Naziv specijalizacije: MEDICINA RADA I SPORTA Program specijalizacije u trajanju* (48 mjeseci) 1.0. Uvod Područje zdravstvene zaštite je u procesu stalnog razvoja i reformi. Zdravstvena edukacija i promocija zdravlja se takoñer stalno mijenja kako bi odgovorili potrebama tog svijeta promjena. Edukacija u području medicine rada posebno mora biti vrlo blizu stvarnim potrebama. Pogled na nastale promjene u području zdravstvenih problema radnog mjesta se mijenja. Stres na radu je danas jedan od najvažnijih problema i uzroka oboljevanja, privremene spriječenosti za rad i invalidiziranja radnika. Meñutim tradicionalni rizici: buka i hemijska onečišćenja radnog okoliša su čak postali gori nego prije. Evropska Unija (EU) zahtijeva zbog sve naraslijih potreba u odgovoru na promjena kontinuirano zaživotno učenje, od dodiplomske medicinske edukacije, postdiplomskog usavršavanja i specijalizacije do stalnog profesionalnog razvoja. Pri kreiranju programa specijalizacije treba slijediti: nacionalne smjernice, EU direktive i preporuke Evropskog Udruženja ljekara specijalista (UEMS)! Kriterije za medicinsku edukaciju izgradili su Evropsko Udruženje specijalista medicine rada (EASOM) u okviru UEMS-a, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)- mreža kolaborativnih centara, Meñunarodna organizacija specijalista medicine rada (ICOH). Kreiranjem novih specijalističkih programa imamo šansu uskladiti programe specijalizacije sa specijalizacijama u Europskoj zajednici. EU direktiva 93/16 EEC i aktualne smjernice za obrazovanje specijalista medicine rada ili plan i program specijalizacije zacrtane su na Konferenciji „Budućnost medicine rada“ u Barceloni 2002. godine. Učešće u radu i strategiji edukacije specijalista medicine rada uzele su 34 evropske zemlje predvoñene Evropskim Udruženjem škola medicine rada (engl. European Association Schools of Occupational Medicine-EASOM, dio UEMS-a). Program specijalizacije medicine rada predviña: 1. Trajanje specijalizacije 4 godine (već davno usvojeno i provodi se ne samo u EU nego i u zemljama našeg najbližeg okruženja); 2. Novi program specijalizacije medicine rada uključuje sadržaje MEDICINE SPORTA 3. Cilj programa je: učiniti specijalistu medicine rada i sporta osposobljenim za obavljanje svih zadataka djelatnosti medicine rada i sporta; 4. Ključni zadaci: harmonizirati (ujednačiti) okvir specijalističkog programa kako bi se olakšalo meñusobno prepoznavanje u struci i nauci, kao i saradnja i djelovanje; 5. Odreñivanje ili utvrñivanje KOMPETENCIJA kako bi se osigurala kvaliteta; 6. Stalni profesionalni razvoj putem kontinuirane medicinske edukacije (CME) i stalnog profesionalnog razvoja (CPD); 7. Bazirati se na tranparentnoj strukturi i funkciji prihvatljivog postdiplomskog specijalističkog programa medicine rada i sporta; 8. Obezbijediti kompetencije za stalni profesionalni razvoj i kompetencije za istraživanja u području medicine rada i sporta. 9. Obezbijediti komparativnu evaluaciju razvoja programa specijalizacije meñu zemljama i zadovoljiti princip slobodnog kretanja (mobilnost) RADNE SNAGE i SPECIJALIZANATA. 10. Postizanje kriterija za UZAJAMNO PRIZNAVANJE DIPLOMA I SPECIJALISTIČKIH KVALIFIKACIJA unutar Evropske zajednice. 1.1. Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci (36 mjeseci općeg programa specijalizacije u cilju postizanja općih i posebnih kompetencija + 12 mjeseci izborni program specijalizacije). Godišnji odmor 4 mjeseca. *Program specijalizacije u trajanju od 4 godine ili 48 mjeseci je harmoniziran sa Direktivom 93/16/EEC od 5. aprila 1993. godine, Odlukama Konferencije Budućnost medicine rada, Barcelona 2002. godine i Bolonjskom deklaracijom 1988. godine. 1.2. Zdravstvena zaštita radnika i učesnika u sportu obuhvata očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja, očuvanje radne i sportske sposobnosti, sprečavanje nastanka povreda, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, nastanka rane invalidnosti, a sve u odnosu sa uslovima i zahtjevima rada, radnog i sportskog okoliša (identificiranim rizicima). 1. 3. Plan i program specijalizacije (44 + 4 mjeseca) Tablica 1: Schema glavnih dijelova plana i programa specijalizacije u ukupnom trajanju specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Uvodni dio (Medicinski fakultetkatedra za medicinu rada) Praktični rad 6 mjeseci 27 mjeseci Izborni program Postdiplomski studij -Medicinski fakultetkatedra za medicinu rada 6 mjeseci Izrada specijalističkog stručnog ili naučnog rada i sticanje specifičnih kompetencija u izbornom području u nekom od referentnih centara u zemlji i inostranstvu 5 mjeseci Godišnji odmor 4 mjeseca 100 sati: OBAVEZNI 70 sati: (predavanja 60 + seminari 10)+ 30 sati rješavanje slučajeva u praksi (PBL, prikazi slučajeva); odgovorni nastavnik glavni mentor; broj polaznika 15-20. Mentor (istaknuti stručnjak u praksi, specijalista medicine rada (I sporta) sa najmanje 5 godina rada u struci (specijalističkog staža) 200 sati : OBAVEZNI 70 sati: (predavanja 60 + seminari 10 ) + IZBORNI 30 sati (predavanja 20, seminari 10)+ 100 sati uvod u istraživački rad i priprema za izradu specijalističkog stručnog ili naučnog rada; odgovorni nastavnik glavni mentor; broj polaznika 15-20. 400 sati pod nadzorom glavnog mentora (odgovorni nastavnik)+ 1 mjesec sticanja kompetencija u nekom drugom referentnom centru prema izbornom području Tablica 2. Glavni dijelovi općeg dijela specijalističkog programa medicine rada prema dužini trajanja (33 mjeseca*) Specijalistički studij/ obilasci Trajanje Teoretska nastava (osnove i zadaci medicine rada, nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u području zdravlja i zaštite na radu, koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta, principi toksikologije u medicine rada, etika u medicine rada, profesionalna patologija i toksikologija, epidemiologija medicine rada…); struktura, organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu; vulnerabilne skupine radnika…, fiziologija rada I sporta, psihologijarada i sporta… Sigurnost i zdravlje na random mjestu (tripartitivnost i uloge, savjetovanja i obuka, inspekcije rada i uloga, etički kodeks za stručnjake medicine rada); ……. Analiza radnih zahtjeva i štetnosti radnih mjesta, procjena faktora rizika radnog i sportskog okoliša: metod uzročno- posljedične veze; zaštita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu; ergonomija, mjere prevencije, 6 mjeseci Katedra za medicine rada Profesionalna patologija i toksikologija (kliničko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema, organa i osteomuskularnog sistema; aktivan odmor, rad u smjenama i noćni rad, starenje i radna sposobnost, ocjena privremene spriječenosti za rad, ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapošljavanju, periodični preventivni pregledi, procjena indeksa radne sposobnosti, profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija, adaptirano radno mjesto, indikacije i metodologija upućivanja na invalidsku komisiju); ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje; skrininga na alkohol i droge, sposobonost za bavljenje sportom (rekreaciono i u trenažnom procesu) Sigurnost i zdravlje u saobraćaju (profesionalna selekcija, preventivni pregledi svih učesnika u saobraćaju, preventivne aktivnosti, preventivni pregledi, epidemiologija povreñivanja u saobraćaju u službi prevencije) Mentalno zdravlje, psihosocijalni faktori, sindrom hroničnog umora i zamor- upravljanje stresom na radu, konflikt i medijacija u konfliktu, komunikacija, antistres program, tjelovježba i aktivan odmor; menadžment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo, podrška i regularan nadzor, snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu), Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta, informatizacija medicine rada i sporta, voñenje registara, vakcinacija i sanitacija 2 mjeseca Terenski rad pod nadzorom mentora (seminari) 12 mjeseci Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* 2 mjeseca Specijalistička ambulanta medicine rada i (sporta)** 3 mjeseca Specijalistička ambulanta medicine rada i (sporta)** 1 mjesec Specijalistička ambulanta za učesnike u saobraćaju (sporta)** 2 mjeseca Specijalistička ambulanta medicine rada i (sporta)** 2 mjeseca Zavod za javno zdravstvo Pružanje prve pomoći na radnom mjestu; povrede na radu, smrtne povrede, akutno otrovanje, nesreća na poslu i bolest Promocija zdravlja na radnom mjestu, javno zagovaranje, mjere suzbijanja alkohola, droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu, fleksibilno radno vrijeme, Godišnji odmor 2 mjeseca Urgentni centar+ industrijske ambulante 1 mjesec lokalna zajednica, tribine, izrada promotivnih materijala, izabrana radna mjesta 3 mjeseca 1. 4. Izborni program specijalizacije (11 + 1 mjesec) Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj užoj disciplini medicine rada. Moguća usmjerenja specijalizacije su: 1. Profesionalna patologija i toksikologija; 2. Medicina sporta; 3. Menadžment: upravljanje i organizacija rada, zdrava radna mjesta i zdrav okoliš, salutogeneza; 4. Profesionalna rehabilitacija; 5. Profesionalno zdravlja izlozenih ionizujucem i neionizujucem zracenju, 6. Urgentna stanja na radnom mjestu; 7. Epidemiologija i registri u medicine rada. 1.4.1. Izborni program specijalizacije na posdiplomskom studiju sastoji se iz dva dijela. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije, metodologije naučnog istraživanja i pisanja, epidemiologije, statistike, higijene rada i sporta, komunikologije i psihologije rada, patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz uže discipline medicine rada i sporta. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odreñene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okolišu, obuke, pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja, procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poremećaja, prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta, izradu, publikovanje i prezentaciju specijalističkog rada iz odabranog užeg područja specijalizacije uz pomoć glavnog mentora. Ima za svrhu aktivno učestvovanje i sticanje kompetencija za naučno istraživanje u području medicine rada. 1.4.2. Specifični uslovi za ustanove u kojima se obavlja specijalizacija Specijalističko usavršavanje za specijaliste medicine rada odvija se u slijedećim ustanovama: 1. Teorijsko obrazovanje odvija se na medicinskim fakultetima; 2. *Kliničko specijalističko usavršavanje profesionalne patologije i toksikologije trebalo bi se odvijati u zdravstvenoj ustanovi tercijalnog nivoa “Klinici za profesionalni patologiju i toksikologiju”; 3. za provoñenje praktičnog specijalističkog usavršavanja odvija se u Specijalističkim ordinacijama medicine rada u Ustanovama (Zavodima) ovlaštenim od Ministarstva zdravstva u skladu sa Zakonom; Urgentni centar I Industrijske ambulante, Zavodima za javno zdravstvo, odabranim radnim mjestima. 1.4.3. Specijalistički ispit se sastoji od: 1. Odbrane specijalističkog stručnog ili naučnog rada; 2. Praktičnog znanja: rješavanje slučaja iz prakse uz poštivanje uzročno posljedične veze izmeñu identifikacije i procjene rizika radnog mjesta i zdravstvenih poremećaja (profesionalna patologija i toksikologija); 3. Teoretskog medicinskog znanja. 1.4.4. Zvanje koje se stiče polaganjem specijalističkog ispita: specijalista medicine rada, magistar medicine rada i sporta u struci. 2.0. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STIČE ZAVRŠETKOM SPECIJALIZACIJE 2.1. Stepen usvojenih kompetencija: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja; 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja; 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja. Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene opće i posebne kompetencije (kompetencije važne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor, odnosno mentor. Tokom programa do sticanja trećeg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija; ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. i 2. potrebno je tokom usavršavanja davati stručnu pomoć kako je već navedeno). 2.1.2. Opće kompetencije: Završetkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled; poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije; posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta; poznavati vještinu komunikacije s pacijentima, kolegama i nemedicinskim stručnjacima; procijeniti mentalni status pacijenta; klinički procjenjivati i donositi samostalno odluke; rješavati kliničke probleme; procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost; procijeniti psihološki i socijalni status pacijenta, biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pismeno), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učešća u planiranju i provoñenju zdravstvene zaštite; biti sposoban definisati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka; kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvaliteta stručnog rada; usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja; imati razvijenu vještinu učenja i prenošenja znanja; razumjeti važnost naučnog pristupa struci; učestvovati u naučnoistraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja; biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te učestvovati u provoñenju programa specijalizacije i uže specijalizacije; znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima; poznavati važnost i način efikasnog voñenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s važećim propisima; biti sposoban raditi timski, odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. 2.1.3. Posebne kompetencije: Završetkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba steći slijedeća posebna znanja i vještine: koristiti radnu anamnezu kao ključni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim značajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzročno posljedične veze; slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike, evaluirati ih, prepoznati simptome i znake poremećaja koji su u mogućoj uzročnoj vezi s faktorima rizika radnog mjesta, intervenirati; ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se održavaju trenažne, natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti, povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom; sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti); dati nalaz i mišljenje o uzročnim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu, intervencije; liječiti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom; prepoznati uslove pravovremenog uvoñenja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okolišu; dati nalaz i mišljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapošljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odreñena zanimanja/ sportove prilagoñene njihovim fiziološkim i psihološkim mogućnostima; provoditi profesionalnu orijentaciju mladih, invalida i lica sa otežanom zapošljivošću; raditi efikasno u sistemu zdravstvene zaštiti i područja rada; angažovati se u promociji zdravlja radne populacije, javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta; procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okolišu; provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu; otkriti i dati naučne osnove za prepoznavanje faktora, dijagnoze, liječenje i sprečavanje bolesti u vezi s radom i sportom; sastaviti protokole/ procedure i održavati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta; preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu; provoditi savjetovanja, zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje radnika i učesnika u sportu; ocijeniti potrebu uvoñenja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroničnog umora; dati ocjenu privremene i trajne spriječenosti za rad; upravljati rizicima privremene spriječenosti za rad; predložiti mjere za racionalni rad službi medicine rada na svim nivoima, sarañivati s nadzornim i javnozdravstvenim službama; učestvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta, ljekara koji rade na području prepoznavanja, liječenja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista, druge ljekare i eksperte na području bolesti uzrokovanih radom i sportom; učestvovati u istraživanjima i razvoju iz područja medicine rada i sporta; sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i učešća u konzilijarnom odlučivanju; sposobnost prepoznavanja, monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu; sposobnost liderstva, organizacije rada, voñenja projekata i planiranja, upravljanje starenjem i radnom sposobnošću, izvoditi praktične procedure. 2.1.4. Naučnoistraživački temelji posebnih kompetencija medicine rada I sporta Završetkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir slijedeća načela, zajedno s načinima na koje se ona primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih problema: I Analizirati uticaj štetnosti, opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog I sportskog okoliša na zdravlje radnika: a) opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom I sportom. b) navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifičnih štetnosti obzirom na intenzitet i dužinu izloženosti (ekspozicije). II Analizirati uticaj štetnosti, opasnosti i napora iz radnog okoliša na potomstvo/ reprodukciju: a) b) povezati utjecaj mutagenih i teratogenih faktora na oštećenje ploda, razjasniti mehanizme djelovanje specifičnih štetnosti obzirom na gestacijsku dob. III Procijeniti utjecaj napora na zdravlje radnika I učesnika u sportu, specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. IV Ispitati upotrebu odgovarajućih vrsta tehničkih i ličnih zaštitnih sredstava u radu i sportu. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesreća na radu i sportu, bolovanja, epidemiologiju profesionalnih bolesti, bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogoršanih radom, epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo praćenje i kontrolu. 2.1.5. Sticanje posebnih vještina za slijedeće praktične dijagnostičke postupke: a) samostalno izvoñenje prick testiranja, b) samostalno izvoñenje i interpretacija epikutanih testiranja, c) samostalno izvoñenje i interpretacija spiro/ergonometrije, d) samostalno izvoñenje i interpretacija EMNG i EMG (5 testiranja), e) samostalno izvoñenje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronološkim analizama audiometrije (20), analiza funkcije vida mjerene ortoretorom (30), analiza kolornog vida (30)), posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris); f) analiza PEF- peack flow- metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije (10 očitavanja), g) provoñenje preventivnih zdravstvenih pregleda (100), h) konzilijarno rješavanje kliničkih problema u slučaju profesionalnih bolesti (100) i) konzilijarno rješavanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja (50); j) procjena rizika radnog mjesta (20 analiza), k) procjena organizacije rada, nadzora, podrške i liderstva (50 analiza) l) ergonomska analiza opterećenja radnog mjesta i sportskog trenažnog I rekreacijskog procesa s predlogom mjera za poboljšanje u suzbijanju muskuloskeletnih poremećaja (10), m) analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete života i radnog I sportskog okoliša (100) 2.1.6. Informatizacija i obrada podataka Po završetku specijalizacije specijalista medicine rada treba: a) prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija, a posebno kompjutersku obradu podataka. b) razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu zaštite podataka; c) navesti dostupne tehnike za širenje podataka; d) izložiti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka, arhiviranje, izvještaje i validaciju (elektronski potpis); e) pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka, liste, rad u wordu, Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. 2.1.7. Kliničko iskustvo Treba naglasiti da kliničko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnostičkim postupcima i njihovom validnošću, poznavanjem tehnoloških procesa i radnog okoliša. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije kliničke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. Po završetku specijalizacije specijalista medicine rada treba: a) uspostaviti suradnju s: kliničkom medicinom, posebno toksikologijom u provoñenju dijagnostičkog postupka kod profesionalnih bolesti, ozljeda na radu, ocjeni radne sposobnosti; b) nacionalnim i kantonalnim zavodima za medicine rada i javno zdravstvo; c) kantonalnim zavodom za zapošljavanje d) katedrom medicine rada na Medicinskom fakultetu. 2.1.8. Organizirati blisku suradnju s: a) b) c) d) e) f) g) izabranim liječnicima opće/obiteljske medicine, doktorom medicine, specijalistom školske medicine i pedijatrije, medicinskim vještacima poslodavcima i stručnjacima zaštite na radu, inspektorima zaštite na radu, srednjim školama, ostalim ustanovama. 2.1.9. Znati dati stručno mišljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: a) educirati i informirati radnike i poslodavce o štetnostima, opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu, b) sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pružanju prve pomoći na radnom mjestu, c) sudjelovati na sastancima Odbora zaštite na radu, d) sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu, e) davati stručno mišljenje o sredstvima zaštite na radu, f) davati stručno mišljenje o vakcinaciji i imunizaciji, g) provoditi ankete o zdravstvenom stanju. 2.2. Akreditacija Po završetku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i zaživotnim učenjem. Takoñer treba biti upoznat s postojećim shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. 2.3. Organizacija rada i upravljanje Po završetku specijalizacije, specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o važnim aspektima upravljanja službom medicine rada uključujući kontrolu financijskih sredstava, upravljanje osobljem, procjenu osoblja, timskog rada, vještina pregovaranja, strateškog planiranja, pripreme poslovnog plana, procesa ugovaranja, te drugih administrativnih poslova. Mora poznavati osnove financijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i načela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. Specijalizanti mogu, kao posmatrači, sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije, stručnih udruženja i projekata.
© Copyright 2024 Paperzz
