pravilnik o potpori za pokriće troškova prehrane studenata

Na temelju članka 88. stavka 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne
novine“, broj 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11 i 94/13) ministar
znanosti, obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu: Ministar) donosi
PRAVILNIK O POTPORI ZA POKRIĆE TROŠKOVA PREHRANE STUDENATA
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i način ostvarivanja prava na potporu ministarstva nadležnog za
visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za pokriće troškova prehrane studenata,
vođenje evidencije korisnika potpore, uvjeti za pružanje usluge te obveze davatelja usluge prehrane
studenata (u daljnjem tekstu: davatelj usluge).
KORISNICI POTPORE
Članak 2.
(1) Pravo na potporu za pokriće troškova prehrane studenata (u daljnjem tekstu: pravo na potporu)
ostvaruje redoviti student na preddiplomskom sveučilišnom, diplomskom sveučilišnom, integriranom
preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom, kratkom stručnom, preddiplomskom stručnom i
specijalističkom diplomskom stručnom studiju visokog učilišta u Republici Hrvatskoj koji je državljanin
države članice Europske unije i koji ispunjava uvjete iz članka 3. ovog Pravilnika (u daljnjem tekstu:
korisnik potpore).
(2) Pravo na potporu ne ostvaruje redoviti student koji je državljanin države koja nije članica
Europske unije, ali visoka učilišta mogu sklopiti ugovor s davateljima usluge studentske prehrane u
kojem se regulira način na koji visoka učilišta financiraju potporu za troškove prehrane takvih
studenata.
(3) Korisnik potpore ne smije biti u radnom odnosu niti u evidenciji o nezaposlenima tijela nadležnog
za vođenje takve evidencije.
(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, korisnik potpore može biti i redoviti student strani državljanin –
stipendist Ministarstva pod istim uvjetima kao i studenti s hrvatskim državljanstvom, ako je pravo na
potporu utvrđeno ugovorom o sudjelovanju u međunarodnom programu razmjene (Erasmus, Ceepus
i bilateralne suradnje RH i ostalih zemalja) ili po posebnoj odluci Ministarstva.
(5) Iznos i trajanje prava na potporu za korisnike potpore iz stavka 4. ovog članka utvrđuju se
posebnom odlukom Ministarstva.
(6) Redoviti student strani državljanin koji boravi u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora zaključenog
između hrvatskoga i stranog visokog učilišta može postati korisnik potpore na osnovi ugovora između
visokog učilišta i davatelja usluge studentske prehrane u kojem se regulira način na koji visoko učilište
financira potporu za troškove prehrane tih studenata.
1
UVJETI ZA OSTVARIVANJE I TRAJANJE PRAVA NA POTPORU
Članak 3.
(1) Pravo na potporu korisnik potpore ostvaruje upisom na studij na visokom učilištu u Republici
Hrvatskoj.
(2) Pravo na potporu traje za vrijeme propisanog trajanja studija te dodatnih:
-
-
12 mjeseci u slučaju preddiplomskog sveučilišnog i diplomskog sveučilišnog studija te
kratkog stručnog, preddiplomskog stručnog i specijalističkog diplomskog stručnog studija,
odnosno
24 mjeseca u slučaju integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija.
(3) Student koji stekne manje od 18 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini ili manje od 36
ECTS bodova u dvije uzastopne akademske godine te student koji po drugi put mijenja studijski
program i zbog toga treći put upisuje studijski program iste razine studija ne ostvaruje pravo na
potporu.
(4) Upisom mirovanja obveza studenta sukladno odredbi članka 88. stavka 1. točke 12. Zakona o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 105/04, 174/04,
02/07- Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11 i 94/13) privremeno se obustavlja ostvarivanje prava na
potporu. Nakon prestanka razdoblja mirovanja ostvarivanje prava se nastavlja, a razdoblje mirovanja
ne uračunava se u vrijeme trajanja potpore iz stavka 2. ovog članka.
(5) Korisnik potpore koji sudjeluje u programu međunarodne razmjene studenata pravo na potporu
ne ostvaruje za vrijeme boravka na stranom visokom učilištu.
Članak 4.
(1) Prava korisnika potpore počinju teći upisom akademske godine ili semestra studija.
(2) Korisnici potpore koji upisuju akademsku godinu studija pravo na potporu ostvaruju u razdoblju
od 1. listopada tekuće do 15. listopada sljedeće kalendarske godine, osim u razdoblju od 16. srpnja
do 31. kolovoza.
(3) Korisnici potpore koji upisuju zimski semestar studija pravo na potporu ostvaruju u razdoblju od 1.
listopada tekuće do 15. ožujka sljedeće kalendarske godine.
(4) Korisnici potpore koji upisuju ljetni semestar studija pravo na potporu ostvaruju od 1. ožujka do
15. listopada, osim u razdoblju od 16. srpnja do 31. kolovoza.
(5) Sveučilište, veleučilište i visoka škola koje namjerava započeti s izvođenjem nastave prije termina
za početak akademske godine dužno je o svojoj namjeri izvijestiti Ministarstvo najkasnije do 1. lipnja
tekuće kalendarske godine te istovremeno zatražiti odobrenje za raniji početak ostvarivanja prava na
potporu.
NAMJENA POTPORE
Članak 5.
Potporom se korisniku podmiruje dio troškova osobne dnevne prehrane u restoranima s kojima
Ministarstvo ili od njega ovlaštena ustanova (studentski centar, visoko učilište) sklopi ugovor o
pružanju usluga prehrane studenata.
2
RAZINE PRAVA NA POTPORU
Članak 6.
(1) Korisnici potpore svoje pravo ostvaruju u različitim iznosima ovisno o razini dodijeljenih prava
izraženoj brojem kompletnih dnevnih obroka (u daljnjem tekstu: meni obrok).
(2) Razina prava na potporu dodjeljuje se prilikom evidentiranja upisa akademske godine ili semestra
u bazi podataka visokog učilišta.
Članak 7.
(1) Razine prava na potporu bilježe se brojevima: 1, 2 i 2,5 te označavaju pravo na potporu u
vrijednosti jednog, dva odnosno dva i pol meni obroka dnevno.
(2) Razina prava 1 pripada svim korisnicima potpore, uključivo i onima koji su ostvarili pravo na
smještaj u učenički dom koji pruža uslugu prehrane.
(3) Razina prava 2 pripada sljedećim skupinama korisnika potpore:
-
-
-
korisnicima potpore koji borave u mjestu studiranja, a imaju prijavljeno prebivalište na
području druge županije (temeljem osobne iskaznice i prijave boravišta policijskoj upravi ili
postaji Ministarstva unutarnjih poslova nadležnoj prema mjestu boravišta);
korisnicima potpore koji imaju prijavljeno prebivalište i borave u mjestu različitom od mjesta
studiranja, ali na području iste županije, kojima se na temelju prijedloga studentskog zbora i
matičnog visokog učilišta, a iz razloga slabe prometne povezanosti s mjestom studiranja, ova
razina prava dodijeli posebnom odlukom Ministarstva;
korisnicima potpore iz međunarodne razmjene (Erasmus, Ceepus i bilateralne suradnje RH i
ostalih zemalja) koji su strani državljani te su stipendisti Ministarstva (temeljem ugovora
zaključenog s Ministarstvom).
(4) Razina prava 2,5 pripada sljedećim skupinama korisnika potpore:
-
-
-
korisnicima potpore koji su na natječaju studentskih centara ostvarili pravo na smještaj u
studentski dom ili u učenički dom koji ne pruža uslugu prehrane (na temelju potvrde
studentskog centra);
korisnicima potpore izrazito slabog imovinskog stanja na temelju posebne odluke
Ministarstva, uz predočenje rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb o pravu na pomoć za
uzdržavanje;
korisniku potpore vrhunskom sportašu koji dokaže da boravi u mjestu studiranja koje je
različito od mjesta prijavljenog prebivališta (temeljem rješenja o kategorizaciji sportaša (I-III
kategorija) Hrvatskog olimpijskog odbora, osobne iskaznice i prijave boravišta policijskoj
upravi ili postaji Ministarstva unutarnjih poslova nadležnoj prema mjestu boravišta).
Članak 8.
(1) Meni obrok, u smislu ovog Pravilnika, je složeni obrok kojeg je davatelj usluge obvezan ponuditi
studentu, a sastoji se od pojedinačnih jela iz šest skupina: juha, glavno jelo, prilog/varivo, salata,
desert/napitak i kruh/pecivo.
(2) Svako pojedinačno jelo koje je sastavnica meni obroka davatelj usluge može ponuditi i izvan meni
obroka uz visinu potpore iz članka 10. stavka 1. podstavka 1. i članka 10. stavka 4. ovog Pravilnika.
3
(3) Davatelj usluge može studentima ponuditi i pojedinačna jela i druge prehrambene proizvode koji
nisu sastavnice meni obroka, a pripadaju jednoj od skupina: pojedinačna jela, jednostavna jela,
dodaci jelima, umaci, sendviči, namazi, mliječni proizvodi, kolači i sokovi/vode, uz visinu potpore iz
članka 10. stavka 1. podstavka 2. i članka 10. stavka 4. ovog Pravilnika.
(4) Sastav meni obroka i popis pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu sastavnice
meni obroka s normativima i cijenama koje propisuje Ministarstvo nalaze se u prilogu ovog Pravilnika
te čine njezin sastavni dio.
OBRAČUNSKE CIJENE
Članak 9.
(1) Obračunske cijene meni obroka te pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu
sastavnice meni obroka za kalendarsku godinu 2013. i 2014. utvrđene su u prilogu iz članka 8. stavka
4. ovog Pravilnika.
(2) Počevši od kalendarske godine 2015., Ministarstvo će za svaku kalendarsku godinu donositi
posebnu odluku o obračunskim cijenama iz stavka 1. ovog članka.
VISINA POTPORE
Članak 10.
(1) Potporom Ministarstva podmiruje se:
-
71,24% obračunske cijene meni obroka i pojedinačnih jela sastavnica meni obroka (prema
prilogu iz članka 8. stavka 4. ovog Pravilnika),
50% obračunske cijene pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu
sastavnice meni obroka (prema prilogu iz članka 8. stavka 4. ovog Pravilnika).
(2) Potporu iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo osigurava plaćanjem računa davatelju usluge iz
članka 16. stavka 4. ovog Pravilnika, dok razliku do pune obračunske cijene snosi korisnik potpore.
(3) Potpora iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se za kalendarske godine 2013. i 2014.
(4) Počevši od kalendarske godine 2015., Ministarstvo će za svaku kalendarsku godinu, po donošenju
Državnog proračuna i uzimajući u obzir u njemu osigurana sredstva za prehranu studenata, donositi
posebnu odluku o visini potpore iz stavka 1. ovog članka.
(5) Posebne odluke iz članka 9. stavka 2. i iz stavka 4. ovog članka Ministarstvo donosi uz prethodno
pribavljeno mišljenje Nacionalnog povjerenstva iz članka 19. ovog Pravilnika.
OSTVARIVANJE POTPORE
Članak 11.
(1) Iznos dnevne potpore računa se tako da se broj dodijeljene razine prava iz članka 7. pomnoži s
dijelom obračunske cijene meni obroka iz članka 10. stavak 1. podstavak 1. i članka 10. stavka 4.
(2) Korisniku se na početku svakog tjedna dodjeljuju iznosi dnevne potpore za taj tjedan sukladno
stavcima 1., 3. i 4. ovog članka, pri čemu se neiskorišteni dio iznosa dnevne potpore može prenositi
isključivo na preostale dane u tom tjednu.
(3) Korisnici potpore s razinom prava 1 nemaju pravo na potporu u vrijeme državnih blagdana,
subotom i nedjeljom.
4
(4) Korisnici potpore s razinama prava 2 i 2,5 imaju pravo na potporu sve dane u tjednu.
(5) Korisnik potpore u jednome danu može iskoristiti najviše:
-
dvostruki iznos dnevne potpore,
2 meni obroka (korisnik potpore s razinom prava 1),
3 meni obroka (korisnik potpore s razinom prava 2 i 2,5),
3 jela ili artikla iz svake podskupine pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji
nisu sastavnice meni obroka.
EVIDENCIJA O KORISNICIMA POTPORE
Članak 12.
(1) Informacijski sustav studentske prehrane (u daljnjem tekstu: ISSP) vodi Centar za autorizaciju
prava Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu (u daljnjem tekstu: CAP).
(2) ISSP evidentira sljedeće podatke o korisnicima potpore:
-
ime i prezime,
osobni identifikacijski broj,
spol,
adresu prebivališta,
naziv visokog učilišta,
naziv upisanog studijskog programa,
godinu prvog upisa,
broj dodijeljene razine prava iz članka 7.,
trajanje studijskog programa,
ukupan broj ECTS bodova koje korisnik potpore mora steći da bi završio upisani studij,
broj ECTS bodova koje korisnik potpore mora sukladno općem aktu visokog učilišta steći kako
bi upisao sljedeći semestar ili sljedeću akademsku godinu,
broj ECTS bodova koje je korisnik potpore stekao u prethodnoj akademskoj godini ili
semestru,
podatke o sudjelovanju korisnika potpore u programima međunarodne razmjene studenata i
trajanju navedenih programa,
upis mirovanja obveza studenta,
prelazak s jednog studijskog programa na drugi studijski program na istom visokom učilištu,
prelazak s jednog visokog učilišta na drugo visoko učilište,
ispis s visokog učilišta,
završetak prve razine studija (preddiplomskog sveučilišnog, kratkog stručnog ili
preddiplomskog stručnog studija),
godina upisa druge razine studija (diplomskog sveučilišnog ili specijalističkog diplomskog
stručnog studija),
završetak druge razine studija (diplomskog sveučilišnog, specijalističkog diplomskog stručnog
studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija),
podatak o smještaju korisnika potpore u studentski odnosno učenički dom,
socijalni status korisnika potpore,
status vrhunskog sportaša, te
ostale podatke o korisniku potpore.
5
(3) CAP nije ovlašten mijenjati podatke iz stavka 2. ovog članka osim u slučajevima propisanim ovim
Pravilnikom ili odlukom Ministarstva.
(4) U slučaju utvrđene zlouporabe studentske iskaznice CAP je ovlašten, na traženje Ministarstva,
davatelja usluge, visokog učilišta ili korisnika potpore, privremeno obustaviti pravo na potporu.
(5) Činjenica da je korisniku potpore izdano više studentskih iskaznica obvezno se evidentira u ISSP-u.
Članak 13.
(1) Upis i izmjene podataka o korisniku potpore provodi visoko učilište na koje je korisnik potpore
upisan, i to evidentiranjem upisa na studijski program, upisa akademske godine ili semestra studija,
te ECTS bodova stečenih u prethodnoj akademskoj godini ili semestru.
(2) Visoko učilište koje evidenciju o studentima vodi u informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU)
podatke o korisnicima potpore upisuje u taj sustav, iz kojega se podaci potom preuzimaju u ISSP.
(3) Visoko učilište koje ne vodi evidenciju o studentima u ISVU-u obvezno je podatke iz članka 12.
stavka 2. ovog Pravilnika samo upisati u ISSP.
(4) Visoko je učilište obvezno prilikom upisa nove akademske godine, a najkasnije do 15. listopada
tekuće godine, korisniku potpore dodijeliti odgovarajuću razinu prava na temelju pribavljene
dokumentacije.
(5) Visoko je učilište obvezno bez odgode izmijeniti one podatke o korisniku potpore koji utječu na
promjenu dodijeljene razine prava odnosno na gubitak prava na potporu, a najkasnije u roku od 5
dana od saznanja za takve podatke.
(6) U slučaju kada postupanje visokog učilišta iz stavka 5. ovog članka ima za posljedicu dodjeljivanje
niže razine prava od one koja bi korisniku potpore pripadala temeljem članka 7. ovog Pravilnika,
visoko je učilište obvezno podmiriti sve time nastale troškove korisniku potpore.
(7) U slučaju kada postupanje visokog učilišta iz stavka 5. ovog članka ima za posljedicu dodjeljivanje
više razine prava od one koja bi korisniku potpore pripadala temeljem članka 7. ovog Pravilnika,
visoko je učilište dužno uplatiti u Državni proračun iznos koji odgovara onom dijelu potpore
Ministarstva koji je isplaćen protivno članku 7.
Članak 14.
(1) Kompletna ponuda s cijenama koju davatelj usluge pruža sukladno prilogu iz članka 8. stavka 4.
ovog Pravilnika evidentirana je u ISSP-u.
(2) CAP jednom mjesečno priprema davateljima usluge pojedinačna izvješća o ostvarenim uslugama
prehrane studenata.
(3) Pored navedenog u stavku 2. ovog članka, CAP Ministarstvu priprema i skupno izvješće za sve
davatelje usluge.
(4) Izvješća iz stavaka 2. i 3. ovog članka CAP je obvezan pripremiti najkasnije do 5. dana u mjesecu za
prethodni mjesec i učiniti ih dostupnim za preuzimanje u elektroničkom formatu s Internet stranice
CAP-a.
(5) Temeljem izvješća iz stavaka 2. i 3. ovog članka davatelj usluge ispostavlja Ministarstvu račun za
pružene usluge kojeg je izvješće prilog i sastavni dio.
6
KORIŠTENJE POTPORE
Članak 15.
(1) Korisnik potpore svoje pravo dokazuje i ostvaruje putem studentske iskaznice, koja se izdaje
sukladno pravilniku kojim se regulira studentska iskaznica.
(2) Korisnik potpore upisan na više visokih učilišta pravo na potporu može ostvarivati isključivo
temeljem upisa na jedno visoko učilište.
(3) Korisnik potpore obvezan je visokom učilištu na kojem ostvaruje potporu bez odgode, a najkasnije
u roku od 7 dana, prijaviti gubitak, oštećenje ili krađu studentske iskaznice, nakon čega mu je visoko
učilište dužno izdati novu.
(4) Studenti koji nisu korisnici potpore studentskom iskaznicom dokazuju i ostvaruju pravo na
prehranu kod davatelja usluge uz plaćanje pune obračunske cijene meni obroka i pojedinačnih jela i
drugih prehrambenih proizvoda koji nisu sastavnice meni obroka koji se nalaze u prilogu iz članka 8.
stavka 4. ovog Pravilnika.
(5) Korisnik potpore čini povredu ovoga Pravilnika ako:
-
ustupi na korištenje drugoj osobi studentsku iskaznicu putem koje ostvaruje pravo na
potporu,
koristi studentsku iskaznicu drugog korisnika,
u roku od 7 dana ne prijavi matičnom visokom učilištu gubitak iskaznice putem koje ostvaruje
pravo na potporu.
(6) Korisnik potpore koji počini povredu iz stavka 5. podstavka 1. i 2. ovog članka sankcionirat će se
obustavom potpore u trajanju od 3 mjeseca.
DAVATELJI USLUGE
Članak 16.
(1) Davatelji usluge su pravne i fizičke osobe s kojima Ministarstvo sklopi ugovor o pružanju usluge
prehrane studenata.
(2) Ministarstvo će ugovore iz stavka 1. ovog članka primarno sklapati sa studentskim centrima koji u
svom sastavu imaju restorane.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, Ministarstvo može ugovor iz stavka 1. ovog članka sklopiti i s
davateljima usluge koji nisu u sastavu studentskih centara, a na prijedlog Nacionalnog povjerenstva iz
članka 18. ovog Pravilnika.
(4) Ugovorom o pružanju usluga prehrane studenata utvrđuju se prava i obveze Ministarstva i
davatelja usluge.
(5) Ugovor obvezno sadržava:
-
kompletnu ponudu s normativima i cijenama koju davatelj usluge pruža sukladno prilogu iz
članka 8. stavka 4. ovog Pravilnika,
specifikaciju i način održavanja računalno-komunikacijske infrastrukture potrebne za
uključivanje restorana u ISSP koju je davatelj usluge dužan osigurati,
način i vrijeme izdavanja računa davatelja usluge,
način i uvjete plaćanja od strane Ministarstva.
7
(6) Davatelj usluge čini povredu ovog Pravilnika ako:
-
dopusti korištenje studentske iskaznice putem koje se ostvaruje pravo na potporu osobi kojoj
ista nije izdana,
ne izda račun ili izda pogrešan ili nepotpun račun korisniku potpore,
ne pridržava se ponude koju pruža sukladno sklopljenom ugovoru (u pogledu sastava,
normativa ili cijena),
dopusti iznošenje hrane izvan restorana,
ne poštuje radno vrijeme za posluživanje jela propisano člankom 18. stavkom 1. ovog
Pravilnika.
(7) Zaposlenik restorana za prehranu studenata koji dopusti korištenje studentske iskaznice osobi
kojoj ista nije izdana čini povredu obveza iz radnog odnosa.
Članak 17.
(1) Davatelj usluge obvezan je prilikom zaključivanja ugovora iz članka 16. ovog Pravilnika priložiti
dokaze o ispunjavanju uvjeta za ugostiteljski objekt iz skupine „restoran“ propisane Pravilnikom o
razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupine „restorani“, „barovi“, „catering
objekti“ i „objekti jednostavnih usluga“ („Narodne novine“, broj 82/07, 82/09 i 75/12)
(2) Odredba prethodnog stavka ne primjenjuje se na objekte studentskih centara sukladno članku 5.
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 145/11 –
RUSRH, 50/12 i 80/13).
Članak 18.
(1) Radno vrijeme za posluživanje jela sukladno odredbama ovog Pravilnika ne može započeti prije
7.00 sati niti završiti nakon 22.00 sata.
(2) Davatelj usluge obvezan je dnevno tijekom trajanja ručka odnosno večere ponuditi barem tri meni
obroka po obroku od kojih je jedan vegetarijanski. Broj ponuđenih različitih meni obroka u tjednu ne
smije biti manji od 15.
(3) Različitost meni obroka, u smislu stavka 2. ovog članka, podrazumijeva različito glavno jelo u
sastavu meni obroka.
(4) Davatelj usluge može ponuditi i druge meni obroke pored popisanih u prilogu iz članka 8. stavka 4.
ovog Pravilnika, pod uvjetom da se sastoje od pojedinačnih jela koja su sastavnice meni obroka.
(5) Davatelj usluge obvezan je pri pružanju iste utvrditi identitet korisnika potpore na temelju
studentske iskaznice.
(6) U slučaju da pri pružanju usluga prehrane davatelj usluge utvrdi neovlašteno korištenje
studentske iskaznice kojim se ostvaruje pravo na potporu obvezan je odmah o zlouporabi izvijestiti
CAP pisanim ili elektroničkim putem, a iskaznicu oduzeti i dostaviti matičnom visokom učilištu.
(7) Davatelj usluge obvezan je Povjerenstvima iz članka 19. omogućiti nadzor nad pružanjem usluga.
8
POVJERENSTVA ZA KONTROLU PREHRANE STUDENATA
Članak 19.
(1) Nacionalno povjerenstvo za kontrolu prehrane studenata (u daljnjem tekstu: Nacionalno
povjerenstvo) ima pet članova koje imenuje ministar nadležan za visoko obrazovanje (u daljnjem
tekstu: Ministar). Dva člana Nacionalnog povjerenstva predlaže Hrvatski studentski zbor iz redova
studenata, jednog člana Zajednica studentskih centara, jednog člana Rektorski zbor, a jednog člana
Ministar. Predsjednika Nacionalnog povjerenstva imenuju članovi između sebe. Nacionalno
povjerenstvo o svojem radu donosi Poslovnik.
(2) Mandat imenovanih članova Nacionalnog povjerenstva traje dvije godine i može se ponoviti još
jedanput. Iznimno, mandat člana koji se imenuje na prijedlog Ministra može se ponoviti više puta.
(3) Troškove za rad Nacionalnog povjerenstva osigurava Ministarstvo u svom proračunu sukladno
odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se određuje visina naknada članovima povjerenstava, vijeća,
savjeta, radnih skupina i drugih sličnih tijela.
(4) Nacionalno povjerenstvo u pravilu će se sastajati najmanje tri puta godišnje.
(5) Lokalno povjerenstvo za kontrolu prehrane studenata (u daljnjem tekstu: Lokalno povjerenstvo)
sastoji se od tri ili pet članova koje imenuje ravnatelj studentskog centra u sastavu pojedinih visokih
učilišta pri čemu natpolovičnu većinu čine predstavnici studenata koje predlaže lokalni studentski
zbor, dok ostale članove predlaže lokalni studentski centar.
(6) Na visokim učilištima koja djeluju u mjestima gdje ne postoji studentski centar zadaću lokalnoga
povjerenstva obavljaju predstavnici studentskog zbora i restorana koji pružaju usluge prehrane, a
koje imenuje dekan visokog učilišta.
(7) Mandat imenovanih članova Lokalnog povjerenstva traje dvije godine i ne može se ponoviti.
(8) Rad u Lokalnom povjerenstvu obavlja se bez naknade.
(9) Član Nacionalnog odnosno Lokalnog povjerenstva razriješit će se dužnosti na koju je imenovan:
-
ako sam zatraži razrješenje,
ako mu prestane status studenta,
ako ne ispunjava dužnosti člana.
(10) U slučaju razrješenja iz stavka 9. ovog članka, imenovat će se na isti način novi član koji će
dovršiti mandat svog prethodnika.
NADLEŽNOSTI NACIONALNOG I LOKALNOG POVJERENSTVA
Članak 20.
(1) Nacionalno povjerenstvo na zahtjev ministra:
-
daje mišljenje o obračunskim cijenama iz članka 9. na temelju prijedloga davatelja usluge,
daje mišljenje o visini potpore iz članka 10.,
daje mišljenje pri odabiru, otkazivanju i drugim pitanjima u vezi s davateljima usluge,
predlaže nove vrste obroka za prehranu studenata, na temelju zaprimljenih prijedloga
davatelja usluge,
9
-
daje preporuke o strukturi i sastavu obroka, vodeći računa o suvremenim saznanjima iz
područja prehrane i prijedlozima davatelja usluge,
daje mišljenja o ostalim pitanjima u vezi s prehranom studenata.
(2) Nacionalno povjerenstvo u suradnji s Lokalnim povjerenstvima:
-
prati izvršavanje obveza davatelja usluge u pogledu normativa i kvalitete jela koja davatelji
usluge poslužuju u restoranima,
razmatra nepravilnosti i propuste u izvršavanju usluga te Ministru predlaže odgovarajuće
mjere.
(3) Pored navedenog iz stavka 2. ovog članka, Lokalno povjerenstvo ima sljedeća prava i obveze:
-
daje prethodno mišljenje Nacionalnom povjerenstvu u postupku odabira odnosno
otkazivanja davatelju usluga,
davatelju usluga ukazuje na propuste te o istom izvještava nadležnu osobu davatelja usluge i
Nacionalno povjerenstvo.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 21.
Davateljima usluge koji su prije stupanja na snagu ovog Pravilnika sklopili s Ministarstvom ugovor o
pružanju usluga prehrane studenata ponudit će se sklapanje novog ugovora do početka akademske
godine 2013./2014., sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Članak 22.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, sukladno odredbi članka 123. stavka 2. Zakona o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 105/04, 174/04,
02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09,63/11 i 94/13), prestaje važiti Pravilnik o potpori za pokriće
troškova prehrane studenata („Narodne novine“, broj 51/02).
Članak 23.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu jedan dan nakon dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se
od 1. listopada 2013. godine.
MINISTAR
dr. sc. Željko Jovanović
Klasa: _____________
Urbroj: _____________
Zagreb, _____________
10
OBRAZLOŽENJE DONOŠENJA PRAVILNIKA ZA POTPORU
POKRIĆA TROŠKOVA PREHRANE STUDENATA
-
za javnu raspravu
11
SADRŽAJ
1
RAZLOZI DONOŠENJA PRAVILNIKA ................................................................................................ 13
2
SUSTAV STUDENTSKE PREHRANE .................................................................................................. 17
3
IZNOSI KONZUMACIJA U SUSTAVU STUDENTSKE PREHRANE ....................................................... 20
4
DESERTI, PIĆA I MLIJEČNI DESERTNI ARTIKLI................................................................................. 24
5
DODATAK ....................................................................................................................................... 28
12
1 RAZLOZI DONOŠENJA PRAVILNIKA
Aktualno stanje
Studentska prehrana u Republici Hrvatskoj regulirana je pravilnikom koji je na snazi
od 2002. godine. Taj je pravilnik formalno regulirao sustav studentske prehrane koji je
neformalno funkcionirao od polovice 1990-ih godina. U godini u kojoj je pravilnik donesen u
Hrvatskoj je studiralo manje od 120.000 studenata, prosječno vrijeme do prve diplome bilo
je 7,5 godina, a studij je samo iznimno bio dostupan izvan velikih gradskih središta. Broj je
studenata do danas povećan za 50%, a studiji se izvode u dvije studijske razine i dostupni su
u svim hrvatskim regijama. U cilju razvoja moderniziranog sustava studentske prehrane i
ciljane potpore na ona jela za koja postoji nutritivna potreba, nužno je prilagoditi pravilnik
kojim se sustav regulira.
Prema danas važećem pravilniku, studenti za jedan kompletan obrok (meni) plaćaju
4,40 kuna, što predstavlja 26,35% cijene. Kompletan obrok uključuje juhu, glavno jelo, salatu
i desert. Preostali iznos do pune cijene od 16,70 kuna za kompletan obrok financira se iz
Državnoga proračuna subvencijom od 73,65%.
Međutim, jelovnik i cijene nisu jednake u svim restoranima koji nude subvencioniranu
prehranu studentima.
Ciljevi novoga pravilnika
Ciljevi donošenja novoga pravilnika su sljedeći:
1.
2.
3.
4.
usmjeriti potporu na nutritivno kvalitetnu i potpunu prehranu
osnažiti ulogu studenata u upravljanju sustavom
osigurati financijsku održivost sustava – prvenstveno kroz smanjenje nepravilnosti
započeti reformu studentskih potpora prema direktnim financijskim potporama
Usmjeriti potporu na nutritivno kvalitetnu i potpunu prehranu
Iz tablice 4 donje analize vidljivo je da postojeći sustav subvencija prehrane dovodi do
neracionalnoga korištenja sredstava Državnog proračuna. Desertni artikli – koji se
konzumiraju pored kompletnih obroka – čine čak 25% ukupno subvencionirane prehrane.
Osim toga, ti se artikli u različitim restoranima konzumiraju u iznimno velikim rasponima od
6,34% do čak 38,19% ukupnih konzumacija. Iz tablica 5, 6, i 7 vidljivo je, dodatno, i da
postoje značajne razlike u cijenama različitih desertnih artikala: raspon najjeftinije i
najskuplje cijene jedne krafne je čak 145%, a čokoladnoga mlijeka čak 116%. Iz ovih podataka
vidljivo je da se iz državnoga proračuna subvencionira konzumacija značajne količine artikala
13
koji nisu nužni za nutritivno kvalitetnu i potpunu prehranu. Uz to, iz podataka je vidljivo i da
postojeća razina subvencije ovih artikala potiče njihovu konzumaciju.
Odgovorno korištenje javne potpore treba biti usmjereno na subvencioniranje
kvalitetne i potpune prehrane, što uključuje i smanjenje subvencije za konzumaciju deserta,
sokova i sl. U prijedlogu pravilnika stoga se predlaže da razina subvencije desertnih artikala
bude smanjena na 50% cijene s dosadašnjih 73.65%. Naravno, uz svaki meni obrok i dalje će
se služiti desert po većoj subvenciji. Također se predlaže da se ukupna cijena tih artikala u
studentskim restoranima određuje godišnje na nacionalnoj razini tako da više ne postoje
značajne regionalne razlike kakve postoje danas. U svim ovim postupcima sudjeluju
studentski predstavnici.
Osnažiti ulogu studenata u upravljanju sustavom
U postojećem sustavu studentske prehrane glavni su dionici studentski centri,
privatni pružatelji usluga prehrane te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Visoka
učilišta i studenti imaju ograničenu ulogu. Prema podacima Eurostudent istraživanja
(http://www.tempus-access.info/nacionalno-izvjesce-istrazivanja-eurostudent-za-hrvatskulipanj-2011/95/), studentska prehrana predstavlja između 20% i 36% ukupnih studentskih
troškova za različite kategorije studenata u Republici Hrvatskoj. Očito je stoga da studenti
moraju imati snažniju ulogu u upravljanju sustavom studentske prehrane.
U prijedlogu pravilnika stoga se predlaže ustrojavanje nacionalnih i lokalnih
povjerenstava za kontrolu prehrane studenata. Ta će povjerenstva pratiti pružanje usluga
studentske prehrane i davati prijedloge MZOS-u kako da regulira nacionalni sustav prehrane.
Posebice je važno da će nacionalno povjerenstvo davati svoje mišljenje o cijenama pojedinih
jela, ali i o razini subvencije koju će država pružati za usluge prehrane. U tom će povjerenstvu
biti predstavnici svih dionika u sustavu: studenti s dva člana, sveučilišta s jednim članom,
studentski centri s jednim članom i Ministarstvo s jednim članom.
Osigurati financijsku održivost sustava – prvenstveno kroz smanjenje nepravilnosti
Kako je vidljivo iz prikazane analize, ne postoji ni jedna ustanova studentske prehrane
u Republici Hrvatskoj u kojoj studenti plaćaju prosječan iznos obroka u razini propisanoj
postojećim pravilnikom – 4,40 kuna za studenta, odnosno 16,70 kuna kada se uključi
subvencija iz Državnoga proračuna. Ustanova s najmanjim prosječnim iznosom računa ima
prosjek računa 16,90 kuna (4,45 kuna za studenta), a s najvećim prosječnim iznosom računa
ima prosjek računa 46,61 kunu (12,28 kuna za studenta). To znači da su studenti prepoznali
da je cijena studentskih menija iznimno niska i koriste mogućnost kupovine dodatnih
artikala.
14
Istodobno, tako velik raspon prosječne cijene obroka ukazuje na različite načine
korištenja prava na prehranu. Dio ovih razlika proizlazi iz različitih regionalnih potreba i
različitoga socioekonomskog statusa studenata, ali čak i kada se te razlike uzmu u obzir
preostaje neobjašnjen značajan iznos konzumacija. Stoga se u prijedlogu pravilnika uvodi
nekoliko novih mehanizama za povećanje financijske održivosti sustava: kvalitetnije
upravljanje, ciljana subvencija i bolja kontrola.
Kvalitetnije upravljanje uvodi se jasnijim definiranjem načina ostvarivanja studentskih
prava i vođenja razina prava kroz informatičke sustave. Jasno su definirane uloge visokih
učilišta i načini na koje studenti ostvaruju svoja prava. Ciljana subvencija ostvarena je tako da
se visoka razina subvencije zadržava za one artikle koji su nužni za kvalitetnu i potpunu
prehranu. Artikli koji nisu nužni za takvu prehranu subvencioniraju se u nižem postotnom
iznosu. Razina subvencije istovremeno će se, uz sudjelovanje studenata i ostalih dionika u
sustavu, pratiti i evaluirati svake godine. Bolja kontrola osigurava se kroz sustav
nacionalnoga i lokalnih povjerenstava. Posebice u lokalnim povjerenstvima, u kojima će
studenti imati većinski broj predstavnika, pratit će se rad studentskih restorana, predlagati
poboljšanja i čak otkazivanje ugovora.
Započeti reformu prema izravnim financijskim potporama studentima
Svi dionici hrvatskoga sustava visokog obrazovanja od 2010. godine radili su, zajedno
s međunarodnim partnerima, na provedbi Tempus projekta ACCESS: Prema pravednom i
transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj (http://www.tempusaccess.info/konzorcij/). U sklopu tog projekta napravljen je niz istraživanja socioekonomskog
statusa studenata u Hrvatskoj i po prvi su put objavljeni podaci o troškovima života
studenata u Hrvatskoj – Eurostudent istraživanje.
U sklopu projekta djelovala je grupa eksperata za javne politike visokoga obrazovanja
iz Hrvatske i iz Europe. Eksperti su analizirali postojeće stanje sustava studentskih potpora u
Hrvatskoj, sustave studentskih potpora u Europi i suvremene akademske teorije za razvoj
javnih politika pravičnoga pristupa visokom obrazovanju. U svojem su izvješću napravili više
preporuka, kojima je zajedničko to da se u Hrvatskoj preporuča promijeniti sustav neizravnih
potpora u izravne potpore studentima slabijeg socioekonomskog statusa.
Velika većina potpora koje studenti danas dobivaju u Hrvatskoj su neizravne potpore
– ne dodjeljuju se studentima nego pružateljima usluga. Primjer neizravnih potpora jesu
subvencije za prijevoz, smještaj, prehranu. Kada bi se te potpore – u istom financijskom
iznosu – dodjeljivale izravno studentima, tada bi studenti sami odlučivali kako ih koristiti, a
država bi mogla ciljano dodjeljivati više potpore onima kojima su najpotrebnije.
Stoga se u prijedlogu pravilnika smanjuje razina neizravne potpore za studentsku
prehranu. Budući se na taj način smanjuju troškovi za Državni proračun za studentsku
15
prehranu, preostala sredstva bit će iskorištena za financiranje studentskih stipendija za
studente slabijega imovinskog statusa. Nacionalno povjerenstvo za kontrolu prehrane
studenata imat će uvid u kretanje razina ovih subvencija.
16
2 SUSTAV STUDENTSKE PREHRANE
U Republici Hrvatskoj danas s potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
(MZOS) usluge studentske prehrane pruža 29 ustanova u 70 restorana.1 U tim restoranima
studenti koji posjeduju studentsku iskaznicu mogu kupovati obroke i pojedinačne
prehrambene artikle, a 73,65% cijene subvencionira Republika Hrvatska iz Državnoga
proračuna (Pravilnik o potpori za pokriće troškova prehrane studenata, Narodne novine
51/02).
Pojam ustanova u ovoj analizi označava ustanovu koja organizira prehranu i u čijem
su vlasništvu restorani gdje se organizira subvencionirana prehrana. U tablici 1. predstavljen
je popis svih ustanova i pripadajućih restorana. Ime restorana u tablici ujedno je i link za
prikaz lokacije restorana na karti. Sve lokacije mogu se pogledati ovdje.
Tablica 1 : Popis ustanova i restorana
Ustanova
Restorani
"Odeon", ugostiteljski obrt Branko Babić, Zagreb
"Odeon", ugostiteljski obrt Branko Babić,
Zagreb
Restoran "Mozart", Pula
Restoran HV "Knin", Knin
"Pleter-usluge" d.o.o.
"Radnik" građevinarstvo i građevna idustrija d.d.,
Križevci
"Trattoria" Ugostiteljski obrt Ljubica Bjelajac
AMD d.o.o., Gospić
Cassandra d.o.o., Zagreb
Radnik d.d., Križevci
"Trattoria" Ugostiteljski obrt Ljubica Bjelajac,
Sisak
Restoran Učiteljskog fakulteta u Petrinji,
Petrinja
Restoran Ana, Gospić
Cassandra, Zagreb
Elektrostrojarska škola, Varaždin
Restoran "Elektron", Varaždin
Fodor Reklame d.o.o., Čakovec
Restoran Barok clasic, Čakovec
Gastrocom d.o.o., Varaždin
Restoran "Gastrocom", Varaždin
1
U travnju 2013. prestala je s radom ustanova „Stari grad Šibenik d.o.o.“, restoran Buffet pizzerija „Stari Grad“.
No spominje se u analizi jer je bila aktivna u prvih 4 mjeseca ove godine. Ovu ustanovu zamjenjuje ustanova
U.U.Z. „Makina“, restoran Bistro „PAPAPAZZI MAKINA“ koja je također spomenuta u analizi.
17
Hotel Admiral d.o.o., Vinkovci
Restoran "Admiral", Vinkovci
Hotel Podravina, Koprivnica
Restoran "Podravina", Koprivnica
IMF d.o.o., Poreč
Restoran Stella, Poreč
Nacionalni restoran Croatia turist, Đakovo
Restoran Croatia turist, Đakovo
Poslovni centar sveučilišta Zadar
Restoran poslovnog centra sveučilišta Zadar
R-Kvarner d.o.o., Lovran
Restoran Kvarner, Lovran
Splendid-Pula d.o.o.
Restoran "MARKAT", Pula
Restoran srednjoškolskog đačkog doma
Zadar
Buffet pizzerija „Stari Grad“, Šibenik
Srednjoškolski đački dom Zadar
Stari grad Šibenik d.o.o
Strukovna škola Virovitica
Restoran Strukovne škole Virovitica
Studentski centar Požega
Restoran SC-a Požega
Kantina Geodetsko-građevinska škola, Osijek
Kantina Studentski dom, Osijek
Novi studentski dom, Osijek
Restoran Prehrambeno-tehnološkog
fakulteta, Osijek
Restoran Ekonomskog fakulteta, Osijek
Restoran filozofskog fakulteta, Osijek
Restoran Gaudeamus, Osijek
Restoran Građevinskog fakulteta, Osijek
Restoran Indeks, Osijek
Restoran Kampus, Osijek
Restoran Pravnog fakulteta, Osijek
Restoran sa samoposluživanjem, Osijek
Slastičarna Apsolvent, Osijek
Studentski klub, Osijek
Šank Campus, Osijek
Caffe bar "Medicinar", Rijeka
Restoran "Kampus", Rijeka
Restoran Indeks, Rijeka
Restoran Mini, Rijeka
Dom "Bruno Bušić", Split
Hostel Spinut, Split
Restoran "Libar", Split
Restoran Ekonomskog fakulteta, Split
Restoran Fakulteta elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje, Split
Restoran Fakulteta humanističkih znanosti,
Split
Restoran Fakulteta prirodoslovnomatematičkih znanosti, Split
Restoran Građevinsko-arhitektonskog
fakulteta, Split
Restoran Medicinskog fakulteta, Split
Studentski centar u Osijeku
Studentski centar u Rijeci
Studentski centar u Splitu
18
Restoran Pravnog fakulteta, Split
Restoran "Borongaj" - blagovaona "Tekstilni",
Zagreb
Restoran Borongaj, Zagreb
Restoran brze prehrane FSB, Zagreb
Restoran na Agronomskom i šumarskom
fakultetu, Zagreb
Restoran na Akademiji likovnih umjetnosti,
Zagreb
Restoran na Ekonomskom fakultetu, Zagreb
Restoran na Medicinskom fakultetu, Zagreb
Restoran na Veterinarskom fakultetu, Zagreb
Restoran Savska, Zagreb
Restoran u Studentskom domu "Cvjetno
naselje", Zagreb
Restoran u Studentskom domu "Lašćina",
Zagreb
Restoran u Studentskom domu "Stjepan
Radić", Zagreb
Restoran "Turist", Varaždin
Studentski centar u Zagrebu
Turist d.o.o., Varaždin
U.U.Z. "MAKINA", Šibenik
Ugostiteljski objekt "Lotos", Slavonski Brod
Ugostiteljski obrt "Bubimir" Milka Nežić, Vukovar
Ugostiteljski obrt Petrić, Karlovac
Vemag d.o.o.
Bistro "PAPARAZZI MAKINA", Šibenik
Restoran "Lotos", Slavonski Brod
Studentski restoran "Lotos 2", Slavonski Brod
Izdvojena poslovna jedinica Restoran
"Pleter", Vukovar
Restoran Tempo, Karlovac
Bistro "Super faks", Zagreb
Restoran brze prehrane "Bologna", Zagreb
Podaci obrađeni u ovoj analizi dobiveni su od Centra za autorizaciju prava
Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, koji vodi elektronički sustav za potporu
pružanja usluga studentske prehrane na razini cijele Republike Hrvatske. S obzirom da se u
nekim restoranima osim subvencioniranih artikala mogu kupiti i nesubvencionirani artikli, u
analizi su uključeni samo oni artikli koji su subvencionirani. Prikazana cijena je ukupna cijena
artikala, znači i dio koji pokriva MZOS i dio koji pokriva student. Obrađeni su podaci za
prvih pet mjeseci 2013. godine – od siječnja do svibnja.
19
3 IZNOSI KONZUMACIJA U SUSTAVU STUDENTSKE PREHRANE
U tablici 2 prikazana je ukupna cijena konzumiranih subvencioniranih artikala po
ustanovama i to za prvih pet mjeseci 2013. godine2. Iz Državnoga se proračuna od
predstavljenog iznosa svakoj ustanovi isplaćuje 73,65%, što je iznos subvencije kojom
Republika Hrvatska podupire studentsku prehranu. Nužno je naglasiti da kada usluge
studentske prehrane nude studentski centri, tada se ne naplaćuje porez na dodanu
vrijednost i ukupan iznos računa je niži za studenta.
Ustanove koje organiziraju prehranu u većem broju restorana u pravilu imaju veće
ukupne iznose konzumacija, i to su u pravilu studentski centri. Pojedinačni restorani u blizini
fakulteta s većim brojem studenata ili kao dio studentskih domova također prikazuju više
iznose konzumacija, bez obzira na to jesu li javni ili privatni. To ukazuje na činjenicu da iznos
za koji se ukupan račun povećava s PDV-om koji se naplaćuje u privatnim restoranima nema
značajnog utjecaja na ukupnu količinu studentske prehrane koja se u tim restoranima
konzumira. Općenito, moguće je zaključiti da broj studenata koji se školuju ili žive u blizini
restorana te broj organiziranih dnevnih obroka (doručak, ručak, večera) u restoranu donosi i
veće ukupne iznose konzumacije pojedinog restorana.
Tablica 2 : Iznosi konzumacija u prvih pet mjeseci 2013., ukupan iznos s PDV-om
A
Iznos svih artikala
s PDV
64.462.433,67 kn
B
23.510.053,54 kn
C
19.878.493,27 kn
D
15.669.299,81 kn
E
7.991.943,48 kn
F
7.560.008,03 kn
G
5.204.813,04 kn
H
2.617.736,80 kn
I
2.562.383,81 kn
J
2.075.860,16 kn
Ustanova
2
Budući da je svrha liste predstavljanje iznosa konzumacija, nazivi ustanova su anonimizirani.
20
K
1.872.062,12 kn
L
1.443.401,99 kn
M
1.385.730,70 kn
N
1.050.538,05 kn
O
942.810,39 kn
P
941.402,75 kn
Q
722.160,22 kn
R
676.072,86 kn
S
557.317,88 kn
T
556.038,94 kn
U
543.046,83 kn
V
542.593,12 kn
W
330.436,60 kn
X
261.951,69 kn
Y
240.177,78 kn
Z
230.631,65 kn
AA
197.828,51 kn
BB
146.500,65 kn
CC
82.537,57 kn
Ukupno
164.256.265,91
Napomena: slova kojima se označavaju ustanove različita su u svakoj tablici u ovome
obrazloženju.
21
U tablici 3. prikazani su prosječni iznosi računa u prvih pet mjeseci 2013. za ustanove
koje pružaju usluge prehrane3. Prosječan iznos računa je ukupan iznos, što znači da uključuje
dio koji plaća student i dio koji se subvencionira iz Državnoga proračuna (73,65%). Navedeni
brojevi izračunati su tako da je iznos naplaćenog računa podijeljen s ukupnim brojem računa
koje je ustanova izdala u navedenom razdoblju.
Kako je vidljivo, sustav studentske prehrane u Hrvatskoj iznimno je neuravnotežen:
studenti u ustanovi DD plaćaju svoju prehranu skoro tri puta manje nego studenti u ustanovi
A. Čak i kada se uzmu ustanove bliže sredini raspona, recimo ustanove F i Y, razlika računa
veća je od 50%. Mogućih razloga za ove razlike ima mnogo. Neke ustanove djeluju na
područjima od posebne državne skrbi, gdje studenti imaju viša studentska prava. Neke
ustanove nude različite artikle pored unaprijed definiranih kompletnih obroka - menija. U
nekim gradovima studenti su imućniji, tako da mogu više izdvajati za pojedine artikle.
Ovakve razlike mogle bi, u nekim slučajevima, proizlaziti i iz pojedinačnih nepravilnosti u
sustavu prehrane. No, najvjerojatniji razlog ovakvih značajnih razlika jest da sustav
organizacije studentske prehrane nije dobar i da ga je potrebno promijeniti.
Iz donjih je podataka moguće izvući najmanje tri zaključka: prvi, da studenti na
različitim ustanovama plaćaju značajno različite iznose računa, drugi, da u Hrvatskoj postoji
značajna razlika u troškovima subvencionirane studentske prehrane te treći, da studenti
imaju financijsku mogućnost platiti višu cijenu obroka nego što je to slučaj u postojećem
iznosu od 16,70 kuna, koliko je cijena jednog studentskog meni obroka.
Tablica 3: Prosječan iznos računa po ustanovi od siječnja do svibnja 2013.
Prosječan
iznos
računa
Naziv ustanove
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
3
46,61 kn
45,05 kn
41,79 kn
38,22 kn
33,83 kn
33,81 kn
33,15 kn
32,80 kn
30,85 kn
30,71 kn
30,25 kn
28,23 kn
Budući da je svrha liste predstavljanje prosječnih iznosa konzumacija, nazivi ustanova su anonimizirani.
22
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
AA
BB
CC
DD
Prosječno
26,23 kn
26,02 kn
26,01 kn
25,59 kn
25,49 kn
24,60 kn
24,41 kn
24,15 kn
24,09 kn
23,32 kn
22,34 kn
21,38 kn
20,36 kn
19,41 kn
19,21 kn
18,97 kn
17,00 kn
16,90 kn
23,58 kn
Napomena: slova kojima se označavaju ustanove različita su u svakoj tablici u ovome
obrazloženju.
23
4 DESERTI, PIĆA I MLIJEČNI DESERTNI ARTIKLI
U ovoj se cjelini analizira potrošnja određenih deserta, pića i mliječnih desertnih
artikala koji nisu sastavni dio kompletnog obroka - menija. Detaljan popis nalazi se u dodatku
ovoga obrazloženja. Do ovoga se popisa došlo tako da su izdvojeni samo deserti (bez voća),
mliječni desertni proizvodi (voćni jogurti, jogurt deserti, sladoled) i pića (osim čaja, bijele
kave i mineralne vode).
Iz navedene je analize vidljivo da i ovom slučaju postoji značajna neuravnoteženost u
konzumaciji deserta, pića i mliječnih desertnih artikala. Iako su ovi artikli manje
nutricionistički vrijedni, u postojećem sustavu studentske prehrane subvencioniraju se u
istome iznosu kao i artikli koji su nužni za uravnoteženu prehranu.
Kao i iz tablice 3, iz donje je tablice vidljivo da postojeći sustav subvencija prehrane
dovodi do značajnih neuravnoteženosti u različitim gradovima. Osim toga, vidljivo je da
artikli koji nisu nužni za nutritivno kvalitetnu i potpunu prehranu čine značajan postotak
ukupno subvencioniranih artikala. Iz toga je vidljivo da postojeća subvencija ovih artikala
potiče njihovu konzumaciju.
Tablica 4 : Potrošnja deserta, pića i mliječnih desertnih artikala u ukupnom računu
pojedine ustanove te broj prodanih artikala od siječnja do svibnja 2013.
USTANOVA
POSTOTNI UDIO ARTIKALA
DESERTI, PIĆA I MLIJEČNI
DESERTNI ARTIKLI U
UKUPNOM RAČUNU
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
38,19%
38,16%
33,12%
32,60%
32,51%
31,46%
28,37%
27,71%
25,07%
23,21%
22,11%
21,76%
19,12%
18,61%
24
BROJ PRODANIH DESERTA,
PIĆA I MLIJEČNIH DESERTNIH
ARTIKALA
1.991.325
667.924
100.315
132.333
183.586
1.609.986
177.829
66.003
34.489
538.746
273.764
375.932
3.348.853
37.596
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
AA
BB
UKUPNO
18,25%
17,80%
16,31%
15,87%
15,79%
15,28%
14,94%
13,16%
12,49%
11,29%
11,13%
8,84%
6,34%
3,93%
25,26%
41.180
37.170
67.066
2.619
7.509
11.904
21.589
37.024
5.340
12.463
7.076
10.255
8.355
2.375
9.810.606
Napomena: slova kojima se označavaju ustanove različita su u svakoj tablici u ovome
obrazloženju.
Prilikom analize primijećeno je kako određeni artikli istog naziva imaju različite cijene
u različitim restoranima. U tablicama 6, 7 i 8 prikazani su proizvodi kojima cijena nije ista.
Artikli su poredani od najveće do najmanje razlike u cijeni. U svakoj su tablici crvenom bojom
istaknuta po dva artikla s najvećom razlikom u cijeni. Tako primjerice „Ledena kava“ varira
cijenom od 3,5 kn do 10,49 kn. Iako je moguće da razlika proizlazi iz različitih normativa za
pripremu ledene kave, takva je razlika gotovo neobjašnjiva u slučaju artikla „Mlijeko brick
čokoladno“, čija cijena varira od 2,50 kn do 5,41 kn.
Tablica 5: Postotna razlika između najviše i najniže cijene istog artikala - deserti
Naziv artikla
Ledena kava
Krafna
Kolač
Puding gotovi
Princes krafna
Bečke kremšnit
Voćna torta
Puding vanilija
Kompot od kruške
Čok. rolada
Buhtla
Najniža cijena
artikla s PDV
3,5 kn
1,83 kn
1,83 kn
2,03 kn
3,07 kn
3,57 kn
3,07 kn
1,83 kn
1,88 kn
3,07 kn
3 kn
Najviša cijena
artikla s PDV
Razlike
u cijeni
10,49 kn 199,71%
4,5 kn 145,90%
4,38 kn 139,34%
3,7 kn 82,27%
5,5 kn 79,15%
6,15 kn 72,27%
5,13 kn 67,10%
3,04 kn 66,12%
3,04 kn 61,70%
4,93 kn 60,59%
4,5 kn 50,00%
25
Šaum role
Išler
Kokos kocke
Kokos desert
Mignoni
Punč kocke
Zagreb kremšnit
Ledene kocke
Parfe kocke
Jastučić sa sirom
Štrudel jabuka
Štrudel sir
Ananas kocke
Rolada
Kompot
konzervirani
Čokoladna kocka
Puding čokolada
Kompot od jabuka
Kolač gotovi
Štrudel višnja
3,45 kn
3,07 kn
3,07 kn
3,57 kn
3,57 kn
3,57 kn
3,57 kn
3,45 kn
3,45 kn
4,17 kn
4,17 kn
4,17 kn
3,57 kn
4,5 kn
5,13 kn
4,17 kn
4,17 kn
4,46 kn
4,46 kn
4,46 kn
4,46 kn
4,31 kn
4,31 kn
5 kn
5 kn
5 kn
4,17 kn
5,13 kn
48,70%
35,83%
35,83%
24,93%
24,93%
24,93%
24,93%
24,93%
24,93%
19,90%
19,90%
19,90%
16,81%
14,00%
3,07 kn
4 kn
1,83 kn
1,5 kn
3,07 kn
4,93 kn
3,44 kn
4,17 kn
1,88 kn
1,54 kn
3,15 kn
5 kn
12,05%
4,25%
2,73%
2,67%
2,61%
1,42%
Tablica 6: Postotna razlika između najviše i najniže cijene istog artikla - pića
Naziv Artikla
Kava s mlijekom
Kava
Ledeni čaj
Coca Cola
Fanta
Sprite
Cappuccino
Coctail sok
Gusti sok
Studena - limun
Milk shake
Deit 0,5
Bistri sok
Sok juice
Sok voćni
Sok
Najniža cijena
artikla s PDV
Najviša cijena
artikla s PDV
2,56 kn
2,05 kn
4 kn
5 kn
5 kn
5 kn
3,59 kn
3,5 kn
4 kn
4,1 kn
3,5 kn
5,13 kn
3,5 kn
5 kn
5 kn
4 kn
5 kn
4 kn
6,83 kn
7,02 kn
7,02 kn
7,02 kn
5 kn
4,5 kn
5 kn
5 kn
4,1 kn
6 kn
4 kn
5,13 kn
5,13 kn
4,1 kn
26
Razlike u
cijeni, u
postocima
95,31%
95,12%
70,75%
40,40%
40,40%
40,40%
39,28%
28,57%
25,00%
21,95%
17,14%
16,96%
14,29%
2,60%
2,60%
2,50%
Tablica 7: Postotna razlika između najviše i najniže cijene istog artikla – desertni mliječni
proizvodi
Naziv Artikla
Mlijeko brick čokoladno
Jogo desert
Kuglica velika
Jogurt voćni
Jogurtni desert
Topla čokolada
Najniža cijena
artikla s PDV
Najviša cijena
artikla s PDV
2,5 kn
2,9 kn
3,95 kn
2,9 kn
2,9 kn
6 kn
Razlike u cijeni, u
postocima
5,41 kn
4,1 kn
4,94 kn
3,04 kn
2,99 kn
6,15 kn
Napomena: nazivi artikala preuzeti su direktno iz baze studentske prehrane.
27
116,40%
41,38%
25,06%
4,83%
3,10%
2,50%
5. DODATAK
Naziv Artikla
Mliječni desertni
proizvod
Jogo desert
Jogurt BBL
Jogurt vanilija
Jogurt voćni
Jogurtni desert
Kuglica mala
Kuglica velika
Mlijeko brick
čoko
Mlijeko brick
čoko.
Sladoled štapić
Šlag za kavu
Topla čokolada
Vrhnje za kavu
2ml.
Piće
Bistri sok
Cappuccino
Coca Cola
Coctail sok
Deit 0,5
Fanta
Ga piće okus
naranče
Gaz piće okus
limuna
Gaz. piće okus
cole
Gusti sok
Iso-sport - sok
Juice
Kapucino
Kava
Kava s
mlijekom
Kava sa šlagom
Ledeni čaj
Krafna
čokoladna
Krafna zadarska
Krancli
Krempita
Kremšnita
Kremšnita sa
šlagom
Kremšnite
Kremšnite s 3
kore
Kuglica mala
Ledena kava
Ledene kocke
Ledo višnja
Limač kup
Lincer
Makovnjača
Marcipan
desert
Marcipan panj
Mediteran
kocka
Mignoni
Minjoni
Orah pita
Orah rolada
Orah torta
Orehnjača
Parfe kocke
Parfe šnite
Parfe torte
Parizer odresci
Parizer špice
Pinca
Pita
Pita od višanja
Pizza miješana
Princes krafna
Puding
čokolada
Puding gotovi
Puding mliječni
Puding rađeni
Puding vanilija
Punč kocka
Macchiato
Milk shake
Mlijeko čok. 0,5
Nektar sok
Sok
Sok bistri 0,25 l
Sok gusti 0,25 l
Sok juice
Sok TB
Sok voćni
Sprite
Studena - limun
Deserti
Ananas kocke
Baklava
Banana desert
Bečke
kremšnite
Binja
Bohem kocke
Buhtla
Burkifla
Cao cao
Čok. desert
Čok. rolada
Čok. torta
Čokoladna
kocka
Čokoladni
namaz
Danac
Ekler
Figaro
Gereste kokos
Havajska ruža
Išler
Jastučić sa
sirom
Klipić
Kocka sa sirom
Kokos desert
Kokos kocke
Kokos role
Kolač
Kolač gotovi
Krafna
28
Punč kocke
Punč rolada
Rigojanči
Rolada
Rolada s
marmeladom
Rolat
Rolice višnja
ROMB
čokolada
ROMB
marmelada
ROMB vanilija
Rum šnita
Rupčić sa sirom
S. vrhnje-mala
p.
Sacher torta
Savijača
Savijača jabuka
Savijača sir
Savijača trešnja
Savijača višnja
Savitak razni
Sladoled kornet
Sladoled št.
Veliki
Sladoled štapić
mali
Slatko vrhnje
Šaum role
Šaum šnite
Školjka
Štapić orah
Štrudel jabuka
Štrudel razni
Štrudel sir
Štrudel višnja
Tiramisu
Tiramisu desert
Tiramisu voćni
Tutan rolada
Tutan torta
Vanil pita
Voćna torta
Voćne kocke
Voćne košarice
Voćni berliner
Zadarska
krempita
Zagreb
kremšnita
Zlatna rolada
Napomena: nazivi artikala preuzeti su izravno iz baze studentske prehrane.
29

Download Report