiti i praktièno osposobljavanje montera suhe gradnje u srednjim kolama u nekoliko hrvatskih gradova, meðu kojima je i Knin. Poèetak Otvorena i blagoslovljena tvornica Knauf u Kosovu rada Knaufa veliki je dan za gospodarstvo kod Knina ibensko-kninske upanije, kao i cijele Hrvatske su se upan Duje Stanèiæ i pomoænik DO KRAJA GODINE U KNAUFU 100 sloili ministra gospodarstva Ivan Braèiæ. Novu tvornicu ZAPOSLENIH blagoslovio je ibenski biskup mons. Ante Ivas. 1. 10. 2004. Prvu tvornicu gips kartonskih ploèa u Hrvatskoj «Knauf» u Kosovu kod Knina sveèano su otvorili Beatrix Peter-Knauf direktorica tvrtke Knauf za jugoistoènu Europu i predsjednik RH Stipe Mesiæ. Bivu tvornicu «Knin gips» u Kosovu Knauf je od Fonda za privatizaciju kupio jo 1997. godine, a u njenu rekonstrukciju i modernizaciju investirano je vie od 27 milijuna eura. Tvornièki krug obuhvaæa 77 tisuæa metara èetvornih, a nalazi se na samom nalazitu gipsane rude. U tvornici je trenutno zaposleno 70 radnika, a do kraja godine planira ih se zaposliti jo 30. Knaufovi proizvodi namijenjeni su domaæem tritu, kao i susjednih zemalja. Nove moguænosti za resocijalizaciju i lake zapoljavanje branitelja lijeèenih od PTSP-a EUROPSKA RAÈUNALNA DIPLOMA U KNINU 12. 8. 2004. Svojim projektom «Informatika kao pozitivni psiholoki tretman» Udruga hrvatskih branitelja lijeèenih od PTSP-a ibensko-kninske upanije «Tvrðava Knin» uspjela je zainteresirati predstavnike Vlade, Sabora i druge dravne Za nas je najvanije da se ulae u proizvodnju, institucije, od kojih je do sada dobila uglavnom a to znaèi i u izvoz, jer Hrvatska naalost duplo vie samo pohvale i moralnu potporu. Kako su svoj uvozi nego to izvozi. Èestitam obitelji Knauf to su projekt podignuli na razinu zajednice udruga branitelja lijeèenih od PTSP-a i republièke koordinacije udruga, za njih se zainteresirao i Elit trade iz Zagreba, prvi ovlateni ECDL centar za testiranje u Hrvatskoj, te je dolo do njihove suradnje. ECDL je engleska kratica za europsku raèunalnu diplomu, meðunarodno priznati certifikat o osposobljenosti za koritenje osobnog raèunala, to je europski i svjetski standard osnovne informatièke pismenosti. Takvu diplomu ubuduæe æe branitelji lijeèeni od PTSP-a iz ibenskokninske upanije i iz drugih podruèja, moæi steæi u nedavno otvorenom Centru za edukaciju i raèunalnu tehnologiju CERT, u novim prostorijama Visoki gosti u posjetu tvornici 59 IZ IVOTA GRADA udruge Tvrðava, koje su otvorili predsjednik Vlade Javnoj vatrogasnoj postrojbi Knin uruèeno novo dr. Ivo Sanader i ministrica obitelji i branitelja vozilo - ljestve Jadranka Kosor. VOZILO VRIJEDNO 4,5 MILIJUNA KUNA Ovim svojim projektom kninska udruga eli dati svoj doprinos brem integriranju Hrvatske u EU, a bez lane skromnosti smatraju da su veæ dosta 6. 7. 2004. U sklopu Vladinog programa napravili, kao jedna mala braniteljska udruga, koja opremanja vatrogasnih postrojbi kninska je Javna mjeseèno iz gradskog proraèuna dobiva 1.500 vatrogasna postrojba dobila novo moderno kuna, nedostatno i za pokrivanje reijskih trokova. opremljeno vozilo-ljestve, vrijedno 4,5 milijuna Uz informatièko opismenjivanje hrvatskih kuna. U ime Ministarstva unutarnjih poslova branitelja i njihovih obitelji po ECDL programu, kljuèeve vozila kninskom gradonaèelniku Vinku steèena diploma pomoæi æe im u resocijalizaciji i Mariæu predao je Draen Slavica, upanijski brem povratku u normalan ivot, kao i omoguæiti vatrogasni zapovjednik. On je kazao da je nezaposlenim braniteljima da s novosteèenim zahvaljujuæi ovoj donaciji opremljenost JVP-a Knin informatièkim znanjem lake i bre doðu do sada na zavidnoj razini, to prua sigurnost radnoga mjesta kae Mladen Miloeviæ, stanovnicima Knina i upanije. Mladen Jeliæ, zapovjednik JVP Knin, istaknuo je da je predsjednik udruge Tvrðava Knin. vatrogasno vozilo s ljestvama dugim 24 metra Vlada koja ih je nedavno posjetila dala je punu jedno od najkvalitetnijih, te da u Hrvatskoj ima potporu njihovom projektu, a najvie im je svega 5 takvih vozila. On je zahvalio svima koji pomogao MORH ustupivi im prostor u su doprinijeli da i grad Knin dobije takvu vrijednu Kreimirovoj ulici koji je 8 godina stajao prazan i donaciju, pogotovo Gradskom poglavarstvu koje devastiran. S obzirom da su se u novom prostoru je sufinanciralo 25 posto vrijednosti vatrogasnog stvorili idealni uvjeti za rad Udruge, ovdje bi se vozila. trebao preseliti kompletan PTSP centar za Gradonaèelnik Mariæ poelio je kninskim ibensko-kninsku upaniju. Poèele su i aktivnosti za osnivanje zadruge branitelja lijeèenih od PTSP- vatrogascima da to manje koriste ovo vozilo, a, za koju veæ ima dosta zanimanja, tako da æe naglasivi da je ono znaèajno doprinijelo kvaliteti se o projektima kninske udruge Tvrðava i ubuduæe opremljenosti postrojbe i sigurnosti graðana. Novo jo dosta èuti, a M. Miloeviæ vjeruje da æe ovi vozilo kninskih vatrogasaca blagoslovio je projekti potaknuti i druge sliène udruge da krenu gvardijan samostana sv Ante fra Petar Klariæ. njihovim primjerom. Predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader i dopredsjednica Vlade RH gða. Jadranka Kosor otvaraju prostorije presjecanjem vrpce Od vatre, groma, grada i potopa, oslobodi nas Gospodine! 60 IZ IVOTA GRADA Kninska udruga branitelja lijeèenih od PTSP-a osnovala braniteljsku zadrugu Tvrðava Knin, jednu od ukupno deset u Hrvatskoj Zadruzi istièu da èlanovi ne moraju biti samo hrvatski branitelji, veæ je interes da svi zajedno lake ostvare svoje ciljeve. UDRUIVANJE BRANITELJA I PODUZETNIKA Braniteljska zadruga æe okupljati zadrugare koji se bave poljoprivrednom ekolokom proizvodnjom, trgovinom nekretninama, pruanjem raznih usluga intelektualnih, informatièkih, knjigovodstvenih i drugih djelatnosti. Resorna ministarstva odobravat æe èlanovima Zadruge povoljne kredite. Upravitelj Zadruge je Ivan Kanaet, a Boris Kraljiæ predsjednik je Nadzornog odbora, èiji su èlanovi jo Jako Grubea i Ante Slaviæ. 6.10. 2004. Upravo osnovana Braniteljska zadruga «Tvrðava Knin» jedna je od deset takvih zadruga koje se planiraju osnovati u Hrvatskoj, a djelovat æe pri Udruzi hrvatskih branitelja lijeèenih od PTSP-a ibensko-kninske upanije «Tvrðava Knin». Zadruge su dio programa za osposobljavanje i zapoljavanje hrvatskih branitelja i èlanova njihovih obitelji, koje provodi Ministarstvo branitelja. Predsjednik Udruge Mladen Miloeviæ istièe da je svojim dosadanjim radom Udruga zasluila potporu Ministarstva branitelja da bude nositelj buduæe braniteljske zadruge. Na osnivaèkoj skuptini uz brojne branitelje i èlanove Udruge, odazvali su se i mnogi poduzetnici i poljoprivrednici, koji su takoðer zainteresirani djelovati unutar ove zadruge. «Na skuptini smo se jednoglasno sloili da ovakva zadruga treba gradu Kninu, jer dosad Branitelji u ratu - poduzetnici u miru osnovane brojne zadruge nisu pokazale nikakve rezultate. Kroz braniteljsku zadrugu pokazat æe se da æe hrvatski branitelji biti nositelji velikih projekata, isto kao to su 1991. predvodili obranu Hrvatske» istièe Miloeviæ, inaèe predsjednik Skuptine PZ Orlovaèa iz Kijeva kupila Braniteljske zadruge. Uz est osnivaèa Zadruge kninsku Agropreradu prijavljeno je jo 10 potencijalnih èlanova, meðu kojima su aktivni obrtnici i poljoprivrednici, te NJEMAÈKI LIDL GRADI poduzetnici koji tek pokreæu svoje projekte. U TRGOVAÈKI CENTAR Internet radionica Udruge branitelja lijeèenih od PTSP-a 18.11.2004. Kninsku tvrtku Agroprerada d.d. kupila je za 3,4 milijuna kuna Poljoprivredna zadruga Orlovaèa iz Kijeva, koja u suradnji s poznatim njemaèkim trgovaèkim lancem Lidl planira u Kninu izgraditi veliki moderni trgovaèki centar. O prodaji Agroprerade kijevskoj PZ odluèili su jednoglasno vjerovnici na skuptini u Trgovaèkom sudu u ibeniku. PZ Orlovaèi, koja je svoju ponudu za kupnju Agroprerade dostavila jo u travnju ove godine, prodana je upravna zgrada, tvornica stoène hrane, skladite i pripadajuæi objekti u Kninu, te mlin u Strmici. 61 IZ IVOTA GRADA U prethodnim natjeèajima za prodaju imovine Agroprerade, u kojoj je steèajni postupak pokrenut jo u sijeènju 2002. godine, prodan je dio nekretnina, te se ukupno zaradilo 4,6 milijuna kuna. Dio novca zaraðenog od prodaje imovine, oko 1,4 milijuna kuna, dobit æe Ministarstvo gospodarstva koje ima hipoteku na dijelu imovine Agroprerade, dok æe veæi iznos dobiti radnici, kojima je dio dugovanja veæ isplaæen nakon prodaje poljoprivredne apoteke, pekare, skladita i drugih objekata. Izgradnja trgovaèkog centra u Kninu trebala bi vrlo brzo krenuti, a novi vlasnik Agroprerade namjerava nastaviti i matiènu proizvodnju tvrtke, odnosno aktivirati ponovno tvornicu stoène hrane, dok bi se mlin preselio na lokaciju u Strmici. PZ Orlovaèa planira zaposliti 70 radnika, a prioritet u zapoljavanju imat æe 47 bivih radnika Agroprerade, koji su prijavljeni na Zavodu za zapoljavanje. U slubi domovine i interesu mira undov, zapovjednik Zapovjednitva za zdruenu izobrazbu i obuku. Svi moji suradnici i djelatnici MORH-a u suradnji sa sveuèilitima i fakultetima bit æe vam stalno na pomoæi, i vjerujem da æemo se ponovno okupiti na vaoj promociji u èasnike Tijekom sedam dosad objavljenih natjeèaja za oruanih snaga i akademske graðane RH kazao prodaju Agroprerade gotovo cijela imovina uspjela je general undov. se prodati, osim klaonice u Kninu za koju je upravo General pukovnik Slavko Bariæ, zamjenik objavljen novi natjeèaj za prodaju. naèelnika Glavnog stoera OSRH kazao je kadetima da vojni sustav nije lak i jednostavan, iziskuje brojne sposobnosti, ali su kadeti svojom prisegom rekli da su spremni svojim spoU kniskom Domu HV-a odrana sveèanost za drugi sobnostima i znanjem zatititi ono to su narataj kadeta MORH-a generacije stvorile, i zato su ginuli nai borci. Vi æete sluiti Domovini, ali takoðer sposobnosti SVEÈANA PRISEGA staviti na raspolaganje interesima mira i sigurnosti EZDESETOSAM KADETA u ovoj regiji, u Europi i svijetu istaknuo je gen eral Bariæ. 13. 11. 2004. U kninskom Domu HV «Kralj U ime ministra obrane, kadetima je èestitao Zvonimir» 68 kadeta drugog narataja Kadetske pomoænik ministra eljko Goriæ. Kad se kole pred svojim je roditeljima i prijateljima pokretao ovaj projekt, kojeg ste vi drugi narataj, poloilo sveèanu prisegu da æe se u obnaanju namjera je bila pokrenuti sustav visokog svoje dunosti pripadnika oruanih snaga drati obrazovanja za potrebe MORH-a i OSRH-a. Ustava i zakona, savjesno i odgovorno izvravati Premala smo zemlja da bismo imali zatvoren slubene zapovjedi, portvovno tititi i braniti svoju sustav vojnih akademija, a na ovaj naèin domovinu Hrvatsku, njezin suverenitet, teritorijalnu sustavom integriranog civilno-vojnog kolovanja cjelovitost, te potivati temeljna naèela slobode i omoguæujemo prosperitet oruanih snaga, ali i jednakosti svih graðana RH. Sveèanost prisege drave u cjelini kazao je Goriæ. U programu je vodio je zapovjednik Kadetske kole brigadir Stipe sudjelovao natporuènik i pjesnik Ante Nadomir Bariiæ. Tadiæ utra koji je proèitao svoje dvije pjesme Kadetima je èestitao general bojnik Mirko nastale u ratnim godinama. 62 IZ IVOTA GRADA Tekstovi i slike: Fabijan Lovriæ GENERAL BLAKIÆ POHODIO KUD NAPREDAK U KNINU U organizaciji Napretka, 23. listopada 2004. godine, s poèetkom u 17. sati u prostoriji dvorane Doma HV, u Kninu je prireðen kulturni program za generala Tihomira Blakiæa. U punoj dvorani nazoènima se obratio i sam general Blakiæ, dajuæi glavnu poantu svog govora na kulturalno saivljavanje Hrvata iz Bosne i Hercegovine s novom sredinom, a samo pratanje i tolerancija siguran su korak naprijed u novoprihvaæenim odnosima. Napretkova sveèanost generalu Blakiæu poèela je dravnom himnom, zatim Napretkovom himnom, da bi se nazoènima obratio predsjednik kninskog ogranka Napredak, mr. sc. Mijo Periæ, nakon èega je na pozornicu nastupilo nekoliko skupina folklornog plesa i pjesama, te nezaobilazni Kninski knjievni krug sa svojim pjesmama posveæenim generalu Tihomiru Blakiæu. Nakon zavrenog dvosatnog programa, sponzori Trgovaèki obrt Ljubiæ i Pekarski obrt Neno, ustupivi prehrambene proizvode enama u kninskom ogranku Napretka, i sami su bili iznenaðeni kakve se sve slastice mogu naèiniti od peèenog tijesta, i kakvi sve kolaèi mogu biti kada ih peèe ljubav. Brojno èlanstvo KUD-a Napredak u Kninu General Blakiæ obratio se èlanovima Napretka U prostorijama Napretka, prireðena je slavljenièka veèer, a nezaobilazna torta je dola na kraju, koju su suprunici Blakiæ izrezali na komade i podijelili nazoènima. RTVE IZ KNINA POSJETILE SJENE RTAVA VUKOVARA Dana 18. - 19. - 20. studenog 2004. godine, osam èlanova iz udruge rtve komunizma i PTSPa iz Knina, polo se pokloniti sjenama rtava u Vukovaru. Iz Knina do Zagreba, osmoèlana ekipa iz Knina putovala je kombijem, a iz Zagreba do Vukovara, autobusom u kojem su bili èlanovi sliènih udruga iz Zagreba koji su poli za Vukovar. Taj trodnevni put nije proao bez odmora, te su èlanovi kninske ekipe po povratku prenoæili u Velikoj Gorici. U Vukovaru je sveèani doèek bio iznad oèekivanja, a vijence su poloili i najvii èlanovi Hrvatskog sabora s predsjednikom dr. Ivom Sanaderom. Poloeni su vijenci na Ovèari, hrvatskim braniteljima i generalu Blagi Zadri. Cijeli dan se obilazilo od jednog do drugog spomen obiljeja, a naveèer je organizirana zajednièka veèera u Borovu Naselju, nakon èega se, oko 20. sati krenulo za Zagreb. Uz pjesmu, preteito domoljubnog karaktera, put je protekao bez problema, a lijepo vrijeme je organizirani posjet Vukovaru pretvorilo u ugodan vikend i upoznavanje s povijesnim obiljejima i èinjenicama Domovinskog rata grada heroja, Vukovara. JEZIÈNI SAVJETNIK 63 PREDNAGLASNICE FRA I DON ISPRED IMENA, A NE ISPRED PREZIMENA* Pojedini Kninjani znaju se obratiti gvardijanu, upniku ili ostalim fratrima fra Klariæ, fra Nimac, fra Omaziæ ... Je li to ispravno reæi ? U ovoj rubrici donosimo èlanak gosp. Mile Mamiæa, naeg stalnog suradnika. O prednaglasnicima fra i don bilo je Kao i prednaglasnica fra, tako i don stoji veæ govora u ovoj emisiji. Kako se samo ispred imena. Krivo je stoga u njihovoj uporabi dosta grijei, prednaglasnicu staviti ispred prezimena, ponovit æemo ukratko najvanije. kako to neki stavljaju uz prezime slavnog Prednaglasnica fra dolazi od latinske rijeèi naeg arheologa don Frane Buliæa, pa piu frater (=brat). U nas se ta rijeè javlja u i govore: don Buliæ. pohrvaæenom liku fratar. Ta se rijeè Ponovimo: prednaglasnice fra i don stoje upotrebljava kao naslov ispred imena samo ispred imena. Ne valja ih stavljati redovnika raznih redova (franjevaca, ispred prezimena: fra Ivan ili konkretnije fra dominikanaca, karmeliæana itd.), i to Ivan Nimac (ili koji drugi), ali ne fra Nimac; najèeæe u svojem skraæenom liku fra. Taj don Frane ili konkretnije don Frane Buliæ (ili se lik ponaa kao prednaglasnica . Izgovara koji drugi), ali ne don Buliæ. se kao jedna naglasna cjelina zajedno s imenom redovnika: npr. fra Ivan, fra Jure, *Kako se u uporabi ovih dviju fra Karlo, fra Petar itd. Tako je to uobièajeno prednaglasnica jo uvijek dosta grijei, u hrvatskoj katolièkoj tradiciji. Stoga je krivo zamolili su me da za emisiju Govorimo tu prednaglasnicu stavljati ispred prezimena: hrvatski ponovno priredim jedan prilog. npr. fra Nimac, fra Radiæ, fra Juriæ, fra Naèinio sam ovaj prilog, koji je bio nedavno unjara itd. emitiran. Prednaglasnica don dolazi od latinskoga dominus ili domnus. Kako se rijeè dominus u crkvenom latinitetu dodavala ispred Bojega imena, za ljude se upotrebljava reducirani lik domnus (za muke) i domna (za enske). U naoj strani susreæemo razne varijante od domnus i domna. I danas je npr. u Dubrovniku dumna sinonim za èasna sestra. Prema lat. rijeèi domnus najèeæi je lik u nas (kao i u talijanskom jeziku) don. Ta se prednaglasnica stavlja ispred imena Mile Mamiæ, Hrvatsko kræansko nazivlje, Èlanci i sveæenika i nekih redovnika (npr. rasprave, Franjevaèka provinicja Presvetog salezijanaca) u junim i sredinjim naim Otkupitelja, biblioteka Ravnokotarski cvit, Knjiga krajevima. broj 17, Lepuri - Split, 2004. str. 69. 64 PRIRODNA BATINA RIJEKA KRÈIÆ U KNINSKOM KRAJU R ijeka Krèiæ izvire u podnoju vrha Dinare (1831 m) zapadno od sela Kijeva u blizini Bosniæa, Ðuriæa i Vukoviæa stanova na nadmorskoj visini 375 m. Kanjon rijeke protee se jugozapadnom padinom planine Dinare, a usjeèen je u 450 metara visok vapnenaèki pod protkan vodonepropusnim dolomitima jurske starosti. Usjeèen je u pleistocenu o èemu svjedoèe ostaci mrtve sedre uzvodno od Topljskog buka na visini 15 do 20 m izvan toka rijeke. Sedra je starosti 125.000 godina, a nastala je u toplom meðuledenom dobu (Riss/Würm interglacijalu). Dananji izgled kanjon je poprimio u holocenu nakon posljednjeg ledenog doba kada su nastali povoljni klimatski uvjeti za taloenje sedre u toku rijeke. Krèiæ je u morfogenteskom pogledu izvorite rijeke Krke. Otvaranjem novih vertikalnih pukotina u dananjem toku Krèiæa smanjilo se povrinsko protjecanje vode, a rijeka se postupno pretvorila u periodiènu tekuæicu. Tako su od jedne rijeke u geolokom razvoju nastale dvije tekuæice to je èest sluèaj u kru. Krèiæ je danas prva pritoka rijeke Krke. Veza tih dviju rijeka oèituje se i u imenu Krèiæa koje je deminutiv imena rijeke Krke. Rijeka Krèiæ duga je deset i pol kilometara. Na svom kratkom toku tvori tri slapa. Prvi slap je bezimena sedrena pregrada visine oko 4 m kod zaseoka Krèiæ, a drugi je Mali buk visine oko 10 m i kilometar nizvodnije kod kuæa Raduloviæa. Izvor Krèiæa Pogled s kninske tvðave na slap Krèiæa Treæi je 22 metara visoki Topoljski buk, Krèiæa slap ili Veliki buk. Najveæi je slap na rijeci Krèiæ, a sastoji se od jedne stepenice visine 22 m i irine 30 m. Svojevrsni je fenomen i prirodna znamenitost jer s njim zavrava tok rijeke Krèiæ, a sam slap je uæe kojim se rijeka ulijeva gotovo u izvor rijeke Krke. U neposrednoj blizini Topoljskog buka, uz izvor rijeke Krke, 1989. izgraðena je HE Krèiæ (elektrana na bioloki minimum). Njezina instalirana protoka je 1 m3/s, nazivni pad 37,29 m, snaga 350 kW, a srednja godinja proizvodnja 2 GWh. Izgradnjom brane na rijeci Krèiæ znatno je izmijenjen reim vode te Ostaci mlinova na Krèiæu 65 PRIRODNA BATINA je veæi dio sedrene barijere Topoljskog slapa tijekom cijele godine suh, a voda se obruava samo preko manjeg dijela, èime je slap izgubio veliki dio svoje prirodne ljepote i magnetne privlaènosti. Zbog nedostatka vode sedrena barijera Topoljskog slapa danas je vrlo oteæena i veæim dijelom bioloki mrtva, a radi ugibanja sedrotvoraca podlona je lomljenju i procesima erozije. zagonetna rijeka jo uvijek prua obilje prirodnih ljepota i petnaestak speleolokih jama i pilja u iskonski oèuvanom krajoliku. Uz tok Krèiæa postoji i vie mlinova koji govore o gospodarskoj vanosti rijeke u ne tako davnoj prolosti. Danas su mlinovi nijemi svjedoci suivota èovjeka i rijeke u za ivot surovom planinsko-krkom kraju. Sama rijeka tijekom povijesti nije imala neko izuzetno znaèenje ali uz njezin tok prolazio je put Krèiæ ima sve osobitosti planinske krke rijeke. prema Vrlici i Sinju. Srednji godinji protok kreæe se od 7 do 15 m3/s. Do Topoljskog buka, odnosno uæa Krèiæa, Za vrijeme obilnih kia ili otapanja snijega na danas se moe doæi cestom od Knina do zaseoka planinama u zaleðu Krèiæ je neobuzdana Kovaèiæ, a do izvora cestom iz Kijeva. Makabujièarska rijeka razorne snage koja u ljetnom damska cesta Knin-Vrlika koja zmijoliko vijuga razdoblju potpuno presui. Unatoè tomu to Krèiæ uz desnu obalu rijeke Krèiæ prolazeæi kraj njezina nema stalni, tok sam izvor gotovo nikad ne uæa i izvora izgraðena je 1784. godine a u presui. Rijeka presui jer postupno gubi vodu u upotrebi je i danas. S njenog prvog zavoja nakon koritu to rezultira padom protoka od izvora do zaseoka Kovaèiæi prua se, za visokih voda, Topoljskog buka. Krèiæ redovito presui od srpnja nezaboravni pogled na buèni Topoljski buk i izvor do rujna ali u izrazito suhim godinama suno rijeke Krke, hidroloke fenomene koji se ubrajaju razdoblje zna zapoèeti u lipnju i potrajati do u najvrjednija prirodna obiljeja grada Knina. sredine studenoga. U nekoliko navrata Krèiæ je Drago Margu presuio i zimi. Iako presui, ova kratka i Topoljski buk, Krèiæa slap ili Veliki buk Suhi Krèiæa slap 66 PORT Tekstovi i slike: Ante Livaja KNINSKE ODBOJKAICE NA DVA FRONTA Kninski enski odbojkaki klub Mladost 2000, ove sezone se natjeèe na dva fronta, a ostvareni rezultati su pak areni, ovisno o rangu natjecanja. U Drugoj ligi jug su odigrale sedam kola i uknjiile isto toliko poraza. Nije to pak nikakvo iznenaðenje a niti podbaèaj, jer je Druga liga izuzetno kvalitetna. U njoj igraju ekipe èije su igraèice u starosnoj dobi preko 30 godina, dok za prvu kninsku ekipu igraju djevojke s prosjekom ispod 15 godina. S druge pak strane, Kninjanke su zbog renoviranja dvorane sve svoje utakmice igrale kao goæe, to ne mora biti od presudnog znaèenja, ali u svakom sluèaju ugodnije je kad se igra na svom parketu. Ostaje nadati se da æe im proljeæe ipak biti ugodnije u svakom smislu, a napose onom rezultatskom. No, zato su mlade Kninjanke zablistale u svom uzrastu tj. Treæoj kadetskoj ligi - jug gdje se natjeèu dvije ekipe ibenika i zadarska ekipa Arbanasa. Kninske odbojkaice su ostvarile osam pobjeda te uknjiile èetiri poraza. Liga se inaèe igra turnirski po dva kruga, a prve dvije ekipe idu na meðuupanijsko natjecanje, odakle æe tri prvoplasirane iæi na dravno prvenstvo. Kako se prvenstvo zahuktalo, tako kninske odbojkaice pruaju sve bolje partije. Na zadnjem su turniru u Kistanjama, gdje su bile domaæini, po prvi put ostvarile sve tri pobjede. Posebno dramatièno je bilo u susretu s prvom ekipom ibenika kojeg su nadvisile u tri seta: 2:1 (25:16, 18:25, 15:13). Zadarsku ekipu Arbanasa su dobile rezultatom 2:0 (25:19, 25:22), a najlake su dobile drugu ekipu ibenika rezultatom 2:0 (25:13, 25:11). - Ja sam uvijek tvrdio da mi kvalitete i potencijala imamo, i to su ova èetiri kruga natjecanja najbolje pokazala. Druga je pak stvar to sve ove djevojke s jo par njih igraju izuzetno jaku Drugu ligu, pa njihova prava vrijednost ne moe doæi do izraaja. teta je to u ibeniku nismo igrali sve tri utakmice jednu za drugom, jer drim da ne bi izgubili od Zadranki. Ovo pak u Kistanjama je bilo savrenstvo, stvarno im treba kapu skinuti do poda. Pobijediti prvu ekipu ibenika u odluèujuæem treæem setu nije mala stvar, pokazale su da uistinu imaju karakter i, naravno, kvalitetu. Ja sam uistinu presretan, ali prije svega radi samih njih, koje su iz serije poraza ule u seriju pozitivnih rezultata. No, nema euforije, idemo se i dalje dokazivati rekao je Zdravko Buonja, trener Mladosti 2000. Kninski enski odbojkaki klub Mladost 2000. BOÆARI ZRINSKOG PRVACI UPANIJE Boæarski klub Zrinski iz Knina po drugi je put osvojio naslov prvaka upanijske lige. Unatoè tome, Zrinski neæe iæi u vii rang natjecanja, jer zbog reorganizacije natjecanja Regionalna liga je rasformirana. upanijska liga æe ipak ove sezone imati osam klubova, te se uvode i dvije preostale discipline, brzinsko i tafetno izbijanje, kojih proteklih sezona u upanijskoj ligi nije bilo. Pobjednik iz ove lige izravno æe se plasirati u Treæu ligu. Zrinski je prvi klub otkad je upanijske lige, koji je naslov prvaka osvojio bez izgubljenog boda. Tijek prvenstva je najbolje pokazao od kolike im je 67 PORT vanosti bilo igranje u Regionalnoj ligi pretprole Enerik je osvojio treæe mjesto, to je svakako sezone. odlièan rezultat, jer se klubu prikljuèio prije samo - Igranjem u toj ligi stekli smo golemo iskustvo. dva mjeseca. Proteklih smo sezona od pojedinih suparnika, primjerice od Murtera, naivno gubili bodove, a sada se sve okrenulo u nau korist. Steèeno iskustvo i redovito treniranje plod su sadanjih rezultata. U ovoj sezoni smo promovirali nekoliko novih igraèa, koji su pokazali da s pravom nose dres naeg kluba. Inaèe, s cijelom sezonom smo u potpunosti zadovoljni, prigodu za igranje dobili su svi igraèi. Mladiæi su se pred kraj prvenstva samoinicijativno motivirali u nakani da prvo mjesto osvoje bez izgubljenog boda, to su na kraju i ostvarili istaknuo je Joso Pauk, tajnik i igraè BK Zrinski. Prilikom otvaranja slubenih prostorija kluba, Joko Jurkoviæ, voditelj lige, Kninjanima je uruèio pobjednièki pehar i medalje. Valja zabiljeiti i sjajan rezultat kninskog boæara Enerika Gapara. Na upanijskom prvenstvu u preciznom izbijanju Boæari Zrinskog Nakon deset odigranih kola upanijske nogometne lige DINARA JESENSKI VICEPRVAK Nogometai kninske Dinare jesenski dio prvenstva su okonèali na drugom mjestu na prvenstvenoj ljestvici. Skor od osam pobjeda i samo jedan poraz nije zadovoljio apetite kninskih ljubitelja nogometa, iz prostog razloga jer su Kninjani na svom terenu poraeni od Vodica, izravnog suparnika za naslov prvaka. Naravno da nije smak svijeta i da æe biti jo tri prigode za popravni, no igra koju su kninski nogometai prezentirali u ostalim susretima prvog dijela prvenstva, ne ulijeva povjerenje da bi do prekreta moglo doæi, premda su uknjiene sve pobjede. Ekipu je sve do tri kola prije kraja vodio trener Davor Matiæ, Uprava kluba mu se zahvalila na suradnji nakon susreta sa Bukovicom, gdje su Kninjani bili na rubu poraza. Zadnja tri kola momèad je vodio Bruno Raiæ, te ostvario tri pobjede. - Da smo pobijedili Vodice, pa poslije negdje i kiksali, mi bi s ostvarenim rezultatima bili zadovoljni, ovako su nam Vodièani pobjegli za tri boda. Ja drim da nita nije gotovo, veæ sada treba posloiti igraèki kadar i odrediti ciljeve za proljeæe. Èinjenica je da æe se pitanje prvaka rjeavati u dvobojima izmeðu nas i Vodica, pa zato mi njih ne bi dobili na njihovu terenu, sve je tu otvoreno. Mi po tradiciji uvijek bolje igramo na proljeæe, treba kvalitetno odraditi pripreme i nikog se ne bojati ustvrdio je Bruno Raiæ, trener NK Dinara. Svakako treba napomenuti da su svi ostali uzrasti NK Dinare, Tiæi (djeca do 10 godina), Mlaði pioniri (do 12. god.), Pioniri i Kadeti vodeæi u svojim ligama. Nadamo se da æe na proljeæe biti prvaci 68 PORT U povodu 5. kolovoza u Kninu je odigrana revijalna nogometna utakmica selekcije Hrvatskog Sabora i Grada Knin GRAD KNIN HRVATSKI SABOR 5:4 U Kninu su povodom 5. kolovoza, Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, tradicionalnu revijalnu nogometnu utakmicu odigrale selekcije Hrvatskog sabora i Grada Knina. Kninjani su ove godine bili uspjeniji i pobijedili rezultatom 5:4, prole godine susret je pak zavren bez pobjednika 1:1. Utakmica je inaèe odigrana po klizavom terenu, pa je kretanje i kontrola lopte bilo iznimno teko, a napose Franji Arapoviæu, onako korpuletnom, pa se u nekim trenucima, kako kae, osjeæao kao da je na ledu. Domaæini su se veæ na samom poèetku pokazali kao negostoljubivi, jer su u 7. minuti imali dva pogotka prednosti. uljak je centarut Pauka pospremio u mreu, a Akrapoviæ je jedan odbijanac pretvorio u pogodak. Potom je u razmaku od 10 minuta Sabor imao dva jedanaesterca. Jedan je ministar, Primorac, zapucao pored gola, dok je pak drugi, Gapar, nad kojim je prekraj i napravljen, pretvorio u pogodak. U nastavku je lukavi Zoran Gapar, inaèe tajnik Nogometne reprezentacije HS-a, jo dva puta zatresao mreu nemoænog Raspudiæa, èime se praktièno promovirao u najboljeg igraèa susreta. S druge pak strane, Kninjani su preko Stanka Gojeviæa (dva pogotka) i Gorana Pauka stekli nedostinu prednost. Na samom isteku susreta dr. Drago Prgomet je ublaio poraz. Inaèe, na samom terenu je bilo iznimno zanimljivih dvoboja: sraz Franje Arapoviæa i kninskog gradonaèelnika Vinka Mariæa, slièio je na dvoboj Davida i Golijata, a unatoè tome Mariæ je u vie navrata izlazio kao pobjednik. No, po naim saznanjima kod rezultata 3:3, Kninjani su do kraja susreta igrali s 12 igraèa, pa je ova pobjeda na neki naèin pirova. Za Sabor su igrali: eljko Nenadiæ, Niko Rebiæ, ime Prtenjaèa, Ivan Bagariæ, Pejo Trgovèeviæ, Zvonimir Puljiæ, Jure Bitunjac, Franjo Arapoviæ, Dragan Primorac, Zoran Gapar, Drago Prgomet (ivko Nenadiæ, Petar Anðeloviæ, Petar Filipec, Ivan Klem, Hrvoje Beg, Mario Marun). Za Selekciju Knina su igrali: Raspudiæ, Mariæ, Staniæ, Odak, Marjanoviæ, Hrga, Niniæ, Pauk, Gojeviæ, Zeèeviæ, uèljak (Æaæiæ, Ljubièiæ, Dilber, Aniæ, Jazviæ, Bajan, Metroviæ, Marièiæ, Akrapoviæ). Nogometne ekipe Grada Knina i Hrvatskog Sabora 69 PORT Portret - Tekwondo klub Knin DRAVNIH MEDALJA KAO U PRIÈI Kninski tae-kwon-do klub Knin osnovan je u mjesecu rujnu 1997. godine. Od tada pa do danas njihovi su natjecatelji ostvarili niz zapaenih rezultata, kako na meðunarodnim turnirima tako i na dravnoj razini. U klubu trenutno radi i djeluje oko 80 èlanova. Prvi su portski kolektiv u Kninu koji je u novijoj povijesti osvojio medalju na dravnoj razini. Damir Radoviæ je po dva puta bio dravni prvak u kadetskom i juniorskom uzrastu, stalni je èlan reprezentacije, a za izabranu vrstu je nastupio na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Koreji, gdje je zauzeo peto mjesto. Boica Ilinoviæ je po jednom dravna prvakinja bila u kadetskom i juniorskom uzrastu, i ona je stalna èlanica reprezentacije. Martina Markoviæ je takoðer po jednom osvajala naslov dravnog prvaka u kadetskom i juniorskom uzrastu, povremena je èlanica izabrane vrste. Tamara ariæ je dravna prvakinja bila u juniorskom uzrastu, i ona je povremena èlanica reprezentacije. Velike nade kninskog kluba su blizanci Stipe i Mario Jarloni, koji su to veæ i potvrdili. Stipe je naime u kadetskom uzrastu dva puta bio prvi, a jednom drugi. Mario je pak ostvario obrnuti rezultat, on je jednom bio prvi a dva puta drugi. Juniorke kninskog kluba su 2003. godine osvojile prvo mjesto u ekipnom dijelu. Ovo je samo dio medalja osvojen na dravnoj razini, puno je jo bilo osvojenih drugih i treæih mjesta, a da ne spominjemo razne meðunarodne turnire. Naravno, najzasluniji za sve osvojene medalje su sami natjecatelji, no isto tako velike zasluge nose i njihovi treneri Glorija i Dragan Pinjuh, koji danonoæno bdiju nad njima. Dragan je od prije godinu dana promoviran u trenera enske kadetske reprezentacije, premda èesto zna pomoæi i ostalim uzrastima. - Djece je uistinu dosta, odaziv je i veæi negoli smo oèekivali, u zadnjih 10-tak dana upisali smo 40-tak novih èlanova. Drim da je klub od svog osnutaka uistinu postigao respektabilne rezultate. Najtee je osvojiti medalju na dravnoj razini, a mi ih stvarno posjedujemo kao u prièi. Vjerujem da æemo u dogledno vrijeme biti jo bolji, radi se kvalitetno a djeca iskazuju veliku elju i htjenje, pojedinci itekako brzo isplivaju. Vidite dokle je dogurao Damir Radoviæ, on je veæ nekoliko godina najbolji junior kod nas. Nadam se da bi do medalje mogao doæi na sljedeæem Europskom prvenstvu u Azerbejdanu, koje je na rasporedu u mjesecu oujku 2005. godine. Veliki potencijali su blizanci Jarloni, ako ustraju u svom radu, a ne vidim razloga da tako ne bude. Ni sam ne znam gdje æe im biti kraj ustvrdio je Dragan Pinjuh, trener kninskog kluba. KNINJANI NA CROATIA OPENU ZLATO, SREBRO I DVIJE BRONCE Èetvero kninskih natjecatelja u Zagrebu je nastupilo na jubilarnom 10. meðunarodnom turniru pod nazivom «Croatia Open». Na turniru je inaèe nastupilo 350 natjecatelja iz 40-tak klubova, te sedam reprezentacija, a bilo ih je i iz Kanade. Boje hrvatske izabrane vrste iz kninskog kluba branili su Damir Radoviæ i Boica Ilinoviæ, dok su boje svoga kluba branili Martina Markoviæ i Tamara ariæ. Damir Radoviæ je u kategoriji do 68 kilograma osvojio zlatnu medalju, i samim tim osigurao nastup za izabranu vrstu na predstojeæem Europskom juniorskom prvenstvu. Damir je kao pobjednik prologodinjeg turnira u prvom kolu bio slobodan. U naredna tri kola je ostvario tri pobjede i tako osvojio zlatnu medalju. Boica Ilinoviæ je u kategoriji do 42 kilograma osvojila srebrnu medalju, za to joj je trebala jedna pobjeda i jedan poraz. Martina Markoviæ u kategoriji do 46 kilograma, i Tamara ariæ u kategoriji do 49 kilograma, osvojile su medalje bronèanog sjaja. Obje su ostvarile po jednu pobjedu i jedan poraz. Hrvatska izabrana vrsta je sveukupni pobjednik Croatia opena. Kninski trener Dragan Pinjuh, koji je inaèe pomoæni trener kadetske izabrane vrste, u Zagrebu je bio u trostrukoj ulozi, kao trener kninskog kluba, pomoæni trener juniorske i seniorske reprezentacije. Taekwondo klub Knin 70 PORT Zavren je prvio dio Treæe lige rukometaa KNIN 95 JE EKIPA SA STO LICA Rukometai Knina 95 u dva dana su odradili dva prvenstvena kola Treæe lige jug, te tako okonèali prvi dio prvenstva. Kninjani su nadvisili dubrovaèku ekipu Mokoice rezultatom 32:26, dok su poraeni od ekipe Jelse rezultatom 31:29. Zanimljivo je to kako je kninska momèad u dva dana pokazala dva lica, premda se bez sustezanja moe ustvrditi da je tako bilo i tijekom cijele polusezone. U susretu s Mokoicom kninski igraèi su prikazali jednu od najboljih partija ovog dijela prvenstva, to nije nikakvo èudo jer ova momèad uistinu ima potencijala, no puno bi se nekih stvari trebalo posloiti da bi kninski ljubitelji rukometa èeæe mogli viðati takve predstave. Èetiri pobjede i pet poraza, skor je koji su Kninjani ostvarili u jesenskom dijelu prvenstva. Nije to rezultat koji zasluuje prolaznu Sjajni rezultati kninske karataice BRONÈANA I ZLATNA BIBIJANA Bibijana Batarilo, mlada natjecateljica Karate kluba Knin, osvojila je bronèanu medalju na Dravnom kadetskom prvenstvu u Poreèu. Bibijana je u kategoriji do 55 kilograma ostvarila tri pobjede, te ubiljeila jedan poraz, to joj je u konaènici donijelo treæe mjesto. Ostali kninski borci nisu imali sreæe u pojedinaènom dijelu, svi su ispali u eliminacijskim borbama. No, u ekipnom dijelu ozljeda Marina Iveiæa odnijela im je treæe mjesto. Unatoè tome to su iz daljnjeg natjecanja izbacili Samobor, prvog favorita u prvenstvu, te potom i rijeèkog Zameta, zbog reèene ozljede ispali su od zagrebaèke Omege, jer zamjene za Iveiæa nisu imali. Stoga su i tri pobjede Josipa Zadre i Draena Èièe bile pirove. nastupa na Europskom kadetskom prvenstvu koje se iduæe godine odrava u Turskoj. - Ovo je za mene bilo jedno veliko iskustvo, prvi put sam nastupila za reprezentaciju i prvi put izvan granica domovine. Unaprijed sam bila zadovoljna s jednom pobjedom. No, drijeb mi je iao na ruku, tako da sam u dvije borbe ula maksimalno koncentrirana, i bez veæih problema ih dobila. Za ovo natjecanje posebno sam se pripremila sa svojim trenerom Ivanom Zorièiæem, a krajni rezultat je pokazao da se isplatilo rtvovati - rezimirala je Bibijana Batarilo svoj prvi nastup u dresu reprezentacije. -teta to nismo poveli jo jednog mladiæa koji bi bio zamjena za ozlijeðenog Iveiæa. Siguran sam da bismo ekipno osvojili medalju.-naglasio je Zoran Zorièiæ, trener kninskih karataa. Bibijana je nastupajuæi za kadetsku reprezentaciju Hrvatske na 8. kupu Europe u slovaèkoj Bratislavi, u kategoriji do 57 kilograma osvojila zlatnu medalju. U prvom kolu je igrom drijeba bila slobodna, da bi u iduæa dva meèa s 2:0 i 3:1 nadvisila svoje suparnice i domogla se zlata i minijaturnog pehara. Bibijana je, inaèe, jedina natjecateljica iz Dalmacije, koju je izbornik Alen Protiæ pozvao u izbornu vrstu, to je ona itekako opravdala. teta je to Bibijana krajem godine prelazi u juniorski uzrast, pa neæe imati pravo Bibijana Batarilo, kninska karataica 71 PORT ocjenu, a premda nije bilo rezultatskog imperativa njih je stalno zaposlen, to je jednostavno nemoguæe ipak se oèekivao bolji omjer. sve okupiti jada se Miroslav Braèiæ Puljo, trener - Eh da smo mi ekipa sa dva lica, bilo bi to dobro, Kninjana. ma mi smo vam ekipa sa sto lica. Naravno da ostvarenim rezultatima nisam zadovoljan, ali kad se uzmu sve okolnosti pod kojima smo odigrali neke utakmice, onda smo dobro i proli. Pa mi smo samo u dva susreta nastupili u kompletnom sastavu, i dakako, oba glatko dobili. Izuzev druge ekipe Splita, mi se sa svim ekipama moemo nositi, i ne samo to veæ kad smo u kompletnom sastavu trebamo ih dobiti. Nekoliko naih mladiæa je na fakultetu, dio - Prvenstvena je stanka, vremena je na pretek za napraviti pozitivne zaokrete. to kanite uèiniti ? Neæe biti spektakularnih promjena, no definitivno æemo jo veæu prigodu dati mladim igraèima, doista je teta da sav njihov potencijal ne iskoristimo. Sasvim nam je svejedno bili drugi ili posljednji, kad ne moemo biti prvi zakljuèio je Puljo. U sklopu Atletskog kluba Sv. Ante OTVOREN FITNES CENTAR U Mini sportskom centru u Zvonimirovoj 7b, konaèno su otvorene slubene prostorije AK Sveti Ante Knin. Prostorije su zapravo namijenjene da budu fitnes centar, kojim æe se koristiti svi atletièari i atletièarke kninskog kluba. Imaju dvije svlaèionice i dvije tu kabine, a za sada jedino nemaju dovoljan broj sprava. Prostorije je inaèe slubeno otvorio i vrpcu presjekao Nenad Damjanoviæ, proèelnik za financije grada Knina, a svoj blagoslov je udijelio kninski upnik fra Ivan Nimac. - Zahvaljujuæi sponzorima i donatorima, upornosti naega trenera Ante Zoriæa, koji je to sve skupa objedinio, konaèno smo dobili jedan prekrasni objekt od vitalne vanosti. Nadam se da æemo ga u skoro vrije popuniti s adekvatnim spravama za vjebanje. Pred nama je inaèe veliki posao. Od kada su u klub pristigla jo dva trenera, Draen Lasiæ i Paul Cota, zadueni za bacaèke discipline, uurbano smo prisiljeni raditi prijeko potrebna borilita. Naravno da æe tartan staza za sada jo uvijek ostati sanak pusti, no ima tu puno stvari koje moemo i moramo odraditi i bez same staze rekao je eljko imunac, predsjednik AK Sveti Ante. Na samoj sveèanosti bio je nazoèan velik broj uzvanika. Tu su, meðu ostalima, bili Milan Orekoviæ, glavni tajnik HAS-a, Boris Stepinac, predsjednik AK Zrinjevac, Stipe Erceg, atletski povjerenik za Dalmaciju, inaèe èlan atletske natjecateljske komisije pri HAS-u i mnogi drugi. Inaèe, prije slubene ceremonije otvorenja prostorija odrana je prva ulièna utrka pod nazivnom Oluja 95. Pobjedu je odnio kninski atletski biser Bla Zeliæ. On je stazu dugu 9800 metara pretrèao za 32,55 minuta, drugi ja pak bio Zoran iliæ iz AK Varadin s vremenom 33,00 minuta. Treæi je u cilj stigao Stipe Vukas iz AK Maraton iz Biograda, s vremenom 36,17 minuta. Zanimljivo je pripomenuti da je Zlatko Mietiæ, 52-godinjak iz Ljubukog, zadnjih 50-tak metara staze trèao unatrag i tako proao ciljnu ravninu. Kod djevojaka prvo je mjesto osvojila Lidija Rajiæ, druga je bila Ana Poljak, a treæa Marija Petrièeviæ, sve iz AK Sinj. Tri prvoplasirana atletièara i atletièarke primili su pehare i medalje te simboliène novèane nagrade. Unatoè velikoj kii i prolomu oblaka, nastupilo je 19 atletièara i èetiri atletièarke. Otvorenje Fitnes centra 72 PORT DRUTVO PORT ZA SVE IZ KNINA DOBILO DVA VRIJEDNA PRIZNANJA Ove godine Drutvo portske rekreacije «port za sve» Knin dobitnik je dva vrijedna priznanja koja dodjeljuje Hrvatski savez portske rekreacije «port za sve» i to: 73 PORT 1. GODINJA NAGRADA medalja za razvoj 3.12.2004. u Zagrebu uz nazoènost predstavnika portske rekreacije u Hrvatskoj za postignute dravne vlasti, Hrvatskog olimpijskog odbora i rezultate i veliki doprinos u oblasti portske brojnih gostiju i uzvanika. rekreacije Ovim putem zahvaljujem Caritasu upe sv. Ante 2. PRIZNANJE za vrlo uspjenu organizaciju na doprinosu uspjenoj provedbi realiziranih XIII. svjetskog dana pjeaèenja. manifestacija, te se nadamo da æe i ubuduæe Priznanja su dodijeljena na sveèanom dijelu pomagati provedbu programskih akcija Drutva. godinje Skuptine Saveza odrane dana Tajnik Dragan Lujanoviæ SPONZORI Iskreno zahvaljujemo naim dragim sponzorima koji su uvelike zasluni da je ovaj broj Glasnika ugledao svjetlo dana. Zazivamo Boji blagoslov po zagovoru sv. Ante na njih, njihove obitelji, firme i institucije. Preporuèujemo se za sljedeæi broj Glasnika koji bi trebao iziæi iz tiska za Sv. Antu 2005. REPUBLIKA HRVATSKA IBENSKO-KNINSKA UPANIJA Prodavaonica Knin Kralja Zvonimira 4 GRAD KNIN GRADSKO POGLAVARSTVO tel: 022/660-155 fax:022/660-438 TRNICA KNIN d.o.o. za upravljanje trnicama na malo Trg Matije Gupca 3 22300 Knin tel. 022/664-438, fax. 022/664-445 - Besplatna kontrola vida - Veliki izbor dioptrijskih i sunèanih naoèala po povoljnim cijenama - Vrimo sve vrste popravaka i ugradnji dioptrijskih stakala u vrlo kratkom roku - Vrlo povoljna cijena mineralnih, plastiènih i fotoosjetljivih leæa te kontaktnih leæa - Uvaavamo recepte ovjerene od Zavoda za zdravstveno osiguranje - Moguæe plaæanje karticama i èekovima graðana, a na gotovinu dajemo 10% popusta 74 SADRAJ RIJEÈ UREDNIKA 3 BOIÆNA ÈESTITKA Poruka oca biskupa za Boiæ 4 4 UPNIKOVA BOIÆNA PORUKA U godini euharistije Obnoviti u Kninu tijelovsku procesiju 5 5 U POVODU Godina crkve ibenske u godini euharistije 6 6 Gradnja zavjetne crkve dokle se dolo 7 7 U ARITU DUHOVNI IVOT General franjevaèkog reda iz Rima u pohodu braæi u Kninu Proslava blagdana sv. Ante Blaeni Karlo i Hrvati Blagdan sv. Ante 26. srpnja Kninjani za crkvu hrvatskih muèenika Novi Gospin kip Kninjani u ibenskoj procesiji Poèetak kolske godine Traimo put, traimo istinu, traimo ivot Uruava se crkva sv. Josipa u Kninu Uzvienje kninskog kria 11 11 12 13 14 14 15 15 15 16 22 23 GOSPINO PRASVETITE U BISKUPIJI Èuvarica najsvetijih uspomena Mjesto na kojem stoji sveto je tlo Gospa nam je izmolila slobodu U ovom trenutku vjera je mladima najpotrebnija 24 24 25 25 28 DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI Pobjeda i zahvalnost Sredinja proslava nacionalnog blagdana odrana u Kninu Oluja najslavnija pobjeda 29 29 31 32 RAZGOVOR Vrijedni darovi za Gospu Velikoga Hrvatskog zavjeta 33 33 CARITAS 38 Pomoæi je iz dana u dan sve manje, a potrebe su i dalje velike Nema svetijeg govora Mjesec hrvatske knjige u Kninu i ibeniku Svjetlost Boiæa Bogata galerijska djelatnost Kninskog muzeja «Judita» poèinje svoj novi ivot Interijeri na slikama Predstavljena knjiga Davora Runtiæa Zatita i odravanje tvrðave prioritet Domoljubni pjesnik okreæe se ljubavi Raðaj, Jelena Izloba na Novoj trnici Izloba «Ranjeni Krist» Bogatstvo arheoloke graðe Slike, suveniri i knjiga IZ IVOTA GRADA Otvaranje Nove trnice u Kninu Kninski i kijevski branitelji osnivaju udrugu Poduzetnitvo i znanost Tanjuri i alice za Caritas Do kraja godine u Knaufu 100 zaposlenih Europska raèunalna diploma u Kninu Vozilo vrijedno 4,5 milijuna kuna Udruivanje branitelja i poduzetnika Njemaèki Lidl gradi trgovaèki centar Sveèana prisega ezdeset kadeta General Blakiæ pohodio KUD «Napredak» u Kninu rtve iz Knina posjetile sjene rtava Vukovara 56 56 56 57 57 58 58 59 60 60 61 62 62 JEZIÈNI SAVJETNIK Prednaglasnice don i fra ispred imena, a ne ispred prezimena 63 PRIRODNA BATINA Rijeka Krèiæ u kninskom kraju 64 64 PORT 66 66 66 67 68 69 70 70 71 72 38 IZ PROLOSTI Dokaz stratekog i prometnog znaèaja Knina od pamtivijeka do danas 40 OBAVIJESTI 42 IZ KNJIGE ZAHVALA 43 KULTURA STVARALATVO Igra u kojoj se osjeæam korisnim i sretnim Boiæna serenada Elektronièki izlazak u svijet 46 46 46 47 47 47 48 49 51 51 51 52 53 53 54 54 55 55 40 Kninske odbojkaice na dva fronta Boæari Zrinskog prvaci upanije Dinara jesenski prvak Grad Knin Hrvatski sabor 5 : 4 Dravnih medalja kao u priæi Knin 95 je ekipa sa sto lica Bronèana i zlatna Bibijana Otvoren fitnes centar portom protiv ovisnosti Drutvo «port za sve» iz Knina dobilo dva vrijedna priznanja 63 72 SPONZORI 73 SADRAJ 74 GLASNIK SV. ANTE GLASILO SAMOSTANA I UPE SV. ANTE KNIN Izdaje: Franjevaèki samostan i upa sv. Ante u Kninu w Za izdavaèa: fra Petar Klariæ, gvardijan i fra Ivan Nimac, upnik w Urednik: fra Petar Klariæ w Urednièko vijeæe: fra Petar Klariæ, fra Ivan Nimac, fra Ivica Omaziæ, Ante Nadomir Tadiæ-utra, Marko Menðuiæ, eljko Krnèeviæ, Anica Antoloviæ, Dragica Baraæ i Katarina Gugo-Rumtajn w Oblikovanje: Branko Lovriæ-Caparin w Lektor: Marko Menðuiæ w Korektori: Anica Antoloviæ i Dragica Baraæ w Adresa urednitva: Franjevaèki samostan i upa sv. Ante, Kralja Zvonimira 46, 22 300 Knin, E-mail: [email protected] w Tel.: 022/662-065, 660-160, fax: 022/660-046 - MB1310631 w iro raèuni: Privredna Banka Zagreb d.d., kunski: 2340009-1100158768, poziv na broj 99 i devizni: 703000-0800000636908, SWIFT-PBZGHR2X, Splitska banka d.d., Podrunica Knin, kunski: 2330003-1100119071, poziv na broj 99, s naznakom za baziliku; devizni: 2330003-1000000013-20002609, SWIFT-BACXHR22 w Rukopisi se ne vraæaju w Glasilo se uzdrava dobrovoljnim prilozima w Izlazi dvaput godinje w Naklada: 1500 komada w Raèunalna obrada: Miroslav Petrièeviæ w Tisak: Tiskara Malenica ibenik ISSN 1333-1388
© Copyright 2024 Paperzz
