Pravilnik o radu Staroslavenskoga instituta

Na temelju Statuta Staroslavenskog instituta u Zagrebu, a u svezi članaka 125. i 126. Zakona o radu
(Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), Upravno Vijeće Staroslavenskog instituta u Zagrebu,
Demetrova 11 (dalje u tekstu: Institut) donosi dana 29. svibnja 2014. godine slijedeći
PRAVILNIK O RADU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuje se sklapanje ugovora o radu; zaštita
života, zdravlja i privatnosti zaposlenika; probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad; radno
vrijeme; odmori i dopusti; plaće; materijalna prava zaposlenika; zabrana natjecanja zaposlenika s
Institutom; naknada štete; prestanak ugovora o radu; te ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa
zaposlenika Instituta.
Članak 2.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, Pravilnikom, sporazumom
sklopljenim između radničkog vijeća i Instituta, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za
zaposlenika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Zasnivanje radnog odnosa
Članak 3.
Svatko može slobodno, ravnopravno i pod jednakim uvjetima, na način propisan zakonom i
Pravilnikom, zasnovati radni odnos u Institutu, ako ispunjava opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa
utvrđen zakonom i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa na određenim poslovima određene
zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o organizaciji i ustroju radnih
mjesta.
Članak 4.
(1) Kad se u Institutu ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa s novim zaposlenikom, nakon
pribavljene suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a sukladno odredbama Pravilnika
o ustroju radnih mjesta, Institut donosi odluku o sklapanju ugovora o radu sa zaposlenikom.
(2) Odluku iz prethodnog stavka ravnatelj donosi sukladno Zakonu i općim aktima Instituta.
1
Članak 5.
(1) Prije zasnivanja radnog odnosa može se provjeriti sposobnost osobe koja želi zasnovati radni
odnos za obavljanje određenih poslova.
(2) ) Probni rad može trajati najviše:
– mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola;
– dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje;
– tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije
važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij; i
– šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena prema
ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.
(3) Provjeru sposobnosti iz stavka 1. ovog članka provodi tročlano stručno povjerenstvo koje imenuje
ravnatelj.
(4) O rezultatima provjere stručnih i drugih vještina potrebnih za obavljanje određenih poslova
sastavit će se zapisnik.
(5) Na osnovu prethodne provjere stručnih i drugih vještina potrebnih za obavljanje određenih
poslova Institut će donijeti odluku o zasnivanju radnog odnosa.
(6) Ako je zaposlenik bio odsutan najmanje deset dana, probni rad se može iznimno produžiti zbog
objektivnih razloga za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio odsutan.
(7) Zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u
pisanom obliku i obrazložen.
(8) Ako Institut zaposleniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi najkasnije posljednjega dana
probnoga rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
(9) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana.
Članak 6.
(1) S izabranom osobom koja želi zasnovati radni odnos, radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o
radu.
(2) Ugovor o radu sklapa se, u pravilu, na neodređeno vrijeme.
(3) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je
prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog
posla ili nastupanjem određenog događaja.
(4) Institut ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju
kojih se radni odnos s istim zaposlenikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.
(5) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako
zaposlenik nastavi raditi u Institutu i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da
je sklopljen na neodređeno vrijeme.
2
(6) Institut je dužan zaposleniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno
vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i zaposleniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno
vrijeme.
Članak 7.
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz članka
8. ovog Pravilnika mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:
(1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu;
(2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na
različitim mjestima;
(3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se zaposlenik zapošljava ili kratak popis ili opis
poslova;
(4) danu početka rada;
(5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme;
(6) trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji zaposlenik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak
ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja
toga odmora;
(7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati zaposlenik, odnosno Institut, a u slučaju kad se takav
podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, o načinu određivanja
otkaznih rokova;
(8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja zaposlenik ima pravo;
te
(9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Članak 8.
(1) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Institut je dužan zaposleniku prije početka rada
izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
(2) Ako Institut prije početka rada ne sklopi sa zaposlenikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne
izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa zaposlenikom sklopio ugovor o radu
na neodređeno vrijeme.
Članak 9.
Prilikom sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, zaposlenik je dužan
obavijestiti Institut o invalidnosti, invaliditetu, bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili
bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u
izvršenju ugovora o radu zaposlenik dolazi u dodir.
3
Članak 10.
(1) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Institut može uputiti
zaposlenika na liječnički pregled.
(2) Troškove liječničkog pregleda snosi Institut.
III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI ZAPOSLENIKA
Članak 11.
(1) Institut je dužan primjenjivati propise u području zaštite na radu, obvezan je osigurati zaštitu
zdravlja i sigurnosti zaposlenika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji
se obavlja.
(2) Svaki zaposlenik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje kao i sigurnost i zdravlje ostalih
zaposlenika na koje utječu njegovi postupci u radu.
Članak 12.
(1) Zaposlenici su obvezni poslodavcu u svrhu ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa dostaviti
osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada, kao i podatke potrebne za
područje: obračuna poreza na dohodak, prireza, osobni odbitci, školovanje i usavršavanje,
znanstveno i stručno napredovanje, podatci o invalidnosti, podatci o zaštiti majčinstva, posebna
njega djeteta, podatci o bolovanju i sl.
(2) U slučaju promjene podataka, zaposlenik je dužan izmijenjene podatke pravodobno dostaviti
pravnoj, odnosno računovodstvenoj službi.
(3) Osobni podatci zaposlenika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama
samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog
odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.
(4) Osobni podatci zaposlenika smiju prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama na
način utvrđen Zakonom.
Članak 13.
Ravnatelj Instituta je dužan je zaštiti zaposlenika od diskriminacije na području rada i radnih uvjeta
kao i zaštiti dostojanstvo zaposlenika u vrijeme obavljanja radnog procesa.
IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Članak 14.
(1) Poslodavac će omogućiti zaposleniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje,
obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
4
(2) Zaposlenik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada osposobljavati se i
usavršavati za rad.
(3) Tijekom obrazovanja za potrebe poslodavca i na koje je upućen od strane poslodavca,
zaposleniku pripadaju sva prava kao da je radio.
(4) Međusobna prava i obveze između zaposlenika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca,
uređuju se posebnim ugovorom u skladu s ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.
Članak 15.
(1) U interesu unapređenja znanstvenog rada u Institutu zaposleniku se može na njegov zahtjev
odobriti plaćeni ili neplaćeni dopust, zbog znanstvenog ili stručnog usavršavanja na drugoj
ustanovi u Hrvatskoj ili inozemstvu, ili zbog sudjelovanja na znanstvenoj ili stručnoj konferenciji.
(2) Zahtjev za dopust iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o zamjenama u radnim
obvezama.
(3) Dopuste iz stavka 1. ovoga članka odobrava ravnatelj, a izvještaj o dopustu podnosi se
Znanstvenom vijeću.
Članak 16.
(1) Radi poslijediplomskog studija u inozemstvu, zaposlenicima u suradničkom zvanju može se
odobriti dopust najdulje do 4 godine
(2) Radi poslijedoktorskog usavršavanja u inozemstvu zaposlenicima u suradničkom ili
znanstvenom zvanju može se jednom odobriti dopust najdulje do 2 godine.
(3) Dopuste iz stavka 1. i 2. ovog članka odobrava ravnatelj, a izvještaj o dopustu podnosi se
Znanstvenom vijeću
V. RADNO VRIJEME
Pojam radnog vremena
Članak 22.
(1) Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je zaposlenik Instituta obvezan obavljati poslove,
odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama ravnatelja ili druge
ovlaštene osobe Instituta, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi
Institut.
(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je zaposlenik pripravan odazvati se pozivu
Instituta za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se zaposlenik ne nalazi na
mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Institut.
(3) Vrijeme koje zaposlenik provede obavljajući poslove po pozivu Instituta, smatra se radnim
vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio Institut ili na mjestu koje je
odabrao zaposlenik.
5
Puno i nepuno radno vrijeme
Članak 23.
(1) Ugovor o radu može se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme ne smije biti
duže od 40 sati tjedno.
(2) Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
(3) Zaposlenik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s
ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.
(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, zaposlenik je dužan obavijestiti
Institut o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno
drugim poslodavcima.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 24.
(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće
zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta
rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovog članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuju se
posebnim propisom.
(3) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom,
skraćeno radno vrijeme se izjednačuje s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
Članak 25.
(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke
potrebe, zaposlenik na zahtjev Instituta mora raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog
vremena (prekovremeni rad), ali najviše do 8 sati tjedno.
(2) Prekovremeni rad pojedinog zaposlenika ne smije trajati duže od 32 sata mjesečno niti duže od
180 sati godišnje.
(3) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina
starosti i zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako
dostavi Institutu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Raspored radnog vremena
Članak 26.
(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
6
(2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu.
(3) Petodnevni tjedni raspored iz stavka 2. ovoga članka raspoređen je, u pravilu, od ponedjeljka do
petka.
(4) Sa zaposlenikom se može sklopiti ugovor o radu s nepunim radnim vremenom kada opseg i
priroda posla odnosno organizacija rada zahtjeva rad u nepunom radnom vremenu.
(5) Ravnatelj mora obavijestiti zaposlenike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena
najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada.
Članak 27.
(1) Institut je dužan voditi evidenciju radnog vremena.
(2) Na zahtjev zaposlenika ili sindikalnog povjerenika Institut im je dužan dostaviti evidenciju iz stavka
1. ovoga članka.
VI. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak 33.
(1) Zaposlenik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku)
od najmanje 30 minuta, a za maloljetnike najmanje 30 minuta neprekidno.
(2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri
sata nakon početka radnoga vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
(3) Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, Institut će zaposleniku omogućiti da radi
dnevno toliko kraće.
Odmor između dva radna dana i najduže neprekidno trajanje rada
Članak 34.
(1) Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati
neprekidno.
(2) Zaposlenik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće,
elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne medicinske, socijalne, veterinarske i slične
intervencije.
Tjedni odmor
Članak 35.
(1) Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 sati, kojem se
pribraja dnevni odmor.
7
(2) Zaposlenik ima pravo koristiti tjedni odmor subotom i nedjeljom, a iznimno i tijekom sljedećeg
tjedna ako mu se zbog organizacije rada ne može omogućiti korištenje tjednog odmora subotom i
nedjeljom.
(3) Ako zaposlenik ne može koristiti odmor na način naveden u prethodnom stavku ovoga članka,
mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju koje odredi Ravnatelj.
(4) Zaposleniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje neiskorištenoga tjednog odmora nakon
14 dana neprekidnog rada.
Godišnji odmor
Članak 36.
1) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 20 radnih dana dodaju dani prema sljedećim
kriterijima:
– prema složenosti poslova:
a) poslovi za koje je uvjet doktorat znanosti - 5 dana
b) poslovi za koje je uvjet završen sveučilišni dodiplomski studij ili stručni studij u trajanju od
najmanje 4 godine, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno poslovi
za koje je uvjet magisterij znanosti - 4 dana
c) poslovi za koje je uvjet završen stručni dodiplomski studij u trajanju kraćem od 4 godine, odnosno
završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij - 3 dana
d) poslovi SSS - 2 dana
e) ostali poslovi - 1 dan
– prema dužini radnog staža:
-
do 2 godine …………………………………………….1 dan
od 3 do 6 godina …………………………………….2 dana
od 6 do 12 godina………………………………… .3 dana
od 12 do 18 godina……………………………….. 4 dana
od 18 do 24 godina……………………………….. 5 dana
od 24 do 30 godina ………………………………..6 dana
od 30 do 36 godina………………………………...7 dana
preko 36 godina……………………………………..8 dana
– prema posebnim socijalnim uvjetima:
a) roditelju, posvojitelju, skrbniku za svako dijete do 15 godina starosti 2 dana
b) roditelju, posvojitelju, skrbniku djeteta s težim smetnjama u razvoju 3 dana
c) osobi s invaliditetom 3 dana
8
2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana, niti manje od 4 tjedna
neovisno o broju obračunatih dana godišnjeg odmora.
Članak 37.
(1) Blagdani, neradni dani određeni zakonom i dani tjednog odmora ne uračunavaju se u trajanje
godišnjeg odmora.
(2) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u
trajanje godišnjeg odmora.
Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor
Članak 38.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto
korištenja godišnjeg odmora.
Rok stjecanja prava na godišnji odmor
Članak 39.
(1) Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam
dana, stječe pravo na puni godišnji odmor određen na način propisan odredbama članaka 36. ovog
Pravilnika, nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(2) Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni
slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.
Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
Članak 40.
(1)
Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu pripadajućega punog godišnjeg odmora
određenog na način propisan odredbama članaka 36. ovog Pravilnika za svakih navršenih mjesec
dana rada, u slučaju:
(a) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka
iz članka 39. stavak 1. ovog Pravilnika, nije stekao pravo na godišnji odmor;
(b) ako radni odnos prestaje prije završetka šestomjesečnog roka iz članka 38. stavka 1. ovog
Pravilnika; ili
(c)
ako radni odnos prestaje prije dana 1. srpnja.
(2)
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje
polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.
(3) Zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja, ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.
9
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Članak 41.
(1) U slučaju prestanka ugovora o radu, Institut je dužan zaposleniku koji nije iskoristio pripadajući
godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
(2) Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se u visini naknade plaće za vrijeme korištenja
godišnjeg odmora, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
Članak 42.
(1) Zaposlenik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela u dogovoru s ravnateljem.
(2) Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o
tome, najmanje dva dana ranije, izvijesti ravnatelja ili osobu koju on ovlasti.
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Članak 43.
(1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 42.
ovog Pravilnika, zaposlenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do dana 30. lipnja iduće godine.
Raspored korištenja godišnjeg odmora
Članak 44.
(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Ravnatelj u skladu s ovim Pravilnikom.
(2) Ravnatelj će prijedlog rasporeda korištenja godišnjeg odmora sastavit na temelju zamolbi
zaposlenika, nakon što se o planu godišnjeg odmora savjetuje sa sindikalnim povjerenikom.
(3) Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe
organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive zaposlenicima.
Odluka o korištenju godišnjeg odmora
Članak 45.
(1) Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora Ravnatelj dostavlja zaposleniku odluku o
korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja.
(2) Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja
osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke Ravnatelja.
10
(3) Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti
naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
(4) Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom
korištenja godišnjeg odmora.
(5) Troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
(6) Putni troškovi su stvarni troškovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta
zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u
povratku do mjesta zaposlenja u visini određenoj ovim Pravilnikom.
(7) Drugi troškovi su ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg
odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
(8) U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene
nesposobnosti za rad, zaposlenik je dužan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godišnji odmor
redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godišnjeg
odmora koristit će naknadno, prema sporazumu s Institutom. Ako sam plaćeni dopust ili razdoblje
privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi trebao završiti godišnji odmor, zaposlenik se
vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno razdoblja privremene nesposobnosti
za rad.
Plaćeni dopust
Članak 46.
(1)
Tijekom kalendarske godine zaposlenik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu
plaće (plaćeni dopust), za važne osobne potrebe, a osobito za:
(a) sklapanje braka - 5 radnih dana;
(b) rođenje djeteta - 5 radnih dana;
(c) smrt člana uže obitelji - 5 radnih dana;
(d) smrt člana šire obitelji (krvni srodnici do četvrtog koljena i tazbinski srodnici do drugog koljena) - 2
radna dana;
(e) selidbu - 2 radna dana;
(f) selidbu u drugo mjesto - 4 radna dana;
(g) teške bolesti člana uže obitelji - 3 radna dana;
(h) nastupanja u kulturnim i sportskim priredbama – 1 radni dan;
(i) sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima i obrazovanju za sindikalne aktivnosti – 2
radna dana;
(j) elementarne nepogode koja je teže oštetila imovinu zaposlenika - 5 radnih dana; te
(k) darivanja krvi – 2 radna dana.
11
(2)
Članom uže obitelji iz prethodnog stavka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji
i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca
na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je zaposlenik dužan po zakonu
uzdržavati te osoba koja sa zaposlenikom živi u izvanbračnoj zajednici.
(3) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od deset radnih dana godišnje.
(4) Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta
smatraju se vremenom provedenim na radu.
(5) Zaposlenici – dobrovoljni davatelji krvi ostvaruju pravo na dva slobodna dana s naslova
dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.
(6) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka i
za svako darivanje krvi, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim
osnovama.
(7) Ako slučaj iz stavka 1. ovoga članka nastane za vrijeme dok je zaposlenik na godišnjem odmoru, na
zahtjev zaposlenika korištenje godišnjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi plaćeni dopust.
Neplaćeni dopust
Članak 47.
(1) Ravnatelj može zaposleniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
(2) Neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka u trajanju do mjesec dana zaposleniku može odobriti
Ravnatelj, dok neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka u trajanju dužem od mjesec dana
zaposleniku može odobriti Ravnatelj uz prethodno pozitivno mišljenje Znanstvenoga vijeća o potrebi i
mogućnosti korištenja neplaćenog dopusta.
(3) Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom
miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
VII. PLAĆE
Članak 48.
(1) Za izvršeni rad u Institutu zaposlenik ima pravo na plaću.
(2) Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću.
(3) Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
(4) Dodatci na osnovnu plaću su stimulacija, dodatci za posebne uvjete rada, položajni dodatci i
uvećanja plaća.
12
Članak 49.
(1) Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dviju
isplata ne smije biti dulji od 30 dana.
(2) Zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća.
(3) Poslodavac će zaposleniku prilikom isplate plaće uručiti njezin obračun.
Članak 50.
(1) Institut je dužan najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine,
zaposleniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
(2) Ako Institut na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u
cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine,
zaposleniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Obračuni iznosa su ovršne isprave.
VIII. DRUGA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA
Slučajevi kada zaposlenicima pripada pravo na naknadu plaće
Članak 51.
Zaposlenik u javnim službama ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:
– godišnjeg odmora;
– plaćenog dopusta;
– državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom;
– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane Instituta;
– obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti;
– zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje; i
– drugih slučajeva utvrđenih zakonom ili pravilnikom.
Naknada za vrijeme bolovanja
Članak 52.
(1) Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini
85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo
bolovanje.
(2) Naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo
bolovanje, pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
13
Dnevnica i naknada troškova putovanja
Članak 53.
(1) Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada troškova
prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike
Hrvatske.
(2) Dnevnica iznosi 150,00 kuna po danu.
(3). Zaposlenik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako
putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.
(4) Ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% od dnevnice.
(5) Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana
primjena toga propisa toliko se povećava iznos dnevnice iz ovoga članka.
(6) Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada zaposlenima
u državnoj upravi.
Naknada za trošak prijevoza
Članak 54.
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim odnosno
međumjesnim javnim prijevozom ako je pravo na naknadu i njezina visina regulirana propisima za
korisnike državnog proračuna.
Naknada za korištenje privatnog automobila
Članak 55.
Ako je zaposleniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se
troškovi u visini neoporezivog iznosa prema poreznim pravilima.
Osiguranje
Članak 56.
Institut je dužan osigurati zaposlenike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i
u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.
IX. NAKNADA ŠTETE
Članak 57.
(1) Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu
Institutu, dužan je štetu naknaditi.
(2) Ako štetu uzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.
14
(3) Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi
zaposlenici odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
(4) Ako je više zaposlenika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu
odgovaraju solidarno.
Članak 58.
(1) Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema,
procjenom.
(2) Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku.
Članak 59.
Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj
osobi, a štetu je naknadio Institut, dužan je Institutu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Članak 60.
(1) Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Institut je dužan zaposleniku naknaditi
štetu po općim propisima obveznoga prava.
(2) Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu koju je Institut uzrokovao
zaposleniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
X. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Načini prestanka ugovora o radu
Članak 61.
Ugovor o radu prestaje:
(a) smrću zaposlenika;
(b) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme;
(c) kada zaposlenik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se Institut i
zaposlenik drukčije ne dogovore;
(d) sporazumom zaposlenika i Instituta;
(e) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće
nesposobnosti za rad;
(f) otkazom; ili
15
(g) odlukom nadležnog suda.
Sporazum o prestanku ugovora o radu
Članak 62.
Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku i obvezno sadrži: podatke
o strankama i njihovom prebivalištu odnosno sjedištu, te datumom prestanka ugovora o radu.
Otkaz ugovora o radu
Članak 63.
Ugovor o radu mogu otkazati Institut i zaposlenik.
Redoviti otkaz poslodavca
Članak 64.
Institut može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to
ima opravdani razlog, u slučaju:
(a) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili
organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz);
(b) ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih
trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz); ili
(c) ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
zaposlenika).
Članak 65.
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Institut ne može zaposliti zaposlenika na
nekim drugim poslovima ili ako ga ne može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim
poslovima.
Članak 66.
Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Institut mora voditi računa o trajanju
radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete zaposlenika.
16
Članak 67.
(1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika, Institut je dužan zaposlenika
pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka
povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Instituta da to
učini.
(2) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika, Institut je dužan omogućiti
zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati
od Instituta da to učini.
Redoviti otkaz zaposlenika
Članak 68.
Zaposlenik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to
razlog.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Članak 69.
Institut i zaposlenik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili
određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanoga ili ugovorenoga otkaznog roka (izvanredni
otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne
činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa
nije moguć.
Članak 70.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja činjenice na
kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Članak 71.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika, Institut je dužan omogućiti
zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati
od Instituta da to učini.
Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme
Članak 72.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva
mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.
17
Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
Članak 73.
Otkaz mora imati pisani oblik. Institut mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora
dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok
Članak 74.
(1) Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
(2) Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog
dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog
pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom
radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu,
privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u
obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti zaposlenika na radu, određenim zakonom.
Trajanje otkaznog roka
Članak 75.
(1) Kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se zaposlenik i Institut
drukčije ne dogovore.
(3) Zaposleniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz
uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznog
roka utvrđenih u stavku 1. ovog članka.
Članak 76.
Ako zaposlenik na zahtjev Instituta prestane raditi prije isteka propisanoga ili ugovorenoga otkaznog
roka, Institut mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka
otkaznog roka.
Članak 77.
Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri
sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
18
Članak 78.
Ako zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, osim ako on za
to ima osobito važan razlog.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Članak 79.
(1) Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Institut otkaže ugovor i
istodobno predloži zaposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s
ponudom izmijenjenog ugovora).
(2) Ako zaposlenik prihvati ponudu Instituta, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati
dopuštenost takvog otkaza ugovora.
(3) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima zaposlenik se mora izjasniti u
roku koji odredi Institut, a koji ne smije biti kraći od osam dana.
(4) U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od petnaest dana u kojem
zaposlenik može od Instituta zahtijevati ostvarenje povrijeđenog prava teče od dana kada se
zaposlenik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od
dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Institut, ako se zaposlenik nije
izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.
Savjetovanje s radničkim vijećem, odnosno sindikatom o otkazu
Članak 80.
Ako je u Institutu utemeljeno radničko vijeće, odnosno ako u Institutu djeluje sindikat koji je preuzeo
ovlasti radničkog vijeća, namjeru da otkaže određeni ugovor o radu Institut je dužan priopćiti
radničkom vijeću, odnosno sindikatu te je dužan o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem,
odnosno sindikatom u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim zakonom.
Otpremnina
Članak 81.
(1) Zaposlenik kojemu Institut otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor o
radu otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji
se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnog trajanja radnog odnosa s Institutom.
Staž kod istog poslodavca
Članak 82.
(1) Kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na
promjenu poslodavca.
19
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod izračuna otpremnine zaposlenika koji je tijekom rada u
javnoj službi i prestanka radnog odnosa već ostvario pravo na otpremninu, u neprekinuti staž neće
biti uračunato razdoblje za koje je otpremninu prethodno ostvario.
XI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Članak 83.
O pravima i obvezama koje iz radnog odnosa imaju zaposlenici Instituta odlučuje ravnatelj, odnosno
osoba koju na to pisanom punomoći ovlasti Ravnatelj.
Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Članak 84.
(1) Odluke o pravima i obvezama zaposlenika Instituta, uključujući i odluku o otkazu ugovora o radu,
dostavljaju se zaposlenicima u poslovnim prostorima Instituta, za radnog vremena.
(2) Ako se zaposlenik ne nalazi na radu, odluke iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se preporučenom
poštom s povratnicom na adresu stanovanja zaposlenika, koju je zaposlenik prijavio Institutu i koja se
vodi u evidenciji koju o zaposlenicima vodi Institut. Odluka se smatra dostavljenom ako je istu
zaprimio odrasli član zaposlenikova kućanstva.
(3) Ako dostava ne uspije na način iz stavka 2. ovog članka, odluka o pravu i obvezi zaposlenika ističe
se na oglasnoj ploči Instituta. Protekom roka od tri dana smatra se da je odluka o pravu, odnosno
obvezi zaposlenika dostavljena zaposleniku. Tajnik Instituta će na primjerku istaknute odluke
zabilježiti podatke o njezinu isticanju, roku tijekom kojeg je odluka bila istaknuta te utvrđenje da se
protekom toga roka odluka smatra dostavljenom zaposleniku.
Sudska zaštita prava iz radnog odnosa
Članak 85.
(1) Zaposlenik koji smatra da mu je Institut povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od
15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu
prava, zahtijevati od Instituta ostvarenje toga prava.
(2) Ako Institut u roku od 15 dana od dostave zahtjeva zaposlenika iz stavka 1. ovog članka ne
udovolji tom zahtjevu, zaposlenik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu
povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati zaposlenik koji prethodno
Institutu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog članka, osim u slučaju zahtjeva zaposlenika za
naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez
prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovog članka, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom
je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti zaposlenik koji ima
20
sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, zaposlenik koji je na temelju ugovora o radu upućen na
rad u inozemstvo i zaposlenik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.
(5) Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se na postupak zaštite
dostojanstva zaposlenika.
XII. ZABRANA NATJECANJA ZAPOSLENIKA S INSTITUTOM
Članak 86.
(1) Zaposlenik ne smije bez odobrenja Instituta, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti
koju obavlja Institut (zakonska zabrana natjecanja).
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka zaposleniku može dati Ravnatelj, a Ravnatelju odobrenje iz
stavka 1. može dati Upravno vijeće.
(3) Ako zaposlenik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovog članka, Institut može od zaposlenika
tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov
račun, odnosno da mu zaposlenik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese
potraživanje zarade iz takvoga posla.
(4) Pravo Instituta iz stavka 2. ovog članka prestaje u roku tri mjeseca od dana kad je Ravnatelj saznao
za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.
(5) Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Ravnatelj znao da se zaposlenik bavi obavljanjem
određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je zaposleniku
dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.
(6) Ravnatelj može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 5. ovog članka opozvati, poštujući pri tome
propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.
Članak 87.
(1) Institut i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu,
zaposlenik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s Institutom te da ne
smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Institutom (ugovorna
zabrana natjecanja).
(2) Ugovor iz stavka 1. ovog članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od dana
prestanka radnog odnosa. Ugovor se mora sklopiti u pisanom obliku, a može biti sastavni dio ugovora
o radu.
21
Članak 88.
(1) Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje zaposlenika samo ako je ugovorom Institut preuzeo
obvezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice
prosječne plaće, isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(2) Naknadu iz stavka 1. ovog članka Institut je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog
kalendarskog mjeseca, a visina naknade se usklađuje s kretanjem prosječne plaće u Republici
Hrvatskoj.
Članak 89.
(1) Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna,
Institut može, u skladu s općim propisima obveznog prava, tražiti samo isplatu te kazne, a ne i
ispunjenje obveze ili naknadu veće štete.
(2) Ugovorna kazna iz stavka 1. ovog članka može se ugovoriti i za slučaj da Institut ne preuzme
obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja.
XIII. POVREDE RADNIH OBVEZA
Članak 90.
Svi zaposlenici obvezni su stručno, savjesno, marljivo i kvalitetno obavljati poslove te ih
izvršavati na vrijeme i sukladno pisanim i usmenim uputama nadređenih, internim aktima
poslodavca, odlukama tijela upravljanja poslodavca (ravnatelja, Upravnog vijeća) i zakonskim
propisima. U protivnom zaposlenici čine povredu radne obveze.
Članak 91.
Povrede radnih odnosa mogu biti lakše, teže i osobito teške povrede.
Članak 92.
Lakšim se povredama obveza iz radnog odnosa smatraju:
1. kontinuirano neopravdano kašnjenje na posao te nedozvoljeno napuštanje radnog
mjesta u tijeku radnog vremena,
2. nepravovremeno obavještavanje rukovoditelja (nadređenog radnika) o spriječenosti
dolaska na posao,
3. nepravovremeno izvršavanje naloga rukovoditelja,
4. nebriga o sredstvima za rad koja su radniku povjerena, a zbog koje je nastala izravna
ili neizravna šteta,
5. davanje netočnih podataka važnih za donošenje odluka i akata poslodavca,
6. pušenje u prostorijama u kojima postoji povećana opasnost od požara ili pušenje na
mjestu gdje je zabranjeno pušenje,
7. drugi postupci radnika koji negativno utječu na učinkovitost procesa rada.
22
Članak 93.
Težim se povredama radnih obveza smatraju:
1. nepridržavanje odluka i normativnih akata Instituta, odnosno postupanje suprotno
odlukama i aktima Instituta,
2. uznemiravanje bilo koje vrste (fizičko, spolno, psihičko i sl.) drugih zaposlenika na radnom mjestu i
tijekom radnog vremena,
3. neizvršavanje, kao i nesavjesno, nepravovremeno i nemarno izvršavanje radnih obveza,
4. odbijanje izvršenja radnih zadataka bez opravdanog razloga,
5. zlouporaba položaja odnosno prekoračenje danog ovlaštenja,
6. nepoštivanje odredbi o sigurnosti imovine Instituta od opasnosti od požara, elementarnih
nepogoda, eksplozija i sl.
7. neopravdani izostanak s posla više od tri dana u jednom mjesecu, bez obavještavanja poslodavca o
razlozima izostanka,
8. istupi u javnosti kao i istupi prema drugim institucijama i ustanovama kojima se nanosi šteta i
narušava ugled Instituta iznošenjem neistina o djelovanju i radu Instituta,
9. nezakonito, neovlašteno i nemarno raspolaganje odnosno korištenje sredstvima za rad i imovine
Instituta,
10. povreda propisa o zaštiti na radu i zaštiti od požara,
11. neprimjereno i nedozvoljeno ponašanje prema drugim zaposlenicima na radnom mjestu i tijekom
radnog vremena (tučnjava, fizičko ili psihičko uznemiravanje, nepristojno ponašanje, spolno
uznemiravanje i sl.) koje predstavlja u težem stupnju nepravilan odnos prema drugim zaposlenicima,
poslovnim partnerima ili drugim osobama s kojima zaposlenik kontaktira, a kojim je nanesena
ozbiljna povreda nečijemu ugledu, odnosno časti ili zbog kojeg su teže i trajnije poremećeni
međuljudski odnosi na radnom mjestu,
12. konzumiranje alkohola ili droga, protivno pravilima o zaštiti na radu,
13. ponašanje zaposlenika radi kojega mu je prethodno bila dva puta izrečena kazna za lakšu povredu
radne obveze iz čl. 88 ovog Pravilnika.
Članak 94.
(1) Nakon saznanja da je zaposlenik kršio svoje radne obveze, poslodavac će razmotriti okolnosti u
svezi s tim, te u slučaju utvrđenja da zbog povrede radne obveze nije zaposleniku potrebno otkazati
ugovor o radu, poslodavac će zaposlenika pisano upozoriti (opomena) na obveze iz radnog odnosa i
ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju ponavljanja kršenja obveza iz radnog odnosa.
(2) Pisano upozorenje (opomena) iz st. 1. ovog članka dostavlja se radniku neposrednom dostavom ili
preporučenom poštom.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 95.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Instituta. Ovaj pravilnik
objavit će se i na internetskim stranicama Instituta.
Članak 96.
23
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu za njegovo
donošenje.
Predsjednica Upravnoga vijeća:
_______________________________
prof. dr. sc. Marija Turk
Pravilnik je objavljen na oglasnoj ploči Instituta dana 16. lipnja 2014. godine te da je stupio na snagu
dana 26. lipnja 2014. godine.
Ravnateljica Staroslavenskoga instituta:
_________________________________
dr. sc. Marica Čunčić
24

Download Report