Male zagrebaÀke balerine i baletani zaplesali s Carskim ruskim

30
srijeda
3. prosinca 2014.
jutarnji.kultura
kultura
knjige
|
film
|
glazba
|
kazaliπte
|
‘NOVA’ SLIKA RENESANSNOG GENI
umjetnost
Joπ jedna æena
u Leonardovu
haremu i joπ
jedna velika tajna
IZLOÆBA
Hrvatski suvremeni
umjetnici izlaæu u New Yorku
NEWYORK - Do 20. prosinca u NewYorku traje “Notes on
Undoing”,skupna izloæba suvremenih hrvatskih umjetnika u galeriji Garis and Hahn,u organizaciji IKON Arts
Foundation.Izlaæu Igor Eπkinja,Vlatka Horvat,Igor GrubiÊ,Tina GveroviÊ,Zlatko Kopljar,Dino Zrnec,Marko TadiÊ,
Damir OËko,Hrvoje Slovenc,Viktor PopoviÊ i Ljiljana Mihaljevi.Izloæba je inauguracijski projekt kojim IKON Arts
Foundation zapoËinje s djelovanjem.Ta ameriËka fondacija,osnovana 2013.godine,usmjerena je na promociju
suvremene hrvatske umjetnosti i kreativne kulture iz podruËja vizualnih umjetnosti, filma i dizajna u SAD-u
putem web stranice i izloæbenih projekata. jl
KAZALI©TE
‘Tijelo’ Mirjane
Preis u ZeKaeM-u
Scena iz predstave ‘Tijelo’
KONCERT
ZAGREB - Koreografkinja
Mirjana Preis priprema novu predstavu “Tijelo” koju
izvodi Ina SladiÊ, a inspirirana je pjesmom Dorte JagiÊ “Rad tijela za poËetnike”.
Premijera Êe se odræati u ponedjeljak, 8. prosinca, u ZagrebaËkom kazaliπtu mladih, u 19 sati.
Slijedi i izvedba istoga dana
u 21 sat. jl
FILM
Hommage MaËeku DjeËaci iz ulice
Marxa i Engelsa
Gorana Filipeca
RIJEKA - Pijanist Goran Filipec u rijeËkom Êe HNK Ivana
pl.Zajca danas u 20 sati odræati
klavirski recital pod nazivom
“MaËek, Ravel i Liszt”. Prvi
dio koncerta bit Êe posveÊen,
povodom 100.obljetnice skladateljeva roenja,klavirskom
opusu Ive MaËeka πto se
nalaze i na CD-u. Izvest Êe se
njegova Sonatina,Tema i varijacije, Intermezzo te Preludij
i toccata.jl
ZAGREB - Dugometraæni
igrani film “DjeËaci iz ulice
Marxa i Engelsa” crnogorskog redatelja Nikole VukËeviÊa od 4. prosinca poËinje
igrati u hrvatskim kinima.
RijeË je o crnogorsko-hrvatsko-srpskoj koprodukciji koja je okupila poznata glumaËka imena poput Gorana
Bogdana, Emira HadæihafizbegoviÊa i Nebojπe Glogovca. jl
REKLI SU
IZ RIMA
INOSLAV
BE©KER
Italiju se privremeno vraÊa jedna polumilenijska ljepotica, jer
Êe u Prijestolnoj dvorani
Vojvodske palaËe u Urbinu,
remek djelu zadarskog arhitekta Lucijana iz Vrane,od 6
prosinca do 18 sijeËnja biti
izloæena Lijepa kneginjica,
takoer remek djelo, ali iz
ruku Leonarda iz Vincija,renesansnoga univerzalnog
genija.
Prvi put je izloæena tek
2010 u Göteborgu, pa je ovo
u Urbinu ne samo talijanska
premijera,nego jedna od rijetkih prilika da se slika vidi.
U
jama: na listu pergamenta,
visokome 33 centimetra a
πirokome 23,9, naknadno
nalijepljenome na drvenu
podlogu, portret je naslikan
kredom i tuπem, striktno iz
profila, onako kako je pedesetak godina ranije Piero
della Francesca portretirao
Federica iz Montefeltra i æe-
Otisak prsta
‘LIJEPA
KNEGINJICA’
VRIJEDNA
Dugo se za nj nije
ni znalo. Pojavilo se na aukciji u
kuÊi Christie’s
u New Yorku,
gdje ga je prodavala udovica
firentinskog antikvara Giannina
Marchiga. Bilo je
predstavljeno kao maniristiËki uradak nekoga iz nazarenske πkole,dakle iz prve
polovice XIX stoljeÊa.Udovica ga je procijenila izmeu
12.000 i 16.000 dolara,ali bilo je ponuaËa, pa je kanadski kolekcionar Peter Silverman na kraju platio 21.850
dolara. VeÊ tada se posumnjalo da je djelo Leonardovo,a ne samo nalik njegovima.Mimo raznih ekspertiza
presudna je bila tehnologija:
multispektralnom kamerom, koju je ponudila
Lumiére
Technology
Company,snimljen je jasan
107
MILIJUNA
EURA
Male dimenzije
Meu mnogim tajnama vezanima uz Leonarda (cijela
biblioteka je objavljena o
Moni Lisi i njezinim, najËeπÊe isforsiranim misterijima) ubraja se i ta zaista lijepa slika uistinu lijepe curice
(sreÊom se dala na majku).
To je djelo malo dimenzi-
nu mu Battistu Sforzu (s time πto je Federico portretiran iz lijevog profila jer je desni bio unakaæen, a u Leonardovo doba i to je postala
manira; eto kako sluËaj zna
krojiti modu).
Za ovo remek
djelo dugo se nije
znalo sve dok se
nije pojavilo na
aukciji u kuÊi
Christie’s
GOSTOVANJE ‘ORA©AR’ U KONCERTNOJ DVORANI VATROSLAV LISINSKI
Male zagrebaËke balerine i baletani
zaplesali s Carskim ruskim baletom
RijeË je o djelu kljuËnom za shvaÊanje
ideoloπkih teænji P.I. »ajkovskog
ÆELJKO TUTNJEVIΔ/DUBROVA»KI VJESNIK
MERCEDES BRATO©,
umjetnica
Meni su te ‘winxice’
grozne. I smeta mi
πto se kroz reklamnu
industriju djevojËicama
diktira da ih moraju
skupiti sve. Zato su
moje lutke gole prisjelo im je πto
sve rade.
Nakon detaljnih istraæivanja vjeruje se
da portret prikazuje Biancu Sforzu,
izvanbraËnu kÊer Ludovica ‘Il Mora’ Sforze
Napokon je u Zagreb stigao
balet “Oraπar” u izvedbi Carskog ruskog baleta.
Prvog prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uzalud su se traæile ulaznice jer su bile rasprodane i
za poslijepodnevnu izvedbu.
“Oraπar” je doista jedan od
najpopularnijih baleta P.I.»ajkovskog. Ne samo πto je kljuËan za razumijevanje skladateljevih ideoloπkih teænji, veÊ
je i optimistiËna djeËja bajka.
Podlogu za skladanje »ajkovski je pronaπao u priËi “Oraπar
i kralj miπeva” iz E.T.A. Hofmanove zbirke “Serapionova
braÊa”.
Koncertna suita
Mala Maπa dobila je od ujaka
za BoæiÊ komiËnog drvenog
ËovjeËuljka za krckanje oraha.
Njen nestaπni brat ga u igri
slomi pa ga njih dvoje omota-
ju zavojima i stave u krevet.
Maπa legne pored njega i u
snu vidi da njenu igraËku napadaju miπevi. Iznenada,
Oraπar se pretvara u lijepog
princa koji odvodi Maπu u svoj
zaËarani zamak.
Da ne otkrivamo cijeli sadræaj recimo da je ova glazba
zapravo koncertna suita sa