Univerzitet Crne Gore
EURAXESS Montenegro
Priručnik za podršku
mobilnosti istraživača
University of Montenegro
EURAXESS Montenegro
Mobility Handbook
for officials dealing
with mobility
2
3
Priručnik za podršku mobilnosti istraživača pripremljen je u okviru
EURAXESS Montenegro projekta, finansiranog kroz Sedmi okvirni
program Evropske komisije i realizovanog od strane Univerziteta
Crne Gore kao krovne organizacije za razvoj EURAXESS mreže za
mobilnost istraživača.
Priručnik predstavlja skup informacija iz oblasti prava i obaveza
stranaca koji žele koji žele jedan dio svoje karijere provesti na jednoj
od naučnih institucija u Crnoj Gori.
Napomena: Informacije objavljene u ovom Priručniku trebaju se
koristiti u informativne svrhe i ne zamjenjuju službene izvore informacija. Informacije ne podliježu građansko-pravnoj ni kaznenopravnoj odgovornosti.
EURAXESS Montenegro, Univerzitet Crne Gore, 2011.
4
IObjavljivanje konkursa za slobodna
radna mjesta u Crnoj Gori ____________________________ 6
konkursa za slobodna radna mjesta
IIObjavljivanje
na EURAXESS portalu ___________________________________ 6
III
Ulazak, kretanje i boravak stranaca na teritoriji Crne Gore_ 7
1. Boravak stranaca u Crnoj Gori_______________________ 10
1.1 Boravak do 90 dana_____________________________ 10
1.2 Privremeni boravak______________________________ 10
1.2.1 Privremeni boravak radi naučnog istraživanja_13
1.3 Stalno nastanjenje_______________________________ 15
2. Lična karta za stranca______________________________ 17
3. Vozačka dozvola za stranca________________________ 18
4. Državljanstvo_______________________________________ 18
IVPriznavanje i vrednovanje inostranih obrazovnih isprava
u Crnoj Gori___________________________________________ 22
V
Zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori___________________ 26
5
VI Socijalno osiguranje____________________________________32
1. Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju__________32
2. Podnošenje zahtjeva za utvrđivanje inostranog staža___33
3. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja_____________34
4. Doprinosi za socijalno osiguranje_______________________39
VII Zdravstveno osiguranje_________________________________40
VIII Porezi i carina_________________________________________45
1. Poreski sistem_________________________________________45
2. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja_________________47
3. Otvaranje bankovnog računa za strance______________48
4. Uplata autorskog honorara strancu____________________48
IX Prilozi:__________________________________________________49
1. Evropska povelja za istraživače i Kodeks o
zapošljavanju istraživača______________________________59
2. Pravila za rad crnogorske mreže za mobilnost
istraživača____________________________________________75
3. Vodič za objavljivanje poslova na EURAXESS portalu____87
4. Obrazac Zahtjeva za privremeni boravak______________95
5. Obrazac za prijavu boravišta stranca__________________99
6. Obrazac Zahtjeva za priznavanje inostrane
obrazovne isprave__________________________________ 101
6
I
OBJAVLJIVANJE KONKURSA ZA SLOBODNA
RADNA MJESTA - EU preporuke i nacionalna
legislativa
Evropska komisija je 2008. godine usvojila dokument BETTER CAREERS
AND MORE MOBILITY: A EUROPEAN PARTNERSHIP FOR RESEARCHERS1
u kome su glavne preporuke:
• Transparentno zapošljavanje, zapošljavanje putem konkursa
otvorenih za sve,
• Socijalna i penzijska sigurnost za istraživače,
• Atraktivni uslovi rada i zapošljavanja za istraživače, i
• Unapređenje obuke, vještinâ i iskustava istraživača.
Prilikom izbora kandidata na radno mjesto, naučno-istraživačka
ustanova bi se trebala voditi principima Evropske povelje za
istraživače i Kodeksa za zapošljavanje istraživača2.
U skladu sa važećim Zakonom o radu, javno oglašavanje slobodnog
radnog mjesta u Crnoj Gori nije obavezno tako da poslodavci imaju
slobodu prilikom odlučivanja da li će konkurs biti otvoren za sve,
što nije u skladu sa evropskim preporukama i principima Evropske
povelje za istraživače i Kodeksa za zapošljavanje istraživača.
II
OBJAVLJIVANJE KONKURSA ZA SLOBODNA
RADNA MJESTA na EURAXESS portalu
­­­­Postupak objavljivanja oglasa na engleskom jeziku na EURAXESS
Jobs portalu je besplatan. Potrebno je otići na stranicu http://
ec.europa.eu/euraxess/index.cfm/jobs/index na kojoj se nalaze
opcije za pretraživanje aktuelnih oglasa za slobodna radna mjesta
na evropskim istraživačkim institucijama, kao i polje za registrac1 http://ec.europa.eu/research/press/2008/pdf/com_2008_31_1_en.pdf
2 Tekstovi ova dva dokumenta se nalaze u prilogu ovog Priručnika.
7
iju kako institucija koje objavljuju oglase tako i samih istraživača.
Postupak registracije nije složen, a na toj istoj strani može se naći i
video klip „How to publish Job vacancies in 4 steps“ koji će pomoći
u postupku registracije. Takođe, u prilogu ovog Priručnika nalazi
se kratak vodič3 o postupku registracije i objave oglasa. Kada se
institucija registruje, osim što može besplatno objavljivati oglase,
može i pretraživati bazu od preko 15 000 biografija istraživača, kao
i naći partnere za saradnju u okviru Sedmog okvirnog programa.
Objavljena slobodna radna mjesta mogu se pretraživati i putem
crnogorskog nacionalnog portala www.euraxess.me putem linka
http://www.euraxess.me/sitegenius/topic.php?id=292. Nacionalni
EURAXESS portal je uspostavljen u okviru crnogorske mreže za mobilnost istraživača4, i dio je evropske mreže portalâ.
III
ULAZAK, KRETANJE I BORAVAK STRANACA
NA TERITORIJI CRNE GORE
Zakonom o strancima („Sl. list CG“ broj 82/08)5 uređuju se uslovi za
ulazak, kretanje i boravak stranaca na teritoriji Crne Gore. Stranac
ostvaruje pravo na ulazak, kretanje i boravak na osnovu vize, ukoliko dolazi iz države čijim državljanima je, shodno Uredbi o viznom
režimu („Sl. list CG“, br. 18/09)6, neophodna viza za ulazak u Crnu
Goru, ili bez vize, u skladu sa gore navedenom uredbom.
1. Državljani sljedećih država mogu ulaziti, prelaziti preko
teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 90 dana, sa važećom
putnom ispravom bez vize:
Kneževina Andora, Argentinska Republika, Arube, Australija, Republika Austrija, Kraljevina Belgija, Bermudi, Bosna i Hercegovina,
3 Vodič se nalazi u prilogu ovog Priručnika
4 Pravila za rad crnogorske mreže za mobilnost istraživača se nalaze u prilogu
ovog Priručnika.
5 http://www.mup.gov.me/biblioteka/zakoni
6 http://www.mip.gov.me/images/stories/download/Uredba_o_viznom_rezimu.pdf
8
Savezna Republika Brazil, Brunej Darusalama, Republika Bugarska,
Češka Republika, Republika Čile, Kraljevina Danske, Republika Estonija, Republika Finska, Francuska Republika, Republika Gvatemala,
Grčka Republika, Republika Honduras, Republika Hrvatska, Irska,
Republika Island, Republika Italija, Država Izrael, Japan, Kanada,
Republika Kipar, Republika Koreja, Republika Kostarika, Republika
Letonija, Kneževina Lihtenštajn, Republika Litvanija, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Mađarska, Republika Makedonija,
Malezija, Republika Malta, Sjedinjene Meksičke Države, Kneževina
Monako, Republika Nikaragva, Kraljevina Holandija, Holandski Antili,
Kraljevina Norveške, Novi Zeland, Savezna Republika Njemačka,
Republika Panama, Republika Paragvaj, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunija, Republika El Salvador, Republika San
Marino, Sejšelska ostrva, Republika Singapur, Sjedinjene Američke
Države, Slovačka Republika, Republika Slovenija, Republika Srbija,
Sveta Stolica, Kraljevina Španija, Kraljevina Švedska, Švajcarska
Konfederacija, Republika Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike
Britanije i Sjeverne Irske, Istočna Republika Urugvaj i Bolivarijanske
Republike Venecuele, kao i imaoci važećih putnih isprava izdatih u
Posebnom upravnom području Hong Kong Narodne Republike Kine
i Posebnom upravnom području Makao Narodne Republike Kine
2. Državljani sljedećih država mogu ulaziti, prelaziti preko
teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana sa važećom
ličnom kartom, odnosno drugom ispravom na osnovu koje
se može utvrditi njihov identitet i državljanstvo:
Države članica Evropske Unije, Kneževina Andora, Kneževine
Monako, Republika San Marino, Sveta Stolica i Švajcarska Konfederacija, Bosna i Hercegovina, Republika Srbija, Republika Hrvatska,
Republika Makedonija i Republika Kosovo
3. Državljani sljedećih država mogu ulaziti, prelaziti preko
teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećom
putnom ispravom bez vize:
Republika Albanija, Republika Ekvador, Republika Kuba, Republika
Peru, Ruska Federacija i Ukrajina
9
Državljani država koje nijesu navedene pod 1, 2 i 3, ili sa kojima
nije zaključen međunarodni ugovor o ulasku, boravku odnosno
prelasku preko teritorije Crne Gore, mogu ulaziti i boraviti, odnosno
prelaziti preko teritorije Crne Gore, na osnovu važeće putne isprave
u koju je unesena viza.
Imaoci putnih isprava sa važećom Šengen vizom, važećom vizom
Sjedinjenih Američkih Država ili dozvolom boravka u tim zemljama
mogu ulaziti i boraviti, odnosno prelaziti preko teritorije Crne Gore
do sedam dana, a najduže do isteka vize, ako je vrijeme važenja
te vize kraće od sedam dana.
Imaoci putnih isprava izdatih od Organizacije Ujedinjenih nacija
ili njenih specijalizovanih agencija (Laissez-Passer) mogu ulaziti,
prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 90 dana bez vize.
Imaoci putnih isprava izdatih od strane država članica Evropske
Unije ili Sjedinjenih Američkih Država na osnovu Konvencije o statusu
izbjeglica iz 1951. godine ili Konvencije o pravnom položaju lica
bez državljanstva iz 1954. godine, kao i putnih isprava za strance
mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30
dana bez vize.
Državljani država sa kojima su zaključeni bilateralni sporazumi o
ukidanju viza na diplomatske i službene pasoše, odnosno o uslovima
putovanja mogu ulaziti, boraviti i prelaziti preko teritorije Crne Gore
u skladu sa tim sporazumima.
Imaoci važećeg pasoša, diplomatskog ili službenog pasoša,
akreditovani pri Diplomatskom protokolu Ministarstva inostranih
poslova Crne Gore ili kojima je u pasoš utisnut pečat Ministarstva
inostranih poslova Crne Gore ili izdata posebna lična karta, mogu
ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori bez vize.
10
1. BORAVAK STRANACA U CRNOJ GORI
Boravak stranaca u Crnoj Gori, u smislu Zakona o strancima, je:
• boravak do 90 dana
• privremeni boravak
• stalno nastanjenje
1.1 BORAVAK DO 90 DANA
Za boravak do 90 dana, neophodno je da strani državljanin
posjeduje važeću putnu ispravu.
Stranac može boraviti u Crnoj Gori najduže 90 dana u vremenskom
periodu od šest mjeseci, računajući od dana prvog ulaska. Stranac
koji je boravio u Crnoj Gori 90 dana, može ponovo ući i boraviti
u Crnoj Gori nakon isteka vremenskog perioda od šest mjeseci,
računajući od dana prvog ulaska.
Shodno Zakonu o registrima prebivališta i boravišta7 („Sl. list CG“, br.
13/08), propisana je obaveza stranca sa boravkom do 90 dana, koji
namjerava da u tom mjestu boravi duže od tri dana, da podnese
prijavu boravišta Policiji u roku od 24 časa od dolaska u boravište.
1.2 PRIVREMENI BORAVAK
Privremeni boravak može se odobriti strancu koji namjerava da
boravi u Crnoj Gori duže od 90 dana, radi:1) zapošljavanja i rada,
obavljanja privredne ili preduzetničke djelatnosti; 2) sezonskog
rada; 3) srednjoškolskog obrazovanja ili studiranja; 4) učešća u
programima međunarodne razmjene učenika i studenata ili drugim
programima mladih; 5) specijalizacije, stručnog osposobljavanja
i praktične obuke; 6) naučno- istraživačkog rada; 7) liječenja; 8)
spajanja porodice; 9) humanitarnih razloga; 10) drugih opravdanih
razloga, određenih zakonom ili međunarodnim ugovorom.
Stranac kome je odobren privremeni boravak može da boravi u
Crnoj Gori u skladu sa svrhom zbog koje mu je privremeni boravak
odobren.
7 http://www.mup.gov.me/biblioteka/zakoni
11
Strancu se može odobriti privremeni boravak, ako: 1) ima sredstava
za izdržavanje; 2) ima obezbijeđen smještaj; 3) ima zdravstveno
osiguranje; 4) ne postoje smetnje sa aspekta nacionalne bezbjednosti, javnog poretka ili javnog zdravlja; 5) je priložio dokaz o
opravdanosti zahtjeva za privremeni boravak.
Podnošenje zahtjeva i odlučivanje:
Odobrenje za privremeni boravak u Crnoj Gori izdaje Ministarstvo,
uz prethodnu saglasnost Policije.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak stranac
podnosi diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Crne
Gore.
Stranac kome za ulazak u Crnu Goru nije potrebna viza zahtjev za
izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak može da podnese
Ministarstvu, u mjestu boravišta.
Zahtjev za odobravanje, odnosno produžavanje privremenog
boravka stranac podnosi lično. Uz zahtjev, stranac je dužan da
priloži ovjerenu kopiju važeće putne isprave u koju je stavljen otisak
ulaznog štambilja na graničnom prelazu, ako zahtjev podnosi u
Crnoj Gori ili otisak štambilja prethodno odobrenog privremenog
boravka, dokaz o posjedovanju sredstava za izdržavanje, dokaz
da ima obezbijeđen smeštaj, dokaz o zdravstvenom osiguranju,
kao i dokaze o opravdanosti zahtjeva.
Stranac koji podnese zahtjev za odobrenje prvog privremenog
boravka prije isteka boravka od 90 dana može ostati u Crnoj Gori
do donošenja konačne odluke.
Privremeni boravak odobrava se sa rokom važenja do jedne godine.
Odobrenje privremenog boravka unosi se u važeću putnu ispravu
stranca, čije vrijeme važenja mora biti najmanje tri mjeseca duže
od roka na koji se odobrenje izdaje.
Ako je zahtjev podnesen u stranoj državi, odobrenje prvog
privremenog boravka u putnu ispravu stranca unosi diplomatsko,
odnosno konzularno predstavništvo Crne Gore.
Zahtjev za produženje privremenog boravka stranac podnosi
Ministarstvu, u mjestu boravišta, najkasnije 30 dana prije isteka roka
važenja privremenog boravka.
12
Otkaz privremenog boravka:
Privremeni boravak može se otkazati strancu ako se naknadno utvrdi
da: 1) postoje razlozi sa aspekta nacionalne bezbjednosti, javnog
poretka ili javnog zdravlja; 2) se zapošljava i radi bez važeće radne
dozvole, odnosno suprotno odredbama zakona kojim se uređuje
zapošljavanje i rad stranaca; 3) boravak ne koristi u skladu sa
svrhom zbog koje mu je izdato odobrenje za privremeni boravak.
O otkazu privremenog boravka rješenje donosi Policija. U rješenju
se određuje rok u kojem stranac mora napustiti teritoriju Crne Gore
i izriče zabrana ulaska u Crnu Goru.
Protiv rješenja o otkazu boravka može se izjaviti žalba Ministarstvu,
u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Otkaz privremenog boravka i zabrana ulaska upisuju se u putnu
ispravu stranca.
Prestanak privremenog boravka:
Privremeni boravak u Crnoj Gori prestaje strancu: 1) ako mu je
privremeni boravak otkazan; 2) ako mu je izrečena zaštitna mjera
udaljenja ili mjera bezbjednosti protjerivanja; 3) istekom roka
važenja privremenog boravka; 4) ako prestanu razlozi na osnovu
kojih je privremeni boravak odobren; 5) ako za vrijeme trajanja
privremenog boravka boravi van Crne Gore duže od 90 dana.
Rješenje o prestanku privremenog boravka donosi Ministarstvo.
Protiv rješenja iz stava može se
izjaviti žalba, u roku od osam
dana od dana prijema rješenja.
O žalbi odlučuje Ministarstvo.
Administrativna taksa za
odobrenje privremenog boravka iznosi 80 eura, a za
produženje privremenog boravka 20 eura.
13
1.2.1 Privremeni boravak radi naučnog istraživanja
Članom 46 Zakona o strancima8, propisano je da se privremeni
boravak radi naučnog istraživanja može odobriti strancu koji ispunjava sljedeće uslove: da ima obezbijeđena sredstva za izdržavanje;
da ima obezbijeđen smještaj; da ima obezbijeđeno zdravstveno
osiguranje; da ne postoje smetnje sa aspekta nacionalne bezbjednosti, javnog poretka ili javnog zdravlja; da je priložio dokaz o
opravdanosti zahtjeva za privremeni boravak. Kao dokaz o opravdanosti zahtjeva za privremeni boravak dužan je da priloži ugovor
zaključen sa naučnom ustanovom u Crnoj Gori.
Uz zahtjev iz clana 2 Pravilnika o načinu odobravanja privremenog
boravka i stalnog nastanjenja i izdavanju putnih i drugih isprava
strancima9, stranac je dužan da priloži ovjerenu kopiju važece putne
isprave u koju je stavljen otisak ulaznog štambilja na granicnom
prelazu, ako zahtjev podnosi u Crnoj Gori ili otisak štambilja prethodno odobrenog privremenog boravka, dokaz o posjedovanju
sredstava za izdržavanje, dokaz da ima obezbijeden smještaj, dokaz
o zdravstvenom osiguranju, kao i dokaze o opravdanosti zahtjeva.
Dokazom o posjedovanju sredstava za izdržavanje koja mu
omogućavaju egzistenciju za vrijeme privremenog boravka u
Crnoj Gori smatra se potvrda, odnosno drugi dokaz o stanju na
bankovnom računu stranca u crnogorskoj ili stranoj banci, dokaz o
ličnim primanjima po osnovu radnog angažovanja, visini stipendije,
dokaz o obezbjeđenju troškova liječenja, dokaz o posjedovanju
nepokretne imovine u Crnoj Gori na osnovu koje je moguće obezbijediti sredstva za izdržavanje, izjava kojom se fizičko ili pravno lice
obavezuje da će snositi troškove boravka stranca, odnosno dokaz
da je strancu obezbijeđeno izdržavanje na drugi način.
Dokazom o obezbijeđenom smještaju smatra se isprava o pravu
svojine na stambenom prostoru ili zaključen ugovor o zakupu
stambenog prostora, odnosno pisana izjava lica kod kojeg stranac
ima obezbijeđen smještaj ili potvrda o smještaju kod privrednog
društva ili preduzetnika registrovanog za pružanje usluga smještaja.
8 http://www.mup.gov.me/biblioteka/zakoni?pagerIndex=2
9 http://www.sllistcg.me/SluzbeniListDetalji.aspx?tag={B22FBB73-8407-4957-BC6DB8729B4B27D4}
14
Dokazom o zdravstvenom osiguranju smatra se putničko zdravstveno
osiguranje obezbijeđeno od ovlašćenog osiguravajućeg društva
u drugoj državi, zdravstveno osiguranje obezbijeđeno u skladu sa
međunarodnim ugovorima ili zdravstveno osiguranje ostvareno
pod uslovima i na način utvrđen posebnim zakonom.
Isprave kojima se dokazuje da stranac ispunjava uslove za
odobravanje privremenog boravka prilažu se u originalu ili
ovjerenoj kopiji, sa prevodom na crnogorski jezik ovjerenim od
strane ovlašcenog prevodioca. Strancu koji podnese zahtjev za
odobravanje prvog privremenog boravka u Crnoj Gori, odnosno
produženje privremenog boravka, izdaje se potvrda koja sadrži:
naziv organa koji je izdao potvrdu, naziv: “POTVRDA O PODNIJETOM
ZAHTJEVU”, bar code, mjesta za unos imena i prezimena podnosioca
zahtjeva, datuma, mjesta i države rođenja, broja putne isprave i
države koja je izdala putnu ispravu, napomenu da potvrda služi
za dokazivanje zakonitog boravka u Crnoj Gori do donošenja
konacne odluke po zahtjevu i da potvrda važi do 30 dana i da
se može produžavati, mjesto za unos datuma izdavanja, potpis
službenog lica i pecat nadležnog organa.
Prilikom rješavanja po zahtjevu za odobravanje privremenog
boravka provjerava se da li stranac posjeduje važecu putnu ispravu,
da li je nadležnom organu u Crnoj Gori prijavio boravište, osim u
slucaju podnošenja zahtjeva za odobravanje prvog privremenog
boravka u diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu i da
li za izdavanje odobrenja postoje zakonske smetnje, odnosno da
li su ispunjeni uslovi za ulazak, kretanje i boravak u Crnoj Gori. Od
stranca koji je podnio zahtjev za odobrenje privremenog boravka
mogu se zahtijevati i dodatna obavještenja u pogledu cinjenica
navedenih u zahtjevu.
Administrativna taksa za odobrenje privremenog boravka
iznosi 80 eura, a za produženje privremenog boravka 20 eura.
Članovi uže porodice stranca kome je odobren privremeni boravak
radi naučnog istraživanja, mogu ostvariti pravo na privremeni
boravak, u skladu sa članom 48 Zakona, to jest, može im se odobriti
privremeni boravak po osnovu spajanja porodice. Užom porodicom,
15
u smislu ovog zakona, smatraju se: supružnici, njihova maloljetna
djeca rođena u braku ili van braka, maloljetna djeca jednog od
supružnika i usvojena djeca.
Postupak podnošenja zahtjeva i odobravanja privremenog boravka
po osnovu spajanja porodice, ostvaruje se pod istim uslovima, i
na isti način, kao i prilikom odobravanja privremenog boravka po
osnovu naučnog istraživanja.
1.3 STALNO NASTANJENJE
Pravo na stalno nastanjenje:
Stalno nastanjenje može se odobriti strancu koji je do dana
podnošenja zahtjeva boravio u Crnoj Gori neprekidno pet godina
na osnovu odobrenja za privremeni boravak.
Prava i obaveze stalno nastanjenog stranca:
Stranac kome je odobreno stalno nastanjenje u Crnoj Gori
ima pravo na: 1) rad i zapošljavanje; 2) obrazovanje i stručno
usavršavanje; 3) priznavanje diploma i sertifikata; 4) socijalnu pomoć,
zdravstveno i penzijsko osiguranje; 5) poreske olakšice; 6) pristup
tržištu roba i usluga; 7) slobodu udruživanja, povezivanja i članstva
u organizacijama koje zastupaju interese radnika ili poslodavaca.
Stranac ostvaruje prava iz prethodnog stava u skladu sa zakonima
kojima se uređuje način ostvarivanja navedenih prava.
Odobrenje za stalno nastanjenje izdaje Ministarstvo. Zahtjev za
stalno nastanjenje stranac podnosi Ministarstvu, u mjestu boravišta.
Uz zahtjev za odobravanjenje stalnog nastanjenja stranac je dužan
da priloži dokaz o odobrenom privremenom boravku u Crnoj Gori,
u neprekidnom trajanju od pet godina prije podnošenja zahtjeva,
ovjerenu kopiju važeće putne isprave, dokaz o posjedovanju
sredstava za izdržavanje, dokaz da ima obezbijeđen smještaj, dokaz
o zdravstvenom osiguranju, dokaz da u Crnoj Gori nije pravosnažno
osuđen za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, kao
16
i dokaz da protiv njega nije pokrenut krivični postupak za takvo
krivično djelo, kao i da nema smetnji sa aspekta nacionalne
bezbjednosti i javnog poretka.
Za odobravanje stalnog nastanjenja maloljetnom strancu potreban
je dokaz o stalnom nastanjenju jednog od roditelja i saglasnost
drugog roditelja.
Odobrenje za stalno nastanjenje unosi se u putnu ispravu stranca.
Protiv rješenja Ministarstva kojim se odbija zahtjev za stalno
nastanjenje, može se pokrenuti upravni spor.
Otkazivanje stalnog nastanjenja:
Stalno nastanjenje može se otkazati strancu, ako: 1) je u Crnoj Gori
pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem
od šest mjeseci za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti;
2) to zahtijevaju razlozi nacionalne bezbjednosti, javnog poretka ili
zaštite javnog zdravlja; 3) se utvrdi da postoje razlozi za poništenje
stalnog nastanjenja; 4) je dao lažne podatke o identitetu ili prikrio
okolnosti koje su od značaja za donošenje odluke o priznavanju
prava na stalno nastanjenje.
Rješenje o otkazivanju stalnog nastanjenja donosi Ministarstvo.
Prestanak prava na stalno nastanjenje:
Strancu prestaje pravo na stalno nastanjenje, ako: 1) mu je
izrečena zaštitna mjera udaljenja ili
mjera bezbjednosti protjerivanja;
Administrativna taksa
2) se utvrdi da se stranac iselio iz
za odobrenje stalnog
Crne Gore ili neprekidno boravio
nastanjenja iznosi 200
duže od jedne godine u drugoj
eura.
državi, a o tome nije obavijestio
Ministarstvo; 3) mu je otkazano
stalno nastanjenje; 4) se odrekao
od stalnog nastanjenja, danom
davanja izjave o tome; 5) ako je stekao crnogorsko državljanstvo.
Protiv ovog rješenja može se pokrenuti upravni spor.
17
2. LIČNA KARTA ZA STRANCA
Lična karta za stranca izdaje se strancu kome je odobreno stalno
nastanjenje, odnosno može se izdati strancu kome je odobren
privremeni boravak, a koji nema važeću putnu ispravu.
Zahtjev za izdavanje lične karte za stranca podnosi se lično. Uz
zahtjev za izdavanje lične karte, stranac je dužan da stavi na
uvid rješenje o odobrenom stalnom nastanjenju, odnosno dokaz
o odobrenom privremenom boravku i važeću putnu ispravu.
Zahtjev za izdavanje lične karte za stranca podnosi se Ministarstvu, u
mjestu stalnog nastanjenja, odnosno privremenog boravka stranca.
Stranac kome je odobreno stalno nastanjenje, kao i stranac kome
je odobren privremeni boravak, a nema važeću putnu ispravu,
dužan je da, u roku od 30 dana od dana odobrenja stalnog
nastanjenja, odnosno privremenog boravka, podnese zahtjev za
izdavanje lične karte za stranca.
Lična karta za stranca kome je odobreno stalno nastanjenje izdaje
se sa rokom važenja od pet godina. Maloljetnom strancu kome
je odobreno stalno nastanjenje lična karta za stranca izdaje se sa
rokom važenja od dvije godine. Lična karta za stranca kome je
odobren privremeni boravak izdaje se na rok na koji mu je odobren
privremeni boravak.
18
3. VOZAČKA DOZVOLA
Članom 229 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima10 („Sl.
list RCG“, br. 72/05 i 27/06), propisano je da stranac koji privremeno
boravi u Crnoj Gori može, na osnovu važeće strane vozačke dozvole
koju je izdao nadležni organ strane države, da upravlja motornim
vozilom na teritoriji Crne Gore za vrijeme boravka u njoj.
Članom 231 Zakona, propisano je da stranac kome je odobreno
stalno nastanjenje u Crnoj Gori može da upravlja motornim vozilima
na osnovu važeće strane vozačke dozvole za vrijeme od šest
mjeseci od dana ulaska u Crnu Goru.
Strancu sa odobrenim stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori, važeća
strana vozačka dozvola zamijeniće se, na njegov zahtjev, bez
polaganja vozačkog ispita, vozačkom dozvolom koju izdaje nadležni
organ za upravljanje onom kategorijom motornih vozila u koju
spadaju motorna vozila za čije je upravljanje ovlašćen stranom
vozačkom dozvolom, pod uslovom da je psihofizički sposoban
da upravlja motornim vozilom, da je navršio 18 godina života i da
mu odlukom nadležnog organa nije izrečena zabrana upravljanja
motornim vozilom.
4. DRŽAVLJANSTVO
Zakonom o crnogorskom državljanstvu11 („Sl. list CG“, br. 13/08)
uređuju se načini i uslovi sticanja i gubitka crnogorskog državljanstva.
Crnogorsko državljanstvo stiče se:
1) porijeklom;
2) rođenjem na teritoriji Crne Gore;
3) prijemom;
4) po međunarodnim ugovorima i sporazumima.
10 http://www.mup.gov.me/biblioteka/zakoni?pagerIndex=4
11 http://www.mup.gov.me/biblioteka/zakoni?pagerIndex=1
19
Sticanje crnogorskog državljanstva porijeklom:
Shodno članu 5 Zakona, crnogorsko državljanstvo porijeklom stiče
dijete:
1) č
ija su oba roditelja u trenutku njegovog rođenja crnogorski
državljani;
2) čiji je jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta crnogorski
državljanin, a rođeno je u Crnoj Gori;
3) č iji je jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta crnogorski državljanin, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog
državljanstva ili je nepoznat, a rođeno je na teritoriji druge
države;
4) čiji je jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta crnogorski
državljanin, a rođeno je na teritoriji druge države, ukoliko
ostaje bez državljanstva.
U skladu sa članom 6 Zakona, crnogorsko državljanstvo porijeklom stiče i:
ijete rođeno na teritoriji druge države, čiji je jedan roditelj
1) d
u trenutku rođenja djeteta crnogorski državljanin, ako se do
navršene 18. godine života podnese prijava za upis u matičnu
knjigu rođenih i registar crnogorskih državljana, ako nema
državljanstvo druge države;
2) lice koje je navršilo 18 godina života, čiji je jedan roditelj crnogorski državljanin, a drugi je državljanin druge države, ako do
navršene 23. godine života podnese zahtjev za upis u registar
crnogorskih državljana;
3) dijete u slučaju potpunog usvojenja, ako je jedan od usvojilaca
crnogorski državljanin.
Ako je dijete iz stava 1 tačka 1 ovog člana starije od 14 godina
života, za sticanje crnogorskog državljanstva potreban je i njegov
pristanak.
Sticanje crnogorskog državljanstva rođenjem na teritoriji Crne Gore:
Shodno članu 7 Zakona, crnogorsko državljanstvo stiče dijete rođeno
ili nađeno na teritoriji Crne Gore, ako su oba roditelja nepoznata ili
20
nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva ili ako dijete ostaje
bez državljanstva.
Dijete iz stava 1 ovog člana može izgubiti crnogorsko državljanstvo
ako se do navršene 18. godine života utvrdi da su mu oba roditelja
državljani druge države ili da je dijete steklo, po bilo kom osnovu,
državljanstvo druge države.
Dijete iz stava 2 ovog člana gubi crnogorsko državljanstvo na
zahtjev oba roditelja, danom dostavljanja rješenja. Ako je dijete
starije od 14 godina života, za gubitak crnogorskog državljanstva
potreban je i njegov pristanak.
Sticanje crnogorskog državljanstva prijemom:
Shodno članu 8 Zakona, crnogorsko državljanstvo prijemom može
steći lice, u skladu sa interesima Crne Gore, koje je podnijelo zahtjev
i ispunjava sljedeće uslove da:
1) je navršilo 18 godina života;
2) ima otpust iz državljanstva druge države;
3) u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi 10 godina prije
podnošenja zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo;
4) u Crnoj Gori ima obezbijeđen smještaj i stalan izvor prihoda
u iznosu koji mu omogućava materijalnu i socijalnu sigurnost;
5) u Crnoj Gori i drugoj državi nije pravosnažno osuđeno na
bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine
za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ili su
prestale pravne posljedice osude;
6) ima znanje crnogorskog jezika u mjeri koja omogućava
osnovnu komunikaciju;
7) ne postoje smetnje iz razloga bezbjednosti i odbrane Crne Gore;
8) je izmirilo dospjele poreske i druge zakonske obaveze.
Uslov iz stava 1 tačka 2 ovog člana ne odnosi se na lice koje je
podnijelo zahtjev ako je bez državljanstva ili pruži dokaz da će, po
zakonu države čiji je državljanin, izgubiti državljanstvo prijemom u
crnogorsko državljanstvo.
21
U skladu sa članom 9 Zakona, licu koje je podnijelo zahtjev za
prijem u crnogorsko državljanstvo, a nema otpust iz državljanstva
druge države, može se, na njegov zahtjev, izdati garancija da će
steći crnogorsko državljanstvo ako ispunjava uslove iz člana 8 stav
1 ovog zakona. Garancija se izdaje sa rokom važenja od dvije
godine uz uslov da lice do isteka roka važenja garancije ispunjava
uslove za prijem.
Postupak prijema u crnogorsko državljanstvo obustavlja se ako lice
u roku od dvije godine od dana izdavanja garancije ne podnese
dokaz iz člana 8 stav 1 tačka 2 ovog zakona.
Član 10 Zakona propisuje da crnogorski iseljenik i član njegove
porodice do trećeg stepena srodstva u pravoj liniji može steći
crnogorsko državljanstvo prijemom ako zakonito i neprekidno boravi
u Crnoj Gori najmanje dvije godine i ispunjava uslove iz člana 8
stav 1 tač. 1, 4, 5, 7 i 8 ovog zakona.
Prema članu 11 Zakona, lice koje je u braku sa crnogorskim
državljaninom najmanje tri godine i zakonito i neprekidno boravi u
Crnoj Gori najmanje pet godina, može steći crnogorsko državljanstvo
prijemom ako ispunjava uslove iz člana 8 stav 1 tač. 1,4,5 i 7 ovog
zakona.
Shodno članu 15 Zakona, lice koje je rođeno u Crnoj Gori i lice koje je
rođeno na teritoriji druge države, a prije navršene 18. godine života
zakonito i neprekidno boravi u Crnoj Gori, može steći crnogorsko
državljanstvo prijemom ako ispunjava uslove iz člana 8 stav 1 tač.
1, 2, 3, 5, 7 i 8 ovog zakona.
Sticanje crnogorskog državljanstva po međunarodnim ugovorima
i sporazumima:
U skladu sa članom 18 Zakona, crnogorsko državljanstvo može se
steći na osnovu ratifikovanih međunarodnih ugovora ili sporazuma
koje je zaključila Crna Gora.
Međunarodnim ugovorima i sporazumima iz stava 1 ovog člana
može se ustanoviti dvojno državljanstvo, pod uslovom uzajamnosti.
22
Linkovi i kontakti
Ministarstvo unutrašnjih poslova
www.mup.gov.me
Centrala 020 242 299
Sektor za upravne unutrašnje
poslove
Abdulah Abdić 020 225 341
IV
Ministarstvo vanjskih poslova i
evropskih integracija
www.mip.gov.me
Generalni direktorat za bilateralne
poslove
Ramiz Bašić 020 225 601
[email protected]
Generalni direktorat za
multilateralne poslove i regionalnu
saradnju
Veselin Šuković 020 244 413
[email protected]
Generalni direktorat za konzularne
poslove i dijasporu
Ivan Milić 020 225 954
[email protected]
PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE
INOSTRANIH OBRAZOVNIH ISPRAVA U
CRNOJ GORI
Međunarodni okvir za priznavanje diploma
Lisabonska konvencija o priznavanju diploma u oblasti visokog
obrazovanja u regionu Evrope, koja je ratifikovana u Crnoj Gori u
martu 2004. godine, bila je osnov za izradu Zakona o priznavanju i
vrednovanju obrazovnih isprava. Ono što je Bolonjska deklaracija
u visokom obrazovanju, to je Lisabonska konvencija u oblasti
priznavanja. Jedan od osnovnih postulata Lisabonske konvencije
je da priznavanje ne treba da predstavlja detaljno upoređivanje
studijskih programa. Priznavanje treba izvršiti ukoliko ne postoje bitne
razlike u programima. Lisabonska konvencija, takođe, pravi razliku
23
između svrhe za koju se traži priznavanje: u svrhu zapošljavanja i/
ili nastavka obrazovanja.
Zakon o priznavanju i vrednovanju inostranih obrazovnih isprava
Priznavanje i vrednovanje obrazovnih isprava o stečenom, odnosno
započetom obrazovanju u inostranstvu vrši se u skladu sa Zakonom
o priznavanju i vrednovanju obrazovnih isprava12 („Službeni list Crne
Gore“, broj 4/08).
Priznavanje inostrane obrazovne isprave je formalno potvrđivanje
te isprave o završenom obrazovanju, dijelu obrazovanja, odnosno
započetom obrazovanju.
Inostrana obrazovna isprava je svjedočanstvo, diploma, zajednička
diploma ili drugi dokument koji potvrđuje da je lice koje posjeduje
obrazovnu ispravu u potpunosti ili djelimično završilo obrazovni
program, u skladu sa propisima zemlje koja izdaje ispravu.
Priznavanje inostrane obrazovne isprave vrši se radi:
•
nastavka školovanja (akademsko priznavanje)
•
radi zapošljavanja (profesionalno priznavanje)
Priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom osnovnom,
srednjem opštem ili stručnom obrazovanju i dijelu obrazovanja,
odnosno započetom obrazovanju, radi nastavka obrazovanja ili
zapošljavanja, vrši Ministarstvo prosvjete i nauke.
Priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom
obrazovanju, radi zapošljavanja vrši ENIC centar, Ministarstva
prosvjete i nauke, dok priznavanje inostrane obrazovne isprave
radi nastavka visokog obrazovanja vrši stručni organ akreditovane
ustanove visokog obrazovanja, po prethodno dobijenom mišljenju
ENIC centra.
ENIC centar je informacioni centar i član je Evropske mreže
informacionih centara o priznavanju i mobilnosti.
U postupku priznavanja inostranih obrazovnih isprava radi zapošljavanja cijene se određeni kriterijumi. Zakon navodi sljedeće
kriterijume: sistem obrazovanja u zemlji u kojoj je stečena inostrana
12 http://www.mpin.gov.me/biblioteka/zakoni
24
obrazovna isprava, trajanje obrazovanja bez upoređivanja
obrazovnih programa, stečeni stepen obrazovanja, prava koja daje
inostrana obrazovna isprava u zemlji u kojoj je stečena, kao i druge
okolnosti od značaja za priznavanje. U postupku priznavanja ENIC
centar u većini slučajeva preko ENIC/NARIC mreže vrši provjeru
statusa ustanove i vjerodostojnosti diplome. Diplome, za koje se
utvrdi da su izdate od strane neakreditovane ustanove ne priznaju
se, odnosno takav zahtjev se odbija.
Rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave donosi se u
roku od dva mjeseca nakon predaje dokumenata.
Vrednovanje diploma
Vrednovanje je poseban postupak i podrazumijeva davanje mišljenja
zainteresovanim licima o obrazovnoj ispravi, o obrazovnom, odnosno
studijskom programu i obrazovnom sistemu određene zemlje, kao
i informacije o programima i ustanovama visokog obrazovanja
u Crnoj Gori. U postupku davanja mišljenja cijeni se uporedivost:
obrazovnih sistema, obrazovnih isprava, studijskih programa, stepena
obrazovanja, stručnih i akademskih naziva, kao i drugih činjenica
od značaja za zapošljavanje ili nastavak obrazovanja.
Priznavanje specijalizacija i stručnih ispita
Kada su u pitanju specijalizacije iz oblasti medicine, nadležni organ
je Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Kada su u pitanju ostale
specijalizacije, nadležna institucija je, takođe, Ministarstvo rada i
socijalnog staranja. Po pitanju stručnih ispita, nadležna su stručna
tijela, tj. komore.
Trenutno je u izradi Zakon o regulisanim profesijama u Crnoj Gori,
koji se radi u skladu sa Direktivom 36/EU/2005 o priznavanju stručnih
kvalifikacija. Zakon će obuhvatiti sve regulisane profesije u Crnoj
Gori, kao i tijela nadležna za priznavanje istih.
Dokumenta potrebna za priznavanje inostrane obrazovne isprave
u Crnoj Gori
Za obrazovne isprave stečene u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj
radi zapošljavanja potrebna su sljedeća dokumenta:
25
- Zahtjev13
- Tri ovjerene kopije Diplome ili Uvjerenje o diplomiranju
- Uvjerenje o položenim ispitima i Dodatak diplome
- Uplatnica na 55 eura na žiro račun: 832-3161-26, primalac RAT
(republička administrativna taksa), svrha uplate: priznavanje
inostrane obrazovne isprave
Obrazovne isprave izdate u Republici Srbiji do 25. januara 2008.
godine ne podliježu postupku priznavanja.
Za obrazovne isprave stečene u ostalim državama, potrebna su
sljedeća dokumenta:
- Zahtjev14
- Tri prevoda Diplome ili Uvjerenja o diplomiranju ovjerena od
strane sudskog tumača
- Prevod Uvjerenja o položenim ispitima i Dodatka diplome
ovjeren od strane sudskog tumača
- Kopija originala Diplome ili Uvjerenja o diplomiranju
Kontakt podaci
Sve informacije o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, kao
i informacije o sistemu visokog obrazovanja u Crnoj Gori, možete
dobiti putem kontakta:
Vanja Drljević
Adresa: Rimski trg bb
81000 Podgorica
E-mail: [email protected]
Web site: www.mpin.gov.me/ministarstvo
13 Obrazac Zahtjeva se nalazi u prilogu ovog Priručnika
14 Obrazac Zahtjeva se nalazi u prilogu ovog Priručnika
26
V ZAPOŠLJAVANJE STRANACA U CRNOJ GORI
Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca15 (Sl. list CG br. 22/08)
propisano je da se stranac može zaposliti, odnosno raditi u Crnoj Gori
pod uslovima utvrđenim zakonom, kolektivnim ugovorom, potvrđenim
i objavljenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim
pravilima međunarodnog prava. Shodno navedenom Zakonu,
pojam stranca podrazumijeva lice koje nije crnogorski državljanin,
bilo da je državljanin druge države ili lice bez državljanstva i ne pravi
razliku između stranaca-državljana EU i državljana trećih zemalja.
Navedenim Zakonom je propisano da se stranac može zaposliti,
odnosno raditi u Crnoj Gori pod uslovom da ima: radnu dozvolu,
odobrenje za stalno nastanjenje, odnosno odobrenje za privremeni
boravak, zaključen ugovor o radu, odnosno građansko-pravni
ugovor i da je obveznik za prijavljivanje rada prijavio rad stranca
u skladu sa ovim zakonom.
Radnu dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Radna
dozvola je neophodan dokument, na osnovu kojeg stranac može
da dobije odobrenje za privremeni boravak u svrhu zapošljavanja,
odnosno rada, kod organa državne uprave nadležnog za poslove
kretanja i boravka stranaca, u skladu sa Zakonom o strancima (Sl. list
CG , br. 82/08). Nakon dobijanja odobrenja za privremeni boravak
stranca, poslodavac sa strancem zaključuje ugovor o radu, odnosno
pravno lice ili organizaciona jedinica stranog privrednog društva
registrovana u Crnoj Gori zaključuju građanskopravni ugovor i vrše
prijavu početka njegovog rada Zavodu za zapošljavanje najkasnije
u roku od 15 dana od dana početka rada stranca.
Radi regulisanja zapošljavanja i svih oblika rada stranaca na tržištu
rada Crne Gore predviđene su tri vrste radnih dozvola i to: lična
radna dozvola, dozvola za zapošljavanje i dozvola za rad.
Lična radna dozvola je dozvola koja strancu omogućava slobodan
pristup tržištu rada, nezavisno od stanja i odnosa na tržištu.
Stranac sa ličnom radnom dozvolom je izjednačen sa crnogorskim
državljaninom u pogledu prava po osnovu nezaposlenosti i po
15 http://www.minradiss.gov.me/biblioteka/zakoni
27
osnovu rada. Ova radna dozvola se može izdati strancu: kome je
odobreno stalno nastanjenje, shodno Zakonu o strancima, izbjeglici
i licu kome je odobrena dodatna zaštita, shodno Zakonu o azilu
(Sl. list RCG, br. 45/06).
Dozvola za zapošljavanje je dozvola na osnovu koje poslodavac
zaključuje ugovor o radu sa strancem i izdaje se na zahtjev
poslodavca.
Dozvola za rad je dozvola sa unaprijed određenim vremenskim
trajanjem, na osnovu koje poslodavac zaključuje ugovor o radu
sa strancem, odnosno stranac kod pravnog lica sa sjedištem u
Crnoj Gori ili organizacione jedinice stranog privrednog društva,
registrovane u Crnoj Gori, obavlja usluge ili drugi oblik rada, na
osnovu građansko-pravnog ugovora. Ova dozvola se prema
namjeni dijeli na:
• sezonski rad stranaca;
• rad sa upućenim strancima (prekogranične usluge, dodatno
osposobljavanje i usavršavanje, kretanje lica unutar stranog
privrednog društva);
• osposobljavanje i usavršavanje stranaca i
• pružanje ugovornih usluga.
Lična radna dozvola se izdaje na zahtjev stranca, na neodređeno
vrijeme, a izuzetno se izdaje na period do jedne godine, licu kojem
je odobrena dodatna zaštita, sa mogućnošću produženja za period
za koji se produžava dodatna zaštita, u skladu sa Zakonom o azilu.
Dozvola za zapošljavanje i rad stranaca izdaje se na zahtjev
poslodavca, pravnog lica, odnosno organizacione jedinice stranog
privrednog društva, registrovane u Crnoj Gori.
Zahtjev za izdavanje radne dozvole poslodavcu će se odbiti, ako je:
• prije podnošenja zahtjeva za izdavanje radne dozvole za
stranca obavijestio Zavod za zapošljavanje Crne Gore da će
otpustiti zaposlene, u skladu sa Zakonom o radu;
• šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za izdavanje radne
dozvole za stranca otpustio zaposlene na neodređeno vrijeme;
28
• odbio da zaposli nezaposleno lice, sa evidencije nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje koje je ispunjavalo uslove za rad;
• u poslednje tri godine, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje
radne dozvole bio kažnjen za prekršaj po ovom Zakonu;
• iskazao negativne rezultate poslovanja u protekloj godini
ili je isplaćivao zarade zaposlenima ispod nivoa utvrđenog
kolektivnim ugovorom na nivou djelatnosti ili nije izmirivao
obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
Poslodavcu koji podnosi zahtjev za izdavanje radne dozvole za
zastupnika privrednog društva, odnosno preduzetnika, neće se
odbiti zahtjev iz prva tri navedena razloga.
Izuzetno, poslodavcu se neće odbiti zahtjev za izdavanje radne
dozvole za stranca:
• sa visokim obrazovanjem, na rukovodećim poslovima;
• člana porodice crnogorskog državljanina (supružnika i djece
do navršene 21. godine života);
• člana porodice poslodavca (supružnika i djece do navršene
21. godine života);
• u zanimanju koje nije moguće obezbijediti obrazovanjem u
Crnoj Gori.
Dozvole se izdaju na određeno vrijeme, za period od tri mjeseca
do godinu dana, sa mogućnošću produženja još dvije godine,
zavisno od vrste dozvole.
Vlada Crne Gore, na predlog ministarstva nadležnog za poslove
rada, uz prethodno pribavljena mišljenja ministarstava nadležnih za
pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje kvota i mišljenja Socijalnog
savjeta, a u skladu sa migracionom politikom i uz uvažavanje stanja
na tržištu rada, utvrđuje godišnju kvotu radnih dozvola.
Kvote se ne utvrđuju za radne dozvole koje se izdaju strancu:
• sa ličnom radnom dozvolom;
• koji se zapošljava u Crnoj Gori na osnovu međunarodnog
ugovora, na bazi reciprociteta;
29
• koji izvodi nastavu u ustanovama obrazovanja, na jeziku i pismu
pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih
zajednica;
• profesionalnom sportisti ili sportskom radniku koji na osnovu
zaključenog ugovora radi u Crnoj Gori;
• članu porodice crnogorskog državljanina (supružniku i djeci
do navršene 21. godine života);
• članu porodice stranca kome je odobreno stalno nastanjenje
u Crnoj Gori (supružniku i djeci do navršene 21. godine života);
•č
lanu porodice izbjeglice (supružniku i djeci do navršene 21.
godine života);
• zastupniku privrednog društva, odnosno preduzetniku;
• upućenom strancu na dodatnom osposobljavanju i usavršavanju
u Crnoj Gori;
• u pućenom strancu (rukovodiocu, specijalisti, odnosno
menadžeru);
• pružaocu ugovorne usluge.
Prioriteti kod izdavanja novih radnih dozvola imaju stranci:
lanovi porodice stranca sa dozvolom boravka u Crnoj Gori
•č
(supružnici i djeca do navršene 21. godine života;
• stranci sa stručnim obrazovanjem u oblasti deficitarnih zanimanja;
• radni migranti.
Odredbe navedenog Zakona koje se odnose na rad stranaca ne
primjenjuju se na strance:
• koji su članovi diplomatskog, odnosno konzularnog predstavništva
na teritoriji Crne Gore;
• koji na osnovu međunarodnog prava imaju imunitet;
oji u Crnoj Gori obavljaju poslove na osnovu međunarodnih
•k
ugovora koje Crna Gora zaključi sa drugom državom,
međunarodnom organizacijom ili Evropskom unijom o stručnotehničkoj pomoći ili na osnovu potvrđenih međunarodnih
ugovora;
30
• izbjeglice koje ispunjavaju jedan od sljedećih uslova: borave
najmanje tri godine u Crnoj Gori, su u braku sa crnogorskim
državljaninom, imaju jedno dijete koje ima crnogorsko
državljanstvo;
• osnivači, prokuristi, članovi organa upravljanja i rukovođenja i
revizori privrednog društva, koji u tom društvu obavljaju poslove,
ako obavljanje tih poslova nema karakter radnog odnosa;
• akademsko osoblje koje je pozvano kao profesor ili predavač
i naučni radnik koje učestvuje u nekom naučno-istraživačkom
projektu od značaja za Crnu Goru;
• članovi međunarodnih misija koji obavljaju posao istraživanja
u Crnoj Gori, koji je odobrila Vlada Crne Gore;
• dopisnici akreditovani u Crnoj Gori ili izvještači stranih medija;
• umjetnici i tehničko osoblje za operu, balet, pozorište, koncerte,
likovne i druge kulturne manifestacije, ako u Crnoj Gori ne
borave duže od 30 dana, odnosno tri mjeseca godišnje sa
prekidima;
• k oji u Crnu Goru dolaze radi učestvovanja na sportskim
takmičenjima;
• koji obavljaju poslove koji se odnose na isporuku, montažu ili
servis mašina ili opreme, ako njihov rad ne traje duže od 30
dana neprekidno, odnosno ukupno tri mjeseca godišnje sa
prekidima;
• koji učestvuju na sajamskim ili izložbenim manifestacijama na
kojima izlaže njihov poslodavac;
• koji učestvuju na organizovanim stručnim skupovima i seminarima;
• poslovni posjetioci;
• u čenici ili studenti, koji u Crnoj Gori obavljaju praksu na
osnovu međunarodnog ugovora o razmjeni učenika, odnosno
studenata;
• koji su članovi posade brodova, posade letjelica ili zaposleni
u privrednim društvima drumskog i željezničkog saobraćaja,
sa sjedištem registrovanim u inostranstvu;
31
• vjerski službenici dok obavljaju vjersku službu;
• koji djeluju u okviru registrovanih humanitarnih organizacija;
• zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima, ako u Crnoj Gori
ne borave duže od tri mjeseca neprekidno;
• civilni i vojni službenici vlada drugih država, koji u Crnu Goru
dolaze na osnovu ugovora o saradnji sa Vladom Crne Gore.
Kada su u pitanju stranci koji predstavljaju akademsko osoblje
koje je pozvano kao profesor ili predavač i naučni radnik koje
učestvuje u nekom naučno-istraživačkom projektu od značaja
za Crnu Goru, Zakon o zapošljavanju i radu stranaca se ne
primjenjuje u skladu sa clanom 4 stav 1, tačka 6 istog.
Linkovi i kontakt
Ministarstvo rada i socijalnog staranja
www.minradiss.gov.me
Sektor za rad
Anka Stojković 020 482 474
[email protected]
Sektor za tržište rada i zapošljavanje
Vladimir Radovanić 020 482 464
[email protected]
Sekretar Ministarstva
Nikola Dedeić 020 482 443
[email protected]
Zavod za zapošljavanje
www.zzzcg.org
Biro rada Podgorica
020 406 800
32
VI SOCIJALNO OSIGURANJE
Penzijsko i zdravstveno osiguranje stranaca u Crnoj Gori
1. Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju
U cilju zaštite svojih građana u inostranstvu Crna Gora je zaključila
sa drugim državama niz međunarodnih ugovora o socijalnom
osiguranju. Bilateralnim međunarodnim ugovorima, na bazi
reciprociteta, obezbjeđuju se prava iz socijalnog osiguranja
državljana zemalja ugovornica po osnovu rada i boravka u jednoj
od zemalja ugovornica.
Odredbe bilateralnih ugovora obuhvataju prava iz zdravstvenog
osiguranja, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, prava za slučaj
nezaposlenosti, prava na dječiji dodatak i administrativno pravnu
pomoć. Ugovore o socijalnom osiguranju „prate“ administrativni
sporazumi za njihovo sprovođenje, dopunski sporazumi kojima se
bliže reguliše postupak za ostvarivanje pojedinih prava i dvojezični
obrasci kao tehničko sredstvo sprovođenja međunarodnih ugovora
i obezbjeđenje njihove efikasne primjene.
Odlukom Skupštine Republike Crne Gore od 3. juna 2006. godine,
o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore („Sl.list RCG”, br.
36/06) odlučeno je da će Republika Crna Gora primjenjivati i preuzeti
međunarodne ugovore i sporazume koje je zaključila i kojima je
pristupila državna zajednica Srbija i Crna Gora, a koji se odnose
na Crnu Goru i koji su u saglasnosti sa njenim pravnim poretkom.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kao nadležni organ za
zaključivanje bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju,
koordinira sistem socijalnog osiguranja sa 25 država, od čega su
veći dio članice Evropske unije. U cijlu što potpunije zaštite domaćih
i stranih državljana u oblasti socijalnog osiguranja, uključujući i
sticanje i ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
obezbijeđena je primjena ranije potpisanih sporazuma o socijalnom
osiguranju, kao i potpisivanje novih, koje je Crna Gora zaključila
kao samostalna država. Svi sporazumi o socijalnom osiguranju koje
je Crna Gora zaključila kao samostalna država usklađeni su sa
33
Evropskom legislativom kako bi se nacinalno zakonodavstvo iz ove
oblasti harmonizovalo sa pravnim sistemom EU, a u cilju ispunjenja
preuzetih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U
prilogu je naveden popis država sa kojima Crna Gora primjenjuje
ugovore o socijalnom osiguranju.
Za područje koordinacije sistema socijalnog osiguranja odnosno
sprovođenja ugovora nadležne institucije su Fond penzijskog i
invalidskog osiguranja (za oblast penzijskog i invalidskog osiguranja),
Fond za zdravstveno osiguranje (za oblast zdravstvenog osiguranja
i zdravstvene zaštite) i Zavod za zapošljavanje Crne Gore (za
oblast nezaposlenosti). Navedene institucije nesmetano vrše
isplate socijalnih naknada, u skladu sa Zakonom i međunarodnim
bilateralnim sporazumima o socijalnom osiguranju preko
korespodentskih banaka.
2. Podnošenje zahtjeva za utvrđivanje inostranog staža
Osiguranici koji imaju navršen staž osiguranja u inostranstvu, prilikom
podnošenja zahtjeva za penziju Fondu penzijskog i invalidskog
osiguranja odnosno Službi za inostrano osiguranje, dužni su da
navedu u kom periodu i u kojoj državi su ostvarili taj staž. Zahtjev se
može predati lično ili putem pošte. Za sve države izuzev Republike
Srbije i Bosne i Hercegovine, zahtjev se podnosi Fondu penzijskog
i invalidskog osiguranja, Centralnoj službi – Odjeljenju za inostrano
osiguranje. Osiguranici koji imaju navršen staž osiguranja u Bosni i
Hercegovini i Republici Srbiji zahtjev podnose Područnom odjeljenju
Fonda PIO, prema mjestu prebivanja. Potrebno je istaći, da se
zahtjev za potvrdu staža ne smatra istovremeno i zahtjevom za
priznavanje prava na penziju. S obzirom da je Crna Gora zaključila
međunarodne bilateralne sporazume sa svim državama Bivše SFRJ
izuzev Slovenije, u skladu sa sporazumom, potvrdu staža osiguranja
izdaje svaka država posebno, srazmjerno stažu ostvarenom na
njenoj teritoriji, na dvojezičnim obrascima.
Da bi se primijenio bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju
potrebno je da osiguranik ima najmanje 12 mjeseci staža osiguranja
na teritoriji Crne Gore, a ukoliko je staž osiguranja kraći od 12 mjeseci
onda ide na teret druge države ugovornice u kojoj je ostvaren
pretežan staž osiguranja.
34
Period osiguranja stečen prema pravnim propisima strana
ugovornica se, ako je to potrebno, sabira za sticanje prava na
davanje u naturi i novčano davanje i za određivanje trajanja tog
davanja, pod uslovom da se periodi ne poklapaju.
Informacije vezane za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja, mogu se dobiti na sajtu Fonda penzijskog i invalidskog
osiguranja, www.fondpio.me , i preko telefona +382 (0)20 403-882,
radnim danom od 8 do 16 sati.
3. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju su uređena prava iz
obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja na osnovu tekućeg
finansiranja, i to:
1. za slučaj starosti pravo na starosnu penziju;
2. za slučaj invalidnosti pravo na invalidsku penziju;
3. za slučaj smrti:
• pravo na porodičnu penziju;
• pravo na naknadu pogrebnih troškova;
4. za slučaj tjelesnog oštećenja prouzrokovanog povredom na
radu ili profesionalnom bolešću pravo na novčanu naknadu
za tjelesno oštećenje.
Ova prava ostvaruju pod istim uslovima sve tri kategorije osiguranika
(osiguranici zaposleni, osiguranici samostalnih djelatnosti i osiguranici
poljoprivrednici).
a. Starosna penzija
Pravo na starosnu penziju prema Zakonu o penzijskom i invalidskom
osiguranju stiče osiguranik kad navrši 65 (muškarac), odnosno
60 (žena) godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža,
odnosno kad navrši 40 (muškarac), odnosno 35 (žena) godina staža
osiguranja i najmanje 55 godina života. Međutim, navedeni uslovi
za sticanje prava na starosnu penziju u potpunosti će se primjenjivati
tek od 1. januara 2013. godine, do kada je predviđeno postepeno
podizanje postojeće starosne granice kao i skraćivanje potrebnog
35
penzijskog staža u pogledu uslova za sticanje prava na starosnu
penziju. Počev od 1. januara 2004. godine, svake kalendarske
godine, ranije propisana starosna granica za sticanje prava na
starosnu penziju (60 godina za muškarca, odnosno 55 godina za
ženu) podiže se za po šest mjeseci, dok se potreban penzijski staž
skraćuje za šest mjeseci.
Takođe je predviđeno postepeno podizanje starosne granice kao
uslova za sticanje prava na starosnu penziju po osnovu navršetka
staža osiguranja od 40 godina za muškarca, odnosno 35 godina
za ženu sa 50 godina života na 55 godina života svake kalendarske
godine, za po šet mjeseci, što se završava 2013. godine.
b. Invalidska penzija
U smislu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju invalidnost
postoji kad kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju,
koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom,
nastane potpuni gubitak radne sposobnosti. Invalidnost postoji i
kad kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje
se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom,
nastane djelimični gubitak radne sposobnosti od 75%.
Navedenom zakonskom odredbom je utvrđena definicija invalidnosti
na osnovu koje se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja i ona se cijeni u odnosu na bilo koji posao koji osiguranik
može obavljati.
Zakonom je propisano da invalidnost može nastati zbog povrede
na radu, profesionalne bolesti, povrede van rada ili bolesti. Da bi
se neko lice smatralo invalidom rada, neophodno je da je kod
njega, na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja organa vještačenja
utvrđena invalidnost. Ocjenu invalidnosti vrše invalidske komisije.
Po osnovu invalidnosti osiguranici mogu se ostvariti sljedeća prava
iz penzijskog i invalidskog osiguranja:
-
pravo na punu invalidsku penziju,
-
pravo na djelimičnu invalidsku penziju.
36
Pravo na punu invalidsku penziju
Pravo na invalidsku penziju ima osiguranik kod koga nastane potpuni
gubitak radne sposobnosti (puna invalidska penzija) i to ako je
invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom
bolešću bez obzira na dužinu penzijskog staža. Ukoliko je invalidnost
prouzrokovana povredom van rada ili bolešću pod uslovom da ima
penzijski staž kojim pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka. Radni vijek
je broj punih godina u periodu od dana kad je osiguranik navršio
20 godina života, odnosno 23 godine života, ako je redovnim školovanjem stekao višu stručnu spremu, odnosno 26 godina života, ako
je redovnim školovanjem stekao visoku stručnu spremu, do dana
nastanka invalidnosti.
Invalidska penzija u slučaju invalidnosti koja je prouzrokovana
povredom na radu ili profesionalnom bolešću određuje se u
visini starosne penzije koja bi osiguraniku pripadala za 40 godina
penzijskog staža.
Pored potpunog gubitka radne sposobnosti ustanovljen je i institut
djelimičnog gubitka radne sposbnosti od 75% i po tom osnovu
pravo na djelimičnu invalidsku penziju. Djelimična invalidska penzija
u slučaju invalidnosti određuje se zavisno od uzroka nastanka
invalidnosti, u visini od 75% pune invalidske penzije.
U cilju zaštite mlađih osiguranika kod kojih je invalidnost nastupila
do navršene 30 godine života predviđeni su povoljniji uslovi za
ostvarivanje prava na invalidsku penziju.
c. Pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje
Tjelesno oštećenje postoji kad kod osiguranika nastane gubitak,
bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinih organa ili
djelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i iziskuje
veće napore u ostvarivanju životnih potreba, bez obzira na to da li
prouzrokuje ili ne prouzrokuje invalidnost. Tjelesno oštećenje može
da postoji uporedo sa postojanjem invalidnosti prouzrokovane
istom bolešću ili povredom. Kod osiguranika kod koga postoji
tjelesno oštećenje može da bude očuvana u potpunosti radna
sposobnost, ali kako je kod njega došlo do narušavanja fizičkog
integriteta, odnosno određenih fizičkih nedostataka, to ga dovodi
u teži položaj kod aktivnosti vezanih za njegov rad. Međutim,
37
moguće je da ta povreda ili bolest nijesu dovele do invalidnosti,
ali su prouzrokovale tjelesno oštećenje. U tom slučaju ostvaruje se
pravo na novčanu naknadu po osnovu tog tjelesnog oštećenja
kao samostalno i nezavisno pravo od rizika invalidnosti i prava po
tom osnovu.
Prema tome, pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje je
posebno pravo u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja, koje
se ostvaruje nezavisno od drugih prava iz ovog osiguranja.
Pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje mogu ostvariti
samo osiguranici kod kojih postoji tjelesno oštećenje od najmanje
50% i čiji je uzrok nastanka povreda na radu ili profesionalna bolest.
Visina novčane naknade za tjelesno oštećenje određuje se od
osnova koji čini 90% prosječne mjesečne zarade za decembar 2003.
godine, umanjene za plaćene poreze i doprinose, u odgovarajućem
procentu zavisno od stepena tjelesnog oštećenja. Osnov od koga
se određuje novčana naknada usklađuje se dva puta godišnje na
način kako se vrši usklađivanje penzija.
d. Porodična penzija
Pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti članovi porodice:
mrlog osiguranika koji je navršio najmanje pet godina staža
1) u
osiguranja ili najmanje deset godina penzijskog staža ili ispunio
uslove za starosnu ili invalidsku penziju;
2) umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.
Ako je smrt osiguranika, nastala kao posledica povrede na radu
ili profesionalne bolesti, članovi njegove porodice stiču pravo
na porodičnu penziju, bez obzira na dužinu penzijskog staža
osiguranika, odnosno tog lica. Članovima porodice koji mogu ostvariti pravo na porodičnu
penziju su:
1) bračni drug;
2) d
jeca (rođena u braku ili van braka ili usvojena i pastorčad
koje je osiguranik, odnosno korisnik prava izdržavao).
Pravo na porodičnu penziju može ostvariti i razvedeni bračni drug,
38
pod propisanim uslovima ako mu je pravnosnažnom presudom
dosuđeno pravo na izdržavanje.
Udovica, odnosno udovac stiču pravo na porodičnu penziju, ako su:
• do smrti bračnog druga navršili, 50 godina života;
• do smrti bračnog druga ili u roku od jedne godine od dana
smrti bračnog druga postali potpuno nesposobni za rad;
• poslije smrti bračnog druga ostalo jedno dijete ili više djece
koja imaju pravo na porodičnu penziju po tom bračnom drugu,
a udovica, odnodno udovac obavljaju roditeljsku dužnost
prema toj djeci.
Udovac, odnosno udovica kod koje, u toku trajanja prava po tom
osnovu, nastupi potpuna nesposobnost za rad, zadržava pravo na
porodičnu penziju dok postoji ta nesposobnost.
Da bi ostvarila pravo na porodičnu penziju poslije smrti osiguranika,
odnosno korisnika prava, udovica mora ispunjavati jedan od alternativno navedenih posebnih uslova.
Zakonom je propisan i prelazni period kojim je predviđeno da se
starosna granica za sticanje prava na porodičnu penziju za udovicu postepeno podiže sa 45 na 50 godina života, u periodu od 10
godina (od 2004. do 2012. godine) i to svake kalendarske godine
za po šest mjeseci.
Dijete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada do
navršenih 15 godina života.
Poslije navršenih 15 godina života dijete stiče pravo na porodičnu
penziju i ona mu pripada do završetka školovanja, ali najkasnije
do navršenih:
1) 20 godina života, ako pohađa srednju školu;
2) 23 godine života, ako pohađa višu školu;
3) 26 godina života, ako pohađa fakultet.
Dijete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada dok traje
nesposobnost za samostalan život i rad, nastala do uzrasta do koga
se djeci obezbjeđuje pravo na porodičnu penziju.
39
4. Doprinosi za socijalno osiguranje
Strani državljani i lica bez državljanstva koja su zaposlena na teritoriji
Crne Gore, su obveznici plaćanja doprinosa za obavezno socijalno
osiguranje, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,
odnosno ako nijesu osigurani po propisima druge države.
Stope doprinosa za obavezno socijalno osiguranje su:
a. stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 20,5%
od čega na teret poslodavca 5,5% i na teret osiguranika 15%;
b. stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje iznosi 12,3% od
čega na teret poslodavca 3,8% i na teret osiguranika 8,5%;
c. stopa doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti iznosi 1% od
čega na teret poslodavca 0,5% i na teret osiguranika 0,5%;
Linkovi i kontakt
Ministarstvo rada i socijalnog staranja
www.minradiss.gov.me
Sektor za socijalno staranje i dječju zaštitu
Remzija Ademović 020 482 447
[email protected]
Sektor za penzijsko i invalidsko osiguranje
Jovo Pajović 020 482 454
[email protected]
Sekretar Ministarstva
Nikola Dedeić 020 482 443
[email protected]
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja
www.fondpio.me
Pomoćnik direktora za sprovođenje PIO
Milanka Mrdak 020 403 805
40
VII ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
­­­­­­­­­
Zdravstveno osiguranje stranaca regulisano je Zakonom o
zdravstvenom osiguranju16 („Sl. list RCG”, br. 39/2004 od 9.6.2004.)
i Zakonom o zdravstvenoj zastiti17 („Sl. list RCG”, br. 39/04 od
09.04.2004, 14/10 od 17.03.2010).
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja su:
1) pravo na zdravstvenu zaštitu;
2) pravo na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti
za rad;
3) pravo na naknadu putnih troškova u vezi korišćenja zdravstvene
zaštite.
Međunarodno osiguranje
Međunarodnim sporazumima18 se uređuje zdravstvena zaštita,
penzisko invalidsko osiguranje i prava iz socijalne i dječije zaštite.
Jedna od osnovnih pravila međunarodnih sporazuma u oblasti
zdravstvene zaštite su:
• da se zdravstvena zaštita stranim državljanima pruža na isti
način i pod istim uslovima kao domaćim osiguranicima;
• da uslovi za sticanje prava, sadržina i obim prava (hitna
zdravstvena zaštita, neophodna zdravstvena zaštita, puni obim
zdravstvene zaštite), trajanje prava i krug članova porodice
koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, se određuju prema
pravnim propisima države čiji je osiguranik;
• da se način pružanja zdravstvene zaštite ostvaruje u skladu sa
propisima države gdje se zdravstvena zaštita pruža;
• da se stranim državljanima od strane nadležnih institucija mora
16 http://www.mzdravlja.gov.me/biblioteka/zakoni?pagerIndex=1
17 http://www.mzdravlja.gov.me/biblioteka/zakoni?pagerIndex=1
18 Lista potpisanih međunarodnih sporazuma se može naći na zvaničnom web
site-u Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, i to na adresi http://www.mip.gov.
me/index.php/Bilateralni-ugovori/
41
pružiti sva potrebna administrativna pomoć u ostvarivanju prava
na zdravstvenu zaštitu.
Obzirom na način kako je međunarodnim sporazumima regulisana
zdravstvena zaštita, strane države se mogu svrstati u tri grupe, i to:
a. Prva grupa
Republika Srbija, Bosna i Hercegovina, Republika Makedonija, Republika Hrvatska, Republika Austrija, Savezna Republika Njemačka,
Kraljevina Belgija, Kraljevina Holandija, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Italija, Republika Rumunija, Češka Republika,
Republika Mađarska i Republika Francuska za penzionere kao i
francuske osiguranike koji su naši državljani na privremenom radu
u Francuskoj.
Zdravstvena zaštita sa ovim zemljama je regulisana po principu
osiguranja, što podrazumijeva da svaka država snosi troškove
zdravstvene zaštite za svoje osiguranike, s tim što strani osiguranici
koji koriste zdravstvenu zaštitu na osnovu sporazuma ne plaćaju
neposredno naknadu za pružene zdravstvene usluge, već se
troškovi zdrastvene zaštite obračunavaju i nadoknađuju između
nadležnih nosilaca osiguranja dvije države.
Ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu
Da bi ostvarili pravo na zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori osiguranici
navedenih država moraju od svojih nadležnih nosilaca zdravstvenog
osiguranja da dobiju dvojezičnu potvrdu o pravu na korišćenje
zdravstvene zaštite za vrijeme privremenog boravka u Crnoj Gori.
Osigurano lice je dužno da se po dolasku u Crnu Goru, sa navedenom
potvrdom, obrati nadležnoj organizacionoj jedinici Fonda za
zdravstveno osiguranje, u mjestu boravka.
Organizaciona jedinica našeg Fonda, na osnovu potvrde o pravu
na zdravstvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka u Crnoj Gori,
izdaje drugu potvrdu (tkz bolesnički list) sa kojom strani osiguranici
neposredno ostvaruju zdravstvenu zaštitu u javnim zdravstvenim
ustanovama Crne Gore.
Ukoliko strani osiguranik ne posjeduje navedenu potvrdu, javne
zdravstvene ustanove su dužne da preko nadležne organizacione
42
jedinice Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, zatraže od
inostranog fonda zdravstvenog osiguranja, naknadno izdavanje i
slanje dvojezične potvrde.
Ukoliko organizaciona jedinica Fonda ili pak osiguranik ne pribavi
dvojezičnu potvrdu do završetka liječenja, javna zdravstvena
ustanova će naplatiti troškove liječenja osiguraniku, po cjenovniku
koji važi za naše osiguranike i izdati mu račun.
Za vrijeme privremenog boravka osiguranici ovih država imaju
pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu.
Za vrijeme trajnog boravka osiguranici ovih država imaju pravo na
zdravstvenu zaštitu kao i naši osiguranici.
Davanje veće vrijednosti
U slučaju potrebe pružanja zdravstvene zaštite veće vrijednosti
osiguranicima ovih država, koji privremeno borave u Crnoj Gori,
javne zdravstvene ustanove su dužne da preko organizacione
jedinice Fonda, zatraže saglasnost od nadležnih nosilaca osiguranja,
osim u bezuslovno hitnim slučajevima.
Međutim, i kada su zdravstvene ustanove pružile zdravstvenu zaštitu
veće vrijednosti u bezuslovno hitnom slučaju, dužne su da informišu
organizacionu jedinicu Fonda, koja će potom tražiti naknadnu
saglasnost od nadležnog nosioca osiguranja u inostranstvu.
Davanjima veće vrijednosti smatraju se ortopedska pomagala,
očna pomagala, slušna pomagala, stomatološka pomagala i ostala
pomagala, rehabilitacije, pomoćna sredstva i druge zdravstvene
usluge veće vrijednosti (sa većinom država veća vrijednost se
smatra vrijednost koja prelazi 150,00 eura).
Način naplate zdravstvenih usluga
Troškove zdravstvenih usluga za osiguranike država sa kojima je u
primjeni sporazum o socijalnom osiguranju zaključen na principu
osiguranja, javnim zdravstvenim ustanovama plaća Fond za
zdravstveno osiguranje Crne Gore.
Nakon toga, Fond vrši naknadu ovih troškova od inostranih nadležnih
nosilaca zdravstvenog osiguranja, i to:
43
u stvarnim iznosima:
- z a sve kategorije osiguranika: Srbije, Makedonije, Češke,
Mađarske, Luksemburga i Italije bilo da privremeno borave
u našoj zemlji i koriste zdravstvenu zaštitu na osnovu potvrde
ili pak trajno borave i koriste zdravstvenu zaštitu na osnovu
zdravstvene knjižice,
- za osiguranike: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Njemačke,
Belgije, Holandije, Rumunije i Francuske koji privremeno borave
i koriste zdravstvenu zaštitu na osnovu potvrde.
paušalno:
- za osiguranike: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Njemačke,
Belgije, Holandije i Francuske koji stalno borave i koriste
zdravstvenu zaštitu na osnovu zdravstvenih knjižica.
b. Druga grupa
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Republika
Bugarska, Republika Slovačka, Republika Poljska
Zdravstvena zaštita sa ovim zemljama je regulisana po principu
reciprociteta, što znači da strani osiguranici koji koriste zdravstvenu
zaštitu na osnovu sporazuma, ne plaćaju naknadu za pružene
zdravstvene usluge, već troškovi zdravstvene zaštite padaju na
teret one zemlje koja pruža zdravstvene usluge.
Ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu
Da bi državljani navedenih država ostvarili pravo na zdravstvenu
zaštitu, potrebno je da posjeduju urednu putnu ispravu i zdravstvenu
karticu ili neki drugi dokaz da su osigurani u svojoj državi.
Isti su dužni da se sa navedenim ispravama, obrate organizacionoj
jedinici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, u mjestu gdje
treba da im se pruži zdravstvena zaštita, koja će im izdati potvrdu
na osnovu koje će neposredno koristiti zdravstvenu zaštitu u javnim
zdravstvenim ustanovama.
44
c. Treća grupa
Švajcarska Konfederacija, Kraljevina Švedska, Kraljevina Danska
i Kraljevina Norveška
Zdravstvena zaštita sa ovim državama je regulisana po principu
refundacije.
Osiguranici ovih zemalja imaju pravo na zdravstvenu zaštitu na isti
način i pod istim uslovima kao i naši osiguranici, s tim što neposredno
plaćaju troškove za korišćenje zdravstvenih usluga.
Zdravstvene ustanove su dužne da im izdaju račune, na osnovu
kojih u svojoj zemlji ostvaruju pravo na refundaciju po nacionalnim
propisima.
Takođe je važno napomenuti, da pod istim uslovima i na isti način,
osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, imaju
pravo na zdravstvenu zaštitu, tokom boravka u svim predhodno
navedenim državama.
Kada su u pitanju lica koja dolaze iz država sa kojima Crna
Gora, nema zaključene sporazume o socijalnom osiguranju,
javne zdravstvene ustanove vrše neposrednu naplatu pruženih
zdravstvenih usluga po važećem cjenovniku.
Linkovi i kontakt
Fond za zdravstveno osiguranje
www.fzocg.me
Pomoćnik direktora za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja
Anđelka Babić 020 404 104
[email protected]
Odjeljenje za obavezno zdravstveno osiguranje
Vukosava Pejović 020 404 126
[email protected]
Odjeljenje za međunarodno zdravstveno osiguranje
Cvetko Radičković 020 404 109
[email protected]
Odjeljenje za dobrovoljno zdravstveno osiguranje
Aleksandar Jovićević 020 404 126
[email protected]
45
VIII POREZI I CARINA
Poreska uprava je organ državne uprave u čijoj nadležnosti su
poslovi utvrđivanja naplate, kontrole poreza te izvršavanje zakona
i drugih propisa.Ona je jedna od uprava Ministarstva finansija.
1. Poreski sistem
Poreski sistem Crne Gore je kompaktibilan sa poreskim sistemima
razvijenih evropskih zemalja, direktivama Evropske unije, zemljama
u tranziciji posebno susjednih zemalja kako u pogledu vrste poreza
tako i u pogledu postupka utvrđivanja mjera naplate i postupka
ispekcijske kontrole.
Poreski sistem je zasnovam na direktnim i indirektnim porezima.
Pod direktnim porezima se obično posmatraju oni porezi koje
poreski obaveznici sami plaćaju to su porez na imovinu i porez na
dohodak fizičkih lica. Pod indirektnim se smatraju oni porezi koje
neki posrednik obračunava i naplaćuje to su PDV, akcize i carine.
Svako ko ostvaruje prihod u Crnoj Gori dužan je da plaća porez .
Crnogorski poreski sistem ima sledeće poreske zakone :
- porez na dohodak fizičkih lica
- porez na nepokretnost
- porez na dobit
- PDV
- akcize
- porez na promet upotrebljavanih motornih vozila
- porez na igre na sreću
Organi lokalne samouprave odlučuju koja je visina poreza i to
poreza na potrošnju i prirez poreza na dohodak fizičkih lica, koji
nije isti u svim opštinama.
Poreski obaveznik poreza na lična primanja je rezidentno odnosno
nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak. Kada dva ili više
46
fizičkih lica zajednički ostvaruju dohodak, poreski obveznik je svako
od tih lica, srazmjerno udjelu u dohotku koji je ostvarilo.
Rezident u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje:
• na teritoriji Crne Gore ima prebivalište ili centar poslovnih i
životnih interesa;
• boravi na teritoriji Crne Gore više od 185 dana u poreskoj godini.
Rezident Crne Gore je i fizičko lice koje je upućeno izvan Crne
Gore radi obavljanja posla za fizičko ili pravno lice rezidenta Crne
Gore ili za međunarodnu organizaciju.
Predmet oporezivanja
Predmet oporezivanja rezidenta je dohodak koji rezident ostvari u
Crnoj Gori i izvan Crne Gore.
Predmet oporezivanja nerezidenta je dohodak koji nerezident ostvari
po osnovu aktivnosti obavljenih preko stalnog mjesta poslovanja
u Crnoj Gori. Stalnim mjestom poslovanja smatra se mjesto preko
kojeg nerezident obavlja svoje aktivnosti u Crnoj Gori, u cjelini
ili djelimično, sam ili preko ovlašćenog predstavnika. Predmet
oporezivanja nerezidenta koji nema stalno mjesto poslovanja u
Crnoj Gori je i dohodak koji ostvari po osnovu autorskih naknada,
kamata i naknada po osnovu zakupnine nepokretnosti koje se
nalaze u Crnoj Gori.
Poreska osnovica
Osnovicu poreza na dohodak rezidenta prestavlja oporezivi
dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu,
umanjen za iznos prenesenog gubitka. Poreski period za koji se
obračunava porez na dohodak je kalendarska godina, osim u
slučaju prestanka ili otpočinjanja djelatnosti u toku godine.
Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja oporezivi
dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu.
Ličnim primanjima smatra se prihod koji poreski obaveznik ostvari
od zaposlenja.
47
- Dohodak od poslodavca je bruto zarada, stopa poreza je
proporcionalna obračunavaju se doprinosi iz i na lična primanja
(iz- iz dohotka zaposlenih; na- teret poslodavca).
- Dohodak od samozapošljavanja je samostalna djelatnost koja
se oporezuje po proporcionalnoj stopi i obračunavaju doprinosi.
- D ohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se po
proporcionalnoj stopi i podnosi se godišnja prijava GPFL.
- Kapital se oporezuje po proporcionalnoj stopi 9% (dividenda
i kamata).
- Obaveznici PIO i ZO su: lica zaposlena kod poslodavca, lica
koja obavljaju privremene i povremene poslove, strani državljani
koji su na teritoriji Crne Gore zaposleni kod stranih pravnih i
fizičkih lica, koji su zaposleni kod međunarodnih organizacija
i ustanova kao i strani državljani koji su na teritoriji Crne Gore
zaposleni kod domaćih pravnih odnosno fizičkih lica.
Osnovica za obračunavanje PIO i ZO čini zarada u skladu sa
zakonom odnosnom kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
Sva prava i obaveze koje ima rezidentno ima i nerezidentno fizičko
lice.
Osnovica za oporezivanje je bruto zarada i od toga zavisi kolika su
primanja a ne od broja članova porodice i da li je koji od supružnika
izdržavano lice.
Prirez poreza na dohodak fizičkih lica za Podgoricu i Cetinje je 15%,
Nikšić 13 %.
2. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja ima veću važnost u odnosu
na odredbe ovog zakona. Kod obračuna poreza po odbitku na
prihode koji se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu, isplatilac
prihoda primenjuje odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status rezidenta
države sa kojom se Crna Gora zaključila ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja. Status rezidenta države sa kojom je
zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nerezident
48
dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom ili drugim dokumentom
ovjeren od nadležnog organa druge države čiji je rezident.
Lista sklopljenih ugovora sa drugim državama o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja se mogu naći na: http://www.mf.gov.
me/biblioteka/ugovori_o_izbjegavanju_dvostrukog_oporezivanja
3. Otvaranje bankovnog računa za strance
Nerezident može u Crnoj Gori da otvori devizni kao i tekući račun
za nerezidente. U tom slučaju račun se otvara u poslovnici banke
prema vlastitom izboru.
Nerizidentu koji želi da otvori račun u banci potrebna je važeća
identifikaciona isprava, tj. pasoš izdat od matične države koji se
prilaže na uvid. Ukoliko se otvara devizni racun, potrebno je priložiti
i instrukcije za plaćanje prema inostranstvu.
4. Uplata honorara
Ukoliko se honorar plaća na lični račun stranca (strankinje) koji on
(ona) već posjeduje u svojoj matičnoj zemlji, potrebno je da to
lice od svoje banke dostavi instrukcije za plaćanje službi za isplatu
banke u našoj zemlji.
Linkovi i kontakt
Ministarstvo finansija
www.mf.gov.me
Pomoćnik ministra za poreski i carinski sistem
Biljana Šćekić 020 245 508
[email protected]
Poreska uprava
www.poreskauprava.gov.me
Sektor za pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju
Milan Ivanović 020 448 181
[email protected]
49
PRILOZI
50
51
PRILOG 1 Evropska povelja za istraživače i Kodeks
o zapošljavanju istraživača
EVROPSKA KOMISIJA
EVROPSKA POVELJA ZA ISTRAŽIVAČE
KODEKS O ZAPOŠLJAVANJU ISTRAŽIVAČA
52
53
GENERALNI DIREKTORIJAT ZA ISTRAŽIVANJE
2005 LJUDSKI RESURSI I MOBILNOST
(MARIE CURIE AKCIJE) EUR 21620
www.europa.eu.int/eracareers/europeancharter
Preporuka Evropske Komisije
od 11. marta 2005.
koja se odnosi na
Evropsku povelju za istraživače i
Kodeks o zapošljavanju istraživača
Komisija Evropske zajednice
Uzimajući u obzir Ugovor o osnivanu Evropske zajednice, te posebno
njegov Član 165
Budući da
(1) Komisija je u januaru 200019 ocijenila neophodnim uspostavljanje
Evropskog istraživačkog prostora, kao polazište budućih
aktivnosti Zajednice u toj oblasti s ciljem konsolidacije i
strukturiranja evropske istraživačke politike.
(2) Lisabonski Evropski Savjet postavio je za cilj da Zajednica
do 2010. godine postane najkonkurentnija i najdinamičnija
ekonomija u svijetu, a zasnovana na znanju.
(3) ezano za pitanja, koja se tiču istraživačke profesije i karijere
unutar Evropskog istraživačkog prostora, Savjet je 10. novembra
2003. usvojio Rezoluciju20 kojom naročito pozdravlja namjeru
Komisije da uloži napore usmjerene na izradi Evropske povelje
za istraživače i Kodeksa o zapošljavanju istraživača.
19 COM(2000)6 konačno od 18.1.2000.
20 JO C 282, str. 1-2, of 25.11.2003. Rezolucija Savjeta od 10. novembra 2003. (2003/C
282/01 o profesiji i karijeri istraživača u kontekstu Evropskog istraživačkog prostora).
54
(4) Prepoznati potencijalni manjak istraživača21, naročito u
određenim ključnim oblastima predstavljaće, u bliskoj
budućnosti, ozbiljnu prijetnju inovativnoj snazi, kapacitetima
znanja i rastu produktivnosti Evropske unije, te bi mogao
usporiti ostvarivanje ciljeva Lisabonske strategije i Barcelonskih ciljeva. Iz toga slijedi da Evropa mora dramatično
poboljšati svoju sposobnost privlačenja istraživača i osnažiti
učestvovanje žena u istraživanju, tako da podupre stvaranje
nužnih preduslova za održivije i privlačnije karijere u sektoru
istraživanja i razvoja.22
(5) Dovoljan broj i dobra razvijenost ljudskih resursa u oblasti
istraživanja i razvoja predstavljaju kamen temeljac za daljnji
razvoj u naučnim dostignućima, tehnološkom napretku,
poboljšanju kvaliteta života, osiguranju dobrobiti stanovništva
Evropske zajednice i njene konkurentnosti.
(6)Potrebno je uvesti i implementirati nove instrumente za razvoj karijera istraživača i na taj način doprinijeti poboljšanju
mogućnosti napredovanja u karijeri za istraživače u Evropi.
(7) Poboljšane i vidljivije mogućnosti napredovanja takođe doprinose izgradnji pozitivnog stava javnosti prema istraživačkoj
profesiji, čime se veći broj mladih podstiče za opredeljenje
razvoja karijere u istraživanju.
(8) Krajnji politički cilj ove Preporuke je da doprinese uspostavljanju privlačnog, otvorenog i održivog evropskog tržišta
radne snage za istraživače, gdje će okvirni uslovi omogućiti
zapošljavanje i zadržavanje visoko kvalitetnih istraživača u
okruženjima, koje podstiču visok kvalitet rada i produktivnosti.
(9) Države članice trebaju nastojati da obezbijede istraživačima
održive sisteme za razvoj karijere na svim profesionalnim
nivoima, bez obzira na njihov ugovorni status, vid karijere ili
područja istraživanja i razvoja koje su odabrali, pri čemu se
treba obezbijediti da se prema istraživačima postupa kao
prema profesionalcima i osobama koje su sastavni dio institucije u kojoj rade.
21 COM (2003) 226 konačno i SEC(2003) 489 od 30.4.2003.
22 SEC (2005) 260.
55
(10) Iako su Države članice učinile znatne napore u prevladavanju
administrativnih i pravnih prepreka prilikom geografske i
inter-sektorske mobilnosti, mnoge od tih prepreka još uvijek
nisu otklonjene.
(11) Svi oblici mobilnosti trebaju se podsticati unutar sveobuhvatne
politike uprvaljanja ljudskim resursima u oblasti istraživanja i
razvoja na državnom, regionalnom i institucionalnom nivou.
(12) V rijednost svih oblika mobilnosti mora se u potpunosti
prepoznati u sistemima za vrednovanje i unapređivanje
karijere istraživača, te na taj način garantovati korisnost
takvog iskustva u njihovom profesionalnom razvoju.
(13) K reiranje dosljedne politike prema karijeri i mobilnosti
istraživača prema23 i iz Evropske unije treba se razmatrati u
svjetlu stanja u zemljama i regijama u razvoju, unutar i izvan
Evrope, tako da se osnaživanja istraživačkih kapaciteta u
Evropskoj uniji ne ostvaruje na štetu manje razvijenih zemalja
ili regija.
(14) Fondovi za obezbjeđenje sredstava ili poslodavci moraju u
postupku zapošljavanja istraživača preuzeti odgovornost
za osiguravanje otvorenih, transparentnih i međunarodno
uporedivih procedura selekcije i zapošljavanja.
(15) Društvo treba jasnije prepoznati odgovornost i stručnost koju
istraživači demonstriraju u izvršavanju svog posla u različitim
stadijuma svoje karijere i u svojim višestrukim ulogama kao
naučnih radnika, lidera, koordinatora projekata, rukovodioca, supervizora, mentora, savjetnika u karijeri ili naučnih
promotera.
(16) Ova Preporuka se temelji na pretpostavci da poslodavci
ili fondovi za finansiranje istraživača prvenstveno imaju
obvezu da obezbijede ispunjavanje ovih zahtjeva u skladu
sa relevantnom nacionalnom, regionalnom ili sektorskom
legislativom.
(17) Ova Preporuka pruža Državama članicama, poslodavcima,
fondovima za finansiranje istraživanja i istraživačima vrijedan
23 COM(2004)178 konačno od 16.3.2004.
56
instrument pomoću kojega mogu, na dobrovoljnoj osnovi,
preduzeti daljnje inicijative usmjerene na poboljšanje i konsolidaciju mogućnosti napredovanja istraživača u Europskoj
uniji i uspostavljanje otvorenog tržišta rada za istraživače.
(18) Opšta načela i zahtjevi dati u ovoj Preporuci plod su javnog
procesa konsultacija u kojima su aktivno učestvovali članovi
evropske Upravljačke grupe o ljudskim resursima i mobilnosti,
Ovime preporučuje:
1. Da Države članice nastoje preduzeti potrebne korake kako bi
osigurale da poslodavci i fondovi za finansiranje istraživanja
uspostave i održavaju povoljno istraživačko okruženje i radnu
kulturu, u kojoj se posebno cijene istraživači , kao pojedinci ili
kao grupe, podstiču i podupiru, te dobijaju potrebnu materijalnu
i nematerijalnu podršku, koja im omogućava da ispune svoje
ciljeve i zadatke. U tom kontekstu, naročita se važnost treba
pridavati organizaciji povoljnih uslova rada i obuke u ranoj
fazi istraživačke karijere, s obzirom da se na taj način doprinosi
budućem opredeljivanju za istraživanjem i povećanju privlačnosti
razvoja karijere u oblasti istraživanja i razvoja.
2. Da, kada je to potrebno, Države članice nastoje preduzeti
ključne korake kako bi osigurale da poslodavci i fondovi za
finansiranje istraživanja unaprijede metode zapošljavanja i
sisteme vrednovanja/ocjenjivanja napredovanja u karijeri,
kako bi kreirali transparentnije, otvorenije, ujednačenije i
međunarodno prihvaćene sisteme zapošljavanja i napredovanja,
koji predstavljaju preduslov za autentično evropsko tržište rada
za istraživače.
3. Da Države članice – u procesu kreiranja i usvajanja svojih strategija
i sistema za razvoj održivih istraživačkih karijera – uzmu u obzir i
vode se opštim načelima i zahtjevima datim u Povelji i Kodeksu,
a koji su izloženi u Aneksu ovog dokumenta.
4. Da Države članice nastoje prenijeti ta opšta načela i zahtjeve,
u nacionalne zakonodavne okvire ili sektorske i/ili institucionalne
standarde i smjernice, u skladu sa njihovim nadležnostima (povelje
57
i/ili kodeksa za istraživače). Pri tome je potrebno uzeti u obzir
veliku raznovrsnost zakona, regulativa i prakse koje, u različitim
zemljama i u različitim sektorima, određuju tok napredovanja
istraživača, organizaciju i radne uslove u oblasti istraživanja i
razvoja.
5. D
a Države članice razmotre integrisanje tih opštih načela i zahtjeva u institucionalne mehanizme osiguranja kvaliteta, tako
da ih koriste kao sredstvo za utvrđivanje kriterijuma u finansiranju
istraživanja u nacionalnim/regionalnim planovima finansiranja,
kao i njihovo uključivanje u procese revizije, praćenja i vrednovanja javnih tijela.
6. Da Države članice nastave ulagati napore u prevladavanje
pravnih i administrativnih prepreka u mobilnosti, uključujući one
koje se tiču inter-sektorske mobilnosti i mobilnosti između i unutar
različitih funkcija, uzevši u obzir proširenu Europsku uniju.
7. D a Države članice nastoje osigurati istraživačima uživanje
odgovarajućeg pokrića socijalnog osiguranja s obzirom na
njihov pravni status. U tom kontekstu, naročita se pažnja mora
pridavati prenosivosti penzionih prava, bilo zakonski obaveznih
ili dopunskih, za istraživače koji se premještaju unutar javnog ili
privatnog sektora unutar iste države, kao i za one koji prelaze
državne granice unutar Europske unije. Takvi režimi trebali bi
garantovati da, istraživači koji tokom života mijenjaju poslove
ili prekidaju karijere, ne izgube pravo na socijalno osiguranje.
8. Da Države članice uspostave potrebne strukture praćenja i
redovne revizije ove Preporuke, te da ocjenjuju u kojoj mjeri
poslodavci, fondovi za finansiranje istraživanja i istraživači primjenjuju Povelju i Kodeks.
9. Da se uspostave kriterijumi za ocjenjivanje istoga i dogovori
s Državama članicama, a unutar konteksta djelokruga rada
Upravljačke grupe o ljudskim resursima i mobilnosti.
10. Da Države članice preko svojih predstavnika u međunarodnim
organizacijama, osnovanima na međuvladinom nivou, na odgovarajući način uzmu u obzir ovu Preporuku u predlaganju
strategija i donošenju odluka, koje se odnose na aktivnosti tih
organizacija.
58
11. Ova Preporuka tiče se Država članica, ali je takođe namijenjena
kao instrument za podsticanje socijalnog dijaloga, kao i dijaloga
između istraživača, interesnih grupa i društva u cjelini.
12. Pozivaju se Države članice da Komisiju obavijeste, ukoliko je
to moguće do 15. decembra 2005., kao i jednom godišnje
nakon toga, o svim mjerama koje su preduzele u skladu sa
ovom Preporukom i da ju obavijeste o prvim rezultatima njene
primjene, te daju primjere dobre prakse.
13. Ova se Preporuka revidira periodično od strane Komisije u
kontekstu Otvorenog metoda koordinacije.
Brisel, 11. marta 2005.
Za Evropsku Komisiju
Janez Potočnik
Član Evropske Komisije
59
ANEKS
1. Dio
Evropska povelja za istraživače
Evropska povelja za istraživače je niz opštih principa i zahtjeva
kojima se definišu uloge, odgovornosti i prava istraživača kao i
njihovih poslodavaca i/ili finansijera 24. Cilj Povelje je da obezbijedi
takve odnose između istraživača i poslodavaca i fondova za
finansiranje istraživanja, koji će se povoljno odraziti na uspješno
generisanje, transfer i širenje znanja i tehnološkog razvoja, kao i na
razvoj karijere istraživača. Povelja takođe prepoznaje vrijednost svih
oblika mobilnosti kao mehanizma za unapređivanje profesionalnog
razvoja istraživača.
U tom smislu, Povelja predstavlja okvir za istraživače, poslodavce
i fondove za finansiranje, te ih poziva da djeluju odgovorno i profesionalno u vlastitom radnom okruženju i da priznaju jedni druge
kao takve.
Povelja se odnosi na sve istraživače u Evropskoj uniji u svim stadijumima razvoja karijere, i obuhvata sva područja istraživanja u
privatnom i javnom sektoru, nezavisno od prirode imenovanja ili
zaposlenja25 istraživača, pravnog statusa poslodavca ili tipa organizacije ili institucije u kojoj se vrši istraživanje. Ona uzima u obzir
višestruke uloge istraživača, koji se imenuju ne samo kako bi se
bavili istraživanjem i/ili razvojnim aktivnostima, već i za uključivanje
u poslove supervizije, mentorstva, upravljanja i rada u administraciji.
Ova Povelja se temelji na pretpostavci da poslodavci ili fondovi
za finansiranje istraživanja imaju prvenstveno obvezu da obezbijede usklađenost relevantne nacionalne ili regionalne legislative.
U slučajevima gdje istraživači uživaju status ili prava koja su, na
određeni način povoljniji od onih datih u ovoj Povelji, nije dopušteno
pozivati se na odredbe Povelje kako bi se umanjili već dobijeni
status ili prava. Istraživači, kao i poslodavci i fondovi za finansiranje
24 Vidi definiciju u Dijelu 3
25 Vidi definiciju u Dijelu 3
60
istraživanja, koji prihvate uslove iz ove Povelje, takođe se obavezuju
da će poštovati osnovna prava i principe date u Povelji Evropske
unije o osnovnim pravima26.
Opšti principi i zahtjevi primjenjivi na istraživače
Sloboda istraživanja
Istraživači trebaju usmjeriti vlastita istraživanja na dobrobit
čovječanstva i na proširenje granica naučnog saznanja, pri čemu
trebaju imati garantovanu slobodu misli i izražavanja, kao i slobodu
izbora metoda rješavanja problema, u skladu sa priznatim etičkim
principima i praksama.
Međutim, istraživači bi trebali prepoznati ograničenja te slobode,
koja mogu proisteći kao rezultat specifičnih istraživačkih okolnosti
(uključujući nadzor/vođenje/upravljanje) ili operativna ograničenja,
npr. iz budžetskih ili infrastrukturalnih razloga ili, naročito u industrijskom
sektoru, iz razloga vezanih za zaštitu intelektualne svojine. Ipak, ova
ograničenja ne smiju biti u koliziji sa prepoznatim etičkim principima
i praksama.
Etički principi
Istraživači trebaju poštovati priznate etičke prakse i fundamentalne
etičke principe u skladu sa disciplinama kojima se bave, kao i
etičke standarde definisane u različitim nacionalnim, sektorskim ili
institucionalnim Etičkim kodeksima.
Profesionalna odgovornost
Istraživači se trebaju truditi da obezbijede da je njihovo istraživanje
društveno korisno za zajednicu i da ne ponavljaju već sprovedena
istraživanja. Oni trebaju izbegavati plagijarizam bilo koje vrste i
trebaju se povinovati principima intelektuane svojine i zajedničkog
vlasništva nad podacima, u slučajevima u kojima je istraživanje
izvršeno u saradnji sa supervizorima ili drugim istraživačima.
Potreba da se validiraju nova saznanja, na način da se sprovedeni
eksperimenti ponavljaju, ne smije biti interpretirana kao plagijarizam,
uz uslov da je izvor podataka koji se provjeravaju jasno naveden.
26 Official Journal C364, 18.12.2000 p. 0001-0022.
61
Istraživači trebaju osigurati, ako se bilo koji dio njihovog posla prenosi
na drugoga, da je ta osoba kompetentna da izvrši taj posao.
Profesionalizam
Istraživači moraju biti upoznati sa strateškim ciljevima njihovog
okruženja i mehanizmima finansiranja i moraju tražiti sva potreban
relevantna odobrenja prije početka istraživanja ili korišćenja resursa.
Oni trebaju informisati poslodavca, finansijere ili supervizore u slučaju
u kojem se njihov projekat odlaže, redefiniše ili završava, ili kada se
projekat prijevremeno prekida ili suspenduje, iz bilo kog razloga.
Ugovorne i pravne obveze
Istraživači na svim nivoima trebaju biti upoznati sa nacionalnim,
sektorskim ili institucionalnim regulativama koje propisuju obrazovne
ili radne uslove. Ovo uključuje regulativu vezanu za prava nad
intelektualnom svojinom, kao i zahtjeve ili uslove bilo kojeg od
finansijera, nezavisno od uslova propisanih ugovorom o finansiranju.
Istraživači se trebaj pridržavati ove regulative, tako što će dostavljati
zatražene rezultate (npr. teze, publikacije, patente, izveštaje, nove
proizvode, itd.), predviđene uslovima ugovora ili ekvivalentnog
dokumenta.
Odgovornost
Istraživači moraju biti svjesni činjenice da imaju odgovornost prema
svojim poslodavcima, finansijerima ili drugim javnim ili privatnim
tijelima kao i, više na etičkoj osnovi, prema cjelokupnom društvu.
Posebno, istraživači čiji se rad finansira javnim sredstvima su
odgovorni za efikasno trošenje novca poreskih obveznika. Zato,
se oni trebaju pridržavati principa transparentnog i efikasnog
upravljanja finansijama i moraju sarađivati u svakoj ovlaštenoj
reviziji svojih istraživanja, bez obzira na to da li su je naručili njihovi
poslodavci/finansijeri ili etički odbori.
Metodi prikupljanja i analize podataka, kao i svi njihovi detalji moraju
biti javno dostupni za interno ili eksterno ispitivanje, kada god je to
potrebno ili kada god to zahtijeva nadležno tijelo.
Dobra praksa u istraživanjima
Istraživači se, u svakom trenutku, trebaju pridržavati prakse bezb-
62
jednog rada, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, uključujući
i preduzimanje neophodnih zdravstvenih i zaštitnih mjera, kao i
mjera vezanih za povraćaj informacija nakon situacija u kojima je
moguć njihov gubitak, uključujući backup strategije. Oni također
trebaju biti upoznati s važećim nacionalnim zakonskim obvezama
vezanim uz zaštitu podataka i zaštitu povjerljivosti podataka, te
poduzeti sve potrebne korake kako bi iste ispunili.
Objavljivanje, korištenje rezultata
Svi istraživači trebaju da obezbijede, u skladu sa uslovima njihovih
ugovora, da se rezultati njihovog istraživanja objavljuju i koriste,
npr. primjenjuju u drugim istraživačkim okruženjima ili, ukoliko je
primjenljivo, komercijalizuju. Od iskusnih istraživača se posebno
očekuje da preuzmu vođstvo u obezbjeđenju da istraživanje bude
plodonosno i da se rezultati eksploatišu komercijalno ili se stavljaju
javnosti na uvid (ili oboje), kada god se za to ukaže prilika.
Javni angažman
Istraživači trebaju da obezbijede da su njihove aktivnosti poznate
javnosti u najširem smislu i to tako da mogu biti prepoznate i od
strane ne-specijalista, i na taj način, pospiješe razumijevanje
naučnog rada unutar zajednice. Direktni angažman u javnosti će
pomoći istraživačima i da bolje razumiju njene interese, probleme
i prioritete nauke i tehnologije.
Odnos sa supervizorima
Istraživači bi u fazi obuke trebali izgraditi strukturirani i regularni
odnos sa svojim supervizorom/supervizorima i predstavnikom/
predstavnicima fakulteta ili odsjeka kako bi mogli tu vezu iskoristiti
na najbolji mogući način.
Ovo podrazumijeva vođenje evidencije o cjelokupnom napretku
u radu i rezultatima istraživanja, pribavljanje mišljenja i stavova
uz pomoć izvještaja i seminarskih radova, uvažavanje dobijenih
povratnih informacija o ostvarenim ciljevima i/ili dobijenih podataka
u istraživanju, izvršavanje zadataka unutar dogovorenih rokova, u
skladu sa odobrenim planovima.
63
Supervizorske i menadžerske obaveze
Iskusni istraživači trebaju posvetiti posebnu pažnju svojoj višestrukoj
ulozi supervizora, mentora, savetnika za karijeru, lidera, koordinatora
projekata, menadžera ili promotera nauke. Ove zadatke trebaju
izvršavati u skladu sa najvišim profesionalnim standardima. U odnosu
na njihovu ulogu mentora istraživača, iskusni istraživači moraju
izgraditi konstruktivan i pozitivan odnos sa mlađim istraživačima sa
ciljem da ostvare uslove za efikasan transfer znanja i dalji uspešan
razvoj karijera istraživača.
Kontinuirani profesionalni razvoj
Istraživači u svim stadijumima razvoja karijere trebaju kontinuirano
raditi na svom unapređenju tako što će stalno poboljšavati svoje
vještine i kompetencije. Ovo se može ostvariti na više načina,
uključujući formalnu edukaciju, ali nije ograničeno samo na nju,
prisustvo na radionicama, konferencijama i učešće u aktivnostima
učenja na daljinu.
Opšti principi i zahtjevi primenjivi na poslodavce i finansijere
Priznavanje profesije
Svi istraživači angažovani u istraživanjima trebaju se priznati kao
profesionalci i prema njima se treba ophoditi u skladu sa time.
Sa time treba početi od samog početka njihove karijere, u toku
poslijediplomske edukacije i na svim nivoima, bez obzira na
nacionalnu klasifikaciju (npr. zaposlenik, postdiplomac, doktorant,
postdoktorant, državni službenik).
Nediskriminacija
Poslodavci i/ili finansijeri ne smiju diskriminirati istraživače ni na koji
način po osnovi pola, starosti, etničkog, nacionalnog ili socijalnog
porijekla, kao ni po osnovi vjerskih uvjerenja, seksualne orijentacije,
jezika, invaliditeta, političkog opredjeljenja, društvenih ili ekonomskih
okolnosti.
64
Istraživačko okruženje
Poslodavci i/ili finansijeri trebaju da obezbijede najstimulativnije moguće istraživačko ili edukativno okruženje, koje pruža
odgovarajuću opremu, postrojenja i mogućnosti, uključujući prilike
za saradnju na daljinu kroz istraživačke mreže, te da se poštuje
nacionalna ili sektorska regulativa u oblasti zaštite zdravlja i bezbijednosti na radnom mjestu.
Finansijeri treba da obezbijede da su osigurani adekvatni resursi,
u skladu sa ugovorenim radnim programom.
Radni uslovi
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede da su radni uslovi
istraživača, uključujući i one sa invaliditetom, dovoljno fleksibilni
da omoguće uspješne performanse istraživanja, a u skladu sa
važećom nacionalnom legislativom kao i sa nacionalnim i sektorskim kolektivnim ugovorima. Oni bi morali da teže ostvarenju radnih
uslova koji omogućavaju istraživačima oba pola da kombinuju
profesionalne i porodične aktivnosti i aktivnosti razvoja karijere.27
Posebna pažnja se mora obratiti na fleksibilno radno vrijeme, parcijalno radno vrijeme i rad na daljinu, kao i na neophodne finansijske
i administrativne aranžmane kojima se uređuju ta pitanja.
Stabilnost i postojanost zaposljenja
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede da na učinak
istraživača ne utiču eventualne nestabilnosti koje proističu iz
ugovora o radu i stoga se trebaju opredijeliti, što je više moguće,
za poboljšanju stabilnosti uslova zaposljenja istraživača, te na taj
način ispuniti i poštovati principe i zahtjeve izložene u Direktivi EU-e
o radu na određeno vrijeme.28
27 Vidi SEC (2005) 260, Žene i nauka: izvrsnost i inovacije – ravnopravnost polova
u nauci.
28 Čiji je cilj da se spriječi da se zaposleni na određeno vrijeme tretiraju lošije od
zaposlenih na neodređeno na sličnoj poziciji, kako bi se spriječila zloupotreba
kontinuiranog korištenja ugovora na određeno vrijeme, kako bi se poboljšala
dostupnost edukacije za zaposlene na određeno vrijeme i kako bi se osiguralo
da su zaposleni na određeno vrijeme informisani o otvorenim radnim mjestima na
neodređeno radno vrijeme. Direktiva Savjeta Evrope 1999/70/EC koja se odnosi na
“Okvirni ugovor o radu na određeno vrijeme” sastavljena od strane ETUC, UNICE i
CEEP-a, usvojena 28. jun 1999.
65
Finansiranje i plate
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede da istraživači uživaju
poštene i privlačne uslove finansiranja i/ili ličnog dohotka, sa
obezbjeđenjem adekvatne i pravične socijalne zaštite (uključujući
naknade za bolovanje i porodiljsko odsustvo, pravo na penziju i
naknade za nezaposlene), u skladu sa postojećim nacionalnim
zakonodavstvom i nacionalnim ili sektorskim kolektivnim ugovorima.
Ovo treba da se odnosi na istraživače u svim stadijumima razvoja
karijere, uključujući mlade istraživače, u skladu sa njihovim pravnim
statusom, rezultatima rada i stepenom kvalifikacija i/ili odgovornosti.
Ravnopravnost polova29
Poslodavci i/ili finansijeri treba da imaju za cilj ostvarivanje ravnopravnosti polova na svim organizacionim nivoima, uključujući nivo
supervizije i menadžmenta. Ovo treba da se postigne na osnovu
politike zapošljavanja koja se zasniva na politici jednakih mogućnosti
u svim fazama karijere, a time i u kasnijim stadijumima karijere, pri
čemu se istom ne treba dati prednost u odnosu na kriterijum kvaliteta i kompetentnosti. Da bi se osigurala ravnopravnost polova,
komisije za izbor i evaluaciju trebaju, takođe, da imaju ravnopravno
zastupljena oba pola.
Napredovanje u karijeri
Poslodavci i/ili finansijeri treba da definišu, po mogućnosti u okviru
svoje politike upravljanja ljudskim resursima, detaljnu strategiju
napredovanja u istraživačkoj karijeri za sve stadijume karijere,
bez obzira na ugovorni status istraživača, uključujući istraživače
sa ugovorima na određeno vrijeme. Strategija treba da uključuje
i dostupnost mentora, koji pružaju podršku i vođstvo u ličnom i
profesionalnom razvoju istraživača, i na taj način ih motivišu i utiču
na smanjenje njihove zabrinutosti za profesionalnu budućnost. Svi
istraživači trebaju biti upoznati sa odredbama strategije.
Vrednovanje mobilnosti
Poslodavci i/ili finansijeri treba da prepoznaju vrijednost geografske,
intersektorske, inter i trans-disciplinarne, virtuelne 30 mobilnosti, kao
29 Vidi SEC (2005) 260, Žene i nauka: izvrsnost i inovacije – ravnopravnost polova
u nauci.
30 tj. saradnja na daljinu putem elektroničkih mreža.
66
i mobilnosti između javnog i privatnog sektora, kao važno sredstvo
za unapređenje znanja i profesionalni razvoj istraživača, u bilo
kojoj fazi razvoja njegove karijere. U skladu sa time, oni trebaju da
ugrade te mogućnosti u detaljnu strategiju napredovanja u karijeri,
te jasno prepoznaju i vrednuju svako iskustvo mobilnosti u svojem
sistemu napredovanja/ocjenjivanja karijere.
Ovo takođe zahtijeva da postoje neophodni administrativni
instrumenti, koji će omogućiti portabilnost dodijeljenih grantova
i prava proisteklih iz socijalne zaštite, u skladu sa nacionalnim
zakonodavstvom.
Pristup edukaciji i kontinuirani razvoj
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede da svi istraživači, u
bilo kojoj fazi razvoja karijere, bez obzira na ugovorne situacije,
imaju mogućnost profesionalnog razvoja odnosno unapređenja
njihove zaposlivosti kroz pristup mjerama za kontinuirani razvoj
veština i kompetencija.
Ove mjere se trebaju redovno analizirati u kontekstu dostupnosti,
efektivnosti u poboljšanju kompetencija, vještina i nivoa zaposlivosti.
Dostupnost profesionalne orijentacije
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede da svi istraživači, u
bilo kojoj fazi razvoja karijere, bez obzira na ugovorne situacije,
mogu dobiti savjet u vezi razvoja karijere, unutar organizacije u
kojoj rade ili u kontekstu njene saradnje sa drugim strukturama.
Prava na intelektualnu svojinu
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede da istraživači u svim
fazama razvoja karijere iskoriste bilo koje pogodnosti (ukoliko
one postoje) eksploatacije njihovih rezultata kroz pravnu zaštitu i,
posebno, kroz zaštitu prava intelektualne svojine.
Politika i prakse treba da definišu koja prava pripadaju istraživačima
i/ili, tamo gde je to primjenljivo, poslodavcima i ostalim stranama,
uključujući eksterne komercijalne i industrijske organizacije, kao što
je definisano ugovorima o saradnji ili drugim tipovima ugovora.
67
Ko-autorstvo
Ko-autorstvo se treba priznati na afirmativan način prilikom evaluacije zaposlenih, kao dokaz konstruktivne uloge u istraživanju. Poslodavci i/ili finansijeri treba da razviju strategije, prakse i procedure
koje definišu uslove priznavanja doprinosa istraživača, kao ko-autora
naučnih radova, patenata, itd. kao i uslove objavljivanja njihovih
rezultata nezavisno od supervizora.
Supervizija
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede da se svim istraživačima
u ranoj fazi dodijeli osoba kojoj se oni mogu obratiti u vezi izvršenja
profesionalnih obaveza i da se oni obavijeste o tome.
Ovakvi aranžmani moraju jasno utvrditi da su predloženi supervizori
dovoljno stručni da prate istraživanja, da imaju dovoljno vremena,
znanja, iskustva, stručnosti i posvećenosti, potrebnih da istraživaču
u ranoj fazi pruže odgovarajuću podršku i razviju potrebne procedure vezane za procjenu napretka, recenziju, kao i potrebne
mehanizme za davanje povratnih informacija.
Nastava
Nastava predstavlja esencijalno sredstvo za struktuiranje i širenje
znanja i zato se mora smatrati važnom opcijom unutar jedne karijere
istraživača. Međutim, nastavne odgovornosti ne smiju biti pretjerano
velike i ne smiju spriječiti istraživače, naročito u početnim fazama
njihove karijere, da rade na svom istraživanju.
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede da su nastavne
aktivnosti odgovarajuće nagrađene ali i uzete u obzir prilikom
evaluacije. Takođe, oni treba da uzmu u obzir da se vrijeme koje
stariji istraživači provode u edukaciji istraživača u ranoj fazi, računa
kao dio njihovih nastavnih obaveza. Odgovarajuća obuka vezana
za nastavne angažmane treba da se obezbijedi istraživačima kao
dio njihovog profesionalnog razvoja.
Sistemi za evaluaciju
Poslodavci i/ili finansijeri treba da utvrde i stave na raspolaganje
svim istraživačima, sisteme za evaluaciju i procjenu njihovog profesionalnog učinka i to periodično, i na transparentan način.
68
Glavnu ulogu u ovim sistemima imaju nezavisne (a u slučaju iskusnih
istraživača i - međunarodne) komisije.
Procedure evaluacije i ocjene moraju uzeti u obzir ukupnu
istraživačku kreativnost, kao i sljedeće rezultate: publikacije, patente, aktivnosti na upravljanju istraživanjem, nastavne aktivnosti,
superviziju, mentorstvo, nacionalnu i međunarodnu saradnju, administrativne aktivnosti, javne angažmane i mobilnost.
Žalbe i molbe
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede, u skladu sa nacionalnim pravilima i zakonodavstvom, odgovarajuće procedure, u
kojima centralnu ulogu igra posvećena osoba (ombudsman) u
okviru kojih se razmatraju žalbe i molbe istraživača, uključujući i one
koje podrazumijevaju konflikte između supervizora i istraživača u
ranoj fazi. Ove procedure treba da cijelom istraživačkom osoblju
omoguće povjerljivu i neformalnu asistenciju u rješavanju konflikata
vezanih za njihov posao, sporove i žalbe, sa ciljem da promovišu
pravedan i jednak tretman unutar institucije i pospješuju unapređenje
kvaliteta radnog okruženja.
Učešće u radnim tijelima institucije
Poslodavci i/ili finansijeri treba da prepoznaju kao potpuno legitiman,
štaviše, poželjan princip – učešće istraživača u informativnim, savjetodavnim i upravnim tijelima institucije u kojoj rade. Ovim principom
se štite i promovišu individualni i kolektivni interesi profesionalaca,
kao i njihova potreba da aktivno doprinose radu institucije.31
Regrutacija
Poslodavci i/ili finansijeri treba da obezbijede da su standardi regrutovanja istraživača, posebno u njihovoj ranoj fazi, jasno definisani
i da obuhvataju i istraživače povratnike.
Poslodavci i/ili finansijeri treba da prihvate principe definisane u
Kodeksu za zapošljavanje istraživača.
31 Vezano uz to, vidi Direktivu EU-a 2002/14/EC.
69
2. Dio
Kodeks o zapošljavanju istraživača
Kodeks o zapošljavanju istraživača se sastoji od niza opštih principa
i zahtjeva koje poslodavci i/ili finansijeri trebaju da ispune prilikom
imenovanja ili regrutacije istraživača. Ovi principi i zahtevi treba
da obezbijede vrijednosti kao što su transparentnost procesa regrutacije i jednakog tretmana svih kandidata, naročito u kontekstu
razvoja atraktivnog, otvorenog i održivog Evropskog tržišta rada za
istraživače, i komplementarni su onima koji su navedeni u Evropskoj
povelji za istraživače. Institucije i poslodavci koji prihvate Kodeks
će javno demonstrirati svoju obavezu da deluju na odgovoran i
valjan način i omogućiće pravedne uslove istraživačima, sa jasnom
namjerom da doprinesu razvoju Evropskog istraživačkog prostora.
Opšti principi i zahtjevi
Zapošljavanje
Poslodavci i/ili finansijeri trebaju da uspostave procedure
zapošljavanja koje su otvorene,32 efikasne, transparentne i uporedive
na međunarodnom nivou, te prilagođene radnim mjestima koja
se oglašavaju.
Konkursi moraju da sadrže detaljan opis znanja i kompetencija
koje se traže i ne smeju biti previše specijalizovani, čime mogu
odbiti potencijalne kandidate. Poslodavci bi trebali da dostave
i opis radnih uslova i privilegija, uključujući i mogućnosti za razvoj
karijere. Dalje, vrijeme potrebno za konkurisanje (od objavljivanja
konkursa do krajnjeg roka ) treba da bude realistično.
Izbor
U Komisijama za izbor treba da učestvuju osobe različitie stručnosti i
kompetencija sa relevantnim iskustvom u procjeni kandidata, treba
da budu zastupljena oba pola i, tamo gde je to moguće, i osobe
iz različitih disciplina i sektora (javnog i privatnog), uključujući i one
iz drugih zemalja. Kada god je to moguće, treba da se koristi široki
32 Valja koristiti sve raspoložive instrumente, posebno međunarodne ili globalno
dostupne internetske resurse poput pan-europskog portala za mobilnost istraživača:
http://europa.eu.int/eracareers.
70
opseg evaluacionih postupaka, kao što su procjena od strane
nezavisnog eksternog eksperta i direktan intervju. Članovi izbornih
komisija moraju biti adekvatno obučeni za ove postupke.
Transparentnost
Kandidati trebaju biti informisani, prije izbora, o procesu konkurisanja i
izbornim kriterijumima, broju dostupnih radnih mjesta i mogućnostima
za razvoj karijere. Takođe, nakon završetka procesa, kandidati
moraju biti obaviješteni o rezultatima selekcije i o jakim i slabim
stranama njihove prijave.
Odlučivanje o prednostima kandidata
U postupku selekcije treba uzeti u obzir cjelokupno iskustvo 33
kandidata. Iako primarnu ulogu ima njihov ukupni potencijal da se
bave istraživanjem, kreativnost i nezavisnost kandidata se takođe
trebaju procijeniti.
To znači da se o prednostima kandidata treba odlučivati i
kvalitativno, a ne samo kvantitativno, uzimajući u obzir istaknute
rezultate u smislu raznovrsnosti njihovog iskustva, a ne samo po broju
publikacija. Zato, značaj bibliografskih indeksa mora da se uskladi sa
većim brojem kriterijuma za ocjenu, kao što su nastavne aktivnosti,
supervizija, timski rad, transfer znanja, upravljanje istraživanjem i
inovacionim procesima i aktivnostima na podizanju javne svijesti.
Kod kandidata iz industrije, posebnu pažnju je potrebno obratiti
na njihove doprinose patentima i inovacijama.
Varijacije u hronološkom redosljedu biografije
Pauze ili varijacije u hronološkom redosljedu biografije ne bi
trebalo kažnjavati, već ih treba posmatrati kao dio razvoja karijere,
odnosno kao potencijalno vrijedan doprinos profesionalnom
razvoju istraživača ka višedimenzionalnoj karijeri. Kandidatima treba
dozvoliti da dostavljaju biografije koje su zasnovane na dokazima,
koje odražavaju reprezentativnu lepezu dostignuća i kvalifikacija,
relevantnim za radno mesto za koje konkurišu.
Priznavanje iskustva mobilnosti
Svako iskustvo proisteklo iz mobilnosti istraživača, kao što je boravak
u drugoj državi/regiji ili u drugom istraživačkom okruženju (javnom
33 Evropska povelja za istraživače: Sistemi vrednovanja/ocjenjivanja
71
ili privatnom sektoru), ili rad u različitim disciplinama ili sektorima,
kao dio incijalnog treninga, ili u kasnijoj fazi karijere, ili iskustvo
proisteklo iz virtuelne mobilnosti, treba smatrati važnim doprinosom
profesionalnom razvoju istraživača.
Priznavanje kvalifikacija
Poslodavci i/ili finansijeri trebaju omogućiti odgovarajuću evaluaciju
i ocjenu akademskih i profesionalnih kvalifikacija, uključujući i
neformalne kvalifikacije, svih istraživača, a posebno u kontekstu
međunarodne i profesionalne mobilnosti. Oni se trebaju informisati
i steći puno razumevanje o pravilima, procedurama i standardima
kojima se uređuje priznavanje kvalifikacija, te u skladu s tim saznati
što više o važećim nacionalnim propisima, međunarodnom
konvencijama i specifičnim pravilima o priznavanju kvalifikacija,
putem svih dostupnih kanala34.
Pozicija
Stepeni potrebnih kvalifikacija trebaju biti usklađeni sa zahtjevima
oglašenog radnog mjesta i ne smiju predstavljati barijeru za
zapošljavanje. Priznavanje i vrednovanje kvalifikacija treba biti
usmjereno na dostignuća kandidata, a ne na okolnosti ili reputaciju
institucije u kojoj je te kvalifikacije stekao/la. S obzirom na to da se
profesionalne kvalifikacije uglavnom stiču u ranoj fazi razvoja karijere
istraživača, potrebno je pozitivno procjenjivati i kvalifikacije do kojih
se došlo u kasnijim fazama, kao izraz posvećenosti kontinuiranom
učenju.
Post-doktorska angažovanja
Institucije koje angažuju istraživače post-doktorante trebaju
uspostaviti jasna pravila i eksplicitne smjernice za zapošljavanje i
angažovanje post-doktoranata, uključujući maksimalno vrijeme
trajanja i ciljeve takvih angažmana. Ove smjernice trebaju
uzeti u obzir prethodno iskustvo provedeno na post-doktorskim
angažovanjima, kao i činjenicu da post-doktorski status treba da
bude tranzicioni, sa osnovnom svrhom korišćenja dodatnih prilika
za profesionalni razvoj.
34 Vidi http://www.enic-naric.net/ za detaljnije informacije o mreži NARIC (National
Academic Recognition Information Centres) i mreži ENIC (European Network of
Information Centres).
72
3. Dio
Definicije
Istraživači
Za potrebe ove Preporuke koristi se međunarodno prihvaćena
Frascati definicija istraživanja35. U skladu sa time, istraživači su
definisani kao:
„Profesionalci koji se bave stvaranjem ili kreiranjem novog znanja,
proizvoda, procesa, metoda i sistema i upravljanjem uz to povezanih
projekata.”
Tačnije, ova Preporuka se odnosi na sve osobe koje se profesionalno
bave istraživanjem i razvojem, u bilo kojem stadijumu svoje karijere36,
bez obzira na njihovu klasifikaciju. To uključuje sve aktivnosti vezane
uz „bazično istraživanje”, „strateško istraživanje”,„primijenjeno
istraživanje”, eksperimentalni razvoj i „transfer znanja”, uključujući
inovacije, savjetovanje, supervizorske i nastavne kapacitete,
upravljanje znanjem i pravima intelektualnog vlasništva, korištenje
rezultata istraživanja ili naučno novinarstvo.
Razlikuju se Mladi istraživači i Iskusni istraživači:
• Pojam Mladi istraživači37 (early-stage researchers) odnosi se na
istraživače u prve četiri godine njihove istraživačke aktivnosti
(ekvivalent punog radnog vremena), uključujući vrijeme provedeno
u edukaciji, odnosno period obuke za vršenje istraživanja.
• Iskusni istraživači38 (experienced researchers) su istraživači koji
imaju najmanje četiri godine iskustva u istraživanju (ekvivalent
punog radnog vremena) od trenutka sticanja univerzitetske
diplome, koja im omogućuje upisivanje doktorskih studija u
35 Predložena standardna praksa za istraživanja vezana uz istraživanje i eksperimentalni
razvoj, Frascati Manual, OECD, 2002.
36 COM (2003) 436 od 18.7. 2003: Istraživači u Evropskom istraživačkom prostoru:
jedna profesija, različite karijere.
37 Vidi Program rada Strukturiranje ljudskih resursa Evropskog istraživačkog prostora
i mobilnosti, mjere Marie Curie, izdanje septembar 2004., str. 41.
38 Idem, str. 42
73
zemlji u kojoj je diploma stečena, ili istraživači koji već posjeduju
doktorsku diplomu, bez obzira na vrijeme koje im je bilo potrebno
da je steknu.
Poslodavci
U kontekstu preporuke o Povelji i Kodeksu, Poslodavci su sve privatne
ili javne institucije koje zapošljavaju istraživače, na osnovu ugovora
ili su im domaćini na osnovu drugih tipova ugovora ili aranžmana,
uključujući i one bez finansijskih obaveza.
Zadnje se posebno odnosi na visokoobrazovne ustanove, odsjeke
na fakultetima, laboratorije, fondacije ili privatna tijela u kojima
istraživači ili vrše obuku iz područja istraživanja ili izvode svoje
istraživačke aktivnosti uz pomoć sredstava dobijenih od treće strane.
Finansijeri
„Finansijeri” su sva ona tijela39 koja obezbjeđuju finansijska sredstva
(uključujući fondove za finansiranje istraživanja, stipendije, nagrade
i donacije) za javne i privatne istraživačke i visokoškolske ustanove.
U toj ulozi oni mogu, kao glavni preduslov za dodjelu sredstava,
tražiti da ustanove imaju i primjenjuju efikasne strategije, prakse i
mehanizme usklađene sa opštim načelima i zahtjevima izloženim
u ovoj Preporuci.
Angažovanje ili zapošljavanje
Ovo se odnosi na bilo koju vrstu ugovora ili stipendije, kao i na
fondove za finansiranje istraživanja, donacije ili nagrade koju
finansira treća strana, uključujući sredstva obezbijeđena u kontekstu
Okvirnog/ih programa EU.40
39 Zajednica će nastojati da se primijene obaveze sadržane u ovoj Preporuci na
primatelja sredstava u kontekstu Okvirnog/ih programa za istraživanje, tehnološki
razvoj i demonstrativne aktivnosti EU.
40 Okvirnog/ih programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstrativne aktivnosti
EU
74
KI-NA-21620-EN-C
Evropska komisija usvojila je Evropsku Povelju za istraživače i Kodeks
o zapošljavanju istraživača. Ova dva dokumenta predstavljaju
ključne elemente politike Evropske Unije, čiji je cilj da se istraživanje
učini privlačnim zanimanjem, što je vitalna karakteristika njene
strategije podsticanja ekonomskog rasta i zapošljavanja. Povelja
i Kodeks će istraživačima garantovati ista prava i obaveze bez
obzira na to u kojem dijelu Evropske Unije rade. Na taj način bi se
trebao riješiti problem fragmentiranosti istraživačke karijere u Evropi
na lokalnom, regionalnom, nacionalnom ili sektorskom nivou, te bi
se Evropi omogućilo, da na najbolji način, iskoristi svoj istraživački
potencijal.
75
PRILOG 2 Pravila za rad crnogorske mreže za mobilnost
istraživača
Upravljačka grupa Crnogorske mreže za mobilnost istraživača,
u okviru svojih nadležnosti utvrđenih u Rješenju o imenovanju
Ministarstva prosvjete i nauke br. 01-1430/8 od 24. maja 2010.
godine, donosi
PRAVILA ZA RAD CRNOGORSKE MREŽE ZA MOBILNOST
ISTRAŽIVAČA
I - OSNOVNE ODREDBE
Ovim pravilima bliže se uređuju djelokrug rada, procedure radnih
aktivnosti i komunikacije unutar Crnogorske mreže za mobilnost
istraživača (u daljem tekstu: mreža „Euraxess Montenegro”), prava i
obaveze organizacionih cjelina, kao i druga pitanja od značaja za
kvalitetno i pravovremeno ostvarivanje osnovnih aktivnosti mreže
„Euraxess Montenegro”.
1. Mreža „Euraxess Montenegro” formirana je kao dio aktivnosti na
projektu pod punim nazivom „Montenegrin Researchers’ Mobility
Network” - akronim „EURAXESS Montenegro”, koji se finansira od
strane Evropske komisije u okviru FP7-Program People.
2. S astav mreže „EURAXESS Montenegro“ čine: Bridgehead
organizacija, kao centar za koordinaciju aktivnosti mreže, Euraxess
Servis Centar, kao uslužni centar za Crnu Goru, i Egzekutivna grupa
za mobilnost sastavljena od lokalnih kontakt osoba za mobilnost.
2.1 K oordinaciju rada na uspostavljanju mreže „Euraxess
Montenegro” obavlja posebna organizacija - Bridgehead
organizacija, formirana od strane rektora Univerziteta Crne
Gore u okviru Službe za Međunarodnu i međuuniverzitetsku
saradnju Rektorata Univerziteta Crne Gore, a u skladu sa
aktom Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore br. 05-1/12-456
od 20. aprila 2009 godine. Rukovođenje radni tim, djelokrug
76
rada, kao i predstavljanje Bridgehead organizacije dati su u
„Protokolu o uspostavljanju Crnogorske mreže za mobilnost
istraživača“, usvojenom od strane rektora Univerziteta Crne
Gore 28. aprila 2010 godine.
Bridgehead organizacija preduzima konkretne aktivnosti na
unapređenju rada mreže „EURAXESS Montenegro“ i odgovorna
je za njen kvalitetan rad. Njene osnovne aktivnosti u cilju pružanja
neposredne podrške razvoju mreže „EURAXESS Montenegro“ su:
- strateško upravljanje razvojem mreže „EURAXESS Montenegro“;
- razvoj i upravljanje nacionalnim EURAXESS.me portalom;
- s taranje o funkcionisanju nacionalne mreže u skladu sa
uputstvima evropskog Euraxess-a;
- kontinuirano praćenje Evropskih inicijativa pospješivanja razvoja
karijera i mobilnosti istraživača;
- uspostavljanje saradnje sa lokalnim i nacionalnim vlastima, kao
i sa Evropskom komisijom u cilju obezbjeđivanja ekspertiza i
pomoći po pitanjima politika mobilnosti, sve to u tijesnoj saradnji
sa evropskom Koordinacionom grupom za ljudske resurse i
mobilnost u nauci i istraživanju (SG HRM - Steering Group on
Human Resources and Mobility);
- obezbjeđivanje pristupa EURAXESS extranet-u online alatu
za komunikaciju između predstavnika Evropske Komisije i svih
ovlašćenih EURAXESS aktera;
- kroz EURAXESS extranet, uspostavljanje direktnih kontakata
sa ključnim predstavnicima Evropske Komisije i svih institucija
iz Evropskog istraživačkog prostora, ovlašćenih za stratešku i
operativnu realizaciju projekata vezanih za mobilnost istraživača;
- učestvovanje na treninzima i sastancima koje organizuje i
finansira Evropska Komisija, u okviru EURAXESS inicijative;
- obezbjeđivanje funkcionalnih i kvalitetih uslova za rad Euraxess
Servis Centra;
- obezbjeđivanje potrebne opreme, prostora i informatičke
podrške za kvalitetan rad Euraxess Servis Centra;
77
- obezbjeđuje podrške u razvoju mreže Lokalnih kontakt osoba
i njihove obuke;
- odgovornost za otvaranje korisničkih naloga svih učesnika
mreže na evropskom Euraxess extranetu;
- odgovornost za promociju mreže „EURAXESS Montenegro“.
Rukovodilac Bridgehead organizacije je koordinator projekta
„Euraxess Montenegro“.
2.2 Euraxess Servis Centar formiran je aktom rektora Univerziteta
Crne Gore br. 04-84 od 01. 02. 2010 godine, a zaključkom
Senata Univerziteta Crne Gore br. 08-818/1 od 27. maja 2010
godine prihvaćeno je potpisivanje dokumenta, objavljenog
od strane Evropske Komisije, pod nazivom „Declaration of
Commitment by the members of the EURAXESS services
network“-akt
Euraxess Servis Centar je smješten u zgradi Rektorata Univerziteta
Crne Gore, u Službi za međunarodnu i međuuniverzitetsku saradnju.
Osoblje angažovano u Euraxess Servis centru istovremeno je i osoblje
angažovano za realizaciju aktivnosti Bridgehead organizacije.
Euraxess Servis Centar je operacionalna služba u mreži „EURAXESS
Montenegro“, koja obezbjeđuje sve servise istraživačima koji rade
ili su zainteresovani da rade na visokoobrazovnim, istraživačkim i
razvojnim institucijama u Crnoj Gori.
Euraxess Servis Centar ima svog rukovodioca, administratora za
vezu (Help-desk officer-a) i portal administratora. Za rukovodioca
Euraxess Servis Centra projektom EURAXESS Montenegro određen
je menadžer projekta, na period od 3 godine. Help-desk officer-a
i portal administratora imenuje rektor Univerziteta Crne Gore, na
predlog koordinatora projekta. Stručno-administrativne poslove
(pravna regulativa, računovodstveni poslovi) za potrebe Euraxess
Servis Centra obavljaju zaposleni u Rektoratu Univerziteta Crne
Gore. Procedure i način rada Help-deska bliže se uređuje „Helpdesk priručnikom“.
78
2.1.1.Obaveze i prava Euraxess Servis Centra
Obaveze Euraxess Servis Centra su:
- pružanje informacija istraživačima po svim pitanjima vezanim
za mobilnost;
- pružanje savjetodavne pomoći stranim istraživačima i njihovim porodicama prilikom preseljenja u Crnu Goru u svrhu
naučnog istraživanja;
- pružanje savjetodavne pomoći ustanovama koje primaju
strane istraživače;
-p
ružanje savjetodavne pomoći crnogorskim istraživačima u
svrhu razvoja karijere u inostranstvu;
- pružanje savjetodavne pomoći crnogorskim istraživačima
koji žele da se vrate u Crnu Goru;
- objavljivanje konkursa za zapošljavanje istraživača na evropskom i nacionalnom Euraxess portalu;
- izvještavanje administratora u Evropskoj komisiji, koji je u okviru
EURAXESS Services mreže, zaduženog za probleme sa kojima
se istraživači često sreću u procesu mobilnosti;
- u spostavljanje veze sa organima lokalne samouprave
i državnim organima vezano za probleme sa kojima se
istraživači često sreću u kontekstu nacionalne/lokalne mobilnosti;
- obezbijediti da se pitanja proizašla iz bilo kog od navedenih zadataka proslijede u roku od tri (3) radna dana do
odgovarajuće strukture;
- p ružanje pomoći, kad god je to moguće, mobilnim
istraživačima i njihovim porodicama u rješavanju životnih
problema koji mogu da se pojave;
- izrada Izvještaja i Statistike za Europsku komisiju
Prava Euraxess Servis Centra su:
- pristupanje EURAXESS extranet-u, online alatu za komunikaciju
između predstavnika Evropske Komisije i svih ovlašćenih
EURAXESS partnera;
79
- da kroz EURAXESS extranet, ostvaruje i održava direktne
kontakte sa ključnim predstavnicima Evropske Komisije i
svih institucija iz Evropskog istraživačkog prostora, ovlaštenih
za stratešku i operativnu realizaciju projekata vezanih za
mobilnost istraživača;
- da učestvuje na treninzima i sastancima koje organizuje
Evropska Komisija u okviru EURAXESS inicijative;
2.2. Upravljačka (Egzekutivna) grupa za mobilnost - Lokalne
kontakt osobe se imenuje od strane koordinatora mreže EURAXESS
Montenegro, na predlog institucija koje su potpisale dokument
Declaration of Commitment by the members of the EURAXESS
services network.
Upravljačka (Egzekutivna) grupa mreže „Euraxess Montenegro“
predlaže strateške mere za ostvarivanje održivog razvoja EURAXESS
mreže u Crnoj Gori.
2.2.2. Obaveze i prava Lokalnih kontakt osoba
Obaveze Lokalnih kontakt osoba su da:
- d ostave rukovodiocu Euraxess Servis Centra naučnoistraživački profil organizacije/organizacija za koje su nadležni;
- dostave Help-desk officer-u informacije o objavljenom konkursu
za istraživačka radna mjesta u organizaciji/organizacijama
za koje su nadležni;
- obavještavaju Help-desk officer-a o stranim istraživačima koji
rade u organizacijama za koje su nadležni;
- obavještavaju Help-desk officer-a o upitima za boravak
stranog ili stranih istraživača u organizacijama za koje su
nadležni;
- dostavlja rukovodiocu Euraxess Servis Centra informacije od
značaja za pospješivanje mobilnosti istraživača ili razvoja
karijere.
80
Prava Lokalnih kontakt osoba su da:
- pristupaju EURAXESS extranet-u, online alatu za komunikaciju
između predstavnika Evropske Komisije i svih ovlašćenih
EURAXESS učesnika;
- k roz EURAXESS extranet, ostvaruju i održavaju direktne
kontakte sa ključnim predstavnicima Evropske Komisije i svih
institucija iz Evropskog istraživačkog prostora, ovlašćenih
za stratešku i operativnu realizaciju projekata vezanih za
mobilnost istraživača;
- učestvuju na treninzima i sastancima koje organizuje i finansira
Evropska Komisija, u okviru EURAXESS inicijative;
- učestvuju na treninzima i konferencijama, koje organizuje
mreža „Euraxess Montenegro“;
- mogu imati aktivnu ulogu u FP7 PEOPLE projektima koje mreža
„Euraxess Montenegro“ predlaže Evropskoj Komisiji.
3. Partnerske institucije i radna tijela koja ostvaruju svoj uticaj na
rad mreže „Euraxess Montenegro“ ili na koje mreža vrši uticaj čine:
Ministarstvo prosvjete i sporta Crne Gore, Ministarstvo nauke Crne
Gore, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo unutrašnjih
poslova i javne uprave, Unija poslodavaca Crne Gore i Upravljačka
grupa Nacionalne mreže za mobilnost istraživača.
3.1 Ministarstvo prosvjete i sporta Crne Gore i Ministrstvo nauke Crne
Gore podržavaju održivi razvoj mreže „Euraxess Montenegro“
i njen kredibilitet u međunarodnim okvirima, pružaju njenim
članovima informacije iz oblasti svoje nadležnosti, podržavaju
tesnu saradnju mreže sa evropskom Koordinacionom grupom za
ljudske resurse i mobilnost u nauci i istraživanju (SG HRM - Steering
Group on Human Resources and Mobility) i sa nacionalnom
kontakt osobom za FP7 People Program.
3.2 Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo unutrašnjih
poslova i javne uprave, Unija poslodavaca Crne Gore pružaju
mreži informacije iz oblasti relevantnog zakonodavstva i
uspostavljanja kontakata sa sektorom privrede, preko već
imenovanih kontakt osoba od strane rukovodilaca tih institucija.
81
II - DJELOKRUG RADA MREŽE „EURAXESS MONTENEGRO“
1. Misija mreže „EURAXESS Montenegro“ je da pruži tačne, aktuelne i
kvalitetne informacije vezane za dolazeću, odlazeću, inter-sektorsku
i inter-disciplinarnu mobilnost istraživača, svim zainteresovanim
pojedincima i institucijama.
2. Vizija mreže „EURAXESS Montenegro“ je da uspostavi kontinuirani i održivi razvoj mreže kroz podizanje svijesti svih relevantnih
subjekata o značaju mobilnosti istraživača za razvoj nacionalnog istraživačkog prostora, promovisanje FP7 People programa
i svih programa za finansiranje mobilnosti i unapređenje karijere
istraživača i unapređenje kvaliteta pruženih usluga domaćim i
stranim istraživačima.
3. Osnovne aktivnosti mreže „EURAXESS Montenegro“ su: uspostavljanje efikasne koordinacije između Euraxess servis centra i mreže
Lokalnih kontakt osoba, unapređenje kvaliteta EURAXESS.me portala,
pružanje usluga mobilnim istraživačima, izvještavanje i promocija.
a) Koordinacija između Euraxess servis centra i mreže Lokalnih
kontakt osoba obuhvata aktivnosti na uspostavljanju kvalitetnog
načina komunikacije između Euraxess Servis centra i Lokalnih
kontakt osoba, obezbjeđenje obuke Lokalnih kontakt osoba za
rad u okviru mreže prema uspostavljenim standardima, kao i adekvatnu obradu, objedinjavanje i čuvanje informacija dobijenih
od Lokalnih kontakt osoba u skladu sa usvojenim procedurama
za komunikaciju i razmenu informacija unutar mreže.
b) U napređenje kvaliteta EURAXESS.me portala podrazumijeva obezbjeđenje sigurnosti portala u pogledu tehničkih
grešaka, rješavanje problema pristupačnosti preko različitih
pretraživača, razvoj sistema za automatsko praćenje neispravne
veze, poboljšanje web servera i aplikacija bezbednosti u cilju
sprečavanja napada hakera, dnevno praćenje i ažuriranje
informacija i slično.
c Pružanje usluga mobilnim istraživačima podrazumijeva prijem
upita stranih i domaćih istraživača u vezi razvoja karijere i mobilnosti
i odgovaranje na njih, u skladu sa propisanim standardima kvaliteta
u procesu pružanja usluga mobilnim istraživačima. Procedure i
način rada Help-deska bliže se uređuje “Help-desk priručnikom “.
82
d) Aktivnosti na izvještavanju odnose se na sledeće:
- Izvještavanje rukovodioca Euraxess Servis Centra obavlja se na
kraju svakog mjeseca, a koordinatora Bridgehead organizacije
na kraju svakog kvartala, u skladu sa odredbama propisanim
u Help-desk priručniku.
- Lokalne kontakt osobe dostavljaju svoje statističke izvještaje
Help-desk officer-u svakih 6 mjeseci, na obrascu Evropske
Komisije.
- Izvještavanje Evropske Komisije obavlja se svakih 6 mjeseci,
na obrascu za statistiku, koji se nalazi na EURAXESS EXTRANETu Evropske Komisije. Izvještaj šalje koordinator Bridgehead
organizacije.
e) Aktivnosti na promociji EURAXESS mreže obuhvataju aktivnosti
na promovisanju značaja mobilnosti istraživača unutar domaće
naučno-istraživačke zajednice, odnosno, ciljeva i aktivnosti nacionalne EURAXESS mreže; promociji FP7 People programa i ostalih
programa podrške mobilnosti istraživača, promovisanje evropskog
dokumenta “Better careers and more mobility: A European partnership for researchers“, a u kontekstu tog dokumenta promovisanje
značaja potpisivanja “Povelje za istraživače“ i “Etičkog kodeksa za
poslodavce“; promovisanje inter-sektorske mobilnosti i proširenje
mreže Lokalnih kontakt osoba na sektor ekonomije; aktivnosti promocije usluga mreže na međunarodnom nivou.
f) Zajednička sredstva mreže „EURAXESS Montenegro“ su:
- baza kontakata koja se zajednički gradi i koristi za obavještavanje
o aktivnostima mreže;
- nacionalni EURAXESS portal tj. EURAXESS.me;
- crnogorski EURAXESS newsletter;
- svi javni rezultati projekta EURAXESS Montenegro.
Svi članovi mreže imaju ravnopravan pristup zajedničkim sredstvima
mreže, tj. svi ih mogu koristiti u svrhe vezane za pospješivanje mobilnosti ili razvoja karijere istraživača, sa prethodnim odobrenjem
koordinatora Bridgehead organizacije, dostavljenim E-mail-om.
83
III - KOMUNIKACIJA I RAZMJENA INFORMACIJA UNUTAR MREŽE
„EURAXESS MONTENEGRO“
1. Opšti okvir za komunikaciju i razmenu informacija unutar
mreže
Komunikacija između koordinatora Bridgehead organizacije,
odnosno Euraxess Servis Centra i Lokalnih kontakt osoba, ostvaruje
se kroz:
- Lokalna kontakt osoba dostavlja potrebne informacije iz paragrafa
1.6 rukovodiocu Euraxess Servis Centra, odnosno Help-desk
officer-u, putem E-mail-a na engleskom i/ili crnogorskom jeziku;
- Lokalna kontak osoba ima obavezu da u okviru Evropskog EURAXESS Extraneta održava profil institucije/a za koju je nadležna;
- Lokalna kontakt osoba ima obavezu da, u slučaju nemogućnosti
da obavlja svoj posao, zbog promjene opisa posla, prekida radnog odnosa ili opstrukcije menadžmenta institucije u kojoj radi,
obavijesti koordinatora Bridgehead organizacije, u najkraćem
mogućem roku;
- Koordinator Bridgehead organizacije ima obavezu da o imenovanju
nove Lokalne kontakt osobe obavijesti rukovodioca Euraxess Servis
Centra u najkraćem mogućem roku;
- Rukovodilac ima obavezu da, po prijemu svih informacija od Lokalne kontakt osobe proslijedi tu informaciju Help-desk officer-u i
Portal administratoru na objavljivanje, u najkraćem mogućem roku;
- Rukovodilac Euraxess Servis Centra ima obavezu da, u slučaju
posjedovanja informacije, o događaju od značaja za pospješivanje
mobilnosti istraživača, dostavi tu informaciju Portal administratoru
na objavljivanje, u najkraćem mogućem roku;
- Rukovodilac Euraxess Servis Centra ima obavezu da, u slučaju
nemogućnosti da obavlja svoj posao, obavijesti koordinatora
Bridgehead organizacije, u najkraćem mogućem roku;
- Koordinator Bridgehead organizacije ima obavezu da, o imenovanju svih angažovanih u Euraxess Servis Centru, obavijesti nadležnog
službenika u Evropskoj Komisiji, u najkraćem mogućem roku;
84
- Rukovodilac Euraxess Servis Centra ima obavezu da, dva puta
godišnje, pripremi statističke izvještaje korišćenjem odgovarajućih
alata na Evropskom EURAXESS Extranetu. Izveštava se na osnovu
analize upita, objedinjenih primjenom standarda kvaliteta, opisanih
u tački 6 ovih pravila: Čuvanje i obrada upita;
- Rukovodilac Euraxess Servis Centra dostavlja pripremljene izvještaje
koordinatoru Bridgehead organizacije, koji ih proslijeđuje Evropskoj Komisiji.
2. Ažuriranje praktičnih informacija
- Ažuriranje praktičnih informacija priprema Help-desk officer i osoba
zadužena za pravna pitanja u Euraxess Servis Centru, a u konsultaciji sa kontakt osobama u nadležnim državnim institucijama.
- Sve ažurirane informacije Help-desk officer dostavlja portal administratoru na objavljivanje na portalu.
- Informacije koje se dostavljaju portal administratoru su na engleskom i/ili crnogorskom jeziku.
- svim izmjenama potrebno je obavijestiti i Lokalne kontakt osobe,
i dostaviti im ažurirani Mobility Handbook.
- Za unos teksta na portal zadužen je portal administrator, koji za
sva tehnička pitanja ostvaruje vezu sa nadležnom osobom na
Mašinskom fakultetu, Univerziteta u Nišu, za period trajanja projekta EURAXESS Montenegro.
- Ažuriranje praktičnih informacija preko EURAXESS Extranet-a, koristi
se u skladu sa ovim pravilima.
- Korišćenje Evropskog EURAXESS Extraneta se zasniva na dokumentima „Uputstvo za korišćenje EURAXESS Extraneta za Lokalne
kontakt osobe“ i „Uputstvo za korišćenje EURAXESS Extraneta za
koordinatore uslužnih centara“.
- Bridgehead organizacija, odnosno Euraxess Servis Centar ima
obavezu da u slučaju eventualnih promjena u EURAXESS Extranet-u
ili izmjena u dokumentima o njegovom korištenju, obavijesti Lokalne
kontakt osobe, u najkraćem mogućem roku.
85
3. Standardi kvaliteta vezani za informacije
a) U okviru procedura za komunikaciju i razmjenu informacija unutar mreže razmjenjuju se informacije o gostujućim mobilnim
istraživačima, upitima mobilnih istraživača, događajima od
značaja za mobilnost istraživača ili razvoj karijere i konkursima
za naučno-istraživački posao.
b) Informacija o gostujućem mobilnom istraživaču se smatra potpunom i kvalitetnom, ukoliko sadrži sljedeće podatke:
- Ime i prezime mobilnog istraživača
- Zemlja porijekla
- Organizacija - domaćin
- Email adresa
- Telefon
- Datum dolaska
- Kratak sadržaj istraživanja u Crnoj Gori
- Ime i prezime osobe odgovorne za rad sa mobilnim istraživačem
- Email adresa osobe odgovorne za rad sa mobilnim istraživačem
- Radno mjesto osobe odgovorne za rad sa mobilnim istraživačem
u instituciji domaćinu
c) Informacija o konkursu za istraživački posao se smatra potpunom
i kvalitetnom, ukoliko sadrži sljedeće podatke:
- Naziv posla
- Kratak opis posla
- Uslovi konkursa
- URL stranice web sajta – izvora informacija
- URL stranice web sajta organizacije koja objavljuje konkurs
- Datum unosa
- Rok za konkurisanje
d) Informacija o događaju od značaja za mobilnost istraživača ili
razvoj karijere se smatra potpunom i kvalitetnom, ukoliko sadrži
sledeće podatke:
- Jezik na kome se objavljuje informacija
- Naslov
86
- Link do stranice sa punim tekstom
- Sadržaj vijesti ili obavještenja
4. Čuvanje i obrada upita
a) „Slučaj istraživača“ predstavlja jedno pitanje, jednog istraživača,
predstavnika institucije njegovog domaćina ili njegovog člana
porodice u vezi mobilnosti, upućeno Help-desk officer-u ili Lokalnoj
kontakt osobi ili drugoj osobi iz Euraxess Servis Centra. Potrebno je
razlikovati slučajeve tzv. „dolazećeg“ i „odlazećeg“ istraživača.
Slučajevi dolazećeg istraživača se dijele na slučajeve eventualnog
dolazećeg istraživača i već prisutnog u Crnoj Gori.
b) Sadržaj odgovora na upit mora da bude jasan, precizan i
jednoznačan i da bude formulisan tako da ne ostavlja nijednu
nedoumicu. Pored direktnog odgovora, u okviru njegovog sadržaja
se obavezno navodi dokument (propis) iz kojeg proističe odgovor,
tj. link do odgovarajuće strane na nacionalnom EURAXESS portalu,
na kojoj se eventualno može naći više informacija o temi. Ukoliko
relevantna informacija ne postoji na nacionalnom EURAXESS portalu,
obavezno se dostavlja web site institucije, uz navođenje dokumenta
(zakon, uredba, statut, i dr.) iz kojeg proističe odgovor, bez obzira
na to da li je dokument preveden na engleski jezik ili ne. Ukoliko
ne postoji dokument, ili njegova lokacija ne postoji, obavezno se
naglašava da se radi o nezvaničnom odgovoru.
c) Sadržaj odgovora na upit treba da bude u skladu sa preporukama
i praksom EURAXESS grupe za kvalitet (Preporuke su objavljene
2005. godine na Evropskom EURAXESS Extranetu)
d) Odgovor na upit odlazećeg istraživača u vezi uslova rada i života
u drugoj zemlji se nikad ne dostavlja. U slučaju takvog pitanja,
obavezno se odgovara linkom na nacionalni EURAXESS portal
zemlje u koju istraživač želi da ode, ili je već otišao.
e) Čuvanje i obrada upita podrazumijeva kreiranje datoteke ili
nekog drugog sredstva za struktuirano skladištenje informacija
i zapisivanje „slučajeva istraživača“ i to: 1) imena i prezimena i
kontakt (e-mail adresa) osobe na koju se slučaj odnosi; 2) imena i
prezimena i kontakt (e-mail adresa) osobe koja je postavila upit (npr.
87
člana porodice istraživača ili predstavnika institucije domaćina);
3) datuma prijema upita; 4) datuma odgovora na upit; 5) vrstu
upita; 6) sadržaj konkretnog upita; 7) sadržaj ili skraćeni sadržaj
konkretnog odgovora.
IV - KONTAKT INFORMACIJE
a) Adresa Bridgehead organizacije:
EURAXESS Montenegro
Koordinator Prof.dr Mira Vukčević
Bridgehead Organization
Univerzitet Crne Gore
Adresa: Cetinjska 2, 81000 Podgorica,
Crna Gora
Tel. +382 20 414 209
Fax +382 20 414 230
e-mail [email protected]
[email protected]
web: www.ucg.ac.me
b) Euraxess Servis Centar Crne Gore
i Help-desk:
EURAXESS Servis Centar
Adresa: Cetinjska 2, 81000 Podgorica,
Crna Gora
Tel. +382 20 414 250
Fax +382 20 414 253
e-mail: [email protected]
web: www.euraxess.me
c) Lokalne kontakt osobe
Univerzitet Crne Gore
Aleksandra Banjević,
Filozofski Fakultet
e-mail [email protected]
Igor Vušanović
Mašinski fakultet
e-mail [email protected]
Olivera Komar
Fakultet političkih nauka
e-mail [email protected]
Andrej Perović
Prirodno-matematički fakultet
e-mail [email protected]
Marija Ivanović
Fakultet za turizam i hotelijerstvo
e-mail [email protected]
Milijana Novović
Ekonomski fakultet
e-mail [email protected]
Irena Orović
Elektrotehnički fakultet
e-mail [email protected]
Univerzitet Mediteran
Ramo Šendelj,
e-mail [email protected]
Univerzitet Donja Gorica
Biljana Stamatović,
e-mail biljana.stamatovic@udg.
edu.me
88
PRILOG 3 Vodič za objavljivanje poslova na EURAXESS
portalu
Vodič
Za objavljivanje poslova
na EURAXESS portalu
www.euraxess.me
www.euraxess.eu
89
1. Da biste oglasili slobodno radno mjesto na portalu evropske unije
najprije morate posjetiti web stranu www.euraxess.eu
2. Na početnoj strani odaberite opciju „Jobs“
3. Na strani EURAXESS Jobs, pojaviće se prozor za registraciju.
90
4. U zavisnosti da li ste novi korisnik ili ste već registrovani, birate
polje za registraciju:
Registrovani korisnici
Novi korisnici
Institucije biraju opciju:
Organizations sign-up
5. Ukoliko ste novi korisnik, potrebno je unijeti nekoliko osnovih
podataka (naziv, djelatnost, mail)
6. Nakon unošenja potrebnih podataka, dobićete povratni mail
sa podacima o pristupu:
91
7. Ponovo idite na EURAXESS Jobs stranu i naći
ćete video klip „How to publish Job vacancies in 4
steps“ koji vam, pored ovog vodiča, može pomoći
u objavljivanju slobodnih mjesta
8. Kada ste registrovani i otvorite svoj nalog, na lijevoj strani dobićete
meni iz koga dalje birate opcije po vašoj želji:
Osnovni pregled podataka
Objavljivanje poslova i pregled podataka: koliko
puta je pogledan oglas, koliko se osoba prijavilo i sl.
Podaci o stipendijama ukoliko ih vaša institucija nudi
Pretraživanje biografija istraživača koji su registrovani u
EURAXESS bazi, i kojima se može ponuditi angažovanje
Nalaženje partnera u FP7 projektima
Upravljanje nalogom
Podaci o instituciji
Podešavanje naloga
„Rezervacija“ imena institucije
92
Austrija
Belgija
Bosna i Hercegovina
Bugarska
Češka republika
danska
Estonija
Finska
Francuska
FYRO Makedonija
Grčka
Holandija
Island
Irska
Izrael
Italija
Kipar
Latvija
Litvanija
Luksemburg
Mađarska
Malta
Montenegro
Norveška
Njemačka
Poljska
Portugalija
Rumunija
Srbija
Slovačka
Slovenija
Španija
Švedska
Švajcarska
Turska
Velika Britanija
93
Bridgehead Organization
Univerzitet Crne Gore
Adresa: Cetinjska 2, 81000 Podgorica, Crna Gora
Tel. +382 20 414 209
Fax +382 20 414 230
e-mail: [email protected]
web: www.ucg.ac.me
EURAXESS Servis Centar
Adresa: Cetinjska 2, 81000 Podgorica, Crna Gora
Tel. +382 20 414 250
Fax +382 20 414 253
e-mail: [email protected]
web: www.euraxess.me
Linkovi:
EURAXESS Portal Evropske komisije www.euraxess.eu
EURAXESS Montenegro www.euraxess.me
Ministarstvo nauke www.mna.gov.me
Univerzitet Crne Gore www.ucg.ac.me
Univerzitet Donja Gorica www.udg.edu.me
Univerzitet Mediteran www.unimediteran.net
Služba za međunarodnu saradnju Univerziteta Crne Gore www.ir.ac.me
FP7 Montenegro www.mneresearch.ac.me
EURAXESS Montenegro:
Prof.dr Mira Vukčević, project coordinator
Slobodanka Koprivica, project manager
Dijana Jovanović, help-desk officer
Luka Filipović, portal engineer
Mirjana Mićković, project assistant
94
PRILOG 4 Obrazac Zahtjeva za privremeni boravak41




c





C
























c


























 



c 
41 Obrazac preuzet iz Pravilnika o načinu odobravanja privremenog boravka i
stalnog nastanjenja i izdavanju putnih i drugih isprava strancima.
95



 










c




cc








c


cc





c














 





c





 



c




96

c


c

c





  


 


c 









c


c




 

 
 




c




 

 
 


97

c
cʾ
c
c
 cc
ccc
cc




ccc
cc
cc
c
c
cc

 

c

c



c











c




98





c



c



















c





C









c











99
PRILOG 5 Obrazac za prijavu boravišta stranca
100
101
PRILOG 6 Obrazac Zahtjeva za priznavanje inostrane
obrazovne isprave
Zahtjev
za priznavanje inostrane obrazovne isprave
Naziv ustanove visokog obrazovanja na kojoj je stečena obrazovna isprava
__________________________________________________________________
Država u kojoj je stečena obrazovna isprava
__________________________________________________________________
Država u kojoj je organizovana nastava
__________________________________________________________________
Normativno trajanje studija
__________________________________________________________________
Stečeni stepen obrazovanja/stručni ili akademski naziv
__________________________________________________________________
Ime i prezime podnosioca zahtjeva _______________________________________
Broj telefona (fiksni) __________________________________________________
E-mail adresa _______________________________________________________
Datum podnošenja zahtjeva ____________________________________________
Potpis podnosioca zahtjeva
______________________
Priručnik pripremili: Prof.dr Mira Vukčević
Slobodanka Koprivica
Dijana Jovanović
Zahvaljujemo na saradnji:
Abdulah Abdić, Ministarstvo unutrašnjih poslova
Branka Žižić, Ministarstvo nauke
Ivana Šućur, Ministarstvo rada i socijalnog staranja
Ana Stijepović, Ministarstvo rada i socijalnog staranja
Vanja Drljević, Ministarstvo prosvjete i sporta
Nada Kovač, Ministarstvo prosvjete i sporta
Dizajn: Biljana Živković - Studio Mouse, Podgorica, Crna Gora
Štampa: Studio Mouse, Podgorica, Crna Gora
EURAXESS Montenegro, Univerzitet Crne Gore, 2011.

Седми оквирни програм ЕУ за истраживање и развој

EURAXESS obavijesti broj 9

ovdje - euraxess

Bonn, 20

UPITNIK ZA STAN I DOMAĆINSTVA

Crna Gora Top Destinacije u 2015

Član 64. (Rad po osnovu izdate radne dozvole

Aufenthaltsanzeige EU deutsch

Preuzmi izvještaj

УВОЗ xмл података за ИОППД.пдф

CJENIK SOBA***