dr. sc. Zrinka Paladino dr. sc. Zrinka Paladino

Croatian Real Estate Newsletter
Broj 84, srpanj/kolovoz 2013.
TEME BROJA:
Intervju
dr. sc. Zrinka Paladino
zamjenica pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu
spomenika kulture i prirode grada Zagreba
autorica knjige „Lavoslav Horvat - Kontekstualni
ambijentalizam i moderna”
Intervju
Veljko Žvan
glavni kreativni direktor
Grey Worldwide Zagreb
Pokrovitelji CREN-a:
SADRŽAJ
1. NAJAVA
Poslovno-stručni simpozij “Zagrebački neboderi”
3
2. TEMA BROJA
Intervju:
dr.sc. Zrinka Paladino, zamjenica pročelnika Gradskog zavoda za
zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba
autorica knjige „Lavoslav Horvat - Kontekstualni ambijentalizam i moderna”
4
3. TEMA BROJA
Intervju:
Veljko Žvan, glavni kreativni direktor
Grey Worldwide Zagreb
9
4. PREDSTAVLJAMO
Hrvatski Savjet za zelenu gradnju dobio je novo vodstvo
– na godišnjoj Generalnoj skupštini članovi Savjeta za zelenu gradnju
izabrali su novog predsjednika i još 8 članova Upravnog odbora
Uspješno završila druga generacija cjelogodišnjeg edukativnog programa
“Green Building Professional”
5. STATISTIKA
5.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – lipanj 2013.
5.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz
područja građevinarstva
5.2.1 Indeksi građevinskih radova u travnju 2013.
5.2.2 Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena gradnja u
prvom tromjesečju 2013., poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih
5.2.3 Izdana odobrenja za građenje u travnju 2013.
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
12
14
17
17
17
18
18
2
1. NAJAVA
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
3
2. TEMA BROJA
dr.sc. Zrinka Paladino
zamjenica pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu
spomenika kulture i prirode grada Zagreba
autorica knjige „Lavoslav Horvat - Kontekstualni
ambijentalizam i moderna”
Na početku čestitamo Vam na doktoratu
i knjizi o arhitektu Lavoslavu Horvatu
čiji naslov glasi „Lavoslav Horvat Kontekstualni ambijentalizam i moderna”.
Za uvod u ovaj intervju, molimo Vas da se
predstavite našim čitateljima.
Hvala na čestitkama.
Zovem se Zrinka Paladino, rođena sam
1972. godine u Splitu, a od četvrte
godine živim u Zagrebu. Diplomirala
sam 1997. godine na Arhitektonskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a
od siječnja 2010. godine zaposlena
sam na mjestu zamjenice pročelnika
zagrebačkog Gradskog zavoda za
zaštitu spomenika kulture i prirode.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu 2011. godine obranila
sam doktorski rad „Lavoslav Horvat:
Arhitektonsko djelo 1922.-1977.“
i stekla akademski stupanj doktora
humanističkih znanosti. Autorica sam
većeg broja znanstvenih i stručnih
radova te aktivna sudionica stručnih
skupova s područja povijesti hrvatske
arhitekture, a posebno zaštite hrvatske
graditeljske baštine. Imam jednog muža
i troje djece.
Dana 12. lipnja 2013. godine u Laubi
je održana promocija Vaše knjige. Kao
što smo čuli u uvodu gospodina Branka
Čegeca iz Meandar Medie, koji je zajedno
s Hrvatskim muzejom arhitekture u sklopu
Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti
izdavač Vaše knjige, nažalost, rijetkost je
da se izdaju knjige o arhitekturi. Zašto je
to tako?
Ne znam točno zašto je to tako, ali
slično je i s drugim područjima u
kulturi. Gospodarska je situacija u
zemlji loša pa je teško pribaviti sredstva
za bilo kakve publikacije, a arhitektura
je specifično područje, kojim se u
pravilu bave arhitekti ili povjesničari
umjetnosti, od kojih se relativno malo
njih bavi teorijom, poviješću, analitikom
ili kritikom arhitekture. U posljednje se
vrijeme ipak češće izdaju barem različiti
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
arhitektonski vodiči ili monografske
studije o pojedinim značajnim hrvatskim
arhitektima pa je i to nešto, premda
su rupe i u tim područjima, nažalost,
prevelike.
Na početku, pitanje koje Vam sigurno svi
prvo postave, zašto ste izabrali arhitekta
Lavoslava Horvata za Vaš doktorat?
Od djetinjstva su me privlačila njegova
najpoznatija ostvarenja, poput splitske
crkve Gospe od Zdravlja ili Bančeve
palače na Pločama u Dubrovniku, ali
su me naposljetku osvojili i recentno
otkriveni poratni dijelovi velebnog
opusa, vezani uz javnu i industrijsku
arhitekturu. Uvjerena sam danas da
smo se Lavoslav Horvat i ja međusobno
izabrali. Jedno dulje razdoblje mi se
neobjašnjivo nametao iz apsolutne
sjene, znala sam ga i sanjati, pa sam
se s vremenom uvjerila da se trebam
uhvatiti posla i obraditi upravo njegov
nevjerojatan, a krajnje zapostavljen
opus.
4
Opus arhitekta Lavoslava Horvata izrazito
je bogat o čemu svjedoči i Vaša knjiga.
No, u stručnim krugovima arhitekt
Lavoslav Horvat nije uvijek dovoljno
spominjan. Što je razlog tomu?
Skromnost i samozatajnost za života
ispraćeni su po Horvatovoj smrti
polaganim zaboravom. Za života nije
puno pisao o svojoj arhitekturi, a
poslije čestih poratnih osvrta pojedinih
kolega ili znanstvenika, poput Nevena
Šegvića ili Duška Kečkemeta, koji
su ga uvažavali i cijenili, relativno su
malobrojni recentni osvrti na Horvatovo
djelo. Vrijeme čini svoje pa je i njegov
golemi angažman u industrijskoj
arhitekturi pao u zaborav, tim više što je
od njegovih brojnih tvornica danas samo
poneka ostala u djelomičnoj funkciji.
Kako biste što bolje našim čitateljima
prezentirali rad arhitekta Lavoslava
Horvata, molimo Vas da izdvojite njegove
najznačajnije realizacije.
Uz već rečena ostvarenja u Splitu i
Dubrovniku, tu su brojna međuratna
ostvarenja banovinskih bolnica u Splitu,
Šibeniku, Biogradu na Moru ili Mostaru,
obiteljskih kuća po cijeloj zemlji pri
čemu brojem prednjače one u Splitu
i po srednjodalmatinskim otocima.
Jedna od veličinom manjih, a sjajnih
primjera je i kuća Nižetić u Sutivanu
na Braču, kao i splitska kuća Čulić ili
kuća Horvatove majke na zagrebačkom
Vijencu. Suprotnost im predstavljaju
reprezentativna ostvarenja stambene
namjene za Ivana Meštrovića ili Božu
Banca, također vrhunska ostvarenja
Fotografija: Gospa od Zdravlja, Split,1932.-1937.
hrvatske stambene arhitekture. U
poraću se neupitno ističu veliki
industrijski sklopovi Đuro Đaković
u Slavonskom Brodu, Dalmatinka u
Sinju ili Tvornica električnih žarulja
TEŽ u Zagrebu. Beograd je obilježen
Horvatovom Saveznom industrijskom
komorom na Terazijama, ali i najvećim
poratnim jugoslavenskim luksuznim
hotelom Jugoslavija u Novom Beogradu.
Puno je toga: škola, upravnih zgrada,
ambijentalno uklopljenog radničkog
naselja u Mukinjama na Plitvičkim
jezerima te opet krasnih obiteljskih
kuća iz 1950-ih i 1960-ih godina,
poput kuće Baće u Postirama na Braču,
Buljan u Seget Vranjici ili Augustinčić
u Zagrebu... Umorim se od nabrajanja i
teško se odlučujem za najbolje.
Izrazito je impresivan dio opusa arhitekta
Lavoslava Horvata koji se odnosi na
industrijsku arhitekturu. Recite nam više
o tome.
Poratni je dio Horvatovog opusa
obilježen osnutkom i djelovanjem
Arhitektonskoga projektnog zavoda
Hrvatske u kojem je uglavnom
bio vezan uz Odjel industrijske
arhitekture. Brojnost i valjanost
Horvatovih industrijskih projekata
i ostvarenja presedan je u našoj
arhitektonskoj povijesti pa njihova
analiza i vrjednovanje neupitno
pridonose i prosudbi vrijednosti
čitave naše poslijeratne arhitektonske
misli i prakse. Riječ je o velebnim
ostvarenjima razdoblja obilježenog
masovnom izgradnjom industrijskih
pogona različitih vrsta i opsega, koja
su kvalitetom i vrijednošću uspostavila
visoka mjerila pri sagledavanju
naše industrijske arhitekture uopće.
Horvatovih dvjestotinjak projekata i
oko, do danas poznatih, 140 ostvarenja
industrijske namjene nevjerojatna
su i zavidna stavka koja je ostala
neobjašnjivo zapostavljenom. Kako je
sam pred kraj života navodio, izgradio je
oko milijun i pol kvadrata prostora, pri
čemu sigurno velebni industrijski pogoni
na prostorima bivše države, ali i izvan
njezinih granica, odnose veliki udio.
Izreka međutim da je bitna kvaliteta,
a ne kvantiteta kod Horvata ne vrijedi
jer su njegova brojna ostvarenja odreda
bila pomnjivo projektirana i ostvarivana i
većina ih je predstavljala mala remekdjela u prostoru. U razdoblju od samo
petnaestak godina Horvat je potpuno
ili djelomično projektirao i čak četiri
hidroelektrane u zemlji, te jednu u
inozemstvu, u Indiji, što ponovno
predstavlja posebno zanimljivo područje
unutar industrijskog dijela njegova
opusa. Dovoljno je reći da je jednoj od
njih, hidroelektrani Zakučac kod Omiša,
Umjetnički savjet Saveza arhitekata
Hrvatske 1963. godine dodijelio i
godišnju nagradu „Viktor Kovačić“ za
najvrjednije arhitektonsko ostvarenje na
području Hrvatske.
Knjiga je strukturirana u nekoliko
poglavlja i prati različite faze života i
stvaralačkog opusa arhitekta Lavoslava
Horvata. Recite nam više o tome.
Knjiga je strukturirana u šest poglavlja,
koja se prate i kronološki. Započinje
Horvatovim djetinjstvom i školovanjem,
Fotografija: Kuća Nižetić, Sutivan,1936.
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
5
Beograda, Uprava za zaštitu spomenika
kulture, Muzej grada Zagreba, Institut
za povijest umjetnosti, Arhitektonski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Galerija
Meštrović u Splitu, te pojedine
dostupne privatne zbirke. Ponešto sam
sigurno i izostavila u nabrajanju.
Pored samog stvaralačkog opusa, u knjizi
ste predstavili i životni put arhitekta
Horvata koji je neobičan, zanimljiv i kojeg
je potrebno poznavati kako bi se shvatio
njegov opus. Recite nam više o njegovom
životnom putu.
Fotografija: Tender Hale Đuro Đaković,
Slavonski Brod,1946.-1948.
Usavršavanjem umijeća u vrijeme
studija, Zagrebačkim razdobljem do
kraja Drugog svjetskog rata, a nastavlja
se Vremenom poratnog uspona, Plodnim
pedesetim i šezdesetim godinama
XX. stoljeća te naposljetku Kasnim
radovima, umirovljenjem i jeseni života.
Rođen je kao izvanbračno dijete Emilije
Kreneis iz Srijemskih Karlovaca, koja
ga je 1901. godine potiho rodila u
Varaždinskim Toplicama i odmah ga
ostavila posvojiteljima, Franji i Slavici
Horvat, primalji koja je prisustvovala
porodu. Školovanje je počeo i dovršio
u Zagrebu, gdje je nakon pohađanja
Graditeljskog odjela Kraljevske tehničke
srednje škole, tri godine radio u
poznatom ateljeu Rudolfa Lubynskog,
gdje se sprijateljio i s doživotnim
prijateljem i kolegom Stjepanom
Planićem. U jesen 1926. godine
našao se među prvih pet polaznika
Škole za arhitekturu Kraljevske
umjetničke akademije profesora Drage
Iblera. U tom je razdoblju započela i
njegova dugotrajna suradnja s Ivanom
Meštrovićem i Božom Bancem, za koje
stagnaciji uz smanjene projektantske
aktivnosti, a poratni mu je dio opusa
obilježen osnutkom i djelovanjem
Arhitektonskoga projektnog zavoda
Hrvatske, poznatog APZ-a. Uglavnom
vezan uz Odjel industrijske arhitekture,
Horvat je s pratećim timom suradnika
ostvario jedan od najopsežnijih opusa
industrijske arhitekture u cijeloj državi.
Od 1949. godine bio je predavačem
na Tehničkom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu, a od 1960. godine i u
Akademiji za likovne umjetnosti.
Za dopisnog člana Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti (danas
HAZU) izabran je 1951. godine, a za
redovnog 1963. godine. U Zagrebu mu
je 1971. godine dodijeljena nagrada
„Vladimir Nazor“, a 1974. godine i
nagrada „Viktor Kovačić“ za životno
djelo, čime je uvršten u malobrojni
krug arhitektonskih velikana u našoj
zemlji, laureata obiju najznačajnijih
stručnih nagrada. Umirovljen je 1973.
godine nakon više od pedeset godina
projektantske prakse, ali je do kraja
života nastavio neumorno raditi.
Preminuo je 1989. godine u ubožnici
u Novom Marofu. Sahranjen je sa
suprugom na Miroševcu.
Što za Vas znači znanstveni rad i to
posebice u arhitekturi? Što biste poručili
kolegama kako biste ih potaknuli na
znanstveni rad?
Istraživanje za ovakav rad je zahtjevno
i iziskuje puno vremena. Kako i gdje
ste pronalazili potrebnu građu i koju
metodologiju ste koristili?
Istraživanje života i djela akademika
Lavoslava Horvata metodološki
je zasnovano na poredbenoj i
kontekstualnoj analizi te interpretaciji,
a prije svega na materijalima iz
osobnog Horvatovog arhivskog fonda u
Hrvatskom muzeju arhitekture Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti u
Zagrebu. Istodobno je obrađena i
dostupna predmetna i usporedna
građa različitih arhivskih izvora, među
ostalim i Hrvatskog državnog arhiva,
Državnog arhiva u Dubrovniku, Gospiću,
Karlovcu, Krapini, Pazinu, Rijeci, Splitu
i Zagrebu, uključujući i arhiv za likovne
umjetnosti HAZU, Arhiv Hercegovačko
neretvanske županije u Mostaru, Arhiv
Srbije i Crne Gore, Istorijski arhiv
Fotografija: Tvornica Dalmatinka, Sinj, 1947.-1976.
je u suradnji s Haroldom Bilinićem
ostvario niz sjajnih projekata. Horvat
je ratno vrijeme proveo u svojevrsnoj
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
Znanstveni rad u arhitekturi, kao
uostalom i svim drugim poljima
istraživanja predstavlja veliki i
6
dugotrajan trud koji se naposljetku ipak
itekako isplati. Sjajan je osjećaj biti u
mogućnosti ispravno složiti i objasniti
pojedine dijelove naše arhitektonske
i opće povijesti koji su iz raznoraznih razloga ostale nepoznatima ili
nepotpunima.
Na promociji u Laubi čuli smo jako lijepe
govore predstavnika Vaših izdavača i
recenzenata. Recite nam više o njihovoj
ulozi i ulozi drugih suradnika u Vašem
projektu.
Nakladnici knjige su Meanadar Media
i Hrvatski muzej arhitekture HAZU,
urednici su gospodin Branko Čegec i
akademik Velimir Neidhardt, recenzenti
prof.dr.sc. Zvonko Maković i dr.sc.
Tomislav Premerl, kojima odreda
zahvaljujem na usmjeravanju, podršci
i pomoći. Lijepo je kad ovakav posao
rezultira i stjecanjem novih prijateljstava
s pravim ljudima, a ja sam imala sreće
pa mislim da će se moja suradnja s
Brankom Čegecom i mojim sjajnim
grafičkim dizajnerima, Božidarkom
Brnas i Tomislavom Kraljevićem iz
studija Bestias, kad tad i nastaviti.
Vaš istraživački rad trajao je sedam
godina. Koji su bili najveći izazovi i tko
Vam je sve pomagao?
Najveće su izazove predstavljala
noćna preskakanja ograda zatvorenih
tvorničkih sklopova kako bih ih potajno
fotografirala, pronalaženje načina za
otvaranje bezbrojnih zatvorenih vrata
Horvatove javne arhitekture, koja je,
Fotografija: Hotel Jugoslavija, Beograd, 1955.-1967.
nažalost, uglavnom napuštena, te
strašan osjećaj da do kraja života neću
uspjeti popisati i obraditi sve ono što je
jedan arhitekt uspio za života izgraditi.
U rečenom su mi pomagali baš svi:
obitelj, kolege, prijatelji i neprijatelji.
Svak na svoj način. Naposljetku, da nije
bilo pomoći nekolicine mojih sjajnih
sponzora: poduzeća Pal Mar i gospodina
Mirka Mrakužića, poduzeća Agrokor
i gospodina Ante Todorića, PBZ-a i
gospodina Bože Prke te gospodina
Marijana Hanžekovića, ove lijepo
uobličene knjige ne bi bilo.
Promocija u Laubi bila je jako lijepa
i izrazito dobro posjećena. Jeste li
s razlogom izabrali Laubu za mjesto
promocije?
Da. Predstavljanje Horvatove
monografije u Laubi je vrlo simbolično
uzimajući u obzir Laubinu povijest i
prenamjenu. Naime, Kuća za ljude
i umjetnost Lauba izgrađena je kao
jahaonica austro-ugarske vojske, a s
vremenom je prenamijenjena u skladište
i tkaonicu Tekstilnog kombinata
Zagreb, s kojim je i Horvat, kao vodeći
hrvatski arhitekt tekstilne industrije,
desetljećima surađivao. Ja sam pak
kao konzervatorica Gradskog zavoda
za zaštitu spomenika kulture i prirode
sudjelovala u transformaciji te tkaonice
u Laubu. Sve se lijepo posložilo.
Vaše područje rada je proučavanje
spomenika kulture iz područja
arhitekture i njihovo očuvanje. Spomenici
arhitekture često su dio projekta razvoja
Fotografija: Tvornica Električnih Žarulja TEŽ,
Zagreb, 1947.-1965.
komercijalnih nekretnina. Koji je Vaš stav,
kako je potrebno kvalitetno revitalizirati
spomenike arhitekture i uklopiti ih u nove
projekte?
Po meni je jedini mogući put onaj
koji ne ugrožava spomenički karakter
zaštićenih građevina, a koji istodobno
ispravno procijenjenim prenamjenama i
drugim zahvatima omogućuje novi život
i staroj i novoj arhitekturi. Zaštita sama
po sebi ne predstavlja ništa ukoliko
Fotografija: Izvedba Spomenika Jasenovac, 1964.-1966.
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
7
se građevine po uspostavljanju zaštite
prepuste propadanju i za njih se ne
pronađe najprikladniji oblik opstajanja
i uklapanja u suvremeni život.
Prenamjene u kulturne svrhe nikako ne
predstavljaju jedinu opciju, najljepšu
da, ali ne i najisplatljiviju, pa po tom
pitanju trebamo puno toga naučiti od
Europe i ostatka kulturnog svijeta,
koji se s baštinom nosi puno lakše i
dostojanstvenije od nas.
Revitalizacija i urbana regeneracija,
posebice starih industrija, tema je koja je
vrlo aktualna. Koje je Vaše mišljenje i stav
o tome?
Pojedinačno zaštićenu industrijsku,
kao uostalom i svu kulturnu baštinu,
valja bezuvjetno štititi, ali i dozvoliti
mogućnost njezina revitaliziranja
kroz promišljene i pametne obnove,
prenamjene te nerijetko i dogradnje.
Naravno, uz bezuvjetno ishođenje
konzervatorskih smjernica i uvjeta od
nadležnih službi zaštite od početaka
planiranja pa do kraja projekata. To je
jedini ispravan put koji treba slijediti
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
i trebao bi rezultirati općom koristi po
sve. Investitore, konzervatore i društvo
općenito.
Imate li planova za nova znanstvena
istraživanja i, ako nam možete reći, tko ili
što je nova tema?
Neke nove planove u glavi imam, ali
bih ih još zadržala za sebe. Tematika je
slična, ali radi se za promjenu o jednom
živućem arhitektu kojeg tek trebam
privoliti da mi dozvoli da ga obradim.
Nadam se da mu to neće odviše teško
pasti.
8
3. TEMA BROJA
Veljko Žvan
glavni kreativni direktor
Grey Worldwide Zagreb
Grey Group jedna je od najvećih
i najpoznatijih svjetskih tvrtki
specijaliziranih za tržišne komunikacije,
proglašena mrežom godine prema Euro
Effies izboru četiri godine zaredom,
a posljednjih godina u kreativnom
je uzletu, o čemu svjedoče brojne
međunarodne nagrade, posebice one iz
Cannesa, meke svjetskih kreativaca.
Grey Zagreb je osnovan prije šesnaest
godina i od početka je u vrhu hrvatske
industrije oglašavanja zahvaljujući radu
s vodećim brendovima Vip, Tomato,
Erste Card Club, Labud, Ina, Franck,
Erste banka, Chevrolet, Kraš, Opel,
GSK, P&G, Unija Nova, Zaklada Ana
Rukavina itd.
Svaka agencija ima svoje posebnosti.
U tom je smislu i svaka agencija
neka vrsta branda, ima kreiran
imidž u javnosti koji ovisi o njenim
vrijednostima, ali i percepciji. Imidž
Greya Zagreb je suglasje kreativnosti
i učinkovitosti. Naime, u većini
agencija u konačnici prevagne jedna
od “suprotstavljenih” tendencija: ili je
oglas učinkovit ali bez veće kreativne
vrijednosti, ili je pak zanimljiv,
kreativan i duhovit, no sa slabim ili
čak bez ikakvog tržišnog rezultata.
Ta stara fama, rekli bismo zabluda,
o nužnoj ili-ili podjeli, ili kreativnost
ili učinkovitost, u Greyu Zagreb već
odavna ne vrijedi. To dokazuju brojne
nagrade, domaće i međunarodne, koje
su gotovo idealno raspoređene kako za
kreativnost tako i za učinkovitost. Često
je isti rad nagrađen i za kreativnost i za
učinkovitost.
Devića, art direktora perfekcionista,
Natašu Buljan, senior copywriter i
priznatu scenaristicu, Borisa Miletića,
copywritera s bogatim online iskustvom
ili Eriku Alexovics iz Budimpešte,
eksperticu za digitalni i online
advertising.
U suglasju sa svjetskim trendovima,
Grey Zagreb zaposlio je posljednjih
mjeseci niz iskusnih i vrsnih kreativaca
koji su već osvojili brojne nagrade.
Spomenimo Imeldu Ramović, art
direktoricu s, vjerojatno, najviše
osvojenih inozemnih radova, Nenada
Redoviti susreti europskih kreativaca iz
Grey Group postali su već tradicionalni.
Višednevno druženje, seminari,
prezentacije najboljih radova i poticajni
razgovori kojima se nastoji podići
kreativna razina svakog rada, dio su
radne kulture koju Grey Group njeguje.
Fotografija: Ponešto nagrada – Tijekom godina, u policama agencije skupilo se i ponešto nagrada –
domaćih i međunarodnih.
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
9
ljudi što žele kada su u pitanju dizajn i
oglašavanje?
Zapravo, uvijek morate sami osmisliti
rješenje. Klijent nikada ne nudi
rješenje, ali je bitno koliko precizno
definira zadatak. Da, često se dogodi
da klijent ne zna što zapravo hoće.
Tek iz prvih prijedloga shvaća da to
što ste ponudili neće. Ali, ako znamo
što nećemo već smo bliži onome što
hoćemo, zar ne? No, sve je manje takvih
nedoumica. Danas klijent vrlo jasno
definira zadatke, tek ponekad zajednički
lutamo... no, ima i tu zadovoljstva.
Fotografija: Labud - Ljudi baš ne umiru u
scenarijima za reklamne kampanje. Rijedak
izuzetak bila je nesretnica koja nije znala
izabrati Sanitar, neškodljivo sredstvo za
čišćenje kupaonica.
Molim Vas da se kratko predstavite
našim čitateljima i da nabrojite neke od
projekata na kojima ste radili.
Imam dugogodišnje iskustvo u
oglašivačkoj industriji. Radio sam u
više agencija, BBDO, Agitprop, Digitel i
Grey. Ako vam kažem da sam sudjelovao
u kreiranju više stotina projekata,
shvatit ćete zašto mi je teško odgovoriti
na drugi dio vašeg pitanja. Ipak, izdvojio
bih kampanje protiv trgovanja ljudima,
glasovitu Tomato kampanju (Ante i
Darinka), Vip rebranding, Zaklada Ana
Rukavina itd.
Dobitnici ste brojnih nagrada za svoje
projekte, a često ste i član žirija na
raznim natjecanjima, od kojih možemo
spomenuti nedavno održane Dane
komunikacija u Rovinju, gdje ste bili
član žirija za Nagradu X. Kakva je bila
ovogodišnja konkurencija? Koliko su
takve nagrade bitne za hrvatski dizajn
općenito i poticajne za razvoj još više
kreativnih ideja?
Sasvim otvoreno, prema mišljenju
svih ili velike većine članova žirija,
ovogodišnja je konkurencija bila
vjerojatno jedna od najslabijih.
Međutim, treba reći da smo to svi i
očekivali. Loša, po mnogima i pogubna,
gospodarska situacija odražava se i
u oglašavanju. Najmanji su problem
budžeti, uvijek možete biti kreativni,
svako rješenje može biti za isti novac
i dobro i loše. Problem je puno dublji.
Opći pesimizam uvukao se u ljude.
Svaka se komunikacija svodi na
najnužnije, najosnovnije, nitko nema
ambiciju komunicirati originalno,
pozitivno, radosno, a originalnost
i pozitivna energija uvjet su dobre
kreative. Ako je svaki dan loš, onda kao
da je vrijeme stalo. A tamo gdje vrijeme
stoji, tamo se budućnost ne naslućuje.
Treba reći da loši dani oglašavanja nisu
specifični. Loši su za svaku djelatnost,
a to se vidi na svakom koraku, dovoljno
se prošetati ulicama. Kada se cijelo
društvo pomakne naprijed, pomaknut
će se i kreativnost u oglašavanju, u to
nema sumnje.
Kako biste definirali i objasnili ulogu i
utjecaj branda i imidža u suvremenom
poslovanju?
To je zaista kompleksno pitanje. Da
izbjegnem konvencionalni odgovor
navest ću jedan primjer: zamislite
da stojite ispred dva sasvim jednaka
televizora a želite kupiti samo jedan.
Na jednom je logo poznate marke a na
drugom nema oznake branda. Kupit
ćete onaj brandirani. Ako povisimo
neznatno cijenu onoga s markom, opet
ćete kupiti njega. Ako stalno povisujemo
njegovu cijenu, u jednom trenutku
će vam cijena biti previsoka i kupit
Na koji način pristupate novom projektu?
Što Vas najviše inspirira?
Najinspirativnije je kada osjetite da
projekt nudi mogućnost originalnog,
kreativnog izričaja. Tada se i tim
može inspirirati i očekujete najbolje
prijedloge, najuzbudljivije sastanke i
odlična rješenja.
Kakvi projekti su Vam draži: oni u kojima
je klijent zahtjevniji, ali točno zna što
želi ili oni u kojima sami morate osmisliti
gotovo sve? Iz Vašeg iskustva, znaju li
Fotografija: Erste banka - Bogdan Diklić pokušava nagovoriti sina da napokon napusti roditeljski dom –
sa snimanja TV spota za Erste stambene kredite
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
10
Što za vas znači poslovni prostor u smislu
dizajna i marketinga? Može li dizajn
prostora utjecati na raspoloženje ili čak
produktivnost zaposlenika? Kako biste
dizajnirali vaš idealan radni i životni
prostor?
Fotografija: Vipnet - Parkourovci su na
snimanju za Vipme kampanju oduševili svojim
mogućnostima.
ćete onaj bez oznake. Ona razlika u
cijeni koju jeste spremni izdvojiti, to
je vrijednost koju ta marka, brand, ima
u vašoj glavi. Pazite, riječ je o sasvim
istom proizvodu.
Razumiju li hrvatski menadžeri i direktori
važnost osmišljavanja i izgradnje branda
ili je to i dalje više umjetničko nego
ekonomsko pitanje?
To je sasvim ekonomsko pitanje. To je
danas tako, nije bilo oduvijek. Ne znam
više nikoga tko se oko toga dvoumi.
Naravno da je prostor bitan. Bitan
vam je prostor u kojem živite, u kojem
radite, u kojem se odmarate, bitan vam
je izgled i atmosfera grada u kojem
živite... u radnom prostoru provodite
dobar dio svojega života. Najbolje
je kada je on uređen u vašem stilu,
ali je to, zbog rada više zaposlenika
u istom prostoru, nemoguće. To je,
dakle, individualno. Moderna rješenja
otvorenog prostora i minimalistički
pristup u kojem dominiraju staklo,
stolovi i kompjutori meni se ne sviđa. To
je funkcionalno i hladno.
Jesu li marketinške kampanje zbog
brzog razvoja novih tehnologija postale
kompliciranije i zahtjevnije, ili se samo
radi o umijeću prilagodbe? Koliku važnost
imaju društvene mreže u oglašavanju?
Radi se o umijeću prilagodbe na nešto
što je kompliciranije. Općenito, povijest
oglašavanja nije ništa drugo nego
korištenje svih komunikacijskih kanala
koji nastaju neovisno o oglašavanju.
Nekada su šalice i igraće karte bile
najpopularnije jer su se često koristile.
Šezdesetih godina su klijenti bili
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
iznenađeni kada su im rekli da moraju
na TV, da bez TV-a neće postići ništa...
danas je to banalno. Internet je
složen, zato je i oglašavanje složenije.
Društvene mreže su opsjednute
reklamama, to je najprivlačniji medij
danas. S druge strane, bez podrške
jednosmjernog medija kao što je TV,
teže je postići značajne rezultate.
Čini se da je kombinacija televizije i
društvenih mreža dobitna kombinacija.
Očigledno, internetu nedostaje
uvjerljivost temeljena na autoritetu
kojeg nudi televizija. Ona je i danas,
čini se, oglašivački medij broj jedan, no
prisutnost na društvenim mrežama je
neizbježna jer je to mjesto gdje “živi”
veliki udjel naših ciljnih skupina kojima
se obraćamo u našim kampanjama.
Kako balansirate između kreativnosti
i poslovnog učinka? Jesu li to dvije
sukobljene strane ili se radi o „licu i
naličju iste kovanice“?
Pa, ima nešto u činjenici da prodajni
oglasi najčešće nisu kreativni. Nisam
siguran da mogu odgovoriti zašto. Ali
sam siguran da je odgovor isti kao i
onaj na pitanje: jesu li sapunice, koje
trebaju biti masovno gledane, manje
kreativne od vrhunskih autorskih filmova
ili serija? Jesu. Zašto? Valjda ljudi ne
vole kreativna i dobra djela, valjda im se
jednostavno i dosadno više sviđa. Ništa
novo. Kič se najbolje prodaje, zar ne?
11
4. PREDSTAVLJAMO
Hrvatski Savjet za zelenu gradnju
dobio je novo vodstvo
– na godišnjoj Generalnoj skupštini članovi Savjeta za zelenu gradnju
izabrali su novog predsjednika i još 8 članova Upravnog odbora
Hrvatski Savjet za zelenu gradnju dobio je novo vodstvo – na
godišnjoj Generalnoj skupštini članovi Savjeta za zelenu
gradnju izabrali su novog predsjednika i još 8 članova
Upravnog odbora.
U Zagrebu je 25. travnja 2013. godine u Hrvatskoj komori
inženjera građevinarstva održana godišnja Generalna Skupština
Savjeta za zelenu gradnju na kojoj su predstavnici članova
Savjeta na dvogodišnji mandat birali 9 novih članova Upravnog
odbora, među kojima i novog predsjednika, potpredsjednika
i rizničara. Za novog predsjednika Savjeta za zelenu gradnju
izabran je većinom glasova Hrvoje Kvasnička iz tvrtke
Jones Lang LaSalle, dosadašnji potpredsjednik. Funkciju
potpredsjednika Savjeta preuzima Mark Gero, direktor tvrtke
Eco Logic System d.o.o., koji je u proteklom mandatu bio
član Upravnog odbora Savjeta te predsjednik Savjeta od
2009 do 2011. Za novog rizničara izabran je Sandro Vlačić iz
tvrtke Holcim Hrvatska d.o.o., koji je u Savjetu aktivan i kao
predsjednik radne skupine „Marketing i eventi“ te predavač
u okviru jednogodišnje multidisciplinarne edukacije „Green
Building Professional“ na temu „Održivi materijali i resursi“.
Na Generalnoj Skupštini birano je i 6 kandidata za mjesta u
Upravnom odboru, te su od ukupno 13 nominiranih, odabrani
slijedeći članovi Upravnog odbora: Natko Bilić, direktor tvrtke
Planetaris d.o.o., Kajo Ferić, tehnički savjetnik iz tvrtke
Cemex, Antonija Mušović, direktorica tvrtke AGC Flatt Glass
Adriatic d.o.o., Tomislav Perković, voditelj projekata, Verdispar
International d.o.o., Arn Willems, CEO, GTC Nekretnine Zagreb
d.o.o. te Vlasta Zanki, direktorica tvrtke HEP ESCO d.o.o.
Članovi Upravnog odbora su i Mirela Budojević iz Zagrebačke
banke d.d., te odvjetnik Igor Mucalo iz odvjetničkog društva
Veršić Marušić, izabrani na lanjskoj Godišnjoj skupštini na
dvogodišnji mandat.
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
UPRAVNI ODBOR HRVATSKOG SAVJETA ZA ZELENU
GRADNJU 2013/2014:
PREDSJEDNIK:
• Hrvoje Kvasnička, Jones Lang LaSalle d.o.o.,
[email protected]
POTPREDSJEDNIK:
• Mark Gero, Eco-Logic Systems d.o.o.,
[email protected]
RIZNIČAR:
• Sandro Vlačić, Holcim Hrvatska d.o.o.,
[email protected]
ČLANOVI UPRAVNOG ODBORA:
• Natko Bilić, Planetaris d.o.o.,
[email protected]
• Kajo Ferić, Cemex Hrvatska d.o.o.,
[email protected]
• Antonija Mušović, AGC Flat Glass Adriatic d.o.o.,
[email protected]
• Tomislav Perković, Verdispar International d.o.o.,
[email protected]
• Vlasta Zanki, HEP ESCP d.o.o.,
[email protected]
• Arn Willems, GTC Nekretnine Zagreb d.o.o.,
[email protected]
• Mirela Budojević, Zagrebačka Banka d.d.,
[email protected]
• Igor Mucalo, Odvjetnički ured Veršić Marušić d.o.o.,
[email protected]
12
Fotografija: Novi članovi Upravnog odbora SZG, 25.4.2013.
Dosadašnja predsjednica Savjeta za zelenu gradnju, Vedrana
Likan, direktorica tvrtke Colliers International d.o.o., i
inicijatorica osnivanja Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj,
na Generalnoj je skupštini izjavila: „Savjet za zelenu gradnju
u Hrvatskoj na mnogo je načina obilježio razvoj zelene
ekonomije u Hrvatskoj te pozicionirao mnoge institucije,
tvrtke i organizacije kao društveno odgovorne upravo kroz
kontekst njihove posvećenosti zelenoj gradnji. Za razliku od
2009., kada smo krenuli s radom, danas je pojam zelene
gradnje u Hrvatskoj opće prepoznat. Naši edukativni programi
iznjedrili su mnoge stručnjake koje danas prepoznaje domaća
i međunarodna zajednica. Naša suradnja s Predsjednikom
i Vladom RH, predstavnicima međunarodne zajednice u
Hrvatskoj, strukovnim Komorama, državnim Agencijama,
akademskom zajednicom, medijima, te ponajviše s aktivnim
gospodarskim subjektima koji su se tijekom svih ovih godina
pokazali ključem opstanka našeg gospodarstva, utjecali su
na činjenicu da je hrvatski Savjet za zelenu gradnju postao i
ostao prepoznat od europske mreže Savjeta i Svjetskog Savjeta
za zelenu gradnju kao sinonim propulzivnog, ambicioznog i
uspješnog nacionalnog Savjeta“.
Hrvoje Kvasnička, novi predsjednik Savjeta, obratio se
sudionicima Skupštine s porukom da će nastaviti sa
strategijom daljnjeg razvoja Savjeta kao respektabilne
institucije na području zelene gradnje kakvom su je
pozicionirali dosadašnji predsjednici, Gero i Likan, te
istaknuo da će fokus njegova predsjedavanja Savjetom
biti na edukacijama i širenju znanja o zelenoj gradnji kroz
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
stručnu javnost. Također, Kvasnička je naglasio: „Stručnjaci
i opća javnost na području Zagreba i šire okolice iznimno su
dobro upoznati s idejom zelene gradnje i implementacijom
međunarodnih standarda za zelenu gradnju na tržištu
nekretnina. Sada nam predstoji širenje ove ideje u svim
dijelovima Hrvatske, te pružanje podrške Savjetima za zelenu
gradnju u regiji, čime smo već od World Green Building
Council-a prepoznati kao aktivan i vrlo vrijedan Savjet. Ujedno,
daljnja podrška svim članovima Savjeta i intenzivnija suradnja
s njima također je jedan od mojih prioriteta na mjestu
Predsjednika Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj“.
Na godišnjoj Generalnoj skupštini također je objavljeno:
• Novo ime Savjeta – Hrvatski savjet za zelenu gradnju /
Croatia Green Building Council
• Nova adresa ureda – Ulica Grada Vukovara 274/I
Hrvatski savjet za zelenu gradnju /
Croatia Green Building Council
Ulica grada Vukovara 274/I , 10000 Zagreb, Croatia
+ (385) 1 4886 296 – Tel; + (385) 1 4886 297 - Fax
[email protected]
www.gbccroatia.org
13
Uspješno završila druga generacija
cjelogodišnjeg edukativnog programa
“Green Building Professional”
Hrvatska je u prvoj i drugoj generaciji „GBPro“ edukacije
dobila 32 certificirana stručnjaka za zelenu gradnju.
„Green Building Professional“ cjelogodišnju edukaciju
provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji s drugim
europskim savjetima za zelenu gradnju, te uz stručno vodstvo
Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (World Green Building
Council – www.worldgbc.org). Predavanja se temelje na
internacionalnim i domaćim iskustvima vezanim uz zelenu
gradnju i održivi razvoj, na engleskom i hrvatskom jeziku, te
sadržajno objedinjuju sve teme koje se odnose na principe
zelene gradnje.
Održivi razvoj i zelena gradnja postaju neminovnost i u našoj
zemlji, a kako bi omogućio edukaciju i profiliranje generacije
međunarodno priznatih stručnjaka u Hrvatskoj, s ciljem
što skorije implementacije promjena u načinu planiranja i
gradnje građevinskih projekata u Hrvatskoj te načinu njihova
korištenja, Savjet za zelenu gradnju uspješno provodi ovu
edukaciju već drugu godinu za redom. Trenutno su u tijeku
Fotografija: Predstavljanje Green Building Professional programa
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
pripreme i upisi u treću generaciju studenata koja će po
znanje o zelenoj gradnji krenuti krajem listopada 2013.
godine.
„‘Green Building Professional’ cjelogodišnjim edukacijskim
programom cilj nam je podići naraštaj multidisciplinarnih
stručnjaka koji će biti kreatori, upravitelji i korisnici
zelenijih radnih i životnih prostora, bez obzira na to u kojoj
gospodarskoj grani rade i odnosi li se njihova pozicija danas
na stručni profil poput arhitekta ili inženjera, poziciju voditelja
ureda ili tehničkog održavanja, ili pak na investitora, vlasnika
ili developera nekretninskih projekata. Također, sve su teme
zanimljive i za krajnje korisnike zgrada, koji uz investitora i
vlasnika, najviše profitiraju od kvalitete i vrijednosti zelenih
građevina“, rekao je Hrvoje Kvasnička, predsjednik Hrvatskog
savjeta za zelenu gradnju.
„GBPro“ je multidisciplinarni edukativni program namijenjen
profesionalcima iz svih struka
Fotografija: GBPro 8. modul 2012., predavač Steven Beckers
14
Fotografije: Druženje članova Savjeta za zelenu gradnju i dodjela Green Building Professional međunarodnih certifikata polaznicima GBPro edukacije
Edukacijski program „Green Building Professional“
namijenjen je profesionalcima iz različitih relevantnih
disciplina uključujući arhitekturu, graditeljstvo, strojarstvo,
elektrotehniku, ekonomiju, marketing, financije, pravo; zatim,
vlasnicima zgrada, zakupcima, investitorima, financijskim
institucijama, građevinskim kompanijama, dobavljačima
proizvoda i usluga u graditeljstvu, znanstvenicima i studentima
te svima onima koji žele biti u toku s najnovijim trendovima u
zelenoj gradnji te korištenju i održavanju prostora koje ima za
cilj ostvarenje ušteda. Tijekom dvogodišnje provedbe program
je kao vrijedan izvor znanja o principima zelene gradnje
dobio potvrdu od strane Hrvatske komore arhitekata, te će
za polaženje cjelogodišnje edukacije svi članovi strukovnih
komora moći ostvariti ukupno 30 bodova prema programu
Stalnog stručnog usavršavanja.
Polaznici ovog cjelogodišnjeg programa, uz stjecanje
međunarodno priznatog certifikata „Green Building
Professional“ koji ima svoju prepoznatljivost i vrijednost u
svim zemljama naročito centralne i zapadne Europe, steći će
znanje kojim će aktivno moći osmišljavati, projektirati, graditi,
upravljati, održavati i znati koristiti prostore građene prema
zelenim principima te time moći:
• ostvarivati niže troškove održavanja i maksimalne uštede
energije
• aktivirati prostor koji će maksimizirati zadovoljstvo i
produktivnost njegovih korisnika
• koristiti materijale i opremu s najmanjim mogućim ugljičnim
otiskom i štetnim djelovanjem na okoliš i korisnike objekta
• naučiti na koji način ocijeniti i procijeniti zeleni potencijal
zgrade ili prostora
• saznati više o pravnom okviru i regulativi vezanoj za zelenu
gradnju
• uvidjeti mogućnosti i prednosti korištenja prirodnih resursa,
poput sunčeve energije i svjetla, u službi kvalitete prostora,
kreiranja atmosfere te posljedično efikasnosti u korištenju
energije
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
• saznati na koji način tijekom korištenja prostora prakticirati i
promicati ekološke principe ponašanja
• specifičnosti i sličnosti međunarodnih sustava certificiranja
zelenih zgrada - LEED®, BREEAM te DGNB
„Green Building Professional“ cjelogodišnji edukacijski
program sastoji se od 8 obaveznih i 4 izborna modula. Za
dobivanje certifikata „Green Building Professional“ polaznici
druge generacije morali su odslušati 8 obaveznih i 2 izborna
modula te položiti završni ispit po završetku programa.
„Green Building Professional“ cjelogodišnji edukativni program
2012. / 2013. obradio je teme:
Obavezni
Izborni
1.
Financijski aspekti zelenih zgrada
2.
Inteligentne zgrade i dizajn rasvjete
3.
Odabir i upravljanje održivom lokacijom
4.
Principi planiranja zelene gradnje
5.
Pravni aspekti i EU standardi; nacionalna
legislativa; međunarodni certifikati
6.
Održivi materijali i resursi
7.
Upravljanje projektima zelene gradnje
8.
Upravljanje zelenim radnim prostorima
9.
Ovojnica zelene zgrade
10. Energetsko certificiranje i
nula-energetske zgrade
11. Efikasno upravljanje vodnim resursima
12. Održiva vanjska i krajobrazna arhitektura
15
„GBPro“ 2013./2014. bit će izrazito programski bogat. Uz
sve programe druge generacije, posebna će se pažnja posvetiti
„Cradle to Cradle“ certifikatu, drvenim konstrukcijama u
zgradarstvu, obnovi povijesnih zaštićenih građevina prema
principima zelene gradnje, standardu gradnje „Living Building
Challenge“ itd.
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
O prednostima stjecanja međunarodno priznatog certifikata
„Green Building Professional“, rasporedu predavanja treće
generacije, posebnoj ZABA kreditnoj liniji za edukaciju, kao
i samoj prijavi za edukaciju, svi zainteresirani mogu se od
kolovoza 2013. informirati putem www.gbccroatia.org
16
5. STATISTIKA
5.1. Prosjek traženih cijena nekretnina
u prodaji – lipanj 2013.
prosječna cijena EUR/m²
raspon cijena EUR/m²
stanovi
1.671
549 – 6.667
kuće
1.658
341 – 9.167
uredi
1.830
700 – 4.865
lokali
1.986
722 – 7.500
poslovne zgrade
1.727
132 – 3.793
stanovi
1.932
545 - 8.196
kuće
1.810
90 – 18.269
poslovni prostor
2.019
80 - 4.338
turistički objekti
1.992
146 – 15.748
ZAGREB
stambeni prostor
poslovni prostor
OBALA
stambeni prostor
Prosjeci se izračunavaju prema trenutnoj ponudi Burze nekretnina d.o.o.
koju možete vidjeti na www.burza-nekretnina.com
5.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku
iz područja građevinarstva
5.2.1 Indeksi građevinskih radova u travnju 2013.
Prema izvornim indeksima, građevinski radovi u travnju
Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u travnju
2013. u odnosu na travanj 2012. manji su za 1.6%. Prema
2013. u odnosu na ožujak 2013. manji su za 3.1%.
kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski radovi u
Priopćenje: Indeksi građevinskih radova u travnju 2013.,
Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013.
travnju 2013. u odnosu na travanj 2012. manji su za 8.5%.
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
17
5.2.2 Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena gradnja u prvom
tromjesečju 2013., poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih
U ovom priopćenju objavljeni su revidirani podaci o
U prvom tromjesečju 2013. poslovni subjekti s 20 i više
građevinskim radovima, narudžbama i stambenoj gradnji.
zaposlenih završili su 814 stanova, što je za 4.4% više nego
Revizija obuhvaća uključivanje podataka za obrte u rezultate
u istom razdoblju 2012. Potkraj ožujka 2013. ti poslovni
Mjesečnog i Tromjesečnog izvještaja građevinarstva. Vrijednost
subjekti imali su 3.706 stanova u gradnji (nezavršeni stanovi),
novih narudžaba:
što je za 16.7% manje nego u istom razdoblju 2012.
- u prvom tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje 2012.
Priopćenje: Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena
gradnja u prvom tromjesečju 2013., poslovni subjekti s 20 i
više zaposlenih, Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013.
manja je za 11.8%.
Vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima:
- u prvom tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje 2012.
veća je za 3.5%.
5.2.3 Izdana odobrenja za građenje u travnju 2013.
U travnju 2013. izdano je 507 odobrenja za građenje, što
Prema izdanim odobrenjima za građenje u travnju 2013.,
je manje za 27.6% u odnosu na travanj 2012. Ukupan broj
predviđeno je građenje 600 stanova s prosječnom površinom
izdanih odobrenja za građenje u razdoblju od siječnja do
od 94.4 m2.
travnja 2013. u usporedbi s istim razdobljem 2012. manji je
Priopćenje: Izdana odobrenja za građenje u travnju 2013.,
Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013
za 23.3%. U travnju 2013.:
- prema vrstama građevina, 84.6% odobrenja izdano je za
zgrade, a 15.4% za ostale građevine
- prema vrstama građenja, 79.1% odobrenja izdano je za
novogradnju, a 20.9% za rekonstrukcije.
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
18
IZDAVAČ:
Filipović poslovno savjetovanje d.o.o.
Trg bana Josipa Jelačića 3/V
10000 Zagreb – Hrvatska
Tel: +385 1 481 69 69
Fax:. +385 1 483 80 60
e-mail: [email protected]
Želja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz i
kvalitetan izvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, od
developera, projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija za
posredovanje i dr.
Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete na
[email protected] kako bismo poboljšali CREN i učinili ga
vodećim medijem o hrvatskom tržištu nekretnina.
Redakcija:
urednik Vladimir Filipović, Natalija Kordić, Tanja Marković,
Bojana Mikelenić, Marija Noršić i Petra Škevin.
Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013.
19