1. No category

nova znanja za samo 2,4 posto odraslih hrvata

Naši partneri Turska i Rusija
Na sastanku komora članica
Eurochambresa izvan EU-a
predstavljene su mogućnosti
ulaganja u Hrvatsku
Može i po azijskim cijenama
Energy plus, Data Link i
Metal Product spontano
stvorili konzorcij hrvatskih
proizvođača LED rasvjete
Nije vrijeme za nove poreze
Helena Budiša objašnjava
koji porezi diskriminiraju
naše poduzetnike u odnosu
na one iz EU-a
tema tjedna
aktualno
intervju
Str. 4-5
Str. 6
Str. 6-7
2008
2009
2010
2010 2011
3 7 4 4
privredni vjesnik
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 17. rujna 2012.
Godina LIX / Broj 3744.
www.privredni.hr
aztn u sukobu s pekarima / ekološki turizam / kombajni za svijet / uspjesi genere / stil / svijet financija
Cjeloživotno učenje
nova znanja za
samo 2,4 posto
odraslih hrvata
Želi li smanjiti broj nezaposlenih, država mora
povećati izdvajanja za obrazovanje odraslih
>> 16-17
maraska: iz kamenjara do zvijezda
Ambicija mladog i inventivnog voćara Denisa Rubića je da
njegovi voćnjaci povuku za sobom razvoj cijeloga kraja
>> 11
intervju: dr. darko znaor
Stručnjak za poljoprivredu objašnjava zašto bi u Hrvatskoj
masovno navodnjavanje samo štetilo i što umjesto toga učiniti
>> 12-13
Sajam energetske učinkovitosti
i obnovljivih izvora energije
19. - 23. rujna 2012.
Konferencija o energetskoj učinkovitosti i
obnovljivim izvorima energije
20. i 21. rujna 2012.
• uvodukonferenciju:ulogahrvatskeupovezivanju
elektroenergetskihtržištaregije
• hrvatskipotencijaliienergetskaperspektiva
• energetskaučinkovitostipružanjeenergetskihusluga
• primjenaoieuzgradamaienergetskiučinkovitagradnja
• projektiiinvesticijeuoie–hrvatskairegija
• biomasaibioplin–nositeljlokalnograzvoja
• geotermalnaenergija
• solarnaenergija
• energijavjetra
• zaključcikonferencije
Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska
T [+385 1] 6503 557, 6503 449 i 6503 560 F [+385 1] 6503-393
E [email protected] www.zv.hr/energetika
Neka poslovne prilike
dolaze k Vama.
Pokrovitelj
Ministarstvo gospodarstva
Ministry of Economy
*
60 godina u službi gospodarstva
privredni vjesnik
*Pretplatite se na Privredni vjesnik
Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail
[email protected].
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Zoran Milanović, predsjednik Vlade:
Iz obeštećenja za Plomin - bolnica i
sveučilišni kampus
Znam da je Labinština cijeli niz godina bila zakinuta zbog termoelektrana
u Plominu tako da se nije
razvijala kao drugi istarski gradovi, poput turističkog Poreča. Osim Labinštine od obeštećenja
koristi će imati i Istarska
županija budući da će se razvijati veliki projekti kao
što su nova bolnica i sveučilišni kampus. U novoj termoelektrani Plomin na ugljen koristit će se najsuvremenija tehnologija koja će biti najmanje štetna za ljude ovog kraja.
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne
banke:
Bezbolno iz tečajnog rizika
Nadam se da će eurozona
opstati jer bi raspad snažno pogodio sve naše glavne trgovačke partnere.
Slom eurozone zamrznuo
bi financijski sustav, s posljedicama kakve je donijela propast banke Lehman Brothers u SAD-u.
Za Hrvatsku ulazak u eurozonu donosi više koristi nego
troškova jer smo visokoeurizirana zemlja pa kao posljedicu visoke eurizacije imamo i valutnu klauzulu. Preuzimanje eura najbezbolniji je, najjeftiniji i najelegantniji način uklanjanja tečajnog rizika koji proizlazi iz
valutne klauzule.
Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ
Infrastrukture:
Konsolidacija zbog tuđih gubitaka
Financijska konsolidacija HŽ Infrastrukture ne bi
bila potrebna da nije gubitaka koji su ostvareni u
putničkom i teretnom prijevozu. HŽ Infrastruktura ima osigurana sredstva
za plaće svojih radnika do
kraja godine. U prvih šest
mjeseci ove godine ostvarili smo i 60 milijuna kuna
dobiti, a do kraja godine nadamo se da ćemo poslovati s pozitivnom nulom jer svu dobit želimo investirati. Službene automobile ćemo kupiti jer nam je leasing
jeftiniji od održavanja starih vozila. Bit će to uglavnom
automobili srednje klase.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak,
Igor Vukić, Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Zoran Uranjek, član Uprave,
Harburg-Freudenberger, Belišće
Kako probuditi hrvatsku
strojogradnju?
Odgovor se možda krije u jednoj od perjanica hrvatske strojogradnje - tvrtki HF
Belišće koja proizvodi high-tech strojeve za proizvodnju automobilskih guma za
najpoznatije proizvođače guma po cijelom svijetu
G
dje je danas hrvatska strojogradnja? Pitanje koje si postavljamo
već dvadesetak godina
još uvijek nema konkretan odgovor. Najčešće se
spominju velike tvrtke s
kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća koje
su u međuvremenu nestale ili bitno smanjile svoj obujam poslova
i sve teže opstaju na zahtjevnom europskom ili
svjetskom tržištu. Rat je,
naravno, umnogome utjecao na današnje stanje.
No, u 17 godina od završetka rata moramo konstatirati da je ova djelatnost, nakon strmoglavog
pada, i dalje na vrlo niskoj razini proizvodnje i
premalo pridonosi ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Imamo li rješenja za renesansu hrvatske
strojogradnje, možemo li
konkurirati kvalitetom i
cijenom susjednim državama, možemo li konkurirati dalekoistočnim zemljama?
Odgovor se možda
krije u jednoj od perjanica hrvatske strojogradnje - tvrtki HF Belišće
koja je u stopostotnom
njemačkom vlasništvu, a
koja proizvodi high-tech
strojeve za proizvodnju
automobilskih guma za
najpoznatije proizvođače guma po cijelom svi-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Fotografija: Christian - David Gadler
jetu. Dovoljno je spomenuti GoodYear, Michelin,
Continental ili Pirelli
kako bi postalo jasno da
naša tvrtka nudi strojeve najviše kvalitete. Iako
u potpunom njemačkom
vlasništvu, u tvrtki su nositelji poslova domaći
ljudi koji svojom stručnošću i predanim radom
Čimbenika uspjeha
je više, no svakako
je bitno imati dobar
proizvod
opstaju u žestokoj konkurenciji s tvrtkama iz Kine,
Indije ili Istočne Europe.
Čimbenika uspjeha je
više, no svakako je bitno
imati dobar proizvod. HF
Grupa razvija strojeve
koji jamče najvišu kvalitetu automobilskih guma.
Dakle, kupci su spremni
izdvojiti nešto više novca
za takav proizvod, ali Belišćani moraju osigurati najvišu kvalitetu sa što
nižim troškovima, a sve
u zadanim rokovima. U
Belišću se danas može jasno vidjeti formula uspjeha: strojni park je kombinacija starijih, dobro
održavanih strojeva koji
mogu postići zadanu kvalitetu te novih, visokoproduktivnih CNC strojeva u koje se sustavno već
gotovo 15 godina inve-
stira. Višesmjenskom organizacijom rada na svakom stroju se ostvaruje
velika produktivnost što
u konačnici snižava ukupne troškove i podiže
konkurentnost.
Visoka
kompetentnost u području teške
strojne obrade, zahtjevnih postupaka zavarivanja te završne montaže strojeva, a oslanjanje
u velikoj mjeri na male i
srednje tvrtke iz područja
strojogradnje, još je jedan
čimbenik uspjeha. Posebno valja istaknuti višegodišnje ulaganje u zaposlenike što je dovelo do
toga da je prosječna dob
u tvrtki ispod 30 godina.
Kontinuirano educiranje
donosi nova i moderna
tehnološka rješenja koja
u konačnici znače dodat-
Marketing, pretplata i promocija:
Voditeljica: Dea Olup
Tel: +385 1 5600 028, 4923 198
Faks: +385 1 4923 168
E-mail: [email protected]
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović,
Siniša Paulić
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
no podizanje konkurentnosti.
Sve navedeno uvelike je pridonijelo da se HF
Grupa probije i na tako
zahtjevnim tržištima kao
što su Kina i Indija. Samim time omogućen nam
je uvid u konkurenciju
koja dolazi iz tih zemalja.
Pogotovo se u Kini vidi
snažan utjecaj države koja
potiče razvoj svih gospodarskih grana, prije svega
strojogradnje. Niski proizvodni troškovi najveći su adut kineske konkurencije, kvalitetom su još
uvijek iza Zapada kojem
pripada i HF Belišće, ali
napreduju velikim koracima. Treba primijetiti da se
i u Kini polako mijenjaju
uvjeti rada, rastu troškovi radne snage, a potreba za povećanjem kvalitete proizvoda nužno znači
i veća ulaganja u strojni
park. Gdje će se stabilizirati odnos troškova i krajnje cijene, još treba vidjeti. No, u Belišću na to
gledamo kao na priliku da
dodatnim naporima te podizanjem svijesti svih radnika zadržimo svoju dosadašnju konkurentnost.
I, tko zna – možda potaknemo još nekoga u Hrvatskoj da na sličan način počne razvijati ovakav
oblik proizvodnje koji višestruko donosi novu vrijednost zajednici u kojoj
se razvija.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić
Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
4
TEMA TJEDNA
( ukupno 18 država
nisu članice EU-a, a jesu Eurochambresa
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 4,2 mlrd USD
robna razmjena Hrvatske sa 10 od tih država 2011.
Sastanak komora Eurochambresovih članica koje nisu članice Europske unije
Turska i Rusija su
ozbiljni strateški
Na sastanku komora članica Eurochambresa izvan EU-a, na kojem su sudjelovali predstavnici Albanije, BiH, Bjelorusije, Crne
govorilo se o gospodarskoj situaciji i mogućnostima suradnje. Predstavljene su mogućnosti ulaganja u Hrvatsku te promjene
Krešimir Sočković
[email protected]
U
lazak Hrvatske u
Europsku uniju
sigurno će imati negativnih posljedica
na naš gospodarski položaj prema Bosni i Hercegovini, no to nas ne smije obeshrabriti. Pred nama
je u srednjem roku novi
investicijski ciklus u kojem bi prije svega Turci,
ali i Rusi, postali ozbiljni strateški partneri, rekao
je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na
godišnjem susretu predstavnika gospodarskih komora, članica Eurochambresa, ali nečlanica EU-a
iz zemalja regije − Istočne Europe, EFTA-e te mediteranskih zemalja. Na
sastanku su sudjelovali
predstavnici 10 zemalja:
Albanije, Bosne i Hercegovine, Bjelorusije, Crne
Gore, Izraela, Makedonije, Rusije, Srbije, Turske
i Ukrajine. Inače, 18 država nisu članice EU-a,
ali jesu Eurochambresa. Na skupu se govorilo
o gospodarskoj situaciji i
mogućnostima suradnje, a
održan je i panel pod nazivom Hrvatska - sljedeća
članica EU-a.
Skori ulazak
Hrvatske u EU
snažna je poruka
drugim zemljama
regije, istaknuo
je predsjednik
Eurochambresa
Alessandro Barberis
“Turski investitori zainteresirani su za naš turizam, ne samo za nautiku. Turska je zemlja koja
enormno raste i treba joj
prostor za ekspanziju te
iako će se širiti i na tržišta
Sjeverne Afrike, Azije...,
upravo nas vide kao stratešku granicu prema Europi”, kazao je Vidošević.
Stvoriti robe
Dodao je kako ćemo u
ovom stoljeću ovisiti o
energentima iz Rusije čak
i u uvjetima razvoja uka-
pljenog plina, tako da moramo stvoriti robe i za to
tržište, djelomice i kroz
investicije drugih zemalja u Hrvatsku koje će nas
iskoristiti kao odskočnu
dasku.
Ukupna robna razmjena Hrvatske s Albanijom, BiH, Bjelorusijom,
Crnom Gorom, Izraelom, Makedonijom, Rusijom, Srbijom, Turskom
i Ukrajinom u 2011. godini iznosila je 4,2 milijarde
američkih dolara, što čini
11,6 posto ukupne robne
razmjene s inozemstvom,
tako da je, osim nastupa na tržištima EU‑a, od
ključne važnosti zadržati i dobre ekonomske odnose sa zemljama koje
će nakon hrvatskog ulaska ostati izvan članstva
u EU-u.
“Svi se nalazimo u
najtežoj ekonomskoj krizi u zadnjih 80 godina.
Ona već traje pet godina
i svijet još nije našao odgovor na nju. I oporavak
koji se događa u SAD-u
nije na očekivanim razinama. To za sve nas predstavlja posebnu odgovor-
nost, osobito zbog gubitka
radnih mjesta, ekonomske
stagnacije, produbljivanja
tenzija, a posebice netolerantne klime prema poslovnom sektoru. Na poslovnjake se gleda kao na
sumnjive ljude koji rade
nešto na rubu legalnosti,
a ne kao na one koji nose
društvo u cjelini”, kazao
je Vidošević. Dodao je
kako je upravo stoga važna komorska organiziranost, razmjena iskustava i bilateralno djelovanje
prema vladama, ali i mul-
tilateralno djelovanje u
društvu i na međunarodnoj razini.
Hrvatska strategija
Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar
gospodarstva,
predstavio je hrvatsku strategiju razvoja − da se i uz
smanjenu javnu potrošnju
zaradi, što Hrvatskoj nije
uspijevalo još od 1945.,
zadrže prava umirovljenika i drugih najosjetljivijih
društvenih skupina te aktivira privatni sektor, stra-
Predstavnici poslovnog svijeta u EU-u
Eurochambres je udruženje europskih komora osnovano 1958. godine sa sjedištem u
Bruxellesu koje artikulira interese poslovnog sektora pri institucijama Europske unije.
Unutar Eurochambresa okupljeno je više od 20 milijuna članica (poduzeća) u 45 europskih država putem mreže nacionalnih, regionalnih i lokalnih komora. Više od 93 posto
poduzeća članica komora predstavljaju mala i srednja poduzeća, a sve članice komora
zajedno upošljavaju preko 120 milijuna ljudi.
Hrvatska gospodarska komora članica je Eurochambresa od 2000. godine te putem
svog predstavništva u Bruxellesu aktivno surađuje s tim najvećim predstavnikom europskog poslovnog sektora. Sudjelovanjem u radu europskih krovnih udruga, mreža i inicijativa, aktivno zastupa interese hrvatskih poduzeća ispred europskih institucija.
˘ prvi
Potpredsjednik Eurochambresa M. Rifat Hisarcıklıoglu,
potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić,
predsjednik Eurochambresa Alessandro Barberis i predsjednik HGK-a
Nadan Vidošević
na ulaganja i EU fondovi
u najpotentnija područja,
poput energetike, cestovne i željezničke infrastrukture, vodoopskrbe, ali i turizma.
“Sadašnji prihodi od
turizma nisu ništa revolucionarno. Svake godine
pričamo o rekordima, ali se
ne mičemo od 2003. Trebamo učiti iz iskustva Turske. Problem je u tome, a
to je primijetio i Fitch Ratings, što nas premalo radi,
a ne da premalo radimo.
Tek je svaki drugi hrvatski
građanin radno sposoban”,
istaknuo je Čačić.
Pozvao je predstavnike nečlanica EU-a u Eurochambresu da ohrabre
svoje tvrtke za ulaganja
u Hrvatsku. “U turizmu
je potrebna pomoć stranih partnera, a najatraktivniji su u tom sektoru
za strana ulaganja vojni objekti. Tu su i cestogradnja, obnova želje-
5
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
(
preko 20 mil tvrtki
iz 45 zemalja okuplja Eurochambres
u nam
i partneri
Mustafa Rifat Hisarcıklıoğlu, potpredsjednik
Eurochambresa
Privatni sektor predvodio
je snažni rast turskog
gospodarstva
Gore, Izraela, Makedonije, Rusije, Srbije, Turske i Ukrajine,
koje će u poslovanje donijeti ulazak Hrvatske u Europsku uniju
Zahvaljujući reformama, u 2008.-2009. smo ušli
sa snažnim javnim financijama i jakim bankarskim
sektorom. Godine 2010. gospodarski nam je rast bio
9,2 posto, a godinu kasnije 8,5 posto
Uz Rusiju, najveća i najznačajnija poslovna zajednica uključena u Eurochambres izvan EU-a
je poslovna zajednica
Turske. Potpredsjednik
Eurochambresa je Mustafa Rifat Hisarcıklıoğlu,
predsjednik Turskog saveza trgovinskih komora (TOBB). Ujedno je
predsjednik upravnih odznica, škola... U tijeku je
projekt monetizacije javnog duga s velikim međunarodnim natječajima za
HAC i autocestu RijekaZagreb. Imamo najbolje
ceste na svijetu, s dobrom
geostrateškom
pozicijom, ali premalo koristimo taj atraktivan ulagački
potencijal. Hrvatske autoceste bi kroz taj novac
mogle vratiti sve kredite, dok pelješki most, za
koji se otvara mogućnost
gradnje kroz EU fondove, ne bi mogao vratiti ni
pola kamate”, smatra Čačić. Najavio je i privatizaciju Croatia osiguranja i
HPB-a te još neke projekte kako bi se mogao otvoriti prostor i za IPO za hrvatske građane, poput Ine
i Hrvatskog telekoma.
Teško upravljanje u
krizi
Skori ulazak Hrvatske u
EU snažna je poruka dru-
gim zemljama regije, istaknuo je predsjednik Eurochambresa Alessandro
Barberis. “Bez obzira na
ekonomsku i financijsku
krizu u kojoj se EU nalazi,
Za projekt
europskih
integracija se
isplati boriti, a
Hrvatska je u tome
primjer, ističe
potpredsjednik
Eurochambresa
Mustafa Rifat
̮
Hisarcıklıoglu
poslovnoj zajednici treba
‘što više Europe’ kako bi
išla naprijed”, rekao je Barberis i dodao kako je kriza
vrlo složena i teško je u
njoj upravljati zajednicom
kao što je Europska unija.
Hrvatska svojim ulaskom u EU i provođenjem gospodarskih i političkih reformi predstavlja
sjajan primjer za nas, kaže
potpredsjednik Eurochambresa Mustafa Rifat Hisarcıklıoğlu. “Za
projekt europskih integracija se isplati boriti, a
Hrvatska je u tome primjer. Želimo Europu koja
je predana europskim vrijednostima, koja je otvorena za one koji se žele
pridružiti EU-u te provesti
potrebne reforme. U Turskoj se radilo na političkim i ekonomskim reformama, no potrebno je još
raditi. EU mora biti i dalje glavni izvor inspiracije
za reforme te biti otvoren
i za nove članice, a mora
se promicati i povezanost
zemalja u regiji te osnažiti materijalna i pravna
infrastrukturna regionalna suradnja”, zaključio je
Hisarcıklıoğlu.
Turska je jedna od
malobrojnih zemalja
koja je ostvarila
povećanje prihoda
svih svojih građana
uz rast prihoda po
glavi stanovnika
bora niza tvrtki iz građevinskog, automobilskog i
poljoprivredno-prehrambenog sektora, kao i međunarodne trgovine, investiranja i upravljanja
razvojnim projektima. S
njime smo razgovarali o
suradnji dviju država i njihovom pristupu EU-u.
Kako Turska gleda na
ulazak Hrvatske u EU?
- Prije svega moram čestitati Hrvatskoj na njenom
uspješnom
pristupnom
procesu. Hrvatska sada
pripada uspješnim europskim pričama. Uspjela je
uspješno upravljati glavnim ekonomskim i političkim problemima tranzicijskog procesa koji je dobar
dio Srednje i Istočne Europe prolazio u posljednja dva desetljeća. Sada
je stup sigurnosti i mirnog razvoja na zapadnom
Balkanu. Hrvatska je pokazala kako je spremna i
može prihvatiti odgovornost i prava zemlje članice
Europske unije, a građani Hrvatske su podržali taj
projekt na referendumu.
Vjerujem da će, nakon što
države članice to ratificiraju na svojim nacionalnim
razinama, Hrvatska postati članica Europske unije u
srpnju 2013. godine.
Posljednjih desetak godina Turska nije pala u recesiju. U čemu je tajna?
- Makroekonomska i politička stabilnost je temelj ekonomske snage.
Uspjeli smo napraviti velike strukturne promjene u
makroekonomskom okviru, upravljanju javnim financijama i njihovoj kontroli, bankarskom sustavu
kao i zdravstvu te socijalnoj zaštiti. Zahvaljujući reformama u razdoblju
od 2002. do 2007. godine,
u 2008.-2009. smo ušli sa
snažnim javnim financijama i jakim bankarskim
sektorom. Godine 2010.
gospodarski nam je rast
bio 9,2 posto, a godinu
kasnije 8,5 posto. Privatni
sektor vodio je taj rast, a
od 2009. godine stvoreno
je 3,7 milijuna novih radnih mjesta. Turska je ujedno i jedna od malobrojnih
zemalja koja je ostvarila povećanje prihoda svih
svojih građana uz rast prihoda po glavi stanovnika.
Hrvatska i Turska posljednjih godina bilježe
stabilnu robnu razmjenu. U kojim područjima
je moguće poboljšanje i
postoji li interes za investicijama između dvije
zemlje?
- Robna razmjena između Turske i Hrvatske je
na razini od oko pola milijarde američkih dolara.
No to ne pokazuje koliki je naš potencijal, postoji prostor za rast tih iznosa.
Tursko-hrvatski poslovni
savjet, Turski savez trgovinskih komora i Hrvatska
gospodarska komora upravo rade na daljnjem razvoju trgovine. Što se tiče investiranja, smatram da se
one trebaju zajednički promovirati. Energetika, infrastruktura i turizam glavna su područja u kojima
možemo napraviti najveće
korake u našim ekonomskim i poslovnim odnosima. (K.S.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
Konzorcij hrvatskih proizvođača LED rasvjete
Azijska cijena, a
europska kvaliteta
LED tehnologija omogućuje dodatne uštede energije
kroz koncepciju inteligentne rasvjete, kaže Darko Crha
Link i Metal Product, koje
ujedno čine dio prirodno
stvorenog konzorcija hrvatskih proizvođača takve
vrste rasvjete. Naime, kako
je pojašnjeno, domaći su
se proizvođači sami okupili u konzorcij, bez njegove
Energetski visokoučinkovita rasvjeta za unutarnje i vanjske prostore
- profesionalna LED (Light Emiting Diode) rasvjeta - sve je popularnija
i u našoj zemlji. Proteklog
je tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb održana prezentacija namijenjena svima
koji žele zamijeniti postojeću i upoznati se s karakteristikama LED rasvjete,
dakle u prvom redu tvrtkama koje su u fazi projektiranja ili izgradnje novih proizvodnih kapaciteta,
projektantima, voditeljima
odjela energetike u sustavima velikih poduzeća, jedinicama lokalne samouprave... Među ostalima, svoje
su proizvode predstavile
tvrtke Energy plus, Data
U protekla dva
desetljeća hrvatska
industrija rasvjete
neprekidno se
mijenjala
prethodne registracije, i to
kako bi zaštitili svoje proizvode te se istodobno oduprli konkurenciji.
Direktorica
Sektora za industriju HGK-a
Zoja Crnečki istaknula je
kako HGK nastoji pružiti
potporu inovativnim tvrtkama za nastup u zemlji i
inozemstvu. U protekla dva
desetljeća hrvatska industrija rasvjete neprekidno
se mijenjala, usmjeravajući
se prema europskim direktivama, znanju, dobivanju
certifikata za proizvode te
izvozu tih proizvoda. Dodala je kako će ulaskom
Hrvatske u Europsku uniju rasti cijene energije pa
su zato potrebna nova rješenja koja će jamčiti energetsku uštedu. O istraživanju, razvoju i proizvodnji
LED tehnologije hrvatskog
konzorcija proizvođača govorio je Darko Crha iz
tvrtke Data Link koji je
naglasio kako treba izbrisati famu da je LED rasvjeta skupa i nepristupačna.
“Želja nam je da takva rasvjeta ima tzv. azijsku cijenu, a europsku kvalitetu. U
visokoserijskoj proizvodnji
koristi se robotika, a LED
tehnologija omogućuje dodatne uštede energije kroz
koncepciju inteligentne rasvjete”, rekao je Crha. Na
prezentaciji su predstavljeni proizvodi LED rasvjete
proizvedeni u tvrtki Energy
Plus. To su u potpunosti proizvedeni i osmišljeni proizvodi u Hrvatskoj,
a pogodni su za interijere i
eksterijere te ne zahtijevaju standardne mjere održavanja. (S.P.)
Izgradnja željeznice
Četverogodišnji plan:
10 milijardi kuna
U HŽ Infrastrukturi do
kraja ove godine broj
radnika bit će smanjen
za 650, a oko 300 radnika već se samo prijavilo
za odlazak uz poticajne
otpremnine. Ukupni tehnološki višak je 2000 radnika, otkrio je predsjednik
Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić. Preostali
radnici neće dobiti ni božićnicu ni regres, imat će
manje dana godišnjih odmora, a bit će smanjen i
broj sindikalaca koji dobivaju plaću od tvrtke. Troškovi zbrinjavanja radnika
financirat će se kreditom
Europske banke za obnovu i razvoj, dok će novac
za financijsku konsolidaciju i investicije HŽ Infrastruktura osigurati zajmom od 620 milijuna
kuna. U različitim fazama
realizacije su 24 projekta
obnove i izgradnje željezničke infrastrukture, od
kojih se 12 financira iz EU
fondova, a 12 iz vlastitih
sredstava, državnog proračuna i kredita. Projekti za
koje je odobreno financiranje iz EU fondova teški
su oko 2,3 milijarde eura,
a projekti iz domaćih izvora financiranja gotovo dvije milijarde kuna. Ukupno
se do 2016. godine planira
uložiti 2,5 milijardi kuna
vlastitih sredstava i 7,5 mi-
lijardi kuna za investicije iz EU fondova.
Do kraja ove godine bit će
završen remont pruga Križevci-Koprivnica i LokveDrivenik (ukupno 318 milijuna kuna), te radovi na
izmjeni električne vuče na
prugama Moravice-Rijeka-Šapjane i Škrljevo-Bakar (638 milijuna kuna).
Najveći projekti koji će se
financirati iz EU fondova su izgradnja nove pruge Goljak-Skradnik (650
milijuna eura, početak radova 2015.) i drugog kolosijeka pruge Hrvatski
Leskovac-Karlovac (356
milijuna eura, početak radova 2016.) (D.Ž.)
“ Vlada treba razmisliti i o ukidanju
hrvatski poduzetnici su diskriminir
Helena Budiša, vlasnica i direktorica tvrtke
Nije vrijeme z
Uvođenje novog poreza na imovinu je iznimno složen i skup
na nekretnine. K tome, kristalno je jasno da svako povećanje
porezima, poput Srbije ili Bugarske
Jozo Vrdoljak
[email protected]
S
Helenom Budišom, direktoricom tvrtke UHY
HB-Ekonom,
ovlaštenom revizoricom i EU
ambasadoricom ženskog
poduzetništva, razgovarali smo o utjecaju porezne politike na poduzetnike, oporezivanju imovine,
uvođenju fiskalnih kasa te
o trenutačnoj poziciji re-
Činjenica je da
svega nekoliko
europskih država
ubire opći porez
na imovinu,
koji uključuje i
nekretnine
vizora na tržištu. UHY
HB-Ekonom jedna je od
dviju hrvatskih revizorskih tvrtki koje su članice
Međunarodne organizacije revizorskih tvrtki UHY
International iz Londona.
Kakva je bila prošla godina za vašu tvrtku, odnosno, za djelatnosti kojima se bavite?
- Usluge poreznog savjetovanja, revizije i računovodstva su osjetile snažan
udar krize jer su klijenti
rezali troškove te je došlo do smanjenja vrijednosti svih vrsta usluga. Onaj
tko je zabilježio rezultate
na razini prošle godine te
nastavio provoditi edukaciju zaposlenika smatra se
uspješnim. Smanjenje cijena naših usluga moralo
se odraziti na neophodna
ulaganja u edukaciju. Inače, naša tvrtka zapošljava dva ovlaštena revizo-
ra, dva interna revizora te
troje ovlaštenih računovođa, imamo stručnjake za
pomoć tvrtkama u problemima te savjetnike za EU
fondove. Prošle godine
imali smo promet od oko
tri milijuna kuna.
Kakva je konkurencija što se tiče revizorskih
usluga?
- Ima djelomično i nelojalne konkurencije. Ponekad bolje prolaze revizori koji imaju niske cijene
ali ne odrade gotovo ništa, nego oni koji kvalitetno odrade posao. Klijenti
nerijetko angažiraju revizore zbog toga što im je
tu obvezu nametnula država, a ne zato što im te usluge trebaju. Zato jedan dio
revizora s pravom očekuje od Hrvatske revizorske
komore da odlučno stane
na stranu revizora koji žele
kvalitetno obaviti svoj posao te da se propiše procedura i minimalan broj sati
koje revizor mora provesti u određenoj tvrtki da bi
iznio svoje mišljenje.
Kako u toj situaciji biti
neovisan?
- Ukoliko vas klijent ucjenjuje i traži izvještaj kakav mu odgovara ili će u
protivnom prekinuti suradnju, onda je nemoguće biti neovisan. Ulaskom
u Europsku uniju čekaju nas izmjene tako da će
biti manje obveznika revizije. To će rezultirati
manjim opsegom posla i
strožim zahtjevima Revizorske komore.
Što donosi uvođenje fiskalnih blagajni?
- Nadamo se da će uvođenjem fiskalnih blagaj-
ni značajan dio prometa iz
sive zone biti legaliziran
te će se na taj način pravednije rasporediti porezno opterećenje. Međutim, u procesu uvođenja
naići će se na brojne probleme. Prije svega, svi obveznici fiskalizacije imat
će značajne troškove pri
uvođenju fiskalnih blagajni, od hardvera, softvera,
certifikata i obvezne internetske veze, što može
iznositi do 5000 kuna po
blagajni u fazi uvođenja, dok kasnije održavanje iziskuje najmanje
200 kuna mjesečnog troška. Ovaj trošak je za sitne uslužne obrte porazan i
za očekivati je da će značajan broj mikropoduzetnika jednostavno zatvoriti
radnje. Ne bi bilo loše da
država subvencionira dio
troškova. Tako je napravila Slovenija.
Je li sada pravo vrijeme
za uvođenje poreza na
imovinu i podržavate li
takvu odluku?
- Uvođenje novog poreza na imovinu, na procijenjenu vrijednost imovine, je iznimno složen i
skup proces koji će imati veći trošak uspostave
nego efekt naplate. Mislim da sada nije vrijeme za uvođenje tog poreza jer zemljišne knjige
nisu sređene, velika većina građevinskih objekata
nije upisana u zemljišnik i
izrazito je niska razina dohotka iz kojeg bi stanovništvo trebalo plaćati novi
porez. Danas u Hrvatskoj
već postoji pet vrsta poreza na nekretnine - porez
na kuće za odmor, porez
na promet nekretnina pri
nasljeđivanju i darovanju,
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
7
poreza na dividende. Odlukom o uvođenju tog poreza
ani u odnosu na investitore iz EU-a. ”
UHY HB-Ekonom, Split
a uvođenje novih poreza
proces koji će imati veći trošak uspostave nego efekt naplate. Danas u Hrvatskoj već postoji pet vrsta poreza
izravnih poreza, poput poreza na dobit, destimulira ulagače i potiče ih na odlazak iz Hrvatske u zemlje s nižim
porez na promet pri kupoprodaji nekretnina, porez
na dohodak od najma i porez na dohodak od prodaje
nekretnina. Svi ovi porezi
čine tek 0,8 posto od ukupno svih ubranih poreza u
Hrvatskoj. Uz navedene
poreze na nekretnine plaća se i komunalna naknada koja je prihod lokalnih
jedinica.
Kako će se to odraziti na
ponudu i potražnju?
- Dovest će do još veće
ponude nekretnina na
već zasićenom tržištu nekretnina i njihove rasprodaje po iznimno niskim
vrijednostima. Kad se situacija promijeni, legaliziraju se sve nekretnine
i poveća standard građana, može se uvesti ovakav porez, kao primjerice
u Francuskoj gdje se vrijednost nekretnine iznad
1,3 milijuna eura oporezuje sa 0,55 do 1,8 posto, ili kao u Grčkoj gdje
se oporezuje s četiri eura
po metru četvornom. Činjenica je da svega nekoliko europskih država
ubire opći porez na imovinu, koji uključuje i nekretnine. Mislim da Vlada treba napraviti dobru
kalkulaciju prije uvođenja ovog kompliciranog i
za ubiranje skupog poreza koji neće donijeti značajne prihode, a da može
Svako povećanje poreza dovodi do smanjenja investicija
Koji su razlozi malog broja investicija ?
- Dosadašnja ulaganja u Hrvatsku bila su zapravo megalomanska ulaganja u trgovačke centre i slično, bazirana na
kreditnom balonu od sapunice što je našlo plodno tlo na
hrvatskom tržištu, gladnom svih dobara. Ispuhivanjem tog
balona nestalo je i investicija u Hrvatsku, koja, nažalost, nikada nije ni bila prepoznata kao ozbiljna zemlja za ulaganje
u industriju i proizvodnju.
Umjesto poreznog rasterećenja, svjedoci smo stalnih povećanja i uvođenja novih poreza, a svaki takav potez dovodi do smanjenja investicija.
Ozbiljni strukturni problemi hrvatskog gospodarstva ne
mogu se rješavati poreznim mjerama, pogotovo stoga
što povećanje poreznog opterećenja i stalna promjena
pravila unose nesigurnost među poduzetnike i odbijaju
ulagače.
mnogo jeftinije uvesti
reda na tržište iznajmljivanja nekretnina povezivanjem podataka iz Porezne uprave i MUP-a i
na taj način doći do većih
sredstava.
Hrvatska svojim
porezima više
odavno nije
konkurentna
državama u
okruženju, ali
uskoro neće biti
niti jednoj državi
Europe
bit, destimulira ulagače
i potiče ih na odlazak iz
Hrvatske u zemlje s nižim
porezima, poput Srbije ili
Bugarske. Došli smo u situaciju u kojoj za pozitivan primjer moramo uzeti
Srbiju, koja je u protekloj
godini privukla više direktnih stranih investicija od Hrvatske i Slovenije zajedno, i ono što je još
fascinantnije, velikim dijelom upravo u industriju, greenfield investicije
te proizvodnju za izvoz.
Vlada treba razmisliti i o
ukidanju poreza na dividende. Odlukom o uvođenju tog poreza hrvatski
poduzetnici su diskriminirani u odnosu na investitore iz EU-a jer ga hrvatski državljani trebaju
plaćati, dok ulaskom u
EU ulagači iz Unije neće
plaćati taj porez.
neće biti niti jednoj državi Europe. PDV je povećan na 25 posto, porez
na dobit u visini od 20
posto uvećan je za porez
na dividendu od 12 posto plus prirez. Oba poreza su veća negoli u najrazvijenijim
državama
EU-a. Tako Hrvatska ima
višu stopu poreza na dobit od država koje su nedavno pristupile EU-u,
kao što su Bugarska sa 10
posto i Rumunjska sa 16
posto, također je viša od
stopa članica EU-a u našoj neposrednoj blizini:
Mađarske, Češke i Slovačke (sve po 19 posto) te
Slovenije sa 20 posto, ali
osjetno viša nego u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Kristalno je jasno da svako povećanje izravnih poreza, poput poreza na do-
Kakvo je vaše mišljenje
o novom Zakonu o stečaju?
- Zanimljiv je dio koji
se odnosi na predstečajni postupak jer se naglašava velika uloga Fine,
što može biti dobro, ali
i ne mora. U predstečajnom postupku nejasno je
kako će poduzetnici koji
su 60 dana u blokadi pronaći novac za financiranje
predstečajnog postupka
odnosno kako će izraditi
plan likvidnosti. Revizori
imaju ulogu u predstečajnom postupku jer moraju
odobriti plan likvidnosti.
Vjerovnici moraju prepoznati prigodu u kojoj im je
bolje naplatiti dio potraživanja u predstečajnom postupku nego čekati dovršetak stečajnog postupka
i opet naplatiti samo dio
potraživanja.
Jesmo li konkurentni
kad je riječ o porezu?
- Hrvatska svojim porezima više odavno nije
konkurentna državama
u okruženju, ali uskoro
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 50.000 kn
( 8 kn
platit će Udruženje pekarskih obrtnika Osijeka
dogovorena najniža cijena bijelog kruha
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Kažnjeni članovi osječkog
pekarskog kartela
Dogovaranje cijena spada u zabranjeno kartelno djelovanje i jedan je od najtežih prekršaja tržišnog natjecanja
A
gencija za zaštitu tržišnog natjecanja novčano
je kaznila 17 vlasnika pekara iz Osječko-baranjske
županije jer su početkom
2011. godine dogovorili najnižu cijenu bijelog
kruha od osam kuna. Dogovaranje cijena spada u
zabranjeno kartelno djelovanje i jedan je od najtežih prekršaja tržišnog natjecanja. No zato što je to
prvi takav slučaj, kazne
nisu velike i služe više
kao upozorenje, kažu u
AZTN-u.
Kažnjeni i oni koji
nisu digli cijene
Udruženje pekarskih obrtnika Osijeka platit će
50.000 kuna, a pojedini pekari 1500 kuna. Kaznom od 500 kuna kažnjeni su pekari koji su
sudjelovali u dogovoru, ali ga nisu realizirali i nisu podignuli cijene.
Zakon naime nalaže da se
kazni i namjera sklapanja
kartelnog dogovora.
Agencija je informaciju o dogovoru dobila odmah nakon sastanka, održanog u veljači 2011. u
Udruženju pekarskih obrtnika Osijeka. Predstavnici
agencije posjetili su Udruženje te pribavili čak i službenu bilješku sa sastanka
koja potvrđuje dogovor.
AZTN više neće
ocjenjivati
programe
restrukturiranja
brodogradilišta
Priznali su ga i sudionici sastanka. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća
AZTN-a, kaže kako poduzetnici moraju shvatiti da
je dogovaranje cijena kažnjivo. Iako se u mnogim
sektorima to tradicionalno
radilo godinama, s takvom
HOK nezadovoljan postupkom AZTN-a
Hrvatska obrtnička komora izrazila je nezadovoljstvo
objavom u javnosti nepravomoćnog rješenja Agencije
za zaštitu tržišnog natjecanja kojom je, kako se navodi, AZTN utvrdio da su Obrtnička komora Osječko-baranjske županije, Udruženje obrtnika Osijek i 17 obrtnika pekara narušili tržišno natjecanje jer su sklopili zabranjeni
sporazum o orijentacijskoj cijeni bijelog kruha. HOK se,
navodi se u priopćenju, protivi ovakvom načinu pritiska
na hrvatsko sudstvo i medije jer je u tijeku upravni spor.
Objavom nepravomoćnog rješenja napravljena je nesaglediva šteta ugledu obrtnika, smatraju u HOK-u. (J.F.)
praksom se mora prestati,
istaknula je Olgica Spevec.
AZTN više neće ocjenjivati programe restrukturiranja brodogradilišta.
O tome će odlučivati Vlada i Europska komisija pa
je tako brodogradnja praktično već ušla u Europsku
uniju. AZTN će eventualno Vladi, odnosno Ministarstvu gospodarstva,
davati konzultantska mišljenja u daljnjem postupku restrukturiranja i privatizacije. Stručno mišljenje
o prijedlogu Zakona o fi-
nancijskom poslovanju,
AZTN je dao i Ministarstvu financija.
Lista državnih
potpora za EK
U provedbi tog zakona
moguće je da će se postaviti pitanje daje li država,
otpisom nekog potraživanja, potporu poduzeću
koje se našlo u teškoćama.
Prema europskim pravilima dopušteno je da država to čini ako se ponaša
prema načelu privatnog
investitora i ne dovodi
druge tvrtke u nepovoljniji položaj na tržištu.
AZTN je za Europsku komisiju pripremio listu državnih potpora koje
imaju zakonsko opravdanje - potpora poput onih
koje daje HBOR, koje
HAKOM isplaćuje za širenje brzog interneta, potpore programima inovativnosti u agenciji BICRO,
pretplate HRT-u i slično.
Ako EK u roku od tri mjeseca od dobivanja obavijesti o takvim potporama
ne uloži žalbu, smatra se
da takvi programi potpora
imaju neograničeno djelovanje. I time se šalje jasna
poruka davateljima potpora da paze na njihovu zakonsku i tržišnu opravdanost. U Mađarskoj je
država dala novac za spas
Maleva, mađarske aviokompanije. No Europska
komisija je naknadno utvrdila da potpora nije bila u
skladu s pravilima EU-a
pa je Malev morao vratiti
novac. To ga je zatim odvelo u stečaj. (I.V.)
Europska komisija “podržava sve zemlje Cefte u dostizanju EU-ovih standarda”
Koliko robe iz regije može zadovoljiti EU standarde?
P
ripreme za pregovore o amandmanima na pet Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju vezanih uz
izlazak Hrvatske iz zone
slobodne trgovine (Cefta)
u punom su jeku. Kao i u
slučaju prošlog proširenja
kada je Europska komisija
u pregovorima sa zemljama potpisnicama SSP-a
(uključujući Hrvatsku) zastupala interese budućih
članica, sada će zastupa-
ti Hrvatsku u pregovorima
s pet zemalja pokrivenih
SSP-režimom – Srbijom,
BiH, Crnom Gorom, Makedonijom i Albanijom.
Trenutačno, izvijestili su iz press službe Europske komisije, Vijeće
EU-a je u fazi odobravanja pregovaračkog mandata Europskoj komisiji.
U četvrtak je, primjerice,
COREPER (odbor stalnih predstavnika 27 članica EU-a) saslušao internu
informaciju o pregovorima što je uvod u usvajanje brze odluke o pregovaračkom mandatu.
Na tehničkoj razini pripreme su dobro uznapredovale.
Europska
komisija, Hrvatska i pet
zemalja razmjenjuju statističke podatake o trgovinskoj razmjeni, ali će,
ističu u Komisiji, “službeni pregovori otpočeti tek
kada se usvoji pregovarački mandat”.
Servisi EK namjeravaju pregovarati tako da
se “održe kanali tradicionalne trgovinske razmjene između Hrvatske i njenih
zapadnobalkanskih
partnera”. Pregovarački
će proces dovesti do uvjeta trgovinske razmjene između Hrvatske i partnera.
Oni će odražavati “visoku razinu preferencijala unutar Cefte”, uz uvjet
“da sve robe koje u Hrvatsku dolaze nakon njenog
pristupanja zadovoljavaju standarde EU-a, uključujući i fitosanitarne”. U
zemljama regije strahuje se da će, zbog EU-ovih
standarda kvalitete hrane,
ulazak Hrvatske u EU zaustaviti dobar dio njihova
izvoza. EK za to ima odgovor: “Podržavamo sve
zemlje Cefte u dostizanju
ovih standarda kako bismo ograničili bilo kakav
utjecaj na trgovinsku razmjenu”. (L.S.N.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 46% svih poreza i doprinosa
godišnje uplati 600 velikih poduzeća
Sjednica hrvatske vlade
Osniva se porezni ured
za velike poduzetnike
Poreznim nadzorom prošle je godine bilo obuhvaćeno samo pet posto
velikih poduzetnika, pa je Vlada odlučila njihovu praćenju namijeniti
poseban ured pri Poreznoj upravi
Igor Vukić
[email protected]
O
ko 600 velikih
poduzeća u Hrvatskoj godišnje
uplati 46 posto svih poreza
i doprinosa. Ta skupina je
u 2011. godini imala ukupne prihode od 400 milijardi kuna, a zapošljavali su više od četvrtine svih
radnika u državi. Istodobno je u prošloj godini samo
pet posto velikih poduzetnika bilo obuhvaćeno poreznim nadzorom.
Vlada je stoga odlučila
osnovati poseban ured pri
Poreznoj upravi koji će se
baviti samo velikim kompanijama. Imat će sjedište
u Zagrebu, a nadležnost će
mu se prostirati po cijeloj
Republici Hrvatskoj. Uvođenje ureda za velike obveznike dio je modernizacije Porezne uprave, dio
projekta koji se provodi
u dogovoru sa Svjetskom
bankom. Prema riječima
ministra financija Slavka Linića, ured će izravno komunicirati s poduzetnicima, moći će se lakše
obavljati nadzor, ali i rješavati nedoumice koje se
pojavljuju u svakodnevnom poslovanju. Velike
kompanije moći će tim putem predlagati izmjene i
poboljšanja u sustavu naplate poreza.
Porezna disciplina jedan je od uvjeta za novi razvojni ciklus, istaknuto je
na prošlotjednoj sjednici
Vlade. Ministar Linić podnio je izvještaj o prihodima
i rashodima državnog proračuna i naglasio da se unatoč padu većine gospodarskih pokazatelja, prihodi
i rashodi ostvaruju prema
planu. Deficit proračuna
zadržat će se na oko 9,9
milijardi kuna, što također
ulazi u najavljenu veličinu
od 3,1 posto BDP-a.
Ovrhe općinskim
sudovima
Naplata potraživanja trebala bi se ubrzati uvođenjem
izmjena Ovršnog zakona.
Već je od ranije poznato da
se odustalo od javnih ovršitelja pa će država sama
provoditi i nadzirati ovršne
Savjetnici za
unovčavanje
autocesta platit
će se fiksno četiri
milijuna kuna, a
njihova nagrada
na kraju može
dosegnuti i 80
milijuna kuna
postupke. Nadležnost za
ovršne postupke dobivaju
općinski sudovi, a u planu
je osnivanje i specijaliziranih ovršnih sudova. Zakon proširuje mogućnost
provedbe novčanih ovrha
i temeljem sudskih odluka
i ovršnih sudskih nagodbi.
Dosad se u takvim slučajevima za realizaciju ovrhe
morao voditi poseban postupak.
Uvest će se novi
obrasci sa svim potrebnim
podacima kojima će vjerovnici tražiti provedbu
ovrhe. Radi izbjegavanja
krivotvorina ili dvostrukih naplata, kompjuterski
će se povezati uredi javnih
bilježnika i Fine koja provodi novčane ovrhe. Vodit
će se i registar zadužnica.
U sustavu provedbe ovrha
Vlada je dala snažne ovlasti Fini, ocjenjujući da ona
raspolaže
djelotvornim
elektronskim sustavom
koji onemogućava arbitriranje i korupciju. Sudovi će time biti rasterećeni
dugotrajnih administrativnih postupaka.
Milijuni kuna za
savjet o autocestama
Smanjivanje
državnog
duga Vlada želi postići i
davanjem autocesta u koncesiju. Do 17. listopada
traje natječaj za savjetnika
u tom procesu. Premijer
Zoran Milanović poručio
je kritičarima da “prodaju
maglu” kad govore da će
hrvatski građani time nešto
izgubiti. “Autoceste osta-
ju hrvatske, samo će njima upravljati netko tko to
može raditi ekonomičnije. Zauzvrat će država dobiti novac kojim može otplatiti kredite kojima su te
ceste građene i koji snažno
opterećuju proračun”, rekao je Milanović dodajući
da su neki od tih kredita s
vrlo visokim kamatama, a
uzimala ih je bivša, hadezeova vlada. Savjetnici za
unovčavanje autocesta platit će se fiksno četiri milijuna kuna, a njihova nagrada, ako se cijeli proces
provede do kraja, može dosegnuti i 80 milijuna kuna.
Poticaj gospodarstvu
želi se dati i preko narudžbe za pet novih obalnih patrolnih brodova. Natječaj
će raspisati Ministarstvo
obrane, a članovi Vlade
očekuju da će posao dobiti domaći brodograditelji.
Prema riječima prvog potpredsjednika Radimira
Čačića, barem dva domaća brodogradilišta imaju
potrebno znanje i iskustvo.
Tehničke elemente za izradu brodova, koji će služiti za nadzor mora, borbu protiv krijumčara, pa i
eventualne ratne operacije, pripremio je zagrebački
Brodarski institut.
9
VI. godišnji forum Udruženja ruskih
banaka
Vidošević: Hrvatska
Rusiji ulaz na
europsko tržište
Rusija je iz naše perspektive izuzetno važna,
pruža nam glavne izvore energenata i minerala
za ovo stoljeće. Kao trenutačno jedna od gospodarskih velesila, uz Kinu,
Indiju, Indoneziju i Australiju, za svoj ulazak u
europsko tržište može koristiti Hrvatsku i njen geostrateški položaj, u čemu
vidimo dodatni potencijal
za jačanje suradnje Hrvatske i Ruske Federacije, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore
Nadan Vidošević na VI.
godišnjem forumu Udruženja ruskih banaka koji
se održao prošloga tjedna
u Dubrovniku. Na Forumu je sudjelovalo više od
150 predstavnika najvećih
ruskih banaka, državnih
institucija i poslovnih ljudi koji su raspravljali o ruskim bankama u uvjetima
financijske nestabilnosti.
Prema njegovim riječima, temeljni izazovi budućeg razvoja hrvatskoga
gospodarstva su struktura vanjskog duga, deindustrijalizacija koja traje u
Hrvatskoj već četvrt stoljeća i demografsko stanje
hrvatskog društva, odnosno definiranje useljeničke politike. “Hrvatska je
prije 20 godina izvozila u Rusiju pet puta više
nego danas. Razlozi tome
mogu se pripisati tranzicijskom nesnalaženju i
raspadu tradicionalnog tržišta. No danas, kada je
Hrvatska sljedeća članica EU-a kojoj je oduvijek pripadala u kulturnom
i civilizacijskom smislu,
može biti savršena točka komunikacije Rusije s
ostalim europskim tržištima”, zaključio je Vidošević.
U sklopu Foruma održana je i izložba HGKa “Be CROative”. Putem
nove komponente ove
izložbe “Invest in Croatia” ruskim je poslovnim
ljudima predstavljena Hrvatska i njeno gospodarstvo kao privlačna ulagačka destinacija.
*vijesti
HGK: Pekari na
svjetskom sajmu
Od 16. do 21. rujna u
Münchenu će se održati svjetski sajam pekarskih
i konditorskih proizvoda
IBA 2012., a u organizaciji HGK-a na zajedničkom
će se štandu predstaviti
tvrtke Naše klasje, Mlinar,
Pan-pek, Glazir, Tim Zip i
Frumentum. Međunarodni
sajam pekarstva IBA održava se svake tri godine, a
na posljednjem je izlagalo
1059 tvrtki iz 55 zemalja.
Anketa: Gospodarstvo
nije spremno za EU
I dalje manje od pola hr-
vatskih građana ima pozitivan stav prema Europskoj uniji, njih 44 posto,
no to je za dva posto više
od prošlogodišnjeg istraživanja i najviša razina u posljednjih šest godina, pokazuje istraživanje Ipsos
Pulsa provedeno za Delegaciju EU-a u Republici
Hrvatskoj. Istraživanje je
pokazalo i kako dvije trećine ispitanih smatra da hrvatsko gospodarstvo nije
spremno za ulazak u EU,
te da se povećava strah
od neželjenih ekonomskih
posljedica članstva u EUu. Percepcija trenutne situacije u EU-u pesimističnija
je nego prijašnjih godina, a
kriza javnog duga počinje
sve snažnije utjecati na hrvatsko javno mnijenje o
Europskoj uniji.
10 PREDSTAVLJAMO
( 3,4 mil kn
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 17 mješavina
godišnji prihod AIP-a
ima brend Pampa čajevi
AUTOMATIKA I PROCESI, ZAGREB
Pampa tea, Koprivnica
Domaći čajevi za
dobro zdravlje
Stabilno, unatoč
statičnom tržištu
AIP je do sada ostvario niz projekata u sektoru
brodogradnje, industriji pitke i otpadnih voda te na
ventilacijskim sustavima
T
vrtka Automatika
i procesi (AIP) s
radom je započela prije tri godine, a njena osnovna djelatnost je
isporuka i ugradnja proizvoda danskih kompanija Danfoss Power Electronics i MJK u Hrvatskoj.
Milan Stanić, direktor AIP-a, kaže kako je
tvrtka do sada ostvarila niz projekata u sektoru brodogradnje, industriji pitke i otpadnih voda te
na ventilacijskim sustavima. “Naša misija je isporuka kvalitetne automatike i primjena isporučene
opreme na različite procese. Želimo biti prepoznata
i moderna tvrtka koju čine
stručnjaci s komplementarnim znanjima, a koja će
djelovati u uskim tržišnim
nišama”, ističe Stanić. U
AIP‑u, čiji je godišnji prihod nešto veći od 3,5 milijuna kuna, zaposlena su
dva diplomirana inženjera
elektrotehnike.
Odluka o pokretanju
tvrtke rezultat je Stanićevog petogodišnjeg rada u
Danfossu gdje je bio odgovoran za poslovanje odjela elektromotornih pogona u Hrvatskoj. “Željeli
smo biti što bliži kupcima
i što agilniji - tako je nastala tvrtka Automatika i procesi”, prisjeća se.
Neizvjesna situacija
Hrvatsko tržište, smatra
on, već je tri godine vrlo
statično, bez značajnijih
promjena i odluka koje
bi potaknule gospodarske
aktivnosti i rast. “Budući
da smo vrlo usko vezani
uz industriju, ali i uz građevinski sektor, potrebno je mnogo više napora
Premda je iznimno
poštuje, ova tvrtka ipak
nastoji
konkurenciju
pobijediti kvalitetnim proizvodima i uslugama, odnosom prema kupcima te
prilagodljivošću
vlastitog poslovanja. “Sudeći
po rezultatima koje ostvarujemo, to su, vjerujemo,
prepoznali kupci, a i konkurencija”, naglašava.
Od ulaska u Europsku
uniju ne očekuje kratkoročne učinke na poslovanje
Od ulaska u EU
Milan Stanić
ne očekuje
kratkoročne učinke
na poslovanje tvrtke
kako bi se došlo do očekivanih rezultata. Ipak,
naše poslovanje je stabilno, ali je situacija vrlo neizvjesna i nije poticajna
za dugoročna ulaganja”,
napominje Stanić te dodaje da, s druge strane, postoje tržišni segmenti koji
su u vrijeme recesije prilično aktivni. “To su ponajprije industrija pitkih i
otpadnih voda, te u zadnje
vrijeme sve više industrija solarne energije”, kaže.
tvrtke, kao ni na Hrvatsku
općenito. “Ulazak u EU je
dugoročno dobar i isplativ
potez samo ako se u tom
europskom okviru budemo
ponašali odgovorno te ako
budemo razmišljali kako
povećati konkurentnost,
inovativnost i kvalitetu
proizvoda i usluga”, smatra Stanić te među planovima tvrtke ističe iskorak na
nova tržišta, od kojih je posebno zanimljivo ono solarne energije. (B.O.)
U pogonu obiteljskog obrta Pampa tea nadzire se svaki
korak proizvodnje: uzgoj i nabava sirovina, miješanje
ljekovitog bilja i finalni proizvod
B
raća Krešimir
i Domagoj Krznarić iz Koprivnice već 12 godina se
uspješno bave proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja. Specijalizirani
su za proizvodnju mješavina domaćih čajeva, a
njihov brend Pampa čajevi, ukupno 17 različitih
čajnih mješavina, nalaze se na policama biljnih
ljekarni koje posluju u sustavu Medike Belupa i u
trgovinama zdrave hrane i
mješovite robe širom Hrvatske.
U pogonu obiteljskog
obrta Pampa tea, smještenom u koprivničkoj Poduzetničkoj zoni Dravska, proizvode se čajevi
u skladu s HACCP sustavom, a sve ljekovito bilje
posjeduje GAP standarde. Nadzire se svaki korak proizvodnje: uzgoj i
nabava sirovina, miješanje ljekovitog bilja i finalni proizvod. Većina
bilja uzgaja se u Koprivničko-križevačkoj, a nešto malo i u Virovitičkopodravskoj županiji, dok
kadulju i primorski vrisak nabavljaju s područja Hvara i Murtera. U vlastitom uzgoju imaju 6000
sadnica majčine dušice i
500 sadnica bazge te kamilice, nevena, matičnjaka, mente, crnog i bijelog
sljeza, stolisnika, kukuruzne svile, gospine trave
i preslice na površini od
dva hektara.
Strogo kontroliran
uzgoj
“Bilje uzgajamo u strogo kontroliranim uvjetima
bez upotrebe pesticida.
Naša parcela je okružena
šumom što znači da imamo prirodan filtar. Za uzgajanje ljekovitog bilja
nije dovoljno samo poznavanje
poljoprivredne tehnologije već i botanike i poznavanje terena
na kojem biljke rastu”,
Čajevi se proizvode
u skladu s HACCP
sustavom, a sve
ljekovito bilje
posjeduje GAP
standarde
objašnjava Krešimir Krznarić, inženjer poljoprivrede, koji upravo završava specijalistički studij za
održivu ekološku poljoprivredu na Visokom gos-
podarskom učilištu u Križevcima.
Paralelno s vlastitom
razvijaju i kooperantsku
proizvodnju, pa uspješno
surađuju sa 30 do 40 proizvođača i skupljača ljekovitog bilja od kojih također zahtijevaju visoku
kvalitetu proizvodnje.
Velika i sve zahtjevnija konkurencija na tržištu čajeva ne predstavlja
im veći problem i spremni su boriti se za svoj
dio kolača. “Konkurentni
smo kvalitetom i cijenom.
Ne odskačemo od prosjeka, nismo ni najskuplji
niti najjefitiniji. Pratimo
svjetsko tržište, radimo
na tome da što bezbolnije
preživimo nalet korporacija. Imamo svoje vjerne
kupce, a u izravnim kontaktima prigodom prodaje
na sajmovima i tržnicama
dobijemo točne informacije o onome što oni žele”,
kaže Krznarić.
Na
Mediteranskom
sajmu zdrave hrane i ljekovitog bilja u Dubrovniku Pampa čajevi su osvojili Priznanje za najbolju
kvalitetu ljekovitog bilja u konkurenciji 26 proizvođača čajeva s područja Balkana. (G.G.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 32,4 stupnja Brix ( na 40 ha
kvaliteta višanja po ocjeni GfL-a iz Berlina
prostire se višnjik na području Šestanovca
Primjena poljoprivredne politike EU-a u hrvatskoj praksi
Veliki povratak maraske
Denis Rubić maraske se dohvatio jer je tradicionalna, jer su prije ljudi na njoj dobro zarađivali, jer potražnja daleko
nadilazi produkciju. U koncept je dodao ekološki element, a višnjik u bivšem kamenjaru privukao je podršku
“kumova” među kojima je i japanski veleposlanik Masaru Tsuji
Lada Stipić-Niseteo
[email protected]
O
brazac
zajedničke europske
poljoprivredne
politike apliciran na Hrvatsku stvoren je (i) na
kamenjaru u zaleđu Omiša, na području Šestanovca. Obuhvaća 40 hektara voćnjaka dobivenih
u 50-godišnju koncesiju tvrtke Dalmaconsult, u
pripremi je još devet i pol
hektara ekološkog uzgoja tradicionalne dalmatinske sorte višnje maraske,
službeno najbolje višnje
na svijetu.
Ambicija je da voćnjaci povuku za sobom
razvoj cijelog kraja. Na
jednom mjestu imamo sve glavne značajke
CAP-a (skraćenica za zajedničku poljoprivrednu
politiku, od 1. srpnja iduće godine valjda važeće
i za Hrvatsku) – biološki uzgoj, autohtonu vrstu,
vrhunsku kakvoću, potporu ruralnom razvoju.
Iza cijelog projekta stoji Denis Rubić, direktor tvrtke Dalmaconsult, rukovodeći partner
u projektu Terra marascae, ekonomist iz Njemačke lokalnih korijena,
Denis Rubić, direktor tvrtke
Dalmaconsult
s iskustvom rada na europskim projektima, član
uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (što obavlja
Čujem da i u okolici
Zadra podižu veliku
plantažu - više mi je
nego drago, maleni
smo, ne možemo
biti konkurencija,
moramo skupa
raditi, kaže Rubić
volonterski), trenutačno
okupiran utiranjem puta
nečem što bi trebalo postati industrijom za cijeli kraj, a koja spaja uzgoj i preradu maraske
s poticajima turizmu. Nije
mu interes
proizvoditi
sirovinu za
druge, želio bi da se
mnogi stari
recepti, stoljećima stvarani oko kultne
dalmatinske
višnje,
svježe, sušene ili zaleđene, pretoče u likere, vina,
marmelade, sokove - u širem susjedstvu višnjika.
S prvim berbama, u
malim količinama, eksperimentira se, rezultati su veoma dobri mada
sve zajedno, šali se Rubić,
“stane u prtljažnik automobila”. Ispituju se mogućnosti koje bi trebale
zainteresirati i druge za
proizvodnju likera ili kolača ili čak anatomskih jastuka od višnjinih koštica
- “hit u svijetu, ne baš poznat kod nas”. “Ambicija
mi je da ovaj dar prirode
maksimalno iskoristimo,
da ga pretočimo u vrhunski finalni proizvod s dodanom vrijednošću. Imamo podlogu u tradiciji:
hajdemo raditi našu
priču, proširiti je,
jer u njoj mogu
sudjelovati mnogi i s mnogo
strana ubirati
plodove”, kaže
Rubić. Voćnjak
će tek za dvije-tri godine
davati
količine plodova dostatne
za komercijalnu preradu.
Višnja predodređena
za uspjeh
Denis Rubić se maraske
dohvatio jer je tradicionalna, jer su prije ljudi na
njoj dobro zarađivali, jer
potražnja daleko nadilazi produkciju. U koncept
je dodao ekološki element
što pretpostavlja posebne
procedure i kontrole. Uključuje pčelare i lokalne
stočare. Za divno čudo, u
komunikaciji s ministarstvima i drugim institucijama nije imao problema,
stvari su sređivane brzo.
Jednako dobro ide suradnja sa stručnjacima. “Kao
ekonomist, slikovito rečeno, nisam znao razlikovati
jabuku od banane. No tada
sam počeo učiti”, govori.
Kamenjar je razbijan strojevima, uz specijalne procedure, potom su sađene
voćke. Sadnice su stigle
iz Kaštela, izabran je klon
Brač 6, u dogledno će vrijeme uzimati i druge vrste. Za sredstva IPARD-a
prijavljeno je 5000 novih
sadnica u prvom proširenju voćnjaka. Tu drugu
fazu radova je, uzgred
budi rečeno, u Rodićevu višnjiku svečano otvorio, kao kum
projekta, japanski
veleposlanik Masaru Tsuji.
Projekt se ostvaruje uz koncept “kumstva”.
Kumovi iz različitih dijelova svijeta i poslovnih aktivnosti, objašnjava poduzetnik, nisu samo
ulagači, oni su multiplikatori u marketinškom
smislu, služe i kao moralna podrška i promidžba.
Denis Rubić želi da oni
budu vezani uz projekt,
da se cijelo ovo poslovno
putovanje ne ograniči na
“zbrajanje kamata” nego
da ljudi žive s njim. Zato
i planira postaviti web
kamere kako bi zainteresirani okupljeni oko projekta mogli u svakom trenutku, sjete li se višnjika
usred dalmatinskog krša,
vidjeti što se zbiva na donedavno golom kamenjaru. Kumovima je nekidan
poslao e-mail s veoma
dobrom viješću - analiza vodećeg laboratorija
za prehrambenu industriju GfL iz Berlina potvrdila je kvalitetu maraske,
koju ionako smatraju najboljom višnjom na svijetu, ocjenom 32,4 stupnja
Brix, više nego lanjskih
28,2. Višnja se smatra
kvalitetnom kad Brix prijeđe dvadeseticu...
Zajedno do izvoznih
rezultata
O rezultatima je obavijestio i stručnjakinje zadarskog Prehrambeno-bio-
tehnološkog fakulteta dr.
Sandru Pedisić i dr. Vericu
Dragović-Uzelac, intenzivno uključene u istraživanje maraske. S njima je
u stalnoj komunikaciji.
“Drago mi je da su za
marasku i Zagreb i Zadar povukli neka sredstva.
Hajdemo pametno iskoristiti naše resurse”, komentira Rubić. Konkurencije
se, kaže, ne boji. “Premalo nas je da bismo zadovoljili domaće, a kamoli potrebe izvana. Uspjehom
smatram i to da angažiramo desetoro mladih iz
moga kraja da se bave maraskom. Veseli me kada
dolaze i pitaju, dobivaju
sve informacije. Volio bih
10 tvornica maraske u Hrvatskoj da najbolju višnju
na svijetu činimo poznatijom. U sinergiji, možemo
koristiti iste kanale. Čujem
da i u okolici Zadra podižu veliku plantažu - više
mi je nego drago, maleni
smo, ne možemo biti konkurencija, moramo skupa
raditi”, rezonira. Nemirni 40-godišnjak se, osim
voćnjaka, prihvatio posla
koji je svojevremeno radio
kao konzultant na području Biograda, angažiran je
u stvaranju lokalne akcijske grupe (LAG) za korištenje razvojnih sredstava
EU-a za mikroregiju. Očekuje dobru radnu ekipu i,
naravno, rezultate.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
Eko turizam - prilika za regionalni razvoj
Nema pomaka bez
zajedničkog nastupa
Ruralni turizam može postati nadogradnja postojećim
planovima ekološke poljoprivrede, obnove tradicijske
arhitekture, zaštite ugroženih vrsta i staništa,
arheologije, folklora, gastronomije...
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
E
kološka poljoprivreda, gastronomija, vinski turizam, prirodne ljepote,
tradicija i povijesne znamenitosti – sve su to segmenti koji bi trebali činiti cjelinu zvanu – eko
turizam. Željenog razvoja
i kvalitetnog iskoraka kontinentalnog eko turizma u
Hrvatskoj nema, niti će
biti bez zajedničke poveznice koja neku destinaciju, ma kako ona bila atraktivna sama po sebi, može
učiniti prepoznatljivom na
nacionalnom i europskom
turističkom tržištu.
Dobar hrvatski primjer u tom je smislu hrvatski dio Baranje koji se
posljednjih desetak godina solidno profilirao kao
potencijalno atraktivno
turističko odredište. Međutim, na tome se, barem
za sada – i stoji.
“Baranja definitivno
ima potencijale, ali sve
dionike toga procesa zva-
nog eko
turizam
(poljoprivredne proizvođače, u g o stitelje, hotelijere, vinare,
ekologe...) treba udružiti
kako ne bi radili samo za
sebe. Jer, gost kada dođe
u Baranju, osim u jelu i
piću, želi uživati u raznolikoj ponudi. Neki žele jahati, neki ploviti, fotografirati, ribariti, voziti se
biciklima, loviti... Dakle,
nije dovoljno da svatko
samostalno razvija svoj
turistički proizvod, nego
to mora biti prepoznatljivi turistički proizvod
Baranje, pa onda i dalje
– prepoznatljivi turistički proizvod čitave regije. Ako se to ne postigne,
onda će eko turizam, ruralni turizam, gastro turizam, ekološki poljoprivredni proizvođači ili bilo
koji drugi segment, ostati
tek na razini životarenja”,
objašnjava Sonja Vuković, predsjednica udruge Slap, koja je nedavno
organizirala konferenciju Eko turizam - prilika za
regionalni razvoj.
Prekogranični
projekti
I ne samo to. Ponudu hrvatskog dijela Baranje
treba sinergijski povezati s prostorom mađarskog
dijela Baranje i prostorom Vojvodine u Srbiji,
jer upravo ta tri segmenta čine jedinstvenu cjeli-
Bez povjerenja
nema udruživanja,
a bez udruživanja
nema razvoja, kaže
Sonja Vuković,
predsjednica
udruge Slap
nu toga dijela panonskog prostora. Stoga su
u radu konferencije sudjelovali partneri iz Mađarske, ali i čelni ljudi jedinica lokalne samouprave.
Upravo udruga Slap,
kroz zajednički rad s brojnim neposrednim partnerima, ali i putem EU
projekata
prekogranične suradnje na razini Hrvatska-Mađarska-Srbija,
pokušava ukazati na značaj zajedničkog pristupa i
promocije. Trenutačno je
aktualan projekt stvaranja
virtualne turističke agencije koja će povezivati poduzetnike iz panonskih
dijelova Hrvatske, Mađarske i Srbije te preko
odgovarajućih aplikacija
na internetu ili mobitelu
omogućavati predstavljanje destinacija, kao i rezervaciju smještaja.
“Želimo postići povezivanje onih koji aktivno
sudjeluju u sveobuhvatnom projektu eko turizma
i koji zadovoljavaju visoke kriterije ponude. Ljudi moraju shvatiti kako je
davno prošlo vrijeme fragmentiranog i pojedinačnog ulaska u zahtjevni posao kontinentalnog eko
turizma. Treba imati povjerenja u zajednički organiziran i kvalitetno pripremljen nastup na tržištu.
Bez povjerenja nema udruživanja, a bez udruživanja nema razvoja”, zaključila je Sonja Vuković.
Jedinstvena
destinacija
Da je eko turizam, osobito
kada je riječ o kontinentalnoj Hrvatskoj, realna prilika za regionalni razvoj, za
Privredni vjesnik je potvrdio i Hrvoje Carić iz Instituta za turizam, rekavši kako ruralni turizam
može postati nadogradnja postojećim planovima
ekološke poljoprivrede,
obnove tradicijske arhitekture, zaštite ugroženih vrsta i staništa, arheologije,
folklora, gastronomije...
“Međutim,
sudionici čitavog tog procesa trebaju o svom mjestu početi razmišljati kao
o jedinstvenoj destinaciji,
što znači da gosti ne dolaze samo zbog određenog restorana, hotela ili
atrakcije, već zato što su
svi navedeni faktori povezani u atraktivan proizvod
koji nudi dobru vrijednost
za novac”, kaže Carić.
( 5% najvećih korisnika
obrađuje oko 50% ukupnih poljoprivrednih površina
Dr. Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar
Hrvatskom ag
Resursi + Ekol
Apsolutno sam protiv navodnjavanja na velikim
danas nema ni država, ni općine, ni slavonski seljak.
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
D
arko Znaor za
sebe kaže kako
je
neovisni
agrarni analitičar. Znanost
zaštite okoliša doktorirao je na engleskom Sveučilištu Essex, stručnjak je
za održivu i ekološku poljoprivredu, a kao voditelj projekata ili konzultant
sudjelovao je na brojnim
projektima Svjetske banke, UN-ovih organizacija (FAO, UNEP, UNDP,
UNECE), Europske komisije, vlade SAD-a, ministarstava vanjskih poslova,
zaštite okoliša, socijalne
skrbi i poljoprivrede Kraljevine Nizozemske, te
Ureda kancelara Republike Austrije. Konzultantsko
iskustvo stekao je radeći
na projektima u 27 zemalja Europe i Azije. U vrijeme kada se, kao i uvijek
nakon katastrofalnih posljedica suše, u hrvatskoj
javnosti mnogo govori o
značaju navodnjavanja, dr.
Darko Znaor tvrdi nešto
posve neočekivano: zaboravite navodnjavanje i promijenite način obrade tla!
O čemu se zapravo radi?
- Žao mi je što sam jedan
od malobrojnih agronoma
koji zagovora drugi pristup
i diže glas protiv koncepta
navodnjavanja koji se trenutno zagovara. Prije svega, nisam protiv navodnjavanja na površinama gdje
se uzgaja povrće ili neke
druge višegodišnje kultu-
re i gdje je ono ekonomski
isplativo. Međutim, apsolutno sam protiv navodnjavanja na velikim ratarskim
površinama jer ono niti je
ekonomski isplativo, niti je
ekološki prihvatljivo, niti
socijalno opravdano.
Konkretno, za željenih
95.000 hektara navodnjavanih površina potrebno
je izdvojiti oko milijardu
i pol eura. Pri tome država treba platiti oko 65 posto, a 35 posto bi trebali dati konkretni korisnici,
odnosno jedinice lokalne
samouprave. Realno, taj
novac danas nema ni država, ni općine ni županije, a
Troškovi dugoročnih
aktivnosti na
humusiranju tla
iznose tek desetak
posto troškova
izgradnje sustava
navodnjavanja
pogotovo ih nema slavonski seljak. A ako bi se novac nekim čudom i stvorio,
takva se investicija nikada ne bi mogla isplatiti ratarskom proizvodnjom. Pri
tome se još nitko nije dotakao činjenice da bi se u slučaju tolikog navodnjavanja
bitno snizila razina podzemnih voda, a kao vrlo izvjesna posljedica uslijedilo
bi odumiranje slavonskih
šuma. Te su šume i danas
razmjerno bogate upravo
zato što postoji visoka razi-
na podzemnih voda. Intenzivnim navodnjavanjem
razina podzemnih voda
mogla bi se spustiti ispod
razine korijena tih šuma.
A što znači da bi takvo
navodnjavanje bilo socijalno neopravdano?
- Prema mom sudu, Hrvatska danas ima diskriminirajući i protuustavni zakon
kada je riječ o navodnjavanju. Svim velikim proizvođačima koji imaju preko 200 hektara zemljišta,
a to su uglavnom korporacije ili veleposjednici,
država će vratiti 80 posto sredstava uloženih u
navodnjavanje. Istodobno, ako neko malo obiteljsko gospodarstvo uloži u
sustav navodnjavanja za
potrebe povrtlarske proizvodnje na zemljištu veličine pet hektara, država će
INTERVJU 13
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 1% najvećih
dobiva oko 40% svih poticaja
( među prva 3 u Europi
Hrvatska po potrošnji mineralnih gnojiva
graru teba REZ:
logija + Znanje
ratarskim površinama. Za 95.000 hektara treba izdvojiti oko milijardu i pol eura: taj novac
A ako bi se novac nekim čudom i stvorio, takva se investicija nikada ne bi mogla isplatiti
Tlo se povremeno mora
gnojiti stajskim gnojivom,
a ne stalno koristiti mineralna gnojiva. Naime, prema njihovu korištenju po
hektaru površine, Hrvatska već godinama zauzima
jedno od prva tri mjesta u
Europi. Tako intenzivnim
korištenjem
mineralnih
gnojiva tla postaju kisela i
gubi se humus. A što je tlo
kiselije, ono je i - slikovito
rečeno - žednije.
mu vratiti tek oko 30 posto
uloženih sredstava. Dakle,
takav je princip u socijalnom smislu apsolutno nepravedan jer je skrojen
tako da ide na ruku velikim proizvođačima.
Zagovaram da se vratimo mjerama kojima možemo izgraditi humus. Osim
što hrani biljku, humus
ima sposobnost zadržavanja vode. Jednostavno,
kada bismo u tlu sačuvali vodu koja se nakuplja
tijekom zimskih mjeseci,
poljoprivredne kulture bi
u sušnim mjesecima mogle preživjeti. Primjere takvih mjera vidio sam u nekoliko europskih zemalja i
u SAD-u i one su polučile uspjeh. Dakle, potrebno
je pristupiti racionalnijoj
obradi tla tako da se zadržava više humusa. K tome,
mogući troškovi dugoroč-
nih aktivnosti na humusiranju tla iznose tek desetak
posto potencijalnih troškova izgradnje sustava navodnjavanja.
Što je uzrokovalo gubitak plodnosti tla u Hrvatskoj?
- Naša najplodnija tla
uglavnom su na području Slavonije i Baranje, a
mi smo zapravo sagorjeli svoje nacionalno bogatstvo, odnosno humus koji
je tlo i činio plodnim. To se
dogodilo neracionalnom
obradom, razvodom biljne i stočarske proizvodnje te prevelikim korištenjem mineralnih gnojiva.
Danas postoje ogromne
površine u Slavoniji koje
desetljećima nisu vidjele
stajsko gnojivo što je apsolutno nedopustivo u smislu
agrarne prakse i znanosti.
Kao agrarni analitičar
često boravite u mnogim zemljama Europe i Azije. Poznate su
vam “agrarne situacije”
u mnogim državama.
Gdje je hrvatski agrar u
svjetskom kontekstu?
- Nažalost, na vrlo niskom
mjestu. Prije svega smo
propustili od hrvatskog
agrara napraviti nešto racionalno. Ni u vrijeme bivše države, a pogotovo ne u
vrijeme postojeće, nismo
uspjeli okrupniti naša poljoprivredna gospodarstva.
Dapače, još smo ih više
usitnili. Nadalje, nismo
uspjeli zadržati seljaka
na selu niti mu omogućiti da dostojno živi od svoga rada. Hrvatska poljoprivreda danas je rascjepkana
i nekonkurentna. Ali, odgovornost nije samo na
državi nego i na proizvođačima. Hrvatski poljoprivrednik je star i neobrazovan, bez poljoprivredne
škole i bez poduzetničkog
duha. Nevjerojatno zvuči, ali je istinto: svega dva
posto ljudi koji se u Hrvatskoj bave poljoprivredom
imaju nekakvo poljoprivredno obrazovanje. Jednostavno, ljudi se bave nečim za što nisu školovani.
K tome, država daje poticaje, dakle javni, društveni
novac ljudima da rade nešto za što nisu osposobljeni. To onda, naravno, ima
jako puno negativnih posljedica. Ukratko, ne vidim da će u dogledno vrijeme hrvatski agrar biti
konkurentan.
Kad je riječ o poljoprivredi, velika su očekivanja od ulaska u EU. Što
se može učiniti do punopravnog članstva da se
kako-tako popravi startna pozicija?
- Mislim da nije preostalo puno mehanizama, ali
mnogo je važnija činjenica, barem koliko je meni
poznato, da još uvijek nitko nije konkretno objasnio
ljudima koji se bave poljoprivredom koliko će dobiti, a koliko - uvjetno rečeno - treba dati ulaskom u
Hrvatska danas ima
diskriminirajući i
protuustavni zakon
kada je riječ o
navodnjavanju
EU, jer članstvo u tom elitnom klubu nije besplatno.
Mislim da ćemo prvih godina članstva više davati nego dobivati. Mi, nažalost, nemamo ljudski i
društveni kapital koji bi
mogao povući novac fondova koji će nam biti na
raspolaganju.
Europski
novac se ne dobiva automatizmom, nego projektima, uz strogo poštivanje
Kad je o poljoprivredi riječ, Hrvatska klizi prema feudalizmu
- Hrvatska na neki način klizi prema feudalizmu. Imamo situaciju da smo poljoprivredno zemljište dali nekolicini ljudi. Konkretno, danas pet posto najvećih
korisnika zemljišta obrađuje oko 50 posto ukupnih
poljoprivrednih površina. Riječ je uglavnom o velikim tvrtkama. S druge strane, jedan posto najvećih
dobiva oko 40 posto svih poticaja. To su takvi strahoviti nerazmjeri koji ne postoje nigdje u Europi. Jedino Rumunji imaju sličnu situaciju. Ni jedna zemlja
stare Europe nema takav disparitet pri kojem se jedna mala skupina ljudi okoristila na spomenuti način.
pravila. Uostalom, vidjeli smo kroz pretpristupne
SAPARD i IPARD programe kakav smo fijasko dožvjeli, kao gotovo nijedna druga država. Prema
sadašnjim pokazateljima,
Hrvatska nema apsorpcijskog kapaciteta za povlačenje tog novca.
Koje biste mjere vi poduzeli na strateškom
planiranju hrvatske poljoprivrede?
- Najkraće rečeno: REZ.
Primijenio bih politiku
koja se zasniva na krilatici REZ. Slovo R se odnosi na preraspodjelu resursa
- poticaja, poljoprivrednog
zemljišta i sustava navodnjavanja. Riječ je o resursima kao što su financijski
kapital, zemljišni kapital i
voda. Ti resursi su danas
u kandžama malog broja ljudi, a mala obiteljska gospodarstva nemaju
ih mogućnosti kvalitetnije
koristiti. E označava ekologizaciju: hrvatska poljoprivreda se nužno mora
ekologizirati tako da smanji upotrebu mineralnih
gnojiva i pesticida jer njihova primjena dugoročno donosi puno više štete
nego koristi. Z označava
znanje. Stimulirao bih obrazovanje hrvatskih poljoprivrednika i to stavio kao
preduvjet za dobivanje poticaja i potpora. Naprosto,
hrvatski seljak nema dovoljno znanja da se može
uhvatiti u koštac s izazovima suvremene poljoprivredne proizvodnje.
14 AKTUALNO
Održano 59. svjetsko prvenstvo u oranju
Rekordan broj
sudionika na Svjetskom
prvenstvu u oranju
Predsjednik
Republike Hrvatske Ivo Josipović otvorio je 59. svjetsko prvenstvo u oranju
koje se održalo na poljoprivrednom dobru tvrtke Vrana na Jankolovici
kod Biograda. Na prvenstvu se okupio do sada rekordan broj sudionika - 61
natjecatelj, 28 u kategoriji ravnjaka i 33 u kategoriji premetnjaka, iz 31 zemlje. Odlukom Glavnog
odbora Svjetske oračke
organizacije (WPO) Republika Hrvatska, kao
najmlađa članica izabrana
je za domaćina ovogodišnjeg natjecanja, što je veliko priznanje. Prvenstvo
je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska udruga orača, a u
sklopu natjecanja održan
je Sajam poljoprivredne mehanizacije te prezentacija vodećih tvrtki
iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora. Manifestacija je privukla oko
1000 gostiju.
“Proizvodnja hrane je
u većini zemalja strateška
grana. Mi u Hrvatskoj isto
tako smatramo poljoprivredu strateškom granom,
koja je pored toga i partner drugoj važnoj strateškoj grani, a to je turizam”,
istaknuo je predsjednik
Josipović. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina bio je domaćin neformalnog sastanka na kojem
su sudjelovali ministari poljoprivrede nekoliko
zemalja iz regije. (J.V.)
*vijesti
Potrošnja u srpnju
Prema podacima DZSa, promet od trgovine na
malo u srpnju je u odnosu na lipanj bio nominalno veći za 15,2 posto, a
realno za 16,9 posto, dok
je na godišnjoj razini nominalno pao za 2,2 posto, a realno za 5,1 posto.
Maloprodaja je na godišnjoj razini pala u 11 trgovačkih struka, a najviše je
pala prodaja motornih vozila - za 36,6 posto.
Čišće vode u Sisku
Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje
Dokoza potpisao je bilateralni sporazum o projektu Program pročišćavanja otpadnih voda Siska.
Riječ je o projektu vrijednom 32,7 milijuna eura.
Europska unija sufinancirat će projekt sa 21,77
milijuna eura, dok će preostalu trećinu potrebnih
sredstava financirati država. Program će se provoditi u razdoblju od 2012.
do 2015. godine. Uključivat će radove na izgradnji
i rekonstrukciji sustava
javne odvodnje, uključujući i izgradnju uređaja
za pročišćavanje otpadnih
voda koji je predviđen za
60.000 stanovnika, s najvišim (trećim) stupnjem
pročišćavanja.
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 26 molekula
portfelj Genere u humanoj medicini
( 8 novih lijekova
plasman na tržište ove godine
Farmaceutska industrija
Genera uz pomoć Pfizera
izlazi na tržište lijekova
Genera je posebno jaka u Iranu, gdje drži više od trećine tržišta cjepiva za
perad, kao i u zemljama Sjeverne Afrike i bivšeg Sovjetskog Saveza
Drago Živković
[email protected]
G
enera lijekovi u
isto su vrijeme
jedan od najstarijih i najnovijih igrača na
hrvatskom farmaceutskom
tržištu. Na početku njihove
povijesti stoji Kraljevski
hrvatsko-slavonski zemaljski bakteriološki zavod,
osnovan još 1901. godine,
Genera ima više od
270 zaposlenih i
portfelj od preko
220 proizvoda koje
izvozi u 23 zemlje
svijeta
koji se kasnije pretvorio u
Veterinu, tvrtku-kćer Plive. Prije tri godine, kada ju
je preuzeo poznati odvjetnik Marijan Hanžeković,
Veterina je postala Genera i počela, uz veterinarske proizvode, proizvoditi
i lijekove za ljude. Sjedište
Genere nalazi se u Kalinovici gdje su na površini od
250.000 četvornih metara smješteni svi proizvodni
pogoni, razvojni i analitički laboratoriji te skladišni
i administrativni prostori.
Danas Genera ima više od
270 zaposlenih i portfelj od
preko 220 proizvoda koje
izvozi u 23 zemlje svijeta. Posebno su jaki u Iranu, gdje drže više od trećine tržišta cjepiva za perad,
kao i u zemljama Sjeverne
Afrike i bivšeg Sovjetskog
Saveza. Iako su im prihodi na hrvatskom tržištu u
padu, ponajviše zbog krize
u stočarstvu i peradarstvu,
ukupni prihodi rastu, upravo zahvaljujući izvozu, čiji
je udjel u prvih šest mjeseci ove godine premašio 50
posto. U humanoj medicini Genera raspolaže portfe-
ljom od 26 molekula, temeljem kojih proizvode ili
će proizvoditi generičke lijekove. U lipnju su na tržište lansirali tri lijeka, a
još pet će plasirati do kraja godine, najavio je predsjednik Uprave Marko
Smetiško. U 2013. godini planiraju izići s još šest
lijekova iz područja onkologije.
Zajedničko
istraživanje
Značajan korak Genera je
učinila potpisivanjem ugovora o suradnji s američkom korporacijom Pfizer,
najvećom farmaceutskom
tvrtkom na svijetu. Suradnja uključuje 12 proizvoda
iz CNS (središnji živčani
sustav) i kardioterapijske
skupine lijekova koje će
Genera ekskluzivno u Hrvatskoj prodavati za Pfizer.
Riječ je o lijekovima kojima je istekla patentna zaštita i koji su dosad na hrvatskom tržištu ostvarivali
prihode od prodaje u iznosu od oko osam milijuna
kuna. Genera je i dosad surađivala s Pfizerom u istraživanju na lijeku za sprečavanje gubitka bubrežne
funkcije kod kroničnih bolesnika. To je istraživanje,
kaže Smetiško, na dobrom
putu, iako se konačni rezultati još ne mogu predvidjeti. Najveći je kupac Generi, kao i svima ostalima,
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Kako je
Genera na tržištu odnedavno, a HZZO plaća u roku
od 200 dana, tvrtka još
nije ništa naplatila od hrvatskog zdravstva. Unatoč
tome, Genera želi u sljedećih nekoliko godina zauzeti solidan tržišni udjel na
hrvatskom tržištu lijekova,
iako nema ambicija konkurirati najjačim igračima
poput Plive.
HEP i domaći konzorcij proizvođača kabela
Portal o EU
fondovima
U Zagrebu je predstavljen
internetski portal i tražilica eu-projekti.info koji na
jednom mjestu predstavlja
sve relevantne informacije o EU fondovima i natječajima. Riječ je o pionirskom pothvatu tvrtke EU
Projekti i Instituta za razvoj poduzetništva i projekte EU-a, a namijenjen
je neograničenom krugu
korisnika iz svih sektora.
Ugovor koji jamči stabilnost poslovanja
Hrvatska elektroprivreda i konzorcij koji čine
Elka, Eurocable, Brodomerkur, Cotra i Wellmax potpisali su sporazum o isporuci kabela u
vrijednosti 287 milijuna
kuna. HEP je dao posao
konzorciju nakon natječaja raspisanog u srpnju.
Prvi potpredsjednik
Vlade i ministar gospo-
darstva Radimir Čačić
istaknuo je kako je Vlada već pokrenula investicije u tom sektoru veće od
dvije milijarde eura, te je
ovaj projekt pretpostavka “da bi uopće imali koristi od onoga što planiramo napraviti”.
“Ovaj sporazum značajan je investicijski projekt koji, uz popunjavanje
proizvodnih kapaciteta,
daje snažan poticaj domaćoj proizvodnji”, rekao je
predsjednik Uprave Elke
Vatroslav Sablić ističući
kako ova investicija osi-
gurava kontinuitet proizvodnje i otvara mogućnost novih zapošljavanja.
“Naš konzorcij je najbolje pozicioniran za isporuku usluga HEP-u jer
je riječ o tvrtkama kojima
je znanje hrvatskih stručnjaka osnovna poluga rasta i razvoja”, ističe direktor Eurocablea Gordan
Glavan. (K.S.)
15
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( sa 140 na 350
( 35 mil €
povećan broj zaposlenih
očekivani ovogodišnji promet
Dobre vijesti iz županjske tvornice kombajna Same Deutz-Fahr Žetelice
Rekordna proizvodnja
i prodaja kombajna
Iz županjske tvornice kombajna ove će godine izaći oko 400 komada ovih moćnih poljoprivrednih strojeva
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
O
d kada je 2005.
godine talijanska
Grupa Same Deutz-Fahr (SDF) od brodskog Đure Đakovića kupila županjsku tvornicu
kombajna za 8,7 milijuna
eura, Županjci kontinuirano bilježe pozitivne poslovne rezultate. Tako je
nakon privatizacije tvornice, s tadašnjih 140, broj
radnika povećan na sadašnjih 350 zaposlenih. Budući da se ove godine očekuje proizvodnja od oko
400 kombajna, svaki će
radnik, slikovito rečeno,
proizvesti barem po jedan ovakav moćan poljoprivredni stroj. K tome, u
županjskoj tvornici očekuju kako će ovogodišnji
promet dostići 35 milijuna
eura. Dobra poslovna očekivanja za Privredni vjesnik je potvrdio i Damir
Kobaš, tehnički direktor Tvornice Same Deutz-Fahr žetelice.
Ambicija 1000
kombajna godišnje
“Na temelju narudžbi od
početka godine očekivali smo da će 2012. biti rekordna po broju proizve-
Same Deutz-Fahr Grupa
Sjedište kompanije Same Deutz-Fahr (SDF) je u mjestu Treviglio u Bergamu (sjeverna Italija), a SDF je jedan
od vodećih svjetskih proizvođača poljoprivrednih traktora, kombajna, poljoprivredne mehanizacije i motora. SDF
proizvodi i prodaje svoje proizvode kao SAME, Deutz-Fahr, Lamborghini i Hürlimann brend. Grupa zapošljava oko
2500 ljudi širom svijeta ostvarujući prodajni promet od
855 milijuna eura i EBIT od 20,1 milijun eura. Proizvodni sustav Grupe se temelji na tri tvornice u Europi (u Italiji, Njemačkoj i Hrvatskoj), jednoj u Indiji - uz planove velikog širenja u Kini. Asortiman žetvenih kombajna (a koji
se u okviru Grupe proizvode jedino u Županji) pokriva suštinske segmente tržišta, s modelima od 120 do 366 KS.
različitih disciplina. K
tome, na svjetskom tržištu kombajna velika je
konkurencija te se stalno
mora ulagati u proizvod i
Prodaja na
hrvatskom
tržištu donekle je
živnula od kada
je u proizvodni
asortiman uveden i
tzv. ekokombajn
denih jedinica. Tada smo
planirali proizvodnju oko
320 kombajna, ali prema sadašnjim narudžbama, ovu ćemo godinu završiti s proizvodnjom oko
400 kombajna”, kaže Kobaš dodajući kako je do
sada najbolji rezultat tvornica ostvarila 2008. godine kada je proizvedeno
280 kombajna. Uz dodatna ulaganja i razvoj, talijanski vlasnici imaju ambiciozan plan da godišnja
proizvodnja
dostigne
1000 kombajna.
Najveći dio proizvodnje (97 posto) završi u izvozu, pa županjski
kombajni žanju na poljima Njemačke, Francuske,
Italije, Španjolske, Poljske, Rumunjske, Egipta, Bugarske, Srbije, Rusije…
Prodaja na hrvatskom
tržištu donekle je živnula od kada je u proizvodni asortiman uveden i
tzv. ekokombajn. Naime,
zbog zahtjeva kupaca za
ekonomičnijim, a time i
manjim proizvođačima
dostupnijim proizvodom,
prošle godine je proizvedno pedesetak takvih žetelica. Od toga ih je desetak završilo na domaćem
tržištu. Ekokombajn je
vrlo sličan županjskim
kombajnima serije 60, ali
s nešto smanjenim udjelom elektronike i ujedno je manje snage. Stoga
je i nazvan ekonomičnim
kombajnom, a predviđen
je za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva.
SDF Grupa – vjetar u
leđa
Takvo prilagođavanje tržištu moguće je, između
ostalog, i zbog tehnološke
logistike koju pruža SDF
Grupa.
“Kombajn kao proizvod je vrlo složen i iziskuje mnogo znanja iz
proizvodnju kako bi ostali prisutni na tržištu i konkurentni. Inače, tradicija proizvodnje kombajna
u Županji postoji više od
30 godina i to je korisno
iskustvo, to više što je
Đuro Đaković već tada
kupio licenciju od DeutzFahra. Naravno, sadašnji
proizvod je daleko sofisticiraniji. Zahtijeva mnogo truda i ulaganja. No,
SDF Grupa je svjetski lider u proizvodnji traktora
i motora. Znanje koje oni
imaju je vrhunsko i ono se
vrlo dobro koristi u proizvodnji kombajna”, ističe
direktor Kobaš.
Konferencija Inovativna zdravstvena inicijativa
Za bolje razumijevanje promjena u zdravstvu
Kako razumjeti nadolazeće promjene u zdravstvu te kako pronaći
optimalna rješenja za
opće demografske promjene, globalne i lokalne ekonomske trendove
te strukturne i proceduralne promjene vezane
uz pristupanje Hrvatske Europskoj uniji - bit
će glavna tema Prve me-
đunarodne konferencije Inovativna zdravstvena inicijativa koja će se
u organizaciji Hrvatske
udruge inovativnih proizvođača lijekova održati u Rovinju od 12. do
14. listopada. Kako je
rečeno na prošlotjednoj
konferenciji za novinare
koju su održali direktor
Udruge Sani Pogorilić,
predsjednica Udruge Jelka Drašković te predsjednica Hrvatskog društva
za palijativnu medicinu
Marijana Braš, konferenciji će prisustvovati oko
600 domaćih i stranih
akademskih stručnjaka
iz područja ekonomike i
upravljanja u zdravstvu,
predstavnika političkih
vlasti te brojnih institu-
cija i organizacija koje
se bave pitanjima zdravstva - poput Organizacije
za ekonomsku suradnju i
razvoj (OECD), Europske mreže za procjenu
zdravstvenih tehnologija
(EUnetHTA), Vijeća za
regulatornu izvrsnost Velike Britanije (CHRE)...
Konferencija će imati i
humanitarni aspekt jer
će se financijska sredstva, prikupljena od kotizacija i sponzora, nakon
podmirenja
troškova
organizacije, donirati za
projekt Čini
dobro, osjećaj
s e
dobro Centra za palijativnu medicinu, medicin-
sku etiku i komunikacijske
vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (J.F.)
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( više od 300.000
nezaposlenih, a radnih mjesta tek nešto više od 4500
( 91 ustanova
registrirana kao pučko otvoreno učilište, od čega 53 privatne
Cjeloživotno učenje
Umjesto 90.000, u de
opismenjeno manje od
Država mora povećati izdvajanja za obrazovanje odraslih jer u suprotnom, i unatoč raznim poticajima za za
Naime, u zemljama EU-a oko 10 posto građana sudjeluje u programima cjeloživotnog učenja, a u Hrvatskoj
Jasminka Filipas
[email protected]
P
rema
riječima
predsjednika Hrvatske zajednice
pučkih otvorenih učilišta
Damira Matkovića, Hrvatska ima dugu tradiciju u
obrazovanju odraslih te široku mrežu ustanova koje
uz brojne programe, suvremenu nastavnu opremu i
Svaki peti odrasli
građanin u Hrvatskoj
nije završio ni
osnovnu školu, a
svaki daljnji peti
je završio samo
osnovnu školu
kvalitetne stručnjake, mogu
odgovoriti potrebama obrazovanja odraslih. Međutim,
iako su potrebe velike - jer
prema podacima Popisa
stanovništva iz 2001. (novi
podaci još nisu objavljeni) svaki peti odrasli građanin u Hrvatskoj nije završio
ni osnovnu školu, a svaki
daljnji peti je završio samo
osnovnu školu te nešto manje od polovine odraslih završilo je samo srednju školu - obrazovanje odraslih, a
pogotovo ono što se zove
cjeloživotno učenje, u Hrvatskoj nedovoljno funkcionira. Jedan od razloga je
i to što su izdvajanja iz državnog proračuna namijenjena obrazovanju odraslih
manja nego 2004. godine
kada je vlada donijela Strategiju obrazovanja odraslih. U Europskoj uniji oko
10 posto građana sudjeluje u programima cjeloživotnog učenja, a Hrvatska
je na samom začelju sa 2,4
posto.
Nema strateških
planova razvoja
gospodarstva
“Iako je početkom 2007.
godine donesen Zakon o
obrazovanju odraslih prema kojemu je trebalo uvećati ulaganje u obrazovanje, i to na način da se jedna
trećina osigurava u državnom proračunu, a druga
trećina iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, ta se obveza ne
provodi, pa građani najvećim dijelom sami plaćaju svoje obrazovanje”, rekao je Matković. Podsjetio
je i na to da je Hrvatska
zbog velikog broja odraslih
bez osnovne škole prihvatila Rezoluciju UN-a i kroz
projekt Za Hrvatsku pismenosti - put do poželjne budućnosti od 2003. do 2012.
trebala opismeniti više od
90.000 osoba. Međutim, u
10 godina opismenjeno je
manje od 10.000 osoba.
Da je Hrvatska ozbiljno
zakazala u cjeloživotnom
Ključni cilj obrazovanja je zapošljivost
Vjerujem, kazao je Damir Matković, da
će Hrvatski kvalifikacijski okvir značajno pridonijeti razvoju i kvaliteti obrazovanja na svim razinama uključujući i obrazovanje odraslih. Načela na
kojima počiva HKO zapravo izvorno potječu iz obrazovanja odraslih: suradnja
obrazovnog sustava s gospodarstvom,
dakle, obrazovanje nije samo sebi svručenju, pokazuje i to što
nema konkretnih podataka
o tome koliko poslodavci
ulažu u obrazovanje svojih
zaposlenika i dozvoljavaju li ga uopće, ako ono iziskuje povremeni izostanak
s posla. Nedovoljna obrazovanost zaposlenika razlog je
i tome što Hrvatska redovito pada na svjetskoj rang-
ha nego je ključni cilj obrazovanja zapošljivost; HKO se temelji na ishodima
učenja, dakle, važno je što osoba nakon
završenog obrazovanja zna, koje vještine ima, a manje su važni sadržaji i trajanje programa; priznaju se znanja, vještine i sposobnosti neovisno o tome gdje i
kako su stečena, i konačno, nacionalni
kvalifikacijski okvir usporediv s drugim
ljestvici zemalja u kojima
se ocjenjuje konkurentnost
gospodarstva, pa je tako i
ove godine, u konkurenciji 144 zemlje, sa 76. pala na
81. mjesto. Međutim, nejasno je i za što bi se ljudi konkretno trebali obrazovati jer,
kako je rekao Matković, neravnoteža na tržištu rada je
ogromna (nezaposlenih je
državama omogućuje mobilnost građana izvan granica jedne države. U obrazovanju odraslih uobičajena je stalna
prilagodba programa potrebama i interesima polaznika odnosno poslodavaca, i vjerujemo da će HKO otkloniti prepreke na koje smo upravo u tom smislu
nailazili. HKO bi, podsjetimo, trebao zaživjeti sljedeće godine.
više od 300.000, a slobodnih radnih mjesta tek nešto
više od 4500). Uz to, gospodarstvo i država nemaju
strateških planova razvoja,
pa onda ni obrazovne ustanove ne mogu znati kojim
se edukativnim programima
može poboljšati zapošljivost polaznika. Istovremeno, naglasio je naš sugovor-
nik, obrazovanje odraslih u
zemljama EU-a u ovim godinama gospodarske krize
doživjelo je veliki razvoj:
države izdvajaju više sredstava za obrazovanje svojih građana, a građani vrijeme nezaposlenosti koriste
za učenje. A da se i naši građani imaju gdje opismeniti, završiti srednju školu ili
17
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( oko 500
ustanova za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj
( od 3,5 do više od 50 mil kn
prihodi nekih veleučilišta i visokih poslovnih škola
eset godina
d 10.000 osoba
apošljavanje i samozapošljavanje, ne mogu se očekivati bitniji pomaci u smanjenju broja nezaposlenih.
j samo 2,4 posto. U Sloveniji je taj postotak čak 15 posto
Novac potrošen uglavnom za edukaciju službenika
Država je 2004. godine za cjeloživotno učenje potrošila 240 milijuna i to uglavnom za
edukaciju državnih službenika. Šest godina kasnije taj je iznos bio smanjen na samo
105 milijuna, od čega je opet najviše potrošeno za službenike, dok je za primjerice opismenjavanje nepismenih potrošeno simboličnih 3,5 milijuna kuna. Podaci za ovu godinu još nisu poznati. Treba također reći da jedino u Hrvatskoj postoji porez na dodanu vrijednost za edukativne programe. Oni se u razvijenijim zemljama ne oporezuju bez
obzira jesu li licencirani od strane Ministarstva obrazovanja ili ne. Kod nas se pak na
sve programe koji nisu lincencirani (oni koji se ne upisuju u radnu knjižicu), mora platiti PDV od 25 posto.
promijeniti zanimanje ili
samo usavršiti neke vještine i znanja poput onih informatičkih ili znanja stranih jezika, govori i podatak
da je ustanova registriranih
pod nazivom pučko otvoreno učilište ukupno 91, od
čega su 53 privatne. Uz to,
tu su i druga učilišta, ustanove za obrazovanje odra-
slih, centri za kulturu i obrazovanje i slično, ukupno
njih gotovo 500. Svi oni,
kazao je Matković, provode
vrlo različite programe formalnog i neformalnog obrazovanja/učenja.
Programi
formalnog
obrazovanja odraslih su
program osnovnog i srednjeg obrazovanja: za stjeca-
nje srednje stručne spreme,
prekvalifikaciju, programi osposobljavanja i usavršavanja. Ti se programi
provode u skladu s propisima, pa neovisno o tome
provodi li ih javna ili privatna ustanova, moraju ispunjavati sve propisane obveze i standarde. Nadzor
nad provedbom programa
i radom ustanova provode ovlaštena državna tijela, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
“Svakako da obrazovna postignuća pomažu pri zapošljavanju, očuvanju radnog mjesta i napredovanju
u karijeri. Osobe koje nisu
završile osnovnu ili srednju školu imaju daleko manje mogućnosti za zapošljavanje. Isto tako osobe koje
su završile srednju školu i stekle zanimanje koje
više nije potrebno na tržištu rada nemaju drugog izbora nego prekvalificirati
se u neko traženo zanimanje, odnosno nastaviti obrazovanje.
Informatička
pismenost, rad na računalu, danas je apsolutno potrebna na svakom radnom
mjestu kao i znanje stranih
jezika, te brojne druge sposobnosti, vještine i znanja
koja se stječu u formalnom
obrazovanju ali i kroz različite programe neformalnog
učenja.
Edukacije od 1500
kuna do više tisuća
eura
Ovisno o vrsti edukacije (primjerice tečaju stranog jezika, prekvalifikaciji
koja može trajati nekoliko
mjeseci do jedne godine i
više, ili pak samo usavršavanju u nekoj struci), cijene
se kreću od 1500 kuna do
više tisuća eura. Kako smo
doznali u više učilišta, sve
više ljudi traži edukativne
sadržaje za znanja i vještine koje im mogu pomoći u
pokretanju vlastitog posla.
“I ne samo to, ima ljudi kojima je posao koji rade niz
še snašli na tržištu poslije ulaska Hrvatske u EU.
U zadnje vrijeme, dodao je
on, neke lokalne zajednice pomažu u osposobljava-
U obrazovanju
odraslih uobičajena
je stalna prilagodba
programa potrebama
i interesima
polaznika odnosno
poslodavaca
godina jednostavno dosadio ili nisu zadovoljni uvjetima rada, pa se odluče na
potpunu promjenu zanimanja”, kazala je ravnateljica
učilišta Profokus Branka Vučetić-Atletić, u kojem se kroz dva semestra
i uz cijenu od oko 15.000
kuna, mogu steći znanja za
posao dizajnera interijera,
dizajnera vrtova, modnog
dizajnera i stilista... Prema
njenim riječima, 85 posto
njihovih polaznika pronađe
posao bez problema. Drugi pak, koji pokrenu vlastiti posao, vrlo su uspješni u
njemu, tvrdi ravnateljica.
U velikogoričkom učilištu
Apis nude edukaciju za čak
21 zanimanje u poljoprivredi, i to po cijeni od 2500 do
4500 kuna, a kako nam je
rekao tajnik Učilišta Alen
Konjević, o poljoprivredi su počeli učiti liječnici,
pravnici, menadžeri... Neki
samo zbog toga da unaprijede ono čime se bave iz
hobija, a drugi da bi se lak-
nju polaznika sa svog područja. Sudeći po prihodima
nekih veleučilišta i visokih
poslovnih škola koje su lani
gotovo redom imale veće
prihode nego u 2010. godini i sudeći po tome što je riječ o višemilijunskim prihodima (od 3,5 do 50 i više
milijuna kuna), jasno je da
se u Hrvatskoj svatko tko
ima želje i novca može dodatno educirati. Međutim,
ostaje pitanje koje zanimanje izabrati za brzi pronalazak posla i kako pomoći ogromnoj vojsci onih
koji nisu završili ni osnovnu školu ili imaju zastarjela
zanimanja (na burzi rada je
najviše takvih) da ipak dobiju šansu na tržištu rada.
Jedno je sigurno: država
mora povećati izdvajanja
za obrazovanje odraslih jer
u suprotnom, i unatoč raznim poticajima za zapošljavanje i samozapošljavanje, ne mogu se očekivati
bitniji pomaci u smanjenju
broja nezaposlenih.
18 EUROGLAS
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
EU i spajanje Hrvatske mostom
O pelješkom mostu ništa nije
odlučeno, sve su opcije na stolu
Za sada, Europska unija financirat će predstudiju izvodivosti, što znači razmatranje svih – ali doslovno svih –
opcija kako najbolje spojiti hrvatski teritorij
Lada Stipić-Niseteo
[email protected]
O
dluka hoće li ili
neće biti mosta
do Pelješca nije
na Europskoj komisiji.
O najboljoj opciji spajanja dvaju razdvojenih dijelova Europske unije u
njenoj (budućoj) članici
razmišljat će se tek kada
stignu rezultati analiza, ali
i prijedlog hrvatske vlade. Formalan prijedlog
Zagreba o najboljem rješenju još nije odaslan u
Bruxelles. “Mi radi toga
svega stvarno nismo u poziciji procjenjivati izvodivost projekta”, kaže nam
dužnosnik u Europskoj
komisiji. Za sada, Europska unija financirat će
predstudiju izvodivosti,
što znači razmatranje svih
– ali doslovno svih – opcija kako najbolje spojiti hrvatski teritorij. Svrha
ove uvodne studije je, rastumačili su nam, “temeljem činjenica pripomoći
donošenju odluke o najracionalnijoj opciji, bio to
most, koridor, tunel, trajekt...”. Tek kada se pro-
vede ovaj uvod u studiju izvodivosti, kada se
podloga za daljnju razradu solucije nađe na stolu, moguće je razmatrati je li projekt podoban za
sredstva iz nekog od europskih fondova. Primjerice, s članstvom u EU-u
Hrvatska ulazi u igru za
Ten-T projekte izgradnje
infrastrukture čiji je značaj širi od nacionalnog iako je glavni kandidat za
ovaj status ipak ekonomski presudna nizinska željeznička pruga ZagrebRijeka, kao dio europskog
prometnog koridora.
Ne znaju se iznosi
Europska komisija nadalje demantira iznose koji
će biti izdvojeni za studiju izvodivosti – o tome
još nije donesena konačna odluka. Ona će doći na
red tek kada uvodna studija bude završena, s jasnim prijedlogom koja bi
od spomenutih opcija bila
najkorisnija u svakom pogledu.
U pripremu ove studije uključit će se i vlasti u
Bosni i Hercegovini, s ob-
zirom na “utjecaj nekih
opcija na teritorij BiH”.
Ono što razmatraju stručnjaci Europske komisije
i što će ući u pripremnu
podlogu za studiju izvodivosti jest stručno viđenje cijelog problema, cijepljeno od svih političkih i
interesnih utjecaja. Njime
bi se “identificirale i analizirale sve mogućnosti
Europska komisija
spominje i
“mogućnost
kombinacije”,
primjerice koridora
za putnički promet i
trajekata za teretni
povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije s
ostatkom Hrvatske”. Kao
opcije spominju se “zaštićeni” cestovni koridor
iznad Neuma, preko bosanskohercegovačkog teritorija, potom izgradnja
mosta za Pelješac, kao i
trajektna veza između kopna i poluotoka. Zanimlji-
vo je da Europska komisija u svom prvom čitanju
problematike spominje i
“mogućnost kombinacije”. O kombinaciji je bilo
dosta riječi, moguće je da
takvo bude prijelazno rješenje do ulaska BiH u EU
- recimo koridor za putnički promet i trajekti za
teretni. Time se osigurava nesmetan promet ljudi
i dobara na cijelom teritoriju EU-a. Studija će, naravno, biti tek podloga za
izbor najbolje, najprihvatljivije opcije. Najbolja i
najprihvatljivija opcija za
EU znači rješenje koje za
najmanje novca pruža najviše, zadovoljavajući kriterije slobodnog protoka
ljudi i roba.
U institucijama EU-a
već se vrti tema spajanja budućeg teritorija zajednice, ali do sada samo
i isključivo kao paket informacija zainteresiranim
članicama. Rasprava još
nije došla na dnevni red.
Dio posla trebao bi biti
obavljen na prvom sljedećem sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova, idućeg mjeseca. Od
tog se sastanka očekuje da
samo formalno potvrdi ranije usuglašene odluke.
Pripremni sastanci na nižim, tehničkim razinama
uobličit će konačno rješenje koje bi trebalo biti dobro za EU i za Hrvatsku.
Striktan nadzor
realizacije
Ono što je bitno za projekt spajanja Hrvatske (i)
europskim novcem jest
striktan nadzor projektiranja i realizacije cijele investicije. Nadzor ne
ostavlja prostora ponašanjima tipa “10 posto” interesnim skupinama, napuhavanju troškova... kako
to već biva s disciplinama
u Hrvatskoj poznatim i
kao “bojenje tunela”. Realizacija projekta također
je test sposobnosti projektiranja čitavog posla.
U svakoj fazi realizacije
traži se tijesna, ali veoma
konkretna suradnja hrvatske strane koja bi trebala
precizno artikulirati svoje interese, potrebe, želje
i mogućnosti.
Što se Bosne i Hercegovine tiče, sugovorni-
ci u Europskoj komisiji
odbijaju uopće komentirati radi li se o političkoj trgovini; recimo da
je privola za koridor vezana uz aranžman o trgovinskom režimu za hrvatske proizvode i usluge na
području Cefte u trenutku kada Hrvatska postane članicom EU-a, čime
prestaje njeno članstvo
u Cefti. Time se hrvatski prostor za proizvode iz zemalja Cefte tretira kao unutarnje tržište
EU-a na kojemu (za razliku od sada) proizvodi
iz regije uživaju asimetrične carinske povlastice i gotovo neograničenu mogućnost izvoza bez
tereta dažbina. S druge
strane, hrvatski (EU-ropski) proizvodi od dana
pristupanja podliježu carinskim tarifama u prostoru Cefte, što sada, naravno, nije slučaj.
Očito je da će se uz
već ionako ispolitizirano spajanje Dubrovačkoneretvanske županije s
ostatkom zemlje razrješavati i druga, još bitnija pitanja.
19
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 20 mlrd €
za poticanje energetske efikasnosti
( po 40-50 mlrd €
u konačnici bi u istu svrhu trebale potrošiti članice EU-a
Energetska efikasnost konačno obvezujuća
Milijarde troškova
za milijarde ušteda
Pridržavanje Direktive o energetskoj efikasnosti trebalo bi donijeti sustavne uštede koje će smanjiti kroničnu ovisnost
EU-a o uvoznoj energiji - na nju otpada 3,9 posto BDP-a. Spominje se i stvaranje 400.000 novih radnih mjesta
Lada Stipić-Niseteo
[email protected]
D
irektiva o energetskoj efikasnosti
konačno je prošla sve stepenice
petogodišnje procedure
usklađivanja:
Europski
parlament golemom je većinom glasova, uz svega
25 protiv, potvrdio kompromis koji bi do kraja desetljeća u najboljem slučaju značio 20-postotne
Na svaki
euro uložen
u energetsku
efikasnost u
državnu bi se
blagajnu trebala
vratiti četiri eura
uštede u potrošnji energije
– ili, u novcu, 50 milijardi
eura. Nešto manje od tog
iznosa europske porezne
obveznike košta zajednička poljoprivredna politika. Nakon intervencije
parlamentaraca 20 posto
je indikativni a ne obvezujući cilj, što znači da su
moguće realne uštede od
oko 15 posto na razini cijele zajednice. Uštede će
pojačati još neke direktive, poput Ecodesigna (tek
je u pripremi, bez poznatih rokova za raspravu) s
novim energetskim standardima, a kojima bi se
zbroju ušteda dodalo još
dva do tri posto. I ova će
direktiva obvezivati Hrvatsku s danom ulaska u
EU. Brojni su njeni elementi već ugrađeni u do-
maće planove, zakone i
praksu. Direktiva stupa na
snagu 20 dana po objavi u
Službenom listu EU-a, a
članicama je na raspolaganju godinu i pol dana za
punu ugradnju u nacionalno zakonodavstvo.
Inovativno i
pragmatično
Povjerenik za energiju
Günter Ottinger opisao je
Direktivu “inovativnom”
ali i “pragmatičnom”.
Neke države članice nisu
bile presretne prvim ponuđenim prijedlozima te
se iza službene scene događalo prilično natezanja, na što su upozoravali
“zeleni”. Prijedlog novog
srednjoročnog proračuna
EU-a izdvaja 20 milijardi eura na ime poticanja
energetske
efikasnosti.
Trošak po članicama bit
će viši, do cilja bi trebale potrošiti između 40 i 50
milijardi eura.
Računica iza Direktive nadalje ističe da će
sustavne uštede smanjiti kroničnu ovisnost EU-a
o uvoznoj energiji na koju
otpada 3,9 posto BDP-a.
Spominje se i stvaranje 400.000 novih radnih
mjesta.
Mnoge su države, pogotovo
skandinavske,
odavno prigrlile elemente Direktive o energetskoj efikasnosti. Direktiva, kao i svaki europski
obvezujući akt, postavlja najdonju granicu ispod koje se ne smije ići.
Na državama članicama
je da odrede razmjere vlastitih ambicija. Njemačka
udruga industrijskih proi-
lobiji ipak obavili svoje,
ostavivši manje obveza i
državama i energetskim
tvrtkama.
zvođača već je izračunala
da su u idućih pet godina
dostižne uštede od 25 posto energije, čime se automatski povećava konkurentost domaćih tvrtki.
Oslanjanje na obnovljive
izvore energije odavno je
promijenilo pejzaže Njemačke, s alejama vjetro-
elektrana po brežuljcima
i neizbježnim solarnim
panelima po krovovima.
Njemačka je optirala za
štednju zbrojem bezbroj
sitnih koraka, od automatskog gašenja svjetala
do štedljivih žarulja, izolacije, kombinacije prometa. Veliki britanski
lanac samoposluga Tesco nije čekao eurozakonodavce, prijelazom na
LED rasvjetu uštedio je
30 posto na troškovima
električne energije. Ovakvi su primjeri redovno
stizali do autora Direktive, Europski parlament ih
je zaista uvažio mada su
Već formiran tim za praćenje provedbe Direktive
Direktiva o energetskoj efikasnosti u svom se finalnom obliku, skupa s aneksima, proteže na 115 stranica. Osnovne postavke su da pretpostavlja renoviranje javnih objekata,
tri posto godišnje. Minimalno smanjenje dostave energije potrošačima za opskrbljivače
je 1,5 posto godišnje. Države članice obvezane su složiti smjernice prema kojima bi se
građevinarstvo do sredine stoljeća učinilo energetski efikasnim, što znači da su u kampanju ušteda uključeni svi objekti, bez izuzetaka. Sve velike tvrtke moraju proći audit potrošnje energije. Provjere počinju tri godine od dana stupanja na snagu Direktive, a audit
se provodi svake četiri godine. Obveze su (do daljnjega?) pošteđene male i srednje tvrtke. Sve će članice EU-a do travnja iduće godine Europskoj komisiji na evaluaciju podastrijeti nacionalne programe energetske efikasnosti skupa s procjenama koliko će i do kada
uštedjeti. Europska komisija već je formirala tim od šestoro stručnjaka zadužen za praćenje provedbe Direktive i pravno tumačenje njenih elemenata.
Na štetu potrošača?
Štednja je svima u interesu, nekima više: značajan
element Direktive je obnova javnih zgrada u smislu energetske učinkovitosti, s donjom granicom
od tri posto godišnje. Europska federacija građevinske industrije, sa 33
nacionalna člana u ovoj
krovnoj organizaciji (uključujući i hrvatske predstavnike), toplo je pozdravila usvajanje Direktive,
pogotovo zbog dugoročnih nacionalnih planova
obnove zgrada. Federacija
poziva vlade da ili zadrže
ili uvedu snižene porezne
stope te ponude različite vrste poreznih olakšica na sve radove poboljšanja energetskog profila
objekata. Opet matematika: na svaki euro uložen
u energetsku efikasnost u
državnu se blagajnu vraćaju četiri eura kroz poreze ili smanjenje izdavanja
za nezaposlenost. Podatak je izvučen iz analize
Njemačke razvojne banke (KfW). Suprotno zagovornicima Direktive, Europska udruga potrošača
(BEUC) plaši se da će se
cijena prilagodbe prebaciti
na leđa potrošača. “Gube
dvostruko, tvrtke će teretiti njih, a istovremeno
su tvrtkama dane slobodne ruke da dostignu uštede na način koji njima najviše odgovara”, žalila se
glavna direktorica BEUCa Monique Goyens.
20 MERIDIJANI
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( sa 18 na 20% ( 4,4 mlrd € potrebno
povećava se stopa PDV-a
AA se povlači s linije
za London
“Optimalizacija dohodovne učinkovitosti” poslovni je postulat koji će iz
zimskog reda izbrisati let
Adria Airwaysa između
Ljubljane i Londona. Ukidanjem još nekih linija državni zračni prijevoznik
uspijeva povećavati korištenje putničke kabine što
je i pridonijelo tome da
AA završi polugodišnje
poslovanje s približno milijun eura “boljim rezultatom od planiranog”.
Maras s
predstavnicima
kineske banke
Ministar poduzetništva i
obrta Gordan Maras sastao
se s predstavnicima kineske EXIM banke, s kojima
je razgovarao o uspostavljanju suradnje s HBORom. Kina planira u Srednju
i Istočnu Europu investirati 10 milijardi dolara,
a Maras je najavio da će
EXIM banka biti zadužena
za tehnički dio realizacije
kredita, odnosno procjenu
u koje projekte je isplativo
ulagati. Kako javlja Banka.hr, izaslanstvo kineske
banke trebalo bi uskoro
doći u Hrvatsku na sastanak s HBOR-om. “Nema
smisla prezentirati, potrebno je povući dio tog novca
putem HBOR-a, što prije
organizirati sastanak i potpisati sporazum”, kazao je
ministar. Dio suradnje trebao bi se usmjeriti i prema
malom i srednjem poduzetništvu s povoljnom kamatnom stopom od jedan
posto, naglasio je.
Španjolci žale za
pezetom
Novo istraživanje pokazuje kako čak svaki peti Španjolac želi da Španjolska
napusti euro i
vrati se pezeti. Prema anketi koju je
objavio
dnevnik El
Pais, 21 posto
ispitanih radije bi se vratilo valuti koju su napustili
prije 10 godina.
za pokrivanje proračunskog deficita i javni dug u 2012.
Program financijske konsolidacije nove srpske vlade
Srbija skresala 130
parafiskalnih nameta
Smanjit će se nameti građanima, a poticati razvoj industrije i poljoprivrede, uz minimalno
povećanje poreza i trošarina što će omogućiti funkcioniranje države, kazao je premijer Ivica Dačić
Ljiljana Lukić
[email protected]
V
lada Srbije usvojila je prošloga
tjedna rebalans
proračuna za ovu godinu i prvi paket financijske
konsolidacije, u kojem
se na rashodovnoj strani
smanjuju državni troškovi kresanjem 130 parafiskalnih nameta i jednom
blagajnom za sve javne
prihode, dok se na prihodovnoj strani povećava
opća stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) sa
18 na 20 posto od 1. studenoga ove godine.
Premijer Srbije Ivica Dačić najavio je kako
će predloženi rebalans za
2012. godinu, kao i paket
od 12 zakona kojima će se
uvesti red u javne financije i spriječiti financijski kolaps države, donijeti uštedu od milijardu eura
i konsolidaciju javnih poduzeća. Nužno je prvo
zaustaviti daljnje propadanje, a osnovno opredjeljenje vlade je “da se
ekonomska kriza koja je
duboka, ali nije samo naša
nego je i svjetska i ne bi
trebala brinuti samo mi-
nistre nego i cijelu Srbiju,
mora prevladati uz najmanje moguće štete”.
Nema više mjesta za
stezanje remena
Premijer je ocijenio kako
“nema više mjesta za stezanje remena jer su prosječne plaće toliko niske
da su najniže u regiji, proizvodnja pada, a tečaj je
nestabilan”, pa jedino preostaje drastično smanjenje troškova prije svega
brojnih agencija osnovanih po uzoru na briselsku
birokraciju. “Smanjit će
se nameti građanima, a
poticati razvoj industrije i poljoprivrede jer bez
pokretanja proizvodnje ne
može biti izlaska iz krize,
uz minimalno povećanje
poreza i trošarina što će
omogućiti funkcioniranje
države”, kazao je Dačić.
Ministar financija i
privrede Mlađan Dinkić
izjavio je kako je mjerama predviđeno smanjenje
konsolidiranog budžetskog deficita sa sadašnjih
7,1 na 6,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP)
do kraja godine, s ciljem
da ga se već iduće godine
svede na oko četiri posto,
Velike olakšice za male
Najveće olakšice osjetit će oko 300.000 poduzetnika i
vlasnika malih poduzeća u Srbiji, koji već od početka listopada više neće morati plaćati 75 raznih naknada lokalnih i republičkih među kojima su “firmarine”, takse
za isticanje reklama i vitrina, šumarine, takse za držanje muzičkih uređaja i priređivanje muzičkog programa
u ugostiteljskim objektima...
Olakšice se odnose i na vlasnike čamaca, sojenica, splavova i kućnih ljubimaca, a registracija vozila bit će već
od 1. listopada jeftinija i jednostavnija jer će umjesto 12
uplatnica biti potrebna samo jedna.
Prve analize nakon raspakiravanja paketa vladinih
mjera koja je na polovini
famoznih prvih 100 dana
rada pokazale su, međutim, da je i pored brzine
kojom je donesen u teškoj
situaciji, što je za svaku
pohvalu, ovaj paket prilično male težine.
ocjenjujući kako bi odlaganje fiskalne konsolidacije dovelo Srbiju za godinu ili dvije u situaciju
sličnu onoj u Grčkoj. Dodao je kako će ovaj program za zaustavljanje krize, uz smanjenje deficita,
značiti i smanjenje brzine
rasta javnog duga koji će
po inerciji rasti i u idućem
razdoblju, kako bi se zaustavio 2014. godine.
Dinkić je istaknuo
kako je Srbija danas u izuzetno teškoj situaciji, “jer
je za pokrivanje proračunskog deficita i otplatu javnog duga ove godine
potrebno rekordnih 4,4 milijarde eura, dok se samo
za plaćanje kamata troši
tri puta više nego na cjelokupan proračun namijenjen poljoprivredi”, i to u
godini u kojoj će privreda Srbije imati pad BDPa između 0,5 i jedan posto.
Ministar je ponovio kako
je Srbija zainteresirana za
novi sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom koji bi mogao stupiti
na snagu s proračunom za
2013. godinu “ili kao direktna pomoć budžetu ili
kao aranžman iz opreza”.
Naveo je kako će od
1. siječnja 2013. porez na
dobit biti povećan sa 10 na
12 posto te da će od tada
Od 1. siječnja 2013.
bit će uvedena
mogućnost za male
i srednje tvrtke da
PDV plate tek kada
naplate robu
biti uvedena i mogućnost
za male i srednje tvrtke da
PDV plate tek kada naplate robu. Najavio je i kako
će biti zadržana niža stopa PDV-a od osam posto
na sve živežne namirnice, dok će plaće državnih
činovnika i javnog sektora (uz iznimke kao što su
kontrolori leta, državni revizori...) biti limitirane na
oko 1500 eura.
Stopa nezaposlenosti
veća od 26 posto
Točnije, da u ovoj fazi ne
najavljuje dublje reforme
sustava nego sitne rezove.
To najbolje ilustrira najava da će u prvom valu biti
ukinuto više od 30 agencija i fondova, ali da državni činovnici zaposleni u
njima neće ostati bez posla nego će biti prebačeni
u druga ministarstva i javna poduzeća jer je odluka
vlade “da u krizi nema otpuštanja”. To direktno dovodi u pitanje bilo kakve
uštede od te mjere, kao i
njenu društvenu opravdanost i ravnopravnost građana. Naime, ljudi masovno ostaju bez posla, zbog
čega je u Srbiji stopa nezaposlenosti premašila 26
posto, a zaštićeni su samo
oni kojima je poslodavac
država.
Očito je da će povećanje PDV-a biti udar na
građane uz veće trošarine na cigarete (povećanje
predviđeno za 1. siječnja
2013. bit će pomaknuto
na 1. listopada ove godine, dok će drugo povećanje biti 1. srpnja 2013. godine) i naftne derivate, što
se teško može izbalansirati efektom od smanjenja
i ukidanja brojnih taksi i
parafiskalnih nameta.
21
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 60,9% tvrtki
POGLED U SVIJET
u podršci naplate koriste vanjske stručnjake
EOS istraživanje
Trgovina,
rast i kriza
dr. Uroš Dujšin
S
Europa otpisuje
dugove
Istočna Europa sa 74,6 posto računa plaćenih na vrijeme
pokazala je nešto bolje navike u plaćanju od Zapadne Europe,
gdje je 72,1 posto svih računa plaćeno prije dospijeća
Boris Odorčić
[email protected]
K
ad je u pitanju
plaćanje, grčki
su potrošači najmanje pouzdani u usporedbi s drugim europskim
zemljama, jer samo 69,5
posto njih plaća svoje račune na vrijeme. Za razliku od Grka, rumunjski potrošači su najpouzdaniji.
Naime, njih čak 92,2 posto svoja dugovanja podmiruju u propisanom roku,
te se tako nalaze na prvom
Na prvom mjestu po
urednosti plaćanja
su rumunjski
potrošači: 92,2
posto njih svoja
dugovanja
podmiruju u roku
mjestu po urednosti plaćanja, ispred ruskih (90 posto) i njemačkih (82,4 posto) potrošača, pokazuje
EOS istraživanje Navike
plaćanja u Europi, koje je
peti put za redom u 2012.
provela
međunarodna
agencija Ipsos.
Istraživanje, koje je
provedeno u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Grčkoj, Rumunjskoj, Rusi-
ji, Slovačkoj, Bugarskoj,
Poljskoj, Belgiji te Njemačkoj, otkriva kako korporativni klijenti uobičajeno podmiruju svoja
dugovanja tek nakon što
je prošlo dospijeće plaćanja. Međutim, prosječni podaci iz svih zemalja
pokazuju kako je čak 78,4
posto računa u B2C (Business to Consumer) sektoru plaćeno na vrijeme,
u usporedbi sa 71,2 posto
u B2B (Business to Business) sektoru. Istočna Europa sa 74,6 posto računa
plaćenih na vrijeme pokazala je nešto bolje navike u plaćanju od Zapadne
Europe, gdje je 72,1 posto
svih računa plaćeno prije
dospijeća.
Dugovanja i
nelikvidnost
Prema provedenom istraživanju, postotak dugova
je porastao u odnosu na
prethodnu godinu u svim
zemljama osim u Španjolskoj. U prosjeku, zapadnoeuropske tvrtke otpisuju 3,1 posto dugova, a
u 2011. godini bilo je otpisano 2,4 posto dugova.
Prosječan broj otpisanih
dugova u Istočnoj Europi je 5,8 posto, dok je u
2011. bio 2,8 posto.
Istraživanje je također
pokazalo različite pristu-
pe u upravljanju potraživanjima. Naime, u Zapadnoj Europi čak 60,9 posto
ispitanih tvrtki u podršci naplate koriste vanjske stručnjake uspoređujući sa samo 46,2 posto u
Istočnoj Europi. Sve ispitane tvrtke diljem Europe smatraju kako će potražnja za profesionalnim
upravljanjem potraživanjima i rizicima ostati ista
ili će porasti.
Diljem Europe ispitane tvrtke, njih oko 2200,
jednoglasno se slažu kako
opća ekonomsko-gospodarska situacija ima značajan utjecaj na navike
u plaćanju. Štoviše, kao
glavni razlog neredovitih
plaćanja naveli su prevelika dugovanja i privremenu nelikvidnost. Ovakav
stav zadržali su i u svojim predviđanjima za budućnost. Tvrtke iz gotovo svih ispitanih zemalja
očekuju kako će navike u
plaćanju ostati iste ili će
se poboljšati u iduće dvije godine. Međutim, tvrtke u Grčkoj, Belgiji i Španjolskoj su pesimistične u
svojim prognozama. Drugim riječima, grčke očekuju općenito pogoršanje
u plaćanju, dok belgijske
strepe od pogoršanja u
B2C, a španjolske u B2B
sektoru.
vjetska je trgovina
drastično smanjena ove godine, a
ni izgledi joj nisu povoljni, upozorava Economist.
OECD izvještava da je u
drugom kvartalu 2012. u
Velikoj Britaniji i Indiji
smanjena za više od četiri posto, a u Rusiji i Južnoj Africi više od osam
posto. To su naročito loše
vijesti za mjesta poput
Singapura i Hong
K o n -
ga koja su važna trgovačka središta. Otvorene zemlje eurozone poput Irske
i Belgije su također u velikoj mjeri izložene. Očiti razlog tome je globalna
privredna kriza. Budući
da je izvoz prodaja strancima, on posustaje kada
je kupovna moć mala. To
znači da je trgovina često
tijesno povezana s kretanjem globalnog BDP-a.
Stoga i struktura trgovine određuje sudbinu pojedinih zemalja. Nakon
2011., uvoz u stagnantni EU smanjen je za 4,5
posto, dok je na bogatom
Bliskom istoku porastao
za 7,4 posto.
Rast trgovine veći od
BDP-a
Kada bi globalna privreda bila jedina odrednica
trgovine, povećanje svjetske proizvodnje automatski bi se pretočilo u povećanje trgovine. Tako MMF
smatra da će u 2013. tr-
govina porasti za 5,1 posto zahvaljujući oporavku
privrede. No ta predviđanja pretpostavljaju da će
opuštenija politika u eurozoni i tržištima u usponu
biti uspješna. Ne bude li
tako, trgovina i rast bi trebali biti skromniji. Najnoviji podaci o pomorskom
prijevozu daju malo nade
za brz oporavak. U godini do srpnja volumen kontejnerskog prijevoza pao
je za 13,2 posto. K tome,
trgovina ne prati točno
privredne cikluse. U posljednje vrijeme trgovina
je rasla brže od BDP-a, i
od 1996. do 2008. porasla
sa 22 na 33 posto BDP-a.
Ove je godine taj pad bio
izraženiji nego onaj svjetske trgovine, što prikazuje da su u igri drugi faktori
Broj trgovinskih
sporova dostigao je
razinu koja počinje
biti zabrinjavajuća
osim globalnog rasta. Jedan kandidat je smanjena
raspoloživost financijskih
izvora. Poduzeća koja posluju na međunarodnoj razini veoma se oslanjaju na
banke. Kada izvoznik jednom kupi sirovine i druge inpute, mora proizvesti
robu prije no što je izveze u inozemstvo. On je
može isporučiti finalnom
kupcu prije no što naplati
robu. To stvara veliki razmak između nastanka troškova i prijama prihoda što
se premošćuje kratkotrajnim komercijalnim kreditima. Značajni financijeri
trgovine su europske banke. Prema nedavnoj analizi Svjetske banke, velike
banke eurozone su u 2011.
financirale 36 posto svjetskih komercijalnih kredita.
Samo su francuske i španjolske banke odobrile 40
posto komercijalnih kredita u Latinskoj Americi i
Aziji. No banke iz eurozone su, prema J.F. Lambertu iz međunarodne banke
HSBC, smanjivale svoje poslovanje u financiranju trgovine. Jedan razlog
tome je taj što se međunarodna trgovina odvija u
dolarima, dok rizični zajmodavci iz eurozone sve
teže dolaze do dolarskih
sredstava.
Trgovinu usporava i
protekcionizam
Drugi je taj što su mnogi
zajmodavci pod pritiskom
da koncentriraju svoje poslovanje na domaća tržišta. Banke poput HSBC-a
mogu pokupiti ostatke od
odlazećih Europljana. Japanske banke, kao i lokalne banke u Kini i Brazilu,
također nastoje popuniti
praznine. No vjerojatno je
da će sredstava za financiranje trgovine biti manje
no ranije.
Na usporavanje trgovine djeluje i porast protekcionizma. U početnim
fazama ove krize izgledalo je da se svijet ne treba
bojati ponavljanja grešaka iz 1930-ih. No broj trgovinskih sporova dostigao je razinu koja postaje
zabrinjavajuća. Argentina je uključena u niz sporova; Amerika, Indija i
Kina svađaju se oko trgovanja čelikom. Brazil je
najavio povećanje carina
na 100 proizvoda. Stoga
Jagdish Bhagwati sa Sveučilišta Columbia smatra
da je rizik od slabljenja
opredjeljenja velik, naročito onda kada birači krenu na birališta.
22 HRVATSKA & REGIJA
( oko 800 mil KM
Ipak je moguće
Energoinvest
naplatio u Libiji 11,5
milijuna eura
Sarajevski Energoinvest
jedina je kompanija iz
Federacije BiH koja je
naplatila svoja potraživanja u Libiji od oko
11,5 milijuna eura, nastala prekidom radova
zbog ratnih događanja,
te se ponovno vratila na
libijsko tržište.
Postoje informacije da
je i jedna tvrtka iz srpskog
entiteta Federacije BiH
uspjela naplatiti dug. Inače, ukupna potraživanja
kompanija iz BiH u Libiji
procjenjuju se na 110 milijuna eura. U Libiji je ostalo
opreme bosanskohercegovačkih kompanija u vrijednosti 15,2 milijuna eura,
materijala za 8,4 milijuna
eura, a zaduženost kod banaka, povezana s poslovima u toj zemlji, iznosi 7,7
milijuna eura. Za sada je u
Libiji samo Energoinvest
nastavio raditi na ranije
dobivenim poslovima, ali i
na nekim novima. Iz kompanije napominju kako u
Libiji sada, iz sigurnosnih
razloga, posluju isključivo
s lokalnom radnom snagom. (Z.L.)
*vijesti
EP BIH – proizvodnja
struje iznad plana
Elektroprivreda BiH nakon ostvarene dobiti od
šest milijuna konvertibilnih maraka u prvom polugodištu i unatoč izuzetno
lošim hidrološkim prilikama nastavila je u srpnju i
kolovozu s uspješnim poslovanjem te proizvela
više električne energije od
planiranih količina. Proizvodnja struje u srpnju
povećana je za 11,3 posto,
a u kolovozu za 19 posto
u odnosu na plan. EP BiH
za razliku od druge dvije elektroprivrede u BiH,
one u Republici Srpskoj i
EP-a Herceg-Bosne, jedina posluje bez gubitaka.
Obeštećeno 49 tvrtki
podizvođača SCT-a
Sporazumom o nagodbi 49 građevinskih i drugih tvrtki koje su bili podizvođači bankrotiranog
ljubljanskog SCT-a na prvoj dionici sarajevske zaobilaznice Jošanica-Butila, nakon što su se odrekle
zateznih kamata, namirile
su potraživanja od 3,7 milijuna maraka. Pet kompanija koje nisu sudjelovale
u ovoj medijaciji obeštećeno je za 3,1 milijun KM
čime je riješen spor o ukupnom dugovanju SCT‑a
od oko sedam miliju-
na maraka. Novac je osiguran iz bankovnog jamstva SCT-a od oko sedam
milijuna eura. No, čak 54
podizvođača iz BiH ugovor nisu sklopila direktno
sa SCT-om, nego s lokanom tvrtkom-kćeri te slovenske kompanije, osnovanom i registriranom s
osnivačkim kapitalom od
samo 2000 maraka.
Srbija odbila vratiti
6,3 milijuna dolara
BiH kompanijama
Ustavni sud Srbije odbacio je tri žalbe koje je Federacija BiH podnijela na
presude o nepriznavanju
prijeratnih
potraživanja
kompanija namjenske proizvodnje iz BiH za izvoz
naoružanja i vojne opreme u vrijednosti oko 6,3
milijuna dolara. Ovu vijest prenose mediji u Sarajevu na osnovi informacija dobivenih u Direkciji za
pasivnu podbilancu FBiH.
Kako im je priopćeno, Federacija BiH neće odustati
od ovih sredstava i potraživanja najavljuju pred međunarodnom arbitražom.
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
trebao bi iznositi novi stand-by aranžman s MMF-om
Bosna i Hercegovina: Recesija opet kuca na vrata
MMF kao prva pomoć
Ekonomski stručnjaci tvrde da BiH nije prezadužena, ali ne voljom svojih vlasti,
nego međunarodnih financijera koji joj pozajmljuju samo onoliko novca koliko
može vratiti
Zdravko Latal
[email protected]
S
amo 24 sata prije
zadanog roka parlamenti dvaju entiteta u Bosni i Hercegovini usvojili su rebalanse
proračuna kojim su se obvezali na drastičnu štednju kako bi mogli s Međunarodnim monetarnim
fondom potpisati ugovor
o IV. stand-by aranžmanu
nešto većem od 800 milijuna konvertibilnih maraka. Potkraj rujna MMF će
donijeti konačnu odluku,
ali sve ukazuje na to da
će entitetski budžeti dobiti nužnu financijsku infuziju. U suprotnom, općine, županije i entiteti
našli bi se u bezizlaznoj
situaciji, izjavio je medijima predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda. Iako je
u parlamentarnim raspravama bilo mišljenja da zemlji i nije potrebno novo
zaduženje kod MMF-a,
entitetske vlade su prijedloge obrazložile neophodnim
smanjenjem
fiskalnog deficita i unapređenjem srednjoročne
fiskalne održivosti, jer će
većina novca MMF-a biti
dostupna iduće godine.
Ono što nije javno priopćeno, ali je svima poznato jest to da će se novcem
novog stand-by aranžmana dobrim dijelom osigurati isplata ranije dobivenih kredita od MMF-a.
Svi odahnuli
Nakon usvajanja rebalansa proračuna svi su odahnuli, i aktualna vlast, ali i
oporba, koja je nemilosrdno kritizirala to što su vla-
Rebalansima
proračuna entiteti
u BiH obvezali su
se na drastičnu
štednju
de predložile a parlamenti
usvojili drastičnu štednju
na račun najsiromašnijih ili onih koji su najviše stradali u dugotrajnoj
suši i bezbrojnim požarima, i to dvadesetak dana
prije lokalnih izbora 7. listopada. No, što se moralo
učiniti, učinjeno je. U Federaciji BiH najžešći protivnici rebalansa proračuna bili su poljoprivrednici
jer su im poticaji za 2012.
godinu od 40 milijuna srezani za 10 milijuna KM, i
to u vrijeme kad im je svaka marka nužna kako bi
koliko-toliko sanirali štete od nezapamćene suše,
proljetnih mrazeva, snjegova, a zatim poplava. U
znak upozorenja pred zasjedanje dvaju domova
parlamenta FBiH poljoprivrednici su nakratko
blokirali neke ceste i granične prijelaze, a u tome
su im se pridružili i nezadovoljni poljoprivrednici
srpskog entiteta. Ogorčeni poljoprivrednici rebalansima dvaju budžeta zaprijetili su radikalnijim
mjerama narednih dana.
Na pitanje kojim, odgovoreno je - vidjet ćete. Oporba u Narodnoj skupštini
RS-a oštro je napala aktualnu vlast zbog toga što
je proračun smanjen za 15
milijuna KM, dok su istodobno dotacije crkvi povećane sa 300.000 na pet
milijuna KM, te dok je
nekim (svojim) medijima
vlada RS-a povećala dotaciju na 1,5 milijuna KM te
sredstva za reprezentaciju
vladajućoj strukturi.
Golem uvoz hrane
Je li novo zaduživanje
kod MMF-a bilo neophodno i je li se tim činom
zemlja svrstala u društvo
prezaduženih? Na ova pitanja ekonomski stručnjaci tvrde da BiH nije prezadužena, ali ne voljom
svojih vlasti, nego međunarodnih financijera koji
joj pozajmljuju samo onoliko novca koliko može
vratiti.
Još jedno pitanje postavljalo se uoči rasprave
o rebalansima, a to je je li
se recesija vratila u BiH te
je li povratak recesije bio
još jedan - možda najozbiljniji - razlog za traženje pomoći MMF-a. Guverner Centralne banke
BiH Kemal Kozarić
smatra kako je zemlja na
putu prema novoj recesiji,
ali i da će se točna ocjena moći dati nakon trećeg
kvartala, dakle nakon rujna. “Ako se nastave dosadašnji negativni trendovi,
mi smo u recesiji”, rekao
je Kozarić. Naime, trebaju proći dva kvartalna razdoblja s negativnim trendovima i onda će biti i
službeno potvrđeno da je
BiH u recesiji. Na odgovor se neće morati dugo
čekati. Zbog suše, požara, proljetnih poplava i
drugih nepogoda stanje u
poljoprivredi je katastrofalno. Kako bi se stanovništvo prehranilo, a BiH i
u najpovoljnijim uvjetima
nije mogla vlastitom proizvodnjom prehraniti stanovništvo, ove godine će
se na uvoz hrane utrošiti dvije milijarde KM. Industrijska proizvodnja zaredom bilježi negativne
trendove, u sedam mjeseci za minus 6,5 posto.
Izvoz iz mjeseca u mjesec
pada, a trgovinska razmjena s inozemstvom bilježi
sve veći debalans koji je
za sedam mjeseci dosegao
4,1 milijardu KM.
23
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
Sredinom sljedeće godine moramo odjednom platiti dvije milijarde eura dugova
i kamata. To će biti nemoguće ako na jesen ne prihvatimo nužne mjere.
*vijesti
Janez Janša, slovenski premijer (Die Presse)
KRIZA U SLOVENIJI
Visoka cijena rušenja
Boruta Pahora
Ključne reformske promjene zbog kojih je pao Borut Pahor, nova vlada Janeza Janše danas nudi
sadržajno u obliku zbog kojeg bi ih se moglo proglasiti plagijatorima. U novim rješenjima nema ništa
novo, a troškovi odgođenih reformi na godišnjoj razini premašuju vrijednost jedan posto BDP-a
ki potez. Progovorio je o
posljedicama koje će uslijediti u slučaju da ne uspije
ugradnja fiskalnog pravila
u ustav. U listopadu, rekao
je Janša, Slovenija neće
moći ispunjavati svoje financijske obveze. “Sredinom sljedeće godine moramo odjednom platiti dvije
milijarde eura dugova i kamata. To će biti nemoguće
ako na jesen ne prihvatimo nužne mjere”, prenosi
njegove riječi Die Presse.
Izjavu koja je bila namijenjena discipliniranju domaće javnosti prenijela
je većina svjetskih glasila
kao “nailazak još jednog
EU pacijenta”.
Franjo Kiseljak
[email protected]
S
ve što prolazi vlada Janeza Janše
zbog politikantskog štetovanja prethodnoj vladi Boruta Pahora,
moglo bi se dogoditi i hrvatskoj političkoj oporbi
koja u osam mjeseci pariranja aktualnoj vlasti nije
izrekla niti jedno stajalište kojim bi pokazala da
realno promišlja o teškom
stanju u Hrvatskoj te da je
sposobna ponuditi alternativna rješenja za barem
dio onog stanja kojim nije
zadovoljna. Okosnica slovenske vlade u prvom Janšinom mandatu – Slovenska demokratska stranka
i njeni koalicijski sateliti
– osim što su 2011. godine minirali prijeko potrebnu mirovinsku reformu,
povukli su i ručnu kočnicu u preslagivanju radnog zakonodavstva. Nisu
to učinili zato da bi zaštitili umirovljenike i radnike. Mirovinska reforma i
radno zakonodavstvo došli su Janši kao naručen alat
za završno potkopavanje
Boruta Pahora koji je i pao
prije nego što je započeo
četvrtu godinu mandata.
Pad ugleda
na svjetskom
financijskom tržištu
Ključne reformske promjene zbog kojih je pao
Borut Pahor, nova vlada
Janeza Janše danas nudi
sadržajno u obliku zbog
kojeg bi se aktualnog premijera i ključne reformske
ministre moglo proglasiti plagijatorima. U novim rješenjima nema ništa
novo. Nije ni moglo biti
novotarija, pogotovo takvih koje bi se dopale javnosti. Demografsku sliku
prekrivaju sve tamniji tonovi. Sve je manje onih
koji rade, a sve više umirovljenika. Samo lanjski
neuspjeli pokušaj mirovinske reforme stvorio je
15.000 novih umirovljenika. Ljudi racionalno prosuđuju. Prilike se pogoršavaju – bježi u mirovinu!
Politička opsada prethodne vlade bila je za Sloveniju vrlo skupa operacija.
Z a m j e na loše, prema
općem uvjerenju, još gorom vladom, zaljuljala je
politički kredibilitet Slovenije, još više njen ugled
na svjetskom financijskom
tržištu. Vodeći ekonomisti
već su izračunali da oportunitetni troškovi odgođene reforme premašuju
jedan posto BDP-a na godišnjoj razini. Sve je gore
nego što je bilo, pa Janez
Janša žuri provesti refor-
me i to one zbog kojih su njegovi stranački
prvoborci lani dizali birače na referendumsku pobunu.
Majstor za dramske
zaplete
Janša kao majstor za
dramske zaplete svu političku pozornost trenutačno nastoji preusmjeriti
na uvođenje zlatnog fiskalnog pravila u slovenski ustav. U tom pokušaju
izveo je i riskantan politič-
Socijalno partnerstvo: u potrazi za izgubljenom kredibilnošću
U pregovore o nužnim reformama socijalni partneri ulaze s problematičnom legitimnošću. Politička elita, naime, prokockala je ugled nepotrebnom ideologizacijom društva,
a prije svega nesposobnošću u provedbi nužnih ekonomskih mjera. Velike poslodavce
izravno se optužuje da su se pokazali nesposobnim upravljačima i lošim vlasnicima kapitala. Više nego razvoj zanimala su ih tajkunska preuzimanja, financijske malverzacije te isisavanje poduzeća. Zabrinjavajuće je dug popis poduzeća koja su uništavala radništvo neplaćanjem doprinosa i plaća, a državu utajom i neplaćanjem poreza. S takvim
imidžem teško će poslodavci zahtijevati veću liberalizaciju socijale i sustava zapošljavanja. Povjerenje javnosti dijelom su prokockali i sindikati. Nepristrani promatrači uvjereni su da su sindikati otišli predaleko s referendumima čime su državu nasukali na sprud
operativne nesposobnosti. Osim toga pokazali su i sklonost trgovanju ispod stola na štetu društvenih skupina iz tuđe interesne sfere. To su svakako loša polazišta za povratak
izgubljene kredibilnosti.
Samo lanjski
neuspjeli pokušaj
mirovinske reforme
stvorio je 15.000
novih umirovljenika
Oporbena stranka PS
Zorana Jankovića odmah
je zatražila parlamentarnu raspravu o nepromišljenim i štetnim izjavama premijera Janše. Je li
Janša preuzeo ulogu gromobrana da bijes građana ne bi treskao u vladajući SDS i njegovo
kompromitirajuće rušenje reformi i to onih koje
sada treba provesti u još
težim okolnostima i s
još drastičnijim rješenjima – pokazat će izvanredna sjednica parlamenta. Mali su izgledi da to
bude produbljena rasprava o krizi, gospodarstvu
i javnim financijama.
Umjesto toga realno valja očekivati još jedno
hvatanje za guše.
Pet godina zatvora
privatizantu Merkura
Prva zatvorska kazna za
makinacije unutar menadžerskog preuzimanja
tvrtki presuđena je Binetu Kordežu, uglednom privredniku kojeg je cehovsko udruženje Manager
svojedobno proglasilo direktorom godine u Sloveniji. Okružni sud u Ljubljani osudio je bivšeg
direktora kranjskog Merkura na pet godina zatvora
i oduzimanje protupravno
stečene koristi od dva milijuna eura. Kordež nije osuđen zbog tajkunizacije. Pao
je kasnije s financijskog
“ringlšpila” što ga je zavrtio kada zbog krize nije
više mogao vraćati kredite
pa se domislio preprodaji
robne kuće Primskovo tvrtki Merfin preko koje je išlo
cijelo preuzimanje. Merfin
je odmah robnu kuću prodao tvrtki Kongrad Igem u
Koruškoj, a ona je “vratila dijete materi” u Kranj po
cijeni koja je za devet milijuna eura premašila početnu transakcijsku cijenu.
Analizom e-pošte kriminalisti su dokazali da je preprodajna vrtnja bila Kordeževa zamisao.
Nastavak stečajeva
U prvih osam mjeseci u
stečaju je završilo 369
slovenskih tvrtki i 51 samostalni poduzetnik. Svi
zajedno krajem prošle go-
dine imali su obveza u visini od 1,6 milijardi eura.
I ove godine nastavlja se
serija stečajeva u građevinarstvu. Nestali su Primorje, Kraški zidar, Gramiz iz
Kočevja i GP Bežigrad. U
stečajnoj povorci našle su
se i brojne tvrtke iz djelatnosti prerade drva i industrije namještaja. Primorje iz Ajdovščine povuklo
je u stečajni ponor i mjesnog istoimenog nogometnog prvoligaša. Nestao
je i škofjeloški rukometni klub Merkur. Njega je
ostavio na cjedilu dugogodišnji mecena istog imena.
24 STIL
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
( 1899.
objavljen “Bludilišni pravilnik”
U turizmu više novih
djelatnika
U Hrvatskoj je u sedam
ovogodišnjih mjeseci u turizmu registrirano 14.700
novozaposlenih djelatnika
što je 10 posto više nego u
istom lanjskom razdoblju.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) te su osobe činile gotovo 57 posto
udjela u ukupnom broju
novozaposlenih u našoj
zemlji. Broj zaposlenih
sezonskih djelatnika u turističkom sektoru u sedam
mjeseci ove godine iznosio je 10.400 osoba ili 11
posto više nego 2011.
Istra, Dubrovnik i
otoci najzanimljiviji
turistima
Turistička tvrtka Uniline
ove je godine najveći broj
aranžmana za ljetni odmor u Hrvatskoj prodala
na tržištima Austrije, Slovenije, Njemačke, zemalja Beneluksa, Italije i naše
zemlje. Najpopularnije destinacije za odmor bile su
Poreč, Rab, Mali Lošinj,
Dubrovnik i Umag. Promatrajući prema pojedinim tržištima, Talijani su
za odmor najradije birali Poreč, Umag i Mali Lošinj i to, u prosjeku, najviše u hotelima s dvije ili
tri zvjezdice ili turističkim
naseljima s tri zvjezdice.
Turisti su u hrvatskim ljetovalištima u prosjeku boravili sedam dana.
Festival soli u Ninu
Prvi Festival soli održan
je proteklog tjedna u Ninu
u organizaciji Solane Nin.
Posjetiteljima je pružen
jedinstven doživljaj noćne berbe soli, a u sklopu
Festivala održane su kulinarske i radionice prirodne kozmetike.
( 46 bludnica
registrirano u Zagrebu 1907. godine
Razvitak selektivnih oblika turističke ponude: Puteni put Zagreba
Nova turistička ponuda: slatke
tajne zagrebačkih bordela
Tematsku turu vodi kostimirana glumica Petra Težak, koja kao zanosna prostitutka Margarita
iz nekih davnih vremena vodi goste nekadašnjim putevima čulnih užitaka
Sanja Plješa
[email protected]
Bez iskaznice – nema bludničenja!
Z
Prvo javno bludilište u Zagrebu je, inspirirana velikom
posjećenošću gradskih kupališta, otvorila poduzetna
Roža Aranjoš. Ona i njezin suprug Vilim otkupili su dotrajalu Petrovu kupelj i tu otvorili prvo zagrebačko bludilište. Vlasnica “koncesije za ženske poslove”, madame
Aranjoš bila je jedna od desetak vlasnika otmjenih bludilišta u centru grada. “Najstariji zanat” dodatno je uređen
nakon što je gradonačelnik 1899. dao objaviti i tzv. Bludilišni pravilnik, po kojemu se, kroz čak 31 članak, točno
određivalo tko u bludilištu smije raditi.
Sačuvani su podaci o tome da je u Zagrebu 1907. godine bilo registrirano 46 bludnica. Svaka od njih morala je
imati iskaznicu s fotografijom, a imale su i obvezu otići
jednom mjesečno na liječnički pregled. One pak koje su
se tim poslom bavile bez registriranog obrta i iskaznice,
bivale bi uhićene i protjerane iz grada.
agrepčani i njihovi gosti od ovoga
se mjeseca mogu
upoznati s jednim sasvim
drukčijim Zagrebom. Turistička agencija Zdenac
života u suradnji s Kazališnom družinom Don
Hihot osmislila je Puteni put Zagreba, zabavno-turistički program uz
tematski razgled grada.
Program će se održavati
petkom tijekom cijele godine, osim u slučaju kiše
Turističke zajednice
rade programe,
ali često u njih ne
uključuju turističke
agencije, kaže
Kotrulja
ili većeg snijega. Mjesto
okupljanja zainteresiranih
posjetitelja je ispred trgovine Varteks na Trgu bana
Jelačića.
“Ideja za takav program došla je sasvim slučajno. Čula sam da je
jedna studentica na veleučilištu Vern napisala seminar na temu ‘Puteni
Zagreb’ i to me zaintrigiralo te sam počela istraživati nepoznatu stranu
našega grada. Ubrzo je
zagrebačka Turistička zajednica objavila natječaj
za prijavu kulturno-turističkih programa, pa sam
prijavila svoj idejni projekt. Oni su ga prihvatili,
što me pomalo iznenadilo
zbog tematike, ali ujedno
i dalo poticaj da nastavim
daljnji rad na usavršava-
nju te tematske ture”, rekla je Tatjana Kotrulja,
direktorica Zdenca života.
Tematski programi
postaju trend
Tematsku turu vodi kostimirana glumica Petra Težak, koja kao zanosna prostitutka Margarita
vodi goste nekadašnjim
putevima čulnih užitaka. Ona oživljava skrivene trenutke i događaje,
prepričavajući doživljaje s kraja 19. i početka
20. stoljeća. Posjetitelje
mami sočnim tračevima
iz života noćnih dama.
Tura Puteni put Zagreba
namijenjena je starijima
od 16 godina.
Takvi posebni, neobični tematski programi polako postaju trend u Hrvatskoj i Europi, a zagrebačka
Turistička zajednica intenzivnije djeluje na osmišljavanju takvih programa u
suradnji s turističkim agencijama. Turistička agencija
Zdenac života prati svjetske trendove u turističkoj
ponudi, ali im još uvijek
nedostaju partneri za javno-privatno partnerstvo u
stvaranju takve ponude.
“Turističke zajednice
rade programe, ali često u
njih ne uključuju turističke agencije. S druge strane, zagrebačka Turistička
zajednica dobro surađuje s
nama i zadovoljni smo takvim partnerstvom”, istaknula je Tatjana Kotrulja.
Kao dobar primjer suradnje agencija i turističkih
zajednica navela je grad
Kopenhagen.
Visa istraživanje o navikama turista
Dnevna turistička potrošnja na lanjskoj razini
Tvrtka Visa i ove je godine provela godišnje
istraživanje o navikama turista i turističkim
trendovima u Hrvatskoj. Istraživanje je tijekom kolovoza provedeno
u Zagrebu, Zadru, Splitu i Dubrovniku, a obuhvaćeno je 200 ispitanika u dobi između 19 i 55+
godina. Od ukupnog broja ispitanika 93 posto njih
za ovogodišnji ljetni od-
mor štedjelo je do godinu
dana. Iako su turisti morali dulje vrijeme štedjeti
za godišnji odmor, dnevna potrošnja je ipak ostala na razini prošle godine.
Tako je 40 posto ispitanika potrošilo isti iznos kao
i lani, a 27 posto njih planiralo je potrošiti i više
nego 2011. Istraživanje je
pokazalo i da žene i osobe
mlađe od 30 godina troše manje od ostalih. Ve-
ćina ispitanika Hrvatsku
ne smatra skupljom u odnosu na druge mediteranske zemlje. Plaćanje platnim karticama za hranu i
zabavu u ovoj je godini
blago poraslo u odnosu na
lani. Polovina stranih posjetitelja u našu je zemlju
došla zrakoplovom. Zanimljiva je i činjenica da
je trećina ispitanika odlučila posjetiti Hrvatsku na
temelju preporuke člana
obitelji ili prijatelja. Istraživanje je pokazalo kako
čak 71 posto turista u našu
zemlju dolazi u vlastitom
aranžmanu, dok ih 23 posto dolazi preko turistič-
kih agencija. Od ukupnog
broja ispitanih inozemnih
turista, njih 29 posto naglasilo je kako na odmoru u Hrvatskoj ostaju do
tri tjedna. Zanimljivo je i
kako je čak polovina inozemnih turista hrvatsku
shopping ponudu ocijenila dobrom, trećina ponudu
smatra prosječnom, a 10
posto turista smatra da je
shopping ponuda u Hrvatskoj siromašna. (S.P.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
“ U svijetu se koriste slični proizvodi, što na regionalnoj, što na nacionalnoj
razini. Dakle, ovo sigurno ima izvozni potencijal.”
Branka Lasić, direktorica Sektora zdravstva u tvrtki IN2
e-Naručivanje
Brže i bez papira
Aplikaciju je za Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izradila najveća
hrvatska softverska tvrtka IN2
Boris Odorčić
[email protected]
P
rocedura prijave
pacijenata na specijalističke i dijagnostičke preglede odnedavno je znatno olakšana
zahvaljujući projektu eNaručivanje.
Riječ je, naime, o sustavu koji je za Ministarstvo
zdravlja i
Hrvatski
zavod
z a
zdravstveno osiguranje
izradila najveća hrvatska softverska tvrtka IN2
i koji liječnicima u primarnoj zaštiti omogućuje prijavu pacijenata na postupke u
bolnicama putem
računala.
Projekt e-Naručivanje
nadovezuje se na nedavno pokrenuti IN2 sustav
e-Liste
čekanja. Liječnik
u dogovoru
s pacijentom može
izabrati
pregled u
onoj bol-
nici u kojoj je čekanje
najkraće, što se može doznati upravo usporedbom
listi čekanja. Valja naglasiti kako sustav onemogućuje istovremenu prijavu
pacijenta u više bolnica,
čime se sprečava umjetno
povećanje listi.
Tek poneki prigovor
Aplikacija e-Naručivanje trenutačno povezuje sve ordinacije
primarne zaštite u Hrvatskoj s četiri bolnice u Ličko-senjskoj i
Karlovačkoj županiji. Sustav bi u cijeloj Hrvatskoj trebao u potpunosti
proraditi do 15.
studenoga dinamikom koju određuje Ministarstvo zdravlja i
HZZO.
Branka Lasić, direktorica Sektora zdravstva
u tvrtki IN2, kaže kako je
ukupno ulaganje u razvoj
aplikacije poslovna tajna,
no ističe da su prve reakcije pacijenata i bolnica
vrlo pozitivne. Aplikacija
im donosi značajnu uštedu vremena, a to su potvrdili i liječnici obiteljske
medicine, zanemari li se
poneki prigovor oko dodatnog administrativnog
posla i vremena potrošenog na razgovor s pacijentom o izboru bolnice.
Branka Lasić dodaje i da
je iznenađena odazivom u
dvije spomenute županije,
gdje je više od 80 posto liječnika obiteljske medicine počelo koristiti sustav.
“E-Liste i e-Naručivanje trenutačno se provode kao pilot-projekti, do
kraja godine će se uključi-
ti sve bolnice, a broj obuhvaćenih medicinskih postupaka 2013. godine će
se povećati na oko 2000.
Planira se nadogradnja
projekta povezivanjem s
e-Uputnicama, a razmi-
Liječnik u dogovoru
s pacijentom
izabire pregled u
onoj bolnici gdje je
čekanje najkraće
šlja se i o nadogradnji komunikacije s pacijentima
u vidu slanja raznih obavijesti vezanih uz pregled.
U svijetu se koriste slični proizvodi, što na regionalnoj, što na nacionalnoj
razini. Dakle, ovo sigurno ima izvozni potencijal”, zaključuje Branka
Lasić.
Šesta Combis konferencija
Promjene kucaju na vrata
Primjetna je nezaustavljiva integracija i prodiranje ICT-a u sve druge
tehnologije, industrije i gospodarske grane
Boris Odorčić
[email protected]
Računalstvo u oblaku, o kojem se prije desetak godina govorilo
s nevjericom, zauzima
sve značajnije mjesto
u području informacijsko-komunikacijskih
tehnologija. “Do kraja
desetljeća gotovo 50 posto IT usluga koje će koristiti privatni i javni sektor bit će isporučene kroz
računalni oblak”, istaknuo
je Boris Bauk, direktor
tvrtke Hewlett-Packard
Hrvatska, na šestoj Com-
bis konferenciji Vizija.
Budućnost. Tehnologija.,
koja se održala prošlog
Tko bolje i na
vrijeme shvati
nadolazeće
promjene i prilagodi
im se, ima veće
šanse za uspjeh
tjedna u Opatiji. “Potencijal pristupanja uslugama
s bilo kojeg mjesta otvara
bezgranične mogućnosti”,
dodao je Bauk na tom tradicionalnom regionalnom
okupljanju ICT stručnjaka
koje organizira sistem integrator Combis. Cilj ovogodišnje konferencije je
ukazati na potrebu prilagođavanja poslovanja nadolazećim tehnološkim
trendovima.
Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, naglasio je kako je
primjetna
nezaustavljiva integracija i prodiranje
ICT-a u medicinu, biologiju, genetiku, poljoprivredu, prehrambenu industriju, školstvo, zdravstvo,
energetiku, ali i u svakodnevni život. “To znači da
će doći do promjene svijeta kakvog poznajemo.
Tko bolje i na vrijeme
shvati nadolazeće promjene i prilagodi im se, ima
veće šanse za uspjeh”, napomenuo je prvi čovjek
Combisa.
Povećanje podataka
Međutim, Irena Jolić Šimović, glavna operativna direktorica za poslovne korisnike i članica
Uprave Hrvatskog Telekoma, partnera Combis konferencije, dodala
je kako tvrtke trenutačno
posluju u tržišnom okru-
ženju u kojem nema rasta,
investicija i sluha za inovaciju. U takvim okolnostima postoji opasnost da
se prepuste iščekivanju.
“Unatoč tomu, ovo vrijeme potrebno je iskoristiti kako bismo se još bolje
pripremili za budućnost”,
kazala je ona.
Uz rast korištenja
tehnologija u oblaku,
sve češćeg ispreplitanja
privatnog i poslovnog korištenja računala te potrebe za snažnijom zaštitom
mrežnog prometa od neželjenih napada, u porastu
je i broj podataka.
Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, pozivajući se na
Gartnerovo istraživanje,
naglasio je kako se obujam informacija povećava za minimalno 59 posto godišnje. “Predviđa se
da će do 2015. godine količina globalnih podataka
narasti na čak 6000 egzabajta”, istaknuo je Vidaković.
26 PST!
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
Knjige: Proizvodnja neprijatelja, Pierre Conesa, TIM press
KNJIGOMETAR Osigurana nabava
sirovina
Pripremila:
Vesna Antonić
T. C. Boyle
América
Fraktura
Delaney Mossbacher jednog dana automobilom udari Cándida Rincóna, ilegalnog meksičkog imigranta koji se sa
svojom sedamnaestogodišnjom trudnom ženom Américom skriva u kanjonu. Premda se isprva čini da je Delaney,
osim što ga muči grižnja savjesti, problem riješio isplativši
Cándidu 20 dolara kao naknadu za pretrpljenu bol, budućnost će njihove sudbine ispreplesti na razne neočekivane
načine.
Karin Slaughter
Triptih
Znanje
Michael Ormewood, policajac iz Atlante, suočio se s jednim od najbrutalnijih ubojstava u karijeri: Aleesha Monroe
pronađena je strahovito unakažena tijela. Uskoro postaje
jasno da je to tek posljednji u seriji sličnih napada, atlantska policija u pomoć poziva GBI, a Michael mora surađivati
s agentom Willom Trentom iz Jedinice za privođenje zločinaca. Čini se da je tajanstvenost koja obavija smrt Aleeshe Monroe neraskidivo povezana s prošlošću koja ne želi
ostati zakopana...
Suzy Welch
10-10-10
Mozaik knjiga
Kod kuće, na poslu i u privatnim odnosima odluke donosimo na brzinu ili iz pogrešnih razloga i često se brinemo
jesmo li ispravno odlučili. Proces 10-10-10 je jednostavno
i učinkovito sredstvo koje će vam pomoći promisliti svaku odluku, veliku ili malu. Taj je proces posebno učinkovit
kad ste rastrgani između dvije opcije i omogućuje vam da
sagledate što bi svaka od njih mogla značiti u trenutačnoj,
srednjoročnoj i dalekoj budućnosti.
Jill Mansell
Sve je u traču
Školska knjiga
Tek prekinuvši dugu, razočaravajuću vezu, Tilly Cole daje
otkaz i seli se iz Londona u gradić Roxborough. Ondje ubrzo
otkriva novu okolinu punu tračeva, spletki i suparništva, a
sve zbog Jacka Lucasa, najpoželjnijeg muškarca u gradu.
Tilly ne želi postati jedna od njih, no potpuno je iznenade
njezine reakcije na Jacka. On je neodoljiv... i Tilly mu se
sviđa. Ali njega prati loš glas, a ona ne namjerava postati
samo još jedan njegov trofej...
Lizzie Ribbons
Moja krsna Biblija
Verbum
Ova ilustrirana Biblija sadrži jednostavno i privlačno
ispričane najvažnije biblijske priče, odabrane molitve te
prostor za bilježenje detalja o krštenju i djetetovoj prvoj
godini života. U knjizi je sabrana 61 biblijska priča te molitve zahvaljivanja, molitve prije spavanja, kao i blagoslovi.
Namijenjena djeci rane dobi, ova će Biblija biti zanimljiva i
korisna svima koji s djecom rade i koji ih u ranoj dobi uvode
u temelje vjerske stvarnosti i biblijsku povijest.
Autor analizira brojna svjetska krizna žarišta u kojima umiješane
strane, manje ili više vješto, nalaze razloge za pokretanje ratova i
nametanje svojih interesa
P
roizvodnja
neprijatelja bit će i
u narednim desetljećima značajan proizvodni sektor, stoji u zaključku ove knjige. Pod
podnaslovom Kako ubijati mirne savjesti Pierre
Conesa analizira brojna
svjetska krizna žarišta u
kojima umiješane strane,
manje ili više vješto, nalaze razloge za pokretanje
ratova i nametanje svojih interesa. Iako se često
vode pod parolom zaštite
imovine i ljudi, ti se sukobi pretvaraju u velika poprišta uništavanja ljudi i
materijalnih bogatstava.
Pretvaranje protivnika u
“crnog vraga” uspijeva i
dalje unatoč napretku civilizacije, kulture i komunikacija. Velike skupine
ljudi spremno sudjeluju,
a ulaže se i golem novac
koji utječe i na svjetske
gospodarske tokove.
Iako u tome prednjače diktature i autoritarni
politički sustavi, Conesa ukazuje da ni demokracije nisu
imune. Ma koliko bile stabilne državne institucije, teško
se mogu zaobići brojne neformalne lobističke i strategijske
skupine koje, primjerice, u SAD-u
snažno utječu na
glavne
političke pravce. Vojno-obavještajnom
sektoru nije bilo
lako izaći iz jednostavnih mode-
la hladnog rata, kad je desetljećima postojao jasan
protivnik. “Učinit ćemo
vam najgoru uslugu, lišit ćemo vas neprijatelja”,
rekao je Amerikancima
1989. godine Aleksej Arbatov, diplomatski savjetnik Mihaila Gorbačova.
“Tržišta tjeskobe”
Zapadna društva spadaju među najsigurnije teritorije na svijetu, a opet
stalno razvijaju “tržište
tjeskobe”, koje vodi do
dramatiziranja i pretjerana uvećavanja rizika. Vrhunci kolektivne zabrinutosti množe se u različitim
sektorima: od ptičje gripe
preko islamizma do kompjuterskih virusa. Stanovnici potom traže od državnih vlasti zaštitu od
“nepredvidljivog”, a analitičari, obavještajci pa i
mediji daju svoj doprinos
u definiranju neprijatelja.
U građanskim ratovima,
sporovima oko granica,
u viševjerskim i ideološki podijeljenim društvima, proizvodnja neprijatelja još je lakši zadatak.
U knjizi ima mnogo upućenih opisa takvih situacija u Aziji, Africi i Bliskom istoku.
Kako pronaći izlaz iz
začaranog kruga? Conesa
primijećuje kako i Europska unija, kao projekt bez
izrazitog neprijatelja, ima
teškoća u definiranju svog
koncepta obrane. Neke
zemlje politiku definiraju
u odnosu na Washington u
okviru NATO-a, neke članice su neutralne, a neke
smatraju da misija NATO-a mora biti sustavno
i geografski ograničena.
Zbog toga su izbijale svađe povodom intervencija u Iraku ili Libiji. Conesa smatra ipak da primjer
EU-a daje mnogo elemenata za tvrdnju da je nasuprot proizvodnji, moguća i “dekonstrukcija”
neprijatelja. Tradicionalni
suparnici poput
Francuske i Njemačke pronašli su modele za
umirivanje dugogodišnjih sukoba. Međunarodna
suđenja za ratne
zločine, projekti
isprika i izmirenja
dugogodišnjih neprijatelja, polaganje oružja i odustanak od nasilja
(IRA, ETA) također mogu dati svoj
doprinos. No za
proizvodnju neprijatelja svuda se još
uvijek nađe mnogo
sirovina. (I.V.)
O autoru
Pierre Conesa profesor je povijesti i bivši student Ecole de nationale d’Administration, fakulteta na kojem se obrazuju visoki francuski državni dužnosnici. Bio je zamjenik ministra
obrane, zamjenik upravitelja povjerenstva za strateške poslove u Ministarstvu obrane te
suradnik istraživač u Agenciji za međunarodna politička i vojna pitanja. Smatraju ga vrsnim
poznavateljem francuske i svjetske vojne i političke povijesti. Među knjigama koje je objavio naznačajnije su Guide du Paradis (Vodič za raj, 2004.) i Mecanique du chaos (Mehanika kaosa, 2007.). Proizvodnja neprijatelja prvo je Conesino djelo objavljeno u Hrvatskoj.
27
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Montažne kuće
Prodaju se autosaloni,
pješčara, voćnjaci...
Poslovni prostor - salon automobila, ukupne površine 2280 četvornih metara, Buići 12A,
Poreč, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 3.015.420 kuna. Dražba se održava 18. rujna u
10.45 sati na Općinskom
sudu u Poreču, Turistička
2, sudnica broj 7. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci
mogu sudjelovati osobe
koje su najkasnije na dan
ročišta dale osiguranje u
iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine, uplatom
na račun Općinskog suda
u Poreču broj 23900011300002432, s pozivom
na broj 06-509-12, a kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti
sucu prije dražbe. Dodatni
podaci o nekretnini dostupni su na www.unlimitedporec.com.
Zgrada, ukupne površine 477 četvornih metara,
Lučka b.b., Komin, Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti dva milijuna
kuna. Dražba se održava
20. rujna u 9.40 sati na Trgovačkom sudu u Splitu,
Stalna služba u Dubrovniku, Ante Starčevića 23,
sudnica 2. Prodaje se po
načelu viđeno-kupljeno,
što isključuje naknadne
prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Dodatne informacije je moguće dobiti
kod stečajnog upravitelja
na broj 091/5164 792, od 9
do 13 sati, svaki radni dan.
Autosalon i servisnoskladišni prostor, ukupne površine 4400 četvornih metara, Radnička cesta
20, Zagreb, procijenjene vrijednosti 32 milijuna
kuna. Dražba se održava
20. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 84/
II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se
ne može prodati ispod navedene cijene. Jamčevina
iznosi 10 posto utvrđene
vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim
upraviteljem na telefon
098/311 312.
Voćnjaci, ukupne površine 12.677 četvornih metara, Suza, Kneževi Vinogradi, Osječko-baranjska
županija,
procijenjene
vrijednosti 57.046 kuna.
Dražba se održava 21. rujna u 9 sati na Općinskom
sudu u Belom Manastiru, soba broj 3. Nekretnine
su suvlasništvo ovršenika,
svakog u omjeru 50:50.
Nekretnine se ne mogu
prodati ispod dvije trećine
utvrđene vrijednosti. Kao
kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije
na dan ročišta dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine,
uplatile je na blagajni Općinskog suda u Belom Manastiru ili na račun Suda
broj 2390001-1300000937
s naznakom “jamčevina u
predmetu br. Ovr-87/11”.
Pješčara za iskop pijeska, bez koncesije, Terezino Polje, Lukač, Virovitičko-podravska županija,
procijenjene vrijednosti
694.183,39 kuna. Dražba se održava 24. rujna u
10.30 sati na Trgovačkom
sudu u Zagrebu. Prodaje se
po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca.
Jamčevina iznosi 10 posto
utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz
prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/311 312.
Proizvodni pogon mljekare, ukupne površine
10.257 četvornih metara, Matije Gupca 52, Staro
Petrovo Selo, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 600.000
kuna. Dražba se održava
24. rujna u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku,
Stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede
13/III., Sudnica broj 89/
III. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina
iznosi 10 posto utvrđene
vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim
upraviteljem na telefon
098/263 734.
Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 314
četvornih metara, Đurđenovac, Osječko-baranjska
županija, procijenjene vrijednosti 519.307,79 kuna.
Dražba se održava 25. rujna u 9 sati na Trgovačkom
sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba 40/II. Prodaje se
po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca.
Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti,
a uplaćuje se najkasnije
do 21. rujna. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim
upraviteljem na telefon
091/5372 757.
BK Housing, Glinianka,
Poljska, www.bkhousing.
pl. Tvrtka je proizvođač
mobilnih i modularnih
kuća. Grade i ljetnikovce, jeftine socijalne građevine, bave se nadogradnjom te izgradnjom javnih
i prosvjetnih objekata
(dječji vrtići, uredi, hoteli...). Zainteresirani su za
suradnju s osobama i tvrtkama koje su specijalizirane za distribuciju objekata toga tipa. Kontakt:
Ewa Brolska, [email protected], +48 22 7899542.
Proizvodi za građevinarstvo
ITS-KEM podovi, Zagreb,
www.its-kem.hr. Tvrtka
prodaje epoksidne i poliuretanske podove i premaze za beton, epoksidne
i poliuretanske mortove i
mase za izravnavanje betona. Nudi dvokomponentna ljepila i mase za zalijevanje elektronike. Nudi
i ugradnju industrijskih i
dekorativnih podova, kiselootpornu zaštitu betona,
te ugradnju podova s poliuretanskim i epoksidnim
premazima vlastite proizvodnje. Kontakt: Silvije Štetić, [email protected], +385 1 3498592,
+385 98 278568.
Zastupstvo
BASF Construction Chemicals Belgium, Ham,
Belgija, www.thoro.com.
Tvrtka traži lokalne distributere koji su zainteresirani za distribuciju tvrtkinog Thoro brenda u
Hrvatskoj. Thoro je brend
za visokospecijalizirane
proizvode za građevinarstvo koji služe za popravak betonskih struktura,
hidroizolaciju rezervoara, bazena, podruma, zaštitu betonskih i zidarskih
struktura. Tvrtka nudi visokotehničke
razvijene
i provjerene proizvode,
kontakt s korisnicima u
svrhu rješavanja specifičnih građevinskih problema, obuku za distributere,
mogućnost ekskluzivnih
distribucijskih prava na
određenom području, prisustvo na internet stranici
tvrtke (www.thoro.com),
specifične promidžbene
aktivnosti. Kontakt: Albert Berenguel, [email protected], +34
93 8620056-5056, +34
609 777152.
Rabljena oprema za
stočarstvo
DAN-BOS, Thisted, Danska. Tvrtka nudi povoljno korištene linije za mužnju mlijeka kapaciteta
od 2x8 do 2x14 jedinica.
Proizvođači SAC, AlfaLaval, Strangko. Također
nudimo različite kapacitete tankova za držanje mlijeka kao i drugu stočarsku
i poljoprivrednu opremu.
Posjetite nas na www.
bosnia.dk ili na engleskom www.secondhandequipment.com. Sva se
ponuđena oprema nalazi u
Danskoj. Kontakt: info@
secondhand-equipment.
com, +45 97926100.
Malkan, Makyna, Istan­
bul, Turska, www.malkan.com.tr. Tvrtka je proizvođač strojeva i aparata
za glačanje. Osnovana je
1971. godine, izvozi u 74
države i traži zastupnike u
Hrvatskoj. Proizvodi: ručna glačala, daske za glačanje, preše za jakne i hlače,
generatore pare, strojeve
za čišćenje mrlja, transfer
tiskarske preše... Kontakt: Fulya Tunali, sales@
malkan.com.tr, +90 212
4779797.
Stolarska rezana građa
GIV Mont, Prelog, www.
giv-mont.hr. Tvrtka nudi
stolarsku rezanu građu:
kavkaski hrast, sibirski
ariš, sibirsku jelu, sibirski
bor, neokrajčano, kl.I/II,
svježe ili suho, debljine 25155x160< x 4,6m, veće količine, kontinuirana isporuka. Paritet: FCO skladište
Prelog. Kontakt: Željko
Blažinčić, [email protected], +385 40 646088,
+385 98 626834.
Košulje
Davco, Bukurešt, Rumunjska, www.davco.ro.
Tvrtka je proizvođač košulja za muškarce, žene i
djecu. Klijenti tvrtke su:
Hugo Boss, Pierre Cardin,
Marinelli, River Island,
French Connection, Metro, Selgros, Cora. Kontakt: Angheluta Carmen,
[email protected], +40 21
4136794, +40 723680310.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Autogume
Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade
Republike Hrvatske nabavlja zimske autogume.
Rok dostave ponuda je 3.
listopada.
Oprema za školsku sportsku
dvoranu
Općina Tisno nabavlja
opremu za školsku sportsku dvoranu. Rok dostave
ponuda je 1. listopada.
za mjerenje brzine. Rok
dostave ponuda je 18. listopada.
Ministarstvo unutarnjih
poslova nabavlja uređaje
agencija BiH u Sarajevu
nabavlja printere i računala. Rok dostave ponuda je
24. rujna
Usluge tiskanja
Institut za javne financije nabavlja usluge tiskanja. Rok dostave ponuda
je 25. rujna.
Knjige
Brčko Distrikt nabavlja
knjige za potrebe knjižnice. Rok dostave ponuda je
21. rujna.
Regija
Školski namještaj
Univerzitet u Tuzli nabavlja školski namještaj i ploče. Rok dostave ponuda je
21. rujna.
Uređaji za mjerenje brzine
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Glačala i preše
Printeri i računala
Obavještajno-sigurnosna
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
28 SVIJET FINANCIJA
(6 %
*vijesti
Inflacija ubrzano
raste
Prema posljednjim podacima DZS-a, potrošačke
su cijene u srpnju porasle
za četiri posto na godišnjoj razini, a u odnosu na
lipanj veće su za 3,4 posto. To je najviša stopa rasta od veljače 2009. Rast
cijena očekivano je najviše potaknut višim cijenama energije i prehrane.
Cijene bez energije porasle su, naime, tek 2,3 posto, a isključe li se iz indeksa i cijene prehrane,
rast iznosi svega jedan posto. U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i
druga goriva godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je visokih 13,1
posto. Cijene električne energije porasle su za
22,1 posto, plina 28,6 posto, vode 3,7 posto, kanalizacije sedam posto i tekućih goriva 6,1 posto.
Prehrana je u godinu dana
poskupjela za 5,1 posto,
pri čemu su najviše rasle
cijene voća (16,9 posto) i
povrća (19,3 posto).
Osijek: ulaganje veće
od 100 milijuna
Hrvatske vode i osječko
javno poduzeće Vodovod
uložit će u vodoopskrbu i
odvodnju na tom području više od 100 milijuna
kuna. Radovi bi se trebali
obaviti ove i sljedeće godine. Hrvatske vode osigurat će 90 posto sredstava, a ostatak Grad Osijek
i Vodovod. Dio sredstava
Vodovod je osigurao i u
fondovima EU-a.
RWE se neće
natjecati za Plomin III
Njemačka
energetska
kompanija RWE neće sudjelovati u pretkvalifikacijskom krugu u kojem će
se obaviti uži izbor zainteresiranih za ulazak u strateško partnerstvo za gradnju Plomina III. Kako je
priopćeno, kompanija je
spremna pružiti podršku
projektu u obliku tehničkog know-howa.
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
potonuli depoziti poduzeća
Bankarstvo
Depoziti poduzeća dol
Nastavak trenda pada depozita poduzeća rezultat je snažnih problema s likvidnošću, povećanog broja
temelji na sezonskom priljevu u srpnju, tečajnim kretanjima i pripisu kamata na štednju te u manjoj mjeri
P
odaci središnje
banke za bankovni sustav potkraj
srpnja odražavaju već poznate činjenice o smanjenim dohocima građana,
nelikvidnosti tvrtki i značajnom padu potražnje za
kreditima. Tako se prvi
put od početka krize na
godišnjoj razini bilježi negativna stopa kredita građanima (- dva posto) i poduzećima (- jedan posto),
dok su ukupni krediti na
godišnjoj razini ostvarili rast od tek dva posto (u
usporedbi s krajem 2011.
krediti su stagnirali).
Za objašnjenje tih brojki važno je napomenuti da
je država od svibnja preuzela kredite brodogradilišta što je umanjilo iznos
kredita plasiranih poduzećima te da je potkraj srpnja kuna, na godišnjoj razi-
ni, bila jača za četiri posto
u odnosu prema švicarskom franku što je umanjilo iznos kredita plasiranih građanima. Bez obzira
na to, vidljivo je da kada je
riječ o poduzećima trend
refinanciranja inozemnih
obveza usporava, a novih
ulaganja u uvjetima borbe za opstanak zasad nema
(što će zasigurno potvrditi
i detaljni podaci o BDP-u u
drugome kvartalu), dok se
kod sektora kućanstva racionalno ponašanje u vidu
razduživanja nastavlja, u
skladu s visokom nezaposlenošću (17,6 posto u kolovozu) te padom realnih
dohodaka (neto plaće su
bile realno niže za 1,3 posto na godišnjoj razini u prvih pola godine). Slijedom
toga, poduzeća i građani
zadužuju se uglavnom na
kraće rokove pa se prema
podacima HNB-a potkraj
ožujka udio kratkoročnih
u ukupnim novoodobrenim kreditima (tromjesečni prosjek) popeo nadomak
Udio loših kredita
mogao bi doseći
14,5 do 15 posto,
procjenjuje Ana
Lokin, analitičarka
PBZ-a
80 posto, desetak postotnih
bodova više nego u razdoblju prije krize, a vjerujemo da se i u mjesecima
koji su uslijedili udio zadržao na toj razini, kaže
Ana Lokin, analitičarka
PBZ‑a, dodajući kako će u
situaciji povećanih troškova rezervacija potonje ići u
prilog bankama s obzirom
na uobičajeno više kamate
na kratkoročne plasmane,
a ujedno donekle olakšava upravljanje likvidnošću.
Tripostotni rast
depozita
Ukupni su depoziti potkraj srpnja zabilježili rast
od tri posto na godišnjoj razini (+ jedan posto
u usporedbi s prosincem
2011.), pri čemu su depoziti poduzeća potonuli za
šest posto, a građana porasli za pet posto.
Nastavak trenda pada
depozita poduzeća rezultat je snažnih problema s
Financijska agencija
Nepodmireno 43,85 milij
Od 38.533 blokirane pravne osobe, njih 37.143 su iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke,
društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz tog sektora odnosi se 35,9
P
rema podacima
Financijske agencije poslovni su
subjekti u srpnju dugovali 43,85 milijardi kuna, što
je u odnosu na lipanj smanjenje od 101,8 milijuna
kuna ili 0,2 posto. Zbog
neplaćenih obveza zadnjeg dana srpnja bilo je
blokirano 231.492 građana, što je za 1,6 posto više
nego u lipnju, a ukupno su
dugovali 15,34 milijarde
kuna, što je 510 milijuna
više u odnosu na lipanj.
Od ukupno 73.358
blokiranih poslovnih subjekata, 52,5 posto otpada
na pravne osobe, s time da
se na njih odnosi 82,4 posto iznosa ukupnoga duga.
U srpnju je
blokirano 231.492
građana koji su
ukupno dugovali
15,34 milijarde
kuna
U odnosu na stanje potkraj
lipnja, broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi smanjen
je za 19,7 posto, a iznos
njihovih nepodmirenih obveza za 55,7 posto. U blokadi do 60 dana bilo je
1986 pravnih osoba, što je
za 10,5 posto manje nego
u lipnju. Iznos njihovih
neizvršenih osnova manji
je za 842,3 milijuna kuna
ili 58,1 posto. Više od 75
posto poslovnih subjekata nalazi se u dugotrajnoj
blokadi koja čini 82,2 posto iznosa ukupnoga duga.
Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, u odnosu
na lipanj, neznatno je veći
(0,1 posto), ali je iznos nji-
hovih nepodmirenih osnova za plaćanje manji za 0,4
posto. Kod poslovnih subjekata koji su u blokadi
više od godinu dana, i dalje dominiraju oni koji su
blokirani pet i više godina,
njih je 36,4 posto.
Dominiraju oni
blokirani duže od
godinu dana
Po trajanju blokade dominiraju poslovni subjekti
blokirani duže od godinu
dana, kako po broju tako i
po iznosu blokade.
Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepod-
mirenih obveza osnova za
plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31
do 60 dana - koji iznosi 197,8 milijuna kuna, a
najveći pravnih osoba u
blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana 29,1 milijardu kuna.
Od 38.533 blokirane
pravne osobe, njih 37.143
ili 96,4 posto odnosi se
na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing
društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije
29
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
(5 %
Rast depozita
Depoziti dosegli gotovo
224 milijarde kuna
rast depozita građana
je, građana gore
otvorenih stečajeva te otplata poreznih dugova, dok se rast depozita građana
i na povećanom priljevu novih depozita (štednje) u sustav
likvidnošću, povećanog
broja otvorenih stečajeva te otplata poreznih dugova, dok se rast depozita
građana temelji na sezonskom priljevu u srpnju,
tečajnim kretanjima i pripisu kamata na štednju
te u manjoj mjeri na povećanom priljevu novih
depozita (štednje) u sustav. Zanimljivo je da se
u ovoj godini bilježe visoke međugodišnje stope rasta kunske štednje
(od devet do 10 posto)
što je, smatra Ana Lokin,
rezultat viših kamata na
kunska oročenja koje su
potaknule građane da povećaju udio domaće valute u štednji, iako je u apsolutnim iznosima riječ o
rastu od samo 1,8 milijardi kuna. Usporedbe radi,
valja napomenuti da je u
istom razdoblju devizna
štednja stanovništva povećana za 5,4 milijarde
kuna.
Slabi rast novih kredita jedan je od uzroka i
ubrzanja rasta udjela loših kredita u bilancama
banaka tijekom ove godine, uz dakako oslabljenu sposobnost dužnika da
uredno vraćaju dugove.
Potkraj lipnja udio loših
kredita u privatnom sektoru je dosegnuo 15,6 posto,
od čega na poduzeća otpada 22,8 posto, a kod građana 8,9 posto, dok je na
razini ukupnog kreditnog
portfelja bio nešto niži i
iznosio 13,3 posto, što je
0,9 postotnih bodova više
nego potkraj 2011.
Banke u pat-poziciji
“Iz opisanih je kretanja
vidljivo da se zbog nepovoljnih trendova u realnom sektoru banke sada
nalaze u svojevrsnoj patpoziciji – s jedne strane
profite pritišću loši krediti, a s druge strane nesklonost povećanom izlaganju rizicima (a i slabi
rast izvora) ne daje prostora za snažnije kreiranje novih izvora profita,
kreditiranja u prvom redu.
Uz to je i potražnja slaba,
pa je banke ne uspijevaju
potaknuti kamatama koje
su niže u odnosu na prethodne godine te se kreću
na razinama iz 2008. godine. Sve je to rezultiralo
15 posto nižom dobiti sustava u prvih pola godine te do kraja godine ne
očekujemo znatnije promjene u bankovnim trendovima. Ocjenjujemo da
će se godišnji rast kredita i depozita te aktive banaka kretati oko jedan do
dva posto, dok za udio loših kredita procjenjujemo da će dosegnuti 14,5
do 15 posto. Za sljedeću godinu smo umjereno
optimističn(ij)i, u skladu
s prognozom o ostvarenju pozitivne realne stope
rasta BDP-a”, zaključuje
analitičarka PBZ-a.
Potkraj srpnja ukupni
depoziti (depozitni novac te kunski i devizni
štedni i oročeni depoziti) su dosegli gotovo 224
milijarde kuna, što je
3,8 milijardi ili 1,7 posto više nego u lipnju. Na
godišnjoj su razini ukupni
depoziti porasli za 6,9 milijardi kuna ili 3,2 posto.
Rastu ukupnih depozita na mjesečnoj razini
pridonio je i rast depozitnog novca i rast štednih
i oročenih depozita. Depozitni novac iznosio je
34,4 milijarde kuna, što
je za 774 milijuna kuna
više nago na kraju lipnja.
Štedni i oročeni depoziti
u srpnju su porasli za gotovo tri milijarde kuna te
su iznosili 189,5 milijardi
kuna. Kod štednih i oročenih depozita tijekom srpnja je ponovno intenziviran rast deviznih depozita
koji su porasli za 2,8 milijardi kuna, na 147,6 milijardi kuna, dok su kunski
depoziti porasli za samo
200 milijuna kuna.
Na godišnjoj razini rastu depozita pridonio je
isključivo rast štednih i
oročenih depozita koji su
porasli za 8,3 milijarde
kuna, dok se iznos depozita na transakcijskim računima smanjio za 1,4 milijarde kuna. S obzirom na
to da devizni depoziti čine
78 posto štednih i oročenih depozita, na njihov
godišnji rast od 3,1 posto
zasigurno je utjecalo i slabljenje kune u odnosu na
euro za 0,9 posto.
Promatrajući prema
sektorima, u srpnju su porasli i depoziti stanovništva i depoziti poduzeća,
no na godišnjoj razini depoziti poduzeća i dalje bilježe pad pa su u odnosu
na pretkrizno razdoblje
manji za oko 27 posto.
Oporavak štednje trgovačkih društava onemogućen je smanjenom likvidnošću korporativnog
sektora i općenito manjom gospodarskom aktivnošću.
Proizvođačke cijene
jardi kuna
Na domaćem tržištu
rast od 7,8 posto
društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska
milijardi (99,2 posto) nepodmirenih obveza
i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz tog sektora odnosi se
35,9 milijardi (99,2 posto)
nepodmirenih obveza, dok
na pravne osobe koje nisu
svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke
stranke) otpada 296,1 milijun kuna (0,8 posto).
Kod fizičkih osoba
najmanji iznos prijavljenih
dospjelih, a nepodmirenih
obveza jest kod onih koji
su blokirani do 30 dana i
koji iznosi 35,6 milijuna
kuna, dok je najveći iznos
fizičkih osoba u blokadi
neprekidna trajanja više od
360 dana, on iznosi sedam
milijardi kuna.
Promatramo li insolventnost prema trajanju
blokade i vrsti poslovnih
subjekata, pravnih i fizičkih osoba, očito je da dominiraju pravne i fizičke
osobe u dugotrajnoj blokadi, onoj od 360 i više dana.
Na pravne osobe koje su u
blokadi duže od jedne godine odnosi se 77,3 posto
blokiranih pravnih osoba,
dok je udjel fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi
neznatno veći, njih je 77,5
posto od
ukupnoga broja
blokiranih
fizičkih
osoba.
Nemaju zaposlenih,
duguju milijarde
Više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana i
iznos njihove blokade čini
82,2 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih
subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, duže od
godinu dana, dominiraju
oni koji su blokirani pet
i više godina, njih je 36,4
posto.
Veliki dio pravnih osoba, 76,9 posto ili 22.905,
koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez
zaposlenih radnika. Njihov
ukupan dug iznosi 17,4
milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 59,1
posto ili 15.948 su fizičke
osobe bez zaposlenih, dok
njihov ukupan dug iznosi
3,8 milijardi kuna.
Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za
statistiku, proizvođačke
su cijene ukupne industrije u kolovozu zabilježile rast od 5,7 posto na
godišnjoj razini. Cijene
na domaćem tržištu porasle su za 7,8 posto godišnje, što je najvećim dijelom rezultat rasta cijena
energije. Kad se isključe
cijene energije, proizvođačke su cijene na domaćem tržištu porasle tek za
1,6 posto godišnje. Na nedomaćem tržištu cijene su
porasle za dva posto godišnje.
Dominantan utjecaj
cijena energije na rast proizvođačkih cijena na do-
maćem tržištu potvrđuju i
indeksi proizvođačkih cijena prema kategorijama
GIG-a i NKD-a. Naime,
najveći godišnji rast cijena prema GIG-u na domaćem je tržištu zabilježen
kod cijene energije (+21,2
posto), a prema NKD-u u
kategoriji rudarstvo i vađenje (+40,5 posto), odnosno vađenje sirove nafte i prirodnog plina (+59,5
posto).
Prema kategorijama
GIG-a jedino je još kod
netrajnih proizvoda za široku potrošnju u kolovozu zabilježen rast cijena
na domaćem tržištu, dok
je kod ostalih kategorija
zabilježen pad.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3744, 17. rujna 2012.
Tržište novca Zagreb
Ministarstvo financija “povuklo” 1,081 milijardu kuna
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
P
rošlog je tjedna završilo jedno
i započelo novo
razdoblje održavanja obvezne pričuve. Pojačana potražnja za kunama,
koja je ionako u kolovozu
bila izraženija, zadržala se
do samog kraja razdoblja
održavanja obvezne pričuve. S novim razdobljem
ponovo su se povećale kamatne stope, ali samo na-
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
10.9.’12. - 14.9.’12.
3.9.’12. - 7.9.’12.
u%
4
500
400
3
300
2
200
1
100
0
10.9.2012.
11.9.2012.
12.9.2012.
kratko. Prve dane novog
razdoblja prekonoćna kamatna stopa prelazila je
visinu od tri posto, da bi
se krajem tjedna kamatna stopa stabilizirala. U
ovom razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna
stopa iznosila je 2,61 posto, dok je prosječna tjed-
13.9.2012.
0
14.9.2012.
na prekonoćna kamatna
stopa iznosila 2,31 posto.
U utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i
eurima. Iako su na novčanom tržištu kamatne stope rasle, to se nije dogodilo s kamatnim stopama
na trezorske zapise. Pri-
ponedjeljak
utorak
nos na zapis s najkraćim
rokom dospijeća smanjen
je sa 2,25 na 2,20 posto, a
prinos na najdulji rok smanjen je sa 3,6 na 3,5 posto. Planirani iznos izdanja zapisa u kunama bio je
800 milijuna kuna, međutim sudionici su pokazali
veći interes, pa je ostvare-
srijeda
četvrtak
petak
ni iznos emisije bio 1,081
milijarda kuna. Na rok od
91 dan upisano je 40 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,20 posto, na rok od
182 dana upisan je ponovno najveći iznos od 987
milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,5 posto, a na
rok od 364 dana upisano
je 54 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,5 posto.
Kod trezorskih zapisa u eurima odaziv na aukciju bio
je također dobar, upisano je
89,717 milijuna eura umjesto planiranih 60 milijuna.
Na trezorske zapise u eurima s rokom dospijeća od
91 dan kamatna stopa pala
je sa 2,4 na 2,28 posto, dok
je na zapise od godinu dana
stopa ostala nepromijenjena. Sljedeća aukcija najavljena je za 18. rujna.
Kao što smo pretpostavili,
s novim razdobljem obvezne pričuve napetost u trgovanju sudionika traje i
dalje, međutim u narednim
danima očekuje se postupno vraćanje kuna u sustav
i smirivanje tržišta.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Kuna dodatno ojačala
Bolji rast Mirexa
Kuna je prošloga tjedna u
odnosu na tjedan ranije dodatno ojačala prema svim
važnijim valutama. Prema
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
6,003765
CAD
kanadski dolar
5,872327
JPY
japanski jen (100)
7,255947
CHF
švicarski franak
6,082691
GBP
britanska funta
9,193149
USD
američki dolar
5,668205
EUR
euro
7.45
5,66, a švicarskog franka
na 6,08 kuna.
USD
5.90
CHF
6.16
7.44
5.85
6.14
7.43
5.80
6.12
7.42
5.75
7.41
5.70
6.08
7.40
11.9.
12.9.
13.9.
godine držati ključne kamate na rekordno niskim
razinama, na svim svjetskim burzama u prošli je
petak zavladao optimizam.
13700
FTSE 100
13600
14.9.
5.65
10.9.
11.9.
12.9.
13.9.
14.9.
Naime, ova odluka Feda
znači da će se povećati likvidnost na financijskim
tržištima, a time će se potaknuti i kreditiranje i po3250
Dow Jones
3200
5840
13500
3150
5760
13400
3100
5680
13300
3050
5600
13200
3000
10.9.
3650
3610
11.9.
12.9.
13.9.
14.9.
10.9.
7500
CAC40
7440
11.9.
12.9.
13.9.
14.9.
DAX
9100
3570
7380
7320
8900
3490
7260
8800
11.9.
12.9.
13.9.
14.9.
11.9.
12.9.
13.9.
14.9.
12.9.
13.9.
14.9.
NIKKEI 225
9000
7200
10.9.
NASDAQ
10.9.
9200
3530
3450
170
169
169
168
166
167
13.8.
6.06
10.9.
11.9.
12.9.
13.9.
14.9.
Optimizam na svjetskim burzama
5920
MIREX - tjedni
170
6.10
Međunarodno tržište kapitala
6000
MIREX - mjesečni
167
7,403243
Nakon što je američka središnja banka Fed najavila
agresivnu kupnju hipotekarnih obveznica i poručila
da će sve do polovine 2015.
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, krajem prošlog tjedna dosegnula je 169,7316 bodova. Vrijednost mu je na tjednoj razini
porasla za 1,08 posto, što je nešto bolje nego tjedan ranije, kada je rast bio 0,64 posto.
168
primjena od 15. rujna 2012. 10.9.
Izvor: HNB
sto, a u odnosu na švicarski
franak za 0,91 posto. Vrijednost eura se tako spustila na 7,40 kuna, dolara na
tečajnici Hrvatske narodne banke, u odnosu na euro
ojačala je za 0,61 posto,
prema dolaru za 3,49 po-
8700
10.9.
11.9.
12.9.
13.9.
14.9.
10.9.
11.9.
trošnja što je važno za oporavak gospodarstva i tržište
rada. Uz dobre vijesti iz
SAD-a, europsko je tržište
ojačao i plan Europske središnje banke o kupnji obveznica zemalja eurozone
u neograničenom iznosu.
Zbog svega toga, svi važniji indeksi na svjetskim burzama ojačali su na tjednoj
razini od 2,03 do 3,27 posto. Ovaj najveći rast imao
je Nikkei indeks na Tokijskoj burzi, koji je dosegao
9.159 bodova.
23.8.
3.9.
13.9.
10.9.
11.9.
12.9.
13.9.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13. RUJNA 2012.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
174,9536
AZ obvezni mirovinski fond
174,3993
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
156,9186
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
167,6201
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
169,7316
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
186,5308
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
210,3204
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
122,9527
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
145,8038
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
149,7100
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
159,7132
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
101,9791
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
113,5370
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
199,9011
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
195,1291
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
210,1651
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
152,6067
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
130,2428
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
107,7280
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
168,7994
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
112,7191
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
124,0882
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
177,5886
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
154,5724
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 130,3955
109,5225
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
145,8176
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3744, 17. rujna 2012.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 733,019 milijuna kuna
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 75.157.705,28 kn
Dobitnik tjedna dionica Vupika
Marko Repecki
www.hrportfolio.hr
deks Crobex porastao je
za 1,88 posto, na 1.716,32
boda. Crobex10 tjedan je
završio na 937,83 boda
ili s rastom od 1,94 posto.
Zahvaljujući stabilizaciji
kreditnog rejtinga od strane agencije Fitch, snažan
P
roteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio
41,971 milijun kuna. InTop 10
po prometu
tjedna
promjena
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
Končar - elektroindustrija d.d.
Vukovarski poljopr. Ind. kombinat d.d.
AD Plastik d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
INA-industrija nafte d.d.
Adris grupa d.d. (red.)
Luka Ploče d.d.
Dioki d.d.
+0,08%
+3,99%
+2,51%
+8,21%
+2,49%
+6,39%
0,00%
+2,08%
+2,91%
+1,25%
zadnja cijena
199,15
221,00
538,20
102,80
110,79
103,65
4.200,00
245,00
627,77
20,30
promet
5.443.858,68
3.354.645,23
3.255.565,41
2.833.028,54
1.748.745,57
1.657.637,17
1.377.480,20
1.310.645,00
1.283.166,51
1.228.621,04
porast imao je i obveznički indeks Crobis, čak 3,10
posto, i tjedan završio na
100,89 bodova. To je najviša razina od lipnja 2007.
godine. Najviše se trgovalo dionicom HT-a. Ostvarila je 5,443 milijuna kuna
10 dionica s najvećim
rastom cijene
Istraturist Umag d.d.
Hoteli Maestral d.d.
Koka d.d.
Solaris d.d.
HTP Korčula d.d.
Valamar grupa d.d.
Koestlin d.d.
Jamnica d.d.
Končar - mjerni trans. d.d.
Vukovarski poljopr. Ind. kombinat d.d.
prometa, a tjedan je završila na 199,15 kuna. Najveći porast zabilježila je dionica Vupika (8,21 posto)
te je trgovanje završila na
102,80 kuna. Niti jedna dionica među 10 najtrgova-
tjedna
promjena
+32,43%
+18,44%
+16,16%
+13,04%
+10,91%
+10,80%
+10,34%
+9,16%
+8,22%
+8,21%
zadnja cijena
199,99
90,00
151,02
260,00
61,00
78,00
320,00
35.000,00
1.040,01
102,80
promet
147.393,59
3.960,00
9.203,13
35.818,75
112.819,00
317.808,07
8.000,00
69.000,00
20.790,15
2.833.028,54
INVESTICIJSKI FONDOVI
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
zadnja vrijednost
1.716,3900
937,8300
100,8993
116,9898
nijih nije zabilježila pad,
jedino je dionica Ine bez
promjene te je trgovanje
završila na 4200 kuna. Te
10 dionica s najvećim
padom cijene
Validus d.d. u stečaju d.d.
ZIF Quaestus nekretnine d.d.
Saponia d.d.
Varteks d.d.
Elektrometal d.d.
Uljanik Plovidba d.d.
Magma d.d.
VABA - banka Varaždin d.d.
Lošinjska plovidba - holding d.d.
Jadransko osiguranje d.d.
-50,00%
-20,00%
-16,61%
-12,87%
-9,10%
-8,22%
-7,79%
-7,41%
-5,62%
-5,24%
sto. Najveći pad kod ovih
fondova imao je fond CZenit (1,71 posto), te Platinum Blue Chip (1,22 posto).
Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je Raiffeisen Balanced s rastom od
1,80 posto, te Erste Balan-
ced sa 1,73 posto. Najveći
pad u ovoj grupi zabilježio
je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced
(1,08 posto), a potom HPB
Global (0,34 posto). Najuspješniji kod obvezničkih
fondova bili su OTP euro
obveznički (+1,55 posto)
i Erste Bond (+1,43 posto). Jednini s negativnim
rezultatom bio je ZB bond
(-0,59 posto).
Novčani fondovi imali su
uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio
OTP novčani fond s rastom od 0,08 posto.
Valuta
7. 9. - 13. 9. 2012. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
VB SMART
zadnja cijena
0,90
21,60
120,92
11,31
89,99
227,90
0,71
30,00
50,00
2.550,00
promet
37.622,95
13.876,00
241,84
15.279,13
23.668,00
1.132.196,43
2.313,52
2.400,00
9.667,97
10.200,00
*vijesti
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond)
su dionice imale promet
veći od milijun kuna, a sedam ih je zabilježilo porast
cijene veći od dva posto.
tjedna
promjena
Većina fondova u plusu
Iza nas je još jedan odličan
tjedan u kojem je 68 od
ukupno 85 aktivnih fondova ostvarilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji
dionički fond bio je HPB
Titan s rastom od 2,64 posto, a potom Allianz Equity s porastom od 2,55 po-
tjedna promjena
+1,88%
+1,94%
+3,10%
+3,19%
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
€
95,1560
0,20
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Erste Balanced
€
107,0200
1,75
ZB global
€
132,6700
0,01
KD Victoria
kn
12,3776
2,53
PBZ Global fond
kn
91,7329
0,68
HI-growth
€
8,5270
0,64
HI-balanced
€
10,3563
0,66
Raiffeisen World
€
114,8400
0,53
Raiffeisen Balanced
€
129,8600
1,80
ZB euroaktiv
€
111,3600
-0,70
ICF Balanced
kn
111,5350
0,68
ZB trend
€
134,1000
-0,39
HPB Global
kn
79,1730
-0,34
FIMA Equity
kn
61,5443
0,11
OTP uravnoteženi
kn
91,8054
1,19
KD Prvi izbor
kn
11,3008
-0,11
KD Balanced
kn
7,7630
0,54
Ilirika JIE
€
126,9108
-0,69
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
kn
75,5844
-1,08
Raiffeisen Central Europe
€
44,7900
1,86
C-Premium
kn
4,6785
0,14
PBZ Equity fond
kn
63,1219
0,90
Agram Trust
kn
60,3459
0,14
HPB Dionički
kn
75,5114
0,12
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
€
9,1619
1,42
Erste Adriatic Equity
€
67,0800
1,51
Allianz Portfolio
kn
116,7183
0,90
€
104,0100
1,19
NFD Aureus Global Developed
kn
91,0109
-0,47
Raiffeisen Prestige
ZB aktiv
kn
88,0400
-0,72
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Prospectus JIE
kn
40,4087
0,88
ZB bond
€
174,4800
-0,59
AC Rusija
€
29,7882
1,12
HI-conservative
€
11,8993
0,50
NFD Aureus BRIC
€
21,2373
2,26
Raiffeisen Bonds
€
182,5400
0,97
Capital Two
kn
63,6497
2,36
PBZ Bond fond
€
135,2410
1,00
Ilirika Azijski tigar
€
46,7430
-0,81
Erste Bond
€
138,5900
1,43
PBZ I-Stock
kn
57,7949
0,17
Capital One
kn
175,4858
0,45
HPB Titan
€
67,5600
2,64
HPB Obveznički
€
134,7839
1,14
HPB WAV DJE
€
98,6863
0,66
OTP euro obveznički
€
120,8227
1,55
Platinum Global Opportunity
$
12,4876
1,93
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
Erste Total East
€
22,4800
0,36
PBZ Novčani fond
kn
138,4651
0,06
KD Nova Europa
kn
6,3275
0,30
ZB plus
kn
170,2786
0,01
OTP indeksni
kn
35,2505
1,78
ZB europlus
€
145,6187
0,04
Platinum Blue Chip
€
89,4146
-1,22
PBZ Euro Novčani
€
132,3024
0,07
C-Zenit
kn
39,8348
-1,71
Raiffeisen Cash
kn
152,3900
0,07
NFD Aureus MENA
kn
479,4604
-1,17
Erste Money
kn
145,1500
0,02
0,06
OTP MERIDIAN 20
€
71,0905
1,48
HI-cash
kn
145,0874
A1
kn
75,5000
1,02
PBZ Dollar fond
$
127,2709
0,02
NFD Aureus US Algorithm
kn
138,8433
1,43
HPB Novčani
kn
138,3289
0,06
NFD Aureus New Europe
kn
91,5311
0,66
OTP novčani fond
kn
128,4557
0,08
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
€
9,3232
1,31
VB Cash
kn
121,8139
0,06
OTP Europa Plus
€
104,7403
-0,06
Agram Euro Cash
€
11,3256
0,07
Ilirika BRIC
€
80,4119
-1,14
Allianz Cash
kn
114,3090
0,07
VB CROBEX10
kn
88,2397
2,20
Platinum Cash
kn
82,4879
-2,15
KD Energija
kn
9,5167
0,43
Erste Euro-Money
€
111,3500
0,04
ZB BRIC+
€
91,5300
-0,14
Auctor Cash
kn
103,8483
0,02
Ilirika Gold
€
93,1430
2,11
Raiffeisen euroCash
€
102,8900
0,07
Raiffeisen Prestige Equity
€
103,4100
1,67
HPB Euronovčani
€
102,7311
0,07
Allianz Equity
€
104,4900
2,55
Locusta Cash
kn
1252,1759
0,06
OTP banka uvela
beskontaktnu karticu
OTP banka prva je u Hrvatskoj uvela korištenje
MasterCard®
PayPassTM debitne kartice za beskontaktno plaćanje. Karticom se mogu obaviti i
klasična plaćanja. Karticu
su u Dubrovniku predstavili Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke, Slaven Celić, član
Uprave OTP banke te Milan Gauder, generalni direktor tržišta Srednje i
Istočne Europe iz kompanije MasterCard. “Beskontaktno plaćanje je svjetski
trend. U svijetu je svakim
danom sve više terminala
koji nude takvu mogućnost
pa vjerujemo da će se ovaj
način plaćanja popularizirati i u Hrvatskoj”, kazao
je, među ostalim, Bekeffy.
Nova poslovnica
Hypo banke
Hypo Alpe-Adria banka
otvorila je novu poslovnicu u Heinzelovoj ulici
9 u Zagrebu. To je 16. zagrebačka poslovnica ove
banke. “I u današnjim nepovoljnim ekonomskim
uvjetima nastavljamo s razvojem poslovanja, otvaranjem novih poslovnica,
jačanjem svoje tržišne prisutnosti te kontinuirano ra-
dimo na uvođenju novih
usluga koje korespondiraju sa svakodnevnim potrebama klijenata”, izjavio je
Markus Ferstl, predsjednik
Uprave Hypo Alpe-Adria
banke. Uz ponudu bankarskih proizvoda i usluga za
građanstvo, klijentima je u
novoj poslovnici na raspolaganju i financijski savjetnik za malo i srednje poduzetništvo.
Dvije obljetnice BKS
banke
BKS banka obilježila je
ovu godinu dvjema obljetnicama: pet godina od preuzimanja Kvarner Banke
te 10 godina od osnutka
društva BKS-leasing Croatia. Banka se, priopćeno je, kontinuirano razvija u univerzalnu banku s
cjelokupnom paletom proizvoda i usluga za građanstvo i poduzetništvo, a svojom bilančnom sumom ove
je godine prvi puta u svojoj povijesti prešla milijardu kuna. BKS Bank je članica grupe BKS Bank AG
sa sjedištem u Klagenfurtu koja se već 90 godina ubraja među najsolidnije austrijske banke, a od
svojih početaka najviše
je koncentrirana na kredite za mala i srednja poduzeća. Već čitav niz godina
uspješno posluje i na slovenskom, slovačkom, sjevernotalijanskom te zapadnomađarskom tržištu.
Značajne obljetnice u Hrvatskoj Banka je prošli tjedan svečano obilježila u
Opatiji, a tom je prigodom
održan ekskluzivan koncert Ensemble Berlina.

 Download  Report
FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

godišnji izvještaj o stanju društva

godišnji izvještaj o stanju društva

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Teximp otvorio novi

Teximp otvorio novi

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

STIL & ljepota

STIL & ljepota

Kapović, Mate

Kapović, Mate

Paperzz.com

Your Paperzz

© Copyright 2024 Paperzz