30 srijeda 3. prosinca 2014. jutarnji.kultura kultura knjige | film | glazba | kazaliπte | ‘NOVA’ SLIKA RENESANSNOG GENI umjetnost Joπ jedna æena u Leonardovu haremu i joπ jedna velika tajna IZLOÆBA Hrvatski suvremeni umjetnici izlaæu u New Yorku NEWYORK - Do 20. prosinca u NewYorku traje “Notes on Undoing”,skupna izloæba suvremenih hrvatskih umjetnika u galeriji Garis and Hahn,u organizaciji IKON Arts Foundation.Izlaæu Igor Eπkinja,Vlatka Horvat,Igor GrubiÊ,Tina GveroviÊ,Zlatko Kopljar,Dino Zrnec,Marko TadiÊ, Damir OËko,Hrvoje Slovenc,Viktor PopoviÊ i Ljiljana Mihaljevi.Izloæba je inauguracijski projekt kojim IKON Arts Foundation zapoËinje s djelovanjem.Ta ameriËka fondacija,osnovana 2013.godine,usmjerena je na promociju suvremene hrvatske umjetnosti i kreativne kulture iz podruËja vizualnih umjetnosti, filma i dizajna u SAD-u putem web stranice i izloæbenih projekata. jl KAZALI©TE ‘Tijelo’ Mirjane Preis u ZeKaeM-u Scena iz predstave ‘Tijelo’ KONCERT ZAGREB - Koreografkinja Mirjana Preis priprema novu predstavu “Tijelo” koju izvodi Ina SladiÊ, a inspirirana je pjesmom Dorte JagiÊ “Rad tijela za poËetnike”. Premijera Êe se odræati u ponedjeljak, 8. prosinca, u ZagrebaËkom kazaliπtu mladih, u 19 sati. Slijedi i izvedba istoga dana u 21 sat. jl FILM Hommage MaËeku DjeËaci iz ulice Marxa i Engelsa Gorana Filipeca RIJEKA - Pijanist Goran Filipec u rijeËkom Êe HNK Ivana pl.Zajca danas u 20 sati odræati klavirski recital pod nazivom “MaËek, Ravel i Liszt”. Prvi dio koncerta bit Êe posveÊen, povodom 100.obljetnice skladateljeva roenja,klavirskom opusu Ive MaËeka πto se nalaze i na CD-u. Izvest Êe se njegova Sonatina,Tema i varijacije, Intermezzo te Preludij i toccata.jl ZAGREB - Dugometraæni igrani film “DjeËaci iz ulice Marxa i Engelsa” crnogorskog redatelja Nikole VukËeviÊa od 4. prosinca poËinje igrati u hrvatskim kinima. RijeË je o crnogorsko-hrvatsko-srpskoj koprodukciji koja je okupila poznata glumaËka imena poput Gorana Bogdana, Emira HadæihafizbegoviÊa i Nebojπe Glogovca. jl REKLI SU IZ RIMA INOSLAV BE©KER Italiju se privremeno vraÊa jedna polumilenijska ljepotica, jer Êe u Prijestolnoj dvorani Vojvodske palaËe u Urbinu, remek djelu zadarskog arhitekta Lucijana iz Vrane,od 6 prosinca do 18 sijeËnja biti izloæena Lijepa kneginjica, takoer remek djelo, ali iz ruku Leonarda iz Vincija,renesansnoga univerzalnog genija. Prvi put je izloæena tek 2010 u Göteborgu, pa je ovo u Urbinu ne samo talijanska premijera,nego jedna od rijetkih prilika da se slika vidi. U jama: na listu pergamenta, visokome 33 centimetra a πirokome 23,9, naknadno nalijepljenome na drvenu podlogu, portret je naslikan kredom i tuπem, striktno iz profila, onako kako je pedesetak godina ranije Piero della Francesca portretirao Federica iz Montefeltra i æe- Otisak prsta ‘LIJEPA KNEGINJICA’ VRIJEDNA Dugo se za nj nije ni znalo. Pojavilo se na aukciji u kuÊi Christie’s u New Yorku, gdje ga je prodavala udovica firentinskog antikvara Giannina Marchiga. Bilo je predstavljeno kao maniristiËki uradak nekoga iz nazarenske πkole,dakle iz prve polovice XIX stoljeÊa.Udovica ga je procijenila izmeu 12.000 i 16.000 dolara,ali bilo je ponuaËa, pa je kanadski kolekcionar Peter Silverman na kraju platio 21.850 dolara. VeÊ tada se posumnjalo da je djelo Leonardovo,a ne samo nalik njegovima.Mimo raznih ekspertiza presudna je bila tehnologija: multispektralnom kamerom, koju je ponudila Lumiére Technology Company,snimljen je jasan 107 MILIJUNA EURA Male dimenzije Meu mnogim tajnama vezanima uz Leonarda (cijela biblioteka je objavljena o Moni Lisi i njezinim, najËeπÊe isforsiranim misterijima) ubraja se i ta zaista lijepa slika uistinu lijepe curice (sreÊom se dala na majku). To je djelo malo dimenzi- nu mu Battistu Sforzu (s time πto je Federico portretiran iz lijevog profila jer je desni bio unakaæen, a u Leonardovo doba i to je postala manira; eto kako sluËaj zna krojiti modu). Za ovo remek djelo dugo se nije znalo sve dok se nije pojavilo na aukciji u kuÊi Christie’s GOSTOVANJE ‘ORA©AR’ U KONCERTNOJ DVORANI VATROSLAV LISINSKI Male zagrebaËke balerine i baletani zaplesali s Carskim ruskim baletom RijeË je o djelu kljuËnom za shvaÊanje ideoloπkih teænji P.I. »ajkovskog ÆELJKO TUTNJEVIΔ/DUBROVA»KI VJESNIK MERCEDES BRATO©, umjetnica Meni su te ‘winxice’ grozne. I smeta mi πto se kroz reklamnu industriju djevojËicama diktira da ih moraju skupiti sve. Zato su moje lutke gole prisjelo im je πto sve rade. Nakon detaljnih istraæivanja vjeruje se da portret prikazuje Biancu Sforzu, izvanbraËnu kÊer Ludovica ‘Il Mora’ Sforze Napokon je u Zagreb stigao balet “Oraπar” u izvedbi Carskog ruskog baleta. Prvog prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uzalud su se traæile ulaznice jer su bile rasprodane i za poslijepodnevnu izvedbu. “Oraπar” je doista jedan od najpopularnijih baleta P.I.»ajkovskog. Ne samo πto je kljuËan za razumijevanje skladateljevih ideoloπkih teænji, veÊ je i optimistiËna djeËja bajka. Podlogu za skladanje »ajkovski je pronaπao u priËi “Oraπar i kralj miπeva” iz E.T.A. Hofmanove zbirke “Serapionova braÊa”. Koncertna suita Mala Maπa dobila je od ujaka za BoæiÊ komiËnog drvenog ËovjeËuljka za krckanje oraha. Njen nestaπni brat ga u igri slomi pa ga njih dvoje omota- ju zavojima i stave u krevet. Maπa legne pored njega i u snu vidi da njenu igraËku napadaju miπevi. Iznenada, Oraπar se pretvara u lijepog princa koji odvodi Maπu u svoj zaËarani zamak. Da ne otkrivamo cijeli sadræaj recimo da je ova glazba zapravo koncertna suita sa