01und28u_ 01und28 II 24.01.14 15:01 Seite 2
D 2384 E
— 1,50€ —
SIJEČANJ-VELJAČA/JANUAR-FEBRUAR 2014
—
BR./NR.1-2 (341)
lebendige gemeinde
Godina nade i zahvalnosti
02u.27_02u.27farbs.II 24.01.14 14:51 Seite 1
D 2384 E — 1,50€ — SIJEČANJ-VELJAČA/JANUAR-FEBRUAR 2014 — BR./NR.1-2 (341)
meditacija
lebendige gemeinde
Godina nade i zahvalnosti
Naslovnica:
S proslave 40. godina hrvatskog
pastorala na području
Pforzheim-Bruchsal;
snimio: K. Bodrožić
lebendige gemeinde
List hrvatskih katoličkih
zajednica u Njemačkoj
impressum
Zeitschrift der kroatischen
katholischen Gemeinden
in deutschland
www.zivazajednica.de
60435 Frankfurt am Main
An den Drei Steinen 42 d
Tel.: (069) 9540480
Fax: (069) 95404824
E-Mail:
[email protected]
[email protected]
izdavač/Herausgeber:
Hrvatski dušobrižnički ured
Kroatenseelsorge in Deutschland
Odgovara/Verantwortlich:
Pfr. Ivica Komadina
Glavni urednik/chefredakteur:
Dr. Adolf Polegubić
Uredništvo/Redaktion:
Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,
Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,
Marija Lovrić-Holenda,
dr. Adolf Polegubić,
Antonia Tomljanović-Brkić,
P. Jozo Župić
Grafička priprema /Layout &
Bildbearbeitung:
Ljubica Markovica-Baban
tisak/druck:
DENONA d.o.o., Zagreb
Godišnja pretplata s poštarinom/
Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,za ostale europske zemlje: € 22,za prekomorske zemlje: € 35,Bankverbindung:
VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland
IBAN:
DE03 7509 0300 0006 4989 73
SWIFT-BIC: GENODEF1M05
Bog uslišava naše
vapaje — ali drugačije,
nego što mi mislimo.
On
razočarava
naše nade i čežnje u
onom trenutku, u kojem ih uslišava i ispunjava.
Vjerujući u Isusa,
mi ne stojimo na strani
sjajnoga pobjednika.
Mi ne stojimo nasuprot jednom svijetu
poniženih, koji zbunjeno i deprimirano kažu:
Pogledajte te kršćane,
oni su u pravom času
uskočili u pravi vlak.
Ne, mi stojimo uz
Jednoga, kojega nitko
pravo nije htio prihvatiti.
Kršćanstvo stolje ćima nije imalo ništa
važnijega činiti nego
to poniženje preinačiti
u trijumf. Ali to samo s
naporom može prekriti
činjenicu da se Božje
razočaravajuće djelovanje nastavlja.
Snimio: A. Polegubić
Bog uslišava naše vapaje —
ali drugačije
Ipak je spasnosno, kad nas Bog
tako razočarava. Kojem bismo to moćniku mogli vjerovati, makar i s neba
djelovao, dokle god njegov interes ne
bio bio i naš interes i obrnuto?
Kako bi to bilo, kad On ne bi sasvim bio s nama ondje, gdje doživljavamo nevolju i poraze?
Kako bi naš interes mogao biti i
njegov, kad On posve ne bi bio jedan
od nas?
Nitko to od Boga nije mogao zahtijevati — ali vijest je sada u svijetu: U
jednom sasvim prezrenom zakutku svijeta — ne na dvorovima moćnih —
gdje nije pisana nikakva velika povijest — , tu se On sasvim izjednačio s
nama. On, koji je bio bogat, radi nas
je postao siromašan. Gospodin je
postao sluga, vladar je postao poslušan.
Zato mu možemo vjerovati, zato
imati povjerenja u njega, da nas toč-
no poznaje, da nam može stvarno pomoći, da postanemo slobodni, sretni,
otkupljeni.
Nikada više ne trebamo vjerovati
Bogu koji potresa planine i daje da
narodi dršću. Nikada više ne smiju
kršćanke i kršćani prijetiti jednim takvim Bogom, bilo djeci bilo bezvoljnim
odraslima.
A prije svega: Nikada više ljudi
ne smiju misliti da imaju pravo gospodariti drugima i nametati im vlastitu
volju, jer navodno Bog isto tako gospodari ljudima.
Bog nam ne dolazi samo kao čovjek, ne samo kao siromašan, predan
čovjek. Bog dolazi — kao dijete. Naborano-crvenkast.
Tako on drastično razbija naše
„razumne“ i veličanstvene slike Boga.
Otto Hermann Pesch, „Hoffnung leuchtet
wie ein Stern“, Herder, Freiburg, 2012.)
S njemačkoga: T. G.
03u ovom_03u ovom 27.01.14 08:48 Seite 1
u ovom broju
● SUSRET HRV. KAT. MLADEŽI
Za Susret se
pripremaju
i mladi iz
Berlina
str.
8
● TEOLOŠKI OSVRT: dr. Nikola Vranješ
Zajedništvo
kao ključ
života vjere
12
str.
● PFORZHEIM-BRUCHSAL
40 godina
hrvatskog
pastorala
10
str.
ISELJENIČKI DAN
„Selioci i izbjeglice: prema boljem
svijetu“
......................6
IZ CRKVE U SVIJETU
U posljednje vrijeme sve je više naših sunarodnjaka iz domovine
koji se obraćaju Hrvatskome dušobrižničkom uredu u Frankfurtu
i traže razne vidove pomoći.
Siromašna Crkva — Crkva za siromašne
iromašna Crkva - Crkva za siroS
mašne u novoj evangelizaciji, bila je tema 54. teološko-pastoralnog
tjedna održanog od 28. do 30. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu
u Zagrebu, u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, na kojem se okupio i veliki broj hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Njemačke. „Crkva pred izazovima siromaštva u novoj evangelizaciji“, „Crkva siromašnih od pape Ivana XXIII. do pape Franje“, „Siromasi i
siromaštvo u Svetom pismu“, „Teologija oslobođenja i opredjeljenje za siromašne“, „Siromaštvo i bogatstvo
pred izazovima ideologiziranja“,
„Stari i novi siromasi u hrvatskom društvu: empirijski uvid“, „Hrvatski primjeri opredjeljenja za siromašne: socijalni pastoral“, „Redovništvo i evanđeoski savjet siromaštva“, „Isključenost/uključenost Crkve — isključenost/uključenost u Crkvi“ i „Caritas:
konkretni oblik evangelizacije ili što
Crkva čini za siromašne“, nazivi su
predavanja održanih na tjednu u kojima je pod raznim vidovima obrađena ta sve aktualnija tema u Crkvi i
hrvatskom društvu. Ne mogu se ne
istakanuti u tom smislu i poticaji pape
Iz delegatove Poruke
Po imenima 19-orice novih kardinala
vidljivo je da odražavaju lice Crkve jer
su iz cijeloga svijeta. Papa će ih kreirati kardinalima na svečanome konzistoriju 22. velječe na blagdan Katedre
sv. Petra.
d početka veljače ove godine
O
naš Hrvatski dušobrižnički
ured sa sjedištem u Frankfurtu na
IZ CRKVE U DOMOVINI
Crkva za siromašne u novoj
evangelizaciji
.......................5
SVIJET MLADIH — JUGENDWELT
Razgovor s nogometašicom Melanie
Behringer
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:
Pfr. Ivica Komadina: Kirche und
Internet
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Urednik
Crkva i internet
Crkva dobiva nove kardinale
......................4
Franje u kojima on potiče djelovanje
u pravcu siromašne Crkve i Crkve za
siromašne. Siromašna Crkva ne bi se
trebala shvaćati u kontekstu novoga
ili staroga, to je konstanta koja je u
njoj bila od početka, ali ju je trebalo
neprestano osvježavati. Onoliko koliko Crkva bude sa svim svojim članovima bliska malom, napuštenom, rubrom, siromašnom čovjeku, toliko će
biti autentična u svom poslanju u suvremenm društvu i odnosima. Hrvatsko
društvo je doista opterećeno bremenitošću socijalnih problema uslijed čega siromaštvo sve više dolazi do izražaja. O tome svjedoče i sve brojnija obraćanja naših sunarodnjaka iz
domovine Hrvatskome dušobrižničkom uredu u Frankfurtu koji traže razne vidove pomoći. U ovoj prigodi nije potrebano posebno ulaziti u analizu što je dovelo do takvog stanja u
domovini, već bi trebalo, svatko na
svoj način, djelovati da se kriza što
prije prevlada i dođe do domovinskog moralnog i gospodarskog zaokreta. U tom smislu se i od domovinske Crkve puno očekuje, a tema ovogodišnjega teološko-pastoralnog tjedna došla je u pravo vrijeme.
Majni ima svoju novu internetsku
stranicu. Možete je pratiti na dosadašnjoj adresi: www.kroatenseelsorge.de. Novi je dizajn, novi
logo, puno novih rubrika, tako da
vjerujemo da će naša nova dvojezična (hrvatski i njemački ) stranica
pobuditi vaše zanimanje i da ćete
je često i rado čitati. Na našoj stranici naći ćete brojne podatke, novosti i aktualnosti iz našeg Ureda,
vijesti iz naših misija i zajednica
diljem Njemačke, vijesti iz mjesne,
kao i iz domovinske Crkve.
Crkva je u naviještanju i širenju
Evanđelja oduvijek pridavala veliku važnost komunikaciji jer je i sam
Isus norma i model komunikacijske
metode Crkve. Blaženi papa Ivan
Pavao II. nazvao je sredstva druš-
tvene komunikacije „prvim aeropagom današnjeg vremena“. O prednostima i opasnostima interneta
može se naći obilje korisnih tekstova i u našem Zborniku iz 2012. godine „Mediji i suvremena evangelizacija“ u kojem su predavanja dr.
Danijela Labaša o ulozi medija u
suvremenom društvu i komunikaciji
u novim medijima, dr. Igora Kanižaja o medijima u Hrvatskoj i svijetu, mons. Ivana Miklenića o smislu crkvenih medija te dr. Adolfa
Polegubića o temi „Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici?“.
Dao Bog, da nova internetska
stranica našeg Ureda posluži naviještanju Isusove Radosne vijesti u
uvjetima u kojima žive katolici
Hrvati u ovoj zemlji i diljem svijeta,
te vam želimo puno radosti u praćenju naše stranice!
Vaš
Ivica Komadina, delegat
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
3
04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 24.01.14 12:41 Seite 1
IZ CRKVE U SVIJETU
Crkva dobiva nove kardinale
Po imenima 19-orice novih kardinala vidljivo je da odražavaju lice Crkve jer su iz
cijeloga svijeta. Papa će ih kreirati kardinalima na svečanome konzistoriju 22.
veljače na blagdan Katedre sv. Petra.
P
Snimka: Vatikan Insider; www.bitno.net
apa Franjo opet je iznenadio Devetnaest novih kardinala
Velike Britanije, nadbiskup Manague
svjetsku i crkvenu javnost. Barem
Leopoldo José Brenes Solórzano iz
Po imenima 19-orice novih kardi- Nikaragve, nadbiskup Quebeca Gése tako može zaključiti, ponajprije po medijskome pisanju nakon nala vidljivo je da odražavaju lice rald Cyprien Lacroix iz Kanade, nadCrkve jer su iz cijeloga svijeta. Papa biskup Abidjana Jean-Pierre Kutwa iz
blagdana Krštenja Gospodinova 12.
siječnja. Na tu je nedjelju, kao što je će ih kreirati kardinalima na sveča- Obale bjelokosti, nadbiskup Rio de
običaj, Sveti Otac krstio djecu vati- nome konzistoriju 22. veljače na blagJaneira cistercit Orani João Tempesta
kanskih službenika, a taj ih je puta bi- dan Katedre sv. Petra. Tako će broj iz Brazila, nadbiskup Perugie-Citta di
lo 32-oje. No, jedna je djevojčica pri- kardinala porasti na 218, a među no- Pieve Gualtiero Bassetti iz Italije, nadvukla pozornost svjetskih medija: ma- vim kardinalima s četiri kontinenta njih biskup Buenos Airesa Mario Aurelio
la Giulia Scardia, koju su na
Poli iz Argentine, nadbiskup
krštenje donijeli njezini civilSeula Andrew Yeom Soo jung
no vjenčani roditelji. Svojom
iz Koreje, nadbiskup Santiaje gestom, tumačilo se tih daga del Chile salezijanac
na, Papa poručio da je CrkRicardo Ezzati Andrello iz
va velikodušno otvorena svaČilea, nadbiskup Ouagadoukome tko želi primiti krštenje.
goua u Burkini Faso Philippe
U prekrasnome ozračju SikNakellentuba Ouédraogo,
stinske kapele, Sveti Otac je
nadbiskup Cotabata s Filipina
u kratkoj homiliji istaknuo da
oblat Orlando B. Quevedo, te
je vjera najljepša i najvažnibiskup Les Cayesa na Haitiju
ja baština koju roditelji mogu
Chibly Langlois.
Na kraju je papa Franjo
prenijeti svojoj djeci. „Vi ronaveo i imena triju nadbiskuditelji imate dječaka ili djepa u miru koji su zaslužni
vojčicu za krštenje, no kroz
zbog svoga služenja Crkvi pa
nekoliko godina oni će biti ti Na blagdan Krštenja Gospodinova Papa je u Sikstinskoj
će biti uvršteni u Kardinalski
koji će imati dijete za krstiti“, kapeli krstio 32-oje djece
zbor: naslovni nadbiskup Merekao je Papa i istaknuo da
je to „lanac vjere. Što to znači? Htio 16 će moći birati i biti izabrani za slje- sembrije i nekadašnji privatni tajnik
bih vam reći samo ovo: vi ste oni koji dećeg papu, jer su mlađi od 80 godi- pape Ivana XXIII. Loris Francesco Caprenose vjeru, prenositelji; vi imate na. Novi kardinali dolaze iz 14 naci- povilla, nadbiskup u miru Pamplone
dužnost prenositi vjeru ovoj djeci. To ja i predstavljaju „duboki crkveni od- klaretinac Fernando Sebastián Aguije najljepša baština koju ćete im nos između Rimske Crkve i Crkava ras- lar, te nadbiskup u miru Casriesa na
Antilima Kelvin Edward Felix. „Moliostaviti: vjera! Samo to. Danas kući prostranjenih po svijetu.“ Dan kasnije,
nosite tu misao. Mi moramo biti pre- 23. veljače Papa će predsjedati sve- mo za nove kardinale, kako bi zaodnositelji vjere. Mislite na to, mislite uvi- čanoj koncelebraciji s novim kardina- jeniti krepostima i osjećajima Gospolima, dok će 20. i 21. veljače održati dina Isusa, Dobroga pastira, mogli
jek kako prenositi vjeru djeci.“
„Danas pjeva zbor, ali najljepši je konzistorij sa svim kardinalima čija će učinkovitije pomoći rimskome biskupu
zbor ovaj djece koja stvaraju žamor tema biti obitelj. „Evo imena novih kar- u njegovom služenju sveopćoj Crkvi.“
Iz popisa je vidljivo da pet novih
… Neki će plakati, jer se ne osjećaju dinala“, rekao je Papa i naveo prvo
udobno ili su gladni: ako su gladni, četiri nova kardinala koji pripadaju kardinala dolazi iz Južne Amerike, a
mame, dajte im jesti, s mirom, jer oni Vatikanskoj kuriji: državni tajnik nas- po dva iz Europe, Azije i Afrike, te jesu ovdje protagonisti“, poručio je lovni nadbiskup Acquapendente Pietro dan iz Sjeverne Amerike. Prema pisa Parolin, generalni tajnik Biskupske nju austrijskog Kathpressa, iz imena
Papa roditeljima novokrštenika od kojih je njih 18 bilo djevojčica, a 14-ori- sinode naslovni nadbiskup Dioclezia- novih kardinala mogu se vidjeti dva
ca dječaci. „Zahvaljujem s vama Gos- ne Lorenzo Baldisseri, pročelnik Kon- smjera pontifikata pape Franje. Na
gregacije za nauk vjere nadbiskup-bis - prvome je mjestu vidljiva (ponovno)
podinu na tim stvorenjima i za svaki
novi život. Volim krstiti djecu. To baš kup u miru Regensburga Gerhard Lud- „latinskoamerička“ crta jer iz Latinske
volim! Svako dijete koje se rađa dar wig Müller, te pročelnik Kongregacije Amerike, gdje živi 40 posto svih katoje radosti i nade, a svako dijete koje za kler naslovni nadbiskup Midile lika na svijetu, dolazi 5 novih kardinala. Isto tako je vidljivo da je više karse krsti je čudo vjere i slavlje za Bož- Beniamino Stella.“
Nakon njih, Sveti Otac je naveo dinala koji dolaze iz velikih ali i malih
ju obitelj,“ rekao je Papa i na molitvi
Anđeoskog pozdravljenja, u tijeku imena novih kardinala iz cijeloga svi- (nad)biskupija u svijetu, nego li kardikojega je obznanio imena novih kar- jeta, među kojima su nadbiskup West- nala iz Rimske kurije.
M. K.
minstera Vincent Gerard Nichols iz
dinala Katoličke Crkve.
4
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 24.01.14 12:41 Seite 2
IZ CRKVE U DOMOVINI
Crkva za siromašne u novoj evangelizaciji
Na teološko-pastoralnom tjednu s različitih aspekata raspravljalo se o aktualnim
temama koje dotiču život Crkve, s ciljem trajne izobrazbe i usavršavanja nositelja raznih službi i poslanja u Crkvi.
T
Snimka: IKA
eološko-pastoralni tjedan s temom gregacije za kler i naslovni biskup delegat Mitropolije dabrobosanske ar„Siromašna Crkva — Crkva za si- Biograda. Izrazio je veliku radost što himandrit mr. Lazar Lazarević, rektor
romašne u novoj evangelizaciji“ može slaviti svetkovinu i srdačno zah- Bogoslovije sv. Petra dabrobosanskog
održan je od 28. do 30. siječnja u valio na pozivu da posjeti Biograd, re- u Foči. Svoje svjedočanstvo iznijeli su
Međubiskupijskom sjemeništu u Za- kavši da je Hrvatska prekrasna zem- mladi katolici Vrhbosanske nadbiskugrebu. Euharistijskom slavlju predsje- lja s kojom je povezan kao naslovni pije i mladi pravoslavci Mitropolije dadao je zagrebački nadbiskup kardinal biskup Biograda. Sveta Stošija pros - brobosanske koji su uključeni u ekuJosip Bozanić. Nakon govora dekana lavljena je u Zadru, a misno slavlje menski projekt „Koračajmo zajedno“.
KBF-a prof. dr. Tončija Matulića i poz- predvodio je dubrovački biskup mons.
U Biskupskom domu u Đakovu
drava predstavnika crkvenih i drugih
Mate Uzinić. U propovijedi je istak- održana je skupština biskupa Đakoinstitucija predavanje o temi
vačko-osječke crkvene po„Crkva pred izazovima sirokrajine. Uz đakovačko-osjemaštva u novoj evangelizačkog nadbiskupa i metropociji“ govorio je dr. Tomislav
litu Đuru Hranića sudjelovaKovač, dok je predavanje
li su umirovljeni đakovačko„Crkva siromašnih od pape
osječki nadbiskup Marin
Ivana XXIII. do pape Franje“
Srakić, požeški biskup Anodržao prof. dr. Stjepan
tun Škvorčević te srijemski
Baloban. O temi „Siromasi i
biskup Đuro Gašparović.
siromaštvo u Svetom pismu“
Raspravljali su o pastoralu
govorio je doc. dr. Ivica
kulture, zdravstva, odgoja i
Čatić. Među predavačima
obrazovanja kako u vrijeme
su bili prof. dr. Josip Grbac,
komunizma, tako i danas.
dr. Nenad Polgar, prof. dr.
U spomen na 436. obZoran Šućur, doc. dr. Nikoljetnicu herojske obrane
la Vranješ, zatim dr. Marhrvatskih ognjišta i kaštela
Misno slavlje na 436. obljetnicu obrane Gvozdanskog u
inko Pejić, prof. dr. Ana
Gvozdansko te slavne pogižupnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom predvodio je
s. Thea Filipović te s. Jelena
belji branitelja te utvrde, 13.
mons. Ante Ivas
Lončar koja je govorila o tesiječnja 1578., služena je
misa
u
župnoj
crkvi Sv. Filipa i Jakomi „Caritas: konkretni oblik evangeli- nuo otpor sv. Stošije spram nepravde,
va
u
Gvozdanskom.
Misu je predvozacije ili što Crkva čini za siromašne“. poticaj da se pobijede egoizmi i prevNa teološko-pastoralnom tjednu s raz- lada pesimizam. Posebno je istaknuo dio šibenski biskup Ante Ivas u zajedličitih aspekata raspravljalo se o aktu- žene koje se suočavaju s progonima ništvu s domaćim biskupom Vladom
alnim temama koje dotiču život Crkve,
današnjeg vremena poput kninske pri- Košićem, te više svećenika. Biskup Ivas
s ciljem trajne izobrazbe i usavrša- malje Jage Stojak, Karoline Vidović je istaknuo kako nije čudo da povijest
vanja nositelja raznih službi i poslanKrišto, Željke Markić koju progone naše Crkve i naroda, kao i povijest
ja u Crkvi: biskupa, prezbitera i đa- mediji, te Nade Prkačin jer se usudi- mnogih kršćanskih naroda, protiče u
znaku Kristova života, istine i puta kokona, redovnika i redovnica, te vjerni- la prikazati i reći istinu.
ji je On živio i njegove Crkve koju je
ka laika.
ustanovio da na njegovoj Riječi gradi
U povodu 22. obljetnice međuna- Ekumenski projekt
bolji svijet i Kraljevstvo Božje na zem rodnog priznanja Republike Hrvatske
„Koračajmo zajedno“
lji. Ispred utvrde Gvozdansko u čast
u srijedu 15. siječnja diljem domovine
slavljene su mise zahvalnice.
Pod geslom „Zar je Krist razdije- žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.
Katehetska zimska škola za osnovljen?“ Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog u noškolske vjeroučitelje održana je u
Nadu Prkačin proganjaju
suradnji s Ekumenskim koordinacijskim Zagrebu. S različitih aspekata odrzbog istine
odborom Crkava u Hrvatskoj pripravi- žane su pedagoške radionice, predaSvetkovinu sv. Stošije kao naslov- lo je knjižicu za Molitvenu osminu za vanja, plenarne rasprave koje su obnicu svoje župe i zaštitnice u srijedu jedinstvo kršćana. Na tim temeljima je ogatile vjeroučitelje u suvremenom
15. siječnja svečano je proslavila žu- u subotu 18. siječnja u katedrali Srca društvenom djelovanju.
Poziv mladima da dođu na Susret
pa u Biogradu, zadarske nadbiskupi- Isusova u Sarajevu ekumensko bogosje. Misno slavlje u župnoj crkvi Sv. lužje Riječi predvodio nadbiskup me- hrvatske katoličke mladeži, koji će se
Stošije u Biogradu predvodio je mons. tropolit vrhbosanski kardinal Vinko Pu - održati 26. i 27. travnja u Dubrovniku
A.O.
Morga Iruzubieta Celso, tajnik Kon- ljić, a prigodnu propovijed održao je uputio je biskup Mate Uzinić.
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
5
06-07i_06-07intervju 24.01.14 13:06 Seite 1
ISELJENIČKI DAN
„Selioci i izbjeglice: prema boljem svijetu“
Draga braćo i sestre,
P
apina poruka za Svjetski dan selilaca i izbjeglica draga nam je
prilika da u ime domovinske Crkve hrvatskim katolicima u inozemstvu
potvrdimo svoju brigu i blizinu. Crkva
ove godine obilježava stoti dan selilaca i izbjeglica. Središnja, do kraja
ohrabrujuća, misao Papine poruke koju vam šaljemo na našem dragom
hrvatskom jeziku jest da su selioci i
izbjeglice znak boljega svijeta jer u sebi nose želju za boljom budućnošću,
ne samo za sebe, već također za svoje obitelji i drage osobe. To je, zapravo, temeljna težnja svakoga čovjeka koja svoje korijenje ima u Božjem
pozivu i nalogu da napuni zemlju i sebi je podloži (Post 1, 28). Međutim,
papa Franjo upozorava da boljega
svijeta ni za koga ne može biti ako
ljudsku želju više znati i više imati ne
nadahnjuje i ne vodi želja više biti. A,
upravo to je velika napast današnjega
svijeta. Napose onoga u kojemu vi,
dragi naši hrvatski iseljenici, živite, a
mi iz domovine tomu svijetu težimo.
Sveukupna ljudska povijest poučava,
a sadašnjost upozorava da je, kako
podsjeća Papa, bolji svijet moguć samo ako je promicanje osobe cjelovito,
vodeći računa o svim njezinim dimen-
zijama, uključujući duhovnu.
Zahvalni
smo Božjemu
nadahnuću koje je, prije više
od stotinu godina, potaknuFra Josip Bebić
lo odgovorne ljude u domovinskoj Crkvi da za našim
ljudima, koji su pošli u tuđinu, vođeni
željom za boljim svijetom, pošalju
svećenike i pastoralne djelatnike.
Upravo ove godine neke naše župe i
misije u Americi obilježavaju stotu obljetnicu svoga djelovanja. Danas
hrvatski svećenici i njihovi suradnici u
gotovo dvije stotine hrvatskih katoličkih župa i misija diljem svijeta skrbe
da Hrvati katolici ne zaborave i ne izgube svoju duhovnu dimenziju. Čovjek samo duhom i duhovnom dimenzijom svoga djelovanja može sebi i
drugima graditi bolji svijet jer svoje
nadahnuće crpi iz istine vjere da je
konačno ostvarenje boljega svijeta u
vječnosti.
Početak toga
Božjega boljeg
svijeta očituje se,
poručuje Papa,
u spremnosti svakoga čovjeka da
prepozna Kristovo lice. On nam
je svojim rođe- Mons. dr. Pero Sudar
njem u Betlehemu postao bratom i Spasiteljem. Zato nam je Božić tako prirastao srcu i postao središtem naše hrvatske obiteljske duhovnosti i prepoznatljivosti. Svijet u kojem živimo sve je
netrpeljiviji prema nacionalnim, vjerskim i kulturnim različitostima. Time je
utješnije čuti kako nas Crkva, preko pape Franje, hrabri i potiče da čuvamo i
njegujemo sve ono po čemu smo prepoznatljivi kao Hrvati i katolici. To je
sastavni dio naše duhovne dimenzije!
Zahvaljujući svećenicima, pastoralnim
djelatnicima i svima koji su im od pomoći u plodnome djelovanju hrvatske
inozemne pastve, svima želimo i molimo čestit Božić i Božjim blagoslovom
plodnu novu 2014. godinu!
Fra Josip Bebić,
ravnatelj Ureda za hrvatsku
inozemnu pastvu
Mons. dr. Pero Sudar,
predsjednik Vijeća HBK i BK BiH
za hrvatsku inozemnu pastvu
Poruka pape Franje za 100. svjetski dan selilaca i izbjeglica 2014.
Draga braćo i sestre!
aša društva, kao nikada prije
u povijesti, prolaze kroz procese međuovisnosti i interakcije na globalnoj razini. Iako u njima
ima problematičnih ili negativnih elemenata, ti procesi streme ka poboljšavanju uvjeta života ljudske obitelji, i
to ne samo u ekonomskom, već i u političkom i kulturnom pogledu. Svaka je
osoba dio čovječanstva i zajedno s
cijelom obitelji narodâ dijeli nadu u
bolju budućnost. Tim je promišljanjima
nadahnuta tema koju sam izabrao za
ovogodišnji Svjetski dan selilaca i izbjeglica: Selioci i izbjeglice: prema bo ljem svijetu. U tom svijetu, izloženom
promjenama, sve raširenija pojava selilaštva javlja se, da se poslužimo
riječima pape Benedikta XVI. (usp.
Poruka za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2006.), kao „znak vremena“.
Dok s jedne strane, migracije često
N
6
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
upućuju na manjkavosti i propuste država i međunarodne zajednice, s druge otkrivaju također težnju ljudskog
roda da uživa jedinstvo označeno poštovanjem različitosti, prihvaćanjem i
gostoljubivošću koji omogućuju pravednu raspodjelu zemaljskih dobara,
promicanje i unaprjeđivanje dostojanstva svake ljudske osobe koja uvijek mora biti u središtu. S kršćanskoga
gledišta, u stvarnosti migracije, kao i
u drugim ljudskim stvarnostima, zamjećuje se napetost između ljepote
stvaranja, označene milošću i otkup ljenjem, i misterija grijeha. Usporedo
sa solidarnošću i prihvaćanjem, gestama bratstva i razumijevanja, tu se
susreće također odbacivanje, diskriminacija, trgovina i izrabljivanje, bol
i smrt. Posebnu zabrinutost pobuđuju
situacije u kojima migracija nije samo
prisilna, već se čak provodi kroz razne oblike trgovine ljudima i poroblja-
vanja. „Ropski rad“ danas je raširen
posvuda. Ipak, usprkos problemima,
opasnostima i teškoćama s kojima se
treba suočiti, velik broj selilaca i izbjeglica i dalje pokreću povjerenje i nada; oni nose u srcu želju za boljom
budućnošću ne samo za sebe, već
također za svoje obitelji i drage ljude.
Što u sebi uključuje stvaranje „boljeg svijeta“? Taj izraz ne aludira naivno na apstraktni pojam ili nedostižni
ideal, već prije ima cilj tražiti istinski i
cjelovit razvoj, ulagati napore da se
svima pruže dostojni uvjeti života, iznalaziti prave odgovore na potrebe pojedinaca i obitelji te jamčiti da se stvoreni svijet, koji nam je Bog dao, poštuje, čuva i njeguje. Sluga Božji Pavao
VI. ovim je riječima opisao težnje današnjih ljudi: „Biti oslobođen bijede,
imati sigurnije zajamčen vlastiti opstanak, zdravlje, stalno zaposlenje; imati
puniji udio u odgovornostima, biti poš-
06-07i_06-07intervju 24.01.14 13:06 Seite 2
teđen svakog tlačenja i situacija koje
vrijeđaju ljudsko dostojanstvo; mogućnost većeg obrazovanja — ukratko: činiti, upoznati i imati više da bi se BILO
više“ (Enc. Populorum progressio, 26.
ožujka 1967., 6). Naše srce želi „više“,
a to „više“ nije samo više znati ili više
imati, već je ponajprije više „biti“. Ne
smije se razvoj svoditi na puki ekonomski rast, u čijem se postizanju često
ne vodi računa o slabijim i nezaštićenim osobama. Svijet može postati boljim jedino ako je pozornost ponajprije
posvećena osobi, ako je promicanje
osobe cjelovito, vodeći računa u svim
njezinim dimenzijama, uključujući
duhovnu; ako se nikoga ne izostavlja,
uključujući siromašne, bolesne, zatvo renike, potrebite, strance (usp. Mt 25,
31—46); ako se pokažemo sposobnima prijeći s kulture odbacivanja na kulturu susreta i prihvaćanja.
Selioci i izbjeglice nisu pijuni
na šahovskoj ploči čovječanstva.
Riječ je o djeci, ženama i muškarcima koji iz različitih razloga napuštaju ili su prisiljeni napustiti svoje
domove, kojima je zajednička legitimna želja da prošire svoje spoznaje i više imaju, ali ponajprije da
budu više. Impresivan je broj ljudi
koji se sele s jednoga kontinenta
na drugi, kao i onih koji mijenjaju
boravište unutar granica vlastitih
zemalja i vlastitih zemljopisnih područja. Današnji migracijski valovi
predstavljaju najveće seljenje osobâ,
ako ne i narodâ, u povijesti. Dok prati selioce i izbjeglice na njihovu putu,
Crkva se trudi shvatiti uzroke migracije, ali također radi na tome da se
prevladaju negativni učinci te pojave
i prepozna vrijednost njezinih pozitivnih utjecaja na zajednice podrijetla, tranzita i odredišta migracijskih
kretanja. Nažalost, dok potičemo razvoj prema boljem svijetu, ne možemo
prijeći šutke preko sablazni siromaš tva u njegovim različitim oblicima.
Nasilje, izrabljivanje, diskriminacija,
marginalizacija, ograničavajući pristupi temeljnim slobodama, bilo pojedinaca ili skupina, samo su neki od
glavnih elemenata siromaštva koji se
moraju prevladati. Mnogo puta upravo ti aspekti karakteriziraju migra cijska kretanja, povezujući tako migraciju sa siromaštvom. Bježeći od
bijede ili progona, u nadi da ih
drugdje čeka bolja budućnost ili jednostavno zato da spase goli život, milijuni ljudi odlučuju se na emigraciju.
No usuprot svojim nadama i očeki-
vanjima, često nailaze na nepovjerenje, zatvorenost i isključivost, da ne
spominjemo druge nedaće, pa i tragedije koje vrijeđaju njihovo ljudsko
dostojanstvo. Stvarnosti selilaštva, s
novim dimenzijama koje poprima u
našem globalizacijskom vremenu, treba pristupiti i njom upravljati na nov,
pravedan i djelotvoran način, a to ponajprije zahtijeva međunarodnu suradnju i duh duboke solidarnosti i suosjećanja. U tome ključnu važnost ima
suradnja na različitim razinama, uključujući složno usvajanje politikâ i
pravilâ usmjerenih promicanju i zaštiti
osobe. Papa Benedikt XVI. zacrtao je
smjernice u vezi s tim, rekavši kako
„tu politiku valja razvijati uskom
suradnjom između zemalja iz koje selioci potječu i zemalja u koje odlaze;
nadalje, njoj su potrebne primjerene
međunarodne norme koje mogu uskla-
Selioci i izbjeglice nisu pijuni na
šahovskoj ploči čovječanstva. Riječ
je o djeci, ženama i muškarcima
koji iz različitih razloga napuštaju
ili su prisiljeni napustiti svoje domove, kojima je zajednička legitimna želja da prošire svoje spoznaje i više imaju, ali ponajprije da
budu više.
diti razne zakonske okvire s ciljem zaštite potreba i prava iseljenih osoba i
njihovih obitelji, a istodobno zemalja
u koje se oni useljavaju“ (Enc. Caritas
in veritate, 29. lipnja 2009., 62). Zajedničko zauzimanje za bolji svijet
zahtijeva da zemlje, spremno i s povjerenjem, jedne drugima pomažu, a
ne da među sobom podižu nepremostive zidove. Dobra sinergija može
djelovati poticajno na nositelje vlasti u
njihovu suočavanju s društveno-ekonomskim neravnotežama i globalizacijom lišenom pravila, što se ubraja
među uzroke migracijâ u kojima su
ljudi prije žrtve nego protagonisti. Nijedna zemlja ne može se sama nositi
s teškoćama vezanim uz tu pojavu,
koja je danas uzela toliko maha da
pogađa sve kontinente u dvostrukom
vidiku imigracije i emigracije. Važno
je nadalje istaknuti kako ta suradnja
počinje naporom koji svaka zemlja
mora poduzeti da stvori bolje ekonomske i društvene uvjete u domovini,
tako da iseljavanje ne bude jedina
mogućnost koja preostaje onima koji
traže mir, pravdu, sigurnost i puno po-
štovanje ljudskoga dostojanstva. Stvaranjem mogućnosti zapošljavanja u
lokalnim ekonomijama, izbjeći će se
razdvajanje obitelji i osigurati da pojedinci i zajednice žive u uvjetima stabilnosti i mira. S obzirom na situaciju
u kojoj se nalaze selioci i izbjeglice,
želim na kraju ukazati na još jedan
element u izgradnji boljeg svijeta: to
je uklanjanje predrasuda i pretpostavki u pristupu migracijama. Nerijetko, naime, dolazak selilaca, prognanika, tražitelja azila ili izbjeglica
pobuđuje u zemlji domaćina sumnje
i neprijateljstvo. Javlja se strah da će
to narušiti sigurnost u društvu, dovesti
do opasnosti gubljenja vlastitog identiteta i kulture, da će se povećati konkurencija na tržištu rada ili čak da će
porasti kriminal. Sredstva društvene
komunikacije imaju u tome pogledu
veliku odgovornost: njihov je, naime,
zadatak razbiti stereotipe i pružiti
točnu informaciju, prokazati zablude nekolicine, ali ujedno pisati o
poštenju, čestitosti i dobroćudnosti
većine. Svi trebaju promijeniti svoj
stav prema seliocima i izbjeglicama, prijeći sa stavova obrane i
straha, nezainteresiranosti ili marginalizacije - što, najposlije, odgovara upravo „kulturi odbacivanja“
— na stav koji se temelji na „kulturi
susreta“, koja je jedina u stanju izgraditi pravedniji svijet, svijet u kojem će vladati veće bratstvo — bolji svijet. Komunikacijska su sredstva i sama
pozvana pristupiti tom „zaokretu u stavovima“ i potpomoći promjenu načina
na koji se postupa sa seliocima i izbjeglicama. Mislim na to kako je i Sveta nazaretska obitelj na početku doživjela iskustvo odbacivanja: Marija
„porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije
bilo mjesta u svratištu“ (Lk 2, 7). Štoviše, Isus, Marija i Josip su na vlastitoj koži iskusili što znači napustiti svoju zemlju i biti selilac: pod prijetnjom
Herodove žeđi za moći, bili su prisiljeni pobjeći i skloniti se u Egipat (usp.
Mt 2, 13-14). Ali Marijino majčinsko
srce i brižno Josipovo srce — čuvara
Svete obitelji, nisu nikada posumnjali
u to da će Bog uvijek biti s njima. Neka po njihovu zagovoru u srcu svih selilaca i izbjeglica prebiva zauvijek ta
ista čvrsta sigurnost! Odgovarajući na
Kristov nalog: „Pođite i učinite mojim
učenicima sve narode!“, Crkva je pozvana biti Božji narod koji prihvaća sve
narode i svim narodima nosi navještaj
Nastavak na str. 24
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
7
08-09i _12-15GI 24.01.14 15:02 Seite 1
susret hrvAtske kAt. mlAdeži
USUSRET SUSRETU HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI U DUBROVNIKU, 26.—27. TRAVNJA 2014.
Za susret se pripremaju i mladi iz Berlina
Akcija kolači
Vrijedne
majke
sudionika
SHKM-a pravile su svaka 3-4 tjedna
40-50 plehova različitih vrsta kolača
koje su mladi i njihove majke slagali
na prosječno 100 tanjura, te su ih u
zamotane u foliji prodavali nakon
nedjeljnih sv. misa. Ideju za taj novi
proizvod dala je Katarina Ćaleta, a
Josipa Žuljević i njezina majka Irena
jako su uspješno koordinirale nabavu materijala, logistiku i prodaju kolača. Vjernici su oduševljeni tim proi zvodom te je potražnja uvijek veća
nego ponuda.
P
Kako bi se što bolje pripremili za taj
susret, mladi će se kroz nekoliko mjeseci ta to pripremati. Za susret se prijavilo oko šezdeset mladih. Osnovni
uvjet kako bi netko mogao poći u Dubrovnik jest da je osobno angažiran u
„Na slobodu pozvani“, od mladih se
očekuje da sudjeluju u programima na
razini biskupije. U trećoj kategoriji pod
naslovom „Povijest Hrvatske“, želimo
naše mlade potaknuti da nauče nešto
više o svojoj domovini. U četvrtoj
kategoriji, a koja je naslovljena „Društveni angažman“, mladi se kroz karitativnu djelatnost odgajaju
za služenje bratu čovjeku u
potrebi. U petoj kategoriji
mlade će se i njihove roditelje kroz niz kateheza koje je
pripremila Dubrovačka biskupija duhovno pripremiti izbližega za susret. Pregled i
sadržaj (vidi sliku) u svakoj
kategoriji ponuđen je određeni broj termina (crna brojka), a obavezan je minimalan broj sudjelovanja (zelena
brojka). Mladima su na prvom sastanku podijeljene knjižice sa bodovima u
kojima će se voditi evidencija o njihovoj stvarnoj angažiranosti i želji da pođu u Dubrovnik. Budući da je Berlin daleko, na susret se putuje zrakoplovom,
duhovnom i karitativnom životu misije.
Duhovna priprema podijeljena je u pet
kategorija. U prvoj kategoriji „Duhovna priprema — misija“ mladi su dužni
uključiti se u život misije. U drugoj
kategoriji, potaknuti geslom susreta
a to uvelike povećava troškove putovanja. Roditelji snose samo jedan dio
troškova, te kroz različite akcije mladi
i njihovi roditelji trude se skupiti dodatna novčana sredstva. Roditelji, mladi i
svećenici — svi ulažu svoje talente i ide-
otaknuti pozitivnim iskustvima mladih iz Hrvatske katoličke misije
(HKM) u Berlinu sa Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) iz Siska
2012. te s euharistijskog kongresa u
Kölnu, odlučili smo i 2014. poći na
SHKM, a koji će se održati u Dubrovniku od 26. do 27. travnja ove godine.
Akcija pšenica
Već tri godine zaredom za
Božić mladi (članovi Zbora mladih i
Frame) te njihovi roditelji, podsjetili
su na stari hrvatski običaj — Božićna
pšenica sa trobojnicom na obiteljskom stolu. Nastavljajući staru hrvatsku tradiciju, i ove su godine sudionici SHKM-a, posijali 450 pšenica
te je sa tri svijeće i trobojnicom ponudili na 4. nedjelju došašća. Kao i
svake godine Matija Stanić i Anđa
Baćak pšenicu su nabavile iz Tomislavgrada, a već iskusne koordinatorice ove akcije Katarina Ćaleta,
Tanja Kasalo i Matija Stanić pobrinule su se oko nabavke potrebnog
materijala, sijanja i prodaje, a Elena Ćaleta bila je zadužena za evidenciju i komunikaciju. Obitelji su i
u ovoj akciji bile vrlo angažirane.
Neki su se brinuli čak i oko 20 i više pšenica, zalijevajući ih redovno,
držeći ih na toplom i svijetlom mjestu kako bi pšenice dobro uspijele.
Akcija društveni
angažman
U sklopu te kategorije mladi u
vremenu došašća i korizme posjećuju starije i bolesne u misiji. Fra Radoslav Tolić, koji već dugo godina
obilazi starije i bolesne osobe, mladima je dao popis imena koje su oni
potom posjetili. Uz to, Framaši pomažu i u pučkoj kuhinji kod časnih
sestara Majke Terezije. Oko organizacije posjeta brine se iskusna
predsjednica Frame Marija Širić.
8
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
Animatori
Stariji Zboraši i Framaši počeli su se brinuti oko animiranja djece sa vjeronauka u misiji. Elena Ćaleta, Andriana i Marijana Zeljko, Marina Baćak,
Antonija Tustonjić, Antonia Bagarić, Marija Krstanović i Josipa Žuljević te Dominik Borna Čepulić jako su uspješno i s puno ljubavi uvježbali pjesme s djecom za sv. Nikolu i dječju polnoćku pod koordinacijom Anice Krstanović. U
2014. priključiti će se još nekoliko drugih mladih u rad s djecom, npr. uvježba vanje pjesama sa prvopričesnicima. Dr. fra Ivan Macut i Anica Krstanović pobrinut će se oko formacije mladih animatora kao što se to radi u Hrvatskoj.
08-09i _12-15GI 24.01.14 15:02 Seite 2
je na dobrobit putovanja i misije. Komunicira se brzo između mladih i roditelja putem Wapp grupa, mailom i
facebook grupama. Sav ovaj široki
angažman i veliko zajedništvo mladih
i roditelja te možemo reći i pomalo
zahtjevan put priprema ima za cilj naše mlade potaknuti da se i izvan ovog
programa osobno angažiraju u životu
misije i biskupije, da upoznaju različita iskustva kršćanskog života te da rastu u vjeri. Nadamo se da će naša nastojanja donijeti ploda i da će im ovo
putovanje pomoći da upravo oni u budućnosti budu nositelji duhovnog života misije te da će prenijeti plamen vjere na buduća pokoljenja berlinskih Hr vata.
Organizacijski tim HKM
Knjižica
bodova —
zadnja
stranica
komunikacija
Komunikacija s mladima i njihovim roditeljima odvija se preko
svih suvremenih kanala: mailovi sa
informacijama, terminima i motivacijom mladih šalju se svim mladima (uvjet prijave za Dubrovnik
bio je: aktualna mail adresa), ali i
roditeljima, tako da su i oni tijeku
događanja. Uz to, postoje i različite Whatsapp grupe: „SHKM mladi“ te i „SHKM roditelji“, a po potrebi i grupe za organizaciju akcija
kolača, pšenice te drugih akcija i
susreta (administratori: dr. fra Ivan
Macut, Josipa Žuljević i Anica
Krstanović), te facebook grupa
mladih (administrator: Matea
Marić). Ove vrste komunikacije
već do sada su znatno doprinjele
zajedništvu među mladima, roditeljima i sa voditeljem putovanja
dr. fra Ivanom Macutom.
Knjižica
bodova —
prednja
stranica
Prodaja
pšenice
Organizacijski tim
Sve akcije sudionika putovanja
koordinira organizacijski tim —
dr. fra Ivan Macut, Anica Krstanović,
Suzana Smolković i Draška Perić.
Zadatak tima jest da sve ideje i prijedloge koji dolaze od sudionika putovanja i njihovih roditelja, razmotri
i nastoji sprovesti u djelo. Profesionalna koordinacija i organizacija
putovanja, termina, financija, te komunikacija s mladima i roditeljima,
motivacija međusobnog upoznavanja i građenja zajedništva spadaju
u zadatke organizacijskog tima.
Uz sve ovo, tim će pratiti mlade na
njihovom putovanju u Dubrovnik.
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
9
10-11i_10-11 Reportaza 27.01.14 08:56 Seite 1
REPORTAŽA
40 GODINA HRVATSKOG PASTORALA NA PODRUČJU PFORZHEIM-BRUCHSALA
Sjeti se!
U
nedjelju 24. studenoga 2013.
proslavljeno je 40 godina
hrvatskog dušobrižništva u zajednicama Pforzheim-Bruchsal koje su
prinosu darova sudjelovali su mladi
obučeni u narodne nošnje. Prinesena
je krstionica kao znak zajedništva s
Kristom i Katoličkom Crkvom, Biblija
Misno slavlje predvodio je salezijanski provincijal don Pejo Orkić
dio Hrvatske katoličke misije Mittelbaden. Proslava je održana pod geslom „Sjeti se“ — 40 godina pastorala
na području Pforzheim-Bruchsal.
Zahvala Bogu
za zajedništvo
Središnji dio proslave započeo je
misnim slavljem u crkvi Blažene Djevice Marije u Bruchsalu koje je predvodio provincijal Hrvatske salezijanske
provincije don Pejo Orkić zajedno sa
voditeljem HKM Mittelbaden don Ivom
Nedićem, vikarom don Mihaelom Rodićem, umirovljenim svećenikom vlč.
Jurom Kopićem te svećenicima koji su
u proteklih 40 godina bili u službi u
ovim zajednicama — vlč. Ivanom Plješom, don Nikom Šošićem, don Ivanom
Bolkovacen, don Jozom Kajićem, don
Stjepanom Pasarićem. Uz svećenike,
na proslavi su prisustvovali i pastoralni suradnici koji su djelovali ili još uvijek djeluju na tom području — Tomo
Tadić i Dominik Spajić. U svečanoj
ulaznoj procesiji sudjelovalo je pedesetak ministranata iz svih dijelova misije i članovi zajednica Pforzheim —
Bruchsal obučeni u narodne nošnje.
Za ovu prigodu ministrantska odijela
obukli su i oni koji su prije 40 godina
bili u ministrantskoj službi, a danas su
ponosni očevi i majke. Prisutne vjernike na početku misnog slavlja pozdravio je voditelj misije don Ivo Nedić. U
10
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
don Ivo Nedić. Istaknuo je datum službenog osnutka hrvatske misijske zajednice Pforzheim-Bruchsal i prisjetio se
svih svećenika i pastoralnih suradnika
koji su kroz 40 godina davali sebe za
dobro ovih zajednica. Prije 40 godina,
unutar tih zajednica, počele su djelovati brojne skupine koje postoje
sve do danas — misijska vijeća,
ministranti, čitači, crkveni zbor,
folklorne grupe. Voditelj misije je
na kraju govora zahvalio Bogu
za milosti primljene kroz 40 godina, za sve svećenike i suradnike koji su svoj trud ulagali u ove
zajednice te zamolio blagoslov
za svakog člana misije koja danas nosi ime HKM Mittelbaden.
Uslijedio je nastup crkvenog zbora pod ravnanjem Dominika
Spajića. Prisutnima su prenesene
riječi iz čestitke koju je uputio pomoćni biskup nadbisupije Freiburg Rainer Klug. Program koji
su pripremili članovi zajednica
Pforzheim — Bruchsal vodio je goste
kroz Lijepu našu. Putovanje je započelo u Hrvatskom zagorju pjesmom „Dobar večer, dobri ljudi“ i nastavilo se
spletom plesova iz Slavonije pod nazivom „Ajmo cure“, a sve u izvedbi folklornih skupina. Najmlađi folkloraši za-
koja članove zajednica duhovno hrani i daje odgovore na životna pitanja,
križ kao znak patnje i znak uskrsnuća,
jedini put koji vodi prema zajedništvu
s Bogom, kruh koji članovi ovih zajednica pošteno zarađuju i dijele s potrebnima, vino koje razveseljuje ljudsko srce i jača zajed ništvo, zemlja i kamen
doneseni iz domovine
kao znak ljubavi ovih
ljudi prema Bogu i
domovini. Prekrasnim
pjevanjem misno slavlje uveličali su članovi
združenih zborova zajednica Bruchsal, Pforzheim, Karlsruhe pod
vodstvom pastoralnog
referenta
Dominika
Spajića. Misno slavlje
završeno je zahvalom
Bogu za 40 godina
ustrajnosti, vjernosti, Zbor iz zajednica Pforzheim, Bruchsal i Karlsruhe pod vodradosti i zajedništva u stvom Dominika Spajića
ljubavi.
Program proslave nastavljen je u tim su nas odveli u Dalmaciju plešući
dvorani gradskog centra u Bruchsalu „Stare splitske plesove”. Pero Jurišić je
koja je bila popunjena do posljednjeg kroz fotografije, uz foto-prezentaciju
mjesta. Nakon hrvatske himne, riječ „Sjeti se”, pričao o povijesti misije,
dobrodošlice uputila je voditeljica pro- mnogim sretnim i tužnim trenucima kograma, pastoralna suradnica Sanja Jaji se ne mogu zaboraviti. Aktivna člakopić. Podsjetila je prisutne na geslo nica zajednice Pforzheim, M. Marinoproslave „Sjeti se” koje će pratiti cijeli vić Sušac sjećanja i ljubav prema dokulturni program. O sjećanjima je prvi movini izražava kroz pisanje pjesama
progovorio voditelj HKM Mittelbaden
te je ovom prigodom napisala pjesmu
10-11i_10-11 Reportaza 27.01.14 08:56 Seite 2
Misnom slavlju pribivao je
veliki broj vjernika
„Vjera Hrvata” koja je izvedena u njezinoj vlastitoj interpretaciji. Pristigli svećenici i
pastoralni suradnici na pozornici su kroz diskusiju pokušali
prenijeti dio iskustva i sjećanja
na vrijeme provedeno u zajednicama Pforzheim-Bruchsal. U zajednicama su angažirani mnogi vjernici laici kojima je voditelj misije don Ivo
Nedić uručio zahvalnice za
dugogodišnji predani rad.
Članovi folklora koji su se ponovo okupili nakon 15 godina
otplesali su Vrliku, nijemo kolo iz Dalmatinske zagore koje je 2011. godine
uvršteno na UNESCO-vu listu za očuvanje nematerijalne kulturne baštine
već prije njega, temelje ovih zajednica stvarali su misionari Ante Kosina,
Dane Milas i Ivan Plješa. Nakon vlč.
S. Dukića dolaze zauzeti djelatnici
Petar Kuran i Tomo Tadić. U to
vrijeme stvara se
prvi misijski statut i biraju misijska vijeća. Nakon T. Tadića
dolazi Dominik
Spajić koji do
danas aktivno
djeluje kao pasDječja folklorna skupina izvela je splitske plesove
toralni referent.
žene su u jednu misiju i tako nastaje
Hrvatska katolička misija Mittelbaden.
Njezin voditelj postaje don Ivo Nedić
u suradnji sa svećenicima i suradnicima koji su se mijenjali kroz godine —
don Franjo Petrinjak, don Stjepan Pokrivka, don Mihael Rodić, don Vitomir
Zečević, don Vinko Kraljević, D. Spajić, I. Bošnjak. Danas HKM Mittelbaden i dalje vodi don Ivo Nedić uz vikare don M. Rodića i don V. Kraljevića te pastoralne suradnike D. Spajića
i S. Jakopić. Unutar misije djeluju brojne zajednice — ministranti, čitači, crkveni zborovi, misijska vijeća, folklor.
Redovito se održava vjeronauk za sve
čovječanstva. Prigodne
riječi uputili su provincijal don Pejo Orkić i delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Putovanje Lijepom našom nastavljeno je u Hercegovini uz guslara Vladu Mikulića. Program je završio nastupom članova
dječjeg folklora koji su
pokazali kako se „Igra
taraban” i pjesmom
„Lijepa li si” koju su zajedno pjevali svi prisutni uz pratnju benda Za vrijeme prigodnog programa u dvorani Gradskog centra u Bruchsalu
„Unikum”. Proslava je
nastavljena uz druženje i zajednički Godine 1983. godine vođenje zajed- dobne skupine, podjeljuju sakramenti,
razgovor te izložbu slika koja je bila nice preuzimaju oci salezijanci. Prvi skrbi za bolesnike i zatvorenike. Čladolaze don Ivo Nedić i don Mihael novi misije prisutni su na hodočašćima
postavljena u predvorju dvorane.
Rodić. 1988. godine dolazi don Jozo (Lourdes, Fatima, Rim, Sveta zemlja),
Kajić,
a 1991. godine don Niko Šošić. a u misiji trajno djeluje karitativni duh.
Iz povijesti zajednice
Nakon njih zajednicu su vodili don Brojni angažirani vjernici laici snaga
Hrvatska misijska zajednica Pforz- Ivan Bolkovac s vikarom don Stjepa- su i potpora za daljnji rad.
heim-Bruchsal osnovana je 10. rujna
Sanja Jakopić
nom Pasarićem. Kasnije dolaze don
1973. godine, a prvi službeni misio- Franjo Petrinjak i don Stjepan PokrivFotografije: Kristijan Bodrožić,
nar bio je vlč. Stipe — Ćipa Dukić. No, ka. Godine 2005. sve zajednice zdruAnte Didulica
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
11
12-15GI_12-15GI 27.01.14 09:00 Seite 1
ZAJEDNIŠTVO I SURADNJA U ŽUPI
Piše:
dr. Nikola
Vranješ
Zajedništvo kao ključ života vjere
Važno je shvatiti i poštovati činjenicu da nam je Gospodin svima u različitosti udijelio darove s kojima
možemo i trebamo obogatiti sebe i život Crkve i svijeta.
C
rkva je Otajstvo zajedništva. Ta
istina otkriva najdublji misterij
Crkve. Riječ je o zajedništvu s
braćom i sestrama u Bogu i s Bogom,
u istoj vjeri, u povezanosti milosnim vezama Duha Svetoga koji u nama čini
aktualnim Kristovo spasenjsko Otajstvo. Kada se god razmišlja o Crkvi,
najprije bi trebalo krenuti od ove istine. Živimo u vremenu u kojemu se na
Crkvu često gleda „poprijeko“, s puno
nerazumijevanja i predrasuda. Vrlo
često ni sami članovi Crkve o njoj ne
ostavljaju uvjerljivu i jasnu sliku u smislu Otajstva. Ponekad se dobije dojam
da se o Crkvi razmišlja i govori kao o
nekakvoj organizaciji po uzoru na
svjetske organizacije i udruge.
No, jasno nam je, Crkva nije
svjetska ustanova. Ona je dio stvorene stvarnosti, no smisao i cilj njezinog poslanja ogleda se u praksi
neba na zemlji, u navještaju, slavljenju i življenju Kristovog djela
spasenja i u evangelizacijskom približavanju svim ljudima.
potrebni obnove i unapređenja. I u
župnome i u drugim segmentima pastorala danas je u prvom redu u pitanju
iskustvo i poznavanje vjere, kao i
spremnost i odlučnost živjeti vlastitu
vjeru i to radosno i cjelovito. A upravo
su iskustvo, spoznaja i življenje vjere
pitanja ne samo osobne razine vjerničkog života i savjesti, već nužno i pitanja zajedništva i suradnje u vlastitoj
župnoj zajednici. No, prije nego što
se u „Živoj zajednici“ posvetimo razradi ove tematike, istaknimo bitno u
odnosu na povezanost misije i župe,
tj. modela djelovanja misija u odnosu
na župni pastoral.
Zajedništva nema bez suradnje.
Suradnja je, zapravo, konkretni
način ostvarivanja zajedništva.
Ona pokazuje zrelost i na ljudskoj
i na vjerničkoj razini i to u odnosu
na osobnu i na zajedničarsku
dimenziju života.
Župna zajednica danas
Crkva je pozvana prezentirati se
povijesno i konkretno. Župa je, kao
dio jedne mjesne Crkve, u tome pogledu najkonkretniji redoviti izričaj
crkvenosti u jednom mjestu ili na određenom društveno-kulturnom prostoru.
Upravo se po župnoj zajednici konkretno ostvaruje i živi zajedništvo
Crkve. Iako se i sama župna zajednica danas nalazi u određenim poteškoćama s obzirom na ostvarivanje
svih elemenata crkvenosti (osobito u
pogledu evangelizacije) ne bismo se
mogli složiti s onima koji je smatraju
„prevladanom“ strukturom. Crkva će,
naime, uvijek biti potrebna konkretne
i redovite zajednice na jednom lokalnom prostoru ili u jednoj društveno-kulturalnoj sredini, a upravo je to ono što
župa ostvaruje. To, jasno, ne znači da
župa nikako ne bi trebala osuvreme njivati i unaprjeđivati načine pastoralnog djelovanja koji su u njoj na snazi;
štoviše! No, čini se da danas nisu u
pitanju tek modeli i načini djelovanja
12
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
Misija i župa
Iako hrvatske katoličke misije u
inozemstvu nisu oformljena kao župe
u formalno-pravnom smislu ipak praktički ostvaruju poslanje župne zajednice za vjernike Hrvate u određenom
mjestu ili na određenom području. To
podrazumijeva ostvarivanje sastavnih
elemenata župne zajednice od kojih
su zajedništvo, slavlje, naviještanje,
katehizacija, služenje, molitva, karitativno i evangelizacijsko djelovanje
među najvažnijima. Vjernici u svojim
misijama doživljavaju konkretno ostvarenje Crkve, u prvom redu u pogledu vjerskog života, a k tomu i u pog ledu povezanosti vjere s vlastitom narodnom tradicijom i identitetom. Zato
se misije i danas predstavljaju kao važan segment vjerskog i kulturnog života našeg naroda u inozemstvu. S
obzirom na sličnost s župnom razinom djelovanja valja istaknuti činjenicu da se praktički svi bitni izazovi i
problemi župnoga pastorala Crkve
osjećaju i u misijama. Zato možemo s
priličnom lakoćom uspoređivati (iako
ne poistovjećivati) djelovanje i problematiku vezanu za župne zajednice
i za misije. Zajedništvo s Bogom u njegovoj Crkvi, koje u svojoj eshatološkoj
perspektivi predstavlja cilj života vjere
zato je zadaća i briga svih vjernika.
To posljedično govori o potrebi takvog
strukturiranja i življenja župnog zajedništva da ono doista bude teološki
i duhovni prostor iskustva žive vjere.
Polazeći od ovih tvrdnji postaje jasnim
da su i svećenik i vjernici laici pozvani na trajno nastojanje oko gajenja zajedništva u župi. U bitnoj različitosti uloga s obzirom na razliku između ministerijalnog i općeg svećeništva, ali i u bitnoj povezanosti
s obzirom na jedno zajedničko
poslanje Crkve, svi su pozvani ostvarivati vlastiti udio u izgradnji
crkvenog zajedništva.
Suradnja je znak ljudske
i kršćanske zrelosti
Zajedništva nema bez suradnje.
Suradnja je, zapravo, konkretni način
ostvarivanja zajedništva. Ona pokazuje zrelost i na ljudskoj i na vjerničkoj razini i to u odnosu na osobnu i
na zajedničarsku dimenziju života.
Suradnja u crkvenoj zajednici ima
svoje zakonitosti i kriterije. Kao organski uređena zajednica Crkva ima potrebu za vodstvenom, tj. hijerarhijskom službom koja je utemeljena u samoj Gospodinovoj volji. Ta je služba
služenje za zajednicu, tj. na duhovno
dobro zajednice. Iako se uloga zaređenih službenika bitno razlikuje od
uloge vjernika laika, ovi posljednji
pozvani su, polazeći od milosti sakramenata inicijacije i duhovno-molitvenog i obiteljskog života, dati vlastiti
nezamjenjivi doprinos poslanju Crkve. Važno je shvatiti i poštovati činjenicu da nam je Gospodin svima u različitosti udijelio darove s kojima možemo i trebamo obogatiti sebe i život
Crkve i svijeta. Važno je te darove
prepoznavati i odjelotvoriti u praksi.
12-15GI_12-15GI 27.01.14 09:00 Seite 2
BOTSchAfT DES DElEgATEN
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.154
Kirche und Internet
S
eit Anfang Februar dieses Jahres
hat das Büro für Kroatenseelsorge eine neu gestaltete Internetseite, die unter der bereits bekannten
Adresse www.kroatenseelsorge.de zu
finden ist. Neben neuem Design enthält die Seite auch viele neue Rubriken. So können Sie dort u. a. Aktuelles
aus dem Büro für Kroatenseelsorge,
Neues aus den kroatischen katholischen Missionen und Gemeinden deutschlandweit sowie
aktuelle Nachrichten aus der Kirche in Deutschland und Kroatien
lesen. Es wäre erfreulich, wenn
die neue zweisprachige Internetseite in kroatischer und deutscher
Sprache regen Zuspruch findet.
Die Kirche legte seit jeher großen Wert auf Kommunikation,
wenn es um die Verkündigung
des Evangeliums geht, denn Jesus
selbst war ein „Meister der Kommunikation“ — Grundsatz und
Norm der Kommunikationsmethode der Kirche (Communio et progressio 11). In der Einleitung des
Vatikan-Dokumentes „Kirche und
Internet“ heißt es:
„Das Interesse der Kirche für
das Internet ist ein besonderer
Ausdruck ihres schon lange bestehenden Interesses für die sozialen
Kommunikationsmittel. Weil die
Kirche die Medien als ein Ergebnis des historischen wissenschaftlichen Prozesses betrachtet, durch
den die Menschheit unaufhörlich
voranschreitet in der Entdeckung
der Schätze und Werte, welche
die gesamte Schöpfung in sich birgt
hat sie oft ihrer Überzeugung Ausdruck verliehen, dass sie nach den
Worten des Zweiten Vatikanischen
Konzils „erstaunliche Erfindungen der
Technik sind, die schon viel leisten, um
den menschlichen Bedürfnissen entgegenzukommen,…“ Im nächsten Abschnitt heißt es weiter: „So wie die Kirche sie versteht, ist die Geschichte der
menschlichen Kommunikation so etwas wie eine lange Reise, die die
Menschheit geführt hat „von dem
hochmutgeleiteten Vorhaben des Turmbaus zu Babel und dessen Folge, dem
Absturz in die Sprachenverwirrung
und die Unmöglichkeit gegenseitiger
Verständigung (vgl. Gen 11, 1—9), hin
zu Pfingsten und zur Gabe des Zungenredens und damit zu einer Wieder-
herstellung der Kommunikation durch
das Wirken des Heiligen Geistes, in
deren Mittelpunkt Jesus steht“.
Papst Johannes Paul II. nannte die
Medien den „ersten Areopag der
neuen Zeit“ und hob in diesem Sinne
zum 35. Welttag der sozialen Kommunikationsmittel folgendes hervor:
„…Auch wenn die Welt der sozialen
Möge unsere neue Internetseite im
Dienste der Verkündigung der
Frohen Botschaft Jesu Christi stehen und möge diese die kroatischen Katholiken hierzulande und
weltweit sowie alle Besucher der
Seite in ihrer konkreten Lebenswirklichkeit erreichen.
Kommunikationsmittel bisweilen gegen die christliche Botschaft eingestellt zu sein scheint, bietet sie auch
einzigartige Gelegenheiten dafür, die
rettende Wahrheit Jesu der ganzen
Menschheitsfamilie zu verkünden.
Man denke … an die positiven Möglichkeiten des Internet, religiöse Information und Unterrichtung über alle
Sperren und Grenzen hinauszutragen. Ein derart breites Publikum hätte wohl die kühnsten Vorstellungen
derer, die vor uns das Evangelium
verkündet haben, übertroffen... Die
Katholiken sollten sich nicht scheuen,
die Türen der sozialen Kommunikationsmittel für Christus aufzustoßen …“.
Im einem Abschnitt des oben erwähnten Dokumentes des Päpstlichen
Rates für die Sozialen Kommunikationsmittel, der sich auf junge Menschen bezieht, heißt es: „Die Jugendlichen schulden es sich selbst — und ihren Eltern, Familien und Freunden, ihren Priestern und Lehrern und letztlich
Gott —, das Internet auf richtige Art
und Weise zu nutzen. Das Internet
bringt in die Reichweite der jungen
Menschen zu einem ungewöhnlich frühen Zeitpunkt eine immense Möglichkeit, Gutes und
Schlechtes zu tun, sich selbst und
anderen. Es kann ihr Leben bereichern, wie es sich frühere Generationen nicht hätten vorstellen
können, und sie befähigen, im
Gegenzug andere zu bereichern.
Es kann sie aber auch in Konsumismus, pornographische und gewalttätige Phantasien und krankhafte Isolation stürzen.“
Ferner benennt der Rat mehrere Kriterien für eine angemessene und positive Nutzung des Internet; diese sind Klugheit, Gerechtigkeit, Stärke, Mut und ein erforderliches Maß an Selbstdisziplin
im Gebrauch dieses Mediums.
Das Vatikan-Dokument schließt mit
den Worten:
„Mögen Katholiken, die sich
in der Welt der sozialen Kommunikationsmittel engagieren, die
Wahrheit Jesu immer unerschrokkener und freudiger von den Dächern verkünden, so daß alle
Männer und Frauen von der Liebe
hören, die das Herzstück der
Selbstmitteilung Gottes in Jesus
Christus ist, der derselbe ist gestern,
heute und in Ewigkeit.“
Auch der in 2012 vom Büro für
Kroatenseelsorge herausgegebene
Sammelband „Medien und die neue
Evangelisierung“ bietet u. a. reichlich
Literatur zu den Gefahren und Vorzügen im Gebrauch des Internet.
Möge unsere neue Internetseite im
Dienste der Verkündigung der Frohen
Botschaft Jesu Christi stehen und möge diese die kroatischen Katholiken
hierzulande und weltweit sowie alle
Besucher der Seite in ihrer konkreten
Lebenswirklichkeit erreichen. In diesem Sinne wünschen wir Ihnen viel
Freude beim Erkunden und Verfolgen
unserer Internetseite.
Ihr
Pfr. Ivica Komadina, Delegat
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
13
12-15GI_12-15GI 27.01.14 09:00 Seite 3
NAŠE ZAJEDNIcE
FREIBURG IM BREISGAU
P
Oproštaj mons. Rainera Kluga
omoćni biskup Nadbiskupije Freiburg mons. Rainer Klug proslavio
je u nedjelju 15. prosinca 2013.
75. rođendan i oprostio se od aktivne
službe u Nabiskupiji Freiburg. Svečano misno slavlje u tom je povodu u
freiburškoj katedrali predvodio apostolski administrator Nadbiskupije
Freiburg i predsjednik Njemačke biskupske konferencije nadbiskup mons.
poglavito u pastoralu s mladima te u
dušobrižništvu zajednica drugih materinskih jezika u toj nadbiskupiji, među
kojima su i hrvatske, a koji je na čelu
tog nadbiskupijskog Referata. U slav lju je sudjelovala i skupina Hrvatica i
Hrvata iz hrvatske katoličke zajednice
Bruchsal-Pforzheim u Hrvatskoj katoličkoj misiji Srednji Baden sa sjedištem u
Karlsruheu pod vodstvom pastoralne
folklorna skupina iz Bruchsal-Pforzheima u toj je prigodu u znak zahvale
mons. Klugu izvela ples „Bunjevac“. S
obzirom da mons. Zollitsch potječe iz
mjesta Filipovo u Vojvodini, to je bio i
njemu svojevrsni dar.
Hrvati su mons. Klugu darovali repliku Višeslavove krstionice, a tekst koji je na krstionici pročitan je pred velikim brojem okupljenih na njemač-
Mons. Klugu predana je replika Višeslavove krstionice i košarica poznatih hrvatskih proizvoda
Robert Zollitsch u zajedništvu s mons.
Klugom i brojnim koncelebrantima.
U propovijedi je mons. Zollitsch
istaknuo mons. Kluga kao zauzetog u
svekolikom pastoralu nadbiskupije,
FRANKFURT AM MAIN
suradnice Sanje Jakupić. Molitvu vjernika čitala je Hrvatica Normela Jurišić.
Nakon misnog slavlja druženje s prigodnim programom nastavljeno je u
„Collegium Borromaeum“. Hrvatska
kom jeziku. Također je mons. Klugu
darovana i košarica poznatih hrvatskih proizvoda, nakon čega je mons.
Klug na svemu zahvalio.
Tekst i snimka: Adolf Polegubić
Nikolinjsko-božićna proslava
koji ih je i ovom prigodom razveselio
i nagradio s mnoštvom darova.
U drugom dijelu programa nastupila je glazbena skupina „Upitnik“ iz
Offenbacha i dobro raspoložila brojne goste velike hrvatske nikolinjske
proslave u velegradu na Majni.
H
rvatska katolička župa u
Frankfrtu na Majni organizirala
u subotu 7. prosinca 2013. sve čanu Nikolinjsko-božićnu proslavu.
Obnovljena gradska dvorana „Saalbau“ u Bergen Enkheimu gotovo je
bila pretijesna da bi primila sve one
koji su željeli sudjelovati u toj predbo-
14
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
žićnoj svečanosti kojoj su se posebno
razveselili oni najmlađi. Upravo su oni
i bili najaktivniji u prigodnom prog ramu, koji je otvorio voditelj misije
fra Željko Ćurković pozdravivši svoje
župljane i goste. Najmlađi su se predstavili prigodnim recitacijama i pjesmama posvećenim Božiću i sv. Nikoli,
Adventska duhovna obnova u
HKM Frankfurt bila je od 12. do 15.
prosinca, a vodio ju je prof. dr. Tonči
Matulić, profesor i dekan na Katoličkom bogoslovnom fakultertu Sveučilišta u Zagrebu. U prigodnim razmišlja njima govorio je o temama „Vjerujem,
pomozi mojoj nevjeri!“, ,,Što znači vjerovati?“ i „Tajna vjere“, „Obitelj — kućna Crkva — povlašteno mjesto odgoja
u vjeri“ i „Vjera te tvoja spasila!“. U ob novu su bile uključene svi uzrasti vjer nika. U nedjelju 15. prosinca dr. Matu lić je predvodio misna slavlja u crkvi
Sv. Alberta i u katedrali Sv. Bartolomeja u Frankfurtu i u crkvi Sv. Ivana u
Unterliederbachu. fra M. Domazet-Lošo
12-15GI_12-15GI 27.01.14 09:01 Seite 4
FRANKFURT AM MAIN
Božićni keksići za beskućnike
po ulicama frankfurtskog kolodvora dijele hranu beskućnicima i ovisnicima.
Uz prekrasne slatke mirise i ugodne
atmosfere druženja „učenici“ su ovom
svojom akcijom doslovno primjenili
poziv pape Franje: „Staviti se u službu
drugih, osobito malenih, siromašnih i
marginaliziranih“. I sami su bili iznenađeni koliko kreativnosti i snage ima-
Sudionici tečaja „50-plus“ s ljubavlju su sudjelovali u akciji
S
uočeni smo s činjenicom kako većina umirovljenika danas nemaju
novca kojeg bi mogli izdvojiti za
druge, jer ga i sami nemaju dovoljno
za svoje životne potrebe. Ipak, njihova želja za pomaganjem navela ih je
na ideju da i oni sami daju svoj doprinos za Božić u pružanju pomoći
najpotrebnijima. Tako su se sudionici
njemačkog tečaja „50-plus“ u Caritasu, u Frankfurtu spontano odlučili za
blic-akciju pod nazivom „Pripremanje
MÜNCHEN
božićnih keksića za beskućnike“. Tako je zamišljeno i izrečeno postalo i ostvareno. Naime, njih desetak „seniora“,
različite vjerske pripadnosti
i nacionalnosti, u okviru tog
tečaja, 19. prosinca 2013.,
blic-akcijom su ispekli 42 kg
božićnih keksića, koje su s puno ljubavi i mašte aranžirali u božićne
vrećice. Te vrećice su darovali sestrama Majke Terezije, koje svakodnevno
ju u sebi i kako je zapravo tako malo
potrebno da bismo obradovali druge,
D. B.
a kroz to i same sebe.
Božićna misijska proslava
raši „Bijeli golubovi“ (djeca od 3. do
6. god.) pod vodstvom Marie i Biljad ranog djetinjstva pa do sta- „Maranatha“ bio je samo adventski ne Šibenik sa svojim početnim koracirosne dobi čovjek živi od sus- uvod u Zvončiće koji su zazvonili i na- ma „Jedan, dva i tri i četiri“. Nakon
reta s drugima. Drugi nam po- vijestili radost Kristova rođenja. Prisut- njih, plesovima i igricama, odveli su
maže, obogaćuje nas i nadahnjuje. nima se obratio i Ante Moro, potpred- okupljene u Međimurje nešto stariji
Jedan od takvih susreta dogodio se u sjednik Župnog vijeća osvrnuvši se pod istim imenom „Bijeli golubovi“
dvorani Salesianum u München, u kratko na proteklu godinu zahvalivši (djeca od 2. do 6. razreda) sa svojim
svima a posebno župniku fra Borisu voditeljicama Nedom Jakić i Tanjom
subotu 14. prosinca 2013., na kojem
su svi zajedno na hrvatski način uz Čariću, svećenicima i časnim sestra- Ojvan. Mladi folkloraši, folklorna skumolitvu, pjesmu i ples zajedno pošli ma koji organiziraju susrete i neu- pina „Fra Andrija Kačić Miošić“, uz
vodstvo Josipe Ljubičić, Ivane Pušić i Floriana Grubišina, zap jevali su i zaplesali
nekoliko tradicionalnih hrvatskih pjesama. U Hrvatsku Posavinu sve je odveo
„Folklor B“ a revijalnom izvedbom sedam kola zaključio je
nastup folklornih skuNa proslavi su nastupili „Hrvatski slavuji“ u pratnji orkestra pod ravnanjem s. Nikoline Bilić
pina „Narodni vez“,
ususret velikom kršćanskom blagdanu morno rade za svoj narod. Župnik, oba folklora pod vodstvom Slavice
Tavre. Okupljenima je uputio nekoliko
Božiću. Đakon Mate Kutleša, voditelj o. Čarić prigodnim je riječima izrazio
programa božićne proslave, pozdra- dobrodošlicu svim okupljenima, zah- riječi Dinko Grgić, predsjednik Župvio je sve nazočne i pozvao prve izvo - valio sponzorima i svima koji su na nog vijeća. U Dalmaciju su okupljene
đače. Prvi su na pozornici zapjevali bilo koji način pridonijeli i obogatili tu odveli „baba Mara i did Jere“ uz
proslavu počevši od svih izvođača i bukaru vina, a župna klapa „Croatia“
„Hrvatski slavuji“, dječji župni zbor,
uz pratnju orkestra i zbora mladih njihovih voditelja pa do onih koji su otpjevala je nekoliko narodnih i dupod ravnanjem s. Nikoline Bilić. Pjes- volontirali tijekom cijele proslave. Za- hovnih pjesama. Band „Novi ritam“
mama su sve pozvali da uzdignu Isu- tim je uslijedio nastup folklornih sku- zabavljao je sve okupljene do kasno
sa i blagoslivljaju ga svom dušom. pina. Ples su otvorili najmanji folklo- u noć.
S. Kristijana Erak
O
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
15
16-17 NZ_16-17 NZ 24.01.14 13:43 Seite 1
Naše zajedNice
GÖPPINGEN
Predstavljena knjiga „Hrvati u Kotor Varošu“
U
dvorani Hrvatske katoličke misije u Göppingen, u nedjelju 8.
prosinca 2013. godine, okupio
se veliki broj Kotorvarošana i njihovih
prijatelja na prigodno predstavljanje
knjige pod naslovom „Hrvati u Kotor
Varošu“, koju su u povodu 20. obljet-
ski podaci te provjera podataka na
terenu samo su neki od izvora kojima
su se služili autori ove knjige kako bi
upotpunili podatke o poginulima i nestalima iz tog kraja. Uvodni govor o
knjizi i njezinome značenju održala je
prof. Lada Badurina, s Filozofskog
Na predstav ljanju knjige
okupio se
veliki broj
Kotorvarošana
i njihovih
prijatelja
nice srpske agresije na Kotor Varoš,
uredili prof. dr. Ivo Pranjković, fra Stipo Karajica i Luka Vinojčić. Knjiga u
17 poglavlja donosi zapise o događajima tijekom Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata u kotorvaroškom kraju. Imena svih žrtava poginulih u dva rata objavljena su po prvi
put na jednome mjestu. Vrijedni autori knjige su u zadnjih nekoliko godina
prikupljali podatke o događajima i
žrtvama koristeći zabilješke iz sve tri
kotorvaroške župe — Sokoline, Vrbanjci i Kotor Varoš. Župne matice, arhiv-
LUDWIGSBURG
fakulteta u Rijeci, koja se osvrnula na
povijesno i stvarno značenje ove knjige. Prema njezinim riječima, ta vrijedna knjiga je samo pokušaj donošenja istine o događajima koji su se
zbili na tim prostorima. Ta istina nam
je svima potrebna kako bismo se suočili sa strašnim zločinima, kako bismo
zapamtili što se dogodilo i kako bi
kroz to sjećanje mogli moliti Boga da
nam pomogne oprostiti onima koji su
na nasilan način prekinuli živote velikoga broja nedužnih Kotorvarošana.
Istaknula je kako u ovoj knjizi ne pos-
toji dimenzija mržnje te kako autori
nisu pravili razliku po etničkoj ili vjerskoj pripadnosti. U njoj su zapisana
imena svih Kotorvarošana koji su
umrli nasilnom smrću.
Prof. dr. Ivo Pranjković se osvrnuo
na sadržajnu dimenziju knjige. Naveo je kako je iz podataka navedenih
u knjizi jasno vidljivo da je većina
Hrvata u BiH ubijena od strane partizana, a pokazalo se da je broj poginulih u kotorvaroškoj općini puno
veći nego što se do sada mislilo.
Nikada do sada službena historiografija nije zabilježila neke od strašnih
zločina u Kotor Varošu.
Osim prof. Badurine i Pranjkovića, okupljenima su se obratili i
voditelj hrvatskih katoličkih zajednica
Geislingen/Steige i Göppingen fra
Ivica Jurišić i još jedan od autora knjige fra Stipo Karajica. Fra Stipo Karajica je, uz zahvalu svima koji su pomogli objavljivanje te knjige, istaknuo
kako postoji mogućnost ponovnog
izdanja knjige ako bude potrebe za
tim. Svi oni koji pronađu netočne ili
nepotpune podatke mogu se obratiti
jednom od autora, pa će takvi podaci biti ispravljeni u drugome izdanju.
Knjiga se može nabaviti u Župnom
uredu Kotor Varoš, Franjevačkom
samostanu Sv. Luke u Jajcu i Udruzi
Kotorvaroških Hrvata Zagreb.
Anita Tomić
Božićna proslava uz „Slavuje“
U
subotu 7. prosinca 2013. godine u Erich-Lillich-Halle u Ludwigsburg-Eglosheimu organizirana je Nikolinjsko-božićna proslava
s početkom u 18 sati, u organizaciji
Hrvatske katoličke zajednice Ludwigs burg. U programu su nastupili dječji
zbor „Slavuji“, kojima se pridružio i
sv. Nikola s darovima. U zabavnom
programu nastupila je domovinska
tamburaška skupina „Gazde“. Djeca
su oduševila svojim nastupom. Novi
hrvatski generalni konzul u Stuttgartu
Slavko Novokmet pozdravio je sve
prisutne i posebno se obratio djeci i
roditeljima potaknuvši ih neka i dalje
nastave biti povezani sa zajednicom
i da ne zaborave tko su i kome pripadaju. Voditelj zajednice fra Ante
Maleš je posebno pohvalio voditeljicu zbora Moniku Peter koja predanim
16
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
Dječji zbor „Slavuji“ s fra Antom Malešom i sv. Nikolom
zalaganjem i ljubavlju vodi i vježba
„Slavuje“. Također zahvalio i roditeljima koji u tome puno pomažu dovodeći redovito djecu na probe i vjeronauk subotom u dom. Pohvale također
zaslužuju svi oni koji su pomagali
župniku u organizaciji na čelu s tajnicom Jasminom. Cijeli, već uigrani tim
roditelja i mladih, spontano su sve pripremili: dvoranu, piće, jelo, tombolu i
sve što je bilo potrebno da slavlje
uspije. Na kraju su se svi složili da
odavno u Ludwigsburgu nije bila tako
uspješna proslava i zabava. Tomu su,
naravno, pridonijeli na izvrstan način
i „Gazde“.
n
16-17 NZ_16-17 NZ 24.01.14 13:43 Seite 2
MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS
Vijesti iz župe
Slavlje za blagdan
sv. Nikole
N
ikolinjsko-božićna proslava u
Hrvatskoj katoličkoj župi
Main
Taunus/Hochtaunus
održana je u subotu 14. prosinca
2013. u Gradskoj dvorani u Kelkheimu. Sve je na početku pozdravio župnik fra Marinko Vukman. Pozdravnu
riječ uputio je i generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz
Frankfurta Josip Špoljarić koji je u
proslavi sudjelovao zajedno sa suprugom. U proslavi je sudjelovao i fra
Tomislav Dukić, koji pomaže u pastoralu u toj župi. U bogatom i uspješno
pripremljenom programu izveden je
scenski recital „Svjetlo se ne smije
ugasiti“, kojeg su izvela djeca Hrvat ske nastave. Potom je zbor djece od
3. do 9. razreda izveo nekoliko pje-
Djeca su se posebno obradovala sv. Nikoli
prihod dobiven na taj način uputit će
splitskoj udruzi „Anđeli“, koja brine o
djeci s posebnim potrebama.
Organiziran je i bogata tombola,
a čisti prohod od proslave u iznosu
4000 eura upućen je za misije škol-
Tijekom proslave sv. Nikole izveden je bogati duhovno-kulturni program
sama, a nakon toga i zbor predškolaca i djece 1. i 2. razreda. Oba
zbora vodi s. Magdalena Višić. Izvedena je i recitacija „Doček sv. Nikole“. Nastulila je i mala i srednja župna folklorna skupina pod vodstvom
Klare Banovčić. Izveli su pjesme i plesove Slavonije i Srijema. Nastupila je
i velika folklorna skupina koja je izvela pjesme Baranje i Slavonije, a vodi ih Renata Dadić. Prije dolaska sv.
Nikole uslijedila je recitacija kojom su
ga djeca pozvala neka dođe na pozornicu. Kad se pojavio sv. Nikola,
djeca i okupljeni u dvorani uputili su
mu veliki pljesak, a on je potom održao dirljiv govor, u kojem je sve potaknuo na ljubav prema Bogu i bližnjemu. Djeca su mu i ove godine obećala da će ispunjavati svoje obveze
i biti dobra. Sv. Nikola je potom djeci dao prigodni dar. Organizirana je
i FRAM-ina akcija. Članovi FRAMA-e
pripremili su božićne kolače koje su
prodavali na ulazu u dvoranu, a sav
skim sestrama franjevkama Provincije
Presvetog Srca Isusova iz Splita, koje
više od četrdeset godina djeluju Kongu u Africi. Valja podsjetiti kako vjernici te župe sudjeluju i u pomoći misijama u Kongu, gdje djeluje hrvatski
misionar fra Ilija Barišić, s više od sto
pedeset kumstava te na taj način pomažu siromašnoj djeci u školovanju u
toj afričkoj zemlji. Program slavlja vodila je koordinatorica Hrvatske nastave Hessenu i Saarlandu Smiljana
Veselić-Vučina. U zabavnom programu nastupio je „Slash-Band“.
Adventska duhovna
obnova
Advenstva duhovna obnova pod
geslom „Obratite se, jer približilo se
kraljevstvo nebesko! Mt 3, 1“ održana
je, od petka 6. do nedjelje 8. prosinca 2013., u Hrvatskoj katoličkoj župi
Main-Taunus/Hochtaunus. Obnovu je
vodio prof. dr. fra Ante Toni Vučković
s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta
Sveučilišta u Splitu.
Susret „Skupine 50 plus“
„Skupina 50 plus“ je skupina vjernika HKZ Main-Taunus/Hochtaunus
koja se prigodno sastaje u prostorijama hrvatske zajednice u Kelkheimu.
„Integracija i ljudsko dostojanstvo”
bila je tema susreta u subotu 30. studenoga. O temi je govorio o. Dukić.
„Svaki govor o čovjeku, o drugomu i
drukčijemu, hod je po rubu. Tu možemo lako skrenuti s pravog puta koji se
zove čovjek i njegovo dostojanstvo.“
Nakon kratkog izlaganja, sudionici su
diskutirali o gorućim temama integracijskih procesa u Njemačkoj.
Predstavljanje
prvopričesnika
Svečanim ophodom ušli su budući
prvopričesnici u pratnji svojih roditelja
u crkvu, na svetu misu, na 1. nedjelju
došašća, 1. prosinca 2013., u župi
Main-Taunus/Hochtaunus, u Kelkheimu. Svako dijete u rukama je nosilo
adventski vijenac, na kojem je pred
oltarom i okupljenom zajednicom jedan od roditelja upalio prvu adventsku
svijeću, dok je dijete pred zajednicom
izgovorilo svoje krsno ime. U nedjelju
8. prosinca na misi u Kelkheimu se
predstavilo i 38-ero krizmanika.
U nedjelju 12. siječnja, na blagdan Krštenja Gospodinova, na kraju
misnog slavlja nakon petnaestogodišnje dragovoljne službe sakristana
oprostio se Anto Opačak, kojemu je
fra Marinko Vukman zahvalio na
predanom djelovanju u toj hrvatskoj
katoličkoj župi te mu je predao priF.T.D./A.P.
godni dar.
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
17
18-19 NZ_16-17 NZ 24.01.14 13:49 Seite 1
NAŠE ZAJEDNICE
KOBLENZ
Bogati dio pastoralne godine
N
akon povratka s ljetnih praznika, članovi Hrvatske katoličke misije (HKM) Koblenz predvođeni župnikom vlč. Stjepanom Zadravcem i njegovim suradnicima, krenuli su u ostvarivanje zacrtanih planova za novu pastoralnu godinu. Tako je nova pastoralna godina u HKM
Koblenz započela godišnjim izletom
ministranata. Njih 20-ak, 19. listopada 2013., imalo je cjelodnevno druženje na rijeci Lahn, gdje su susret započeli utrkom u vožnji kajaka. Nakon
iscrpljujuće utrke, ispunjene pjesmom,
smijehom i sitnim nepodopštinama,
druženje se nastavilo na sportskom
centru u Koblenz-Niederberg, gdje su,
nakon zajedničke molitve i okrepljujućeg roštilja, mlađi ministranti pobje-
DÜSSELDORF
Božićni koncert
U
nedjelju 15. prosinca 2013. nakon sv. misa u Düsseldorfu,
Neussu i Langenfeldu mješoviti
zbor i klapa Hrvatske katoličke misije Düsseldorf, pod ravnanjem pastoralnog suradnika i zborovođe Frane
Milića, priredili su božićni koncert.
Pjevali su božićne i druge prigodne
pjesme. Taj je događaj sudionicima
približio otajstvo Božića. Misijski zbor
otpjevao je četiri skladbe. Isto toliko i
misijska klapa. Zbor je izveo skladbe:
„Adeste fideles“ (John Francis Wade),
„Tiha noć“ (Franz Gruber), „Pastorella“ (Francois Couoerin) i „Gloria in
excelsis Deo“ (Francuska, XVIII. st. obrada: A. Klobučar). Misijska klapa izvela je skladbe: „Veseli se Majko Bož -
18
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
dili starije u nogometnoj utakmici. Događanja u misiji nastavljena su proslavom 10. godišnjice misništva župnika vlč. Zadravca, što je bio dosad
neviđeni događaj u zajednici. Od
24. do 26. listopada 2013. zajednica se okupljala na trodnevnici koja je
sve pripremila za veliko slavlje koje je
uslijedilo 27. listopada 2013. Počelo
je svečanim programom kojeg su obogatili zborovi djece, mladih, župni
zbor i misijski tamburaši te blagoslov
kumova slavlja, a nastavilo se svečanom sv. misom koju je uz slavljenika koncelebriralo sedam svećenika
koji su kao gosti došli u zajednicu uveličati slavlje, a završilo slavljem na kojem se okupilo oko 300 uzvanika u
dvorani ispod crkve.
Uslijedio je godišnji izlet mladih.
Njih 20-ak posjetilo je 16. studenoga
2013. Mainz, gdje su uz razgledanje
znamenitosti, katedrale i crkvi, sa župnikom proveli dan uz druženje, molitvu i pjesmu te se vratili kući umorni, ali
puni dojmova i spremni za nove izazove u zajednici.
Nikolinje je proslavljeno 8. prosinca 2013., a poseban gost iz Frankfurta bio je vlč. Ivica Komadina, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj,
koji je prevodio sv. misu. Nakon svečane sv. mise, uslijedio je bogat program prilagođen najmlađima. Njih
70-ak veselo je dočekalo sv. Nikolu te
su nakon kviza u kojem su pokazali
znanje, primili zasluženo darove i slikali se za uspomenu s dragim svecem.
Slavlje, koje su po prvi put organizirali
sami mladi iz zajednice uz pomoć i
savjet članova župnog vijeća, nastavljeno je uz tombolu, jelo, piće i bratsko
druženje. Misija je nastavila svoje
aktivnosti do Božića godišnjim hodočašćem župnog vijeća i župnih suradnika te tradicionalnim posjetom djece
i mladih dječjem odjelu bolnice Kemperhof gdje su noseći 60 darova koje
su sami prikupili u misiji, pokušavaju
olakšati patnje najmlađih bolesnika i
uljepšati im božićne dane. Dočekujući
Božić u HKM Koblenz, može se sa
zahvalnošću slobodno reći kako je godina bila plodna.
Zoran Buntić
ja“ (napjev iz Dalmacije, obrada: Miho Demović), „Svim na zemlji“ (obrada: Ljubo Stipišić), „Tebe tražim“ (Šime Marović) i „Sinoć kad san ti proša“ (dalmatinska klapska, obrada: Joško Stošić). Nakon tri mise i nakon tri
koncerta nakon sv. misa (Düsseldorf,
Neuss, Langenfeld) župnik fra Josip
Kulović i ugostitelji iz Langenfelda priredili su večeru za sve sudionike koncerta u župskoj dvorani u blizini župne crkve St. Mariä Himmelfahrt u Langefeldu. Fra Josip je svima zahvalio
ovim riječima: „Kršćanska braćo i sestre, dragi prijatelji, svi smo u našoj
misijskoj zajednici pozvani i poslani
da svjedočimo svoju vjeru i da evangeliziramo. Svatko na svoj način i u
svojem zvanju. Jedan od oblika svjedočenja i evangeliziranja jest i pjevanje misijskog mješovitog zbora i misijske klape za vrijeme sv. misa, ovogodišnjeg božićnog koncerta i drugih
nastupa tijekom liturgijske godine. Za
nas i za našu misijsku zajednicu,
misijski mješoviti zbor i misijska klapa, njihov rad i pripreme, njihovo pjevanje za vrijeme nedjeljnih misa i drugih liturgijskih čina te ovogodišnji
božićni koncert duhovne glazbe velik
sudoprinos životu i živosti misijske
zajednice te jedna vrsta odgoja i
obrazovanja u vjeri, samoevangeliziranja i evangeliziranja u našoj misijskoj zajednici. Članovima misijskog
zbora, članovima misijske klape,
gospodinu Frani, pastoralnom suradniku i zborovođi, i svim Vašim obiteljima, te vrijednim ugostiteljima grada
Langenfelda i drugim sudionicima
i suradnicima, zahvaljujem, u ime
cijele misijske zajednice i svoje osobno ime, za sve što činite i svjedočite
riječju, djelom i pjevanjem za našu
zajednicu“, zaključio je župnik
o. Kulović.
www.franjevci-split.hr
18-19 NZ_16-17 NZ 28.01.14 09:56 Seite 2
REGENSBURG
U
Trideset godina na čelu misije
prosincu 1983. svećenik ZaHrvata u Regensburgu bi bila slagrebačke nadbiskupije vlč.
bije povezana, a možda se čak ne
Josip Antonac je nakon sv.
bi uspjelo organizirati Hrvatsku
mise i primopredaje župe, u nanastavu, športske klubove, udruge,
zočnosti naddušobrižnika fra Berpriredbe i druženja u Hrvatskome
narda Dukića, uveden u službu
domu, istaknuo je dr. Galešić, kovoditelja Hrvatske katoličke misije
ji je i član Časnog suda HrvatskoRegensburg. Uoči Božića 2013.
ga svjetskog kongresa Njemačke.
proslavio je 30. obljetnicu vođenVlč. Josip Antonac je organija misije. Nakon mise polnoćke u
zirao velika hodočašća svih Hrvapovodu te obljetnice vlč. Antoncu
ta iz Bavarske u Altötting, koji je
je u ime hrvatskih vjernika dr. Ivan
u zadnjih 500 godina najznačajGalešić zahvalio na prihvaćanju
nije marijansko svetište u Njemačsvećeničkog poziva i na služenju
koj. Posebno je veličanstveno bilo
Katoličkoj Crkvi i misiji Regens40. hrvatsko hodočašće u Altöttinburg. U toj prostorno najvećoj bagu 2013., kada je misno slavlje
varskoj biskupiji Regensburg živi
predvodio zagrebački nadbiskup
otprilike 1000-1500 Hrvata, te ih
kardinal Bozanić. Josip Antonac je
je bilo više stotina na polnoćki (iz
kao župnik podijelio bezbroj
gradova Weiden, Straubing, Degblagoslova i sv. sakramenta u bigendorf, Schwandorf i drugih), koskupiji Regensburg, pokrivajući neji su u crkvi St. Pius iskazali pošto- Misno slavlje predvodio je slavljenik vlč. Antonac
ko vrijeme i biskupiju Passau.
vanje i zahvalost svome župniku.
Regensburg je grad na Dunavu u
Vlč. Antonac je rođen 16. svibnja skog rata katolička je misija iz Re- kojem je od 1969. do 1977. živio i
1949. u Karlovcu-Dubovcu, a zare- gensburga organizirala humanitarnu kao profesor na sveučilištu predavao
đen je za svećenika 1974. u Zagrebu pomoć domovini i ratnim izbjeglica- kardinal Joseph Ratzinger (papa
— po rukama zagrebačkog nadbisku- ma. Hrvatska katolička misija svih Benedikt XVI). U ime vjernika misije
pa Franje Kuharića, te je član prez- ovih godina vjernicima ostaje oslonac Robert Lijović je vlč. Antoncu uručio
biterija Zagrebačke nadbiskupije. U i mjesto za slavlje euharistije na ma- prigodne darove, a on je zahvalio
osvrtu na proteklo razdoblje od tri de- terinskom jeziku. Uz to i nedjeljno vjernicima, posebno obitelji Lijović,
setljeća, dr. Galešić je istaknuo kako okupljanje Hrvata iz Regensburga i za to ugodno iznenađenje povodom
je Katolička Crkva u Hrvata čuvar okolice ostaje temelj za organiziranje 30. obljetnice djelovanja u misiji
hrvatske kulturne i nacionalne baštine društvenog života. Bez katoličke misi- Regensburg te za pomoć koju su svih
I. G.
i samobitnosti. Za vrijeme Domovin- je i nedjeljnog okupljanja, zajednica godina pružali misiji.
VAIHINGEN/ENZ
S
Mlade Hrvatice i Hrvati zvjezdari
koro svake godine skupina dječaka i djevojčica iz Hrvatske katoličke zajednice Vaihingen/Enz
koju vodi fra Frano Čugara, u njemačkoj župi Horrheim i Sersheimu posjećuju domove kao zvjezdari (Sternsinger), koji navješćuju dolazak trojice
kraljeva. Nakon Božica, 27. prosinca
2013. krenuli su ulicama Horrheima
obučeni kao tri kralja — Gašpar, Melkior i Baltazar. Zvjezda koja ih prati
simbolizira betlehemsku zvjezdu te su
tako nosili radosnu vijest i s pjesmom
donosili Božji blagoslov ispusujući na
vratima kredom poznate znakove. Priloge su skupljali za djecu protjeranu
tijekom tata u Malawi u Africi, ali i
ostalu djecu koja su ostala bez doma.
S Hrvatima su bile još tri skupine zvjezdara koji su išli ulicama Horrheima.
Prikupljeno je 3.840 eura, ali i sklatkiša. Na slici su Leon Tolić, Mateo
Tolić, Selina Džaja i Joana Okot. U
pratnji je s njima bila Marija Bauer,
koja tu akciju ma razne načine poduN. B.
pire već dvadeset godina.
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
19
20-21i_16-17 NZ 27.01.14 09:10 Seite 1
NAŠE ZAJEDNICE
BERLIN
D
Mladi iz misije na dekanatskom susretu
ekanatski susret mladih održan
je 5. siječnja u župnoj crkvi
Maria Frieden u Berlinu. Misno
slavlje predvodio je župnik vlč. Vincent Visca uz koncelebraciju hrvatskog dušobrižnika dr. fra Ivana Macuta, a pjevanje je po drugi put predvodio zbor mladih iz Hrvatske katoličke misije Berlin kojim je ravnala Suzana Smolković.O. Macut je po prvi
put održao pozdravni govor na njemačkom jeziku te je pročitao nedjeljno
evanđelje. Na misi su čitali: Katarina
Antolović, Matea Marić te Marijana
Zeljko, a uz dirigiranje mladima,
Suzana Smolković je također animira-
la i pjevanje cijele zajednice. Mladi su
pjevali pjesme na hrvatskom, njemačkom, engleskom i latinskom jeziku. Slavu je solo pjevala Ana Draganović.
Na klavijaturama je pratio Dominik
Borna Čepulić, a na klarinetu Ana
Begić. U pjesmi „Santo solo“, pjevale
su Melanie Horvat i Marija Krstanović.
Uz misijski Zbor mladih, na misi su
sudjelovali i mladi koji se spremaju za
Susret mladih u Dubrovniku te veliki
dio njihovih roditelja. Što je to dekanski liturgijski susret mladih? Ideja
organizatora jest na sv. misi okupiti
sve mlade iz svih dekanata i misija u
Berlinu na jednome mjestu kako bi za-
jednički slavili Gospodina. Na tim
misama mladi aktivno sudjeluju pjevanjem, čitanjem… te upoznaju mlade
drugih nacionalnosti, njihovu kulturu,
glazbu i način slavljenja liturgije. Za
sve koji su zainteresirani, mladi ili
stariji, uponati takav novi oblik susreta
mladih u Berlinskoj nadbiskupiji dobro
su došli kako bi sa svojom prisutnošću
obogatili misna slavlja. Dekanski liturgijski susret mladih održava se svaku
prvu nedjelju u mjesecu u 18.30 sati
u župnoj zajednici Maria Frieden,
Katholische Pfarrgemeinde Maria Frieden, Kaiserstraße 27-29, 12105 Berlin.
Ana Begić
IN MEMORIAM
†
N
Vinko Stjepandić
socijalni djelatnik
akon duge i teške bolesti, u
petak ujutro 29. studenoga
2013. godine, u Reutlingenu
je u svom domu, u krugu svoje obitelji preminuo dugogodišnji socijalni
djelatnik Caritasa Vinko Stjepandić.
Vinko Stjepandić rodio se 23. rujna
1935. godine u Kornici, općina
Bosanski Šamac, Bosanska Posavina.
Nakon osnovne škole u susjednom
Čardaku, upisuje se u klasičnu gimnaziju u Zarebu na Šalati, gdje s izvanrednim uspjehom maturira i polaže državnu maturu. Nakon mature
upisuje studij književnosti i romanistike na Filozofskom fakultetu sveučilišta
u Zagrebu. S diplomom kao profesor
hrvatskog i francuskog jezika, odlazi
jednu godinu na Sorbonu u Pariz
gdje usavršava Francuski. Prvo radno
mjesto nalazi kao profesor francuskog i hrvatskog jezika u Maglaju.
Nakon dvije uspješne, ali teške godine profesorskog rada vraća se u
Hrvatsku, u Opatiju gdje dobiva radno mjesto glavnog recepcionara u
poznatom opatijskom hotelu. Slijedi
rad na Institutu za oplemenjivanje bi lja u Zagrebu gdje je zadužen za međunarodnu korespondenciju. Nakon
Hrvatskog proljeća, razočaran razvojem događaja u Hrvatskoj odlazi
najprije u Švicarsku, zatim u Englesku
i konačno u Njemačku. Od 1977. do
odlaska u mirovinu 2004. godine, radi kao socijalni radnik kod Caritasa u
20
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
Reutlingenu za radnike i njihove obi telji s područja bivše države. Uz naporan svakidašnji posao nastavlja
školovanje na Visokoj katoličkoj školi
za socijalna zvanja u Kölnu. Svoj
socijalni rad za sunarodnjake i ostale ljude u potrebama, nije shvaćao samo kao posao već kao poziv na služenje bratu čovjeku. Bio je praktičan
vjernik, volio je svoje domovine Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Pratio je
sva zbivanja prije i za vrijeme
Domovinskog rata i aktivno su uključio u pomoć potrebnima, posebno
izbjeglicama koje su tih godina u
većem broju dolazile u Reutlingen.
Aktivno se uključio u rasprave, informirao javnost o situaciji u domovini,
pisao bezbroj članaka i komentara u
raznim medijima. Patio je sa svojim
narodom. Uvijek je ostao dosljedan
svojim stavovima. Nije se dao pokolebati. Nije bio kao trstika koju vjetar
njiše sad desno sad lijevo. Vinko
Stjepandić je bio plivač koji je više
volio naporne, uzvodne dionice, a ne
plivanje niz struju koja bi ga nosila. U
skladnom braku sa svojom suprugom
Verom podarili su život i odgojili petero djece — tri kćeri i dva sina koji su
redom stekli fakultetsku naobrazbu i
danas rade na važnim poslovima.
Teška bolest nije ga obeshrabrila. Bio
je strpljiv i sretan što u krugu svoje
obitelji može nastaviti gotovo normalan život do svoje smrti. Nije gubio
strpljivost i mirno je čekao prelazak iz
ovozemnog života u vječnost.
U ponedjeljak 2. prosinca 2013.
na gradskom groblju u Reutlingenu
od Vinka su se nakon obreda, kojeg
je predvodio vlč. Ivica Zrno, oprostili
njegovi prijatelji i kolege, njegovi
znanci i mnogi kojima je Vinko u
životu puno značio. Nakon pogrebnog slova koje su održali predstavnik
mjesnog Caritasa i njegov prijatelj
dr. Ivo Boras, tijelo pokojnika je prevezeno u Brckovljane, nedaleko
Zagreba gdje je na blagdan sv. Barbare, u srijedu 4. prosinca 2013.,
našlo svoj spokoj. Na posljednjem
ispračaju okupio se lijepi broj rodbine i prijatelja te jedna skupina njegovih kolegica i kolega socijalnih
djelatnika koji umirovljeni žive u
Hrvatskoj. Nakon sprovoda slavljena
je sv. misa zadušnica u župnoj crkvi
S. H.
u Brckovljanima.
20-21i_16-17 NZ 27.01.14 09:10 Seite 2
KNJIGE
Svjedočanstva vjere
Ivan Bodrožić, „Svjedočanstva vjere. Aktualne teme iz ranog kršćanstva“, Crkva u svijetu, Split,
2013.,184 str.
R
adovi sabrani u ovoj knjizi, a već
prije objavljeni u raznim zbornicima teološlih radova, po svom
nastanku nisu zamišljeni kao jedna cjelina, niti postoji neka tematska nit koja
ih povezuje. Postoji, međutim druga nit
koja je utkana u svih šest poglavlja, a
ta zlatna nit koja ih čini jednom cjelinom je prije svega metodološka. U svakoj od tema može se uočiti patristički
temelj, ali i svojevrsna aktualnizacija
za Crkvu i teologiju našega vremena.
U svih šest radova, to jest tema, propituje se u biti nit na koji se u rano kršćanstvo nosilo s izazovima svojega vremena. Ali propitivanje se ne zaustavlja
na granici onoga, već zahvaća sve do
našega vremena, ukazujući kako iskustvo prve Crkve može biti korisno i Crkvi
našega vremena. Odgovarajući na te
izazove snagom vjere u Krista uskrsloga, prva Crkva je ostavila trajno nasljeđe i baštinu iz koje Crkva može crpiti teološku jasnoću za aktualne izazo-
ve svojega vremena. U tom duhu je
izaban znakovit naslov za ovu knjigu
„Svjedočanstva vjere. Aktualne teme iz
PJESNIČKI KUTAK
MALKICA DUGEČ
Preobrazba molitvom
Viđaju je često pognutu i malu
Kada, teško breme u srcu noseći,
Skrušeno uđe u Katedralu
I tamo, bujicom suza i riječi,
Dok uz grob Kardinala kleči,
Moli na jeziku hrvatskome
Za mir u domu svome,
Za zdravlje sinu,
Za sretnu, slobodnu domovinu.
Viđaju ljudi često
Kad lica ozarena,
Jedna uspravna žena
Kroz velika vrata izlazi
Mirna. I blagoslovljena.
25.8.2013.
Molitva iz tuđine
I malena crkva u gradu neznanu
Melem je na ranu
Hrvatima-putnicima brojnim
Što rukama žuljevitim, znojnim
Djeci svojoj dom i sreću grade.
U toj crkvi i ja,
Kad rana proklija
Uzdahom i krikom,
Ne kazujuć nikom
Kada tuga srce
Klopkom grijeha hvata,
Pomolim se Gospi,
Kraljici Hrvata:
„Majko naša mila,
Vjerna uzdanice,
Utješi me,
Blagoslovom pospi
Da sve rane budu izvidane.“
U malenoj crkvi, u gradu neznanu
Gdje i kamen proplače od boli
Kad se Hrvat za slobodu moli,
Iz ruku se premile nam Gospe
na mene
Svjetlo nade prospe!
25.8.2013.
ranog kašćansva“. Samim naslovom se
sugerira da je, glede problema s kojima se susretala, prva Crkva ostavila
svjedočanstva, kako bi i kasniji naraštaju vjernika i teologa iz njih crpili nadahnuće i imali jasne smjernice.
U prvom, ujedno i uvodnom dijelu
knjige govori se o kršćanstvu kao filozofiji. Poimanje prve Crkve u misli Jose pha Ratzingera. U drugom se dijelu
govori o odnosu kršćanstva i filozofije
u misli Josepha Ratzingera, u trećem o
važnosti Koncila u životu Crkve, u
četvrtom o duhovnosti rada prema svetim ocima, u petom o Jeronimovu pobijanju Marciona i marcionita u tumačenju Pavlovih poslanica, dok se u šestom dijelu govori o hodočašćima kao
načinu zbližavanja kršćana u Europi.
Na kraju knjige doneseni su izvori i
literatura i kazalo imena.
U knjigu su uvrštena i tri rada koja su objavljena u koautorstvu s dvojicom diplomiranih teologa na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu
Tonijem Plenkovićem i Denisom Maslovom, kojima autor dr. Ivan Bodrožić
zahvaljuje jer su kao studenti, razmišljajući o temi diplomskog rada, pokazali zanimanje za istraživanja o sadržajima iz ranog kršćanstva, te su bili
povodom da se ta istraživanja obave
i objave, čime su dali obol ovoj knjizi,
a samim time i poticaj i drugima za
slična istraživanja i bolje upoznavanje
dragocjenih iskustava prve Crkve, istiČ.F.
če se u predgovoru knjige.
NOVA KNJIGA
ZBORNIK „KAČIĆ“ U RUKAMA
PAPE BENEDIKTA XVI.
Prezentacija u Rimu, Parizu,
Splitu, Zagrebu i Visovcu. Izd.
„Kačić“ — Družba „Braća Hrvatskoga
Zmaja“,
Split-Zagreb
2011., str. 120. Govori predstavljačâ na prezentacijama u navedenim gradovima, objavljeni na
hrvatskom, latinskom, fancuskom i
talijanskom jeziku. K tome i neki
prigodni tekstovi. Slike u boji.
Narudžbe: Zbornik „Kačić“,
Šetalište kardinala A. Stepinca 1,
n
21230 Sinj.
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
21
22-23a_22-23djecji.. 27.01.14 09:18 Seite 1
djeČji kutak
Napisala i priredila: Željka Čolić
Drage mlade čitateljice i čitatelji!
Snimio: P. J. Bebić
S
novom godinom krećemo i mi s vašom i našom rubrikom „Dječji
kutak“. Nadamo se vašem dobrom zdravlju i raspoloženju. Ovaj put
smo vam pripremili zanimljivosti o svjetskoj baštini u Hrvatskoj pod
zaštitom UNESCO-a. Budite nam dobro i sve najbolje u 2014. godini!
■■
■■
■■
■■
■■
ČEROP
KINBEŠI
TRIGOR
KINROVDUB
VAHR
■■
■■
■■
■■
■■
■
■■■
■■
■■■■■
✍
Snimio: A. Polegubić
Posloži slova i dobit ćeš 5 poznatih hrvatskih mjesta
?
Pitalice?
Iz gubl jen e ri ječ i
?
Upiši riječi na odgovarajuće mjesto
zaštitu — Poreču — sedam — listi — otoku — park —
Jakova — Organizacija — palača — Parizu — grad
1) U kojem gradu je otvorena
prva ljekarna u Europi 1271.
godine?
UNESCO (engl.: United Nations Educatonal Scientific and Cultural
Organization) je _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Ujedinjenih
naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, utemeljena 1945.g. sa sjedištem u _ _ _ _ _ _. Godine 1972. usvojena je Konvencija za
_ _ _ _ _ _ _ svjetske kulture i prirodne baštine, koju su potpisale 189 država. U Hrvatskoj se nalaze _ _ _ _ _ dobara upisanih na UNESCO-voj _ _ _ _ _ svjetske baštine. To su: 1. Dioklecijanova _ _ _ _ _ _ u Splitu (1979.), 2. Stari _ _ _ _
Dubrovnik (1979.), 3. Nacionalni _ _ _ _ Plitvička jezera (1979.),
4. Eufrazijeva bazilika u _ _ _ _ _ _ (1997.), 5. Povijesni grad
Trogir (1997.), 6. Katedrala Sv. _ _ _ _ _ _ u Šibeniku (2000.)
i 7. Starogradsko polje na _ _ _ _ _ Hvaru (2008.).
a) u Parizu
b) u Trogiru
c ) u Londonu
2) Koliko posjetitelja su imala
Plitvička jezera 2011. g. ?
a) više od pola milijuna
b) više od 800 tisuća
c ) više od jednog milijuna
3) Prva karantena u svijetu
nastala je u Dubrovniku.
Koje godine?
a) 1377.
b) 1477.
c ) 1577.
Znate li…
•
•
22
za čovječanstvo
da se „Svjetska baština” sastoji od Svjetske kulturne baštine i
Svjetske prirodne baštine
da UNESCO-ov popis sadrži ukupno do sada 981 spomenika u
160 država, od čega su obuhvaćeni 759 spomenika kulture i 193
spomenika prirode, a 29 spomenika, koji se istovremeno vode u
oba popisa
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
Rješenje:1b, 2c, 3a, 4b, 5b
UNESCO dodjeljuje titulu „Svjetska baština” mjestima, koja su
• da
na osnovi svoje pojedinosti i izvanrednosti od posebnog značenja
4) Koji poznati pisac je bio
oduševljen Dubrovnikom?
a) Oscar Wilde
b) George Bernard Shaw
c ) George Orwell
5) Svjetska baština se do sada
sastoji od koliko spomenika?
a) 980
b) 981
c ) 982
22-23a_22-23djecji.. 27.01.14 09:18 Seite 2
SVijet MLadiH — juGeNdWeLt
NTERVIEW MIT MELANIE BEHRINGER, FUSSBALLSPIELERIN
jesus enttäuscht mich nie
KONTAKT: Bis vor Kurzem habe
ich persönlich, aber auch die meisten
Gemeindemitglieder nicht gewusst,
dass in unsere Kirche und zu unseren
Gottesdiensten eine Fußballweltmeisterin (2007, eine Europameisterin ( 2009, 2013 ), eine DFBPokalsiegerin (2011) … kommt.
Sie haben 89 Spiele für das
Nationalteam absolviert und
24 Tore geschossen. Ist der
Frauenfußball immer noch so
unpopulär oder, trotz allen
Erfolgen, Sie bleiben bodenständig und bescheiden?
Lörrach geboren) haben Sie schon Fußball gespielt. Gingen Sie mit ihm auch
in die Kirche? Waren Sie Messdienerin?
MELANIE BEHRINGER: Ich bin mit
meinem Zwillingsbruder bzw. mit der
MELANIE BEHRINGER: Für mich
ist Jesus die beeindruckendste Person, da er sich für uns hingegeben
hat, damit wir alles im Überfluss haben können.
KONTAKT: Zur Zeit treten
viele Christen aus der Kirche
aus? Sind Sie auch an der Kirche und/ oder am Glauben
enttäuscht?
MELANIE BEHRINGER: Das
ist eine schwierige Frage. Es
gab in der Vergangenheit
sicher einige Dinge, die in der
Kirche nicht hätten passieren
dürfen und die nicht akzeptabel
sind. Für mich ist der Glaube
aber nicht die Kirche, sondern
meine persönliche Beziehung
zu Jesus Christus und Jesus enttäuscht mich nie, weil er nur das
Beste für mich will.
MELANIE BEHRINGER: Fra uenfußball ist meiner Meinung
nach viel populärer geworden,
als es vor ein paar Jahren noch
war. Seit dem WM-Gewinn
2003 ist das Ansehen stetig gewachsen. Wenn ich an die
Für mich ist der Glaube meine persönliche
WM 2007 denke und auf den
Beziehung zu Jesus Christus und Jesus
KONTAKT: Sie haben eine
darauf folgenden Empfang am
enttäuscht mich nie, weil er nur das Beste
eigene offizielle Homepage, eiRömer in Frankfurt mit mehrenen großen Melanie Behringer
ren Tausend Fans, war das für
für mich will.
Fanclub und eine Melanie Behden Frauenfußball ein absoluter Wahnsinn. Auch nach dem
ringer Mädchen-Fußballschule.
ganzen Familie immer sonntags in den Macht es Ihnen Spaß mit den Mädels
jüngsten Gewinn des EuropameistertiGottesdienst gegangen. Für uns ge- zu arbeiten? Wie, wer und wo kann
tels in Schweden ist die Begeisterung
hörte das von klein auf einfach dazu. sich in Ihrer Schule anmelden?
noch sehr groß.
Ich selbst war nie Messdienerin, da
MELANIE BEHRINGER: Meine
KONTAKT: Nachdem Sie für die
dieser Dienst zu meiner Zeit nur Jungs Homepage ist momentan leider nicht
SC Freiburg (2003-2008) und FC Bayausgeführt haben.
mehr online. Aber meine Mädchenern München (2008-2010) gespielt haFußballschule in Umkirch (Freiburg im
ben, Sie sind 2010 nach Frankfurt geKONTAKT: Was ist für Sie der Breisgau) gibt es dafür noch. Dieses
kommen und seitdem spielen Sie für
Glaube? Wie und wann hilft Ihnen Ihr Jahr wird sie ein Jahr alt. Ich bin mit
Glaube? Beten Sie auch vor dem dem „Projekt“ also noch am Anfang.
den 1. FFC Frankfurt. Sie fühlen sich
Spiel?
offenbar wohl in Frankfurt? Wann und
Es macht mir Spaß mit den Mädls,
wie haben Sie den Weg in unserer
MELANIE BEHRINGER: Der Glaube weil ich sehe, wie begeistert sie bei
Pfarrgemeinde bzw. Kirche gefunden?
ist für mich die feste Überzeugung, der Sache sind und wie sie sich stetig
dass Jesus für uns ans Kreuz gegangen weiter entwickeln. Es können sich
MELANIE BEHRINGER: Ja, ich fühist, um unsere Sünden und Schuld auf talentierte Mädchen im Alter von 6-12
le mich wohl in Frankfurt. Ich spiele
sich zu nehmen, damit wir frei davon Jahren anmelden.
gerade meine vierte Saison mit dem
sind. Mein Glaube hilft mir in allen
1. FFC Frankfurt und hoffe, dass es
Lebensbereichen. Der Glaube an Gott
KONTAKT: Bleiben Sie auch nach
diese Saison endlich zur ersehnten
gibt mir eine innere Sicherheit. Gott ist
der Kariere im Fußballgeschäft oder
Meisterschaft reicht. Den Weg in die
mein lieber Vater, mein Versorger und haben Sie andere Pläne?
Pfarrgemeinde Preungesheim habe
mein Beschützer. Ich bete jeden Tag.
ich übers Internet gefunden. Ich habe
MELANIE BEHRINGER: Was ich
Für mich ist beten aber nicht nur das
mich sofort informiert, ob es in meiner
nach meiner Fußballkarriere machen
Gebet morgens, mittags und abends
Nähe eine Gemeinde gibt. Da ich mit
werde, weiß ich noch nicht genau. Ich
sondern auch das Gespräch über den
dem Fußball aber öfters unterwegs
kann mir aber gut vorstellen, dass es
ganzen Tag mit dem lieben Vater.
bin, gehe ich auch des Öfteren in die
im Bereich Sport sein wird.
Liebfrauen Kirche in der Stadtmitte.
KONTAKT: Welche Bibel- oder
(KONTAKT, Pfarrbrief der kath. Pfarrei
Heiligengestalt beindruckt Sie beKONTAKT: Mit Ihrem ZwillingsbruSt. Christophorus Frankfurt-Preungesheim)
sonders?
T. G.
der Jonas ( beide am 18. 11. 1985 in
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
23
24-25i_24 27.01.14 09:21 Seite 1
KRIŽALJKA
Nastavak sa 7. str.
evanđelja, jer je u licu svake osobe
utisnuto Kristovo lice! Tu se krije najdublji korijen dostojanstva ljudskog bića, kojeg se mora uvijek poštovati i štititi. Dostojanstvo osobe ne temelji se
toliko na kriterijima učinkovitosti, produktivnosti, pripadnosti određenom
društvenom sloju, etničkoj ili vjerskoj
pripadnosti, koliko na činjenici da smo
stvoreni na Božju sliku i priliku (usp.
Post 1, 26-27) i, još više, da smo djeca Božja. Svako je ljudsko biće Božje
dijete! U njemu je utisnuta Kristova sli-
ka! Mi sami moramo prvi gledati i pomoći drugima vidjeti u seliocima i izbjeglicama ne samo problem koji treba
riješiti, već brata i sestru koje treba
prihvatiti, poštovati i ljubiti. Oni su prigoda koju nam pruža Providnost da
pridonesemo izgradnji pravednijeg
društva, savršenije demokracije, solidarnije zemlje, svijeta u kojem će vladati veće bratstvo kao i otvorenije i
evanđeoske kršćanske zajednice. Migracija može pružiti mogućnost nove
evangelizacije, stvoriti prostore za rast
novoga čovječanstva predoznačenog
u vazmenom otajstvu: čovječanstva za
koje je svaka strana zemlja domovina,
a svaka domovina tuđina. Dragi selioci i izbjeglice! Nikada ne gubite nadu da i vas čeka sigurnija budućnost,
da ćete na svojem putu susresti pruženu ruku i da ćete moći iskusiti bratsku
solidarnost i toplinu prijateljstva! Svima vama i svima onima koji svoj život
i svoje snage posvećuju da vam pomognu, jamčim svoju molitvu i od srca
udjeljujem apostolski blagoslov.
Iz Vatikana, 5. kolovoza 2013.
Papa Franjo
Važna obavijest
KROATENSEELSORGE
IN DEUTSCHLAND
HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI
URED U NJEMAČKOJ
Novi način plaćanja — s obzirom na promjene načina plaćanja preko žiro računa ( Konto) u EU, od 1. kolovoza 2014. obvezno je za
javne ustanove i udruge na sljedeći način plaćati usluge Hrvatskome dušobrižničkom uredu (Živa zajednica i sl.) (vidi u impressumu).
Podaci o ustanovi:
VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland;
IBAN DE03 7509 0300 0006 4989 73;
SWIFT-BIC: GENODEF1M05
NAGRADNA KRIŽALJKA
Hrvatski Blaženik
Mariofil
Soldo
28.5.1934.
Uzbuna
postao
je…(papa (znak­
za­…)
Pio­XI.)
Sitni­
otvor
znoj­nih­
žlijezda
Ogor­čiti,
rastužiti
Rješenje poslati najkasnije do 3. ožujka 2014.
Ratko
Zvrko
Blaženik
Katoličke
Crkve 1,2
Posjedovati
dobra,
imetak
Streljivo,
me­tak
(… za
pušku)
Areta
Ćur­ković
Lišće
krum­pira
„Istok-sjeveroistok“
Smak­nuti
1
Flour
Gorušica
Odlika
crnog­
vina
Splitska
glumica
Vukić
Rijeka­u
Sibiru
Župa
rođenja
„Metar“
Pjeva­čica
Obrovac
Razmje­ran­dio
Obra­­đi­vati
bradvom
„Impuls“
Ivan
Raos
Dirigent
Cosseto
Ivan
Mikulić
Grčko
slovo
Kukac
žalčar
Rožnate
ploče­
u­ustima
kita
Prst­
na­ruci­
i­nozi
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
Sarajev­ski­
re­datelj­
Žalica
Stara
azijska
država
Matija
Prskalo
Hvatanje
divljači
Antonio
Nuić
Pripjev­
u­narodnim­pjesmama
Naselje
u­dolini
Neretve
24
Sport­ska­igra Špa­njol­- Petar
loptom ska
Svačić
2
Trud,
muka
Sumpor
Tuga,
melankolija
Od­…
do Ž
Format
papira
Rimska
jedinica
Bivši­ru­ko­me­taš,
Patrik
Dubro­vačko žen­sko­ime
Austrija
24-25i_24 27.01.14 09:21 Seite 2
NAŠE ZAJEDNICE
BERLIN
Vijesti iz misije
Nuncij mons. Eterović
predvodio polnoćku
sati, na Weddingu u 11 sati te na
Kreuzbergu u 13 sati.
Na Badnjak, 24. prosinca 2013.,
u 18 sati dječju misu polnoćku, predvodio je novi apostolski nuncij u Njemačkoj mons. Nikola Eterović. Prije
početka mise, djeca su predvođena
animatorima, otpjevala dvije božićne
pjesme u čast Novorođenog Kralja i
tim pjesmama svim prisutnima čestitali Božić. Na misi je nuncij Eterović u
svojoj prigodnoj propovijedi istaknuo
važnost Božića te je rekao kako ga raduje što je među svojim Hrvatima te
što može predvoditi svečanu misu polnoćku. Osim toga, istaknuo je kako
ga već susreo mlade iz berlinske misije koji su mu pjevali na misi koju je
predvodio kardinal Reiner Maria Woelki 8. prosinca 2013., na svetkovinu
Bezgrešnog začeća Blažene Djevice
Marije u katedrali Sv. Hedwige te kako su ga i oni pozvali da dođe na ovu
misu polnoćku u 18 sati. Nakon misnoga slavlja nuncij Eterović slikao se
s djecom koja su pjevala prije sv. mise, s ministrantima te je vjernicima čestitao božićne i novogodišnje blagdane. Na koncu mise naši su mladi
na izlazu iz crkve vjernicima ponudili Betlehemsko svjetlo, a prihod je
išao u fond mladima za putovanje u
Dubrovnik slijedeće godine.
FRAMA daruje siromašne
Duhovna obnova —
„Antićevi dani“
Od 20. do 22. prosinca 2013. u
Hrvatskoj katoličkoj misiji u Berlinu
održana je duhovna obnova pod naslovom „Antićevi dani“, a vodio ju je
vicepostulator dr. fra Josip Šimić.
Prvi dan trodnevnice, u petak 20.
prosinca, slavljena je večernja sv. misa, koju je predvodio o. Šimić, te je u
svojoj propovijedi okupljenim vjernicima predstavio lik i djelo o. fra Ante
Antića. Drugi dan duhovne obnove, u
subotu 21. prosinca, o. Šimić je u 18
sati u prostorijama misije održao predavanje o aktualnosti Antićeva života za nas današnje kršćane te je
okupljenima ukratko pojasnio na koji
se način u Crkvi proglašavaju blaženici i sveci.
U nedjelju, 22. prosinca, tj. treće ga dana, a ujedno i posljednjega dana obnove, o. Šimić je predvodio sve
tri nedjelje sv. mise u Hrvatskoj katolič koj misiji u Berlinu — na Spandau u 10
U petak 6. prosinca 2013., FRAMA iz Hrvatske katoličke misije u Berlinu, na svom zadnjem susretu u
2013. godini, organizirala je skupljanje darova za pomoć siromašnima.
Naime, framaši su se, zajedno sa svo-
mladeži 2014. god. u Dubrovnik, a to
klanjanje im je u redovitom programu
priprema. Uz mlade, na klanjanju je
bilo prisutno i nekoliko njihovih roditelja. Ideja za Nightfever potječe iz
2005. god. sa Svjetskog skupa mladih
u Kölnu, kada je dvoje mladih iz Bonna po prvi put došlo na ideju i organiziralo noćno klanjanje. Od toga trenutka ova se inicijativa proširila po cijelom svijetu te se mladi rado skupljaju u crkvama i klanjaju se Gospodinu
u Presvetom Oltarskom Sakramentu.
Klanjanje se organizira petkom ili sub-
Prizor s dječje mise polnoćke, koju je predvodio nuncij mons. Nikola Eterović
jim duhovnim voditeljem dr. fra Ivanom Macutom, odlučili na adventsku
akciju u kojoj su između sebe skupili
darove, spakirali ih te su ih odlučili
odnijeti u Caritas kako bi za božićne
blagdane obradovali one kojima je
pomoć najpotrebnija.
Ovo je, ujedno, bio i zadnji susret
u ovoj godini te su se framaši uz kolače, slatkiše i piće zabavili, zaplesali kolo, te zaželili jedni drugima sretne božićne i novogodišnje blagdane.
otom navečer te se nudi kao alternativa mladima, koji umjesto da izađu u
disco klubove ili kafiće, okupljaju se u
crkvama i kroz pjesmu slave Gospodina. Crkva je u takvim prigodama osvijetljena uglavnom svijećama, te mladi
imaju prigodu zapisati svoju molitvu ili
razgovarati sa svećenikom. Ovaj način klanjanja i molitve u Berlinu se redovito održava u crkvi Sv. Bonifacija.
Zbor mladih na
„Nightfeveru“
U subotu, 7. prosinca 2013., u
Hrvatskoj katoličkoj misiji u Berlinu
proslavljen je sv. Nikola. Djeca su se
skupila oko 15 sati u prostorijama
misije te su sa mladim animatorima
ponovili pjesme popraćene znakovima koje će pjevati u čast sv. Nikoli te
pjesme koje će pjevati na Dječjoj polnočki, tj. u Božićnoj predstavi. Proslava je održana u crkvi sv. Sebastijana na Weddingu. Misu, s početkom u 16 sati, predvodio je voditelj
misije fra Petar Čirko.
U subotu 21. prosinca 2013. s početkom u 21 sat, mladi iz Hrvatske katoličke misije, predvođeni Suzanom
Smolković i Anicom Krstanović, animi rali su, čitali meditative tekstove i pjevali na klanjanju za mlade — Nightfever u crkvi Sv. Bonifacija. Otpjevali nekoliko duhovnih pjesama na hrvatskom jeziku. Uz zbor mladih, na kla njanju su prisustvovali i mladi koji se
spremaju na Susret hrvatske katoličke
Proslava sv. Nikole
Fra Ivan Macut
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
25
26 Sale_26 Sale 24.01.14 14:37 Seite 1
šale — saVjeTi — RecePTi
Ušteda
Dolazi Bračanin kod prijatelja u
Split, sav zadihan.
— Šta ti je? — pita ga prijatelj.
— Muči — zadihano će Braačanin.
— Uštedija san 11 kn!
— Pa kako to?
— Trča san za autobusom!
— A baš si blesav, moga si uštedit
50 kn!
— Kako?
— Pa šta nisi trča za taksijem!??!
Kratko se mučio
— Čujem da ti je umro muž.
— Da, umro je, jadan.
— Je li se dugo mučio?
— Nije, bili smo u braku samo
godinu dana!?!
Neinformirani
učitelj
će
—
—
—
Došao Perica kući iz škole, pa
majci:
Mama, naš učitelj ništa ne zna.
Pa, kako to, Perice?
Pa, stalno nas nešto pita.
Učenje
Kaže tata Mati:
— Uči, Mate, uči.Od učenja još
nitko nije umro.
— Pa, tata, zar ću ja baš morati
biti prva žrtva.
Kao kod kuće
Došla žena u poset mužu u zatvor, pa ga pita:
— Kako se osećaš, dragi?
— Kao kod kuće - odgovori muž.
— Baš se radujem, a kako to kao
kod kuće?
— Pa ovako: jelo je neukusno, roba neispeglana, a ne smijem ni izlaziti!
Zaručnica
Sin je doveo kući i tri djevojke i
govori majci:
— Mama, pogodi koja je od ove
tri moja zaručnica?
— Ova na kraju, s lijeve strane.
— Kako znaš!?
— Čim je ušla, počela me nervirati!
26
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
Naučiti slušati
N
aših je pet osjetila poput pet
talenata koje treba umnažati.
Daleko smo od sposobnosti
da koristimo sve svoje mogućnosti, to
dobro znaju slijepi i gluhi koji više od
drugih razvijaju svoja zdrava osjetila.
Slušati ne znači samo registrirati zvukove nego paziti što oni znače. I tako,
ako ih znam razumjeti, razni zvukovi
u kući mogu mi donijeti mnoštvo podataka. Kad slušamo neku osobu,
znamo da slušanje ide mnogo dalje
od percepcije izgovorenih riječi. Kod
slušanja obraćamo pozornost na sve
ono neizrečeno što se može osjetiti
kroz tišinu ili kroz promjene u glasu.
Teško je slušati. Tako smo često rastreseni! Da bismo dobro slušali, i tijelo
mora usmjeriti svoju pozornost: kad
slušam kako mi dijete govori i kad ga
istodobno gledam, oči mi daju korisne podatke, pa mogu čuti i više od
riječi. Kad slušam glazbu, rado zatvaram oči radi bolje usredotočenosti.
Odgajati svih pet osjetila znači ne samo razviti svako pojedino nego i znati skladno se služiti njima, tako da jedno pomaže drugomu.
Ako su slijepi zahvaljujući sluhu
sposobni skupiti mnogo više podata-
ka od onih koji vide, to nije zato što
posjeduju izvanredan sluh, nego zato
što se daleko učinkovitije njime služe.
Postoje mnoge igre koje djeci pomažu da dobro otvore uši. Da bismo dobro čuli, nije dovoljno imati dobre uši
i učinkovito se njima služiti. Ne sluša
se samo ušima. Slušati znači otvoriti
srce. Slušati braću ne znači samo čuti ono što žele reći nego ih prigrliti
kroz ono što govore. Svaki čovjek ima
potrebu da ga se sluša na taj način.
Čemu služe riječi ako ne povezuju ljude? Koji je razlog komunikacije ako
ona ne vodi zajedništvu? Slušati nekoga katkad je najljepši dar koji mu
možemo darovati. Dijete koje zna da
ga se sluša naučit će se izražavati i
znat će i samo slušati. Slušanje je često najbolji način da budemo uz one
koji trpe. To je i najsigurniji način da
onima koje ljubimo pomognemo naći
rješenje poteškoća na koje nailaze.
Kakve god bile naše slušne sposobnosti, naučimo ih razvijati kao lijepe
darove koje nam je povjerio Gospodin. Posebno naučimo slušati srcem,
kao Marija koja je u svom srcu čuvala sve što je čula.
Christine Ponsard (preuzeto iz knjige
„Vjera u obitelji”— Verbum);
www.bitno.net
Pita od krumpira i mesa
Sastojci za 4 osobe: 1 kg mladog
krumpira; 300 g poriluka; 20 g maslaca; 3 žličice Vegete Twist krumpir;
svježe mljeveni papar; 300-350 ml
slatkog vrhnja; 50 ml ulja; 50 g luka;
500 g teletine; 1 žličica Vegete; 100
g sira gaude.
Priprema: Krumpir ogulite i nare- ša. Tepsiju izvadite iz pećnice pa na
vrh stavite pirjano meso, pospite narižite na tanke ploške. Poriluk prerežite
napola, operite pod mlazom vode i na- banim sirom i zapecite oko 10 minuta.
Posluživanje: Uz pitu od krumpira
režite na ploške. Tepsiju (25×25 cm)
i mesa poslužite sezonsku salatu.
premažite maslacem, a zatim po dnu
www.vegeta.hr
i rubovima rasporedite trećinu krum pira. Pospite ga Vegetom Twist
krumpir, a zatim rasporedite poRješeNje iZ PRošlog bRoja
lovicu poriluka. Pospite ga svježe
mljevenim paprom i ponovite pob a D Nj i D a N ■ b l e K a
stupak još jedanput. Završite sloo R i o N ■ T a K ■ a M a N
jem krumpira i sve zajedno prelijŽ a R ■ a f o R i s T i K a
te slatkim vrhnjem. Tepsiju prei K e R ■ i M o R T e l a ■
krijte aluminijskom folijom i pecite
Ć ■ K e K s ■ D o j K i Nj a
u pećnici zagrijanoj na 200°C
■ e s a ■ M
■ i T K o
oko 35 minuta. U međuvremenu
■ P ■ N o a
s V o T a
na zagrijanom ulju kratko popeT a R o T
■ a P o R T
cite nasjeckani luk, a zatim doo N ■ R i
■ N i ■ o i
dajte meso narezano na rezance.
Pospite Vegetom i pirjajte podlijevajući ga vodom dok ne omek Nagrađen: Drago Tolić, Rüsselsheim
02u.27_02u.27farbs.II 27.01.14 09:25 Seite 2
MozaiK
NEW YORK
Papa Franjo osoba godine
T
ime Magazine proglasio je papu
Franju „osobom godine 2013.“
Odluka je objavljena 11. pro-
sinca 2013. u New Yorku, izvještava
agencija Kathpress. Papa Franjo,
koji je 17. prosinca navršio 77 godina, globalno je najutjecajniji „newsmaker“ tijekom proteklih 12 mjeseci,
navodi se u obrazloženju. Kod izbora za „osobu godine“ u užem krugu
ostalo je pet kandidata: Jorge Mario
Bergoglio, zviždač NSA-a Edward
Snowden, sirijski predsjednik Bashar
al-Assad, senator Ted Cruz i gay-aktivistica Edith Windsor.
„Time Magazine“ od 1927. svake
godine kruni „osobu godine“. Prvi je
nagrađen prekooceanski pilot Charles Lindbergh, a posljednji u nizu bio
je pobjednik iz 2012. Barack Obama. Vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi pozdravio je izbor.
Sveti Otac — papa Franjo — treći je
papa kojega je prestižni časopis
„Time“ imenovao „osobom godine“,
NJEMAČKA
Crkve čestitale kancelarki Merkel
GAGGENAU
U
Snimio: A. Polegubić
D
vije najveće Crkve u Njemačkoj čestitale su kancelarki Angeli Merkel ponovni izbor. Predsjedatelj Vijeća Evangeličke Crkve u Njemačkoj Nikolaus Schneider spomenuo je pritom „veliko povjerenje“
ljudi za njezin dosadašnji rad. Merkel, rekao
je, dobiva poštovanje i zahvalnost. Predsjednik Njemačke biskupske konferencije
nadbiskup Robert Zollitsch, zaželio je Merkel
„potrebnu snagu, mudrost i strpljivost kao i
svaki Božji blagoslov“. Nadbiskup Zollitsch je
također uvjeren da će kancelarka razborito
voditi veliku koaliciju. Predsjednici CDU-a
ponudio je podršku u etičkim i bioetičkim
IKA
izazovima, izvještava Kathpress.
izjavio je Lombardi. To ne čudi, budući da mu je posvećena velika pozornost već od samog izbora, od početka njegova pontifikata. Dobar je
znak to što se jedno od najprestižnijih priznanja na području međunarodnoga novinarstva, dodjeljuje nekome tko u svijetu naviješta duhovne,
religijske i moralne vrijednosti te
učinkovito zagovara mir i veću pravednost. Što se Pape tiče, on ne traži
osobnu slavu i uspjeh, jer služi naviještanju Evanđelja ljubavi za sve.
Ako to žene i muškarce privlači i daje im nadu, Papa je zadovoljan. Ako
ovo imenovanje znači da su mnogi —
bar uključno — shvatili njegovu poruku, on će mu se radovati, izjavio je
Lombardi.
Godine 1962. isto je priznanje
dobio papa Ivana XXIII., a 1994. paIKA
pa Ivana Pavla II.
ISPRAVAK
Susret zborova
2013.
U broju 12/2013. Žive zajednice na str. 6, treći stupac, 14. red
odozdo, potkrala se pogreška da
je B. Vuleta autor i glazbe i teksta
za skladbu „Oče naš dobri“. Trebalo je stajati da je M. Martinjak
autor glazbe, a B. Vuleta teksta.
Na istoj stranici u istom stupcu 12.
red odozdo stoji da je zborom
ravnala voditeljica zbora s. Pavlimira Šimović, a trebalo je stajati
n
s. Pavlimira Šimunović.
Duhovna obnova — Krila nade
oči početka došašća, 30. studenoga 2013., u crkvi St. Mari en u njemačkom gradu Gaggenauu održana je predbožićna duhovna obnova za svih jedanaest zajednica Hrvatske katoličke misije Mittelba den. Tema obnove „Krila vjere poslije
jedne godine leta“ kritički se osvrće
na sadržaje i putove u Godini vjere te
predstavlja niz mogućnosti koje nude
najpouzdaniji put za rast vjere.
Sadržaji susreta pokušavali su otkriti i predstaviti prostor svakidašnjeg
života kao veliko i stvarno područje
u kojem se može živjeti i svjedočiti
vrijednost dara vjere. Da bi se oživotvorio i naizvan nutrine našega
bića govor vrijednosti vjere, okupljeno mnoštvo vjernika predavalo je jedno drugima posebno pripremljeno
svjetlo s porukom: Primati i predavati svjetlo vjere u našoj svakidašnjici,
budno bdijući da se ono ne ugasi u
našim srcima i pred očima ljudi. Na
panou pred središnjim oltarom prikazana su srca i krila.
Sadržaje programa božićne duhovne obnove ispunjavali su: pri-
godne pjesme, molitva, svetopisamski tekstovi, predavanje, šutnja,
znakovi, svjedočenja. Pri završetku
svi su sudionici primili svjećice koje
podsjećaju na Betlehemsko svjetlo te
su im predložene posebne molitvene
nakane za koje mogu moliti tijekom
došašća pred zapaljenim svjećicama. Program obnove vodio je i ujedno je održao zanimljivo predavanje
dr. don Vinko Kraljević, svećenik iz
Karlsruhea, kojemu su sudionici zahvalili burnim pljeskom.
IKA
ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2014
27
01und28u_ 01und28 II 24.01.14 15:28 Seite 1
Susret Hrvatske katoličke mladeži
Dubrovnik, 26.—27. travnja 2014.
Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) je susret mladih katolika koji se održava svake dvije
godine u jednom od gradova Republike Hrvatske. Deveti po redu SHKM održat će se u Dubrovniku
26. i 27. travnja 2014. godine. Prethodili su mu Susreti hrvatske katoličke mladeži u Splitu (1996.),
Rijeci (2000.), Osijeku (2002.), Šibeniku (2004.), Puli (2006.), Varaždinu (2008.),
Zadru (2010.) i Sisku (2012.).

pdf , Hrvatski, Str. 7

Blagoslovljen Uskrs! - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

Broj 45 - Kršćanska adventistička crkva

lebendige gemeinde - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

lebendige gemeinde - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

LIKOVNA UMJETNOST - radni materijal za 3. razred

Broj 14 - Kršćanska adventistička crkva

Dragan Milošević

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND