1. No category

Tri čeTvrTine zahTjeva odbijeno, Tri milijarde kuna - e

Državne potpore lani
Oko 1,5 milijardi kuna
uloženo je u promet,
ponajviše željeznički. A tek
malo manje išlo je HRT-u
Magros 2013.
Domaći trgovci su odavno
u Europi, ali proizvođači
poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda tu se tek snalaze
Kartično poslovanje
Ukupne kartične transakcije
potkraj lipnja iznosile su
55,98 milijardi kuna, što je
rast od 0,5 posto
tema tjedna
Str. 4-5
aktualno
Str. 6-7
svijet financija
Str. 28-29
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 9 8
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 14. listopada 2013.
Godina LX / Broj 3798.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
mrsić o radnom zakonodavstvu / obnovljivi izvori / dobar posao s kamilicom / e-kupnja / svijet financija
Predstečajne nagodbe
Tri četvrtine zahtjeva
odbijeno, tri milijarde
kuna prebijeno
Rezultat dosadašnjih nagodbi moglo bi biti
brisanje više od 15 milijardi kuna obveza i
spašavanje oko 15.000 radnih mjesta
>>16-17
Intervju: Slavko Tušek, HAK
hrvatski inovatorI u pohodu na svijet
>> 12-13
>> 14-15
Mi smo udruga vozača, nije nam glavni cilj zarada na prijevozu
ili zamjeni dijelova, kaže predsjednik Hrvatskog autokluba
S najveće svjetske izložbe inovacija i tehnologija INST, održane
u Taipeiju na Tajvanu, naši su inovatori donijeli čak 20 medalja
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
NIKICA Valentić, poduzetnik, bivši premijer:
Ministri moraju znati upravljati novcem
koji im se odredi
Program za oporavak
gospodarstva je relativno lako napraviti. Mnogo
je teže naći ekipu i osobu koja će ga provoditi. Ja
sam u užasu, u kojem smo
tada bili, rekao svojim ministrima - tu je torta, podijeljena na kriške, ako
netko želi veću krišku, mora reći komu ćemo točno to
oduzeti. U jednom sam trenutku, kada je bilo dvostruko
više zahtjeva nego novca, rekao: puno je lakše naći pet
novih ministara nego pet milijardi prihoda. I sada tako
mislim. Ministri moraju znati upravljati novcem koji im
se odredi. Ako ne, treba tražiti nove ministre.
Velimir Šonje, ekonomski analitičar:
Živimo u iluziji da se sve može
Kada se govori o konsolidaciji fiskusa i strukturnim reformama, ljudi govore o ukidanju socijalne
države i smanjivanju prava. Hrvatska je po Ustavu socijalna država, dakle
nitko ne može izaći izvan
tog ustavnog okvira, ali je
poanta u tome da ono što država radi, radi efikasnije i
u skladu s fiskalnim prihodima kojima raspolaže. Zbog
pretjeranog davanja obećanja, mi živimo u iluziji koja
se obnavlja, da se i dalje može ovako, ali ne ide tako.
Ako sami nešto ne napravimo, tržišta će nas jednostavno prisiliti na to ili će nam udio kamata u proračunu rasti i dalje.
Dragan Marčinko, predsjednik Uprave
Petrokemije:
U potrazi za strateškim partnerom
Petrokemiji je potreban
strateški partner, jer uz
kvalitetnog strateškog partnera Petrokemija, pa i cijeli moslavački kraj, mogu
postati sinonim za gospodarski uzlet. U tu tvrtku,
da bi se razvila i opstala na
tržištu, u sljedećih nekoliko godina treba uložiti 150 do 200 milijuna eura. Država
i postojeći vlasnici za sada nemaju toliki kapital, stoga
se suradnja sa strateškim partnerom nameće kao logičan i povoljan izlaz koji bi mogao rezultirati i jačanjem
proizvodnje, uz moderniju tehnologiju i veću isplativost.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Mirko Tunjić, direktor Vjetroparka
Jelinak, Split
Neugodno nas je iznenadio
nacionalni akcijski plan
Kada bi se naši zahtjevi ispunili, dobili bismo podlogu za oko pet milijardi
novih investicija u Hrvatskoj. Smanjili bismo uvoz električne energije te
napravili značajan korak prema energetskoj neovisnosti
S
ektor obnovljivih izvora energije do sada je bio
reguliran raznim pravilnicima pa su investitori i proizvođači električne energije iz obnovljivih
izvora sa simpatijama pozdravili pripremu novog
zakona o obnovljivim
izvorima energije, koji bi
trebao konačno cjelovito
regulirati tu djelatnost u
Hrvatskoj.
U njegovoj pripremi,
po uzoru na sve europske
zemlje, donosi se i nacionalni akcijski plan, što je
i kod nas slučaj. Nakon
uvida u taj plan, mogu
reći da je nas investitore
u obnovljive izvore energije i proizvođače on neugodno iznenadio. Nismo
očekivali da će odgovorni donijeti akte koji neće
biti sukladni Nacionalnoj
strategiji energetike donesenoj 2009. godine.
Podsjetimo, u Hrvatskoj je realizirano investicija u obnovljive izvore energije vjetra vrijedne
više od dvije milijarde
kuna, i to bez ikakve državne pomoći. U realiziranim investicijama u
energiju vjetra trenutačno
je u pogonu oko 230 MW
instalirane snage.
Predloženi nacionalni
akcijski plan bazira se na
tome da se odstupi od dosezanja 1200 MW instalirane snage iz energije
vjetra koja je obveza potpisnika Protokola iz Kyota, te da se realizira 400
MW što je otprilike adekvatno trenutačnom stanju i znači da više ne bi
bilo moguće investirati u
obnovljive izvore energije u narednih sedam godina.
Prema predloženom
akcijskom planu
ne bi bilo moguće
investirati u OIE u
narednih sedam
godina
To je, prema našem
mišljenju, nedopustivo i
neozbiljno jer u Hrvatskoj imamo niz primjera
- poput Končarevih investicija u Pometeno brdo,
pa i naših investicija gdje je domaća komponenta prisutna u najvećoj mogućoj mjeri i čime
je pokrenuta čitava jedna popratna industrija.
Naše iskustvo je pokazalo da u Hrvatskoj postoji znanje i podloga za
razvijanje ove djelatnosti, pa mi je neshvatljiva
ovakva inicijativa resornog ministarstva i nekih
agencija. Osim što smo
pokrenuli jedan novi segment industrijske proizvodnje, mi smo postali ozbiljni proizvođači i
u dobroj mjeri smanji-
li ovisnost o uvozu električne energije kako bi u
konačnici Hrvatska bila
što je moguće više energetski neovisna.
Uistinu, za ovakve
poteze ne možemo naći
nikakva opravdanja, ni s
energetskog ni s ekonomskog aspekta. Iz Grupacije za energiju vjetra pri
HGK-u uputili smo Ministarstvu gospodarstva
dopis u kojem pojašnjavamo koristi koje bi Hrvatska imala od investiranja u obnovljive izvore
energije. Kada bi se naši
zahtjevi ispunili, dobili bismo podlogu za oko
pet milijardi kuna novih
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
investicija u Hrvatskoj.
Otvorili bismo nekoliko tisuća radnih mjesta,
smanjili uvoz električne
energije te napravili značajan korak prema energetskoj neovisnosti. Godišnje bismo pridonosili
proračunu nekoliko stotina milijuna kuna.
Vjerujem da će se
preispitati te odluke jer
one nemaju nikakva
opravdanja, a pogotovo
zbunjuju strane investitore koji su već uložili značajna sredstva jer investicije u obnovljive izvore
energije zahtijevaju velika ulaganja u pripremu
projekata. Najprije ih pozivaju da ulažu, a kad su
na pola puta do realizacije - jednostavnom odlukom zaustave projekte.
Nakon dovršetka Vjetroparka Jelinak, naša
tvrtka ima spremne projekte na još dvije lokacije
u Splitsko-dalmatinskoj
županiji koji su na razini
lokacijske dozvole. Ako
sve bude u redu, u narednih godinu-dvije investirali bismo više od 100
milijuna eura, zaposlili domaće tvrtke na ovim
projektima, rekonstruirali
dio dalekovoda i izgradili
dio novog. Inače, u svoje
projekte uložili smo dosta
novca u ovih desetak godina, a radove su kod nas
uvijek izvodili konzorciji
domaćih tvrtki.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Darko Buković
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
4
TEMA TJEDNA
Iskorišteno 80 posto sredstava
Zatvoren IPA Twinning
Light projekt
U Hrvatskoj gospodarskoj komori održano je
svečano zatvaranje IPA
Twinning Light projekta Jačanje hrvatskih administrativnih kapaciteta
za implementaciju Direktive o uslugama.
Vesna Trnokop Tanta,
potpredsjednica HGK-a
za gospodarstvo, europske integracije i pitanja
EU-a, tom je prigodom
istaknula da HGK nastoji
animirati hrvatske tvrtke
za nastup na europskom
tržištu gdje sada svoje usluge mogu ponuditi uz
manje barijere.
Projekt je proveden
s ciljem razvoja i liberalizacije unutarnjeg tržišta usluga u Hrvatskoj.
Korisnik projekta je Mi-
nistarstvo gospodarstva,
a proveden je u suradnji
s partnerima njemačkog
Saveznog
ministarstva
gospodarstva i tehnologije. Voditelj projekta iz
Ministarstva gospodarstva Tomislav Curman
istaknuo je kako su u šest
mjeseci provedbe projekta pružani stručni savjeti o
liberalizaciji tržišta uslugama. “Dobili smo podršku njemačkih stručnjaka
u implementaciji Dirketive o uslugama koja je važna u liberalizaciji tržišta,
a kroz projekt su stečena korisna stručna znanja
koja će se moći primijeniti. Implementacijom Direktive pridonijet će se
povećanju konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva,
osobito malog i srednjeg
poduzetništva, ali i privlačenju stranih investicija”,
kazao je Curman.
U projektu je do sada
iskorišteno 180.000 eura,
odnosno 80 posto od njegova proračuna. (B.O.)
Mali poduzetnici
Subvencionirani
mikrokrediti u 2014.
Mikropoduzetnici koji
zapošljavaju do 10 radnika u 2014. godini moći
će se natjecati za subvencionirane
mikrokredite za likvidnost te
za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva poduzetnika početnika u
sklopu projekta Prvi korak u poduzetništvo. Javni poziv bankama bit će
raspisan do kraja ove, a
poziv poduzetnicima u siječnju iduće godine. Ovaj
program će ostvariti Ministarstvo poduzetništva i
obrta i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i
investicije u suradnji s poslovnim bankama.
Ministarstvo će predložiti da se u državnom
proračunu za 2014. godinu osigura 16 milijuna
kuna za subvencionirane mikrokredite za likvidnost. Maksimalni iznos
kredita bit će 50.000 kuna
s rokom otplate od četiri
godine te očekivanom ka-
matom od šest posto koju
će MINPO subvencionirati sa 5,01 postotnim bodom kako bi kamata za
poduzetnike bila 0,99 posto. Iako iznos kredita nije
visok, u Ministarstvu očekuju oko 7000 prijava na
te kredite. Poduzetnici
početnici moći će se i u
2014., kroz program Prvi
korak u poduzetništvo natjecati za kredite namijenjene ulaganjima u osnovna i obrtna sredstva, za što
će se u državnom proračunu osigurati pet milijuna
kuna. Najmanji iznos kredita bit će 10.000 kuna, a
najviši 70.000 kuna s fiksnom godišnjom kamatom od 0,99 posto (EKS
1,09 posto). (K.S.)
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 8,7 mlrd kn
dodijeljeno potpora u 2012. na svim razinama
Državne potpore u prošloj godini
Struktura potpora
znatno zaostaje z
Unutar sektorskih potpora u Hrvatskoj najviše dobiva promet (najvećim dijelom želj
sektorskih potpora. Oko 1,1 milijardu kuna ide Hrvatskoj radioteleviziji, jer po europ
Igor Vukić
[email protected]
I
ako je u prošloj godini zabilježen pozitivni trend povećanja horizontalnih potpora
u industriji u odnosu na
sektorske, Hrvatska je još
daleko od strukture koja
prevladava u Europskoj
uniji. Prema godišnjem
izvještaju o državnim
potporama za 2012., koji
je objavila Agencija za tržišno natjecanje, država
je na svim razinama dodijelila 8,7 milijardi kuna
potpora. Poljoprivredi i
ribarstvu dodijeljeno je
3,5 milijardi kuna. U području industrije i usluga
Najveće smanjenje
subvencija u 2012.
godini pretrpjeli
su poljoprivreda i
ribarstvo
preko potpora podijeljene su 5,2 milijarde kuna.
Unutar tog područja, sektorske potpore imaju
udjel od 69,8 posto (3,6
milijardi kuna), dok na
horizontalne potpore otpada 30,2 posto (1,5 milijardi kuna).
Nasuprot tome, u Europskoj uniji na pojedine sektore raspodjeljuje se
tek oko 10 posto potpora,
dok 90 posto ide na horizontalne potpore. Najčešće na ulaganje u razvoj i
istraživanja te zaštitu okoliša, od čega korist imaju
gotovo svi sudionici na tržištu.
Nastavak pomoći
škverovima
Unutar sektorskih potpora
u Hrvatskoj najviše dobiva promet (najvećim dijelom željeznički). Ukupno
je to 1,5 milijardi kuna,
ili 43 posto svih sektorskih potpora. Oko 1,1 milijardu kuna ide Hrvatskoj
radioteleviziji, jer po europskim pravilima i TV
pristojba spada u državne
potpore.
Sektor
brodogradnje dobio je prošle godine oko 500 milijuna kuna
što je nešto manje nego
inače. No država će i dalje potpomagati privatizirana brodogradilišta dok
ne pronađu samostalno mjesto na tržištu. Prema riječima Olgice Spevec, predsjednice Vijeća
AZTN-a, po ugovoru o
privatizaciji koji je usklađen s EU-om, brodogra-
Po stanovniku 2046 kuna
Ukupan iznos potpora od 8,7 milijardi kuna u 2012. godini bio je manji za 231 milijun kuna u odnosu na 2011.
godinu. Udio potpora u BDP-u u 2012. iznosio je 2,6 posto, dok je u 2011. bio 2,7 posto. Riječ je ipak o jasnom
trendu pada, jer su potpore u 2007. dosezale i 3,5 posto BDP-a. Udio potpora u rashodima države 2012. godine iznosio je 7,4 posto. Prosječna potpora po stanovniku
Hrvatske iznosila je 2046 kuna.
dilišta će u idućim godinama dobiti oko 2,8
milijardi kuna.
Potpore za sanaciju i
restrukturiranje poduzetnika u teškoćama odnijele su 308 milijuna kuna
iz državnih izvora. Sektoru turizma dodijeljena
je subvencija od 71 milijun kuna.
Horizontalne potpore u industriji i uslugama rasle su u prošloj godini 25 posto, za oko 300
milijuna kuna. U strukturi horizontalnih potpora u
užem smislu najviše je dodijeljeno malim i srednjim
poduzećima (703 milijuna kuna), zatim za zapošljavanje (122 milijuna),
za istraživanje, razvoj i
inovacije (104), za kulturu (96 milijuna kuna), za
usavršavanje (45,6 milijuna kuna), za zaštitu okoliša i uštedu energije (34,7
milijuna) te za razvoj širokopojasnih mreža (7,3
milijuna kuna). Najveće smanjenje subvencija
u 2012. godini pretrpjeli su poljoprivreda i ribarstvo. Sa 4,2 milijarde kuna
u 2011. potpore su smanjene na 3,5 milijardi kuna. U
toj 2011. godini ostvaren je
i najveći ukupni iznos subvencija u ovom sektoru.
Državna pomoć se do tada
stalno povećavala od 2004.
godine, kada je iznosila
oko dvije milijarde kuna.
U budućnosti bi dio novca
trebao stizati iz europskih
poljoprivrednih fondova,
ali po drukčijim uvjetima i
uz nadzor trošenja.
Sektor prometa primio
je 1,5 milijardi kuna. Željezničkom prometu dodijeljeno je 963 milijuna, pomorskom prometu
375, a zračnom 257 milijuna kuna. Prometni sektor
ostvario je u 2012. povećanje opsega potpora. Dio
je namijenjen restrukturiranju i pripremi za privati-
5
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 2 mil zaposlenih
( 72% ili 6,3 mlrd kn
cilj do 2020.
otpada na subvencije
Reforma radnog zakonodavstva
još uvijek
a EU-om
eznički). Ukupno je to 1,5 milijardi kuna, ili 43 posto svih
skim pravilima i TV pristojba spada u državne potpore
Horizontalne državne potpore u Hrvatskoj od 2010. do 2012. (u milijunima kuna)
Mali i srednji poduzetnici
2010.
2011.
2012.
170,9
324,5
703,3
Potpore na lokalnoj razini
229,1
153,3
239,9
Regionalne potpore
309,1
403,6
231,3
93,1
88,8
121,7
156,2
125,6
104,8
27,3
26,8
34,7
Zapošljavanje
Istraživanje, razvoj, inovacije
Ušteda energije
Izvor: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Državne potpore prema kategorijama od 2010. do 2012. (u milijunima kuna)
2010.
2011.
2012.
Poljoprivreda i ribarstvo
4046,1
4243,8
3542,7
Industrija i usluge
5335,5
4786,2
5255,5
1163,5
1272,6
1585,5
4172
3513,6
3670
9381,6
9030
8798,2
a) horizontalni ciljevi
b) posebni sektori
Ukupno
Izvor: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
zaciju pojedinih javnih poduzeća.
Budna pažnja
nadzornika
Najčešći oblik državne pomoći bile su subvencije, s
udjelom od 72 posto (6,3
milijarde kuna). Slijede
jamstva s udjelom od 10,2
posto (894 milijuna kuna),
zatim porezne olakšice s
udjelom od 8,6 posto (760
milijuna kuna). Dobar dio
potpora raspodijeljen je
u obliku povoljnih kredita (6,9 posto ili 604 milijuna kuna). Dio potpora
odobren je i putem udje-
la u vlasničkom kapitalu
(2,3 posto ili 201 milijun
kuna). Dodjeljivanje državnih potpora može narušiti tržišnu utakmicu, zato i
jest pod budnom pažnjom
nadzornih institucija. Provjerava se kakvu ekonomsku prednost subvencija
daje pojedinom poduzetniku, proizvodu, sektoru ili
regiji. Provjerava se i kako
potpora utječe na ravnotežu između korisnika i njegove konkurencije.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pohvalila je u svom godišnjem izvještaju brzinu kojom su
pojedina tijela izvijestila o iznosima dodijeljenih
potpora. U izvještaju, koji
AZTN podnosi Saboru
već 10. put, prikazane su i
ocjene o učinkovitosti dodijeljenih potpora.
“Svi davatelji u 2012.
naveli su da su potpore
proizvele uglavnom pozitivne učinke i ostvarile
predviđene ciljeve kao što
su poticanje kulture, razvoj
prometa, novo zapošljavanje, razvoj malih i srednjih
poduzetnika, regionalni razvoj...”, navodi se u godišnjem izvještaju Agencije
za tržišno natjecanje.
Subvencije za ravnomjerni razvoj
Potpore se dodjeljuju i radi ravnomjernog razvoja Hrvatske. Prema godišnjem izvještaju za 2012. u regiju Jadranska Hrvatska stiglo je najviše subvencija, ukupno 2,3 milijarde kuna. Od toga je na sektorske potpore otišlo 1,7 milijardi, a 648 milijuna kuna otišlo
je na horizontalne. U regiji Sjeverozapadna Hrvatska dodijeljeno je 1,9 milijardi kuna. Pojedinim sektorima dodijeljene su 1,2 milijarde kuna, a 698 milijuna kuna utrošeno je na
horizontalne subvencije. U regiji Središnja i Istočna Hrvatska isplaćeno je 972,5 milijuna
kuna. Sektorske subvencije iznosile su 740 milijuna kuna, dok je za horizontalne isplaćeno 238 milijuna kuna.
Mrsić: I poslodavci
moraju podmetnuti leđa
Cilj novog zakona o radu je povećanje stope
zaposlenosti te brže ostvarenje prava radnika u radnom
odnosu, istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava
U
hrvatskom radnom zakonodavstvu
promjene su iznimno važne,
ali one uvijek izazivaju tenzije, posebice kada
je riječ o zakonu o radu,
koji mora omogućiti razvoj tržišta rada, otvaranje što više radnih mjesta te visoku sigurnost
radnika, rekao je Miran-
Prema postojećem
ZOR-u fleksibilni
oblici zapošljavanja
nisu dovoljno
iskorišteni
do Mrsić, ministar rada
i mirovinskog sustava,
na prošlotjednom skupu s gospodarstvenicima i
predstavnicima Američke
gospodarske komore. Prema njegovim riječima, cilj
novog zakona o radu, koji
bi trebao stupiti na snagu
1. siječnja 2014., je lakše
zapošljavanje i cirkulacija
radne snage. “Trenutačno
je u Hrvatskoj zaposleno
52 do 54 posto svih onih
koji mogu raditi, a krajnji nam je cilj da zaposlenost 2020. iznosi 64 posto
ili oko dva milijuna ljudi.
Idealno bi bilo kada bismo
imali 2,5 milijuna zaposlenih”, istaknuo je Mrsić. Da
je nužno napraviti reformu
radnog
zakonodavstva,
ilustrirao je podatkom da
je više od 270.000 radnih
mjesta izgubljeno u proteklih nekoliko godina, dok
je pokretljivost radne snage iznimno niska.
Smanjenje stope
nezaposlenosti
“U nekim zemljama Europske unije u kojima
se kriza posebno osjetila provedene su promjene u zakonodavstvu kako
bi se podigla interna fleksibilnost kod poslodavaca. Osim toga, izmijenjeni su i pojedini instituti s
ciljem olakšavanja otpuštanja radnika. Tako će
se i u Hrvatskoj provesti
nova organizacija radnog
zakonodavstva, inspektora rada i zaštite na radu”,
istaknuo je Mrsić.
Prema
postojećem
ZOR-u, ocijenio je, fleksibilni oblici zapošljavanja, kao što su primjerice
rad kod kuće ili za više poslodavaca, nisu dovoljno
iskorišteni.
No što se radi u Hrvatskoj kako bi se to promijenilo? Cilj novog zakona
o radu je “smanjenje stope
nezaposlenosti i povećanje
stope zaposlenosti te brže
ostvarenje prava radnika u
radnom odnosu”, istaknuo
je Mrsić.
Prema ministrovim riječima, do kraja ove godine donijet će se i zakoni
o zaštiti na radu, o otpremninama pri čemu će svaki radnik nakon tri godine radnog staža imati
pravo na otpremninu, potom o europskim radničkim vijećima, o povremenim poslovima te zakon o
profesionalnoj rehabilitaciji zapošljavanja osoba s
invaliditetom. Veliku promjenu Mrsić je najavio i
u određivanju visine plaće pri čemu će ona biti navedena u ugovoru o radu
kao što je i u europskim
zemljama, a ne kao do
sada u pravilniku o radu.
Naime, Mrsić je pojasnio
kako su poslodavci dosad
mogli mijenjati pravilnike
kako su htjeli, pa tako i visine plaće svojih zaposlenika. “I poslodavci će morati podmetnuti svoja leđa,
a ne samo država sa svojim rasterećenjima. To se
posebno odnosi na doprinos za otpremnine koje će
morati plaćati sami poslodavci”, zaključio je Mrsić.
(S.P.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 338 mil € robna razmjena
Zaštita izvornosti i porijekla
u području prehrambene industrije s BiH
Magros 2013.
S geografskom
oznakom na druga
tržišta
Na hrvatskim je institucijama da odrade posao kako
bi baranjski kulen i neretvansku mandarinu Europska
komisija priznala i zaštitila na europskom tržištu
Krešimir Sočković
[email protected]
N
eretvanska mandarina i baranjski kulen dobili
su zaštitu naziva proizvoda sa zemljopisnim oznakama. Takvi znakovi
upotrebljavaju se za proizvode koji posjeduju osobitu kakvoću, ugled ili
značajke vezane uz uzgoj
na određenom lokalitetu. Ovom zaštitom ta dva
poznata hrvatska proizvoda ušla su u društvo svjet-
Diljem svijeta oko
10.000 proizvoda
ima zemljopisnu
oznaku
ski poznatih roba poput
sira parmigiano-reggiano,
pjenušca iz Champagnea
ili naranči s Floride. Na
hrvatskim je institucijama da odrade posao kako
bi ove hrvatske proizvode (kulen oznaku podrijetla ima od lanjskog srpnja,
a mandarina od rujna ove
godine) i Europska komisija priznala i zaštitila na
europskom tržištu. Diljem
svijeta oko 10.000 proizvoda ima zemljopisnu
oznaku i njihov ukupan
godišnji promet procjenjuje se na više od 50 milijardi američkih dolara.
Zemljopisne
oznake za proizvode zaštićene su međunarodnim sporazumima i nacionalnim
zakonodavstvima. Uređene su propisima o žigovima, oznakama ili certifikatima. Ujedno se štite
propisima protiv nelojalne konkurencije, a neke
su zaštićene i posebnim
uredbama. No možda najvažnija odlika ove oznake
jest ta da povećava konkurentnost proizvoda na tržištu, istaknuli su stručnjaci
na konferenciji koju su na
tu temu organizirale Europska banka za obnovu i
razvoj i FAO - Organizacija za hranu i poljoprivredu
Ujedinjenih naroda.
Lakši pristup
tržištima
Zaštita proizvoda pruža
mogućnost lokalnim proizvođačima da svoj kvalitetan proizvod bolje predstave na tržištu i dobiju
pristup većim distribucijskim mrežama i drugim
tržištima, kaže Vedrana
Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.
“Ovako zaštićeni proizvodi učinkovito prenose informacije potrošačima o
svojoj kakvoći, sigurnosti
i tradiciji”, ističe ona.
Proces zaštite za ove
proizvode trajao je oko
tri godine i u okviru njega se skupina proizvođača
dogovorila o standardima
koji će jamčiti ugled i vrijednost proizvoda.
Zajedničko predstavljanje robne marke pomoću zemljopisnih oznaka
može ojačati ruralni razvoj, zaštititi kulturno naslijeđe i dodati vrijednost
lokalnim
proizvodima,
smatra Jelena Đugum iz
Ministarstva poljoprivrede. “Imamo nekoliko
različitih područja Hrvatske na kojima se na različite načine i upotrebom
različitih postupaka rade
tradicionalni proizvodi. U
Slavoniji i Baranji, Istri ili
Dalmaciji ti se načini proizvodnje prenose generacijama i postali su vrlo tipični za Hrvatsku, a ujedno i
važni u našem ruralnom i
turističkom razvoju”, naglašava Jelena Đugum.
Još je nekoliko prehrambenih proizvoda u
procesu zaštite. Proizvođačima koji žele, a još ne
znaju kako zaštititi svoje
kvalitetne proizvode, pomoći će priručnik Povezivanje: ljudi, mjesta, proizvodi što ga je nedavno
na hrvatskom jeziku izdala Organizacija za hranu i poljoprivredu UNa. U njoj se kroz ogledne
primjere predstavlja proces geografske zaštite
proizvoda i koristi koje
proizvođači od te zaštite
mogu imati.
Trgovci već od
proizvođači se
Hrvatski trgovci već su dulje od desetljeća izloženi stranoj konk
trgovaca u Hrvatskoj danas drži 74 posto tržišta maloprodaje, d
Drago Živković
[email protected]
P
rvi put organiziran 1977. godine,
Magros je dugo
bio najveći skup trgovaca i proizvođača iz poljoprivredno-prehrambene industrije. Nakon dulje
Pitanje je kako
prisiliti strane lance
da prodaju hrvatske
proizvode u EU-u,
upozorio je Nadan
Vidošević
neaktivnosti, skup je obnovljen na inicijativu časopisa Suvremena trgovina, pa je Magros 2013.
u prostorima Kraša ponovno okupio čelne ljude
sektora koji zajedno čine
gotovo četvrtinu gospodarstva. Središnja je tema
bilo stanje trgovine i proizvodnje nakon ulaska Hrvatske u EU, a zaključak
o ta dva sektora je gotovo dijametralno suprotan: trgovina je već odavno u Europi, a proizvođači
se tek suočavaju s izazovima. Prehrambena industrija, prema podacima
koje je iznijela Zvjezdana Blažić, pomoćnica
ministra poljoprivrede,
zapošljava više od 45.000
radnika, čemu treba dodati oko 108.000 obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava, pa sektor proizvodnje hrane ostvaruje
oko sedam posto BDP-a.
Izvoz tog sektora u recesiji je rastao, ali je u prva
četiri mjeseca ove godine
proizvodnja ipak smanjena za 1,5 posto. Najveći
proizvođači i dalje bilježe rast od oko dva posto,
ali uz pad profitabilnosti i
povećanje zaduženosti.
Kako u strane lance
Trgovina ima posebnu
ulogu u izvozu, ali pitanje je kako prisiliti strane
lance da prodaju hrvatske
proizvode u EU-u, upozorio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore
Nadan Vidošević. Smatra
da se to može postići zajedničkim naporima politike, proizvodnje i trgovine, ali i financijski sektor
mora biti aktivniji, u čemu
Vidošević vidi i ulogu središnje banke. Iako nam je
sektor trgovine snažno narastao, imamo neto gubitak radnih mjesta, jer se
redovito nakon otvaranja
velikog trgovačkog centra zatvaraju male trgovine u njegovu okruženju,
podsjetio je predsjednik
HGK-a. To je, dodao je,
trebalo rješavati prostornim planovima, ali sada je
za to kasno. Hrvatska trgo-
hrvatske robne marke na europskim policama
Nije problem kvaliteta, nego ci
U Europi se jako teško
probiti s našim robnim
markama, ne zbog kvalitete, nego zbog cijene,
kaže Dražen Roškarić iz
Vindije. Negativni učinci
povlačenja s tržišta Cefte
još se toliko ne vide zbog
prethodnog gomilanja zaliha, ali Koka, primjerice, više uopće ne izvozi u
BiH, a izgubljen je i veliki
dio tržišta mliječnih proizvoda. Žalosno je, smatra
Roškarić, što velike tvrtke
nemaju pristupa sredstvima iz EU fondova, a mali
poduzetnici ta sredstva
ne uspijevaju iskoristiti.
S njim se složio i Mislav
Galić, izvršni potpredsjednik Agrokora, koji po-
7
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 519 mil €
robna razmjena sa svim zemljama EU-a zajedno
( 1,1 mlrd €
godišnja vrijednost prehrambene proizvodnje Agrokora
avno u Europi,
tek snalaze
urenciji, što je dovelo i do snažne koncentracije, pa 10 najvećih
ok su 2000. držali manje od 30 posto
Foto: Lider
vaca. Strani proizvođači i
diplomati, otkrila je Ljerka Puljić, već naveliko pohode Agrokor i traže da se
njihovi proizvodi izlistaju na policama Konzuma.
To je legitimno, ali pitanje
je koliko mi to radimo, dodala je.
vina uvijek će imati malu
potražnju, zato mora širiti
poslovanje izvan granica,
ističe starija izvršna potpredsjednica Agrokora i
predsjednica Udruženja
trgovine HGK-a Ljerka Puljić. “Svi radimo na
kresanju troškova već dvije-tri godine, ali to nije recept za rast”, upozorila je.
Hrvatski trgovci već su
dulje od desetljeća izloženi stranoj konkurenciji, što
je dovelo i do snažne kon-
centracije, pa 10 najvećih
trgovaca u Hrvatskoj danas drži 74 posto tržišta
maloprodaje, dok su 2000.
držali manje od 30 posto.
No, od 10 najvećih pet
ih je lani ostvarilo gubitak zbog trenda devastiranja marži, pa je tako sada
prosječna marža 20 posto,
dok je u Njemačkoj 30 posto. U tome najviše gube
proizvođači brendova, jer
kupci sve češće biraju privatne robne marke trgo-
Privatne ili robne
marke
Nikola Knego sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra kako ne
stoji teza da je trgovina
dominantna u odnosu prema prerađivačkoj industriji, jer prerađivačka industrija i dalje ima veći
udjel u BDP-u. Trgovci
bi, dodaje Knego, bili najsretniji kad bi imali kvalitetnog dobavljača u vlastitom dvorištu. Budućnost
trgovine je u višekanalnoj
distribuciji, regionalnom
pristupu i personaliziranom odnosu s kupcem.
Malim trgovcima će biti
sve teže i bit će ih sve manje. Koncentracija i internacionalizacija u Hrvatskoj će se nastaviti, pa
Knego očekuje dolazak
belgijskog lanca Delhai-
ze, a možda i francuskog
Carrefoura. Za trgovinu
se 1. srpnja ove godine ništa suštinski nije promijenilo, kaže predsjednik
Uprave Konzuma Darko Knez. Ulazne barijere
su smanjene, ali to je više
utjecalo na proizvođače
nego na trgovce. Knezu
je, kaže, krivo što na sajmu proizvođača privatnih
marki u Amsterdamu gotovo da nema hrvatskih
proizvođača, jer smatra
da je bitno prodati proizvode, a ne samo brendove. “Osuđeni smo jedni na
druge, najjači smo save-
Prelako smo otvorili
svoje tržište stranoj
konkurenciji, drugi
to rade opreznije,
smatra Darko
Radišić
znici domaće industrije,
ali moramo naći drugi način suradnje, jer ovaj se iscrpio”, ističe Knez.
Vrlo slično razmišlja
i Helmut Fenzl, general-
ni direktor Spara Hrvatska. Oni, kaže, godinama pozivaju hrvatske
proizvođače na suradnju u
proizvodnji privatnih marki Spara, ali interes je do
sad bio slab, iako je to čisti
izvoz. Fenzl ističe da voli
i konzumira hrvatske proizvode i uvijek je spreman
pomoći, pa tako Spar surađuje s hrvatskim proizvođačima i kroz svoj brend
Spar Premium, a neki hrvatski proizvodi pod tim
brendom prodaju se i u
Sloveniji. Također, u suradnji s Agrokorom plasirano je i osam proizvoda PIK-a Vrbovec u Sparu
Mađarska, a Spar Austrija
kupuje mandarine iz Hrvatske. Učinci ulaska u
EU na cijenama će se vidjeti, smatra Fenzl, tek u
sljedećoj godini.
Da svi nešto zarade
Nasuprot Knezu i Fenzlu,
član Uprave Kraša Darko Radišić zalaže se za
proizvodnju više dodane vrijednosti - što znači
brendove, i za manje volumene, a ne za natjecanje u proizvodnji privat-
nih marki. “Prelako smo
otvorili svoje tržište stranoj konkurenciji, drugi to
rade opreznije”, kaže Radišić i dodaje da je trošak
plasmana proizvoda u trgovinu vrlo visok, a upitno je koriste li trgovine taj
kapital na najbolji način.
Proizvođači bi trebali
razmišljati i o novim oblicima suradnje s malim trgovcima, a Boris Vukelić,
predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore, predlaže suradnju u promociji novih
proizvoda, što bi, vjeruje,
bile i jeftinije i efikasnije
od klasičnog oglašavanja.
Cijena ne može biti element konkurentnosti malog trgovca, zato i jesmo
izgubili 4500 trgovačkih
obrta i 15.000 radnih mjesta u njima, više od cijele
brodogradnje. Treba paziti da svi društveni slojevi nešto zarade, kaže Vukelić navodeći računicu
prema kojoj bi uz gospodarski rast od 0,8 posto
blagajnici s minimalnom
plaćom od 2230 kuna trebalo 100 godina da udvostruči plaću.
kako potaknuti izvoz
jena
zdravlja potpore HBOR-a,
no smatra ih relativno
skromnima za velike proizvođače. Pritom podsjeća
da je veličina vrlo relativna: vrijednost cijele godišnje prehrambene proizvodnje Agrokora je 1,1
milijardu eura, a Nestle
godišnje samo u razvoj
ulaže 2,5 milijardi eura.
Nema brzog rješenja za krizu
Izlazak iz Cefte hrvatskoj
je prehrambenoj industriji zadao snažan udarac,
kaže Galić ilustrirajući to
podatkom da je vrijednost
robne razmjene u području prehrambene industrije
samo s BiH 338 milijuna
eura, a sa svim zemljama
EU-a zajedno 519 milijuna eura.
Boris Cota, predsjednik
Savjeta za gospodarstvo
predsjednika Republike
ne smatra spornim da
treba potaknuti izvoz,
ali pitanje je kako to
učiniti. Podsjetivši da su
nam od četiri čimbenika
BDP-a najviše pale investicije i privatna potrošnja, Cota je istaknuo da
bismo, da je Vlada kresala proračun, imali još
veći pad BDP-a. Vlada
se opredijelila za internu devalvaciju, odnosno
smanjivanje plaća radi
povećanja konkurentnosti, ali to je politički teško provesti, a upitno je i
za koliko treba smanjiti plaće, s obzirom na to
da isto čine i zemlje s kojima najviše trgujemo.
Stoga Cota ne vjeruje da
ćemo internom devalvacijom znatnije povećati
konkurentnost i izvoz, a
ako to i uspijemo, oporavak će biti spor, uz dugotrajno visoku nezaposlenost. Problem naše niske
konkurentnosti nije u vi-
sokim plaćama ili niskoj
produktivnosti, nego u
činjenici da proizvodimo
samo 10 posto složenih
proizvoda, puno manje
od Austrije ili Njemačke.
U konačnici, zaključuje
on, nema brzog i jednostavnog rješenja za ovu
krizu jer nam je manevarski prostor jako uzak.
8
S MARKOVA TRGA
*vijesti
Milijun noćenja u
Zagrebu
Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, glavni grad Hrvatske je
u prvih devet mjeseci ove
godine posjetilo 630.285
posjetitelja koji su ostvarili 1.077.930 noćenja. U
usporedbi s istim periodom prošle godine, to je
porast od 15 posto u dolascima te 13 posto u noćenjima. Najviše gostiju došlo je iz Njemačke,
SAD-a, Italije te Velike
Britanije, Španjolske, Japana i Republike Koreje.
Rekordan PDV
Ako međustopu PDV-a
poveća na 13 posto, kako
je najavila, Vlada će Hrvatsku dovesti među rekordere u Europskoj uniji,
upozoravaju na Institutu
za javne financije. Višu
međustopu od tih 13 posto
u EU-u imaju jedino Mađarska (18 posto) te Finska (14 posto) i Irska (13,5
posto). Po visini međustope Hrvatska će biti rame
uz rame s Grčkom i Portugalom. Inače, međustopu PDV-a primjenjuje 18
članica EU-a, a preostalih
10 je ne koristi, već se odlučilo samo na dvije stope
toga poreza - opću i sniženu. Danska, pak, ima
samo jednu stopu PDV-a.
Oživljavanje tržišta
nekretnina
Ministar financija Slavko Linić najavio je projekt
kojim želi oživjeti tržište
nekretnina. Kako najavljuje, država bi išla u posao
s iznajmljivanjem stanova, zajedno s nekim bankarskim sustavima. “Banke bi stanove koje uzimaju
na ime svojih potraživanja
predavale Vladi na upravljanje, s tim da bi im država jamčila otplatu obveza. Servisirala bi banke s
dijelom najamnine barem
u visini kamate”, kaže Linić. Prema najavama, taj
bi model mogao profunkcionirati već početkom
iduće godine.
( 13,3 mlrd kn
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
deficit državnog proračuna u 9 mjeseci
( na 34,6 mlrd kn
smanjena nelikvidnost
Ministarstvo financija
Linić: Deficit su povećali
stari grijesi
S problemima privatnog gospodarstva i razlozima izostanka njihovih većih investicija morat
ćemo se ozbiljnije pozabaviti, najavio je ministar financija. Nastavit će se i s uvođenjem reda u
državnim financijama, zbog čega se često povećava i deficit
ća uključiti ministarstva
obrane i unutarnjih poslova te zaposleni u školstvu. Dosadašnja iskustva
s centraliziranom isplatom pokazuju da tu postoji mogućnost velikih
ušteda.
Igor Vukić
[email protected]
N
akon devet mjeseci u prihodima i rashodima
državnog proračuna nema
iznenađenja, ustvrdio je
ministar financija Slavko Linić na prošlotjednoj
konferenciji za novinare.
Deficit proračuna iznosi
13,3 milijarde kuna, a narastao je za 3,3 milijarde
kuna zbog novca uloženog
u sanaciju zdravstva. Prihodi proračuna stabilizirali su se nakon srpnja i kolovoza, kada je promijenjena
metoda naplate poreza na
dodanu vrijednost. Umjesto pri uvozu robe, PDV se
naplaćuje u trenutku stavljanja robe na tržište i tu do
kraja godine neće biti veli-
Linić je ocijenio
da privatni
poslodavci nisu
dovoljno iskoristili
mogućnosti koje su
dobili od Vlade
kih problema, istaknuo je
Linić. Ukupno je od PDV-a
u devet mjeseci prikupljeno 29,8 milijardi kuna, što
je povećanje od 0,3 posto ili 80 milijuna kuna u
odnosu na isto razdoblje
prošle godine.
Predstečajne
nagodbe pomažu
gospodarstvu
Najveće smanjenje prihoda zabilježeno je na porezu na dobit, oko 1,5 milijardi kuna. Posljedica je to
Vladine odluke da dobit
ne optereti porezom ako se
ponovno investira u proizvodnju. Linić je ocijenio
da privatni poslodavci
nisu dovoljno iskoristili mogućnosti koje su dobili od Vlade. Uz povlasticu u porezu na dobit,
poslodavcima je ostajalo
više novca i zbog smanjenja zdravstvenih doprinosa te smanjenja stope
PDV-a na 10 posto u ugostiteljstvu. Prema njegovim riječima, pomoć
gospodarstvu donijele su
i predstečajne nagodbe,
uz koje je i nelikvidnost
smanjena na 34,6 milijardi kuna. “S problemima privatnog gospodarstva i razlozima izostanka
njihovih većih investicija
morat ćemo se ozbiljnije pozabaviti”, najavio je
Linić. Dodao je da se tre-
ba raspravljati i o sporom
provođenju javnih investicija, poput onih u Plominu, HE Dubrovnik ili
željeznici.
Nastavit će se i s uvođenjem reda u državnim
financijama, zbog čega se
često povećava i deficit.
“Upravo je sanacija starih
grijeha dovela do deficita. Moramo srediti stanje
u zdravstvu, platiti stare
dugove. Naši prethodnici
nisu plaćali račune čak ni
nekim državnim tijelima.
Primjerice, Fini nisu bile
plaćene neke usluge za
2009., 2010. i 2011. godinu”, rekao je Linić.
Red će se uvoditi i
u proračunskim isplatama. U studenome će se
u centralni obračun pla-
Do kraja godine bez kredita u inozemstvu
Ove godine neće više biti zaduživanja na inozemnom financijskom tržištu, rekao je ministar Linić. No iduće godine to će biti vjerojatnije jer godina neće biti laka. Izazovi će se najbolje vidjeti u nacrtu proračuna za 2014.
godinu, najavio je Linić. Tu će biti navedeni visoki iznosi
potrebni za financiranje deficita i drugih dospjelih obveza. Problemi bi ipak mogli biti ublaženi zbog očekivanih
prihoda iz privatizacije HPB-a i Croatia osiguranja. Olakšanje za javni dug mogla bi donijeti i koncesija za autoceste. Rezultati tih operacija utjecat će i na planove javnih financija, potvrdio je Linić.
Stambena štednja
ne utječe previše na
tržište
Linić je najavio da će država uštedjeti i oko 200
milijuna kuna jer će se
ukinuti poticaji za stambenu štednju. Objasnio
je da su dvije studije –
MMF-ova i Instituta za
javne financije – pokazale koje su slabosti sustava stambenih štedionica.
Prema prikupljenim podacima proizlazi da štediše koriste sustav prvenstveno za štednju koja je
povoljnija nego u komercijalnim bankama. Po
isteku ugovorenog roka
štednje podižu novac zajedno s kamatom i državnim poticajnim sredstvima, a ne koriste ga za
rješavanje stambenog pitanja.
Stambena štednja ne
utječe previše na tržište,
o čemu svjedoči i velik
broj posrnulih građevinskih tvrtki. Stanogradnju
i ne treba previše poticati,
smatraju u Ministarstvu
financija, jer broj izgrađenih stambenih jedinica nadmašuje potrebe stanovništva. “Zalažemo se
za sve oblike štednje, ali
na ovaj tip štednje, u kojem bake i djedovi štede
za svoje unuke, ne možemo davati državne poticaje”, zaključio je Linić.
9
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( oko 2 mlrd kn
Hrvatsko-iračka suradnja
prihod koji bi država mogla ostvariti ovom privatizacijom
Sjednica hrvatske vlade
HPB i CO u drugom
privatizacijskom krugu
Za HPB natjecat će se Erste i OTP banka, a za Croatia osiguranje u igri su
rovinjski Adris i poljski osiguravatelj PZU
Igor Vukić
[email protected]
U
drugi krug privatizacije Hrvatske
poštanske banke i Croatia
osiguranja Vlada je prošloga tjedna pustila po dvije ponude. Za HPB natjecat će se Erste i OTP
Sa strateškim
ulagačima obje
tvrtke ojačat će na
tržištu i posredno
pomoći i cijeloj
ekonomiji
banka, a za Croatia osiguranje u igri su rovinjski
Adris i poljski osiguravatelj PZU. Nakon što obave
dubinsko snimanje poslovanja ciljanih tvrtki, ponuditelji trebaju podnijeti
obvezujuće ponude. Boris
Lalovac, zamjenik ministra financija, očekuje da
će ponude stići za mjesec
dana, a novi vlasnici dviju
državnih kompanija trebali bi biti poznati do kraja godine.
Država bi u ovoj privatizaciji mogla ostvariti prihod od oko dvije mi-
lijarde kuna. Erste banka
je za Hrvatsku poštansku
banku dala neobvezujuću
ponudu od 130,2 milijuna kuna, a OTP od 92 do
118 milijuna kuna. Vlada očekuje da će se cijene možda i povisiti nakon dubinskog snimanja i
ocjenjivanja široke mreže
poslovnica kojima raspolaže HPB.
Ponuda Adrisa za 43
posto dionica Croatia osiguranja teška je 104,2
milijuna eura, a 130 milijuna eura uložilo bi se
u dokapitalizaciji. Poljski PZU nudi 142 milijuna za 50 posto dionica
i još 50 milijuna eura za
dokapitalizaciju. U Croatia osiguranju država će
zadržati najmanje 25 posto, a dokapitalizacijom
se kompanija nastoji ojačati za osvajanje vodeće
pozicije na regionalnom
tržištu.
U slučaju Hrvatske
poštanske banke glavni
kriterij je visina ponude,
rekao je premijer Zoran
Milanović. Visina ponude
važna je i kod Croatia osiguranja, a tu se vrednuje
i strategija koju novi partner želi razvijati. I Adris i
PZU namjeravaju zadržati identitet Croatia osigu-
ranja. Sjedište tvrtke ostat
će u Zagrebu odakle će se
razvijati poslovi i izvan
Hrvatske.
Svi ponuđači imaju
dovoljnu financijsku snagu za preuzimanje. U svojim rezervama imaju gotov novac kojim će moći
isplatiti kupljene dionice.
Novi kredit HŽ
Infastrukture
Nedostatak financijske i
kapitalne snage bio je razlogom odbacivanja ponude Triglav osiguranja
podnesene za CO. Triglav je novac za kupnju
dioničkog udjela namjeravao prikupiti posudbom od slovenske vlade
te javnom ponudom dionica. Prema tom planu,
CO bi u drugoj, dokapitalizacijskoj fazi otkupio dionice poduzeća koje Triglav već sada posjeduje
u regiji. Vlada je ocijenila da bi cijela ta konstrukcija bila previše rizična.
Njena provedba trajala bi
dugo, a Vladi novac treba već do kraja godine, pa
Triglav nije ušao u drugi
krug natječaja.
U Vladinim dokumentima precizno je opisano
kako se došlo do neobvezujućih ponuda. Savjetni-
ci za privatizaciju kontaktirali su 19 potencijalnih
investitora za HPB i pozvali ih da sudjeluju u natječaju. Interes je osim Erste i OTP banke pokazala
i SG-Splitska banka.
Za privatizaciju Croatia osiguranja poziv i poticaj za sudjelovanje poslan
je na adrese 36 investitora. Interes je pokazalo 11 potencijalnih ulagača. Među njima su bili i
EBRD, AIG, Vienna Insurance, IFC, Generali i druge kompanije. Sa strateškim ulagačima obje tvrtke
ojačat će na tržištu i posredno pomoći i cijeloj
ekonomiji, ocjenjuje se u
Vladi.
Na prošlotjednoj sjednici Vlada je odobrila HŽ
Infrastrukturi sklapanje
ugovora o zajmu s Europskom bankom za obnovu i
razvoj. Posuđuje se 40 milijuna eura na 15 godina,
s tri godine počeka. Novac će se utrošiti za kupnju nove opreme za održavanje tračnica, nabavu
informacijskog sustava za
energetsku učinkovitost te
zbrinjavanje viška radne
snage. EBRD je od 1993.
u Hrvatsku uložio oko 2,7
milijardi eura, u više od
140 projekata.
Nakon Crobusa novi
poslovi u Iraku
Nakon autobusa Crobus, koji će Iraku isporučivati tvrtka Auto Zubak, na pomolu su i novi
poslovi u toj bliskoistočnoj zemlji. Uz ostalo, najavljuje se zajednička
proizvodnja lakog oružja i projekti u tekstilnoj
industriji.
O formaliziranju gospodarske suradnje prošli tjedan u Zagrebu razgovarali su irački ministar
industrije Ahmed Naser
Deli Al-Karbooli i potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Gost iz Iraka
najavio je posjet tvrtkama Đuro Đaković, Munja,
HS Produkt, Eurocable
i Ziegler radi razgovora o suradnji. U tijeku su
i pripreme za osnivanje
iračkog veleposlanstva u
Hrvatskoj, a utemeljit će
se i međuvladino povjerenstvo koje će raditi na
razvoju gospodarskih odnosa. Grčić je rekao da je
krajnji cilj uspostavljanje
hrvatsko-iračke gospodar-
ske komore koja bi trajno
preuzela ulogu posrednika među gospodarstvima
Iraka i Hrvatske.
Osim isporuke roba,
hrvatski stručnjaci mogli
bi biti angažirani i u prenošenju znanja u obnovi industrijskih postrojenja. Ministar Al-Karbooli
je rekao da irački državni
proračun za iduću godinu
iznosi oko 130 milijardi
dolara, a na njegovo ministarstvo otpada oko tri milijarde dolara. “U obnovu
naše zemlje treba uložiti puno truda i nadam se
da će nam u tome pomoći i naši prijatelji iz Hrvatske”, rekao je Al-Karbooli. (I.V.)
Natječaj za koncesije
Ponude za autoceste
do 15. studenoga
Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture
raspisalo je prošli tjedan
natječaj za davanje hrvatskih autocesta u koncesiju, s procijenjenom
vrijednošću
koncesije
od 22,5 milijardi kuna.
Rok za dostavu prijava je
15. studenoga u 12 sati,
kad će u Ministarstvu biti
upriličeno javno otvaranje
pristiglih ponuda. Koncesionar će postati kompanija koja ponudi najvišu naknadu za koncesiju.
Točno trajanje koncesije bit će dogovoreno
u drugoj fazi pregovaračkog postupka. Načelno,
koncesija bi trebala trajati
najmanje 30 godina, no u
pregovorima se može dogovoriti i dulji rok, sve do
50 godina.
Model davanja u koncesiju 1250 kilometara autocesta Vlada je prihvatila
na sjednici u srpnju. Prije
toga savjetnici su razmotrili nekoliko načina monetizacije, poput prodaje,
davanja u zakup pojedinih
dionica i slično. Odlučeno je da će se u koncesiju
dati cjelokupna mreža, uz
opciju za još 30 kilometara planiranih za izgradnju.
Prema riječima ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, Vlada bi
željela odabrati ponuditelja do svibnja iduće godine. Novac od monetizacije, koji bi trebao
pridonijeti smanjivanju
javnog duga, trebao bi,
prema najavama iz Banskih dvora, stići do kraja
iduće godine. (I.V.)
10 PREDSTAVLJAMO
( oko 170
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( u više od 20
kupaca u Hrvatskoj ima Carvel
bolnica emitira svoj program Medi TV
Carvel, Zagreb
MEDI TV, ZAGREB
U planu i
maloprodaja
Zdravlje na
ekranu
Od 2012. godine tvrtka u Hrvatsku uvozi i distribuira
sve brendove najvećeg svjetskog proizvođača sandala i
japanki, brazilske kompanije Grendene
Cilj medicinske televizije je povezati sve zdravstvene
ustanove u Hrvatskoj, a u budućnosti putem digitalnog
nacionalnog programa i kućanstva
vrtka Carvel iz
zagrebačkog Buzina posluje u
Hrvatskoj od 2011. godine. Carvel zapošljava šest
radnika, bave se distribucijom i prodajom vodećih robnih marki obuće različite namjene, a uskoro
bi tvrtka trebala distribuirati i tekstilne proizvode.
Ipak, glavninu posla i prihoda donosi im ljetna obuća. Kao najmlađa članica
dio je regionalne grupacije Carvel, osnovane 1991.
godine u Beogradu, kao
ovlašteni uvoznik i distributer kvalitetnih sportskih
i modnih brendova obuće
i tekstila. Proteklih godina tvrtka je uspjela izgraditi regionalnu distribuciju
u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Kosovu,
Crnoj Gori i Albaniji. U
tim državama razvijena je
mreža s više od 300 klijenata koji distribuiraju proizvode u oko 2500 prodavaonica.
“Naša misija je pružanje vrhunskog servisa u dijelu zastupanja i distribucije najaktualnijih svjetskih
brendova. Od 2012. godine Carvel na prostorima
Hrvatske uvozi i distribu-
edi TV je prva
hrvatska medicinska televizija i jedina takva u
regiji. Uz redovne informacije bolničkih usluga
poput lista čekanja, radnog vremena ambulanti,
vijesti..., na njoj se emitira medicinsko-zdravstveni sadržaj edukativno-preventivnog i humanitarnog
karaktera. Nije na odmet
napomenuti i to da na taj
način mnogi farmaceutski
proizvodi pronalaze put
do svojih korisnika. Kvalitetu programa ove televizije već je prepoznalo Ministarstvo zdravlja,
Ministarstvo socijalne politike i mladih, Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje i druge organizacije koje u sklopu Medi
TV-a emitiraju svoje poruke i obavijesti.
Krešimir Švigir, direktor ove televizije, kaže
kako je ideja o pokretanju Medi TV-a rođena prije četiri godine kada je radio na razvoju programa
Life Channel UK-a, najveće europske medicinske digitalne televizije.
“Kako je moja tvrtka Pos
marketing generalni zastupnik Scala softvera za Hr-
T
ira sve brendove najvećeg
svjetskog
proizvođača
sandala i japanki, brazilske
kompanije Grendene, i to
brendove Rider, Ipanema
i Grendha. Riječ je o tvrtki i robnim markama koje
Do sada nismo
razvrgli suradnju ni
s jednim partnerom,
kaže Đurđica Relja
su dugi niz godine izvrsno pozicionirane na tržištu. U našoj ponudi distribucije su i brendovi British
Knights, Björn Borg, Gri
Sport, Australian i Olang”,
istaknula je Đurđica Relja, voditeljica prodaje
Carvela.
Predstavljanje novih
kolekcija
Prema njezinim riječima, tvrtka koristi prednost toga što je Hrvatska turistička zemlja tako
da imaju odlične rezultate tijekom turističke sezone. “Imamo tri prodajna otoka u trgovačkim
centrima, i to više zato
da bismo se pozicionirali, nego što imamo korist
od prodaje. Trenutačno
po hrvatskim gradovima
predstavljamo nove kolekcije za iduću godinu.
Bili smo u Poreču i Splitu, dok u Zagrebu imamo
showroom. Okupljamo
svoje partnere, a u budućnosti namjeravamo i
u Hrvatskoj razviti maloprodaju”, dodaje ona.
“Zadovoljstvo mi je
to što naši kupci gotovo
uopće nemaju reklamacije na naše proizvode. Naši
kupci su i veliki i mali, a
u Hrvatskoj ih imamo oko
170. Povezani smo i stalno u vezi, tako da smo stekli međusobno povjerenje.
Do sada nismo razvrgli suradnju ni s jednim našim
partnerom”, kaže Đurđica Relja najavljujući i uvođenje novih robnih marki,
ali, kako kaže, ne bi htjela
da tvrtka naglo naraste jer
žele imati stvari pod kontrolom. “Imamo jasan cilj
i zacrtan plan koji ostvarujemo iz sezonu u sezonu”,
zaključila je. (J.V.)
M
vatsku, na čijoj je platformi oformljen program Life
Channela, bio sam pozvan
u London da sudjelujem u
razvoju tog projekta. Nakon što sam spoznao sve
mogućnosti i prednosti takvog programa, uvidio
sam da i hrvatski zdravstveni sustav zaslužuje takav kanal i pokrenuo Medi
TV”, objašnjava on.
Dvije godine za razvoj
projekta
Trenutačno, sadržaj ove
televizije
svakodnevno
mogu gledati stotine tisuća ljudi u najfrekventnijm
bolničkim čekaonicama u
Hrvatskoj. “Naš program
se vrti upravo u bolničkim čekaonicama jer je
kroz istraživanja utvrđeno
kako dnevno kroz samo
jednu bolnicu prođe oko
50.000 osoba svih uzrasta, što nas stavlja među
najgledanije programe u
državi”, napominje Švigir dodavši kako je razvoj
projekta trajao dvije godine. “Nakon istraživanja
tržišta i razgovora s ravnateljstvima bolnica, te s
njihovom suglasnosti, u
Kliničkoj bolnici Merkur
pokrenuta je prva instalacija naših televizora na
kojima se program Medi
TV-a počeo emitirati 4. siječnja”, naglašava.
Cilj Medi TV-a je povezati sve zdravstvene
ustanove u Hrvatskoj, a u
budućnosti, putem digi-
U KB-u Merkur 4.
siječnja počeo se
emitirati program
Medi TV-a
talnog nacionalnog programa, i kućanstva. “Medi
TV svoj program emitira u
više od 20 hrvatskih bolnica, a s partnerskim tvrtkama uskoro planiramo pokretanje programa u regiji.
Posebice sam ponosan na
humanitarni sadržaj kroz
koji promoviramo humanost i socijalnu osviještenost građana, što je bio temeljni motiv pokretanja
Medi TV-a. A samo neke
od humanitarnih organizacija s kojima surađujemo tako da njihove programe i sadržaje besplatno
emitiramo su Zaklada Ana
Rukavina, Udruga Palčić,
Dodir - Savez slijepih i
slabovidnih, Hrabri telefon i Unicef”, kaže Švigir.
(B.O.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( gotovo 20 mil kn ( od toga 50%
ukupni godišnji promet prošle godine
ostvareno izvozom, najviše u Njemačku i Italiju
Agristar – čajevi i ljekovito bilje
Kako kamilica može biti
odličan posao
Zahvaljujući odličnim odnosima s kooperantima, visokokvalitetnoj proizvodnji i preradi, Agristar je postao najveći
hrvatski izvoznik kamilice koja uživa status najbolje u Europi
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
O
biteljsko poduzeće Agristar iz
osječkog prigradskog naselja Višnjevac,
koje se bavi organiziranjem proizvodnje i prerade ljekovitog, začinskog
i aromatičnog bilja putem mreže kooperanata u
Slavoniji i Podravini, utemeljeno je 1995. godine.
Zajedno sa suprugom Lovorkom, koja i danas vodi
proizvodnju, osnovao ga
je direktor i suvlasnik
Tomislav Kurbanović. U
poslu im se prije nekoliko
godina pridružio i sin Matija koji se bavi prodajom,
marketingom i širenjem
tržišta. Agristar zapošljava 27 osoba koje rade na
dvije lokacije - matičnoj u
Višnjevcu gdje se obavlja
proizvodnja tzv. rinfuznih
Agristar je u
proizvodnji
čajeva četvrta
hrvatska tvrtka, iza
tradicionalnih lidera
Francka, Cedevite i
Podravke
pakiranja čajeva, te u novoizgrađenom pogonu u
gospodarskoj zoni Tenja
gdje se obavlja pakiranje
čajeva u filter vrećice.
“Proteklih 18 godina Agristar bilježi stabilan rast prometa i dobiti.
Sve to vrijeme tvrtka ni
dan nije bila u blokadi, a
sve obveze prema državi,
zaposlenicima, dobavljačima i bankama izvršava
na vrijeme. Jednom riječ-
ju, radi se o higijeničnom
poslovanju”, kaže Tomislav Kurbanović objašnjavajući kako u poslovanju
imaju dvije osnovne grupe poslova.
Zaboravljeno
samoniklo bilje
Jedna je organiziranje,
kroz kooperaciju, proizvodnje i prerade ljekovitog bilja gdje dominira
kamilica s oko 50 posto
prihoda u strukturi poslovanja, a ostalo je proizvodnja čajeva. U tom
su se segmentu na tržištu
pozicionirali kao četvrta hrvatska tvrtka iza tradicionalnih lidera Francka, Cedevite i Podravke.
Ukupni godišnji promet
prošle se godine približio brojci od 20 milijuna kuna od čega je gotovo
polovina ostvarena izvozom.
Najznačajnija izvozna
tržišta su im Njemačka i
Italija, te Slovačka, Austrija, Mađarska, Srbija,
Francuska, BiH... Ulazak
Hrvatske u EU nije ništa
posebno promijenio jer je
Agristar na europskim tr-
žištima od prvoga dana
svog rada. Najvećim dijelom u izvoz odlazi obrađena sirovina, a ne gotovi
proizvodi.
Za razliku od prijeratnih godina, danas se izvozi uglavnom kamilica,
dok je prije u dobrom dijelu bilo zastupljeno i samoniklo bilje. Samo kroz
nekadašnju osječku tvrtku
Agroslavonija, Kurbanović je 1990. ostvario izvoz
ljekovitog bilja u vrijednosti od tri milijuna dolara od čega se veliki dio
odnosio na izvoz samoniklog bilja poput koprive, šipka ili bazge. Iako u
velikom dijelu kontinentalne Hrvatske i dalje rastu te biljke, jako je malo
zainteresiranih za branje i
organiziranu prodaju.
“Pokušavao sam animirati nebrojene zadruge, škole i pojedince da
se time bave. Međutim,
danas na području Slavonije i Baranje slovom i
brojkom imam jednog sakupljača samoniklog bilja. Problem je u tome da
se ljudi danas time ne žele
baviti. Zato sam prije ne-
koliko godina odustao
od organiziranog otkupa
tih biljaka. Rezultat svega je da se danas u Hrvatsku uvozi kopriva, šipak
ili bazga”, prilično razočarano objašnjava Kurbanović.
Inače, Tomislav Kurbanović vrstan je poznavatelj te djelatnosti jer se
ljekovitim biljem i njegovim izvozom bavi već
više od 30 godina. Odmah
nakon diplomiranja na zagrebačkom Fakultetu za
vanjsku trgovinu, davne 1981. godine zaposlio
se u nekadašnjem gigantu IPK Osijek, odnosno u
Agroslavoniji i kasnije u
Agromedu. Stečena znanja i poslovne kontakte
potom je prenio u vlastitu tvrtku Agristar.
Kooperacija kojom
su svi zadovoljni
Agristar nema svoje površine za uzgoj bilja nego
posluje s nizom višegodišnjih kooperanata - proizvođača i prerađivača
- s kojima su razvili bliske poslovne odnose i zapravo djeluju kao klaster.
Kako ostvariti prednost
“Borimo se boljom kvalitetom i nižom cijenom. Umjesto
1,5 grama čaja u filter vrećici, mi stavljamo tri grama.
U našim voćnim čajevima nema arome tri posto, nego
pet ili sedam posto. To je dug razvojni put, ali drukčije ne
ide. Uostalom, kada smo počinjali, cilj mi je bio uhvatiti tri do četiri posto hrvatskog tržišta. Danas čajevi Agristara obuhvaćaju sedam do osam posto hrvatskog tržišta”, kaže Tomislav Kurbanović.
“Nikada nisam želio biti
klasičan trgovac po principu kupi-prodaj, jer se
radi o specifičnom proizvodu koji, da bi imao
siguran plasman, mora
imati stabilnu visoku kvalitetu. Rezultat takvog poslovanja je i to da je hrvatska kamilica danas na
glasu kao uvjerljivo najbolja na europskom tržištu. Moji najveći kupci s
talijanskog i njemačkog
tržišta posjetili su gotovo svakog od kooperanta, vidjeli način proizvodnje i prerade i upoznali
se s proizvođačima. Istovremeno, svaki kooperant
točno zna gdje završava
njegova kamilica”, objašnjava Kurbanović.
A da se radi o ozbiljnom poslu, svjedoče i po-
daci kako najmanji kooperant ima 40 jutara, a
najveći 210 hektara zemlje pod kamilicom. Pri
tome kooperanti imaju
zajamčenu otkupnu cijenu i isplatu u roku od 60
dana. Uz dosadašnju ugovorenu kooperaciju za uzgoj i preradu kamilice na
blizu 1000 hektara, Agristar je za 2014. godinu
ugovorio novih 200 hektara. Ove godine potpisao
je i ugovor o strateškom
partnerstvu s najvećom
svjetskom tvrtkom u toj
branši, njemačkim Martin Bauerom, s kojim će
implementirati novi pristup kooperaciji s proizvođačima i prerađivačima kamilice, kako bi se
znatnije povećala površina za njen uzgoj.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
Predsjednik Republike Hrvatske pustio u rad Vjetroelektranu Jelinak
Obnovljivi izvori energije
su nacionalni interes
( 96 autoklubova
udruženo u HAK
Slavko Tušek, predsjednik Hrvatskog autokluba
Nije nam osn
prijevozu ili za
Ono što nas čini posebnima je tehnička pomoć - nastojimo otklo
kao udruga, temeljem statuta posebno smo usmjereni na pove
Jozo Vrdoljak
[email protected]
P
redsjednik
Republike
Hrvatske Ivo Josipović
prošle je nedjelje svečano pustio u rad Vjetroelektranu Jelinak. Riječ je
o vjetroelektrani snage 30
MW, koja će moći pokriti
potrošnju električne energije više od 30.000 kućanstava, i prvoj koju je
u našoj zemlji instalirala
Acciona Energía. Ta španjolska kompanija u ovaj
je vjetropark investirala oko 50 milijuna eura.
“Investicije u obnovljive
izvore energije iznimno
su važne za Hrvatsku jer
tako smanjujemo ovisnost
o uvozu, koristimo nove
izvore koji su učinkovitiji od tradicionalnih, smanjujemo uporabu fosilnih
goriva, štitimo okoliš, razvijamo poduzetništvo,
potičemo nove tehnologije i gospodarstvo u cjelini”, istaknuo je Ivo Josipović,
predsjednik
Republike Hrvatske.
Kao četiri milijuna
stabala
Smještena u Splitsko-dalmatinskoj županiji, vjetroelektrana Jelinak integrira 20 vjetrogeneratora
snage 1,5 MW. Godišnje
će proizvoditi oko 81 mi-
lijun kWh, a svake godine
zamijenit će fosilna goriva
u količini koja odgovara
48.000 barela nafte. Njezinom uporabom izbjeći
će se emisija 77.841 tone
CO2 u atmosferu, čime se
postiže pročišćujući učinak sličan onome kakav
bi dalo gotovo četiri milijuna stabala.
“Vjerujem da ovaj
primjer, kao i slični već
realizirani projekti, trebaju poslužiti Vladi Hrvatske, koja upravo ovih
Acciona u Hrvatskoj
razvija još dva
vjetroenergetska
postrojenja
dana odlučuje o budućnosti sektora obnovljivih
izvora energije, da napravi zaokret u svojoj politici i potakne investicije u ovaj sektor. Hrvatska
treba smanjiti uvoz električne energije, povećati
elektroenergetsku neovisnost, a posebno iskoristiti potencijale ove industrije za stvaranje novih
radnih mjesta. Moram
reći da smo mi investitori i proizvođači energije iz
OIE nezadovoljni predloženim nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije i ovom
prilikom pozivam Vladu
da vodi računa o potencijalima obnovljivih izvora
energije koji mogu i trebaju biti nacionalni interes”,
istaknuo je Mirko Tunjić,
direktor tvrtke Acciona
Energía iz Splita.
Nove investicije
Juan Ignacio Entrecanales, potpredsjednik grupacije Acciona, otkrio je
da je oko 500 osoba radilo u Hrvatskoj na realizaciji ove vjetroelektrane. “Polovina njih radila
je u konzorciju naručitelja radova u vjetroelektrani, a polovina u splitskom
brodogradilištu, na proizvodnji 20 čeličnih stupova od 100 metara koji čine
dio vjetroelektrane. U Hrvatskoj na dvije lokacije
trenutačno razvijamo još
dva vjetroenergetska postrojenja ukupne snage
78 MW”, istaknuo je Entrecanales. U 2012. godini Hrvatska je uvezla 43,5
posto od ukupno potrošene električne energije.
Vlastita proizvodnja energije podijeljena je, prema
izvorima, na ove udjele:
iz termoelektrana se dobilo 47,5 posto, iz hidroelektrana 48,2 posto, dok
je udjel vjetroenergije bio
samo 3,3 posto. Iz drugih
izvora dobilo se oko jedan
posto.
Globalni operator čiste energije
Acciona Energía globalni je operator čiste energije s više od 20 godina iskustva. Instalirala je više od 10.000 MW za proizvodnju čiste električne energije, od čega vlastitih
8500 MW, smještenih u 14 zemalja. U vlasništvu ima 232 vjetroelektrane, 80 hidrocentrala, šest termosolarnih postrojenja, jednu od najvećih fotonaponskih elektrana na svijetu i tri postrojenja na biomasu. Proizvodi vjetrogeneratore vlastite tehnologije, razvija
vlastite i tuđe projekte. Na burzi je izlistana pod indeksom Ibex-35, a zapošljava 33.000
radnika. Grupacija je u 2012. godini ostvarila promet nešto veći od sedam milijardi eura.
Jozo Vrdoljak
[email protected]
S
a Slavkom Tušekom, predsjednikom Hrvatskog
autokluba (HAK), razgovarali smo o budućnosti te
udruge, sigurnosti vozača i problemima autoklubova.
Koliko Hrvatski autoklub ima članova, koliko
udruženih klubova?
- HAK je nacionalna
udruga vozača sa 96 udruženih autoklubova širom
zemlje, s oko 170.000 članova i oko 40.000 korisnika asistencije mobilnosti
“Zona”. Zajedno imamo
oko 800 zaposlenika i oko
210 milijuna kuna prihoda. HAK potječe od Prvog hrvatskog automobilnog kluba, udruge vozača
osnovane 1906. godine
na vrijednostima vozačke
solidarnosti i pomaganja. Učlanjivanje je i danas naš osnovni posao, a
tehničku pomoć pružamo
ne samo našim članovima
Broj članova nam
stalno raste po stopi
između jedan i dva
posto godišnje
nego i svim ostalim vozačima u nevolji. Veliki dio
naših djelatnosti čine javne ovlasti poput informiranja javnosti o stanju u
prometu, izdavanja međunarodnih vozačkih dozvola, skrbi o vozilima i
plovilima pod carinskim
nadzorom, organizacije
vozačkih ispita, obavljanja stručnog nadzora nad
autoškolama i rada stanica za tehničke preglede
vozila, provedbe homologacije... Zbog svega toga
HAK je značajan partner
brojnih državnih institucija.
Koje su ostale vaše djelatnosti i akcije?
- Udruga smo građana,
a ne tvrtka. Ono što nas
čini posebnima je tehnička pomoć - nastojimo otkloniti kvar na licu mjesta
i omogućiti vozačima nastavak putovanja do krajnjeg odredišta ili servisne radionice. Dakle, nije
nam osnovni cilj zarada na prijevozu ili zamjeni dijelova. Isto tako, kao
udruga, temeljem statuta posebno smo usmjereni
na povećanje sigurnosti u
cestovnom prometu provodeći preventivno-edukativne aktivnosti od vrtića do staračkih domova.
Možda je najpoznatija takva naša aktivnost vezana
uz početak školske godine, kada zajedno s lokalnim vlastima i policijom
organiziramo javne manifestacije i posjete školama kako bismo upozorili
vozače na prisutnost djece u prometu, a obitelji i
djecu informirali o pravilima kojima se povećava
njihova sigurnost. Jedna
od naših osnovnih uloga
je zaštita vozača i potrošača putem brojnih međunarodnih testiranja i domaćih istraživanja koja
provodimo, a cilj nam
je kvalitetno informirati
građane.
Kako se HAK nosi s globalnom krizom s obzirom na izraženi pad prodaje automobila?
- Kao i ostali europski autoklubovi, osjećamo krizu
jer ona pogađa naše članove i sve vozače pa se manje putuje i voze se sve stariji automobili. No, vozači
prepoznaju da HAK nudi
sigurnost na putu i izvjesnost da će stići na odredište, tako da i u krizi poslujemo dobro. Broj članova
nam stalno raste po stopi
između jedan i dva posto
godišnje. Tako nam je broj
pruženih usluga ovog ljeta, primjerice, porastao za
pet posto. Osim toga, već
s prvim naznakama krize 2008. uveli smo mjere
štednje kojima smo pove-
INTERVJU 13
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( oko 170.000 ( 210 mil kn
članova ima Hrvatski autoklub
prihodi HAK-a
novni cilj zarada na
amjeni dij elova
niti kvar na licu mjesta i omogućiti vozačima nastavak putovanja do krajnjeg odredišta ili servisne radionice. Isto tako,
ćanje sigurnosti u cestovnom prometu provodeći preventivno-edukativne aktivnosti od vrtića do staračkih domova
Odražava li se stagnacija u gradnji autocesta i
prometnica na vaše poslovanje?
- Zasad nam to ne predstavlja problem, no slabije održavanje autocesta i
drugih važnih prometnica moglo bi imati negativne posljedice na sigurnost cestovnog prometa.
Nažalost, po EuroRAP-u,
jednom od međunarodnih
testiranja cestovne infrastrukture koje smo proveli
prije krize, procjena rizika
na važnijim magistralnim
pravcima je zabrinjavajuća, a to bi se moglo i pogoršati.
ćali kontrolu troškova, a sa
zadovoljstvom mogu reći
kako se, unatoč krizi, nijedan udruženi autoklub nije
našao u nepremostivim
problemima. Valja napomenuti da se demografska
slika Republike Hrvatske
odražava i na broj kandidata koji pristupaju vozačkim ispitima. Uz ekonomsku krizu, i to je uzrok
pada prodaje novih automobila.
Budućnost donosi dramatične promjene
Što budućnost donosi nacionalnim klubovima poput
HAK-a, njihovim članovima i svim vozačima?
- Vrlo bliska budućnost donosi dramatične promjene i
tražit će od nas još veću fleksibilnost. Tehnološke inovacije stalno unapređuju vozačko iskustvo i sigurnost,
ali je i sve izazovnije servisirati ili popravljati vozilo na
cesti. No, nove tehnologije omogućit će bolje predviđanje kvarova, prikupljanje ogromnih količina podataka iz
vozila i ceste što bi moglo rezultirati automatskom vožnjom bez vozača, dok bi tehnologija 3D printanja i recikliranja mogla uskoro omogućiti našim mehaničarima
printanje zamjenskih dijelova vozila čvršćih od čelika tijekom intervencije. Na klubovima poput HAK-a je da se
tim promjenama na vrijeme prilagode te nastave biti
ključni čimbenik mobilnosti građana.
Kako ste organizirani u
turističkoj sezoni i koje
usluge mogu očekivati turisti odnosno vozači koji nisu vaši članovi?
- Za nas nema razlike između članova HAK-a i
drugih autoklubova, kao
što i naši članovi kao turisti u inozemstvu imaju
jednaku zaštitu tamošnjih
autoklubova. Međutim,
zabrinjava nas to što su
policijske uprave iz Ministarstva unutarnjih poslova dobile naputak da
za prijevoz oštećenih vozila isključivo moraju
zvati Oryx. No, pomažemo svim vozačima, i onima koji nisu naši članovi,
ali članovi imaju povoljnije uvjete i niz dodatnih
pogodnosti u programima ušteda. Tijekom ljeta dio kapaciteta s kontinenta prebacujemo na
obalu i otoke kako bismo
svima jamčili ujednačeni
standard usluge. Istraživanja pokazuju da je turisti-
ma u odabiru destinacije na prvom mjestu njena
sigurnost. Stoga je HAK
s tehničkom pomoći kojom povećava sigurnost
prometa, ali i brojnim međunarodnim testiranjima
cestovne i turističke infrastrukture, dio domaćeg turističkog sektora. Ugodno
je vidjeti u revijama inozemnih klubova dobre ocjene naših tunela ili gradskih turističkih kartica.
Koristim priliku spome-
EU donosi i nove
mogućnosti,
poput fondova, a
HAK je prirodan
partner državnim
institucijama u
njihovu korištenju
nuti i testiranja kvalitete
kampova koje HAK provodi u suradnji s HGK-om
i udrugama vlasnika i korisnika kampova, KUHom i UKH-om, a zanimljivi su i nizozemskom
i njemačkom autoklubu
ANWB-u i ADAC-u, kao
i slovenskom AMZS-u.
Što HAK radi u turističkom segmentu u usporedbi s najrazvijenijim
zapadnoeuropskim klubovima poput ADAC-a
ili ANWB-a?
- Najvažnije je pružanje visokokvalitetne usluge pomoći na cesti i touring usluga, a provodimo
i niz aktivnosti i testiranja. Istaknut ću besplatnu aplikaciju za pametne telefone koju koristi
čak 305.000 domaćih korisnika, a nudi niz turistički značajnih podataka. Upravo je u turizmu
veliki potencijal za daljnji rast i razvoj HAK-a.
Kako se HAK nosi s konkurencijom ?
- Godinama smo izloženi
konkurenciji niza pružatelja usluga jamstva mobilnosti koji su u vlasništvu
međunarodnih i domaćih
banaka i proizvođača automobila, kao i desetaka
malih poduzetnika u pojedinim regijama. U zadnjih
nekoliko godina suočeni smo s izravnom konkurencijom jednog domaćeg
trgovca automobilima, ali
unatoč najavama nismo
zabilježili pad broja članova ili usluga. Konkurencija je zdrava i pomaže nam
da se dodatno usmjerimo
na kvalitetu svoje usluge,
na svoje članove, korisnike i partnere.
Je li HAK dosad koristio neki od EU fondova
i kakva su vam iskustva
s time?
- EU donosi i nove mogućnosti, poput fondova, a
HAK je kao udruga prirodan partner državnim institucijama u korištenju tih
mogućnosti. Prvo iskustvo
već imamo s projektom ePoziv, koji se upravo privodi kraju, koji je sufinanciran sredstvima razvojnih
fondova EU-a, a HAK je
dio domaćeg konzorcija
uz Državnu upravu za zaštitu i spašavanje i Ericsson Nikolu Teslu. Ponosni smo što je EU hrvatski
konzorcij ocijenio najbo-
ljim, a i druge zemlje pokazuju interes za uređaj za
e-Poziv.
Nedavno ste sudjelovali
na važnim međunarodnim natječajima. Jeste li
zadovoljni?
- Jesam. HAK je ove godine obilježio 50 godina
pružanja pomoći na cesti, a istodobno je naš tim
osvojio prvo mjesto na europskom natjecanju mehaničara u Šibeniku na
kojem je sudjelovalo 13
nacionalnih timova. To je
drugi put u 10 godina održavanja natjecanja da smo
pobijedili, što je poticaj da
nastavimo ulagati u svoje
mehaničare.
Što članovima donosi
članstvo HAK-a u međunarodnim udruženjima?
- Puno je koristi jer se
uzajamno pružaju usluge
pomoći na cesti i imamo
zajednički sustav pogodnosti, ali se razmjenjuju
i iskustvo i znanje i vještine, a interes nam je zajednički. Surađujemo na
najvišoj razini krovne organizacije FIA-e - primjerice proljetos sam izabran
u tročlani Revizorski odbor FIA Regije I - ali suradnja od koje najviše koristi imaju naši članovi i
svi građani odvija se na
nižim razinama. Spomenuli smo natjecanje mehaničara, a zajedno sudjelujemo u nizu testiranja
kojima se uspoređuje sigurnost i kvaliteta prometne i turističke infrastrukture, čime podižemo
standarde u našoj zemlji.
14 AKTUALNO
*vijesti
Pad cijena nekretnina
U odnosu na lanjske, cijene stambenih nekretnina u
drugom tromjesečju ove
godine pale su 2,2 posto
u eurozoni i 1,3 posto u
EU-u, objavio je Eurostat.
Najviši godišnji rast cijena stambenih nekretnina u
drugom tromjesečju zabilježen je u Latviji (8,8 posto), Estoniji (8,1 posto)
i Luksemburgu (5,1 posto). Najveći pad cijena
zabilježen je u Hrvatskoj
(-19,7 posto), Španjolskoj
(-10,6 posto) i Nizozemskoj (-7,5 posto).
MMF: veći pad
Hrvatsko će gospodarstvo ove godine oslabjeti
0,6 posto, dok bi u idućoj
moglo porasti 1,5 posto,
procjenjuje Međunarodni monetarni fond u redovnim jesenskim prognozama. To predstavlja
povećanje procjene pada
hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini, s obzirom na to da
je u travanjskim prognozama MMF očekivao pad
gospodarstva za 0,2 posto.
Procjenu rasta od 1,5 posto u idućoj godini ostavio
je nepromijenjenu.
Poslodavce se ne
sluša
Hrvatska se danas nalazi
u iznimno teškoj gospodarskoj situaciji zbog dugogodišnjeg ignoriranja
poruka i HUP-a te mnogobrojnih domaćih i međunarodnih stručnjaka o
nužnosti provedbe sveobuhvatnih i dubokih reformi. Danas smo tu gdje
jesmo jer nas poslodavce, nažalost, više od 10
godina nitko ne čuje i ne
uvažava naše prijedloge,
navodi se u priopćenju
Hrvatske udruge poslodavaca. Poslodavci ističu
kako cijene i pozdravljaju
svaki napor Vlade usmjeren oporavku i rastu gospodarstva. No, smatraju
kako dosad nije učinjeno
dovoljno da bismo gradili poticajno gospodarsko
okružje za investicije.
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( čak 20 medalja
osvojili hrvatski inovatori na INST-u u Taipeiu
( više od 20 medalja
u svijetu dobili proizvodi Nikel Mirjane Brlečić
Ponovni uspjeh hrvatskih inovacija
Vitezovi inovatorstva u po
Hrvatska gospodarska komora će uskoro izraditi specijalizirani interaktivni link za inovatorstvo na svo
će obuhvatiti sve ovogodišnje nagrađene hrvatske inovatore
Sanja Plješa
[email protected]
Z
najući za važnost
hrvatskog
inovatorstva, Hrvatska gospodarska komora uskoro će izraditi
specijalizirani interaktivni link za inovatorstvo na
svom portalu. U pripremi je i izrada kataloga za
ovu godinu, i to na dva
jezika, koji će obuhvatiti sve ovogodišnje nagrađene inovatore, rečeno je
prošlog tjedna u HGK-u
prigodom primanja hrvatskih inovatora koji su se
nedavno vratili s najveće
svjetske izložbe inovacija
i tehnologija INST, održane u Taipeiju na Tajvanu.
Na toj su izložbi osvojili
čak 20 medalja.
Jesenski mjeseci važni su za hrvatsko inovatorstvo, pa je tako u listopadu u Zagrebu održana
11. međunarodna izložba
inovacija ARCA, a od 12.
do 17. studenog hrvatska
metropola postaje “inovacijski centar svijeta” jer se
tada na Zagrebačkom velesajmu održava Inova,
38. hrvatski salon inovacija na kojem sudjeluju i
inovatori iz inozemstva.
U sklopu Inove održava
se i 9. izložba inovacija,
prototipova i studentskih
poslovnih planova Budi
uzor.
Prigodom
svečanog primanja nagrađenih
inovatora
predsjednik
HGK-a Nadan Vidošević
je rekao kako inovatorstvo
u Hrvatskoj ima dugu tradiciju.
“Svojevremeno
smo imali četiri najbolja
broda u svojim kategorijama. Ekonomski procesi se
neprekidno ubrzavaju, pa
su tako u relativno krat-
Svjetska
organizacija
za zaštitu
intelektualnog
vlasništva službeno
je podignula
hrvatske inovacije
na ljestvici svjetskih
inovacija
kom roku nekadašnje siromašne zemlje poput Malezije i Južne Koreje postale
visoko razvijene industrijske zemlje. Taj njihov
strelovit uspon rezultat je
vizionarskog i kompetentnog političkog i ekonomskog vodstva”, istaknuo je
Vidošević. Dodao je kako
je Malezija vrlo rano uočila važnost informatičke
tehnologije te se u razvoju te djelatnosti natjecala s
Tajvanom. Ipak, uputio je
kritiku kako se Hrvatska
previše usmjerava na regiju, a gospodarski prospe-
ritet trebalo bi promatrati
u kontekstu Srednje Europe i Mediterana. Pritom je
pozvao domaće inovatore
da koriste usluge HGK-a
kako bi im Komora pomogla u još boljem plasiranju inovativnih proizvoda
na tržišta koja ih zanimaju. S njim se složio Neven
Marković, tajnik Hrvatskog saveza inovatora,
koji je napomenuo kako je
vrlo važno skrbiti o domaćim inovatorima, a u tome
se HGK do sada već potvrdio. “Komercijalizacija
inovacija u Hrvatskoj je u
neprekidnom usponu i taj
je proces nužno i dalje jačati”, istaknuo je Marković.
Hrvatskim
inovatorima zlato i
srebro
Otkrića hrvatskih inovatora sve više zanimaju svjetsku javnost, a naši
inovatori su među najuspješnijima na svijetu.
Svjetska organizacija za
zaštitu intelektualnog vlasništva službeno je podignula hrvatske inovacije
na ljestvici svjetskih ino-
vacija. Tome u prilog ide
podatak da na prestižnim
svjetskim sajmovima inovacija, hrvatski inovatori
osvajaju uglavnom zlatne
i srebrne medalje. Najveći
uspjeh od hrvatskih izlagača na svjetskoj izložbi INST ostvarili su Jana
Žiljak Vujić, Vilko Žiljak,
Klaudio Pap i Ivana Stanimirović Žiljak koji su
za inovaciju pod nazivom
IRD metoda zaštite ispisa
dokumenata i poštanskih
maraka nagrađeni najvišim priznanjem INST-a
- platinom i zlatnom me-
Nagrađen i jedini student-inovator
Kaciga Šestan-Busch osvojila Grand Prix
Među nagrađenim inovacijama, u Tajvanu je bio i rad 3 u 1 - fotokolorimetar, turbidimetar
i nefelometar Marina Kovačića, studenta zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva
i tehnologije. To je još uvijek prototip uređaja koji će se koristiti za mjerenje koncentracije tvari koje uzrokuju obojenja i zamućenja u vodenim otopinama. Mladom 23-godišnjem Marinu Kovačiću to je prva inovacija, a izradio ju je uz pomoć mentorice, profesorice Danijele Ašperger.
“U mojoj inovaciji najvažnija je jednostavna komunikacija računalom preko mikrofonskog ulaza”, rekao je Kovačić. Na Sajmu ideja koji će se 23. listopada održati na Fakultetu
kemijskog inženjerstva i tehnologije Kovačić će sudjelovati s novom inovacijom radnog
naziva Potenciostat. Kako je pojasnio, to je uređaj koji pomoću napona upravlja kemijskim reakcijama.
Najznačajnija nagrada izložbe ARCA, Grand Prix, pripala je jedinstvenoj inovaciji na tržištu – modularnoj hrvatskoj kacigi tvrtke Šestan-Busch. Kaciga je prvi put javnosti predstavljena upravo na zagrebačkoj izložbi, a koliko je
važna, govori činjenica da na svjetskom tržištu trenutno
ne postoji drugi takav proizvod. No, zato postoji potražnja.
U 20 godina postojanja tvrtka Šestan-Busch razvila je više od 20 tipova kaciga za razne
rodove vojske, specijalne snage i policije,
te prodala i izvezla u pedesetak zemalja
više od 600.000 kaciga.
15
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 400 prijelaza
Procjene prinosa važnijih ranih usjeva u 2013. godini
na temelju inovacije Slobodana Rajića gradit će i HŽ
hodu na svijet
om portalu. U pripremi je i izrada kataloga za ovu godinu, koji
daljom Svjetske organizacije inovatora i intelektualnog vlasništva (WIIPA).
“IRDMark je nova
metoda zaštite printerskog ispisa protiv fotokopiranja i skeniranja
bilo koje vrste. Vizualna
i infracrvena zaštita IRDmark je proširenje printerskog drivera. Takav oblik
zaštite je originalan. Europska unija već je prepoznala vrijednost te naše
inovacije jer smo na taj
način radili zaštitu za poštansku marku prilikom
pristupanja Hrvatske EUu. Željeli bismo da ta naša
inovacija postane europski standard u vrijednosnicama”, rekla je autorica Jana Žiljak Vujić.
Dodala je kako se na taj
način mogu zaštititi od fotokopiranja ili nekih drugih oblika zloporabe razni
proizvodi i ambalaža proizvoda, a takva se zaštita
može umetnuti u oznake
Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta te na vojne
uniforme koje imaju standard gledanja infracrvenim svjetlom.
Zamjena za fosilna
goriva u termoelektranama donijela je zlatnu medalju inovatoru Dragi Ćosiću i njegovoj tvrtki Cor
Brevis, a zlatno su odličje dobili i Ivana i Robert
Legović za svoj izum Detoks-destress
lavander.
Kako je istaknuo Ćosić,
za inovaciju zamjene za
fosilna goriva već su stigli prvi upiti za prodaju
na tajvanskom tržištu, a
u tijeku su i pregovori za
prodaju na tržištu Južne
Afrike. Inovacija Detoksdestress lavander je već u
prodaji na tržištu Slovenije i Bosne i Hercegovine,
a u tijeku su pregovori s
Izraelom. U planu je razgovor s partnerima na ruskom tržištu.
Organska kozmetika
na tajvanskom tržištu
Od ostalih hrvatskih inovatora koji su dobili odličja na INST-u, važno je
spomenuti Mirjanu Brlečić za Nikel probiotik kremu, već poznatu na hrvatskom i njemačkom tržištu,
te Melitu Pavlek Močan iz
tvrtke Cosmel i njezin proizvod Melli cream. Proizvodi Nikel do sada su
dobili više od 20 zlatnih
medalja na raznim natjecanjima kao i Zlatnu kunu
za inovativnost. Njihovi su proizvodi prisutni u
Sloveniji i Nizozemskoj, a
u tijeku su pregovori s Irskom i Italijom. Uskoro
će proizvode Nikel certificirati i žigom. “U tvrtki
Cosmel radimo organsku
kozmetiku, a u Tajvanu
smo predstavili kremu za
zrelu kožu. Naime, poznato je da nakon 30. godine
života koža gubi zaštitna
svojstva, postaje osjetlji-
va, pa smo tako s prirodnim proizvodom željeli ublažiti naglo stvaranje
slobodnih radikala”, rekla
je Melita Pavlek Močan.
Kozmetička linija Cosmela dijeli se na dvije skupine: jednu čine proizvodi
temeljeni na matičnoj mliječi, a drugu oni temeljeni na nizu hladno prešanih
organskih ulja, primjerice maslinovog i ulja maline. Ti se proizvodi na hrvatskom tržištu nalaze od
ožujka ove godine. Kako
je istaknula Melita Pavlek
Močan, već su dobili konkretne ponude za prodaju na području Tajvana,
a trenutačno su u pregovorima o transportu i cijenama. Nagrađeni proizvod Nesu smart phone
card tvrtke Presencia već
Za “Gumeni
putni prijelaz
DR-1” zanima
se tajvansko,
malezijsko i
japansko tržište
se distribuira u Hrvatskoj.
Od ostalih nagrađenih inovacija treba istaknuti Tomislava Bronzina iz tvrtke
Citus koji je dobio veliku
nagradu Međunarodnog
patentnog instituta za inovaciju Pokretom upravljano korisničko sučelje. Niz
nagrada za Gumeni putni prijelaz DR-1 dobio je
Slobodan Rajić iz tvrtke
Telecor koji pregovara o
plasmanu svoje inovacije
na tajvansko, malezijsko i
japansko tržište. Zanimanje za tu njegovu inovaciju iskazale su i Hrvatske
željeznice, pa se očekuje
kako će se uskoro izraditi prvih 400 putnih željezničkih prijelaza za Hrvatsku.
Ukupno solidno prosječno loše
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
P
rema prvim podacima koje je
objavio Državni
zavod za statistiku, ovogodišnji prirod ranih usjeva, odnosno ozimih žitarica, manji je u odnosu
Najviše je pao
prirod zobi i ječma,
za devet i osam
posto. Pšenice je
manje za pet posto
na prošlu godinu. Najviše je pao prirod zobi i
ječma, za devet, odnosno osam posto. Procijenjeni prirod pšenice manji je za pet posto nego
lani: s rekordno zasijanih
oko 190.000 hektara požnjeveno je 950.000 tona
pšenice. Ipak, s obzirom
na klimatski izrazito lošu
godinu, ukupan prinos od
oko milijun tona pšenice nije loš rezultat. Zabrinjava, pak, slab prosječan
prinos pšenice po hektaru
koji je ove godine bio oko
pet tona. S takvim prinosima, uz visoke ulazne troškove, ni jedan proizvođač
ne može govoriti o racionalnoj proizvodnji - ako
mu je pšenica završni proizvod. A mali proizvođači,
kakvih je u Hrvatskoj najviše, upravo spadaju u takvu skupinu.
“Ova godina je bila
specifična. Radim više
od 30 godina, ali ovakve vremenske uvjete nismo imali u istočnoj Hrvatskoj. Poljoprivrednici
koji su kasnili s tretiranjem usjeva imali su dodatnih problema. Bilo je
dosta bolesti poput tzv.
paleži lista, što se u konačnici odrazilo na slabije prinose od očekivanih iz prve vegetacijske
faze”, objasnio je Georg
Drezner, znanstveni savjetnik u Poljoprivrednom institutu Osijek.
Prema njegovim riječima,
slične probleme su imali i
veliki proizvođači, no oni
koji su pravodobno ulagali u zaštitu i prihranu
usjeva ostvarili su bitno
veće prinose.
S druge strane, prinos uljane repice je za 67
posto veći nego lani - sa
17.000 hektara požnjeveno je 44.000 tona. Do tolikog indeksnog povećanja
došlo je iz dvaju razloga:
lani je zabilježen rekordno nizak prinos zbog dugog sušnog razdoblja, pa
je cijena uljane repice dostigla vrtoglavih 3,5 kuna
za kilogram. Stoga su
mnogi domaći ratari lani
zasijali uljanu repicu, ali
ove je godine tržište zasićeno njome, pa su i cijene
prepolovljene (1,7 kuna
za kilogram).
Poljoprivrednici u tržišnoj utakmici
Osniva se prva
poljoprivredna burza
U namjeri da se hrvatskim poljoprivrednim
proizvođačima omogući pravedna utakmica
u ponudi i potražnji, u
Osijeku je započeo postupak osnivanja prve
hrvatske poljoprivredne burze roba. “U hrvatskoj poljoprivredi više ništa neće biti kao do sada”,
ocijenio je Ivan Novak,
predsjednik
Inicijativnog odbora za osnivanje
Burze agro. Hrvatski ratari prvi put će unaprijed
znati po kojoj najnižoj cijeni mogu prodati urod
sa svojih polja. Za razliku od ovogodišnjih 1,05
kuna za kilogram pšenice
koliko su plaćali otkupljivači, Burza agro jamči cijenu od 1,30 kuna po kilogramu ili 170 eura za tonu
pšenice. “To je akontacijska cijena, a s obzirom na
kretanja na svjetskom tržištu, očekujemo da će se
korigirati za 10 do 15 posto naviše”, kaže Novak.
Burza agro već raspola-
že rezervacijama od oko
150.000 tona pšenice koja
će uroditi sljedeće godine.
Burzu će poslovno pratiti
Sberbanka, Croatia banka
i Zagrebačka banka, a traju pregovori i sa SG Splitskom bankom.
Također, sklopljeni su
sporazumi o suradnji s
najuglednijim svjetskim
burzama u toj branši – u
Londonu, Parizu, Budimpešti i Chicagu. Čitav projekt ostvaruje se u suradnji s Gradom Osijekom te
Euro Broker Serviceom iz
Luxembourga, gdje će se
educirati prvih desetak zaposlenih. (S.S.)
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 5167
( 48,95 mlrd kn
podneseno zahtjeva za predstečajnu nagodbu
ukupna vrijednost prijavljenih obveza
Predstečajne nagodbe: godina prva
Tri četvrtine zaht
tri milijarde kuna
U usporedbi s podacima s početka rujna vidljivo je da predstečajne nagodbe ipak idu manje od 200 novih predmeta s oko milijardu kuna prijavljenih obveza
Drago Živković
[email protected]
Z
akon o financijskom
poslovanju i predstečajnoj nagodbi od samog je
početka, čak i prije nego
je donesen, izazivao prijepore. Prvih godinu dana
njegove primjene donijelo je i otvorene sukobe
između izvršne i sudske
vlasti u kojima je morao intervenirati i Ustavni
sud. Sukobi nisu ni blizu
razrješenja, ali predstečajne nagodbe zasad idu
dalje.
U godinu dana primjene Zakona, zaključno sa
4. listopada, Financijskoj
agenciji stiglo je 5167 zahtjeva za sklapanje predstečajne nagodbe, ukupne
vrijednosti 48,95 milijardi
kuna. U usporedbi s podacima s početka rujna vidljivo je da predstečajne
nagodbe ipak idu svome
kraju jer je u mjesec dana
pristiglo manje od 200 novih predmeta s oko milijardu kuna prijavljenih
obveza. Golema većina
predmeta (njih 4602) odnosi se na prijavljene obveze manje od 10 milijuna
kuna, dok je velikih predmeta s obvezama iznad
10 milijuna kuna ukupno
565. Međutim, veliki su
dužnici, iako čine manje
od 11 posto ukupnog broja
zahtjeva, prijavili više od
91 posto ukupnih obveza, a i zapošljavaju gotovo
dvije trećine od ukupno
42.437 radnika zaposlenih
kod pravnih i fizičkih osoba koje su zatražile predstečajnu nagodbu.
Povećana efikasnost
Do faze prihvaćanja plana
financijskog restrukturiranja ili sklapanja nagodbe
Zbirni pregled predmeta prema iznosu prijavljenih obveza
Predmeti prema iznosu
prijavljenih obveza
Iznos prijavljenih
obveza
Prijavljene obveze manje
4.328.971.545,40
od 10.000.000 kn
Prijavljene obveze veće
44.619.391.878,45
od 10.000.000 kn
UKUPNO
48.948.363.423,85
Broj
zaposlenih
Broj
predmeta
Postotak
od ukupno
prijavljenih
obveza
Postotak od
ukupnog broja
predmeta
13.240
4.602
8,84%
89,07%
29.197
565
91,16%
10,93%
42.437
5.167
100,00%
100,00%
Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi
Iznos prijavljenih obveza je iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe.
Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan
financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba
Status predmeta
Prihvaćen plan
Sklopljena nagodba
UKUPNO
Iznos prijavljenih
obveza
12.042.944.266,63
3.064.335.963,61
15.107.280.230,24
Broj
zaposlenih
10.169
5.231
15.400
Broj
predmeta
637
278
915
Postotak
od ukupno
prijavljenih
obveza
24,60%
6,26%
30,86%
Postotak od
ukupnog broja
predmeta
12,33%
5,38%
17,71%
Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi
Prihvaćen plan se odnosi na sve predmete u kojima su vjerovnici prihvatili plan financijskog restrukturiranja dužnika te su nagodbena vijeća donijela Rješenje o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja.
Sklopljena nagodba se odnosi na sve predmete u kojima je pred nadležnim trgovačkim sudom doneseno rješenje o sklapanju nagodbe. Preduvjet je da su vjerovnici u
postupku predstečajne nagodbe prihvatili plan financijskog restrukturiranja dužnika, a
nagodbena vijeća donijela Rješenje o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja.
stiglo je ukupno 915 predmeta, dakle manje od jedne petine podnesenih zahtjeva. Od toga je u 637
predmeta prihvaćen plan
restrukturiranja, a u samo
278 predmeta, što je tek
oko pet posto, stiglo se do
sklapanja nagodbe. Ukupna vrijednost obveza u
sklopljenim nagodbama
je malo više od tri milijarde kuna, a u poslovnim
subjektima koji su sklopili
nagodbe zaposlen je 5231
radnik. Na dobrom putu
prema nagodbi je još preko 12 milijardi kuna u poslovnim subjektima u kojima je zaposleno nešto
preko 10.000 ljudi. Tako
bi ukupni rezultat dosadašnjih predstečajnih nagodbi moglo biti brisanje
više od 15 milijardi kuna
obveza i spašavanje oko
15.000 radnih mjesta.
Iako je manje od 20
posto predmeta završilo
pozitivno ili je na putu da
tako završi, to ne znači da
ostali predmeti stoje. Naime, od ukupno 5167 predmeta Fina je riješila njih
4086, a u radu je još 1081.
S obzirom da je u 915
predmeta sklopljena nagodba ili prihvaćen plan,
to znači da je čak 3171 zahtjev za predstečajnom nagodbom odbačen ili obustavljen. Fina, dakle, brzo
rješava predmete, ali tri
četvrtine zahtjeva završava neuspješno. Ipak, u zadnjih mjesec dana uspješnost je osjetno poboljšana,
jer je broj sklopljenih nagodbi povećan za 102, od-
nosno za gotovo 40 posto.
Povećana je i efikasnost
postupka, jer je unatoč priljevu novih predmeta, broj
predmeta na kojima se
radi smanjen za 15 u usporedbi s početkom rujna.
U Zagrebu i Splitu
zapinje
Predstečajne nagodbe na
kraju se sklapaju pred trgovačkim sudom, a u tom
dijelu postupka zasad
Zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu s
postotnim udjelima
Status predmeta
Iznos prijavljenih
obveza
Broj
zaposlenih
Broj
predmeta
Postotak
prijavljenih
obveza
Postotak broja
predmeta
Riješeno
24.928.391.828,50
22.141
4.086
50,93%
79,08%
U radu
24.019.971.595,35
20.296
1.081
49,07%
20,92%
UKUPNO
48.948.363.423,85
42.437
5.167
100,00%
100,00%
Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi
Riješeno se odnosi na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Ostali predmeti su u radu.
17
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 42.437 radnika
zapošljavaju oni koji su zatražili predstečajnu nagodbu
tjeva odbijeno,
a prebijeno
svome kraju jer je u mjesec dana pristiglo
veličini suda i broju predmeta, možemo ga smatrati
najneefikasnijim. Loš rezultat zagrebačkog suda
nesumnjivo je rezultat i
složenosti predmeta koji
mu dolaze na nagodbu, ali
nije bez utjecaja i činjenica da su na tom sudu najsnažniji otpori ovakvom
modelu predstečajnih nagodbi. Trgovački sud u
Zagrebu tako je u zadnjih
mjesec dana sklopio devet
nagodbi, osječki čak 29,
varaždinski 22, a riječki
17. Postupak je ipak najviše zapeo na splitskom
Trgovačkom sudu, gdje su
u mjesec dana sklopljene
uvjerljivo prednjači Sud
u Osijeku, koji je sklopio
već 97 nagodbi. Dobar rezultat bilježi i Trgovački sud u Varaždinu, gdje
je sklopljeno 66 nagodbi, i Sud u Rijeci sa 58 nagodbi. Iako je zagrebački
Trgovački sud sa 22 nagodbe nominalno bolji od
sudova u Bjelovaru (13
nagodbi), Splitu (12 nagodbi) i Zadru (10 nagodbi), gledamo li razmjerno
Najviše zahtjeva
ipak su podnijeli
trgovci, čak 1216,
ali je očigledno riječ
uglavnom o malim
trgovcima
samo dvije nagodbe, dok
je u Bjelovaru sklopljeno
pet nagodbi.
Iako po prijavljenim obvezama u predstečajnim nagodbama i dalje prednjači graditeljstvo
sa 12,54 milijarde kuna,
vrijednost obveza tek se
blago povećala u zadnjih
mjesec dana, iako je broj
zahtjeva povećan sa 721
na 898. Veliki dužnici u
graditeljstvu očito su već
odavno u postupku, a novi
priljev predmeta odnosi se uglavnom na obrtnike čije su obveze razmjerno male. U prerađivačkoj
industriji prijavljeno je
9,7 milijardi kuna obveza
u 776 poslovnih subjekata s ukupno 16.488 zaposlenih, što je gotovo dva
puta više zaposlenih nego
u graditeljstvu. Najviše
zahtjeva za predstečajnu
nagodbu ipak su podnijeli trgovci, čak 1216, ali
je očigledno riječ uglavnom o malim trgovcima,
s obzirom da zapošljavaju
samo 4371 radnika (manje
od četiri po poslovnom
subjektu), a ukupna vrijednost obveza je 7,24 milijarde kuna, gotovo upola
manje od graditeljstva.
Zbirni pregled broja predmeta za koje je sklopljena
nagodba na trgovačkim sudovima
Trgovački sud
TRGOVAČKI SUD U BJELOVARU
TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU
TRGOVAČKI SUD U RIJECI
TRGOVAČKI SUD U SPLITU
TRGOVAČKI SUD U VARAŽDINU
TRGOVAČKI SUD U ZADRU
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
UKUPNO
Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi
Brij predmeta
13
97
58
12
66
10
22
278
Zbirni pregled broja predmeta prema području djelatnosti
Područje djelatnosti
Iznos prijavljenih
obveza
Broj
zaposlenih
GRAĐEVINARSTVO
12.540.476.237,32
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
9.690.917.808,84
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA
7.243.963.839,13
I MOTOCIKALA
DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I
5.447.076.621,67
USLUŽIVANJA HRANE
STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI
5.394.608.636,36
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
2.855.189.172,37
POSLOVANJE NEKRETNINAMA
1.546.110.912,70
POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO
933.723.672,74
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE
847.864.788,92
UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA
775.943.033,89
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI
516.991.614,06
RUDARSTVO I VAĐENJE
455.208.744,37
OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA,
360.338.745,33
GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA
FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA
86.482.538,23
OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI
84.385.479,31
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I
64.770.535,49
KLIMATIZACIJA
NEPOZNATA DJELATNOST
60.872.414,83
OBRAZOVANJE
22.411.497,06
DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI
20.937.131,23
JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE
90.000,00
UKUPNO
48.948.363.423,85
Broj
predmeta
8.765
16.488
898
776
4.371
1.216
3.165
572
1.711
1.325
106
1.134
1.923
287
1.391
276
424
130
103
165
303
54
118
28
614
21
8
409
17
179
117
4
155
139
53
0
42.437
113
27
18
1
5.167
Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi
NEPOZNATA DJELATNOST obuhvaća obveznike predstečajnih nagodbi koji prilikom pokretanja postupka predstečajne nagodbe nisu naveli šifru djelatnosti.
Zbirni pregled broja predmeta prema županijama
Županija
Iznos prijavljenih
obveza
BJELOVARSKO-BILOGORSKA
BRODSKO-POSAVSKA
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
GRAD ZAGREB
ISTARSKA
KARLOVAČKA
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
KRAPINSKO-ZAGORSKA
LIČKO-SENJSKA
MEĐIMURSKA
OSJEČKO-BARANJSKA
POŽEŠKO-SLAVONSKA
PRIMORSKO-GORANSKA
SISAČKO-MOSLAVAČKA
SPLITSKO-DALMATINSKA
VARAŽDINSKA
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
ZADARSKA
ZAGREBAČKA
ŠIBENSKO-KNINSKA
UKUPNO
768.069.959,15
1.058.712.771,53
1.725.751.310,36
18.417.682.198,25
1.239.545.124,54
429.956.328,71
339.649.428,19
510.148.607,72
97.832.231,32
746.688.857,70
4.164.293.063,67
255.530.657,88
4.290.674.259,10
455.274.521,75
7.626.398.731,25
1.675.696.000,61
362.264.721,77
1.155.292.254,93
948.092.628,27
1.294.898.000,84
1.385.911.766,31
48.948.363.423,85
Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi
Broj
zaposlenih
2.062
1.191
898
9.728
1.388
786
498
614
132
2.296
4.268
504
2.695
1.354
4.073
2.757
789
2.916
693
2.023
772
42.437
Broj
predmeta
103
190
154
1.383
306
153
68
97
33
258
314
106
373
136
454
144
58
183
72
377
205
5.167
18 AKTUALNO
*vijesti
Rast nezaposlenosti
Nakon šest mjeseci pada
na mjesečnoj razini, u rujnu je broj nezaposlenih
porastao. Krajem rujna u
evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirane su 323.783 nezaposlene osobe, što je
3,2 posto, ili 10.108 osoba više nego krajem kolovoza. Na godišnjoj razini,
u odnosu na rujan prošle godine, broj nezaposlenih je veći za 4,1 posto ili
12.683 osobe. Prema podacima Zavoda, tijekom
rujna iz evidencije nezaposlenih izašle su 26.122
osobe, dok je novoprijavljeno ukupno 36.230 osoba, što je 10,8 posto više
novoprijavljenih nego u
rujnu prošle godine.
Čermak želi Dioki
Dioki odlazi u stečaj nakon što je većina vjerovnika na zadnjem ročištu
za predstečajnu nagodbu odbacila plan restrukturiranja koji je predložila Uprava. Plan je
Uprava izradila na prijedlog potencijalnog strateškog partnera, Crodux plina Ivana Čermaka. “To je
isključivo pravo vjerovnika i ne mogu komentirati
odluku. Žao nam je što je
plan restrukturiranja odbijen, ali nećemo odustati
od Diokija”, kazao je Ivan
Čermak nakon objave odluke vjerovnika. Vjerovnici Diokija i Dine potražuju oko dvije milijarde
kuna.
Hrvatsko-tajvanski
gospodarski forum
Hrvatske tvrtke i izaslanstvo Udruge kineske međunarodne gospodarske
suradnje održali su u Hrvatskoj gospodarskoj komori
Hrvatsko-tajvanski gospodarski forum. O
mogućnostima suradnje
tajvanski poslovni ljudi
razgovarali su s predstavnicima Podravke i tvrtke
Inteco Robotics, a zanimanje za poslovnu suradnju iskazalo je još desetak
hrvatskih tvrtki.
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( čl. 39 Zakona o hrani
moraju proučiti svi koji prodaju hranu na otvorenom
Prodaja namirnica izvan prostorija
Inspektori dolaze bez
upozorenja
Prodavače hrane ranije je upozoravala Sanitarna inspekcija o uvjetima koje trebaju zadovoljiti, a
sada oni o tome moraju sami brinuti, posebice zato što će ih i dalje kontrolirati razne inspekcije
Sanja Plješa
[email protected]
skraćuje vrijeme organizacije izlaganja hrane.
U
laskom Hrvatske u Europsku
uniju u našoj su
zemlji prestali važiti neki
dotadašnji pravilnici, a jedan od njih je Pravilnik
o uvjetima za pripremu i
prodaju namirnica izvan
prostorija. On se ne odnosi na prodaju na tržnicama,
nego na prodaju hrane na
otvorenom ili u privremenim prostorijama, primjerice šatorima, štandovima,
pokretnim vozilima, automatima za prodaju i prostorijama u privatnim kućama.
Do 1. srpnja ove godine Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja je odobravala dozvole
o ispunjavanju sanitarnih
uvjeta svima koji su na
taj način prodavali vlastite proizvode, a sada proizvođači isključivo sami
odgovaraju za sanitarne uvjete u kojima prodaju te proizvode. Činjenica da im više ne treba
suglasnost sanitarnog inspektora konkretno znači
da prostorije i automati za
prodaju moraju, koliko je
god to izvedivo, biti tako
smješteni, izgrađeni, čišćeni i održavani kako bi
se spriječila opasnost da
ih zagade štetnici ili životinje.
Odsad bez
upozorenja
Nadalje,
prodavačima
hrane na raspolaganju
moraju biti odgovarajuće
prostorije za održavanje
osobne higijene što uključuje prostor za pranje
ruku, sanitarne čvorove i
garderobni prostor.
Površine koje dolaze
u doticaj s hranom moraju
biti u dobrom stanju i jednostavne za čišćenje, a prema potrebi i dezinficirane.
Zato te površine moraju
Bilo bi mnogo
bolje kada bi
nam osigurali
infrastrukturu
dostojnu 21.
stoljeća, kaže
Škopljanac
biti od glatkog, perivog i
neotrovnog materijala otpornog na koroziju, osim
ako subjekti koji posluju
s hranom mogu dokazati
nadležnom tijelu da su primjereni i ostali materijali
koje upotrebljavaju. I dalje kao i do sada, subjekti
u poslovanju s hranom moraju biti registrirani, a osoblje mora imati sanitarne
iskaznice i zadovoljiti tzv.
higijenski minimum.
Prodavače hrane ranije je upozoravala Sanitar-
na inspekcija o uvjetima
koje trebaju zadovoljiti, a sada oni o tome moraju sami brinuti, posebice
zato što će im i dalje dolaziti razne inspekcije koje
će kontrolirati pridržavaju li se svih uvjeta iz uredbe EU-a. Što o tim uvjetima misle hrvatski obrtnici
te hoće li im to olakšati ili
otežati prodaju hrane na
vanjskim prostorima, upitali smo nadležne u Hrvatskoj obrtničkoj komori.
“Danom stupanja na
snagu čl. 39 Zakona o hrani među ostalim prestao je
važiti i Pravilnik o uvjetima za pripremu i prodaju
namirnica izvan prostorija.
Tim zakonskim člankom
ukida se i 28 propisa o
hrani radi izravne primjene uredbi EU-a”, rečeno
nam je u Službi za odnose s javnošću i izdavaštvo HOK-a. Dodaju kako
“još od prve primjene Zakona o hrani iz 2007., točnije njegovim člankom
19., subjekti u poslovanju s hranom i hranom za
životinje u svim fazama
proizvodnje, prerade i distribucije, koje su pod njihovom kontrolom, moraju
osigurati da hrana ili hrana za životinje udovoljava propisima koji su važni za poslovanje s hranom.
Pritom su potrebni dokazi da je udovoljeno propisanim zahtjevima”. U
HOK-u nadalje kažu kako
je usklađivanje s propisima EU-a započelo mnogo
prije 1. srpnja ove godine,
o čemu su članice Obrtničke komore redovno informirane. Sukladno njihovim prijedlozima, HOK
je predlagao izmjene propisa, koliko je to bilo moguće i u skladu s europskim propisima. Kako su
uredbom EU-a kojom se
propisuje područje higijene hrane propisani zahtjevi za izgled pokretnih i/
ili privremenih prostorija
za izlaganje hrane, Ministarstvo zdravlja je poslalo dopis HOK-u u kojem
se navodi kako nema potrebe za izdavanjem prethodnih odobrenja. Izuzeće toga postupka svakako
Optimistični mali
poduzetnici
Komentirajući spomenutu
uredbu, Marko Škopljanac, vlasnik etno-eko
sela Škopljanci, rekao je
kako se njegova obitelj
uvijek brinula o sigurnosti
i kvaliteti hrane koju nude
svojim gostima, pa se ni
sada neće ništa promijeniti. “To je jedan od bitnijih
razloga zašto nam se gosti
uvijek vraćaju”, istaknuo
je Škopljanac. Zakon o
hrani i uredbu on ne želi
komentirati, no zamjera česte promjene zakona
koje je teško “pohvatati”.
“Bilo bi mnogo bolje kada
bi nam osigurali infrastrukturu dostojnu 21. stoljeća te normalne uvjete za
život kako bi naša Dalmatinska zagora, zapostavljeni kraj u kojoj se nalazi etno-eko selo Škopljanci,
ponovno živnuo i vratio
mladost u svoja sela”, rekao je Škopljanac.
Nova europska uredba ne stvara nemir ni kod
vlasnika Izletišta i vinotočja Vinia iz Bjelovara. Naime, kako kaže Saša Šapić,
vlasnik tog izletišta, u njihovoj gastronomskoj ponudi 90 posto namirnica je
domaćeg podrijetla i normalno je da one budu kvalitetne. “Ne brinemo zbog
nove uredbe jer ćemo i dalje s ponudom svojih vina
biti prisutni na sajmovima.
Vinari znaju da vina moraju proći analize i certificiranja kako bi se utvrdila njihova kakvoća. Osim toga,
i dalje nam je cilj proizvoditi kvalitetno vino i prodavati ga na kućnom pragu”,
zaključio je Šapić.
19
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( za 84,7% anketiranih ( 54,5% ispitanika
važno je da su eko proizvodi hrvatskog podrijetla
te proizvode kupuje u trgovačkim lancima
Istraživanje magazina Ja Trgovac i agencije Hendal
Potrošači biraju zdravo i domaće
Na upit smatraju li da su ekološki/bio proizvodi zdraviji od standardnih, čak 71,7 posto ispitanih odgovara
potvrdno, dok ih 21,9 posto smatra da tako deklarirani proizvodi nisu zdravija opcija
Jozo Vrdoljak
[email protected]
S
rastom informiranosti i osviještenosti potrošača
eko proizvodi postaju sve
prihvaćeniji i dostupniji
na domaćem maloprodajnom tržištu. Ponuda je to
kojoj sve više pažnje poklanjaju veliki trgovački
lanci, a kvalitetnih domaćih ekoloških proizvoda
može se pronaći i na našim tržnicama.
Tomu u prilog
govori i anketno
istraživanje magazina Ja Trgovac i agencije
Hendal o poznatosti i prihvaćenosti ekoloških pro-
izvoda među hrvatskim
potrošačima, koje je pokazalo kako su ovi proizvodi sve prisutniji u svijesti
građana kojima je također
iznimno bitno da su eko
proizvodi koje kupuju
još i hr-
vatskog podrijetla. Ekološki/bio proizvodi već su
se etablirali kod domaćih
potrošača. To potvrđuje i
rezultat da gotovo tri četvrtine ispitanika ističe da
su upoznati s ovom
vrstom proizvoda.
Da ne
znaju što su to ekološki/
bio proizvodi kaže 10 posto njih, a da su tek djelomično upoznati kao svoj
odgovor navodi 16 posto
sudionika ankete.
Trećina ispitanika
nikad ne kupuje eko
proizvode
Na upit smatraju li da su
ekološki/bio
proizvodi
zdraviji od standardnih,
čak 71,7 posto ispitanih
odgovara potvrdno, dok ih
21,9 posto smatra da tako
deklarirani proizvodi nisu
zdravija opcija. Uz to, 6,4
posto je onih koji
nisu znali odgovor na ovo pitanje. Gledano
prema učestalosti
kupovine, ekološ-
ke/bio proizvode redovito
kupuje 10,8 posto ispitanih, dok više od pola konzumenata (54,4 posto) navodi da ih kupuje rijetko.
Nešto više od trećine anketiranih ili 34,7 posto ističe pak da eko proizvode
nikad ne kupuje.
Ekološke/bio
proizvode redovito
kupuje 10,8 posto
ispitanih
Kada je u pitanju mjesto kupovine, najveći broj
ispitanika, njih 54,5 posto,
ekološke/bio
proizvode
kupuje u trgovačkim lancima. Na tržnici eko proizvode kupuje 37 posto is-
pitanika, a s nešto manjim
udjelima slijede specijalizirani bio dućani (17 posto) te drogerije (13,6 posto). Iznimno je zanimljivo
stajalište potrošača kada je
riječ o podrijetlu proizvoda. Naime, čak 84,7 posto
anketiranih građana ističe
kako im je bitno da su ekološki/bio proizvodi koje
kupuju hrvatskog podrijetla, dok za 15,3 posto ispitanih podrijetlo nije argument po kojem donose
odluku za kupnju.
Istraživanje je provedeno tijekom rujna 2013.
godine metodom telefonske ankete na nacionalno
reprezentativnom uzorku
od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15
godina.
Održan sajam ANUGA
Sajam ideja 2013.
Hrvatska ima što pokazati
Europi i svijetu
Jačanje suradnje znanstvenika
i gospodarstva
Na sajmu ANUGA, najvećem svjetskom sajmu maloprodaje hrane
i pića te catering tržišta,
koji se održao u njemačkom Kölnu, sudjelovalo je čak 6777 izlagača iz
99 zemalja, među kojima i 15 iz Hrvatske.
Svi su oni na sajmu
nastupili kako bi ojačali
svoju prisutnost u izvozu
te se predstavili na europskom i svjetskom tržištu
prehrambenih proizvoda.
Zanimanje poslovnih ljudi za proizvodnju hrane
i pića te ponudu izlagača bio je velik, no i u tako
snažnoj svjetskoj konkurenciji Hrvatska ima što
ponuditi, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je organizirala zajednički nastup hrvatskih
proizvođača. Zbog visoke cijene zakupnine izlož-
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Sveučilišta u Zagrebu u
sklopu obilježavanja 94.
obljetnice svoga rada
organizira Sajam ideja
2013.
Ovu
manifestaciju
podupiru i Hrvatska gospodarska komora, Fond
za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost,
Udruga inovatora Hrvatske te Državni zavod za
intelektualno vlasništvo.
Sajam ideja će se održati 23. listopada u dvorani
HGK-a, Nova cesta 3-7,
u Zagrebu.
Želja
organizatora je da se Sajmom ideja 2013. potakne druženje profesora i studenata
s gospodarstvenicima iz
područja djelokruga rada
FKIT-a. Znanstvenici će
predstaviti svoja istraži-
benog prostora hrvatskih je izlagača relativno
malo, no njih 14 našlo je
svoje mjesto na zajedničkom izložbenom prostoru od 160 četvornih metara. Svoje su proizvode
predstavili varaždinska
Derma, Dupin iz Zagreba, Eko Vrelo – Beli Manastir, petrinjski Gavrilović, Hermes International
iz Turčina, Mygros iz Varaždinskih Toplica, zagrebački Pan Pek i Paprenjak, Paška sirana iz
Paga, PIP iz Pisarovine,
koprivnička Podravka, Sirana Gligora iz Kolana na
Pagu, Stella Mediterranea
iz Klisa te Zigante Tartufi
iz Buja. Valja napomenuti da je jedina tvrtka koja
je samostalno nastupila na
tom sajmu bio čakovečki
proizvođač tjestenine Marodi.
Zanimanje hrvatskih
izlagača za nastup ove godine je bilo vrlo veliko, no
nažalost nismo uspjeli dobiti veći prostor, istaknula
je Jasmina Dukić, voditeljica izložbenog prostora
i viša stručna suradnica
HGK-a. “Ipak smo odlučili svim zainteresiranima
omogućiti nastup, koji su
sufinancirali HGK i Ministarstvo poljoprivrede.
Hrvatska ima što pokazati Europi i svijetu”, ocijenila je ona. (K.S.)
vanja s naglaskom na njihovu primjenu. Tijekom
sajma Fakultet će gospodarstvenicima predstaviti svoju opremu i laboratorije kako bi se ti resursi
mogli upotrijebiti u izvođenju analiza i pružanju podrške industriji. Za
najbolje studentske radove predviđene su tri nagrade u kategorijama završnog i diplomskog rada
te originalne ideje koje
će dodijeliti Udruga inovatora Hrvatske. Inovatori će predstaviti pojedina inovativna rješenja
iz predloženih tematskih područja Sajma ideja 2013.
Od gospodarstvenika
se očekuje da predstave
zanimljiva rješenja kojima su unaprijedili svoju proizvodnju, te iznesu probleme s kojima se
susreću u proizvodnji,
a koji zahtijevaju rješavanje kako bi zadovoljili kriterije zaštite okoliša, zakonsku regulativu
ili bi se snizila cijena proizvodnje. Hrvatska gospodarska komora će na
sajmu predstaviti izvore financiranja iz Europskih fondova, a Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vlastite izvore financiranja iz
područja zaštite okoliša.
(K.S.)
20 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( s više od 110 tvrtki u nas i regiji
*vijesti
do sada radili poslovni savjetnici iz tvrtke Ramiro
U učenju menadžerskih vještina pomažu specijalizirani poslovni savjetnici
Najviše ulažu Nijemci
Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvom
su polugodištu ove godine iznosila 426,9 milijuna
eura. Najviše su u tom razdoblju investirali ulagači
iz Njemačke - 127,7 milijuna eura. Djelatnost koja
je privukla najviše ulaganja su pošte i telekomunikacije s iznosom od 105,9
milijuna eura, pokazuju
podaci Hrvatske narodne
banke.
Nastavak pada
trgovine
U prvoj polovini 2013.
zabilježen je pad realnog prometa u trgovini na
malo od 1,7 posto, čime
trgovina ulazi u šestu kriznu godinu. U razdoblju
od 2008. do 2012. realni je promet u trgovini na
malo imao silazni trend, s
iznimkom 2011. kada je
ostvaren blagi rast prometa od 0,9 posto, pokazuju
analize RBA. Smanjenje
realnog prometa na međugodišnjoj razini iznosilo
je 0,5 posto u 2008., 15,3
posto u 2009., 1,8 posto u
2010. i 4,2 posto u 2012.
Duhanski pritisak
Srbija bi mogla dobiti i
dodatni zahtjev u pregovaračkom procesu o članstvu
u Europskoj uniji ukoliko
do kraja godine ne odobri uvoz cigareta iz Hrvatske po povlaštenim tarifama koje su vrijedile dok
je ona bila članica Cefte.
Riječ je o godišnjoj kvoti od 1625 tona cigareta iz
Tvornice duhana Rovinj,
za koje se, po osnovi sporazuma Cefta, plaćala carina od samo 15 posto, što
je približno četiri puta povoljnije u odnosu na uvoz
cigareta iz drugih europskih država za koji je carinska stopa 57 posto.
Jedan plus jedan
može biti 10
Menadžeri koji ne znaju iskoristiti potencijal ljudi s kojima rade najčešće kažu: “Dok ja nekom
to objasnim, lakše mi je i brže to sam odraditi”. No tu i je najveći problem, objašnjava Tanja
Pureta - jer to nije ono što se od njih traži
Krešimir Sočković
[email protected]
menadžeri u međuvremenu odrađuju sami.
P
ostoji mnogo poslovnih ideja i
mogućnosti koje
se ne realiziraju u punom
potencijalu. Poslovi propadaju, gube se klijenti,
atmosfera među djelatnicima postaje depresivna
jer ljudima u tvrtki nedostaju vještine kvalitetnog
komuniciranja i pregova-
Mi psiholozi
možemo omogućiti
menadžerima i
radnicima da steknu
konkretne vještine i
nova znanja ostvare
u praksi, kaže Tanja
Pureta
ranja kao načina upravljanja stresom kojeg ima
na svakom poslu. Upravo stjecanjem tih vještina
mnoge tvrtke mogle bi si
osigurati situaciju u kojoj
će se bolje razumjeti, bolje
kontrolirati emocije i zajednički postaviti i ostvariti svoje poslovne ciljeve.
Tim problemima bavi se
jedna posebna grana poslovnog savjetovanja - organizacijska psihologija.
U Hrvatskoj se njome bavi
malo konzultantskih tvrtki, a jedna od prvih u nas
koja je takvu uslugu ponudila svojim klijentima je
Ramiro.
Na pružanje takvih
usluga vlasnica i direktorica tvrtke Tanja Pureta
odlučila se zbog potreba
koje je prepoznala na svo-
jim nekadašnjim radnim
mjestima, u IBM-u i Plivi. “Primjere loše komunikacije, lošeg pregovaranja,
lošeg motiviranja i organizacije vidjela sam i osjetila na vlastitoj koži. Kao
psihologinja znala sam da
postoje mogućnosti i načini da se kroz savjetovanje, predavanja, radionice
i treninge pomogne tvrtkama u njihovom poslu”,
ističe Tanja Pureta.
Raste svijest o
važnosti odnosa
Organizacijska psihologija
u svijetu se razvija već tridesetak godina, a kod nas
posljednjih desetak. Ramiro je do sada radio s više
od 110 tvrtki u nas i regiji, i to s tvrtkama različitih
veličina i iz gotovo svih
branši. Svijest o potrebi za
ovakvim uslugama u tvrtkama sve je veća. Prije desetak godina najveći je dio
aktivnosti organizacijskih
psihologa s menadžmentom tvrtki bio u upozna-
vanju s onim što se događa
u tvrtki i među ljudima, te
u informiranju o tome što
je zapravo organizacijska
psihologija.
“Često su radnici i menadžeri znali zabrinuto komentirati što se to događa i
u kakvoj se to teškoj situaciji našla tvrtka kada im
treba pomoć psihologa.
No mi psiholozi znamo
analizirati procese i situacije u poslovanju, prepoznati ono što je dobro i što
može biti bolje, davati savjete ali i omogućiti menadžerima i radnicima da
steknu konkretne vještine
i svoja nova znanja ostvare u praksi”, dodaje ona.
Hrvatske tvrtke uglavnom imaju probleme s organizacijom posla, lošom
učinkovitosti, suradnjom
unutar timova ili s menadžerima koji ne znaju
kako iskoristiti potencijal ljudi s kojima rade. Tipične greške su posljedica stvaranja rukovodećeg
kadra. Najčešće, vođenje
grupa ili pojedinih odjela u tvrtki viši menadžeri predaju u ruke najboljih stručnjaka koji su jako
dobri u svom poslu, stručni su, i ujedno brzo i kvalitetno rade. Menadžment
pretpostavlja da bi oni
jako dobro mogli rukovoditi ili kontrolirati poslovne jedinice, manje grupe,
odjele, pa čak i one nešto
veće. No stvaranje dobrog
menadžera u pravilu se ne
događa samo po sebi niti
preko noći. “Kada osoba
počne voditi tim, ona svoj
posao više ne radi samostalno, nego svoju zadaću
ostvaruje s ljudima koje
vodi, motivira, uči, usmjerava ih i savjetuje. Kako
se ta znanja ne mogu steći kroz formalno obrazovanje, mladi menadžeri se
snalaze sami. Pitaju svoje kolege ili metodom pokušaja i pogreške usvajaju te upravljačke vještine”,
kaže Tanja Pureta. No
kako posao ipak mora biti
obavljen, često ga takvi
Što se najčešće
propušta
“Ne rade organizaciju i
korekciju ponašanja i postavljanje ciljeva, usmjeravanje, vođenje, motiviranje i ispravljanje, nego
se i dalje bave strukom onim što najbolje znaju.
Često kažu da je to najbrži i najlakši put do obavljenog posla. Njihovo
obrazloženje uvijek zvuči slično - dok ja nekom
to objasnim, lakše mi je i
brže to sam odraditi. No tu
je i najveći problem jer to
nije ono što se od njih traži”, upozorava Tanja Pureta. I njihov tim tada smatra da su loši menadžeri jer
se petljaju u posao, a i viši
menadžment ih ocjenjuje
lošima jer ne znaju izvući najkvalitetnije od svojih članova tima. To i njih
same jako pogađa jer zapravo rade puno i kvalitetno ali, na žalost, ne ono
što bi kao menadžeri trebali raditi.
No, moguće je naučiti biti dobar menadžer.
“Kada se oformi dobar
tim koji ima pravu sinergiju, on može napraviti
čuda u tvrtki. No ako se to
ne dogodi, može doći do
velikih problema za poslove, organizaciju, ali i
za ljude i rukovoditelja.
Jedan plus jedan u nekom
slučaju može biti 10, ali
u drugom manje od 0,1.
Upravo zato treba raditi
na stjecanju menadžerskih
vještina na svim razinama
upravljanja”, zaključuje
Tanja Pureta.
21
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 19 mlrd kn
državni proračun 1994. godine
( 100 DEM
prosječna plaća 1993. godine
Dva desetljeća stabilizacijskog programa
Nerealna obećanja su
karcinom ekonomske politike
Fiskalna konsolidacija ne znači ukidanje socijalne države, jer bi to bilo
suprotno i Ustavu, ali znači efikasnije mjere socijalne politike, u skladu s
mogućnostima proračuna, ističe Velimir Šonje
Drago Živković
[email protected]
S
tabilizacijski program koji je 1993.
godine donijela i
provela tadašnja vlada Nikice Valentića bio je uspješan u svim svojim dijelovima, osim što nije ostvario
planirano restrukturiranje,
koje ni do danas nije provedeno. Iz tog programa
puno bi pouka mogla izvući i sadašnja vlada, iako su
okolnosti ipak bitno drugačije, ustvrdili su čelni ljudi tadašnje hrvatske vlade
na okruglom stolu Večernjeg lista.
Bivši premijer Nikica Valentić podsjetio je
da se u trenutku donošenja
Stabilizacijskog programa
Hrvatska skrbila o 650.000
izbjeglica, prosječna plaća je bila 100 njemačkih
maraka, prosječna mirovina 60 maraka, a tri godine
gotovo da nismo imali prihoda od turizma. Rezultati
koji su tada postignuti posljedica su političke stabilnosti, koju Valentić smatra nužnim preduvjetom za
uspjeh svakog programa
reformi. Kada je na vlasti
stabilna većina, onda političari neće davati nerealna
obećanja koja su karcinom
svake ekonomske politike,
rekao je Valentić. Podsjetio je i da je državni proračun 1994. godine iznosio
19 milijardi kuna, a danas
toliko iznosi samo deficit
proračuna. Valentić savjetuje Vladi da odmah reže
deficit, jer je “bolje pasti
muški, nego padati lagano”. To uključuje, prema
njemu, i smanjivanje određenih socijalnih prava, jer
samo tako Hrvatska može
početi izlaziti iz krize.
Priznati realnost
Tadašnji ministar financija Borislav Škegro javno je pokazao stranice iz
svoje stare štedne knjižice,
iz koje je vidljivo da je kao
potpredsjednik vlade imao
plaću od, preračunato, oko
500 DEM, što je u početku
bilo oko 300.000 hrvatskih
dinara, ali je zbog inflacije naraslo na 2,6 milijuna.
Tek nakon Stablizacijskog
programa počeo je ostavljati dio novca na računu,
a ne sve pretvarati u DEM,
plaća mu je uskoro postala
stabilna, pa se čak i smanjivala, jer je kuna postupno
jačala. Škegro je prikazao
i prezentaciju koju je vlada Ivice Račana prikazivala stranim ulagačima, a
u kojoj se navodi da je u
drugoj polovini devedesetih prosječna stopa ra-
sta bila 5,5 posto, inflacija
je bila stabilno niska, proračun gotovo posve uravnotežen, a javni dug svega
45 posto BDP-a. “Većeg
priznanja ne možete dobiti od priznanja vaših političkih protivnika”, pohvalio se Škegro. Današnjem
ministru financija Slavku Liniću ne zamjera previše, jer smatra da je ostao
sam na brisanom prostoru, pa mora posuđivati novac po sve gorim uvjetima.
Nije problem u Ministarstvu financija, već u svim
ostalim ministarstvima, ali
i u oporbi, smatra Škegro.
Svi bi oni, prema njegovu
mišljenju, morali priznati
realnost, a to je da nam je
BDP smanjen za 11-12 posto, pa za toliko treba smanjiti i troškove države.
Aktivniji pristup
U timu koji je 1993. pripremao Stabilizacijski program bio je i Željko Rohatinski, koji danas poziva
Hrvatsku narodnu banku,
u kojoj je osam godina bio
guverner, na aktivniji pristup zajedno s poslovnim
bankama. No, taj aktivniji
pristup, po Rohatinskom,
mora ići u korak s fiskalnom konsolidacijom. A ta
fiskalna konsolidacija, prema ekonomskom analiti-
čaru Velimiru Šonji, koji
je također prije 20 godina
bio član stabilizacijskog
tima, ne znači ukidanje socijalne države, jer bi to bilo
suprotno i Ustavu. Ali znači efikasnije mjere socijalne politike, u skladu s
mogućnostima proračuna.
Iluzija je da se ovako dalje može, a ako se budemo
dodatno zaduživali, imat
ćemo sve veći udjel kamata u proračunu, što nas
gura dublje u krizu, upozorava Šonje. Nikica Valentić uvjeren je da se socijalna prava mogu smanjiti za
Nije problem
u Ministarstvu
financija, već
u svim ostalim
ministarstvima, ali
i u oporbi, smatra
Škegro
10 posto bez težih posljedica, dok bivši direktor
Državnog zavoda za makroekonomske analize i
prognoze Žarko Miljenović nadu polaže u proceduru prekomjernog deficita,
jer će njome Europska komisija natjerati naše političare na bolne poteze koje
sami ne žele povući.
4. Pula Boat Fair 2013.
Sajam koji raste
svake godine
Pula Boat Fair – 4. međunarodni sajam brodske opreme održat će se
od 16. do 19. listopada u
Marini Veruda Pula, u
organizaciji HGK-Županijske komore Pula.
Prilika je to da se brodograditelji, inženjeri, dizajneri brodova kao i sadašnji i potencijalni vlasnici
plovila upoznaju s najkvalitetnijim nautičkim proizvodima i uslugama na tržištu. Upravo je to tajna
uspjeha ovog sajma koji
jedini u regiji konstantno
raste svake godine, ističu
organizatori. Tako je od
2010. kada je bilo 96 izlagača, poslovne 2012. bilo
već 168, pri čemu je izložbeni prostor povećan 300
posto, a broj sudionika
B2B razgovora utrostručen - u 2012. su u takvim
razgovorima sudjelovali predstavnici 171 tvrtke.
Ovogodišnja novost sajma je predstavljanje tvrtki iz područja obnovljivih
izvora energije i energetske učinkovitosti. U sklopu sajma 17. listopada
održat će se međunarodni
poslovni susreti, na kojima mogu sudjelovati i oni
koji nisu izlagači. Prijave
za poslovne susrete moguće su putem web aplikacije na www.pulaboat.
com. Interes za sudjelovanje na poslovnim susretima iskazuju proizvođači
opreme, graditelji plovila i proizvođači različitih
profila, distributeri, serviseri i pružatelji usluga.
Važnost sajma prepoznali su i Ministarstvo poduzetništva i obrta, Istarska županija i Grad Pula
koji su, uz HGK, njegovi
glavni pokrovitelji.
Splitsko-dalmatinska županija
Poticaji i edukacija
za DMC agencije
U sklopu projekta Razvoj destinacijskih menadžment
kompanija
Hrvatske turističke zajednice, Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) kao jedan od
izvođača projekta organizira seminare o konceptu razvoja i djelovanja takvih kompanija.
Prema
pojmovniku
UHPA-e, oznaku DMC destinacijske menadžment
kompanije - može dobiti
turistička agencija nakon
odobrenja ministra turizma, a ta kratica pokazuje
da je riječ o agenciji koja
svoje poslovanje temelji
na opsežnom poznavanju
lokalnih resursa i umreženosti u lokalnoj zajednici.
DMC kompanija najčešće
posluje u svoje ime i obično nudi izlete, pakete, događanja, skupove...
Domaće destinacije
godine 2013./2014. prema
izboru UHPA-e su Split i
Splitsko-dalmatinska županija. Stoga je s njihovim turističkim zajednicama UHPA sklopila ugovor
o marketinškoj suradnji, a
županijska turistička zajednica, prva u Hrvatskoj,
pripremila je sustav poticaja i edukacija za razvoj
destinacijskih
menadžment kompanija u svojoj
županiji. “Stvaramo osnovu za uspješniju suradnju naših članova kao destinacijskih menadžment
kompanija i turističkih zajednica. Uložit ćemo i dodatne napore za razvoj
prepoznatljivih turističkih
doživljaja koji će se putem
agencija nuditi i prodavati
u cijeloj Europi”, istaknuo
je Željko Trezner, direktor
UHPA-e. (J.V.)
22 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( sa 45 na 65% BDP-a ( oko 800 mil €
skočio javni dug Srbije od 2009. do sada
proračunski deficit na godišnjoj razini
Vlada Srbije izašla s paketom ekonomskih mjera
Deficit tekućeg računa
750 milijuna KM
Deficit tekućeg računa
BiH u šest mjeseci ove
godine iznosi 750 milijuna KM, a u istom razdoblju lani bio je 1,2
milijarde, priopćila je
Centralna banka BiH. U
drugom kvartalu 2013.
deficit je iznosio 321,4
milijuna KM i bio dvostruko manji nego u isto
vrijeme lani. Ovakvom
poboljšanju pridonijeli su
bolji trendovi vanjskotrgovinske razmjene i više
no dvostruk priljev stranih
investicija koje su dosegnule 476,8 milijuna KM.
Rast izvoza
namjenske industrije
Vlada Federacije BiH
usvojila je izvješće o poslovanju namjenske industrije u 2012. godini. Ta
grana privrede lani je zapošljavala 2391 radnika, uprihodila 116,6 milijuna KM, 60 posto više
nego u 2011. godini. Prihod od izvoza rastao je 80
posto i iznosio 93,2 milijuna KM. Namjenska industrija prošlu godinu završila je s gubitkom od 7,7
milijuna KM, no ukupni
gubici, koji uključuju višegodišnje dugove za struju i dugove zaposlenicima
i fondovima, iznose 127,9
milijuna KM. Procjenjuje
se da bi već dogodine namjenska proizvodnja mogla poslovati bez gubitaka.
Rusima tvornica
streljiva u Goraždu
Tvornica streljiva Technology-Goražde odlukom
vlade FBiH prodana je ruskoj kompaniji Uljanovski, koja je postala vlasnik
50 posto plus jedne dionice. Rusi su obvezni zadržati osnovni proizvodni
program i povećati proizvodnju i zaposlenost.
Vlada je pritom zadržala
pravo vlasništva nad tehničko-tehnološkom dokumentacijom za proizvodnju naoružanja i vojne
opreme koja je Rusima
ustupljena privremeno.
Šest koraka od bankrota
Povećanje niže stope PDV-a s osam na 10 posto za osnovne životne namirnice kao što su kruh
i mlijeko, te prebacivanje nekih proizvoda na višu stopu PDV-a od 20 posto naišlo je na najviše
otpora jer je stanovništvo već iscrpljeno niskim zaradama i dugotrajnim stezanjem remena
Ljiljana Lukić
[email protected]
S
rpska ekonomija
je već dulje vrijeme u slobodnom
padu, s izvjesnim bankrotom najdulje za dvije
godine, pa je srpska vlada upravo izašla s “paketom mjera za stabilizaciju
javnih financija i oporavak privrede”, koji znači ako ne siguran spas, a
ono bar kupnju vremena
dok se situacija ne postavi
ponovo na noge, rečeno je
prošloga tjedna na predstavljanju tih mjera. Javni dug je naime od 2009.
godine do sada skočio sa
45 na 65 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i
nastavit će rasti i u naredne tri-četiri godine, između ostalog i zbog restitucije do 75 posto BDP-a,
da bi onda počeo padati. A bez ovih mjera on bi
već 2016. iznosio 85 posto BDP-a, što je drugo
ime za grčki i argentinski
scenarij.
Najavljuju se
promjene zakona
o radu koje bi
omogućile lakše
otpuštanje radnika
i olakšice za
poslodavce
Novi, mlađahni srpski ministar financija, diplomac s Yalea Lazar Krstić predstavio je ono iza
čega su, kako je objasnio, stali svi ministri u
koalicijskoj vladi šarolikog sastava. No, svima
je odmah upalo u oči da
se na novinskoj konferenciji nije pojavio dru-
gi glavni i odgovorni za
ovo područje, novi ministar privrede Saša Radulović, koji je u isto vrijeme imao neodgodivo
izlaganje na temu korporativnog menadžmenta u
Privrednoj komori Srbije, kako je objašnjeno novinarima.
Strah od lančane
reakcije
Paket sadrži šest ključnih mjera ili koraka koji
bi trebali donijeti veće
državne prihode i smanjiti proračunski deficit,
odnosno što više popuniti rupu u proračunu koja
na godišnjoj razini iznosi oko 800 milijuna eura.
Konsolidirani proračunski deficit je 5,2 posto, ali
ga međunarodni kreditori procjenjuju na čak 8,25
posto. Mjera koja pogađa
sve građane je povećanje
niže stope PDV-a s osam
na 10 posto prije svega za
Uštede - precijenjene
U prvim reakcijama srpski ekonomisti i gospodarstvenici smatraju da su mjere financijske konsolidacije nedovoljne i da će više usporiti nego povećati privrednu aktivnost u zemlji. Ekonomisti upozoravaju da su mjere
nedovoljne, a njihov mogući efekt precijenjen te da predstavljaju dodatni pritisak na gospodarstvo.
osnovne životne namirnice kao što su kruh i mlijeko, te prebacivanje nekih
neegzistencijalnih proizvoda na višu stopu PDVa od 20 posto. Ova mjera
naišla je na najviše otpora
jer je stanovništvo već iscrpljeno niskim zaradama
i dugotrajnim stezanjem
remena, a svako poskupljenje - kako se više puta
potvrdilo u praksi - izaziva lančanu reakciju cijena, dok je planirana ušteda od 200 milijuna eura
nerazmjerna ovom udaru
na životni standard.
Druga mjera je solidarni porez i smanjenje
mase neto zarada u jav-
nom sektoru za 20 posto
počevši od 60.000 dinara (nešto manje od 600
eura) i 25 posto iznad
100.000 dinara (oko 1000
eura) koje će početi važiti od 1. siječnja 2014. godine. Javni sektor je u fokusu jer su zarade veće za
trećinu nego u privatnom
i u njemu je zaposleno toliko ljudi da im ni vlada
ne zna točan broj, pa se
špekulira čak s brojkom
od oko 700.000 zaposlenih, kako je naveo Krstić.
Subvencije preko
političkih veza
Treća mjera je smanjenje
subvencija javnim po-
duzećima jer je, kako je
istaknuto, njihov iznos
tri puta veći nego prosječan u europskim zemljama, a način dodjele
i trošenja najblaže rečeno netransparentan. Što
govori o direktnoj proporciji visine subvencija
i blizine korisnika političarima na vlasti. Mjere četiri, pet i šest su
više opisne, pa se tako
najavljuje da će se raditi na promjeni poslovnog
okružja, štedjeti na robama i uslugama te tragati za jeftinijim kreditima i investitorima. To
međutim u realnom životu znači da će u 2014.
godini u startu sva ministarstva za trošenje imati 10 posto manji budžet
nego ove godine, da će
se preispitivati i zaustavljati službena putovanja i
kontrolirati vožnje o državnom trošku u voznom
parku od 50.000 vozila. Najavljuju se promjene zakona o radu koje bi
omogućile lakše otpuštanje radnika i olakšice za
poslodavce, kao i novi
aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i žešća borba protiv sive ekonomije.
Pod točkom razno i
podnaslovom “strukturne reforme” predviđa se
reforma sustava socijalne zaštite s povećanjem
socijalnih davanja za 50
posto, reforma državne uprave, reforma poreznog sustava i nastavak
reforme mirovinskog sustava koja se odnosi samo
na žene: njima će se do
2020. godine starosna
granica za odlazak u mirovinu pomaknuti na 63
godine, dok za muškarce
ostaje na 65 godina.
23
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
“ Ja, potpisani starac, čitam godišnje najmanje stotinjak ozbiljnih
ekonomskih tekstova i tako već 35 godina. ”
*vijesti
dr. Maks Tajnikar, ekonomist
Tko u Sloveniji piše ekonomske komentare
Seniorska pobuna
Ekonomist dr. Maks Tajnikar obrušio se na slovenske ekonomske komentatore kao proizvođače
medijske halabuke u čijoj se kakofoniji ne čuje ono što ekonomska znanost uistinu ima reći i pokazati
Franjo Kiseljak
[email protected]
P
oznati
slovenski ekonomist dr.
Maks Tajnikar i
sociolog dr. Tomaž Mastnak, prvi u samostalnom
tekstu što ga je objavio
Dnevnik i drugi u intervjuu Delu, u razmaku od
samo tri dana šokirali su
slovensku javnost iznoše-
Dr. Maks Tajnikar,
koji sebe predstavlja ekonomskim starcem, obrušio se na slovenske ekonomske komentatore kao
proizvođače medijske halabuke u čijoj se kakofoniji ne čuje ono što ekonomska znanost uistinu
ima reći i pokazati. Tajnikar bez sustezanja razotkriva da većinu gospodarskih komentara u
najmanje stotinjak ozbiljnih ekonomskih tekstova i
Više čitati,
manje pisati
“Ako
ne
znate da
Walra-
Tajnikar je rafalno
stresao svoju
ogorčenost plitkim
znanjima mladih
ekonomskih lavova
njem neuobičajeno otvorenih pogleda na probleme slovenskog društva te
na zablude kao neizbježnu prtljagu s kojom slovenske političke elite lutaju u potrazi za mogućim
izlaznim rješenjima. Dva
znanstvenika respektabilnih radnih karijera, povrh toga vješti i na peru,
slovenskoj su javnosti – kako je običaj reći
u ovdašnjem žargonu –
“napunila čaše čistim vinom”! Oni kojima su čaše
namijenjene zacijelo neće
uživati u ponuđenom napitku.
Sloveniji pišu
psiholozi,
psihijatri,
sociolozi,
elektroinženjeri, liječnici, studenti i burzovni posrednici. Komentare
pišu i poslovni ekonomisti koje je sistematizirana praksa udaljila od elementarne
ekonomije.
Među autorima ima i ekonomista
respektabilnih
znanja, ali oni pišu i po tri
komentara tjedno, što ne
uspijeva ni poznatim nobelovcima. “Ja, potpisani starac, čitam godišnje
mima, hipotezama, teoremima i logikom. Tajnikar
je rafalno stresao svoju
ogorčenost plitkim znanjima mladih ekonomskih lavova.
tako već 35
godina”, ispovijeda se Tajnikar kako bi
prozvao mlade
nadobudne ekonomiste koji su
u struci ili oko nje
tek koju godinu, a
ponašaju se kao da
znaju sve. Ekonomija je znanost s aksio-
Nesposobne elite
Sociolog dr. Tomaž Mastnak, kao znanstvenik razapet između SAD-a i Slovenije, u intervjuu Delu posebno se okomio na nesposobnost političkih elita. Tvrdi da ni jedna elita od
osamostaljenja nije bila sposobna uobličiti strategiju ekonomskog i društvenog razvoja
Slovenije. Posljednja elita koja je bila sposobna nešto učiniti bila je nekadašnja komunistička elita. “Dosad smo živjeli, a sada životarimo na ostacima modernizacije koju je trasirala i izvela komunistička elita”, rekao je Mastnak, dodavši da zvučna imena koja su došla
u vrh vlasti nakon što je sišla komunistička elita danas krase stupce crnih kronika. Ono što
su donijele novodobne elite bio je uglavnom razvoj kriminala. “Želimo li se doista iskopati iz
krize, ovu državu valja najprije dekriminalizirati”, bio je rezolutan Mastnak. Valja upozoriti i
na onaj dio njegovog intervjua u kojem ugledni sociolog kaže da izbori kao mehanizam konstituiranja vlasti gube smisao. Građani nemaju što birati jer im razne stranke nude istu politiku, samo u drugom pakovanju. Ponuda na izborima je mala, izbore se može izmanipulirati. Izbor je lažan – stoga nije ništa neobično što se sve više građana apstinirajući odriče
svojih izbornih prava.
sov zakon vrijedi u svim
sustavima relativnih cijena, ne možete govoriti o
ulozi javnog sektora u gospodarskom rastu. Ne znate
li da postoji razlika između
potražnje i efektivne potražnje, nikako ne govorite o
djelovanju PDV-a na gospodarski rast. Ne znate li
da se ponuda oblikuje prema graničnim troškovima
samo u razmjerima profitnog motiva, na zadanim
cijenama, ne raspravljajte o zdravstvenom sustavu. Ne možete li razlučiti
vanjske učinke od učinka
javnih dobara, nikako ne
raspravljajte o privatizaciji. Ne uviđate li razliku između neokeynesijanstva i
postkeynesijanstva, bježite od rasprave o politici zatezanja remena”, upozorava Tajnikar. Rekavši kako
ga najviše nervira činjenica da medijsku halabuku
stvaraju komentatori koji
bi komentare trebali više
čitati a manje pisati, Tajnikar je upozorio i na još jedan paradoks. Slovenija je
država sa sve više starijih
građana čija je uloga u politici, znanosti i gospodarstvu, na žalost, sve manja.
“Ne bi li bilo normalno i
korisno da u nadzornim
odborima sjede i stariji ljudi”, prigovara dr. Tajnikar
uz neizbježnu opasku da
bi rado u slovenskoj vladi vidio nešto više sijedih
glava, te da se uprave velikih poduzeća ne prepušta tridesetogodišnjacima. Podsjetio je da
je i sam bio član vlade sa samo četrdesetak godina. “Bio
sam nedopustivo premlad za
preuzetu odgovornost”,
priznajedr.Tajni­k­ar.
Uprava sponzorirala
mimo znanja
nadzornika
SOD,
denacionalizacijski paradržavni fond koji
upravlja državnim udjelom
u Luci Koper, prošli ponedjeljak promijenio je u redovnoj skupštinskoj proceduri statut Luke čime je
dodatno ograničio ovlaštenja upravi. Ubuduće lučka uprava mora tražiti suglasnost nadzornog odbora
za poslove mnogo manje
vrijednosti nego dosad.
Uprava koju odnedavno
vodi kontroverzni Gašpar
Gašpar Mišič, navodno je
bez znanja nadzornog odbora zaključila petogodišnji sponzorski ugovor s nogometnim klubom Koper
u vrijednosti 2,5 milijuna
eura.
Depoziti štediša
kamatno sve manje
unosni
Devet slovenskih banaka
u rujnu, a dvije naknadno,
snizile su kamatnu stopu na
depozite štediša, u rasponu
od 0,1 do 0,6 postotnih bodova. Prevladava uvjerenje
da su to banke mogle učiniti nakon što je Banka Slovenije proglasila kontroliranu likvidaciju Probanke
i Factor banke, koje su prije toga stršale u visini kamatnih stopa. Nakon likvidacije prestao je razlog za
takmičenje s visokom ponudom. Na sniženje kamatne stope djelovala je i činjenica da banke mogu dobiti
sredstva od Europske središnje banke po nižoj cijeni
nego što za isti iznos moraju platiti štedišama.
Otvoreno regionalno
skladište rezervnih
dijelova
Tvrtka Renault Nissan Slovenija u industrijskoj zoni
Brezovica nedaleko od Novog Mesta otvorila je regionalno centralno skladište
rezervnih dijelova za automobile Renault, Nissan
i Dacia. Skladište će raspolagati sa 90 posto svih
raspoloživih rezervnih dijelova. Vrijednost zaliha
procjenjuje se na dva milijuna eura.
24 STIL
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
“ Želimo na vrijeme reagirati na aktivnosti u prostoru kako bismo ga
na taj način zaštitili, ali ga i što uspješnije razvili. ”
Damir Ljutić, član Upravnog odbora Društva arhitekata Zagreba
Turistički prostor: grad i regija
Uvećani prihodi od
turizma
U prvih šest mjeseci ove
godine prihodi od turizma iznosili su 2,077 milijarde eura, što je 5,7 posto
više negu u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima HNB-a, udio
prihoda od putovanja - turizma u ukupnom BDP-u
iznosio je 9,9 posto, što je u
odnosu na 2012. blagi rast.
Nakon rasta prihoda od turizma u prvom tromjesečju
ove godine, pozitivan trend
nastavljen je i tijekom razdoblja travanj-lipanj, u kojem je ostvareno 1,77 milijardi eura prihoda. To je
u odnosu na prošlu godinu rast od šest posto. Udio
prihoda u BDP-u iznosio je
u tom razdoblju 16,1 posto
što je jedan postotni bod
više nego lani.
U devet mjeseci pet
posto više turističkih
dolazaka
U Hrvatskoj je u devet
mjeseci ove godine ostvareno 11,6 milijuna turističkih dolazaka što je 5,2
posto više nego u istom
lanjskom razdoblju. Istodobno je zabilježeno 69,3
milijuna noćenja ili četiri posto više. U tom su
razdoblju stranci ostvarili
10,5 milijuna dolazaka ili
šest posto više te 63,4 milijuna noćenja ili 4,5 posto
više nego u devet mjeseci
2012. godine.
Kongresi stranih
putničkih udruga u
Hrvatskoj
Tijekom listopada u Hrvatskoj se održavaju dva velika skupa udruženja putničkih agencija i touroperatora
iz Belgije u Istri te iz Velike Britanije u Dubrovniku.
Oba skupa održavaju se u
suradnji sa županijskim i
gradskim turističkim zajednicama te Hrvatskom
turističkom zajednicom.
Ujedno je to priznanje dosadašnjoj suradnji hrvatskih turističkih djelatnika s
partnerima iz tih nama važnih emitivnih tržišta.
Arhitektura na korist turizma
Cilj ARTUR-a je prevladavanje postojećih nedostataka i problema vezanih uz prostor i turizam
Sanja Plješa
[email protected]
G
rad Zadar prvo
je odredište ovogodišnje realizacije projekta ARTUR arhitektura i turizam, čiji
je inicijator zagrebačko
Društvo arhitekata u suradnji s Institutom za turizam, Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju te
Društvima arhitekata Za-
U ožujku će
se dodijeliti
nagrade najboljim
projektima
dra, Dubrovnika i Istre, a
koje se održava s temom
Turistički prostor: Grad i
regija. Pokrenut s ciljem
prevladavanja postojećih
nedostataka i problema
vezanih uz prostor i turi-
zam, ARTUR će u ovogodišnjom ciklusu imati
tri radionice - prvu u Zadru s temom “Arhitektura javnih prostora i njena
uloga u turizmu”. Slijede
radionica u Dubrovniku s
temom “Branding, Grad regija - identitet” u studenom te “Gradski projekti kao turističke atrakcije”
u Puli u prosincu. Završna konferencija planirana
je za ožujak 2014. u Za-
grebu s dodjelom nagrada
ARTUR.
Damir Ljutić, član
Upravnog odbora Društva arhitekata Zagreba i
voditelj projekta, pozivajući predstavnike struke, turističkih kuća, ali i
lokalne zajednice, najavljuje i dodjelu prve nagrade ARTUR najboljim projektima koji objedinjuju
kvalitetu i izvrsnost u arhitekturi s turizmom.
Sve druge zemlje
sređenije
Arhitektura je iznimna interdisciplinarna znanost,
na poseban način povezana s turizmom, a hrvatski arhitekti kroz taj projekt žele sudjelovati u
kreiranju vizija, strategija i svih onih aktivnosti
koje prethode arhitektonskom djelovanju u prostoru. “Želimo na vrijeme ili
unaprijed reagirati na ak-
tivnosti u prostoru kako
bismo na taj način zaštitili prostor, ali ga istodobno
i što kvalitetnije i uspješnije razvili”, istaknuo je
Ljutić.
Uspoređujući odnos
arhitekture i turizma u Hrvatskoj s ostalim europskim zemljama, Ljutić
je naglasio kako su ostale zemlje kudikamo sređenije. Hrvatska se, kaže,
još mora razvijati u arhitektonskom smislu kako
bi se dosegnula određena
razina komunikacije arhitekture i turizma.
Projekt ARTUR je
upravo ono što EU očekuje od nas. ARTUR je zapravo “platforma za interdisciplinarno okupljanje
stručnjaka iz raznih područja kako bi oni razmijenili znanje, iskustva i
radili na zajedničkim projektima, a sve u korist hrvatskog turizma”.
Ciklo G.E.T. Tour utrke
Biciklističke avanture s okusom
vina i hrane
Dvjema
biciklističkim utrkama održanima u Svetom Martinu
na Muri i Klanjcu ove
je godine započeo Ciklo
G.E.T. Tour u organizaciji Udruge za kulturu
stola G.E.T.
Privredni vjesnik je
bio jedan od medijskih
pokrovitelja tih utrka. Uz
sportski i rekreacijski, naglasak tih kružnih utrka bio je i na poznavanju
i upoznavanju s eno-gastronomskom ponudom
Međimurja i Hrvatskog
zagorja. Tako su biciklisti prolazili kroz kontrolne točke na kojima su morali rješavati određene
zadatke. U Međimurju su
natjecatelji na biciklima
obišli vinsku kuću Hažić,
vinariju Kocijan, restoran Terbotz, OPG Šardi Pčelarstvo Kaan i restoran
Međimurski dvori gdje su
na svakoj od tih kontrolnih točaka rješavali zadatke. Trebali su, primjerice,
pogoditi sortu vina u čaši,
raspoznati vrste meda te
znati glavne sastojke međimurske gibanice. U
Udruzi G.E.T. nadaju se
kako će ova biciklistička
utrka kroz Međimurje postati tradicionalna, a ove
je godine organizirana u
suradnji s Turističkom zajednicom Međimurja i biciklističkim klubom BMK
Mura Čakovec. Najbo-
staviti suradnja s turističkim agencijama kako bi
na utrke došli i ciklotu-
Već su počele
pripreme na
organizaciji 12
utrka Ciklo G.E.T.
Tour 2014
lji natjecatelji dobili su
i vrijedne nagrade. “Reakcije sudionika bile su
jako pozitivne”, rekla je
Silvija Munda iz Udruge G.E.T. Dodala je kako
su u udruzi iznimno zadovoljni objema utrkama jer
se Ciklo G.E.T Tour pokazao savršenim spojem
želja biciklista i lokalnih
ponuđača eno-gastro delicija. Već su počele pripreme na organizaciji najmanje 12 utrka Ciklo G.E.T.
Tour 2014. Silvija Munda je istaknula kako će
se sljedeće godine u Međimurju, ali i na ostalim
utrkama, nastojati uspo-
risti iz susjednih država.
Utrke će se održavati od
Orebića, preko Slavonije i Zagreba do Međimurja. Želja je organizatora
da u budućnosti od Ciklo
G.E.T. Toura nastane cijeli niz manifestacija koje
će postati regionalno prepoznatljive. (S.P.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 401 mil €
*vijesti
na online kupnju potrošili Hrvati u šest mjeseci
Kupnja i prodaja putem interneta
Hrvatski online kupac troši
dvostruko manje od kupca u EU-u
Prosječni hrvatski kupac tijekom šest mjeseci napravi sedam online kupnji i potroši prosječno
227 eura. U isto vrijeme kupac u Europskoj uniji, u kojoj se u šest mjeseci na internetu potroši
oko 188 milijardi eura, napravi 13 kupnji i potroši 544 eura
Boris Odorčić
[email protected]
I
nternet i druge mobilne
tehnologije
promijenili su trgovinu iz temelja u smislu načina na koji se potrošač
informira i kako kupuje
proizvod ili uslugu. Danas
kupci točno znaju što traže, no zbog manjka online ponude samo 12 posto
hrvatskih potrošača kupuje preko interneta. Razlog tomu je manjak domaće online ponude, pad
kupovne moći i visoke cijene dostave.
Analitičari međutim
procjenjuju da Hrvatsku
nakon krize očekuje brzi
rast broja korisnika internetske trgovine i da će se
tada više kupovati roba široke potrošnje i financijske usluge. A velik potencijal ima i turizam,
istaknuto je na četvrtom
okruglom stolu o e-trgovini Postrecesijski boom,
koji je organizirao magazin Banka.
Priliku za rast i razvoj tako će dobiti domaći trgovci koji poznaju
potrošačke mogućnosti i
navike, ali samo ako kvalitetno riješe ključne logističke probleme, poput dostave. Prilika će biti
više i za proizvođače i ponuđače usluga, kojima se
otvara veliko tržište lišeno
carinskih barijera.
Publika za svaku robu
Aleksandra Babić, direktorica
marketinga
MasterCarda za Centralno-istočnu
Europu, kaže kako su odjeća
i elektronički proizvodi
najpopularnije kategorije za online kupnju u Hrvatskoj. “Najčešći kupci odjeće i obuće su žene
i mlađe osobe. Elektronika je pak nešto popularnija među muškarcima”, napominje.
Nadalje, prema MasterIndex
istraživanju
koje je u travnju na uzorku nešto većem od 1000
korisnika
bankarskih
usluga u nas proveo MasterCard Europe, u suradnji s GfK-om Hrvatska,
strane trgovine još uvijek su popularnije od domaćih, a grupne kupovine
privlače veliki broj korisnika. “Razlog popularnosti stranih web trgovina
je širina ponude te bolje
cijene i popusti u odnosu
na fizičke dućane. Grupna
kupovina pokazuje se pak
kao dobar kanal za razbijanje predrasuda o online
kupnji i često se upravo na
taj način napravi prva kupovina putem interneta”,
ističe ona dodavši kako
udio ispitanika koji kupuju putem interneta barem nekoliko puta godišnje iznosi 75 posto te je na
istoj razini kao i u 2012.
godini.
Najčešći načini plaćanja, nastavlja ona, su kreditnim ili karticama s odgodom plaćanja. Gotovo
jednako preferirani način
je i PayPal (servis elektroničkog plaćanja) koji ipak
češće koriste mlađi ispitanici. Međutim, posebice je
zanimljivo da raste interes
za mogućnost korištenja
debitnih kartica za online
kupnju. “Čak 52 posto ispitanika voljelo bi plaćati
debitnim karticama na internetu”, naglašava ona.
Besplatna dostava
Među glavnim preprekama za online kupnju ispitanici ističu strah (57
posto) od nedovoljne sigurnosti, dok bi njih 47
posto prije kupovine voljelo vidjeti ili isprobati
proizvod. “S druge strane,
kao motivaciju za online kupovinu, osim boljih
cijena, popusta i šireg izbora proizvoda, 59 posto
ispitanika navodi mogućnost besplatne dostave”.
Zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju čak
63 posto ispitanika potvrdilo je namjeru češćeg
kupovanja putem interneta. “Ponajprije su razlozi tome ukidanje carina i
veća dostupnost dostave”,
kaže ona dodavši kako
se tijekom tromjesečnog
punopravnog članstva u
EU-u u Hrvatskoj osjeća
porast online kupovine.
Grupna kupovina
pokazuje se kao
dobar kanal
za razbijanje
predrasuda o online
kupnji
Jan Sulik, voditelj
Službe za razvoj elektroničkog poslovanja u
Ministarstvu gospodarstva, ističe kako je od rujna 2011. do veljače 2012.
godine na online kupnju u
Hrvatskoj utrošen 401 milijun eura. “Prosječni hrvatski kupac tijekom tih
šest mjeseci napravio je
sedam online kupnji i potrošio prosječno 227 eura.
Istovremeno, u Europskoj
uniji potrošeno je gotovo 188 milijardi eura, pri
čemu je prosječni Euro-
pljanin potrošio 544 eura
u 13 kupovina”, ističe.
Zatim, dodaje Sulik, u
nas se 64 posto osoba koristi internetom, dok je u
EU-u taj postotak veći i
iznosi 73 posto.
Ako se pak promatraju poduzeća, njih 97 posto u Hrvatskoj u svome
poslovanju
upotrebljava računala, a 95 posto,
prema podacima Državnog zavoda za statistiku
iz 2012., ima pristup internetu. “Nadalje, 27 posto poduzeća kupuje, a
25 posto prodaje putem
interneta. Ono po čemu
nam se postoci ne razlikuju od onih u EU članicama su internetske stranice. Drugim riječima, 71
posto poduzeća u nas ima
internetsku stranicu što je
identično europskom prosjeku”, kaže Sulik.
Mirela Kenfelj, direktorica Centra za
kartično poslovanje u
Raiffeisen banci, napominje kako je online
kupnja jedna od najvažnijih gospodarskih grana u kojoj broj trgovina i
kupaca svakodnevno raste. U Hrvatskoj se, prema njezinim riječima, tek
očekuje puno prepoznavanje potencijala online
trgovine.
Predstavljen Oracle
Taleo
Tvrtke Oracle Hrvatska i Neos predstavile su
uskom krugu menadžera i konzultanata sustav
Oracle Taleo te iskustvo
domaćeg korisnika u implementaciji i prednostima njegova korištenja.
Oracle Taleo sveobuhvatna je platforma za upravljanje talentima. Vodeće
tvrtke širom svijeta koriste ga kako bi zaposlile
najbolje talente, usmjerile ih prema korporativnim
ciljevima te razvile njihove sposobnosti u svrhu
ostvarivanja izvrsnih poslovnih rezultata.
IBM u Poreču
U Poreču se 24. listopada
održava godišnja konferencija IBM Solution Summit 2013. Tijekom te, inače jedne od najznačajnijih
poslovno-informatičkih
konferencija u Hrvatskoj
pod sloganom Preoblikujmo budućnost zajedno
IBM-ovi lokalni i međunarodni stručnjaci predstavit će razvojnu strategiju kompanije, trendove i
tehnologije koje mijenjaju današnje poslovanje te
rješenja i usluge prilagođene različitim industrijskim granama.
HT nudi instrukcije.tv
Hrvatski Telekom odnedavno korisnicima nudi
video uslugu instrukcije.tv koja učenicima, putem video instrukcija na
MAXtv-u, pomaže savladati gradivo iz matematike za osnovnu i srednju školu. Tako učenici
od petih razreda osnovne pa sve do kraja srednje
škole imaju priliku naučiti nastavno gradivo matematike bez obzira jesu li
izbivali iz škole, imaju li
potrebu utvrditi postojeće ili žele dodatno znanje
u svrhu priprema za natjecanja, upise u srednje škole, fakultet i slično. Sadržaj instrukcija osmislili su
i predstavljaju ga profesori matematike.
26 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Zastupanje - Španjolska
Geotehnički istražni radovi
Benjamin Perasović/Rašeljka Krnić
SOCIOLOGIJA I PARTY SCENA
Naklada Ljevak
Ova knjiga nudi empirijsku ilustraciju osnovnih teorijskih
pitanja na primjeru scene elektronske glazbe u Zagrebu,
na temelju podataka dobivenih kvalitativnim istraživanjem. Dovođenjem u vezu empirijskog sadržaja i temeljnih
pojmova i koncepta suvremene sociologije mladih ukazuje
se i na problem teorijskog uopćavanja nalazeći elemente
i subkulturnog i postsubkulturnog kao odrednice različitih
oblika povezivanja mladih na sceni elektronske glazbe u
Zagrebu.
Peter Terrin
Čuvar
Fraktura
Harry i Michel žive u podrumu luksuzne apartmanske zgrade i zadatak im je da čuvaju stanare. Što se događa u svijetu izvan podruma, je li ga zahvatio rat ili neka druga katastrofa, oni ne znaju. Dva čuvara znaju samo to da ne smiju
napustiti svoje stražarsko mjesto jer njihovu predanost
nagradit će Organizacija, a njihov je cilj postati najboljima u
Organizaciji, dijelom elite. Ništa ne može poremetiti njihovu
rutinu ni pozornost. Ali jednoga dana Organizacija pošalje
trećega čuvara. Tko je on, kakve vijesti donosi izvana?
Ante Perković
Rundek, između
Menart
Ante Perković i Darko Rundek odlučili su se za dopisivanje,
a ne klasične intervjue ili pisanje klasične biografije velikog
glazbenika. Dopisivanje im je omogućilo da neometano
dođu do serije intimnih, poetskih zapisa u prvom licu koji
će vam bolje od bilo kakve biografske fikcije ocrtati čovjeka i njegovo vrijeme. Uz to, prisutni su i glasovi Rundekovih
suradnika, suvremenika, suputnika, dokumenti, sjećanja i
fantastične priče čiji likovi možda i nemaju direktnu vezu s
Rundekom, ali stižu iz istog izvora.
Charles H. Ferguson
Nacija grabežljivaca
TIM Press
Ferguson u ovoj knjizi korak po korak objašnjava kako je
elita grabežljivaca preuzela svijet te izlaže mrežu akademskog, financijskog i političkog utjecaja koja je pripremila
“grabežljivcima” put do osvajanja. Autor se bavi uzrocima
i posljedicama svjetske ekonomske krize, te vrlo jasno tumači kako Velika gospodarska kriza koja je započela 2008.
u SAD-u nije poput obične recesije iz doba naših baka. To
nije duboki ekonomski pad od kojeg se može brzo oporaviti
i nakon toga bezbrižno nastaviti po starom...
Stephen Cope
MUDROST JOGE
Planetopija
Stephen Cope, psihoterapeut i učitelj joge, na razumljiv i
jednostavan način interpretira drevne Patanjalijeve jogasutre. Ukazuje nam na važnost tih klasičnih učenja koja
su moćna i nadahnjujuća i za suvremenog čovjeka kao što
su bila i za drevne jogije. Autor vješto isprepliće najvažnija
učenja joge, budizam, suvremenu neuroznanost i psihologiju. Pruža nam i primjere iz života nekoliko zanimljivih
ljudi kroz čije osobne promjene pratimo dubok utjecaj koji
joga ima na čovjeka na duhovnoj i tjelesnoj razini.
BMK, Velika Trnovitica,
nudi usluge geotehničkih
istražnih radova i izrade
geotehničkih elaborata te
terenskih ispitivanja podloge kružnom pločom.
Kontakt: Mihael Benković, mihael.benkovic
@bj.t-com.hr, +385 43
525232, +385 98 377213.
Drvene kuće
Fureksa, Siauliai, Litva,
www.fureksa.com. Tvrtka je proizvođač drvenih
kuća prema norveškim
standardima. Tvrtka nudi
svoje osnovne proizvode, a radi i prema klijentovim idejama i željama.
Kontakt: Laura Stankute,
info@fureksa.
Niskoenergetske montažne
kuće
Domprojekt,
Zagreb,
w w w. d o m p r o j e k t . h r.
Tvrtka nudi niskoenergetske montažne kuće. Kontakt: Lidija Bukić, [email protected],
+385 1 4810138.
Gluck Von K, Madrid,
Španjolska, www.gluckvonk.com. Tvrtka želi
stupiti u kontakt s hrvatskim tvrtkama zainteresiranima za plasman svojih
proizvoda na španjolsko
tržište. Tvrtka je specijalizirana za upravljanje
procesom plasmana i prodaje proizvoda i robnih
marki partnerskih tvrtki
iz inozemstva u svim tržišnim nišama, optimiziranje fiksnih i varijabilnih troškova vezanih uz
prodaju i maksimiziranje
stupnja prisutnosti na španjolskom tržištu stranih
robnih marki koje tvrtka zastupa. Kontakt: Jesus Gimeno, comercial@
gluckvonk.com, +34 69
642 70 54 na engleskom
ili španjolskom jeziku.
Modularni arhitektonski
sistemi
Indaperfil S.L., Almeria, Španjolska, www.
indaperfil. com. Tvrtka
traži distributere za svoje modularne arhitektonske sisteme. Glavne značajke proizvoda
su ekologičnost, izvrsna izolacijska svojstva,
ponovna upotrebljivost,
prenosivost, lagana mon-
taža... Kontakt: Jose Batlles, +34 950467648, +34
669365903.
Poslovno savjetovanje - Kina
United China Consultants, Peking, Kina, www.
uccbeijing.com. Tvrtka je
specijalizirana za marketinške, sourcing, investicijske i menadžerske konzalting usluge, koje su
potrebne za uspješno poslovanje na kineskom tržištu. Tvrtka nudi: istraživanje i analizu tržišta, razvoj
i ostvarivanje strategije, procjenu regulatornih
i političkih rizika, informiranje i analizu o konkurenciji, prepoznavanje
i ostvarivanje mogućnosti (uključujući sourcing,
outsourcing), due diligence (dubinsko snimanje),
izradu studija izvedivosti, nalaženje poslovnih
partnera, rješavanje problema, predlaganje i implementaciju rješenja, pregovaračke savjete za FDI
(inozemne direktne investicije), spajanje poduzeća, kupovinu poduzeća,
restrukturiranje, preuzimanje poduzeća i participativne menadžerske savjete. Kontakt: Sophia Wang,
business@ucc-beijing.
com, +86 10 85769651.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Održavanje opreme
Ministarstvo unutarnjih
poslova nabavlja usluge
održavanja čitača putnih
isprava i skenera otisaka
prstiju. Rok dostave ponuda je 30. listopada.
Obrasci, vrećica i pasice
FINA Financijska agencija nabavlja interne obrasce, vrećice i pasice. Rok
dostave ponuda je 28. listopada.
Zamjena stolarije
Opća bolnica Ogulin nabavlja usluge zamjene
stolarije. Rok dostave ponuda je 4. listopada.
službenih vozila. Rok dostave ponuda je 25. listopada.
Led cestovne svjetiljke
Grad Omiš nabavlja led cestovne svjetiljke. Rok dostave ponuda je 23. listopada.
Regija
Prehrambeni proizvodi
Kazneno popravni zavod
Foča nabavlja prehrambene proizvode i pića. Rok
dostave ponuda je 8. studenog.
Servis liftova
Vakuumski podizači prtljage
Međunarodni aerodrom
Sarajevo nabavlja vakuumske podizače prtljage.
Rok dostave ponuda je 5.
studenog.
Oprema i namještaj za službu
zaštite i spašavanja
Općina Berane nabavlja opremu i namještaj za
službu zaštite i spašavanja. Rok dostave ponuda
je 21. listopada.
Laka dostavna vozila
Vodovod i kanalizacija
Novi Sad nabavlja laka
dostavna vozila. Rok dostave ponuda je 30. listopada.
Bolesničke postelje
KBC Zagreb nabavlja bolesničke postelje. Rok dostave ponuda je 25. listopada.
Održavanje vozila
Ministarstvo pravosuđa nabavlja usluge održavanja
Bolnica Dr. Mladen Stojanović u Prijedoru nabavlja usluge redovnog servisa
putničkih i teretnih liftova
u bolnici. Rok dostave ponuda je 30. listopada.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
27
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
Sajamski vodič
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Ambienta
Kuće, zgrade, stanovi...
40. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i
prateće industrije
Poslovni objekt u Zaprešiću, procijenjen na
10,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja sedam zgrada, dva
silosa i ekonomsko dvorište ukupne površine 5503
četvorna metra. Dražba
za ovu nekretninu održat
će se 7. studenoga u 10
sati na Općinskom sudu
u Zaprešiću, u sobi 31/II.
Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su
najkasnije na dan ročišta
dale jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine.
Osiguranje se uplaćuje na
račun ovog suda HR35­
2 3 9 ­0 0 0 11 3­ 0 ­0 0 0 2­5 5 3 ,
model HR00, poziv na
broj 100-763-07, a kupac
je potvrdu o prethodnoj
uplati osiguranja obvezan
predočiti Sudu prije nego
što sudac pristupi dražbi. Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine
utvrđene vrijednosti.
Ambienta je uspješan i atraktivan međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, vodeći je sajam u ovom dijelu Europe. Sajam je već niz godina, pored hrvatskog tržišta, značajan i za tržišta Slovenije,
Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, te za talijansko, poljsko,
mađarsko, austrijsko i njemačko tržište.
Voćnjaci i gospodarske
zgrade u Svetoj Heleni,
procijenjeni na 5,9 milijuna kuna. Nekretnina u
naravi predstavlja voćnjake, gospodarsku zgradu i
dvorište ukupne površine
15.247 četvornih metara.
Dražba za ovu nekretninu
održat će se 5. studenoga u 14.30 sati na Općinskom sudu u Samoboru,
u sobi 5/I. Zainteresirane
osobe mogu razgledati nekretninu 30. listopada od
10 do 10.30 sati ako prethodno podnesu zahtjev
Sudu za razgledavanje, te
uplate predujam za izlazak sudskog ovršitelja u
iznosu od 115,30 kuna, na
sudski depozit Općinskog
suda u Samoboru HR­1­2­
1­0­0­1­0­0­5­18­6­3­00­0­1­6­0, pozivom na broj HR04 19122012-7080. Kao kupci
mogu sudjelovati samo
osobe (fizičke i pravne) koje su najkasnije na
dan ročišta za dražbu dale
jamčevinu u iznosu od pet
posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaću-
je na Posebni depozit Općinskog suda u Samoboru
H ­R ­1 ­2 ­1 ­0 ­0 ­1 ­0 ­0 ­5 ­1 ­8 ­6 ­3 ­0 ­0 ­
0­160, pozivom na broj
HR04 19-122012-7080, a
kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja
obvezan predočiti sucu
prije nego što sudac pristupi dražbi.
Zgrade i zemljišta u
Metkoviću,
procijenjeni na pet milijuna
kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade i
zemljišta ukupne površine 9991 četvorni metar.
Dražba za ovu nekretninu
će se održati 12. prosinca u 11 sati, na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Dubrovniku,
u sudnici broj 2. Više informacija moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 099/2000 444,
od 9 do 13 sati svaki radni
dan. Jamčevina iznosi 10
posto utvrđene vrijednosti
nekretnine i potrebno ju je
uplatiti do 9. prosinca.
Stanovi u Medulinu,
procijenjeni na 4,4 milijuna kuna. Nekretnina u
naravi predstavlja stanove
i zemljište od 658 četvornih metara. Dražba za ovu
nekretninu će se održati 2. prosinca u 9 sati na
Općinskom sudu u Puli.
Nekretnina se na ovom
ročištu ne može prodati za iznos manji od trećine utvrđene vrijednosti.
Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine
i potrebno ju je uplatiti na
račun Suda broj 239000113000­02­1­76, pozivom na
broj 2-2035-07 i predočiti Sudu prije dražbe. Razgledavanje je moguće na
zahtjev.
Kuća u Zaprešiću, procijenjena na tri milijuna
kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću ukupne površine 475 četvornih metara u Novoj ulici
41. Dražba za ovu nekretninu će se održati 12. prosinca u 10.15 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću
u sobi 16/I. Za razgledavanja nekretnine uz prisutnost ovršitelja zainteresirane osobe trebaju se
pravovremeno javiti Sudu
radi određivanja dana i
vremena razgledavanja i
pozivanja na uplatu potrebnog predujma za sudskog ovršitelja, Kao kupci mogu sudjelovati samo
osobe koje su najkasnije
na dan ročišta za dražbu,
a prije njegovog održavanja, dale osiguranje od 20
posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun ovog suda
broj HR35­239­0­001­13­0­
000­25­53, poziv na broj
HR00 100-1511-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego što
sudac pristupi dražbi. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine
utvrđene vrijednosti.
Zgrada u Vinkovcima,
procijenjena na 2,4 milijuna kuna. Nekretnina
u naravi predstavlja zgradu u Ulici Alojzija Stepinca, ukupne površine 5498
četvornih metara. Ročište za prodaju održat će
se 6. studenoga u 10.30
sati pred stečajnim sucem
u zgradi Trgovačkog suda
u Osijeku, soba broj 22/I.
Prodaja se odvija po načelu viđeno-kupljeno, te
su isključeni svi naknadni prigovori. Razgledati
nekretninu i dokumentaciju zainteresirane osobe
mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/253
820. Na dražbi mogu sudjelovati osobe koje su
najkasnije dva dana prije
dana održavanja ročišta za
dražbu uplatile osiguranje
u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina. Rok za podnošenje ponude je 4. studenog.
od 16. do 20. listopada, Zagreb
Pula Boat Fair
4. međunarodni sajam brodske opreme i brodova
od 16. do 19. listopada, Pula
Koncept sajma brodske opreme potaknut je potrebom da se u nautičkoj ponudi u Hrvatskoj otvori poslovni prostor koji će odgovoriti potrebama ljudi
koji žive na moru i od mora, a i sve one maritimne populacije ljudi koji se
morem bave kao poslovnom sudbinom i onih koji gaje strast prema moru i
njemu posvećuju svaki trenutak svog slobodnog vremena.
GREENVEST: HOME EDITION
Green-tech i green-lifestyle sajam
od 17. do 19. listopada, Zagreb
Sajam predstavlja domaće i strane tvrtke te njihove green usluge, proizvode
i tehnologije krajnjim potrošačima. GREENVEST: HOME EDITION ujedno je
prvi “ugljično neutralni” sajam u Hrvatskoj i regiji s izračunatim i kompenziranim emisijama stakleničkih plinova.
Hand Made Fest
Festival ručnih izrada, maštovitosti i dizajna
od 18. do 20. listopada, Pula
Festival je to širokog spektra mašte, vrijednog rada i truda rukotvoraca.
Posjetitelji i izlagači kažu da je to “trodnevni praznik za oči i dušu“. Na
festivalu se predstavljaju rukotvorci, obrtnici, hobisti, umjetnici, proizvođači suvenira i ukrasa, tradicijske i proizvodne udruge i drugi. Svima je
zadatak nešto izrađivati na licu mjesta, te izlagati isključivo ručno rađene
proizvode. Bučijada u Ivanić-Gradu
Sajam proizvoda od buče i eko-etno proizvoda
od 19. do 20. listopada, Ivanić-Grad
Tradicionalna turistička, gastronomska i gospodarska manifestacija održava
se treći vikend u listopadu od 2004. godine. Izložbeno-prodajni sajam buča,
proizvoda od buča i ostalih eko-etno proizvoda organizira se na gradskoj
tržnici Maznica, Moslavačkoj ulici i Trgu V. Nazora u centru Ivanić-Grada.
Isap
Internacionalni sajam pršuta
od 19. do 20. listopada, Tinjan
Internacionalni sajam pršuta u općini istarskog pršuta Tinjanu jedan je od
najvažnijih i najkvalitetnijih gastro događaja u Istri, a u središtu pozornosti
ove manifestacije je pršut koji Istrijani nazivaju i vijulin. Internacionalni sajam pršuta posjeti oko 20.000 ljudi, koji uživaju u dobroj zabavi, vrhunskim
delicijama i izvrsnoj atmosferi. ISAP je gastro manifestacija, ali i puno više od
toga, stoga posjetite Tinjan za vrijeme trajanja ovog sajma.
Podatke sakupili:
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
28 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
( 5406 kn
( više od 8,5 mil
Istraživanje servisa MojaPlaca.hr
Kartično poslovanje
prosječna neto plaća u Hrvatskoj u 3. kvartalu
debitnih i kreditnih kartica potkraj lipnja u Hrvatskoj
Više banko
a manje ka
Najizdašniji
su privatnici u
stranom vlasništvu
Završeni magisterij ili doktorat povećavaju plaću u prosjeku
za čak 98 posto u odnosu na srednju stručnu spremu
Boris Odorčić
[email protected]
P
rosječna neto plaća u Hrvatskoj u
trećem kvartalu
iznosila je 5406 kuna, što
je gotovo identično kao u
prošlome kvartalu kada je
bila 5403 kune. No pribroje li joj se bonusi i božićnice, visina prosječne pla-
Najniže plaće imaju
privatne tvrtke u
pretežno domaćem
vlasništvu
će penje se na 5462 kune.
Osim kategorije top menadžmenta, koji ima 123
posto veću plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz
područja tehnologije i razvoja (75 posto veće od
prosjeka) i telekomunikacija (46 posto). Najmanje
plaće i dalje imaju radnici
u pomoćnim zanimanjima
(39 posto manje od prosjeka), te tekstilnoj i kožnoj industriji (34 posto).
Razlika u visini plaća
muškaraca i žena stala je
na osam posto, pokazuje
istraživanje servisa MojaPlaca.hr. Stupanj obrazo-
vanja i dalje uvelike utječe na visinu plaće. Osobe
sa završenim fakultetom
imaju 49 posto veću plaću u odnosu na osobe sa
srednjoškolskim obrazovanjem. Završeni magisterij ili doktorat povećavaju plaću u prosjeku za
čak 98 posto u odnosu na
srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom
imaju 18 posto nižu plaću, dok ispitanici s visokom stručnom spremom
imaju 22 posto višu plaću
od prosjeka. Najvišu plaću imaju ispitanici s poslijediplomskim obrazovanjem, čak 62 posto višu
od prosjeka.
Najviše plaće u
Zagrebu
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke,
stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom
vlasništvu veće za 15 posto od prosjeka. Slijede ih
plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu koje su
šest posto veće od prosjeka. Najniže plaće imaju
privatne tvrtke u pretežno domaćem vlasništvu
(5015 kuna ili sedam po-
sto niže od prosjeka). Tek
nešto bolje prolaze zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi, s plaćama za tri posto nižim od
prosjeka. I dalje najviše
zarađuju zaposleni u velikim tvrtkama (osam posto više od prosjeka), dok
su u tvrtkama s manje od
10 zaposlenih plaće 13
posto ispod prosjeka. Na
početku karijere, dok još
nemaju iskustva, ispitanici imaju 15 posto manju
plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju
sedam posto nižu plaću. S
tri do pet godina iskustva
plaća je šest posto viša od
prosjeka, a sa šest do 10
godina plaća je sedam posto viša od prosječne.
Gledano prema županijama, najniže plaće u
trećem kvartalu zabilježene su u Međimurskoj i
Požeško-slavonskoj županiji, čak 20 posto, odnosno 18 posto ispod prosjeka.
U skladu s očekivanjima, najviše plaće zabilježene su u Gradu Zagrebu
(12 posto iznad prosjeka).
Slijede Dubrovačko-neretvanska te Zagrebačka županija gdje su plaće oko
prosjeka.
Ukupna vrijednost kartičnih transakcija potkraj ovogodišnjeg
55,98 milijardi kuna što je u odnosu na isto razdoblje u 2012.
Boris Odorčić
[email protected]
U
Hrvatskoj
je
potkraj lipnja
bilo nešto više
od 8,5 milijuna debitnih
i kreditnih kartica te ih je
u odnosu na isto razdoblje
lani bilo manje za šest posto. Pritom je udio chip
kartica u ukupnom broju kartica iznosio 92,2 posto, što dodatno pridonosi
podizanju razine sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprečavanju prijevara. Nadalje, pokazuju
podaci koje je Sektor za
bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore
prikupio od banaka i kartičnih kuća, u nas je krajem lipnja bilo 4096 bankomata. U odnosu na isto
U odnosu na kraj
2000. broj kartica
povećan je 3,5 puta
razdoblje u 2012., broj
bankomata veći je za 1,1
posto.
Mirjana
Kovačić, direktorica Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije
HGK-a, kaže kako su danom pristupanja Hrvatske
Europskoj uniji stupile na
snagu brojne obveze iz
zakonodavnog okvira koji
uređuje područje financijskih usluga. Tako se, primjerice, počela primjenjivati uredba kojom su
regulirani uvjeti za ustroj
Jedinstvenog euro platnog područja (Single Euro
Payments Area - SEPA).
Cilj je europskih institucija, napomenula je
u Opatiji na 14. međunarodnoj konferenciji SmartCard2013., koju su organizirali tvrtka Case,
Zagrebačka banka i HGK,
primjerice), naglasila je
Mirjana Kovačić.
Manje terminala
Zamjenica direktorice
Sektora za bankarstvo
i druge financijske institucije HGK-a Vanja
Dominović istaknula je
kako su od ukupnog bro-
Udio pojedinih vrsta kartica u ukupnom
broju kartica
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
2007.
2008.
Kreditne kartice
Debitne smart
2009.
2010.
2011.
Debitne magnetic
2012.
2013.
Kreditne smart
Izvor: HGK, Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije
stvoriti integrirano tržište za usluge plaćanja. Na
njemu će se razvijati zdrava konkurencija i tako se
na europskom gospodarskom prostoru neće praviti razlike između plaćanja
izvan ili unutar države, s
namjerom da se poveća
tržišna transparentnost za
pružatelje i korisnike te
da se postave standardi za
plaćanje korištenjem jedinstvenog skupa osnovnih platnih instrumenata s
jakim naglaskom na zaštiti potrošača. Posebice je
važno ostvariti komunikaciju i suradnju s javnom
administracijom budući
da javni sektor proizvodi veliku količinu platnog
prometa (isplata mirovina
ja kartica 88,2 posto debitne i kreditne kartice banaka (27 banaka), a 11,8
posto su kreditne kartice dviju kartičnih kuća.
U ukupnom broju kreditnih kartica (1,85 milijuna), 45,4 posto su kreditne kartice banaka, a 54,6
posto kreditne kartice kartičnih kuća. Ukupna vrijednost kartičnih transakcija potkraj lipnja iznosila
je 55,98 milijardi kuna te
u odnosu na isto razdoblje
u 2012. pokazuje rast od
0,5 posto. Istodobno, broj
kartičnih transakcija iznosio je 148,7 milijuna i rastao je 4,4 posto u odnosu na kraj lanjskog lipnja.
K tomu, na koncu lipnja u Hrvatskoj je bilo
29
( 88,2%
erste card club
su debitne i kreditne kartice banaka
mata,
rtica
lipnja iznosila je
rast od 0,5 posto
Kretanje ukupnog broja kartica i smart kartica (2005.-2013.)
Godina
Ukupan
broj kartica
Promjena
(%)
Broj smart
kartica
Promjena
(%)
30.6.2005.
30.6.2006.
30.6.2007.
30.6.2008.
30.6.2009.
30.6.2010.
30.6.2011.
30.6.2012.
30.6.2013.
6.836.591
7.780.790
8.516.097
8.374.766
8.536.006
8.916.437
9.071.397
9.094.713
8.546.028
13,8
9,5
-1,7
1,9
4,5
1,7
0,3
-6
416.039
1.997.558
3.498.176
4.426.127
5.523.113
6.770.909
7.531.859
8.154.627
7.882.931
380,1
75,1
26,5
24,8
22,6
11,2
8,3
-3,3
Rast, nepovoljnoj situaciji
unatoč
Sara Zadravec iz Službe za komunikacije
Erste&Steiermärkische
banke napominje kako
je nepovoljna tržišna situacija zasigurno utjecala na ukupno smanjenje kartica u optjecaju.
“Unatoč tome, kartična
kuća Erste Card Club je
u prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje u
2012. ostvarila rast broja
klijenata za šest posto, te
je povećala i tržišne udjele prema broju izdanih
kreditnih kartica za devet posto, s nešto više od
19 posto na preko 21 posto. U istom razdoblju je
Erste banka ostvarila porast broja debitnih kartica za nešto više od pet posto”, kaže.
Erste banka, nastavlja
ona, razvija svoju mrežu
čineći je sve dostupnijom
svim svojim klijentima,
bez obzira na veličinu
mjesta u kojem rade i žive.
“Tako banka mrežu ne razvija samo u kontinental-
nom dijelu, već i na priobalju i otocima, čineći
je tako dostupnijom hrvatskim građanima, ali i
inozemnim turistima koji
svoje godišnje odmore
provode na hrvatskoj obali”, napominje.
Ukupan porast kartica, bankomata kao i EFTPOS uređaja, prema njezinim riječima, posljedica je
prelaska bankovnih i kartičnih proizvoda na nove
tehnologije koje se uvode
kako zbog strogih sigurnosnih standarda financijskih
kuća, tako i zbog znatnog
ubrzanja funkcionalnosti
platnog prometa. “Primjerice, korištenje EFT-POS
uređaja trgovcu omogućuje sigurnu autorizaciju plaćanja bez obzira na to jesu
li robe ili usluge plaćene
domaćim ili inozemnim
karticama. Također, omogućuje mu i znatno bržu
naplatu potraživanja”, ističe Sara Zadravec. Inače,
ova financijska institucija trenutačno ima izdano
oko 510.000 Diners Club,
Visa i MasterCard kartica, te više od 780.000 debitnih kartica Erste banke.
Mrežu joj trenutačno čini
620 bankomata.
PBZ CARD
Udio pojedinih vrsta kartica u ukupnom broju kartica
(na kraju prvog polugodišta)
Kartica
MASTERCARD
VISA
OSTALO
UKUPNO BANKE
KARTIČNE KUĆE
SVEUKUPNO
Udio u ukupnom broju
kreditnih kartica
2011. 2012. 2013.
Udio u ukupnom broju
debitnih kartica
2011. 2012. 2013.
Udio u ukupnom broju
kartica
2011. 2012. 2013.
35,2 35,27 32,49
13,4 12,38 12,94
0,002 0,001 0,001
48,6 47,6 45,4
51,4 52,4 54,6
100
100
100
52,1 50,34 46,97
47,1 49,06 52,44
0,8
0,6
0,6
100
100
100
48,5 47,14 43,84
39,9 41,28 43,89
0,6 0,47 0,46
89,1 88,9 88,2
10,9 11,1 11,8
100
100
100
Trend je odgovornija i
opreznija potrošnja
Vrijednost i broj kartičnih transakcija (realiziranih u Hrvatskoj i inozemstvu)
30.6.2011./
30.6.2010.
30.6. 2012.
30.6.2012./
30.6.2011.(%)
30.6. 2013.
30.6.2013./
30.6.2012. (%)
7,98%
55,7
mlrd. kuna
2,9
55,98
mlrd. kuna
0,5
10,53%
142,4 mil.
4,4
148,67 mil.
4,4
Vrijednost
transakcija
Broj
transakcija
Transakcije na bankomatima 30.06.2011.-30.06.2013.
Vrijednost transakcija
u mlrd. kuna
Broj transakcija u
milijunima
30.6.2011.
30.6.2012.
Promjena (%)
30.6.2013.
Promjena (%)
34,26
34,33
0,2
34,31
-0,06
50,7
49,5
-2,4
49
-1,03
Izvor: HGK, Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije
96.408 EFT POS (Electronic Funds Transfer at Point
of Sale) terminala, instaliranih na različitim prodajnim mjestima. U odnosu
na kraj lipnja 2012., njihov broj manji je za 6,2
posto. Valja naglasiti kako
je u odnosu na kraj 2000.
godine broj kartica pove-
ćan za 3,5 puta, broj bankomata za pet puta, a broj
EFT POS terminala za 10
puta, zaključila je Vanja
Dominović.
PBZ Card je u prvih
osam mjeseci imao ukupno oko 2,2 milijuna izdanih American Express, MasterCard i Visa
kartica, a što predstavlja rast u odnosu na isto
razdoblje prošle godine.
Mladenka Dubravac,
glavna koordinatorica odnosa s javnošću PBZ Carda, ističe kako su, kao i
na sve na tržištu, i na njih
utjecale gospodarske prilike. “Tako je u zadnjih
nekoliko godina zamjetan
trend odgovornije i opreznije potrošnje naših korisnika, kartice se koriste
češće ali za manje iznose. Gledajući ukupno, potrošnja raste, jer raste broj
transakcija. A osim rasta
broja transakcija, bilježimo i blagi rast potrošnje”,
kaže nam.
Nadalje, treba reći da
je smanjenje broja izdanih kartica u Hrvatskoj
prvenstveno uvjetovano
optimiziranjem kartičnog
portfelja pojedinih korisnika, to jest neki korisnici koji su ranije raspolagali većim brojem kartica
sada raspolažu manjim.
“Smanjenje broja kartica
u određenom dijelu uvjetovano je i kreditnim razlozima, a treba uzeti u
obzir i to da je hrvatsko
kartično tržište već danas
vrlo razvijeno te u tom
segmentu postoje manje
mogućnosti za rast nego u
nekim drugim zemljama”,
objašnjava.
Povećanje broja bankomata PBZ Card također
tumači sve većom razvijenošću financijskog sustava i željom banaka da
svojim klijentima ponude
što kvalitetniju i dostupniju uslugu.
Budućnost kartičnog
poslovanja, smatra ona,
neminovno će doživjeti određene promjene u
skladu s primjenom novih
tehnologija. “Tu primarno
mislimo na omogućavanje kartičnih transakcija
beskontaktnim plaćanjem
i putem smartphone uređaja. Dakako, pored interesa za omogućavanje
realizacije transakcije na
moderan i praktičan način, prevencija zloupotrebe će zasigurno uvijek biti
prioritet kod implementacije svih novih oblika kartičnog plaćanja”, zaključuje.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3798, 14. listopada 2013.
Tržište novca Zagreb
Dinamičan skraćeni tjedan
Jelena Drinković
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
I
za nas je skraćen radni tjedan u kojem je
novčano tržište bilo
za nijansu dinamičnije.
Sredinom tjedna završilo
je jedno i započelo novo
razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih
institucija, a obavljena je
i redovita mjesečna isplata mirovina. Sve zajedno
uobičajeno utječe na nešto življe trgovanje sudionika zbog privremenog
rasta potražnje za kratkoročnim pozajmicama.
Zahvaljujući iznimno dobroj likvidnosti sudionika i dobroj ponudi novca,
kamatna stopa i u ovakvim razdobljima ostaje
u mil. kn
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Potražnja
Promet
4
300
3
200
2
100
1
0
7.10.2013.
8.10.2013.
9.10.2013.
vrlo niska. I dalje redovito dio potražnje ostaje
nenamiren unatoč obilnoj ponudi. Razlog tome
je neslaganje uvjeta ponude i potražnje novca
i međusobna ograničenja sudionika. Prošli tjedan Ministarstvo finan-
10.10.2013.
0
11.10.2013.
cija nije održalo aukciju
trezorskih zapisa, te je
u listopadu za sada održana samo jedna aukcija. U usporedbi s godinom ranije, u listopadu
su održane dvije aukcije,
jedna na početku i druga na kraju mjeseca, što
7.10.’13. - 11.10.’13.
30.9.’13. - 4.10.’13.
u%
400
ponedjeljak
utorak
se može dogoditi i ovoga listopada. Zanimljiv
je podatak o kretanju kamatnih stopa koji pokazuje da je stopa na zapise
u kunama s rokom dospijeća od 91 dan zabilježila godišnji pad sa 1,90
na 0,99 posto, na zapise
srijeda
četvrtak
petak
s rokom dospijeća od 182
dana stopa je pala sa 2,94
na 1,50 posto, a na 364
dana sa 3,40 na 2,55 posto. Navedeni podaci pokazuju da je kratkoročno zaduživanje države na
domaćem financijskom
tržištu u 2013. godini po-
stalo znatno povoljnije. Sličan trend ima i kamatna stopa na trezorske
zapise u eurima koja je
pala sa 1,95 na 0,55 posto kada je riječ o zapisima s rokom dospijeća od
91 dan, te sa 2,30 na 1,05
kod zapisa s rokom dospijeća od 364 dana.
Visoka likvidnost sustava uz obilne viškove
ponude traje i dalje. Na
novčanom tržištu potražnja za pozajmicama je
skromna, a uvjeti trgovanja krajnje povoljni uz
niske kamatne stope. Bližimo se kraju godine, ali
za sada nije realno očekivati značajnije promjene
kretanja na novčanom tržištu.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Euro na visokim razinama
Mirex u plusu
Euro je proteklog tjedna
bio na najvišim razinama još od 2005. godine.
Početkom tjedna tržio se
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,313146
CAD
kanadski dolar
5,395676
JPY
japanski jen (100)
5,697972
CHF
švicarski franak
6,175309
GBP
britanska funta
8,96038
USD
američki dolar
5,603538
EUR
euro
7,607363
Izvor: HNB
nje. Dolar se početkom i
krajem tjedna držao oko
5,61 kune, a u tjednu je
rastao dvije lipe više.
prema srednjoj tečajnici Hrvatske narodne banke po 7,62 kune, a tjedan
je završio s lipom ma-
7.63
Švicarski franak je
klizao na dolje i s početnom 6,21 kunom pao na
6,18 kuna.
USD
5.64
CHF
6.22
7.62
5.63
6.21
7.61
5.62
6.20
7.60
5.61
6.19
7.59
5.60
6.18
7.58
5.59
7.10. 8.10. 9.10. 10.10. 11.10.
6.17
7.10. 8.10. 9.10. 10.10. 11.10.
Tjedan u plusu na svim burzama
6460
gan Chase&Co. porasla je
za 0,6 posto nakon što su
podaci o poslovanju pokazali rezultate bolje od procjena analitičara.
Na američkom tržištu za15200
FTSE 100
15100
bilježen je pad optimizma
među kupcima što je posljedica prekida razgovora o javnom dugu. Europske dionice krajem tjedna
su rasle prateći trendo3800
Dow Jones
3770
6420
15000
3740
6380
14900
3710
6340
14800
3680
6300
14700
3650
7.10.
4250
4220
8.10.
8.10.
10.10. 11.10.
7.10.
8750
CAC40
8700
8.10.
8.10.
10.10. 11.10.
14600
DAX
14440
8650
14280
4160
8600
14120
4130
8550
13960
8500
7.10.
8.10.
8.10.
10.10. 11.10.
NASDAQ
7.10.
4190
4100
MIREX - tjedni
0,1
0,4%
0%
0,2%
0,0%
Međunarodno tržište kapitala
6500
MIREX - mjesečni
0,6%
primjena od 12. listopada 2013. 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. 11.10.
Američke dionice proteklog tjedna su zabilježile najveći dnevni rast nakon nastavka pregovora
o javnim dugovima. Bankarska grupacija JPMor-
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka završila
na 182,8900 bodova. Ta razina je za 0,111 bodova viša
nego prošlog tjedna.
8.10.
8.10.
10.10. 11.10.
NIKKEI 225
13800
7.10.
8.10.
8.10.
10.10. 11.10.
7.10.
8.10.
8.10.
10.10. 11.10.
ve s druge strane Atlantika. Britanska Royal Mail
Grupa porasla je velikih
33 posto na prvi dan trgovanja u Londonu, nakon uspješne dokapitalizacije na burzi. Značajno
su rasle i dionice farmaceutskih kompanija. Azijsko
tržište nošeno dobrim vijestima također je zabilježilo pozitivan tjedan.
-0,1%
-0,2%
-0,4%
10.9.
-0,2%
19.9.
30.9.
10.10.
4.10.
6.10.
8.10.
10.10.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10.10.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
188,0085
188,7746
167,5554
181,7782
182,8900
197,0443
217,7060
134,4808
157,1022
160,8029
172,3807
107,7032
122,2925
209,5283
204,3684
220,4653
103,7858
160,6247
140,4525
117,9628
182,9234
124,2528
134,3322
196,5606
167,7879
137,5134
120,2287
159,0496
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3798, 14. listopada 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 225,177 milijuna kuna
Četvrti tjedan u padu
kuna što je na tjednoj razini pad od 17 posto odnosno za osam milijuna
kuna. Indeks Crobex je
četvrti tjedan završio s padom, ovaj put pad je iznosio 0,60 posto, a njegova
posljednja vrijednost bila
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog je tjedna redovni dionički promet na
ZSE - Zagrebačkoj burzi iznosio 37,6 milijuna
Top 10
po prometu
Ledo d.d.
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Turbo certifikat DAX short 3
Adris grupa d.d. (povlaštena)
AD Plastik d.d.
Dioki d.d.
Atlantska plovidba d.d.
INA-industrija nafte d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Turbo certifikat DAX long 7
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 37.632.890,63 kn
tjedna
promjena
-0,19%
-0,14%
-15,29%
+0,37%
+0,08%
-81,61%
-9,08%
+4,70%
+0,08%
+10,28%
zadnja cijena
7.925,00
172,50
46,59
270,00
125,60
5,15
363,70
4.000,00
158,62
74,00
promet
18.884.940,69
11.660.479,63
1.958.753,09
1.906.582,45
1.696.102,32
1.529.874,95
1.073.778,81
935.560,00
827.623,27
761.996,60
je 1.794,06 bodova. Crobex10 je tjedan završio na
1.011,77 bodova što predstavlja tjedni rast od 0,62
posto. Obveznički indeks
Crobis pao je za 0,05 posto, a Crobistr je porastao
za 0,04 posto.
10 dionica s najvećim
rastom cijene
VABA d.d.
Turbo certifikat nafta short 3
Hoteli Brela d.d.
Turbo certifikat DAX long 7
Solaris d.d.
Turbo certifikat E-mini S&P 500 long 4
Vupik d.d.
Hoteli Maestral d.d.
Istarska kreditna banka Umag d.d.
Slobodna Dalmacija d.d.
Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale
su se u rasponu od +10,28
posto do -81,61 posto.
Najveći promet ostvaren je s dionicama Leda s
kojima je trgovano u vri-
tjedna
promjena
+24,58%
+18,60%
+16,33%
+10,28%
+9,46%
+8,87%
+7,87%
+7,69%
+5,26%
+4,95%
zadnja cijena
7,35
102,00
6,98
74,00
669,88
13,50
116,50
133,53
1.000,00
21,00
promet
1.029,00
332.397,50
32.599,61
761.996,60
271.612,24
35.737,00
391.802,10
22.966,50
10.000,00
2.100,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
Proteklog tjedna su 52 od
aktivnih 78 fondova porasla, dok je 26 fondova palo. Tjedne promjene svih fondova kretale su
se u rasponu od +3,39 do
-1,80 posto. Osam fondova poraslo je preko jedan
posto, dok četiri bilježe
pad veći od jedan posto.
Od 35 dioničkih fondova njih 19 je poraslo,
a sedam ih je raslo preko
jedan posto. Najveći tjed-
ni rast bilježi KD Nova
Europa čija je vrijednost
uvećana za 3,39 posto.
Od ukupno 15 mješovitih fondova, u proteklom
tjednu osam je fondova poraslo. Predvodi ih
NETA Emerging Markets Balanced čija je vrijednost uvećana za 1,15
posto. Među obvezničkim fondovima njih pet
je poraslo. Dobitnik je
Erste Bond s rastom od
0,32 posto. Svih 20 novčanih fondova je poraslo
u rasponu od +0,002 do
0,05 posto. Najuspješniji
su bili NETA MultiCash
0,05 posto i Locusta Cash
s rastom od 0,04 posto.
Prema prinosu u zadnjih
12 mjeseci najuspješniji
dionički fond je OTP Meridian 20 s rastom od 16
posto. Kod obvezničkih
najveći prinos u promatranom razdoblju ostvario je HI-conservative
koji je porastao za 4,46
posto, a najbolji novčani
fond je Agram Euro Cash
s rastom od 4,02 posto.
(I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Valuta
od 3.10. do 10.10. 2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NETA Global Developed
ZB aktiv
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NETA MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NETA US Algorithm
NETA New Europe
NETA GDEM
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
kn
€
€
€
14,4363
8,4922
119,1100
124,3500
129,7600
56,5428
11,9576
125,9509
47,1000
8,8466
85,4471
74,2300
94,1922
99,8900
64,0844
42,3564
58,9864
66,2565
108,3575
13,0610
6,6249
37,8967
89,8736
494,1476
83,9201
80,3500
146,7433
91,8576
8,5753
73,7788
95,0806
9,2932
86,4900
112,9600
115,0868
-0,59
-0,03
1,17
-0,04
0,36
-0,33
1,09
1,74
-1,11
-0,82
-0,24
-0,85
0,64
0,51
-0,62
0,59
2,54
-0,18
-0,12
0,22
3,39
-1,40
0,15
1,17
0,43
-0,57
0,66
0,54
-0,16
2,87
-1,53
0,80
0,89
0,97
-0,89
€
kn
€
€
137,0300
91,4439
10,2241
118,2300
0,29
-0,34
-0,04
0,03
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
zadnja vrijednost
1.794,0600
1.011,7700
100,2111
123,0293
jednosti od 18,9 milijuna
kuna. HT je tijekom tjedna postigao novi povijesni
minimum od 168,41 kune.
10 dionica s najvećim
padom cijene
Dioki d.d.
Turbo certifikat nafta long 3
Hrvatski duhani d.d.
Turbo certifikat nafta long 2
Turbo certifikat srebro long 4
Turbo certifikat DAX short 3
Kutjevo d.d.
Sunčani Hvar d.d.
Turbo certifikat srebro long 3
OT-Optima telekom d.d.
tjedna promjena
-0,60%
+0,62%
-0,05%
+0,04%
Gubitnik tjedna je Dioki
s padom od čak 81,61 posto. Cijena Diokija pala je
sa 28 na 5,15 kuna.
tjedna
promjena
-81,61%
-27,26%
-16,93%
-16,84%
-16,11%
-15,29%
-13,21%
-12,78%
-12,31%
-12,30%
zadnja cijena
5,15
37,90
95,45
70,60
17,70
46,59
13,01
20,06
28,50
5,99
promet
1.529.874,95
71.139,00
2.863,50
42.792,60
3.112,50
1.958.753,09
5.379,72
4.252,12
3.814,00
13.460,44
*vijesti
Većina fondova u plusu
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Naziv(fond)
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NETA Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
NETA GBEM
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
99,1868
76,4324
98,7202
7,8794
71,6712
4,4146
55,9675
8,3333
121,7915
91,2200
94,9767
*Tjedna
promjena [%]
0,29
-0,54
0,17
0,32
1,15
-1,80
0,12
-0,24
-0,16
-0,07
0,22
€
€
€
€
€
kn
€
€
168,4900
12,4506
155,2500
110,5112
122,9700
182,5526
135,7254
101,2200
0,26
-0,17
0,23
0,01
0,32
-0,01
-0,25
0,24
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
140,9310
172,5429
147,6731
135,7990
154,0900
148,0200
147,8128
127,7654
140,8718
130,2623
125,0753
11,8176
116,3446
113,2100
106,8500
103,8700
104,4395
1292,4168
103,8042
100,6843
0,02
0,02
0,02
0,03
0,02
0,02
0,03
0,00
0,02
0,02
0,03
0,02
0,02
0,02
0,04
0,02
0,03
0,04
0,05
0,03
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
Erste Adriatic Bond
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NETA MultiCash
OTP euro novčani
Petrokemija u minusu
Gubitak Petrokemije iz
Kutine u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je
153 milijuna kuna, a moguće je da na razini godine bude veći nego lani pa
Uprava poduzima niz aktivnosti kako bi ublažila
negativne učinke takva stanja, izvijestila je Petrokemija. Gubitak se objašnjava smanjenom potražnjom
mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji tijekom ljeta
i snižavanjem cijena gnojiva na svjetskom tržištu.
riranja s ciljem poboljšanja
efikasnosti kompanije. Otpremnine će dobiti oko 150
radnika, i to u iznosu od
4000 kuna po godini radnog staža provedenoj u Podravki. Kompanija će radnicima isplatiti ukupno 15
milijuna kuna čiji se povrat
očekuje unutar 12 mjeseci kroz operativne uštede.
Od kada je sadašnja uprava preuzela pozicije početkom prošle godine, broj zaposlenih unutar Podravka
Grupe smanjio se za preko
500 ljudi ili 8,2 posto.
Gazprom želi pumpe
Vladin udjel u Crobexu
vrijedi 20,6 mlrd kuna
Potaknuti
pokretanjem
procesa prodaje državnih
udjela u nekoliko društava te mogućom prodajom
udjela u još nekim kompanijama, analitičari iCaptala napravili su pregled
preostalih državnih udjela u kompanijama koje su
u sastavu dioničkog indeksa Crobex. Vlada još uvijek ima udjele u 14 od 23
kompanija sastavnica Crobexa, pri čemu u sedam
kompanija ima vlasništvo
ili kontrolu veću od 10 posto. Najveći udio u smislu vrijednosti je naravno
u Ini, dok najveći postotak vlasništva Vlada ima
u Luci Rijeka (84 posto).
Kombinirana trenutna tržišna vrijednost državnih
udjela među sastavnicama
Crobexa iznosi 20,6 milijardi kuna, iako veći dio
tog iznosa dolazi od Ine.
Tržišna vrijednost Vladinih udjela u preostalih 13
kompanija bez Ine iznosi
2,6 milijardi kuna.
Kiril Kravčenko, predsjednik uprave Naftne industrije Srbije koja je u vlasništvu ruskog Gazproma, kaže
kako ni NIS ni Gazprom ne
razmišljaju o ulasku u Inu.
“Pri tome problem nije novac, nego Gazprom proučava razne mogućnosti u
Europi, a posebno ga zanimaju različiti projekti u regiji te kupnja benzinskih
stanica u državama u blizini rafinerije u Pančevu”,
kaže Kravčenko.
Podravka otpušta
Uprava Podravke donijela je odluku o zbrinjavanju dodatnog viška radnika
unutar matične kompanije
u Koprivnici te ostalih hrvatskih podružnica, čime
nastavlja proces restruktu-
Tjedni gospodarski
TV magazin
četvrtak u 19.30 sati na
gledajte nas i na slijedećim regionalnim i lokalnim televizijama:
VKTV Vinkovci
SBTV Slavonski Brod
POLJOPRIVREDNA TV
Požega
SRCE TV Čakovec
VTV Varaždin
TV TREND Karlovac
TV JADRAN Split
DUTV Dubrovnik
TV ŠIBENIK
TV NOVA Pula
RI TV Rijeka
VOX Zadar
TV ŠIBENIK

 Download  Report
FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

godišnji izvještaj o stanju društva

godišnji izvještaj o stanju društva

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Teximp otvorio novi

Teximp otvorio novi

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

STIL & ljepota

STIL & ljepota

Kapović, Mate

Kapović, Mate

Paperzz.com

Your Paperzz

© Copyright 2024 Paperzz