Empatija

Медицинска школа Бањалука, припремио школски психолог, школска 2010/2011. година
Empatija
Rije~ empatija poti~e od gr~kog empatheia = u`ivqavati se, sposobnost da
se uo~i subjektivno stawe druge osobe, sa`ivqavawe posmatra~a sa
psihi~kim svijetom druge osobe,
U`ivqavawe omogu}uje:
- uskla|enost sa qudima iz okoline;
- neophodna je za normalan razvoj djece I partnerskih odnosa;
- uro|ena sposobnost kod vi{ih majmuna i ~ovjeka;
- osnova sa`aqewa i pomo}i drugima u nevoqi;
- osnova moralnog pona{awa prema drugima;
- osnova altruizma
VA@NOST EMPATIJE
Sposobnost koja omogu}ava da sau~estvujete sa drugima zasniva se
na uvidu u sopstvena emocionalna stawa. [to boqe poznajete sopstvene
emocije to vje{tije i{~itavamo tu|a osje}awa. Ta spoznaja da znamo kako
se drugi osje}aju je va`na za ~itav `ivot: od qubavi i roditeqstva do
odnosa u grupi i politike.
Nesposobnost da se odgonetnu tu|e emocije je jedan od osnovnih
nedostataka koji dovodi do nedostatka prisnosti sa qudima, pa`we i
emocionalnog sklada u odnosima, a najizrazitije se wen nedostatak
ogleda u pona{awu psihopata, silexija i napasnika.
Sposobnost da se ~itaju neizgovoreni znakovi je kqu~ za
predosje}awe tu|ih osje}awa: ton glasa, pokret, izraz lica - faktori su
koji ~ine neverbalnu komunikaciju.
Testirawa su pokazala da su emocionalno stabilnije osobe vje{tije
u tuma~ewu tu|ih osje}awa kao i one popularnije i osjetqivije, `ene vi{e
nego mu{karci.
EMPATIJA JE URO\ENA ALI SE MO@E IZGUBITI
Djeca vje{tija u ~itawu neverbalnih poruka su najprihva}enija u
{koli i emocionalno najstabilnija, tako|e, boqi su |aci.
Za~eci empatije su vidqivi od djetiwstva: od prvog dana bebe se
uznemire kad a ~uju druge da pla~u. Empatija }e se sa~uvati u zavisnosti
od toga kako su roditeqi vaspitavali djecu. Djeca }e biti vi{e
empati~na ako im se tokom vaspitawa ukazuje pa`wa na neraspolo`ewe
koje je izavano wihovim lo{im pona{awem. Ona se uobli~ava
posmatrawem drugih kako reaguju na tu|e neraspolo`ewe, a opona{awem
toga {ta vide djeca razvijaju ili ne niz empati~nih reakcija. Vrlo je
bitno i to da djeca spoznaju da su im osje}awa shva}ena i da se na wih
odgovara na pravi na~in. Prilago|avawe majku djetetu daje djetetu znak da
su majke razumjele wihova osje}awa.
Ako roditeqi nisu empasti~ni u odnosu na dje~ije emocije djijete }e
mo`da prestati da ih izra`ava. Emocionalno zapostavqawe i
Медицинска школа Бањалука, припремио школски психолог, школска 2010/2011. година
neprilago|enost u komunikaciji majka-dijete stvara osnovu za kasnije
probleme u pona{awu i gubitak empatije. Emocionalna zapostavqenost
ugro`ava dje~iju empatiju kao i zlostavqawe djece, poni`ewa i sl.
Na osnovu nalaza o povredama mozga mo`e se zakqu~iti i sqede}e:
Povrede u desnoj oblasti frontalnog re`wa onemogu}uju pravilno
razumijevawe emocionalnih poruka, ili nemogu}nost da se osje}awa
izraze pokretom ili tonom glasa.
Empatija zahtijeva smirenost uma da bi mozak mogao da primi i podr`i
suptilne signale i osje}awa druge osobe.
EMPATIJA JE KORIJEN ALTRUIZMA I MORALNOSTI
Saosje}ati sa drugim zna~i brinuti se; suprotnost empatiji je
antipatija. Empatija je osnova moralnosti. Korijene moralnosti treba
tra`iti u empatiji jer je to sau~estvovawe sa `rtvama, onima koji pate
ili su u nevoqi pa to obavezuje da se reaguje i pomogne ugro`enom.
@IVOT BEZ EMPATIJE
Odsustvo empatije se sre}e kod qudi koji su izvr{ili najstra{nije
zlo~ine, silexije, napasnici djece, psihopate. Zajedni~ko svima je da su
nesposobni da osjete empatiju, nesposobni da osjete bol `rtve.
Nedostatak empatije je uvodni dio zlodjela pa se novi pristupi u
lije~ewu ovih qudi zasnivaju na tome da napasnici poku{avaju da
sagledaju situaciju iz pozicije `rtve i nastojawu da osjete bol iz wene
perspektive. Ovo je dalo rezultat kod seksualnih zlostavqa~a djece.
Poseban problem jesu psihopate. Kod ovog poreme}aja li~nosti
osobe ne mogu da osjete sa`aqewe i empatiju prema drugima, niti gri`u
savjesti, pa su u potpunosti li{eni i osje}awa krivice ~ak i kod
najgnusnijih zlo~ina. Ovaj poreme}aj spada u najslo`enije emocionalne
poreme}aje. Psihopate su nesposobni da ostvare dubqi kontakt sa drugima
pa ostaju na ispraznim vezama i odnosima. Iz wihovih redova se regrutuju
sadisti i serijske ubice, kriminalci koji u`ivaju u patwama svojih `rtvi.
Sposobni su da sla`u i u~ine bili {ta da bi dobili `eqeno.
Posebno zastra{uju}i vid nedostatka empatije uo~en je kod
brutalnih mu`eva koji stalno tuku i maltretiraju svoje supruge. Zapa`eno
je da su oni bili fizi~ki smireniji {to su bili ratoborniji i nasilniji.
I dok ve}ina qudi nasilnih u odnosu na svoje `ene to ~ini impulsivno,
izvan sebe zbog bijesa kojeg ne mogu da kontroli{u, po{to se osje}aju
odba~enim ili qubomornim ili iz straha da }e biti napu{teni, ove
prora~unate silexije napa{}e svoje `ene bez povoda.
Na osnovu kwige Emocionalna inteligencija
Danijel Goleman, Geopoetika, Bg 1998.
Medicina se ne mo`e zamisliti bez empatije, sposobnosti sa`ivqavawa
sa onima koji pate.