UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT
PRAVA
OSOBA S INVALIDITETOM
IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje
Priredila: Senka Mrkonjić
SPLIT, prosinac 2009.
Senka Mrkonjić:
Prava osoba s invaliditetom
Nakladnik:
Udruga osoba s invaliditetom Split
21000 SPLIT, Kliška bb
Tel./fax: 021/314-314;314-315
e-mail: [email protected]
www.uosis.hr
Matični broj: 3403831
OIB: 75984385228
Za nakladnika:
Senka Mrkonjić
Uredništvo:
Senka Mrkonjić
Marina Ivandić
Nela Norac Kevo
Naklada:
3 000 primjeraka
Tisak:
Grafis d.o.o., Split
CIP - Katalogizacija u publikaciji
SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA
U SPLITU
UDK 364.29-056.26(497.5)(035)
364.29-056.36(497.5)(035)
MRKONJIĆ, Senka
Prava osoba s invaliditetom / Senka
Mrkonjić. - 4. izmijenj. i dopunj. izd. Split : Udruga osoba s invaliditetom, 2010.
ISBN 978-953-99028-3-2
I. Invalidne osobe -- Prava -- Hrvatska -Priručnik
130604037
ISBN 978-953-99028-3-2
2
Senka Mrkonjić, dipl.iur
P R A V A
OSOBA S INVALIDITETOM
IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje
Split, prosinac 2009.
Udruga osoba s invaliditetom Split
3
Bilješka nakladnika
Priručnik prava osoba s invaliditetom namijenjen je prvenstveno za osobe
s invaliditetom koje okuplja Udruga, ali korisno može poslužiti i ostalim
osobama s invaliditetom. Budući se odredbe o pravima i obvezama osoba
s invaliditetom nalaze u preko 280 propisa, u kojem mnoštvu teško se
snalaze i pravnici, priručnik omogućuje snalaženje i uvid u dio propisa koje
učestalije koriste osobe s invaliditetom. Ovakvo sažeto predstavljanje
najvažnijih propisa za osobe s invaliditetom, prvo takve vrste u Hrvatskoj,
od prvog izdavanja Priručnika 2002. godine, izazvalo je veliko zanimanje
osoba s invaliditetom. Zbog čestih izmjena i dopuna propisa Priručnik je
doživio IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje.
Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli pripremi i tiskanju ovog priručnika i
omogućili da dođe u ruke onih kojima je namijenjen, a osobito Matiju
Cetiniću koji je priredio prvi Priručnik i II. i III. izmijenjeno i dopunjeno
izdanje te Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Copyright:
Sva prava pridržana
4
S a d r ž a j:
I. PRAVA I OBVEZE ČLANOVA UDRUGE
………………………….8
II. POVLASTICE NA OSNOVI ČLANSTVA U UDRUZI …….…………9
1. Telefonska pretplata
………………………………………………9
2.Televizijska pretplata
………………………………………………10
3. Besplatna karta “Prometa”
……………………………………10
4. Članske pogodnosti u HAK-u
……………………………………11
5. Pomoći članovima
…………………………………………………11
6. Posjet kazališnim predstavama
………………………………11
7. Ostale usluge
………………………………………………………12
III. PRAVA NA OSNOVI INVALIDITETA
…………………………12
1. OŠTEĆENJE, INVALIDITET I HENDIKEP
………………………12
1.1. Utvrđivanje tjelesnog oštećenja
…………………………… 12
1.2. Što je oštećenje?
.........................................................13
1.3. Što je invaliditet?
..........................................................14
1.4. Što je hendikep?
.....................................................................15
2. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
…………………………………15
2.1. Pravo na zdravstvenu zaštitu
…………………………………16
2.2. Osiguranici koji imaju pravo na plaćanje premije na teret
državnog proračuna
…………………………………………………..18
2.3. Slobodan izbor doktora ……………………………………………19
2.4. Ovlašteni doktori i liječnička povjerenstva
…………………….20
2.5. Zdravstvena njega u kući
…………………………………….23
2.6. Bolničko liječenje
…………………………………………...24
2.7.Bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom
i fizikalnom terapijom
………………………………………………..24
2.8. Ortopedska i druga pomagala
…………………………………..27
2.9. Prava na lijekove
……………………………………………….30
2.10. Pravo na novčane naknade
………………………………….31
2.11. Dopunsko zdravstveno osiguranje
……………………….34
2.12. Rodiljne i roditeljske potpore
………………………………..35
2.13. Kaznena odgovornost
…………………………………….37
3. MIROVINSKO OSIGURANJE ………………………………………38
3.1. Stjecanje mirovine
………………………………………………..39
3.2. Invaliditet i invalid rada
………………………………………...39
3.3. Profesionalna rehabilitacija
……………………………………40
3.4. Invalidska mirovina ………………………………………………..40
3.5. Naknada za tjelesno oštećenje
……………………….40
5
3.6. Mirovinski staž s povećanim trajanjem ………………………… 41
3.7. Naknada putnih troškova ………………………………………….42
3.8. Ostala prava
……………………………………………………..42
4. DOPLATAK ZA DJECU
………………………………………….42
4.1. Pravo na doplatak za djecu ………………………………………..42
4.2. Pogodnosti za djecu s invaliditetom
………………………44
5. SOCIJALNA SKRB
……………………………………………….44
5.1. Korisnik socijalne skrbi ……………………………………………..44
5.2. Prava u sustavu socijalne skrbi
………………………………45
5.3. Stalna pomoć ………………………………………………………..45
5.4. Podmirenje troškova stanovanja
………………………………..47
5.5. Doplatak za pomoć i njegu
………………………………………48
5.6. Pomoć i njega u kući
……………………………………………..49
5.7. Osobna invalidnina
……………………………………………….50
5.8. Naknada do zaposlenja
……………………………………….51
5.9. Skrb izvan vlastite obitelji …………………………………………..51
5.10. Roditelj njegovatelj
……………………………………………...52
5.11. Druge pomoći
……………………………………………………53
5.12. Zaštita sudionika rata ……………………………………………..54
5.13. Skrb o hrvatskim braniteljima …………………………………….55
6. ODGOJ I OBRAZOVANJE ……………………………………………56
6.1. Predškolski odgoj
…………………………………………………56
6.2. Odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi
……………….57
6.3. Asistent u nastavi
…………………………………………………59
7. ZAPOŠLJAVANJE I RAD ……………………………………………..60
7.1. Invaliditet i smanjena radna sposobnost
……………………….60
7.2. Profesionalna rehabilitacija
………………………………………61
7.3. Zapošljavanje osoba s invaliditetom ……………………………….61
7.4. Zapošljavanje u zaštitnim radionicama ……………………………62
7.5. Rad u radnom centru ………………………………………………..63
7.6. Pogodnosti iz radnog odnosa ………………………………………64
7.7. Fond za rehabilitaciju i zapošljavanje
…………………………..64
7.8. Olakšice i poticaji za zapošljavanje
…………………………..64
7.9. Zaštita zaposlenika ………………………………………………..65
7.10. Privremena ili trajna nesposobnost za rad ………………………66
7.11. Otkaz ugovora o radu ……………………………………………67
8. MOBILNOST
………………………………………………………68
8.1. Osiguranje pristupačnosti
………………………………………..69
6
8.2. Pomoć za prilagodbu prilaza
……………………………70
8.3. Prilagodba turističkih objekata …………………………………… 71
8.4. Znak pristupačnosti
………………………………………………72
8.5. Kazne za nesavjesne vozače ….. ……………………………... 72
8.7. Besplatan prijevoz po pozivu
……………………………………73
8.8. Besplatno parkiranje
……………………………………… 74
8.9. Ulaz u središte grada
……………………………………….75
8.10. Povlastica za 4 putovanja
………………………………….. 75
8.11. (Ne)plaćanje cestarine i putarine
………………………….. 76
8.12. Popust pri osiguranju vozila
………………………………… .. 78
8.13. Vozačka dozvola
………………………………………………..78
9. POREZNE I DRUGE OLAKŠICE……………………………………….79
9.1. Primici bez oporezivanja ……………………………………………79
9.2. Povećani osobni odbitak
………………………………………79
9.3. Bez lokalnog poreza na vozila
…………………………………..80
9.4. PDV od 0% za pomagala
……………………………………...80
9.5. Uvoz automobila bez carine ……………………………………...80
9.6. Oslobođenje od plaćanja carine
……………………………… 82
9.7. Neplaćanje boravišne pristojbe
………………………………… 84
10. PRAVOBRANIITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM
…………84
11. SUZBIJANJE DISKRIMINACIJE
……………………….86
11.1. Razumna prilagodba i segregacija
……………………….88
11.2. Postupak pred sudom
………………………………….. 88
11.3. Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije
……………...89
11.4. Udružena tužba za zaštitu od diskriminacije
………………90
11.5. Kazne za diskriminiranje
…………………………………...91
12. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ
……………………….… ….91
12.1. Vrste pomoći ………………………………………………………92
12.2. Postupak ostvarivanja prava ……………………………………93
IV. DRŽAVNA TIJELA ZA SKRB O OSOBAMA S INVALIDITETOM… 94
1. Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom…………………… 94
2. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti…… 95
3. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi……………………………… 96
4. Registar osoba s invaliditetom
…………………………………97
V. PREGLED PROPISA
…………………………………………… 98
7
I. PRAVA I OBVEZE ČLANOVA UDRUGE
Udruga osoba s invaliditetom Split je neprofitna i nevladina organizacija
koja obavlja socijalno-humanitarne djelatnosti važne i za osobe s
invaliditetom i za zajednicu. Vizija Udruge je izgrađen socijalnogospodarski sustav koji će i u radu i u socijalnoj skrbi uvažavati potrebe
osoba s invaliditetom i poštovati njihovo ljudsko dostojanstvo. Misija
Udruge je razvijanje svijesti o pravima, potrebama i potencijalima osoba s
invaliditetom, te zagovaranje modela za njihovo ravnopravno i aktivno
sudjelovanje u ukupnom životu zajednice.
Udruga je osnovana 24. studenoga 1983. godine.
Članom Udruge može postati svaka fizička i pravna osoba koja to želi i koja
je spremna raditi i pomagati u ostvarivanju ciljeva i zadaća Udruge. Članovi
Udruge mogu biti redoviti i pomažući.
Redoviti članovi su osobe s invaliditetom i to: osobe oboljele od distrofije i
srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, osobe s cerebralnom paralizom,
osobe s dječjom paralizom, osobe sa stečenim gubitkom udova, osobe s
hemiplegijom, diplegijom, paraplegijom, tetraplegijom i kvadriplegijom,
osobe s hemiparezom, paraparezom i tetraparezom, osobe oboljele od
artrogriposisa, osobe oboljele od osteogenesisa, osobe s juvenilnim
artritisom, osobe s reumatoidnim artritisom, osobe s degenerativnokompresivnom lezijom kralježničke moždine s motoričkim deficitom, te
osobe s drugim malformacijama s posljedicom trajne tjelesne invalidnosti.
Pomažući članovi su fizičke i pravne osobe koje donacijama, stručnim
radom, sponzorstvom ili na drugi način unapređuju rad Udruge i pomažu
poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom.
Prava članova Udruge jesu:
- da biraju i da budu birani u tijela upravljanja Udruge,
- da izravno ili preko izabranih predstavnika sudjeluju u radu i aktivnostima
Udruge,
- da budu obaviješteni o radu Udruge,
- da traže pomoć i potporu u rješavanju i zadovoljavanju specifičnih potreba
i prava,
- da potiču rješavanje svih pitanja važnih za rad Udruge i njenih članova,
- da savjesno i odgovorno rade u tijelima u koja su izabrani ili imenovani.
8
Obveze članova Udruge jesu:
- da prema svojim mogućnostima sudjeluju u radu i aktivnostima Udruge,
- da se u radu pridržavaju pravila Udruge i da provode njene odluke,
- da u svom neposrednom okruženju promiču interese i ugled Udruge,
- da redovito plaćaju članarinu,
- da aktivno sudjeluju u radu tijela upravljanja u koja su izabrani ili
imenovani,
- da redovito prisustvuju skupovima sekcije i sjednicama skupštine
Udruge.
II. POVLASTICE NA OSNOVI ČLANSTVA U UDRUZI
1. Telefonska pretplata
T-Com Hrvatska je ustanovio popust na cijenu telefonskih razgovora za
hendikepirane osobe uz uvjet – da su telefonski pretplatnici i da su članovi
udruga osoba s invaliditetom.
Popust se odnosi na Halo Start korisnički paket i sastoji se od 50 %
popusta na telefonsku pretplatu i 20,00 kn besplatnog telefonskog
razgovora mjesečno.
Olakšica je dana članovima sljedećih Udruga: Udruga slijepih (70% i više),
Udruga osoba oštećenog sluha (70% i više), Udruga osoba s oštećenjima
organa za kretanje (70% i više ), Udruga cerebralne i dječje paralize,
Udruga osoba s tjelesnim oštećenjima, Udruga distrofičara, Udruga
mentalno retardiranih osoba, Udruga osoba s Down sindromom, Udruga
dijaliziranih, transplantiranih i kroničnih bubrežnih bolesnika, Udruga
oboljelih od multipleskleroze, Udruga paraplegičara i Udruga osoba s
autizmom.U ime svojih članova, zahtjev za povlaštenu TK uslugu izrađuje
Udruga invalida i podnosi ga HT – Hrvatske telekomunikacije, TK centar
Zagreb, Palmotićeva 81 (tel. 062 626 299, faks 08009393).
Svim osobama s utvrđenim invaliditetom i članovima HVIDR-e korisnicima
Optimine usluge fiksne telefonije, omogućeno je korištenje posebnog
popusta.
Ove kategorije korisnika prilikom prelaska na Optima mrežu ili gdje Optima
ima pristup lokalnoj petlji, dobivaju na poklon dodatnih 250 besplatnih
minuta u sekundnom obračunu, uz uspostavu poziva u OptiMIN paketu za
sve nepokretne mreže unutar Hrvatske.
Osobe s utvrđenim invaliditetom dokazuju svoj status potvrdom
pribavljenom od nadležnog državnog organa, dok članovi HVIDR-e status
9
hrvatskog vojnog invalida Domovinskog rata dokazuju potvrdom nadležne
organizacije HVIDR-e što znači da za ovaj popust nije potrebno članstvo u
Udruzi.
2. Televizijska pretplata
Temeljem odluke Uprave Hrvatske radiotelevizije utvrđene su kategorije
pretplatnika koji ostvaruju pravo na oslobođenje ili olakšice pri plaćanju
RTV pristojbe.
Sljedeće kategorije fizičkih osoba plaćaju 50% RTV pristojbe.
- Punoljetne osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih
oboljenja
- Punoljetne osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju paralizu s
oštećenjem organa
za kretanje preko 80%,
- Punoljetne osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja: paraplegija,
tetraplegija, multipla skleroza, amputacija donjih ekstremiteta s oštećenjem
organa za kretanje preko 80%
Rješenje o povlaštenoj TV pretplati donosi Odjel pretplate HRT u Zagrebu
po zahtjevu TV pretplatnika svakih pet godina. Zahtjevu se prilaže obrazac
“Liječnika svjedodžba” kojeg ovjeravaju Udruga i izabrani liječnik uz
obvezu upisa dijagnoze bolesti i stupnja tjelesnog oštećenja. U tu svrhu
tražitelj mora predočiti i liječniku i Udruzi vjerodostojne dokaze o uzroku
invaliditeta i stupnju tjelesnog oštećenja. Obrazac Liječnička svjedodžba
dobiva se u Udruzi.
Od plaćanja RTV pristojbe oslobađaju se:
- 100% slijepe osobe u smislu Zakona o listi tjelesnih oštećenja – članovi
Saveza slijepih;
- invalidi I. i II. grupe (100% invaliditeta) koji primaju invalidske
prinadležnosti kao ratni ili
mirnodopski vojni invalidi i invalidi policije;
- bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega – članovi Saveza dijaliziranih,
transpaltiranih i
kroničnih bubrežnih bolesnika.
3. Besplatna karta “Prometa”
Trgovačko društvo “Promet”, koje obavlja javni prijevoz putnika u gradu
Splitu, odobrilo je članovima Udruge s oštećenjem organa za kretanje od
70% i više besplatan prijevoz njegovim autobusima na gradskim i
prigradskim linijama.
10
Pokazna karta za besplatnu vožnju dobiva se u odjelu prodaje karata
(biljetarnici) TD “Promet” u Sukoišanskoj ulici b.b. na temelju potvrde
Udruge o članstvu te dijagnozi i stupnju oštećenja organa za kretanje.
Ovakvu besplatnu pokaznu kartu mogu dobiti samo građani Grada Splita.
4. Članske pogodnosti u HAK-u
Hrvatski auto-klub odobrio je članovima udruga osoba s invaliditetom
posebne članske pogodnosti. Temeljem toga članovi Udruge kod
učlanjenja u HAK plaćaju umanjenu članarinu i po sniženoj cijeni dobiju
knjižicu “Auto touring pomoć u RH”. Pravo na te pogodnosti imaju tjelesni
invalidi s 40% i više tjelesnog oštećenja, te osobe s distrofijom i
cerebralnom i dječjom paralizom s 80% tjelesnog oštećenja odnosno 60%
oštećenja organa za kretanje i to: (1) vlasnici osobnih automobila koji sami
upravljaju vozilom, (2) jedna od osoba ovlaštenih u prometnoj dozvoli za
upravljanje vozilom u vlasništvu invalida koji zbog težine invaliditeta ne
može upravljati vozilom, te (3) roditelj ili skrbnik osobe s invaliditetom koji
osobni automobil koristi za zadovoljavanje potreba te invalidne osobe.
Navedene pogodnosti ostvaruju se preko Udruge.
5. Pomoći članovima
Udruga redovitim članovima dodjeljuje pomoć u novcu i naturi radi
ublažavanja njihovih trenutačnih materijalnih i drugih neprilika. Te pomoći
su povremene i ovise o raspoloživim sredstvima prikupljenim po posebnim
programima, a dodjeljuju se za nabavku lijekova i ortopedskih i drugih
pomagala, prilagodbu stana i pristupa zgradi i sl. Pomoći u novcu Udruga
dodjeljuje u iznimno teškim situacijama, a pomoći pri kupnji lijekova,
ortpoedskih pomagala, pri prilagodbi stana i pristupa zgradi Udruga
odobrava samo po računu i/ili uplatom na račun dobavljača ili izvoditelja
radova.
6. Posjet kazališnim predstavama
Osobe s invaliditetom mogu posjećivati predstave Hrvatskoga narodnog
kazališta u Splitu uz povlaštenu nabavu ulaznica i to:
- sve osobe s invaliditetom imaju 50% popusta na dvije karte
- osobe u kolicima imaju pravo na besplatnu kartu, a njen pratitelj ima 50%
popusta na kartu
- ratni vojni invalidi imaju 40% popusta na pretplatu za kazališnu sezonu
(uz najavu da će se ova povlastica proširi i na civilne invalide)
Za teško pokretne osobe osigurava se pristup dizalu koje nije prilagođeno
osobama u kolicima (osim za mala kolica) obzirom da je širina dizala 80
11
cm, a dubina 88 cm. Za pristup parteru za osobe u kolicima postoji
skalamobil za svladavanje stepeništa.
Navedene popuste možete ostvariti osobno na blagajni HNK Split (ne i
online kupovinom ulaznica) uz predočenje članske iskaznice Udruge ili
rješenje HZMO-a, a ako je potrebna pomoć osoblja HNK osobi s
invaliditetom pri ulazu/izlazu, isto naglasiti prilikom kupnje karata.
7. Ostale usluge
Svojim članovima Udruga na različite načine pomaže u rješavanju njihovih
osobnih potreba i teškoća. To se najčešće čini putem pravnih i drugih
savjeta, pisanja zamolbi i drugih podnesaka, posredovanja kod nadležnih
upravnih i drugih tijela, upoznavanja javnosti s problemima i teškoćama
članova, obilazaka i upoznavanja životnih prilika članova, davanja
informacija o novinama u propisima, znanosti, tehnologiji i aktivnostima
zajednice u korist osoba s invaliditetom, priređivanja susreta i izleta,
organiziranja radionica, upućivanja na stručne skupove, uključivanja u
sportske i rekreacijske aktivnosti i drugog.
III. PRAVA NA OSNOVI INVALIDITETA
1. OŠTEĆENJE, INVALIDITET I HENDIKEP
Priznavanje prava na osnovi invaliditeta uvjetovano je prethodnim
utvrđivanjem invaliditeta, odnosno vrste i stupnja težine bolesti ili tjelesnog
ili mentalnog oštećenja i njihovih posljedica na fizički i psihički život
pojedinca.
1.1. Utvrđivanje tjelesnog oštećenja
Osobama s trajnim oštećenjem jednog ili više organa i njihovih funkcija
(osobama s invaliditetom) nadležna upravna ili druga tijela priznat će
zakonom propisana prava tek nakon što od ovlaštenih stručnih tijela dobiju
nalaz i mišljenje o njihovoj: vrsti i stupnju težine bolesti ili tjelesnog ili
mentalnog oštećenja, trajnim promjenama u zdravstvenom stanju koje se
ne mogu liječenjem otkloniti, potpunoj nesposobnosti za rad, preostaloj
radnoj sposobnosti, postojanju mogućnosti osposobljavanja za samostalan
život i rad, prijekoj potrebi pomoći i njege druge osobe i sličnim
čimbenicima o stanju osobe. Tako utvrđeno stanje i tjelesno oštećenje
osnova je za ostvarivanje prava. Tjelesno oštećenje utvrđuje stručno tijelo
12
ovisno o statusu i životnoj dobi osobe, te o sustavu u kojem osoba želi
ostvariti pravo po osnovi invaliditeta odnosno oštećenja.
Nalaze, ocjene i mišljenja o tjelesnom oštećenju u sustavu mirovinskog
osiguranja daju vještaci u područnim službama Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje (HZMO) i viši vještaci i Stručno povjerenstvo za
reviziju u središnjici Zavoda u Zagrebu, a u sustavu socijalne skrbi nalaze i
mišljenja daju prvostupanjska tijela vještačenja u centrima za socijalnu skrb
i Drugostupanjsko tijelo vještačenje u Ministarstvu zdravstva i socijalne
skrbi. U sustavu državne uprave spomenute nalaze i mišljenja daju
prvostupanjske liječničke komisije i liječnička povjerenstva u jedinicama
područne uprave, te Drugostupanjska liječnička komisija Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi, odnosno Liječničko povjerenstvo u Ministarstvu
obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Adrese u Splitu su:
- HZMO, Područna služba Split, Obala kneza Branimira 15
- Centar za socijalnu skrb, Gundulićeva 22
- Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za
društvene djelatnosti, Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb,
Domovinskog rata 4
1.2. Što je oštećenje?
Prema Međunarodnoj klasifikaciji oštećenja, invaliditeta i hendikepa –
oštećenje se u zdravstvenom smislu definira kao svaki gubitak ili
nepravilnost psihološke, fiziološke ili anatomske građe ili funkcije.
Oštećenje je karakterizirano gubicima ili privremenim ili trajnim
nepravilnostima, a to uključuje postojanje ili pojavljivanje anomalije, defekta
ili gubitka ekstremiteta, organa, tkiva ili druge strukture tijela, uključujući i
sustave mentalne funkcije. Oštećenje je ispoljavanje patološkog stanja i u
načelu označava i odražava poremećaje na razini organa.
Kao kategorije oštećenja navode se: oštećenje intelekta (inteligencije,
memorije, mišljenja), psihološka oštećenja (svijesti i budnosti, percepcije i
pažnje, emotivnih i voljnih funkcija, načina ponašanja), oštećenje govornog
jezika (funkcije govornog jezika, učenja, govora), oštećenje uha (slušne
osjetljivosti, funkcije sluha i uha), oštećenje oka (oštrina vida, vida i oka),
visceralna oštećenja (unutarnjih organa, specijalnih funkcija), oštećenja
skeleta (glave i trupa, udova), izobličavajuća oštećenja (glave, trupa,
udova), generalizirana (multiplo, kontinencija, osjetljivost na traumu,
metaboličko, slabosti), osjetilna i druga (osjetila glave, trupa i udova)...
13
1.3. Što je invaliditet?
U zdravstvenom smislu invaliditet je svako ograničenje ili smanjenje (što
proizlazi iz oštećenja) sposobnosti izvođenja neke aktivnosti na način ili
unutar raspona koji se smatra normalnim za ljudsko biće. Invaliditet
označava odstupanje od norme u pogledu učinka pojedinca, nasuprot
učinku organa ili mehanizma. Karakteriziraju ga ispadi ili manjkavosti u
izvođenju uobičajenih aktivnosti i ponašanja, koji mogu biti privremeni ili
trajni, povratni ili nepovratni, te napredujući ili koji se povlače. Time se
proces izražava kao funkcionalno ograničenje, realnost u svakodnevnom
životu. Invaliditeti mogu biti ili izravna posljedica oštećenja ili reakcija
pojedinca (naročito psihološka) na fizičko, senzorno ili drugo oštećenje.
Invaliditet označava objektivizaciju oštećenja te tako odražava poremećaje
na razini osobe.
Invaliditet se odnosi na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i
ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog
života. Primjeri obuhvaćaju poremećaje u odgovarajućem načinu
ponašanja, u osobnoj njezi (kao što je kontrola ekskrecije i sposobnosti
pranja i hranjenja), u izvođenju drugih aktivnosti dnevnog života, te u
lokomotornim aktivnostima (kao što je sposobnost hodanja).
Prema kategorijama razlikujemo invaliditete ponašanja (svjesnosti, odnosi
u obitelji, na poslu, u društvu...), komunikacije (govora, slušanja, gledanja,
pisanja), osobne njege (ekskrecije, osobne higijene, odijevanja, uzimanja
hrane), lokomotorne (hodanja, prelaženja, uspinjanja, penjanja, trčanja,
premještanja, podizanja), disponiranja tijelom (održavanja životnog
minimuma, u kućanstvu, držanju tijela, dohvaćanju, dosezanju, klečanju),
spretnosti (u prilagođavanju okolini, u dnevnoj aktivnosti, u ručnoj
aktivnosti, u vladanju udovima), u određenim situacijama (ovisnosti i
izdržljivosti, u odnosu na podnošenje klimatskih značajki, buke, radnih
stresova i drugih činitelja životne okoline), te invaliditeti za određene
spretnosti (odnose se na potrebe zanimanja).
Dodajmo da postoji šest stanja koja dovode do velike većine invaliditeta:
(1) sljepoća i djelomična sljepoća, (2) gluhoća i djelomična gluhoća, (3)
mane srca, (4) tuberkuloza, (5) mentalna retardacija i socijalnoemocionalne smetnje, (6) ortopedski invaliditet koji uglavnom počiva na
neuromuskularnom oštećenju.
14
1.4. Što je hendikep?
U zdravstvenom smislu hendikep je poteškoća pojedinca proizišla iz nekog
oštećenja ili invaliditeta koja ograničava ili sprječava izvršenje funkcije koja
je za tog pojedinca normalna (ovisno o dobi, spolu te socijalnim i kulturnim
činiteljima).
Hendikep se odnosi na procjenu odnosnog stanja ili iskustva pojedinca
kada ono odstupa od norme. Poteškoća je posljedica nemogućnosti
usklađivanja učinka i želje pojedinca s normama sredine. Zato hendikep
odražava uzajamni utjecaj pojedinca i okoline i prilagođavanje na okolinu.
Karakteriziran je neskladom između
postignutog učinka ili statusa
pojedinca i očekivanja samog pojedinca ili grupe čiji je član. Hendikep tako
označava socijalizaciju nekog oštećenja ili invaliditeta, pa kao takav
odražava posljedice za pojedinca - kulturne, socijalne, ekonomske i
okolinske – koje proizlaze iz prisutnosti oštećenja i invaliditeta.
Poteškoće proizlaze iz zakazivanja ili nemogućnosti prilagođavanja
očekivanjima ili normama svijeta pojedinca. Hendikep se tako javlja kada
postoji interferencija sa sposobnošću održavanja koje se može označiti kao
«funkcija preživljavanja». Zato i razlikujemo hendikepe orijentacije, fizičke
neovisnosti, pokretljivosti, zanimanja, socijalne integracije i ekonomske
neovisnosti.
2.
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja prema Zakonu o obveznom
zdravstvenom osiguranju (NN, 85/06., 105/06., 118/06., 77/07., 111/07.,
35/08.) obuhvaćaju: pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane
naknade.
Obaveznim zdravstvenim osiguranjem osiguranim osobama osiguravaju se
prava i obveze na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti, na način
i pod uvjetima utvrđenim Zakonom te propisima donesenim na temelju
ovog Zakona.
Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Osiguranim osobama kojima se
osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obveznog zdravstvenog
osiguranja u smislu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju,
smatraju se osiguranici, članovi obitelji osiguranika i druge osigurane osobe
obvezno osigurane u određenim okolnostima.
15
Vrste, uvjeti i način provođenja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja
uređeno je Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN, 85/06 i
150/08).
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je: dopunsko zdravstveno osiguranje,
dodatno i privatno zdravstveno osiguranje.
Dopunsko zdravstveno osiguranje (provodi ga HZZO i društva za
osiguranje) je osiguranje kojim se osigurava pokriće dijela troškova do
pune cijene zdravstvene zaštite iz obveznog osiguranja (doplata) iz čl. 15. i
16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Dodatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se viši standard
zdravstvene zaštite u odnosu na standard zdravstvene zaštite iz obveznog
zdravstvenog osiguranja te veći opseg prava u odnosu na prava iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Privatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se zdravstvena zaštita
fizičkim osobama koje borave u Republici Hrvatskoj, a koje se nisu
obvezne osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i
Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj.
2.1.
Pravo na zdravstvenu zaštitu
Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća pravo na: primarnu zdravstvenu
zaštitu,
specijalističko-konzilijarnu
zdravstvenu
zaštitu,
bolničku
zdravstvenu zaštitu, pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom
i dopunskom listom lijekova HZZO-a, pravo na stomatološko-protetsku
pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke, pravo na ortopedska i druga
pomagala i pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.
Prema čl. 16. Zakona osiguranim osobama osigurava se plaćanje
zdravstvenih usluga u cijelosti za:
1. cjelokupnu zdravstvenu zaštitu djeci do navršene 18. godine života i
djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan
život i rad sukladno posebnim propisima prije navršene 18 godine života,
odnosno za vrijeme trajanja redovitog obrazovanja, djeci osiguranika koja
su nakon navršene 18 godine života postale potpuno i trajno nesposobna
za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima ako ih osiguranik
uzdržava,
2. preventivu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata,
16
3. zdravstvenu zaštitu žena u vezi s praćenjem trudnoće, te zdravstvenu
zaštitu u vezi medicinskom oplodnjom sukladno općem aktu Zavoda,
4. preventivnu i kurativnu zdravstvenu zaštitu u svezi s HIV infekcijama i
ostalim zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera
za sprječavanje njihova širenja,
5. obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu,
6. cjelokupno liječenje kroničnih psihijatrijskih bolesti,
7. cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti,
8. hemodijalizu i peritonejsku dijalizu,
9. zdravstvenu zaštitu u svezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova
ljudskog tijela u svrhu liječenja,
10. izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć,
11. kućne posjete i kućno liječenje,
12. patronažnu zdravstvenu skrb,
13. sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika sukladno općem
aktu koji donosi ministar nadležan za zdravstvo,
14. lijekove s osnovne liste lijekova Zavoda propisane na recept,
15. zdravstvenu njegu u kući bolesnika,
16. laboratorijsku dijagnostiku na razini primarne zdravstvene zaštite.
Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite
u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti
manji od postotka proračunske osnovice utvrđenih točkom 1.do 9. ovog
članka za:
1.specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu
i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i
rehabilitacije – 0,75% proračunske osnovice,
2. specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene
zaštite – 1,50% proračunske osnovice,
3. ortopedska i druga pomagala određena općim aktom HZZO – 1,50%
proračunske osnovice,
4. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj
medicini i rehablitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući – 0,75%
proračunske osnovice po danu,
5. liječene u inozemstvu sukladno općem aktu HZZO,
6. troškove bolničke zdravstvene zaštite – 3,01% proračunske osnovice po
danu,
7. stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih
osoba od 18 do 65 godina -30,07% proračunske osnovice,
8. stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih
osoba starijih od 65 godina – 15,03 proračunske osnovice.
17
Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0,45% od proračunske
osnovice za: zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne
zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i
stomatologije, izdavanje lijekova po receptu.
Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je obvezna
snositi osigurana osoba može po jednom ispostavljenom računu za
izvršenu zdravstvenu zaštitu iznositi najviše 90,20% proračunske osnovice,
(odnosno 3 000,00 kn).
Prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguranih osoba
HZZO, te uvjeti i način njihovog ostvarivanja utvrđeni su Pravilnikom o
pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja (NN 67/09., 116/09.).
Proračunska osnovica za 2009. godinu sukladno članku 21. stavku 2.
Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009.
godinu (NN 149/08) iznosi 3.326,00 kn.
2.2.
Osiguranici koji imaju pravo na plaćanje premije na teret
državnog proračuna
Temeljem Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06. i
150/08. donesen je Pravilnik o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja
prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog
proračuna (NN 156/08).
Osiguranik koji
ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom za
ostvarivanje prava na plaćanje premije za dopunsko zdravstveno
osiguranje iz državnog proračuna, prava iz dopunskog zdravstvenog
osiguranja ostvaruje osnovom potpisane ponude Zavodu za sklapanje
ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju osnovom potpisane
ponude, temeljem koje se sklapa ugovor/polica o dopunskom
zdravstvenom osiguranju.
Osiguranici koji imaju pravo na plaćanje premije na teret državnog
proračuna su:
1. Osigurane osobe iz članka 6. točke 12. – 20., točke 25., 26., članka 9.
stavka 3., članka 13. i 59. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te
osigurane osobe kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog invalida,
mirnodopskog vojnog invalida i civilnog invalida rata prema Zakonu o zaštiti
vojnih i civilnih invalida rata;
18
2. Osigurane osobe s invaliditetom i druge osobe kojima se priznaje pravo
na pomoć i njegu u obavljanju većine ili svih životnih funkcija prema
posebnim propisima, kojima je priznato pravo na osobnu invalidninu prema
posebnim propisima, koje imaju najmanje 80% tjelesnog oštećenja prema
propisima o mirovinskom osiguranju ili prema drugim posebnim propisima,
te ostale osobe s invaliditetom s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjem;
3. Osigurane osobe – dobrovoljni davatelji krvi s preko 35 davanja
(muškarci), - odnosno s preko 25 davanja (žene);
4. Osigurane osobe- redovni učenici i studenti stariji od 18 godina;
5. Osigurane osobe – hrvatski branitelji iz domovinskog rata s utvrđenim
oštećenjem organizma od najmanje 30%;
6. Osigurane osobe – članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili
nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata;
7. Osigurane osobe čiji prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu
obitelji mjesečno nije bio veći od 45,59% (za osiguranika samca 58,31%)
od proračunske osnovice (iznosi 3.326,00 kn)što dokazuju potvrdom
poslodavca o visini plaće, potvrdom HZMO o visini mirovine ili poslovne
banke ako mirovinu ostvaruju u inozemstvu, potvrdom porezne uprave o
ostvarenom dohotku, potvrdom o naknadi za nezaposlenost, te potvrdama
nadležnih tijela za druge primitke ostvarene prema propisima o socijalnoj
skrbi, mirovinskom osiguranju, pravima hrvatskih branitelja, zaštiti vojnih i
civilnih invalida rata, te zdravstvenom osiguranju.
Zahtjev se podnosi područnom uredu HZZO (u Splitu: Obala kneza
Branimira 14), koji osiguranoj osobi što ispunjava uvjete za stjecanje prava
izdaje posebnu potvrdu. Potvrde uvjetovane prihodovnim cenzusom izdaju
se na rok od godine dana, a osobama s invaliditetom i tjelesnim
oštećenjem, te HRVI izdaje se trajno.
2.3.
Slobodan izbor doktora
Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog
osiguranja osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora, što je
pobliže regulirano Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na slobodan
izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite
(NN 41/07).
Osigurana osoba doktora primarne zdravstvene zaštite bira za razdoblje od
najmanje godinu dana, u pravilu, prema mjestu prebivališta, odnosno
boraka u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi ili ordinaciji ugovornog
zdravstvenog radnika privatne prakse. Nakon proteka razdoblja od godine
dana, od posljednjeg provedenog postupka izbora doktora, osigurana
osoba ima pravo promijeniti prethodno izabranog doktora a iznimno i
19
unutar roka od godine dana kada osigurana osoba promjeni
prebivalište/boravište,
ako
namjerava
izbivati
iz
mjesta
prebivališta/boravišta duže od 3 mjeseca, ako izabrani doktor prestane
raditi, promjeni sjedište ordinacije, prestane biti ugovorni doktor, ako ima u
skrbi veći broj osiguranih osoba od maksimalno mogućeg broja, ako
postoje poremećaji međusobnih odnosa doktora i osigurane osobe koji
onemogućuje daljnje liječenje. Samo u situaciji kada postoje navedena dva
zadnja slučaja, izabrani doktor ima pravo odbiti izbor osigurane osobe.
Prilikom izbora doktora osigurana osoba može se opredijeliti samo za
jednog doktora: obiteljske (opće) medicine zdravstvene zaštite predškolske
djece, zdravstvene zaštite žena i stomatološke zdravstvene zaštite.
Osigurana osoba koja nema izabranog doktora, odnosno kad vrši promjenu
izabranog doktora, izbor može izvršiti u ordinaciji doktora kojeg želi izabrati
ispunjavanjem podataka na tiskanici – Izjava o izboru/promjeni izabranog
doktora, koju preuzima u ordinaciji doktora kojeg želi izabrati. Izbor,
odnosno promjenu izabranog doktora osigurana osoba može ostvariti pri
doktoru koji u skrbi ima manji broj od maksimalnog broja opredijeljenih
osiguranih osoba.
Osigurana osoba koja je izvršila izbor doktora u skladu s odredbama ovog
Pravilnika, ostvaruje zdravstvenu zaštitu pri novoizabranom doktoru od
datuma ovjere podataka iz Izjave, a najkasnije u roku od 10 dana od dana
potpisivanja izjave. Dotadašnji izabrani doktor nakon primitka Izjave
obvezan je odmah, a najkasnije u roku od 3 dana u skladu s odredbama
Zakona o liječništvu i Zakona o stomatološkoj djelatnosti predati
novoizabranom doktoru svu zdravstvenu dokumentaciju o osiguranoj osobi.
2.4.
Ovlašteni doktori i liječnička povjerenstva
Ovlasti i način rada ovlaštenih doktora, te sastav, ovlasti i način rada
liječničkih povjerenstava HZZO uređeni su Pravilnikom o ovlastima i načinu
rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje (NN br. 113/09 i 126/09).
Ovlašteni doktor daje odobrenje osiguranim osobama Zavoda za
ostvarivanje sljedećih prava osiguranim iz obveznog zdravstvenog
osiguranja:
- bolovanje i duljinu trajanja bolovanja nakon proteka roka trajanja
bolovanja, bolovanje zbog njege osigurane osobe člana obitelji – djeteta do
18. godine života,
20
- privremenu nesposobnost zbog bolesti za obavljanje ugovorenih poslova
na osnovi kojih se ostvaruju primitci od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
- korištenje skupljeg javnog prijevoznog sredstva,
- povrat troškova zdravstvene zaštite pružene u hitnom slučaju u
neugovornim zdravstvenim ustanovama, odnosno ordinacijama privatne
prakse, u kojem slučaju utvrđuje visinu vrijednosti zdravstvenog standarda
iz obveznog zdravstvenog osiguranja u skladu s općim aktom Zavoda,
- povrat troškova nastalih neopravdanom naplatom ili uskratom
zdravstvene zaštite koja je medicinski bila indicirana u skladu s općim
aktom Zavoda,
- povrat troškova prijevoza osobnim vozilom ili auto taksi službom u hitnom
slučaju s općim aktom Zavoda,
- bolničku medicinsku rehabilitaciju u ugovornoj specijalnoj bolnici za
medicinsku rehabilitaciju, uključujući i pravo na smještaj uz dijete za
vrijeme bolničkog liječenja medicinskom rehabilitacijom u skladu s općim
aktom Zavoda,
- fizikalnu terapiju u kući osigurane osobe,
- zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe,
- ortopedska i druga pomagala za koje je to općim aktom Zavoda
određeno,
- lijekove za koje je to općim aktom Zavoda određeno,
- povrat troškova nastalih korištenjem zdravstvene zaštite u inozemstvu u
skladu s općim aktom Zavoda.
Ovlašteni doktor obavlja stručno-medicinsko vještačenje te daje nalaz,
mišljenje i ocjenu: o nepridržavanju osiguranika uputama za ličenje i o
nesposobnosti za samostalan život i rad člana obitelji osiguranika kada je
to potrebno za utvrđivanje statusa osigurane osobe u skladu s općim aktom
Zavoda.
Osim u ovim slučajevima ovlašteni doktor obvezan je dati nalaz, mišljenje i
ocjenu i u svim drugim slučajevima za potrebe provođenja prvostupanjskog
upravnog postupka kada je to potrebno zbog utvrđivanja činjeničnog stanja
i donošenja rješenja o pravu osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog
osiguranja.
Ovlašteni doktor obavlja stručno-medicinsko vještačenje te daje nalaz,
mišljenje i ocjenu na osnovu prigovora osigurane osobe u slučajevima
propisanim ovim Pravilnikom a vrši i nadzor nad korištenjem bolovanja.
Liječničko povjerenstvo Zavoda obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem
prava s osnova rodiljinih i roditeljskih potpora.
21
Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda
daje odobrenje u
prvostupanjskom upravnom postupku osiguranim osobama Zavoda za
ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja:
- za upućivanje na liječenje u inozemstvo u skladu s općim aktom Zavoda,
- o pravu na produženje trajanja liječenja u inozemstvu na prijedlog
inozemne zdravstvene ustanove u koju je osigurana osoba upućena na
liječenje rješenjem Direkcije Zavoda.
Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda obavlja stručno-medicinsko
vještačenje, te daje nalaz, mišljenje i ocjenu o potrebi premještaja
bolesnika iz inozemstva na liječenje u RH, te o vrsti prijevoznog sredstva u
skladu s općim aktom Zavoda.
Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda obavlja stručno-medicinsko
vještačenje, te daje nalaz, mišljenje i ocjenu o pravima osiguranih osoba u
drugostupanjskom upravnom postupku.
Liječničko povjerenstvo za ortopedska i druga pomagala Direkcije daje
odobrenje osiguranim osobama Zavoda za ostvarivanje prava na
ortopedska i druga pomagala, u slučajevima utvrđenim Pravilnikom o
uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala.
Obavlja stručno-medicinsko vještačenje u slučaju kada rješava o pravima
osiguranih osoba na ortopedska i druga pomagala, kao i u svim
slučajevima za potrebe provođenja drugostupanjskog upravnog postupka,
kada je to potrebno radi utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenja rješenja
o pravu osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja na
ortopedska i druga pomagala.
Obvezno je nalaz, mišljenje i ocjenu donijeti što prije, a najkasnije u roku od
30 dana od zaprimanja predmeta drugostupanjskog upravnog postupka.
Liječničko povjerenstvo za lijekove Direkcije Zavoda daje odobrenje
osiguranim osobama Zavoda za ostvarivanje prava na propisivanje,
odnosno primjenu lijeka u slučajevima utvrđenim općim aktima Zavoda.
Daje odobrenje osiguranim osobama za ostvarivanje prava na propisivanje,
odnosno primjenu lijekova, kao i odobrenje za povrat troškova nastalih
kupnjom lijeka u drugostupanjskom upravnom postupku, kao i u svim
drugim slučajevima za potrebe povođenja drugostupanjsko upravnog
postupka, kada je to potrebno radi utvrđivanja činjeničnog stanja i
donošenja rješenja o pravu osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog
osiguranja na lijekove.
22
2.5. Zdravstvena njega u kući
Ostvarivanje prava na zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući osigurane
osobe utvrđuje se Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz
obveznog zdravstvenog osiguranja na zdravstvenu njegu u kući osigurane
osobe (NN br. 40/07, 91/09, 118/09).
Pod pojmom rehabilitacija podrazumijeva se pasivno i aktivno razgibavanje
osigurane osobe Zavoda u okviru zdravstvene njege koja se provodi u kući
osigurane osobe.
Osigurana osoba ostvaruje pravo na zdravstvenu njegu na osnovi
utvrđenih sljedećih stanja:
- nepokretnosti i slabije pokretljivosti (koje za kretanje trebaju pomoć druge
osobe i koriste pomagala za kretanje),
- kronične bolesti u fazi pogoršanja ili komplikacije, uz uvjet da izabrani
doktor primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: izabrani doktor)
istodobno provodi liječenje u kući, te da indicira i potrebu provođenja
zdravstvene njege.
- prolaznih ili trajnih stanja u kojima nije moguće samozbrinjavanje,
- nakon složenijih operativnih zahvata koji zahtijevaju previjanje i njegu
rane, te skrb za anus praeter i ostale stome,
- kod bolesnika u terminalnoj fazi bolesti.
Prijedlog za provođenje zdravstvene njege prethodno navedenih osiguranih
osoba daje izabrani doktor nakon što je izvršio uvid u medicinsku
dokumentaciju, obavio pregled i utvrdio zdravstveno stanje osigurane
osobe a odobrenje daje ovlašteni doktor Zavoda. Ovlašteni doktor Zavoda
može osiguranoj osobi uskratiti odobrenje za zdravstvenu njegu ako nakon
pregleda osigurane osobe utvrdi da ne postoji medicinska opravdanost za
njezino provođenje.
Provođenje zdravstvene njege može se odobriti maksimalno sedam puta
tjedno kroz 30 dana.
Dnevno se može odobriti postupaka zdravstvene njege u trajanju od
maksimalno 135 minuta bez uračunatog vremena puta.
Kod najtežih bolesnika, posebno onih s definiranim trajnim stanjima,
provođenje zdravstvene njege u kući može se odobriti u trajanju od 90
dana u jednom odobrenju, prema dijagnozama utvrđenim u popisu bolesti i
stanja za odobrenje zdravstvene njege u kući kroz 90 dana, koji je sastavni
dio Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog
zdravstvenog osiguranja na zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe.
23
Iznimno od prethodnog stavka,u slučaju potrebe dugotrajnog provođenja
zdravstvene njege u kući osiguranih osoba prema dijagnozama iz ovog
Pravilnika kao i kod osiguranih osoba s prirođenim malformacijama i
deformacijama (Q00-Q89) zdravstvena njega u kući može se odobriti u
trajanju od godine dana u jednom odobrenju uz obvezu ovlaštenog doktora
Zavoda da najmanje jednom u tri mjeseca provjeri opravdanost nastavka
provođenje zdravstvene njege u kući.
2.6. Bolničko liječenje
Bolničku zdravstvenu zaštitu osigurana osoba ostvaruje u ugovornim
bolničkim ustanovama za liječenje bolesnika oboljelih od akutnih,
subakutnih i kroničnih bolesti na osnovi izdane uputnice za bolničko
liječenje koju osiguranoj osobi izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene
zaštite ili doktor u službi hitne medicine.
Iznimno, osigurana osoba bolničku zdravstvenu zaštitu ostvaruje bez
uputnice u slučaju pružanja hitne medicinske pomoći u skladu s člankom
29.Pravilnika
Bolničko liječenje osigurana osoba ostvaruje, u pravilu, u najbližoj
ugovornoj bolničkoj ustanovi prema mjestu prebivališta, odnosno boravka
koja sa Zavodom ima ugovorenu traženu zdravstvenu zaštitu.
Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite uz uputnicu za bolničko
liječenje prilaže i svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju osigurane
osobe.
Bolničko liječenje osiguranih osoba koje boluju od kroničnih bolesti provodi
se u ugovornim specijalnim bolnicama za liječenje: duševnih bolesti,
plućnih bolesti, djece s trajnim psihofizičkim smetnjama, te fizikalnom
medicinom i medicinskom rehabilitacijom. Ugovorna bolnička ustanova
obvezna je nakon obavljenog bolničkog liječenja izdati osiguranoj osobi
otpusno pismo. Osigurana osoba obvezna je javiti se s otpusnim pismom
osobno ili putem člana obitelji, odnosno treće osobe svom izabranom
doktoru odmah, a najkasnije u roku od tri dana.
2.7. Bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom
terapijom u kući
Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog
zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom
(NN br. 26/96, 79/97, 31/99, 51/99, 73/99, 40/07, 46/07- pročišćen tekst,
64/08, 91/09, 118/09) utvrđuju se bolesti, bolesna stanja i posljedice
24
ozljeda na osnovi kojih osigurana osoba HZZO ostvaruje pravo na bolničko
liječenje medicinskom rehabilitacijom, kao i fizikalnu terapiju u kući, te uvjeti
i način ostvarivanja tog prava.
Osigurana osoba ostvaruje pravo na bolničko liječenje medicinskom
rehabilitacijom na osnovu bolesti, bolesnih stanja i posljedica ozljeda
navedenih u Popisu bolesti, bolesnih stanja i posljedica ozljeda za
odobravanje bolničke medicinske rehabilitacije, koji je sastavni dio ovog
Pravilnika. Bolnička rehabilitacija ostvaruje se, u pravilu, u najbližoj
specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju prema mjestu
prebivališta/boravišta osigurane osobe.
Osigurana osoba može iznimno ostvariti pravo na provođenje fizikalne
terapije u kući u slučaju kada je potpuno nepokretna, odnosno teško
pokretna zbog: neuroloških bolesti, reumatskih bolesti, politraume i traume,
kompliciranih kirurških i ortopedskih zahvata i ostalih stanja koja za svaki
slučaj posebice utvrđuje ovlašteni doktor Zavoda. Fizikalnu terapiju u kući
osigurane osobe provodi fizioterapeutski tehničar na osnovi mišljenja
doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti sukladno ovom Pravilniku i
drugim općim aktima Zavoda.
Osigurana osoba ostvaruje pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju, ako
kod bolesti, bolesnih stanja i posljedica ozljeda navedenih u Popisu postoji
još jedan od slijedećih uvjeta:
- funkcionalno oštećenje određenog stupnja,
- nemogućnost i neprimjerenost provođenja ambulantne rehabilitacije u
specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Bolnička medicinska rehabilitacija provodi se u specijalnim bolnicama za
medicinsku rehabilitaciju i to kao početna, odnosno održavajuća bolnička
medicinska rehabilitacija.
Prijedlog za početnu bolničku medicinsku rehabilitaciju daje odjelni doktor
specijalist odgovarajuće specijalnosti bolnice za liječenje akutnih bolesti, u
kojoj se osigurana osoba liječi, kada je potreban premještaj u specijalnu
bolnicu za medicinsku rehabilitaciju.
Prijedlog za odražavajuću medicinsku rehabilitaciju daje izabrani doktor
primarne zdravstvene zaštite na osnovi mišljenja i nalaza doktora
specijalista odgovarajuće specijalnosti, sukladno ovom Pravilniku i drugim
općim aktima Zavoda.
25
Prijedlog za provođenje fizikalne terapije u kući osigurane osobe daje
izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite na osnovi mišljenja i nalaza
doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti, koje je dano nakon
izvršenog specijalističkog pregleda osigurane osobe u bolničkoj, odnosno
specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj ustanovi odnosno specijalističkoj
ordinaciji. U nalazu doktor specijalist odgovarajuće specijalnosti obvezno
određuje vrstu postupaka za fizikalnu terapiju u kući na osnovi postupaka
navedenih u Popisu postupaka za fizikalnu terapiju u kući koji je sastavni
dio ovog Pravilnika.
Kada se kod ocjene funkcionalnog statusa koristi Barthelov indeks, za
davanje prijedloga, njegova vrijednost mora biti manja od 80 kako bi
osigurana osoba ostvarila pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju.
Odobrenje za početnu bolničku medicinsku rehabilitaciju daje ovlašteni
doktor Zavoda.
Odobrenje za održavajuću bolničku medicinsku rehabilitaciju daje ovlašteni
doktor Zavoda a odobrenje za fizikalnu terapiju u kući osigurane osobe
daje ovlašteni doktor Zavoda.
Odobrenje za produženje bolničke medicinske rehabilitacije daje na
prijedlog odjelnog doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti ovlašteni
doktor Zavoda prema sjedištu specijalne bolnice za medicinsku
rehabilitaciju.
Na prijedlog izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, a na osnovi
mišljenja doktora specijalista određene specijalnosti, ovlašteni doktor
Zavoda iznimno može odobriti boravak uz dijete u specijalnoj bolnici za
medicinsku rehabilitaciju osiguranoj osobi – jednom od roditelja ili osobi
koja skrbi o djetetu u slijedećim slučajevima:
- kada se provodi točno određen i utvrđen program „mama – dijete“ za
izobrazbu roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu, za dijete do
navršene 3. godine života,
-kada je u provođenju bolničke medicinske rehabilitacije djeteta s posebnim
zdravstvenim potrebama potrebna prisutnost roditelja, odnosno osobe koja
skrbi o djetetu.
Iznimno od navedenih slučajeva bez prethodnog odobrenja ovlaštenog
doktora Zavoda, pravo na boravak uz dijete, ovisno o odgovarajućim
smještajnim kapacitetima specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju,
ima:
- osigurana osoba majka djeteta pod uvjetom da je jedina prehrana djeteta
majčino mlijeko odnosno da postoji potreba dojenja djeteta koju utvrđuje
26
izabrani doktor djeteta, odnosno doktor ugovorne bolničke zdravstvene
ustanove u kojoj se dijete liječi,
- osigurana osoba – jedan o roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koje o
tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje
nadležnog tijela, odnosno nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja.
2.8. Ortopedska i druga pomagala
Osigurana osoba ima pravo na ortopedska i druga pomagala, očna
pomagala, tiflotehnička pomagala, slušna pomagala, surdotehnička
pomagala, govorna pomagala, dodirna pomagala i stomatološka pomagala,
te na popravak pomagala, rezervne dijelove za pomagala i potrošni
materijal za pomagala u opsegu i na način utvrđen Pravilnikom o uvjetima i
načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN br. 17/09,
23/09, 53/09 i 116/09). Osigurana osoba ima pravo na pomagala utvrđene
vrijednosti, količine, kakvoće i dužine roka uporabe prema medicinskoj
indikaciji. Pomagalo se daje, u pravilu, na uporabu uz obvezu vraćanja
(osim pomagala koja se izrađuju po mjeri i koja ne mogu biti predmet
ponovne uporabe). Pri tome osiguranik dobiva, u pravilu, novo pomagalo,
ali mu se može dati i obnovljeno i servisirano pomagalo koje ima sve odlike
funkcionalnosti i kakvoće kao i novo pomagalo.
Osigurana osoba pravo na pomagala koja su utvrđena Popisom pomagala,
koji je sastavni dio ovog Pravilnika, ostvaruje prema medicinskoj indikaciji,
a na osnovi, u pravilu, prijedloga doktora specijaliste određene
specijalnosti, odnosno ugovorne zdravstvene ustanove, te odgovarajuće
medicinske dokumentacije.
Na osnovi prijedloga doktora specijalista pomagalo propisuje izabrani
doktor primarne zdravstvene zaštite (opće/obiteljske medicine, pedijatrije i
stomatologije), ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano.
Ukoliko je za ostvarivanje prava na pomagalo potrebno odobrenje
liječničkog povjerenstva Zavoda, izabrani doktor propisuje pomagalo i
zajedno s medicinskom dokumentacijom i potankim obrazloženjem
medicinske indikacije za pomagalo, te tehničkom dokumentacijom
osigurana osoba dostavlja na odobrenje nadležnom liječničkom
povjerenstvu Zavoda.
Iznimno od prethodno navedenog, osigurana osoba može na osnovi
odobrenja liječničkog povjerenstva za ortopedska i druga pomagala
Direkcije Zavoda ostvariti pravo na pomagala utvrđena u Popisu pomagala,
za koja ne ispunjava propisanu medicinsku indikaciju, ako je prema
27
prijedlogu doktora specijaliste primjena tog pomagala nužna za liječenje i
rehabilitaciju osigurane osobe.
Pod pomagalima utvrđenim popisom pomagala podrazumijevaju se
pomagala izrađena po mjeri osigurane osobe i serijski proizvedena
pomagala. Pod pomagalom ne podrazumijevaju se ugradbeni medicinski
materijali.
Osigurana osoba obvezna je Zavodu vratiti pomagalo za koje je ovim
Pravilnikom propisana obveza vraćanja. Osigurana osoba ili osoba koja o
njoj skrbi, odnosno osoba koja je na potvrdi o pomagalu svojim potpisom
potvrdila preuzimanje pomagala, obvezna je vratiti pomagalo u roku od 30
dana od dana prestanka potrebe za pomagalom.
Osigurana osoba koja pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom ostvari
pravo na novo istovrsno pomagalo obvezna je ranije odobreno pomagalo,
koje podliježe obvezi vraćanja, vratiti Zavodu u roku od 15 dana od dana
preuzimanja novog istovrsnog pomagala.Osigurana osoba koja ne vrati
Zavodu pomagalo za koje je u Popisu pomagala utvrđena obveza vraćanja,
obvezna je Zavodu naknaditi štetu od 20% vrijednosti novog istovrsnog
pomagala utvrđene u Popisu pomagala.
Ako osigurana osoba namjerno ili zbog nepažnje uništi, odnosno pokvari ili
izgubi pomagalo gubi pravo na popravak pomagala, te ne može ostvariti
pravo na novo istovrsno pomagalo do isteka propisanog roka upotrebe
pomagala.
Osigurana osoba ima pravo, u pravilu, na novo pomagalo.
Iznimno osiguranoj odobri odobrava se već korišteno, ali obnovljeno i
servisirano pomagalo koje ima sve odlike funkcionalnosti i kvalitete novog
pomagala i to: koncentrator kisika, Braillov pisaći uređaj, kasetofon –
četverokanalni za slijepe osobe, čitač ekrana s govornom jedinicom i
Braillova elektronička bilježnica za slijepe.
Ova pomagala osigurana osoba je obvezna vratiti Zavodu nakon prestanka
uporabe.
Osiguranoj osobi Zavod osigurava pomagalo odgovarajućeg standarda i
kvalitete, u vrijednosti propisanoj u Popisu pomagala.
Ako osigurana osoba pri ugovornom isporučitelju nabavi pomagalo veće
vrijednosti od vrijednosti utvrđene u Popisu pomagala, razliku u cijeni
pomagala kao i cijeni popravka tog pomagala snosi osobno.
28
Za popravak pomagala veće vrijednosti uključujući i rezervne dijelove za to
pomagalo Zavod snosi troškove u visini troškova popravka standardnog
pomagala, a troškove rezervnog dijela za pomagalo veće vrijednosti, koje
ne sadržava pomagalo u Popisu pomagala, kao i troškove zamjene tog
dijela, snosi osigurana osoba u cijelosti.
Osigurana osoba obvezna je sudjelovati u dijelu troškova odobrenog
pomagala, rezervnog dijela pomagala i potrošnog materijala u visini 20%
pune cijene pomagala u skladu s člankom 16. stavkom 3. Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju.
Iznimno, osigurane osobe – djeca do navršene 18 godine života i
osigurane osobe – djeca iz članka 10. stavka 5. i 6 Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju nisu obvezni sudjelovati u dijelu troškova
pomagala.
Osiguranik ostvaruje pravo na pomagalo, rezervni dio, potrošni materijal i
popravak pomagala na osnovi propisane doznake koju je dužan dati na
ovjeru ovlaštenom radniku HZZO (u Splitu: Područni ured HZZO, Služba
ovjere ortopedskih pomagala, Obala kneza Branimira 14).
Osiguranoj osobi može se, iznimno unutar propisanog roka uporabe
pomagala, odobriti nabava novoga istovrsnog pomagala ili njegovog dijela
ako je pomagalo prema nalazu izabranog doktora dotrajalo, odnosno
postalo neupotrebljivo za osiguranu osobu zbog nastalih anatomskih,
fizioloških, te funkcionalnih promjena, a koje nisu posljedica nekorištenja
pomagala, odnosno korištenja pomagala na nepropisan način.
Pomagala utvrđena ovim Pravilnikom osiguranoj osobi propisuje se na
tiskanici potvrde o pomagalu.
Ukoliko se utvrdi da je izabrani doktor propisao pomagalo suprotno
odredbama ovog Pravilnika, utvrđuje mu se kazna u skladu s općim aktima
Zavoda i preuzetim ugovornim obvezama.
Tiskanica potvrde o pomagalu vrijedi 30 dana od dana propisivanja,
odnosno 30 dana od dana odobrenja liječničkog povjerenstva ako
pomagalo podliježe odobrenju liječničkog povjerenstva, te je u tom roku
osigurana osoba obvezna naručiti propisano pomagalo kod ugovornog
isporučitelja, a stomatološka pomagala kod ugovornog doktora
stomatologije.
29
Ako osigurana osoba ne naruči pomagalo u propisanom roku ili potvrdu o
pomagalu ne može iskoristiti iz bilo kojeg razloga, obvezna je ponoviti
postupak propisivanja pomagala.
Osigurana osoba ima pravo na popravak pomagala te na rezervne dijelove
i potrošni materijal za to pomagalo prema odredbama ovog Pravilnika.
Potrebu popravka pomagala iz medicinskih razloga propisuje izabrani
doktor na potvrdi o pomagalima a potrebu za popravkom pomagala iz
tehničkih razloga na zahtjev osigurane osobe utvrđuje ugovorni isporučitelj
koji izabranom doktoru dostavlja predračun troškova popravka, a izabrani
doktor propisuje popravak pomagala na potvrdi o pomagalima. Odobrenje
popravka pomagala, za ona pomagala za nabavu kojih je potrebno
odobrenje liječničkog povjerenstva Zavoda, daje liječničko povjerenstvo
koje je u skladu s ovim Pravilnikom nadležno za odobrenje nabave
pomagala.
Bilo bi uputno da korisnici pomagala imaju uvijek pri ruci Pravilnik o
uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala, a
osobito njegov Popis pomagala sa svim potrebnim podacima – nazivom,
tko propisuje, tko daje suglasnost (odobrenje), vraća li se ili ne, rok
uporabe, jamstveni rok, vrijednost pomagala i drugo.
2.9. Pravo na lijekove
Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja ima pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni
Odlukom o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HZZO i Odlukom o
utvrđivanju Dopunske liste lijekova HZZO pod uvjetima i na način propisan
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN br. 158/08),
Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (NN br. 67/09 i 116/09) i drugim općim aktima
Zavoda.
Osigurana osoba ima pravo u cijelosti na teret sredstava obveznog
zdravstvenog osiguranja ostvariti lijekove s Osnovne liste lijekova ako su joj
na osnovi propisanih medicinskih indikacija propisani na recept u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti.
Na osnovi propisnih medicinskih indikacija osigurana osoba ima pravo na
teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ostvariti i lijekove s
Dopunske liste lijekova ali do visine cijene ekvivalentnog lijeka s Osnovne
liste lijekova u skladu s člankom 17. stavkom 4.
30
Lijekovi utvrđeni Dopunskom listom lijekova mogu se osiguranoj osobi
propisati na recept, odnosno primijeniti u liječenju samo uz njezin pristanak
pri čemu osigurana osoba mora biti upoznata o svojoj obvezi sudjelovanja
u cijeni lijeka u visini utvrđenoj Dopunskom listom lijekova.
Iznimka postoji jedino kada osigurana osoba na osnovi prethodnog
odobrenja liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, može ostvariti pravo
na lijek s Osnovne liste lijekova, odnosno Dopunske liste lijekova za koji ne
ispunjava propisane medicinske indikacije, pod uvjetom da je potrebu
korištenja lijeka predložilo povjerenstvo za lijekove bolnice u kojoj se
osigurana osoba liječi, a na teret ugovorenih sredstva bolničke zdravstvene
ustanove.
Odluka o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HZZO (NN br. 27/09, 91/09,
97/09, 101/09 i 113/09) sadržava medikoekonomski i najsvrsishodnije
lijekove za liječenje svih bolesti, a koje se osiguranim osobama HZZO u
cijelosti osiguravaju u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog
zdravstvenog osiguranja.
Osnovna lista lijekova utvrđuje sve lijekove koji se primjenjuju u primarnoj,
sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, a uz šifru i naziv lijeka
daju se i podaci o cijeni, načinu primjene, obliku, nazivu proizvođača...
Lijekovi što se propisuju na recept označeni su znakom «R» i „RS“ s
odgovarajućom slovnom oznakom za lijekove koje izabrani doktori imaju
pravo propisivati na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Odluka o utvrđivanju Dopunske liste lijekova HZZO (NN br. 27/09, )
utvrđuje lijekove s višom razinom cijene u odnosu na cijene lijekova
utvrđenih Odlukom o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HZZO.
Osigurana osoba HZZO u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog
zdravstvenog osiguranja ima pravo i na lijekove utvrđene Dopunskom
listom lijekova. Osiguranoj osobi Zavod priznaje troškove lijekova s
Dopunske liste lijekova samo u visini cijene ekvivalentnog lijeka utvrđenog
Osnovnom listom lijekova.
2.10. Pravo na novčane naknade
Osiguranici sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN
br. 150/08, 94/09 i 153/09) imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme
privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja
zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz članka 26 Ovog Zakona,
31
novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih
se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno
propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, novčanu naknadu
prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog
zdravstvenog osiguranja.
Odredba članka 26 ovog Zakona propisuje da pravo na naknadu plaće
pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog
zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih ovim
Zakonom, ako je:
-privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno radi
liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu,
- privremeno nesposoban za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog
ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika,
- izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, odnosno
privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u
korist druge osigurane osobe Zavoda,
- određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički
pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno
boravišta osigurane osobe koja se upućuje,
- određen da njeguje oboljelo dijete ili supružnika uz uvjete propisane ovim
Zakonom,
-privremeno nesposoban za ra rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s
trudnoćom i porođajem,
- privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na
rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona
o rodiljnim i roditeljskim potporama,
- privremeno spriječen za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti
djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja
rodiljnog dopusta,
-privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je
neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni
iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije
mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na
naknadu, neovisno na čiji se teret isplaćuje, osim u slučajevima kada je
posebnim zakonom drukčije propisano.
Pravo osiguranima na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine
primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj
praksi, koji i određuje dužinu trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a
najdulje do roka utvrđenog propisom koji na prijedlog Hrvatske liječničke
32
komore, odnosno Hrvatske stomatološke komore donosi ministar nadležan
za zdravstvo, po prethodno pribavljenom mišljenu stručnih društava
Hrvatskog liječničkog zbora. Nakon proteka ovog roka pravo na bolovanje i
duljinu trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje ovlašteni doktor HZZO.
Nadzor nad korištenjem bolovanja sukladno odredbama ovoga Zakona i
propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja HZZO.
Osiguranik ima pravo u roku od 8 dana staviti prigovor na ocjenu izabranog
doktora medicine primarne zdravstvene zaštite o pravu na korištenje
bolovanja doktoru HZZO. Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom, nalazom i
mišljenjem ovlaštenog doktora Zavoda izdat će se rješenje u upravnom
postupku, protiv kojeg se može izjaviti žalba koja ne odgađa izvršenje
rješenja. U drugostupanjskom upravnom postupku ocjenu, nalaz i mišljenje
daje liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda.
Kada je prema ocjeni izabranog doktora, nakon provedenog liječenja i
medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se
daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna
nesposobnost za rad, kao i u slučaju kada bolovanje traje neprekidno 6
mjeseci zbog iste bolesti, izabrani doktor medicinske primarne zdravstvene
zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne
sposobnosti i invalidnosti, te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti
osiguranika nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja koje je
obvezno donijeti ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u roku od 30 dana
od dana zaprimanja prijedloga izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zaštite i nadležni područni ured Zavoda u roku od 8 dana od
donošenja nalaza, mišljenja i ocjene.
Osigurana osoba u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog
zdravstvenog osiguranja ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako je
radi korištenja zdravstvene zaštite upućena izvan mjesta prebivališta,
odnosno boravka.
Osigurana osoba ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako je
zdravstvenu zaštitu koristila u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno
ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja
pomagala u mjestu koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta
njezina prebivališta, odnosno boravka jer potrebnu zdravstvenu zaštitu nije
mogla ostvariti u bližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji
ugovornog doktora privatne prakse s ugovorenom djelatnošću za tu vrstu
zdravstvene zaštite ili kod bližeg ugovornog isporučitelja pomagala.
Pravo na naknadu troškova prijevoza, neovisno o udaljenosti ima
osigurana osoba do 18 godina života, osigurana osoba upućena na
33
liječenje u inozemstvo sukladno općem aktu Zavoda, osigurana osoba
darivatelj organa, tkiva ili stanica te osigurana osoba koja hemodijalizu
koristi kao kronični bubrežni bolesnik.
Pravo na naknadu troškova prijevoza ima i jedna osoba određena za
pratitelja osigurane osobe ako izabrani doktor medicine primarne
zdravstvene zaštite utvrdi potrebu pratnje.
Pod troškovima prijevoza podrazumijevaju se troškovi prijevoza javnim
prijevoznim sredstvima po najnižoj cijeni i prema najkraćoj relaciji prema
službenom daljinomjeru javnog prijevoznika, Iznimno, osiguranoj osobi
zbog njezina zdravstvenog stanja sukladno općem aktu Zavoda može
odobriti korištenje skupljeg javnog prijevoznog sredstva.
2.11. Dopunsko zdravstveno osiguranje
Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN, 85/06 i 150/08)
uređuju se vrste, uvjeti i način provođenja dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja, koje može biti: dopunsko zdravstveno osiguranje, dodatno
zdravstveno osiguranje i privatno zdravstveno osiguranje.
Zakonom i Pravilnikom o uvjetima i načinu provođenja dopunskog
zdravstvenog osiguranja (NN, 2/09., 123/09.) propisuje se da dopunsko
zdravstveno osiguranje provodi HZZO i društva za osiguranje registrirana
za obavljanje djelatnosti osiguranja u RH.
Ta društva pored dopunskog zdravstvenog osiguranja mogu još provoditi
dodatno i privatno zdravstveno osiguranje kojim se osigurava veći opseg
prava, odnosno viši standard usluga te određena prava koja nisu
obuhvaćena obveznim zdravstvenim osiguranjem.
Uvjeti i način uspostavljanja i provođenja dopunskog zdravstvenog
osiguranja propisani su, pored navedenog Pravilnika, i Pravilima o
uspostavljanju i provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN,
2/09.,3209., 59/09., 91/09., 118/09.)
Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi Zavod je dobrovoljno
zdravstveno osiguranje kojim se osiguranim osobama na obvezno
zdravstveno osiguranje osigurava pokriće sudjelovanja u troškovima
zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja iz članka 15.
stavka 2. točke 2 do 5 i članka 16. stavka 5. Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju.
34
Osiguranik sa osiguravateljem, odnosno HZZO, sklapa ugovor o
dopunskom osiguranju na temelju prethodne ponude. Na temelju
sklopljenog ugovora o dopunskom osiguranju osiguravatelj, odnosno HZZO
izdaje osiguraniku iskaznicu dopunskoga osiguranja, kojom se dokazuje
status osiguranika dopunskoga osiguranja. Za podmirenje doplate prilikom
korištenja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja se
provodi sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju,
osiguranici moraju uz iskaznicu zdravstveno osigurane osobe Zavoda
priložiti i iskaznicu dopunskoga osiguranja.
Ugovor o dopunskome zdravstvenom osiguranju može se sklopiti u svim
područnim uredima Zavoda i njihovim ispostavama uz predočenje osobne
iskaznice i iskaznice osigurane osobe Zavoda iz obveznog zdravstvenog
osiguranja, te u društvima osiguranja prema njihovim pravilima. Sredstva
za korištenje prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja utvrđenog
policom osiguravaju se uplatom premije osiguranja od strane
osiguranika/ugovaratelja, odnosno iz sredstava državnog proračuna. Vrsta
police prema opsegu prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja i iznos
premije utvrđuje se prema cijeni utvrđene općim aktom koji donosi Upravno
vijeće Zavoda. Cijena premije utvrđene se s obzirom na opseg pokrića iz
ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, prihodovnog cenzusa
osiguranika i statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Na temelju ugovora Zavod izdaje osiguraniku policu a najkasnije u roku od
30 dana od izdavanja police i iskaznicu dopunskog zdravstvenog
osiguranja.
Dopunsko zdravstveno osiguranje sklapa se na rok od godine dana s
mogućnošću produljenja ugovora na novo osiguravateljno razdoblje od
godinu dana.
Rok važenja police i iskaznice produžava se na daljnju godinu dana, nakon
proteka ugovornog osiguravateljnog razdoblja od jedne godine, ako se
osiguranik/ugovaratelj u roku od 60 dana prije isteka tog razdoblja pisano
se izjasni da ne želi produljenje sklopljenog ugovora za sljedeće
osiguravateljno razdoblje od godinu dana.
2.12. Rodiljne i roditeljske potpore
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN br.85/08, 110/08)
propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o
djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i
financiranja te tijela nadležna za provedbu ovog Zakona.
35
Vremenske potpore su: dopusti, poštede od rada i propisano vrijeme za
brigu o djetetu.Novčane potpore su: naknada plaće, novčana naknada,
novčana pomoć i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete.
Ove potpore ostvaruju majka i otac djeteta ili druga osoba koja se brine o
djetetu prema ovom Zakonu i propisima o obiteljskim odnosima do
navršene osme godine života djeteta, a iznimno i duže prema uvjetima iz
ovoga Zakona.
Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je HZZO ( u
daljnjem tekstu Zavod) ako za pojedina prava prema ovom Zakonu nije
utvrđeno drugo nadležno tijelo.
Ministarstvo nadležno za obitelj nadzire provedbu ovoga Zakona.
Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu iznositi manje
od 50% proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državno
proračuna.
Korisnik iz članka 7. stavka 1. toč. 1. i 2. i stavka 2. ovog Zakona (zaposleni
i samozaposleni roditelji) ima pravo na: rodiljni dopust, roditeljski dopust,
rad s polovicom punog radnog vremena, rad u skraćenom radnom
vremenu zbog pojačane njege djeteta, stanku za dojenje djeteta, dopust
trudnice ili majke koja doji dijete, dopust ili rad u skraćenom radnom
vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, mirovanje
radnog odnosa do treće godine života djeteta.
Korisnik koji nije iskoristio prava prema ovom Zakonu ne može potraživati
novčanu naknadu za neiskorišteno pravo.Prava ne mogu istodobno koristiti
oba roditelja, osim ako Zakonom nije drugačije propisano.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u
razviju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom
psihičkom bolesti), nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust prema
ovom Zakonu, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u
skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života na
temelju nalaza i mišljenja nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda.
Nakon prestanka korištenja ovog prava jedan od zaposlenih roditelja ili
samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na
rad u skraćenom radnom vremenu.
Jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja punoljetnog
djeteta s težim smetnjama u razvoju, temeljem nalaza i mišljenja liječničkog
povjerenstva Zavoda, ima pravo raditi skraćeno radno vrijeme do završetka
redovitog školovanja ili dok ta potreba traje. Ova prava ne može ostvariti
zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj koji prema propisima iz socijalne
36
skrbi ima priznat status roditelja njegovatelja. Roditelji koji koriste ova prava
ima pravo na naknadu plaće prema ovom Zakonu.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u
razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene
8. godine djetetova života iz članka 23 ovog Zakona ima pravo za puno
radno vrijeme na naknadu plaće u iznosu od 65% proračunske osnovice
mjesečno.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u
razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnim vremenu iz
čl. 23. stavka 2 i 3 ovog Zakona ima pravo na naknadu plaće za preostalo
vrijeme do punog radnog vremena u visini razlike između plaće koju
ostvaruje radeći polovicu punoga radnog vremena i plaće koju bi ostvario
da radi u punom radnom vremenu. Zaposleni roditelj ili samozaposleni
roditelj za vrijem korištenja ovih prava ima prava iz obveznog mirovinskog
osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.
Prava zaposlenog roditelja propisana ovim Zakonom, mogu se u većem
opsegu urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s
poslodavcem, pravilnikom o radu i ugovorom o radu na teret sredstava
poslodavaca pod uvjetom i na način utvrđen općim aktom poslodavca.
Prava iz ovog Zakona ostvaruju se na temelju rješenja Zavoda donesenog
na osnovi pisanog zahtjeva korisnika, ako ovim Zakonom nije drugačije
propisano.
Pravilnikom o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom
radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta (NN br. 25/09)
propisani su uvjeti i postupak za stjecanje prava zaposlenih i
samozaposlenih roditelja i posvojitelja na rad u skraćenom radnom
vremenu radi potrebne pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene
3. godine života.
2.13. Kaznena odgovornost
Člankom 128. Zakona o zdravstvenom osiguranju određeno je, da će se
novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kazniti za prekršaj
izabrani liječnik ako osiguranoj osobi bez osnova utvrdi pravo na korištenje
bolovanja.
Člankom 129. Zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 8.000
do 15.000 kuna kazniti osigurana osoba ako svjesno prouzroči privremenu
37
nesposobnost za rad, ako u roku od tri dana nakon početka bolesti ne
izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je
oboljela, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ju je u
tome onemogućio, ako namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno
osposobljavanje, ako za vrijeme bolovanja radi, ako se ne odazove na
poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zaštite, odnosno ovlaštenog doktora HZZO, ako se ne
pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora
medicine primarne zdravstvene zaštite otputuje iz mjesta prebivališta ili
ako zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način te ako je
ostvarila pravo na naknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem prava
na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a nije imala
pravne osnove, i ako koristi ispravu kojom se dokazuje status osigurane
osobe na način protivan odredbama ovog Zakona i propisima donesenim
na temelju ovoga Zakona.
Člankom 106. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na
ortopedska i druga pomagala (NN, 17/09., 23/09, 53/09,116/09.) propisano
je, da će Zavod potraživati naknadu štete od osigurane osobe koja je iz
neopravdanih razloga onemogućila izradu naručenog pomagala po mjeri,
koja nije preuzela naručeno pomagalo, koja je namjerno uništila preuzeto
pomagalo, te koja nije vratila pomagalo dobiveno uz obvezu vraćanja.
Zavod potražuje naknadu štete od izabranog doktora, odnosno ugovorne
zdravstvene ustanove… odnosno ugovornog doktora privatne prakse kad
se utvrdi da su propisali, odnosno predložili pomagalo suprotno Pravilniku,
kao i ugovornog isporučitelja koji je osiguranoj osobi isporučio pomagalo za
koje se utvrdi da je neodgovarajuće kvalitete, količine, cijene ili da je
isporučio pomagalo izvan ugovornog roka ili koje nije propisao izabrani
doktor, odnosno koji je osiguranoj osobi neopravdano naplatio dio cijene ili
ukupnu cijenu isporučenog pomagala. Odštetni zahtjev se utvrđuje
najmanje u visini vrijednosti pomagala koju je Zavod platio ugovornom
isporučitelju sa svim zavisnim troškovima.
3. MIROVINSKO OSIGURANJE
Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98., 127/00., 59/01., 109/01.,
147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 38/05.,92/05., 97/07 i 35/08, u daljnjem
tekstu: ZOMO) osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti
osiguravaju prava za slučaj starosti i invalidnosti, a članovima njihovih
obitelji za slučaj smrti osiguranika odnosno korisnika mirovine. Obvezno se
osiguravaju prava na starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i
obiteljsku mirovinu, zatim na profesionalnu rehabilitaciju, naknadu za
38
tjelesno oštećenje i naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem
osiguranih prava.
3.1. Stjecanje mirovine
Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života
(muškarac), odnosno 60 godina (žena) i 15 godina mirovinskog staža.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik muškarac kada
navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a žena kada navrši
55 godina života i 30 godina mirovinskog staža.
Uvjeti stjecanja obiteljske mirovine određeni su člancima 60. do 70.
Zakona. Ovdje navodimo samo odredbu članka 64. Zakona prema kojoj
dijete kod kojeg nastupi opća nesposobnost za rad ima pravo na obiteljsku
mirovinu za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje.
3.2. Invaliditet i invalid rada
Članak 34. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da invaliditet
postoji: (1) kada kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom
stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak
sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad) i (2) kada je kod
osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu
otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena više od polovicu
prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i
sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se
ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji
odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se
odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.
Invaliditet može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu i
profesionalne bolesti. Kada se osiguraniku utvrdi profesionalna
nesposobnost za rad utvrđuje se i njegova preostala radna sposobnost za
slučaj da se – s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob,
naobrazbu i sposobnost – može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti
za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
Osiguranika koji je po osnovi invaliditeta ostvario pravo na invalidsku
mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju Zakon definira
–
invalidom rada.
39
3.3. Profesionalna rehabilitacija
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik, odnosno invalid rada
kod kojega nastane invaliditet prije navršene 50. godine života, ako se – s
obzirom na preostalu radnu sposobnost – može osposobiti za rad na
drugom poslu s punim radnim vremenom. Troškove profesionalne
rehabilitacije osiguraniku snosi mirovinsko osiguranje.
3.4. Invalidska mirovina
Osiguranici kojima je temeljem invaliditeta utvrđena opća nesposobnost za
rad ili profesionalna nesposobnost za rad stječu pravo na invalidsku
mirovinu. Ako je invaliditet nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne
bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu
mirovinskog staža. Osiguranik kod kojega je invaliditet nastao zbog bolesti
ili ozljede izvan rada stječe pravo na mirovinu pod uvjetom da nije navršio
65 godina života (muškarac) odnosno 60 godina života (žena) i da mu
navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
Prava stečena na osnovi invaliditeta traju dok postoji stanje invaliditeta
prema kojem je pravo određeno. Zato se obvezno utvrđuju kontrolni
pregledi najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrđenog invaliditeta.
Pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne
stječe se u slučaju kada se utvrdi da se osiguranik – s obzirom na njegovo
zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost – može
profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim
vremenom na drugom poslu.
3.5. Naknada za tjelesno oštećenje
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega
tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na
radu ili profesionalne bolesti.
Tjelesno oštećenje (članak 56. Zakona) postoji kada kod osiguranika
nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog
organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i
zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba – bez obzira na to je li
ono uzrokuje ili ne uzrokuje invaliditet. Naglasimo da tjelesno oštećenje po
svojoj težini može uzrokovati invaliditet, ali ono samo po sebi nije uvijek i
invaliditet.
40
Naknada za tjelesno oštećenje ovisi o postotku oštećenja utvrđenom
prema odredbama Zakona o Listi tjelesnih oštećenja (NN 162/98.),
odnosno Zakona o Listi profesionalnih bolesti (NN 162/98, i 107/07), a
visina naknade određuje se prema »Odluci o osnovici za određivanje
naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčane naknade zbog
tjelesnog oštećenja» za određenu kalendarsku godinu, odnosno dio
godine.
3.6. Mirovinski staž s povećanim trajanjem
Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 71/99., 46/07 i
41/08) propisano je, da se invalidnim osobama koje su zaposlene, tj.
osigurane kao slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih
bolesti, oboljele od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipla
skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhe osobe i osobe kod kojih postoje
funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez
uporabe invalidskih kolica – staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
Njima se svaka godina radnog staža računa kao 15 mjeseci mirovinskog
staža pod uvjetom da su radili s punim radnim vremenom. Istodobno se tim
osiguranicima invalidnim osobama snižava dobna granica za stjecanje
prava na starosnu mirovinu i to po jednu godinu za svakih pet godina
provedenih u osiguranju koje se računa 12 mjeseci kao 15 mjeseci.
Valja upozoriti da je stavkom 2. članka 7. Zakona propisano – da se
svojstvo osiguranika invalidne osobe (ako im zdravstveno stanje uzrokuje
trajne posljedice za život i rad) utvrđuje posebnim rješenjem Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenih
vještaka prema odredbama ZOMO i to na zahtjev invalidne osobe. To će
reći da se bez rješenja o utvrđenom svojstvu osiguranika invalidne osobe
ne priznaje pravo na povećani mirovinski staž, a niti pravo na smanjivanje
dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu. To vrijedi za sve osobe s
invaliditetom, pa i one kojima se povećani staž priznavao po ranijim
propisima (svima sa 70% i više tjelesnog oštećenja). Novim Zakonom o
mirovinskom osiguranju to pravo je prestalo, pa sada sve navedene
invalidne osobe sa statusom osiguranika trebaju podneskom službi
vještačenja područne službe HZMO (u Splitu: Obala kneza Branimira 15)
zatražiti utvrđivanje svojstva osiguranika invalidne osobe. Primjerak
rješenja valja predati svom poslodavcu radi poduzimanja radnji za plaćanje
dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje. Spomenimo još da dodatni
doprinos za mirovinsko osiguranje po osnovi povećanog staža osiguranja
plaća RH, a ne poslodavac.
41
3.7. Naknada putnih troškova
Osigurana osoba ima pravo na naknadu troškova prijevoza, prehrane i
smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu radi korištenja
prava iz Zakona o mirovinskom osiguranju. To pravo osiguraniku pripada
kada se uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i mišljenja od
strane ovlaštenog vještaka, te kada se uputi u drugo mjesto radi
profesionalne rehabilitacije. Isto pravo pripada i pratitelju osiguranika.
Naknada za prijevoz pripada po najnižoj cijeni za redovita prijevozna
sredstva javnog prometa, a za prehranu i izbivanje odgovarajući dio iznosa
od 70% dnevnice za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog
proračuna. Trošak noćenja priznaje se prema hotelskom računu (najviše do
svote za jednokrevetnu sobu), ali ne najskuplje kategorije.
3.8. Ostala prava
- Člankom 15. ZOMO propisano je da je obvezno osiguran roditelj koji
obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije osiguran po
drugoj osnovi. Ako roditeljske dužnosti prema djetetu obavljaju oba
roditelja, a nisu osigurani po drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka
djeteta, osim ako se roditelji drukčije ne dogovore. Doprinos za takvo
osiguranje plaća se iz sredstava državnog proračuna.
- Prema članku 25. ZOMO u staž osiguranja kao razdoblje provedeno u
punom radnom vremenu računa se i zaposlenje sa skraćenim radnim
vremenom koje provede roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji
radi s polovicom punoga radnog vremena.
4. DOPLATAK ZA DJECU
Pravo na doplatak za djecu ustanovljeno je Zakonom o doplatku za djecu
(NN 94/01., 138/06. i 107/07.)
kao državna novčana potpora za
uzdržavanje i odgoj djece. To pravo – ovisno o visini dohotka kućanstva –
može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i
osoba kojoj je tijelo socijalne skrbi povjerilo dijete na čuvanje i odgoj za svu
djecu koju stvarno uzdržava – vlastitu, posvojenu, pastorčad, unučad i onu
povjerenu na čuvanje.
4.1.
Pravo na doplatak za djecu
Pravo na doplatak stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog
dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim
42
Zakonom.Doplatak za djecu pripada djetetu do navršene 15. godine života,
a ako pohađa srednju škola do navršene 19. godine.
Iznimno pravo na doplatak za djecu, do završetka osnovnog školovanja,
ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu,
ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15 godine života kasniji upis
u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga,
odnosno duže bolesti. Za dijete s posebnim potrebama i dijete koje nakon
duže bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi –
doplatak pripada do završetka školovanja a najduže do 21. godine života.
Pravo na doplatak za djecu korisnik stječe pod uvjetom da mu ukupna
primanja ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini po članu domaćinstva
mjesečno ne prelaze 50% proračunske osnovice (proračunska osnovica za
2009/2010 godinu iznosi 3.326,00 kn) i da živi u kućanstvu s djetetom. Za
djecu bez roditelja ili su im roditelji nepoznati, ili nepoznata prebivališta, ili
nesposobni za samostalan život i rad, ili im je oduzeta poslovna
sposobnost, pripadajuća svota doplatka određena prema utvrđenom
cenzusu povećava se (iznos doplatka se uvećava) za 15 odnosno 25 %,
ovisno o tome radi li se o jednom ili oba roditelja.
Za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25%
većoj svoti od pripadajuće svote doplatka.
Zahtjev za ostvarenje prava na doplatak za djecu podnosi se područnoj
službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u Splitu – Obala kneza
Branimira 15) i to svake godine do 1. ožujka. Zahtjevu se – uz dokumente
o djeci – prilažu dokazi o sastavu kućanstva i ukupnom prihodu svih
članova kućanstva ostvarena u protekloj godini.
Dokaze o prihodima ne podnosi podnositelj zahtjeva koji pravo ostvaruje za
dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja kao ni potvrdu o redovnom
školovanju.
Korisnik je dužan tijekom godine prijaviti svaku promjenu koja utječe na
pravo i visinu doplatka i to u roku od 15 dana od dana nastanka promjene. I
još dvije činjenice: pravo na doplatak prestaje stupanjem djeteta u brak, a
ne pripada mu ni dok se nalazi na školovanju u inozemstvu.
Pravo n doplatak za djecu prestaje stupanjem tog djeteta u brak.
Za rješavanje žalbe protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak
nadležna je Središnja služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u
Zagrebu.
43
Nadzor nad zakonitošću rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u
poslovima provedbe i isplate dohotka za djecu obavlja Uprava za obitelj
Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnom tijelu koje je donijelo
rješenje o pravu na doplatak nadoknaditi štetu koja nastane zbog
nepripadajuće i nepravilne isplate doplatka.
4.2. Pogodnosti za djecu s invaliditetom
Člancima 10., 12., 22. i 38. Zakona utvrđene su pogodnosti za primanje
doplatka za djecu s invaliditetom. Za dijete s težim oštećenjem zdravlja
prema propisima iz socijalne skrbi – određuje se doplatak za djecu u svoti
od 25% od proračunske osnovice, neovisno o visini ukupnoga mjesečnog
dohotka po članu kućanstva. Uz to djetetu s težim oštećenjem zdravlja koje
je nastalo prije navršene 18. godine života – pripada doplatak za djecu do
kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.
Odredbom članka Zakona o doplatku za djecu (NN, 94/01., 138/06.,
107/07) propisano je da korisnici koji su ostvarili doplatak za djecu s težim
oštećenjem zdravlja utvrđenom prema propisima iz socijalne skrbi, do dana
primjene ovog Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon
navršene 27. godine života, do donošenja posebnog propisa o pravima
osoba s invaliditetom.
Djetetu ne pripada doplatak dok je smješteno u posebnu ustanovu na teret
sredstava državnog proračuna ili proračuna lokalne samouprave.
5. SOCIJALNA SKRB
Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa, kojom se osigurava i
ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno
ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć članova
obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih,
socijalnih i drugih okolnosti.
5.1. Korisnik socijalne skrbi
Članak 10. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 73/97., 27/01., 59/01., 82/01. i
103/03, 44/06 i 79/07) propisuje da je “korisnik socijalne skrbi samac ili
obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih
potreba, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od
44
imovine ili iz drugih izvora”, kao i “(1) tjelesno ili mentalno oštećeno ili
psihički bolesno dijete, dijete žrtva obiteljskog ili drugog nasilja, te dijete
prema
kojem je ili bi trebala biti primijenjena mjera obiteljske ili
kaznenopravne zaštite, (2) tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički
bolesna odrasla osoba, starija nemoćna i druga osoba koja zbog trajnih ili
privremenih promjena u zdravstvenom stanju ne može udovoljiti osnovnim
životnim potrebama, i (3) druga osoba koja je u nevolji zbog poremećenih
odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugim opojnim
sredstvima ili zbog drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja i
drugih uzroka”.
5.2. Prava u sustavu socijalne skrbi
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi i propisima donijetim na temelju njega –
samac ili obitelj imaju pravo na nekoliko oblika pomoći. Većinu tih prava
mogu i trebaju koristiti i osobe s invaliditetom, pa ih vrijedi upoznati. Radi
ostvarivanja prava iz socijalne skrbi valja se obratiti Centru za socijalnu
skrb (u Splitu - Gundulićeva 22) ili pak Upravnom odjelu za socijalnu skrb,
zdravstvenu zaštitu i suradnju s braniteljima i braniteljskim udrugama
Grada Splita (Obala kneza Branimira 17).
Ovim Zakonom propisuju se prava na: pomoć za podmirenje troškova
stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući, osobnu
invalidninu, naknadu do zaposlenja, skrb izvan vlastite obitelji i status
roditelja njegovatelja.
5.3. Stalna pomoć
Pravo na stalnu pomoć priznaje se samcu ili obitelji koji nemaju sredstava
za uzdržavanje u visini utvrđenoj u članku 16 ovog Zakona, a nisu ih u
mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi
način.
Visina pomoći za uzdržavanje (a i drugih davanja iz socijalne skrbi) prema
članku 16. Zakona o socijalnoj skrbi – utvrđuje se u postotku od osnovice
koju određuje Vlada RH (sada osnovica iznosi 500 kuna). Pomoć za
uzdržavanje za samca i dijete od 15 do 18 godina, odnosno do završetka
redovnog školovanja iznosi 100% osnovice, za odraslu osobu u obitelji i
dijete do 7 godina 80% osnovice, a za dijete od 7 do 15 godina 90%
osnovice. Visina pomoći povećava se od 25% do 50% osnovice i to: ako je
korisnik radno nesposobna odrasla osoba koja živi sama za 50% osnovice,
za nepotpuno radno nesposobnu odraslu osobu koja živi u obitelji za 30%
osnovice, za trudnicu nakon 12 tjedna trudnoće i rodilja do 2 mjeseca
45
nakon poroda za 50% osnovice te za dijete samohranog roditelja za 25%
osnovice. (Radno nesposobna osoba je osoba starija od 65 godina, dijete
do navršene 15. godine života, te osoba čija je nesposobnost za rad
utvrđena prema općim propisima).
Visina stalne pomoći uvećava se za iznos troškova smještaja u učeničkom
domu ako je član obitelji, polaznik srednje škole i smješten u učeničkom
domu, u visini troškova smještaja, pod uvjetom: da prosječni mjesečni
prihod po članu obitelji, tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ne prelazi ili
je jednak iznosu od 150 % osnovice, ako se radi o djetetu samohranog
roditelja čiji prosječni mjesečni prihod po članu obitelji, tri mjeseca prije
podnošenja zahtjeva, ne prelazi ili je jednak iznosu od 200% osnovice, ako
se radi o djetetu pod skrbništvom čiji vlastiti prihod ne prelazi ili je jednak
iznosu od 250% osnovice.
Iznimno, polazniku srednje škole, smještenom u učeničkom domu, koji
zbog tjelesnog ili mentalnoga oštećenja pohađa školu po posebnome
programu izvan mjesta prebivališta priznaje se pravo na stalnu pomoć,
neovisno o njegovim prihodima ili prihodima njegove obitelji.
Visina stalne pomoći utvrđuje se kao razlika između iznosa sredstava za
uzdržavanje utvrđenih prema članku 16. ovog Zakona i iznosa prosječnoga
mjesečnog prihoda samca ili obitelji ostvarenog u tri mjeseca koja prethode
mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje stalne pomoći,
odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti.
U prihode se ne uračunava pomoć za stanovanje, naknada za tjelesno
oštećenje, doplatak za pomoć i njegu, ortopedski dodatak, doplatak za
djecu, osobna invalidnina i državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i
ribarstvo, osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima.
Pravo na stalnu pomoć nema samac niti član obitelji koji:
može sam sebe uzdržavati, ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je
dužna uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim odnosima, osim ako
centar za socijalnu skrb utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u
mogućnosti davati uzdržavanje, ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju
sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak
za raskid tog ugovora, može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi, ima u
vlasništvu registrirano osobno vozilo, osim ako centar za socijalnu skrb
utvrdi da se vozilo koristi za potrebe prijevoza člana obitelji-korisnika prava
na doplatak za pomoć i njegu ili osobne invalidnine propisane ovim
Zakonom, većeg broja djece, starije teško pokretne osobe ili za
zadovoljavanje neke druge osnovne životne potrebe, ima u vlasništvu ili
46
suvlasništvu stan, kuću ili drugi objekt koji ne služi njemu ili članu obitelji za
podmirenje osnovnih stambenih potreba.
Stalna pomoć može se odobriti i u obliku zajma samcu ili obitelji koji ima u
vlasništvu nekretnine i drugu imovinu ili pravo, ali ih ne može trenutačno
prodati ili na drugi način od toga ostvariti prihod ili drugu korist ili nije u
mogućnosti ostvariti kakvu tražbinu ili je zbog izvanrednih okolnosti ostao
bez svojih redovitih prihoda.
Osoba može sama sebe uzdržavati ako prihod može ostvariti prodajom
imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj ni
članovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba a
iznimno se imovina djeteta može izuzeti od opterećenja ili otuđenja, o čemu
odlučuje centar za socijalnu skrb. Isto tako smatra se da osoba može sebe
uzdržavati ako nije uredno prijavljena kod službe za zapošljavanje ili ako je
prijavljena a u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbije
ponuđeno zaposlenje neovisno o stručnoj spremi, odnosno ako ima prilike
makar privremenim, sezonskim, povremenim i sličnim poslovima ostvariti
sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba ili ostvariti druge prihode.
Stalna pomoć može se odobriti u cijelosti ili djelomično kao pomoć u naravi
kad centar za socijalnu skrb utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da se
pomoć u novcu ne koristi ili postoji velika vjerojatnost da se neće koristiti za
podmirenje osnovnih životnih potreba.
Stalna pomoć isplaćuje se mjesečno, a pravo se ostvaruje od dana
podnošenja zahtjeva odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Pravo na pomoć za uzdržavanje miruje dok se korisnik pomoći nalazi na
vojnoj obvezi, bolničkom liječenju, u pritvoru, na izdržavanju zatvorske
kazne, privremeno u domu socijalne skrbi ili kod udomiteljske obitelji, te u
inozemstvu u neprekidnom trajanju do 2 mjesece. Pravo na pomoć pak
prestaje kada je korisnik na bolničkom liječenju, izdržavanju kazne zatvora i
u inozemstvu duže od dva mjeseca, ako svakog mjeseca više od 15 dana
boravi u inozemstvu, te koji je na stalnom ili tjednom smještaju u
udomiteljskoj obitelji ili u domu socijalne skrbi, ili mu je u svezi sa
školovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje i prehrana
5.4. Podmirenje troškova stanovanja
Pravo na pomoć za podmirenje troškova stanovanja (najamnine,
komunalne naknade, struje, plina, grijanja, vode i drugo) može se odobriti
samcu ili obitelji čiji prihod ne prelazi propisanu visinu sredstava za
uzdržavanje i ako plaćanje tih troškova ne mogu sami osigurati. Pomoć za
47
podmirenje troškova stanovanja može se odobriti u mjesečnom iznosu od
polovice sredstava potrebnih za uzdržavanje prema članku 16. Zakona o
socijalnoj skrbi. Pri tome ne mogu koristiti stan koji je po svojim obilježjima
iznad obilježja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba
samca ili obitelji.
Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti u novcu
izravno korisniku ili na način da nadležno tijelo djelomično ili u cijelosti plati
račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je izvršila uslugu.
5.5. Doplatak za pomoć i njegu
Prema članku 43. Zakona – doplatak za pomoć i njegu može se odobriti
osobi kojoj je, zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u
zdravstvenom stanju ili zbog starosti, prijeko potrebna stalna pomoć i njega
druge osobe uz uvjet da doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po
drugoj osnovi i da prosječni mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi
iznos od 200% osnovice (za samca 250%) u prethodna tri mjeseca prije
podnošenja zahtjeva.
Doplatak za pomoć i njegu može se odobriti i osobi kojoj je zbog
privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja prijeko
potrebna stalna pomoć i njega druge osobe.
Iznimno – teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba, teže psihički bolesna
osoba, osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, te
slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan
život i rad, ima pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe i kada je
prihod po članu obitelji ili prihod samca veći od utvrđenih dohodovnih
cenzusa.
Doplatak za pomoć i njegu odobrava se u punom ili u smanjenom opsegu.
U punom opsegu odobrit će se osobi koja «zbog trajnih promjena u
zdravstvenom stanju ne može sama udovoljavati osnovnim životnim
zahtjevima, jer se ne može – ni uz pomoć ortopedskih pomagala –
samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti,
održavati osobnu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fiziološke
potrebe».
«Prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe u smanjenom opsegu
postoji kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može
potpuno udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može
48
samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih živežnih potrepština i
korištenja zdravstvene zaštite.
Prijeka potreba privremene pomoći i njege u punom ili smanjenom opsegu
postoji i kada osoba zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili
tjelesnog oštećenja ne može udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima...»
Doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu iznosi 100% osnovice, a u
smanjenom opsegu 70% osnovice.
Osoba s osiguranim stalnim ili tjednim smještajem ne može ostvariti pravo
na doplatak za pomoć i njegu, a to pravo nema ni dijete čiji roditelj koristi
porodni dopust ili dopust zbog njege djeteta do 7. godine života. Osoba čiji
je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena može
ostvariti pravo na doplatak u smanjenom opsegu.
Vrstu i stupanj tjelesnog ili mentalnog oštećenja, trajne promjene u
zdravstvenom stanju, te prijeku potrebu stalne pomoći i njege druge osobe
utvrđuje tijelo vještačenja svojim nalazom i mišljenjem na temelju
medicinske dokumentacije i pregleda osobe, što je regulirano Pravilnikom o
sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz
socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN 64/02. i 105/07).
5.6. Pomoć i njega u kući
Osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u
zdravstvenom stanju ili starosti, kao i osobi kojoj je zbog privremenih
promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja prijeko potrebna
pomoć i njega druge osobe može se – temeljem nalaza i mišljenja tijela
vještačenja – odobriti pomoć i njega u kući, ako pomoć i njegu ne može
osigurati od najbližih srodnika ili ugovorom o uzdržavanju, ako prihod po
članu obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice i ako na području
prebivališta osobe postoji ustanova za pružanje usluga takve pomoći.
Pomoć i njega u kući obuhvaća organiziranje prehrane (nabava i dostava
gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih namirnica, pomoć u
pripremanju obroka, pranje posuđa i drugo), obavljanje kućnih poslova
(pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja
i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština), održavanje osobne
higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih
higijenskih potreba), te zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.
49
Korisniku doplatka za pomoć i njegu iznimno se može osigurati i pomoć i
njega u kući za zadovoljavanje pojedine potrebe koju mu ne mogu pružiti
članovi obitelji.
Pomoć i njega u kući može se odobriti tjelesno ili mentalno oštećenoj osobi
i psihički bolesnoj odrasloj osobi pružanjem usluga psihosocijalne
rehabilitacije koja se osigurava kao stručna pomoć u obitelji (patronaža) u
obliku i na način koji odgovara dobi korisnika te vrsti i stupnju tjelesnog ili
mentalnog oštećenja, odnosno vrsti i težini psihičke bolesti, u trajanju do 5
sati tjedno.
Pravo na pomoć i njegu u kući nema dijete čiji roditelj koristi pravo na
skraćeno radno vrijeme a dijete koristi poludnevni ili cjelodnevni smještaj u
predškolskoj ili drugoj ustanovi, kao ni dijete čiji roditelj koristi porodni
dopust ili dopust do sedme godine života djeteta zbog njege teže tjelesno ili
mentalno oštećenog djeteta.
Pomoć i njegu u kući pruža ustanova socijalne skrbi, a može i vjerska
zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i
fizička osoba s kojom centar za socijalnu skrb sklopi ugovor.
5.7. Osobna invalidnina
Pravo na osobnu invalidninu ima osoba s težim tjelesnim ili mentalnim
oštećenjem ili s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, čije je
oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. godine života a osobnu
invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi. Pravo na osobnu invalidninu
utvrđuje centar za socijalnu skrb na temelju nalaza i mišljenja tijela
vještačenja o težini i vrsti oštećenja, bolesti i trajnih promjena u
zdravstvenom stanju osobe. Osobna invalidnina iznosi 250% osnovice za
osobu bez vlastitog prihoda, a ako ima kakav prihod njegov se tromjesečni
prosjek odbija od utvrđenog iznosa bez prihoda.
Osoba koja ostvari pravo na osobnu invalidninu ne može istodobno uživati i
pravo na doplatak za pomoć i njegu. Nadalje, ako roditelji korisnika osobne
invalidnine koriste pravo na porodni dopust, pravo na dopust do sedme
godine djetetova života po posebnim propisima ili na rad s polovicom
punoga radnog vremena zbog njege teže tjelesno ili mentalno oštećenog
djeteta a dijete dnevno boravi u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj
ustanovi ili domu socijalne skrbi – osobna se invalidnina isplaćuje u iznosu
od 125% osnovice. Dnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 i
više sati tijekom dana. Ako pak osoba s pravom na osobnu invalidninu
koristi stalni ili tjedni smještaj izvan vlastite obitelji, tada ne može ostvariti
50
pravo na osobnu invalidninu, osim ako je smještena u dom za samostalno
stanovanje i invalidninom sudjeluje u plaćanju troškova smještaja.
5.8. Naknada do zaposlenja
Pravo na naknadu do zaposlenja ima tjelesno ili mentalno oštećena ili
psihički bolesna osoba kojoj je tjelesno ili mentalno oštećenje ili psihička
bolest utvrđena od strane tijela vještačenja, nakon završetka
osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a
najranije s navršenih 15 godina života. Odluku o priznavanju ovog prava
donosi mjesno nadležan centar za socijalnu skrb, na temelju koje korisniku
isplaćuje naknadu u mjesečnim iznosima na teret sredstava državnog
proračuna na poziciji Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
osoba s invaliditetom.
Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% od osnovice. Ovo pravo prestaje
zaposlenjem korisnika, a pravo se može ponovno priznati ako zaposlenje
prestane neovisno o volji korisnika i on ne ostvaruje naknadu za vrijeme
nezaposlenosti prema drugim propisima. Korisnik ovog prava ne može
istodobno ostvariti doplatak za pomoć i njegu.
5.9. Skrb izvan vlastite obitelji
Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaća sve oblike smještaja ili boravka u domu
socijalne skrbi, obiteljskom domu, udomiteljskoj obitelji i organiziranom
stanovanju, što ih pruža vjerska zajednica, jedinca lokalne samouprave,
trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna osoba, a u
kojima se korisniku osigurava stanovanje, prehrana,
odijevanje,
održavanje osobne higijene, briga o zdravlju, čuvanje, odgoj i obrazovanje,
njega, radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija i korištenje slobodnog
vremena.
Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaća: sve oblike smještaja i boravka u
domu, pomoć za osobne potrebe za korisnike stalnoga smještaja,
jednokratni dodatak za slučaj smrti korisnika stalnoga smještaja, pomoć pri
uključivanju djeteta i mlađe punoljetne osobe s tjelesnim ili mentalnim
oštećenjem u programe redovitih predškolskih i školskih ustanova
(integracija), osposobljavanje za samostalan rad i samozbrinjavanje
(prijevoz i smještaj) i financijsku potporu studentima – korisnicima skrbi
izvan vlastite obitelji kojima je prestao stalni smještaj.
Socijalna skrb izvan vlastite obitelji ostvaruje se kao stalni, tjedni i
privremeni smještaj, cjelodnevni, povremeni i poludnevni boravak, te
51
organizirano stanovanje i to prije svega djeci bez roditelja i roditeljske skrbi,
te djeci i mlađim punoljetnicima s poremećajima u ponašanju, ili kad je to iz
drugih razloga u interesu djece ili mlađih punoljetnih osoba a ako to interesi
djeteta zahtijevaju i djetetu čiji roditelji zbog bolesti, neriješenog stambenog
pitanja ili drugih životnih nedaća nisu u mogućnosti privremeno brinuti o
djetetu kao i djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i
žrtvama trgovanja ljudima, trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s
djetetom do 6 mjeseci, a iznimno ako je to u interesu djeteta do godine
dana života djeteta koji nema stana, odnosno nema osiguran smještaj ili
zbog poremećenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u
obiteljskom domu, zatim tjelesno i mentalno oštećenoj osobi kad je to
najsvrsishodnije radi njihova čuvanja, školovanja, osposobljavanja ili
psihosocijalne rehabilitacije te drugih razloga zbog kojih se skrb o toj osobi,
privremeno ili trajno, ne može osigurati na drugi način, pa psihički bolesnoj
osobi, osobi ovisnoj o alkoholu, drogi ili drugim opojnim sredstvima, kojoj
nije potreban smještaj u bolnici, a skrb joj se ne može pružiti u vlastitoj
obitelji, tjelesno ili mentalno oštećenoj i psihički bolesnoj odrasloj osobi ako
joj je, radi provođenja osposobljavanja za samostalan rad potrebno
osigurati stalni smještaj, odrasloj i starijoj osobi kojoj je zbog trajnih
promjena u zdravstvenom stanju i nemoći prijeko potrebna stalna pomoć i
njega druge osobe, teško oboljeloj osobi kojoj se dugotrajna zdravstvena
zaštita i njega ne može osigurati u obitelji ili u zdravstvenoj ustanovi te
osobama nesposobnima za rad koji žive u teškim životnim prilikama koje
se ne mogu otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi
način.
Skrb izvan vlastite obitelji može se pružiti na zahtjev ili uz pristanak
korisnika ili njegovoga zakonskog zastupnika, ako posebnim propisima nije
drukčije određeno. Centar za socijalnu skrb dužan obići osobu smještenu
izvan vlastite obitelji najmanje jedanput u šest mjeseci.
5.10. Roditelj njegovatelj
Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja
djeteta, kojemu je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje
specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, a za koje je
prema preporuci liječnika roditelj osposobljen.
Iznimno, pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od
roditelja ako dijete ima težinu oštećenja zbog kojega je u potpunosti
nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala ili kod djeteta postoji više
vrsta težih oštećenja, zbog čega je potpuno ovisno o brizi roditelja a zbog
težine oštećenja ili bolesti djeteta njegovo zbrinjavanje nije moguće
52
osigurati uključivanjem u programe boravka.Ovo pravo roditelj ostvaruje i
nakon punoljetnosti djeteta dok takva potreba traje, a najdulje do dana
ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.Postupak se
pokreće na zahtjev roditelja.
Roditelj koji ima status njegovatelja ima pravo na naknadu u iznosu od pet
osnovica, prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava
za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim
propisima.
Osnovica za uplatu doprinosa je najniža mjesečna osnovica za obračun
doprinosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu.
Status roditelja njegovatelja ne može se priznati roditelju djeteta kojem je
priznato pravo na skrb izvan vlastite obitelji u okviru smještaja ili boravka.
Rješenje doneseno u prvom stupnju kojim se priznaje pravo na status
roditelja njegovatelja podliježe reviziji koju provodi Ministarstvo nadležno za
poslove socijalne skrbi.
5.11. Druge pomoći
Centar za socijalnu skrb može odobriti druge oblike pomoći i to:
jednokratnu pomoć i savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih
teškoća.
Jednokratna pomoć može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih
materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe
vezane uz rođenje djeteta, školovanje djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji,
elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke
neophodne odjeće i obuće i sl. Može se odobriti do iznosa koja podmiruje
potrebu za koju je odobrena a ako je iznos veći od peterostrukog iznosa
osnovice, tada valja pribaviti suglasnost ministarstva nadležnog za poslove
socijalne skrbi.
Jednokratna pomoć može se odobriti u novcu ili naturi.
Postupak za odobravanje jednokratne pomoći pokreće se na prijedlog
stranke ili po službenoj dužnosti.
Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća jest sustavna
stručna pomoć čija je svrha uspješnije prevladavanje nedaća i teškoća,
stvaranje uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornoga
53
odnosa prema samom sebi, obitelji i društvu, koju pružaju stručni radnici
centra za socijalnu skrb.
Ova pomoć pruža se samcu ili obitelji radi svladavanja nedaća i teškoća u
svezi s bolešću, starošću, smrću člana obitelji, problemima u odgoju djece,
invalidnošću, uključivanjem u svakodnevni život nakon duljeg boravka u
domu socijalne skrbi ili duljega liječenja te u drugim nepovoljnim
okolnostima ili kriznim stanjima.
Savjetovanje i pomaganje odnosi se na vođenje kućanstva, raspolaganjem
novcem, organiziran učenje djeteta, nabavu odjeće, uključivanje u javne
kuhinje, klubove, pronalaženje posla, rješavanje problema stanovanja i
drugo, a uključuje pravnu i drugu pomoć vezano uz sklapanje, odnosno
raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju i druge pravne poslove kojim se
pojedincu ili obitelji osigurava zadovoljavanje životnih potreba, ako pravna
pomoć nije osigurana drugim propisima.
Radi prevladavanja komunikacijskih i mobilnih teškoća, u postupcima
ostvarivanja prava iz socijalne skrbi vezano uz sklapanje pravnih poslova,
gluhe u gluhoslijepe osobe imaju pravo na stručnog prevoditelja.
Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća za korisnika
je besplatno.
5.12. Zaštita sudionika rata
Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92., 57/92., 77/92.,
27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01. i 103/03.) uređuju se
prava i posebna zaštita ratnih vojnih invalida iz II. svjetskog rata,
mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata, sudionika rata i članova
njihovih obitelji i to po osnovi oštećenja organizma i gubitka člana obitelji, te
po osnovi materijalnih potreba korisnika.
Ratni i mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi rata imaju po osnovi
oštećenja organizma pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i
pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, kupališno i
klimatsko liječenje, profesionalnu rehabilitaciju, pomoć u troškovima
liječenja i nabavi ortopedskih pomagala, besplatne udžbenike, stipendiju,
prednost pri zapošljavanju i smještaju u domove socijalne skrbi, neplaćanje
naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta... I djeca mirnodopskih
vojnih i civilnih invalida rata imaju određene pogodnosti i prava u skladu s
propisanim uvjetima. Tako imaju pravo na besplatne udžbenike tijekom
redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama, pravo na poseban
54
dodatak tijekom školovanja u osnovnim i srednjim školama i pravo na
stipendiju tijekom studiranja, a djeca invalida sa 100% I. skupine oštećenja
organizma imaju pravo izravnog upisa u srednje škole i visoka učilišta
ukoliko prijeđu bodovni, odnosno razredbeni prag ili zadovolje uvjete za
upis u srednju školu, te prednost pri smještaju u učeničke, odnosno
studentske domove.
Prava po osnovi gubitka člana obitelji su obiteljska invalidnina i uvećana
obiteljska invalidnina, a prava po osnovi materijalnih i drugih potreba
korisnika su opskrbnina, dodatak za pripomoć u kući, doplatak za djecu,
posebni dodatak i novčana pomoć, stipendija, besplatni i povlašteni
prijevoz, prednost pri zapošljavanju, upisu u obrazovne ustanove,
smještaju u domove…
Za ostvarivanje pojedinih prava treba se obratiti u Splitu na adresu: Ured
državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene
djelatnosti, Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Domovinskog rata 4.
5.13. Skrb o hrvatskim braniteljima
Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji (NN br. 174/04., 92/05., 2/07.,107/07, 65/09. i 137/09) i
propisima donesenim na temelju njega osigurava se posebna zaštita
članova obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja,
članova obitelji umrlih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata
od I. do IV. skupine, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, te
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja po propisanim uvjetima
imaju pravo na obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu,
uvećanu obiteljsku invalidninu, obiteljsku mirovinu, prednost pri
zapošljavanju, prvenstveno pravo na zakup poslovnog prostora, novčanu
naknadu za vrijeme nezaposlenosti, carinske i porezne olakšice,
oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta,
prednost pri upisu u obrazovne ustanove, stipendiju, prednost pri smještaju
u učeničke odnosno studentske domove, besplatne udžbenike, opskrbninu,
doplatak za pomoć u kući, obnovu, stambeno zbrinjavanje, oslobađanje od
plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, te prednost pri
smještaju u umirovljeničke domove...
Članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja imaju prava
kao i članovi obitelji poginuloga branitelja, osim prava na obiteljsku
55
invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu i
obiteljsku mirovinu.
Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata prema uvjetima propisanim
zakonom imaju pravo na osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomoć
druge osobe, ortopedski doplatak, usluge osobe za pružanje njege i
pomoći, medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju, profesionalnu
rehabilitaciju, naknadu troškova prijevoza kod ostvarivanja prava,
prilagodbu prilaza do zgrade, naknadu troškova pogreba uz odavanje vojne
počasti, novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, prednost pri
zapošljavanju, prvenstveno pravo na zakup poslovnog prostora,
oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta,
carinske i porezne olakšice, prednost pri upisu u obrazovne ustanove,
stipendiju za sebe i djecu tijekom studiranja, prednost pri smještaju u
studentske domove, besplatne udžbenike, opskrbninu, doplatak za
pripomoć u kući, stambeno zbrinjavanje, oslobađanje od plaćanja sudskih,
upravnih i javnobilježničkih pristojbi, prednost
pri smještaju u
umirovljeničke domove, invalidsku mirovinu, besplatne udžbenike za djecu
tijekom školovanja…
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju prema propisanim uvjetima
pravo na ocjenu radne sposobnosti, staž u dvostrukom trajanju, prava iz
zdravstvene zaštite, prednost pri zapošljavanju, prvenstveno pravo na
zakup poslovnog prostora, novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti,
oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta,
prednost pri upisu u obrazovne ustanove, stipendiju, prednost pri smještaju
u studentske domove, besplatne udžbenike za djecu, carinske i porezne
olakšice, dionice odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate,
opskrbninu, doplatak za pripomoć u kući, vlasništvo nad kućom ili stanom u
kojem stanuju ako je na području posebne državne skrbi i u državnom
vlasništvu.
Zainteresirane osobe radi ostvarivanja određenih prava ili dobivanje
potrebnih informacija mogu se obratiti na adresu u Splitu: Ured državne
uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti,
Odsjek za hrvatske branitelje, Domovinskog rata 4.
6. ODGOJ I OBRAZOVANJE
6.1. Predškolski odgoj
Prema članku 20. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97. i
107/07.) – prednost pri upisu u dječje vrtiće u vlasništvu lokalne uprave i
56
samouprave ili u državnom vlasništvu imaju djeca roditelja žrtava i invalida
domovinskog rata, djece iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih
roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja i djeca u
udomiteljskim objektima, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i
djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu.
Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač
dječjeg vrtića svojim aktom.
U dječjim vrtićima ostvaruju se redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe,
zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi
prilagođeni njihovim razvojnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima.
U vrtićima se ostvaruju i programi za djecu s teškoćama u razvoju, zatim za
darovitu djecu, predškolu, učenje stranih jezika, te programi umjetničkog,
kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja. Programi za djecu predškolske
dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i
programu prema vrsti i stupnju teškoća u razvoju djeteta koji propisuje
ministar nadležan za obrazovanje.
Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za
njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika
primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno
prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi.
Valja ukazati na članak 50. Zakona, u kojem se utvrđuje da se javnim
potrebama smatraju, među ostalim, i programi odgoja i naobrazbe za djecu
s teškoćama u razvoju, pa se shodno tome za ostvarivanje takvih programa
sredstva moraju osigurati u državnom proračunu.
6.2. Odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi
Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08.,
86/09) u članku 65. propisano je da su učenici s teškoćama: učenici s
teškoćama u razvoju, učenici s teškoćama u učenju, problemima u
ponašanju i emocionalnim problemima i učenici s teškoćama uvjetovanim
odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jezičnim čimbenicima.
Posebne nastavne planove i programe za školovanje ovih učenika donosi
ministar nadležan za obrazovanje.
Vrstu teškoća, primjeren program školovanja i primjeren oblik pomoći za
pojedine učenike utvrđuje stručno povjerenstvo a postupak te sastav
stručnog povjerenstva propisuje ministar nadležan za obrazovanje, uz
prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva.
57
Za učenike s teškoćama u razvoju koji osnovno i srednje obrazovanje
ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima
upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje
prema odgovarajućem programu.
Dijete se ne može trajno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole osim
u slučajevima kada dijete ima višestruke teškoće te su po posebnim
propisima roditelji stekli pravo na status roditelja njegovatelja ili je dijete, s
obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja, stekli pravo na skrb izvan
vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne
skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u okviru kojeg se osigurava pružanje
usluga psihosocijalne pomoći.
O prijevremenom upisu ili odgodi upisa u prvi razred osnovne škole ili
trajnoj odgodi školovanja te o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg
obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju ured državne uprave na
prijedlog povjerenstva donosi rješenje.
Škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti poseban razredni odjel za
djecu s teškoćama u razvoju radi izvođenja posebnog programa koji nije
utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja.
Za provođenje odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u
kojem je smještena škola za učenike s teškoćama treba osigurati pratnju
sukladno njihovim teškoćama.
Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu
polaziti nastavu, škola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kući,
odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju te
omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. U ovom slučaju
nastava se može provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava),
korištenjem sredstava elektroničke komunikacije, a odgovarajuća
pomagala za provođenje ovog vida nastave osigurava škola u okviru
raspoloživih sredstava.
Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima razredne nastave prema
udaljenostima propisanim u čl. 69. Zakona a za učenike s teškoćama u
razvoju osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja
kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju
o primjerenom obliku školovanja.
58
Rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora
školskih ustanova za djecu s teškoćama u razvoju osiguravaju se sredstva
u državnom proračunu, ako je osnivač školske ustanove Republika
Hrvatska ili jedinica lokalne i područne ( regionalne ) samouprave, kao i
povećane troškove prijevoza, posebnih nastavnih sredstava te troškove
financiranja prehrane, kao i troškove prehrane i smještaja u učeničkom
domu za školovanje učenika s teškoćama te za troškove stručnih timova
koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama.
6.3. Asistent u nastavi
Odredbom članka 164. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi, propisao je da provedbeni propisi doneseni na temelju
zakona koji su prestali važiti (Zakon o osnovnom školstvu i Zakon o
srednjem školstvu), ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih
propisa na temelju ovog Zakona, osim ako su u suprotnosti s ovim
Zakonom.
Tako je za osnovno školovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju
pobliže regulirano Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju
učenika s teškoćama u razvoju (NN 23/91., 74/99) a srednjoškolsko
Pravilnikom o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim
teškoćama u razvoju (NN 86/92.).
Dakle, kako još nije donesen novi Pravilnik o odgoju i obrazovanju pravo
učenika s teškoćama na asistenta u nastavi nije sustavno reguliran.
U najavi je njegovo skoro donošenje kao i reguliranje prava djece s
teškoćama na redovito školovanje, definiranje uloge asistenta u nastavi i
mobilnih stručnih timova. Njegovim stupanjem na snagu konačno će biti
zamijenjen
20 godina star Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i
obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, koji ni ne poznaje pojam
asistenta u nastavi i suvremeni pristup sustavnoj potpori školama.
Dosad je dodjeljivanje i financiranje asistenata ovisilo isključivo o
spremnosti pojedine lokalne uprave i samouprave, a nije bilo standarda
kojim se štite prava učenika s teškoćama.
Mnogi roditelji prisiljeni su sami plaćati 2800,00 kn mjesečno za rad
asistenta u nastavi kako bi im djeca mogla uključena u redovno školovanje.
59
U razvijenim zemljama Evrope i svijeta asistent u nastavi te mobilni stručni
timovi potpora su koja se podrazumijeva za svako dijete s teškoćama u
kojem je ona potrebna.
7. ZAPOŠLJAVANJE I RAD
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
(NN 143/02. i 33/05.) prvi je put u nas cjelovitije i na jednom mjestu
regulirao prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje, što bi – ukoliko ne ostane mrtvo slovo na papiru – trebalo
uvelike pridonijeti promjeni socijalnog statusa osoba s invaliditetom i
njihovu većem uključivanju u sve oblike života zajednice. Zato je uputno
njegove odredbe bolje upoznati.
7.1. Invaliditet i smanjena radna sposobnost
Osobu s invaliditetom Zakon definira kao osobu «kod koje postoji tjelesno,
osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje
12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u
svakodnevnom životu».
Osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti je osoba «čiji
invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične
životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima
rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu trajnu ili na
najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti
pod općim uvjetima». Osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti
je i osoba s invaliditetom korisnik novčane naknade do zaposlenja
temeljem propisa o socijalnoj skrbi, osoba profesionalno nesposobna za
rad prema propisima o mirovinskom osiguranju, osoba s pravom na
profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o pravima hrvatskih branitelja
ili o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, učenik s teškoćama u razvoju koji je
pravo na rehabilitaciju ostvario prema propisima o srednjem školstvu, te
osoba s invaliditetom starija od 21 godine koja ostvari pravo na
profesionalnu rehabilitaciju.
Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost utvrđuju nadležna tijela vještačenja
prema propisima iz socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja, te državne
uprave za hrvatske branitelje i za vojne i civilne invalide rata. Postupak se
pokreće na zahtjev same osobe, njezinih roditelja, zakonskog zastupnika,
skrbnika, izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, socijalnog
radnika ili defektologa.
60
7.2. Profesionalna rehabilitacija
Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalno osposobljavanje i
rehabilitaciju pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine
invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog postupka – i u posebnim
školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju po prilagođenim i
posebnim programima. Profesionalna rehabilitacija obuhvaća utvrđivanje
preostalih radnih sposobnosti, profesionalno usmjeravanje, analizu tržišta
rada i mogućnosti zapošljavanja, procjenu mogućnosti osposobljavanja,
dokvalifikacije i prekvalifikacije, poticanje motivacije za osposobljavanje za
rad, te druge mjere i aktivnosti u svrhu cjelovitije pripreme i
osposobljavanja osobe s invaliditetom za uključivanje u svijet rada.
O načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih
osoba s invaliditetom odlučuje područna služba Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje na zahtjev same nezaposlene osobe, njezinih roditelja,
zakonskog zastupnika, skrbnika, izabranog liječnika, socijalnog radnika ili
defektologa, a zahtjevu valja priložiti dokaze o utvrđenom invaliditetu i o
smanjenoj radnoj sposobnosti. Profesionalnu rehabilitaciju organizira i
izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja škola ili pak druga
pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete za takvo osposobljavanje.
Praktični dio osposobljavanja za rad izvodi se kod poslodavca, a iznimno u
ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili u specijaliziranoj obrazovnoj
ustanovi.
Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom mogu
pojedinačno ili zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave, Hrvatski zavod za zapošljavanje,
udruge poslodavaca, sindikati, udruge osoba s invaliditetom, humanitarne
udruge, vjerske zajednice i druge pravne i fizičke osobe. Sredstva za rad
takve ustanove osiguravaju osnivači i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba s invaliditetom.
7.3. Zapošljavanje osoba s invaliditetom
Osobe s invaliditetom zapošljavaju se pod općim ili pod posebnim uvjetima.
Pod općim uvjetima zapošljavanja smatra se zapošljavanje osoba s
invaliditetom po općim propisima koji uređuju područje rada i zapošljavanja.
Time osobe s invaliditetom zasnivaju radni odnos i stječu i ostvaruju prava
s osnova radnog odnosa kao i svi drugi zaposleni radnici.
61
Člankom 10. Zakona obvezana su tijela državne uprave, tijela sudbene
vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne
službe, izvan proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili
pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasništvu ili
pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– da na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, i u
primjerenim radnim uvjetima trebaju imati zaposlenu najmanje jednu osobu
s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih do 31. prosinca 2005. godine, na
svaka 42 zaposlena do svršetka 2008. godine, na svakih 35 zaposlenih do
31. prosinca 2011. godine, na svakih 25 zaposlenih do svršetka 2014., te
najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 20 zaposlenih
radnika do 31. prosinca 2017. godine (ovoj obvezi ne podliježe poslodavac
– fizička ili pravna osoba koja zapošljava manje od 20 radnika).Također je
propisano da su poslodavci dužni dati prednost pri zapošljavanju osobi s
invaliditetom ukoliko ista zadovoljava sve tražene uvjete propisane
oglasom ili natječajem.
Važno je ukazati i na odredbu članka 10.a Zakona, po kojoj su svi
poslodavci (osim onih s manje od 20 zaposlenih radnika) obvezni plaćati
poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom u visini
od 0,1% od osnovice za obračun doprinosa za zapošljavanje. Poslodavac
koji ne udovolji obvezi zapošljavanja propisanog broja osoba s invaliditetom
dužan je plaćati poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom u
visini od 0,2%. Poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s
invaliditetom počeo se obračunavati i uplaćivati od mjeseca siječnja 2005.
godine.
7.4. Zapošljavanje u zaštitnim radionicama
Zapošljavanje osoba s invaliditetom pod posebnim uvjetima smatra se
zapošljavanje u ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi
zapošljavanja osoba s invaliditetom (zaštitne radionice), koje se na temelju
radnih i općih uvjeta ne mogu zaposliti ili zadržati svoje zaposlenje uz
primjenu propisanih olakšica.
Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati Republika
Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko
društvo, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom,
udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili
druga fizička i pravna osoba. Pored toga domaći ili strani poslodavac može
osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom u
sastavu svoje tvrtke.
62
Zaštitna radionica i posebna radna jedinica moraju zapošljavati najmanje
51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih da bi dobile
takav status i pravo na korištenje zakonskih olakšica, a radna jedinica uz to
i najmanje 6 zaposlenih osoba s invaliditetom i položaj posebne
obračunske jedinice.
Zaštitna radionica može primati pomoć i darove u novcu i materijalu, ali
primljenu pomoć mora koristiti prema namjeni darovatelja.
Vrijedi navesti da je zaštitna radionica dužna osigurati usluge medicine
rada u svrhu zdravstvenog nadzora primjerenog opasnostima za zdravlje,
sigurnost i daljnje smanjenje radne sposobnosti osoba s invaliditetom.
Zapošljavanje pod posebnim uvjetima smatra se i samozapošljavanje
osoba s invaliditetom. To se ostvaruje osnivanjem obrta ili zadruge,
osnivanjem djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti), te
osnivanjem djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, a osnivač može biti jedna
ili više osoba s invaliditetom.
7.5. Rad u radnom centru
Osobama s invaliditetom, koje se na temelju radnih i općih uvjeta ne mogu
zaposliti ili održati zaposlenje pod općim ili posebnim uvjetima kod
poslodavca ili u zaštitnoj radionici, moguće je osigurati (u svojstvu korisnika
usluga) rad u radnom centru. Radi se prije svega o osobama koje ne
postižu radni učinak veći od 50% primjeren njihovoj dobi, stručnoj spremi i
uvjetima rada.
Radni centar je ustanova koja skrbi radom o osobama s invaliditetom.
Radni centar se osniva u svrhu izvođenja radno-terapijskih aktivnosti u
okviru habilitacije i rehabilitacije osoba s invaliditetom. U centru mora biti
na radu najmanje 80% osoba s invaliditetom u odnosu na broj osoba u
radnom odnosu.
Radni centar može osnovati svaka domaća i strana fizička i pravna osoba,
a može se osnovati i kao posebna ustrojstvena jedinica zaštitne radionice.
Sredstva za rad radnih centara osiguravaju osnivači i Fond za
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a može
primati i darove domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba. O radu osobe s
invaliditetom u radnom centru odlučuje centar za socijalnu skrb na traženje
same osobe, njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika ili druge fizičke ili
pravne osobe.
63
7.6. Pogodnosti iz radnog odnosa
Člankom 13. Zakona propisane su određene pogodnosti za osobe s
invaliditetom koje zasnuju radni odnos. Tako je propisano da se odredbe
Zakona o radu o profesionalnoj nesposobnosti i neposrednoj opasnosti od
nastanka invaliditeta primjenjuju i na osobe s invaliditetom, te da se
propisano najmanje trajanje otkaznog roka dodatno uvećava za osobe s
invaliditetom za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba. Nadalje
je propisano da osoba s invaliditetom ima pravo na plaćeni godišnji odmor
za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 24 radna dana.
Važno je i navesti, da je predviđana mogućnost ugovaranja s poslodavcem
uvjeta prilagođavanja osobe s invaliditetom za rad u vezi s radnim
mjestom, radnim vremenom, praćenjem prilagođavanja, ocjenjivanjem
radnih sposobnosti, snošenjem troškova prilagodbe radnog mjesta, te
drugim odnosima.
7.7. Fond za rehabilitaciju i zapošljavanje
Zakon je predvidio osnivanje posebne javne ustanove – Fonda za
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sa
zadaćom da provodi politiku razvitka i unapređivanja profesionalnog
osposobljavanja, rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom,
financira ili sufinancira ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i radne
centre, te programe i projekte za poticanje zapošljavanja i za održavanje
zaposlenosti osoba s invaliditetom, isplaćuje novčane poticaje, nadzire
ostvarivanje prava na novčane poticaje i korištenje drugih sredstava Fonda,
prikuplja sredstva za unapređenje rehabilitacije i zapošljavanja osoba s
invaliditetom, te da potiče druge aktivnosti važne za uključivanje osoba s
invaliditetom u svijet rada.
Prihodi Fonda namicat će se iz posebnog doprinosa poslodavaca,
državnog proračuna, neutrošenih sredstava posebne namjene, darova i
pomoći domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba, te drugih prihoda
ostvarenih temeljem zakona i drugih propisa.
7.8. Olakšice i poticaji zapošljavanju
Poslodavac koji zapošljava osobe s invaliditetom – bilo pod općim bilo pod
posebnim uvjetima – ima pravo na porezne olakšice predviđene posebnim
propisima, pravo na novčane poticaje, te pravo na poticaje utvrđene
posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s
64
Fondom, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, nadležnom službom
socijalne skrbi, jedinicom lokalne i područne samouprave ili drugim
poslodavcem. Ta prava pripadaju poslodavcu i osobi s invaliditetom koja se
samozapošljava – bez obzira na to je li osoba s invaliditetom bila prethodno
prijavljena službi za zapošljavanje.
Prema članku 27. Zakona o porezu na dobit (NN 177/04. i 90/05.) porezni
obveznik osnovan radi obavljanja profesionalne rehabilitacije i
zapošljavanja osoba s invaliditetom plaća porez na dobit u visini četvrtine
propisane stope, odnosno samo 5% umjesto propisane od 20% na
utvrđenu poreznu osnovicu. Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04.)
člankom 56. određuje, da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju
samostalnu djelatnost (obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti
slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva) imaju pravo na
umanjenje dohotka za iznos isplaćenih plaća s doprinosima na plaće za
novozaposlene osobe s invaliditetom u trajanju od tri godine od dana
zaposlenja.
Poslodavac koji zaposli nezaposlenu osobu s invaliditetom ima pravo na
novčani poticaj u visini uplaćenih doprinosa za osnovno zdravstveno
osiguranje i za zapošljavanje. Novčani poticaj za osobe s invaliditetom po
osnovi samozapošljavanja određen je u visini uplaćenog doprinosa za
osnovno zdravstveno osiguranje.
Poslodavac može dobiti i značajne poticaje temeljem posebnog ugovora
kod zapošljavanja osobe s invaliditetom, a koji mogu biti: jednokratna
materijalna davanja, sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada,
kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva,
opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osoba s invaliditetom,
te sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog učinka ili za
sufinanciranje dijela plaće osobnog asistenta (pomagača u radu) osobe s
invaliditetom u tijeku rada. Uvjeti i način ostvarivanja prava na poticaje
pobliže su uređeni Odlukom o načinu ostvarivanja poticaja pri
zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 141/05.).
7.9.
Zaštita zaposlenika
Na osnovu Zakona o radu (NN br. 149/09) trudnica, roditelj s djetetom do tri
godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i
radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno
samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na
takav rad, osim u slučaju više sile. Isto vrijedi i u slučaju preraspodjele
radnog vremena, kada može raditi u preraspodijeljenom punom ili
65
nepunom radnom vremenu samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o
dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Člankom 71. Zakona propisano je da za vrijeme trudnoće, korištenja
rodiljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog
vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta,
dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom
radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju,
odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka
korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i
osobi koja se koristi nekim od navedenih prava.
Člankom 73. Zakona propisano je da nakon proteka rodiljnog, roditeljskog,
posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim
smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života
djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava
ima pravo povratka na poslove na kojim je radio prije korištenja tog prava,
a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je
dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih
odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta
rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
Radnik koji je koristio neko od ovih prava ima prao na dodatno stručno
osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i
sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi
imao pravo.
7.10. Privremena ili trajna nesposobnost za rad
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti
te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka poslodavac
ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za
rad zbog liječenja ili oporavka. Ova zabrana ne utječe na prestanak
ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije štetno utjecati na
napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog
odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
Radnik je dužan što je moguće prije izvijestiti poslodavca o privremenoj
nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan je dostaviti
liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom
očekivanom trajanju.
66
Radnik koji je bio privremeno nesposoban za rad a za kojega se nakon
liječenja i oporavka utvrdi da je sposoban za rad – ima pravo vratiti se na
poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za
obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje
ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna
nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invaliditeta –
poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog tijela, u
pisanom obliku ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje
poslova za koje je on sposoban, koji što je više moguće moraju odgovarati
poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Radi osiguranja takvih
poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika,
izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj
moći da radniku odgovarajuće poslove.
7.11. Otkaz ugovora o radu
Člankom 78. Zakona o radu propisano je da poslodavac može otkazati
ugovor o radu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za
rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti samo uz prethodnu
suglasnost radničkog vijeća, koje će dati suglasnost ako poslodavac
dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku osigura
odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da je radnik odbio ponudu za
sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim
sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno
tijela. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz, odnosno ako isto
nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze
radničkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna
odluka. Ovo vrijedi i kod otkaza radniku osobi s invaliditetom (članak 150.
stavka 1. točka 3).
Radnik koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad,
ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi
mu inače pripadao osim ako je neopravdano odbio ponuđene
poslove.Radnik također ima prednost pri stručnom osposobljavanju i
školovanju koji organizira poslodavac.
Važno je napomenuti da kod prestanka ugovora o radu u slučajevima u
kojima poslodavac može otkazati ugovor o radu, propisanih člankom 107.
stavkom 4 Zakona propisano je da pri odlučivanju o poslovno uvjetovani
otkaz (ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog
67
gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga) i osobno uvjetovanom
otkazu (ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz
radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti), poslodavac
mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i
obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Spomenimo još da je člankom 293. Zakona o radu određena novčana
kazna za poslodavca pravnu osobu u iznosu od 61.000 do 100.000 kuna
ako radnika nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta,
dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja
radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnim
propisima, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ne vrati na poslove na
kojima je radio prije korištenja tih prava ili mu ne ponudi sklapanje ugovora
o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, ili ako ga, u slučaju
prestanka korištenja tog prava, u roku od mjesec dana od dana obavijesti o
prestanku korištenja prava, ne vrati na poslove na kojima je radio prije
njihovog korištenja (stavak 18), ako radnika koji je bio privremeno
nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne
bolesti ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (
stavak 19), ako radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za
rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, u pisanom obliku ne
ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je
sposoban, a u mogućnosti je radniku osigurati obavljanje takvih poslova (
stavak 20).
8. MOBILNOST
Mobilnost osoba s invaliditetom bitno ovisi o tome kako su izgrađeni i
uređeni prostori, objekti i sredstva u njihovoj životnoj i radnoj okolini. Javne
pješačke površine, prometnice i prometna sredstva javnog prijevoza,
pristupi do javnih objekata i površina, objekata stanovanja i rada,
horizontalne i vertikalne komunikacije u javnim objektima i objektima
stanovanja i rada moraju biti planirani, projektirani i izvedeni na način, koji
će osobama sa štapom, štakama, invalidskim kolicima i drugim
pomagalima omogućiti nesmetano kretanje i korištenje. Bez toga osobe u
invalidskim kolicima i teško pokretne osobe s invaliditetom ne mogu
sudjelovati u životu zajednice, pa se objektivno – protiv svoje volje – nalaze
u kućnom pritvoru. Ohrabruje saznanje da se to posljednjih godina mijenja
nabolje u različitim oblastima života – od javnih objekata i prometnica,
preko prijevoznih sredstava do plaža i rekreativnih prostora.
68
8.1.
Osiguranje pristupačnosti
Odredbom članka 17. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br.
76/07 i 38/09) propisano je da građevine javne i poslovne namjene moraju
biti projektirane i izgrađene tako da osobama smanjene pokretljivosti
osiguraju nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad u građevini.
Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova
moraju se projektirati i graditi tako da je moguća jednostavna prilagodba
građevine u najmanje jednom stanu na svaki deset stanova za pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
Uvjete i način nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama
smanjene pokretljivosti u građevinama te uvjete i način jednostavne
prilagodbe, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, propisuje ministar
pravilnikom.
Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja mora
ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ovim
Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju
ovog Zakona, lokacijskim uvjetima utvrđenim na temelju ovog Zakona, te
drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na
bitne zahtjeve za građevinu.
Međutim, ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene
pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se
odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti
Ministarstva, na zahtjev investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, te tijela i osoba određenih
posebnim propisima. Ako se odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu ne
može nadomjestiti odgovarajućim tehničkim rješenjem građevine ili drugom
mjerom na pouzdan način, Ministarstvo će odbiti izdavanje suglasnosti
(članak 16. Zakona).
Važno je spomenuti i članak 53. ovog Zakona koji propisuje da se u
Zakonu o obalnom pojasu površina za plaže određuje kao uređena i
prirodna morska plaža. Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je
nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske
strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog
i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi,
kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s
morem, označen i zaštićen s morske strane.
69
Zakon također propisuje i sankcije za kršenje odredbi o osiguranju
nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada u građevini osobama
smanjene pokretljivosti, a kaznama podliježu kako projektanti i izvođači,
tako i osobe ovlaštene za nostrifikaciju projekata i izdavanje dozvola za
gradnju.
Odredbom članka 350. ovog Zakona propisano je da prestaje važiti Zakon
o gradnji (NN 175/03. i 100/04.) ali da je i dalje na snazi ostaje Pravilnik o
osiguravanju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjenom pokretljivosti ((NN 151/05. i 61/07), kojim se propisuju uvjeti i
način osiguravanja i unapređivanja pristupačnosti objektima javne i
poslovne namjene kao i stambene i stambeno poslovne namjene, do
stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovog
Zakona.
U sklopu Pravilnika (NN 151/05.) objavljen je slikovni prikaz oznaka
pristupačnosti, uvjeta uporabe pomagala i obveznih elemenata
pristupačnosti.
Kao građevine u kojima se mora osigurati pristupačnost (pristup i
nesmetano kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti) Pravilnik
određuje stambene zgrade s deset i više stanova, zatim javne građevine
(uslužne, poštanske ili telekomunikacijske, upravne, prometne, odgojnoobrazovne, kulturne, športsko-rekreacijske i sakralne namjene, objekti
zdravstva i socijalne skrbi, te građevine koje učestalo koriste osobe s
invaliditetom) i prostori s javnom namjenom (javne pješačke površine i
površine namijenjene ukrcaju i iskrcaju putnika).
Valja i navesti da se za višestambenu zgradu određuje – uz ostalo – da
mora imati i jedan prilagodljiv stan potrebama osoba smanjene
pokretljivosti na svakih deset stanova. Također se određuje da se kod
rekonstrukcije postojećih građevina moraju izvesti radovi kojima se
osigurava pristupačnost neovisno o razlogu rekonstrukcije. Za
višestambene zgrade mora se osigurati pristupačnost do dizala
(univerzalnog), a pri rekonstrukciji postojeće građevine javne namjene
treba provesti sve propisane mjere i tehnička rješenja pristupačnosti.
8.2. Pomoć za prilagodbu prilaza
Prilagodbi objekata i prostora potrebama osoba u invalidskim kolicima i
smanjene pokretljivosti zasad veću pozornost pridaju tijela državne uprave.
Otuda i promjene više propisa u svrhu osiguravanja nesmetanog kretanja
osobama s invaliditetom, pa i izravno poticanje i sudjelovanje pojedinih
70
ministarstava u financiranju projekata uređenja pristupa i prilagodbe
prostora javnih objekata osobama u invalidskim kolicima.
U okviru tih mjera posebnu pozornost zavrjeđuje donošenje Pravilnika o
postupku ostvarivanja prava na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu
stana za potrebe hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata s
ograničenom sposobnosti kretanja (NN 31/02.). Pravo na prilagodbu prilaza
do zgrade i stana imaju slijepi ratni vojni invalidi i invalidi koji se ne mogu
kretati bez invalidskih kolica ili drugih ortopedskih pomagala, a radovi se
financiraju iz državnog proračuna.
Taj primjer trebale bi slijede jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, koje bi trebale i poticati i stimulirati prilagodbu stanova i
prilaza do zgrada potrebama teško pokretnih i osoba u invalidskim
kolicima.
8.3. Prilagodba turističkih objekata
U turističkoj djelatnosti posljednjih godina posvećuje se veća pozornost
osiguravanju nesmetanog kretanja i boravka gostiju u svim oblicima
smještaja što je potaknuto odgovarajućim propisima.
Tako je propisano člankom 26. Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i
posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN br.
88/07 i 58/08., 62/09.) da na ulaznim vratima smještajne jedinice moraju biti
označene odgovarajućim reljefnim oznakama dizala, ako ih objekt ima, te
moraju imati odgovarajuću ploču za upravljanje dizalom s reljefnim
oznakama i sustavom zvučnog informiranja o smjeru kretanja dizala kao i
uređenju pristupačnosti kupaonice za osobe s invaliditetom.
Odredbom članka 64 propisano je da razvrstanim i kategoriziranim
objektima koji imaju dodatne sadržaje, uređenje, opremu i uređaje te
pružaju dodatne usluge prilagođene posebnim zahtjevima potrošača mogu
se utvrditi posebni standardi, među kojima je i poseban standard: za osobe
s invaliditetom.
Obvezni elementi koji se traže za ispunjavanje ovog standarda sadržani su
u prilogu XII Pravilnika a odnose se na okoliš objekta, pristup objektu,
sanitarije u zajedničkim prostorima,, horizontalne i vertikalne komunikacije,
smještajne jedinice, kupaonica u smještajnoj jedinici te na ugostiteljski
sadržaji.
71
Za kampove je kod uvjeta za kategorizaciju propisano da na svakih
započetih 100 osnovnih smještajnih jedinica jedna osnovna smještajna
jedinica treba biti za osobe s invaliditetom, a na svakih započetih 800
smještajnih jedinica trebaju biti sanitarni elementi za osobe s invaliditetom
(jedan umivaonik, jedan zahod i jedan tuš prilagođen osobama s
invaliditetom).
8.4. Znak pristupačnosti
Temeljem članka 40. Zakona o sigurnosti u prometu na cestama (NN br.
67/08) i članka 2. Pravilnika o znaku pristupačnosti (NN br. 78/08) pravo
na znak pristupačnosti ima osoba sa 80% ili više posto tjelesnog oštećenja,
odnosno osobe koje imaju oštećenje donjih ekstremiteta 60 ili više posto.
Taj znak omogućava parkiranje vozila kojim se prevozi osoba s
invaliditetom na parkirališna mjesta koja su u tu svrhu posebno obilježena.
Pri tome valja naglasiti dvije stvari: prvo, znak pristupačnosti važi samo
kada vozilom upravlja ili se u vozilu nalazi osoba s invaliditetom, i drugo,
pravo na parkiranje vozila na mjesta obilježena i rezervirana za osobe s
invaliditetom ne može koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom.
Znak pristupačnosti ima oblik pravokutnika plave boje s prostorima za
ucrtani simbol osobe u kolicima, pečat, fotografiju (na poleđini znaka) i
upisivanje podataka. Znak se stavlja ili privremeno lijepi u donji lijevi kut
prednjeg vjetrobranskog stakla vozila. Znak pristupačnosti izdaje se na
ime osobe s invaliditetom za razdoblje od pet godina, a izdaje ga ured
državne uprave u županiji nadležan za poslove prometa. Dakle, ako želite
znak – uputite zahtjev na adresu u Splitu: Ured državne uprave u SDŽ,
Služba za gospodarstvo, Odjel za pomorstvo, promet i veze, Bihaćka 1.
Zahtjevu treba priložiti nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje ili drugostupanjskog liječničkog
povjerenstva nadležnog za davanje nalaza i mišljenja po Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja… ili po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
Pravo na znak pristupačnosti ima i vozilo udruge osoba s invaliditetom,
koja uz zahtjev za izdavanje znaka pristupačnosti prilaže rješenje o
registraciji i dokaz da su njeni članovi osobe s invaliditetom.
8.6. Kazne za nesavjesne vozače
Novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) u članku 40.
propisuje novčanu kaznu za prekršaj u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00
kn za pravnu osobu ako izda znak pristupačnosti osobi koja za to ne
ispunjava uvjete a sa iznosom od 1.500,00 do 5.000,00 kn i odgovorna
72
osoba u pravnoj osobi i u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kn kaznit će se za prekršaj fizička
osoba koja svoj znak pristupačnosti ustupi drugoj osobi na korištenje ili koja
ga koristi suprotno propisanom pravu koja proizlaze iz znaka pristupačnosti
a ako bude pravomoćno kažnjena za ovaj prekršaj dva ili više puta,
privremeno će se oduzeti znak pristupačnosti na rok od dvije godine.
Odredbom članka 82. stavkom 3. Zakona propisana je novčana kazna
vozaču za prekršaj u iznosu od 700,00 kn ako zaustavi ili parkira vozilo na
mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.
Navedimo još da mjesto rezervirano za parkiranje vozila osoba s
invaliditetom mora imati na kolniku ucrtane crte i simbol osobe u kolicima
žute boje, te biti obilježeno znakom «parkiralište» s dopunskom pločom
koja označava parkirno mjesto rezervirano za osobe s invaliditetom.
8.7. Besplatan prijevoz po pozivu
Prema odluci Poglavarstva Grada Splita – nepokretne i teže pokretne
osobe s invaliditetom u Splitu od početka 2003. godine mogu po pozivu
koristiti uslugu besplatnog prijevoza kombi-vozilom na području grada
Splita. Služba prijevoza financira se iz proračuna grada Splita, a vodi je
obrtnik Denis Smodlaka.
Prilagođena kombi vozila prometuju radnim danom od 6 do 22 sata, a
nedjeljom i praznikom od 8 do 20 sat. Organiziranje prijevoza obavlja se
temeljem telefonskih narudžbi po principu redoslijeda prijema narudžbi ili
kao svakodnevna obveza prijevoza na posao ili školovanje korisnika.
Narudžba se upućuje dispečeru za prijevoz invalidnih osoba na telefon
021/484-485. Narudžba se prima jedan dan ranije od 14 do 16 sati (radnim
danom i subotom) s tim da je termin od 14 do 15 sati rezerviran za osobe
koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica a od 15 do 16 za teško pokretne
osobe (donji ekstremiteti) i 100% slijepe osobe. Radi pravilnog davanja
prioriteta, jednim telefonskim pozivom može se naručiti prijevoz samo za
jednog korisnika i najviše dvije vožnje, odnosno prijevoz do odredišta i
povrat a narudžba za prijevoz treba biti precizno prostorno i vremenski
određen i ne može se mijenjati trasa prijevoza u odnosu na odobreno. Ako
je korisnik prijevoza spriječen koristiti prijevoz prema ugovorenom vremenu
za početak prijevoza, dužan je jedan sat prije početka prijevoza obavijestiti
organizatora prijevoza o spriječenosti/otkazivanju korištenja prijevoza.
73
Gradonačelnik Grada Splita donio je 15. prosinca 2009. godine Pravilnik o
obavljanju prijevoza osoba s invaliditetom, kojim je uređen način obavljanja
prijevoza osoba s invaliditetom koje se kreću pomoću invalidskih kolica i
osoba s teškim motoričkim smetnjama (80% i više tjelesno oštećenje na
donjim ekstremitetima). Tako je propisano da prijevoz može koristiti samo
osoba uvrštena na Listu korisnika prijevoza koju potvrđuje Upravni odjel za
socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i suradnju s braniteljima i braniteljskim
udrugama i dostavlja osobi koja provodi organizirani prijevoz za osobe s
invaliditetom. Ovom Odjelu podnosi se zamolba za uvrštenje na listu
(Obala kneza Branimira 17), kojoj prilaže presliku rješenja o tjelesnom
invaliditetu, presliku osobne iskaznice ili presliku članske iskaznice udruge.
Temeljem toga izdat će se Rješenje o korištenju prijevoza, na koje
nezadovoljna osoba ima pravo žalbe o kojoj odlučuje nadležno tijelo
Splitsko-dalmatinske županije. Ako korisnik prijevoza treba imati pratitelja
to u zamolbi mora naznačiti jer se ta činjenica naznačuje u Rješenju i u
Listu korisnika prijevoza. Korisniku za kojeg je na Listi naznačeno da je
neophodno da ima pratitelja, a prijevoz namjerava koristiti bez pratnje,
osoba koja vrši prijevoz može uskratiti prijevoz.
Prijevoz korisnika na prilagođenu plažu u ljetnim mjesecima regulirat će se
posebnim naputkom kao i prijevoz djece s teškoćama u razvoju.
8.8. Besplatno parkiranje
Odlukom o uređenju prometa na području grada Splita (Službeni glasnik
3/98.) i Odlukom o javnim parkiralištima na području grada Splita (Službeni
glasnik 2/96.) ustanovljeno je nekoliko pogodnosti za osobe s invaliditetom
koje imaju osobni automobil. Tako je određeno da se dio prostora (5%) na
javnim parkiralištima označi i rezervira «za parkiranje vozila invalida koji
imaju znak pristupačnosti.
Člankom 11. Odluke o uređenju prometa... propisano je da «invalidi ne
plaćaju naknadu za parkiranje na mjestima posebno označenim za
parkiranja vozila invalida na javnim parkiralištima». Ako pak parkira na
neko drugo mjesto – dužan je platiti naknadu za parkiranje. Člankom 44.
iste Odluke određena je novčana kazna za fizičku osobu «ako zaustavi ili
parkira vozilo na mjestu određenom za parkiranje vozila invalida a nema
odobrenje za korištenje znaka pristupačnosti».
Odlukom o javnim parkiralištima (člancima 30. – 34.) regulirano je davanje
na uporabu rezerviranih parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima. Tu
mogućnost može koristiti i osoba s invaliditetom za rezerviranje i
označavanje parkirališnog mjesta ispred zgrade u kojoj stanuje, čak i bez
74
obzira na to radi li se o javnom parkiralištu ili ne. Obrazloženi zahtjev s
dokazima o invaliditetu podnosi se gradskom tijelu nadležnom za poslove
prometa: Grad Split, Služba za komunalno održavanje, Odsjek za ceste i
promet, Obala kneza Branimira 17.
8.9.
Ulaz u središte grada
Odlukom o uređenju prometa na području grada Splita (Službeni glasnik
Grada Splita, br. 03/98., 09/00, 18/00, 11/02. i 33/03) (članak 35.)
propisana je mogućnost izdavanja odobrenja za kretanje i stajanje vozila
osoba s invaliditetom na javnim površinama na kojima je promet ograničen
ili zabranjen. Takve prometne površine su i one kojima se dolazi u staru
gradsku jezgru pretvorenu u pješačku zonu, a u kojoj se nalazi više tvrtki,
ustanova, službi i ureda čije usluge koriste i osobe s invaliditetom (otuda i
uređena i označena parkirališna mjesta u središtu grada).
Odobrenje za ulaz i kretanje vozila ulicama pješačke zone stare gradske
jezgre izdaje gradsko tijelo nadležno za poslove prometa. Zahtjev s
dokazima o invaliditetu valja podnijeti: Grad Split, Upravni odjel općih
komunalnih poslova, Obala kneza Branimira 17.
Tijekom kretanja
pješačkom zonom brzina vozila ne smije biti veća od 20 km/h, a i tada
prednost uvijek imaju pješaci.
U slučaju zlouporabe dobivenog odobrenja službena osoba Policijske
uprave ovlaštena je oduzeti odobrenje, a nadležno upravno tijelo može
uskratiti ponovno izdavanje odobrenja (čl. 37.).
8.10. Povlastica za 4 putovanja
Zakonom o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu (NN 97/00 i
101/00) i Pravilnikom o postupku za ostvarivanje prava na korištenje
povlastica u unutarnjem putničkom prometu (NN 14/01.) utvrđeno je pravo
na povlasticu osoba s invaliditetom za četiri putovanja godišnje.
To pravo imaju: tjelesno invalidne osobe s oštećenjem organa za kretanje
od najmanje 70%, osobe koje po posebnim propisima ostvaruju pravo na
doplatak za pomoć i njegu druge osobe, te invalidna djeca čiji roditelji
ostvaruju pravo na dopust ili pravo na rad s polovicom punoga radnog
vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, zatim slijepe
osobe koje imaju 10% vida, gluhe i gluhoslijepe osobe, osobe s mentalnom
retardacijom (težom i teškom), kronični bubrežni bolesnici na hemodijalizi,
te ratni vojni i mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi rata od I. do IV.
skupine kojima je to svojstvo priznato po Zakonu o pravima hrvatskih
75
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili po Zakonu o
zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Te osobe imaju pravo na povlasticu u
unutarnjem putničkom prometu od 75% od redovne cijene vozne karte za
četiri putovanja godišnje željeznicom i brodom, a kada imaju pravo na
doplatak za njegu i pomoć druge osobe imaju i pravo na besplatnu vožnju
za pratitelja. Korisnik povlastice ne može biti pratitelj druge osobe, a kada
putuje koristi povlasticu za prijevoz brodom i za prijevoz u prvom i drugom
razredu putničkog ili brzog vlaka.
Pravo na povlasticu koristi se na temelju objave koju izdaje ured državne
uprave nadležan za socijalnu skrb (u Splitu: Ured državne uprave u
Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti, Odsjek za
rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Domovinskog rata 4). Potrebni dokumenti:
osobna iskaznica osobe s invaliditetom i pratitelja, preslika i original
rješenja o tjelesnom oštećenju, odnosno pravu na doplatak za pomoć i
njegu ili o pravu na dopust ili na rad s polovicom radnog vremena, te
potvrda o nepostojanju tjelesnog oštećenja za pratitelja.
8.11. (Ne)plaćanje cestarine i putarine
Osobe s 80% i više tjelesnog oštećenja i osobe sa 60% i više oštećenja
organa za kretanje temeljem čl. 63 a Zakona o javnim cestama (NN
br.180/04., 82/06., 138/06., 146/08, 38/09.,124/09.,153/09.) (članak 62.) ne
plaćaju godišnju naknadu za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri
registraciji motornih i priključnih vozila i cestarinu za uporabu autoceste i
objekata s naplatom (most, tunel, vijadukt i sl.) za jedan osobni automobil
koji ima u svom vlasništvu, odnosno koristi ga na temelju ugovora o
leasingu.
Postupak za ostvarivanje ovog prava propisan je Pravilnikom o postupku i
načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za
uporabu javnih cesta i cestarine (NN br. 143/06).
Člankom 7. Pravilnik propisano je da potvrdu/smart karticu izdaju Hrvatske
autoceste d.o.o., na temelju rješenja Ministarstva i priložene fotografije, te
preslike osobne iskaznice. Ovo pravo mogu ostvariti osobe s invaliditetom
koje ispunjavaju propisane uvjete samo za jedan automobil u svom
vlasništvu, u jednoj kalendarskoj godini.
Postupak za ostvarenje ovog prava je slijedeći: osoba koja ispunjava
propisane zakonske uvjete treba prvo zatražiti pisanim zahtjevom izdavanje
rješenja o oslobađanju godišnje naknade i cestarine od - Ministarstva mora,
76
turizma, prometa i razvitka, Uprava cestovnog prometa, Prisavlje 14, 10
000 Zagreb.
Uz zahtjev treba priložiti kopiju prometne dozvole i knjižice vozila, a
iznimno ako je zahtjev podnesen prije registracije vozila treba priložiti
dokaz o vlasništvu, kopiju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje ili rješenje nadležnog tijela po propisima o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili rješenje
nadležnog tijela po propisima o posebnoj zaštiti vojnih invalida i civilnih
invalida rata. Ukoliko se iz spomenutih rješenja ne može utvrditi da se radi
o tjelesnom oštećenju od 60% i više, koje ima za posljedicu nesposobnost
donjih ekstremiteta, osoba s invaliditetom dužna je uz zahtjev priložiti:
nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje ili nalaz i mišljenje drugostupanjskog povjerenstva nadležnog za
davanje nalaza i mišljenja po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ili
po Odluci potpredsjednika Vlade RH i ministra obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti o postupku, uvjetima i načinu ocjene
postotka oštećenja donjih ekstremiteta ili po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih
invalida rata.
Uz zahtjev se dostavlja i upravna pristojba u iznosu od 70,00 kn, koja se
plaća u državnim biljezima (taksene marke), koja se plaća temeljem tarife
1. i 2. Zakona o upravnim pristojbama (NN br. 8/96., 77/96., 95/97.,
131/97., 68/98., 66/99., 145/99., 116/00., 110/04., 141/04., 153/05.,
129/06., 117/07. i 25/08.).
Na temelju dobivenog rješenja Ministarstva osoba s invaliditetom podnosi
zahtjev za izdavanje naljepnice ovlaštenoj stručnoj organizaciji ( stanici za
tehnički pregled), a za izdavanje potvrde/smart kartice Hrvatskim
autocestama d.o.o.
Za pripomenuti je da naknada za izdavanje naljepnice iznosi 17,00 kn, a za
potvrdu/smart karticu 20,00 kn kod osobnog preuzimanja odnosno 37,50 kn
kod dostave poštom.
Osoba s invaliditetom dužna je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni
koja utječe na ostvarivanje prava iz ovog Pravilnika u roku od 15 dana, od
dana nastanka promjene.
Pravo neplaćanja cestarine može se ostvariti samo ako je osobni automobil
označen propisanom naljepnicom i ako se u osobnom automobilu nalazi
osoba kojoj je izdana potvrda za oslobađanje plaćanja cestarine (članak
63.b Zakona)
77
Uputno je napomenuti da je člankom 75 a Zakona propisana novčana
kazna od 2.000,00 do 5.000,00 kn za prekršaj vlasnika odnosno korisnika
leasinga osobnog automobila ako je njegovo vozilo bez plaćene cestarine
sudjelovalo u prometu autocestom ili cestovnim objektom pod naplatom, a
vlasnik ne ispunjava propisane uvjete propisane člankom 63 a i 63 b ovog
Zakona, a člankom 5. Pravilnika propisano je da ukoliko se prilikom
postupka tehničkog pregleda utvrdi da je osobni automobil označen
naljepnicom, a vlasnik nema pravo na oslobađanje od plaćanja godišnje
naknade, stanica za tehnički pregled dužna je ukloniti naljepnicu, te o tome
obavijestiti Ministarstvo.
8.12. Popust pri osiguranju vozila
I osiguravajuća društva pokazuju razumijevanje i zanimanje za potrebe
osoba s invaliditetom, pa za njih uvode određene pogodnosti kod
osiguranja vozila. Ta pogodnost iskazuje se u uvođenju dodatnog popusta
od 10 do 20 posto kod plaćanja premije za godišnje osiguranje osobnog
automobila. Zato se pred registraciju vozila uputno propitati o toj
pogodnosti, kako biste odabrali najpogodniju tvrtku za osiguranje svog
vozila.
8.13. Vozačka dozvola
Nije suvišno upoznati članak 7. Pravilnika o vozačkim dozvolama (NN
br.155/08) koji glasi:
«Osobi s tjelesnim nedostacima koji, prema uvjerenju o duševnoj i tjelesnoj
sposobnosti za upravljanje vozilima, ne predstavljaju zapreku za
upravljanje vozilima, ali ih znatno otežavaju, izdaje se vozačka dozvola u
kojoj se u prostor za unos napomene upisuje da vrijedi samo pod uvjetom
da vozač za vrijeme upravljanja vozilom koristi pomagalo određeno u
uvjerenju o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima
(naočale, proteza, slušni amflifikator i dr.), odnosno da vrijedi samo za
određena vozila specijalno prilagođena vozaču s određenim tjelesnim
nedostacima ili za određeno vozilo prilagođeno tjelesnim nedostacima
vozača.»
78
9. POREZNE I DRUGE OLAKŠICE
9.1. Primici bez oporezivanja
Socijalni primici osoba s invaliditetom – osim plaća i mirovine – ne smatraju
se dohotkom i ne podliježu oporezivanju prema odredbama Zakona o
porezu na dohodak (NN 177/04. i 73/08., 2/09., 9/09.). Prema stavku 2.
članka 9. i stavku 2. članka 15. Zakona – primici osoba s invaliditetom, kao
što su invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, zaštitni dodatak
uz mirovinu, doplatak za djecu, novčana naknada zbog tjelesnog
oštećenja, potpora zbog zbrinjavanja ratnih vojnih invalida iz Domovinskog
rata, naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju,
te druge socijalne potpore ne smatraju se dohotkom i ne oporezuju
porezom na dohodak. Ako je takva osoba zbog drugih primanja dužna
podnijeti godišnju poreznu prijavu – primitke po osnovi invaliditeta koji se
ne smatraju dohotkom uopće ne treba iskazivati u zbirnom obračunu
godišnjeg dohotka.
9.2. Povećani osobni odbitak
Stavkom 1. članka 36. Zakona o porezu na dohodak utvrđeno je, da se
ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjuje za osnovni osobni odbitak u
visini od 1.800,00 kn i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se
utvrđuje porez. Korisnicima mirovine pak priznaje se osobni odbitak u visini
ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.800,00 kn a
najviše 3.200,00 kn mjesečno.
Također je propisano člankom 36. stavka 2 točka 2., 3. i 4. ovog Zakona da
se poreznom obvezniku može uvećati osobni odbitak u visini polovine
osnovnoga osobnog odbitka za svakog uzdržavanog člana uže obitelji, dok
se za uzdržavanu djecu osnovica uvećava – za prvo dijete 0,5, za drugo
0,7, za treće 1,0, za četvrto 1,4, za peto 1,9, a za svako daljnje dijete faktor
osnovnoga odbitka se progresivno uvećava za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više
u odnosu na faktor za prethodno dijete a 1,0 osnovnoga osobnog dohotka
za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako
dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa,
utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju,
na temelju posebnih prostora, pravo na tuđu pomoć i njegu.
Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, kojima je taj status utvrđen
prema propisima Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i članova njihovih obitelji – prema članku 53. Zakona o porezu na
79
dohodak ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina
razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti.
Zakon o porezu na dohodak osobu s invaliditetom definira kao fizičku
osobu – poreznog obveznika i/ili uzdržavanog člana njegove uže obitelji ili
uzdržavanu djecu, kojima je rješenjem donesenim prema propisima o
mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi,
odgoju i obrazovanju, te prema drugim posebnim propisima utvrđena
invalidnost ili tjelesno oštećenje.
Pravo na uvećani osobni odbitak po osnovni invalidnosti ostvaruje se
podnošenjem vjerodostojnih dokaza o utvrđenom tjelesnom oštećenju,
odnosno invalidnosti nadležnoj ispostavi područnog ureda porezne uprave
(u Splitu je na adresi: Vukovarska 1).
9.3. Bez lokalnog poreza na vozila
Osobe s invaliditetom, koje su pri nabavi osobnih automobila bile u cijelosti
oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (poreza na
promet), oslobođene su plaćanja lokalnog poreza na cestovna motorna
vozila shodno članku 18. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave (NN 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 59/01.,
107/01., 150/02. i 147/03., 132/06, 26/07 i 73/08). Porez na cestovna
motorna vozila je prihod županijskog proračuna, a plaća se u godišnjem
paušalnom iznosu ovisno o snazi motora i starosti vozila.
9.4. PDV od 0% za pomagala
Na temelju članka 10a. Zakona o porezu na dodanu vrijednosti (NN 47/95.,
106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 86/01., 150/02., 48/04.,
82/04. i 90/05., 76/07., 87/09.) i članka 57. Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost (NN 60/96., 113/97., 7/99., 112/99., 44/00., 63/00., 109/00.,
54/01., 58/03., 198/93., 5/04., 77/04., 153/05., 79/07. i 34/08) – porez na
dodanu vrijednost plaća se po stopi od 0% na lijekove određene Odlukom
o utvrđivanju Liste lijekova HZZO, na implantate prema Listi proizvoda koji
se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo, te ostali medicinski proizvodi
za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka prema posebnim
propisima HZZO o ortopedskim i drugim pomagalima.
9.5. Uvoz automobila bez carine
Dopunom članka 187. stavka 1. točka 18. Carinskog zakona (NN 78/99.,
94/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05., 138/06., 60/08. i 45/09)
80
osobe s invaliditetom sa 100% tjelesnog oštećenja ili s najmanje 80%
tjelesnog oštećenja funkcije organa za kretanje oslobođene su plaćanja
carine na osobni automobil koji uvoze u svrhu osobne uporabe razmjerno
postotku tjelesnog oštećenja. Člankom 652 a Uredbe za provedbu
Carinskog zakona (NN br. 161/03., 69/06., 5/07. i 70/08) kao i člankom 27.
Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja
carine (NN 5/07), detaljno propisani uvjeti i postupci ostvarivanja tog prava.
Invalidnom osobom smatra se: «a) osoba s 80% ili više tjelesnog oštećenja
donjih ekstremiteta, odnosno oštećenja hrptenjače ili centralnog živčanog
sustava, koje ima za posljedicu oštećenje funkcije donjih ekstremiteta, te b)
osoba sa 100% tjelesnog oštećenja nastalog zbog: oštećenja donjih i
drugih ekstremiteta, oštećenja funkcije bubrega (dijalizirani bolesnici),
oštećenja vida (slijepe osobe) te tetraplegijskih i paraplegijskih bolesti».
Carinska povlastica može se ostvariti jednom u pet godina i za vrijednost
vozila do 100.000 kuna (ako je vrijednost veća na razliku se obračunava i
plaća carina). Uz zahtjev za priznavanje povlastice osoba koja ima
vozačku dozvolu prilaže nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka o vrsti i
stupnju tjelesnog oštećenja, te ovjerenu presliku važeće vozačke dozvole.
Ako invalidna osoba nema vozačku dozvolu, tada uz pisani zahtjev prilaže:
- nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka o vrsti i stupnju tjelesnog oštećenja,
- pisanu i od javnog bilježnika ovjerenu izjavu korisnika povlastice i osoba
koje će biti ovlaštene upravljati osobnim automobilom uvezenim uz
oslobađanje od plaćanja carine,
- ovjerenu presliku vozačke dozvole osoba koje će biti ovlaštene upravljati
vozilom uvezenim uz oslobađanje od plaćanja carine, te
- akt nadležnoga tijela o povjeravanju skrbi o korisniku oslobađanja, ako je
takav akt donesen.
Nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka o vrsti i stupnju tjelesnog oštećenja
invalidna osoba treba zatražiti i ishoditi od Službe vještačenja Područne
službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Splitu, Obala kneza
Branimira 15.
Na zahtjev korisnika oslobađanja carinarnica će svojim rješenjem o
ostvarivanju oslobađanja od plaćana carine utvrditi i osobe koje su
ovlaštene upravljati odnosnim vozilom.
Rješenje carinarnice korisnik oslobađanja podnosi tijelu državne uprave
nadležnom za registraciju motornih vozila, radi sljedećih upisa:
81
a) u knjižicu vozila u rubriku „Napomene“, bilješke „Vozilo invalidne osobe –
zabrana otuđenja 5 godina“ te
b) u prometnu dozvolu vozila, u rubriku „Napomene“, bilješke: „Vozilo
invalidne osobe. Ovlašteni su za upravljanje vozilom ......(ime i prezime i
serijski broj vozačke dozvole)“
Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji i Uredbe o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i
poreznih olakšica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji (NN 12/05. i 68/05.) – hrvatski ratni vojni invalidi iz
Domovinskog rata od I. do IV. skupine imaju pravo na nabavu osobnog
automobila uz carinske i porezne olakšice. Invalidima s oštećenjem
organizma 100% I. skupine Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti dodjeljuje u vlasništvo bez naknade osobni
automobil s ugrađenim prilagodbama svakih 7 godina, a invalidi od II. do
IV. skupine oštećenja organizma, koje ima za posljedicu oštećenje funkcije
ekstremiteta i oštećenje vida od najmanje 30%, imaju pravo na uvoz
osobnog automobila bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na
dodanu vrijednost u iznosu utvrđenog postotka oštećenja organizma svakih
5 godina.
9.6. Oslobođenje od plaćanja carine
Za osobe s invaliditetom Zanimljiv je jedino članak 187. Zakona kojim se
određuju robe i predmeti oslobođeni od plaćanja carine, a iskazane su u 18
točaka. Za osobe s invaliditetom zanimljive su četiri točke:
5) roba koja zadovoljava osnovne ljudske potrebe, kao što su
hrana, lijekovi, odjeća, posteljina, higijenske potrepštine i slično, koju uvoze
registrirane humanitarne organizacije radi besplatne podjele ugroženim
osobama i žrtvama prirodnih i drugih katastrofa. Od plaćanja carine
oslobođena je i oprema koja se besplatno iz inozemstva šalje navedenim
organizacijama u svrhu zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i
ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva;
6) predmeti koji su posebno izrađeni i prilagođeni za osobnu
uporabu, obrazovanje, kulturu, profesionalnu i drugu rehabilitaciju slijepih,
slabovidnih, gluhih, dijaliziranih te mentalno ili fizički hendikepiranih osoba,
kada ih uvoze hendikepirane osobe neposredno za svoje osobne potrebe,
odnosno ustanove ili organizacije registrirane za pružanje pomoći i
rehabilitaciju takvih osoba. Oslobađanje od plaćanja carine odnosi se i na
rezervne dijelove, komponente i priboor posebno namijenjene predmetima
koji se uvoze, kao i alat za njihovo održavanje, kontrolu i popravak,
82
16) predmeti koje u obliku donacije iz trećih zemalja prime za
obavljanje svojih neprofitnih djelatnosti ... humanitarne, socijalne, športske,
vjerske ... ustanove i organizacije, a čije je obavljanje uređeno posebnim
propisima,
18) osobni automobil koji uvoze u svrhu osobne uporabe osobe s
invaliditetom sa 100% tjelesnog oštećenja ili s najmanje 80% tjelesnog
oštećenja funkcija organa za kretanje razmjerno postotku tjelesnog
oštećenja.
Člankom 187. stavak 1. točka 6. Zakona navedene uredbe propisan je
postupak oslobađanja od plaćanja carine predmeta za potrebe
hendikepiranih osoba ( navedenih u članku 187. stavka 1. točka 6
Carinskog zakona).
Oslobađanje od plaćana carine može se primijeniti kada je
uvoznik/korisnik: sama hendikepirana osoba radi osobne uporabe odnosno
predmeta, te organizacija, ustanova, te udruženje registrirano za pružanje
pomoći, te profesionalnu i drugu rehabilitaciju hendikepiranih osoba.
Ovim člankom propisano je i što se podrazumijeva pod posebno izrađeni
predmeti – to su predmeti koji omogućavaju invalidnim osobama
kompenzaciju svojih fizičkih ili mentalnih nedostataka, ili im omogućavaju
ponovnu uspostavu njihovih društvenih aktivnosti, a ujedno, zahvaljujući
svojoj konstrukciji i naknadnoj adaptaciji, posjeduje tehničke karakteristike
koje ih, u normalnim okolnostima, čine uporabivim isključivo za osobe s
invaliditetom.
Od plaćana carine oslobođeni su i rezervni dijelovi, komponente ili pribor,
te potrošni materijal posebno namijenjen navedenim predmetima, te alati
za održavanje, kalibraciju ili popravak tih artikala, uz uvjet da se uvoze
zajedno s navedenim predmetima, ili naknadno ukoliko su sami predmeti
već uvezeni uz oslobađanje od plaćanja carine, za što je potrebno priložiti
presliku carinske deklaracije o puštanju u slobodan promet odnosnih
predmeta.
Uz pisani zahtjev za ostvarivanje oslobođenja na premete za hendikepirane
osobe carinarnici se podnosi: akt o registraciji organizacije, ustanove ili
udruženja za pružanje pomoći, ili profesionalnu i drugu rehabilitaciju,
pisanu izjavu da je uvezena roba isključivo namijenjena uporabi, odnosno
za pružanje pomoći i rehabilitaciju hendikepiranih osoba te potvrdu
Hrvatske gospodarske komore da se odnosna roba ne proizvodi u RH.
83
Kada predmete uvoze neposredno hendikepirane osobe, uz pisani zahtjev
za ostvarivanje oslobođenja podnose odgovarajuću medicinsku
dokumentaciju o svojem statusu, te Hrvatske gospodarske komore da se
odnosna roba ne proizvodi u RH.
Dodajmo još da su hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
temeljem čl. 61.Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i
članova njihovih obitelji (NN 174/04., 92/05, 2/07) oslobođeni plaćanja
carine i poreza na dodanu vrijednost na ortopedska i druga pomagala koja
su izravan nadomjestak tjelesnih organa, odnosno oštećenih tjelesnih
organa, a nezaposleni HRVI iz Domovinskog rata i kada uvoze strojeve i
opremu za obavljanje gospodarske ili samostalne profesionalne djelatnosti
– sukladno posebnim propisima za obavljanje tih djelatnosti.
9.7. Neplaćanje boravišne pristojbe
Prema Zakonu o boravišnoj pristojbi (NN br. 43/09) propisano je da
građanin koji u turističkom mjestu izvan svog prebivališta koristi uslugu
noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska ili turistička
djelatnost plaća boravišnu pristojbu.Boravišnu pristojbu plaća vlasnik ili
stana za odmor u turističkom mjestu i sve osobe koje borave u toj kući ili
stanu (od 15.06. do 15.09.), kao i vlasnik plovila koje se nalazi na vezu u
luci nautičkog turizma kada boravi na plovilu te sve osobe koje borave na
tom plovilu Odredbom članka 3. Zakona propisano je, među ostalim, da
slijepe, gluhe i osobe s tjelesnim invaliditetom ne plaćaju boravišnu
pristojbu
Prema Zakonu – boravišnu pristojbu naplaćuju pravne i fizičke osobe koje
pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu istodobno s naplatom
pružene usluge, pa je potrebno na vrijeme upozoriti da ste kao osoba s
invaliditetom oslobođeni plaćanja boravišne pristojbe.
10. PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM
Institucija pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj je
ustanovljena 2008. godine temeljem Zakona o pravobranitelju za osobe s
invaliditetom (NN br.107/07. - u daljnjem tekstu: pravobranitelj) kojim je
propisano da pravobranitelj štiti, prati i promiče prava i interese osoba s
invaliditetom na temelju Ustava RH, međunarodnih ugovora i zakona,
djeluje neovisno i samostalno držeći se načela pravičnosti i morala te mu
nitko ne smije davati upute i naloge u njegovu radu, niti smije pripadati ni
84
jednoj političkoj stranci, što se odnosi i na njegove zamjenike. Imenuje ga i
razrješava Hrvatski sabor na prijedlog vlade RH.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom:
- prati usklađenost zakona i drugih propisa u RH, koji se odnose na zaštitu
prava i interesa osoba s invaliditetom, s odredbama Ustava RH i
međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa
osoba s invaliditetom,
prati izvršavanje obveza RH koji proizlaze iz međunarodnih dokumenata
koji se odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom,
- prati primjenu politika, nacionalnih strategija i programa RH koji se
odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom,
- skrbi o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom, te o
suzbijanju svih oblika diskriminacije zbog invaliditeta,
- razmatra slučajeve povrede prava osoba s invaliditetom, izvještava
javnost o povredama prava osoba s invaliditetom te poduzima radnje u
svrhu njihova sprječavanja,
- zalaže se za zaštitu i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom,
predlaže poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i
promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom,
- predlaže poduzimanje mjera na unapređenju kvalitete življenja osoba s
invaliditetom,
-prikuplja informacije i obavještava javnost o stanju prava osoba s
invaliditetom, te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.
Pravobranitelj sudjeluje u postupku izrade nacrta prijedloga propisa koji se
odnose na osobe s invaliditetom ili kojima se uređuju pitanja od značaja za
osobe s invaliditetom a može potaknuti donošenje i izmjene zakona i drugih
propisa koji se odnose na prava i zaštitu osoba s invaliditetom.
Pruža savjetodavnu pomoć osobama s invaliditetom o načinu ostvarivanja i
zaštite njihovih prava i interesa.
Pravobraniteljica surađuje s udrugama osoba s invaliditetom, udrugama
koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom te inicira i
sudjelovanje u javnim aktivnostima usmjerenim na poboljšanje položaja
osoba s invaliditetom.
Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, pravne i fizičke osobe obvezni su surađivati s
pravobraniteljem za osobe s invaliditetom i na njegov zahtjev podnositi
izvješća i odgovarati na upite, koje su dužne odmah, a najkasnije od 15
dana izvijestiti pravobranitelja o poduzetom, a dužne su osigurati
85
pravobranitelju dostupnost u uvid u sve podatke, informacije i akte koji se
odnose na prava i zaštitu osoba s invaliditetom.
Pravobranitelj ima pravo pristupa u prostorije i uvida u način ostvarivanja
brige o osobama s invaliditetom koje borave, rade ili su privremeno,
odnosno trajno smještene kod fizičkih i pravnih osoba i drugih pravnih
subjekata na temelju posebnih propisa. Izvješće o obavljenom uvidu, u
roku od 30 dana, dostavlja se tijelu nadzora nad navedenim osobama.
Tijelo nadzora dužno je u roku od 30 dana od dana zaprimanja izvješća, a
u hitnim slučajevima bez odgode, izvijestiti pravobranitelja o poduzetim
radnjama. Ako tijelo koje obavlja nadzor ne dostavi izvješće pravobranitelj
će, u roku od 30 dana, o tome obavijestiti Vladu RH i sredstva javnog
priopćavanja.
Ako u obavljanju dužnosti pravobranitelj sazna da je osoba s invaliditetom
izvrgnuta diskriminaciji, nasilju, spolnoj zloporabi, zlostavljanju,
izrabljivanju, zanemarivanju ili nehajnom postupanju, dužan je odmah
podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu te upozoriti nadležno
tijelo državne uprave i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa osoba s
invaliditetom.
Svatko se može obratiti pravobranitelju i podnijeti mu prijedlog za
razmatranje pitanja od značaja za zaštitu prava i interesa osoba s
invaliditetom. Podnositelj će biti obaviješten o aktivnostima poduzetim
povodom njegova prijedloga u roku od 60 dana.
Hrvatski sabor je 30.05.2008. godine imenovao Anku Slošnjak
pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, čime je Hrvatska prvi put
dobila instituciju „ombudsmana“ za zaštitu i promicanje prava osoba s
invaliditetom.
Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je na adresi - Savska 41/3,
Zagreb.
Savjetnik za pravne poslove – Marko Gotovac, dipl.iur.
Tel. O1/6102-175
e-mail: [email protected]
službena internet stranica: www.posi.hr
11. SUZBIJNJE DISKRIMINACIJE
Najvažniji zakon za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj je Zakon o suzbijanju
diskriminacije (NN 85/08 ) kojim se osigurava zaštita i promicanje
jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka RH, stvaraju se
86
pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od
diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola,
jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog
podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog
položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne
orijentacije.
Diskriminacijom u smislu ovog Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji
položaj bilo koje osobe po navedenim osnovama.
Postoji izravna i neizravna diskriminacija.
Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od navedenih
osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u
nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.
Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili
praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po navedenim
osnovama, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se
takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem,
a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.
Težim oblikom diskriminacije u smislu ovog Zakona smatrat će se
diskriminacija počinjen prema određenoj osobi po više osnova (višestruka
diskriminacija),
diskriminacija
počinjena
više
puta
(ponovljena
diskriminacija), koja je počinjena kroz dulje vrijeme (produljena
diskriminacija) ili koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu
diskriminacije, o kojim okolnostima će sud voditi računa pri utvrđivanju
visine naknade neimovinske štete te pri odmjeravanju kazne za prekršaje
utvrđene ovim Zakonom.
Odredbom članka 7. Zakona propisano je da nitko ne smije biti doveden u
nepovoljniji položaj zbog toga jer je u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju,
nazočio diskriminaciji, odbio nalog za diskriminatornim postupanjem ili na
bilo koji način sudjelovao u postupku vođenom povodom diskriminacije
sukladno odredbama ovoga Zakona (zaštita od viktimizacije).
Ovaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim
ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba. Ova tijela dužna su
prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pučkom pravobranitelju ili
posebnim pravobraniteljima
(pravobranitelju za ravnopravnost
87
spolova, pravobranitelju za djecu, pravobranitelju za osobe s invaliditetom),
uz pristanak osobe za koju postoji sumnja da je žrtva diskriminacije.
Člankom 9. Zakona propisane su iznimke kada se stavljanje u nepovoljniji
položaj ne smatra diskriminacijom, među kojima je i pogodovanje
trudnicama, djeci, mladeži, starijim osobama, osobama s pravnom
obvezom uzdržavanja koje redovito ispunjavaju obvezu uzdržavanja i
osoba s invaliditetom u cilju njihove zaštite kada je takvo postupanje
temeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa i mjera.
Žrtva diskriminacije po odredbama ovog Zakona ima pravo na naknadu
štete prema propisima koji uređuju obvezne odnose.
11.1.Propuštanje na razumnu prilagodbu i segregacija
Člankom 4. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je da će se
diskriminacijom smatrati i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno
njihovim specifičnim potrebama, omogući:
- korištenje javno dostupnih resursa,
- sudjelovanje u javnom i društvenom životu,
- pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada,
prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način
koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti.
Diskriminacijom smatra se i segregacija. Segregacija u smislu ovog Zakona
predstavlja prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od gore
navedenih osnova.
11.2. Postupak pred sudom
Člankom 16. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je da svatko tko
smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti
zaštitu toga prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o
glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom
člankom 17. Zakona.
Posebni postupci za zaštitu od diskriminacije u području rada i
zapošljavanja smatrat će se sporovima iz radnih odnosa.
Sud i druga tijela koja provode postupak dužna su radnje u postupku
poduzimati hitno, nastojeći da se sve tvrdnje o diskriminaciji što prije
ispitaju.
88
11.3. Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije
Odredbom članka 17. Zakona propisano je da osoba koja tvrdi da je žrtva
diskriminacije po odredbama ovog Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i
tražiti:
1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako
postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može
neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za
utvrđenje diskriminacije),
2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti
tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje
kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili
otklanjanje diskriminacije),
3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom
prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete),
4. da se presuda kojom je utvrđena povreda na jednako postupanje na
trošak tuženika objavi u medijima.
Zahtjev za objavu presude sud će usvojiti ako utvrdi:
1. da je do povrede prava na jednako postupanje došlo posredstvom
medija, ili
2. da je informacija o postupanju koje krši pravo na jednako postupanje bila
objavljena u medijima, a objavljivanje presude je potrebno radi potpune
naknade učinjene štete ili zaštite od nejednakog postupanja u budućim
slučajevima.
Za sporove po tužbi iz članka 17. stavka 1. ovog Zakona u prvom je
stupnju stvarno nadležan općinski sud. Pored suda opće mjesne
nadležnosti nadležan je i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište,
odnosno boravište te sud mjesta gdje se dogodila šteta ili je počinjena
radnja diskriminacije.
Prije pokretanja ili u tijeku postupka povodom zahtjeva iz članka 17. stavka
1. ovog Zakona sud može, na prijedlog stranke, odrediti privremene mjere.
Na privremene mjere na odgovarajući se način primjenjuju odredbe
Ovršnog zakona. Iznimno, pretpostavke za određivanje privremenih mjera
jesu:
1. da je podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim da je povrijeđeno njegovo
pravo na jednako postupanje te
2. da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti od
nenadoknadive štete, osobito teške povrede prava na jednako postupanje,
ili sprječavanje nasilja.
89
U odnosu na teret dokazivanja propisano je člankom 20. Zakona da ako
stranka u sudskom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na
jednako postupanje prema odredbama ovoga Zakona, dužna je učiniti
vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja
da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. Ova odredba ne
primjenjuje se u prekršajnom i kaznenom postupku.
U parnici povodom tužbe iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona može se
kao umješač na strani tužitelja diskriminacije pridružiti tijelo, organizacija,
ustanova, udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi
zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o čijim se
pravima odlučuje u postupku. Sud će dopustiti sudjelovanje umješaća
samo uz pristanak tužitelja. Umješač može poduzimati radnje u postupku i
ima u postupku sva prava koja pripadaju umješaču.
Sud u povodu zahtjeva iz članka 17. stavka 1. točke 2. i 4. sud može
odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu ili odrediti kraći rok za ispunjavanje
činidbe koje su naložene tuženiku.
U postupcima iz čl. 17. stavka 1. ovog Zakona revizija je uvijek dopuštena.
11.4. Udružena tužba za zaštitu od diskriminacije
Udruga, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa
zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa,
određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na
jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila
pravo na jednako postupanje, ako učine vjerojatnim da je postupanjem
tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje
pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti.
U tužbi mogu se istaknuti zahtjevi da se:
1. utvrdi da je postupanje tuženika povrijedilo pravo na jednako postupanje
u odnosu na članove skupine,
2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti pravo
na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja
diskriminacija ili njezine posljedice u odnosu na članove skupine,
3. da se presuda kojom j utvrđena povreda prava na jednako postupanje
na trošak tuženika objavi u medijima.
O tužbi u prvom stupnju odlučuje županijski sud opće mjesno nadležan za
tuženika, ili županijski sud mjesta na kojem je počinjena radnja
diskriminacije.
90
11.5. Kazne za diskriminiranje
Zakon za određena diskriminatorna ponašanja predviđa novčane kazne u
rasponu od 1.000,00 kn do 350.000,00 kn.
12. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ
Pravna pomoć u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (62/08) je
način olakšavanja pristupa sudu i drugim tijelima koja odlučuju o pravima i
obvezama hrvatskih državljana i stranaca na način da troškove u cijelosti ili
djelomično snosi RH, uzimajući u obzir materijalni položaj i okolnosti da ne
bi mogli ostvariti to pravo bez ugrožavanja svojeg uzdržavanja i
uzdržavanja člana svojeg kućanstva.
Pravna pomoći odobrit će se u svim postupcima pred sudovima, upravnim
tijelima i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima, ako se njima
rješava o egzistencijalnim pitanjima korisnika.
Egzistencijalna pitanja u smislu ovoga Zakona su osobito: statusna pitanja,
prava iz sustava socijalne skrbi, prava iz sustava mirovinskog, invalidskog
osiguranja i drugi oblici pomoći, radnopravne stvari, zaštita djece i mlađih
punoljetnika, zaštita žrtava kažnjivih djela, žrtava trgovanja ljudima,
obiteljskog nasilja i kada je to predviđeno međunarodnim ugovorima kojih
je Republika Hrvatska stranka, kao i imovinsko-pravna pitanja u vezi sa
zaštitom nekretnina do veličine zadovoljavajućega stambenog prostora, u
skladu sa člankom 3. ovoga Zakona, odnosno zaštitom sredstava za rad
neophodnih za uzdržavanje korisnika i članova kućanstva te novčanih
sredstava do dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i
plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva
prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, po članu njegovog
kućanstva.
Iznimno od navedenog u sudskim postupcima sud može na zahtjev
stranke koja ne ispunjava ovim Zakonom propisane uvjete odobriti pravnu
pomoć iz razloga pravičnosti.
Smatrat će se da osoba ne može snositi troškove pravne pomoći bez
egzistencijalne ugroženosti ako ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi i
drugih oblika pomoći, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i
Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ili ako imovno stanje
podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva odgovara
sljedećim uvjetima:
a) kad imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i članova
91
njegovog kućanstva ne iznosi više od dvadeset najnižih mjesečnih
osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja, na
dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna
osiguranja, po članu njegovog kućanstva
b) kad podnositelj zahtjeva ili punoljetni članovi njegovog kućanstva
posjeduju imovinu, osim imovine u novčanom obliku, čija ukupna vrijednost
ne prelazi iznos od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za
obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan
podnošenja zahtjeva prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja,
c) kad podnositelj zahtjeva odnosno punoljetni članovi njegova kućanstva,
imaju u vlasništvu stan ili kuću koji se smatraju zadovoljavajućim
stambenim prostorom u smislu članka 3. ovoga Zakona, te ako imaju u
vlasništvu automobil čija vrijednost ne prelazi osamnaest najnižih
mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna
osiguranja na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za
obvezna osiguranja,
d) kad ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih
članova njegova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos
najniže osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja
na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna
osiguranja.
Besplatna pravna pomoć odobrit će se djeci, koju su roditelji i drugi
obveznici uzdržavanja po odredbama zakona dužni uzdržavati, u
postupcima koji se vode pred nadležnim tijelima radi ostvarivanja prava
djeteta na uzdržavanje neovisno o materijalnim prihodima obitelji.
Pružatelji pravne pomoći su: odvjetnici te ovlaštene udruge i visoka učilišta
koja imaju registriranu djelatnosti pružanja pravne pomoći. Pružatelji
pravne pomoći pružaju pravnu pomoć uz naknadu osim pružanja opće
pravne informacije.
12.2. Vrste pomoći
Pravna pomoć ostvaruje se kao primarna ili sekundarna pravna pomoć.
1.Primarna pravna pomoć obuhvaća:
– opću pravnu informaciju,
– pravni savjet,
– pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim
osobama koje imaju javne ovlasti,
– zastupanje u upravnim stvarima,
92
– pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješavanju sporova,
– zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim
organizacijama, ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o
radu tih tijela.
2. Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:
– zastupanje pred sudom,
– pravnu pomoć za mirno rješavanje sporova pred sudom,
– sastavljanje pismena u sudskim postupcima.
Odobravanje bilo kojeg oblika pravne pomoći uključuje i oslobađanje od
plaćanja pristojbi i troškova postupka.
12.3. Postupak ostvarivanja pravne pomoći
Postupak za odobravanje pravne pomoći pokreće se podnošenjem
zahtjeva (na propisanom obrascu) uredu državne uprave u Županiji ( u
Splitu, Vukovarska 1.) a može se pokrenuti i izravnim podnošenjem
zahtjeva ovlaštenim udrugama, sindikatima i pravnim klinikama. Uz
obrazac, odnosno zahtjev, prilaže se pisana izjava podnositelja zahtjeva i
članova njegova kućanstva (osim ako je podnositelj žrtva obiteljskog
nasilja) o imovini te pisana izjava o dopuštanju uvida u sve podatke o
imovini i dohotku.
Podnositelj zahtjeva koji je korisnik nekog od prava iz sustava socijalne
skrbi i drugih oblika pomoći podnosi uz zahtjev potvrdu nadležnog centra
za socijalnu skrb o vrsti i visini primljene pomoći u posljednjih dvanaest
mjeseci ili je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Zakona
o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Podnosi uz zahtjev potvrdu ili presliku
rješenje o opskrbnini.
Ured će prema vlastitoj ocjeni provjeriti činjenice navedene u obrascu o
imovnom stanju podnositelja zahtjeva a uvijek kada to zatraži nadležni sud,
upravno tijelo, odnosno osoba s javnim ovlastima koji vodi postupak.
Korištenje pravne pomoći odobrava se podnositelju zahtjeva koji ispunjava
prava na pravnu pomoć izdavanjem uputnice u kojoj se određuje i vrsta i
oblik pomoći koji se odobravaju, u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva
a iznimno i kraće kada prijeti opasnost da ne ostvari pravo koje je predmet
postupka. Kada se utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete za
odobravanje prava na pravnu pomoć, ured donosi rješenje kojim se zahtjev
odbija. Na takvo rješenje može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana
93
dostave rješenja Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Protiv
rješenja Ministarstva može se pokrenuti upravni spor.
Za podnošenje zahtjeva ne plaćaju se upravne pristojbe.
IV. DRŽAVNA TIJELA ZA SKRB O OSOBAMA S INVALIDITETOM
1. Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom
Pri Vladi Republike Hrvatske 1997. godine osnovano je Povjerenstvo za
osobe s invaliditetom kao savjetodavno i stručno tijelo sa zadaćom, da
Vladi daje prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja iz područja položaja,
zaštite i rehabilitacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, te da provodi
aktivnosti usmjerene na njihovu dobrobit. Stručni i administrativni poslovi
Povjerenstva obavljaju se u Ministarstvu obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti.
Prema Odluci o osnivanju Povjerenstva (NN 102/00., 6/01., 167/03. i
23./04.) njegova je zadaća osobito:
- da prati primjenu postojećih propisa koji se odnose na osobe s
invaliditetom i predlaže mjere za unapređivanje rada u tijelima koja skrbe o
zaštiti osoba s invaliditetom i ostvarivanju njihovih prava;
- da raspravlja i daje mišljenja o nacrtima zakona i drugih propisa koji su od
interesa za unapređenje kvalitete življenja osoba s invaliditetom i njihovih
obitelji;
- da proučava, prati i predlaže mjere u odnosu na međunarodne akte,
osobito akte Vijeća Europe i Europske unije, iz područja položaja, zaštite i
rehabilitacije osoba s invaliditetom, te daje mišljenje o postupku njihovog
donošenja i usvajanja;
- da prati provedbu Nacionalnog programa za poboljšanje kvalitete življenja
osoba s invaliditetom i predlaže učinkovito izvršavanje planiranih mjera i
aktivnosti;
- prikuplja podatke o aktivnostima u korist osoba s invaliditetom što ih
poduzimaju tijela državne vlasti, ustanova, zajednica, udruga i drugih
organizacijskih oblika i predlaže mjere za njihovu djelotvorniju provedbu;
- prikuplja i proučava podatke i iskustva drugih zemalja u ostvarivanju
prava osoba s invaliditetom.
94
Povjerenstvo je dužno Vladi podnositi polugodišnja i godišnja izvješća o
svom radu.
Adresa: Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom, Savska cesta 41,
Zagreb, tel. (01) 6176-858.
2. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
U Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti ustrojene
su četiri upravne jedinice od interesa za hrvatske ratne vojne invalide iz
Domovinskog rata i za osobe s invaliditetom i to: Uprava za hrvatske
branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Uprava za pravne
poslove, Uprava za stambeno zbrinjavanje i Uprava za obitelj.
Uprava za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
obavlja pravne i druge stručne poslove u vezi ostvarivanja prava temeljem
priznatog statusa HRVI iz Domovinskog rata, te u vezi rješavanja prava
članova obitelji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. U Upravi se prati
ostvarivanje prava HRVI i predlažu mjere za poboljšanje njihova pravnog
položaja, provodi postupak dodjele osobnih automobila HRVI 100% I.
skupine, rješava zahtjeve za ortopedska pomagala, pruža pravna pomoć
osobama koje njeguju i pomažu stopostotne invalide I. skupine, te
osmišljava i prati programe psihosocijalne pomoći i rehabilitacije HRVI.
Uprava za pravne poslove obavlja stručne poslove u vezi izrade, praćenja
primjene i predlaganja izmjena i dopuna propisa što se odnose na HRVI,
branitelje i stradalnike iz Domovinskog rata, vrši reviziju prvostupanjskih
rješenja o statusnim pravima, rješava o žalbama u drugostupanjskom
postupku, obrađuje i priprema predmete za drugostupanjsko liječničko
povjerenstvo, pruža pravnu i stručnu pomoć hrvatskim braniteljima i
stradalnicima Domovinskog rata, te rješava sve podneske, zahtjeve i
pritužbe u vezi statusnih prava.
Uprava za stambeno zbrinjavanje obavlja upravne i druge stručne poslove
u vezi dodjele stana ili kredita za kupnju, gradnju ili nadogradnju stana ili
kuće, donosi liste reda prvenstva, pruža pravnu i stručnu pomoć pri
ostvarivanju prava na ustupanje te komunalno uređenje i opremanje
građevinskog zemljišta, kao i pri priključivanju na komunalnu infrastrukturu i
realizaciji stambenih kredita, a obavlja i savjetodavnu i pravnu pomoć
vezanu za ostvarivanje svih prava što se odnose na stambeno
zbrinjavanje.
95
Uprava za obitelj preko svog Odjela za osobe s invaliditetom promiče prava
i predlaže mjere zaštite osoba s invaliditetom na lokalnoj i državnoj razini,
prati provedbu postojećih propisa i njihovu usklađenost s preuzetim
međunarodnim dokumentima, predlaže polazišta za izradu novih propisa
važnih za osobe s invaliditetom, provodi mjere za unapređenje kvalitete
svih oblika skrbi za osobe s invaliditetom, potiče osnivanje savjetovališta za
osobe s invaliditetom u okviru obiteljskih centara i prati njihov rad, te djeluje
na senzibiliziranju javnosti o problematici osoba s invaliditetom. Odjel
provodi i međuresornu suradnju o pitanjima vezanim za kvalitetu života i
socijalni status osoba s invaliditetom, prati provedbu osiguravanja
pristupačnosti objekata u sustavima zdravstva, prosvjete i športa, kulture,
znanosti i tehnologije, turizma, infrastrukturnim i uslužnim objektima, kao i
dostupnost javnog prijevoza, prati provedbu nacionalnih strategija i
programa koji se odnose na zaštitu osoba s invaliditetom, koordinira
provedbu mjera iz nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s
invaliditetom, prikuplja podatke o aktivnostima namijenjenim osobama s
invaliditetom koje se poduzimaju od strane tijela državne vlasti, ustanova,
vjerskih zajednica, udruga i drugih organizacija, a prati i iskustva drugih
zemalja u skrbi o osobama s invaliditetom.
Uputno je održavati dodire s tim upravnim tijelima, jer njihov rad izravno
utječe na kvalitetu življenja osoba s invaliditetom. Vrijedi ukazivati na
stanja, teškoće i probleme, kao i na mogućnosti njihova ublažavanja i
rješavanja. Adresa je: Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji,
branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Trg hrvatskih velikana 6, Zagreb,
tel. (01) 2308888 (centrala).
3. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
(NN br.) utvrđene su dvije jedinice od interesa za osobe s invaliditetom:
Uprava za socijalnu skrb i Uprava za zaštitu žrtava i sudionika rata. Uprava
za socijalnu skrb ima četiri odjela, a za osobe s invaliditetom najvažniji je
Odjel za socijalnu skrb i njegov Odsjek za zaštitu osoba s invaliditetom,
starijih i nemoćnih osoba, te ovisnika o drogama, kao i Odsjek za suradnju
s nevladinim organizacijama.
Odsjek za zaštitu osoba s invaliditetom, starijih i nemoćnih osoba, te
ovisnika o drogama obavlja upravne i stručne poslove vezane uz poticanje,
organiziranje i praćenje aktivnosti na poboljšanju uvjeta života osoba s
invaliditetom i njihovih obitelji, kao i na što uspješnijem uključivanju osoba s
invaliditetom u životnu sredinu i
unapređenju skrbi o osobama s
96
invaliditetom. Odsjek također sudjeluje u izradi propisa s područja zaštite
osoba s invaliditetom i humanitarne pomoći, obavlja i stručne poslove u
vezi s vještačenjem osoba s invaliditetom i psihički bolesnih osoba radi
ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava u skladu s posebnim
propisima, te prati rad subjekata koji obavljaju poslove zbrinjavanja
socijalno ugroženih građana.
U Odsjeku za suradnju s nevladinim organizacijama – između ostaloga –
vodi se jedinstvena evidencija o korisnicima i opsegu pružene humanitarne
pomoći, prati rad i surađuje s humanitarnim i dobrotvornim organizacijama,
te skrbi o osiguravanju financijskih sredstava za rad udruga invalida i
drugih dobrotvornih nevladinih udruga koje se bave socijalnom i
humanitarnom djelatnošću i zadovoljavanjem potreba osoba s
invaliditetom.
Uprava za zaštitu žrtava i sudionika rata ima tri odjela, a za invalidne osobe
posebno su važni Odjel za zaštitu žrtava i sudionika II. svjetskog rata i
poraća, te Odjel za zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata. Uz upravne i
stručne poslove iz sustava zaštite civilnih žrtava iz Domovinskog rata,
sudionika II. svjetskog rata, te vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata, u
tim odjelima - između ostaloga – sustavno se prati stanje sudionika i žrtava
rata i predlažu mjere za unapređenje njihova socijalnog položaja i zaštite,
sudjeluje u ostvarivanju psihosocijalne pomoći za civilne žrtve iz
Domovinskog rata, te surađuje s vladinim i nevladinim organizacijama u
cilju pružanja pomoći i predlaganju mjera za poboljšanje skrbi o civilnim
stradalnicima Domovinskog rata.
Korisno bi bilo komunicirati s tim tijelima. Adresa je: Vlada Republike
Hrvatske, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ksaver 200 a, Zagreb,
tel. (01) 46 07 555.
4. Registar osoba s invaliditetom
Početkom srpnja 2001. godine Hrvatski sabor usvojio je Zakon o hrvatskom
registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01.), a od početka 2002. godine
temeljem tog Zakona započelo je sustavno prikupljanje podataka o
osobama s invaliditetom. Registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Zakonom je propisan način prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i
težini oštećenja zdravlja osoba s invaliditetom, način obrade i korištenja
podataka, te zaštita tih podataka. Podatke o vrstama tjelesnog ili
mentalnog oštećenja dostavljaju u registar: liječnik primarne zdravstvene
zaštite, liječnik specijalist školske medicine te liječnik specijalističko97
konzilijarne zdravstvene zaštite koji je pregledao i liječio osobu s
invaliditetom, zatim nadležna tijela državne uprave (centri za socijalnu skrb,
ministarstva rada i socijalne skrbi, prosvjete i športa i hrvatskih branitelja, te
županijski uredi za obrazovanje) i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Registar djeluje kao jedinstvena baza podataka, koji se obrađuju i
objavljuju svake godine kao zbirni statistički pokazatelji za potrebe znanosti
i prakse državnih i drugih tijela, što će bitno pridonijeti unapređivanju skrbi i
poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom.
V. PREGLED PROPISA
a) Z a k o n i



















Carinski zakon (NN, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i
140/05., 138/06.,60/08. i 45/09.),
Opći porezni zakon (NN, br. 127/00., 86/01. i 150/02.)
Obiteljski zakon (NN, br. 116/03., 204/03., 17/04. i 136/04., 116/03.,
17/04., 136/04., 107/07)
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (NN, 62/08)
Zakon o boravišnoj pristojbi (NN, br. 43/09)
Zakon o carinskoj tarifi (NN, br. 61/00. i 117/00., 119/00 I 146/08.,
27/09., 51/09.)
Zakon o civilnoj službi (NN, br. 25/03.)
Zakon o doplatku za djecu (NN, br. 94/01., 138/08., 107/07)
Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja (NN, br. 147/02. i 177/04.)
Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave (NN, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 59/01., 107/01.,
150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08.)
Zakon o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji (NN, br. 163/03.,82/04., 41/08.)
Zakon o prostornom uređenju u gradnji (NN, br. 86/08., 38/09.)
Zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN, br. 64/01.)
Zakon o humanitarnoj pomoći (NN, br. 96/03)
Zakon o javnim cestama (NN, br. 180/04., 138/06., 38/09., 124/09.,
153/09.)
Zakon o lijekovima (NN, br. 71/07., 45/09.)
Zakon o Listi profesionalnih bolesti (NN, br. 162/98., 107/07.)
Zakon o Listi tjelesnih oštećenja (NN, br. 162/98..107/07)
Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, br. 102/98., 127/00., 59/01.,
109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08.)
98


























Zakon o stažu s povećanim trajanjem (NN, br. 71/99., 46/07., 41/08)
Zakon o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva (NN, br.
173/03..)
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br.
87/08., 86/09.)
Zakon o porezu na dobit (NN, br. 177/04., 90/05. i 57/06.)
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95., 106/96., 164/98.,
105/99., 54/00., 73/00., 48/04., 82/04. 90/05.,76/07, 87/09.)
Zakon o porezu na dohodak (NN, br. 177/04., 73/08., 2/09., 9/09.)
Zakon o posebnim porezima na promet osobnih vozila, ostalih motornih
vozila, plovila i zrakoplova (NN, br. 136/02. – pročišćeni tekst, 44/03.,
95/04. 94/09.)
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti (NN, br. 32/02., 86/02., 114/03., 151/03. 80/08.)
Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu (NN, br.
97/00., 101/00.)
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji (NN, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09.)
Zakon o pravima pacijenata (NN br. 169/04.)
Zakon o pravobranitelju za djecu (NN, br. 96/03.)
Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (NN, 107/07)
Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika
mirovine (NN, br. 45/02.)
Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN, br. 10/97., 107/07.)
Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara (NN, br. 83/02.,
142/02.)
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom (NN, br. 143/02. i 33/05.)
Zakon o psihološkoj djelatnosti (NN, br. 47/03.)
Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07., 38/09.)
Zakon o radu (NN, br. 149/09.)
Zakon o rodiljinim i roditeljskim potporama (NN, 85/08., 110/08.)
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN, br. 67/08)
Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 85/08.)
Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br. 73/97., 27/01., 59/01., 82/01.,
103/03.,44/06., 79/07.)
Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN, br. 71/99.,
46/07.)
Zakon o zaštiti na radu (NN, br. 59/96., 94/96., 114/03., 86/08.,
116/08.)
99





Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN, br. 111/97., 128/99.
i 79/02.)
Zakon o zaštiti pacijenata (NN, br. 169/04.)
Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92., 77/92.,
27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01. i 103/03.)
Zakon o zdravstvenom osiguranju (NN, br. 94/01., 88/02., 149/02.,
117/03., 30/04., 177/04. i 90/05.)
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 121/03., 48/05., 85/06, 117/08.)
b) P r a v i l n i c i













Pravila uspostavljanja i provođenja dopunskoga zdravstvenog
osiguranja (NN, br. 120/06., 31/07., 80/07., 68/08.)
Pravilnik o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad (NN, br.
96/02.)
Pravilnik o dodjeli besplatnih udžbenika (NN, br. 43/05.)
Pravilnik o dodjeli stambenog kredita članovima obitelji smrtno
stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata i HRVI iz Domovinskog rata (NN, br. 43/05.)
Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja (NN, br. 1/05. i 14/05.)
Pravilnik o izboru, načinu i postupku ostvarivanja prava osoba koje
pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz
Domovinskog rata 100% I. skupine (NN, br. 43/05.)
Pravilnik o iznosu troškova iz članka 104. Zakona o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ( NN, br. 43/05.)
Pravilnik o iznosu, uvjetima i postupku ostvarivanja prava na
jednokratnu novčanu pomoć (NN, br. 24/03.)
Pravilnik o jedinstvenom registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 43/05.)
Pravilnik o korištenju prava na medicinsku odnosno fizikalnu
rehabilitaciju hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata (NN, br.
45/05.)
Pravilnik o mjerilima i postupku za utvrđivanje nesposobnosti za
samostalan život i rad i nedostatak sredstava za uzdržavanje za osobe s
prebivalištem u RH kojima se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj
osnovi (NN, br. 39/02.)
Pravilnik o medicinskim indikacijama za razvrstavanje HRVI iz
Domovinskog rata od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom
i pomoći druge osobe (NN, br. 45/05.)
Pravilnik o medicinskim indikacijama za razvrstavanje vojnih i civilnih
invalida rata od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i
pomoći druge osobe (NN, br. 29/02.)
100



















Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike (NN, br.
57/04.)
Pravilnik o načinu ostvarivanja prava osiguranih osoba na slobodan
izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene
zaštite (NN, br. 41/07.)
Pravilnik o odobravanju pomoći za uzdržavanje u obliku zajma, mjerila i
obilježja stana potrebnog za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba
samca i obitelji i o odobravanju pomoći iz socijalne skrbi (NN, br. 29/98.,
117/00.,81/04. 79/07.)
Pravilnik o određivanju pravnih osoba i tijela u kojima se obavlja civilna
služba u Republici Hrvatskoj (NN, br. 84/03.)
Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s
teškoćama u razvoju (NN, br. 23/91.)
Pravilnik o oštećenjima organizma po osnovi kojih HRVI iz
Domovinskog rata imaju pravo na ortopedski dodatak i o razvrstavanju tih
oštećenja u stupnjeve (NN, br. 45/05.)
Pravilnik o oštećenjima organizma po osnovi kojih vojni i civilni invalidi
rata imaju pravo na ortopedski dodatak i o razvrstavanju tih oštećenja u
stupnjeve (NN, br. 29/02.)
Pravilnik o porezu na dobit (NN, br. 95/05., 133/07,146/09.)
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 149/09.)
Pravilnik o porezu na dohodak (NN, br. 2/09., 9/09., 146/09.)
Pravilnik o posebnom stažu ostvarenom u Domovinskom ratu (NN, br.
54/04.)
Pravilnik o pristupačnosti (NN, br. 78/08.)
Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastica u
unutarnjem putničkom prometu (NN, br. 14/01.)
Pravilnik o postupku ostvarivanja prava na prilagodbu prilaza do zgrade
i prilagodbe stana za potrebe HRVI iz Domovinskog rata s ograničenim
sposobnostima kretanja (NN, br. 31/02.)
Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na
dopust ili na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta
(NN, br. 92/03.)
Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u
inozemstvu (NN, br. 80/07., 85/07.)
Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (NN, br. 120/06., 136/06., 56/07., 80/07., 96/07.,
45/06.)
Pravilnik o
Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti (NN,
br. 104/03.)
101


















Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom
i smanjene pokretljivosti ( NN, br. 151/05., 61/07.)
Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama
(NN, br. 33/05. i 64/05., 155/05.)
Pravilnik o
Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava u postupku ostvarivanja prava
po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji (NN, br. 43/05.)
Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava u postupku ostvarivanja prava
po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 29/02. i 32/02.)
Pravilnik o radu povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti (NN, br.
37/05.)
Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim i standardima
ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN, br. 88/07., 58/08.)
Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine „restorani“, „barovi“, „cartering objekti“ i
objekti jednostavnih usluga (NN, br. 82/07,., 82/09.)
Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih
objekata za smještaj“ (NN, br. 75/08.)
Pravilnik o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti
(NN, br. 5/03.)
Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku
ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim
propisima (NN, br. 64/02., 105/07.)
Pravilnik o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkih povjerenstava
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (NN, br. 57/07. i 76/007.)
Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim
teškoćama u razvoju (NN, br. 86/92.)
Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s
teškoćama u razvoju (NN, br. 23/91., 74/99.)
Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz
obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 142/06., 11/07., 80/07.,
134/07., 34/08., 7/09.)
Pravilnik o sudjelovanju i načinu plaćanja korisnika i drugih obveznika
uzdržavanja u troškovima skrbi izvan vlastite obitelji (NN, br. 112/98. i
5/02.)
Pravilnik o sustavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku
ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim
propisima (NN, 64/02., 105/07.)
Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz
Domovinskog rata (NN, br.45/05.)
102










Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma vojnih i civilnih
invalida rata (NN, br. 14/06.)
Pravilnik o utvrđivanju zdravstvenih ustanova za vještačenje (NN, br.
45/05., 21/06., 131/06.)
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja na provođenje zdravstvene njege u kući (NN, br.
40/07.)
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala (NN, br. 17/09., 23/09., 53/09., 116/09.)
Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom
radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta (NN, 25/09.)
Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja
ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na
dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta (NN,
br. 18/09.)
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanju prava iz obveznog
zdravstvenog osiguranja na bolničko liječenje medicinskom
rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući (NN, br. 46/07.- pročišćeni
tekst, 64/08., 91/09, 118/09.)
Pravilnik o uspostavljanju i provođenju dopunskog zdravstvenog
osiguranja (NN, br. 2/09., 32/09., 59/09., 91/09., 118/09.)
Pravilnik o vozačkim dozvolama (NN, br. 157/04.)
Pravilnik o vrsti doma za djecu i doma za odrasle osobe i njihovoj
djelatnosti , te uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i
drugih djelatnika doma socijalne skrbi (NN, br. 101/99.,120/02. 74/04.)
c) U r e d b e







Uredba o carinskoj tarifi za 2010. godinu (NN, br. 145/09.)
Uredba o medicinskom vještačenju (NN, br. 52/99., 145/99., 24/00.,
52/00.)
Uredba o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije (NN, br. 94/99.)
Uredba o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 116/03.,48/04., 68/08.)
Uredba o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradaloga,
zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (NN, br. 86/05.)
Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2009. godinu (NN,
br. 81/08.)
Uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od
plaćanja carine (NN, br. 5/07.)
103

Uredba o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i poreznih olakšica
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br.
12/05. i 68/05.)
 Uredba o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu
novčanu pomoć članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog
rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (NN, br. 76/05.)
 Uredba za provedbu Carinskog zakona (NN, br. 161/03., 69/06., 5/07.,
70/08.)
e) O s t a l o
 Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (NN, br. 47/05.)
 Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s
invaliditetom od 2007. do 1015 godine (NN, br. 63/07.)
 Strategija razvitka Republike hrvatske «Hrvatska u 21. stoljeću» Strategija razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi (NN, br.
97/03.) ???
104
ISBN 978-953-99028-3-2

Poziv

IMAM INFORMACIJU - VLADAM SITUACIJOM!

PROGRAM RADA

Plan rada za 2014 - Društvo distrofičara invalida cerebralne i dječje

preuzmi informativni letak u pdf formatu

P-69/14 - Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava

Izvještaj rada društva 2013 -2014 - Društvo distrofičara invalida

Aktivnosti tijekom 2013. - Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba

O-1 obrazac za podnositelja zahtjeva

ovdje