Banke preporučuju:
AIRABA D.D.
SARAJEVO
Gavrilo Bobar, biznismen i poslanik u Narodnoj skupštini RS
CILJ JE PRIHOD GRUPACIJE
BOBAR SA 145 ZA ČETIRI GODINE
PODIĆI NA 250 MILIONA KM
Re TROVizOR
AKO LAŽE KOZ
Apetiti administrativne aždaje na nivou BiH iz godine u godinu postaju sve veći, a za 2014. godinu
traženo je čak 180 miliona maraka više u odnosu na tekuću godinu. Od 2014. do 2016. godine,
zahtjevi samo 25 institucija za povećanje budžeta teški su 172,9 miliona KM. Najznačajnija
povećanja ponovo se odnose upravo na bruto plate i naknade zaposlenih te materijalne troškove
Piše: Ruždija ADŽOVIĆ
B
olje je tražiti novu vladu nego
novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom
(MMF), poručio je jedan hrvatski
ekonomista povodom najnovijeg
„šurovanja“ vlade Hravstke sa pomenutom međunarodnom finansijskom institucijom.
Ova njegova opaska još više pristaje uz naše vlasti i uz situaciju u
našoj zemlji, jer ko ima koristi od
kredita koje uzimamo od MMF-a
osim naše administracije koja se
iznova „koti“ svakoga dana. A
MMF je „široke ruke“ jer ta institucija mora plasirati sredstva. Zato
i postoji.
Blokirani računi
Šta smo konkretno dobili novima zaduživanjem? Privreda – ništa,
građani BiH – ništa, penzioneri i
ostale ugrožene kategorije i dalje
su ugroženi. Uostalom, najbolja
potpora ovoj tvrdnji je činjenica da je broj blokiranih računa u
BiH porastao na 63.692, a to su
zvanični podaci Centralne banke
BiH. Najviše blokiranih računa je
u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru,
s obzirom na to da je u tim gradovima najviše registrovanih pravnih
subjekata. A to su, upravo, gradovi
odakle se vodi „visoka politika”.
I pored kredita uzetih kod
MMF-a, Bosna i Hercegovina se
na tabeli Svjetske banke – analiza
o poslovanju unutar države „Doing
Business” – našla na 131. mjestu,
od ukupno 189 pozicija. U rangu
smo sa Bangladešom i Ugandom
i ubjedljivo smo najgori u regiji.
Daleko ispred nas su Makedonija
(koja se našla na 25. mjestu i koja
je dobila brojne pozitivne komentare u izvještaju), Slovenija (33),
Crna Gora (44), Kosovo (86), pa
4
onda Hrvatska (89).
Da krediti od MMF-a zaista
služe za podmirivanje nezajažljivih apetita bh. administracije
potvrđuju brojne činjenice. Institucije BiH odavno su poznate
po rastrošnosti i velikoj potrošnji
javnih sredstava. No, posljednje
informacije koje su se pojavile, a
prema kojima zaposlenici Generalnog sekretarijata Vijeća ministara
BiH visoke telefonske račune prave najskupljim modelima mobitela, dodatno su ogorčile javnost.
Poslanik u Predstavničkom domu
Parlamenta BiH Beriz Belkić na
sjednici tog doma postavio je
poslaničko pitanje o tome je li
tačno da je Generalni sekretarijat Vijeća ministara nabavio više
“Appleovih” “iPhonea” za svoje zaposlenike, i to po cijeni od
1.650 KM po jednom modelu.
Inače, revizori su u izvještaju za
prošlu godinu već ukazali na to da
za nabavku “iPhonea” u Generalnom sekretarijatu nisu navedeni
svrha i očekivani efekti nabavke
ili koristi za instituciju te se, stoga, nisu mogli uvjeriti u stvarne
potrebe njihove nabavke. Na visinu cijena mobitela u Sekretarijatu
ukazalo je i Ministarstvo finansija
i trezora BiH.
U punjenju svojih džepova uposlenici u državnim institucijama ne
biraju sredstva i veliki su inovatori,
kada je u pitanju ostvarivanje vlastitih ciljeva. Za odlaske i dolaske
na posao prošle godine uposlenici
u državnim institucijama potrošili
su 27.939.868 maraka, odnosno za
oko dva miliona maraka više nego
2011. godine. I ovo su podaci iz
revizorskog izvještaja o izvršenju
budžeta za 2012. godinu. Pretpostavlja se da je do drastičnog povećanja troškova prijevoza došlo zbog
sve češće prijave fiktivnih adresa,
na osnovu čega su službenici nezakonito uzimali i po više stotina
maraka. Pojedini službenici su u
nedavno revidiranim zahtjevima
ostali pri tvrdnjama da žive van
Sarajeva, iako se pretpostavlja da
to nije tačno. Zbog toga će oni biti
predmetom policijskih provjera, s
obzirom da ovaj problem prijavljivanja lažnih adresa poprima „epidemiološke razmjere”.
Inače, apetiti administrativne
aždaje na nivou Bosne i Hercegovine iz godine u godinu postaju sve
veći, a za 2014. godinu traženo je
čak 180 miliona maraka više u odnosu na tekuću godinu.
Prema podacima iz dokumenta
okvirnog budžeta institucija na nivou BiH od 2014. do 2016. godine, zahtjevi samo 25 institucija za
povećanje budžeta teški su 172,9
miliona KM. Najznačajnija povećanja ponovo se odnose upravo na
na bruto plate i naknade zaposlenih te materijalne troškove. Pored
zatraženih 180 miliona KM više u
2014. u odnosu na 2013. godinu,
u 2015. traženo je 147 miliona
više, a u 2016. 145 miliona KM
više u odnosu na tekuću godinu.
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
Re TROVizOR
A, NE LAŽE ROG
Zamrzavanja zapošljavanja u zajedničkim institucijama neće biti
ni idućih godina, što će u određenoj mjeri utjecati i na sve veće
zahvate iz budžeta za bruto plate i
naknade radnika. Tako bi, prema
procjenama, iduće godine u institucijama trebalo da radi nekoliko
stotina više radnika.
Za to vrijeme, među običnim
„smrtnicima”, odnosno građanima
besposlica uzima težak danak.
Mersija Kasapor (54) godine
poginula je polovinom novembra
na obali rijeke Bosne, u zeničkom
naselju Lukovo Polje, u odronu zemlje na lokalitetu preko puta „buvlje pijace”. Nesretna žena je živjela
kao podstanar u obližnjem naselju
Radakovo i imala je status raseljene
osobe. Na mjestu nesreće kopala
je zemlju u potrazi za komadima
željeza, koje je potom prodavala
na obližnjem otpadu, piše Zenica
blog.
Korupcija i pravna nesigurnost
u Bosni i Hercegovini ne tjeraju
samo strane investitore, kao što
to pokazuju izvještaji ambasada, nego obeshrabruju i bh. građane da ulažu u vlastitu zemlju.
To dokazuje činjenica da je nedavno zabilježen rekordan iznos depozita stanovništva u bankama od čak
8,09 milijardi maraka. Neko je primijetio da građani BiH na svojim
računima u bankama drže iznos
www.bih.banke-biznis.com
dovoljan za gradnju cijelog koridora 5C. Od toga je više od 60 posto,
prema podacima Centralne banke
BiH, dugoročno oročena štednja. Strah od raširene korupcije te nesiguran pravni i politički sistem
su ključna prepreka svakom ulaganju. Građani se boje investirati
u bilo šta i izgleda da im je jedina
sigurnost povjeriti novac bankama koje se još uvijek dobro drže.
Uspješan poslovni čovjek i investitor Nihad Imamović smatra kako
su ocjene iznesene u dokumentima
ambasada objektivna slika stanja u
državi.
- Evidentno je da naša politička
elita ili vlast nema nikakvu viziju
kada je u pitanju razvoj privrede.
Za to se ne zanimaju niti ih interesira. Građani, oni koji imaju
oročena sredstva, vjerovatno ni ne
pomišljaju da ih ulože u biznis, jer
kakva je sigurnost? Šta im nudi ova
država? Ako je jedan „Wolksvagen“
otišao iz BiH zbog nesigurnosti,
onda nemamo razloga očekivati
da neko zarađeni novac pokuša
investirati u ovakvu ekonomiju navodi Imamović.
A i oni koji su već ušli kao investitori u našu zemlju nerijetko
pokazuju koliko BiH smatraju
ozbiljnom poslovnom destinacijom. Dobar primjer za to je odluka „Gazproma“ da kompletnu
upravu i menadžment većinski ruske firme „NIS Petrol“
iz Banje Luke seli u Sarajevo.
Kompletna uprava, oko 15 zaposlenih, kako je najavljeno, 11. septembra trebala je napustiti „NIS
Petrol“ i preći raditi u sarajevskoj
firmi „G-Petrol“, kćerki firmi
„NIS Petrola“. Zaposleni u „NIS
Petrolu“ će potpisati sporazumni
raskid radnog odnosa i potpisati
novi sa „G-Petrolom“. Rusi u suštini gase glavnu firmu u Republici
Srpskoj, a jačaju kćerku firmu u
Federaciji BiH koja gazduje svim
OMV pumpama koje su kupili.
„Gazprom“ odlazi gdje su bolji
uslovi za poslovanje i to nema nikakve veze sa politikom, tvrde u
upravi ove firme. Kažu da je pored
manjih poreskih dadžbina, tržište
BiH lakše osvojiti iz Sarajeva. Ruse
u njihovoj odluci očigledno nije
spriječilo ni što im je Republika
Srpska, bez javnog međunarodnoj
tendera, dala sva potencijalna nalazišta nafte i plina na svojoj teritoriji
i to u narednih nekoliko decenija.
“NIS Petrol” Srbija je sa ruskom
firmom „Zarubežnjeft“ osnovao
preduzeće „Jadran-Naftagas“ kojem je Vlada RS 26. septembra
2011. godine dala ekskluzivnu
koncesiju na 28 godina na korištenje svih količina sirove nafte i gasa
koje pronađu na teritoriji RS. Ovu
odluku Vlade, iako se radi o ekspoataciji prirodnog bogatstva, nikada
nije razmatrala niti odobrila Narodna skupština Republike Srpske.
Eto tako se ponašaju pojedini
investitori – dobiju sva prava, a
onda ignorišu dogovore.
Drastično pogoršanje
A zašto postoji Ured visokog
predstavnika u BiH (OHR) i koja
je njegova svrha? Više niko ne zna
siguran odgovor. Visoki predstavnik Valentin Incko gotovo da se i
ne čuje, osim kada „gostuje“ u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda kako bi podnio izvještaj svojim
poslodavcima o stanju u BiH. No,
ni od toga nikakve koristi.
I ovoga puta je Incko izvijestio
Vijeće sigurnosti da BiH stangira.
No, da li je baš tako? S pravom
analitičar Međunarodne krizne
grupe Srećko Latal primjećuje da je
„ključni nedostatak izvještaja koji je
Incko podnio Vijeću sigurnosti, ali
i sličnih analiza posmatrati situaciju
u BiH kao status quo“, jer situacija
u BiH ne stagnira. Ako laže koza, ne
laže rog. Naime, mnoga istraživanja
su pokazala da se situacija u BiH
u zadnjih sedam godina drastično
pogoršala, što potvrđuje ne samo
povećanje unutarnjih podjela u zemlji, nego i posljedice toga oličene
u padu životnog standarda, povećanju stepena siromaštva, nedostatak
investicija i tome slično. n
5
2013
biznis U bih
„Gazprom“ seli iz Banje
Luke u Sarajevo
Kompletna uprava i menadžment većinski ruske firme „NIS
Petrol“ Banja Luka napušta ovu firmu i u ponedjeljak, 11. novembra,
prelazi da radi u Sarajevu.
- Kompletna uprava, oko 15
zaposlenih, napušta „NIS Petrol“
i prelazi raditi u sarajevskoj firmi
„G-Petrol“, kćerki firmi „NIS Petrola“. Zaposleni u „NIS Petrolu“
će potpisati sporazumni raskid
radnog odnosa i potpisati novi sa
„G-Petrolom“ - potvrđeno je za
banjalučki poslovnom portal “Capital” u vrhu „NIS Petrola“.
Rusi u suštini gase glavnu firmu u Republici Srpskoj, a jačaju
kćerku firmu u Federaciji BiH koja
gazduje svim OMV pumpama
koje su kupili.
Ruska firma „Gazprom“ je preko „NIS Petrola“ Banja Luka kupila „G-Petrol“ Sarajevo koji upravlja
sa 28 pumpi preuzetih od OMVa. „NIS Petrol“ Banja Luka će biti
ugašen. Trenutno u njemu ostaje
da radi pet do šest zaposlenih dok
se ne okončaju formalnosti oko
prestanka rada.
Direktor „G-Petrola“ Sarajevo i
„NIS Petrola“ Banja Luka je Branko Radujko.
„Gazprom“ odlazi gdje su bolji
uslovi za poslovanje i to nema nikakve veze sa politikom, tvrde za
„Capital“ u upravi ove firme. Kažu
da je pored manjih poreskih dadžbina, tržište BiH lakše osvojiti iz
Sarajeva.
Ruse u njihovoj odluci očigledno nije spriječilo ni što im
je Republika Srpska, bez javnog
međunarodnoj tendera, dala sva
potencijalna nalazišta nafte i plina
na svojoj teritoriji i to u narednih
nekoliko decenija.
“NIS Petrol” Srbija je sa ruskom
firmom „Zarubežnjeft“ osnovao preduzeće „Jadran-Naftagas“
6
kojem je Vlada Srpske 26. sep- kratkom roku zaposlili smo 650
tembra 2011. godine dala eksklu- radnika koji sada rade za poznazivnu koncesiju na 28 godina (tri te evropske kupce – kaže Rusmir
godine za istraživanja i 25 godina
za eksploatacije) na korištenje svih
količina sirove nafte i gasa koje
pronađu na teritoriji Republike
Srpske. Ovu odluku Vlade, iako
se radi o eksploataciji prirodnog
bogatsva, nikada nije razmatrala
niti odobrila Narodna skupština
Republike Srpske.
Fortitudo izvozi odijela u Kinu
Bosanskohercegovačka tekstilna industrija Fortitudo d.o.o.
iz Travnika koja posluje u okviru
AS GROUP iz Tešnja, ovih dana
izvezla je prvi kontingent muških
odijela na kinesko tržište.
Tako će se odijela sa oznakom
„Made in BiH“ naći u modnim
centrima najmnogoljudnijeg tržišta odjevnim predmetima na
svijetu.
Fortitudo d.o.o. osnovan je prije godinu dana i trenutno zapošljava 650 radnika. U ovoj godini će
se u pogonima Fortituda proizvesti
preko 150.000 odjevnih predmeta.
- Izvoz u Kinu, tržište koje za
mnoge evropske i svjetske proizvođače ostaje tek pusti san, najljepši
je poklon bosanskohercegovačkoj
tekstilnoj industriji na godišnjicu
osnivanja Fortituda kao još jedne
članice AS GROUP. Kada je riječ
o tekstilu, do sada su se iz Kine
uglavnom uvozila odijela i ostali konfekcijski proizvodi. Ovaj
put imamo obrnutu situaciju. U
Hrvić, član Uprave AS GROUP.
Fortitudo je nastao prije svega na bogatoj tradiciji tekstilne
industrije Borac iz Travnika, ali
i kao izraz povjerenja inozemnih
renomiranih kupaca tvornice tekstila Napredak d.d. iz Tešnja, koja
je isto tako članica AS GROUP, a
što je rezultiralo proširenjem proizvodnih kapaciteta Grupacije na
pogone Borca. Radnici Fortituda imaju dugogodišnje iskustvo
u oblasti modne i industrijske
konfekcije, stekavši ga radeći za
tekstilne kompanije u Travniku,
gradu koji ima šezdesetogodišnju
tradiciju u ovoj oblasti.
Tekstilna divizija AS GROUP
zapošljava trenutno oko 1.000
radnika. Proizvodi tekstilne divizije AS GROUP osim u Kini,
već od ranije se prodaju i na
tržištima SAD-a, Japana, zatim
u Londonu, Parizu, Milanu,
Hong Kongu i drugim svjetskim
metropolama.
Aerodrom Sarajevo se bliži rekordu
U proteklom mjesecu je
kroz Međunarodni aerodrom
Sarajevo prošlo 64.387 putnika, čak za 24 posto više nego
u istom peridu prošle godine.
- Kada je broj putnika u pitanju, ta brojka bi uskoro trebala premašiti 600.000, čime
ćemo zabilježiti rekordan broj
putnika u historiji Međunarodnog aerodroma Sarajevo i najbolje ostvarenje prometa ikad,
saopćila je aerodromska pres-služba.
Povećanje je zabilježeno i kod aviooperacija kojih je u oktobru
bilo 518, za 12 posto više u odnosu na isti mjesec 2012. godine,
što ukazuje na izvrstan trend kretanja prometa u 2013. godini,
navedeno je također.
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
biznis U bih
TE Stanari u probnom
radu od 2015. godine?
Sirevi iz BiH osvojili Slovence
Ministrica za prostorno ureUdruženje proizvođača
đenje, građevinarstvo i ekologiju
sira u Bosni i Hercegovini, uz
Republike Srpske Srebrenka Gopodršku USAID/Sida FARlić očekuje da će Termoelektrana
MA projekta, predstavilo je
Stanari biti puštena u probni rad
po drugi put odabrane pro2015. godine, a da će već 2016.
izvode svojih članova na 6.
godine dobiti i upotrebnu dozvomeđunarodnom salonu vina i
lu. Golić je zadovoljna dinamikom
delikatesa VinDel 2013, koji
izvođenja radova, te je naglasila da
je održan u Mariboru.
je ovo prvi termoenergetski objeNa ovom sajmu predstavikat poslije rata u Republici Srplo se oko 200 izlagača iz Slovenije i regiona, a među posjetiocima su
skoj, kao i da investitor redovno
bili i vodeći strukovni kupci iz HORECA sistema (hoteli, restorani,
izmiruje koncesione obaveze.
ugostiteljstvo). Livanjski, travnički i tešanjski sir privukli su pažnju
- Na gradilištu su inspektori da
posjetilaca sajma, koji su uživali u uzorcima do zadnje mrvice.
obezbijede da sve teče u skladu sa
- Nadamo se da će uskoro biti riješeno pitanje izvoza mlijeka i
propisima i standardima Republimliječnih proizvoda u Evropsku uniju, kako bi i bh. sirevi dobili
ke Srpske i Evropske unije – kazala
šansu za izvoz u EU, jer to svojim kvalitetom zaslužuju, izjavio
je Golić i naglasila da je zadovoljna
je Omer Mrakić, predsjednik Udruženja proizvođača sira u BiH.
što su u projekat izgradnje angažoPored brojnih promotivnih aktivnosti u BiH, udruženje se nevane domaće firme koje upošljavadavno predstavilo i na tržištu Turske, gdje su naši sirevi također
ju oko 250 radnika.
privukli pažnju potencijalnih kupaca.
Direktor Rudnika i Termoelektrane Stanari Ivica Jakovljević
U kompaniji „Moskovia Air- već početkom decembra.
naveo je da je ovo godina gradnje, lines” letove planiraju obavljati
“BH Airlines” bi iz Sarajeva,
a iduća je godina montaže kon- u okviru zimskog reda letenja, a avionom ATR 72, letio u šest sati,
prema njihovom planu, počeli a vraćao bi se istog dana u 9:35
bi saobraćati u drugoj polovini sati, i tako četiri puta sedmično,
decembra, pa do isteka važnosti saznajemo u ovoj kompaniji. Na
zimskog reda letenja (29. marta liniji Beograd - Sarajevo - Beograd
2014. godine), jednom sedmično, svaki dan u popodnevnim satima
petkom.
leti i “Air Serbia”.
- Prvi let bi, u skladu sa tom
najavom, bio obavljen 20. deGubitak Rafinerije nafte u
Bosanskom Brodu za devet
strukcija iz Kine.
cembra ove godine. Polijetanje iz
mjeseci 30 miliona KM
- Cilj je da 2016. godine termo- Moskve planirano je za 11:00 sati
energetski objekt bude priključen (po lokalnom vremenu), slijetanje
Rafinerija nafte u Bosanskom
na elektro-energetsku mrežu - ista- u Sarajevu je također u 11:00 sati Brodu ostvarila je novi gubitak u
(po lokalnom vremenu). Povratak proteklih devet mjeseci i to veći
kao je Jakovljević.
Konsultant kineske kompanije iz Sarajeva planiran je za 12:00 od 30 miliona KM. U finansijskom izvještaju za treći kvartal
„Dongfang electric” Liu Venksin,
koji je i bivši kineski ambasador u
2013. godine naveden je minus od
BiH, istakao je da je ovo prvi veći
30.799.570 KM, čime se akumuliprojekt na ovim prostorima, ali ne i
rani gubitak povećao na čak 485,7
miliona KM.
posljednji. U februaru 2008. godine „EFT-Rudnik i Termoelektrana
Novi gubitak Rafinerije prikaStanari” potpisala je sa Vladom RS
zan za devet mjeseci ove godine
gotovo duplo je veći od onog za
koncesioni ugovor o izgradnji i koisti period prošle godine, kada je
rištenju Termoelektrane „Stanari”.
iznosio 16,1 milion KM.
„Moskovia Airlinesom”
sati, sa slijetanjem u Moskvu u
Dugoročne obaveze ovog preiz Sarajeva za Moskvu i
18:00 sati (također po lokalnom duzeća, koje je u većinskom vlaBeograd od decembra
vremenu). Da ne bi bilo zabune, sništvu ruskog “Neftegazinkora”,
Međunarodni aerodrom Saraje- naglašavam da je vremenska razlika iznose 405,1 milion KM, obaveze
vo ima najavu ruske aviokompani- između Moskve i Sarajeva 3 sata - prema povezanim pravnim subjekje „Moskovia Airlines” za otvaranje kazala je Kovač.
tima 284,6 miliona, odgođene
linije na relaciji Moskva - Sarajevo
No, to nije sve kada je riječ o porezne obaveze 12,8 miliona, a
- Moskva u decembru, potvrdila je letovima iz Sarajeva, budući da BH ostale dugoročne obaveze prikazaza stručna saradnica za odnose sa Airlines radi na uvođenju linije za ne su na iznos od 197,7 miliona
javnošću Sabina Kovač.
Beograd, koja bi trebala krenuti KM.
www.bih.banke-biznis.com
7
2013
biznis U bih
Kratkoročne obaveze čak su i
veće, pa je u finansijskom izvještaju, koji je objavljen na Banjalučkoj
berzi, navedeno da iznose 428,3
miliona KM, od čega su kratkoročne finansijske obaveze 221,6
miliona KM, a dio dugoročnih finansijskih obaveza koje za plaćanje
dospijevaju u periodu do godinu
dana je 221,6 miliona KM.
Revizori su još ranije upozorili
da su kratkoročne obaveze Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu
veće od njene obrtne imovine te
da sposobnost ovog preduzeća da
nastavi poslovanje u skladu s načelom stalnosti poslovanja zavisi od
kontinuirane finansijske podrške
ruskog većinskog vlasnika.
Energoinvest isporučuje opremu
za trafostanice u Iraku
Kompanija Olip Bosna iz Travnika zapošljava 200 novih radnika
Kompanija „Olip-Bosnia“ iz Travnika,
koja se nalazi u sastavu grupacije „Olip“
iz Italije, dobila je od Općine Travnik potrebnu dokumentaciju za novoizgrađeni
pogon, gdje je već počelo postavljanje
opreme, kako bi već početkom sljedeće
godine mogla biti pokrenuta proizvodnja
koja će omogućiti zapošljavanje oko 200
novih radnika, javio je dopisnik Agencije
ONASA.
Ova firma bavi se proizvodnjom obuće
i najvećim dijelom izvozno je orijentisana, a u tri već postojeća pogona zaposleno je blizu 1.200 radnika, koji će u 2013. godini proizvesti oko
1.500.000 pari obuće, od čega će preko 50 posto biti plasirano na
tržište Njemačke.
toku, dok se za treću trafostanicu
vrši ispitivanje opreme, a za četvrtu trafostanicu i jedno proširenje
opreme je u izradi. Energoinvest
i TEO najavljuju da će sve svoje
obaveze prema investitoru uraditi
kvalitetno i u vremenski zadanom
okviru.
Kompanija Energoinvest, na
zadovoljstvo investitora KRG,
uspješno realizira projekt na trafostanicama u Erbilu, u Iraku.
Investitor je odobrio završeno projektovanje, a sva oprema je proizvedena i u fazi je isporuke.
Sarajevo-osiguranje i dalje
među vodećim u regionu
U Tvornicu elekro opreme
(TEO) upravo se organiziraju poSarajevo-osiguranje, lider na
sljednje radnje transporta i ispo- tržištu osiguranja u BiH, i dalje je
ruke komandnih i relejnih ormara jedino bh. osiguravajuće društvo
među 50 najvećih osiguranja iz
regiona jugoistočne Evrope u rangiranju koje već niz godina tradicionalno provodi agencija SeeNews,
nezavisni svjetski prezenter poslovnih vijesti i informacija.
Ova agencija kontinuirano, na
godišnjem nivou, vrši rangiranja
TOP 100 najvećih kompanija, banaka i osiguravajućih kuća regiona
za 132kV, 33kV i 11kV naponske SEE (Southeast Europe) gdje su
nivoe ugovorenih trafostanica, sa- zastupljene najveće firme iz BiH,
općeno je iz Energoinvesta.
Bugarske, Hrvatske, Kosova, MaProjektanti iz Energoinvestovog kedonije, Moldavije, Rumunije,
Sektora Inženjering za elektoener- Srbije i Slovenije.
getiku (IEE) izradili su kompletnu,
veoma obimnu projektnu dokumentaciju, što predstavlja svojevrsni podvig, s obzirom na količinu
ormara koje je bilo potrebno uraditi. Uspjeh čini još većim činjenica da je prijem ormara prošao
bez primjedbi. Prilikom prijema,
investitor je izrazio zadovoljstvo
Sarajevo-osiguranje je za pekvalitetom izrade ormara i tehnič- riod 2012. godine pozicionirano
kim rješenjima koja su implemen- na 46. mjesto najvećih regionaltirana. Transport ormara za dvije nih osiguravajućih društava po
trafostanice u regionu Erbila je u ostvarenoj premiji. Pozicioniranje
8
među najznačajnije regionalne
osiguravatelje još je jedna potvrda
uspješnog i stabilnog poslovanja
Sarajevo-osiguranja.
Prema posljednjim zvaničnim
dostupnim podacima za prvih
osam mjeseci 2013. godine, Sarajevo-osiguranje ostaje vodeće
društvo na tržištu osiguranja Bosne i Hercegovine sa 43,2 miliona
KM ostvarene premije te tržišnim
udjelom kod društava sa područja
Federacije u iznosu od gotovo 17
posto. Tokom prvih osam mjeseci
2013. godine Sarajevo-osiguranje
je riješilo i isplatilo 18,7 miliona
KM šteta svih vrsta osiguranja, po
čemu je također na prvoj poziciji
u BiH.
Državne kompanije dužne 16
miliona KM za doprinose
Na svakojake se načine Vlada
FBiH, odnosno Zavod PIO/MIO
dovijaju ovih dana kako bi napunili prazan penzijski fond, ali nikako da se sjete dužnika kojima su,
uprkos milionskim dugovanjima,
2006. godine dali povlastice za
vraćanje dugova - otplatu na rate. Zakonom o naplati i djelimičnom otpisu dospjelih, a nenaplaćenih doprinosa za socijalno
osiguranje, donesenim „ciljano”
2006. godine, 71 kompaniji u
Federaciji pružena je mogućnost
da dugove otplati čak i za sedam
godina. Prema podacima koje je „Avazu” dostavio portparol Zavoda
PIO/MIO FBiH Tomislav Kvesić, 29 preduzeća još plaća rate, a
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
biznis U bih
ukupan dug, prema sporazumima
potpisanim s kompanijama, iznosi
15.934.947 KM.
Do sada je Zavod, međutim, raskinuo 42 sporazuma, kako nam je
pojašnjeno, uglavnom jer su pre-
žmire takvima, ponajbolje ilustrira i činjenica da smo uskraćeni za
podatak ko su najveći dužnici po
ovim sporazumima. Iako je protivno svakoj logici, u Zavodu nam
je rečeno da su kompanije dužnici
zaštićene Zakonom o zaštiti ličnih
podataka. je radila bivša Vlada FBiH i bivše
uprave. Dali su nam rok da se izjasnimo do 15. novembra. Mi ćemo
ponuditi da vratimo voz te platimo
njegovu amortizaciju. To je sve što
možemo - kaže Bijedić.
Od 1. januara nove cijene u
fiksnoj mreži BH Telecoma
„BH Telecom“ objavio je nove
cjene usluga u fiksnoj mreži koji
Hrvatska kompanija „Končar” će se primjenjivati od 1. januara
zatražila je na sastanku u Ministar- 2013. godine, a koje uključuju i
stvu prometa i komunikacija FBiH
da joj „Željeznice FBiH” isplate 22
duzeća u stečaju. Dug od 16 mi- miliona maraka duga nastalog po
liona odnosi se samo na razdoblje osnovu prodaje niskopodnog voza
do 31. decembra 2008. godine. i opravke devet lokomotiva, saznaZakon koji je još na snazi, ali, kako je „Dnevni avaz”.
nam je pojašnjeno u Zavodu, „nije
Delegacija koju je činilo 11
u upotrebi”, predviđao je tada po- članova, među kojima su bili i promjene cijena usluga pristupa
vlastice pri plaćanju samo za firme predstavnici Ambasade Hrvatske internetu, prenosi portal Indikakoje su od januara 1990. do kraja u Sarajevu, „Željeznica Hrvatske” tor.ba.
decembra 2005. u državnom vla- te Hrvatske banke za obnovu i raNove cijene su kreirane prema
sništvu bile najmanje 50 posto. zvoj (HBOR), susrela se s resornim rebalansu cijena govornih usluga
- Iznimno se Zakon primje- ministrom prometa i komunikaci- Regulatorne agencije za komuninjivao i na pravna lica koja su 50 ja Enverom Bijedićem (SDP) kako kacije, ali i tržišnim zahtjevima i
posto u državnom kapitalu bila od
ciljevima ove kompanije.
2006. do kraja 2008. godine, ali
Cijena za prvi priključak je
ako su prethodno isplatila komsnižena i od 1. januara iznosit će
pletan dug koji su imala do 2005.
30 KM bez PDV-a (35,10 KM sa
godine - piše u Zakonu.
PDV-om) i za fizička i za pravna
lica umjesto ranijih 40 KM bez
Rok otplate bio je više nego
PDV-a, dok će drugi i svaki sljepovoljan i ovisio je o visini duga.
deći priključak koštati 0,85 KM.
Godinu su imale kompanije dužne
Nove cijene osnovnog paketa za
do 100.000 KM, ali su zato oni što
duguju više od od osam miliona bi konačno riješili ovaj problem.
fizička lica, a koji uključuje prvih
KM to mogli otplaćivati narednih
- Ljudi traže svoje pare. To je 80 besplatnih minuta utrošenih na
sedam godina!
sva suština. „Željeznice FBiH“ pozive prema svim brojevima fikKoliko su pojedine državne kupile su voz, a nikada ga nisu sne mreže „BH Telecoma“ iznosi
kompanije povlaštene, odnosno isplatile. Došli su da se ovo riješi. 12,05 KM sa PDV-om za direktni
koliko Vlada i javni penzijski fond Opet pokušavamo spasiti nešto što priključak te 9,04 KM za dvojni
priključak.
Cijene za osnovni paket za
Tabela Svjetske banke: BiH najgora u regiji
pravna
lica su 19,19 KM sa PDVBosna i Hercegovina se na
om
za
direktni
priključak i 14,39
tabeli Svjetske banke – analiKM
za
dvojni
priključak.
Za poza o poslovanju unutar držaseban
paket,
na
koji
imaju
pravo
ve ‚Doing Business’ – našla na
vjerske
zajednice,
tradicionalni
131. mjestu, od ukupno 189
zanati i humanitarne organizacipozicija.
je, cijena je 15,21 KM (direktni
U rangu smo sa Bangladepriključak), odnosno 11,41 KM
šom i Ugandom i ubjedljivo
(dvojni priključak).
smo najgori u regiji.
Od 1. januara 2014. godine vaKao pozitivna stvar u našoj
žit
će
nove cijene za govorne usluge
zemlji ističe se „lako dobijanje kredita“, te uvođenje nekoliko pou
međunarodnom
saobraćaju.
reza. Najbolja u regiji je Makedonija – koja se našla na 25. mjestu
Za
zonu
I
(Srbija,
Hrvatska,
i koja je dobila brojne pozitivne komentare u izvještaju. Slijede
Crna
Gora
i
Slovenija)
cijena je
Slovenija (33), Crna Gora (44), Kosovo (86), pa onda Hrvatska
0,43
KM
po
minutu
sa
PDV-om
za
(89). Srbija je na 93. poziciji.
fiksne mreže i 0,51 KM za mobilne
mreže i ne mijenja se u odnosu na
„Končar” od ŽFBiH traži
22 miliona KM
www.bih.banke-biznis.com
9
2013
biznis U bih
dosadašnje, za zonu II (sve ostale
evropske mreže) ciijena je povećana i iznosi 0,897 KM, za zonu III
(vanevropske zemlje) 1.189 KM,
za zonu IV (satelitski operatori)
Thuraya, Rusija Globaltel 4,10
KM, za zonu IVa INMARSAT,
Global Network Antarctica, Maritime Comunications Partnner AS
Norway i Aero Mobile AS Norway
11,70 KM.
Pretplatnici svih paketa (izuzev
paketa Phone u BiZPhone) ostvaruju pravo mjesečnog popusta
na ukupnu novačanu vrijednost
ostvarenog međunarodnog saobraćaja i to po svakom priključku sa
kojeg je on i ostvaren. Popusti se
kreću od 10 do 30% u zavisnosti
od utrošenog iznosa.
Cijene poziva prema međunarodnim telefonskim brojevima za
pretplatnike koji imaju dodatnu
uslugu koštat će za paket „N-Line“
za Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru
0,356 KM za minut, te za Sloveniju 0,410 KM.
Cijena pristupa xDSL Internet
mreži uz isporuku modema od 1.
januara iznosi 11,70 KM sa PDVom za korisnike koji posjeduju fiksni priključak „BH Telecoma“ na
zahtijevanoj lokaciji, dok za one
koji ne posjeduju fiksni priiključak
iznosi 46,80 KM.
Cijena za pekete netFlat25,
netFlat50, netFlat Pro, netFlat
Pro Silver, netFlat Pro Gold iznosi
23,40 KM sa PDV-om za korisnike sa fiksnim priključkom na zahtijevanoj lokaciji, a 58,50 KM za
korisnike bez fiksnog priključka.
U BiH ukupno 64.381
blokiranih računa firmi. Najviše
blokiranih računa u Sarajevu,
Banjoj Luci i Mostaru
Ukupan broj blokiranih računa
u BiH je 64.381, a ukupno 39.439
firmi imaju barem jedan blokiran
račun, navodi se u izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Centralne banke
BiH (CBBiH). Izvještaj je objavljen na osnovu Odluke Upravnog
vijeća CBBiH.
Iz CBBiH navode da su za
ispravnost podataka u izvještaju
odgovorne finansijske institucije koje su dostavile podatke u
Registar. Kompletan izvještaj o
10
blokiranim računima dostupan zapošljavanja.
je na web stranici CBBiH ‚www.
cbbh.ba‘.
Rudnici ‚Kakanj‘ i ‚Breza‘
dobijaju nove mašine za
Posljednji popis poslovnih suizradu jamskih prostorija
bjekata kojima su blokirani račuU Direkciji JP Elektroprivreda BiH (JP EPBiH) u Sarajevu
2. decembra potpisan je ugovor o
nabavci dvije mašine tip AM-50zw za izradu jamskih prostorija u
rudnicima mrkog uglja „Kakanj“
i „Breza“. Ukupna vrijednost investicije JP Elektroprivreda BiH
iznosi 2,5 miliona KM.
Uz mašine za izradu jamskih
prostorija bit će nabavljeni i tranni ima 2.568 stranica i gotovo je sporter za pretovar, prateći komnemoguće pobrojati sve one koji paktni niskonaponski razvod s
se nalaze na njemu. Tu su pri- napojnim kablom, rezervni dijelovredni subjekti od malih prodav- vi i alat potreban za montažu i odrnica i uslužnih radnji, udruženja, žavanje mašine. Očekivani efekti
sportskih klubova, apoteka, stomatoloških ordinacija, advokata,
autoprijevoznika i taksista do tzv.
srednjih i velikih poduzeća. Na
ovom popisu nalaze se i rudnici,
mjesne zajednice, općine...
Najviše blokiranih računa je u
Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru,
jer je u tim gradovima najviše registrovanih pravnih subjekata.
ulaganja u nabavku mašina za izraEkonomski stručnjaci ocjenju- du jamskih prostorija su povećanje
ju da stalni rast broja blokiranih produktivnosti, kontinuitet izrade
računa pravnih osoba ukazuje na jamskih prostorija, te značajno
nelikvidnost i nesolventnost koja unapređenje humanizacije rada u
narušava finansijske tokove, uzro- rudnicima ¨Kakanj¨ i ¨Breza¨.
kuje pad proizvodnje, potrošnje i
Nabavka mašina finansira se
U Lukavcu otvoren wellness centar vrijedan 3,5 miliona KM
U lukavačkom naselju
Mosorovac, stotinjak metara
od jezera Modrac, otvoren
je savremeni wellness centar,
koji će poslovati u okviru Motela Ahmedić. Vlasnik centra
Edin Ahmedić navodi kako je
s gradnjom počeo 2010. godine i da je riječ o investiciji od
3,5 miliona KM.
Objekt sadrži šest luksuzno opremljenih soba i jedan apartman,
kongresnu salu, caffe bar i restoran, a wellness centar se sastoji od
bazena sa masažom, pećine sa sjedećim bazenom, finskom saunom,
fitness salom i salama za masaže.
„Riječ je o novoj destinaciji koja će obogatiti našu turističku ponudu. Očekujemo da će ovaj centar posjećivati i građani iz
susjednih država kao i da će se pozicionirati u oblasti sajamskog
turizma“, kaže direktor Turističke zajednice TK Hasan Sejdinović.
Centar je presijecanjem vrpce otvorio resorni ministar Senaid
Hadžić, a svečanosti su prisustvovali privrednici iz TK i drugi
važni gosti.
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
biznis U bih
iz sredstava za dokapitalizaciju rudnika u sastavu Koncerna
EPBiH.
JP Elektroprivreda BiH će u
procesu dokapitalizacije u RMU
„Kakanj“ investirati 66,9 miliona
KM, a u RMU „Breza“ 32, 5 miliona KM, saopćeno je iz Službe za
komunikacije JP EPBiH.
Adaptacija tvornice
obuće u Šamcu
U Šamcu je održan zajednički
sastanak predstavnika UNDP-a
i razvojnog tima Opštine Šamac
na temu realizovanih projekata za
period 2011-2013. godina i projekata u naredne tri godine iz Strategije razvoja opštine. Na sastanku
je istaknuto da su društvena, privredna i ekološka oblast ključne
u Strategiji i u svakoj od njih se
postigao uspjeh, zavisino od novca
koji se može izdvojiti iz opštinskog
budžeta, sa viših nivoa vlasti i iz
različitih fondova.
Najviše pažnje je posvećeno
razvoju privrede, posebno preduzetništvu za koje se smatra da na
ovom području može dati najbolje
rezultate.
„Važno je istaći da smo u razvojno preduzetničkoj zoni uložili dio sredstava u adaptaciju
objekata. Useljene su dvije nove
firme, jedna za proizvodnju parketa za izvoz u Njemačku, a jedna
za proizvodnju drvene stolarije za
izvoz u Italiju. U poslovnoj zoni
razvoja od 2013 -2016. godine,
poslovna zona na graničnom prelazu trebala bi biti potpuno aktivirana, a cilj je obezbijediti što više
novih radnih mjesta.
On kaže da sve sastanke provode sa razvojnom organizacijom
UN, UNDP i radi se pod njihovim nadzorom i standardima koji
su propisani, objavljeno je na web
stranici Opštine Šamac.
Kompanija iz BiH instalirala
dvije vjetroturbine u Engleskoj
Kompanija Eko Energija iz
Banje Luke prošle godine je implementirala projekat instaliranja
dvije vjetroturbine Micon M530
jačine 250kW u dvorištu fabrike
JKN Polymers u gradu Hull. Priča
je još interesantnija ako se uzme
u ozbir mjesto instaliranja, a to je
industrijska zona, što i nije tako
uobičajna lokacija za postavljanje
vjetroturbina.
„Implementaciji ovog projekta prethodila je borba sa administracijom koja se prvi put susrela
sa sličnim zahtjevom. Međutim,
nakon konačne pobjede nad papirologijom, fabrika za reciklažu
plastike, 80% potrošene energije
crpi iz obnovljivih izvora energija“,
kaže Dragan Markelić iz kompanije Eko Energija.
Eko Energija je kompanija sa
holandskim korijenima, stacionirana u Banjoj Luci. Trenutno, zbog
još uvijek neohrabrujuće regulative
koja ne podstiče OIE u BiH, Eko
Energija radi isključivo za ino-tržište sa fokusom na Italiju i zapadnu
Evropu.
na graničnom prelazu tri firme su
instalirane, jedna za proizvodnju
duvanskih proizvoda, jedna za
preradu šećera i parkirnica“, kaže
načelnik Odjeljenja za privredu
Milan Simić.
Na Spreči će se graditi
mini hidroelektrana
On je dodao da su u dijelu zgrade stare dijalize uložili sredstva za
Na rijeci Spreči, između fedeadaptaciju i proizvodnju obuće ralne općine Gračanica i opštigdje će do kraja godine biti za- ne Petrovo u Republici Srpskoj,
posleno 60 ljudi. Prema Strategiji planirana je izgradnja prve mini
www.bih.banke-biznis.com
hidroelektrana, u šta će preduzeće
„EEH-Hidroenergija“ iz Gračanice u naredne tri godine investirati
4.000.000 KM.
Trenutno se radi na dobijanju
ekološke dozvole, poslije čega slijedi projektovanje centrale i javna
rasprava na kojoj će zainteresovani iznijeti primjedbe. „Firma će o
svom trošku očistiti 700 do 900
metara riječnog korita, u istoj visini uredićemo obje obale, saniraćemo most na rijeci Spreči na putu
Petrovo – Orahovica, opštine Petrovo i Gračanica imaće prihod od
koncesione naknade, a možda najvažnije od svega je to da će firma
tokom cijele godine, konstantno,
održavati riječno korito“, rekao
je direktor „Hidroenergije“ Edin
Osmanović.
Najavljeno je da će biti saniran
i oštećeni most na putu Petrovo Donja Orahovica, a dvije opštine
će imati i koncesionu naknadu.
Osmanović je izjavio Srni da će
to preduzeće redovno održavati
riječno korito i da je firma spremna da sa opštinama Gračanica
i Petrovo nakon izgradnje elektrane kandiduje IPA fondovima
EU kompletno uređenje korita
Spreče.
Načelnik opštine Petrovo
Ozren Petković smatra da u realizaciji ovog projekta „neće biti
nikakvih problema“ i da će opštine Petrovo i Gračanica dobiti proizvodni subjekat koji će podržati
budžete BiH, Republike Srpske,
Federacije BiH i opština Petrovo i Gračanica.“Rasprava je bila
dobra i konstruktivna, čuli smo
konkretne prijedloge i sugestije i
nadam se da će izgradnja mini hidroelektrane biti projekat koji će
u ekonomskom, ekološkom i svakom drugom pogledu biti dobar i
za našu lokalnu zajednicu“, rekao
je načelnik Petković.
11
2013
TOKOVi nOVCA
KAKO ISKORITITI SEDAM MI
O tome kako u funkciju ekonomskog oporavka zemlje staviti sedam milijardi KM deviznih rezervi niko
ništa ne govori. Rijetki su stručnjaci koji se poput dr. Hasana Muratovića beskompromisno zalažu za
to da se dio tih rezervi iskoristi kao garancija za dobivanje kredita kod komercijalnih banaka u svrhu
finansiranja dobrih projekata domaćih proizvodnih i izvozno orijentisanih kompanija
mo od aljkavosti, neodgovornosti,
neorganizovanosti, što je u BiH
vi koji su na kraju 2012. godi- opštedruštvena a ne samo sportne nagovijestili da će 2013. biti ska bolest.
još teža, bili su u pravu. Odista u
proteklih jedanaest mjeseci ni na
Rast štednje i deviznih rezervi
ekonomskom, ni na političkom,
Što se tiče izgleda Bosne i Herni na međunarodnom planu ni- cegovine u 2014. godini, mimo
smo napravili niti jedan značajniji događanja na brazilskim stadiokorak naprijed. Više smo išli una- nima, situacija je potpuno jasna.
zad, što se može vidjeti po poziciji Biće nam mnogo teže nego 2013.
Bosne i Hercegovine na rang lista- godine jer smo natovareni obama prije svega u sferi ekonomije. vezama vraćanja međunarodnih
Jedini pravi uspjeh je plasman kredita (oko 900 miliona KM)
nacionalnog fudbalskog tima na i prihvatanjem novog stand-by
Svjetsko prvenstvo u Brazilu. U artanžmana od oko 400 miliona
slavljeničkoj euforiji nakon pobje- eura. U takvim uslovima i nepreda u kvalifikacijama, o novcu koji vaziđenim navikama da se ova vrtreba obezbijediti za put i boravak sta kredita uglavnom usmjerava u
reprezentativaca i pratećeg osoblja javnu potrošnju, budžeti će teško
u toj dalekoj južnoameričkoj ze- odgovoriti obavezama prema korimlji još niko nije progovorio niti snicima a privreda izdržati sve izajednu rečenicu. Po običaju kod zove tržišta i nepredvidive hirove
nas će se o tome govoriti tek kad globalnih kretanja.
Nad ovakvim scenarijem zabridođe vrijeme za pakovanje kofera.
To samo potvrđuje da i dalje pati- nut je i uvijek umjereni guuverner
Piše: Hajdar ARIFAGIĆ
S
12
Centralne banke Bosne i Hercegovine dr. Kemal Kozarić koji je taj
osjećaj podijelio i na novembarskom susretu posvećenom bankama i finansijskim institucijama,
održanom u organizaciji Udruženja
banaka BiH. Njega, kao i cijelu naciju, najviše brine unutrašnja politička nestabilnost zemlje i regiona,
na što bankari ne mogu uticati.
Zabrinutost ambijentom u kojem rade iskazuju i komercijalne
banke. Jedan od najvećih problema
je nefunkcionisanje pravnog sistema, pa se ozbiljno razmišlja o formiranju grupe pravnika iz banaka
koja bi pred sagovornike iz vlasti i
sudova, kako je najavljeno, uskoro
trebalo da izađe sa prijedlozima za
promjenu stanja. Postoji potreba
i za intenzivnijim stručnim dijalogom bankara i nadležnih finansijskih institucija kako bi se došlo
do prihvatljivih rješenja statusa banaka kao povjerilaca u kreditnim
poslovima. Uz to i za tješnjom
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
TOKOVi nOVCA
ILIJARDI DEVIZNIH REZERVI?
saradnjom među bankama koje bi, bez obzira na
konkurenciju, trebalo da
se ponašaju kao komšija
prema komšiji. Stanje u domaćem
bankarstvu najdirektnije,
bez okolišanja, opisao je
Michael Muller, direktor
Raifeisen banke u BiH.
Zamjera kolegama direktorima što otvoreno ne
razgovaraju, ulaze u nefer
utakmice i posluju ispod
kriterija kojima mogu
pokriti rizik. To, veli,
nije pametno sa aspekta
sadašnjosti i budućnosti.
Apeluje na to da banke
pokušaju poboljšati uslove poslovanja kako bi radile lakše i jeftinije.
Godina koju ispraćamo ostaće upamćena po
padu prihoda i standarda,
porastu nezaposlenosti i
najskorije vrijeme odgovoriti pomjeranjem
granice osiguranih depozita sa sadašnjih 30.000
KM na 50.000 KM. O
tome kako u funkciju
ekonomskog oporavka
zemlje staviti spomenutih sedam milijardi KM
niko ništa ne govori. Rijetki su stručnjaci koji se
poput dr. Hasana Muratovića beskompromisno
zalažu za to da se dio tih
rezervi iskoristi kao garancija za dobivanje kredita kod komercijalnih
banaka u svrhu finansiranja dobrih projekata
domaćih proizvodnih
i izvozno orijentisanih
kompanija. Bez toga,
smatra profesor, teško
da ćemo izaći iz krize i
iskoračiti na stabilan put
ka Evropskoj uniji.
banke stižu uvjeravanja
da to nije zabrinjavajuće,
te da bi situaciju mogle
popraviti nove investicije
i kapitalna ulaganja. Pri
tom ovdje imaju na umu i
podatke eurozone koji
ukazuju na to da su oni
što su nam držali lekcije
kako treba da se ponašamo prekoračili granice
od 60 posto javnog duga
i još uvijek tragaju za rješenjem ovog problema i
trajnom izlasku iz krize.
Povodom najnovijeg
zaduživanja kod MMF-a,
finansijski stručnjaci, a
jedan od njih je i Fuad
Kasumović, nagovještavaju da to može izazvati
ozbiljne posljedice. Za
BiH bi bilo bolje da nam
je MMF prolongirao dospjele dugove, ali tvrde
uši međunarodnih finansijskih zvaničnika to
ne žele ni da čuju. Njih će
i dalje isključivo interesovati “živi” novac.n
Iskustvo pokazuje da
će ponovno otvaranje
ovog pitanja izazvati brze
reakcije onih koji nam
već godinama tumače da
to ne smijemo činiti, za
što, za razliku od pomenutog profesora, nemaju
uvjerljive argumente.
Mnogo vremena na
kraju 2013. godine utrošeno je i u rasprave o
našem javnom dugu čiji
Pogrešne lekcije
Na rast devizne šted- se iznos kreće oko 35
nje Agencija za osigura- posto bruto društvenog
nje depozita BiH će u proizvoda. Iz Centralne
rada na crno (po čemu
smo prvi u regiji), sivom
tržištu čiji je udio 35 posto, ali i po dobrim trendovima u rastu štednje
građana “kao nijedne ranije godine” te zavidnim
deviznim rezervama koje
bi,prema očekivanju, trebalo da iznose oko sedam
milijardi KM.
www.bih.banke-biznis.com
13
2013
inTeR VjU
Gavrilo Bobar, biznismen i poslanik u Narodnoj skupštini RS
CILJ JE PRIHOD GRUPA
ČETIRI GODINE PODIĆI
Umjesto da bude servis privredi i građanima, država je postala usko grlo  Mnoge firme koje su
do juče bile dobre i solventne danas su pod znakom pitanja i to iz više razloga. Jedan od njih je
da država veoma mnogo duguje privrednim subjektima, a onda oni duguju bankama po osnovu
kredita, čime se začarani krug zatvara
Kako ocjenjujete stanje u privredi BiH i RS-a?
Ocjena se ne može tek tako dati
jer je situacija složena, pa se mora
napraviti analiza o onome šta je bilo
i šta se očekuje. Politički dualizam
ne da BiH da ide naprijed. Mi nećemo da shvatimo da imamo dva
ekonomska trižišta - FBiH i RS.
Izgubili smo 18 godina dokazujući
ko je stariji, kokoš ili jaje, umjesto
da smo provodili postojeći Ustav.
Danas bi došli do konstatacije da je
on prevaziđen i da ga treba mijenjati ili nadograditi. Postoje ogromni
troškove i nameti. Imate agencije
na nivou opština, kantona, entiteta, Brčko distrikta i na nivou BiH.
Te agencije, u kojima radi ogroman
broj ljudi, su paradržavni organi.
Mi smo nedavno pokrenuli inicijativu da se agencije za bankarstvo,
hartije od vrijednosti i osiguranje
RS svedu na jednu agenciju. To je
logično, jer ko može da finasira sve
te direktore, zamjenike, pomoćnike, upravne odbore? Umjesto da
bude servis privredi i građanima,
država je postala usko grlo. Mi smo
od MMF-a prvo dobili 100 miliona
eura, RS 30-40 FBiH 60-70 miliona, u situaciji kada nam te pare
nisu ni trebale, da bi danas imali taj
isti MMF kao političko tijelo koje
traži da izvršimo reforme. Prije svega, da smanjimo socijalna davanja,
koja su od kraja rata obećavana od
strane svih partija koje su bile na
vlasti. Ovi sad kažu: sijecite. I šta
sada – buna. MMF bi da nam nameće evropske i svjetske standarde
a mi još nismo izašli iz psihologije
rata. Tome uveliko doprinose i neki
mediji, koji još uvijek šire mržnju.
Kako se Bobar grupacija nosila sa izazovima krize?
14
Ako gledamo sa pozicije Grupacije Bobar, činjenice su sljedeće:
mi smo 1995. godinu završili sa 4,3
miliona prometa, 1999. sa 43 miliona i 8,6 miliona dobiti, 2007. go-
ponovo stekli povjerenje depozitara
i štediša. Da je tako govori primjer
„Bobar banke“ u kojoj je štednja
svake godine rasla za oko 30 posto,
pa je za 4,5 godine aktiva banke
Kako bankarsko-finansijski
sektor učiniti efikasnijim?
Imamo pogrešnu percepciju kada je u pitanju broj banaka. Nije nikada puno dobrih
banaka, ali jeste ako imate i samo dvije loše banke. Jer, te dvije loše banke mogu da
povuku sve za sobom. Zbog toga je potez Vlade RS-a u BIB banci dobar. Međutim, ta
dokapitalizacija je samo prvi korak koji je trebao uraditi. Ja se javno zalažem, ponavljam
zalažem, ne vodim kampanju niti pregovaram o tome, da napravimo fuziju banaka. Meni
je kao vlasniku bolje da imam 20-30 posto vlasništva u banci od milijardu, nego 100 posto
u maloj banci. Ako bi fuzionisali banke sa 50, 40 i 30 miliona akcijskog kapitala, imali
bi mogućnost da damo kredit od 40 miliona KM, dok banka sa 40 miliona, naprimjer,
akcijskog kapitala može ponuditi samo 16 miliona kredita. Kao vlasnik „Bobar banke“
ja sam uvijek spreman na sve vrste fuzije, na osnovu aktive, kapitala... nije bitno, neka
se nađu mjerila. Takođe, za stolom za kojim se odlučuje bolje je da sjedi pet pametnih
ljudi nego samo jedan. Za to se zalažem i u osiguranju, još od 2001. godine. Jer, bilo bi
dobro da napravimo jednu osiguravajuću kuću koja bi imala 200.000 vozila, imovinskog
osiguranja recimo 20 miliona, a koja bi na osnovu toga mogla da formira i kvalitetno
životno osiguranje, pa zdravstveno i penziono... Mogli bismo formirati fond u okviru tzv.
drugog stuba osiguranja koji bi, siguran sam, bio najveći investicioni fond koji bi u RS
imao 230.000 osiguranika. To bi bila velika koncentracija sredstava koja bi uz stručno
rukovanje mogla davati i 15 do 20 posto prinosa.
dinu sa 75 miliona, a 2012. sa 145
miliona ukupnog prometa. Dakle,
sa aspekta rasta ukupnog prihoda
mi smo izuzetno zadovoljni. Tome
je doprinijelo restrukturiranje grupacije, finansijsko jačanje banke i
širenje mreže. Kada se 2008. godine
pojavila ekonomska kriza, koja je,
po mom dubokom uvjerenju, vještački izazvana, ona se reprodukovala u nekoliko pravaca. Razloga za
to je puno, a jedan od najvažnijih
je što jedan dio stranih banaka nije
bio okrenut privredi, već je davao
uglavnom potrašačke kredite. Mislim da smo mi, kao domaće banke,
uvećana čak za šest puta. To znači da“Bobar banka“ ima izuzetan
ugled u građanstvu, ali i u poslovnom svijetu.
Da li je to znak da se možete nositi sa bankama u stranom
vlasništvu?
Da bi to bili u stanju, ali i da bi
obezbijedili daljnji rast, potrebna je
dokapitalizacija Banke. Na Skupštini Banke 6. novembra donijeli smo
odluku da idemo s plasmanom dvije
vrste akcija – redovne u vrijednosti
od 10 miliona KM i kumulativne,
prioritetne akcije od cca osam miliona KM. Mislim da ćemo taj posao
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
inTeR VjU
ACIJE BOBAR SA 145 ZA
I NA 250 MILIONA KM
okončati do kraja godine. Takođe,
spremamo se da i u narednoj godini
idemo na kapitalno jačanje. Plan je
da „Bobar banku“ dodatno ojačamo sa 30 miliona KM. Pored toga,
za kapitalno jačanje „Bobar osiguranja“ u ovoj godini smo već obezbijedili četiri, a do kraja godine ćemo
obezbijediti još četiri miliona KM.
Kakvu budućnost predviđate
našem finansijsko-bankarskom
sektoru, a kakvu Vašoj banci?
Na našem tršištu sve veći značaj
će imati lokalne banke, jer one najbolje poznaju klijentelu, poslovne
ljude, mentalitet, uslove i poslovno okruženje. Upravo tu vidimo
svoju šansu. Naš srednjoročni plan
predviđa da ćemo sa sadašnjih 310
miliona KM za četiri godine dostići
550-560 miliona KM aktive. Osim
završteka dokapitalizacije, naš cilj je
i tržišna ekspanzija. Do sada smo
kvalitetno pokrili tržište RS, imamo
jednu filijalu u Sarajevu, a namjeravamo se širiti i dalje na tržište FBiH.
U januaru, možda i ranije, otvaramo filijalu u Tuzli, a tokom 2014.
godine planiramo otvaranje filijale
u Mostaru i još jednu, u Travniku ili
Bihaću. Izbor će pasti nakon analize
tržišta. Takođe, u narednoj godini
ćemo uvesti i neke nove proizvode, na kojima već radi grupa mojih
stručnih saradnika. Podsjećam da
„Bobar banka“ devet godine nije
mijenjala svoju kamatnu politiku i da ni u jednom sklopljenom
ugovoru sa našim poslovnim partnerima nije promijenila ni jednu
jedinu tačku. To znači da su ljudi
ovdje imali apsolutnu sigurnost,
kao i da kod nas nema tzv. „sitnih
slova“. U narednoj godini ćemo
aktivnije uvoditi i nove tehnologije, jer se taj posao nikada ne može
privesti kraju. Reorganizovaćemo
Banku i izvršićemo novu sistematizaciju, te se kadrovski ojačati. Na
kraju, ovo posebno ističem, težište
naših aktivnosti ćemo usmjeriti ka
www.bih.banke-biznis.com
15
2013
inTeR VjU
upravljanju rizicima.
Imate li poseban razlog za to?
Mnoge firme koje su do juče
bile dobre i solventne danas su pod
znakom pitanja i to iz više razloga.
Jedan od njih je da država veoma
mnogo duguje privrednim subjektima, a onda oni duguju bankama
po osnovu kredita, čime se taj začarani krug zatvara. U takvom odnosu država ne trpi ništa, jer ne plaća
kamate na svoje dugove. Trpe privrednici, jer moraju da plaćaju svoje
obaveze i prema državi, a i prema
bankama.
Upravljanje rizicima je danas
„opasan“ posao?
Nije opasan ukoliko imate lojalne ljude. Danas je kod nas najveća
kriza morala, a ne finansijska kriza,
koja je kod nas aktivna od kako smo
se rodili. Nekada je bila sramota da
ti policajac dođe pred kuću, a danas
svaki čas nekoga odvode s kapom
na glavi i većinom ih puštaju nakon
24 sata.
Da li „Bobar banka“ ima
problema s takozvanim lošim
kreditima?
Nije to kod nas veliki problem.
Mi u Bosni i Hercegovini bi da
se mjerimo sa Evropom, a nemamo ni „E“ od te Evrope. Nemamo
ništa evropsko, ni zakonodavstvo,
ni uslove, ni poslovni ambijent, a
ni osjećaja države prema privredi i
privrednicima. Kod nas je procenat
NLP-a 14 posto, a imate država u
kojime on raste i do 25-30 posto.
Uprkos svemu, kod nas je u tom
pogledu sitiuacija povoljnija. Naši
ljudi još uvijek imaju osjećaj odgovornosti pri vraćanju kredita.
U Bobar banci do Nove godine
taj procenat planiramo spustiti na
10 posto, jer se nadamo da će dražava izmiriti svoje obaveze prema
našim klijentima. Idealno bi bilo
kada bi taj procenat bio pet do šest
odsto. Mnogo stvari danas moramo uraditi da bi pomogli klijentima da vrate svoje kredite. Nekome
morate obezbijediti refinasisranje
postojećih kredita, a nekom otkupiti potraživanja kako bi došao do
obrtnih sredstava, jer je čest slučaj
da čovjek proda robu, a ne može
da je naplati. Banka tu može pomoći tako da otkupi potraživanja
i da obezbijedi obrtna sredstva po
diskontu od četiri-pet odsto kako
16
O visokom obrazovanju
Danas imamo „obrazovanje“ u svakoj mjesnoj zajednici, u kafiću... Kada sam
kretao na studije u Sarajevo imao sam tremu – kako ću se snaći, kako ću naći
studentsku službu, gdje ću se smjestiti, kako ću se ponašati. Ovi danas studiraju
pred kućom i ništa ne znaju. Danas imamo više visokoobrazovanih ljudi nego
prije pola vijeka. Tada smo imali najveći privredni rast na svijetu, a vidite gdje
smo danas.
bi klijent „prodisao“ i uz veći obrt
i manju maržu postao sposoban da
vraća svoje kredite.
Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sektoru BiH?
Mislim da su trendovi povoljni.
Sektor raste, rastu plasmani kao i
broj zaposlenih, novaca ima, banke
su likvidne. Neki tvrde da nemamo dovoljno kvalitetnih projekata, a ja mislim da nema dovoljno
spremnosti da se uđe u njihovo finansiranje, niti za bilo kakav rizik.
Iako tako izgleda, mislim da kod
nas nije tako sumorno. Pogledajte
samo investicije koje se planiraju u
BiH. Prema mojim informacijama,
samo u Republici Srpskoj su one
oko dvije milijarde KM. Tog obima investiranja nemate niti u jednoj zemlji u okruženju. Investicije
u putnu infrastrukturu RS su teške
500 miliona KM i to bez koridora
Vc. U toku je izgradnja autoputa
Doboj-Banjaluka.
Prije desatak godina ste tvrdili
da bi poslove gradnje autoputeva u BiH mogla voditi grupa bh.
biznismena?
Pri Vijeću ministara BiH bila je
formirana komisija, koja se kasnije raspala, a koja je predlagala niz
mjera kako bi se gradnja aktivirala
i ubrzala. Mi smo tada jedini nešto
predlagali, između ostalog i takse
na gorivo za gradnju autoputeva od
pet-deset feninga, koncesije za zemljišta kraj autoputa, javno-privatna partnerstva, formiranje domaćih
konzorcija koji bi izvodili radove.
Sve bi to pokrenulo brojne grane
privrede... Danas je većina naših
prijedloga usvojena. Nažalost, našem Udruženju industrijalaca BiH
nisu dali da preživi, nekome je
smetalo... Vjerovatno što smo željeli biti samo svoji, što smo htjeli
sa domaćim i svjetskim poslovnim
partnerima raditi na konkretnim
projektima. Drago mi je da je do
realizacije ovih projekata ipak došlo, jer nikada nije kasno.
Da li bi Vaša kompanija bila
spremna ući u ozbiljniji projekat na bazi javno-privatnog
partnerstva?
Ne bi, jer se ne bavimo tim
poslovima, ali smo zainteresovani
da podržimo naše partnere koji se
njima bave. Jer, kako rastu poslovni partneri raste i Banka, a rastu i
mogućnosti za druga pravna lica da
u njoj mogu uzimati kredite. Tako
se postriže sinergija, jer banka nije
sama sebi cilj. Međutim, u realizacija javno-privatnog partnerstva
nailazi se na brojna ograničenja. U
ministarstvima finansija broje, a u
agencijama štroje. Ne znamo šta hoćemo. A trebali bi sinhronizovano
da djelujemo. Iza velikih infrastrukturnih projekata mora stati država
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
inTeR VjU
sa svojom garancijom.
Mora da garantuje za one
koji prođu na tenderu da
će izmiriti sve svoje obaveze. Tek tada banke mogu
to da prate. Privredni subjekti nemaju dovoljno
imovine da bi mogli dati
takve garancije. Na primjer, da „Zvornik putevi“
žele ući u posao gradnje
jednako. Zatim, moraju se
davati lične mjenice, i na
tenderu izabrati najbolji
ponuđač, a ne najjeftiniji, koji će biti nosilac poslova ... Tako se, recimo,
sada gradi autoput Doboj
– Prnjavor i to uspješno.
Da li se sredstva iz
osiguravajućih kuća
mogu bolje koristiti
Novac je blokiran, uz kamatu od tri-četiri posto,
dok zbog kašnjenja isplate
šteta gubimo mnogo više.
Zatezna kamata, redovna
kamata, sudski troškovi
poskupljuju štetu za 100
odsto. Rješenje bi bilo
kada bi se dozvolilo da u
jednoj kalendarskoj godini možete uzeti novac i
vratiti ga. Ja bih tada podigao, recimo, dva miliona i
platio sve štete, a u narednih nekoliko mjeseci bih
taj novac vratio u garantni
fond. Osim toga, tjeraju
vas da kupujete dugoročne hartije od vrijednosti
da bih zarađivao 3,7 posto, što nije moj interes.
Moj interes je 10 odsto,
jer su moji troškovi veliki.
Samo na plate i doprinose
u posljednje četiri godine
obaveze su porasle za 12,7
do 13 odsto. U Bobar grupaciji nije bilo smanjenja
plata i njen prosjek danas
iznosi preko 1.000 KM.
Kao vlasnik nisam želio
da smanjujem plate svojim uposlenicima, što su
mnogi uradili.
Koliko Bobar grupacija danas upošljava
ljudi?
Tačno 1.023 čovjeka.
Prije osam godina smo
Profesionalni nacionalisti
Oni su nam došli glave. Njihov moto je: ti se guli i radi, a ja ću da dobro živim. Profesionalni nacionalisti sprečavaju bilo kakve promjene jer oni ne znaju ništa drugo osim da proizvode neprijatelje, da
stvaraju krize, da ih kontrolišu i iz njih navodno traže izlaz. O ovome sam govorio još prije 15 godina
i umorio sam se više od toga.
10 km autoputa, njima na
osnovu prosječene cijene
gradnje jednog kilometra
od osam miliona KM treba garancija od osam miliona. To nema niti jedna
naša firma. Ovdje ponovo
ulazimo u začarani krug.
Moramo mijenjati zakone
i to u skladu s logikom da
se oni ne pišu kako da nešto ne može, nego kako da
može, i da oni važe za sve
www.bih.banke-biznis.com
kada su u pitanju ozbiljnije investicije?
I tu je prisutan veliki
nonsens. „Bobar osiguranje“ danas ima garantni
fond od 10-12 miliona
KM i to u parama, a šteta
ima 500 do 600 hiljada
KM. Novac iz garantnog
fonda držimo u banci. Ne
možemo ga uzeti i isplatiti
štete, već to moramo činiti iz redovnog prihoda.
imali 2.732 radnika u pet
država. Broj se smanjio
jer sam u Srbiji zatvorio
kompletan biznis.
Zašto?
Zato što je ekipa političara na čelu sa Dinkićem uništila kompletnu
privredu Srbije, između
ostalog i sve osiguravajuće kuće. Danas se sudim
sa njima i imam dvije
presude u korist „SIM
osiguranja“, moje kuće
koja je, zajedno sa „Bobar osiguranjem“, bila
jača od svih osiguranja u
Republici Srpskoj. Danas
u RS imate 250-300.000
vozila, a SIM je sam imao
275.000 osiguranja, uz
59.000 u „Bobar osiguranju“. Štetu koja je nastala
u stečajnom postupku namiriću na sudu, a odštetni
zahtjev će iznositi oko 34
miliona eura.
Sada radite samo u
BiH?
Da. Grupaciju sam, uz
pomoć vrhunskog stručnjaka dr. Damira Novotnija, restrukturirao još
2007. godine, dakle, prije
krize. Tadašnje 23-24 firme, koje su pokrivale 32
djelatnosti, sveli smo na
četiri divizije: finansijska
– Bobar banka i osiguranje; logistika i transport
– Auto Semberija, tehnički pregledi vozila, kargo i
prevoz putnika, turizam;
energija i usluge - trgovina na malo i veliko,
nafta i naftni derivati,
špedicija; diversifikaciona divizija, koja pokriva
različite djelatnosti: drvnu
i grafičku industriju, mini
hidroelektrane, prodaju i
remont vozila, medije, te
metalsku industriju kroz
firmu „ELVACO“, koju
smo kupili 2009. godine.
U sljedećoj fazi namjeravamo koncentrisati sav
kapital na nivou Grupacije, u čemu će nam pomoći
reorganizacija Banke. Radimo s nekoliko velikih
svjetskih investicionih
fondova, a jedan od njih
je GEM. Razgovaramo o
kapitalnom jačanju Grupacije. Naš zahtjev je negdje oko 25 miliona eura,
od kojih bi 15 ubacili u
finansijski sektor, a 10 u
nefinansijski. Cilj nam je
da sadašnji prihod od 145
miliona KM za četiri godine podignemo na 250
miliona.n
17
2013
AKTUeLnO
Avdo Rapa, predsjednik P/G komore FBiH, o detašmanima
EKONOMSKA KRIZA I NEDOSTATA
U BiH UZROK POTEŠKOĆA KOD R
U zadnje vrijeme digla se medijska prašina oko raspodjele detašmana. Bilo je pritužbi,
nezadovoljstva, sumnji... Kako god, ovo je oblast vrlo dobro i precizno regulisana nizom postupaka
i pravila, tako da se teško oteti utisku da je nerijetko sve to rezultat nepoznavanja stvarnog stanja
O
tome kako se odvija proces dodjele detašmana razgovarali smo
s Avdom Rapom, predsjednikom Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Šta su tačno detašmani?
Detašmani u BiH su naslijeđeni iz bivše Jugoslavije, a radi se o međudržvnom
sporazumu sa Saveznom Republikom
Njemačkom o angažmanu naših građevinskih preduzeća na tržištu SR Njemačke, i to u oblasti građevine, montaže,
izolaterskih poslova, pa i dobrim dijelom
rudarstva. Ovi poslovi su preuzeti od bivše Jugoslavije nastankom ratnih dejstava
u BiH i obavljali su se u administrativno
stručnom smislu od strane odgovarajućih
državnih - vladinih institucija do juna
1996. godine. U junu mjesecu 1996. godine, po zaključku tadašnje Vlade BiH, ovi
poslovi su preuzeti od tadašnjeg Ministarstva za rad i socijalnu politiku. Prilikom
preuzimanja BiH je imala ukupno cca 950
radnih dozvola. Privredna komora BiH je
ove poslove obavljala u okviru sektora za
građevinarstvo i proizvodnju građevinskog
materijala, donosila odluke o dodjelama
poslovnim subjektima koji su aplicirali na
odgovarajući javni konkurs.
Detašman godina počinje 1. 10.
svake godine i završava se 30. 9. naredne godine. Radi se o ugovorima
o izvođenju radova u SR Njemačkoj
od firmi (izvođača radova iz BiH), za
investitore isključivo iz SR Njemačke.
Gdje po radne dozvole?
Radne dozvole se dobivaju preko Konzularnog odjeljenja u Ambasadi SR Njemačke u
Sarajevu, što se obavlja organizirano u odgovarajućim službama komora.
Prema zadnjim tumačenjima primjene međudržavnog sporazuma, investitori mogu biti i iz drugih zemalja
Evropske unije.
Kako se određuje broj detašmana?
Svake godine odgovarajuće međudržavno tijelo, sastavljeno od
predstavnika Vijeća ministara BiH
i Ministarstva za rad SR Njemačke,
analiziraju primjenu Sporazuma i
određuju broj detašmana za narednu
detašmansku godinu, vodeći posebno
računa o iskorištenosti radnih dozvola u prethodnom periodu i zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u SR
S kontingentom Hrvatske
konkurs ne bi bio ni potreban
Ukoliko bi se obezbijedio dio kontingenta od Republike Hrvatske, pretpostavljamo da konkurs
u narednom periodu ne bi bio ni potreban. U FBiH u prošloj godini je apliciralo 185 poslovnih
subjekata, a u ovoj godini 107, što je rezultat izmijenjenjih uslova konkursa. Poslovni subjekti
koji ne ispunjavaju uslove su odbijeni, što nije značajan broj. Dio kontingenta ustupljenog
od Slovenije se dodjeljuje odvojeno, po uslovima iz međudržavnog sporazuma. Iskorištenje
kontingenta na početku 2013/2014. godine je zadovoljavajuće u pogledu ovjerenih i aktiviranih ugovora, te se nadamo da ćemo uz odgovarajući monitoring Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH ovaj posao uspješno realizirati i u narednom periodu.
18
Njemačkoj, u branši u kojoj se angažiraju strani izvođači. Treba napomenuti
da i regije u SR Njemačkoj imaju svoje
kvote, što je također važno kod prihvatanja ugovora i izvođenja radova.
Koliko dozvola ima BiH i kako
se oni raspoređuju?
BiH trenutno raspolaže sa 2.000
radnih dozvola, koje se po Zakonu o
vanjskotrgovinskoj politici obezbjeđuju i raspoređuju na entitete, po principu dvije trećine za FBiH i jedna trećina
za Republiku Srpsku. Za ovaj dio posla nadležno je Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa, koje
je utvrdilo okvirne kriterije za raspodjelu i korištenje i ovlastilo komore za
obavljanje operativno stručnih i tehničkih poslova. Treba napomenuti da
je Republika Slovenija po posebnom
Sporazumu prilikom ulaska u EU
ustupila 800 dozvola BiH, o čemu su
zaključeni odgovarajući međudržavni
sporazumi, a što je znatno utjecalo na
povećanje broja dozvola za BiH. Također treba napomenuti da zemlje bivše
Jugoslavije imaju znatan broj dozvola,
posebno Republika Hrvatska, od koje
nadležne institucije iz BiH traže da primijeni isti princip za ustupanje dijela
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
AKTUeLnO
AK POSLOVA
RASPODJELE
dozvola kao Slovenija. Taj postupak
je u toku.
Kakva je uloga komora u ovom
procesu?
Po međudržavnom Sporazumu i
Zakonu o vanjskotrgovinskoj politici,
operativno stručne i administrativne
poslove u oblasti detašmana obavljaju
komore, i to Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH dio poslova
koji se odnosi na registriranje i odobravanje ugovora (potpisnik ove institucije
je registriran u Briselu), a komore entiteta dio poslova na razmatranju aplikacija i donošenju odluka o dodjelama
na poslovne subjekte sa svoje teritorije.
Firme iz Distrikta Brčko mogu aplicirati
i apliciraju prema vlastitom opredjeljenju. Normativno uređenje postupka su
instrukcije resornog ministra, u našem
slučaju ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odgovarajući
pravilnici, akti entitetskih vlada (uredbe,
licence i slično, koje se navode u konkursu), pravilnici i poslovnici nadležnih
komisija u entitetima, te odluke o dodjelama i kriterijima, odnosno primjenu
kriterija iz odgovarajućih instrukcija.
Kako se formiraju komisije?
U komisijama su uglavnom predstavnici poslovnih subjekata, korisnika,
Boravak u Njemačkoj je kontrolisan
Po propisima SR Njemačke, koji se često mijenjaju, boravak uposlenika iz BiH je kontrolisan, sa određenim pauzama, sa ciljem obezbjeđenja ili kontrole boravka i ostvarivanja
određenih prava.
sastavljena od po jednog predstavnika
iz svakog kantona značajnog korisnika
radnih dozvola. Praksa je pokazala, a
počevši od priprema i donošenja odluka 1996. godine, kada je ovlaštenje
preuzeto, da je potrebno i svrsishodno
odlukama komisije povećati broj u
odnosu na ukupno raspoloživi kontingent, normalno vodeći računa o
optimalnom iskorištenju kontingenta
dozvoljenog od nadležnog tijela SR
Njemačke i instrukcije Ministarstva.
Radi se o tome da korisnici detašmana
imaju dugoročne ugovore i poslovne
aranžmane sa investitorima u SR Njemačkoj, te im ovakav pristup omogućava sigurnije ugovaranje i poslovanje.
Bitno je napomenuti je da u dosadašnjem periodu nije bilo prekoračenja
kod korištenja ukupnog kontingenta,
a neoficijelno se toleriše prekoračenje
do cca 10%. Komore su svojim godišnjim ugovorima u dosadašnjem
periodu utvrđivale da konkurs bude
jedan i da ga oficijelno raspisuje
V/STKBiH, kojim se utvrđuju načini
i vrijeme apliciranja, načini i vrijeme
donošenja odluka, kriteriji za dodjele
i drugo u vezi sa realizacijom međudržavnog sporazuma i zakona.
Koji su problemi najizraženiji u
Značajni finansijski efekti
Finansijski efekti rada u SR Njemačkoj su značajni, s obzirom na angažman 2.000 uposlenika dnevno i vrlo kvalitetne cijene po norma-satu, čime se obezbjeđuje znatan prihod.
predstavnici ministarstva, V/STKBiH,
a stručnu podršku pružaju stručne
službe komora entiteta iz oblasti građevinarstva i proizvodnje građevinskih
materijala. Često se postavlja pitanje
kompetentnosti članova komisije, posebno sa aspekta sukoba interesa, što
smatramo da nije sporno, s obzirom
na tumačenja Svjetske banke kada su
u pitanju tenderi i slično. Smatramo da
je ovakav sastav komisije kompetentan
u odnosu na sastav koji bi bio iz stručnih službi ili stručnjaka iz djelatnosti. U
prethodnom periodu, a ni sada nemamo problema, s obzirom da je komisija
www.bih.banke-biznis.com
ovom procesu?
U posljednje vrijeme, a zbog ekonomske krize i nedostatka poslova
u BiH, značajan broj poslovnih subjekata, pa i onih koji su uglavnom
izvodili radove u BiH prijavljuju se na
konkurs, i s obzirom na ispunjavanje
osnovnih, ključnih uslova, imaju sve
potrebno za značajnije dodjele, što je
dovelo do dodatnih poteškoća kod
raspodjela, ako se ima u vidu ukupan
broj radnih dozvola. Međuentitetskih
problema kod korištenja detašmana u
dosadašnjem periodu nije bilo.
U posljednje vrijeme je izostala i
kvalitetna komunikacija sa predstavnicima SR Njemačke, kako na međudržavnom nivou tako i komunikacija
sa operativno-stručnim poslovima u
destinacijama u SR Njemačkoj, nadležnim za ovaj dio posla za BiH.
Napominjem da smo u prethodnoj detašmanskoj 2012/2013. godinu iskoristili detašman u procentu od 101%,
što je za pohvaliti, a imajući u vidu da
neiskorištenje povlači i smanjenje broja
dozvola. Također napominjem da je u
posljednje vrijeme uspostavljena kvalitetna saradnja sa nadležnim institucijama u SR Njemačkoj i da se odnosi
odgovarajuće relaksiraju.
Kakva je saradnja sa nadležnim
ministarstvom?
Sa predstavnicima Ministarstva
saradnja je vrlo dobra i stalna je, uz
napomenu da smo u tekućoj godini
imali par sastanaka sa ministrom i njegovim saradnicima, što je rezultiralo i
kvalitetnom koordinacijom poslova.
Da li je bilo nekih novina u
detašmanskoj godini koja je tek
započela?
U detašmanskoj 2013./2014.
godini su unekoliko promijenjeni
uslovi za apliciranje, posebno kad je
konzorcijalni nastup u pitanju, čime
je smanjen broj aplikanata, kao i
uslovi vlastitog statusa aplikanata u
SR Njemačkoj. Komisija je također
za pomenuti period donijela odluke
o dodjelama radnih dozvola, tačno
po instrukciji Ministarstva, s tim
da je neophodno odgovarajućim
kriterijima i kontrolom korištenja
omogućiti korisnicima detašmana
i povećano ovjeravanje ugovora u
odnosu na odluke, vodeći računa o
iskorištenosti, koje se prate po mjesečnim izvještajima nadležnih organa
SR Njemačke. Do kraja ove godine sa
predstavnicima V/STKBiH planiramo održati sastanak u SR Njemačkoj,
na kome ćemo razmotriti sve aspekte raspodjele i korištenja detašmana,
ovjeravanja ugovora, novih propisa
u SR Njemačkoj i drugoga, kako bi
firme bile sigurne kod ugovaranja i
izvođenja radova. n
19
2013
O b R A z O VA n j e
Deset godina Internacionalnog univerziteta Sarajevo (IUS)
NAJVEĆA OBRAZOVN
Nastavit ćemo sa ulaganjima u rast i razvoj ove institucije, što podrazumijeva dostizanje svjetskih
standarda u kvalitetu obrazovanja, povećanje razmjene stručnjaka, profesora i studenata, kao i
obezbjeđenje još boljih uslova za sve studente, ističe rektor prof. dr. Yücel Oğurlu
I
nternacionalni univerzitet u
Sarajevu (IUS) je dinamična
visokoobrazovna institucija koja
nudi kvalitetno obrazovanje domaćim i stranim studentima na
sva tri ciklusa studija. Univerzitet
je osnovan 2003. godine i jedan
je od najvećih obrazovnih projekata u regiji Balkana. Univerzitetski kampus IUS-a nalazi se u
20
Sarajevu, na Ilidži, u blizini Vrela
Bosne. Raspolaže sa 72.000 m2
korisnog prostora. Opremljen je
najmodernijom opremom i nudi
studentima kvalitetne i jedinstvene
uslove za studiranje. Za održavanje nastave na raspolaganju su savremeno opremljene prostorije za
predavanja, amfiteatri, laboratorije, biblioteka, istraživački centar,
kancelarije i kabineti za profesore, prostor za studentske klubove,
sportski tereni, kopirnica i ostali
prateći prostori.
U okviru kampusa studentima IUS-a osiguran je komforan
boravak u dva studentska doma
(muški i ženski) kapaciteta 500
ležaja, sa dvokrevetnim ili peterokrevetnim sobama. Svaka soba
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
O b R A z O VA n j e
NA INVESTICIJA U BiH
ima svoje kupatilo, većina njih i
odvojene čitaonice. Kampus ima
restoran i kafeteriju gdje studenti
imaju raznovrstan i povoljan izbor
hrane u čistom i ugodnom okruženju. U okviru kampusa aktivni su
različiti klubovi, poput Muzičkog
kluba, Kluba interkulturalnih komunikacija, Foto kluba itd., u koje
se studenti mogu učlaniti. Svi klubovi organizuju redovne sedmične
aktivnosti s ciljem obogaćivanja
studentskog života na IUS-u.
Deset godina od osnivanja
U proteklih deset godina ova
visokoobrazovna institucija ponudila je veoma kvalitetno obrazovanje domaćim i stranim studentima
na tri ciklusa studija, a Univerzitet
se razvijao vrlo intenzivno i među
prvima je u BiH nastavu prilagodio
evropskim standardima. Tokom
dodiplomskog i postdiplomskog
studija studentima se nudi kvalitetan intelektualni ambijent na
www.bih.banke-biznis.com
Prof. Dr. Yücel Oğurlu, Rektor IUS-a
14 studijskih programa u okviru
tri fakulteta, od industrijskog inžinjeringa i kompjuterskih nauka,
preko umjetnosti i društvenih nauka, do poslovne administracije i
humanističkih nauka.
Trenutno na prvom i drugom
ciklusu studira više od 1.600
studenata sa svih kontinenata, iz
33 zemlje svijeta. Osim održavanja
visokog nivoa obrazovanja kadrova različitih profila, poseban fokus
IUS-a je i na afirmisanju sopstvenog rada i dostignuća, uključivanju u međunarodnu univerzitetsku
zajednicu, te dugoročnoj saradnji
sa srodnim univerzitetima, ostvarenoj kroz različite projekte i programe. Pri tome, IUS je nastojao
privući i zadržati izvanredne, kvalifikovane predavače i administrativno osoblje, koje daje znatan
doprinos u oblastima svog djelovanja, te omogućava učestvovanje
u inovativnim istraživačkim projektima, u cilju stalnog poboljšanja pružanja usluga studentima i
društvenoj zajednici. Više od 30
visokokvalifikovanih uspješnih
21
2013
O b R A z O VA n j e
Centar za istraživanje
i razvoj
Centar za istraživanje i razvoj IUS-a je moderan univerzitetski
centar koji se prostire na površini od 1.300 kvadratnih metara. U njemu se nalaze laboratorije specijalizirane za naučne
grane iz oblasti bioinženjeringa, genetike, hemije, fizike, mehatronike i elektronike, kao i kompjuterskih nauka.
Cilj uspostave Centra za istraživanje i razvoj je da omogući naučnom osoblju i studentima IUS-a uslove za rad na njihovim
naučnim projektima, kao i da uspostavi stalnu komunikaciju,
razmjenu informacija i razvija nove projekte sa drugim istraživačkim centrima, institucijama i kompanijama u BiH i svijetu.
Centar će, u budućnosti, osim istraživačkih, svoje kapacitete
koristiti i u komercijalne svrhe. Npr. u domenu prenatalne
dijagnostike, jedan od ciljeva Centra je razvijanje saradnje sa
postojećim klinikama i centrima za umjetnu oplodnju u BiH i
inostranstvu.
Centar je već uspostavio saradnju sa međunarodnim partnerima
iz Turske i Irske u domenu razvoja softvera za telekomunikaciju
i optimizaciju kontrole pristupa, a velike telekomunikacijske
kompanije iz Turske, Turkcell, Avea i VODAFONE su donirale i dio
opreme za Centar. Cilj je da ovaj centrar postane vodeća istraživačka institucija, kako u Bosni i Hercegovini tako i u regionu.
U mjesecu junu 2013. godine pri Centru za istraživanje i razvoj
otvoreno je predstavništvo Turskog instituta za standardizaciju (TSE). Uvaženi gosti na svečanom otvorenju bili su Nihat
Ergün, ministar nauke, industrije i tehnologije Republike Turske, Hasan Topaloğlu, direktor Fondacije za razvoj obrazovanja
Sarajevo (SEDEF), Üzeyir Karagöz, generalni sekretar Turskog
instituta za standardizaciju, Aleksandar Cincar, direktor Instituta za standardizaciju BiH, i dr. Oruç Zülküf, koordinator Turske
razvojne agencije (TIKA) za BiH.
Tokom obraćanja skupu, ministar Ergün naglasio je da saradnja između Turske i BiH ima posebnu važnost, jer obje zemlje
mogu zajedničkim projektima na polju industrije i tehnologije
doprinijeti razvoju cjelokupnog društva, u čemu je Turska posljednjih deset godina posebno uspjela. - Na primjeru ekonomskog razvoja Turske, Bosna i Hercegovina bi trebala
svoje stručnjake usmjeriti ka projektima na kojima se
mogu steći nova iskustva koja se kasnije mogu prenijeti
u praksu. Sličan projekat je i predstavništvo TSE-a, koja
je otvoreno na IUS-u, istakao je ministar.
Otvaranje predstavništva TSE-a na IUS-u rezultat je istraživanja
bh. tržišta, kao i analize njegovih potencijala i nedostataka.
Imajući u vidu da je Turski institut za standardizaciju respektabilna institucija čiji rad je priznat u cijelom svijetu, otvaranje
predstavništva u BiH daje značajne prednosti za bh. tržište. Cilj uspostave ovog predstavništva u osnovi je bio da
bude posrednik između Turske i Bosne i Hercegovine, te
doprinese razvoju u oblasti međunarodnih standarda i
unapređenju standarda za proizvodnju u BiH, istakao je
mr. Faruk Berat Akçeşme, koordinator TSE-a na IUS-u.
Centar za istraživanje i razvoj fokusirat će se na treninge
za testiranje, inspekcije, certificiranje, sistem upravljanja,
procjene i registracije, akreditacije i prepoznavanje mogućnosti za akreditiranje programa, te pojedinim aktivnostima
standardizacije.
22
ljudi, povratnika u BiH,
u posljednjih nekoliko
godina, našlo je sigurno
zaposlenje u struci na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i time
dobilo priliku da svoju
akademsku karijeru nastavi u svojoj zemlji. IUS
je u trenutku osnivanja
imao 14 uposlenika i 68
studenata, a trenutno je
u stalnom radnom odnosu 194 uposlenika, kako
akademskog tako i administrativnog nivoa.
U cilju realizacije
svojih aktivnosti koje su
usmjerene ka unapređenju visokog obrazovanja,
prvenstveno na način
da se mladim ljudima
pruži mogućnost kvalitetnog školovanja, Internacionalni univerzitet
u Sarajevu daje podršku
učenicima i studentima
na jednom od fakulteta IUS-a (uključujući i
Školu engleskog jezika,
za kandidate koji moraju
pohađati intenzivne časove engleskog jezika).
Stipendije koje dodjeljuje IUS mogu biti: potpune, tj. 100% stipendije,
koje pokrivaju sve troškove školarine na IUS-u, ili
djelimične, 75%, 50%
ili 25% stipendije, koje
samo djelimično pokrivaju troškove školarine. Cilj
ove vrste stipendiranja je
da se podstiču i promovišu znanja i sposobnosti
kod mladih ljudi, te da
se mladi talenti zadrže na
školovanju na Internacionalnom univerzitetu u
Sarajevu.
u vidu dodjele četiri vrste stipendija, i to najboljim učenicima srednjih
škola u BiH i regionu,
naboljim kandidatima
koji polože prijemni ispit iz matematike i opće
kulture, talentovanim
učenicima koji se najbolje plasiraju na državnim
i drugim takmičenjima,
te studentima koji tokom školovanja na IUSu ostvare visok prosjek
ocjena. Sve navedene vrste stipendija odnose se
na četverogodišnji studij
Fakultet umjetnosti i
društvenih nauka (FASS),
Fakultet menadžmenta
i javne uprave (FBA) i
Fakultet prirodnih i tehničkih nauka (FENS).
Uz dodiplomski, sva tri
fakulteta nude i postdiplomski studij.
FASS ima za cilj promovisanje naprednog
interdisciplinarnog pristupa nastavi, učenju,
istraživanju i praksi iz
umjetnosti, humanističkih i društvenih nauka.
FASS studentima pruža
Bogat studijski program
Internacionalni univerzitet u Sarajevu čine
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
O b R A z O VA n j e
koristan i holistički pristup obrazovanju, koji će ih pripremiti da
postanu budući profesionalci,
lideri, te osobe okrenute društvenim odgovornostima i tržištu
rada. Diplomanti sa pozitivnim
pristupom rješavanju problema,
koji su etični, neovisni, komunikativni, kreativni, kritični i
brižni, će biti dobro obrazovani
u području vizualnih umjetnosti,
književnosti, političkih nauka,
kulturoloških studija, sociologije
i psihologije.
Fakultet menadžmenta i javne
uprave (FBA) ima za cilj obrazovati
buduće ekonomiste, menadžere i
stručnjake iz međunarodnih odnosa koji su svjesni problema i
potreba ubrzanog i globalizirajućeg svijeta, koji poznaju određenu
problematiku te mogu napraviti
pouzdanu analizu i pronalaziti
konstruktivna rješenja.
Pri osnivanju studijskih programa FENS-a, urađena je detaljna analiza ponude studijskih
programa IUS-a za potrebe regiona, ali i analiza tržišta u oblasti kadrovske potražnje. Cilj FENS-a je
da educira buduće kompetentne
inžinjere koji, shodno potrebama
ekonomske globalizacije tržišta
i svojim ličnim sposobnostima,
zaposlenje mogu naći u privatnom ili javnom sektoru. FENS
redovno organizuje gostujuća
predavanja eksperata iz zemlje
i inostranstva, u oblastima svih
fakultetskih programa (naučnici,
univerzitetski profesori, ambasadori i drugi diplomati, afirmisani
umjetnici i sl.).
www.bih.banke-biznis.com
Savjetnik rektora IUS-a, doc.
dr. Hasan Korkut ističe kako se
IUS ponosi motivisanim i dinamičnim akademskim kadrom koji
je uključen u istraživanja na svim
područjima nauke i tehnologije, i
dodaje:- Naše studente, koji dolaze iz različitih zemalja svijeta
i predstavljaju različite kulture,
svakodnevno obrazuju profesori, stručnjaci iz određenog polja
nauke, koji su otvoreni za nove
ideje i metode, te svakodnevno
prenose teorijsko znanje svojim
studentima, obogaćeno vlastitim
iskustvima iz profesionalnog
života.
Osim tri navedena fakulteta,
na IUS-u je u sklopu obrazovnog
programa i Škola engleskog jezika (ELS). Škola pruža kvalitetnu i
intenzivnu jednogodišnju nastavu
iz engleskog jezika svim studentima koji su upisali IUS, a čije
poznavanje engleskog jezika nije
dovoljno da bi mogli pratiti nastavu. Nakon uspješnog završetka
Škole engleskog jezika, studenti su
u mogućnosti nastaviti svoj studij
na engleskom jeziku na svim dodiplomskim programima fakulteta
IUS-a.
Nastavni program engleskog
jezika pruža studentima priliku
Centar za cjeloživotno
učenje - IUS Life
Internacionalni univerzitet u Sarajevu, u novembru ove godine, započeo je još jedan
uspješan projekat. Riječ je o Centru za cjeloživotno obrazovanje -IUS Life, a cilj mu je
pružiti kvalitetno obrazovanje svim zainteresovanim članovima društvene zajednice.
Program je namijenjen civilnom i privatnom sektoru, dakle, kako kompanijama tako
i pojedincima.
Direktorica IUS Life Centra Hilal Karić ističe: - IUS na ovaj način nastoji da doprinese
društvenom razvoju BiH. Svojim kvalitetnim i raznovrsnim programima, IUS
nastoji podići svijest o cjeloživotnom obrazovanju te ga pretvoriti u stil življenja. Pod krovom IUS Life, Centra za cjeloživotno učenje, bit će organizovani
različiti besplatni kursevi zanimanja, kursevi profesionalnog i ličnog usavršavanja, kursevi stranih jezika i računara, kao i razni drugi stručni seminari, a sve
s ciljem da se doprinese formiranju kompletnijih članova društvene zajednice
i poboljšanju ekonomije naše zemlje. IUS Life Centar za cjeloživotno učenje pruža
usluge kurseva engleskog, poslovnog engleskog, turskog i arapskog jezika, te bosanskog
jezika za strance.
Kurs poslovnog engleskog jezika je namijenjen polaznicima koji se spremaju za poslovnu karijeru ili polaznicima koji već rade, a zainteresovani su da unaprijede svoje
znanje poslovnog engleskog jezika. Učenje poslovnog engleskog se razlikuje od općeg
engleskog po izboru materijala i konteksta za slušanje i čitanje, kao i po izboru leksike
u gramatičkim vježbama i vokabularu.
da kontinuirano poboljšavaju
svoje čitanje, pisanje, govor, kao
i vještine pismenog i usmenog
komuniciranja na engleskom jeziku. Program je vrlo intenzivan
i zahtjevan. Studenti pohađaju
25 sati jezičkih instrukcija svake
sedmice tokom dva semestra. Prisustvovanje nastavi je obavezno i
pravila prisustvovanja se striktno
primjenjuju. Uspjeh studenta na
IUS-u ovisi i od njihovog uspjeha
na ELS-u. Nastavni kadar Škole
engleskog jezika čini tim stručnjaka, diplomiranih filologa, koji
su svoje znanje sticali na prestižnim univerzitetima u zemlji i svijetu. n
23
2013
pO pRepORUCi
AIRABA d.d. Sarajevo
PREZASIĆENOST TELEKOM
JE SAMO PRIVID, STVARN
AIRABA je kćerka američke kompanije, čiji su vlasnici Bosanci, a sa još jednim telekom operatorom
u Srbiji čini jedinstvenu grupaciju firmi sa oko stotinu zaposlenih i tržišnim učešćem u BiH sa
nekoliko desetina hiljada korisnika
K
ompanija AIRABA d.d. osnovana je u junu 2005. godine,
a s radom je počela 2007. godine.
Sa svojom prvom uslugom, servisom 1050, AIRABA d.d. je postala
inovator na telekomunikacijskom
tržištu Bosne i Hercegovine. Uprkos
mnogim administrativnim i regulatornim preprekama, kompanija je
kvalitetom svojih usluga i vrhunskim
kadrovskim rješenjima uspjela zauzeti zavidnu poziciju na telekomunikacijskom tržištu BiH.
“Nikad kvalitetnije, nikad pouzdanije, nikad jeftinije” slogan je
kompanije AIRABA-a. Direktor
kompanije Mirsad Čaušević ističe: Naš slogan nije samo forma, nego
stvarna suština i osnova naše firme.
24
Sve što radimo se bazira na kvalitetu, pouzdanosti i cjenovnoj pristupačnosti naših usluga i servisa.
U prethodnih osam godina smo se
uspjeli profilirati na balkanskom
tržištu kao jedna od rijetkih inovativnih i progresivnih telekomunikacijskih firmi.
Konferecijski video pozivi
Ova kompanija je pionir novih,
savremenih i inovativnih telekomunikacijskih usluga u našoj zemlji.
Pored zagarantovanog kvaliteta i
profesionalne podrške korisnicima,
AIRABA nudi veliki izbor proizvoda,
među kojima su mnogi po prvi put
na našem tržištu. Trenutno, AIRABA
nudi usluge fiksne telefonije, 1050
Servis (usluga izbora operatora),
internet, Web hosting, telefonske i
video konferencije, IP Centrex i EFax. Prvi proizvod kompanije 1050
Servis, osim pružanja jednostavnije
i znatno jeftinije komunikacije sa
inostranstvom, pokazao se kao koristan i za pravna lica jer donosi velike
uštede firmama, a ne podrazumijeva
nikakve promjene kod korisnika, niti
je uslovljen ugovorima.
Prije pet godina AIRABA je prva
ponudila uslugu video poziva i prva
na naše tržište uvela video telefone
putem kojih se mogu održavati press
konferencije bez obzira na lokaciju i
broj učesnika. Čaušević kaže: - Konferencijski poziv smo prvi ponudili
i mislim da ga još niko nije ponudio na našem tržištu, a odnedavno
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
pO pRepORUCi
MUNIKACIJSKOG TRŽIŠTA
NE KONKURENCIJE NEMA
nudimo i video konferencijski pozive koje, također, još uvijek ne
nudi nijedan telekom operator u
Bosni i Hercegovini.
Proizvod na koji su u AIRABA-i
posebno ponosni je E-Fax. AIRABA
je još uvijek jedina koja ovaj proizvod
nudi u našoj zemlji, i kako kaže direktor Čaušević, najveći korisnici
E-Faxa su banke. - Ovaj servis je od
posebnog interesa za banke. Pristup E-Fax servisu mogu da dobiju svi uposleni, što automatski
eliminiše potrebu za
fax mašinama i znatno pojednostavljuje
rad uposlenih, kao
i same firme. Većina
banaka su naši korisnici upravo radi inovativnosti
i jednostavnosti korištenja ovog
proizvoda. Velika prednost naše
E-Fax usluge je mogućnost pristupanja E-Fax web portalu putem emaila sa bilo koje lokacije u svijetu,
budući da je u startu integrisan sa
korisničkim mail serverom. Ova
fleksibilnost i jednostavnost je
velika prednost i dobitak za naše
poslovne korisnike, ističe direktor
kompanije.
Prividna konkurencija
U BiH trenutno posluju tri velika nacionalna telekom operatera sa nekolicinom preprodavaca njihovih signala. Još uvijek nema prave konkurencije jer niti jedan ne može
prodrijeti na tržište ovog drugog, pa se prividno koriste i drugim firmama kako bi ušli
u zonu drugog telekoma.
- Konkurencija je samo privid, suština je nešto sasvim drugo, kaže Čaušević.
mi im pružamo virtuelni pristup
našim serverima. Inače, klasične
telefonske centrale su veoma skupe, rigidne i prilično
ograničene brojem linija, dok mi na našoj
hostiranoj, tj. virtuelnoj centrali vrlo lako i
jednostavno pravimo
bilo kakve promjene i prilagodbe.
Za firme koje ne žele virtuelnu,
tj. hostiranu centralu, mi također
nudimo hardversku soluciju, koju
možemo instalirati i programirati
na njihovoj lokaciji, a ta usluga
već traži i određeno investiranje
od korisnika.
Čaušević otkriva da je u pripremi
još jedan novi servis, te se nada da će
ga uskoro moći predstaviti korisnicima. Prednost AIRABA-e i kompanija sličnih njoj je što su mlade, agilne
i lako pokretne kompanije za razliku
Novi trendovi u
telekomunikacijama
od, recimo dominantnih telekom
Osim navedenih usluga, moramo operatora, koji su rigidni i teže se
spomenuti i IP Centrex proizvod, prilagođavaju promjenama i zahtjekoji je posebno praktičan za pravna vima tržišta. Inovativnost ove mlade
lica, a posebno start-up kompanije
koje imaju potrebu za telefonski uređenim sistemom, a ne žele i ne mogu
ulagati ogromne količine sredstava
u kupovinu skupih telefonskih centrala. Ovaj proizvod je sofisticirano
- Zadovoljni smo bankarskim
VoIP rješenje gdje se savremena telesektorom, jedini problem na tom
fonska centrala programira, održava
polju su previsoke kamate u cijeloj
i hostira na serverima AIRABA-e,
zemlji. Trenutno imamo saradnju
te sasvim prilagodi potrebama kosa Bor i BBI bankom te nešto marisnika. Direktor Čaušević ističe: nju sa Raiffeisen bankom. SaradFirme apsolutno nemaju nikakva
nja je korektna i jako kvalitetna
inicijalne investicije, te ne izdvatako da ne bih niti jednu banku
jaju nikakva dodatna sredstva za
posebno izdvajao, kaže Čaušević.
uspostavu i programiranje sistema,
Zadovoljni
bankama
www.bih.banke-biznis.com
kompanije, kako kaže njen direktor,
leži između ostalog i u činjenici da
stalno osluškuju potrebe klijenata i
brzo reaguju na njih. Bitan faktor je,
prema riječima Čauševića, i to što je
AIRABA kćerka američke kompanije čiji su vlasnici Bosanci koji žive u
Americi, tako da je ovo na neki način
ipak domaća kompanija.
- Mi pratimo američke trendove
i donosimo ih u BiH, kaže Čaušević.
Zadovoljni tržišnim učešćem
AIRABA d.d. Sarajevo je, kako
smo već rekli, kćerka američke
kompanije, a sa još jednim telekom
operatorom u Srbiji čini jedinstvenu grupaciju firmi sa oko stotinu
zaposlenih i tržišnim učešćem u
BiH sa nekoliko desetina hiljada
korisnika. Direktor kompanije kaže
da je zadovoljan zastupljenošću na
bh. tržištu, te se nada da će sa novim proizvodima povećati učešće ne
samo na našem, nego i na tržištu
Srbije, ali i Amerike, jer kako kaže,
fokusirani su na inostranstvo, a
osim toga ovo je jedina kompanija
koja našim ljudima u svijetu može
dodijeliti telefonski broj zemlje u
kojoj žive, bez obzira o kojem dijelu
svijeta je riječ.
Osim navedenih usluga, kompanija ima uslove da ponudi i mobilnu
telefoniju, ali dobijanje licenci u BiH
je stvar politike i nešto sa čim ne se ne
može računati. Čaušević kaže da su
već odavno predali zahtjev za licencu
pružanja usluga mobilne telefonije, i
nada se da će, ako ne prije, onda do
ulaska BiH u Evropsku uniju imati
licencu i za ovaj vid usluga.
Medžida Čajlaković-Kulanić
25
2013
U s pj e š n e ž e n e U b h . b i z n i s U
Aida Brkić, šefica kabineta generalnog direktora Centrotrans - Eurolinesa
NESUĐENA ARHITEKTI
NAJUSPJEŠNIJEG BH.
Prilikom posjete naše novinarske ekipe kompaniji Centrotrans-Eurolines iz Sarajeva, firmi koja
je specijalizirana za prijevoz putnika, očekivali smo isključivo muškarce i razgovor o „muškim“
poslovima. Razlog za takva očekivanja ogleda se u činjenici da na bosanskoherecegovačkim
drumovima nismo sreli ženu koja upravlja autobusom. Međutim, nemalo smo bili iznenađeni
kada smo saznali da u ovoj kompaniji radi, i daje puni doprinos njenom razvoju, veliki broj žena
O
tome da u „pretežno muškoj
firmi“ žena može imati značajnu ulogu govori nam priča o
karijeri Aide Brkić, šefice kabineta
generalnog direktora. Njen uspon
je nalik na „zapadni model“ odnosno priča o tihoj ženi, ali ženi
koja svojom smirenošću daje puni
doprinos uspješnom poslovanju
ove kompanije prepoznatljive
kako u regionu tako i na prostoru
cijele Evrope. Nasmijano i vedro
ponavlja riječi koje su ne jednom
izgovorile gošće ove rubrike: U
većini slučajeva žene iz sjene daju
puni doprinos uspjehu kompanije. Za sebe kaže da je „dijete“
Centrotransa.
Kako ste i kada došli u Centrotrans Euroline?
Moje životno opredjeljenje bilo
je da budem arhitektica. Upisala
sam građevinski fakultet, ali poslije dvije godine studija moj san
je prekinuo rat u Bosni i Hercegovini. Igrom slučaja, početkom
1986. godine, zaposlila sam se u
Centrotransu i u istom ostala do
danas. Nakon prestanka agresije
na BiH, studije na građevinskom
fakultetu nisam nastavila jer je u
pitanju zahtjevan fakultet koji se
ne može pohađati uz rad. Na moju
žalost, moj životni san se nikada
neće ostvariti.
Na kojim poslovima ste počeli
raditi i kroz šta ste prolazili tokom svog radnog angažmana u
Centrotransu?
Tokom prethodnih skoro 20 godina nema referata koji nisam radila - od evidentičara, preko poslova
protokola, obračuna plata, naplate potraživanja, računovodstvenih
26
poslova, rada u marketingu, tehničkog sekretara i na kraju do šefa
kabineta generalnog direktora.Tokom rata, veoma mali broj uposlenika-muškaraca bio je angažiran u
firmi, tako da su žene preuzele najveći dio poslova. Same smo morale
organizirati, ali i realizirati veliki
broj obaveza. Zbog toga sam bila
prisiljena raditi velik broj poslova
koji nisu spadali u djelokrug poslova koje sam ja obavljala. Bilo nas je
malo i morali smo raditi sve. Tako
sam radila i na pripremi dokumentacije za vize za naše putnike, a ne
treba zaboraviti da je tada trebala
viza i za Hrvatsku. To znači sa sam
morala komunicirati sa ambasadama i izdejstvovati vize za putnike.
Koliko viza završim, toliko putnika
imamo, a svima je poznato da je
Centrotrans Eurolines, tokom cijelog rata u BiH, neprekidno vršio
javni prijevoz putnika. Praktično,
već u tom periodu, usmjeren je
moj profesionalni pravac rada i
budućeg djelovanja.
Na poslovima koje obavljate
dužni ste surađivati sa najodgovornijim rukovodiocima. S kim
ste najviše surađivali?
Moj poslovni angažman, nekada a posebno u zadnjih desetak godina, podrazumijeva stalnu
komunikaciju i suradnju sa top
menadžmentom Centrotrans
Eurolinesa. Dugi niz godina surađivala sam sa dr. Muhamedom
Šaćiragićem, dugogodišnjim direktorom naše komapnije, kod
koga sam, to posebno naglašavam,
stekla značajna poslovna i profesionalna iskustva. Način na koji
mi je prenošeno znanje i iskustva
doprinijeli su da i sama uspostavim profesionalan ali i kolegijalan
odnos prema svim uposlenicima u
našoj kompaniji. Zbog toga dugujem iznimnu zahvalnost svim
uposlenicima, menadžmentu, te
generalnom direktoru Centrotrans
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
U s pj e š n e ž e n e U b h . b i z n i s U
ICA, POSLOVNI ADUT
AUTOPRIJEVOZNIKA
Eurolinesa na nesebičnoj pomoći
u kreiranju mog poslovnog opredjeljenja ali i vlastitom usmjerenju
u stvaranju ambijenta u kojem će
naša kompanija ostvariti najbolje
poslovne rezultate.
Kakav je Vaš odnos prema
uposlenicima, saradnicima i posebno voznim osobljem?
Imajući u vidu da u Centrotrans Eurolinesu radim preko 20
godina, svoj odnos sa uposlenicima
gradila sam kroz kolegijalan odnos, međusobno razumijevanje i
www.bih.banke-biznis.com
uvažavanje. Pokušavam biti korektna i razumjeti probleme sa kojima
se susreću uposlenici. Svjesni smo
da ukoliko želimo uspjeti u našem
poslovanju moramo djelovati kao
porodica. Ja mislim da je mnogima
Centrotrans na prvom mjestu, čak
i ispred vlastite porodice. Upravo
zbog takvog odnosa njenih uposlenika mi smo uspješna kompanija.
Tokom radnog angažmana
permanentno ste se educirali.
Kako ste to ostvarili?
Ono što nisam mogla ostvariti
redovnim školovanjem učinila sam
edukacijom i školovanjem uz rad.
Naime, da biste mogli odgovoriti tržišnim uvjetima i zahtjevima
vaših korisnika, neophodna je
permanentna edukacija. Svi uposlenici u našoj kompaniji su obavezni prisustvovati organiziranoj
edukaciji iz raznih oblasti. Kao
primjer navodim da vozači stalno
moraju biti upoznati sa zakonskom
regulativom iz oblasti bezbjednosti
saobraćaja i saobraćajne regulative,
kako u BiH tako i u svim evropskim državama u kojima vršimo
prijevoz putnika.
Mijenjajući radna mjesta, neophodno je bilo da se samoeduciram ali i da prisustvujem raznim
kursevima, seminarima i predavanjima u organiziranim edukativnim centrima. Zbog prirode posla
neophodno je bilo da upišem i završim fakultet, što sam, uz veliko
razumijevanje i odricanja članova
moje porodice kao i uposlenika kompanije, uz rad i ostvarila.
Nisam arhitektica ali sam završila fakultet i to smjer menadžer u
ekonomiji.
Postali ste šefica kabineta. Šta
to tačno podrazumijeva u jednoj
ovakvoj firmi?
Ovaj posao radim sticajem
raznih okolnosti, nije ni sličan
mom srednjoškolskom snu, ali
sam ga zavoljela. Moj posao je da
koordiniram rad Uprave Društva
i to u saradnji sa generalnim direktorom firme mr. Safudinom
Čengićem. Izvršni direktori imaju
svoje oblasti – tehnička funkcija
(saobraćaj i servis vozila), pravna
i ekonomska funkcija, marketing
funkcija..., svi imaju svoje segmente djelovanja, a ja sam spona
generalnog direktora sa izvršnim,
odnosno direktorima sektora te
rukovodiocima poslovnih jedinica.
Koliko Vaš poslovni angažman može utjecati na donošenje
odluka u Centrotrans Eurolines?
Iskreno, moja uloga nije da
značajno utječem na donošenje
poslovnih odluka, ali je od iznimnog značaja za realizaciju odluka Uprave društva, posebno
odluka generalnog direktora. Kao
složena kompanija dužni smo biti
u stalnom kontaktu sa korisnicima naših usluga, poslovnim partnerima, predstavnicima izvršne
i zakonodavne vlasti svih nivoa u
BiH. Odluke koje se donosu na
organima Centrotrans Eurolinesa,
na pravi način trebaju doprijeti do
svih onih koji sa nama surađuju.
Moj posao da te odluke budu na
kvalitetan način prezentirane, prije
svega našim uposlenicima a zatim
svim našim korisnicima. Pravilna
i kvalitetna komunikacija, kako
unutar kompanije tako i sa korisnicima naših usluga, od presudnoga
je značaja za uspjeh kompanije.
Centrotrans je privatiziran.
Kada i kako ste to učinili?
U poslijeratnom periodu, kao i
većina kompanija u BiH i mi smo
otpočeli proces privatizacije. Privatizacija je završena 2002. godine i
na našu sreću, mi smo se opredijelili za možda najkompliciraniji,
ali ispostavilo se i najkvalitetniji i
najpošteniji model privatizacije.
Svi tada uposleni radnici, nas preko 450 na čelu sa menadžmentom
preduzeća, kod banke smo uzeli
27
2013
U s pj e š n e ž e n e u b h . b i z n i s u
kredite i otkupili 67% dionica preduzeća. Uz ranije, „po Markovićevom modelu“ otkupljene dionice,
penzioneri, radnici i menadžment,
nas preko 1.400, postali smo vlasnici 92% dionica Centrotrans
Eurolinesa. Svima nama bio je cilj
da sačuvamo radna mjesta, zaradimo svoju plaću i obezbijedimo
egzistenciju svoje porodice. Napominjem, sve u ovom preduzeću
izgrađeno je isključivo vlastitim
sredstvima i bez bilo čije pomoći
ili donacije. Redovno servisiramo
kredite za investicije, plate su redovne i sve obaveze po zakonu se
izmiruju, a stalno uvodimo i novine u svom poslovanju. Ove godine otvorena je Stanica za tehnički
pregled vozila i sada pružamo i tu
vrstu usluge. Zahvaljujući predanosti i vizijama naših menadžera
i nesebičnom doprinosu svakog
uposlenika, Centrotrans Eurolines
danas predstavlja najveći i najvažniji privredni sistem u oblasti javnog cestovnog prijevoza putnika
Bosne i Hercegovine.
U Centrotransu posluje više
organizacionih jedinica. Kako
funkcionirate?
Mi smo velika kompanija unutar koje posluje više podružnica sa
sjedištem u više gradova u Bosni
i Hercegovini (Fojnici, Kiseljaku,
Ilijašu, Olovu, Kaknju, Tešnju i
Visokom). U okviru Centrotrans
Eurolinesa uspješno posluju kćerke
firme: Centrotrade, čija je djelatnost trgovina rezervnim dijelovima, gumama i raznim vrstama
maziva, Centrotrans AD I. Sarajevo, koja obavlja poslove prijevoza
u RS te Centrotours sa turističkim agencijama u Sarajevu i Zenici. Ovom prilikom napominjem
da je Centrotours postao najveći
touroperator u BiH. Oficijelna
smo agencija Nogometnog saveza
BiH i od početka smo pratili našu
fudbalsku reperezentaciju u okviru
kvalifikacija za evropsko i svjetsko
prvenstvo. Pomenut ću samo posljednje dvije utakmice kada je u
organizaciji Centrotoursa u Slovačku putovalo preko 1.500, a u
Litvaniju preko 500 navijača.
Koliko je zaposlenih i kakva
je struktura?
U Centrotrans Eurolinesu trenutno radi 514 uposlenika od čega
28
na poslovima vozača autobusa preko 300 uposlenika koji upravljaju
sa više od 220 autobusa. Iako je, po
prirodi posla, ovo „muška“ firma,
u istoj je zaposlena i 71 žena. Naglašavam da je i u tri firme kćerke
uposleno još skoro 150 radnika.
Ipak, je ovo, nekako „muška“
firma, kako se Vi u njoj snalazite?
Moje radno mjesto je takvo da
sva poslovna korespondecija, svi
e-mailovi prođu kroz moje ruke.
Moram naglasiti da svaki dan dva
puta dnevno imam kratke brifinge
sa generalnim direktorom mr. Safudinom Čengićem, koji se trudi
da bude uključen u apsolutno sve
segmente poslovanja. Na tim kratkim sastancima se određuju dnevni
prioriteti. Nakon toga u saradnji
sa izvršnim direktorima realiziram
sve dnevne aktivnosti. Sa kolegama
imam izvrsnu saradnju i ne osjećam da postoje bilo kakve prepreke
zbog toga što sam žena, uvažavaju
moje mišljenje prije svega zbog ratnog iskustva i upućenosti u posao.
Ovdje su žene, mogu to slobodno
reći, u povlaštenom položaju. Lijepo je raditi u firmi koja se brine
o svojim uposlenicima na poslovnom ali i privatnom nivou. Svi se
poznajemo i imamo brojna druženja gdje su prisutni i članovi naših
porodica.
Da li ste vozač?
Nažalost ne. Dva puta sam počinjala sa instrukcijama za vožnju
u razmaku od deset godina i oba
puta sam prekinula iz porodičnih
razloga. Na posao dolazim prijevozom koji je obezbijeđen za naše
zaposlenike.
Ko se brine za kvalitet usluge
u autobusima?
Centrotrans Eurolines ima
dugu tradiciju i u 65 godina postojanja postigli smo kvalitet u poslovanju za koji je bilo neophodno da
svaki uposlenik da puni doprinos.
Za vrhunski kvalitet usluga neophodno je da ljudi u održavanju brinu o ispravnosti autobusa, vozači
kao ambasadori da sa pažnjom se
odnose prema autobusu, a posebno prema putnicima, uposlenici u
administraciji da pripreme dokumentaciju potrebnu za nesmetano
putovanje. U svakom autobusu i
na svim linijama mora biti ujednačen kvalitet usluge. Svi vozači su
educirani da pruže najkvalitetniju
uslugu. Naši vozači su već odavno
u Evropskoj uniji i ponašaju se na
način kako to rade njihove kolege. Odijelo, kravata, akreditacija i
„Dobar dan, izvolite“ je obavezno,
kao što je obaveza prigušiti svjetla
i osluškivati želje putnika, naravno
sve to uz laganu nenametljivu muziku za opuštanje.
Centrotrans je član Udruženja Eurolinesa. Koje je korist od
tog članstva?
Iz svake države samo po jedna, u
pravilu najbolja, kompanija može
ući u porodicu Eurolines, a iz BiH
to je Centrotrans Eurolines. Morali smo zadovoljiti stroge kriterije
i propisane standarde kako bismo
mogli pružiti kvalitetnu uslugu na
nivou najboljih evropskih prijevoznih kompanija. Standardizirali
smo sve – od memoranduma preko vizit karata i reklamnog materijala, sve do kodeksa ponašanja
i odijevanja uposlenika.... Svake
godine, na Generalnoj skupštini
Eurolinesa analizira se rad svake
članice, gdje se kreiraju novi standardi kako bi usluga članica bila
na najvišem nivou. Članstvom u
Eurolines organizaciji uvezani smo
u najznačajniju i najkvalitetniju
mrežu autobuskih linija u Evropi.
Koristi od tog članstva je mnogo
– jedna od najvažnijih je da se u
slučaju kvara autobusa bilo gdje
možete obratiti najbližem članu
Eurolinesa i imat ćete odmah zamjenski autobus.
Da bi se sve ovo ostvarilo vjerovatno ste morali imati i banke
koje vas kvalitetno prate!
Evidentno je da su nas banke u BiH prepoznale kao kompaniju koja se odgovorno odnosi
prema svojim korisnicima, te da
iznimno puno sredstava ulaže u
praćenje tehnološkog razvoja, a
sve u svrhu zadovoljenja potreba
naših korisnika. Iz tih razloga nemamo nikakvih problema u obezbjeđenju potrebnih sredstava za
nabavku novih autobusa, opremu
za održavanje vozila, opremu turističkih agencija i dr. Do sada nas
je pratilo više banaka kao što su
Vakufska, UniCredit, Razvojna
banka FBiH i Bor banka. Nadamo se da će tako biti i u narednom periodu. n
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
DRUGi pišU
Nakon ulaska Hrvatske u EU i zatvaranja tržišta
Za pola godine bh. firme
izgubit će 90 miliona KM
U
lazak u Evropsku uniju
i izlazak iz Sporazuma o
slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA) nanijeli
su Hrvatskoj ogromne štete u međunarodnoj trgovini, a u problemima su i izvoznici iz BiH.
Prema procjenama analitičara
Vanjskotrgovinske komore BiH,
u prvih šest mjeseci ove godine
bh. izvoznici hrane i pića bit će u
gubitku između 90 i 100 miliona
maraka!
Carinska opterećenja
S druge strane, hrvatski izvoznici, koji više nisu cjenovno konkurentni na bh. tržištu, u istom
periodu bit će u gubicima oko 180
miliona KM. Istovremeno, najavljena preseljenja pogona i licenci
proizvodnje iz Hrvatske u BiH za
sada se nisu desila, jer su hrvatski
političari ubijedili proizvođače
da će i dalje moći bez carinskih
opterećenja izvoziti u BiH.
Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH kazao
je da je politika isključivi krivac
za nemjerljive gubitke i s jedne i s
druge strane.
- I dalje hrvatski političari
ubjeđuju svoje proizvođače da će
Hrvatska moći nesmetano izvoziti
u BiH, kao da je članica CEFTA-e,
a da će BiH morati poštovati standarde EU kada je u pitanju plasman proizvoda na to tržište - kaže
Hasić.
Pojašnjavajući da bi 30.000 ljudi dobilo posao da su kompanije
iz Hrvatske prebacile u BiH proizvodne licence, Hasić napominje
da je zbog visokih cijena opala
kupovina hrvatskih proizvoda u
BiH. Među kompanijama koje su
namjeravale prebaciti proizvodnju u BiH su i Tvornica duhana
Rovinj (TDR), “Kraš”, “Koestlin”,
“Kandit”, “Zvečevo”, “Podravka” i
“Cedevita”.
www.bih.banke-biznis.com
- „Kraš“ je još 2003. pod svoje okrilje vratio Tvornicu keksa
„Mira” iz Prijedora. Najveći
hrvatski proizvođač kafe “Franck”
završava investicije u proširenje
pogona u Grudama. Riječ je o
proizvodnji od 2.000 tona kafe
godišnje - kaže Hasić.
Domaće tržište
Ekonomski stručnjak Igor
Gavran kaže da će tek u narednom
periodu biti izraženi gubici, jer su
mnoge firme izvezle veće količine
proizvoda u Hrvatsku prije njenog
ulaska u EU.
- Ti trajni proizvodi još
se prodaju. Međutim, zbog
nemogućnosti daljnjeg izvoza,
u narednom periodu očekujem
mnogo veće gubitke. Jedina šansa
za prevladavanje gubitaka, osim
ispunjavanja uslova za izvoz, jeste
da se više proizvoda proda u BiH
- kaže Gavran.
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević
kaže da su dobro znali da će, kada
Hrvatska uđe u EU, bh. kompanijama biti teško.
- To se posebno odnosi na
prerađivače mesa i mesnih proizvoda. Država bi hitno trebala
poduzeti mjere da se našim proizvođačima putem agencija koje
postoje omogući usklađivanje sa
standardima EU kako bi mogli izvoziti ne samo u Hrvatsku nego i u
duge zemlje Evropske unije - kaže
Pandurević.
29
2013
DRUGi pišU
Odluka srbijanske aviokompanije
Drugi avion “Air Serbia” će
se zvati „Emir Kusturica”
D
rugi avion kompanije „Air Serbia” nosit će ime
reditelja Emira Kusturice. Iz te kompanije
saopšteno je da se prvi
avion zove po slavnom teniseru
Novaku Đokoviću. Kusturica je
pristao da avion nazovu po njemu,
a s tim se navodno složila i Vlada
Srbije.
U konkurenciji je bilo više
imena iz sportskog i kulturnog života Srbije, ali u kompaniji “Air
Serbia” navodno prednost daju
sportistima.
- U početku se mislilo da će biti
problem pronaći dovoljno imena
koja mogu zadovoljiti sve kriterije.
Međutim, kada je krenulo predlaganje, stiglo se do impozantne cifre, a spisak je sužen na pedesetak
imena, među kojima su Dragan
Nikolić, Milena Dravić, Stefan
Milenković, Nemanja Vidić, Dragan Džajić, Bata Živojinović, Jelena Janković, Vlade Divac i mnogi
drugi - navodi izvor.
Kusturica je potvrdio ovu
informaciju.
- Zvali su me i ja sam dozvolio
da moje ime bude na avionu “Air
Serbia”. Smatram da je to čast za
mene, jer odgovorni ljudi u ovoj
državi smatraju da je moj rad dovoljno dostojno reprezentovao Srbiju u svijetu - rekao je Kusturica.
U “Air Serbiji” nisu željeli ništa
zvanično komentarisati.
- Javnost će o svemu biti pravovremeno obaviještena. Naravno,
u igri su najveća imena Srbije i to
je sve što za sada možemo reći jer
želimo da to na neki način bude
iznenađenje, kako za javnost, tako
i za ljude koji će imati tu čast da
neki od aviona nosi njihovo ime,
rečeno je u PR službi kompanije.
Talas poskupljenja hrvatske robe u BiH
Ulaskom Hrvatske u EU došlo je do
znatnog poskupljenja roba koje iz te zemlje dolaze u BiH.
Prije svega razlika u cijenama odnosi se
na poskupljenje roba uglavnom životinjskog porijekla. Po dostupnim podacima, u prosjeku je po paketu od deset litara mlijeka došlo do poskupljenja od
oko dvije marke. Nešto veće su cijene mesnih proizvoda koji stižu iz Hrvatske, ali i mesnih prerađevina.
Do rasta cijena došlo je očito kada su se potrošile
zalihe određenih roba koje su uvezene nakon 1. jula,
a koje su se u mjesecima prije promjene tog režima
masovno uvozile. O tome svjedoče i podaci Uprave
za indirektno oporezivanje o značajnom porastu uvoza i prihoda, a onda i dramatičnom višemjesečnom
padu roba iz Hrvatske. Zbog dodatnih problema
koji još uvijek nisu riješeni s obzirom na primjenu
veterinarskih propisa za države članice EU-a, u trgovačkim lancima u BiH dolazi do povremenih nestašica određenih roba. Najčešći je to slučaj s PIK-ovim
30
proizvodima koji su postali na izvjestan način žrtva čudnih odluka vlasti, dok su se neki
drugi proizvođači poput Gavrilovića prilagodili novim uvjetima seleći dio svojih pogona
u BiH. Naime, vlasti BiH su nakon ulaska Hrvatske
u EU kao svojevrsnu protumjeru zaustavljanju izvoza
mlijeka s područja ove zemlje započele primjenu veterinarskih standarda vezanih uz posjedovanje posebnih
dozvola kod izvoznih skladišta.
Zemlje članice EU u pregovorima su zatražile
da Hrvatska prema BiH zadrži sadašnji režim, kao
i da se po mogućnosti taj režim proširi i na ostale
zemlje članice EU-a u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Kao posljedice svega ovoga vidi se kako su 10%
skuplje robe životinjskog porijekla u BiH nakon
ulaska Hrvatske u EU, dok je 7,3 posto manje uvezeno roba iz RH u BiH, a istodobno izvoz iz BiH
povećan je za 10,3 posto. Istodobno raste robna
razmjena sa Srbijom.
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
DRUGi pišU
Srbija i Emirati
Neobično savezništvo
B
ritanska agencija
Rojters osvrnula
se danas na saradnju
Srbije i Ujedinjenih
Arapskih Emirata,
koju naziva “neobičnim savezništvom”, i ocjenjuje da
ta saradnja otvara Emiratima mogućnost za ulazak na tržište Evropske unije.
Srbija je već uspjela da privuče
neke investicije iz Evropske unije,
kao i od tradicionalnog istorijskog
saveznika Rusije i Kine. Međutim,
prijateljstvo između srpske vlade i
jedne zemlje Persijskog zaliva uslijedilo je kao iznenađenje, navodi
britanska agencija.
Do prošle godine, Beograd je
imao samo simbolične odnose sa
Emiratima, a vrijednost bilateralne
trgovine bila je skromnih 20 miliona eura u 2012. godini. U ovom
trenutku se međutim pregovara o
milijardama eura zajma i investicija.
Sada Srbija, navodi se u osvrtu,
“od hrane za životinje, pa sve do
raketa i kredita”, računa na neobično savezništvo sa Ujedinjenim
Arapskim Emiratima, kako bi
unaprijedila svoju poljoprivrednu
industriju, oživjela vojnu proizvodnju i dobila prijeko potrebne
jeftine zajmove, ocjenjuje agencija
Rojters.
Za Emirate, novouspostavljeni
odnos sa Srbijom nudi mogućnost
ulaska na tržište Evropske unije,
kojoj zvanični Beograd želi da
se pridruži, kao i pristup nekada
moćnoj vojnoj industriji Srbije.
Gotovo dvije decenije poslije raspada Jugoslavije, Srbija ima
probleme sa visokim javnim dugom i nezaposlenošću, dok njena
prerađivačka industrija i životni
standard uveliko zaostaju za zemljama EU.
Emirati i Vlada Srbije su nedavno postigli prvi sporazum, prema
kojem će Etihad ervejz iz Emirata
uložiti 40 miliona dolara u posrnulu srpsku aviokompaniju Jat.
Sa Razvojnim fondom iz
Emirata, Srbija je dogovorila zajam od 400 miliona dolara za
www.bih.banke-biznis.com
Sve nade uložene u aviokompanije
Srbija je već uspjela da privuče neke investicije iz Evropske unije,
kao i od tradicionalnog istorijskog saveznika Rusije i Kine
poljoprivredu, kao i dodatnih
400 miliona dolara sa proizvođačem hrane Al Dahra, koji će biti
iskorišteni za kupovinu propalih
poljoprivrednih kombinata.
Srbija je, takođe, potpisala
nekoliko memoranduma o razumijevanju sa kompanijama iz Emirata, uključujući sa kompanijom
Mubadala, o proizvodnji mikročipova i djelova za avione.
“To je svakako u skladu sa naporima Emirata da diverzifikuju
svoje investicije i povećaju prisustvo u zemljama istočne Evrope”,
citira Rojters analitičarku “Eurasia grupacije” iz Londona, Naz
Masraf.
Predsjednik naredio “okupaciju”
prodavnica tehničke robe
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je naredio “okupaciju” tamošnjih prodavnica tehničke
robe zbog, kako su inspektori utvrdili, lihvarstva,
pa je stanovništvo navalilo da kupuje televizore, veš
mašine i druge proizvode po značajno sniženim,
“fer cijenama”.
Potom su se oko Dakinih prodavnica u Karakasu stvorili dugački redovi stanovnika, pogođenih inflacijom od 54 posto i nestašicama osnovnih potrepština, pa je red morala da uvodi nacionalna
garda, dodjeljujući kupcima brojeve. Neki gardisti su nosili automatsko oružje.
Pojedini stanovnici, s kojima je razgovarala agencija AP, opisali
su potrošačku groznicu u Dakinim ”okupiranim” prodavnicama
kao ”organizovanu pljačku”.
Inspektori su utvrdili ”lihvarsko ponašanje” u Daki i preuzeli
kontrolu nad tim privatnim lancem, a Maduro je potom naredio
da se Dakine prodavnice i skladišta otvore, ali da se roba prodaje
po ”fer cijenama”.
- Ne ostavljajte ništa u rafovina. Ne ostavljajte ništa u skladištima - rekao je Maduro, koji je naredio strožu kontrolu novčanih
transakcija.
Predsjednik Venecuele, koji je na tom mjestu naslijedio preminulog Uga Čaveza, naredio je takođe vojsci da zatvori sve prodavnice čiji vlasnici gomilaju zalihe proizvoda ili spekulišu sa cijenama.
31
2013
DRUGi pišU
Njemački mediji o svom operatoru
Njemački Telekom
kao narko-diler
P
okrajinski sud u Kelnu odlučio je da zaustavi inicijativu
njemačkog Telekoma, koji je najavio da će od 2016. godine drastično smanjivati brzinu protoka
interneta za korisnike koji pređu
granicu od 75 gigabajta podataka
mjesečno, iako su mušterije platile za neograničeni pristup, takozvani „flat rate“. Sud u Kelnu je
namjeru najvećeg njemačkog internet provajdera ocijenio kao „bezrazložnu diskriminaciju“ mušterija.
- Sudije su sa pravom odbacile
objašnjenje Telekoma, da će njihovo ograničenje od 75 gigabajta dostići samo oni koji najviše koriste
mrežu“, piše Rajniše post.
Najveći njemački internet
provajder, koji obezbjeđuje pristup internetu za 12 miliona korisnika u toj zemlji, najvjerovatnije
će podnijeti žalbu na presudu.
- Sa interneta se skida sve više
videa i veliki dio mušterija će uskoro dostići tu granicu. Oni koji preuzimaju više podataka, trebalo bi
više i da plate. Nekako se moraju
finansirati ogromna ulaganja“, navodi Rajniše post.
Minhenski dnevnik „Minher
Merkur“ pretpostavlja da će Telekom sada povisiti cijene, jer ako
presuda bude potvrđena, mušterije
će morati da se naviknu na visoke
cijene za pravi flat rate.
- Ali nije u redu ni lažno reklamiranje, nije pošteno da neko
Euro je precijenjen
Potpredsjednik Evropske komisije Antonio
Tajani izjavio je u srijedu da je euro precijenjen
i pozvao Evropsku centralnu banku (ECB) da
pomogne izvoznicima slabljenjem jedinstvene
valute. Govoreći u Hanoju Tajani je kazao da je
„danas euro za naš izvoz... prejak“ i pozvao ECB
da u upravljanju njegovim kursom slijedi primjer
američke centralne banke.
Naglasio je pritom da je to njegov lični stav i da
ne govori u ime Komisije. Takođe je pozvao ECB
da pomogne potaknuti proizvodnju u eurozoni,
gdje jak euro pritišće izvoz i potkopava još uvijek
vrlo krhki gospodarski oporavak regije.
32
plaća za neograničeni protok ako
ga nema. Sudije su to zabranile.
Tako i treba“, navodi ovaj dnevnik.
Ovo što se dešava sa Telekomom
je odličan primjer kako kompanije
povremeno, u napadu arogancije,
misle da mogu da se igraju sa mušterijama. Na sreću, još im to ne
polazi za rukom.
Magistrale za brzi prenos podataka već danas imaju ogroman uticaj
na privredu, i u bliskoj budućnosti
postaće nervi ljudske zajednice.
- Političari su prespavali ovu
promjenu, ali njemački Telekom
nije. Nekadašnje državno preduzeće se zato sada ponaša kao narko-diler: prvo navlače mušterije
a onda pogoršavaju uslove i dižu
cijene, piše list.
„Neograničeni internet“ problematičan i kod drugih provajdera.
- Ljudi se sistematski varaju, to
je posebno očigledno kod mobilne
telefonije. Ovdje se smanjivanje brzine podrazumijeva – ako mušterija
prekorači određenu količinu podataka, naglo se usporava brzina prenosa. Planirano je da se taj princip
prenese i na klasični internet. Ako
više instance potvrde ovu presudu,
to bi mogao da bude kraj prevare sa
fletrejtom, konstatuje list.
- Želi li upotrijebiti
euro kako bi se pomoglo
našoj privredi, važno je da
iduće godine ECB svojom politikom podupire ne
samo stabilnost već i rast - naglasio je Tajani.
Evropska centralna banka je početkom novembra iznenadila tržišta snizivši kamatne stope na novu
rekordno nizak nivo od 0,25 posto. Tome su prethodili podaci koji su pokazali da je inflacija u eurozoni
u oktobru pala na najnižu razinu u četiri godine od
0,7 posto. To je potpirilo strah od deflacije koja bi
mogla dovesti do pada cijena, plaća i proizvodnje.
Šef ECB-a Mario Draghi tada je odbacio
sugestije da je jedan od razloga za sniženje kamata
bio jak euro.
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
DRUGi pišU
Neobična pojava u norveškom gradiću
Stanovnike Rjukana sunce grije
preko džinovskih ogledala
T
ehnika je učinila
čudo za stanovnike Rjukana, norveškog gradića udaljenog
150 kilometara zapadno od Osla.
Smještena u dnu doline, ova varoš
bila je stalno u sjenci tokom dugih
zimskih dana, ali zahvaljujući džinovskim ogledalima, stanovnike
sada griju sunčevi zraci.
Često se zimi žalimo na manjak sunčanih dana, ali to nije ni
približno problemu s kojim se suočavaju pojedine oblasti u skandinavskim zemljama.
Slučaj Rjukana je bio posebno
akutan. Ovaj industrijski i turistički grad nije imao ni tračak sunca
od septembra do marta kada su
sunčevi zraci previše niski da bi se
probili preko planinskog lanca na
www.bih.banke-biznis.com
koji je grad naslonjen.
Ovako duga i tmurna
zima negativno je uticala
na moral stanovnika, ali
je i odvraćala potencijalne turiste.
Prije oko sto godina, jedan od
građana Rjukana predložio je da se
visoko u planini postave ogledala
od kojih će se odbijati sunčevi zraci
direktno na grad. Čak je u tu svrhu
pripremio detaljne nacrte.
Projekt je bio intersantan, ali
zbog tehnoloških razloga nikada
nije ostvaren.
U međuvremenu je izgrađena
žičara, kojom su stanovnici lakše
mogli da odu po neophodni melanin u predjele pod suncem.
Sjenoviti gradić je tonuo sve dublje u depresiju sve dok vlasti nisu
odlučile da prekopiraju projekt
pomoću kojeg se jedan italijanski
grad riješio sličnog problema.
Ogledala, postavljena na vrh
planine, kontrolira kompjuter koji
ih pomjera u zavosnosti od položaja sunca, tako da grad uvijek bude
obasjan svetlošću. Solarne ploče,
pak, osiguravaju potrebnu energiju za automatsko pranje ogledala i
njihovo daljinsko manipuliranje.
Stanovnici Rjukana kažu danas da im se život potpuno promijenio. Centar grada postao je
omiljeno mjesto okupljanja, na
kojem se djeca rado igraju, prenosi Tanjug.
- Zaista je poseban osjećaj osjetiti tople sučeve zrake dok šetate
trgom. Sve to smo učinili za naše
blijedunjave mališane - kazao je
gradonačelnik Rjukana.
33
2013
U s pj e š n i p O V R AT n i C i
Prim. dr. Emina Sarajlija-Pavlović, vlasnica Poliklinike Sara-Vita u Sarajevu
DVIJE DECENIJE LON
ISKUSTVA SADA NUDIM
Prim. dr. Emina Sarajlija-Pavlović, specijalista ginekolog i perinatolog, stekla je sjajnu ljekarsku
reputaciju u Londonu. Uprkos tome, nakon 20 godina provedenih u Engleskoj, vratila se u
Sarajevo s ambicijom i željom da primjenom svog bogatog iskustva stečenog u Engleskoj bh.
građankama pruži vrhunsku medicinsku uslugu. Otvaranjem ginekološke i akušerske poliklinike,
u koju je uložila više 1,3 miliona KM, krenula je u realizaciju svoje zamisli
Vi ste jedan od rijetkih stručnjaka koji su se odlučili na povratak u zemlju iz koje mladi ljekari, i
ne samo oni, jedva čekaju da odu.
Šta Vas je navelo na to?
Iako sam živjela 20 godina u
Londonu i imala puno dobrih iskustava, uvijek sam imala namjeru
da se vratim u Sarajevo, gdje sam
odrasla i provela većinu svog života.
Tako sam došla do ideje da osnujem
polikliniku u Sarajevu, sa željom da
primjenom svog bogatog iskustva
stečenog u Engleskoj i najnovijih
metoda koje sam usvojila redaći na
najmodernijim klinikama, svojim
sugrađankama pružim vrhunsku
uslugu. Okolnosti koje su se podudarile učinile su moj povratak
uzbudljivim i finalna odluka je bila
dosta lagana. Kada ste došli u Englesku, u
kojim klinikama ste radili, za šta
ste se specijalizirali?
Početkom rata odlučila sam da
odem u inostranstvo sama sa dvoje
maloljetne djece. Nisam znala gdje
idem, samo sam uzela djecu i bježala.
Našla sam se u Engleskoj, u Londonu, sa 46 godina. Nikada nisam učila
engleski jezik, pa sam ga cijelu prvu
godinu intenzivno učila. Nakon početnog kursa, upisala sam kurs medicinskog engleskog jezika, a paralelno
sam volonterski radila na ginekološkom odjelu u bolnici Whipps Cross
Hospital. To iskustvo mi je pomoglo
da se upoznam sa njihovim sistemom rada, a ujedno sam savladala i
terminologiju na engleskom jeziku,
što mi je pomoglo da nastavim svoju
medicinsku karijeru. Nekoliko mjeseci sam samo posmatrala sve što se
dešava oko mene, da bi mi kasnije
dozvolili i da aktivno učestvujem u
34
Primarijus od 1989. godine
Prim. dr. Emina Sarajlija-Pavlović je diplomirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu
1972. godine, nakon toga 1979. godine položila je specijalistički ispit iz ginekologije i
akušerstva i nastavila raditi na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu sve do 1992.
godine. Titulu primarijusa stekla je 1989. godine.
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
U s pj e š n i p O V R AT n i C i
NDONSKOG ZNANJA I
M SVOJIM SARAJKAMA
pregledima pacijenata i operacijama.
Mislim da su zapazili moj entuzijazam i iskustvo, tako da sam nakon
prijave na konkurs za specijalizanta
iz ginekologije u istoj bolnici dobila
posao. Ali, prije nego što sam mogla aplicirati za posao, morala sam
se registrovati u ljekarskoj komori u
Londonu te obezbijediti preporuke
koje su tamo veoma bitne prilikom
traženja posla. Nisam nikoga imala,
niti sam koga poznavala, a bez dvije
preporuke nisam mogla aplicirati za
taj posao. Ipak, jednu preporuku mi
je dala škola u kojoj sam učila engleski jezik, i drugu sam dobila od
sada pokojnog profesora dr. Momira Macanovića, nakon što sam
u posljednjem momentu saznala
da on živi u Londonu. Nikad ga ja,
niti moja djeca nećemo zaboraviti,
jer bez njegove preporuke taj posao nikad ne bih dobila. Pošto sam
morala raditi i u smjenama, djecu
sam morala smjestili u „boarding“
školu, pa sam se s njima viđala tek
svaki drugi vikend. Bio je to veoma
težak period za nas, i sada zaplačem
www.bih.banke-biznis.com
kad se toga sjetim. Sve u svemu, tako
sam u specijalizaciju iz ginekologije
i akušerstva krenula od početka. To
za mene nije bio problem, jer sam
to znanje i veliko iskustvo već imala,
samo mi je jezik bio velika barijera. Kroz svakodnevni rad, komunikaciju s pacijentima, a pogotovo uz
veliku pomoć sestara i babica, pomalo sam napredovala s engleskim
jezikom, a moje veliko iskustvo koje
sam stekla na Ginekološkoj klinici
u Sarajevu, posebno moje manuelne
vještiname, pomogle su mi da osvojim povjerenje uposlenih. Babice su
me zavoljele, ja sam ih educirala, kao
i mlađe kolege, a oni su, zauzvrat,
mene učili i pomagali mi sa engleskim jezikom. Poslije godine rada u
ovoj bolnici, javila sam se na konkurs za posao na Odjelu ginekologije
i akušerstva u Royal Sussex County
Hospital u Brightonu i opet dobila
posao. Kasnije su mi rekli da sam
imala najbolje preporuke iz prethodne bolnice. Ovdje sam radila dvije
godine, poslije sam se vratila u London i radila u Northwick Park and
St. Marks Hospital, a zatim prešla
u Newham General Hospital gdje
sam radila pet godina. Nakon toga
dobila sam ponudu da radim prvo u
privatnoj klinici u West London-Ealing, da bih uskoro i sama pokrenula
privatnu praksu, radeći u privatnim
ginekološkim klinikama u Brixtonu,
Ealingu i Harley Streetu u Londonu.
Tako je bilo sve do juna 2012. godine, kada sam se vratila u Sarajevo.
Kako ste se snašli u Sarajevu i
kako Vam je na novom poslu?
Kad sam došla u Sarajevo, na sreću, stupila sam u kontakt sa starim
kolegama sa kojim sam prije rata
radila na Klinici za ginekologiju i
akušerstvo u Sarajevu. Naročito mi
je puno pomogao moj dragi prijatelj
prim. dr. Faruk Haverić, tako da sam
se brzo snašla i uklopila. Osnivanje
poliklinike je bilo dosta naporno,
ali u isto vrijeme i zadovoljstvo, jer
sam konačno bila u svom Sarajevu.
Ali, na kraju, veoma mi je drago što
sada radim u svojoj Poliklinici Sara-Vita, koja se nalazi u Importane
centru (www.sara-vita.com) n
35
2013
TRenDOVi
Održan prvi Asseco SEE Payment Technologies Workshop
PREZENTIRANE NOVOST
Razvoj mobilnog plaćanja je logičan slijed u eri digitalizacije. Business Insider predviđa da će do 2017.
godine ukupna vrijednost offline transakcija realiziranih putem mobilnih uređaja dostići 1.5 triliona dolara
P
rvi Asseco SEE Payment Technologies Workshop održan je
30.10.2013. u prostorijama Asseco
SEE. Pozvani su bili gosti iz banaka u BiH, koji rade u sektoru za
prihvat i obradu kartica. U saradnji sa svojim dugogodišnjim partnerom Tietom, Asseco SEE je na
jednom mjestu okupio stručnjake
u oblasti kartičnog poslovanja iz
bankarskog sektora i predstavio
sopstvena rješenja namijenjena izdavanju i prihvatu kartica, rješenja
za upravljanje EFTPOS mrežom,
mPOS uređaje kao i koncepte mobilnog plaćanja.
platna kartica i TopUp. mPayment
i eWallet u cjelini čine platformu
mobilnog plaćanja. U BiH je trenutno moguće platiti telefonski
račun putem SMS-a ukoliko ste
korisnik jedne ili vše banaka koje
pružaju te usluge. Asseco SEE je
otišao korak dalje i razvio mobilnu
aplikaciju putem koje je moguće
prikazati i platiti račun, te posjeduje razvijenu kompletnu platformu i mobilnu aplikaciju za
plaćanje putem NFC ili QR Code.
Gostima Workshopa predstavljeni
su svi potencijalni učesnici u novom načinu plaćanja, gdje su posebno izdvojeni telekom operateri
i veliki maloprodajni lanci, koji će
Jedna aplikacija riješila
Top i IDLE terminali
dugogodišnje probleme
COM, EMV, EOD, Host, De- imati najveći interes u ovom proTieto, svjetski renomirani pro- nial problemi
cesu. Naravno, u svijetu postoje i
izvođač rješenja za javni i privatni
sektor, sa sjedištem u Finskoj, svoje
usluge u našoj regiji pruža upravo
kroz partnerstvo sa Asseco SEE. U
okviru Payment Workshopa predstavili su svoje rješenje za kartično
plaćanje, Tieto Card Suite, rješenje
za kompletan prihvat, izdavanje i
obradu kartičnih transakcija.
U dijelu predstavljanja svojih
rješenja Asseco SEE, kao kompanija čiji je fokus poslovanja EFTHost odgovor
POS i razvoj samostalnih rješenja,
predstavio je vlastito rješenje za
upravljanje POS mrežom. Kako je
prisutnima pojasnio Mirko Kiso, da
drugi primjeri korisnika mobilnog
bi POS mreža funkcionisala mora
plaćanja kao što je sektor javnog
imati sistem koji će upravljati njeprevoza i sl. Omogućavanje plaćanim fukncionalnostima, svoj TMS
nja računa putem mobitela ili ta(Terminal Managemet System).
bleta donosi niz benefita svim
Asseco SEE u regionu održava Pored spomenutog rješenja, Slađan učesnicima u sistemu, bankama,
više od 130 000 POS terminala, Šehović je predstavio koncepte mobilnim operaterima, komunalstoga je dugogodišnje iskustvo re- mPayment i eWallet koji su u svi- nim preduzećima i na kraju
zultiralo razvojem jednog univer- jetu su već odavno zastupljeni. klijentima.
zalnog TMS-a, UTMS (Universal Naglasio je da ovi pojmovi polako
Terminal Management System). ulaze i na naše tržište te definisao U Evropi 200.000 mPOS uređaja
Asseco tim je u jednoj aplikaciji pomenute koncepte i način na koji
Razvoj mobilnog plaćanja
riješio probleme koji su godinama Asseco SEE vidi mobilno plaćanje
je logičan slijed
pravili probleme pri upravljanju i u budućnosti na našem tržištu.
u eri digitalizaodržavanju POS mreže. S obzirom Postoji niz instrumenata plaćanja
cije. Business
na mnogobrojnost proizvođača unutar mobilnog plaćanja, pri
POS terminala, osnovna prednost čemu su su dva najzastupljenija
Insider predviđa
36
UTMS-a jeste to što podržava različite vrste terminala, odnosno vendore terminala. To naravno povlači
njegovu prilagodljivost na sve baze
podataka. Osim što je jednostavan
za konfiguraciju i održavanje, podržava i mnoštvo funkcionalnosti
koje nisu pokrivene sličnim rješenjima na tržištu regiona.
Jedan od najvažnijih segmenata svakog sistema jeste monitoring
rada i statistički izvještaji. UTMS
ima razvijenu statistiku POS mreže
koja pruža uvid i statističi prikaz
svih korisniku potencijalno značajnih segemenata kao što su:
www.bih.banke-biznis.com
XI XII
TRenDOVi
TI U SVIJETU PLAĆANJA
da će do 2017. godine, ukupna
vrijednost offline transakcija realiziranih putem mobilnih uređaja
dostići 1.5 triliona dolara. Broj
korisnika mobilnog plaćanja će
premašiti 500 miliona, što je više
nego petostruki porast u odnosu
na 75 miliona korisnika koliko je
bilo krajem 2012. Ove brojke i
više nego dovljno govore o smjeru
u kojem ide tržište. Asseco SEE
je svjestan svoje uloge u sistemu,
stoga je razvoj rješenja za mobilno
plaćanje korak naprijed ka novim
trendovima.
Učesnicima Asseco Payment
Technologies Workshopa predstavljen je i roadmap za razvoj
mobilne aplikacije za mPOS.
mPOS pripada novoj generaciji
inteligentnih interaktivnih rješenja
i tehnologija, i jeste POS terminal
na mobilnom uređaju u pravom
smislu te riječi. Asseco SEE tim je
predstavio i razvoj mobilne aplikacije za Android i iPhone, server za
upravljanje trgovcima, kao i integraciju Asseco eCommerce rješenja
sa spomenutom aplikacijom.
www.bih.banke-biznis.com
Mobilni POS uređaj je idealno rješenje za vrijeme u kojem trgovina
prolazi kroz transformaciju u borbi
za digitalne kupce koji kupuju putem različitih kanala i uređaja, a
tržište pametnih telefona je u stalnom porastu. Branislav Popović je
tokom svog prezentovanja iznio
niz zanimljivih statističkih podataka. U Evropi trenutno postoji oko
200.000 mPOS uređaja, a predviđanja su da će ova brojka do 2017.
godine dostici 3 miliona korisnika.
Interesantna je i činjenica da upotreba ovog uređaja u svijetu najmasovnija među trgovcima koji
prehodno nisu prihvatali kartice
kao instrument plaćanja. Čak 75%
prodanih uređaja je otišlo u ruke
tih trgovaca. Broj trgovaca u EU
koji ne podržava kartično plaćanje
je 4 miliona, što predstavlja značajan broj potencijalnih korisnika
mPOS-a.
Popović je naglasio da mPOS
pruža iste funkcionalnosti kao
standardni POS uređaji, ali da
je njihova primjena daleko veća.
Omogućava naplatu robe ili usluge
u bilo koje doba dana ili noći, neovisno od lokacije, koje je pogodno prije svega za male i mobilne
trgovce.
Trgovci širom svijeta su u
mPOS rješenju vidjeli rješenje za
izazove novog doba, a to je prije
svega pružanje jednostavne i personalizirane interakcije klijentima na
njihovom digitalnom putovanju.
Razmjena inovativnih ideja i
poslovnih mogućnosti doprinosi
razvoju tržišta i lancu zadovoljnih
klijenata. Asseco SEE Payment
Technologies Workshop upravo
je imao za cilj okupiti stručnjake,
razmijeniti iskustva i predstaviti
rješenja koja će omogućiti praćenje trendova.
Ovo je bio samo jedan u nizu evenata kojim Asseco SEE okuplja
svoje partnere i klijente. Već u januaru iduće godine Assecov dugogodišnjim par tner Wincor
Nixdorf, najveći njemački proizvođač bankarske opreme i softvera, organizirat će Wincor World
na kojem će biti predstavljene novosti iz svijeta ATM-a i ostale bankarske opreme. Asseco SEE kao
Gold Partner ovog eventa Vas poziva da upišete u svoje kalendare
21.-23. januar, i budete u korak sa
svjetskim trendovima.n
37
2013

PDF-File - Fondacije Friedrich Ebert

U martu oboren rekord u transportu!

WE DISCOVER THE GOOD EFFECT

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

C V Dr.sc. Halid H. Ganija, docent Rođen 1958. godine u Kiseljaku

PDF-File - Fondacije Friedrich Ebert

Restrukturiranje - PricewaterhouseCoopers

INTERVJU: GORAN SVILANOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE