LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE „ZELENI TROKUT“ za razdoblje 2012.-2015. godine Prosinac, 2012. godine KRATICE KORIŠTENE U TEKSTU ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju DZS Državni zavod za statistiku EU Europska unija ha hektar = 10.000 m² HGK Hrvatska gospodarska komora HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje IPARD Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development (Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj) JLS Jedinice lokalne samouprave LRS Lokalna razvojna strategija LEADER Liaison Entre Actions de Développement de l´ Economie Rurale Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva NATURA 2000 Najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu NN Narodne novine NSRO Nacionalni strateški referentni okvir n.m. nadmorska visina OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo PPDS Područje posebne državne skrbi pSCI Proposed sites od Community importance (Područje od značaja za Zajednicu) RH Republika Hrvatska SPA Special protection area (Područja posebne zaštite) VSS Viša stručna sprema VŠS Viša školska sprema SADRŽAJ UVOD ........................................................................................................................................ 1 1. OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-a „ZELENI TROKUT“ ............... 3 1.1. Površina LAG-a „Zeleni trokut“...................................................................................... 5 1.2. Reljefne i klimatske karakteristike područja LAG-a ....................................................... 7 1.3. Pedološka i biovegetacijska obilježja područja LAG-a .................................................. 9 2. STANOVNIŠTVO ............................................................................................................... 11 3. STANJE INFRASTRUKTURE ........................................................................................... 15 3.1. Komunalna infrastruktura ............................................................................................. 15 3.1.1. Vodno gospodarski sustav ...................................................................................... 15 3.1.2. Odvodnja ................................................................................................................. 17 3.1.3. Postupanje s otpadom ............................................................................................. 19 3.1.4. Energetski sustav .................................................................................................... 21 3.2. Prometna infrastruktura ................................................................................................. 24 3.2.1. Cestovna infrastruktura ........................................................................................... 24 3.2.2. Željeznička infrastruktura ....................................................................................... 28 3.2.3. Zračni promet .......................................................................................................... 30 3.2.4. Informacijsko – komunikacijska struktura.............................................................. 31 4. GOSPODARSTVO .............................................................................................................. 32 4.1. Gospodarske djelatnosti ................................................................................................ 33 4.2. Poduzetnički centri ....................................................................................................... 35 4.3. Poduzetničke zone ........................................................................................................ 36 4.4. Razvojne agencije ......................................................................................................... 42 4.5. Šumarstvo i drvoprerađivačka industrija ....................................................................... 42 4.6. Poljoprivreda ................................................................................................................ 43 4.7. Mineralne sirovine ........................................................................................................ 48 4.8. Nezaposlenost na području LAG-a „Zeleni trokut“ ...................................................... 49 4.9. Zaposlenost na području LAG-a.................................................................................... 50 5. TURIZAM ............................................................................................................................ 53 6. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ................................................................................. 62 6.1. Jedinice lokalne samouprave na području LAG-a ......................................................... 62 6.2. Socijalna zaštita ............................................................................................................. 63 6.3. Obrazovanje ................................................................................................................... 65 6.3.1. Predškolski odgoj .................................................................................................... 65 6.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ................................................................................. 67 6.3.3. Srednješkolsko obrazovanje .................................................................................... 69 6.3.4. Visokoškolsko obrazovanje .................................................................................... 70 6.3.5. Glazbene škole ........................................................................................................ 71 6.3.6. Učenički domovi ..................................................................................................... 72 6.4. Zdravstvo ....................................................................................................................... 72 6.5. Civilno društvo .............................................................................................................. 74 6.6. Društveni domovi i vatrogasna društva na području LAG-a ......................................... 74 6.7. Vjerske zajednice ........................................................................................................... 75 6.8. Kultura, sport i rekreacija .............................................................................................. 76 7. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE I KULTURNA DOBRA ............................................ 77 8. ZAŠTITA OKOLIŠA ........................................................................................................... 80 9. SWOT ANALIZA ................................................................................................................ 81 10. RAZVOJNA VIZIJA ......................................................................................................... 91 10.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja ................................................................. 92 10.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i očekivanih rezultata po mjerama ............................................................................................................ 92 11. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE .......................................................................... 103 11.1. Značajke partnerstva .................................................................................................. 103 11.2. Primjena načela „odozdo prema gore“ ...................................................................... 106 11.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ............................................... 110 11.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima ............................................................... 113 11.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš......................................................................... 115 11.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći ....................... 115 11.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2012.-2013. godine ..... 117 11.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti .................................................................. 118 11.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i načini sprječavanja sukoba interesa ............................................ 122 11.10. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima............................................... 125 12. ZAKLJUČNE NAPOMENE............................................................................................ 128 UVOD Lokalna razvojna strategija LAG-a Zeleni trokut temeljni je planski dokument prema kojemu će se odvijati aktivnosti u funkciji održivog i ujednačenog razvoja područja koje obuhvaća tri jedinice lokalne samouprave: Grad Novsku, Grad Lipik i Grada Pakrac. Strategija je kruna jednogodišnjeg zahtjevnog i odgovornog rada, a njezina svrha je postizanje sinergije vlastitih potencijala i snaga s ciljem gospodarskog i društvenog razvoja područja LAG-a, te poboljšanja kvalitete života i rada lokalnog stanovništva. Metodologija izrade Strategije temelji se na „bottom up“ pristupu, što znači da čitava lokalna zajednica ima ključnu ulogu u oblikovanju prioriteta razvoja koji najbolje odgovaraju potrebama zajednice. Kroz niz radionica i sastanaka s brojnim predstavnicima različitih interesnih skupina iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora s ovoga područja, identificirani su ključni razvojni problemi, kao i raspoloživi potencijali i mogućnosti temeljem kojih je izrađena SWOT analiza, te tako oblikovani razvojni ciljevi, mjere i aktivnosti za njihovo ostvarenje. Strateški ciljevi i mjere zadani ovom Strategijom biti će ostvareni kroz čitav niz projekata svih dionika razvoja sazdanih u akcijskom planu provedbe Lokalne razvojne strategije na godišnjoj razini. S obzirom da je poljoprivreda vrlo važna gospodarska grana na cijelom području LAG-a „Zeleni trokut“, u Strategiji je stavljen vrlo važan naglasak na daljnjem unapređenju poljoprivredne proizvodnje što je u izravnoj vezi s prioritetnim osima politike ruralnog razvoja Europske unije. Također je stavljen naglasak na stvaranje pozitivnog okruženja koji će stanovnicima LAG-a pružiti mogućnosti stjecanja prihoda jačanjem vlastitih kapaciteta kao i na razvoj ukupne ruralne infrastrukture koja omogućuje kvalitetan život u prirodnom okruženju. Tijekom izrade posebna pažnja se usmjerila na usklađivanje Lokalne razvojne strategije sa strateškim razvojnim dokumentima na županijskoj i nacionalnoj razini: Nacionalnim strateškim referentnim okvirom 2012.-2013., Strategijom ruralnog razvoja 2008.-2013., Županijskom razvojnom strategijom Požeško-slavonske županije 2011.-2013., Županijskom razvojnom strategijom Sisačko-moslavačke županije 2011.-2013., te smjernicama IPARD programa za razvoj ruralnih područja Republike Hrvatske koje su usklađene s krovnim programom za razvoj ruralnih područja Europske unije. 1 Lokalna razvojna strategija usmjerena je na glavne pokretače razvoja područja kojeg LAG obuhvaća, a to su ljudi, njihove ideje i potencijali koji će se moći realizirati upravo uz pomoć Lokalne razvojne strategije, LAG-a i LEADER pristupa. Ona je alat koji omogućuje usmjeravanje vlastitih potencijala ka održivom razvoju i jačanju zajednice, te stvara platformu za sinergijsko djelovanje ruralnih zajednica i urbanih cjelina u cilju jačanja njihova zajedničkog identiteta, prepoznatljivosti i jedinstvenosti. Budući da razvojna strategija nije samo dokument nego proces koji traje, njeno usvajanje je tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarenju ciljeva. 2 1. OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-a „ZELENI TROKUT“ LAG „Zeleni trokut“ nalazi se na području zapadne Slavonije, te obuhvaća područje tri zapadno-slavonska grada: Novske, Lipika i Pakraca. LAG se nalazi na rubnim dijelovima Sisačko-moslavačke i Požeško-slavonske županije, a graniči s gradom Garešnicom i općinama Dežanovac i Sirač na sjeveru, općinama Brestovac i Cernik na istoku, općinama Jasenovac i Okučani na jugu, te gradom Kutinom i općinom Lipovljani na zapadu. Slika 1.: Područje LAG-a „Zeleni trokut“ unutar teritorija Republike Hrvatske 3 Grad Novska je najistočniji grad Sisačko-moslavačke županije. Smješten je na jugozapadnim padinama Psunja uz istoimeni potok, u mikroregiji Zavale Ilove Središnje Hrvatske. Prirodna je veza obronaka slavonskog gorja i šuma, te posavske ravnice i voda, s nadmorskom visinom od 90 m do 467 m. Grad Novska na sjeveru graniči s Požeško-slavonskom županijom, a na istoku s Brodsko-posavskom županijom, te je udaljen svega desetak kilometara od državne granice s Bosnom i Hercegovinom. Na području grada nalazi se 15% ukupne površine Parka prirode Lonjsko polje, što je od velikog značaja za razvoj turizma. Područje grada Novske bogato je poljoprivrednim zemljištem, šumom, posebno kvalitetnim slavonskim hrastom, te naftom i prirodnim plinom. Grad Lipik nalazi se na zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije na 154 m nadmorske visine. Prema teritorijalnom ustroju lokalne samouprave, grad Lipik jedan je od pet gradova Županije. Svojim položajem Lipik na zapadu graniči sa Sisačko-moslavačkom županijom, na istoku s područjem grada Pakraca, dok na jugu graniči s Brodsko-posavskom županijom. Grad je smješten u dolini rijeke Pakre, a okružen je šumovitim obroncima Psunja. Još od doba prvog svjetskog rata, Lipik se ističe kao značajno turističko središte Slavonije i poznato lječilište zahvaljujući mnogobrojnim termalnim izvorima. Grad Pakrac nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji, a smješten je na južnim padinama Pakračke gore i sjeverozapadnim padinama Psunja. Nalazi se u dolini rijeke Pakre u zapadnoj Slavoniji na nadmorskoj visini od 178 m. Grad Pakrac graniči s gradom Lipikom sa zapada i općinom Brestovac s istoka, te s Bjelovarsko-bilogorskom županijom na sjeveru i Brodskoposavskom županijom na jugu. U strukturi površine na području grada Pakraca vidljivo dominira poljoprivredno zemljište, gdje zajedno sa šumskim zemljištem čini dio resursne osnove područja grada. 4 Slika 2.: LAG „Zeleni trokut“ Područje LAG-a ima trajnu i vrijednu osnovu za autohtoni gospodarski razvoj. Osim kvalitetnih poljoprivrednih i šumskih površina, prirodnih vrijednosti i resursa, ekološki čistih prostora, to su ljudi, geografsko-prometni položaj, stvorena infrastruktura i ostala kapitalna dobra. Njihovom valorizacijom, područje LAG-a postaje prostor značajnih mogućnosti prostornog razvitka. Zbog svog položaja, karakteristika reljefa, pedoloških osobina, te umjereno kontinentalne klime, područje LAG-a pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju, a blagi obronci Psunja i Papuka pogodni su lokaliteti za voćarsku proizvodnju. Zbog postojećih prirodnih potencijala, bogate gastronomske ponude i tradicije, čitavo područje odlikuje se velikim potencijalom za razvoj ruralnog turizma. 1.1. Površina LAG-a „Zeleni trokut“ Područje Lokalne akcijske grupe „ZELENI TROKUT“ čini područje tri grada: Novska, Lipik i Pakrac, te obuhvaća površinu od 889.82 km² što čini 1,57% ukupnog kopnenog teritorija Republike Hrvatske. 5 Slika 3.:Udio površina jedinica lokalne samouprave u ukupnoj površini LAG-a Površina jedinica lokalnih samouprava u ukupnoj površini LAG-a 35,85% 40,32% Grad Novska Grad Lipik 23,83% Grad Pakrac Grad Novska ima površinu od 319 km², te zauzima 35,85% ukupne površine LAG-a. Na području grada Novske nalaze se 23 naselja i to: Bair, Borovac, Brestača, Brezovac Subocki, Bročice, Jazavica, Kozarice, Kričke, Lovska, Nova Subocka, Novi Grabovac, Novska, Paklenica, Plesmo, Popovac Subocki, Rađenovci, Rajčići, Rajići, Roždanik, Sigetac Novski, Stara Subocka, Stari Grabovac i Voćarica, od kojih samo naselje Novska predstavlja urbano područje. Grad Lipik ima površinu od 212 km², te čini 23,83% ukupne površine LAG-a. Područje grada Lipika obuhvaća 26 naselja, to su: Antunovac, Bjelanovac, Brekinska, Brezine, Bujavica, Bukovčani, Dobrovac, Donji Čaglić, Filipovac, Gaj, Gornji Čaglić, Jagma, Japaga, Klisa, Korita, Kovačevac, Kukunjevac, Lipik, Livađani, Marino Selo, Poljana, Ribnjaci, Skenderovci, Strižičevac, Subocka i Šeovica. Grad Pakrac ima površinu od 358,82 km², te čini 40,32% ukupne površine LAG-a. Područje grada Pakraca obuhvaća ukupno 42 naselja: Badljevina, Batinjani, Bjelajci, Branešci, Brusnik, Bučje, Cicvare, Cikote, Dereza, Donja Obrijež, Donja Šumetlica, Donji Grahovljani, Dragović, Glavica, Gornja Obrijež, Gornja Šumetlica, Gornji Grahovljani, Jakovci, Kapetanovo Polje, Koturić, Kraguj, Kričke, Lipovac, Mali Banovac, Mali Budići, Novi Majur, Omanovac, Ožegovci, Pakrac, Ploštine, Popovci, Prekopakra, Prgomelje, Rogulje, Srednji Grahovljani, Stari Majur, Španovica, Tisovac, Toranj, Veliki Banovac, Veliki Budići. 6 Od ukupno 91 naselja na području LAG-a 15 ih spada u područje s otežanim uvjetima gospodarenja sukladno Pravilniku o područjima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 154/09), što čini 16% ukupnih naselja na području LAG-a. Naselja s otežanim uvjetima gospodarenja jesu: Bjelajci, Cicvare, Gornja Šumetlica, Donja Šumetlica, Cikote, Rogulje, Jakovci, Prgomelje, Glavica, Veliki Budići, Mali Budići, Popovci, Bučje na području grada Pakraca, te Donji Čaglić i Gornji Čaglić na području grada Lipika. Tablica 1.: Površine jedinica lokalne samouprave na području LAG-a „Zeleni trokut“ Jedinica lokalne LAG Grad Novska Grad Lipik Grad Pakrac 889.82 km² 319 km² 212 km² 358,82 km² 100% 35,85% 23,83% 40,32% samouprave Površina (km²) Udio u LAG-a površini „Zeleni trokut“ (%) U strukturi ukupne površine LAG-a, najveći udio čine šumske površine sa 47%, a zatim slijede poljoprivredne površine s 46%. Takva izuzetno povoljna struktura zemljišta predstavlja značajan gospodarski resurs za mikroregiju, posebno za razvoj poljoprivredne proizvodnje i drvoprerađivačke industrije. 1.2. Reljefne i klimatske karakteristike područja LAG-a Područje LAG-a „Zeleni trokut“ pripada širem području prirodno-geografske cjeline zapadne Slavonije kao zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, te istočnom dijelu Sisačkomoslavačke županije. Sa sjeverne i istočne strane okružen je obroncima gorskih masiva Papuka i Psunja, a zapadna i južna strana je pretežito ravničarska. Ravničarska područja nalaze se pretežno uz rijeku Bjelu i Pakru isprepleteni brojnim prirodnim i umjetnim vodotokovima (kanalima), te uz vodotok Veliki Strug (sliv rijeke Save). U reljefnom smislu raznovrsna geološka građa terena uvjetovala je područja dolina, terasa i brežuljaka do 200 m nadmorske visine, te brda koja nadvisuju 200 metara nadmorske visine. Nadmorske visine naselja unutar područja LAG-a kreću se od 90 m do 984 m n.v. (najviši vrh Psunja – Brezovo Polje, ujedno najviši vrh slavonskog sredogorja i Slavonije). 7 Područje LAG-a ima umjerenu kontinentalnu klimu pod veoma jakim maritimnim utjecajem, koju karakteriziraju umjerene hladne zime, topla ljeta i povoljan godišnji raspored oborina uočljivim mikroklimatskim razlikama između planinskih i nizinskih predjela. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10ºC, a u vegetacijskom periodu (IV.-XI. mjeseca) prosječna temperatura iznosi 16ºC. Najtopliji je mjesec srpanj s prosječnom temperaturom od 28ºC, a najhladniji je mjesec siječanj s prosječnom temperaturom od 0,5ºC. Područje LAG-a karakerizira nepovoljan godišnji raspored oborina koje su raspoređene u dva godišnja maksimuma i dva godišnja minimuma što uzrokuje izmjenu sušno-vlažnih razdoblja te manjak oborina u vrijeme kad je ujedno i temperaturni maksimum. Ovakav raspored oborina uzrokuje nedostatak vode u tijeku vegetacije, te izmjenu sušnih sa vlažnim periodima što za posljedicu ima izmjenu oksidacijskih i redukcijskih procesa u tlu koje uzrokuju smanjenje plodnosti tala. Prosječna godišnja količina oborina za područje LAG-a iznosi 900 mm, a u mjesecima vegetacije (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz) padne najviše oborina. Područje LAG-a je prekriveno snijegom u prosjeku 32 dana godišnje. Vjetrovitost je promjenjiva, uglavnom su zastupljeni slabi vjetrovi i tišina, dok su jaki vjetrovi rijetkost. U godišnjoj ruži vjetra na području LAG-a najučestaliji su vjetrovi s istoka, sjeverozapada i zapada, a na prigorskom i podgorskom području vjetrovi su općenito intenzivniji negoli na nižim područjima. U svim sezonama sjeverni je vjetar najjači. U proljeće jednakom jačinom pušu sjeveroistočni i istočni vjetar. Zimi je najslabiji istočnjak, a u ostalim sezonama jugozapadnjak. Prema prosječnim godišnjim vrijednostima relativne vlage zraka može se zaključiti da cijelo područje ima srednju do visoku vlažnost zraka. Zahvaljujući građi planina Papuka, Psunja i Pakračke gore, hidrografska mreža LAG-a je dobro razvijena, te s bogatim vodenim tokovima gravitira u sliv rijeke Save. Planinski predijeli imaju nešto svježiju i vlažniju klimu u odnosu na nizinske predijele, što je pogodovalo razvoju mreža tekućica. Specifičnost ovoga područja čini relativno velik postotak ribnjačarskih površina i čistih rječica pogodnih za ribolov, a posebni vodni resurs čine mineralne i termalne vode na području Lipika. 8 1.3. Pedološka i biovegetacijska obilježja područja LAG-a Različite pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa na ovome prostoru, te specifičnih vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala. Pedološke osobine područja LAG-a dio su pedoloških osobina širega prostora. Na području LAG-a zastupljena su automorfna i hidromorfna tla. U razdjel automorfnih tala pripadaju sva tla (pedoni) za čiji je vodeni režim karakteristično vlaženje samo atmosferskim talozima pri čemu je perkolacija upijene vode slobodna pa nema stagniranja vode i vlaženja koje bi prouzrokovalo proces redukcije. U razdjel hidromorfnih tala pripadaju tla koja karakterizira prekomjerno vlaženje u dijelu profila ili u čitavom tlu. Prekomjernim vlaženjem smatra se stanje kada su sve pore ispunjene vodom koja stagnira ili se sporo kreće zbog čega dolazi do redukcije spojeva željeza, magana i sumpora i procesa oglejavanja. To se događa kada atmosferilije nailaze na nepropusni sloj u tlu iznad kojeg se akumulira „zastojna“ voda ili kad se u tlo infiltriraju alohtone površinske ili podzemne vode ispunjavajući sve pore. Među automorfnim tlima na području LAG-a „Zeleni trokut“ zastupljena su rendzine, eutrično smeđe i lesivirano tlo te distrično smeđe, lesivirano i ranker na kiselim silikatima tla. Distrična smeđa tla formiraju se na kremeno-silikatnim supstrantima s malom količinom bazičnih kationa (pješčenjaci, škriljci, kiseli eruptivi i dr.), a rendzine se formiraju u različitim bioklimatskim uvjetima, na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehaničkim raspadanjem daju karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih podsistemskih jedinica. Najzastupljeije su na filšnim serijama i saharodnim dolomitima. Ova tla su pretežito pod šumom. Međutim, zbog blažih nagiba i nižih terena, dijelom se upotrebljavaju u poljodjelstvu. Ovdje su od grupe hidromorfnih tala zastupljena i amfiglejna i pseudoglejna tla. Pseudoglej karakterizira alterniranje vlažnog i suhog razdoblja, a vezan je za ravničarske terene i terene s blagim nagibima. Pseudoglej je nastao kao izravna posljedica nepovoljnog rasporeda oborina na ovome području. U području riječnih, potočnih dolina i zavala zastupljena su aluvijalna i koluvijalna tla, rendzine, semigleji i eugleji. Na ovom prostoru vegetacijski pokrov prati geomorfološke oblike prostora te se razlikuju dva osnovna tipa vegetacije: brdska i nizinska. Brdski tip vegetacije čine šume bukve, hrasta kitnjaka i lužnjaka, graba, johe, cera, jasena, bagrema, smreke. Također uspijevaju i pitomi kesten, lipa i topola. Najstabilnije biljne zajednice nakon šuma su livade, od kojih su pojedine 9 uz vodotoke i zamočvarene, sa specifičnom vegetacijom /joha, vrbe i dr.). Ostale površine koje nisu pod navedenim tipovima vegetacije su kultivirane te su pod poljoprivrednim kulturama (oranice). Podzemne vode temeljnice pogoduju stvaranju livadsko-močvarnih biljnih pokrova. Poboljšanje kvalitete poljoprivrednog tla na nekim područjima postignuto je i dodatnim meliorativnim zahvatima čime je osigurana zaštita od plavljena. Zone livada i pašnjaka predstavljaju osnovnu bio – ekološku hranidbenu podlogu za razvitak stočarstva i označavaju veliki prirodni potencijal za razvitak proizvodnje hrane. 10 2. STANOVNIŠTVO Stanovništvo je bez sumnje presudna odrednica društveno-ekonomskog razvoja. Razvoj nekog područja prvenstveno ovisi o ljudskim potencijalima i sposobnostima lokalnih stanovnika da iskoriste mogućnosti koje im se pružaju u vlastitom, regionalnom, nacionalnom i europskom okruženju. Shodno tome, svaki stanovnik LAG-a „Zeleni trokut“ je potreban i odgovoran za razvoj područja na kojemu živi. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na području LAG-a živi 28.148 stanovnika u 91 naselju. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 32 stanovnika/km². Demografsko kretanje stanovnika na području LAG-a je negativno, broj stanovnika se između zadnja dva popisa (Popis stanovništva 2001. i Popis stanovništva 2011. godine) smanjio za 5,7% (Tablica 2.) Tablica 2.: Broj, kretanje i gustoća stanovništva na području LAG-a PODRUČJE NOVSKA LIPIK PAKRAC UKUPNO Broj stanovnika (2001.) 14.313 6.674 8.885 29.842 Broj stanovnika (2011.) 13.518 6.170 8.460 28.148 Razlika 2001./2011. -5,5% -7,6% -4,8% -5,7% Gustoća naseljenosti 2011. (st/km²) 42,4 29,1 23,6 31,7 Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis stanovništva 2001. i Popis stanovništva 2011. godine) Depopulacija na području LAG-a uglavnom je izazvana ekonomskim problemima, prvenstveno nezaposlenosti i odlaska u veća urbana središa zbog lakšeg života i mogućnosti bolje zarade, te je uglavnom posljedica sporog oporavka od ratnih aktivnosti. Promatrajući dobnu strukturu stanovništva na području LAG-a može se uvidjeti dominacija radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 65 godina starosti s udjelom od 52%, (Grafikon 1). Također je naglašen proces starenja stanovništva kojeg obilježava opadanje udjela mlađeg stanovništva i povećanje udjela starog stanovništva. 11 Grafikon 1.: Dobna struktura stanovništva područja LAG-a, Popis 2001.godine Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine Promatrajući spolnu strukturu stanovništva na području LAG-a „Zeleni trokut“ može se reći da je odnos broja žena i broja muškaraca uravnotežen (Grafikon 2), iako su žene nešto zastupljenije od muškaraca (za 4%). Grafikon 2.: Struktura stanovništva područja LAG-a prema spolu, Popis stanovništva 2001. godine Struktura stanovništva područja LAG-a prema spolu 48% 52% Žene Muškarci Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine Oko 46% stanovništva na području LAG-a „Zeleni trokut“ živi od rođenja u istom mjestu dok je ostatak doselio iz drugih naselja, od toga 57% iz drugih naselja Republike Hrvatske, a 43% iz inozemstva, najviše iz Bosne i Hercegovine (Tablica 3). Ovakve migracije ponajviše su rezultat ratnih zbivanja na ovome području. 12 Tablica 3.: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima BiH iz ostalih zemalja 14.313 6.746 1.934 1.053 1.702 2.844 2.607 175 19 LIPIK 6.674 2.815 894 880 1.252 820 659 122 7 PAKRAC 8.855 4.112 1.708 711 1.544 740 553 166 26 UKUPNO 29.842 13.673 4.536 2.644 4.498 4.404 3.819 463 52 nepoznato Svega NOVSKA iz druge županije iz drugog grada/naselja iste žuapnije Iz inozemstva iz drugog naselja istog grada od rođenja stanuje u istom naselju ukupan broj stanovnika Doseljeno u naselje stanovanja LAG Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine Prema razini obrazovanja struktura stanovništva LAG-a je izrazazito nepovoljna. Relativno je velik udio niskoobrazovanog stanovništva, pa im je samim time otežan i ulazak na tržište rada, što rezultira većom stopom nezaposlenosti. Oko 53% stanovništva pohađalo je samo osnovnu školu od kojih polovica nema u potpunosti završeno osnovnoškolsko obrazovanje. 42% stanovništva završilo je srednju školu, uključujući i gimnaziju, a više i visoko školovanje ima samo 5% stanovništva, što je znatno manje od državnog prosjeka koji iznosi 12%. (Grafikon 3). 13 Grafikon 3.: Stanovništvo prema završenoj školi i obrazovanju Doktorat Magisterij Fakulteti (sveuč.), umjetničke akademije Viša škola, I. stupanj, stručni studij Srednja škola Osnovna škola 4-7 razreda osnovne škole 1-3 razreda osnovne škole Bez škole 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% Fakulteti Viša 1-3 4-7 (sveuč.), škola, I. umjetnič Magister razreda razreda Osnovna Srednja stupanj, Bez škole Doktorat osnovne osnovne škola ke škola ij stručni škole škole akademij studij e % stanovništva 4% 5% 18% 26% 42% 2,30% 2% 0,50% 0,20% Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine 14 3. STANJE INFRASTRUKTURE Razvijena i kvalitetna infrastruktura preduvjet je za gospodarski i društveni razvoj svakog područja, no ulaganja u razvoj infrastrukture zahtijevaju značajna financijska sredstva. Iako jedinice lokalne samouprave raspolažu s ograničenim sredstvima, na području LAG-a neprestano se ulaže u poboljšanje kvalitete infrastrukture, kako komunalne tako i prometne. Preduvjeti za kvalitetno komunalno i prometno opremanje naselja definirani su prostorno planskom dokumentacijom Gradova. Svi Gradovi u sastavu LAG-a izradili su i usvojili Prostorne planove u sklopu kojih se uređenje naselja, prometne i komunalne infrastrukture ističu kao jedni od glavnih ciljeva. Prostornim planom osigurani su i temeljni uvjeti za ukupni društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša te svrhovito korištenje prostora, prirodnih i kulturnih-povijesnih dobara. S prostornim planovima usklađeni su i svi dokumenti prostornog uređenja niže razine kao i akti provedbe dokumenta prostornog uređenja na području gradova. 3.1. Komunalna infrastruktura 3.1.1. Vodno gospodarski sustav Promatrajući razinu izgrađenosti vodovodne mreže na području LAG-a, može se reći da gotovo 90% stanovništva područja LAG-a ima mogućnost priključka na vodovodnu mrežu, odnosno na području grada Lipika 90% stanovništva, na području grada Pakraca 71% stanovništva, te na području grada Novske svi stanovnici imaju mogućnost priključka na izgrađenu vodovodnu mrežu. Naselja koja nemaju izgrađenu vodopskrbnu mrežu su naselja s vrlo malim brojem stanovnika i naselja koja nisu naseljena. Za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje komunalnog otpada, na području gradova Lipika i Pakraca nadležno je komunalno poduzeće Komunalac d.o.o., Pakrac koje je u suvlasništvu Gradova Pakrac i Lipik, a na području grada Novske nadležno je komunalno poduzeće Novokom d.o.o., Novska koje je u vlasništvu Grada Novske. Vodoopskrbni sustav grada Lipika čini cjelinu s vodoopskrbnim sustavom grada Pakraca, a sastoji se od vodozahvata na potoku Šumetlici, na lokaciji Badnjašica na području grada Pakraca s mogućnošću iskorištavanja od 35 l/s. Zahvat vode se namjerava povećati jer problem opskrbe ovog područja nastaje kada potraje duži sušni period, odnosno u ljetnim mjesecima. Tada zahvaćene količine vode padaju na razinu koja ne zadovoljava potrebu stanovništva s područja ova dva grada. Taj problem biti će riješen izgradnjom akumulacijskog 15 jezera Šumetlica kojom će biti osiguran kontinuirani dotok vode u količini od 200 l/s u vodoopskrbni sustav, te time osigurati dovoljna količina pitke i tehničke vode za potrebe grada Lipika i Pakraca. Projekt izgradnje akumulacije „Šumetlica“ u cjelosti su preuzele Hrvatske vode i isti se priprema za apliciranje za sredstva iz EU fondova. Vodoopsrbni sustav je gravitacioni, dok je manji dio tlačni. Na području grada Lipika vodovodna mreža izgrađena je u svim naseljima sa više od 50 stanovnika (cca 90% stanovništva), osim u naselju Brekinska. Osim nedostatka vode u sustavu, poseban problem čine veliki gubici vode u mreži. Na području grada Pakraca prema sadašnjem stanju izgrađenosti vodoopskrbne mreže, pokrivenost stanovništva javnim vodoopskrbnim sustavom iznosi 71%. Trenutno stanje ne zadovoljava, a najveći problem vodoopskrbe naselja na području grada Pakraca, kao i na području grada Lipika, predstavlja nemogućnost osiguranja dovoljne količine pitke vode u ljetnim mjesecima. Osim pretrpljenih znatnih šteta uzrokovanih ratnim djelovanjem gdje je na nekim mjestima komunalna infrastruktura u potpunosti devastirana, izgrađeni sustavi su dotrajali te oni ne udovoljavaju novim tehničkim uvjetima za opskrbu pitkom vodom i odvodnju. Komunalac d.o.o. Pakrac poduzima niz mjera za sanaciju postojećih gubitaka vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, podizanja kvalitete vode izvođenjem zahvata i ugradnjom sustava na postojećem vodozahvatu u Šumetlici. Poduzeće Komunalac d.o.o. također aplicira i priprema u suradnji s Hrvatskim vodama i stručnim službama u gradovima Pakrac i Lipik projekte rekonstrukcije, te izgradnje i proširenja sustava vodoopskrbe u pojedinim naseljima. Vodoopskrbni sustav ne pokriva sva naselja na području grada Pakraca, te je prisutan nesrazmjeran broj korisnika postojeće usluge u odnosi na postojeću izgrađenu mrežu što znatno povećava troškove održavanja sustava. Stoga je u postupku rješavanje imovinsko pravnih odnosa zemljišta na području obuhvata projekta izgradnje sustava vodoopskrbe naselja sjeverozapadnog područja Grada Pakraca (III faza), kojim je predviđena izgradnja vodovodne mreže u 11 naselja. Najveći problem vezan za vodoopskrbu naselja u kojima ne postoji javni vodopskrbni sustav su seoski vodovodi. Isti su izgrađeni prije Domovinskog rata i pretrpjeli su znatna oštećenja, te ne postoji nikakva projektna dokumentacija vezana za njihovu izgradnju, a samim time niti potrebne dozvole. Povratkom stanovništva nameće se potreba obnove i stavljanje u funkciju seoskih vodovoda što iziskuje znatna financijska sredstva potrebna za obnovu ali i daljnje financiranje održavanja istih. Seoski vodovodi nisu u javnom sustavu iz kojeg proizlaze određena prava i 16 obaveze korisnika i isporučitelja usluge, a korisnici nisu u mogućnosti i/ili ne žele uspostavu bilo kakvog javnog sustava jer su stava da su oni izgradili iste. Na području grada Novske, sustav vodoopskrbe zasniva se na dobavi vode iz vodocrpilišta Drenov Bok. Obzirom na potencijalnu (procijenjenu) izdašnost vodonosnog sloja i zdenca na području Drenov Bok sa 150 l/s, uz buduće reduciranje gubitaka u mreži, biti će moguće temeljem navedenih resursa i proširenog sustava vodoopskrbe pokriti čitavo područje grada Novske. Vodoopskrbni sustav grada Novske u cjelosti je izgrađen, te zadovoljava potrebe stanovništva i gospodarstva za pitkom vodom. S obzirom na planirano povećanje broja stanovnika, ukupni vodoopskrbni sustav grada Novske predviđen je kao dio regionalnog Sisačko-moslavačkog vodoopskrbnog sustava, ali sa vezom i na druge sustave (Brodskoposavski). Stoga se planira izgradnja - proširenje postojećeg vodoopskrbnog sustava u pravcu Novska – Borovac, te u pravcu Novska – Nova Subocka koji predstavljaju dijelove budućeg regionalnog sustava uz povezivanje prema Okučanima i Lipovljanima. Nakon toga realizirala bi se vodoopskrba na relaciji Novska – Kozarice – N. Grabovac. Time bi se osigurale veze regionalnih sustava Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županije preko ovog područja. 3.1.2. Odvodnja Problemu odvodnje i pročišćavanje sanitarnih i industrijskih otpadnih voda svakako se mora posvetiti posebna pažnja, i to prije svega zbog očuvanja prirodnih kvaliteta svih površinskih i podzemnih tokova na podučju LAG-a i njihove zaštite od zagađivanja. To je ujedno i jedan od osnovnih preduvjeta za ostanak stanovništva i razvoj gospodarstva na ovome području. Komunalna mreža za odvodnju, te sustavi za pročišćavanje otpadnih voda na području LAG-a nisu u većoj mjeri izgrađeni, te ista ne zadovoljava i u pogledu vodonepropusnosti. Sustavi odvodnje otpadnih voda mješovitog su tipa pri čemu se oborinska i otpadna voda ispuštaju bez obrade neposredno u recepijent (lokalni potoci, rijeke, kanali uz prometnice) ili u kolektor putem kojeg otpadne vode idu na uređaj za pročišćavanje, te se direktno ispuštaju u vodotoke. U naseljima bez izgrađenog kanalizacijskog sustava zagađene vode iz domaćinstava trenutno se djelomično prihvaćaju u sabirne jame i rjeđe u septičke jame, koje su često nepropisno izvedene tako da zagađuju okolni teren. Mulj iz sabirnih i septičkih jama se povremeno nekontrolirano odvozi cisternama i isto tako nekontrolirano ispušta na okolne terene. 17 Gospodarsko-tehnički uvjeti nameću potrebu ispravnog i kvalitetnog rješenja odvodnje, te se pored sanacije potojeće planira i izgradnja nove kanalizacijske mreže u naselju Japaga, naseljima Pakrac, Prekopakra i Kusonje u Pakracu u ulicama u kojima ista nije izgrađena, te izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda od Novske do Borovca. Trenutno se izvode radovi na izgradnji kanalizacijske mreže kroz naselje Nova Subocka u Novskoj, Poljane u Lipiku, te Badljevina u Pakracu. Jedinice lokalnih samouprava kontinuirano rade na izgradnji, sanaciji i proširenju javnog kanalizacijskog sustava, no daljnji tijek izgradnje kanalizacijskih sustava ovisi isključivo o mogućnostima financiranja izgradnje istih s obzirom da se radi o velikim infrastrukturnim projektima za koje je potrebno prvo izraditi projektno-tehničku dokumentaciju i ishoditi potrebne dozvole i suglasnosti što zahtjeva visoka investicijska ulaganja, te predstavlja dugotrajan proces. Odvodnja otpadnih voda na području grada Pakraca i Lipika s prigradskim naseljima riješena je izgrađenim glavnim kolektorom od betonskih cijevi u dužini od 9.000 m, te uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u Dobrovcu koji je u funkciji od 2003. godine. Postojećim sustavom odvodnje upravlja komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. Pakrac, a u tijeku je priprema projekta „Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pakrac – Lipik“. Projektom je predviđeno da će se na području aglomeracije, odnosno na dijelu području grada Pakraca, izgraditi glavni kolektor do naselja Kusonje, te kanalizacijska mreža u naseljima grada Pakraca i Lipika u kojima ista nije izgrađena i sanirati postojeći kanalizacijski sustavi i kolektor. Projektom je predviđeno pročistač otpadnih voda u Dobrovcu tehnički uskladiti s EU standardima izvođenjem svih potrebnih radova i ugradnjom sustava koji će isto omogućiti. Projekt će aplicirati na natječaj za sredstva iz EU fondova, te se priprema u suradnji s Hrvatskim vodama koje isti i financiraju. Na području grada Lipika sustav odvodnje izgrađen je u 3 naselja: Lipik, Filipovac i Dobrovac. Kanalizacijska mreža za naselja Poljana i Gaj je u izgradnji, dok je kanalizacijska mreža za naselje Japaga u pripremi za izgradnju. Na području grada Pakraca pokrivenost stanovništva javnim sustavom odvodnje iznosi 68%. Sustav odvodnje izgrađen je u naseljima Pakrac, Prekopakra i Kusonje, a u tijeku je izvođenje radova na odvodnji i pročišćavanju kanalizacijskih voda u naselju Badljevina. Na području grada Novske izgrađena je osnovna kolektorska mreža mješovitog sustava odvodnje i nešto sekundarne kanalske mreže uglavnom mješovitog sustava, uključivo dio 18 glavnih kolektora. Nepročišćene otpadne vode grada Novske direktno se putem kolektora upuštaju u vodotok Novska što ima vrlo nepovoljan utjecaj na okoliš. Grad Novska koninuirano radi na rješavanju ovoga problema, no zbog nedostatka financijskih sredstava proces izgradnje je usporen. U pripremi je izgradnja dijelova osnovne kolektorske mreže i manjih sekundarnih kanala. Postotak izgrađenosti kanalizacijske mreže na području grada Novske iznosi 62%. Trenutno stanje ne zadovoljava, te je zbog takve situacije Grad započeo s izradom projektne dokumentacije i iznalaženjem sredstava za njihovu realizaciju. Najčešće probleme predstavlja rješavanje imovinsko pravnih odnosa jer dio trase prelazi preko privatnih zemljišta, te iznalaženje sredstava za njihovu realizaciju. Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Novske planirana je na južnom području naselja Bročice, te je projektiran za opterećenje do 2030. godine, te faznu izgradnju uređaja. U prvoj fazi će se izgraditi uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda, a drugu fazu predstavlja izgradnja kompletnog biološkog stupnja pročišćavanja. Također, izrađena je projektna dokumentacija za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda od Novske do Borovca na istočnom dijelu grada zajedno s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Trenutno se izvode radovi na izgradnji kanalizacije kroz naselje Nova Subocka u dužini od cca 6 km. Može se zaključiti da se područja objedinjena ovom Lokalnom akcijskom grupom susreću s istim problemima po pitanju odvodnje, te iako jedinice lokalne samouprave na području LAG-a kontinuirano rade na poboljšanju kanalizacijske mreže, zbog visokih troškova ulaganja i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa rješavanje ovog problema biti će usporeno. S druge strane, zadovoljenje osnovnih komunalnih potreba svakako će doprinijeti povratku stanovništva, te onda i njegovu ostanku na ovome području i osiguranju preduvjeta za gospodarski i svaki drugi razvitak. Stoga će se izgradnji ove vrste infrastrukture posvetiti posebna pozornost. 3.1.3. Postupanje s otpadom Zbrinjavanje otpada postaje jedan od glavnih problema zaštite okoliša kako u cijeloj regiji, tako i na području LAG-a „Zeleni trokut“, posebice u pogledu održivog razvoja. Komunalni otpad se odlaže na definirana odlagališta, odnosno na dvije lokacije – odlagalište Crkvište u Pakracu i Kurjakana u Novskoj. Rješenje problema održivog upravljanja otpadom na području LAG-a zahtijeva znatna ulaganja u saniranje, zatvaranje i prenamjenu postojećih 19 odlagališta otpada, te izgradnju reciklažnih dvorišta. Većina naselja na području LAG-a ima zelene otoke za selektiranje otpada, no planira se i daljnje širenje mreže istih. Kao jedan od problema može se istaknuti nedovoljna osvještenost stanovništva o potrebi recikliranja, te nedovoljna odgovornost kod primarnog selektiranja otpada. Na području LAG-a provode se brojne akcije za čišćenje divljih odlagališta, te je vidljiv konstantan trend smanjenja broja istih. Dok se manja količina otpada može ukloniti, veliki problem u financijskom i organizacijskom smislu predstavlja građevinski otpad koji se u većoj mjeri odlaže slobodno na otvorenom ili nekontroliranom odlagalištu. Trenutno je na području LAG-a izgrađena jedna deponija građevinskog otpada na području grada Lipika koja se prostire na površini od cca 2 ha na mjestu Starog rudnika pijeska u Jagmi. Građevinski otpad na području grada Pakraca rješavan je zatrpavanjem postojećih depresija nasipavanjem i planiranjem zemljanog sloja po zapunjavanju istih. Zakonskom regulativom propisano je postojanje reciklažnih dvorišta za posebni i građevinski otpad na području svake jedinice lokalne samouprave, na čemu se na području LAG-a kontinuirano radi te su predviđene lokacije za deponije građevinskog otpada, no zbog problema nedovoljnih financijskih sredstava, ovaj proces je usporen. Prikupljanje i odvoz otpada na području grada Lipika i Pakraca obavlja „Komunalac“ d.o.o. iz Pakraca, koji prikupljeni otpad odlaže na legalnoj sanitarnoj deponiji - odlagalište Crkvište kraj Pakraca površine 37.000 km². Odlagalište je smješteno na Krndiji, a teren je prekriven gustom šumom i debelim pedološkim pokrivačem. No zbog ratnih zbivanja velik dio ovog područja je označen kao područje visokog rizika od zaostalih minsko eksplozivnih sredstava. Odlagalište komunalnog otpada Crkvište ne udovoljava novijim propisima te je pokrenut postupak za njegovu sanaciju. Izrađena je studija utjecaja na okoliš i ishođena je građevinska dozvola. Kroz realizaciju predmetnog projekta izvršiti će se radovi na sanaciji odlagališta i ostvariti uvjeti za daljnje korištenje tog odlagališta komunalnog otpada. Projekt je putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost apliciran za sredstva iz EU fondova. Na lokaciji sadašnje deponije Crkvište predviđeno je izgraditi transfer stanicu sa reciklažnim dvorištem, gdje će se sabirati i sortirati glomazni otpad, papir, staklo, metal, PVC i drugi otpad, te vagati i otpremati krajnjem korisniku na preradu. Na odlagalištu Crkvište planirano je u periodu do 2014. godine urediti objekte za obradu bio-razgradivog otpada, a sve ovisno o mogućnosti osiguranja potrebnih sredstava za radove. Nakon zatvaranja i saniranja odlagališta komunalnog otpada Crkvište, deponiranje komunalnog otpada, sukladno postojećoj zakonskoj 20 regulativi, će se morati vršiti na novoizgrađenom regionalnom, odnosno županijskom odlagalištu. Na području grada Novske sakupljanje i odvoz otpada obavlja Novokom d.o.o. iz Novske, te prikupljeni otpad odlaže na odlagalište Kurjakana koje je u procesu sanacije i zatvaranja uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Planskim dokumentima utvrđena je nova lokacija građevine za zbrinjavanje otpada unutar područja naselja Rađenovci, a do tada će se i dalje koristiti postojeće odlagalište otpada Kurjakana. Ključni problem predstavlja nepostojanje deponije građevinskog otpada, te još uvijek nepoznata lokacija Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Sisačko-moslavačke županije. Lokacija postojećeg odlagališta otpada Kurjakana, kao i planiranog odlagališta na lokaciji Rađenovci razmatraju se kao dvije od potencijalnih šest lokacija. Ukoliko za ŽCGO bude odabrana druga lokacija, postojeće odlagalište Kurjakana zadržati će se u funkciji pretovarne stanice. 3.1.4. Energetski sustav Električna energija Električna energija je najzastupljeniji energent na području LAG-a. Iako je opskrba električnom energijom u većini naselja na području LAG-a zadovoljavajuća, pojedina naselja nemaju provedenu elektroenergetsku mrežu što predstavlja veliki problem za poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze na tim područjima. Važno je napomenuti da takva područja predstavljaju i veliki potencijal za razvoj ruralnog turizma gdje postoji interes vlasnika nekretnina za uređenje i registraciju smještajnih kapaciteta (npr. područje Lipičkih vinograda), a upravo ovaj nedostatak osnovna je prepreka za njihovu realizaciju. Za rješavanje navedenog problema postoji izrađena projekta dokumentacija, no s obzirom da se radi o velikim ulaganjima, jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno financijskih sredstava za njihovu provedbu. Osim izgradnje trafostanica, u nekim područjima potrebno je izvršiti rekonstrukciju dijelova elektroenergetske mreže. Također, jedan od problema opskrbe električnom energijom na području LAG-a navodi se i nepostojanje trafostanica dovoljnih jačina na području novoizgrađenih gospodarskih zona kao osnovnog preduvjeta za njihov razvoj, te nedovoljna osvještenost stanovnika, lokalnih aktera i poduzetnika o jačim potrebama korištenja alternativnih izvora energije. 21 Javna rasvjeta Javna rasvjeta provedena je u većini naselja na području LAG-a, te se postupno zamjenjuje ekološkom rasvjetom. Naselja u kojoj nije provedena javna rasvjeta su udaljena naselja bez stanovnika ili s vrlo malim brojem stanovnika. Problem javne rasvjete se ogleda u dotrajalim svjetlosnim armaturama koje ne prate današnje standarde u pogledu minimalnog svjetlosnog zagađenja i svjetlotehnike, a s druge strane u postojećoj rasvjeti u velikoj mjeri su ugrađene živine svjetiljke, koje ne spadaju u ekološke, a zbog svog odnosa potrošene energije i osvjetljenosti tijekom svog vijeka trajanja ne predstavljaju štedne, odnosno ekonomične svjetlosne izvore. Proces uvođenja ekološke i energetski učinkovite javne rasvjete na području LAG-a usporen je zbog nedostatka potrebnih financijskih sredstava. Području grada Novske javna rasvjeta je izgrađena u cjelosti (100%), a putem Fonda za zaštitu okoliša Grad Novska je 2011. godine započeo s zamjenom postojeće rasvjete ekološkom, te će se ti radovi nastaviti i u ovoj godini. Na području grada Lipika javna rasvjeta je izgrađena u svim naseljima s više od 50 stanovnika, a u postupku je realizacija projekta uštede na potrošnji. Na području grada Pakraca javna rasvjeta izgrađena je u svim naseljenim naseljima, a eko rasvjeta planirana je na 43 stupna mjesta na novoizgrađenoj prometnici u gradu, sa novim armaturama i metal-halogenim izvorima svjetla snage 150W odnosno 70W sa mogućnošću regulacije. Također je planirana, kao pilot projekt, zamjena natrijevih izvora svjetlosti u postojećim armaturama sa led izvorima svjetlosti na 8 stupnih mjesta u užem centru grada. Plinska mreža Plinska mreža na području LAG-a je vrlo razvijena, no i dalje većina domaćinstava za zagrijavanje koriste kruta goriva, te loživo ulje. Izgrađenom plinskom mrežom omogućena je sigurna i trajna opskrba plinom građana i gospodarstava na području LAG-a, a mogućnost priključka na plinsku mrežu ima više od 90% stanovništva područja LAG-a. Područje grada Lipika i Pakraca napaja se zemnim plinom iz magistralnog visokotlačnog plinovoda koji prolazi područjem od Janje Lipe – Dobrovec – Pakrac – Daruvar, a Pakrac plin d.o.o. obavlja distribuciju prirodnog plina u naselja. Na području grada Lipika plinska mreža je izgrađena u svim naseljima sa više od 50 stanovnika, a na području grada Pakraca plinska mreža izgrađena je u naseljima Pakrac, Prekopakra, Kusonje i Badljevina i ukupne je duljine 22 cca 73 km. Većina pakračke i lipičke plinske mreže u prosjeku je stara 40 godina, te je izuzetno dotrajala ili razorena tijekom ratnih aktivnosti, stoga je potrebna hitna zamjena u većem dijelu kako bi se smanjili gubici, te kako bi se sustav doveo do odgovarajuće mjere sigurnosti što zahtjeva izuzetno velika ulaganja. Izrađeni su projekti za proširenje plinske mreže u 11 sjevernih naselja Grada Pakraca, a realizacija ovisi o mogućnostima osiguranja financijskih sredstava. Opskrba plinom područja Grada Novske realizira se preko magistralnog plinovoda Ivanić Grad – Kutina – Novska, a distribuciju prirodnog plina u naselja obavlja Plin-projekt Novska d.o.o. Na području grada Novske nastavno na mjerno redukcijsku stanicu Novska izgrađena je distributivna plinska mreža u naseljima, tako da danas 97% građana ima mogućnost priključka na plinsku mrežu. Obnovljivi izvori energije i ušteda energije Na području LAG-a postoje značajne mogućnosti korištenja različitih obnovljivih izvora, posebno biomase zbog blizine sirovine i razvijene drvoprerađivačke industrije što omogućuje korištenje pilovine u proizvodnom procesu drvnih peleta. Važnost energenata dobivenih iz biomase (biodizel, bioplin, bioetanol) je prepoznata na području LAG-a gdje postoji nekoliko pogona za proizvodnju biomase, ali se ne koristi u mjeri koja bi ga činila značajnim energetskim izvorom. Primjena sunčeve energije na području LAG-a zbog visokih investicijskih troškova ograničena je na relativno mali broj sustava za proizvodnju tople vode u kućanstvima i poslovnim objektima. Kada govorimo o obnovljivim izvorima energije, kao jedan od nedostataka može se navesti nedovoljna pripremljenost za izradu projekata obnovljive energije i energetske učinkovitosti, te nedovoljna informiranost o mogućnostima korištenja potpora EU fondova i programa poticanja korištenja obnovljivih izvora energije. S ciljem podizanja svijesti građanstva o efikasnoj potrošnji energije, te poticanja primjene ekonomski isplativih i energetski učinkovitih tehnologija, materijala i usluga, u začecima su projekti uštede energije, odnosno projekti poboljšanja energetske učinkovitosti javnih objekata po principu održive gradnje, što ujedno predstavlja jedan od potencijala za jače korištenje potpornih mjera za ulaganja u učinkovitost javnih objekata, vrtića, škola, društvenih domova i dr. 23 3.2. Prometna infrastruktura 3.2.1. Cestovna infrastruktura LAG „Zeleni trokut“ ima dobar geoprometni položaj određen sustavom državnih cestovnih pravaca, te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Na sjevernom i istočnom dijelu LAG-a, posebice na području grada Pakraca, postoje ograničenja uzrokovana prirodnim karakteristikama obližnjeg Psunja i Papuka. Od posebnog značaja za gospodarski razvoj područja LAG-a je Autoceste A-3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) koja prolazi kroz Novsku, te osigurava vrlo dobru prometnu povezanost u pravcu zapada (grad Zagreb – državno središte i gradovi Kutina, Ivanić Grad) i istoka prema gradovima Nova Gradiška i Slavonski Brod. Prometne koridore na području grada Novske, a posebno autocestu prate i koridori magistralnih naftovoda i plinovoda koji su izgrađeni ili planirani uz postojeći pravac autoceste A-3. Prema tome, isto kao što glavni prometni pravci tranzitiraju područje LAG-a, tako to područje predstavlja prostor tranzita glavnih – magistralnih naftovoda za međunarodni transport. Slika 4: Cestovna infrastruktura na području LAG-a Izvor: www.auto-karta-hrvatske.com, preuzeto 18.04.2012. U sastavu javnih kategoriziranih cesta prostorom LAG-a prolazi 5 trasa državnih cesta. Trasa državne ceste D-5 nalazi se i na trasi europskog prometnog pravca E661 koji predstavlja jednu od transverzalnih prometnih veza srednje Europe i Jadrana. Postojeće trase navedenih prometnih pravaca definiranih u okviru državnih cesta imaju probleme i ograničenja jer su 24 nastale na matricama starih cesta, te su projektirane i izvedene u vrijeme tadašnjih standarda koji su danas izmijenjeni. Osim toga jedan od najznačajnijih problema je naseljenost trase, odnosno prolaz trase kroz građevinska područja naselja. Sve to negativno utječe na razinu prometnih usluga i sigurnost prometnih tokova. Stoga su to i osnovni razlozi planiranja i formiranja novih koridora promatranih cestovnih pravaca. Tablica 4.: Postojeće javne ceste na području LAG-a Područje Red. br. 1. Red. br. Ozn. ceste AUTOCESTE NOVSKA A3 Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac DRŽAVNE CESTE LIPIK 1. D5 GP Terezino polje – (gr. R.M.) – Virovitica – V. Zdeci – Daruvar – Okučani – GP St. Gradiška (gr. R. BiH) D47 Lipik (D-5) – Novska – H. Dubica – H. Kostajnica – Dvor (D-6) PAKRAC LIPIK 2. 3. NOVSKA PAKRAC D-38 4. PAKRAC D-26 5. Red. br. 1 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. NOVSKA D-312 Pakrac (D-5) – Požega – Pleternica – Đakovo (D-7) Sv. Ivan Zelina D-3 – Vrbovec – Čazma – Garešnica – Badljevina (D-5) D-47 – Novska ŽUPANIJSKE CESTE LIPIK LIPIK PAKRAC LIPIK LIPIK LIPIK LIPIK PAKRAC PAKRAC LIPIK 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Naziv dionica PAKRAC LIPIK LIPIK NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA Ž3168 Ž3169 Ž3272 Ž3291 Ž4094 Ž4095 Ž4096 Ž4097 Ž4098 Uljanik (D26) – Poljana – Međurić – B. Jaruga (Ž3124) D26 – Trojeglava – Badljevina (D5) Ž – 3172 Badljevina – D5 Ž 3170 – Pakrani – Sirač – Dereza – D5 Marino Selo – Ž3168 - Antunovac Brezine – Ž4236 Poljana (Ž4236) – Janja Lipa Donja Obrijež – Gornja Obrijež – D5 Prekopakra – Pakrac (D5) Ž4099 Pakrac (D38) - Šeovica Ž4112 Ž4236 Ž3124 Ž3209 Ž3213 Ž3215 Ž3217 Ž3249 Ž3250 Ž3251 D47 – Jagma - Subocka Poljana (Ž3168) – Gaj – Kukunjevac – Dobrovac – (D47) D43 – Bunjani – Voloder – Kutina – Novska (D47) Topolovac-Gušće-Puska-Jasenovac Gojlo – Piljenice Kraljeva Velika (l33138) – Lipovljani – Ž3124 Kozarice (L33141) – D47 Nova Subocka (Ž3124) – St. Subocka – Krapje (Ž3209) Novska (D312) – Bročice – D47 Novska: Ž3250 – Želj. postaja 25 21. 22. Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. NOVSKA NOVSKA Tablica 4 – nastavak – županijske ceste Ž3252 Novska (D312) – Okučani (D5) Ž3253 D47 – Košutarica - Mlaka LOKALNE CESTE LIPIK NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA NOVSKA LIPIK L 33073 L 33137 L 33138 L 33139 L 33140 L 33141 L 33142 L 33143 L 33144 L 33145 L 37140 LIPIK L 37149 PAKRAC PAKRAC NOVSKA NOVSKA PAKRAC PAKRAC LIPIK LIPIK PAKRAC LIPIK PAKRAC L 37151 L 37157 L 33179 L 33184 L 41001 L 41002 L 41003 Jamarica (Ž 3216) - Janja lipa - Brezine (Ž4095) Piljenice (Ž3213) – Lipovljani (Ž3215) Piljenice (3213) – Kraljeva Velika (Ž3215) L 33138 – Trebež Stara Subocka (Ž3249) – Sigetac Lipovljani (Ž3124) – Kozarice (Ž3217) L 33141 – Novi Grabovac (L 1006) Ž 3124 – Ž3217 Rajić (Ž3252) – željeznička postaja Rajčići – Rajić (Ž3252) Kaniška Iva ( Ž 3167 ) – Ribnjaci -Marino selo (Ž4094) L37150 – Golubinjak – Drlež –Trojeglava - Goveđe Polje - Brekinska ( L 41004) Gornji Sređani (D26) - D5 Miljanovac (Ž 3173) – Badljevina (D5) D 47 – Bair - Popovac Višnjica – D47 L41004 Kapetanovo Polje - Donja Obrijež (Ž 4097) Badljevina (D5) – Dereza (L 37155) Antunovac ( Ž 3168 ) - Gaj (Ž 4236) L 41004 Gaj (Ž4236) – Toranj - L41005 L 41005 Gornja Obrijež (Ž4097) – Batinjani -Kukunjevac (Ž4236) LIPIK L 41006 L 33073 – Bujavica – Lovska -N.Grabovac - Kozarice (Ž3217) Kukunjevac (Ž4236) - željez. kolodvor Subocka (Ž4112) - D5 Lipik (D5) - L33179 Omanovac – D5 Ploštine – Donja Obrijež (Ž 4097) D5 – Stari Majur – Novi Majur – Prekopakra (Ž 4098) Batinjani (L 41005) – Prekopakra (Ž 4098) LIPIK L 41007 LIPIK L 41008 LIPIK L 41009 PAKRAC L 41010 PAKRAC L 41011 PAKRAC L 41012 PAKRAC L 41013 LIPIK 30. L 41014 Klisa - D5 PAKRAC LIPIK 31. L 41015 Ž4099 – Japaga PAKRAC 32. PAKRAC L 41016 Ž 4099 – Kraguj 33. PAKRAC L 41017 Španovica (D38) – G. Šumetlica Izvor: Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke i Požeško-slavonske županije 26 Može se reći da ukupni prometni sustav (postojeći i planirani pravci) osigurava visoku razinu standarda prometnog povezivanja koji se ostvaruje kroz preplitanje državnih, županijskih i lokalnih cesta. Prateći sadržaj uz postojeću prometnu infrastrukturu dijelom su već realizirani pa je tako uz pravac autoceste A-3 već izgrađen niz prostora s namjenom odmorišta – parkirališta, benzinskih postaja i ugostiteljsko-turističkih objekata. Prioritet u unapređenju cestovne infrastrukture je saniranje i rekonstrukcija cesta, te izgradnja obilaznih pravaca s pratećom infrastrukturom građevina. Javni prijevoz putnika obavljaju ovlašteni koncesionari autobusnog prometa. Na području LAG-a djeluje Autoprometno poduzeće d.d., Požega i Čazmatrans-Nova d.d., Čazma, te jedan pružatelj taxi usluga. Prostor LAG-a povezuje mreža od 22 pravca županijskih cesta ukupne dužine 146,45 km, te 33 dionica lokalnih cesta ukupne dužine 140,90 km. 95% županijskih cesta je asfaltirano, dok je lokalnih asfaltirano 86%. Tablica 5.: Dužina kolnika županijskih cesta na području LAG-a PODRUČJE Dužina kolnika (km) asfalt makadam ukupno NOVSKA 85,6 2,7 88,3 LIPIK 34,30 3,20 37,50 PAKRAC 19,85 0,80 20,65 UKUPNO LAG 139,75 6,70 146,45 Izvor: Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke i Požeško-slavonske županije Tablica 6.: Dužina kolnika lokalnih cesta na području LAG-a PODRUČJE Dužina kolnika (km) asfalt makadam ukupno NOVSKA 52,40 2,2 54,6 LIPIK 29,30 9,80 39,10 PAKRAC 39,30 7,90 47,20 UKUPNO LAG 121,00 19,90 140,90 Izvor: Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke i Požeško-slavonske županije 27 Loše stanje mreže nerazvrstanih cesta predstavlja daljnju zapreku socijalno-gospodarskom razvoju, stoga su potrebna ulaganja u izgradnju i adaptaciju nerazvrstanih cesta. Najveći problem nerazvrstanih cesta javlja se na području grada Pakraca, gdje je zbog ukupne duljine nerazvrstanih cesta na području grada, brdovitog terena, te nenaseljenosti uz prometnice, otežano ulaganje u održavanje istih iz proračuna Grada zbog nedostatka financijskih sredstava. Stoga će se Grad u budućnosti više usmjeriti na vanjske izvore financiranja. No veliki problem u poduzimanju aktivnosti uređenja nerazvrstanih cesta iz sredstava fondova EU predstavlja neusklađenost stanja nerazvrstanih cesta u katastrima, zemljišnim knjigama i na terenu, vezano za vlasništvo i/ili lokaciju što je osnovni preduvjet za apliciranje projekata na iste. Tablica 7.: Dužina nerazvrstanih cesta na području LAG-a PODRUČJE Duljina kolnika (km) NOVSKA 61 LIPIK 64 PAKRAC 860 UKUPNO LAG 985 Izvor: Jedinice lokalne samouprave U pojedinim naseljima na području LAG-a javlja se problem nedovoljne izgrađenosti nogostupa, a postojeće nogostupe potrebno je obnoviti u većoj mjeri. Iako jedinice lokalne samouprave kontinuirano ulažu u izgradnju i sanaciju nogostupa na svom području, zbog nedostatka financijskih sredstava za izradu projekata i same izgradnje, proces rješavanja ovog problema je usporen, što se posebno ističe u ruralnim naseljima. 3.2.2. Željeznička infrastruktura Od svih oblika prijevoza željeznički prijevoz je ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza održiv na dugi rok. Preusmjeravanjem dijela prometa s ceste na željeznicu, posebno teretnog prometa sačuvale bi se cestovne prometnice. Željeznička infrastruktura na području LAG-a uglavnom zadovoljava potrebe stanovništva za željezničkim prijevozom, a nju čine: 28 magistralne glavne željezničke pruge MG 2 i MG 2.1 (Zagreb-Novska-Tovarnik kao dio paneuropskog koridora X, i Sisak-Novska kao krak B paneuropskog koridora), koji danas predstavljaju glavne željezničke prometne pravce između središnjeg i istočnog dijela Hrvatske, odnosno čine dio X. paneuropskog koridora na potezu Savski Marof – Zagreb – Tovarnik – prolazi područjem Novske pruga Banova Jaruga – Pčelić razvrstana u Ostale pruge II. reda i nosi oznaku II. – 206, vrsta razreda I. 100 – prolazi područjem Pakraca i Lipika Grad Novska ima najrazvijeniji željeznički sustav na čijem području se nalazi i ranžirni kolodvor. Na području Pakraca postojeći željeznički sustav je u lošem stanju ponajprije zbog prometne izoliranosti, te nedovoljnog ulaganja u održavanje. Stoga je nužno pristupiti modernizaciji infrastrukture željezničkog prometa uvođenjem novih i suvremenijih tehnologija prijevoza i prijevoznih sredstava, poboljšanjem standarda udobnosti, točnosti, brzine putničkog prometa, kontinuiranog provođenja mjera sigurnosti, a sve u cilju povećanja kvalitete i opsega prijevoza roba i putnika. Na području LAG-a pruža se mogućnost korištenja željezničkih pruga i u gospodarske svrhe, posebno na području grada Pakraca gdje željeznička pruga prolazi u blizini Poduzetničke zone Pakrac, no ova mogućnost iako je prepoznata, nije dovoljno iskorištena. Postojeći uvjeti za odvijanje prometa na spomenutim pravcima ne omogućavaju u potpunosti postizanje većeg opterećenja i značajnijih brzina. Obzirom na uvjete i prometne standarde koje treba ostvariti, potrebno je provesti određene zahvate u okviru državne željezničke infrastrukture, koji se dijelom reflektiraju i na područje grada Novske. Na području LAG-a postoje tri željeznička kolodvora, i to u gradu Novskoj, gradu Lipiku i gradu Pakracu. 29 Slika 5.: Prikaz mreže pruga HŽ Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, www.mmpi.hr 3.2.3. Zračni promet Na području LAG-a ne postoji infrastruktura civilnog zračnog prometa, stoga se sve potrebe u civilnom zračnom prometu odvijaju preko međunarodne zračne luke Zagreb – Pleso. Na području grada Lipika postoji jedno improvizirano poljoprivredno uzletište – Mali Gaj koje se isključivo koristi u poljoprivredne svrhe, a nalazi se na području naselja Gaj. Osim toga u blizini gradskog središta Lipik nalazi se asfaltirano poletno – sletna staza za male sportske i poljoprivredne zrakoplove sa smjerom pružanja sjeverozapad – jugoistok, paralelna s željezničkom prugom Banova Jaruga – Pčelić, koju je potrebno s obzirom na planirani razvoj grada Lipika zadržati i prilagoditi za potrebe turističkog zrakoplovstva. Na području grada Pakraca postoji jedno improvizirano poljoprivredno uzletište Badljevina koje se isključivo koristi u poljoprivredne svrhe. Na području grada Novske realizacija prometne infrastrukture zračnog prometa planski se uspostavlja kroz predviđanje potencijalne lokacije za izgradnju heliodroma. 30 3.2.4. Informacijsko – komunikacijska struktura Na području LAG-a postoji šest poštanskih ureda, i to: Poštanski ured Lipik, Poljana, Pakrac, Badljevina, Novska i Rajić. Na području LAG-a „Zeleni trokut“ postoji glavna infrastruktura prijeko potrebna za odvijanje telekomunikacijskog prometa, ponajprije putem T-Hrvatskog Telekoma, vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj. Postojeći sustav elektroničkih komunikacija sastoji se od sustava javnih komunikacija u nepokretnoj mreži, sustava javnih komunikacija u pokretnoj mreži, te sustava radiokomunikacija. Pokrivenost fiksnom telefonskom mrežom je rješena u cjelosti na svim područjima naseljenosti, odnosno gdje god je to potrebno. Na području LAG-a uvedena je i ISDN i ADSL usluga. Mobilnu mrežu čini pet operatera, a stanje pokrivenosti je zadovoljavajuće obzirom na nepovoljnu konfiguraciju terena. Izgrađeni objekt na Psunju pokriva područje grada Lipika i Pakraca RTV sustavom veza. Sustav TV i radio veza prisutan je na području grada Novske kroz izgrađene TV pretvarače uz naselja Novska i Rajić. 31 4. GOSPODARSTVO Područje LAG-a „Zeleni trokut“ pretrpjelo je teška razaranja tijekom Domovinskog rata, što se odrazilo i na gospodarstvo toga područja. Predratna gospodarska osnova bila je temeljena na većem broju velikih poduzeća koja su osiguravala punu zaposlenost. Gotovo sve velike tvrtke su propale, djelomično kao posljedica ratno/poratnih devastiranja opreme i objekata, djelomično zbog gubitka kvalificirane snage, te zbog gubitka tržišta uzrokovanog prekidom proizvodnje. Uz sve navedeno, prelazak iz socijalističkog u kapitalistički sustav dodatno je otežao stanje u gospodarstvu. U konačnici, kraj ratnih razaranja na području LAG-a dočekan je sa strukturnim demografskim promjenama i visokom stopom nezaposlenosti. Takvo stanje nije moguće promijeniti u kratkom vremenskom razdoblju, stoga je gospodarska situacija, promatrana kroz stope nezaposlenosti, strukturu stanovništva, razine dosegnute gospodarske aktivnosti još uvijek vrlo teška, a sveopća gospodarska kriza tijekom posljednje četiri godine dodatno otežava situaciju. Iako je usporen, razvoj gospodarstva pokazuje pozitivan trend, te se iz godine u godinu pojavljuje sve više uspješnih poduzetničkih ideja, razvijaju se i aktivno djeluju poduzetnički centri, provode se edukacije i stručna usavršavanja poduzetnika, lokalne samouprave potiču razvoj poduzetništva i poljoprivrede kroz subvencije, sve više se pokreću konkurentni OPG-i s poljoprivrednom proizvodnjom, uspješno se restrukturiraju i pokreću tržišno konkurentne industrije u sektorima za koje regija ima komparativne prednosti (drvoprerađivačka industrija, stočarstvo, voćarstvo). Uz značajan poljoprivredni resurs, značajan potencijal su i turistički atraktivan prirodni krajobraz, te mogućnost razvoja turističkih proizvoda temeljenih na dugoj povijesti, tradiciji i prirodnim resursima što stvara osnovu za razvoj eko-ruralnog, sportsko-rekreacijskog i zdravstvenog turizma. Sukladno članku 25. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave obuhvaćene Lokalnom akcijskom grupom su prema indeksu razvijenosti svrstane u III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, odnosno Novska s indeksom razvijenosti od 77,56%, Lipik 75,39%, te Pakrac s 76,67% prosjeka RH. Cjelokupno područje je slabije razvijeno, iako se bilježe vidljivi pomaci razvoja iz godine u godinu. 32 4.1. Gospodarske djelatnosti Razvoj gospodarskih djelatnosti na području LAG-a bazira se na dosadašnjoj tradiciji takvih djelomice već postojećih djelatnosti. Djelatnosti na području LAG-a obuhvaćaju segmente poljoprivredne proizvodnje, eksploatacije mineralnih sirovina s pratećim djelatnostima, te druge industrijske ili industrijsko-prerađivačke i servisno-zanatske djelatnosti kao samostalne gospodarske aktivnosti ili u funkciji praćenja drugih većih gospodarskih subjekata. Za razvoj gospodarstva nužno je potaknuti razvoj novih programa gospodarskih djelatnosti, te društvenih struktura koje će privući visokostručnu i inovativnu grupaciju stanovništva, odnosno poticanjem razvoja novih, gospodarskih i obrtničkih zona postigao bi se brži razvoj na području LAG-a (zapošljavanje), a jačim financijskim stimuliranjem poslovnih planova i programa potakao bi se razvoj obrtničkog poduzetništva. Prema podacima HGK- Županijske komore Požega i Sisak, koncem 2011. godine na području LAG-a svoju djelatnost su obavljala 182 trgovačka društva (Tablica 8). Tablica 8.: Broj trgovačkih društava registriranih na području LAG-a „Zeleni trokut“na kraju 2011. godine po djelatnostima ŠIFRA PO NKD-U DJELATNOST MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 12 0 0 12 B RUDARSTVO I VAĐENJE 1 0 0 1 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 23 5 0 28 D OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 1 0 0 1 E OPSKRBA VODOM 2 1 0 3 F GRAĐEVINARSTVO 29 1 0 30 G TRGOVINA NA VELIKO I NALO 53 0 0 53 H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 4 1 0 5 33 Tablica 8. – nastavak DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRAE 11 0 0 11 J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 4 0 0 4 K FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 1 0 0 1 L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1 0 0 1 M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 19 0 0 19 N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 4 0 0 4 P OBRAZOVANJE 2 0 0 2 Q DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 3 0 0 3 S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 4 0 0 4 174 8 0 182 I UKUPNO LAG: Izvor: HGK – Županijska komora Požega i Županijska komora Sisak, 2011. godine Sukladno prikazanim pokazateljima, na području LAG-a „Zeleni trokut“ prema broju trgovačkih društava dominira trgovinska djelatnost s 29%, iza koje slijedi građevinarstvo s 16%, prerađivačka industrija s 11%, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 10%, te poljoprivreda i šumarstvo sa 7%. Najveći broj radnika zapošljavaju registrirana trgovačka društava u trgovinskim djelatnostima, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, stoga su i najveći prihodi ostvareni upravo u tim djelatnostima. Poslovni subjekti uglavnom su smješteni u gradskim središtima, a prema veličini trgovačkih društava na području LAG-a dominiraju mala poduzeća koja čine 96% ukupnih trgovačkih društava na području LAG-a. Osim malog poduzetništva, obrtništvo je također jedan od najznačajnijih, ali i najdinamičnijih segmenata 34 gospodarstva LAG-a „Zeleni trokut“. Na području LAG-a na dan 31.03.2012. aktivno je ukupno 390 obrta (Tablica 9). Tablica 9.: Broj registriranih aktivnih obrta na području LAG-a „Zeleni trokut“ na dan 10.07.2012. PODRUČJE NOVSKA BROJ REGISTIRANIH AKTIVNIH OBRTA 243 LIPIK 52 PAKRAC 95 UKUPNO LAG 390 Izvor: HGK, 10.07.2012. 4.2. Poduzetnički centri Na području LAG-a „Zeleni trokut“ djeluju dvije institucije čija je uloga razvoj poduzetništva na lokalnoj razini, jačanje suradnje poduzetnika s poduzetničkim potpornim institucijama, te njihovo međusobno povezivanje i umrežavanje, a to su Poduzetnički centar Pakrac (PC Pakrac) s poduzetničkim inkubatorom, te Centar za razvoj poduzetništva Grada Novske. Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. je prvi poduzetnički centar osnovan na području Požeškoslavonske županije, te jedan od najstarijih u Republici Hrvatskoj. U svom organizacijskom ustroju ima 5 organizacijskih odjela: Razvojno projektni odjel, Knjigovodstveni odjel, Poduzetnički inkubator, te upravlja Gradskom športskom dvoranom i Gradskom tržnicom. PC Pakrac nastoji lokalne i regionalne potencijale prezentirati na nacionalnoj razini, te stranim ulagačima. PC Pakrac osigurava poduzetnicima da na jednom mjestu pronađu sve informacije koje su im potrebne za početak i razvoj poslovanja, kao i manje troškove poslovanja. PC Pakrac već nekoliko godina izrađuje projekte za razne nacionalne i međunarodne programe i natječaje, poslovne planove, investicijske studije, marketinške projekte, te provodi edukacije za poduzetnike 2008. godine PC Pakrac dodijeljena je nagrada za Najbolji poduzetnički centar u Hrvatskoj. Centar za razvoj poduzetništva grada Novske je centralna institucija na razini Grada za poticanje poduzetništva na lokalnoj razini, ali i veza za provođenje poticajnih programa za razvoj gospodarstava i zapošljavanja. Centar kontinuirano provodi razvojne programe za malo i srednje poduzetništvo, poljoprivredu te gospodarsku infrastrukturu. Centar nastoji širiti 35 poduzetnički duh na području grada, daje potpore razvitku novim, ali i postojećim subjektima malog i srednjeg poduzetništva, pomaže u pronalaženju prihvatljivog investicijskog kapitala, pruža savjetodavne usluge i stručnu pomoć, te organizira edukacije i stručna usavršavanja za poduzetnike. Centar također priprema i izrađuje dokumentaciju, programe i projekte za apliciranje na natječaje državnih tijela, fondova i drugih domaćih i stranih institucija. Osnovni cilj Centra za razvoj poduzetništva grada Novske je održati postojeće i aktivirati nove snage u funkciji gospodarskog razvoja, prevladati slabosti i stvarati uvjete za brži gospodarski razvoj, locirati razvojne prilike te povezati zainteresirane sudionike i raspoložive potencijale. 4.3. Poduzetničke zone Izgradnjom poduzetničkih zona želi se potaknuti razvoj gospodarstva na području, riješiti prostorne probleme poduzetnika i poticati buduće poduzetnike na ulaganje. Osnivanjem zona, dugoročno se pomaže poduzetnicima u rješavanju problema nedostatka prostora kroz različite pogodnosti pri gradnji poslovnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu. Poduzetnici koji posluju u poduzetničkim zonama mogu imati niz prednosti kao što su: plaćanje nižih poreza, financijsko stimuliranje od strane lokalne samouprave, komunalne olakšice, i dr. Zone čine jezgru razvoja gospodarstva na određenom prostoru, potiču razvoj poduzetništva kao pokretačke snage lokalnog održivog gospodarskog razvoja s ciljem povećanja broja gospodarskih subjekata i poboljšanja poslovnih rezultata, povećanja konkurentnosti poduzetnika, porasta zaposlenosti, te povećanja udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu. Infrastrukturnim opremanjem zona potrebno je stvoriti pretpostavke za brži gospodarski razvoj, te omogućiti postizanje trajnog rješenja pitanja poslovnog odnosno proizvodnog prostora. Poslovni rezultati i iskustva poduzetničkih zona potvrđuju rezultate u smislu poticanja proizvodnje, izvoza, dolazak stranog kapitala i jeftinijeg prijevoza roba i tehnologije, što je svakako najvažnije za realno povećanje zaposlenosti, kako na nivou cijele države, tako i na razini jedinica lokalne samouprave. Glavni ciljevi osnivanja poduzetničkih zona na području LAG-a mogu se definirati na slijedeći način: - osiguravanje dugoročnih uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i proizvodnog obrtništva kao jednog od najvažnijih i najstabilnijih nositelja razvoja gospodarstva , - dugoročno smanjivanje i ublažavanje nezaposlenosti i poticanje poduzetnika na otvaranje novih radnih mjesta, osobito unutar proizvodnih djelatnosti, 36 - stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika, osobito u pogledu razvoja novih proizvoda, primjene novih tehnologija i poticanja izvoza, - olakšavanje komunikacije i poticanje suradnje između poduzetnika i obrtnika koji će se naći unutar zone, osobito poticanje na udruživanje na realizaciju konkretnih poduzetničkih i razvojnih projekata. Na području LAG-a „Zeleni trokut“ do sada je osnovano 6 poduzetničkih zona, i to: a) Grad Novska Poduzetnička zona „Zapad“ Poduzetnička zona „Novska“ – u izgradnji Poduzetnička zona „Zapad“ nalazi se na jugozapadnom dijelu Grada Novske, neposredno uz izlaz na auto-cestu Zagreb – Lipovac (E-70), te državnu cestu Pakrac – Jasenovac (D-47). Osim što se nalazi u neposrednoj blizini autoceste, prednosti poduzetničke zone su i blizina željeznice (1300m), riječne luke (75km), ali i zračne luke (115km). Ukupne je površine od 54.000 m² koje se nalazi u vlasništvu Grada, dok se preostalih 250.000 m² nalazi u privatnom vlasništvu. Zona je potpuno komunalno opremljena vodovodom, kanalizacijom, plinom, električnom energijom (trafo-stanica snage 1 MW) i telefonom. Poduzetnička zona „Novska“ osnovana je Odlukom Gradskog vijeća Grada Novske na 4. sjednici 2005. godine. Zona se prostire na površini od cca 85 ha zemljišta i regulirana je prostornim planom uređenja Grada Novske. Smještena je južno od željezničkog kolodvora Novska i autoceste Zagreb-Lipovac (D4), te istočno od granice katastarske općine Stari Grabovac i zapadno od potoka „Konačka“. Ulagačima u Poduzetničku zonu „Novska“ Grad Novska, uz ostale pogodnosti, osigurat će priključke na komunalnu infrastrukturu (plin, vodu, struju, kanalizaciju, DTK mrežu), povlaštenu cijenu zemljišta, te ostavlja mogućnost parcelizacije zemljišta prema interesima i realnim potrebama ulagača. Zemljište koje obuhvaća Poduzetnička zona „Novska“ u naravi je poljoprivredni blok, a nalazi se u potpunom vlasništvu Grada. Na ukupnoj površini od 85 ha, predviđeno je ulaganje u izgradnju infrastrukture u III faze: I faza obuhvaća: otkup zemljišta i izgradnju prometnice – pristupne ceste do zone; II faza: ishođenje lokacijske i građevinske dozvole za prvih 20 ha za izgradnju infrastrukture 37 III faza: ishođenje potrebne dokumentacije i zgradnja ostatka infrastrukture za cjelokupnu zonu, pri čemu se izgradnja pristupne infrastrukture planira završiti do kraja 2013. godine. Poduzetnička zona „Zapad“ je trenutno u fazi izgradnje pristupne infrastrukture. Poticajne mjere Grada Novske: oslobađanje plaćanja komunalne naknade u prve dvije godine poslovanja oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa sukladno Odluci o komunalnom doprinosu oslobađanje plaćanja naknade za priključenje za vodovod i kanalizaciju oslobađanje plaćanja poreza na tvrtku u prve dvije godine. b) Grad Lipik gospodarska zona „Lipik I“ gospodarska zona „Lipik II“ gospodarska zona „Lipik III“ – u izgradnji Potrebe gospodarskog razvitka Grada Lipika i poboljšanje opće poslovne klime potaknuli su osnivanje poduzetničkih zona kao uređenog i urbanog prostora koji može prihvatiti nove gospodarske sadržaje i osigurati prostor za razvitak novih gospodarskih subjekata. Nedostatak odgovarajućeg prostora i potrebne infrastrukture osnovni su motiv za osnivanje poduzetničke zone za budući razvoj malog i srednjeg gospodarstva. Grad Lipik je već na dijelu prostora (oko 2,00 ha) poduzetničke zone potpuno uredio i komunalnom infrastrukturom opremio dio zone za koji je imao riješeno imovinske odnose. Zbog povećanog interesa poduzetnika za investiranje u zoni Grad Lipik odlučio je proširiti postojeću Poduzetničku zonu za cca 12 ha. Odlukom Gradskog vijeća 28. srpnja 2004. osnovana je Poduzetnička zona Lipik II. Poduzetnička zona Lipik II površine cca. 17 ha u Lipiku idealno je smještena u odnosu na grad Lipik, uz glavnu prometnicu D5 na pravcu Virovitica - Okučani na pretežno ravničarskom prostoru s dobrom infrastrukturom. Mogućnost formiranja različitih veličina parcela, kao i povoljno okruženje grada Lipika svim ljudskim i gospodarskim potencijalom, kulturnom i prirodnom baštinom, te visoko razvijenim društvenim i urbanim standardima, predstavlja značajan doprinos razvoju. 38 Proširenje postojeće poduzetničke zone značajan je korak u realizaciji strategije gospodarskog razvitka Grada Lipika. Krajnji cilj je da se poduzetnicima omogući postizanje trajnog rješenja pitanja poslovnog prostora pri čemu će se voditi računa o dva važna kriterija: o funkcionalnosti prostora o racionalizaciji troškova pri izgradnji i budućem korištenju tog prostora kroz izradu jedinstvene projektne dokumentacije, povoljnije uvjete ugovaranja izgradnje pogona i drugih poslovnih sadržaja, jeftinije i kvalitetnije izvođenje infrastrukture, organiziranje zajedničkih službi za sve poduzetnike (npr. služba čišćenja i održavanja objekta, služba čuvanja objekta i sl.) Osnovne namjere osnivanja i razvoja Poduzetničke zone Lipik II su poticanje razvoja poduzetništva kao pokretačke snage lokalnog održivog gospodarskog razvoja s ciljem povećanja broja gospodarskih subjekata na području Grada Lipika i poboljšanja njihovih poslovnih rezultata, povećanje konkurentnosti poduzetnika, porasta zaposlenosti, te povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu Lipika. Osnivanjem Poduzetničke zone Lipik II dugoročno se rješava potreba poduzetnika za poslovnim prostorom te omogućuje poduzetničko poslovno povezivanje, racionalizaciju poslovanja i zajedničko korištenje pripadajuće infrastrukture. U Poduzetničkoj zoni Lipik II moguće je graditi građevine za obavljanje slijedećih djelatnosti: ekološki prihvatljive proizvodnje, skladišta, servisi, veće zanatske radionice, a pravne i fizičke osobe koje se javljaju moraju biti registrirane za bavljenje proizvodnom djelatnošću, proizvodno-uslužnom i uslužnom ali direktno namijenjenom kao podrška proizvodnim djelatnostima. Na uređenom prostoru izgrađeni su svi potrebni infrastrukturni priključci. Izvedena je prometnica u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Proširenjem zone prometna i ulična mreža postavlja se tako da sve građevinske parcele budu dostupne opskrbnim i servisnim vozilima. Rješeni su vodovod, mreža protupožarnih hidranata, opskrba električnom energijom, javna rasvjeta, kanalizacija, telekomunikacija i plinska instalacija. Postojeća poduzetničkazona Lipik II lagano se puni, te je donešena odluka o uređenju poduzetničke zone „Lipik III“. Riječ je o zemljištu koje obuhvaća oko 34,2 ha na području između silosa i staklenika u selu Dobrovac. Na navedenom zemljištu se već nalazi sva 39 potrebna infrastruktura. Iskazan je interes da se ovdje izgrade mlin i elektrana na biomasu, što ukazuje na činjenicu da Lipik i njegovi prirodni resursi postaju privlačni ulagačima. Poticajne mjere Grada Lipika i olakšice Oslobađanje od: obveze plaćanja poreza na tvrtku oslobađa se korisnik u prvoj godini rada 100%, u drugoj godini rada 50%, u trećoj 25% plaćanja komunalne naknade oslobađa se korisnik u prvoj godini rada 100%, u drugoj godini 50%, u trećoj godini rada 25% plaćanja komunalnog doprinosa plaćanja obveza naknade na priključak na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda c) Grad Pakrac a) Zona male privrede Izgradnja pakračke poduzetničke zone započela je na sjevernom dijelu Papukovog kompleksa 1999. godine. U naredne tri godine uz financiranje iz programa Europske komisije zvanom ASB koji je dao 2,8 milijuna kuna, Grada s 3,4 milijuna kuna i Ministarstva s 350 tisuća. S tim sredstvima napravljena je samo najneophodnija infrastruktura na površini od 36.000 četvornih metara gdje je odmah u počeku previđena izgradnja poduzetničkog inkubatora i zgrada Poduzetničkog centra Pakrac, kao središnjeg objekta unutar zone i središnjeg mjesta daljnjeg razvoja poduzetništva u ovom kraju. Zbog interesa poduzetnika za kupnju zemljišta unutar zone, 2002. godine zona je proširena za 17 tisuća četvornih metara i to dijelom otkupa zemljišta od Papuka, a dijelom proširivanjem na vlastito zemljište. Poduzetnička zona sada zauzima površinu od 5,2 ha s izgrađenim prometnicama, te je u potpunosti opskrbljena plinom, vodom, kanalizacijom, telefonom, javnom rasvjetom i, što je najvažnije, električnom energijom kapaciteta 705 kw angažirane snage. Trenutno je u fazi provedba projekta u okviru kojeg će se na 825 m² nuditi radni prostor za četiri proizvodna pogona s 12 pratećih parkirališnih mjesta. Projekt ima i edukativnu funkciju koja će kroz više tematskih seminara educirati 25 lokalnih poduzetnika. Projekt je financiran od strane EU fonda IPA i Grada Pakraca, a završetak projekta je predviđen za srpanj 2013. godine. 40 Danas u pakračkoj poduzetničkoj zoni radi 350 radnika, te je 2010. i 2011. godine proglašena najboljom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj. Pakračka poduzetnička zona je popunjena, a mogućnosti za širenje na sjeveru grada nema jer ju okružuje zemljište u vlasništvu Papuka i privatne parcele. Stoga se Grad Pakrac odlučio na izgradnju nove poduzetničke zone, na suprotnoj strani grada - južno od bolnice, te je iz tog razloga pristupna Bolnička ulica modernizirana. Predviđeno zemljište za izgradnju nove poduzetničke zone zauzima 15 ha površine, no 80% tog zemljišta nalazi se u privatnom vlasništvu što bi moglo biti prepreka za buduće investitore. Stoga bi najprije trebalo započeti s procesom rješavanja imovinskopravnih odnosa. Zona je zamišljena kao prostor namijenjen trgovačko-uslužnim djelatnostima i za sada se tek prikupljaju iskazani interesi, te će se potom uz rješavanje vlasničkih odnosa uložiti u infrastrukturu. Olakšice koje se nude potencijalnim korisnicima: donira im se pravo na električnu energiju proizvodne djelatnosti oslobođene su plaćanja komunalnog doprinosa usluga Poduzetničkog centra Pakrac d.o.o. mogućnost obročnog plaćanja zemljišta. Osim što Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave različitim mjerama potiču razvoj gospodarstva ovoga područja, poduzetnici na području LAG-a mogu ostvariti i zakonske prednosti ulaganja u područje posebne državne skrbi (PPDS), budući da naselja na području LAG-a u cjelosti spadaju u drugu skupinu PPDS, a to su: - oslobađanja kod poreza na dobit - oslobađanja od poreza na promet nekretninama - oslobađanje plaćanja PDV-a na izvozne isporuke dobara - povlastice temeljem Zakona o poticanju ulaganja (početna ulaganja, otvaranje radnih mjesta). 41 4.4. Razvojne agencije Na području LAG-a djeluju dvije regionalne razvojne agencije, odnosno na području grada Pakraca i Lipika djeluje Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije d.o.o., a na području grada Novske Regionalna razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MORA d.o.o.. Regionalne razvojne agencije osnovane su od strane županija radi unapređenja gospodarskog i društvenog razvoja županija. Regionalne razvojne agencije nastoje identificirati i razvijati nove razvojne mogućnosti, obavljaju aktivnosti regionalnog marketinga, pomažu i usmjeravaju razvoj malih, srednjih i velikih poduzetnika edukacijom i poslovnim savjetovanjem, te upravljanjem projektima. Navedene razvojne agencije se posebno brinu za razvoj ovog ruralnog područja, te rade na izradi projekata za najrazličitije izvore financiranja i sudjeluju u programima financijske pomoći Europske unije. Regionalne razvojne agencije potiču regionalni i lokalni gospodarski razvoj na ovome području, te pomažu gradovima i poduzetnicima u realizaciji poslovnih projekata. Obzirom da su najčešći problemi među poduzetnicima nedostatak financija, nelikvidnost, ali i pomanjkanje osnovnih projektnih znanja u poduzetništvu, razvojne agencije rade upravo na povećanju ovih znanja i vještina, na što je usmjerena većina njihovih projekata. 4.5. Šumarstvo i drvoprerađivačka industrija Cijela regija izrazito je bogata šumom, zbog reljefne, te krajobrazno-stanišne raznolikosti. Cijelo je područje uglavnom bjelogorično stanište, dok crnogorične vrste čine zanemarivo mali udio u površini. Na području LAG-a uspijevaju šume bukve, hrasta kitnjaka i lužnjaka, graba, johe, cera, jasena, bagrema, smreke. Također uspijevaju i pitomi kesten, lipa i topola. Šume zauzimaju 47% ukupne površine LAG-a, odnosno 50,36% ukupne površine grada Novske, 56,23% ukupne površine grada Pakraca, te 28,5% ukupne površine grada Lipika. Šumske površine na području LAG-a su većim dijelom u državnom vlasništvu. Blizina šume i drvnih sirovina omogućila je razvoj drvne i drvo-prerađivačke industrije na ovome području. Osim drveta, šumske regije izrazito su bogate drugim šumskim plodinama kojih ima u količinama koje omogućuju pokretanje manufakturne proizvodnje, prerade i finaliziranja u prepoznatljive visokokvalitetne proizvode, u prvom redu kestena i gljiva. Gljive su, osim toga, i pouzdan indikator očuvanosti i čistoće šuma, pa su odličan simbol šuma koje se mogu koristiti u rekreacijske i turističke svrhe. Konačno, cijelo područje ima 42 veliku tradiciju u korištenju drveta kao građevinskog materijala od kojega su građene tradicionalne drvene kuće u nižim predjelima. Ta tradicija je dobra osnova za osmišljavanje i pokretanje proizvodnje finaliziranog drvoprerađivačkog proizvoda, koji bi svoje tržište imao i u regiji (naročito u kontekstu planiranog razvoja ruralnog turizma i uz njega vezanih potrebnih smještajnih kapaciteta), ali i izvan nje. Takav proizvod trebao bi se oslanjati na tradiciju u smislu da se koriste prepoznatljivi elementi gradnje, te da se stari, vječni materijal drvo, iskoristi na suvremeni način. S druge strane javlja se problem ugroženosti šuma nekontroliranim odlaganjem otpada na šumskom području, tj. pojavom divljih odlagališta. Također, dio šumskih površina zagađen je minama i nalazi se u minski sumnjivim područjima, posebno na području grada Pakraca gdje je minama zagađeno 58,8 km² šumske površine. Šumske i nešto manje poljoprivredne površine koje se nalaze u minski sumnjivim područjima većinom su u državnom vlasništvu. Jačanjem cestovne mreže na rubnim područjima uz šume omogućit će se kvalitetniji pristup šumama s ciljem postizanja ekonomičnijeg korištenja šuma, turističkog obilaska i provođenja mjera zaštite. 4.6. Poljoprivreda i ribnjačarstvo Stanje u poljoprivredi na području LAG-a u značajnoj je mjeri odraz stanja u ukupnoj hrvatskoj poljoprivredi i gospodarstvu. U posebno teškom položaju su mala obiteljska gospodarstva koja su uglavnom prepuštena sama sebi kao i stihiji tržišta. Posebni problemi javljaju se u prodaji poljoprivrednih proizvoda i organiziranju proizvodnje, odnosno njenom financiranju. Nadalje, zbog depopulacije i drugih faktora kao što su usitnjenost posjeda i parcela, nedostatak mehanizacije, nedostatak inovativnosti u odabiru kultura i pronalaska tržišnih niša, nedostatak organiziranosti i ratom izazvanog prekida u proizvodnji, dio tradicionalno obradivanih površina trenutno je zapušten. Jedan od ograničavajućih faktora razvoja poljoprivrede je i miniranost tla. Na području LAG-a nalaze se minski sumnjiva područja, a dugogodišnjim neodržavanjem stanja na terenu na koje je utjecao Domovinski rat, te zbog nemogućnosti čišćenja tako velikih površina došlo je do promjene stanja na terenu, te su tako pojedine kulture poljoprivrednog zemljišta (pašnjaci, livade i oranice) na pojedinim područjima prešle u zapušteno zakorovljeno područje gdje se mogu uočiti i stabla. Obrazovanje i starosna struktura stanovnika poljoprivrednih kućanstava mogla bi biti jedna od prepreka za daljni razvoj poljoprivrede, s obzirom da većina poljoprivrednika ima samo 43 praktično iskustvo, a manji broj ima poljoprivrednu edukaciju, te je polovica stanovnika poljoprivrednih kućanstava starije životne dobi (preko 55 godina). Kao poseban problem nameću se još neriješeni imovinsko-pravni odnosi, te uglavnom konvencionalna poljoprivreda koja sa sobom nosi i određene štetne posljedice kao što su onečišćenje okoliša, pitke vode, tla i zraka. Tablica 10.: Površina obradivog poljoprivrednog zemljišta na području LAG-a po kulturama (u ha) GRAD Ukupne površine poljoprivrednog zemljišta Korišteno oranice i vrtovi voćnjaci livade pašnjaci vinogradi UKUPNO NOVSKA 8.662,077 566,0995 2.410,2002 3.097,0799 73,1860 14.808,6426 LIPIK 8.600 464 2.136 762 7,5 11.969,5 8.881,50 726,64 2.614,84 2.180,66 51,52 14.455,16 26.143,577 1.756,7395 7.161,0402 6.039,7399 132,206 41.233,3026 NOVSKA 4.012,9 269,79 383,68 651,34 0,60 5.318,31 LIPIK 4.027,22 168,83 451,94 178,07 0,21 4.826,27 PAKRAC 2.425,61 156,48 298,34 528,86 21,86 3.431,15 10.465,73 595,1 1.133,96 1.358,27 22,67 13.575,73 PAKRAC UKUPNO LAG poljoprivredno zemljište UKUPNO LAG Udio korištenog UKUPNO 40% 34% 16% 22% 17% 33% u LAG ukupnom Izvor: Jedinice lokalne samouprave – interna statistika i APPRRR (Stanje poljoprivrednih površina u ARKOD-u na dan 12.07.2012.) Područje LAG-a značajan je potencijal za jači razvoj poljoprivrede, te još uvijek nedovoljno iskorišten. Poljoprivredno zemljište zauzima 46% ukupne površine LAG-a (Tablica 11.), a u ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta LAG-a najveći udio zauzimaju oranice s 57.5% udjela, zatim slijede pašnjaci s 20%, livade sa 16%, voćnjaci sa 6%, a najmanje su zastupljeni vinogradi s 0,5%. Na području LAG-a raspoloživo je ukupno 41.233,3026 ha obradivih poljoprivrednih površina, a od toga se, kako je upisano u ARKOD-u – sustavu evidencije 44 poljoprivrednih zemljišta, obrađuje tek 13.575,73 ha ili 33% (Tablica 10.). Ovaj podatak ukazuje na značajne rezerve za povećanje ciljane upotrebe zemljišta, te na jaču potrebu poticanja razvoja poljoprivrede i uzgoja poljoprivrednih kultura, a posebice onih koje donose povećanu novu vrijednost – trajni nasadi, povrće, ljekovito bilje i dr. Tablica 11.: Udio poljoprivrednih površina u ukupnoj površini LAG-a Područje Ukupna površina (ha) Ukupno poljoprivredno zemljište (ha) Udio poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini NOVSKA 31.900 14.808,6426 46% LIPIK 21.200 11.969,5 56% PAKRAC 35.882 14.455,16 40% LAG 88.982 41.233.3026 46% Na oranicama u nizinskom dijelu područja LAG-a razvijena je ratarska proizvodnja, dok je po brežuljcima okolnog pobrđa tradicionalno prisutnije poljoprivredno područje sa obiteljskim gospodarstvima koja kombiniraju voćarstvo, povrtlarstvo, ratarstvo i stočarstvo. Prema strukturi obrađene zemlje na oko 70% površine korištenih oranica i vrtova uzgajaju se žitarice, i to uglavnom pšenica i kukuruz. Zatim slijede područja pod krmnim biljem, uljanim sjemenjem i plodovima, te krumpirom. Također postoji veliki potencijal za uzgoj ostalih ratarskih kultura, te naročito u povrtlarstvu, cvjećarstvu i uzgoju ljekovitog i začinskog bilja. Na području LAG-a zastupljena je i proizvodnja povrća u staklenicima na 3.06 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega samo na području Lipika 2,78 ha (sukladno podacima iz ARKODA – sustavu evidencije poljoprivrednih zemljišta na dan 12.07.2012.), te se planira daljne proširenje istih i njihova obnova. Područje LAG-a je također bogato zavičajnim autohtonim sortama voća, kao što su jabuke, šljive i kruške od kojih se proizvode visokokvalitetni proizvodi (džemovi, rakije, sokovi, i dr.). Stočni fond je tijekom rata bio značajno devastiran, a posljedice se osjećaju i danas. Sve je manje uzgajivača krupne stoke, te unatoč poticajnim mjerama i subvencijama, vrlo mali broj kućanstava uzgaja stoku, a nerijetko imaju po samo jedno govedo ili jednu muznu kravu. Kao najznačajniji problem ističe se nedostatak tržišta, nedostatak financijskih sredstava, te 45 usitnjenost proizvodnje koji ne dozvoljavaju uspješnu uspostavu EU standarda i ulaganje u obnovu poljoprivredne mehanizacije. U sektoru stočarstva također je vrlo naglašen manjak prerađivačke infrastrukture, a zbog nedostatka javne klaonice većih kapaciteta uzgajivači stoke trpe velike štete, poglavito uzgajivači goveda. Na području LAG-a potrebno je izgraditi javnu klaonicu papkara i kopitara te ujedno i objekt za preradu mesa, te tako stvoriti osnovne preduvjete za razvoj ovog proizvodnog sektora, kao i za očuvanje i valorizaciju autohtonih proizvoda od mesa. Također su ugroženi proizvođači mlijeka koji nisu u mogućnosti specijalizirati proizvodnju i osigurati konkurentnost na tržištu, te kao takvi teže uspijevaju održati proizvodnju i cijenu mlijeka. Proizvođači mlijeka sami snose rizik u proizvodnji, izloženi su hirovima tržišta dok drugi preuzimaju dodanu vrijednost. Rješenje ovoga problema može proizaći iz mogućnosti organiziranja i povezivanja malih proizvođača radi uspostavljanja mini-mljekara, odnosno u zajedničkom nastupu na tržištu, a dodana vrijednost ostvarila bi se proizvodnjom autohtonih sireva i mliječnih prerađevina. Općenito gledajući na području LAG-a javlja se potreba za snažnije udruživanje poljoprivrednih proizvođača, te potreba razvoja projekata tržišne infrastrukture – razvoj skladišta, distributivnih centara, prerađivačkih kapaciteta u kojima će se formirati cjeloviti proizvodni procesi, organiziranje sustava proizvodnje koji će preuzimati proizvode od lokalnih proizvođača i prerađivati u gotove proizvode. Povezivanjem poljoprivrednih proizvođača moguće je stvoriti konkurentne lokalne proizvode, kao i robne marke što će osigurati siguran plasman na tržište. Trajan razvoj nije moguć ako se oslanja samo na povezivanje subjekata malog gospodarstva – OPG-e, stoga se mali proizvođači trebaju povezati s većim gospodarskim subjektima koji osiguravaju logistiku, stručna znanja, tehnologije i potencijal za razvoj i održavanje konkurentnosti na domaćem i globalnom tržištu. Također je nužno stimulirati i educirati proizvođače i zadruge za prodaju na vlastitim gospodarstvima. Sve navedeno posebno bi doprinijelo održivosti i boljem poslovanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su najzastupljenija, te čine čak 97% ukupnih poljoprivrednih subjekata na području LAG-a (Tablica 12.). 46 Tablica 12.: Broj poljoprivrednih subjekata na dan 15.06.2012. g. na području LAG-a PODRUČJE OPG-i Obrti NOVSKA 661 17 LIPIK 491 PAKRAC UK. LAG Trg. Zadruge Ostali UKUPNO 8 4 - 690 2 7 1 1 502 473 10 2 3 - 488 1625 29 17 8 1 1680 društva Izvor: APPRRR Poljoprivreda, sela s tradicijskim obilježjima, te veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pružaju mogućnost za razvoj ruralnog turizma uz isticanje značaja ekopoljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane. Kroz turizam, kao dopunsku djelatnost, mogu se izravno plasirati poljoprivredni proizvodi proizvedeni u domaćinstvima. Na području LAG-a postoji nekoliko primjera ekološke poljoprivrede koji dokazuju da se i u današnjim uvjetima uz veliki trud može uspješno privređivati od poljoprivrede. Ekološka poljoprivreda predstavlja priliku za podizanje konkurentnosti poljoprivrednih djelatnosti kroz ekološku proizvodnju, koja se odlično uklapa u cjelinu održivog ruralnog razvoja jer u ukupnom gospodarenju teži ekološki čistoj, gospodarski isplativoj, etički prihvatljivoj i socijalno pravednoj proizvodnji. U posljednje vrijeme sve više se povezuje poljoprivreda i turizam, budući da je turistička ponuda najisplativije tržište za lokalnu poljoprivrednu proizvodnju, a ekološka poljoprivreda postaje jedan od strateških smjerova razvoja poljoprivrede. Prelazak s konvencionalne na ekološku poljoprivredu nije jednostavan, potrebno je uložiti mnogo rada, steći nova znanja, neprestano upoznavati nove metode u proizvodnji, komunicirati s ostalim domaćim i stranim proizvođačima, što većina konvencionalnih poljoprivrednika teško prihvaća – zbog nedovoljno razvijene svijesti o važnosti ekološke poljoprivrede i nedovoljne informiranosti ili zbog nedostatka financijskih sredstava nisu u mogućnosti realizirati planirana ulaganja. Ribnjačarstvo je također važna djelatnost ruralnih krajeva. Na području LAG-a postoji 982 ha ribnjaka u kojima se intenzivno uzgaja riba, a značajne površine ribnjaka nalaze se na području grada Lipika gdje ribnjačarstvo ima dugu tradiciju. Gradnja ribnjaka započela je još 1902. godine mađarskim kapitalom. U mađarskom vlasništvu bili su do 1948. godine kada prelaze u društveno vlasništvo, a 1993. godine transformiraju se u dioničko društvo. Osim velikih ribolovnih površina po kojima je područje Lipika poznato, na njegovom području postoje i mali ribnjaci malih površina koji su u privatnom vlasništvu. S obzirom na velike 47 ribnjačarske površine, javlja se potreba za postrojenjima za preradu ribe. Posebno je važno istaknuti malo trgovačko društvo Ribnjačarstvo Poljana d.d. koje je značajan proizvođač slatkovodne ribe u Republici Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Uzgoj ribe poduzeće obavlja u ekološki netaknutom okružju slivova Ilove, Toplice i Čavlovice namijenjenom uzgoju slatkovodne ribe svih vrsta i kategorija od kojih su najzastupljenije vrste šaran, som, smuđ, štuka, patuljasti somić, bijeli amur, sivi glavaš, linjak, srebrni karas, zlatni karas i jegulja. Posljednjih je godina značajno uloženo u modernizaciju proizvodnje, što je rezultiralo povećanjem produktivnosti. Ribnjačarstvo Poljana d.d. svojom djelatnošću zaokružuje cjeloviti tehnološki proces proizvodnje od matičnog štoka, mrijesta svih uzgojnih vrsta do komercijalne veličine ribe. Velike poteškoće u ribnjačarstvu uzrokovane su štetama koje uzrokuju ribojedne ptice – kormorani, zatim poplave – neriješeni vodni režim, suše, kao i povremeno ispuštanje otrovnih tvari u vodotoke. 4.7. Mineralne sirovine Područje LAG-a je vrlo raznolikog geološkog sastava, i litostartegijski, strukturno i tektonski, stoga na ovome području može se govoriti o velikom prirodnom potencijalu glede iskorištavanja mineralnih sirovina. Na području obuhvata LAG-a zastupljene su najstarije i najraznovrsnije geološke formacije, a od mineralnih sirovina na ovome području zastupljeni su: Kvarcni pijesak (eksploatacijsko polje Medinac, ležište „Jagma VI“ – Lipik) Nalazište nafte i plina (plin - bušotina Janja Lipa – Lipik, nafta - ekploatacijsko polje Kozarice – Novska) Termomineralne vode (crpilišta na području Lipika) Tehnički građevinski kamen (ekploatacijsko polje Šeovica – Lipik, eksploatacijsko polje „II Rašaška“ – Pakrac, ekploatacijsko polje Fukinac – Pakrac) Karbonatne naslage dolomita i vapnenih dolomita (ekploatacijsko polje Šumetlica – Pakrac) Kremeni pijesak (eksploatacijsko polje Branešci i Novo Selo – Španovica – Pakrac) 48 4.8. Nezaposlenost na području LAG-a „Zeleni trokut“ Jedan od najznačajnijih problema, kako na razini cijele zemlje, tako i na području LAG-a je pitanje nezaposlenosti. Unatoč visokom stupnju nezaposlenosti nema dovoljno poduzetničke svijesti za samozapošljavanje, malo je inicijativa odozdo i prisutna je nedovoljna motiviranost većine nezaposlenih. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na dan 30.11.2012. godine, na području LAG-a „Zelen trokut“ registrirano je 2.869 nezaposlenih osoba od čega je 1.582 nezaposlenih žena koje čine 55% ukupnog broja nezaposlenih (Tablica 13). U odnosu na kraj 2012. godine (ukupno 2.496 nezaposlenih), na području LAG-a zabilježen je porast nezaposlenosti za 13 %. Tablica 13.: Nezaposlene osobe na području LAG-a po gradovima Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Fakultet, akademij, magisterij, doktorat Ukupno Žene Bez škole Osnovna škola SŠ zanimanja i gimnazija 1.553 960 150 365 950 51 37 LIPIK 559 269 77 108 343 19 12 PAKRAC 757 353 108 136 471 20 22 2.869 1.582 335 609 1.764 90 71 Područje NOVSKA LAG Izvor: HZZ, 30.11.2012. Promatrajući strukturu nezaposlenih osoba s obzirom na razinu obrazovanja, najveći broj nezaposlenih osoba ima završeno srednješkolsko (trogodišnje ili četverogodišnje) obrazovanje (61%). Slijede osobe za završenom osnovnom školom (21%), osobe s nezavršenom osnovnom školom (18%), osobe sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i visokom školom (31%), te osobe s završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom (25%). Ovakvo stanje nezaposlenosti prema razini obrazovanja je i slika cjelokupnog stanja u državi. Navedeni podaci ukazuju na potrebu poticanja i provođenja programa neformalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Posebno osjetljivu skupinu u strukturi nezaposlenih čine mlade osobe do 29 godina koji čine 37% nezaposlenih na području LAG-a. Visok udio mladih ukazuje na težak ulazak mladih na tržište rada, a najveća prepreka zapošljavanju mladih je nedostatak radnog iskustva, a samim 49 time i potrebnih znanja i vještina. Sa istim ili sličnim teškoćama susreću se svi mladi bez obzira na završen stupanj obrazovanja. Velik broj njih unatoč završenom fakultetu ne uspijeva pronaći posao u prvih 6 mjeseci. Stoga je od iznimne važnosti prepoznati ozbiljnost potrebe da s pomogne mladima da steknu prvo radno iskustvo, razviti programe koji će potaknuti mlade da razviju vlastitu poslovnu ideju osobito na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, pružiti im stručnu i financijsku podršku, te tako stvoriti pogodnu klimu za ostanak mladog perspektivnog kadra. Također kao jedan od općenitih problema ljudskog potencijala na području LAG-a ističe se nedovoljna fleksibilnost tržišta rada, mobilnost radne snage, te još uvijek nedovoljna movitiranost za cjeloživotno učenje. 4.9. Zaposlenost na području LAG-a Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u prvom kvartalu 2012. godine na području grada Lipika zaposleno je 1.386 stanovnika, na području grada Pakraca 1.888 stanovnika i na području grada Novske 2.838 stanovnika, što čini ukupno 6.112 zaposlenih stanovnika na području LAG-a. Najveći udio zaposlenih na području LAG-a čine osobe zaposlene kod pravnih osoba (76%), zatim slijede radnici kod fizičkih osoba (13%), radnici zaposleni kod obrtnika (6%), poljoprivrednici (3%), te osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost (2%) (Tablica 14.). 50 Tablica 14.: Broj zaposlenih na području LAG-a na dan 31.03.2012. UKUPNO ZAPOSLENI NOVSKA LIPIK PAKRAC Radnici kod pravnih osoba Obrtnici Poljoprivrednici Samostalne profesionalne djelatnosti Radnici kod fizičkih osoba Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu Produženo osiguranje UKUPNO 2002 201 44 1179 50 40 1475 111 79 4656 362 163 59 17 29 105 517 97 191 805 0 0 0 0 15 2838 3 1386 3 1888 21 6112 LAG Izvor: HZMO, Središnji odjel, 31.ožujak 2012. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore na kraju 2011. godine najveći broj zaposlenih osoba je zabilježen je u prerađivačkoj industriji (53% ukupno zaposlenih), zatim građevinarstvu, poljoprivredi i šumarstvu, trgovini na veliko i malo, djelatnosti opskrbe vodom, te djelatnosti prijevoza i skladištenja. Upravo je i u navedenim djelatnostima najveća koncentracija poduzeća i poduzetnika (Tablica 15.). 51 Tablica 15.: Broj zaposlenih na području LAG-a po djelatnostima na kraju 2011.godine ŠIFRA PO NKD-u DJELATNOST NOVSKA LIPIK PAKRAC POLJOPRIVREDA, 63 93 1 ŠUMARSTVO I RIBARSTVO B RUDARSTVO I VAĐENJE 0 0 7 PRERAĐIVAČKA C 580 289 375 INDUSTRIJA OPSKRBA ELEKTRIČNOM D ENERGIJOM, PLINOM, 0 0 7 PAROM I KLIMATIZACIJA E OPSKRBA VODOM 59 0 54 F GRAĐEVINARSTVO 265 4 106 TRGOVINA NA VELIKO I G 80 29 42 MALO H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 3 120 1 DJELATNOSTI PRUŽANJA I SMJEŠTAJA TE PRIPREME I 28 20 6 USLUŽIVANJA HRANE INFORMACIJE I J 5 0 5 KOMUNIKACIJE FINANCIJSKE DJELATNOSTI I K 2 0 0 DJELATNOSTI OSIGURANJA POSLOVANJE L 0 0 3 NEKRETNINAMA STRUČNE, ZNANSTVENE I M 31 2 37 TEHNIČKE DJELATNOSTI ADMINISTRATIVNE I N POMOĆNE USLUŽNE 2 1 1 DJELATNOSTI P OBRAZOVANJE 0 0 7 DJELATNOSTI Q ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I 4 20 0 SOCIJALNE SKRBI OSTALE USLUŽNE S 2 3 3 DJELATNOSTI UKUPNO LAG: 1124 581 655 Izvor: HGK - Županijska komora Sisak i Županijska komora Požega, 2011. godine A UKUPNO 157 7 1244 7 113 375 151 124 54 10 2 3 70 4 7 24 8 2360 52 5. TURIZAM Na području LAG-a turizam se prvenstveno bazira na prirodi, kulturi i baštini ovoga kraja, njihovoj očuvanosti i atraktivnosti, autohtonim osobitostima područja, izletničkorekreacijskim prostorima, nudeći mirnije odmore uz vrhunsku eno-gastronomsku ponudu. Iako se neprestano ulažu napori za razvoj i unapređenje turističke infrastrukture i osmišljavanje novih turističkih sadržaja, dosadašnji gospodarski učinci turizma daleko su ispod potencijala s kojima područje LAG-a raspolaže. Osnovne prepreke razvoja turizma očituju se u neorganiziranoj turističkoj ponudi koja ovisi o inicijativama pojedinaca, nedovoljnim marketinškim i promotivnim aktivnostima, nedovoljnoj financijskoj moći subjekata koji se žele baviti turizmom, nedostatku smještajnih kapaciteta, nedovoljnoj educiranosti turističkih subjekata o pružanju kvalitetne restoranske i hotelijerske usluge i sl. Stoga je za daljnji učinkoviti razvoj turizma na području LAG-a potrebno i dalje poticati suradnju svih dionika turističkog razvoja radi zajedničke promocije i stvaranja zajedničkih turističkih proizvoda, objediniti turističku ponudu te tako ponuditi jedinstven doživljaj, jedinstvenu priču svih posebnosti kojima područje LAG-a raspolaže. Grad Novska Na području grada Novske turizam postaje sve značajnija grana gospodarstva. Blizina Parka prirode Lonjsko polje, Mokro polje koji je pravi biser biološke i krajobrazne raznolikosti, bogata lovišta i razvijeni lovni turizam, izletište Novljansko jezero, novljanske šetnice, te nekoliko priznanja „Zeleni cvijet“ Hrvatske turističke zajednice, već niz godina profilirali su Novsku kao jedan od najljepših malih kontinentalnih gradova Hrvatske. Grad Novska značajno je prometno, cestovno i željezničko čvorište, stoga se trenutno pozornost daje tranzitnom turizmu. Novska kao zapadnoslavonski grad predstavlja vezu slavonskih šuma i posavskih voda. Novljansko područje bogato je lokacijama koje imaju preduvjete za sportskorekreacijski turizam, posebice se tu izdvaja Novljansko jezero kao sve omiljenije izletište za sve uzraste željne uživanja u prirodnim ljepotama. Bogatstvo šuma, biljnog i životinjskog svijeta samo dodatno upotpunjuju doživljaj. Šetnice, staze za trčanje, planinarske, cikloturističke i jahačke staze, igrališta za djecu i sve što je potrebno za jedan sportskorekreacijski odmor uskoro bi moglo dobiti i svoje mjesto na novljanskom izletištu s brojnim izvorima pitke vode. Novska se u zadnje vrijeme profilirala kao Grad športa - suvremeno 53 opremljena športska dvorana, kuglana za hrvatske prvoligaše, brojna igrališta, nogometna, rukometna i košarkaška, boćalište i streljana, teretane, teniski tereni ali i već spomenuto izletište za rekreaciju preduvjeti su potrebni kako bi privukli sportaše profesionalce, ali i rekreativce za sve vrste športskih aktivnosti u zatvorenim i otvorenim prostorima. Osim sportsko rekreacijskog turizma, područje grada Novske ima potencijale i za razvoj kulturnog, lovnog i ribolovnog turizma, eko-turizma i ruralnog turizma obzirom na sve veći broj OPG-a koji nude bogatu eno-gastronomsku ponudu. POSEBNOSTI TURISTIČKE PONUDE GRADA NOVSKE: Kulturne znamenitosti: Barokna župna crkva sv. Luke Evanđeliste – zaštićeni spomenik kulture, Župni dvor – zaštićeni spomenik kulture, neogotička kapela sv. Josipa, samostan kćeri milosrđa i dr. Zbirka „Bauer“ – zbirka umjetničkih izložaka amaterskih slikara cijele Hrvatske Muzej u kući „Zbirka Sajko“ Galerija Pučkog otvorenog učilišta Novska Glazbena škola Novska Gradska knjižnica i čitaonica „Ante Jagar“ Novska Novljansko jezero – izletište Posavska sela Stara Subocka i Plesmo s drvenim kućama s rezbarenim ukrasnim pročeljima Šume bogate divljačima za lovni turizam – lovna područja „Jelenja glava“, Novsko brdo“, „Muratovica“, „Opeka“ Mokro polje sa kvalitetnim pašnjacima, velikom koncentracijom autohtonih pasmina goveda i velikom akumulacijom vode iz rijeke Save koja tvori prekrasan krajobraz Ribolov – rijeka Strug, jezero Bajer i dr. Izletnički turizam – neposredna blizina Parka prirode „Lonjsko polje“ s iznimnom bioraznolikosti čiji su sastavni dijelovi inkorporirani u lokalitet grada Novske (15% Parka prirode nalazi se na području Novske) Folklorna baština i tradicijske manifestacije (Lukovo u Novskoj, Ljeto u Novskoj) Novljanski ogrc – Viviparus novskaensis Penecke – okamina puža koji je živio u vodama Panonskog mora na ovome području, te je jedan od simbola grada Novske Eko etno selo „Strug“ Mnoštvo obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s bogatom ponudom izvornih domaćih proizvoda 54 Grad Pakrac Grad Pakrac ljepotama svojih šuma i ostalih prirodnih vrijednosti nudi turistu namjerniku, jednodnevnim grupama, ljubiteljima prirode lova i športa različite usluge turističkih ponuda. Posebno su zanimljivi različiti oblici obilazaka ovog područja te upoznavanje prirodnih osobitosti (flora i fauna), kao i mogućnosti različitih oblika rekreacije kao što su šetnje, planinarenje brojnim planinskim stazama Papuka. Pakrac je grad s iznimno bogatom povijesti, a šire područje Grada Pakraca odlikuje se velikim potencijalom za razvoj ruralnog turizma. Ova činjenica temelji se na postojećim prirodnim potencijalima (čist okoliš, šume, livade, rječice) te postojećoj gastronomskoj ponudi temeljenoj na bogatoj tradiciji. Cjelokupno prirodno okružje pogodno je i za sve oblike turističke ponude, a posebno za lov i ribolov, planinarstvo, obiteljske izlete, te sve druge oblike rekreacije. Stoga je u budućnosti potrebna sve veća usmjerenost na razvoj lova, turizma i seoskog turizma te povezivanje sa proizvodnim i preradbenim djelom poljoprivrede. Rijeka Pakra i obližnje gore Psunj i Ravna gora mjesta su za rekreaciju u neposrednoj okolici. Posebnost pakračkog kraja su mnoga talijanska naselja gdje su očuvani talijanski običaji, jezik i kulinarstvo (konjska salama). Kao dio turističke ponude Pakrac je sve bogatiji i sportskim građevinama. Motocross staza je uređena za najveća natjecanja, a u gradnji su i novi nogometni stadioni, sportska dvorana i sportski ribnjak. Osim postojećih sadržaja ponuda se obogaćuje prigodnim tradicionalnim manifestacijama i organizacijama raznih sadržaja u kojima se predstavljaju gastronomski (kruh, sirevi, slavonski kulen, vino, gljive, med, jela od divljači, konjska salama i sl.), folklorni (KUD "Seljačka sloga" Prekopakra, tamburaši "Zlatne žice", KUD "Češka beseda" Prekopakra) i drugi sadržaji koji doprinose razvoju turizma na području grada, a najvažiji od njih je tradicionalni izložbeno-prodajni sajam „Slavonski banovac“. Sajam svake godine organiziraju Grad Pakrac, Poduzetnički centar Pakrac i Turistička zajednica grada Pakraca u suradnji s partnerima - Gradovima Lipik i Novska, a isti okuplja veliki broj izlagača od kojih su najbrojnija obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, poduzeća i razne udruge. Glavni cilj sajma je predstaviti potencijale kontinentalne Hrvatske, promovirati turističku ponudu, autohtone proizvode, stare zanate i obrte u svrhu jačanja i daljnjeg razvoja ruralnog turizma i poljoprivrede. 55 POSEBNOSTI TURISTIČKE PONUDE GRADA PAKRACA: Planinarski dom na Omanovcu - nogometno igralište, skijalište s električnom vučnicom, paraglider uzletište, izletište planinara i ljubitelja prirode, uređena mjesta za piknik Špilja Trbušnjak (najduža špilja u Slavoniji) i špilja Rastik s rijetkim vrstama šišmiša M&M Ranch - privatni posjed u naselju Gornji Grahovljani namijenjen lovcima i ljubiteljima prirode, smještajni kapacitet, rekreativno jahanje Pakrac „Povijesni grad“ – poludnevni izleti za grupe u kojima se Pakrac može predstaviti kao povijesno trgovište, mjesto brojnih arheoloških iskopina i kulturnih povijesnih građevina, te sakralnih objekata: Spomen kosturnica, Kraljevska zemaljska javna bolnica, Kuća Golubić, Stara vijećnica, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Spahijski podrum, Vlastelinstvo Janković, Dvorac Baruna Trenka, Stari Grad Čaklovac, Crkva Svete Trojice, Kovnica novca – slavonski banovac, crkva sv. Pantelejmona, Toranj, pakračka česma, ostaci srednjovjekovnog gradatvrđave, kapela sv. Ivana Nepomuka, kapela sv. Roka, kapela sv. Vida, izvor i kapela Markovac, vidikovac Tri križa) Muzej Grada Pakraca Samostalna narodna knjižnica i čitaonica Pakrac ŠRC „Matkovac“ s izletištem, postojećom moto cross stazom pruža mogućnost lova te ribolova na ribnjaku Pakurnovac – Matkovac, mogućnost logorovanja i održavanja nastave u prirodi Lov – na području Pakraca djeluje nekoliko lovačkih društava koji tijekom zime ugošćuju lovce iz drugih zemalja Ribolov – ribnjak Pakurnovac – Matkovac, rijeka Pakra, manji ribnjaci pored naselja Donji Grahovljani i Branešci, izletište Vodostaj Biciklizam – staze na području Psunja Sportski i ribolovni turizam – ribnjak Pakurnovac – Matkovac, rijeka Pakra, manji ribnjaci pored naselja Donji Grahovljani i Branešci, izletište Vodostaj Gastronomska ponuda – temelji se na bogatoj tradiciji i domaćim proizvodima slavonskog podneblja, te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Etno Park Čantalo, izletište sa etno zbirkom, parkom i sjenicama za piknike Folklorna baština i razne manifestacije ( Pakračko ljeto, Motocross utrka Bljesak, Downhill Psunj – biciklistički maraton, Fokina staza, Božićni sajam, Ploštine – Dani talijana, Prekopakra – Krajanske spevanke, Sajam ruralnog turizma „Slavonski banovac“) Talijanska naselja gdje su očuvani talijanski običaji, jezik i kulinarstvo (konjska salama) Češki dom u Prekopakri s muzejom (sjedište folklorne skupine „Češka beseda“, folklor i specijaliteti kuhinje 56 Grad Lipik Turistički potencijal grada Lipika temelji se na stoljetnoj tradiciji bavljenja turizmom (zdravstveni i rekreacijski) kao i prirodnim ljepotama, kulturnim i povijesnim spomenicima, te očuvanom ruralnom prostoru. Razvoj Lipika se odvijao oko izvora termomineralne vode, oko kojega su sagrađene kupelji u 18. stoljeću. Uredilo se lječilište, gradile su se toplice, vile, prenočišta i vikendice. U 19. stoljeću se sagradila ergela Lipik sa poznatim lipicancima, razvijao se konjički turizam te uzgoj plemenitih grla. Na kraju 19. stoljeća Lipik je bio poznat kao turističko mjesto koje pruža cjelovit odmor i ozdravljenje u skladu sa prirodom. Danas, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik aktivna je tokom cijele godine u pružanju usluge u zdravstvenom turizmu u kroz liječenje raznih neuroloških, postraumatskih i reumatskih tegoba, putem masaža, kupki, fitness dvorane, rekreativnog plivanja. Od 2010. godine je dostupan i zatvoreni bazen s termomineralnom vodom za 20-tak osoba. U sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku nalazi se park koji je nastao u 19. stoljeću, a koji je proglašen spomenikom parkovne arhitekture 1965. godine. Park se prostire na površini od 10,4 ha. Perivoj je do danas sačuvan na izvornoj površini i bez bitnih promjena perivojne kompozicije. Osvježenje u ljetnim mjesecima može se pronaći u kompleksu otvorenih bazena u sastavu Zdravstveno rekreacijskog centra. Većina sadržaja je obnovljena i stavljena u funkciju 2000. godine. Kompleks se sastoji od olimpijskog bazena ( 25x50 ), rekreacijskog bazena i dječjeg bazena. U prostoru je restoran sa 200 sjedećih mjesta s terasom, garderobe, multifunkcionalna sportska igrališta, sjenice sa ugostiteljskim sadržajem te trgovačkim prostorima. Poljoprivreda i sela s tradicijskim obilježjima pružaju mogućnost za razvoj ruralnog turizma uz isticanje značaja eko-poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i tradicijskog graditeljstva. OPG Božić u svojoj ponudi spaja zdravu, ekološki proizvedenu hranu, prekrasnu prirodu, očuvanje tradicijske baštine i duha stare Slavonije. OPG Ranković nudi razne proizvode od meda i jabuka. Na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima proizvode se još i razni proizvodi, poput lipovog čaja, čaja od breze, sokovi od jabuka, ljekovitog bilja, raznih domaćih rakija, domaća vina, sirevi, te mnoge druge delicije. Mesni specijaliteti kulen, kobasice i salame su obilježje Slavonije, te se mogu naći u svakom domaćinstvu. U malim lokalnim spomen muzejima se mogu vidjeti razni alati i odjeća lipičkog kraja koji obilježavaju slavonske običaje, te naučiti izrada starih predmeta. 57 Postoji velika mogućnost razvoja lovnog i ribolovnog turizma. Zapadna Slavonija sa očuvanim hrastovim šumama je stanište raznim divljim životinjama, te se na području grada Lipika nalazi veliki fond divljači. Lovačka društva su nositelji razvoja lovnog turizma u okolici Lipika. Lovni turizam treba upotpuniti organiziranim obilaskom lovišta i promatranjem divljači, ugostiteljskim specijalitetima s posebnim obilježjima tradicionalnog kulinarstva, kao i oživljavanja tradicionalnih obrta. Oko Lipika nalaze se umjetna jezera „Pjeskara“ i „Raminac“ koji pružaju izazov ribolovcima na površini od 17 ha. Organizira se sportski ribolov, ali u skladu sa prirodom i posebna kategorija ribolova „Ulovi i pusti“. „Pjeskara“ je jedno od pet mjesta u Hrvatskoj na kojoj se odvija ovaj tip ribolova. Na ulazu u Lipik sve turiste i posjetitelje dočekuje predivan prizor, konjušnica sa 70-tak konja sa Državne ergele Lipik koji su u noći 13. listopada 2007. godine vraćeni u Lipik. Povratkom u matične štale ime „Državna Ergela Lipik“ ponovno ima puno značenje. Postoji mogućnost razgledavanja ergele, te jahanje i vožnja fijakerom po pristupačnim cijenama. Kasački klub „Diamant“ s 30-konja nudi jahanje prostranstvima Slavonije uz stručno vođenje, te školu jahanja sa licenciranim trenerom. Na vlastitoj kružnoj stazi klub trenira za natjecanja, gradom i okolicom posljetitelji se mogu provozati slavonskim zapregom, skijati po snijegu specijalnim kasačkim skijama te doživjeti zimu na poseban način. U bližoj okolici Lipika može se posjetiti obitavalište 180 vrsta ptica močvarica na Ribnjacima, Marino selo s mnogobrojnim rodama, drvena kapela sv. Andrije u Brezinama, obližnji muzej u Gaju, vidikovac te razna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Zbog raznolikosti prirode i terena postoji mogućnost pješačkih i biciklističkih staza različite težine. Navedene posebnosti mogu rezultirati aktiviranjem određenih segmenata turizma, kao što je izletnički i rekreacijski turizam, ekološki turizam, seoski turizam, ali i lovni turizam. 58 POSEBNOSTI TURISTIČKE PONUDE GRADA LIPIKA: Kulturno-povijesna obilježja – centar Lipika, lipički perivoj sa sjenicama i vodoskocima, parkovna arhitektura, Kursalon, te poznati Wandelbahn (natkrivena šetnica lipičkog perivoja) drvena kapela sv. Andrije u Brezinama Obližnji muzej u Gaju Zdravstveno - rekreacijski turizam - izvori termalne vode, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Zdravstveno rekreacijski centar Lipik, hotel Lipa s bazenskim kompleksom Državna ergela - uzgoj lijepih i cijenjenih konja lipicanaca u obližnjem Izidorovcu uz mogućnost iznajmljivanja konja i fijakera, te mogućnost jahanja uređenim stazama i šumskim putevima Turističke manifestacije – Likovna kolonija „Lipiku s ljubavlju“, Dan grada Lipika, Božićni koncert, Sajam cvijeća u svibnju, Lipanj u Lipiku, noćni košarkaški turnir „Streetballipik“, „Božićni malonogometni turnir“ te koncerti klasične glazbe Lov – velike površine lovišta nizinsko-brdskog tipa Ribolov – jezera „Pjeskara“ i „Raminac“, također omiljena za piknik Obitavalište 180 vrsta ptica močvarica na Ribnjacima, te Marino selo s mnogobrojnim rodama Biciklističke i pješačke staze različite težine, organizirano vođenje Bogata gastro i eno ponuda, domaći slavonski specijaliteti na lokalnim OPG-ima Etno sadržaji u suradnji sa udrugama za očuvanje baštine i KUD-ovima Zainteresiranost od strane lokalnog stanovništva za razvoj turizma na području LAG-a predstavlja pozitivnu stranu, a sam geografski položaj ovoga područja i dobar prometni pristup pogoduju razvoju turističke djelatnosti. Širok spektar ciljnih skupina koje su potencijalni konzumenti usluge i proizvoda, a posebno šumsko bogatstvo raznovrsne divljači i gljiva, vodene površine bogate ribljim fondom u ostvarenim kontaktima predstavljaju veliko područje tržišnog djelovanja kroz promoviranje i razvoj posebnih oblika turizma. Pozitivan primjer vertikalnog umrežavanja poduzetnika u razvoju turizma po načelu sinergije zasigurno predstavlja Agroturistička zadruga „Klaster kuna“ Pakrac, nastala kao izraz želje i potrebe za udruživanjem nekolicine poduzetnika s područja Lipika i Pakraca koji su turističku djelatnost prepoznali kao mogućnost implementacije vlastitih poduzetničkih ideja kroz plasman svojih proizvoda i usluga. Poduzetnici koji danas posluju na ovome području 59 većinom spadaju u male poduzetnike, odnosno mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja ne mogu ponuditi objedinjenu turističku ponudu. Stoga se udruživanje u Agroturističku zadrugu „Klaster Kuna“ iskazalo kao jedno od najboljih rješenja u svrhu postizanja što boljih rezultata u zajedničkoj turističkoj ponudi. Sveobuhvatni cilj Agroturističke zadruge „Klaster Kuna“ je promicanje, unapređenje te objedinjavanje turističke ponude na području Pakraca, Lipika i šire regije s posebnim naglaskom na razvoj turističke infrastrukture, povećanju proizvodnje prirodnih proizvods bez aditiva o konzervansa, poticanju certificiranja domaćih proizvoda te stvaranju prepoznatljivog jedinstvenog turističkog proizvoda. Vrlo značajan korak u razvoju turizma na području LAG-a predstavlja i projekt simboličnog naziva „Stazama lipicanaca i kune“ koji je trenutno u provedbi, a kojim se žele osnažiti turistički potencijali lokalne zajednice i ojačati turistička infrastruktua na području gradova Lipika i Pakraca. Riječ je o sustavno i dugogodišnje razvijanom projektu kojim će se na području Lipika i Pakraca urediti, označiti i primjereno opremiti stotinjak kilometara staza za pješake, bicikliste i jahače, te će se urediti i opremiti pet destinacija zabavnim i rekreativnim sadržajima za djecu i odrasle: jezera Raminac, Pjeskara, Pakurnovac, te izletničko rekreativni centar Omanovac i Cross country kružna staza kao sastavni dio Biciklističkog parka Psunj. Projekt je usmjeren prema poduzetnicima u turizmu, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja su smještena uz stazu i farmama koje su zainteresirane za aktivno bavljenje ruralnim turizmom kroz razne obuke i edukacije, ali i lokalnim udrugama kroz manifestacije, natjecanja i druženja kao i turističkim djelatnicima svih profila. U sklopu projekta također se započelo i s izradom Strategije razvoja turizma za područje gradova Pakraca i Lipika. Nositelj projekta je Grad Lipik koji će ga provoditi u suradnji s partnerima u projektu – Gradom Pakracom i Poduzetničkim centrom Pakrac. Realizacijom projekta objedinit će se turistička ponuda, te će se razviti svojevrstan 'brend' gradova Lipika i Pakraca. Jedan od glavnih nedostataka koji koči daljnji razvoj turizma na području LAG-a je svakako manjak smještajnih kapaciteta u odnosu na postojeću ponudu, te nedovoljna razvijenost smještajnih kapaciteta. Na području LAG-a „Zeleni trokut“ postoji svega 2 hotela, jedan Planinarski dom, te 8 objekata privatnog smještaja s ukupno 178 ležajeva, koji kvalitetom i brojnošću ne zadovoljavaju potražnju, pa kao takvi nisu mogli značajnije doprinijeti razvoju turizma ovoga područja (Tablica 16). 60 Tablica 16.: Smještajni kapacitet na području LAG-a Red. br. Naziv objekta Područje Br. ležajeva 1. Hotel Pakrac Pakrac 19 2. Planinarski dom Omanovac Pakrac 55 3. „M & M“ Ranch Pakrac 9 4. Hotel „Lipa“ Lipik 40 5. Motel „Mimi“ Lipik 6 6. Sobe „Kovačić“ Lipik 6 7. Apartman „Bat“ Lipik 4 8. Soba „Matačić“ Lipik 2 9. Prenoćište Paludina Novska 4 10. Eko-etno selo Strug Novska 19 11. Prenoćište Babić Novska 14 UKUPNO: 178 61 6. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Društvena infrastruktura, kao skupina središnjih uslužnih funkcija, najuže je povezana s razvitkom i razmještajem svojih korisnika, tj. stanovništvom, a njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života. Društvenu infrastrukturu čine institucije društvene nadgradnje te društvene djelatnosti kao što su uprava, pravosuđe, prosvjeta, visoko školstvo i znanost, kultura, zdravstvo, socijalna skrb i šport, udruge građana, političke stranke, vjerske zajednice i druge organizacije. O mreži centralnih naselja i centralno mjesnih institucija ovisi opskrba stanovništva centralnim uslugama, što neposredno utječe na stabilnost naseljenosti. Racionalnijim, ekonomičnijim i funkcionalnijim prostornim rasporedom tih funkcija postiže se veći stupanj homogeniziranosti prostora. Sustavno sređivanje središnjih uslužnih funkcija temeljnih skupina javnih službi treba biti u skladu s posebnim planovima razvitka i prema odgovarajućim mjerilima za svaku pojedinu skupinu ili podskupinu, odnosno instituciju, uključujući stvarne potrebe i veličinu njihovog utjecajnog i gravitacijskog područja. Ujedno, viša koncentracija sadržaja društvenih djelatnosti rezultira podizanjem obrazovne i kulturne razine stanovništva, osigurava bolju zdravstvenu zaštitu i kulturu, te u ukupnosti omogućava povećanje životnog standarda cjelokupnog stanovništva. 6.1. Jedinice lokalne samouprave na području LAG-a Grad Lipik nalazi se u sastavu Požeško-slavonske županije, te prema odredbama članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („NN“ 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) obavlja poslove lokalne samouprave. Zbog gospodarskog značaja, brojnosti središnjih funkcija i broja stanovnika grad Lipik u planiranom sastavu središnjih naselja u Požeško-slavonskoj županiji razvrstan je u VI. kategoriju odnosno kategoriju područnog središta. Grad ima Gradsko vijeće i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj razini. Na području grada Lipika djeluje 20 mjesnih odbora, te Savjet mladih Grada Lipika. Područje grada ima status područja posebne državne skrbi druge skupine stoga se na tom području nastoje olakšati uvjeti privređivanja kroz određene porezne olakšice, te temeljem Zakona o poticanju ulaganja. Grad Pakrac je također u sastavu Požeško-slavonske županije, te pripada drugoj skupini područja od posebne državne skrbi. Zbog gospodarskog značaja, brojnosti središnjih funkcija i broja stanovnika, grad Pakrac u planiranom sastavu središnjih naselja u Požeško-slavonskoj županiji razvrstan je u V. kategoriju odnosno kategoriju manjeg regionalnog središta. Grad 62 ima Gradsko vijeće i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj razini. U gradu Pakracu nalazi se Ispostava Ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji. Na području grada djeluju područne službe uprave, podružnice i zavodi, 24 mjesna odbora, te Savjet mladih Grada Pakraca. Od pravosudnih tijela u gradu djeluje Općinski sud. Grad Novska je jedan od šest gradova Sisačko-moslavačke županije, te obavlja poslove lokalne samouprave. Grad ima Gradsko vijeće i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj razini. Na području grada Novske djeluje 17 mjesnih odbora, te Savjet mladih Grada Novske. Općinski sud i Prekšajni sud Novska priprojeni su Općinskom i Prekršajnom sudu u Kutini, dok su u Novskoj zadržane njihove stalne službe. U gradu Novskoj nalazi se Ispostava Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji. 6.2. Socijalna zaštita Djelatnost socijalne zaštite od posebnog je interesa kako za RH, Županije, pa tako i za područje LAG-a. Djelatnostima socijalne zaštite se osigurava pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih i drugih građana. Socijalna skrb radi sprječavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti pruža potporu obitelji, posebice djeci i drugim osobama koji ne mogu brinuti sami o sebi. Sustav socijalne skrbi djeluje kroz složenu mrežu službi i ustanova. Zakonom o socijalnoj skrbi („NN“, br. 33/12) i podzakonskim aktima određene su vrste ustanova socijalne skrbi (centar za socijalnu skrb, dom socijalne skrbi i centar za pomoć i njegu) i njihov ustroj, a osnivaju se sukladno normativima i standardima te potrebama određenog područja koje utvrdi nadležno ministarstvo. Korisnici socijalne skrbi su samci i obitelji koje nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili iz drugih izvora kao i tjelesno, mentalno ili psihički bolesno dijete te odrasle osobe kojima je potrebna pomoć. Na području grada Pakraca djeluje Centar za socijalnu skrb koji ima sjedište u Pakracu. Ustanova za smještaj starih i nemoćnih osoba na području grada Pakraca ne postoji, odnosno Crveni križ je započeo izgradnju objekta za smještaj starih i nemoćnih osoba u Prekopakri, no zbog nedostatka financijskih sredstava objekt nije u potpunosti završen, te kao takav ne može biti stavljen u funkciju. Na području grada Pakraca postoji sedam udomiteljskih obitelji koji svojim uslugama pomažu socijalno ugroženim osobama, a Pučka kuhinja postoji samo na području grada Pakraca u vlasništvu Gradskog društva Crvenog križa Pakrac, koja je ujedno i 63 jedina u Požeško-slavonskoj županiji. Pučku kuhinju potrebno je opremiti potrebnom opremom (hladnjače, sitni inventar), te uvesti HACCP sustav sigurnosti i kvalitete hrane. Na području grada Lipika s pripadajućim naseljima nadležan je Centar za socijalnu skrb Pakrac. Od ustanova za smještaj na području grada Lipika nalazi se Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe Lipik, te Dom za starije i nemoćne osobe „Marino selo“. Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe Lipik sačinjen je od tri zgrade s lijepo uređenim dvorištem i dva dječja igrališta. Kapacitet ustanove je 50 korisnika i gotovo je uvijek popunjen. Dom skrbi o djeci oba spola u dobi od 4 do 18 godina, odnosno do 21 godine života u stambenoj zajednici. U Domu se nalazi 30 korisnika koji polaze u osnovnu i srednju školu, a Dom se skrbi i o petero studenata koji se ne vode kao korisnici, nego ih financiraju iz raznih donatorskih i sponzorskih fondacija. Prema smjernicama Europske unije i sveopćem trendu deinstitucionalizacije organiziran je i poludnevni boravak u kojem djeca dolaze poslije nastave i odlaze nakon večere, a u vremenu provedenom u ustanovi napišu zadaće i nauče gradivo iz škole. Nakon izlaska iz ustanove, Dom pruža mogućnost smještaja djece u stambenu zajednicu, odnosno stan koji je u vlasništvu Doma, u kojem može biti smješteno troje korisnika do svoje 21. godine. Na području grada Lipika postoji i Dom za starije i nemoćne osobe „Marino Selo“, kojeg je izgradilo Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac. Dom je treće kategorije, a nalazi se na području naselja Marino Selo. U skladu s potrebnim brojem površine (m²) propisane po jednom korisniku, u Domu može biti smješteno 65 korisnika. Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac posjeduje i Dječje odmaralište „Cvrčak“ na otoku Viru gdje se svake godine odmara oko 450 djece i odraslih (djeca iz socijalno ugroženih obitelji, djeca s posebnim potrebama i starije osobe). Gradsko društvo Crvenog križa započelo je radove uređenja i opremanja odmarališta, no zbog nedostatka financijskih sredstava završetak radova je neizvjestan. Na području Lipika djeluje i nedržavni Dom za starije i nemoćne osobe „Anđelak“ u vlasništvu poduzeća „Mimi“ d.o.o. Dom ispunjava uvjete za 40 korisnika, te je ujedno i najmlađi dom za starije i nemoćne osobe na području Požeškoslavonske županije. Također djeluje i „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“ koji ima 225 korisnika i 16 zaposlenih. S obzirom da navedeni program pokriva 25 naselja na području Lipika, te 5 naselja na području Pakraca, potrebno je osigurati dodatna vozila kako bi se zadovoljive sve potrebe korisnika za odlazak liječniku, dovoz namirnica, lijekova, i dr. Na području grada Novske djeluje novoizgrađeni Centar za socijalnu skrb koji omogućuje korisnicima usluga socijalne skrbi dostojanstveniji i primjereniji tretman. Novoizgrađeni 64 centar ima dovoljno prostora za grupni rad, savjetovalište za roditelje i druge programe. Na području grada djeluje privatni Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Vita“ s kapacitetom za 18 korisnika, privatni Obiteljski dom za starije i nemoćne „Ivanušić“, te privatni Obiteljski dom za starije i nemoćne „Ema“. Također, na području grada Novske već 9 godina djeluje udomiteljska obitelj Gobac koja se skrbi za starije i nemoćne osobe. Udomiteljstvo obitelji Gobac ima 15 štićenika, većinom nepokretnih starijih osoba. U području socijalne skrbi, stručni djelatnici centara za socijalnu skrb ističu slijedeće probleme: - nerazvijenost mreže udomiteljskih obitelji, posebno za smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, - nerazvijenost sustava pružanja pomoći i njege u kući - kroničan nedostatak stručnih djelatnika, a samim time i opterećnost postojećih djelatnika, - nedostatak smještajnih kapaciteta ustanova, što se posebno odnosi na zbrinjavanje starijih osoba, osoba otežane pokretljivosti, duševno bolesnih i mentalno retardiranih osoba koje adekvatnu skrb ne mogu dobiti u obitelji, što upućuje na potrebu izgradnje istih, kao i nedostatak financijskih sredstava za unapređenje domova socijalne skrbi i nabavku vozila za prijevoz korisnika. 6.3. Obrazovanje Odgoj i obrazovanje su temeljne kategorije životnih potreba čovjeka za zajednički suživot i rad među ljudima. U sklopu razvitka prosvjetne djelatnosti cjelokupni sustav odgoja i obrazovanja obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje te domski smještaj učenika. Dijelovi školskog sustava su i druge brojne institucije koje se brinu i osiguravaju standard djece i mladeži. 6.3.1. Predškolski odgoj Na području grada Lipika djeluje matični vrtić „Kockica“ koji se nalazi u Lipiku, a od 2001. godine u naselju Poljana otvoren je područni vrtić „Kockica“ s cjelodnevnim boravkom djece od 3 do 7 godina starosti, koji je sastavni dio mreže vrtića Požeško-slavonske županije. Dječji vrtić „Kockica“ Lipik u svom sastavu ima i jaslice, a u svom programu ima 5 odgojnih skupina koje polazi 105 djece. Područni odjel Poljana u primarnom programu ima jednu 65 odgojnu skupinu koju polazi 20 djece. U okviru dječjeg vrtića „Kockica“ održava i program igraonice i predškole za djecu koja nisu upisana u primarni program. Svi prostori vrtića opremljeni su potrebnim namještajem i didaktičkim materijalom primjerenim dječjem uzrastu, te lijepo uređenim dvorištem s dječjim spravama. U opremanju prostora sudjelovali su strani donatori i grad Lipik. Raspoloživi kapacitet vrtića nije u potpunosti popunjen. Na području grada Pakraca nalaze se četiri dječja vrtića i to: matični dječji vrtić „Maslačak“ u Pakracu koji u svom sastavu ima i jaslice. Rad u vrtiću organiziran je u šest grupa koji obuhvaća ukupno 114 djece dječji vrtić „Maslačak“ s jaslicama u Prekopakri područni je vrtić koji u jednoj grupi pohađa 24 djece dječji vrtić „Maslačak“ s jaslicama u Badljevini područni je vrtić koji djeluje po skraćenom programu, a čini ga samo jedna grupa koju pohađa 20 djece područni dječji vrtić „Maslačak“ u Donjoj Obriježi kojeg pohađa svega 10 djece područni dječji vrtić „Maslačak“ s jaslicama u naselju Kalvarija kojeg pohađa 40 djece U vrtićima na području grada Pakraca svake godine popunjena je kvota upisa, te je potrebno osigurati dodatne kapacitete. Na području grada Novske nalazi se jedan dječji vrtić „Radost“ koji u svom sastavu ima i jaslice. Vrtić pohađa 268 djece, a primarni program se odvija u sedam skupina: I. jaslice, II. jaslice, I. mlađa, I. srednja, II. srednja i starija. Vrtić „Radost“ provodi i program predškole koji obuhvaća djecu u godini dana pred polazak u školu a koja nisu upisana u primarni program. Program je jednogodišnji (259 sati) i provodi se dva puta tjedno na pet lokacija u gradu. 66 Tablica 17.: Ukupan broj dječjih vrtića na području LAG-a po gradovima PODRUČJE NOVSKA LIPIK MATIČNI VRTIĆ PODRUČNI VRTIĆ Dječji vrtić „Radost“ s jaslicama Program predškole koji se provodi na 5 lokacija u gradu Dječji vrtić „Kockica“ s jaslicama Dječji vrtić Poljana Dječji vrtić Badljevina Dječji vrtić Donja Obrijež Dječji vrtić „Maslačak“ s PAKRAC jaslicama Dječji vrtić Prekopakra Dječji vrtić Kalvarija UKUPNO 3 5 Kao poseban problem s kojim se susreću svi vrtići na području LAG-a može se navesti kontinuirano povećanje broja djece s posebnim potrebama. Također, ne postoji adekvatno opremljen prostor za rad s djecom s posebnim potrebama, kao ni dovoljno stručnog kadra u vrtićima za specifične potrebe djece (stručni tim: pedagog- psiholog – logoped za djecu s posebnim potrebama i nepravilnim ili otežanim izgovorom, te stručni kadar za rad s djecom s izraženim talentima). 6.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje Na području grada Pakraca djelatnost školstva provodi se u sklopu jedne osnovne škole i to OŠ „Braće Radića“ te tri područne škole u naseljima Badljevina, Donja Obrijež i Prekopakra koje su u sastavu matične škole. Broj djece u posljednje četiri godine je prelazio brojku od 800 učenika godišnje. Nastava se odvija u 37 razrednih odjela, a 56 učitelja i prateće osoblje čini 72 zaposlenih. Nastava je pokrivena stručno u svim segmentima. Na području grada Novske djeluju 2 osnovne škole, i to OŠ „Novska“ i OŠ „Rajić“. Osnovna škola Novska jedna je od najvećih škola u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nastavu svake godine pohađa oko 1000 učenika raspoređenih u 46 razrednih odjela. Škola zapošljava ukupno 90 zaposlenika, od toga 66 učitelja, 4 stručna suradnika i 20 ostalih djelatnika. Osnovna škola „Novska“ ima tri područne škole: Područna škola „Bročice“, Područna škola „Brestača“, te Područna škola „Stari Grabovac“. Područna škola Bročice ima 46 učenika raspoređena u 3 razredna odjela, Područna škola „Brestača“ ima 30 učenika u 3 razredna odjela, dok Područna škola „Donji Grabovac“ ima 22 učenika raspoređena u 3 razredna odjela 67 od kojih je jedan kombinirani. Osnovna škola „Rajić“ nalazi se u mjestu Rajić, koje je prigradsko naselje grada Novske. Škola okuplja učenike iz naselja Borovac, Rajić, Roždanik, Jazavica i Voćarica. Nema područnih razrednih odjela, jer nisu obnovljene zgrade u Jazavici i Borovcu. Nastavu svake godine pohađa oko 180 učenika, u 8 razrednih odjela. U školi je zaposleno 16 učitelja, 2 stručna suradnika, 4 administrativno-tehnička zaposlenika i ravnatelj škole, što ukupno čini 23 zaposlenika. Na području grada Lipika djeluju 2 matične škole i 2 područne. Matična škola OŠ „Lipik“ od I.-VIII razreda koja u svom sastavu ima dvije područne škole: Područnu školu Dobrovac od I.-IV. razreda i Područnu školu Donji Čaglić od I.-IV. razreda. Matičnu školu Lipik svake godine pohađa gotovo 300 učenika u 15 razrednih odjela. U područnoj školi Dobrovac nastava se odvija u jednoj smjeni u jednom kombiniranom razrednom odjelu 1. i 3. razreda i jednom kombiniranom odjelu 2. i 4. razreda, a školu pohađa 15-ak učenika. Područnu školu „Donji Čaglić“ pohađa svega 2 učenika u prijepodnevnoj smjeni u jednom 4. razrednom odjelu. OŠ „Grigora Viteza“ nalazi se u Poljani te broji oko 200 učenika svake godine u 10 razrednih odjela. Za potrebe provedbe redovite nastave, izborne nastave i ostalih aktivnosti u funkciji je 11 učionica, od čega 4 za niže razrede, a opremljenost učionica je na razini potreba. Tablica 18.: Ukupan broj osnovnih škola na području LAG-a po gradovima PODRUČJE MATIČNA ŠKOLA OŠ „Novska“ NOVSKA OŠ „Rajić“ OŠ „Lipik“ LIPIK OŠ „Grigora Viteza“ Poljana PAKRAC UKUPNO OŠ „Braće Radića“ Pakrac 5 PODRUČNA ŠKOLA Područna škola Brestača Područna škola Stari Grabovac Područna škola Bročice Područna škola Dobrovac Područna škola Donji Čaglić Područna škola Badljevina Područna škola Donja Obrijež Područna škola Prekopakra 5 BROJ RAZREDNIH ODJELA 56 8 18 10 37 118 68 Najčešći problemi s kojima se institucije za osnovnoškolsko obrazovanje suočavaju su: nepostojanje uvjeta za rad s djecom s posebnim potrebama, potreba za vanjskim suradnicima, manjak stručnog kadra za specifične potrebe djece, nepostojanje pristupne rampe pri osnovnim školama kao ni organiziranog prijevoza s adekvatnim prijevoznim sredstvom za učenike s invaliditetom, nema mogućnosti smještaja za roditelje učenika s posebnim potrebama, školska oprema je dotrajala kao i sportski sadržaji (golovi, igrališta i dr.). U pojedinim školama učenici imaju samo hladni obrok zbog neuređenosti i nefunkcioniranja blagovaonice, a prijevoz učenika do škole najčešće nije adekvatan. 6.3.3. Srednješkolsko obrazovanje U gradu Pakracu nalazi se Srednja škola Pakrac sa mogućnosti upisa slijedećih zanimanja: medicinska sestra/tehničar opće njege, fizioterapeutski tehničar, opća gimnazija, građevinski tehničar, monter suhe gradnje i rukovoditelj samohodnim građevinskim strojevima. Srednju školu pohađa približno 600 učenika, a nastava se obavlja u ukupno 24 razredna odjela. U Srednjoj školi zaposleno je ukupno 30 profesora teorijske nastave (VSS) kao i 16 vanjskih suradnika, 1 stručni suradnik, 1 ravnatelj, 1 voditelj što ukupno iznosi 49 djelatnika VSS. Od VŠS zaposleno je 4 profesora teorijske nastave, 8 vanjskih suradnika, 1 stručni suradnika, 1 tajnik, 1 šef računovodstva te je ukupno zaposleno 15 djelatnika VŠS. Na području grada Novske postoji jedna srednja škola, i to Srednja škola Novska koja nudi slijedeća obrazovna područja: opća gimnazija, ekonomija (u trajanju od 4 godine), te slijedeća zanimanja: prodavač, automehaničar, stolar, limar, strojobravar i krojač (u trajanju 3 godine). U školi je zaposleno 49 djelatnika, od toga 36 članova nastavnog osoblja, te 13 nenastavnog osoblja. 69 Tablica 19.: Srednje škole na području LAG-a po gradovima PODRUČJE NOVSKA SREDNJA ŠKOLA Srednja škola „Novska“ LIPIK PAKRAC PODRUČJE OBRAZOVANJA opća gimnazija, ekonomija (u trajanju od 4 godine) prodavač, automehaničar, stolar, limar, strojobravar i krojač (u trajanju od 3 godine) 1. medicinska sestra/tehničar opće njege, fizioterapeutski tehničar, opća gimnazija, građevinski tehničar monter suhe gradnje i rukovoditelj samohodnim građevinskim strojevima (u trajanju 3 godine) - Srednja škola „Pakrac“ 6.3.4. Visokoškolsko obrazovanje i pučka otvorena učilišta Na području LAG-a mogućnost visokoškolskog obrazovanja nudi dislocirani studij fizioterapije u Pakracu, te Pučko otvoreno učilište Obris koje je u suradnji s Visokom poslovnom školom s pravom javnosti u Višnjanu u Pakracu otvorilo stručni studij ekonomije – smjer: menadžment u turizmu, te izvanredni specijalistički diplomski stručni studij Menadžment u turizmu. Institucije koje pružaju mogućnost obrazovanja odraslih na području LAG-a jesu Pučko otvoreno učilište Novska, te Pučko otvoreno učilište Obris u Pakracu. Pučko otvoreno učilište Novska jedno je od najstarijih učilišta u RH osnovano 1964. godine. Osnivač učilišta je Grad Novska. Učilište se bavi obrazovanjem odraslih, prikazivanjem filmova u novoobnovljenom kinu, organiziranjem kazališnih gostovanja, pripremom i organizacijom kulturno športskih manifestacija. Kroz obrazovanje odraslih u prosjeku godišnje prođe oko 200 polaznika za različite programe (srednja škola III i IV stupanj, informatika, strani jezici, poljoprivredni program, rukovatelji građevinskim strojevima, knjigovođe…) a svi programi su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te se kao takvi upisuju u radnu knjižicu. Na Pučkom otvorenom učilištu Novska, polaznicima je omogućeno obrazovanje unutar slijedećih obrazovnih programa: komercijalist, prodavač, operater na računalu, parketar, keramičar, monter suhe gradnje, voditelj poljoprivrednog gospodarstva, voditelj 70 agroturističkog gospodarstva, knjigovođa, engleski jezik, kuhar, a postoji i mogućnost organiziranja i drugih programa obrazovanja uz dovoljan broj zainteresiranih polaznika. Od 2009. godine, u Pakracu je otvorena podružnica Pučkog otvorenog učilišta Obris u sklopu Poduzetničkog inkubatora i centra Pakrac. Osnivač i vlasnik učilišta je privatna osoba sa sjedištem u Požegi, a sve djelatnosti obavlja sukladno Zakonu o ustanovama, Zakonu o srednjem školstvu i Zakonu o pučkim otvorenim učilištima. Učilište omogućava završetak osnovne škole za odrasle (od 15. godina na dalje), završetak srednje stručne spreme trogodišnjeg programa (prodavač, vozač motornog vozila, zidar, tesar) i četverogodišnjeg programa (komercijalist, upravni referent, tehničar cestovnog prometa, građevinski i arhitektonski tehničar), stručna osposobljavanja u građevini (zidar, tesar, keramičar, betonirac itd.), te za rad na radnim strojevima (bager, utovarivač, viličar itd.), stručnu osposobljenosot za operatera na PC računalima, sklapanje održavanje i popravljanje osobnih računala, fotografiranje i grafička priprema digitalne fotografije, knjigovođu, knjigovođu za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, stručnu osposobljenost u poljoprivredi (voćar i vinogradar, povrtlar, pčelar, uzgajivač ljekovitog bilja i gljivar), stručno usavršavanje za samostalnog knjigovođu, njegovatelj/icu starijih i nemoćnih osoba, medicinskog masera/maserke, dadilju, učenje starnog jezika po stupnjevim (engleski i njemački jezik), stjecanje licence za zaštitara i čuvara. Grad Pakrac uskoro planira i otvaranje Pučkog otvorenog učilišta Pakrac, koje je bilo ugašeno zbog nedostatka sadržaja osnivanjem drugih ustanova. 6.3.5. Glazbene škole Na području LAG-a djeluju dvije glazbene škole, odnosno Glazbena škola Pakrac i Glazbena škola Novska. Osnovna glazbena škola Pakrac osnovana je 01. rujna 1996. godine kao podružnica Pučkog otvorenog učilišta Pakrac. Bila je prva glazbena škola osnovana odlukom Ministarstva prosvjete i športa, a nakon završetka domovinskog rata. U školi se ostvaruju slijedeći programi: glazbeni vrtić, predškolski glazbeni odgoj, te ovi instrumenti: gitara, flauta, glasovir, tambura, harmonika, violina, klarinet i horna. Glazbena škola obuhvaća područja gradova Lipika i Pakraca sa okolnim mjestima, a nastavu izvodi 10 učitelja i učiteljica za oko 100 učenika i učenica upisanih svake godine. Glazbena škola Novska osnovana je 1995. godine kao Osnovna glazbena škola Novska od strane Gradskog vijeća Grada Novske, a 1999. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske, osnovana je i Srednja glazbena škola Novska. Godine 2004. naziv škole mijenja se u 71 „Glazbena škola u Novskoj“. Glazbena škola u Novskoj je odgojno-obrazovna ustanova koja obuhvaća predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. Djelatnost Glazbene škole je ostvarivanje programa osnovnog glazbenog školovanja, ostvarivanje programa srednjeg školstva na području glazbene umjetnosti u četverogodišnjem trajanju i drugih programa na području glazbene umjetnosti za djecu i mladež. U Glazbenoj školi se ostvaruju predškolski programi (glazbeni vrtić, početnički solfeggio), osnovnoškolski i srednješkolski program (glazbenik klavirist, glazbenik gitarist, glazbenik flautist, glazbenik tamburaš, glazbenik violinist, glazbenik harmonikaš). U školi je zaposleno ukupno 23 radnika: 19 profesora, ravnatelj, tajnica-računopolagateljica, spremačica i domar, a svake školske godine Glazbena škola u Novskoj upisuje ukupno oko 180-190 učenika. Najveći broj učenika je iz Novske, a školu upisuju i učenici iz Kutine, Nove Gradiške, Pakraca, i dr. 6.3.6. Učenički domovi Na području LAG-a postoji jedan učenički dom i to Učenički dom Pakrac koji se nalazi u sklopu Srednje škole Pakrac. Učenički dom je mješovit, te ima kapacitet za 155 učenika u ukupno 37 soba. U učeničkom domu u Pakracu zaposlena je 21 osoba od kojih je 7 odgajatelja, 1 stručni suradnik, 1 voditelj, 1 administrativno-računovodstveni djelatnik, te 11 djelatnika tehničkog osoblja. 6.4. Zdravstvo Zdravstvenu zaštitu na području LAG-a „Zeleni trokut“ na primarnoj razin pružaju Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije – Dom zdravlja Kutina – Ispostava Novska, Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, Dom zdravlja Pakrac i Dom zdravlja Lipik, ustanove za hitnu medicinsku pomoć te više koncesionara iz područja zdravstvene djelatnosti opće (obiteljske) medicine, dentalne medicine i zdravstvene njege u kući. Na sekundarnoj razini na području LAG-a djeluju Opća županijska bolnica Pakrac, te Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik. Opća županijska bolnica Pakrac obavlja brojne stacionarne i specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Od stacionarnih djelatnosti bolnica obavlja slijedeće: internu medicinu na 42 postelje, pedijatriju na 10 postelja, ginekologiju i opstreteciju na 23 postelje, te opću kirurgiju na 40 postelja. Prilikom poslijeratne obnove prostor je uređen i opremljen prema najvišim standardima, stoga bolnica raspolaže sa dvokrevetnim i trokrevetnim sobama i apartmanima. 72 Bolnici gravitira pučanstvo iz tri županije i to: Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke. Pored obavljanja osnovne djelatnosti, Opća županijska bolnica Pakrac je i osnova za postojanje medicinske škole pri srednjoj školi Pakrac. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik na temelju sklopljenog ugovor s HZZOom provodi bolničku i specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu fizikalnom medicinom i rehabilitacijom. Bolnica ima ukupno 246 kreveta, od toga 130 ležaja ugovara s HZZO-om, a ostale popunjava privatnim pacijentima. U bolnici je ukupno zaposleno oko 200 djelatnika. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik jedan je od najstarijih gospodarskih subjekata u Lipiku, a svoju višestoljetnu tradiciju ima zahvaliti prije svega prirodnim ljekovitim pogodnostima područja u kojem je smješten Lipik – izvore termalne vode, isto kao i svojim izvrsnim stručnjacima. U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik provode se liječenja neuroloških stanja i bolesti, reumatskih bolesti, posttraumatskih stanja, ortopedskih oboljenja, smetnje kontrole mokraćnog mjehura, oboljenja krvnih žila, te se provodi preventivno liječenje i prakticira zdravstveni turizam. Uslijed ratnih razaranja u Pakracu je uništen čitav kompleks specijalističke bolnice za psihički bolesne osobe. Teško stradali bolnički kompleks nedovoljno je obnovljen do danas. S ciljem promicanja, razvitka i unapređenja zdravlja, na području grada Pakraca djeluje udruga građana Hram zdravlja. Udruga promovira holistički pristup liječenja (homeopatija, akupunktura, tradicionalna medicina, psihologija, medicinske i stručne masaže, vježbe i društvene aktivnosti) te informira i educira o istome. U ljekarničkoj djelatnosti na području LAG-a postoji četiri privatne ljekarne, koje svoje poslovnice imaju u Pakracu (3 ljekarne), Lipiku (1 ljekarna), Poljani (1 ljekarna), Novskoj (4 ljekarne) i Rajićima (1 ljekarna). Na području LAG-a djeluje Veterinarska stanica Novska d.o.o., te Veterinarska stanica Pakrac d.o.o. sa svojim ambulantama koja u svom sastavu ima i sklonište za životinje u selu Bučje. Način i obavljane zdravstvenih i veterinarskih usluga na području LAG-a je zadovoljavajući. 73 6.5. Civilno društvo Razvoj udruga, kao dio razvoja socijalnog kapitala zajednice, jedan je od najvažnijih elemenata ruralnog razvoja. Prema podacima Ministarstva uprave, na području LAG-a na dan 17.07.2012. godine registrirana je ukupno 201 udruga, od čega 88 udruga na području grada Novske, 33 udruga na području grada Lipika, te 80 udruga na području grada Pakraca. Više od polovine udruga sjedište imaju u samome gradu ili prigradskom naselju, a najzastupljenije su športske udruge sa čak 34%. Svojim djelokrugom udruge pokrivaju sva područja društvenog života stanovnika Županije, od sporta i kulture do poljoprivrede, vatrogasnih društava i zajednica, lovačkih društava i udruga koje se bave okupljanjem i zaštitom djece, mladih i žena. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja i svoje redovite programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski uz pojedinačna pokroviteljstva ili se financiraju iz proračuna grada. Uspješnije su udruge sa stalno zaposlenim djelatnicima koje redovitim kandidiranjem projekata uspijevaju financirati svoje programe iz domaćih i međunarodnih izvora. Jedinice lokalne samouprave imaju zakonsku obvezu financirati pojedine udruge, kao što su Crveni križ i Dobrovoljna vatrogasna društva. Ukoliko traže donacije gospodarstvenika, udruge se suočavaju s malim odazivom, a takve donacije obično su vezane za održavanje manifestacija ili drugih događanja. Organizacije civilnog društva s područja LAG-a rijetko međusobno surađuju na projektima i aktivnostima, što dovodi do raspršivanja proračuna namijenjenog udrugama. Udruge nastoje biti pokretači promjena i čimbenici poboljšanja kvalitete života stanovnika, no veliki broj udruga još je uvijek nedovoljno informiran o mogućnostima financiranja, te im nedostaje znanja u pisanju i provedbi projekata i inovativnosti. Udruge bi se trebale aktivnije uključiti u razvoj turističke ponude LAG-a, a to znači da rad udruga mora biti koordiniran s turističkim zajednicama bez obzira koliko su njihove amaterske aktivnosti dobre. 6.6. Društveni domovi i vatrogasna društva na području LAG-a Na području LAG-a postoji ukupno 27 društvenih domova, odnosno na području grada Lipika 8 (Društveni dom Lipik, Filipovac, Antunovac, Dobrovac, Šeovica, Marino Selo, Brekinska i Brezine), na području grada Novske 12 (Društveni dom Stari Grabovac, Borovac, Bročice, Brestača, Kozarice, Nova Subocka, Rajić, Roždanik, Stara Subocka, Sigetac, Plesmo i Voćarica), te na području grada Pakraca 6 društvenih domova (Društveni dom Ploštine, Veliki Banovac, Kraguj, Omanovac, Stari Majur i Toranj). Društveni imaju svrhu obogatiti 74 društveni i kulturni život stanovnika na području LAG-a, osiguravajući prostor za održavanje raznih događanja i manifestacija, ali i za rad udruga i kulturno-umjetničkih društava s područja LAG-a. Društveni domovi predstavljaju mjesto druženja svih naraštaja, a posebno mladih koji ondje mogu provesti kvalitetnije svoje slobodno vrijeme. No većina društvenih domova na području LAG-a je devastirana ili se ne koriste, stoga ih je potrebno obnoviti ili ih je moguće prenamijeniti i obogatiti sadržajem i smještajem u svrhu razvoja turizma kako bi im se povećala korisnost. Od ukupno 25 vatrogasnih društava na području LAG-a 6 se nalazi na području grada Pakraca (DVD Pakrac, Gornja Obrijež, Veliki Banovac, Omanovac, Badljevina, Prekopakra), 10 na području grada Novske (DVD Bročice, Brestača, Novska, Kozarice, Nova Subocka, Rajić, Jazavica/Roždanik, Stara Subocka, Sigetac, Plesmo), te 9 na području grada Lipika (Lipik, Antunovac, Brezine, Brekinska, Dobrovac, Filipovac, Gaj, Marino Selo, Poljana). Osnovni problem društava je nedostatak financijskih sredstava za obnovu i adaptaciju postojećih objekata, kao i nedostatak financijskih sredstava za nabavku nove opreme za kvalitetno izvršenje protupožarne zaštite što za posljedicu ima i nedostatak motivacije novih članova. 6.7. Vjerske zajednice Na području grada Novske postoje tri katoličke župe: župa Alojzija Stepinca Novska, župa Sv. Luka Evanđelist Novska, te župa Sv. Tome apostola Rajić. Na području grada Lipika djeluju četiri katoličke župe: župa Sv. Franje Asiškog Lipik, župa Sv. Jurja Čaglić, župa Sv. Katarine Gaj, ze župa Sv. Srca Isusova Antunovac. Osim katoličkih župa, na području grada Lipika djeluje i Adventistička crkva, Kalvinska crkva u Brekinskoj, Pravoslavna crkva u Donjem Čagliću i Kukunjevcu, te Evangelistička crkva u Antunovcu. Na području grada Pakraca djeluju tri župe: župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Pakrac, župa Sv. Ivana Krstitelja Badljevina, te župa Sv. Marije Magdalene Donja Obrijež. Osim katoličkih župa na području grada Pakraca nalazi se i Srpska pravoslavna crkva, te Baptistička crkva. 75 6.8. Kultura, sport i rekreacija Kultura, sport i rekreacija su veoma značajni za razvoj svake sredine, pa tako i za područje gradova obuhvaćenih Lokalnom akcijskom grupom. Kulturna i sportska zbivanja značajna su i za unapređenje turističke ponude na području LAG-a. Kulturni sadržaj na području LAG-a uglavnom je centraliziran u središtima gradova, a obuhvaća slijedeće: Gradska knjižnica Pakrac, Muzej grada Pakrac, Češki dom Prekopakra, Hrvatski dom Pakrac, Koncertna dvorana Pakrac, Gradska knjižnica i čitaonica Lipik, Multikulturalni centar Lipik, Dom kulture Poljana, Gradska knjižnica i čitaonica „Ante Jagar“ Novska, Zbirka Živka Sajka (Muzej u kući). Osim navedenih, Pučko otvoreno učilište Novska nositelj je mnogih kulturnih manifestacija i zbivanja u gradu Novskoj. Na području LAG-a djeluje 21 udruga iz područja kulture, od kojih su najzastupljenija kulturno-umjetnička društva i pjevački zborovi. Intitucije iz područja kulture odlično surađuju, te nastoje povećati broj kulturnih događanja kroz provođenje zajedničkih projekata. Na području LAG-a postoji bogat sportsko-rekreacijski sadržaj, a osim brojnih nogometnih, rukometnih i košarkaških igrališta, boćališta, streljana, teretana, teniskih terena, šetnica, staza za trčanje, cikloturističkih i planinarskih staza, jahanja i igrališta za djecu, sportaše profesionalce, rekreativce i ostale stanovnike privlače i Planinarski dom Omanovac, Gradska sportska dvorana Pakrac, Gradska kuglana Pakrac, Biciklistička staza Omanovac, Motocross staza Matkovac Prekopakra, Skijaška staza Omanovac, Školsko sportska dvorana Novska, Kuglana Novska, Novljansko jezero, jezera Pjeskara i Raminac na području Lipika, odbojkaško igralište u pijesku na bazenima – Lipik, sportska dvorana OŠ Lipik i bazeni Lipik. Jedinice lokalne samouprave osim što ulažu u sportsku infrastrukturu, potiču i rad brojnih sportskih klubova, kao što su nogometni, rukometni, košarkaški, kuglački, teniski, odbojkaški, stolnoteniski, ribolovni, šahovski, fitnes klubovi, streljački, planinarski, školsko-sportski klubovi, te u zadnje vrijeme sve brojniji klubovi borilačkih vještina. Na području grada Novske djeluje i Zajednica športskih udruga Grada Novske, koja je krovna udruga svih 30 novljanskih športskih klubova. Zajednica je osnovana 1998. godine, te od tada neprestano skrbi o financiranju svih klubova iz Proračuna Grada, ali i o neprekidnom promicanju sporta. 76 7. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE I KULTURNA DOBRA Zaštita i očuvanje kulturnih dobara i prirodne baštine je od velikog značaja za očuvanje identiteta određenog lokalne samouprave i njenog naroda, a ima i veliku turističku vrijednost. Stoga se kulturna i prirodna dobra moraju čuvati u neokrnjenom i izvornom stanju, te treba omogućiti i njihovo sustavno prenošenje budućim naraštajiima, što je u skladu s načelima održivog razvoja. Shodno tome treba financijski poticati i stvarati klimu za opstanak kulturnih i prirodnih dobara i poduzimanje mjera za njihovo redovito održavanje, sprječavati bilo koji oblik ugrožavanja njihove vrijednosti i protupravnog postupanja. Dobra marketinška promocija kulturnih i prirodnih dobara omogućiti će njihovu održivu ekonomsku eksploataciju, a time će se osigurati i materijalna osnovica za njihovo sustavno održavanje i kvalitetnije prezentiranje ciljanim korisnicima. Kulturna dobra: Kulturna dobra su prvenstveno povijesna svjedočanstva, ali bi trebala biti i u funkciji dobrobiti svih stanovnika na području LAG-a, a ujedno i pretpostavka bolje turističke valorizacije i ekonomskog probitka ovoga područja. Temeljem konzervatorske podloge na području Novske nalazi se 96 evidentiranih kulturnih dobara, na području grada Pakraca evidentirana su 102 kulturna dobra, a na području grada Lipika evidentirano je 59 kulturnih dobara. Od ukupno 257 evidentiranih kulturnih dobara, 65 ih je zaštićeno ili pod preventivnom zaštitom. (Tablica 20.). Tablica 20.: Zaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobra na području LAG-a na dan 20.12.2012. PODRUČJE NOVSKA LIPIK PAKRAC UKUPNO LAG Preventivno zaštićena kulturna dobra Nepokretna Pokretna Nepokretna 8 2 1 11 0 18 16 1 3 35 3 22 Zaštićena kulturna dobra Pokretna 0 2 3 5 UKUPNO 11 31 23 65 Izvor: on-line Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture na dan 20.12.2012; http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 Brojne građevine na području LAG-a teško su stradale u Domovinskom ratu, a veliki je broj građevina saniran i rekonstruiran. Područje LAG-a posjeduje i veliki broj očuvanih 77 tradicijskih kuća koja su evidentirana kao etnološka kulturna dobra, ali i drugih objekata tradicijske arhitekture. Naselja na području LAG-a predstavljaju i značajne arheološke lokalitete putem kojih se prati kontinuirano naseljavanje od mlađeg kamenog doma, srednjeg vijeka pa sve do danas. Zaštićena prirodna baština: Na području LAG-a pod režimom zaštite prirodne baštine definirane su slijedeće površine: Spomenik parkovne arhitekture – Lipik Gospodarska jedinica Blatuško brdo Šuma s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju Kalvarija, zaštićena šumska sastojina čistog kitnjaka u blizini Pakraca Zaštitna šuma Sjevernog Psunja koja ima prvenstveno ulogu zaštite na strmim terenima Park prirode Lonjsko i Mokro polje uz lijevu obalu Save na jugoistočnom dijelu Novske Park šuma Potok Novska Spomenik parkovne arhitekture Ugrožena i rijetka staništa: Prema Karti staništa RH na području grada Pakraca nalazi se 16 tipova staništa od kojih je 6 tipova ugroženo na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima, a u RH Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karta staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova. Zaštićene i ugrožene vrste: Područje LAG-a stanište je nekoliko zaštićenih i ugroženih vrsta: 15 vrsta sisavaca (velikouhi šišmiš, riđi šišmiš, veliki potkovnjak, veliki šišmiš, sivi dugoušan, širokouhi mračnjak, sivi puh, puh orašar, europski zec, dugokrili pršnjak, vidra, močvarna rovka, patuljasti miš, europska vjeverica, vodenrovka) 29 vrsta (štekavac, siva žuna, crna lunja, bjelovrata muharica, crna žuna, škanjac osaš, sirijski djetlić, orao kliktaš, golub dupljaš, roda, vodomar, crna roda, patka njorka, 78 patka kreketaljka, siva štijoka, mali vranac, mala šljuka, eja močvarica, eja livadarka, pjegava grmuša, jastrebača, sivi svračak, mala muharica, velika bijela čaplja, lještarka, planinski djetlić) 4 vrste vodozemaca i gmazova (gatalinka, veliki podunavski vodenjak, barska kornjača, crveni mukač) 18 vrsta leptira (mala preljevalica, velika preljevalica, mala svibanjska riđa, kiseličin crvenko, šareni ve, uskršnji leptir, sedefast debeloglavac, šumski okaš, crvenorubi crvenko, mali dvorniko crveno, Niklerova riđa, močvarna riđa, Grundov šumski bjelac, topoljnjak, močvarni plavac, crni apolon, istočni plavac, kozlinčev plavac) 24 vrste riba (dvoprugasta uklija, bolen, piškur, šaran, bjeloperajna krkuša, krkuša, tankorepa krkuša, Keslerova krkuša, jez, ukrajinska paklara, mali vretenac, plotica, blistavac, potočna mrena, crnooka deverka, karas, potočna pastrva, sabljarka, zlatna nežica, velika pliska, mladica, manjić, belica, nosara) U prijedlogu ekološke mreže za zaštitu prirode NATURA 2000 navedena su slijedeća područja koja se u cijelosti ili dijelom nalaze na području LAG-a „Zeleni trokut“ : Poligonska područja važna za ptice (SPA): - HR1000010 Poilovlje s ribnjacima Končanica, Garešnica i Poljana - HR1000004 Donja Posavina Poligonska područja važna za vrste i staništa (pSCI): - HR2000438 Ribnjaci Poljana - HR2000416 Lonjsko Polje - HR2001355 Psunj - HR2000174 Trbušnjak - Rastik 79 8. ZAŠTITA OKOLIŠA Jedan od glavnih prioriteta kojemu Lokalna akcijska grupa Zeleni trokut teži je održivi razvoj u kojem je zaštita okoliša vrlo važna komponenta. Osim što je pretpostavka za zdrav i kvalitetan život na nekom području, zdrav i čist okoliš također je pretpostavka i prednost za razvoj niza djelatnosti (turizam, ekološka poljoprivreda itd). Različiti izvori zagađenja s kojima se susreće stanovništvo u gradovima nanose štetu ljudskom zdravlju, opstanku biljnih i životinjskih vrsta i ravnoteži ekosustava, te je neophodno kontinuirano raditi na unapređenju kvalitete okoliša, odnosno zaštiti okoliša. Strateško promišljanje razvoja mora biti poticaj da se aktivnije i sustavnije počinje voditi briga o okolišu i njegovom zagađenju na način da se strogo kontrolira kvaliteta zraka, voda, razina buke, vizualno zagađenje, smanjenje preopterećenosti (gužve), te donose i poštuju zadani standardi i limiti dozvoljenog zagađenja. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvoja. Temeljno opredjeljenje jedinica lokalnih samouprava obuhvaćenih ovom Lokalnom akcijskom grupom je suvremeno oblikovanje gradova koje uključuje održivi razvoj industrije, turizma, poljoprivrede, prometa, gospodarstva i obrtništva, te značajno podizanje komunalnog standarda uz istovremeno očuvanje okoliša, prirodne i graditeljske baštine. Pri upravljanju gradovima, pitanje zaštite okoliša posebno je složeno jer je potrebno iznaći ravnotežnu razinu istodobne zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, dakle ravnotežu ekologije i ekonomije, uz stvaranje preduvjeta za kvalitetnije uvjete života lokalnom stanovništvu. Sve odluke i aktivnosti na razini lokalnih samouprava moraju biti usmjerene k optimalnom racionalnom korištenju raspoloživih prirodnih resursa. Potrebno je poduzimati aktivnosti i mjere za minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš, odnosno pristupiti aktivnostima koje direktno pridonose očuvanju i unapređenju okoliša. Razina svijesti stanovnika na području LAG-a o značaju zaštite okoliša još uvijek nije zadovoljavajuća, stoga je potrebno i dalje kontinuirano voditi aktivnosti koje razvijaju razinu osviještenosti i educiranosti građana svih dobnih skupina, posebno najmlađih i to organiziranim programima zaštite okoliša i nastave u prirodi, kontinuiranim promotivnim aktivnostima s informativno-edukacijkim poticajnim porukama, intenzivnijim inicijativama udruga iz područja zaštite okoliša i sl. Zaštitu okoliša potrebno je promovirati kao nužni uvjet daljeg razvoja i kvalitete života stanovnika na području LAG-a. 80 9. SWOT ANALIZA Temeljem osnovne analize razvojnih obilježja područja LAG-a te percepcije predstavnika različitih interesnih skupina s područja LAG-a, u nastavku se daje SWOT analiza koja uključuje snage koje će se nastojati iskoristiti, slabosti koje treba prevladati, razvojne mogućnosti koje treba iskoristiti i prijetnje s kojima se treba suočiti. SWOT analizu izradili su članovi radnih skupina sačinjenim od brojnih predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora s područja LAG-a na tematskim sastancima: „Infrastruktura na području LAG-a“, „Gospodarstvo i ruralni razvoj na području LAG-a“, „Društveni i socijalni razvoj na području LAG-a“ održanim u Novskoj, Lipiku i Pakracu. Stoga se i sama metodologija izrade SWOT analize temelji na tri razvojno značajna područja: Infrastruktura Gospodarstvo i ruralni razvoj Društveni i socijalni razvoj SNAGE (Strengths) [+] INFRASTRUKTURA prostorni plan kao planska i dokumentacijska podloga za ulaganja kontinuirano ulaganje u tehničku i projektnu dokumentaciju od strane JLSa stabilni proračuni Gradova iskustvo u provedbi projekata financiranih od strane EU fondova za potrebe izgradnje komunalne infrastrukture vodno gospodarski sustav; većim dijelom izgrađen (ukupno preko 90 % stanovnika imaju mogućnost priključenja na vodovodnu mrežu) komunalna poduzeća koja se bave izgradnjom i održavanjem komunalne infrastrukture partnerski odnos (gradovi Lipik i Pakrac zajedničko komunalno poduzeće, odlagalište odpada i sl.) vodno gospodarski sustav; projekt izgradnje akumulacije Šumetlica u ingerenciji Hrvatskih voda aplicirat će na natječaje EU fondova SLABOSTI (Weaknesses) [-] INFRASTRUKTURA nedostatak vode u vodoopskrbnom sustavu na području Lipika i Pakraca, te veliki gubici na mreži velike štete na infrastukturi kao posljedice ratnih djelovanja velik trošak održavanja komunalne infrastrukture (vodoopskbnog sustava) nerješeni imovinsko pravni odnosi na području potrebe izgradnje vodoopskrbnog sustava na području Pakraca (III faza) velik broj "seoskih vodovoda" oštećenih ratnim događanjima koji zahtjevaju obnovu, nedostatak dokumentacije o obnovi istih nedostatak financijskih sredstava za rješavanje problematike vodoopskrbnog sustava nedostatak izgrađenosti - potreba proširenja vodoopskrbnog sustava grada Novske nedostatak izgrađenosti sustava odvodnje na području djelovanja LAGa 81 vodoopskrbni sustav grada Novske predviđen je kao dio regionalnog Županijskog vodoopskrbnog sustava kontinuirano ulaganje u izgradnju i modernizaciju sustava odvodnje te kontrola održavanja sabirnih ili septičkih jama u tijeku je priprema projekta „Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pakrac – Lipik; Projekt se priprema u suradnji s Hrvatskim vodama , koji isti i financiraju, za apliciranje za sredstva iz EU fondova. izgradnja dijela kanalizacijske mreže na području grada Lipika u izgradnji (za naselje Poljana), te u pripremi za zigradnju (Japaga i Gaj) na području grada Pakraca u tijeku je izvođenje radova na odvodnji i pročišćavanju kanalizacijskih voda u naselju Badljevina kontinuirano ulaganje u rješenja zaštite okoliša (smanjenja utjecaja ispuštanja otpadnih voda u vodotoke) na području grada Novska u pripremi je izgradnja osnovne kolektorske mreže i manjih sekundarnih kanala, te je u prirpemi izrada projektne dokumentacije za izgradnju istih postojanje zakonske regulative o potrebama uspostave reciklažnih dvorišta kontinuirana ulaganja gradova u zelene otoke kontinuirano ulaganje u čišćenje divljih deponija - konstantan trend smanjenja istih postojanje jedne deponije za sanaciju građevinskog otpada na području LAGa (Japaga -Lipik) izrađena studija utjecaja na okoliš i ishođena građevinska dozvola za sanaciju deponije u Pakracu - projekt prijavljen na EU fondove za realizaciju sanacije osigurana sredstva za proces sanacije i zatvaranja odlagališta otpada Kurjakana na području grada Novske definirane prostorno planske pretpostavke za otvaranje nove lokacije za potrebe odlagališta otpada (Grad Novska - neizgrađenost sustava uzrokuje zagađenje postojećih bunara i okoliša, te ugrožava zdravlje stanovništva veći dio stanovništva koristi privatne sabirne jame kao sustav odvodnje otpadnih voda visoke investicije (skupe) za izgradnju kanalizacijskih mreža i/ili kolektora nedostatak ishođene projektne (tehničke) dokumentacije za realizaciju nužnih projekata izgradnje kanalizacijske mreže ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u vodotoke na području grada Novske nedostatak financijskih sredstava za bržu realizaciju projekata izgradnje sustava odvodnje na području LAGa potrebna znatna ulaganja u saniranje, zatvaranje i prenamjenu postojećih odlagališta otpada neuređena odlagališta životinjskog otpada neizrađena tehnička dokumentacija za sanacije odlagališta otpada nedovoljna osvještenost građana o potrebi razvrstavanja otpada nedovoljno izgrađena reciklažna dvorišta nedostatak udruga koje se bave zaštitom okoliša nedovoljna informiranost stanovništva o potrebi zaštite okoliša divlje deponije - kontinuiran nastanak novih područja deponija nedostatak jačeg kontroliranja i sankcioniranja građana koji stvaraju divlje deponije nedovoljan broj akcija čišćenja okoliša nedovoljno rješen problem razminiranja na području grada Pakraca - blizina miniranog područja prostorima odlagališta otpada - visok rizik još uvijek neizgrađena reciklažna dvorišta na području djelovanja LAGa nedostatak trafo-stanica dovoljne jačine na prostorima Poduzetničkih zona - skup proces izgradnje i spora administracija potrebna jača ulaganja u sustave ekološke javne rasvjete udaljena naselja i naselja s malim brojem stanovnika nisu pokrivena elektroenergetskom mrežom 82 Rađenovci) zastarjelost plinske mreže na području kontinuirano ulaganje JLSa u grada Lipika i Pakraca - potrebna modernizaciju sustava javne rasvjete te rekonstrukcija uvođenja ekoloških štednih žarulja - nedostatak financijskih sredstava za smanjenja utroška električne energije kroz realizaciju izgradnje plinske mreže javne rasvjete nedostatak poticajnih sredstava za jače izgrađenost plinske mreže na području korištenje obnovljivih izvora energije LAGa rješena cca 90 % nedovoljna motiviranost stanovništva za izrađena projektna dokumentacija za uključivanje u procese obnovljivih izvora izgradnju plinske mreže u 11 naselja energije područja grada Pakraca nedostatak informacija o mogućnostima realizacija projekata zaštite i obnove obnovljivih izvora energije javnih objekata s ciljem smanjenja usporeno održavanje cestovne troškova energije i energetske efikasnosti infrastrukture te izgradnje novih cesta pilot projekti energetske efikasnosti na zbog nedostatka financijkih sredstava – području LAGa loše stanje nerazvrstanih cesta relativno dobra razgranatost cestovnih nedovoljno ulaganje u izgradnju mreža na području LAGa nogostupa na ruralnim područjima LAGa kontinuirano ulaganje lokalnih samouprava u modernizaciju GOSPODARSTVO I RURALNI RAZVOJ nerazvrstanih cesta na području LAGa velike posljedice ratnih razaranja – spor GOSPODARSTVO I RURALNI RAZVOJ proces revitalizacije gospodarstva i obnove gospodarskih objekata kontinuitet ulaganja u gospodarske smanjenje broja poslovnih subjekata – aktivnosti – razvoj gospodarstva na otežani uvjeti rada poduzetnika području LAG-a smanjenje broja radnih mjesta postojanje inicijativa razvoja novih inertnost i nedovoljna motiviranost poduzetničkih ideja gospodarskih čimbenika dobar geoprometni položaj stagnacija razvoja gospodarstva postojanje – definirane poduzetničke zone neriješeni imovinsko-pravni odnosi, te na području LAG-a loša međuinstitucionalna suradnja postojanje i aktivno djelovanje potpornih nedovoljna educiranost poduzetnika institucija za razvoj poduzetništva nedovoljna informiranost i znanje postojanje prostorno planske poduzetnika za korištenje EU fondova dokumentacije za daljnji razvoj i ulaganje usporen razvoj poduzetničkih zona na području LAG-a nedostatak vanjskih investitora u Zone kontinuirano ulaganje u programske i visok postotak nezaposlenosti projektne sadržaje od strane JLS visoki postotak nezaposlenih u dobi do 29 iskustvo u korištenju fondova EU i godina provedbi projekata u pojedinim sektorima unatoč visokom stupnju nezaposlenosti subvencioniranje malog gospodarstva, te nema dovoljno poduzetničke svijesti za poticajna uloga Gradova za razvoj samozapošljavanje, premalo je inicijativa poljoprivrede i gospodarstva odozdo i prevladavaju stavovi institucionalna podrška na lokalnoj, nezaposlenih da sve treba riješiti samo regionalnoj i državnoj razini Grad ili Država tradicija obrtništva – poduzetništva mali broj novootvorenih radnih mjesta potencijali razvoja drvoprerađivačke, odlazak mladih obrazovanih ljudi u druge metaloprerađivačke industrije krajeve 83 bogatstvo šumskih površina – blizina sirovine za drvoprerađivačku industriju velike poljoprivredne površine – značajan resurs za jači razvoj poljoprivrede, prvenstveno ekološke poljoprivrede, te dohodovnije grane poljoprivrede kao npr. povrtlarstvo i voćarstvo turistički atraktivan prirodni krajobraz i veliki potencijal za razvoj turističkih proizvoda temeljenih na dugoj povijesti, bogatoj tradiciji i prirodnim resursima što stvara osnovu za razvoj eko-ruralnog, sportsko-rekreacijskog, lovnog, ribolovnog i zdravstvenog turizma institucionalna podrška turističkih zajednica iskustvo i tradicija u organizaciji i prepoznatljivosti turističkih manifestacija i programa u turizmu nove inicijative za turističke projekte na području LAG-a (tematski putevi, vinske ceste, postojanje i djelovanje TPZ klastera „Kuna“, i sl.) veliki udio oranica i pašnjaka u poljoprivrednom zemljištu veliki broj OPG-a bogata lovna područja, ribnjačarske površine ekološki čisti kraj područja LAG-a kontinuirana ulaganja u razvoj edukacije, prekvalifikacije i sličnih programa DRUŠTVENI I SOCIJALNI RAZVOJ profesionalna ustrojenost i dobro funkcioniranje svih relevantnih oblika institucija zadovoljavajući broj mjesnih odbora i njihov aktivan angažman na prepoznavanju i definiranju potreba u zajednici postojanje i djelovanje Savjeta mladih pri jedinicama lokalnih samouprava mogućnosti formalnog, neformalnog i cjeloživotnog obrazovanja, edukacije poduzetnika (osnovne škole, srednje škole, Pučka otvorena učilišta, Poduzetnički centar Pakrac, Centar za nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede na području LAGa nedovoljno ulaganje u nove projektne ideje nedovoljno praćenje novih trendova vezano za mogućnosti financiranja, ulaganja i nove ideje poljoprivredna gospodarstva izumiru usitnjenost poljoprivredne proizvodnje usitnjenost poljoprivrednih posjeda i parcela, nedostatak inovativnosti u odabiru kultura i pronalaska tržišnih niša nedostatak tržišta i nestabilnost tržišnih poljoprivrednih proizvoda zapuštena poljoprivredna zemljišta nedovoljno održavanje poljskih puteva nedovoljna umreženost poljoprivrednih proizvođača nedovoljno iskorišteni prirodni resursi, posebice za razvoj poljoprivrede i turizma nedovoljno poticanje ekološke poljoprivrede i ruralnog turizma na lokalnoj razini nedostatan razvoj dopunskih djelatnosti u poljoprivredi – osobito prerade na OPGima i agroturizma slaba financijska moć poljoprivrednih gospodarstava za ulaganja u proširenje proizvodnje te usklađivanje proizvodnje s važećim standardima (rezultat – gubitak poticaja i gašenje OPG-a) duboka moralna kriza poljoprivrednika – otpor prema promjenama i skepticizam konvencionalna poljoprivreda (pesticidi, umjetna gnojiva, teška i zastarjela mehanizacija) – onečišćenje okoliša, tla, vode, zraka veliki postotak poljoprivrednog zemljišta se ne obrađuje nepostojanje organizirane proizvodnje, te prodaje i otkupa poljoprivrednih proizvoda i prerađevina nema organiziranog otkupa stoke nedostatak kapaciteta za preradu i doradu poljoprivrednih proizvoda nemogućnost dugoročnog planiranja jer su poljoprivredna zemljišta u zakupu na kratki rok 84 razvoj poduzetništva Grada Novske) napuštanje sela – sela obrasla i zapuštena, prisutna je sustavna briga o razvoju slab povratak stanovnika na selo obrazovne infrastrukture i programa sve manje mladih ljudi zainteresiranih za visoki stupanj brige o djeci predškolskog bavljenje poljoprivredom i ruralnim odgoja turizmom dobra opremeljenost dječjih vrtića nepostojanje većih gospodarskih potrebnim namještajem i didaktičkim subjekata kao generatora razvoja igračkama izostanak brandova postojanje udruga za odrasle i djecu s nedostatak zajedničke vizije razvoja i posebnim potrebama usmjerenosti ciljevima osigurana zadovoljavajuća razina nedovoljno korištenje postojećih zdravstvene zaštite, te dobra suradnja na edukativnih programa razini Županija manjak smještajnih kapaciteta u odnosu dobro razrađen sustav veterinarskih na postojeću turističku ponudu koči mjera, te briga za napuštene životinje – razvoj turizma i gospodarstva sklonište za napuštene životinje za nedostatak znanja nositelja turističke područje grada Lipika i Pakraca ponude veliki broj udruga na području LAG-a nedovoljno razvijena turistička koje pokrivaju sva područja društvenog infrastruktura života Gradovi financiraju djelovanje udruga, DRUŠTVENI I SOCIJALNI RAZVOJ nacionalnih i vjerskih zajednica, te nedovoljno iskorištene mogućnosti i manjina koristi koje proizlaze iz sklopljenih postojanje krovnih udruga (Zajednica Sporazuma o prijateljstvu s EU športskih udruga Grada Novske, gradovima (Gradovi prijatelji) Vatrogasne zajednice, Lokalno vijeće za ukidanje institucija razvoj zajednice Pakrac-Lipik, Centar za struktura stanovništva podršku i razvoj civilnog društva nepovoljna područja LAG-a prema razini „Delfin“) obrazovanja (veliki broj stanovnika sa izuzetno vrijedna kulturna baština završenom samo osnovnom školom / mali (povijesna, etnografska, arheološka) postotak visokoobrazovanog veliki broj kulturnih dobara spada u stanovništva) kategoriju zaštićenih ili preventivno nedovoljno institucija za visokoškolsko zaštićenih kulturnih dobara obrazovanje dostupna povijesna i muzejska baština kontinuirano se povećava broj djece s (pokretna kulturna dobra) o čijem se posebnim potrebama – nema adekvatno sadržaju i proširenju vodi sustavna briga opremljenog prostora za djecu s posebnim kvalitetne Gradske knjižnice i čitaonice potrebama na području LAG-a manjak stručnog kadra u vrtićima (stručni kvalitetne glazbene škole na području tim: pedagog- psiholog – logoped za LAG-a (Glazbena škola Pakrac i djecu s posebnim potrebama i Glazbena škola Novska) nepravilnim ili otežanim izgovorom, te veliki broj udruga iz područja kulture stručni kadar za rad s djecom s izraženim umrežavanje pojedinih udruga na talentima) lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i u pojedinim vrtićima je potrebno osigurati međunarodnoj razini dodatne kapacitete u ponudu kulturnih događaja na području LAG-a uključen je veliki broj ljudi, te visoke cijene boravka djece u dječjim vrtićima privatne i javne institucije 85 postoje izuzetno vrijedna, poznata i prepoznatljiva kulturna dobra svih kategorija odlična međusobna suradnja kulturnih institucija – zajednička realizacija projeka podrška Ministarstva kulture za projekte u kulturi, te u radu i djelovanju kulturnih institucija nastoji se povećati broj kulturnih, društvenih i sportskih događanja djeluje veliki broj sportskih udruga, koje okupljaju različite dobne skupine, te koje upražnjavaju spektar sportskih aktivnosti i rekreacije zadovoljavajući sportsko-rekreativni sadržaj na području LAG-a Gradovi podupiru sport i rekreaciju građana, ulažu u sportsku infrastrukturu aktivno djelovanje Zajednice športskih udruga Grada Novske nepostojanje pristupne rampe pri osnovnim školama kao ni organiziranog prijevoza s adekvatnim prijevoznim sredstvom za učenike s invaliditetom, te nepostojanje smještaja za roditelje učenika s posebnim potrebama nedostatak opreme i prostora za praktičnu nastavu u obrazovnim institucijama nepostojanje ustanove za smještaj starih i nemoćnih osoba na području Grada Pakraca (započeta gradnja objekta u Prekopakri, no zbog nedostatka financijskih sredstava objekt nije dovršen, te ne može biti stavljen u funkciju) općenito nedostatak smještajnih kapaciteta i specijaliziranih ustanova za zbrinjavanje starijih osoba, osoba otežane pokretljivosti, duševno bolesne i mentalno retardirane osobe nerazvijenost mreže udomiteljskih obitelji, posebno za smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi nedovoljna razvijenost sustava pružanja pomoći i njege u kući nepostojanje mobilnog tima koji bi pružao psihosocjalnu podršku najtežim korisnicima socijalne skrbi (tim: psiholog – logoped – socijalni radnik – fizioterapeut – psihijatar) veliki broj starog i nemoćnog stanovništva koji često nemaju prikladnu pomoć u svakodnevnom životu nepostojanje organizirane i kontinuirane skrbi o ženama i djeci žrtvama nasilja manjak stručnog kadra za rad s djecom s problemima u razvoju na području LAG-a nedovoljno razvijeno volonterstvo nedovoljno prisutna svijest društva o važnosti organizacija civilnog društva za društveni razvoj nedostatak financijskih sredstava za pokrivanje svih potreba djelovanja udruga civilnog društva nedovoljna informiranost udruga o mogućnostima korištenja sredstava fondova EU, donacija i potpora od strane poduzeća, zaklada i resornih Ministarstava – nedovoljna edukacija za izradu i predlaganje projekata 86 PRILIKE/MOGUĆNOSTI (Opportunities) [+ +] INFRASTRUKTURA jače korištenje vanjskih izvora financiranja (fondova EU) za realizaciju infrastrukturnih projekata na području djelovanja LAG-a umrežavanje s drugim LAG-ovima na području Republike Hrvatske i zemljama članicama EU jačanje partnerstva međuinstitucionalne suradnje unutar LAG djelovanja udruge se često organiziraju u svrhu postizanja određenog cilja zajedničkog nekolicini građana, a kad se taj cilj ispuni udruge nisu više aktivne nedovoljna suradnja JLS i udruga nedovoljna suradnja među udrugama veliki broj neaktivnih udruga mali broj udruga sa zaposlenim osobama nedostatak proračunskih sredstava za financiranje rada svih udruga nedovoljno uključivanje mladih u aktivnosti Gradova slaba valorizacija različitosti kultura i običaja pripadnika manjina, te nedovoljna uključenost aktivnih udruga nacionalnih manjina na ovome području u turističke svrhe nedovoljna turistička valorizacija i promocija kulturnih dobara nedostatak svijesti o vrijednosti i važnosti kulturne baštine, te nedovoljno djelovanje u cilju podizanja razine svijesti građana o stvarnim vrijednostima u kulturi manjak kapaciteta ustanova društvenog sektora (materijalni, ljudski, tehnički, prostorni) neistraženost arheoloških lokaliteta nedostatak prostora za određene vrste sportova nedostatak društvenih sadržaja u svim naseljima – centralizacija društvenih, kulturnih i sportskih sadržaja u gradskim središtima nedostatak nezavisnih glasila PRIJETNJE (Threats) [- -] INFRASTRUKTURA usporenost državne administracije u ishođenju tehničkih dozvola za infrastrukturne projekte nedostatak financijskih sredstava iz vlastitih izvora JLSa mogućnost odbijanja projekta izgradnje akumulacije na Šumetlici apliciranog na EU fondove - odgađanje planirane izgradnje 87 edukacija i jačanje svijesti građana o potrebama i mogućnostima zaštite okoliša mogućnost izgradnje i proširenja vodoopskrbnog sustava na području grada Pakraca u suradnji s Hrvatskim vodama (u pojedinim naseljima) mogućnost osiguranja regionalnih veza vodoopskrbnog sustava županija; Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske potreba planiranja kvalitetnijeg i ispravnijeg rješenja za sustave odvodnje (prema gospodarsko tehničkim uvjetima) mogućnost uvođenja i korištenja obnovljivih izvora energije korištenje prokušanih modela uspostave i primjene obnovljivih izvora energije na temelju europskih (pa i svjetskih) primjera dobre prakse mogućnost ulaganja u izgradnju toplinskih sustava (toplana) koji koriste organski otpad iz poljoprivrede i šumarstva (biomasu) zbog blizine sirovine i razvijene drvoprerađivačke industrije, što će posebno popraviti situaciju u javnim ustanovama poput vrtića, škola, ambulanti i sl. nerješeni imovinsko pravni odnosi na području potrebe izgradnje vodoopskrbnog sustava na području Pakraca slab interes stanovništva za priključak na vodoopskrbni sustav standard stanovništva na ruralnim područjima vrlo nizak nepropisno izvedene i neispravne privatne sabirne jame koje se izlijevaju u okoliš, te nepropisno ispuštanje otpadnih voda u kanale visoke investicije (skupe) za izgradnju kanalizacijskih mreža i/ili kolektora otpadnih voda sporo i teško rješavanje imovinsko pravnih odnosa za projekte komunalne infrastrukture usporavanje sanacije odlagališta otpada u Pakracu u slučaju ne-prolaznosti projekta putem EU fondova neefikasnost zakonske regulative po pitanju obnovljivih izvora energije usporeno ulaganje u izgradnju i održavanje lokalnih i državnih cesta nedostupnost i/ili spora realizacija kredita za izgradnju infrastrukture GOSPODARSTVO I RURALNI RAZVOJ GOSPODARSTVO I RURALNI RAZVOJ postojanje brojnih nacionalnih programa za poticanje razvoja malog i srednjeg gospodarstva mogućnost korištenja vanjskih izvora financiranja (fondova EU) poticanje razvoja novih gospodarskih zona jače ulaganje u razvoj programskih i projektnih sadržaja mogućnost razvoja poduzetničkih inkubatora u Lipiku i Novskoj jače korištenje potencijala poljoprivrednih, drvoprerađivačkih i ostalih djelatnosti jačanje umreženosti svih gospodarskih, javnih i ostalih čimbenika na području LAG-a ostvarivanje partnerstva na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou osposobljavanje i poticanje malih usporen gospodarski rast i razvoj na području čitave države uzrokovan ekonomskom krizom u zemlji siva ekonomija česta izmjena zakonske regulative nedovoljna pripremljenost RH za EU – koči mogućnosti jačeg korištenja fondova izumiranje sela nedovoljno efikasna administracija državne uprave nedovoljno rješen problem razminiranja šumskih i poljoprivrednih površina (spor napredak) obrazovanje i starosna struktura stanovnika poljoprivrednih kućanstava – većina poljoprivrednika ima samo praktično iskustvo i starije je životne dobi zarastanje napuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom 88 proizvođača za zajednički nastup na visoki kriteriji za ostvarivanje poticaja u tržištu, te uključivanje malih proizvođača poljoprivredi kojima poljoprivrednici ne u turističku ponudu mogu udovoljiti zbog manjka financijskih jačanje razvoja prerade na OPG-ima sredstava razvoj ekološke poljoprivrede neriješeni imovinsko-pravni odnosi brendiranje autohtonih proizvoda poljoprivrednog zemljišta udruživanje u poljoprivredne zadruge nedostatak tržišta za poljoprivredne i kako bi se olakšala nabava, prodaja i druge proizvode prerada poljoprivednih proizvoda slaba kupovna moć stanovništva stvaranje pogodne klime za ostanak nedostatak investitora mladih ljudi (posebno loša ekonomska politika koja ne potiče visokoobrazovanih) domaću proizvodnju i izvoz jače aktivnosti marketinga za privlačenje novih investicija i investitora na području DRUŠTVENI I SOCIJALNI RAZVOJ LAG-a jače korištenje prepoznatih potencijala za ograničavanje sredstava iz viših razina razvoj područja LAG-a, ekoloških, proračuna, kojima se sada podupiru kulturnih, tradicijskih, turističkih, određeni posebni odgojno-pedagoški poljoprivrednih, drvoprerađivačkih, programi metaloprerađivačkih i inih. sve veće potrebe socijalne skrbi u objedinjavanje turističke ponude suvremenom društvu, koje se s postojećim brojem djelatnika neće moći kvalitetno rješavati DRUŠTVENI I SOCIJALNI RAZVOJ sve veći broj korisnika socijalne skrbi koji jače korištenje sredstava fondova EU i ne mogu ostvariti adekvatnu skrb u brojnih nacionalnih programa za poticanje vlastitoj obitelji društvenog razvoja nedostatak propisa u rješavanju naraslih javno-privatno partnerstvo kao podrška potreba socijalne skrbi razvoju društvene i socijalne ograničena sredstva proračuna i promjena infrastrukture propisa može dovesti do snižavanja međusektorska suradnja standarda primarne zdravstvene zaštite poboljšanje energetske učinkovitosti nedovoljna ulaganja u suvremenu javnih institucija medicinsku opremu, instrumente i sustavno prilagođavanje svih razina tehnologiju obrazovanja suvremenim trendovima, nerazumijevanje zajednice za aktivnosti, novim tehnologijama i stvarnim metode i rezultate koje žele ostvariti razvojnim potrebama gospodarstva, te udruge civilnog društva lokalne i šire zajednice nedovoljno razvijena međusobna izgradnja i implementacija sustava suradnja udruga na projektima i cjeloživotnog učenja u svim segmentima aktivnostima lokalne zajednice nedostatak financijskih sredstava iz umrežavanje odgojno-obrazovnih državnog proračuna neophodnih za institucija sa ostalim ustanovama i izgradnju, restauraciju i održavanje gospodarstvom na razini gradova zgrada i programa u kulturi senzibiliziranje svih društvenih slojeva za devastacija vrijedne prirodne, povijesne i koordinirano djelovanje na podizanju kulturne baštine zbog nedorečenosti socijalnog standarda i pomoći socijalno propisa ili nedovoljne svijesti ljudi ugroženima nedostatak financijskih sredstava zbog unapređenje sustava svih oblika ograničenja proračunskih sredstava za 89 zdravstvene zaštite sukladno standardima svjetske zdravstvene organizacije i stvarnim potrebama građana razvoj nove specijalne ustanove zdravstvene zaštite (specijalistička bolnica za psihički bolesne osobe u Pakracu) organizirano djelovanje svih udruga u području zdravstvene skrbi u funkciji podizanja razine zdravstvene zaštite i ukupnog zdravlja građana (a posebno u smislu zadovoljenja specifičnih potreba zdravstvene zaštite) provođenje programa edukacije za organizacije civilnog društva o mogućnostima korištenja sredstava fondova, potpora državnog proračuna, donacija zaklada i poduzeća jače korištenje sredstava fondova EU i brojnih nacionalnih programa za poticanje projekata u području kulture, sporta, rekreacije – dostupnost sredstava EU fondova jačanje suradnje među organizacijama civilnog društva intenziviranje inicijativa civilnog društva poticanje kontinuirane aktivnosti udruga tokom cijele godine, a ne samo po potrebi bolja turistička valorizacija rada udruga, a posebno manjina sredstva EU fondova za razvoj kulturnih potencijala jača turistička valorizacija kulturnih dobara temeljena na prepoznatljivosti daljnja zaštita kulturnih dobara zajedničko kandidiranje projekata u kulturi za financiranje iz EU fondova (suradnja s ostalim institucijama) jača promocija tradicionalne kulture jače uključivanje sporta u razvoj turizma novi koncepti razvoja poduzetništva integriranim pristupom organizacija nacionalnih i međunarodnih sportskih natjecanja eksterno podupiranje osnovnih i razvojnih programa sporta i rekreacije nedostatak stručnih kadrova u sportu, kulturi, odgojno-obrazovnim ustanovama, zdravstvu i socijalnoj skrbi Izvor: Radionice Radne skupine za izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a i tematski sastanci: „Infrastruktura na području LAG-a“, „Gospodarstvo i ruralni razvoj na području LAG-a“, „Društveni i socijalni razvoj na području LAG-a“ održani u Pakracu, Lipiku i Novskoj s radnim skupinama sačinjenim od predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora s područja LAG-a 90 10. RAZVOJNA VIZIJA Pri izradi ovog strateškog dokumenta ravnopravni su sudjelovali predstavnici društvenog, javnog i civilnog sektora s ovoga područja koji su zajednički osmislili viziju budućnosti područja LAG-a na temelju prethodne analize stanja i detaljne SWOT analize područja LAGa. Ostvarenje vizije će se postići isključivo zajedničkim pravodobnim, učinkovitim i usklađenim djelovanjem definiranim ovom strategijom. VIZIJA Područje LAG-a „Zeleni trokut“ je vitalno ruralno područje privlačno za život i rad, uravnoteženog ekonomskog, društvenog i održivog razvoja, razvijene infrastrukture, kvalitetno educirane radne snage i aktivne lokalne zajednice. Područje LAG-a je ekološki očuvano i privlačno investitorima, a svoj napredak temelji na uvažavanju specifičnosti svojih prirodnih, povijesnih i kulturnih dobara, tradiciji, te uravnoteženom korištenju svih raspoloživih resursa. Prepoznatljiva očuvana povijesna, kulturna i prirodna baština te topli ambijent čine ovo područje poželjnim turističkim odredištem. 91 10.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja U svrhu ostvarenja pretpostavki strategije, te konkretizacije vizije LAG-a „Zeleni trokut“ definirani su slijedeći strateški ciljevi koji ujedno odgovaraju osima ruralnog razvoja na kojima se temelji politika ruralnog razvoja Europske unije: CILJ 1: RAZVOJ KONKURENTNE I DUGOROČNO ODRŽIVE ...POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA CILJ 2: OČUVANJE, ZAŠTITA I ODRŽIVA UPORABA OKOLIŠA, ...PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEĐA CILJ 3: REVITALIZACIJA RURALNOG PROSTORA I UNAPREĐENJE ...KVALITETE ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG-a 10.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i očekivanih rezultata po mjerama STRATEŠKI CILJ MJERA 1. RAZVOJ KONKURENTNE I POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA DUGOROČNO ODRŽIVE 1.1. Jačanje pretpostavki za unapređenje poljoprivrednog i šumarskog sektora Realizacijom predložene mjere planira se stvaranje pretpostavki za jači razvoj poljoprivrede i šumarskog sektora, kao i eliminiranje čimbenika OPIS MJERE koji koče daljni razvoj. Predložena mjera ima također za cilj potaknuti poljoprivrednike na proširenje proizvodnog programa, povećanje razine znanja poljoprivrednika, kao i rješavanje problemskih pitanja usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta, razminiranja, te legalizacije poljoprivrednih 92 objekata. KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, poljoprivredne udruge, zadruge, privatni šumovlasnici Diverzifikacija proizvodnog programa ruralnih gospodarstava – novi REZULTAT proizvodi na tržištu; uspostavljene pretpostavke radi lakšeg planiranja razvoja i ulaganja u unapređenje i proširenje proizvodnje; povećana konkurentnost proizvoda; razvoj poljoprivrede po EU standardima. STRATEŠKI CILJ MJERA 1. RAZVOJ KONKURENTNE I POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA DUGOROČNO ODRŽIVE 1.2. Poboljšanje kvalitete proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda Predložena mjera podrazumijeva napore da se unaprijedi kvaliteta proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, smanje troškovi proizvodnje, te poveća vrijednost poljoprivrednih proizvoda, a ujedno prati trend preusmjeravanja potrošača sa masovnog tržišta na specifična tržišta s OPIS MJERE visokokvalitetnim proizvodima. Također će se predloženom mjerom poticati proizvodnja finalnih poljoprivrednih proizvoda (izgradnjom objekata za preradu i doradu poljoprivrednih proizvoda) što će donijeti veći prihod poljoprivrednim proizvođačima, jer prerađeni proizvod ima veću ekonomsku vrijednost. KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge, privatni šumovlasnici Povećana proizvodnja gotovih poljoprivrednih proizvoda; veći broj proizvoda s oznakom kvalitete; smanjeni troškovi poslovanja; povećana REZULTAT održivost seoskog obiteljskog gospodarstva jer dodanu vrijednost dobivenu preradom ubiru sami poljoprivrednici a ne nakupci; veća prepoznatljivost poljoprivrednih proizvoda što će u konačnici rezultirati i većom prodajom poljoprivrednih proizvoda. STRATEŠKI CILJ MJERA 1. RAZVOJ KONKURENTNE I POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA DUGOROČNO ODRŽIVE 1.3. Razvoj tržišne infrastrukture poljoprivrednih proizvoda 93 Kako je na području LAG-a naglašen nedostatak kvalitetnije tržišne infrastrukture, provedbom predložene mjere poticat će se razvoj projekata OPIS MJERE tržišne infrastrukture za trženje poljoprivrednih i šumarskih proizvoda uz poticanje izravne povezanosti s kupcima i utemeljenje otkupnih stanica za male proizvođače kako bi se iste zaštitilo od hirova i rizika tržišta. KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge, privatni šumovlasnici Veća prodaja poljoprivrednih proizvoda, veći prihodi od izravne prodaje; REZULTAT otvaranje novih radnih mjesta; stvoreni uvjeti za uključivanje lokalnih potencijala; pokretanje ulaganja u novu proizvodnju; ubrzan razvoj; povećanje lokalnih prihoda. STRATEŠKI CILJ MJERA 1. RAZVOJ KONKURENTNE I POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA DUGOROČNO ODRŽIVE 1.4. Olakšavanje tržišnog plasmana poljoprivrednih i šumarskih proizvoda Predložena mjera obuhvaća niz akcija koje će olakšati plasman poljoprivrednih i šumarskih proizvoda te svoriti konkurentne lokalne proizvode (robnih marki - brandova) koji imaju potencijal okupljati lokalne proizvođače i nositelje razvoja, te udruživanjem i zajedničkim nastupom na tržištu poljoprivrednih proizvođača. Provedbom predložene OPIS MJERE mjere planira se poticanje udruživanja poljoprivrednika i povezivanje s većim gospodarskim subjektima koji osiguravaju tržište, logistiku, stručna znanja, tehnologije i potencijal za dugoročno održavanje konkurentnosti na domaćem i globalnom tržištu. KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge, privatni šumovlasnici Veća proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda; veći broj proizvoda s oznakom kvalitete; veća konkurentnost poljoprivrednih i REZULTAT šumarskih proizvoda; nova radna mjesta; ostvareni veći prihodi poljoprivrednika; nove i aktivne poljoprivredne zadruge, udruge, savezi i dr. 94 STRATEŠKI CILJ MJERA 1. RAZVOJ KONKURENTNE I POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA DUGOROČNO ODRŽIVE 1.5. Razvoj ljudskog kapitala u poljoprivredi i šumarstvu U okviru predložene mjere razvit će se vještine i unaprijediti znanje OPIS MJERE poljoprivrednika i privatnih šumovlasnika, omogućit će se širenje znanja, te motivirati, educirati i uvesti mlade u poljoprivredu. KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge, privatni šumovlasnici Povećanje razine znanja poljoprivrednika, primjena stručnih znanja u REZULTAT poljoprivredi; smanjenje rizika zatvaranja poljoprivrednih gospodarstava; prestanak degradacijskih odnosa u poljoprivredi. STRATEŠKI CILJ MJERA 2. OČUVANJE, ZAŠTITA I ODRŽIVA UPORABA OKOLIŠA, PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEĐA 2.1. Zaštita i unapređenje kvalitete okoliša Predložena mjera ima za cilj unaprijediti razinu zaštite okoliša i stvoriti uvjete za njegovo održivo korištenje poticanjem projekata za očuvanje OPIS MJERE okoliša, podizanjem razine svijesti i uključivanjem javnosti u pitanje zaštite okoliša, suradnjom sa civilnim sektorom u osmišljavanju i provedbi inicijativa zaštite okoliša, te organiziranjem akcija zaštite i unapređenja okoliša. KORISNICI REZULTAT STRATEŠKI CILJ MJERA OPIS MJERE Stanovništvo, jedinice lokalne samouprave, organizacije civilnog društva Veći broj ekološki osviještenih građana; uljučenost građana u akcije zaštite okoliša; veći broj „zelenih“ inicijativa, čišći i zdraviji okoliš. 2. OČUVANJE, ZAŠTITA I ODRŽIVA UPORABA OKOLIŠA, PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEĐA 2.2. Poticanje održivog korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta U okviru predložene mjere planira se povećati učinkovitost upravljanja i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta, te povećati opseg ekološke 95 i ekološki prihvatljive i održive poljoprivredne proizvodnje uz osiguranje tržišnog plasmana eko proizvoda. Provedbom mjere očuvat će se prirodni resursi, spriječiti negativni utjecaji na njih, doprinijet će se održivom, ekološki prihvatljivom i ekonomski učinkovitom razvoju područja LAG-a kojem se teži. KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge, privatni šumovlasnici Povećane površine kultiviranog poljoprivrednog zemljišta; povećan broj ha šumskog zemljišta pod tržišno vrijednim šumskim kulturama; veća REZULTAT proizvodnja i broj eko proizvoda ekološke i ekološki prihvatljive poljoprivredne proizvodnje; povećana održivost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava; očuvan okoliš; povećana kvaliteta života stanovnika na području LAG-a. STRATEŠKI CILJ MJERA 2. OČUVANJE, ZAŠTITA I ODRŽIVA UPORABA OKOLIŠA, PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEĐA 2.3 Održivo korištenje prirodne i kulturne baštine, te tradicijskih vrijednosti Provedbom predložene mjere planira se veća zaštita i valorizacija kulturne i prirodne baštine na području LAG-a, očuvanje i promocija OPIS MJERE tradicijskih vrijednosti, provedba istraživanja kulturne i prirodne baštine i njihovo prezentiranje, te jača uključenost istih u turističku ponudu LAG-a po načelu održivosti. KORISNICI Stanovnici, jedinice lokalne samouprave, institucije iz područja kulture, udruge civilnog društva, turističke zajednice Više turističkih proizvoda i programa temeljenih na jedinstvenoj kulturnoj i prirodnoj baštini; veći broj zaštićenih i obnovljenih kulturnih dobara; očuvane tradicijske vrijednosti; povećana razina svijesti stanovnika o važnosti; ulozi i potencijalima kulturne i prirodne baštine; stvoreni REZULTAT preduvjeti za razvoj turizma i ekološke proizvodnje. 96 STRATEŠKI CILJ MJERA 2. OČUVANJE, ZAŠTITA I ODRŽIVA UPORABA OKOLIŠA, PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEĐA 2.4. Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije Provedba predložene mjere pridonijet će intenziviranju i stimuliranju procesa koji omogućuju uštedu energije i povećavaju energetsku učinovitosti u svrhu očuvanja okoliša, te će se u okviru ove mjere poticati OPIS MJERE korištenje ekološki prihvatljivih i obnovljivih izvora energije kroz jačanje svijesti o očuvanju okoliša upotrebom obnovljivih i ekološki prihvatljivih izvora energije, te kroz edukaciju poduzetnika i svih zainteresiranih o uvođenju novih metoda i tehnologija. KORISNICI Stanovništvo, poduzetnici, poljoprivrednici, jedinice lokalne samouprave, ustanove, udruge Povećana energetska učinkovitost objekata u gospodarstvu i stanovanju; REZULTAT ušteda energije; povećana razina znanja i informiranost o energetskoj učinkovitosti; veći broj projekata za povećanje energetske učinkovitosti; smanjeno onečišćenje okoliša. STRATEŠKI CILJ MJERA 3. REVITALIZACIJA RURALNOG PROSTORA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG-a 3.1. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrta Razvoj malog i srednjeg poduzetništva ključan je čimbenik za razvoj konkurentnog gospodarstva i revitalizaciju ovog ruralnog područja. Stoga je svrha predložene mjere doprinijeti razvoju i jačanju poduzetničke OPIS MJERE infrastrukture u skladu s potrebama poduzetnika, stvaranje uvjeta za poticanje osnivanja novih tvrtki, poticanje povezivanja poslovnih subjekata, kao i provođenje edukacije i treninga za poduzetnike, a sve u cilju razvoja i održivosti poduzetništva i obrtništva na području LAG-a. KORISNICI Subjekti malog gospodarstva – trgovačka društva, obrti, zadruge, OPG-i, fizičke osobe, inovatori 97 REZULTAT Uspostavljena poduzetnička infrastruktura; stvaranje novih radnih mjesta i očuvanje postojećih; veći broj edukativnih programa i treninga za poduzetnike kao i njihovih polaznika; veći broj inovacija u poduzetništvu; veći broj investicija; veći broj tvrtki i aktivnih obrta; ostanak perspektivnih i visokoobrazovanih mladih ljudi. STRATEŠKI CILJ 3. REVITALIZACIJA RURALNOG PROSTORA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG-a MJERA 3.2. Razvoj i unapređenje selektivnih oblika turizma – seoski, lovni, ribolovni, zdravstveni, sportsko-rekreacijski, eko turizam) OPIS MJERE Razvoj ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma doprinijet će diverzifikaciji i razvoju gospodarstva na području LAG-a, a u sklopu predložene mjere planira se razvoj novih i unapređenje postojećih turističkih proizvoda i smještajnih kapaciteta, stvaranje branda i imidža područja LAG-a kao prepoznatljive turističke destinacije, unapređenje održive turističke ponude kroz razvoj ruralnog turizma i selektivnih oblika turizma, okrupnjavanje turističke ponude i jače uključivanje brojnih kulturnih i prirodnih potencijala u turističku ponudu LAG-a. KORISNICI Turistički subjekti, fizičke i pravne osobe, korisnici turističkih usluga REZULTAT Stvoren imidž područja LAG-a kao poželjne i jedinstvene turističke destinacije; veći broj brandova u turizmu; povećan broj posjetitelja; povećana razina kvalitete turističke ponude; povećana razina kvalitete i kvantitete smještajnih kapaciteta; izravno plasiranje poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u poljoprivredna gospodarstva; udruživanjem nositelja domaćinstvima; povećana turističke dohodovno razina ponude; bogatija motiviranosti povećana za turistička konkurentnost, poboljšana kvaliteta života stanovnika na području LAGa. STRATEŠKI CILJ MJERA 3. REVITALIZACIJA RURALNOG PROSTORA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG-a 3.3. Unapređenje prometne i komunalne infrastrukture 98 Razvoj javne i komunalne infrastrukture osnovni je preduvjet za uspješan razvoj, te povratak i ostanak stanovništva na području LAG-a. Stoga je OPIS MJERE svrha predložene mjere poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture na području LAG-a čime će se potaknuti brži i intenzivniji gospodarski razvoj, zadržati stanovništvo i potaknuti naseljavanje napuštenih sela, te pogodovati domaćim i stranim izravnim ulaganjima. KORISNICI Jedinice lokalne samouprave, javni, privatni i civilni sektor, stanovništvo LAG-a Poboljšani uvjeti za brži i održivi gospodarski razvoj; podizanje kvalitete života stanovnika na području LAG-a; pripremljena projektna dokumentacija za infrastrukturne projekte; smanjena depopulacija u REZULTATI slabije razvijenim naseljima; proširenje vodoopskrbnog sustava; omogućeno korištenje plina svakom potencijalnom korisniku; izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; uspostavljen cjelovit sustav gospodarenja otpadom; smanjen rizik od poplava. STRATEŠKI CILJ 3. REVITALIZACIJA RURALNOG PROSTORA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG-a MJERA 3.4. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti javnih, socijalnih i zdravstvenih usluga OPIS MJERE Predložena mjera ima za cilj povećanje razine zdravstvene i socijalne zaštite stanovnika LAG-a, povećanje socijalnog standarda objekata i opreme, bolju kvalitetu i dostupnost zdravstvenih, socijalnih i javnih usluga, te pružiti podršku obrazovanju i usavršavanju kadrova u zdravstvu i socijalnoj skrbi s ciljem poboljšanja položaja ranjivih skupina. KORISNICI Cjelokupno stanovništvo na području LAG-a, starije i nemoćne osobe, osobe s invaliditetom, marginalizirane i socijalno osjetljive skupine, stručni kadar zaposlen u zdravstvu, socijalnoj skrbi, te javnim ustanovama REZULTAT Omogućena dostupnost zdravstvenih usluga svima; poboljšana socijalna i zdravstvena infrastruktura; novi i obnovljeni objekti u zdravstvu i socijalnoj skrbi; zadovoljene potreba za zdravstvenom i socijalnom skrbi 99 u kući; veća uključenost organizacija civilnog društva; dovoljan broj stručnog kadra za kvalitetno pružanje usluga u području zdravstva i socijalne zaštite – povećan broj djelatnika; veći broj volontera uključenih u pomoć starijim, nemoćnim, bolesnim članovima zajednice; povećana kvaliteta života stanovnika LAG-a. STRATEŠKI CILJ 3. REVITALIZACIJA RURALNOG PROSTORA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG-a MJERA 3.5. Unapređenje društvene infrastrukture OPIS MJERE Predložena mjera podići će kvalitetu odgoja i obrazovanja u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, doprinijeti razvoju i unapređenju društvenih sadržaja na području LAG-a, potaknuti aktivnosti za unapređenje obiteljskog života, osobito brige o djeci te tako poboljšati standard i kvalitetu života stanovnika. KORISNICI Cjelokupno stanovništvo na području LAG-a, ustanove u kulturi, odgojno-obrazovne institucije, sportsko-rekreacijski centri REZULTAT Obnovljene škole i vrtići te povećani njihovi prostorni, tehnički i kadrovski kapaciteti; povećana razina sigurnosti djece i mladih na prostorima za sport i igru; novi društveni sadržaji na području LAG-a; unaprijeđene institucije u kulturi; obogaćen društveni život stanovnika; povećana kvaliteta života stanovnika područja LAG-a. STRATEŠKI CILJ MJERA 3. REVITALIZACIJA RURALNOG PROSTORA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG-a 3.6. Poboljšanje kvalitete ljudskih potencijala i usavršavanje vještina Provedbom predložene mjere će se razviti poduzetničke vještine, osigurati kontinuiran razvoj i usklađivanje ljudskih potencijala u skladu s promjenama i potrebama na tržištu rada, omogućiti uvjeti za kreativne i OPIS MJERE inovativne metode učenja, te poboljšati materijalno tehnički uvjeti praktične nastave. Također će se u okviru ove mjere ojačati svijest institucija i građana o potrebi ulaganja u cjeloživotno učenje i kontinuirano obrazovanje, te širiti mogućnost njegove dostupnosti. 100 KORISNICI Stanovništvo, ukupan gospodarski i javni sektor, organizacije civilnog društva, sudionici u obrazovnom procesu Povećana razina znanja i informiranosti o dostupnosti i potrebama REZULTAT cjeloživotnog učenja; povećan broj korisnika edukativnih programa; dovoljan broj stručnih osoba u svim područjima života i rada; povećana kvaliteta rada i usluga. STRATEŠKI CILJ MJERA 3. REVITALIZACIJA RURALNOG PROSTORA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG-a 3.7. Povećanje stupnja motiviranosti i organiziranje aktivne zajednice Provedbom planirane mjere planira se stvoriti poticajno okruženje za razvoj i održivost civilnog društva na način da se ojača suradnja civilnog sektora s jedinicama lokalne samouprave, te da se civilno društvo uključi u proces donošenja odluka na lokalnoj razini. U okviru predložene mjere LAG će poticati i podržati sve inicijative udruga civilnog društva, a OPIS MJERE posebno unaprijediti politiku prema mladima poticanjem aktivizma kod mladih. Također će se poticati zanimanje zajednice za uključenost u provedbu Lokalne razvojne strategije LAG-a, te informirati organizacije civilnog društva o mogućnostima financiranja i educirati za pisanje i apliciranje projekata na natječaje raznih donatora, zaklada, EU fondova, ministarstava i dr. i poticati zajedničko kandidiranje projekata. KORISNICI Udruge civilnog društva, mladi, predstavnici manjina, jedinice lokalne samouprave, cjelokupno stanovništvo na području LAG-a. Aktivne udruge civilnog društva; veći broj inicijativa civilnog društva; veći broj (zajedničkih) projekata organizacija civilnog društva; poboljšana kvaliteta života kroz stvaranje uvjeta jednakih mogućnosti za sve; REZULTAT povećana uključenost civilnog društva; a posebno mladih u proces donošenja odluka; veći broj volontera; veći broj aktivnih udruga mladih i udruga volontera; uspostavljene imformativne web stranice; veći broj zabavnih i sportskih događaja; uključenost civilnog društva u provedbu Lokalne razvojne strategije. 101 STRATEŠKI CILJ MJERA 3. REVITALIZACIJA RURALNOG PROSTORA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG-a 3.8. Razvoj identiteta i prepoznatljivosti različitosti ruralnih područja LAG-a Ruralna područja riznica su vrlo raznolike i bogate kulturno-povijesne, tradicijske, biološke i krajobrazne baštine. Upravo ta raznolikost čini komparativnu prednost područja LAG-a, stoga predložena mjera ima za OPIS MJERE cilj pomoći razvoju identiteta i prepoznatljivosti ruralnih područja LAG-a kako bi im se omogućilo povećanje ekonomske i društvene održivosti s naglaskom na povećanje svijesti stanovnika o vrijednosti i raznolikosti ruralnih područja LAG-a, njihovih proizvoda i usluga. Udruge civilnog društva, mladi, predstavnici manjina, jedinice lokalne KORISNICI samouprave, postojeći i novi poduzetnici, zadruge, OPG-i, ostali zainteresirani subjekti na području LAG-a, te šira javnost. Očuvani tradicijski obrti i zanati, veći broj gospodarskih i obrtničkih sajmova, veći broj zaposlenih, izrađena baza inovativnih ideja s područja LAG-a, veći broj investicija, stvoren brand LAG-a „Zeleni trokut“, REZULTAT povećana svijet o važnosti raznolikosti ruralnih područja, tradicijske baštine, poljoprivrede, tradicijske proizvodnje i potrošnje domaćih proizvoda, veći broj tradicijskih proizvoda na tržištu, ojačan identitet i razvijena prepoznatljivost ruralnih područja LAG-a. 102 11. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE Osnivanje i principi djelovanja LAG-a „Zeleni trokut“ temelje se na dobroj europskoj praksi i inovativnom LEADER pristupu za provedbu politike ruralnog razvoja Europske zajednice. LEADER je akronim francuskog naziva Liaison Entre Actions de Développement de l´ Economie Rurale (Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstvaća ) koji koristi holistički pristup kako bi odgovorio na probleme i potrebe ruralnih područja. LEADER pristup predstavlja alat za kreiranje i prilagođavanje ruralne politike vrlo različitim potrebama ruralnog područja, a pokretanje lokalnog stanovništva na samoorganiziranje, izradu i provedbu strategija održivog razvoja temelj su njegova djelovanja. Na ovaj način pristup LEADER omogućava promišljanje i rješavanje razvojnih problema kroz nove oblike partnerstva i povezivanje aktivnosti, te ohrabruje socio-ekonomske aktere da rade zajedno sukladno prepoznatim vrijednostima lokalnih resursa. LEADER se bazira na sedam načela koji čine jedinstveni alat1: Pristup temeljen na osobitostima područja uzima malo, homogeno, socijalno povezano područje koje često karakteriziraju zajednička tradicija, domaći identitet, osjećaj pripadnosti, ali i zajedničke potrebe i očekivanjima. određivanje takvog referentnog područja olakšava implementaciju ruralnih mjera, te omogućava održivi razvoj u smislu lakšeg prepoznavanja lokalnih snaga i slabosti, prijetnji i prilika. Pristup odozdo prema gore („bottom-up pristup“) najosobitiji je pristup LEADER pristupa. Bottom-up pristup znači da lokalni čimbenici sudjeluju u donošenju odluka vezanih za strategiju i selekcioniranje prioriteta koji bi se trebali provesti u njihovom lokalnom području. Uključivanje lokalnih aktera podrazumijeva šire stanovništvo, gospodarske i društvene interesne skupine i predstavnike javnih i privatnih ustanova. Izgradnja kapaciteta je neophodan dio pristupa odozdo prema gore koja uključuje podizanje svijesti, obuku, sudjelovanje i mobilizaciju stanovnika da prepozna prednosti i slabosti područja (analiza područja LAG-a), sudjelovanje različitih interesnih skupina u stvaranju lokalne razvojne strategije, te određivanje jasnih kriterija za odabir odgovarajućih aktivnosti (projekata) kojima će se strategija ostvarivati. 1 http://www.odraz.hr/media/52233/leader.pdf, preuzeto dana 3.4.2012. u 13:15h 103 Razvoj javno-privatnog partnerstva u pristupima i djelovanju (Lokalne akcijske grupe) koje imaju zadatak identificirati i implementirati lokalnu razvojnu strategiju, donositi odluke vezane za alokaciju svojih financijski izvora te njihovo upravljanje. Stimuliranje inovacija u smislu plasiranja novog proizvoda, uvođenja novih procesa, nove organizacije, ali i predstavljanja tradicionlanih proizvoda na nov i tržišno konkurentan način. Umrežavanje i suradnja s ciljem povezivanja, sinergijskog djelovanja u razvojnim procesima, razmjene znanja i iskustava. Integralni pristup koji govori da lokalna razvojna strategija mora imati multi-sektorsku podlogu, odnosno integrirati aktivnosti nekoliko sektora. Aktivnosti i projekti sadržani u lokalnoj strategiji trebaju biti povezani i koordinirani u usklađenu cjelinu. Integracija se može odnositi na aktivnosti provedene u jednom sektoru, na sve programske aktivnosti ili specifične grupe aktivnosti, ili najvažnije od svega, može se odnositi na veze između različitih ekonomskih, društvenih, kulturnih, prirodnih čimbenika i sektora. Lokalno financiranje i upravljanje projektima – izuzetno je važno da aktivnosti na lokalnoj razini budu i financirane iz lokalnih izvora, pa barem i malim poticajima iz lokalnih proračuna što potvrđuje vjerodostojnost lokalnih projekata. Navedena načela međusobno se nadopunjuju i pozitivno djeluju s ostalima kroz čitav postupak provedbe, a upravo na ovim načelima temelji se i cjelokupna izrada i provedba Lokalne razvojne strategije LAG-a „Zeleni trokut“. 104 11.1. Značajke partnerstva Osnivanje Lokalne akcijske grupe „Zeleni trokut“ izraz je želje ključnih nositelja razvoja na području gradova Lipika, Pakraca i Novske koji će zajednički raditi na osmišljavanju i provođenju projekata s ciljem oživljavanja gospodarstva i poboljšanja kvalitete života stanovnika na području LAG-a, sukladno LEADER pristupu. Upravo kroz ovaj pristup pružila se mogućnost da lokalna zajednica aktivno sudjeluje u stvaranju svoje budućnosti kroz zajedničko osmišljavanje strateških ciljeva i prioriteta razvoja, te kroz provođenje aktivnosti za njihovo ostvarenje. Osim što će provoditi zajedničke projekte temeljene na utvrđenim potrebama u zajednici, Lokalna akcijska grupa nastojat će utjecati na promjenu negativnih društvenih stajališta, odnosa i ponašanja u zajednici, animirati stanovništvo da se uključi u provedbu Lokalne razvojne strategije, te ujediniti sve dionike ključne za razvoj ovoga područja koji najčešće nemaju naviku raditi zajedno. LAG „Zeleni trokut“ udružio je partnere iz javnog, privatnog i civilnog sektora s ovoga područja, pazeći na uravnoteženu zastupljenost predstavnika postojećih lokalnih interesnih skupina, koji dolaze iz različitih socio-ekonomskih sektora. Na razini odlučivanja 33% članova dolazi iz javnog sektora, 45% članova dolazi iz gospodarskog sektora, dok 22% članova dolazi iz sektora civilnog društva čineći tako uravnoteženo i reprezentativno tijelo postojećih lokalnih interesnih skupina, osiguravajući ujedno i dobnu raznolikost članova, te ravnopravnost spolova. Upravni odbor LAG-a „Zeleni trokut“ također je reprezentativan i uravnotežen u pogledu osiguravanja podjednake zastupljenosti jedinica lokalnih samouprava obuhvaćenim LAG-om, na način da su u Upravni odbor LAG-a izabrana po tri člana s područja svake jedinice lokalne samouprave. Niti jednom članu u LAG-u nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva, a svi sudionici potpuno su upoznati s aktivnostima koje partnerstvo poduzima u svom radu. Sazdan od različitih socio-ekonomskih aktera, LAG „Zeleni trokut“ predstavlja interes različitih skupina stanovništva područja LAG-a, a u svakome trenutku je otvoren za primanje novih članova. Suradnja više partnera iz javnog, privatnog i društvenog sektora na zajedničkim projektima i multisektorskim aktivnostima, stvorit će osjećaj zajedništva, te će se tako naći najkraći put do gospodarskog razvoja ovoga područja. 105 11.2. Primjena načela „odozdo prema gore“ Bez uključivanja javnosti, današnji razvoj nije moguć. Stoga je potrebno široko uključivanje svih raspoloživih snaga lokalnih zajednica kako bi se bogatstvom ideja i mogućih rješenja postigao što kvalitetniji razvoj područja LAG-a. O projektu osnivanja LAG-a „Zeleni trokut“ informirana je šira zajednica područja Lipika, Pakraca i Novske, s težnjom da se u cjelokupan proces uključe različite interesne skupine s ovoga područja, te na taj način sudjeluju u kreiranju razvojnih ciljeva definiranih ovom strategijom, te donošenju odluka. Nužan preduvjet za izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a jest na osnovi raspoloživih podataka sagledati postojeće stanje infrastrukture, gospodarstva, društvene djelatnosti i institucija odgovornih za upravljanje razvitkom. Članovi LAG-a „Zeleni trokut“ zajednički su pristupili ovom ozbiljnom zadatku nastojeći izgraditi društveni koncenzus o razvojnim pitanjima, stoga su tijekom izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a „Zeleni trokut“ pozvani svi dionici razvoja da se uključe u proces analize jakih i slabih strana ovoga područja, te da iskažu svoje potrebe, očekivanja i zamisli. Kako bi se što kvalitetnije prikupili i obradili podaci, te identificirala razvojna problematika ovoga područja, proces analize stanja područja LAG-a podijeljen je na tri odvojena sektora: infrastruktura, gospodarstvo i ruralni razvoj, te društveni i socijalni razvoj na području LAG-a. U skladu s time organizirani su tematski sastanci radnih skupina sačinjenih od osnivača LAG-a, te svih zainteresiranih predstavnika civilnog, gospodarskog i javnog sektora s ovoga područja sukladno temi sastanka. Članovi radnih skupina dobro poznaju poteškoće, probleme te nedostatke koji su stvorili nezadovoljavajuće razvojne pokazatelje, ali i potencijale i mogućnosti razvoja. Na ovaj način svi dionici društva imali su mogućnost ravnopravno osmišljavati i kreirati aktivnosti, odnosno projekte s ciljem poboljšanja kvalitete života na ovome području, te time upravljati njegovim razvojem. Radne skupine detaljno su razrađivale SWOT analizu za pojedino problemsko područje, te izrađivale stablo problema pojedinog područja, te su tako definirani svi pojedinačni interesi i potrebe. Prvi tematski sastanak „Infrastruktura na području LAG-a“ održan je u Pakracu, a radnu skupinu sastanka činili su voditelji Upravnih odjela za graditeljstvo, komunalne djelatnosti, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Gradova Lipika, Pakraca i Novske, direktori nadležnih komunalnih poduzeća ovoga područja, predstavnici Poduzetničkih centara i HEP-a. 106 Drugi tematski sastanak „Gospodarstvo i ruralni razvoj na području LAG-a“ održan je u Novskoj, a radnu skupinu sastanka činili su svi zainteresirani gospodarstvenici iz različitih polja djelatnosti, predstavnici OPG-a, zadruga, turističkih zajednica, razvojnih agencija i poduzetničkih centara koji djeluju na ovome području. Treći tematski sastanak „Društveni i socijalni razvoj na području LAG-a“ održan je u Lipiku, a radnu skupinu sastanka činili su nositelji društvenog i socijalnog razvoja na području LAG-a kao što su institucije iz područja socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, kulture, te organizacije civilnog društva iz raznih područja djelovanja (udruge žena, udruge mladih, udruge iz područja kulture, zajednice nacionalnih manjina i dr.), a posebno je važno istaknuti sudjelovanje predstavnika Centara za socijalnu skrb, Gradskog društva Crvenog križa, Doma za mlade i mlađe punoljetne osobe Lipik, udruge slijepih Pakrac-Lipik, te nositelja programa za pružanje dnevnog boravka i pomoći u kući za starije osobe koji su predstavljali interese najosjetljivijih socio-ekonomskih ugroženih skupina na ovome području. Na temelju prikupljenih podataka s održanih sastanaka postavljeni su jasni ciljevi i mjere za rješavanje utvrđenih problema svih sektora, te predloženi projekti za njihovu realizaciju. Tijekom cjelokupnog procesa osnivanja LAG-a, te izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a čitava lokalna zajednica bila je pravovremeno obaviještavana o svim provođenim aktivnostima i fazama putem službene internet stranice LAG-a i osnivača, kako bi se što više potaknulo lokalno sudjelovanje u ovom projektu. Cjelokupni dokument pripremljen je na temelju partnerstva i suradnje, ravnopravno uvažavajući stavove i mišljenja svih stanovnika s područja LAG-a „Zeleni trokut“, posebice mladih, a pregled aktivnosti u izradi Lokalne razvojne strategije LAG-a prikazan je u Tablici 21. 107 Tablica 21.: Aktivnosti u izradi Lokalne razvojne strategije LAG-a „Zeleni trokut“ Datum 09. travnja 2012. g. 14. – svibnja 2012. 20. 05. lipanj 2012. Područje Aktivnost Sudionici Novska 1. radni sastanak Izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a „Zeleni trokut“ : - Prezentacija metodologije izrade 1. Osnivači LAG-a 2. Konzultant LRS i uvod u SWOT analizu - Definiranje uloge članova radne skupine u prikupljanju podataka za analizu stanja područja LAG-a - Donošenje plana izrade LRS Područje LAG-a 1. Anketa za gospodarstvenike na području LAG-a (OPG-i, zadruge, 1. Osnivači LAG-a 2. Konzultant poduzeća, obrti) 3. Zainteresirani gospodarstevnici i 2. Anketa za udruge civilnog predstavnici udruga civilnog društva društva Lipik Prezentacija nacrtne analize stanja 1. Osnivači LAG-a 2. Konzultant područja LAG-a 1. Konzultant 2. Radna skupina sastanka: 04. srpanj 2012. Pakrac - osnivači LAG-a, - predstavnici Poduzetničkog centra Pakrac i Centra za razvoj 1. tematski sastanak u svrhu poduzetništva Grada Novske, izrade Lokalne razvojne strategije - voditelji Upravnih odjela za LAG-a: „Infrastruktura na graditeljstvo, komunalne djelatnosti, prostorno planiranje i zaštitu okoliša području LAG-a Zeleni trokut“ Gradova Lipika, Pakraca i Novske, - predstavnici HEP ODS d.o.o.; Elektra Križ, predstavnici komunalnih poduzeća Novokom d.o.o. Novska i Komunalac d.o.o. Pakrac 1. Konzultant 2. Radna skupina sastanka: 30. kolovoz 2012. Novska 2. tematski sastanak u svrhu izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a: „Gopodarstvo i ruralni razvoj na području LAG-a“ - osnivači LAG-a, - predstavnici Turističkih zajednica Gradova Novske, Lipika i Pakraca, predstavnici poljoprivrednih zadruga, OPG-a, poduzeća, obrta, - predstavnici Poduzetničkog centra Pakrac i Centra za razvoj 108 poduzetništva Grada Novske, - predstavnici regionalnih razvojnih agencija Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije 1. Konzultant 2. Radna skupina sastanka: - osnivači LAG-a - predstavnici dječjih vrtića, osnovnih škola, srednjih škola, te Pučkih otvorenih učilišta s područja LAG-a, - voditelj programa dnevnog boravka i pomoći u kući starijim osobama Lipik, - predstavnici Gradskog društva Crvenog križa Pakrac, - predstavnici Centra za socijalnu 3. tematski sastanak „Društveni i skrb Novska, te Pakrac, socijalni razvoj na području LAG- - predstavnici Doma za mlade i a“ mlađe punoljetne osobe Lipik, - predstavnici institucija u području kulture (muzeji, knjižnice), predstavnici dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja LAG-a, - predstavnici organizacija civilnog društva: udruge iz područja kulture, udruge žena, udruge mladih, zajednice nacionalnih manjina s područja LAG-a (Češka beseda Prekopakra, Zajednica Talijana Lipik), Udruga slijepih Pakrac-Lipik, Centar za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ Pakrac 13. rujan 2012. Lipik 09. – 19. listopad 2012. Područje LAG-a Javni poziv za projektnih ideja studeni 2012. Područje LAG-a 7. prosinac 2012. Područje LAG-a 7. – 21. prosinac 2012. Područje LAG-a Konzultant, svi zainteresirani iz Radni sastanci za prikupljanje javnog, gospodarskog i civilnog projektnih ideja sektora Javno predstavljanje nacrta Lokalne razvojne strategije LAGKonzultant, osnivači LAG-a a „Zeleni trokut“ Prikupljanje i obrada pisanih komentara, te njihovo Konzultant, osnivači LAG-a inkorporiranje u dokument Jednoglasno usvojena Lokalna razvojna strategija LAG-a „Zeleni ... trokut“ ... ... prikupljanje Svi zainteresirani iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora 109 11.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva Plan provedbe Lokalne razvojne strategije proizlazi izravno iz prethodno obrazloženih ciljeva strategije, a sve aktivnosti navedene u Planu provedbe navode se po svakom pojedinom cilju, odnosno mjeri u svrhu preglednijeg praćenja razvoja napretka za svaki pojedini cilj. Plan provedbe sadrži prikaz skupova aktivnosti po svakom od pojedinih ciljeva/mjera, te prikazuje nositelje tih aktivnosti. Provedba lokalne razvojne strategije biti će zasnovana na načelu partnerstva i participacije mnogobrojnih aktera, te na načelu multi-sektorskog pristupa što će povećati učinkovitost razvojnih projekata, osigurati ostvarenje dugoročnih ciljeva, te izgraditi osjećaj zajedništva i povjerenja. U svrhu uspješne provedbe Lokalne razvojne strategije, LAG „Zeleni trokut“ ima za cilj potaknuti sve dionike razvoja i animirati stanovništvo da se aktivno uključi u provedbu iste, uspostaviti veze i njegovati dijalog na vertikalnoj i horizontalnoj razini, uspostaviti partnerstva s ostalim LAG-ovima te dati podršku pokretačima projekata. 110 Tablica 22.: Plan provedbe Lokalne razvojne strategije za razdoblje 2012.-2015. godine CILJEVI CILJ 1: Razvoj konkurentne i dinamične poljoprivrede i šumarstva MJERE AKTIVNOSTI Mjera 1.1.: Jačanje pretpostavki za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora Aktivnost 1.1.1. Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta Aktivnost 1.1.2. Sprječavanje daljne devastacije prostora pakračkih i lipičkih vinograda Aktivnost 1.1.3. Poticanje uređenja zapuštenih poljoprivrednih zemljišta Aktivnost 1.1.4. Uređenje šumskih i poljskih puteva, te održavanje melioracijskih kanala Aktivnost 1.1.5. Razminiranje preostalog minski zagađenog zemljišta Aktivnost 1.1.6. Poticanje proširenja proizvodnog programa ruralnih gospodarstava Aktivnost 1.1.7. Poticanje restrukturiranja poljoprivrednih gospodarstava Aktivnost 1.1.8. Mogućnost ostvarivanja dugoročnog zakupa poljoprivrednog zemljišta kako bi se moglo dugoročno planirati Aktivnost 1.1.9. Poticanje i olakšavanje legalizacije poljoprivrednih objekata davanjem mogućnosti počeka, plaćanja na rate ili olakšica Aktivnost 1.1.10. Priprema i edukacije za usvajanje standarda zaštite okoliša, dobrobiti životinja, te sigurnosti hrane i standarda kvalitete u proizvodno-prehrambenom sektoru RAZDOBLJE PROVEDBE 2013.-2015. NOSITELJI POTENCIJALNI IZVORI FINANCIRANJA LAG „Zeleni trokut“, Jedinice lokalne samouprave (JLS), gospodarski subjekti u poljoprivredi i šumarstvu, savjetodavne službe, potporne institucije, Državna geodetska uprava, Područni uredi za katastar, udruženja poljoprivrednika Proračunska sredstva jedinica lokalne samouprave, donatori, IPARD program, resorna ministarstva 100 Mjera 1.2.: Poboljšanje kvalitete proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda Mjera 1.3. Razvoj tržišne infrastrukture poljoprivrednih Aktivnost 1.2.1. Poticanje inovacija i uvođenja novih tehnoloških rješenja u proizvodnji Aktivnost 1.2.2. Poticanje ulaganja u specijalizaciju proizvodnje Aktivnost 1.2.3. Donošenje poticaja na lokalnoj razini za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava i farmi, te nabavu opreme i mehanizacije Aktivnost 1.2.4. Poticanje usvajanja standarda dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i standarda kvalitete u proizvodnom procesu Aktivnost 1.2.5. Razvoj i unapređenje sustava navodnjavanja, te izgradnja zajedničkih sustava navodnjavanja Aktivnost 1.2.6. Poticanje razvoja i unapređenja kapaciteta za preradu, doradu, i pakiranje poljoprivrednih proizvoda na gospodarstvima, kao i zajedničkih objekata Aktivnost 1.2.7. Izgradnja i opremanje centra za sakupljanje nusproizvoda životinjskog podrijetla Aktivnost 1.2.8. Ulaganja u izgradnju/rekonstrukciju i opremanje kapaciteta za uzgoj i preradu slatkovodne ribe Aktivnost 1.2.9. Poticanje korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija i elektroničkog poslovanja Aktivnost 1.2.10. Provođenje edukacija o uvođenju novih tehnoloških rješenja u proizvodnji Aktivnost 1.2.11. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Aktivnost 1.3.1. Organizacija lokalne burze poljoprivrednih, ribljih i ostalih proizvoda Aktivnost 1.3.2. Izgradnja objekata za skladištenje poljoprivrednih poizvoda 2013.-2015. 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, gospodarski subjekti u poljoprivredi i šumarsvu, obrazovne institucije, savjetodavne službe, potporne institucije, udruženja poljoprivrednika LAG „Zeleni trokut“, JLS, gospodarski subjekti u IPARD program, fondovi EU, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava, financijska sredstva nositelja projekata IPARD program, fondovi EU, resorna ministarstva, proračuni jedinica 101 proizvoda Mjera 1.4. Olakšavanje tržišnog plasmana poljoprivrednih i šumarskih proizvoda Mjera 1.5.: Aktivnost 1.3.3. Izgradnja hladnjača za voće i povrće Aktivnost 1.3.4. Razvoj specijaliziranih prodavaonica poljoprivrednih i autohtonih proizvoda s područja LAG-a Aktivnost 1.3.5. Izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za izravnu prodaju proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima Aktivnost 1.3.6. Poticanje institucijske kupovine domaćih poljopriovrednih i eko proizvoda za potrebe kuhinja javnih ustanova (vrtići, škole, bolnice..) Aktivnost 1.3.7. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Aktivnost 1.4.1. Razvoj i organiziranje poljoprivrednih sajmova za promociju domaćih proizvoda, OPG-a i obrta Aktivnost 1.4.2. Brendiranje, certificiranje i jača promocija poljoprivrednih proizvoda, te šumskih drvnih i nedrvnih proizvoda i njihovih prerađevina Aktivnost 1.4.3. Poticanje provođenja postupaka registracije oznaka izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Aktivnost 1.4.4. Poticanje poslovnog umrežavanja poljoprivrednih proizvođača (zadruge, specijalizirane udruge poljoprivrednih proizvođača, savezi i dr.) radi zajedničkog nastupa na tržištu Aktivnost 1.4.5. Poticanje povezivanja javnog i privatnog sektora Aktivnost 1.4.6. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Aktivnost 1.5.1. Provođenje edukacija i seminara za poljoprivredi i šumarsvu, savjetodavne službe, udruženja poljoprivrednika lokalnih samouprava, financijska sredstva nositelja projekata 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, gospodarski subjekti u poljoprivredi i šumarsvu, savjetodavne službe, udruženja poljoprivrednika IPARD program, fondovi EU, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava, financijska sredstva nositelja projekata 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, IPARD program, 102 Razvoj ljudskog kapitala i uvođenje mladih u poljoprivredu CILJ 2: Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, prirodnog i kulturnog naslijeđa Mjera 2.1.: Zaštita i unapređenje okoliša poljoprivrednike i privatne šumovlasnike Aktivnost 1.5.2. Organizacija stručnih certificiranih tečajeva koji se upisuju u radnu knjižicu Aktivnost 1.5.3. Informiranje poljoprivrednika i širenje znanja Aktivnost 1.5.4. Donošenje poticaja za samozapošljavanje i zapošljavanje mladih poljoprivrednika na poljoprivrednim gospodarstvima Aktivnost 1.5.5. Provođenje adekvatne edukacije za razvoj poduzetničkih vještina, te podizanje razine znanja o proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda Aktivnost 1.5.6. Organizacija radionica za poticanje kreativnosti i razvoj novih poslovnih ideja Aktivnost 1.5.7. Organiziranje studijskih posjeta poljoprivrednim gospodarstvima u zemlji i EU, te provedba projekata suradnje s između LAG-ova Aktivnost 2.1.1. Promicanje zelenih tehnologija Aktivnost 2.1.2. Izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih voda Aktivnost 2.1.3. Razvoj projekata radionica i škole u prirodi Aktivnost 2.1.4. Organizacija akcija čišćenja okoliša Aktivnost 2.1.5. Uključivanje škola i vrtića u eko-programe Aktivnost 2.1.6. Aktiviranje ekoloških udruga i zelene patrole Aktivnost 2.1.7. Širenje zelenih otoka Aktivnost 2.1.8. Izrada i distribucija promotivnih materijala, te provođenje radionica o recikliranju i selektiranju otpada Aktivnost 2.1.9. Izgradnja kompostara Aktivnost 2.1.10. Organizacija i provedba radionica na temu praktične primjene uštede energije u kućanstvima Aktivnost 2.1.11. Provođenje edukacija i uključivanje javnosti u JLS, gospodarski subjekti u poljoprivredi i šumarsvu, obrazovne institucije, savjetodavne službe, potporne institucije, udruženja poljoprivrednika 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, udruge civilnog društva, škole, vrtići, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima s područja županije fondovi EU, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava, financijska sredstva nositelja projekata EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata, nevladine udruge, zaklade i ostali donatori 103 pitanje zaštite okoliša Aktivnost 2.1.12. Jačanje suradnje javnog i privatnog sektora Aktivnost 2.1.13. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Mjera 2.2. Poticanje održivog korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta Aktivnost 2.2.1. Poticanje kultiviranja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta Aktivnost 2.2.2. Donošenje poticaja za ekološku poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju Aktivnost 2.2.3. Potpora programima, projektima udruga i subjekata koji se bave obukom o ekološkoj poljoprivredi Aktivnost 2.2.4. Provođenje informativne i promotivne kampanje o prednostima ekološke poljoprivrede Aktivnost 2.2.5. Poticanje korištenja stajskog gnojiva i zelenog otpada za proizvodnju humusa Aktivnost 2.2.6. Razvoj i organiziranje edukativno-prodajnih izložbi i sajmova eko proizvoda Aktivnost 2.2.7. Poticanje uzgoja i očuvanja autohtonih sorti i pasmina Aktivnost 2.2.8. Poticanje uzgoja poljoprivrednih kultura koje stvaraju povećanu novu vrijednost (trajni nasadi, povrtlarstvo, ljekovito bilje...) Aktivnost 2.2.9. Poticanje pčelarske proizvodnje Aktivnost 2.2.9. Poticanje uzgojnih zahvata na privatnim šumama Aktivnost 2.2.10. Podizanje brzorastućih, plemenitih i tržišno vrijednih šumskih kultura Aktivnost 2.2.11. Povećanje razine znanja poljoprivrednika i privatnih šumovlasnika o održivom korištenju poljoprivrednog i šumskog zemljišta Aktivnost 2.2.12. Informiranje i izrada prijedloga projekata 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, gospodarski subjekti u poljoprivredi i šumarsvu, savjetodavne službe, potporne institucije, obrazovne institucije, udruženja poljoprivrednika IPARD program, EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata 104 prema potencijalnim izvorima financiranja Mjera 2.3.: Održivo korištenje prirodne i kulturne baštine i zaštita tradicijskih vrijednosti Mjera 2.4.: Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih Aktivnost 2.3.1. Zaštita i obnova materijalne i nematerijalne kulturne baštine, kulturnog naslijeđa, seoskih običaja i tradicijskih manifestacija Aktivnost 2.3.2. Istraživanje i učinkovito upravljanje prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima Aktivnost 2.3.3. Valorizacija i jača uključenost prirodne i kulturne baštine u turističku ponudu Aktivnost 2.3.4. Uređenje i održavanje perivoja i ostalih spomenika parkovne arhitekture Aktivnost 2.3.5. Ulaganje u rekonstrukciju objekata tradicijske arhitekture Aktivnost 2.3.6. Formiranje baze podataka prirodne i kulturne baštine na području LAG-a te izrada jedinstvene web stranice Aktivnost 2.3.7. Osmišljavanje i provođenje promotivnih aktivnosti kulturnih i prirodnih vrijednosti Aktivnost 2.3.8. Postavljanje informativnih panoa na prirodnim i povijesnim lokalitetima Aktivnost 2.3.9. Jačanje kapaciteta ustanova u kulturi i ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Aktivnost 2.3.10. Jačanje suradnje javnog i privatnog sektora Aktivnost 2.3.11. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Aktivnost 2.4.1. Poticanje gradnje solarnih elektrana Aktivnost 2.4.2. Poticanje uvođenja solarnih sustava u kućanstva te gospodarske i javne objekte Aktivnost 2.4.3. Poticanje korištenja šumske i poljoprivredne bio-mase za proizvodnju energije 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, udruge civilnog društva, škole, vrtići, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima s područja županije, kulturne ustanove EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata, nevladine udruge, zaklade i ostali donatori 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, udruge civilnog društva, potporne institucije, gospodarski subjekti i ostali zainteresirani EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja 105 izvora energije CILJ 3: Revitalizacija ruralnog prostora i unapređenje kvalitete života na području LAGa Mjera 3.1.: Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrta Aktivnost 2.4.4. Poticanje izgradnje pogona za proizvodnju bioplina Aktivnost 2.4.5. Izgradnja toplinskih sustava na biomasu Aktivnost 2.4.6. Poticanje energetski učinkovite gradnje Aktivnost 2.4.7. Uvođenje ekološke i energetski učinkovite javne rasvjete (led rasvjetna tijela, solarna javna rasvjeta) Aktivnost 2.4.8. Edukacija poduzetnika, poljoprivrednika i svih zainteresiranih u svrhu stjecanja znanja i vještina za potrebe uvođenja novih metoda i tehnologija Aktivnost 2.4.9. Veća iskorištenost geotermalne vode na području Lipika u svrhu grijanja (bušenje novog zdenca) Aktivnost 2.4.10. Jačanje svijesti očuvanja prirode i okoliša kroz učinkovitu energetsku politiku Aktivnost 2.4.11. Jačanje suradnje javnog i privatnog sektora Aktivnost 2.4.12. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Aktivnost 3.1.1. Razvoj i unapređenje poduzetničkih zona, poduzetničkih inkubatora i ostale poduzetničke infrastrukture Aktivnost 3.1.2. Razvoj i unapređenje centara za podršku razvoja poduzetništva Aktivnost 3.1.3. Razvoj i provođenje programa edukacije i treninga za poduzetnike Aktivnost 3.1.4. Poticanje povezivanja i suradnje poslovnih subjekata Aktivnost 3.1.5. Poboljšanje uvjeta poslovanja poduzetnika kroz poticaje i olakšice na lokalnoj razini Aktivnost 3.1.6. Poticanje razvoja proizvodno-prerađivačkog sektora Aktivnost 3.1.7. Razvoj učeničkih zadruga 2013.-2015. subjekti projekata LAG „Zeleni trokut“, JLS, potporne institucije za razvoj poduzetništva, obrazovne ustanove, gospodarski subjekti, udruženja obrtnika, ostali zainteresirani subjekti EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata, donatori 106 Aktivnost 3.1.8. Formiranje studentskih inkubatora Aktivnost 3.1.9. Poticanje osnivanja „spin-off“ poduzeća Potpora projektima koji jačaju odnose radnik-poslodavac sa ciljem pronalaska inovativnih rješenja i rješavanja kriznih situacija Aktivnost 3.1.10. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za zemljišta i objekte u bivšem društvenom vlasništvu Aktivnost 3.1.11. Jačanje suradnje javnog i privatnog sektora Aktivnost 3.1.12. Informiranje poduzetnika o mogućnostima financiranja i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Mjera 3.2.: Razvoj i unapređenje selektivnih oblika turizma – seoski, lovni, ribolovni, zdravstveni, sportskorekreacijski, eko turizam Aktivnost 3.2.1. Razvoj novih i unapređenje postojećih turističkih sadržaja Aktivnost 3.2.2. Razvoj i unapređenje turističke i potporne infrastrukture (smještajni i ugostiteljski kapaciteti, tematske, poučne i rekreacijske staze, izletišta, tematski parkovi, panoramski vidikovci, smeđa signalizacija, kušaonice, vinski podrumi, tematski i etno muzeji, športsko-rekreacijski sadržaji i dr.) Aktivnost 3.2.3. Unapređenje postojećih i osmišljavanje i organiziranje novih kulturno-turističkih programa i manifestacija Aktivnost 3.2.4. Poticanje formiranja turističke ponude na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Aktivnost 3.2.5. Obnova, uređenje i stavljanje u turističku funkciju tradicijske graditeljske baštine Aktivnost 3.2.6. Objedinjavanje turističke ponude kroz umrežavanje turističkih sadržaja i organiziranje izleta Aktivnost 3.2.7. Brendiranje turističkih proizvoda Aktivnost 3.2.8. Poticanje suradnje dionika turističkog razvoja 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, turističke zajednice, obrazovne institucije, turistički subjekti (pružatelji turističkih usluga), klaster, ostali zainteresirani subjekti EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata, nevladine udruge, zaklade i ostali donatori 107 Aktivnost 3.2.9. Osmišljavanje i provođenje zajedničkih promotivnih akcija i uspostava turističkih info punktova Aktivnost 3.2.10. Otvaranje suvenirnica i prodajnih punktova s tradicijskim, autohtonim proizvodima domaćih OPG-a i obrta Aktivnost 3.2.11. Organiziranje tematski orijentiranih turističkih sajmova i sudjelovanje na turističkim sajmovima Aktivnost 3.2.12. Organiziranje i sudjelovanje na studijskim putovanjima u cilju razvoja turizma Aktivnost 3.2.13. Jača uključenost udruga iz područja kulture, sporta, lova, ribolova, te udruga manjina u razvoj turističke ponude Aktivnost 3.2.14. Organiziranje različitih edukacija i radionica u svrhu poticanja poduzetništva u turizmu, definiranja novih turističkih proizvoda, te podizanja standarda i kvalitete usluga Aktivnost 3.2.15. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Mjera 3.3.: Unapređenje prometne i komunalne infrastrukture Aktivnost 3.3.1. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokalnoj razini za izgradnju komunalne infrastrukture Aktivnost 3.3.2. Izgradnja, unapređenje i održavanje prometne infrastrukture Aktivnost 3.3.3. Poboljšanje i daljni razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aktivnost 3.3.4. Poboljšanje i daljnji razvoj sustava vodoopskrbe Aktivnost 3.3.5. Priključenje novih izvora vode Aktivnost 3.3.6. Unapređenje plinske mreže – izgradnja nove i zamjena dotrajale plinske mreže Aktivnost 3.3.7. Unapređenje sustava gospodarenja otpadom / Saniranje i prenamjena postojećih odlagališta otpada te usklađivanje sa zakonskim propisima RH i EU Aktivnost 3.3.8. Poticanje javno-privatnog partnerstva 2013.-2015. Jedinice lokalne samouprave, komunalna poduzeća, Županijske uprave za ceste IPARD program, EU fondovi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija i donatori 108 Aktivnost 3.3.9. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Mjera 3.4.: Poboljšanje kvalitete i dostupnosti javnih, socijalnih i zdravstvenih usluga Aktivnost 3.4.1. Modernizacija i povećanje dostupnosti javnih usluga Aktivnost 3.4.2. Poboljšanje postojećih i razvoj novih smještajnih kapaciteta za pružanje socijalnih i zdravstvenih usluga Aktivnost 3.4.3. Opremanje ustanova socijalne skrbi s adekvatnom opremom i vozilima za prijevoz korisnika Aktivnost 3.4.4. Razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi o starijima, nemoćnima, djeci i mladeži Aktivnost 3.4.5. Razvoj centara za podršku, okupljanje i provođenje kvalitetnog i korisnog vremena djece i osoba s posebnim potrebama Aktivnost 3.4.6. Razvoj modela pomoći i programa socijalnog uključivanja ranjivih i marginaliziranih skupina Aktivnost 3.4.7. Razvoj savjetovališta, centara podrške i pomoći žrtvama nasilja u obitelji Aktivnost 3.4.8. Senzibilizacija zajednice prema marginaliziranim i socijalno isključenim skupinama Aktivnost 3.4.9. Jačanje aktivnosti udruga u području zdravstva i socijalne skrbi Aktivnost 3.4.10. Prilagodba javnih objekata za pristup i korištenje osobama s invaliditetom – izgradnja pristupnih rampi i ugradnja liftova Aktivnost 3.4.11. Nabava specijaliziranih vozila za prijevoz učenika s teškoćama u razvoju Aktivnost 3.4.12. Razvoj ljudskih potencijala za pružanje usluga skrbi, smještaja i pomoći, te za rad s djecom s posebnim potrebama 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, Centri za socijalnu skrb, neprofitne organizacije i udruge iz područja zdravstva i socijalne zaštite, zdravstvene ustanove, domovi za mlade, domovi za starije, te ostale socijalne ustanove EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata, nevladine udruge, zaklade i ostali donatori 109 Aktivnost 3.4.13. Jačanje suradnje javnog i privatnog sektora Aktivnost 3.4.14. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja 3.5.: Unapređenje društvene infrastrukture Aktivnost 3.5.1. Povećanje kapaciteta i unapređenje institucija za odgoj i obrazovanje, te učeničkih domova Aktivnost 3.5.2. Uređenje i opremanje društvenih i vatrogasnih domova Aktivnost 3.5.3. Razvoj i unapređenje institucija u kulturi i ostalih objekata u kulturi Aktivnost 3.5.4. Potpora kulturnoj djelatnosti udruga nacionalnih manjina Aktivnost 3.5.5. Razvoj i unapređenje društvenih sadržaja Aktivnost 3.5.6. Uređenje šetališta i parkova Aktivnost 3.5.7. Poticanje osnivanja visokoškolske institucije na području LAG-a Aktivnost 3.5.8. Izgradnja i unapređenje školskih dvorana i igrališta Aktivnost 3.5.9. Unapređenje i izgradnja sportskih sadržaja Aktivnost 3.5.10. Organiziranje sportskih događaja Aktivnost 3.5.11. Izgradnja i opremanje dječjih parkova Aktivnost 3.5.12. Organiziranje programa i aktivnosti promocije zdravog načina života i tjelovježbe za sve uzraste Aktivnost 3.5.13. Povećanje kapaciteta i prilagodba vrtića za rad s djecom s posebnim potrebama Aktivnost 3.5.14. Poticanje javno-privatnog partnerstva Aktivnost 3.5.15. Stručno usavršavanje djelatnika odgojnoobrazovnih institucija i sudjelovanje u programima mobilnosti Aktivnost 3.5.16. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS ,odgojnoobrazovne institucije, ustanove u kulturi, udruge iz područja kulture i sporta EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata, nevladine udruge, zaklade i ostali donatori 110 Mjera 3.6.: Poboljšanje kvalitete ljudskih potencijala i usavršavanje vještina Mjera 3.7.: Povećanje razine motiviranosti i informiranosti stanovništva te razvoj aktivne zajednice Aktivnost 3.6.1. Podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja i svih oblika neformalnog obrazovanja Aktivnost 3.6.2. Razvoj i provođenje programa cjeloživotnog učenja i stručnog usavršavanja Aktivnost 3.6.3. Razvoj i provođenje programa edukacija i treninga za poduzetnike Aktivnost 3.6.4. Razvoj i usavršavanje ljudskih resursa u skladu s potrebama rada Aktivnost 3.6.5. Poboljšanje kvalitete nastave i opremljenosti obrazovnih institucija Aktivnost 3.6.6. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja Aktivnost 3.7.1. Informiranje i poticanje zanimanja za uključenost u provedbu Lokalne razvojne strategije LAG-a Aktivnost 3.7.2. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj i održivost civilnog društva Aktivnost 3.7.3. Potpora inicijativama civilnog društva Aktivnost 3.7.4. Poticanje suradnje različitih sektorskih dionika ruralnih područja Aktivnost 3.7.5. Promoviranje jednakosti, ljudskih prava, slobode govora i medija, demokracije i dr. (edukativni skupovi) Aktivnost 3.7.6. Uspostava centara za mlade Aktivnost 3.7.7. Razvoj programa socijalne uključenosti Aktivnost 3.7.8. Poticanje razvoja volonterizma i osnivanje udruga volontera Aktivnost 3.7.9. Poticanje razvoja aktivizma kod mladih u vidu osnivanja udruga i klubova mladih, organiziranja zabavnih i sportskih događaja, razvoja hobija i sl. Aktivnost 3.7.10. Poticanje uključivanja mladih u udruge Aktivnost 3.7.11. Provođenje edukacija za udruge civilnog 2013.-2015. 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, obrazovne institucije, HZZ, neprofitne organizacije i ostali zainteresirani subjekti EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata i donatori LAG „Zeleni trokut“, JLS, neprofitne organizacije, potporne institucije – centri za razvoj poduzetništva, obrazovne institucije EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata, nevladine udruge, zaklade i ostali donatori 111 Mjera 3.8.: Razvoj identiteta i prepoznatljivos ti različitosti ruralnih područja LAG-a društva u svrhu povećanja njihova angažmana i informiranje o potencijalnim izvorima financiranja Aktivnost 3.7.12. Kreiranje jedinstvene web stranice za sva društvena, sportska, kulturna i druga događanja na području LAG-a Aktivnost 3.7.13. Provođenje edukacija o pisanju projekata i apliciranju na natječaje zaklada, donatora, ministarstava i EU fondova namijenjenim organizacijama civilnog društva Aktivnost 3.7.14. Poticanje zajedničkog kandidiranja projekata (suradnja udruga civilnog društva na izradi i kandidiranju projekata) Aktivnost 3.8.1. Očuvanje i revitalizacija tradicijskih obrta i zanata Aktivnost 3.8.2. Poticanje samozapošljavanja žena izradom suvenira i rukotvorina Aktivnost 3.8.3. Razvoj i organiziranje gospodarskih i obrtničkih sajmova Aktivnost 3.8.4. Stvaranje branda LAG-a „Zeleni trokut“ Aktivnost 3.8.5. Izrada baze inovativnih ideja sa područja LAG-a i prezentacija iste potencijalnim investitorima Aktivnost 3.8.6. Rajonizacija proizvodnih djelatnosti utemeljena na proizvodnim mogućnostima i tržišnoj opravdanosti kao potpora razvoju branda LAG-a Aktivnost 3.8.7. Promicanje svijesti o važnosti raznolikosti ruralnih područja (bogate kulturno-povijesne, tradicijske, biološke i krajobrazne baštine), poljoprivrede, tradicijske proizvodnje i potrošnje domaćih proizvoda Aktivnost 3.8.8. Jačanje branda „poduzetnički“ i „poduzetništvo“ jačim povezivanjem poduzetnika i institucija Aktivnost 3.8.9. Informiranje i izrada prijedloga projekata prema potencijalnim izvorima financiranja 2013.-2015. LAG „Zeleni trokut“, JLS, potporne institucije – centri za razvoj poduzetništva, neprofitne organizacije, gospodarski subjekti, ostali zainteresirani subjekti EU programi, resorna ministarstva, proračuni jedinica lokalnih samouprava i županija, financijska sredstva nositelja projekata, nevladine udruge, zaklade i ostali donatori 112 11.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima Upravni Odbor LAG-a „Zeleni trokut“ izvršava financijski plan i raspolaže planiranim sredstvima pri čemu brine o namjeni i pravilnosti korištenja tih sredstava, te je samim tim i tijelo odgovorno za upravljanje javnim sredstvima LAG-a. Upravni odbor LAG-a ima 9 članova, predstavnika jedinica lokalnih samouprava, institucija za razvoj poduzetništva, gospodarstvenika i udruga od kojih većina ima višegodišnje iskustvo u upravljanju javnim sredstvima, te u izradi i provedbi projekata sufinanciranih sredstvima resornih ministarstava i EU fondova. Tako je npr. Poduzetnički centar Pakrac pripremio i sudjelovao u pripremi i provedbi više od 15 projekata financiranih iz EU fondova u vrijednosti od 27 milijuna kuna, od kojih je većina osmišljena, kandidirana i provedena u suradnji s Gradovima Pakrac i Lipik. Iz programa CARDS 2004 izgrađen Poduzetnički inkubator Pakrac, iz programa PHARE 2005 pristupna cesta Poduzetničkoj zoni, iz programa IPA IIIC Poduzetnički inkubator Pakrac (PCP) – Druga generacija. Osim infrastrukturnih projekata PCP je provodio i projekte iz programa CARDS 2004 (SPONA - Operativna mreža za održivi razvoj) i IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala zajedno s partnerima: Grad Pakrac, Požeško-slavonska županija, Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područna služba Požega, Eko - centar PZ Sloboština, HGK - ŽK Požega, Centar za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin". Poduzetnički centar Pakrac priprema i sudjeluje u projektima IPA prekogranične suradnje. Kao jedan od sedam partnera sudjelovao je u projektu „INNOINVEST" - uspostava poslovne suradnje između inovativnih aktera u pograničnom području Hrvatska - Mađarska. Također, PCP je pripremao i projekte za prekogranični program Hrvatska - BIH. Kao jedna od deset institucija u RH PCP je tijekom 2011. i 2012. godine provodio projekt E - poslovanje čiji je glavni cilj povećati konkurentnost hrvatskih tvrtki kroz podizanje njihove svijesti o elektroničkom poslovanju (e-business) i elektroničkoj trgovini (e-commerce) te kroz jačanje aktivnosti u tim područjima. Osim za javni sektor, PCP priprema i dostupne EU projekte za male i srednje poduzetnike (IPARD program, IPA IIIC za razvoj malog i srednjeg poduzetništva). Pučko otvoreno učilište Novska nositelj je četiri uspješno provedena projekta financiranih iz pretpristupnih fondova EU: „Biram znanje, znanje biram“ financiran iz fonda IPA IV kojim je omogućeno provođenje programa osposobljavanja za 60 polaznika; „Kuhanjem do zaposlenja“ – projekt obrazovanja za zanimanje kuhara i konobara za 48 polaznika također financiranim iz fonda IPA IV; „Agroturizam“ – projekt obrazovanja u turizmu i poljoprivredi 113 za vođenje agroturističkog gospodarstva financiran iz fonda IPA IV; „Ekološki poljoprivredni gospodarstvenik“ – projekt za osposobljavanje u području ekološke poljoprivrede također financiran sredstvima EU. Pučko otvoreno učilište potpisnik je ugovora o dodjeli tehničke pomoći s Ministarstvom regionalnog razvoja i Fondova EU za projekt „Izgradnja i opremanje Educatoriuma - Regionalni edukacijski inovacijski centar u Novskoj“ koji je trenutno u provedbi. Udruga mladih Novska do sada je uspješno provela dva projekta financiran od strane EU: Projekt po nazivom „CILJ EU“ financiran od strane Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija u sklopu kojega su se održale brojne radionice i tribine na kojima se tumačilo i raspravljalo o važnim pitanjima vezanim za mlade u EU i njihovim mogućnostima, te projekt pod nazivom „B.I.K.E.“ financiran sredstvima programa Mladi na djelu europske Agencije za mobilnost u sklopu kojega su se prikupljali, obnavljali i popravljali stari bicikli, te potom postavljali na različitim mjestima po gradu u svrhu iznajmljivanja građaniima uz simboličnu cijenu kako bi se građane potaknulo na zdraviji život. Ove godine Udruga mladih Novska u suradnji s Mladima iz Slovenskih konjica (Republika Slovenija) započela je s realizacijom projekta „Pronađi svoj put u lokalnu zajednicu“ čiju provedbu financira europska „Agencija za mobilnost“. U sklopu projekta mladi će osim uočavanja problema u svojim sredinama i aktivnosti koje će provoditi u svrhu njihova rješavanja, izabrati i svoja tijela gradske uprave, osnovati Gradsko vijeće, te birati predsjednika tog tijela uprave i izabrati gradonačelnika. Nadalje, jedinice lokalne samouprave LAG-a „Zeleni trokut“ imaju bogato iskustvo u upravljaju javnim sredstvima kojima se financiraju potrebe građana, razvoj infrastrukture (poduzetničke, turističke, komunalne), te projekti energetske učinkovitosti. Grad Pakrac može se pohvaliti da je jedini Grad u Hrvatskoj koji je iskoristio sredstva iz svih do sada dostupnih fondova za infrastrukturne projekte. Grad Lipik nositelj je 4.000.000,00 kuna vrijednog projekta „Stazama lipicanaca i kune“ koji je financiran iz pretpristupnog fonda IPA IIIC, a kojim će se razviti javna turistička infrastruktura na području Lipika i Pakraca. Navedene projektne aktivnosti članova Upravnog odbora LAG-a bez sumnje upućuju na razvidnu sposobnost LAG-a u upravljanju javnim sredstvma i sredstvima potpore. U svrhu kvalitetnijeg upravljanja javnim sredstvima, LAG „Zeleni trokut“ zaposlit će upravitelja LAG-a koji će skrbiti o redovnom poslovanju LAG-a, obavljati stručno-administrativne poslove, osmišljavati i predlagati projekte, te skrbiti o kvalitetnoj provedbi istih. Pri 114 zapošljavanju takve osobe, LAG „Zeleni trokut“ vodit će računa o tome da to bude visokoobrazovana osoba, posebice iz područja ruralnog razvoja, te da ima višegodišnje radno iskustvo iz područja izrade strateško-planske dokumentacije i u vođenju razvojnih projekata. 11.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš Iz cijele strukture Strategije, posebno strateških programa i programskih aktivnosti vidljvo je prioritetno usmjerenje provedbe Strategije primjenom načela održivog razvoja. Održivi razvoj osnovni je cilj i svrha upravljanja gospodarskim razvojem na području LAG-a „Zeleni trokut“. Sve aktivnosti u sebi imaju ugrađene elemente održivog gospodarenja prirodnim resursima i zaštitu okoliša, kako u gospodarskom razvoju, tako i pri razvoju komunalne i društvene infrastrukture. Strategija je dala i poseban naglasak na promicanje djelatnosti koje znače održivi razvoj (ekološka poljoprivreda, eko turizam...), usvajanje novih znanja i vještina i prioritetnu uporabu novih tehnologija, kao i na prioritetno uvođenje obnovljivih izvora energije s ciljem postizanja energetske samoodrživosti. Načela održivog razvoja i zaštite okoliša, moraju biti poštivani u provedbi svakog projekta ove razvojne Strategije. Proizvodnja također mora biti održiva što znači da se kapital koji je čuvao okoliš mora obnoviti i vratiti te da proizvodni pothvati ne smiju nepovoljno remetiti društvenu zajednicu. Također treba voditi računa da prilikom proizvodnje ne smije biti otpada ili bi on trebao biti neškodljiv. Stoga je razvidan zaključak kako provedba Lokalne razvojne strategije LAG-a „Zeleni trokut“ ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša i prirodnih resursa u cijelom ruralnom prostoru LAG-a. 11.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći Osnovni izvori financiranja djelovanja LAG-a i provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a jesu IPARD program, Ministarstvo poljoprivrede kroz svoj program potpore ruralnom razvoju, proračuni gradova Novske, Lipika i Pakraca, kao i članarine članova LAG-a, donacije ostalih dionika, sponzorstva i sl. LAG će svoje aktivnosti jednako usmjeriti prema vanjskim i unutarnjim izvorima financiranja, a strateške projekte izrađivat će u suradnji s poduzetnicima, udrugama i ostalim subjektima i partnerima ključnim za ostvarenje određenih strateških ciljeva. Za provedbu strateških projekata, LAG će nastojati ostvariti potpore apliciranjem na natječaje EU fondova, nacionalnih fondova, resornih ministarstava, nacionalnih i međunarodnih zaklada, raznih donatora, i dr. 115 LAG „Zeleni trokut“ konstantno će raditi na animiranju i poticanju svih dionika razvoja, ali i svih stanovnika na području LAG-a da međusobno surađuju i da se uključe u provedbu strategije osmišljavanjem kvalitetnih projekata i aplikacijom na razne natječaje za ostvarivanje potpora, te međusobnom suradnjom. U tu svrhu LAG „Zeleni trokut“ organizirat će niz seminara i edukativnih radionica za jačanje ljudskih kapaciteta za pisanje i provedbu projekata, te organizirati promidžbene događaje na kojima će promicati višedioničko i višesektorsko partnerstvo. Jedinice lokalne samouprave spremne su financijski podržati projekte koji doprinose ostvarivanju strateških ciljeva ovog ruralnog područja, a LAG „Zeleni trokut“ pomoći će svima u realizaciji njihovih ideja i iznalaženju adekvatnih partnera. Za realizaciju prioritetnih projekata, jedinice lokalne samouprave osim financiranja iz vlastitog proračuna mogu zatražiti i određene kreditne linije. Jedinice lokalne samouprave zajedno s članarinama ostalih osnivača financirati će poslovanje ureda LAG-a i zaposlene djelatnike. Na ovaj način Lokalna razvojna strategija LAG-a „Zeleni trokut“ jamčit će održivost, a njena provedba neće se ograničavati samo na sredstva javne potpore. 116 11.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2012.-2013. godine Tablica 23.: Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2012. – 2013. MJERA Plan potrebnih sredstava Indikativan broj (javna potpora) za projekata naveden u realizaciju projekata za LRS za razdoblje 2012. razdoblje – 2013. 2012. – 2013., kn 2012. 2013. 2012. 2013. 101 – »Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice« 103 – »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice« 301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture« 302 – »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« UKUPNO Napomena: Sukladno Pravilniku o provedbi Mjere 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ poglavlje mora sadržavati i Tablicu 22. gdje je potrebno procijeniti broj projekata koji će aplicirati na natječaje IPARD programa tijekom 2013.godine. Kako će LAG tek donijeti konkretan akcijski i financijski plan za 2013.godinu, tablica će se naknadno popuniti sukladno izrađenim planovima. 117 11.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti Za uspješnu provedbu Lokalne razvojne strategije LAG „Zeleni trokut“ uspostavit će Bazu projektnih ideja. Baza projektnih ideja ima za cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe aktivnosti, a predstavlja službeni registar projektnih ideja za razvoj ruralnog područja LAG-a čiji su nositelji i/ili korisnici javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Baza projekata omogućuje uvid u implementaciju Lokalne razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2012.-2015., te predstavlja temelj za naredno programsko razdoblje kada je potrebno provesti konačnu vanjsku evaluaciju provedbe, i njezino ažuriranje ili preporuku za izradu nove Lokalne razvojne strategije. Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG „Zeleni trokut“ raspisao je Javni poziv za dostavu projektnih ideja te kreirao jedinstveni obrazac putem kojeg su prikupljene projektne ideje razvojnih dionika ovoga područja. U tu svrhu provedena je informativna kampanja o potrebi prikupljanja projektnih ideja putem elektroničkih medija (web stranice osnivača LAG-a, službena web stranica LAGa) na kojima je ujedno bio i javno dostupan Obrazac za predlaganje projektnih ideja, te direktnim kontaktom članova LAG-a s potencijalnim predlagateljima. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja provodit će se minimalno jednom godišnje, a istim tempom revidirat će se Baza projektnih ideja. Redovito praćenje provedbe strategije trebalo bi se provoditi putem godišnjih izvješća o provedbi aktivnosti i realizacije programskih prioriteta, a prema definiranim pokazateljima učinka, odnosno indikatorima provedbe (Tablica 24.). Prije izrade evaluacijskog izvješća, svi koji provode određene aktivnosti u okviru provedbe Strategije, a posebice upravitelj LAG-a, trebali bi dostaviti svoja narativna i financijska izvješća predsjedniku i članovima LAG-a. Svi projekti koji se financiraju, ili im se daje neki drugi vid strukturne potpore (preporuka LAG-a, sufinanciranje, i sl.) trebali bi biti predmet rutinskog nadzora, najmanje jednom tijekom trajanja projekta. Cilj nadzora je ispraviti nedostatke i pomoći korisniku postizanje uspješnog završetka projekta, kao i planiranih rezultata. LAG „Zeleni trokut“ organizirat će edukacije i konzultacije s nositeljima projekata kako bi omogućio pravilnu realizaciju projekta, a time i provedbu Strategije. U konačnici, svaki pojedini projekt mora imati završno evaluacijsko izvješće koje će ući u završno izvješće provedbe Lokalne razvojne strategije na godišnjoj razini. Monitoring projekata jedna je od obveznih tema redovnih sastanaka Upravnog odbora LAG-a. 118 Tablica 24.: Prijedlog indikatora provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a Strateški ciljevi 1. RAZVOJ KONKURENTNE I DUGOROČNO ODRŽIVE POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Okvirni indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti broj novih proizvoda na tržištu broj proizvoda s eko markicom broj ha razminiranog šumskog i poljoprivrednog zemljišta broj gospodarstava koja uvode kontrolu očuvanja okoliša (broj izdanih potvrda ministarstva zaštite okoliša i prirode) broj farmi koje zadovoljavaju standard dobrobiti životinja i gospodarenja gnojivom broj poljoprivrednih gospodarstava koja su uvela standarde vezane za kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane broj izgrađenih objekata za preradu, doradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda broj uspotavljenih otkupnih stanica broj okrupnjenih ha poljoprivrednih proizvoda broj ha pod brzorastućim, plemenitim i tržišno vrijednim šumskim kulturama broj proizvoda s eko markicom površina pod ekološkom proizvodnjom broj gospodarstava koje se bave eko-poljoprivredom broj ha zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u ponovnoj kultivaciji broj gospodarstava koja su smanjila troškove proizvodnje broj novih i moderniziranih objekata za poljoprivrednu proizvodnju i preradu udio gospodarstava koja su dostigla nacionalne i EU standarde broj brendiranih poljoprivrednih proizvoda broj poljoprivrednika sa završenim informatičkim tečajem broj brendiranih, certificiranih šumskih drvnih i nedrvnih proizvoda i njihovih prerađevina broj proizvoda s oznakom izvornosti broj proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla broj proizvoda s oznakom tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda broj novoosnovanih zadruga, specijaliziranih poljoprivrednih udruga, saveza i dr.) broj organiziranih poljoprivrednih sajmova broj korisnika koji pohađaju ili su pohađali edukacije, stručne tečajeve, radionice i sl. 119 broj stručnih osoba u poljoprivredi i šumarstvu broj poljoprivrednika do 35 godina starosti broj mladih osoba koje ostaju na gospodarstvu nakon završenog obrazovanja 2. OČUVANJE, ZAŠTITA I ODRŽIVA UPORABA OKOLIŠA, PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEĐA broj poduzetih akcija za prevenciju zagađenja i onečišćenja okoliša broj provedenih inicijativa za informiranje javnosti i razvijanje svijesti o važnosti zaštite okoliša broj programa edukacije o zaštiti okoliša broj projekata škole u prirodi broj organiziranih akcija čišćenja okoliša broj izgrađenih sustava za pročišćavanje otpadnih voda broj izgrađenih kompostara broj zaštićenih kulturnih dobara broj tradicijskih manifestacija, te manifestacija koje promoviraju izvornu kulturnu baštinu i običaje broj turističkih proizvoda i programa ponude temeljenih na prirodnoj i kulturnoj baštini broj istraženih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i lokaliteta broj postrojenja koja koriste obnovljive izvore za proizvodnju energije količina proizvedene energije za tržište broj objekata u gospodarstvu i stanovanju koja koriste obnovljive izvore energije broj projekata za povećanje energetske učinkovitosti broj novoizgrađenih poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora s infrastrukturom broj provedenih programa edukacije i treninga za poduzetnike broj polaznika programa za edukaciju i trening poduzetnika broj novih oblika suradnje 3. REVITALIZACIJA broj novih investicija RURALNOG PROSTORA I broj novih poduzeća i obrta UNAPREĐENJE KVALITETE broj novih tvrtki u proizvodno-prerađivačkom sektoru broj očuvanih i ponovo pokrenutih tradicijskih obrta ŽIVOTA NA PODRUČJU LAG- broj posjetitelja broj noćenja a broj novih smještajnih kapaciteta broj unaprijeđenih smještajnih kapaciteta broj kreveta na gospodarstvima koja se bave seoskim turizmom broj novih turističkih proizvoda broj međusobno povezanih nositelja turističkog 120 razvoja broj organiziranih edukacija o turističkim i poslovnim procesima broj turističkih brandova broj objekata uključenih u zajednički program objedinjene turističke ponude duljina (km) izgrađenih i obnovljenih cesta i nogostupa duljina izgrađene i obnovljene vodovodne mreže / broj kućanstava priključenih na vodovodnu mrežu duljina izgrađenog sustava odvodnje duljina izgrađene i obnovljene plinske mreže / broj plinificiranih kućanstava broj sustava za pročišćavanje otpadnih voda dužina javne rasvjete broj novosagrađenih i obnovljenih vrtića, škola, staračkih domova, knjižnica, društvenih domova, dječjih igraonica i multimedijalnih centara broj kulturnih događanja broj izvaninstitucionalnih oblika skrbi o starijima, nemoćnima, djeci i mladeži broj centara za podršku i osnaživanje, te pomoć i njegu marginaliziranih i socijalno osjetljivih skupina broj specijaliziranih ustanova zdravstvene zaštite broj stručno obrazovanih u području zdravstva i socijalne zaštite broj sudionika na tečajevima, seminarima, radionicama, treninzima i dr. / broj organiziranih programa edukacije, seminara, radionica, tečajeva i dr. broj prekvalificiranih osoba u skladu s potrebama tržišta rada broj novih programa strukovnog obrazovanja broj moderniziranih i materijalno-tehnički opremljenih prostorija za kvalitetnu praktičnu nastavu broj osoba uključenih u provedbu Lokalne razvojne strategije LAG-a broj novoosnovanih udruga broj aktivnih udruga broj inicijativa civilnog društva broj izrađenih i prijavljenih projekata organizacija civilnog društva broj volontera na području LAG-a, posebno mladih broj edukacija za organizacije civilnog društva / broj polaznika edukacija Broj promidžbenih materijala i aktivnosti kojima se promovira prirodna, kulturno-povijesna i tradicijska baština naselja, domaći poljoprivredni proizvodi Broj tradicijskih proizvoda uključenih na tržište Broj gospodarskih i poljoprivrednih sajmova 121 11.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i načini sprječavanja sukoba interesa Baza projektnih ideja ukazuje na potencijal provedbe Lokalne razvojne strategije, a olakšat će i proceduru odabira projekata, odnosno donošenje relevantne ocjene za odabir projekata kojima će LAG „Zeleni trokut“ izdati pismo preporuke. Nakon što se prikupe, projektne ideje će se detaljno analizirati te će se provjeriti njihova usklađenost s programskim strateškim ciljevima i prioritetima i dubinski ocjeniti spremnost projektnih ideja ili već pripremljenih projektnih aplikacija za realizaciju. Evaluacija projektnih prijedloga LAG „Zeleni trokut“ provodit će se na temelju jasno utvrđenih kriterija kojima će se utvrditi sadržaj, visina potrebnih ulaganja, mogućnost financiranja, razina pripremljenosti, osigurani kapaciteti za kvalitetnu provedbu, održivost projekta, učinak na okoliš i drugi pokazatelji koji će pokazati koliko su određene ideje prioritetne za razvoj područja i implementaciju strategije, te će se na temelju istih dodijeliti i pripadajući broj bodova. Projektne ideje koje niti u najmanjoj mjeri ne doprinose ostvarenju mjera i ciljeva definiranih srategijom biti će eliminirane i one neće biti podvrgnute postupku ocjenjivanja. Da bi predložene projektne ideje ušle u postupak rangiranja i izbora za akcijski plan provedbe Lokalne razvojne strategije one trebaju biti: prvenstveno iz područja koje se mogu financirati iz pretpristupnih programa, a kasnije strukturnih fondova EU imati izravan i konkretan doprinos razvoju ruralnog područja obuhvaćeni ciljevima i mjerama Lokalne razvojne strategije LAG-a. Postupak ocjene projektnih ideja provodi stručni ocjenjivački tim čije članove bira Upravni odbor LAG-a. Stručni ocjenjivački tim čine 3 člana, odnosno po jedan član s područja svakog pojedinog Grada u sastavu LAG-a. Stručni ocjenjivački tim imenuje Upravni odbor LAG-a pazeći pri tome da to budu stručne osobe s iskustvom u izradi i provedbi projektne i strateškoplanske dokumentacije. Svi članovi stručnog ocjenjivačkog tima moraju biti upoznati s metodologijom postupka ocjenjivanja projektnih ideja, a sve zaprimljene projektne ideje ocjenjuju se prema utvrđenim kriterijima ocjenjivanja (Tablica 25.). Jasno utvrđeni kriteriji evaluacije projekata spriječit će moguće sukobe interesa prilikom odabira projekata. 122 Tablica 25.: Kriteriji za evaluaciju i odabir projekata Red. br. Kriterij Bodovi Ukupno Od velikog značaja – 20 1. Utjecaj projekta na ostvarenje ciljeva Lokalne razvojne strategije Srednji značaj- 15 20 Mali značaj - 10 DA - 10 2. Projekt uključuje jednog ili više partnera 3. Projekt je namijenjen za širu ciljnu skupinu Velik- 10 4. Potencijal projekta da osigura sufinanciranje iz EU, nacionalnih i drugih izvora financiranja DA - 10 5. Doprinosi održivom upravljanju, energetskoj učinkovitosti i očuvanju okoliša Osigurani kadrovski kapaciteti s iskustvom za vođenje i provedbu projekta DA - 10 6. 7. Održivost projekta (održivost ciljeva i rezultata projekta), osigurano upravljanje ili održavanje nakon završetka projekta NE -5 10 DA - 10 NE - 5 Manji - 5 NE - 5 10 10 10 10 NE - 5 DA - 10 NE - 5 10 AKO NIJE PRIMJENJIVO - 15 AKO JE PRIMJENJIVO: 8. Status pripremljenosti projekta (za projekte koji obuhvaćaju ulaganja u izgradnju objekata, infrastrukturne projekte i sl.) 1. Tehnička / projektna dokumentacija: - u pripremi ili izrađena: 5 - nije izrađena: 0 15 123 2. Lokacijska dozvola: - u ishođenju ili ishođena: 5 - nije ishođena: 0 3. Građevinska dozvola: - u ishođenju ili ishođena: 5 - nije ishođena: 0 UKUPNO: 95 Projekt može biti ocijenjen sa maksimalno 95 bodova. Članovi stručnog ocjenjivačkog tima vrše ocjenjivanje projektnih ideja na obrascima za ocjenjivanje koji sadrže popis kriterija i način bodovanja. Tako se ocijenjeni projekti rangiraju po broju dodijeljenih bodova. Uz svaku ocjenu upisuju se komentari vezani za svaki projekt koji uključuju potrebne aktivnosti za poboljšanje projekta i moguće rizike. Nakon evaluacije, Stručni ocjenjivački tim prezentira izvještaj o rangiranju prioritetnih projekata i daje prioritetnu rang listu projekata upravljačkom tijelu LAG-a na usvajanje. Tako će LAG dobiti detaljan uvid u potrebe šire društvene zajednice, kao i u mogućnosti provedbe Lokalne razvojne strategije. Odobravanjem prioritetne rang liste, upravljačko tijelo LAG-a će usvojiti odluku za izbor projektnih ideja koje će biti uvrštene u akcijski plan provedbe Lokalne razvojne strategije i koje će LAG podržati pismom preporuke, te pružiti financijsku podršku ukoliko bude potrebno. Prilikom odabira prednost imaju projekti koji pridonose ostvarenju većeg broja Strategijom utvrđenih mjera i cljeva, te projekti koji imaju veću razinu spremnosti za provedbu. Pismo preporuke LAG-a imaju pravo zatražiti i predlagatelji projekata koji nisu uvršteni u Akcijski plan provedbe ukoliko udovoljavaju kriterijima za odabir te doprinose ostvarenju ciljeva i mjera zadanih Strategijom. Projektni prijedlog bit će podvrgnut ocjenjivanju sukladno utvrđenim kriterijima, a prednost pri odabiru projekata također će imati projekti koji ostvare veći broj bodova, projekti za koje se utvrdi da pridonose ostvarenju većeg broja Strategijom utvrđenih mjera i ciljeva, te projekti koji imaju veću razinu spremnosti za provedbu. Sukladno čl. 8 Pravilnika o provedbi mjere 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ (NN 53/12, NN 75/12) LAG pismom preporuke podržava prijavu projekta na natječaje za Mjeru 101, Mjeru 103, Mjeru 301 i Mjeru 302 IPARD programa i obrazlaže na koji način projekt doprinosi ostvarenju ciljeva Lokalne razvojne strategije i kako se uklapa u mjere predviđene LRS-om. U postupku donošenja odluke o podržavanju 124 projekata ne smiju sudjelovati oni članovi upravljačke strukture LAG-a koji su istovremeno i podnositelji prijave projekta. Za provođenje Lokalne razvojne strategije kao i donošenje konačnih odluka nadležna je Skupština LAG-a, odnosni svi članovi udruge. Upravni odbor LAG-a raspravlja i predlaže programe akivnosti i rada LAG-a Skupštini na usvajanje, a Nadzorni odbor dužan je ocijeniti izvršavanje odredaba utvrđenih Statutom i LEADER pristupom, te nadzirati zakonitost poslovanja LAG-a i raspolaganja njegovim sredstvima. U slučaju uočavanja bilo kakve nepravilnosti u radu LAG-a i mogućih nastanka sukoba interesa, Nadzorni odbor LAG-a dužan je o tome izvijestiti Skupštinu i Upravni odbor LAG-a. Nadzorni odbor LAG-a biti će prisutan i prilikom svakog zasjedanja Upravnog odbora LAG-a te donošenja odluka. 11.10. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima Lokalna razvojna strategija LAG-a, kao provedbeni dokument razvoja ovog ruralnog područja, mora biti usklađen sa ključnim nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim strateškim ciljevima, budući da realizacijom svojih aktivnosti pridonosi i ostvarenju strateških ciljeva nadređenih strateških razina. Područje LAG-a „Zeleni trokut“ pokriva područje grada Novske koji je u sastavu Sisačkomoslavačke županije, te gradova Lipika i Pakraca koji su u sastavu Požeško-slavonske županije, stoga je važno da ova Strategija bude usklađena i sa strateškim razvojnim prioritetima ovih dviju županija. Strateški ciljevi postavljeni Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a (LRS) „Zeleni trokut“ su povezani i usklađeni sa strateškim ciljevima razvoja Požeško-slavonske županije kojima se želi postići: 1. konkurentnost gospodarstva kroz bolje iskorištavanje prirodnih potencijala, podršku uvođenju suvremenih tehnologija i metoda poslovanja, te privlačenje investicija; 2. unapređenje fizičke, gospodarske i socijalne infrastrukture uz umanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Ciljevi Lokalne razvojne strategije usklađeni su i s ciljevima Stategije razvoja Sisačkomoslavačke županije kojima se želi postići: 125 1. Učinkovito upravljanje razvojem i razvojnim resursima 2. Razvoj konkurentnog i društveno odgovornog gospodarstva 3. Razvoj ljudskih resursa i visokog društvenog standarda 4. Očuvani okoliš, održivo upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom. Lokalna razvojna strategija LAG-a „Zeleni trokut“ usklađena je i s krovnim strateškim razvojnim dokumentom Republike Hrvatske – Nacionalnim strateškim referentnim okvirom 2012-2013 (NSRO), što će osigurati provedbu i sredstva višekorisničke IPA-e (IPA I – Jačanje kapaciteta i izgradnje institucija; IPA II – Prekogranična suradnja; IPA III – Regionalni razvoj; IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala; IPA V – Ruralni razvoj; IPARD program). Prvi i treći razvojni ciljevi LRS LAG-a „Zeleni trokut“ i mjere koje ih prate, doprinijet će ostvarenju strateškog cilja 1 NSRO-a (Brži gospodarski rast), te strateškog cilja 2 NSRO-a (Veća zaposlenost i brže otvaranje radnog mjesta). Svi ciljevi LRS LAG-a „Zeleni trokut“ odgovaraju strateškom cilju 3 NSRO-a (Promicanje održivog razvoja) jer su u potpunosti zasnovani na principu održivog razvoja. Budući da je područje LAG-a „Zeleni trokut“ isključivo ruralno područje, ciljevi i mjere LRS LAG-a su u potpunosti usklađeni sa ciljevima i prioritetima Strategije ruralnog razvoja 2008.2013. Prvi razvojni cilj LRS LAG-a „Zeleni trokut“ odgovara strateškom cilju 1 Strategije ruralnog razvoja (Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora) i njegovim prioritetima. Drugi razvojni cilj LRS LAG-a „Zeleni trokut“ odgovara strateškom cilju 2 Strategije ruralnog razvoja (Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa) i njegovim prioritetima. Isto vrijedi i za treći razvojni cilj LRS LAG-a „Zeleni trokut“ koji odgovara strateškom cilju 3 Strategije ruralnog razvoja (Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva ) i njegovim prioritetima. Kod izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a „Zeleni trokut“ posebna se pozornost obraćala i na njegovu usklađenost s programskim ciljevima IPARD programa 2007-2013, a strateški ciljevi postavljeni su po prioritetnim osima politike ruralnog razvoja EU. Prvi strateški cilj LRS-a LAG-a „Zeleni trokut“ i pripadajuće mjere u potpunosti odgovaraju specifičnom cilju 1 IPARD programa (Jačanje i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i tržišnog kapaciteta). Drugi strateški cilj LRS-a LAG-a „Zeleni trokut“ i pripadajuće mjere doprinijet će ostvarenju 126 specifičnog cilja 2 IPARD programa (Jačanje i poboljšanje kapaciteta provedbe obveznog pilot projekta u poljoprivrednom okolišu) dok treći strateški cilj LRS-a LAG-a u potpunosti odgovara specifičnom cilju 3 IPARD programa (Stvaranje boljih životnih uvjeta u ruralnim područjima poboljšanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti). 127 12. ZAKLJUČNE NAPOMENE Lokalna razvojna strategija LAG-a „Zeleni trokut“ izrađena je uz izuzetnu podršku i suradnju članova LAG-a, re radnih grupa u kojima su bili zastupljeni nosioci javnih funkcija te širi krug zainteresiranih građana, javnih i poslovnih subjekata s područja LAG-a, te organizacija civilnog društva. Vjerojatno je da će se s vremenom pojaviti potreba ažuriranja određenih dijelova Lokalne razvojne strategije, no vizija kao i njeni ciljevi su dugoročno definirani elementi. Izrada samog dokumenta je izuzetno složen proces, no nastojalo se da on bude razumljiv široj javnosti u svakom segmentu. Postojeće komparativne prednosti treba iskoristiti na taj način da područje LAG-a postane prema utvrđenoj viziji „vitalno ruralno područje privlačno za život i rad“. Iz toga se razloga Lokalna razvojna strategija bazira na osnovnim strateškim ciljevima koji se temelje na osima europske politike za ruralni razvoj, a isti obuhvaćaju poboljšanje konkurentnosti i razvoj sektora poljoprivrede i šumarstva, učinkovito upravljanje zemljištem i okolišom, te poboljšanje kvalitete života stanovnika i potporu diversifikaciji gospodarskih aktivnosti. Iz tako definiranih strateških ciljeva proizašle su i mjere za ostvarenje ciljeva kao što su: Poboljšati kvalitetu proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda Razviti tržišnu infrastrukturu poljoprivrednih proizvoda, te olakšati tržišni plasman poljoprivrednih i šumarskih proizvoda Poboljšati ljudski kapital i uvesti mlade u poljoprivredu Zaštititi i unaprijediti okoliš Potaknuti održivo korištenje poljoprivrednog zemljišta, prirodne i kulturne baštine Promicati energetsku učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije na području LAG-a Pružiti podršku razvoju malog i srednjeg poduzetništva i obnovi tradicijskih obrta Unaprijediti selektivne oblike turizma - seoski, lovni, ribolovni, zdravstveni, sportskorekreacijski, eko turizam Unaprijediti prometnu i komunalnu infrastrukturu Poboljšati kvalitetu i dostupnost javnih, socijalnih i zdravstvenih usluga Unaprijediti društvenu infrastrukturu i razviti društvene sadržaje Poboljšati kvalitetu ljudskih potencijala 128 Povećati razinu motiviranosti i informiranosti stanovništva te razviti aktivnu zajednicu Razviti identitet i prepoznatljivost na temelju različitosti ruralnih područja Ovako postavljenim mjerama određene su provedbene aktivnosti kao važan operativni podsustav razvojnih ciljeva, koje čine solidarnu osnovu za dugoročno provođenje Lokalne razvojne strategije putem konkretnih projekata. Za operacionalizaciju Lokalne razvojne strategije, LAG „Zeleni trokut“ je učinio i korak više prikupljanjem projektnih ideja i formiranjem baze podataka projektnih ideja koja daje jasan uvid u mogućnosti i potencijale kojima područje LAG-a može napraviti bitne pomake u razvoju, a na temelju prikupljenih projektnih ideja LAG će donijeti konkretan akcijski plan provedbe strategije na godišnjoj razini. Svake godine LAG će revidirati bazu projektnih ideja i donositi novi akcijski plan provedbe strategije. Prihvaćena strategija čini osnovu za razvoj ovog ruralnog područja, a provodit će se izradom projekata i njihovom nominacijom na natječaje Europske unije, posebno s naglaskom na IPARD program, a kasnije i druge programe namijenjene održivom ruralnom razvitku. Zadovoljstvo stanovništva, poboljšanje radnih uvjeta, te promicanje lokalnih inicijativa i međusektorske suradnje krajnji je i najviši cilj ove Strategije. Iskustvo dobiveno njezinom izradom i spremnost za njezinu provedbu nedvojbeno upućuje na izglednost njezine realizacije. 129
© Copyright 2024 Paperzz
