ru
vatske ud
r
H
k
a
j
n
š
Godi
nj 2013.
a
v
a
r
T
a
valist
ge karne
- broj 11
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
NAPUSTILI SU NAS...
JURICA MARUŠIĆ
1964. - 2011.
H R V A T S K I
U studenom 2011. godine iznenada nas je napustio dragi prijatelj JURICA MARUŠIĆ, dugogodišnji zauzeti karnevalist, član Pokladnog gradskog društva iz Metkovića.
Jurica je rođen 2.studenog 1964. suprug i otac trojice
sinova. Kao redoviti sudionik svih naših Skupština, zajedno sa svojm ekipom iz Metkovića Ketinijem, Genom
i bratom Juricom davao je poseban pečat svim našim
druženjima i promicanju karnevalske baštine.
ŽELJKO TOPIĆ
1957. - 2013.
Nakon duge i teške bolesti, u travnju 2013. napustio nas je ,nažalost, još jedan dragi prijatelj ŽELJKO
TOPIĆ iz Opuzena. Znali smo da je teško bolestan
no istinski smo vjerovali da će snaći snage i savladati okrutnu bolest. Željko je rođen 1957., suprug
i otac dvije kčerke. Cijeli život je aktivno vezan
uz karneval te je jedno vrijeme bio i predsjednik
Maškarane udruge „Opuzenski karneval“
Jurica Marušić i Željko Topić svojom su ljudsklom jednostavnošću i neposrednošću trajno
obilježili rad naše udruge, a posebice naša uzajamna druženja tijekom Skupština.
Rastali smo se od dvojice prekrasnih ljudi, kojih ćemo se i nadalje prisjećati u raznim prigodama
s velikom zahvalnošču i poštovanjem.
2
2 0 1 3 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
PREDSJEDNIŠTVO HRVATSKE
UDRUGE KARNEVALISTA
Ivan Prpić, predsjednik
53270 Senj, Juriše Orlovića 2
Pučko otvoreno učilište "M.C.Nehajeva" Senj
tel./fax. 053/881-609
mail: [email protected]
Tonči Marega, počasni predsjednik
20207 Mlini, Srebreno 35
tel. 020/486-033
fax. 020/486-794
Petar Škarpa, dopredsjednik
Turistička zajednica grada Rijeke
51000 Rijeka, Užarska 14
tel: 051/315-710 mob: 098/252-347
mail: [email protected]
Vladimir Butković dopredsjednik
Turistička zajednica grada Novi Vinodolski
51250 Novi Vinodolski, Kralja Tomislava 6
tel/fax. 051/244-306 mob. 098/368-147
mail: [email protected]
HRVATSKI KARNEVALIST
- godišnjak Hrvatske udruge karnevalista, travanj 2013., br. 11
Izdavač:
Hrvatska udruga karnevalista, Adresa uredništva: Dom kulture M.C. Nehajeva, Senj, Hrvatska, Ul. Juriše Orlovića 2
053/881-609, 098/477-397
Glavni urednik:
Ivan Prpić
Ivan Smuk dopredsjednik
44320 Kutina, Stjepana Radića 288
tel: 044/682-106, mob: 098/714-038
mail: [email protected]
Marko Grozdanić dopredsjednik
Kaštelanska krnjevalska udruga “Poklade”
21216 Donja Kaštela, Ivana Danila 16
tel. 021/231-857, mob. 098/183-2822
mail: [email protected]
Dragica Fabijanić, tajnica
Udruga karnevala “Markova kumpanija”
23250 Pag, Petra Rumore 31
tel. 023/611-893, mob. 098/172-9325
mail: [email protected]
Za članove Nadzornog odbora izabrani su:
IRIS BRUKETA, predsjednica
Turistička zajednica Općine Vinodolske
STANKO ŽNIDARČIĆ, član
Črni maček Ludbreški
KREŠO MARIĆ, član
“Vinkovački karneval
Uredništvo:
Ivan Prpić, Vladimir Butković, Petar Škarpa
Tisak:
Jadranska tiskara Senj d.o.o.
Naklada:
500 primjeraka
3
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
ADRESAR ČLANOVA UDRUGE
RIJEKA
PETAR ŠKARPA, Turistička zajednica Grada Rijeke
51000 Rijeka , Užarska 14
te1.051/315-710, mob. 098/252-347
mail: [email protected]
METKOVIĆ
MARIO KETINI, “Pokladno gradsko društvo”
20350 Metković , V Nazora 15
tel. 020/683-486, fax. 020/681-122, mob. 091/569-6415
SAMOBOR
ZDRAVKA ŠKUGOR FEDERBAR,
Turistička zajednica Grada Samobora
10430 Samobor, Trg Kralja Tomislava 5
tel 01/336-0044, mob. 098/231-028
mail: [email protected]
SENJ
IVAN PRPIĆ, Pučko otvoreno učilište M.C. Nehajeva”
53270 Senj, Juriše Orlovića 2,
tel./fax:053/881-609, mob.: 098/477-397
mail: [email protected]
PAG
IVANKA BENZIJA, Udruga karnevala “Markova kumpanija”
23250 Pag, Golija bb
mob.: 098/172-9315
mail: [email protected]
ŽUPA DUBROVAČKA
ĐURO HANDABAKA, “Župski karnevo”
20207 Mlini, Vukovarska 18
tel.020/485-680, mob. 098/618-994
mail: [email protected]
ČAKOVEC
IVANA MALTAR, Turistička zajednica Grada Čakovec
40000 Čakovec, Kralja Tomislava 18
tel.040/313-319, 315-063, 040/315-106
mail: [email protected]
CAVTAT
SRĐAN MEŠTROVIĆ, Karnevalska udruga „DOMINALI“
20210 Cavtat, Put Tihe 3
mob. 098/ 705-610, tel. 020/479-025
mail: [email protected]
OPATIJA
ANTE ŠTAMPALIJA, Turistička zajednica Grada Opatije
51410 Opatija, M.Tita 101/4
tel. 051/271-710
mail: [email protected]
MALI LOŠINJ
EDI PETRINIĆ, “Lošinjski karneval”
51550 Mali Lošinj, Lošinjskih pomoraca 20
tel.: 051/232-622, mob: 098/575-429
mail: [email protected]
LOVRAN
RADOVAN TRINAJSTIĆ, Pusno društvo “Toronjera”
51414 Ičići - Ika, Borisa Zdriščaka 12,
tel.: 051/291-584, mob. 091/537-34-33
mail: [email protected]
KRK
NATAŠA JURINA, Turistička zajednica Grada Krka
51500 Krk, Vela Placa 1/1
tel.: 051/221-414, mob.: 099/210-16-85
mail: [email protected]
POPOVAČA
ZDENKO CVETKO, “Popovački urnebesni karneval”
44320 Popovača, Sisačka 74,
tel.: 044/679-861, mob.: 091/576-4140
IVANEC
VESNA ŠTRUKLEC, Društvo “Maska”
42240 Ivanec, Rajterova 111,
tel. 042/401-104, mob.: 099/673-1319
KUTINA
IVANA GRDIĆ, Turistička zajednica Grada Kutine
44320 Kutina, Crkvena 42.
tel. 044/681-004 mob: 099/6810004
fax: 044/680-110
mail: [email protected]
OPUZEN
DRAGAN POPIĆ
Maškarana udruga “Opuzenski krnjeval 1784”
20355 Opuzen, Via Marco Carnevale bb.
tel 020/671-647; mob.:098/605-303
DUBROVNIK
SINIŠA JEROSIMIĆ
Turistička zajednica Grada Dobrovnika
20000 Dubrovnik, ul. Brsalje 5
tel. 020/323-887, 323-889, fax: 020/323-725
mob.:098/221-544
mail: [email protected]
PUNTAMIKA-ZADAR
BRUNA SUPIČIĆ, Društvo prijatelja “Puntamika”
23000 Zadar, Celestina Medovića 1,
tel.: 023/331-018, mob.: 098/332-770,
ĐAKOVO
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA
Kralja Tomislava 3, 31 400 Đakovo
Tel. +385 31 812 319
Fax. +385 31 822 319
E-mail: [email protected]
LABIN
DARKO BATELIĆ
52220 Labin, Vilete 8/1
tel. 052/855-713
KAŠTEL STARI
NIKŠA RADIĆ, Kaštelanska krnjevalska udruaga “Poklade”
21216 Kaštel Stari, Ivana Jurasa 46,
mob.: 098/735-158
KORČULA
KLAUDIO BOJIĆ, Korčulanski maškarani klub “Bonkulović”
20260 Korcula, Plokata b.b.
tel. 020/711-683, mob. 098/243-845
BIOGRAD NA MORU
SILVO FERARA, Karnevalska udruga Tome Krnjevala
23210 Biograd na moru, Trg Kralja Tomislava 4
tel. 023/385-861, 098/291-738
mail: [email protected]
HRVATSKA KOSTAJNICA
MIRJANA LAHOVSKY – ŽILIČARIĆ,
Turistička zajednica Grada Hrvatska Kostajnica
44430 Hrvatska Kostajnica, ul. Tekijska 4,
tel. 044/ 851-800, mob.. 099/314-5230
mail: [email protected]
4
PAKOŠTANE
ANA ŠARIN
TZ Općine Pakoštane, karnevalska udruga "Kaleta"
tel: 023/381-892 | 023/381-608, mob: 099/766-2106
mail: [email protected]
NOVI VINODOLSKI
VLADIMIR BUTKOVIĆ,
Turistička zajednica grada Novi Vinodolski
51250 Novi Vinodolski - Kralja Tomislava 6
tel/faks: 051/244-306, 098/368-147
mail: [email protected]
PLETERNICA
ANKICA VUČIĆ, Udruga „Pleternički čoraci“
34310 Pleternica, Prilaz 19
mob. 098/362-737
MURSKO SREDIŠĆE
DOLORES VRATARIĆ,
Turistička zajednica grad Mursko Središće
40314 Mursko Središće, Trg B.J.Jelačića 10
tel: 040/500-500, mob: 098/956-7855
mail: [email protected]
KRALJEVICA
DALIBOR JURČIĆ, KU“Mesopustari“
51262 Kraljevica, Banj 41
mob. 091/ 1460-579, 092/280-9230
IVANIĆ GRAD
SUZANA LOVRENŠĆAK, Fašnička udruga “ŽABA”
10310 Ivanić Grad, E. Babića 4
Mob.: 092/2875-557
mail: [email protected]
CRIKVENICA
MARIJANA BIONDIĆ, Turistička zajednica Grada Crikvenice
51260 Crikvenica, Trg Stjepana Radića 1
Tel.: 051/241-051; fax: 051/241-867, mob.: 099/3159-551
mail: [email protected]
BRIBIR
IRIS BRUKETA, Turistička zajednica Općine Vinodolske
51253 Bribir, Bribir 1
Tel.: 051/248-730; mob.: 091/248-7302
mail: [email protected]
BUZET
NADA PRODAN-MARKOVIĆ,
Turistička zajednica Grada Buzeta
52420 Buzet, Trg Fontana 7/1
Tel.: 052/662-343
mail: [email protected]
LUDBREG
STANKO ŽNIDARČIĆ, Udruga “Črni maček ludbreški”
42230 Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 3
Tel.: 042/810-545, fax: 042/810-572, mob: 098/267-651
mail: [email protected]
KOSTRENA
ŽELJKA EGREDŽIJA, Turistička zajednica Grada Kostrene
51221 Kostrena, Kostrenskih boraca bb
tel. 051/289-207, fax. 288-882, mob. 091/737-8847
mail: [email protected]
BRIST – PODACA
ANTE PEČAR
21335 Brist, Pakline 39
tel.021/699-461, mob: 091/722-1722
mail: [email protected]
H R V A T S K I
RIJEKA
MARIO BATISTIĆ, “Prijatelji - Amici”
51000 Rijeka, Drenovski put 166,
tel. 098/431-029, fax: 051/543-160
mail: [email protected]
CRES
DORIS POPOV, Karnevalska udruga „Vežgani“ Cres
51557 Cres, Šetališta 20.travnja 1.
mob. 098/9600-751
2 0 1 3 .
VELIKA GORICA
MILADA MESARIĆ, Turistička zajednica Grad Velika Gorica
10410 Velika Gorica, Kurilovečka 2
te. 01/6222-378
mail: [email protected]
K A R N E V A L I S T
VIŠKOVO
JADRANKO LUČIĆ, Turistička zajednica Općine Viškovo
51216 Viškovo, Viškovo 31,
tel. 051/257-591, mob: 091/258-7591
mail: [email protected]
VRBOVEC
ANA BAKAR, Turistička zajednica Grada Vrbovec
10340 Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 7a,
Tel. 01/2791-661, mob. 098/296-294
mail: [email protected]
PRIMOŠTEN
ANTONIO NIŽIĆ, Udruga karnevala Općine Primošten „Krč“
22202 Primošten, Rudina b.b.
mob.: 091/533-7366
ČAKOVEC
LJUBICA JURAK, Karnevalsaka udruga „Dragulji“
40000 Čakovec, Lavosava Ružičke 48,
mob. 098/815-3799
BAKAR
SONJA JELUŠIĆ, Turistička zajednica Grada Bakra
51222 Bakar, Primorje 39,
tel.051/761-111
mail: [email protected]
BIOGRAD NA MORU
GORDAN BORČILO
Karnevalska regata „YACHT CLUB BIOGRAD“
23210 Biograd na moru, Ulica Kralja Petra Svačića 17
tel.: 023/385-335, mob.: 098/273-088, 091/928-0134
mail: [email protected]
VINKOVCI
KREŠO MARIĆ, Udruga „VINKOVAČKI KARNEVAL“
32284 Stari Mikanovci, Osječka 17,
098/978-6607mail: [email protected]
DONJI KRALJEVEC
MARIJA HRANJEC, KUD Općine Donji Kraljevec
40320 Donji Kraljevec, Braće Radića 8 - Hodošan
mob: 098/516-581
mail: [email protected]
MOŠČENIĆKA DRAGA
NEDO DRAŽUL, Turistička zajednica, Pusni odbor
51417 Moščenićka Draga, Moščenice 85
mob: 091/200-9506 | 099/237-7210
mail: [email protected]
LEPOGLAVA
STRAŽA KOSTEL, PP "Kostelska pistola - Keglevićeva"
49218 Pregrada,
tel: 049/326-301
SELCE
FABIJAN LONČARIĆ, Udruga mladih Selce
51266 Selce,
mail: [email protected]
5
2 0 1 3 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
IZVJEŠĆE O RADU ZA 2012. GODINU
Tijekom 2012. održane su dvije Skupštine u Viškovu,
Bakru, Kostreni (proljeće) i Izborna Skupština u Dubrovniku (jesen) na kojima su donijete vrlo značajne
Odluke. Članovi Predsjedništva bili su u redovitim
kontaktima posebice kod pripreme Skupština te
rješavanju aktualne problematike.
Ovom prilikom posebnu zahvalnost upravljamo
domaćinima Skupština u Viškovu, Bakru, Kostreni i
Dubrovniku koji su se mnogo potrudili kako bi nam
boravak u njihovim sredinama ostao zapamćen kao
doživljaj za pamćenje.
Slijedom prihvaćenog Plana i programa rada za 2012.
pristupili smo realizaciji istog slijedećem aktivnostima;
1.
Konačno smo riješili naša službena obilježja,
koja su postala sastavnica na svim našim događanjima
kako na Skupštinama tako i na karnevalima.
2.
Tiskan je novi broj našeg službenog glasila
„HRVATSKI KARNEVALIST“ br.10. u color tehnici. Ovo
glasilo je sačuvalo svoj temeljni postulat a to je predstavljanje djelatnosti Udruge kao i prikaz karnevalskih aktivnosti u gradovima članovima. Otvaranjem
marketinških stranica stvorene su nove i kvalitetnije
prepostavke za ostaviravanje dodatnih prihoda isto
nas je kao Udrugu u cijelini učinilo iznimno prepoznatljivim kod relevantnih institucija i gospodarskih
subjekata.
3.
Redovito smo ažurirali našu službenu web
stranicu www.karnevali.hr te nam je osobito drago da
naši članovi istu obogaćuju novim sadržajima vezanim
za njihove životne sredine.
4. Drago nam je što smo svojim aktivnostima
prepoznatljivi a o čemu ponajbolje svjedoči da smo
i tijekom prošle godine nastavili sa prijemom novih
članova. Novi članom udruge postala je Karnevalska
udruga „Kaleta“ iz Pakoštana.
5. Također radosno ustvrđujemo da je odaziv na naše
Skupštine uistini velik, osjećamo se uzajamno kao
prijatelji obogaćeni raznim karnevalskim iskustvima.
Održavanje Skupština je dostojno medijski popraćeno
što svakako na poseban način zahvaljujemo našim
domaćinima.
6. Financiranje Udruge je uglavnom realizirano iz
članarine, no međutim nastavili smo iznalaziti nove
vidove financiranja: prodajom suvenira (majice, kape,
zastave) i ustupanjem oglasnih prostora u našem
6
službenom glasilu instutucijama i gospodarskim subjektima.
7. I tijekom proteklog razdoblja smo o svim našim
aktivnostima redovito izviješćivali Ministarstvo turizma RH i Hrvatsku turističku zajednicu. Također smo
navedenim institucijama uputili nekoliko konkretnih
prijedloga suradnje.
8. Tijekom 2012. smo elektronskim medijima,
posebice HTV, RTL i NOVA TV, predlagali razne vidove
suradnje predlažući pritom razne mozaične emisije
koji mogu biti izvrsna prilika za dostojnu prezentaciju
naših karnevala i Udruge u cijelini. Podsjećam da smo
za neke od predloženih emisija izradili i gotove scenarije. Do sada nismo imali očekivano razumijevanje
za predložene ideje, no međutim kao predsjednik
sam gostovao u brojnim emisijama, kako spomenutih
televizijskih ali i radijskih kuća, kojom prilikom sam se
trudio dostojno predstaviti rad Udruge. Brojni medji su
također redovito pratili karnevalska događanja diljem
Hrvatske, kojom prilikom su organizatori vrlo ponosno
isticali članstvo u našoj Udruzi.
9.
Posebno smo ponosni na izgrađeno
zajedništvo, što doživljavamo i osjećamo kao veliko
bogatstvo, a isto vjerujemo obuzima sve naše članove,
a o čemu ponajbolje svjedoči uzajamno gostovanje
na hrvatskim karnevalima. Stvoreno je raspoloženje
uzajamnog uvažavanja i poštovanja ali i istinskog
prijateljstva a u čemu isčitavamo posebna vrijednost
ove Udruge.
FINANCIJSKO IZVJEŠĆE O RADU
ZA 2012. GODINU
VIŠAK PRIHODA ................................................. 7.515,00
PRIHODI:
- prihodi od prodaje robe i usluga ..................... 900,00
- prihodi od članarina ...................................... 35.000,00
- prihodi od kamata i ostali prihodi .................... 32,00
UKUPNI PRIHODI ................................. 35.932,00
RASHODI:
- naknade ............................................................... 4.922,00
- usluge promidžbe ............................................ 3.390,00
- intelektualne i osobne usluge .................... 11.815,00
materijal
za
promidžbu
...............................
16.250,00
- usluge pl. prometa ............................................... 678,00
- ostali rashodi ......................................................... 23,00
UKUPNI RASHODI ................................ 37.078,00
VIŠAK PRIHODA 31.12.2012 ......... 6.369,00 KN
Novac na ž.r. 31.12. 2013. .............. 8.356,00 KN
Obveze prema dobavljačima ........ 1.978,00 KN
„HRVATSKI KARNEVALIST“
Tijekom naredne godine nastavit ćemo s izdavanjem
našeg službenog glasila „HRVATSKI KARNEVALIST“
koje je u mnogome najizvrsniji prezent aktivnosti
naše Udruge. I nadalje ostajemo otvoreni svim
našim članovima te ih sada već molimo da nam
blagovremeno dostave priloge vezane za karnevalska događanja u svojim sredinama. Također bismo
ovu tiskovinu željeli obogatiti raznim humorističnim
dogodovštinama naših članova ali isto tako i predstavljanjem zanimljivih osoba koje su obogatili karnevalske tradiciju u gradovima i mjestima diljem Hrvatske. U marketinškom smislu i nadalje otvaramo naš
glasnik svim gospodarskim subjektima i institucijama
koji će zakupom oglasnog prostora pomoći stvaranje
novog grafičkog identiteta te će i na taj način i nadalje biti promotori naše Udruge. U tim nastojanjima,
sukladno financijskim mogućnostima, tiraž „Hrvatskog
karnevalista“ ćemo sa sadšnjih 500 podignuti na 800
primjeraka upravo želeći da kao takav bude prisutan u
svim gradovima i općinama (našim članovima) kako bi
i potencijalni članovi dobili što jasniji i kvalitetniji uvid
u rad naše Udruge.
SUDJELOVANJE NA KARNEVALIMA
Sudjelovanje na karnevalima,posebice kroz izmjenu,
karnevalskih skupina u mnogome su važni za promociju naše Udruge. Posljednjih desetak godina stvorena
je jedna vrlo kvalitetna uzajamna suradnja između
gotovo svih naših članova a koja se posebice upravo
očituje u raznim karnevalskim priredbama. Bogatstvo
i ljepota hrvatskih karnevala očituje se u zemljopisnoj,
kulturloškoj i povijesnoj osobitosti hrvatskih prostora.
Sudjelovanje na karnevalima stvara nova poznanstva
koja se nerijetko pretvaraju u iskrena i trajna prijateljstva.
I ovom prilikom istićem da će se i članovi
predsjedništva rado odazivati pozivima organizatora
karnevala diljem Hrvatske. U tom raspoloženju naglasak stavljamo i na predstavljanje hrvatske karnevalske
baštine na karnevalskim priredbama diljem Europe.
Predsjedništvo će dio svojih aktivnosti tijekom naredne godine intenzivnije usmjeriti na uspostavu
suradnje sa nacionalnim karnevalskim udrugama i
savezima u ovom dijelu Europe.
MEDIJI
Predsjedništvo i svi članovi Udruge će tijekom naredne godine uspostovatio još kvalitetniju suradnju s
pisanim i elektronskim medijima. Posebice je to važno
u prigodi održavanja naših godišnjih Skupština ali
ništa manje značajno i prilikomodržavanja karnevalskih priredaba diljem Hrvatske.
Nastavit ćemo još intenzivnije predlaganjem novih
zanimljivih programa HTV. RTL i TV NOVA.
FINANCIRANJE UDRUGE
Naša Udruga za sada ima samo članarinu kao iznimno
siguran izvor prihoda. Posljednjih nekoliko godina
dio sredstava ostvarujemo prodajom suvenira (kape,
majice, zastave i .t.d.) te prodajom oglasnih prostora
u našem službenom glasilu. Tijekom naredne godine
trudit ćemo se svojim programima konkurirati na svim
relevantnim javnim pozivima za financiranje od strane
Ministarstva turizma RH , Hrvatske turističke zajednice
te velikih gospodarskih sustava. Vjerujemo da ćemo
upravo na taj način kvalitetno realizirati zacrtani Plan i
program rada.
OMASOVLJENJE UDRUGE
Posebnu pozornost ćemo posvetiti povećanju broja
članova naše Udruge. Naravno prilikom primanja
novih članova pridržavat ćemo se temeljnih kriterija za
ulazak u članstvo, koji treba za svakog novog člana biti
čast ali i obveza, koju svi moramo ispuniti.
FINANCIJSKI PLAN ZA 2012. GODINU
PRIODI:
- Od članarine ................................................ 50.000,00 kn
- Oglašavanjem u glasniku ......................... 8.000,00 kn
- Prodaja suvenira (majice/kape/ablem) .. 20.000,00 kn
UKUPNO: 78.000,00 kn
RASHODI:
- Izrada suvenira ............................................... 28.000,00 kn
- Izrada službeniih kapa ......................................... 27.000,00 kn
- Tiskanje „HRVATKI KARNEVALIST” ........ 15.000,00 kn
- Troškovi računovodstva ................................ 8.000,00 kn
UKUPNO: 78.000,00 kn
7
2 0 1 3 .
GODIŠNJA SKUPŠTINA, ROĐENDAN UDRUGE
Već smo naučili da se tijekom kalendarske godine
redovito susrećemo na našim godišnjim Skupštinama
(proljeće/jesen). Skupštine su , osim službenog i
radnog dijela, prilika za druženje, izmjenu iskustava ,
uspostavu novih suradnji te upoznavanje prirodnih i
kulturnih osobitosti kraja i grada domaćina.
Posebice smo ponosni što u ovom vidu druženja
učvršćujemo naše zajedništvo te još jednom zahvaljujemo svim prošlim ali i budućim domaćinima što nam
različitim i vrlo zanimljivim programima boravak u
svojim sredinama čine vrlo sadržajnim i intenzivnim.
K A R N E V A L I S T
Plan i program rada za 2013. godinu bit će temeljen
na nekoliko bitnih segmenata:
- Izdavanje službenog glasila „HRVATSKI KARNEVALIST“
- Sudjelovanje na karnevalima u Hrvatskoj i inozemstvu
- Uspostava odnosa i suradnje sa karnevalskim udrugama i
gradovima izvan Hrvatske
- Organizacija godišnjih Skupština
- Medijska prisutnost
- Iznalaženje novih načina financiranja
- Prijem novih članova
H R V A T S K I
PLAN I PROGRAM RADA ZA 2013. GODINU
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
SKUPŠTINE TIJEKOM 2012.
U organizaciji Turističke zajednice Grada Bakra te
Turističkih zajednica Općina Viškovo i Kostrena, od
20. do 22. travnja 2012. je održana redovita proljetna Skupština Hrvatske udruge karnevalista.
Neformalno druženje pristiglih karnevalista
započelo je već u petak (20. travnja) predvečer u
bakarskom hotelu „Jadran“ gdje nas je radosno
sa svojim suradnicima dočekala gospođica Sonja
Jelušić, direktorica Ureda Turističke zajednice
Grada Bakra. U nadasve već prepoznatljivom prijateljskom raspoloženju, uz prigodni domjenak te
kroz malu reviju maski, imali smo prilike upoznati
dio bagatstva karnevalsketradicije grada Bakra i
njegove okolice.
radu sa financijskim izvješćem za 2011.godinu, te
je javnosti predstavljen najnoviji broj službenog
glasnika „Hrvatski karnevalist“ koji već tradicionalno uz brojne korisne informacije donosi i presjek
karnevalskih događanja protekle zime. Na samom
kraju službenog dijela, Siniša Jerosimić djelatnik
Ureda TZ Grada Dubrovnika pozvao nas je na
slijedeću Skupštinu koja će se u listopadu o.g.
održati u gradu podno Srđa.
Poslije službenog dijela Skupštine ugodno smo
iznenađeni nastupom Halubajskih zvončari, najizvornijih baštinika karnevalskog izričaja Kvarnera.
Poslije ručka održanog u restoranu „Spomen
dom Ronjgi“ u poslijepodnevnim satima smo se
iz Bakarske luke otisnuli brodom na izlet riječkim
akvatorijem.
Posebnu draž našim Skupštinama zasiguro daje
i zajednička večera pod maskama, koja je ovom
prilikom održana u hotelu „Lucija“ u Kostreni, a
gdje su se ples, smjeh i pjesma odjekivali do prvih
jutarnjih sati.
I ova Skupština nas je učvrstila u zajedništvu i prijateljstvu, te i ovom prilikom u ime svih nazočnih,
upravljam zahvalnost našim domaćinima,
koji su nam i ovaj susret učinili događajem za
pamćenjem a njihova imena i ovom prilikom
istićem s velikom zahvalnošću i poštovanjem:
Općina Kostrena: gospodin Miroslav Uljan,
načelnik i gospođa Željka Egredžija, direktorica
Ureda TZ, Grad Bakar: gospodin Tomislav Klarić,
gradonačelnik i gospođica Sonja Jelušić, direktorica Ureda TZ, Općina Viškovo: gospodin
Goran Petrc, načelnik, gospođice Sanja Udović,
donačelnica i Marina Jurić, direktorica Ured TZ,
gospodin Jadranko Lučić i gospođa Snježana
Črnjar.
U tom raspoloženju već Vas sada radosno pozivamo na jesensku Skupštinu koja će se od 12. do
14. listopada o.g. održati u Dubrovniku.
U subotu 21. trajvanja u Ronjgima, rodnom mjestu uglednog hrvatskog skladatelja Ivana Matetića Ivan Prpić
Ronjgova, baštinika i promicatelja glazbenog
idioma Istre i hrvatskog primorja, u 11,00 sati je
započela s radom redovita proljetna Skupština,
kojoj je nazočilo osamdesetak karnevalista. Na
samom početku smo se minutom šutnje prisjetili
gospodina Jurice Marušića, našeg prerano preminulog karnevaliste iz Metkovića.
Prigodnom riječju nazočne sudionike su pozdravili
gospodin Branko Škrobonja, pročelnik ureda
župana primorsko-goranskog kao i domaćini
gospoda Miroslav Uljan i Goran Petrc, načelnici
Općina Kostrena i Viškovo. Gradonačelnik Grada
Bakra gospodin Tomislav Klarić zbog zdravstvenih
razloga nije mogao nazočiti Skupštini. I na ovoj
proljetnoj Skupštini donijete su značajne odluke
za rad udruge, također je prihvaćeno izvješće o
8
Od 12. do 14. listopada 2012., u Dubrovniku je u
nazočnosti stotinjak izaslanika održana redovita
jesenska Skupština Hrvatske udruge karnevalista.
Službeni dio Skupštine održan je u subotu 13.listopada u restaurantu hotela "Adriatic" s početkom
u 11,00 sati.
Tijekom Skupštine, koja je ujedno bila i izborna,
nazočni su jednoglasno prihvatili Plan i program
rada sa financijskim planom za 2013., prijedlog
odluke o visini članarina za 2013. u iznosu od
1.000,00 te su također jednoglasno izabrali novi
saziv Predsjedništva i Nadorni odbor za naredno
mandatno razdoblje od tri godine.
Članovi Predsjedništva su:
IVAN PRPIĆ, predsjednik (TZ Senj)
VLADIMIR BUTKOVIĆ, dopredsjednik (TZ Novi
VInodolski)
PETAR ŠKARPA, dopredsjednik, (TZ Rijeka)
IVAN SMUK, dopredsjednik, (TZ Kutina)
MARKO GROZDANIĆ, dopredsjednik, (KU
"Poklade" Kaštel Stari)
DRAGICA FABIJANIĆ, tajnica ("Markova kumpanija" Pag)
Još pod svježim dojmovima netom održane
Skupštine, držim potrebitim zahvaliti našim
dragim domaćinima Gradu Dubrovniku i
Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika, što su
uistinu uložili mnogo truda da nam boravak u
gradu podno Srđa učine što ljepšim i sadržajnim,
jednom riječju događajem za pamćenje. Veliko
i ljudsko hvala upravljamo mladom gospodinu
SINIŠI JEROSIMIĆU, voditelju odjela za manifestacije pri Turističikoj zajednici Grada Dubrovnika,
našem dragom prijatelju, koji je u maniri iskusnog
i profesionalnog domaćina revno bdio da sve protekne u najboljem redu.
Naša proljetna redovita Skupština održat će se u
Vrbovcu, zadnji vikend u travnu 2013. na koju Vas
već sada radosno pozivam.
Ivan Prpić
Nadzorni odbor:
IRIS BRUKETA, predsjednica (TZ Općine Vinodolske)
STANKO ŽNIDARČIĆ. član ("Črni mačel Ludbreški")
KREŠO MARIĆ, član ("Vinkovački karneval")
9
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
Prigodnom riječju se u ime domaćina Skupštini
obratio gospodin Milan Perić, pročelnik za turizam
Grada Dubrovnika. Novi član udruge postala je
Općina Pakoštane.
Nakon službenog dijela, druženje se nastavilo na
brodu "Karaka", plovidbom dubrovačkim akvatorijem, razgledavanjem Grada Dubrovnika uz
stručno vođenja, te odlazkom žičarom na Srđ.
Poseban izraz našeg zajedništva je i tradicionalna gala večera - bal pod maskama koji se ovom
prilikom održao u subotu navečer u restaurantu
hotela "Adriatic".
2 0 1 3 .
SKUPŠTINE TIJEKOM 2012.
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
DONJA KAŠTELA
VIŠE OD 40 TOČAKA I TISUĆE LJUDI NA ULICI
KKU POKLADE
Velikim donjokaštelanskim krnjevalom, na
kojem su sudjelovale brojne kaštelanske
maškarane skupine kao i gosti iz Rijeke,
Ptuja, Dalmatinske zagore, Korenice,
Primoštena i drugih gradova i mjesta, te
tradicionalnim maskenbalom, završila
je ovogodišnja proslava 200. obljetnice
organiziranog maškaravanja u Kaštelima.
Iako je kiša cijeli dan prijetila pokvariti
događaj za koji su se mnogi spremali
već mjesecima, maškare se nisu dale
omesti pa je i kiša na trenutak popustila
i dozvolila veseloj povorci da se predstavi
izuzetno velikom broju Kaštelana i gostiju,
koji su došli pogledati što su im maškare
pripremile.
Na kraju je za sve loše što se događalo
osuđen i kažnjen ovogodišnji krnjo u liku
Slavka Linića koji kopa po europskom
kontejneru a sjedi na hrvatskoj WC školjki.
Nakon što je krnje izgorio u plamenu
maškare su se preselile u veliki šator gdje
je održan maskenbal kojim se završila
ovogodišnja karnevalska priča iz Kaštela.
A bilo je u povorci svega, narugale su se
maškare aktualnim svjetskim i državnim
temama, ali i onima s lokalne razine pa
su od Nehaja do Starog tako prodefilirali
brojni ministri, premijer, europski državnici,
junaci turskih sapunica, likovi iz priča i
imaginarni junaci, kao i lokalni političari i
poduzetnici. Likovi nekih od njih našli su se
i u slavljeničkom Maškaduru koji se mogao
kupiti za vrijeme trajanja krnjevala.
OSUDA KRNJE 2013.
DA NIJE DUBAI, DA NIJE DUBAI,
DA NIJE DUBAI, NE BI KRNJE
BILO
A MENI I TEBI, A MENI I TEBI,
A MENI I TEBI,
MOJE GLADNO TILO
POKLADE U KAŠTILIN SLAVE
PRVI DVISTA LITA,
AL’ OVOLIKO LUDOG, NIJE
NIKAD BILO SVITA.
GODIŠNJICU PRVU TEK SLAVI
NAŠA NOVA VLADA,
A U BANANA DRŽAVI NIKAD
VIŠE NEVOJE I GLADA.
ČA TO VIDIN, JUDI MOJI, NAIJA
SE NISAN LUDIH GLJIVA
VRATILI SE IZ PROŠLOGA RATA,
DVA DRUGARA LIVA
RATOMIRKO I SLAVKO OPET
ŠIRE CARSTVA IMOVINE
PO ŠUMAMA I GORAMA, LIPE
NJIOVE DOMOVINE.
MINISTAR OD FINANCI, NAJVEĆI
JE OD SVIH DASA,
10
IZUMITELJ BANKROTA, OVRHA I
FISKALNIH KASA
MA JEL OVO ISTINA IL’ ME OVO
MOJE OČI LAŽU
SLAVKO SA ZOKIJEM SKUPLJA
PET AMBALAŽU
ODVAJAJU OLOVO OD BAKRA,
CAKLO OD PAPIRA
PLEŠI MEDO BEZ PAMETI,
KAK EUROPA SVIRA
NJIMA CVATU RUŽE,
A OKO NAS LEŠINARI KRUŽE
NJIMA MED I MLIKO TEČE,
NAMA REJTING – SMEĆE.
NEMA ODMORA - DOK TRAJE
OBNOVA, PUČE
SLAVKO IZ BOČICE SRČE,
ZOKI PO KANTI ČEPRČE,
BANDIĆ PO PLACU TRČE,
DUGOBABAC U PRŽUNU DRŠĆE,
STARCI HRČE, CRIVA IM CVRČE,
DICA FRČE, MAŠKARE SE
MRČE,
SODOMA I GOMORA NA ZRČE,
A NAŠ KRNJO NA LOMAČI
CRČE.
ČAKOVEC
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
Ove se godine otvorenje “49. Međimurskog
fašnika” u Čakovcu poklopilo s obilježavanjem
49. godišnjice osnutka Turističke zajednice grada
Čakovca, koja je upravo radi očuvanja tradicije
fašnika našeg kraja osnovana 8. veljače 1964.
godine.
Predstavljanje naše pokladne tradicije u drugim
karnevalskim središtima uvod je u programe
„Međimurskog fašnika“, pa smo tako u suradnji
s fašničkim udrugama organizirali predstavljanje
naše pokladne tradicije u drugim karnevalskim
središtima: Ptuj, Kutina, Đakovo, Crikvenica,
Koprivnica i drugim gradovima, dok se središnja
manifestacija održala se u Čakovcu u terminu
8.-12. veljače 2013. godine u organizaciji Turističke
zajednice grada Čakovca.
Fašnička događanja u Čakovcu započeli smo kreativnim likovnim radionicama koje smo organizirali
u suradnji sa dječjim vrtićima uz prigodni glazbeni
program. Fašnička događanja nastavljaju se isti
dan, svjetovnim fašnikom, koji je okupio velik broj
maskiranih sudionika. Razigrani maškori okupili su
se i predstavili pod šatorom postavljenim na Trgu
Republike uz dodjelu nagrada najboljima, a nakon
„službenog dijela“ uslijedila je „FAŠnička FEŠta“ uz
nastup grupe “Noćna smjena” i tamburaški sastav
“Mejaši”.
Subotnje jutro proteklo je u znaku „Dječjeg
fašnika“ povorkom te predstavljanjem na pozornici na Trgu Republike uz predaju ključeva
grada onim najmlađima. 20-ak dječjih maskiranih
skupina s preko 600 likova iz bajki i mašte razveselili su sva srca i zavladali središtem Čakovca, a
i ove godine pridružili su nam se i naši susjedi iz
Dječjeg vrtića Ptuj.
Vrhunac „Međimurskog fašnika“ održao se u nedjelju, 10. veljače suđenjem fašniku kojeg je pred
prijeki sud i na izvršenje kazne gradom pratila
maskirana povorka kojoj su se uz tradicionalne
maske iz Međimurja pridružile i maskirane skupine iz raznih krajeva Hrvatske ali i iz inozemstva.
Posebno se ponosimo povorkom tradicionalnih
maski, koja uz dječju povorku i uz povorku svjetovnih maski čini Čakovec jednim od centara karnevalskih događanja u Hrvatskoj posebice zbog
velikog broja autohtonih međimurskih maski kao
što su: Lafre, Pikači, Čaplje, Mukavci... Razigrani
maškori okupili su se pod šatorom postavljenim
na Trgu Republike i zabavljali dugo u noć uz nastup grupe “Noćna smjena”.
2 0 1 3 .
49. MEĐIMURSKI FAŠNIK U ČAKOVCU
Na fašnički “tork” organizirali smo”Fašnički bal”
pod maskama kojem su se odazvali brojni pripadnici gospodarskog i društvenog sektora i uz veselu
atmosferu završili razdoblje ovogodišnjih poklada.
Grad Čakovec jedan je od 5 gradova osnivača
Saveza karnevalskih gradova Hrvatske .
Zahvaljujući njegovanju tradicije i njegovanju
“Međimurskog fašnika” Čakovec je 1995. godine
postao članom Europske karnevalske udruge
FECC. Pokladna tradicija u Međimurju uvrštena je
na listu nematerijalne kulturne baštine u sklopu
registra kulturnih dobara Republike Hrvatske
Ministarstva kulture RH.
Posebnost pokladnih tradicijskih maski u
Međimurju najbolja je pozivnica za brojne
goste koji su ove godine organizirano posjetili
Međimurski fašnik iz susjednih županija ali i iz
susjednih nam zemalja
11
NOVLJANSKI MESOPUST - POKLADNI OBIČAJI NOVOG VINODOLSKOG –NEMATERIJALNO KULTURNO DOBRO
REPUBLIKE HRVATSKE
(Rješenje Ministarstva kulture Republike Hrvatske)
Rješenje koje je izdano ispred Ministarstva kulture
Republike Hrvatske, pod ur. broj: 532-04-06/211-1, od 02. studenog 2011. godine, poziva se na
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kao i
na Pravilnik o vođenju Registra kulturnih dobara
Republike Hrvatske.
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
NOVI VINODOLSKI
Hrvatska usmena književnost i pučka predaja,
poput novljanskih mesopusnih narodnih običaja,
nude brojne primjere starog hrvatskog poganskog života. I onda kada su sklopljeni s kršćanskim
svjetonazorom, duboko prisutnim u hrvatskom
životu i običajima, ostaci iz stare vjere znače važan
dio hrvatske narodne duhovnosti.
Usmena je književnost samo jedan od izvora
gdje je pohranjena mitološka građa i gdje se
nalazi mitološko iskustvo jednoga naroda. No, ni
u jednom narodu usmena književnost ne stvara
mit već ga samo prenosi, čuva. Sam mit je priča,
priča o nečemu što se događalo u najranijoj fazi
ljudskoga postanka, priča o stanovitim suodnosima božanskih bića i čovjeka, odnosima koji su
se bitno ticali čovjeka. Zato su svugdje za takve
priče bitni elementi ljudskog duha. To je i s našim
novljanskim narodnim običajima koji su na neki
način obilježili Novi i Novljane i postale bitan sastavni dio novljanskog duha. Takvi mitovi i mitske
predodžbe u nekim se svojim pojavnim oblicima,
kao što je i Novljanski mesopust, makar i udaljeni
od prave mitologije, neće nikada izgubiti jer su
postali dio novljanskoga identiteta, naše materijalne i duhovne kulture.
To je ta veza između onoga što smo naslijedili, što
imamo i ljubomorno čuvamo i priznanja koje smo
dobili.
Najprije par suhoparnih podataka o velikoj nagradi i priznanju Ministarstva kulture Republike
Hrvatske.
12
U prvom stavku tog Rješenja utvrđuje
se da Novljanski mesopust-pokladni običaji s
područja Novog Vinodolskog ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu Zakona
o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike
Hrvatske.
U detaljnom obrazloženje koje slijedi,
navode se brojne činjenice, dokazi i argumenti,
a posebno pozivanja na brojne izvore iz različitih
pisanih materijala od raznih lokalnih i ostalih
autora, da bi se ovakvo Rješenje moglo donijeti.
Posebno se iz tog obrazloženja vidi da je riječ o
običaju kao jednoj jedinstvenoj cjelini, a koji se
može sustavno pratiti od polovice 19. stoljeća
do danas, iako se sa sigurnošću može tvrditi da ti
običaji postoje i prije slavnog Vinodolskog zakona
iz 1288. godine.
Ova inicijativa oko priznavanja običaja nematerijalnim kulturnim dobrom već nekoliko godina stoji u programu Katedre čakavskog sabora
«Novljansko kolo» i svake se godine opetovano
ponavljala u godišnjem programu aktivnosti. U
međuvremenu, zahvaljujući upravo toj inicijativi,
pristupilo se pisanju knjige, koje je trajalo cca.
četiri godine, o Novljanskim mesopusnim narodnim običajima kao usmeno sačuvanoj pučkoj
drami, pod nazivom «Polak običaja i navade
stare». Cilj pisanja takve knjige je bila upravo želja,
da se na jednom mjestu prikupi sva građa vezana
na naš običaj, te da to sve može vrlo korisno
poslužiti ne samo kao priručnik i štivo koje će se
rado čitati, nego da to bude i podloga i dokumentarij za priznanje naših mesopusnih običaja kulturnim dobrom RH. Upravo je ta knjiga u rukopisu
odigrala važnu ulogu u ovom priznanju. U njezino
pisanje uključen je širi sastav od petnaestak autora. Ali, osim tog još neobjavljenog dokumenta,
Tu imamo sačuvane izrazite narodne običaje,
posebnu pjesmu uz ples, narodni ples kolo, narodnu nošnju i narodni instrument. Prof. Čubelić upozorava da je upravo ta cjelovitost folklornog blaga
bila uzrok što se to narodno blago u Novom tako
dobro sačuvalo, jer je jedan element, štitio drugi
da ne propadne.
Svi ti narodni običaji ostaci su starog,
poganskog kulta kojim se slavio dolazak
Najveća vrijednost dobivenog visokog priznanja
Republike Hrvatske je upisanost Novljanskog
Mesopusta i naših narodnih običaja, kao izvorno
sačuvane pučke drame, u kulturne spomenike
Republike Hrvatske. To nije samo priznanje
sadašnjim generacijama, već i brojnim generacijama naših časnih predaka, koji su kroz minula
stoljeća čuvali i sačuvali to veliko narodno blago.
Predsjednik Katedre Čakavskog sabora
«Novljansko Kolo»
dr. sc. Branko Blažević
13
2 0 1 3 .
K A R N E V A L I S T
Za nas u Novom, u posebnost i prepoznatljivost
zavičajnih vrijednosti spadaju novljanski narodni
običaji, čakavski govor, pisme i tanci, muški i ženski
dueti, sopile, novljansko kolo, pivači toga kola,
žitak, bogata narodna nošnja i konačno jedinstvena i autentično sačuvana pučka drama kao
cjelina, koja se događa od „Prvog četvrtka do Čiste
srede“,
proljeća i njegov trijumf nad svladanom i
protjeranom zimom. Stoga su ti običaji veoma
prošireni ne samo po našim krajevima nego
i po cijeloj Europi. Međutim, posebnu notu
novljanskom mesopustu daje cjelina sačuvane
pučke drame i kolo u kojem se pjevaju junačke
pjesme. Time dobiva taj internacionalni običaj
vrlo originalni i posve nacionalni karakter.
H R V A T S K I
priloženi su još i brojni drugi dokumenti poput
knjige «Novljanskih žitaka 1862.-1996.» te «Spomen
knjige narodne čitaonice i knjižnice II - Pisme od kola
i druge narodne pisme». Isto tako kao dokumetarij
dostavljeni su i sve izdane «Travice» , godišnjaci
Mesopustarskog društva, CD-i , kao i arhivski filmovi o našem običaju.
«BUDI ŠTO ŽELIŠ, DOĐI NA RIJEČKI KARNEVAL»
Sada slobodno možemo reći da je Riječki karneval
kulturna baština Hrvatske, jak turistički adut Rijeke,
ali ono po čemu je Riječki karneval istinski poseban je
„peto godišnje doba“ koje je stvorio, vrijeme u godini
kada su sve vrijednosti pomaknute i kada Karneval
naprosto postane način života ljudi ovoga kraja.
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
RIJEKA
Rijeka je po mnogočemu poseban grad, ali “ono
nešto” što ju razlikuje od ostatka svijeta je peto
godišnje doba, jer dok svi ostali žive godinu s četiri,
Rijeka je, kradući pomalo zimi i proljeću, stvorila svoje
peto godišnje doba. To godišnje doba je Riječki karneval.
Pričati o počecima Karnevala u ovim krajevima znači
prepričavati višestoljetnu povijest, a neovisno pod
kim je Rijeka sve bila tijekom stoljeća, uvijek je imala
to svoje peto godišnje doba. Ali ta povijest zapravo je
puno duža nego što se smatra. Dokaz o vremešnosti
Karnevala, što možda nije ni čudno s obzirom na svoj
često kritički duh, jedna je zabrana, dokument iz 1449.
godine – odredba Gradskog vijeća kojom se zabranjuje prekrivanje lica maskom, što se tada strogo
kažnjavalo. Odredbom se pokušalo održati javni red
i spriječiti slobodno kritiziranje vlasti, ali povijest
svjedoči da je Karneval pobijedio sve zapreke i (p)
ostao praznik veselja, duhovitog i kritičkog komentiranja tekućih događaja, mogućnost da svi bar na
kratko budu što žele. Od tog prvog pisanog traga o
maškaranju u Rijeci prošle su 564 godine, a najstarije
pronađene fotografije karnevalskih povorki u Rijeci
stare su 110 godina. Istraživanja koja je u posljednjih
par godina proveo gospodin Saša Dmitrović dokazuju
da su se karnevalske povorke s alegorijskim kolima u
Rijeci održavale još krajem 19-tog stoljeća te da su sastavni dio zbivanja bili maškarani plesovi, nogometni
turniri i dječje zabave u kazalištu.
Otkako je u organizaciji tadašnjeg Turističkog saveza
općine Rijeke prije 30 godina obnovljena tradicija
međunarodne povorke s 3 karnevalske grupe (Lako
ćemo, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari), Riječki
karneval u najboljem je svjetlu nastavio višestoljetnu
tradiciju maškaranja u primorskim krajevima Hrvatske i
uzdignuo grad na Rječini među najznačajnije europske
karnevalske gradove.
14
Od početaka Riječkog karnevala broj sudionika rastao
je zajednički s brojem posjetitelja, s peteroznamenkastim brojem sudionika, a gledatelji se već odavno ne
mogu izbrojati, jer uz one koji povorku prate uživo, velik broj ih to čini putem TV ekrana, a direktni je prijenos
preko interneta Riječki karneval približio cijelome
svijetu. Sve navedeno rezultiralo je primanjem Rijeke
u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih
gradova (FECC) 1995. godine, Riječki karneval se tako
našao na listi 500 najvažnijih zbivanja u Europi – Top
500 European Events, Sunday Times ga je proglasio
jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu, uvršten
je u knjigu „501 must be there events“, a Turistička
zajednica grada Rijeke dobila je nagradu „Zlatno
turističko srce“ kao organizator najbolje turističke
manifestacije jugoistočne Europe u 2009. godini.
Nakon godina najrazličitijih organiziranih i spontanih
maškaranih slavlja, karnevalskih zgoda i nezgoda,
slavnih i povijesnih ličnosti, elementarnih nepogoda te
nakon ovogodišnje još jedne lijepe okrugle godišnjice,
Riječki karneval se dalje kotrlja bez zaustavljanja i bojazni da će se ikada zaboraviti – najbolji dokaz za to je
Dječja karnevalska povorka koja u stopu prati „veliku“
povorku, svake godine sve brojnija i maštovitija, kao
rasadnik novih karnevalista na kojima će ova tradicija
ostati.
Riječki karneval
17.01.-05.03.2014.
www.rijecki-karneval.hr
IVANEC
U maskiranoj povorci sudjelovala je 21 maskirana
skupina iz Varaždinske i Međimurske županije te
društva iz Ptuja, Vidma, Leskovca i Draženaca
Ivanečke „gumile“, coprnice, krampusi i zamusani
dimnjačari, rogati zvončari Kvitrovec maškora
iz Kulturno-umjetničke udruge Kvitrovec iz
Domašinca, vesela Haloška gostija TD-a Klopotec
iz slovenskog Leskovca s razgalamljenim kurentima, cijeli Međimurski fašnik s rasklepetanom
četveronožnom spodobom i razvijorenim
društvom što je plesalo u haljinama načinjenim
od tisuća raznobojnih vrpci – sve to tek je manji
dio kosmatog i pernatog svijeta što je u nedjelju,
3. veljače, u neopisivoj halabuci dolarmao na
ivanečku gradsku špicu.
je goleme košnice vukao traktor, a za njima je
isplažena jezika njuškao meda željan medo. Originalni Hopaci iz Gornje Voće pak su, silno tužni,
na špicu došli sa cijelim sprovodom, uključujući
mrtvački sanduk, križeve i drugu odgovarajuću
kulisu.
Špicom su ludovali i klepetušama gromko
zvonili i kurenti iz Draženaca i ptujskih Demona,
prošpancirale su se i Lepoglavske mažoretkinje
i Lepoglavski pušleki, pa čak i gusarice iz
lepoglavskog Foruma žena SDP-a, zaplesale su
članice margečanske Margerete, a našla se tu i
cijela Kulturno-umjetnička udruga Stažnjevec
prigodno „zrihtana“ za put u EU. Na traktoru su
vuglenicu kurili Vugljenari iz Ivanečke Željeznice,
a Bratovština sv. Josipa Martani iz Donje Voće ove
se godine „skockala“ preodjevena u Spužva Boba
Skockanog.
Nakon spaljivanja Fašnika, lafre su nastavile
fašničko veselje u velikoj dvorani KTC-a, gdje su ih
ugostili Maska, Grad Ivanec i Turističko društvo.
Ljiljana Risek
Foto: B. Težak
Karnevalsku povorku predvodili su dugogodišnji
organizatori Ivonjskog fašinka – ivanečko Društvo
prijatelja narodnih običaja Maska, a njih je slijedilo još gotovo 500 maskiranih stvorenja iz
21 karnevalskog društva iz cijele Varaždinske i
Međimurske županije i Slovenije.
U nazočnosti više od 2000 posjetitelja, voditelji
Marijan Gotal – Cican i predsjednica Maske Vlasta
Friščić potom su u urnebesnom štimungu, uz
sočne narodske pošalice i uobičajena karnevalska
ludovanja u kojima su se pod maskama „brijala“
i aktualna politička događanja, puna dva sata
na špici dočekivali goste. Na središnji trg tako su
domukale i Međimurske krave iz Novog Sela na
Dravi, iz Cestice je dozujao cijeli roj „pčelica“ čije
15
H R V A T S K I
500 maškara dolarmalo na ivanečku špicu
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
FAŠNIK U IVANCU TISUĆE POSJETITELJA NA GRADSKOJ
ŠPICI DOČEKALO IVONJSKI FAŠINK
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
KRALJEVICA
“MESOPUSTARI KRALJEVICE” – MAŠKARE 2013.
I ovih maškar su “Mesopustari Kraljevice” imeli
pune ruke dela. Subotun smo delali povorke po
Kraljevici. Kako ni ovo leto va Kraljevici ni bilo
maškaranih tanci, tancali smo va Crikvenici, Pašcu,
Noven, Driveniku, Senju, Hreljinu i Križišću. Posjetili smo karnevali va Crikvenici, Grižanah, Ljubljani,
Vrhniki i Riki. To je prvi put da smo bili va Vrhniki.
Moramo reć da su nas posebno lipo prijeli, a mi
smo se, uz živu glazbu, natancali na njihoven trgu
dok je po nami padal snig. Još smo obašli Šmriku,
Selce i Bribir. Sudjelovali smo va emisijami na Pomorsken radiju Bakar i na Kanalu Ri. Gosti z susednih mesti smo dočekali va dvorcu Frankopan, kadi
smo udelali i dičju redutu te se najlipše zahvaljivamo konobi Fran Krsto Frankopan na pomoći i
suradnji. Šentencu smo isto tamo pročitali aš bi
nas na Mulu bila bura odnesla…
Vrime je bilo puno lipše nego lani, tako da smo
ovo leto ipak uspjeli doć va Senj na tanci, samo ča
j’ v noći zapuhala bura radi ke je magistrala bila
zaprta pa smo se doma vraćali priko Žute Lokve i
Bosiljeva.
Na Ričken karnevalu smo bili va maski Grad
duhova, posvećenoj žalosnen gašenju našega
višestoljetnoga Škvera. Međutin, va toj našoj
maski su se prepoznali neki na kih nismo ni misleli, ča ih ni sprečilo da se jaaako najade na nas.
To znači samo jedno – da smo i ovo leto zibrali
aktualnu masku.
Do letnjih karnevali, lipo vas pozdravljamo!
16
parovi Pažana i Paškinja napokon su, nakon
dugog niza godina imali priliku obnoviti sjećanja
na svoju mladost, kad su mnogi od njih u istom
tom Kneževom dvoru prvi put zatancali sa svojom
divojkon, sa svojin mladićon.
H R V A T S K I
Karneval u Pagu nikada nije posebno najavljivan ni reklamiran. Paški karneval je sastavni dio
tradicije koja je u Pažana spontana, a posebno kad
je u pitanju paško kolo.
Nije neobično vidjeti najmlađe Pažane kako se
s veseljem hvataju u kolo i onako mali tancaju
pravim korakom! ‘’Ti-ra-ra-ra-ra-bom-ba’’ vjerojatno je jedna od prvih pjesmica što je mali Pažani
pjevuše, još prije odlaska u vrtić.
U vremenu njihove mladosti, plesne zabave
održavale su se po kućama. Plesove, tanci, su organizirale skupine mladića koji su se nazivali socji,
a zabavom je upravljao kapo balo kojeg su socji
birali između sebe.
Udruga Markova kumpanija bili je socjo, a jedan
član udruge bio je kapo balo.
A jednako tako, ništa neobično nije ni kad se u
paško kolo ‘’uhvati’’ stara Paškinja, gospođa u
poznim godinama koja je još do jučer teškom
mukom ispravljala ukočena križa.
Maškarat se, pokrivenoga obraza zakolat makar
jedan đir paškom pijacom!
Krepat, ma ne molat – stara je paška uzrečica,
najpopularnija baš u doba karnevala.
Udruga Markova kumpanija Pag, odlučila je
začiniti ovogodišnji zimski karneval.
Karnevalska je Udruga organizirala tanci po starinsku, karnevalski socji, čime je ovogodišnji zimski
karneval po prvi put u novijoj povijesti službeno i
najavljen i otvoren.
Prekrasnom dvoranom Kneževog dvora odjekivali
su zvuci mišnjica i harmonike, a najstariji bračni
K A R N E V A L I S T
PAŠKI KARNEVAL
2 0 1 3 .
PAG
Osim plesa, članovi udruge pripremili su tombolu
i prigodne zabavne igre, a izabran je i princ karnevala.
Tijekom 5 eliminacijskih igara, kandidati za princa
karnevala morali su pokazati znanje iz poznavanja
tradicije: cakavski govor, pivanje, dijalekt, tancanje ‘’rašpe’’ i naricanje, što je posebno cijenjena
disciplina jer se naricanje (narikanje) primjenjuje
prilikom ispraćaja paškog mesopusta, Marka.
O svemu više informacija na
www.basnasbriga.com.hr
17
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
OPATIJA
KARNEVAL OPATIJA 2013.
Posebnost ovogodišnjeg Karnevala Opatija je
da su Grad Opatija i Turistička zajednica grada
Opatija uspjeli dosadašnji karnevalski program
obogatiti dodatnim sadržajem. Grad Opatija i
Općina Piran ostvarili su, naime prekograničnu
suradnju u okviru projekta „365 dana Riviere“, kojim se nastoji postupno stvoriti i isporučiti atraktivan i konkurentno integrirani turistički proizvod
na temelju jedinstvenih potencijala Opatijske i
Portoroške rivijere. U sklopu projekta „365 dana
Riviere“ osmišljen je pilot projekt „Rivijera kroz
stoljeće: Karneval - Ballinjerada“.
Opatijski se dio pilot projekta temelji na dva
Bogati karnevalski program ujedinjen pod naelementa novog karnevalskog programskog
zivom „Karneval Opatija“ započeo je 17. siječnja
identiteta: Ples pod maskama i Festival karpredajom ključeva grada pusnom gradonačelniku nevalske glazbe.
te podizanjem karnevalske zastave i Pusta, a
Kao uvertira večernjem „Plesu pod maskama“, tijeovogodišnja karnevalska događanja, uz niz novikom cijelog se dana u Opatiji održavao svojevrsni
na, zadržala su dugogodišnju tradiciju.
„Ulični festival“ na kojem su nastupali brojni
U organizaciji TZ grada Opatija, pod pokroviteljst- „one man bandovi“, koji su u pratnji klaunova po
vom Zagrebačke banke i ove su godine, dana 27.
cijelom gradu zabavljali posjetitelje i najavljivali
siječnja glavnom opatijskom ulicom zavladale
megafonima karnevalska događanja.
male maškare u sklopu 17. Dječjeg karnevalskog Manifestacija „Ples pod maskama“ održana je
korza. Povorka je krenula s opatijske Tržnice, nau subotu, 02. veljače u večernjim satima, u Kristalkon što je opatijski dječji gradonačelnik preuzeo
noj dvorani hotela Kvarner koja je bila ispunjena
karnevalsku zastavu od gradonačelnika Opatije
do posljednjeg mjesta. „Ples pod maskama“ je
i tako proglasio vladavinu malih maškara. Na
kazališno plesni spektakl, koji je ispričao priču o
„17. Dječjem karnevalskom korzu“ okupilo se 28
prošlosti Opatije na duhovit način kroz pjesmu,
dječjih maškaranih grupa iz Hrvatske i Slovenije.
ples i glumu te podsjetio na dane ponosa i slave
Oko 1.500 djece prošetalo je opatijskom ulicom M. cijele rivijere. Radi se o retrospektivi Opatije kroz
Tita i pokazalo svu raskoš svojih maski na kojima
opatijske ćakule u kojima su glavni akteri poznate
su radili cijele godine.
osobe iz prošlosti (Franjo Josip, Ivo Robić, .....).
Manifestacija je započela koncertom simfonijskog
18
BIOGRAD
KARNEVALSKA UDRUGA « TOME KRNJEVAL «
PROGRAM BIOGRADSKOG KARNEVALA 2013. GODINE
9. Veljače, SUBOTA
10,00 sati, DJEČIJI KARNEVALIĆ i preuzimanje ključeva Grada
11,00 sati, START KARNEVALSKE REGATE (Yacht Club Biograd)
15,00 sati, MAŠKARANE IGRE (Yacht Club Biograd)
16,00 sati, POVORKA MAŠKARA (gostujuće grupe)
20,00 sati, MASKENBAL (Hotel Adria)
12. Veljače, UTORAK
15,00 sati, KARNEVALSKA POVORKA
19,00 sati, ZABAVA ZA SVE UČESNIKE (Hotel Adria)
19
2 0 1 3 .
K A R N E V A L I S T
maškarane grupe, limene glazbe i mažoretkinje, a
cijeli program je popratila i fritaja od 3000 jaja za
30 godina Balinjerade.
U nedjelju, 03. veljače, s početkom u 10,00 sati
održan je novitet karnevala u Opatiji „Festival
karnevalske glazbe“ koji se fantastično uklopio u tradicionalnu manifestaciju „Balinjerada“.
Na manifestaciji je sudjelovalo više od 300 kostimiranih glazbenika, od puhačkih orkestara s
mažoretkinjama do vrhunskih imitatora svjetskih
glazbenih legendi kao što su The Beatles, The
Rolling Stones, Elvis Presley, Marilyn Monro, Tom
Jones, Bob Marley i Michael Jackson. Programski
usklađene, limene glazbe nastupale su po cijeloj Opatiji (Lungomare, parkovi, glavna ulica...),
uključile se u mimohod karnevalskih grupa po
završetku utrke na Balinjeradi te svoj senzacionalni Grand finale izvele zajednički na kupalištu
Slatina, nakon čega je uslijedio koncert i nastup
imitatora svjetskih glazbenika.
Iz bogatog karnevalskog programa izdvajamo i
4. izdanje Rally maškaranih oktanaca Halubje
– Liburnija 2013; Izložbu „30 godina Balinjerade“, 4. Maškarani klapski maraton i Karnevalski humanitarni malonogometni turnir.
H R V A T S K I
orkestra, skladbama iz riznice klasične glazbe, a u
umjetničkoj animaciji kostimiranih plesača pretvorila se u elitni karnevalski ples. U glazbenom dijelu programa nastupili su Big band Josipa Forenbachera i pjevačica Katja Budimčić, voditeljsko
glumačke sposobnosti pokazali su Robert Ferlin,
Goran Navojac i Zijah Sokolović, a vrhunske
plesne točke izveli su profesionalni plesni parovi i
plesne skupine.
Manifestacija je oživjela tradiciju karnevalskih
plesova po kojima je Opatija bila poznata u
prošlosti, a zadovoljstvo posjetitelja ukazalo je na
potrebu za događajima ovakvog karaktera.
Centralno događanje ovogodišnjeg karnevala u
Opatiji bio je veliki jubilej jedne od najsamosvojnijih karnevalskih ideja „Balinjerade“ održane
u nedjelju, 03. veljače. Svake godine, duž glavne
gradske prometnice održava se „Balinjerada“,
utrka na ručno izrađenim vozilima na kugličnim
ležajevima. U utrci Balinjeradi i maškaranim
pravilima koje ju prate “uz budno oko stručnoga
žirija”, okušali su se mnogi. Na ovogodišnjoj
jubilarnoj Balinjeradi sudjelovalo je preko 350
sudionika, a više od pet tisuća gledatelja uživalo
je u ovoj prekrasnoj manifestaciji. Nakon same
utrke opatijskom glavnom ulicom su zavladale
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
VIŠKOVO
PUST 2013. U VIŠKOVU
Dani maškaranog ludovanja i ove su godine tradicionalno započeli na Antonju, 17. siječnja, svojevrsnim spektaklom na središnjem trgu Viškova,
održanim u organizaciji Turističke zajednice i pod
pokroviteljstvom Općine. Predajom općinskog
ključa meštru Pinelu i vješanjem Pusta simbolično
je označen početak bogatog programa pusnih
događanja. Iste večeri, na prvom pusnom tancu
održan je i izbor kraljice Halubajskoga karnevala. Ove godine Viškovo je dobilo čak dvije kraljice,
i k tome još imenjakinje – Mateu Piković i Mateu
Nikolić. Dvije Matee bile su i jedine dvije kandidatkinje na izboru, a svojim su vještinama podjednako oduševile žiri to u: vješanju robe za sušenje na
štrik, ispijanju gemišta i bambusa naiskap, plesu
s Meštrom Pinelom te zvonjenju zvončarskim
zvoncem.
Bogat program događanja
Raznovrsnost događanja sljedećih dana zabavilasu i velike i male.
11. ženski maškarani boćarski turnir na Boćariji
u Marinićima okupio je devet ekipa iz Viškova i
susjednih općina i gradova. Posebno uzbudljivo
bilo je 19. siječnja, kada su kao uvod u Halubajski
karneval održane dvije zanimljive manifestacije: 9.
smotra mićih zvončari u Marčeljima, koja je okupila dosada rekordan broj malih zvončarskih skupina. Marčeljima su defilirali: Rukavački zvončari,
Grobnički dondolaši, Zametski zvončari, Munski,
Ćićski, Frlanski, Brežanski i Mučićevi zvončari te
20
zvončari iz Korenskog, Vlahova Brega, Zvoneća
i – naravno Halubja. S parkirališta Milihovo u
jutarnjim je satima startao i 4. rally maškaranih oktanaca Halubje-Liburnija, na kojem je sudjelovalo
četrdesetak različitih vozila, s oko 200 sudionika iz
Hrvatske, Slovenije i Italije. 14. Halubajski karneval – ugostio četrdeset
karnevalskih grupa
Halubajski karneval i ove je godine okupio oko
četiri tisuće maškara iz četrdesetak maškaranih
grupa, koje su ponosno prodefilirale trasom od
Plodina do Milihova. Uz brojne grupe iz cijele
županije, u karnevalskoj povorci sudjelovali su
gosti iz Istre, Dubrovnika i susjedne Slovenije. Ni
loše vrijeme nije pokvarilo atmosferu pa je publika duž trase imala prilike svjedočiti raznolikim i
veselim maškaranim skupinama i njihovim alegorijskim kolima. Pravi duh cirkusa na karneval su
dovele »Stare gedore«, spojivši Drenovu i Halubje,
a kreativnom i maštovitom maskom ponovno su
oduševile članice Kunpanije z Halubja, koje su
Viškovom ove godine prodefilirale kao »rožica do
rožice«. Pažnju su privlačile i mnogobrojne miće
maškarice iz dječjih vrtića i osnovnih škola, koji su
se i ove godine potrudili maškarati u raznolika bajkovita bića. Nakon što je gromoglasna zvonjava
Halubajskih zvončara tradicionalno zatvorila karnevalsku povorku, maškarana zabava na Halubju
nastavljena je do dugo u noć na pusnim tancima
u Domu hrvatskih branitelja. Unatoč zabavi nisu
zaboravljene ni humanitarne akcije - Dječji vrtić
Zvončica organizirao je u Domu hrvatskih branitelja Dječji maškarani tanac s humanitarnom
tombolom. Prikupljena sredstva namijenili su
jednoj potrebitoj obitelji u Viškovu. Maškaranim
21
2 0 1 3 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
događanjima prigodnom izložbom tradicionalno se pridružuje i Narodna knjižnica i čitaonica
Halubajska zora, u kojoj je otvorena izložba DV
Zvončica, pod naslovom »Naši karnevali kroz
kostimi i crteži«. Posebno veselo bilo je i na Pusnom koncertu Limene glazbe Marinići održanom
u Domu Marinići, koji svojom duhovitošću i
maštovitim izvedbama svake godine iznova
oduševljavaju brojnu publiku.
Posljednja pusna manifestacija paljenja pusta na
Brege privukla je mnogobrojne mještane i njihove
goste, koji su imali prilike uživati u višesatnom
zabavnom programu. U sklopu programa uručene
su i nagrade Udruženja obrtnika Viškovo – Kastav
– Klana – Jelenje za najmaškaraniji poslovni prostor. Nakon izvlačenja Zvončarske tombule, koja
je zahvaljujući brojnim sponzorima, nosila iznimno bogate nagrade, uključujući i telca od 200
kila. Vrhunac događanja, kao i uvijek, označili su
Halubajski zvončari. Uslijedilo je suđenje pustu,
a optužbe koje su snašle Gnojka bile su preteške
pa ni branitelji nisu uspjeli zlikovca obraniti od
najteže kazne: spaljen je i pretvoren u pepeo, a
posljednja pusna zabava na Halubju nastavljena je
do duboko u noć. H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
POPOVAČA
POPOVAČKI URNEBESNI KARNEVAL
11. veljače 2013.g.
U organizaciji općinske Turističke zajednice u
Popovači je održan tradicionalni PUK- Popovački
urnebesni karneval koji je okupio nekoliko skupnih te brojne pojedinačne maske.
Nakon što je okupljene na PUK-u pozdravio
općinski načelnik Josip Mišković i ključeve Općine
predao princu karnevala,“Pozdravni govor“ nove
vlasti bio je kritičan prema aktuelnoj vlasri,
poglavito radi toga što je utvrđeno da je općinska
blagajna prazna, a nije plaćena zimska služba.
Kružnim tokom u središtu Popovače prošao je
mimohod veselih maškara koje su se potom predstavile stručnom žiriju.
Nagradu za najbolju skupnu masku izborile su
„Kleopatre“ iz Strušca, dok je među pojedinačnim
odraslim maskama nagradu odnijela „Žuži Jelinek“.
Najboljom dječjom maskom proglašene su dvije
bakice iz Osekova. Za posjetitelje popovačkog
maskenbala Turistička zajednica je u suradnji
s Udrugom kuhara te Udrugom vinogradara i
METKOVIĆ
Po već starom uhodanom običaju ovogodišnje
maškare su otvorila djeca na svom maskembalu.
Tu je gradonačelnik predao ključe grada i zabava je
mogla početi. Slijedile su potom Velike maškare...
povorkom maškaranih kroz grad Metković. Iza toga
USKOK je podigao optužnicu protiv nedužnog
princa Marka Krnjevala. U utorak na Završne
poklade časni sud je donio osuđujuću presudu..gdje
se naš nevini i jednookrivljeni princ Marko osudio
na smrt paljenjem. Osuda je izvršena u rekordnom
roku tako da okrivljeni nije stigao uložiti žalbu.
22
voćara “Škrlet” pripremila krafne, kuhano vino i
peciva.
Osim općinske proslave „Fašnika“ i nekoliko udruga imale su u svojim naseljima zasebne maškare,
a posebno su bile atraktivne dječje maškare u
organizaciji Dječjeg vrtića iz Popovače.
TZO Popovača
Zdenko Cvetko
23
K A R N E V A L I S T
na Viškovu nakon kojeg smo se uputili na ples
kod Studenskih maškara. Ključeve grada Labina preuzeli smo već slijedeću subotu i održali
tradicionalni Labinjonski đir gdje smo preuzeli
vlast u okolnim općinama – Općine Nedešćina u
Nedešćini, Općine Kršan u Čepiću i Općine Raša u
Koromačnu. Završni ples pod maskama održan je
u Koromačnu gdje smo se zajedno sa gostujućim
grupama zabavljali dugo u noć. Usprkos lošem
vremenu, slijedeći smo vikend gostovali na
Samoborskom fašniku gdje su nas domaćini
lijepo ugostili i obezbijedili nam smještaj. Drugo
jutro krenuli smo put Rijeke i posjetili drage nam
prijatelje i njihov Maškarani Pehin. Nakon kratkog
ali ugodnog druženja tužnih lica napustili smo
njihovu zabavu i uputili se na već svima znani
Lovranski Karneval. Nakon napornog ali ugodnog vikenda uslijedio je tjedan završnih radova i
priprema za Labinski i Riječki karneval ali i posjet
centru za djecu sa posebnim potrebama. Kao i
svake godine iznova smo razveselili naše drage
anđele centra Liče Faraguna koji uvijek rado
zapjevaju uz našu harmoniku. Kako se tjedan
bližio kraju u petak smo posjetili naše prijatelje,
svima poznatu grupu Čiketi i čestitali im 20.god.
postojanja. U caffe baru Iskra uz bogatu ponudu
hrane i neizostavnog pića proslavili smo njihov
rođendan. Slijedećeg dana, već od ranog jutra,
započele su pripreme za Labinski mimohod.
Ugostili smo brojne maškarane skupine te prodePod pokroviteljstvom Grada Labina i Turističke za- filirali Labinom. Vrijeme se uklopilo u maškarano
jednice Grada Labina nastojimo očuvati karneval- ludilo te su se tog dana izmijenila četiri godišnja
ske i tradicijske običaje svoga kraja, aktivnostima
doba. Usprkos snježnim pahuljama stigli smo
kroz koje radimo i djelujemo u svom kraju, ali i
do završne bine pa na topli obrok. Iznimno smo
na brojnim mimohodima i gostovanjima kako
ponosni na naše mališane koji su u pratnji teta iz
u zemlji tako i u inozemstvu. Grupa je aktivna
vrtića, škola i raznih skupina uveličali i rasplesali
tijekom cijele godine, u doba zimskih karnevalskih mnogobrojnu publiku. Zabava za sve uzraste do
svečanosti ali i u ljetnim mjesecima na brojnim
ranih jutarnjih sati odvijala se u discu u Nedešćini,
ljetnim karnevalima. Članovi smo Udruge Karte smo nagradili najbolje maske. Nakon samo par
nevalskih gradova Europe (FECC) I HUK-a te smo
sati krenuli smo put Rijeke na neizostavni Riječki
najstarija registrirana karnevalska udruga u Istri.
karneval. Nastupili smo pod rednim brojem 56 i
Već godinama, a tako i ove godine, sa
predstavili se maskom Pijan-isti, te poslali poruku
aktivnostima započinjemo na Sveta Tri Kralja kao
da plešemo i sviramo kako netko drugi (Europa)
gosti u Žejanama i Munama na podizanju pusta
dirigira. Kao i svake godine imali smo prepoznatljii početku pusnih fešti na ovim prostorima. Karvu i upečatljivu autorsku pjesmu, ove godine
nevalsko ludilo Labinjonske Kompanije Domoće
nazvanu “Miris Balkana”. U skladu s njihovim sloFolšarije započeli smo odmah prvu subotu naganom, bili smo ono što smo željeli i uvijek ćemo
kon Sveta Tri Kralja kada smo zajedno sa našim
biti na Riječkom karnevalu. Vrijeme je proletilo i
sugrađanima MS Farabuti zaplesali u veseloj
došao je pusni utorak. Organizirali smo završnu
Crikvenici. Iza Antonje prvu subotu, kao i svake
feštu za naše najmlađe – dječji karneval. Uz bogodine, sudjelujemo na Halubajskom karnevalu
gati program i još bogatiju lutriju došli smo do
H R V A T S K I
Labinjonska Kompanija Domoća Folšarija
karnevalska je grupa iz Labina osnovana 1983.
godine kao dramska i pjevačka skupina za kritiku i
ismijavanje društvenih prilika. U početku se malobrojna grupa sastojala samo od muških članova
koji su izvodili igrokaze i predstave u doba karnevalskih svečanosti. Kasnije se grupa brojčano
povećala, ali i proširila krug aktivnosti na mimohode, organizaciju karnevalskih svečanosti, te na
gostovanja u Hrvatskoj i šire, no do danas grupa
je ostala prepoznatljiva po dramskoj i pjevačkoj
aktivnosti usmjerenoj kritici aktualnih društvenih
zbivanja.
U Istri ove godine slavimo 31.godinu svog
postajanja i 11 godina organizacije ljetnog karnevala.
2 0 1 3 .
LABIN
2 0 1 3 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
završetka maškaranog ludila. Isto večer spalili smo
ovogodišnjeg krivca za sve naše nedaće - pusta
Krešimentića i večer je kulminirala vatrometom
koji je izmamio dječici osmijeh na lice. Kako
našem ludilu nema kraja drugi dan smo prisustvovali smotri maškaranih zastava u Moščeničkoj
dragi te lansiranju njihove rakete i Gobeta. Ali to
nije sve… opet smo se uputili na Pehlin na njihovu pusnu sredu. Došlo je vrijeme kada se maske
moraju skinuti ali prijateljstva se moraju njegovati
pa tako iz vikenda u vikend nastavljamo druženja
na pusnim večerama u Žejanama, u Labinu, na
Zametu i kod naših sugrađana Farabuta.
S obzirom da se držimo one stare - Krepat
ma ne molat - pripreme za 11. ljetni karneval su u
punom jeku te Vas u subotu 22.06.2013 pozivamo
u Rabac.
Živio pust, LKDF
Kontakt: [email protected]
Predsjednik: Milena Simeunović 091 508 4731
Tajnik: Antica Černjul 091 501 3680
Potražite nas i na facebooku :)
MIRIS BALKANA
TREBAMO PROBLEME NAŠE, GLEDAT MALO Z
BLIZA
ULAZIMO U EUROPU, BAŠ KADA JE KRIZA
PLATIT ĆEMO KVOTE, ZRAK I VODU KOJU
SPREMAŠ
EKOLOŠKE KAZNE, SLOBODU KOJU NEMAŠ
NEMA VIŠE VRHNJA PUTRA, JAJCA NI KRUMPIRA
NI DOMAĆE PURICE, ČVARAKA NI SIRA
NEMA VIŠE JANJETINE, LOVA KRIVOLOVA
NITI FRIŠKE RIBICE, SVINJA NI KOLINJA
NEMA VINA RAKIJE, ZATVORILI NAM VRATA
ŠPARUGE, PEČURKE, NONICE Z MARKATA
EVROPICA, EVROPICA, CA SI OD DOBRE HRANE
SRANJE STORILA
EVROPICA, EVROPICA, ZAŠTO NAS NISI RANIJE
POZVALA
24
BADAVA, BADAVA, ZNALA SI I PRIJE
SAD SE PRAVIŠ BLESAVA, DA TI STALO NIJE
STALO TI JE SAMO, TKO TI PLATI VIŠE
ALI NIKAD NISI ZNALA KAKO NAROD DIŠE
NEMA VRHNJA SIRA, NETKO DRUGI BIRA
MORAT ĆEMO PLESATI, KAKO DRUGI SVIRA
NEMA VIŠE JANJETINE, MESIĆA NA ŽARU
NITI DEMOKRACIJE, SVE JE TO U KVARU
NEMA VINA RAKIJE, POLITIČKA JE FORA
KAO PAS NA LANCU, DA TE SLUŠAT MORA
EVROPICA, EVROPICA, CA SI OD DOBRE HRANE
SRANJE STORILA
EVROPICA, EVROPICA, MI ULAZIMO BEZ UCJENA
JER AKO NAS RASPIZDIŠ, NEĆEMO NI UĆI
OSTAT ĆEMO SVOJ NA SVOME, PIŠI KUĆI ČUČI,
AJDE BRIŠI, NA BALKAN
MAŠKARANA SKUPINA „ČOČMAN EXPRESS“
HRELJIN
Maškarana skupina „ Čočman Express“ službeno
djeluje kao sekcija KUD-a Sloga u formalnom
smislu od 1998. Godine. Skupina je dobila ime po
starinskoj hreljinskoj obući, čočmanu, koja predstavlja čvrstu, rukom izrađenu obuću od grube
kravlje kože s potplatom od automobilske gume.
Stanovnici Hreljina takvim nazivom u početku
nisu bili zadovoljni, jer se je Hreljane podrugljivo
nazivalo Čočmanima, ali članovi maškarane grupe
mislili su da se svojom starinom itekako mogu
ponositi, a odabir imena pokazao se je punim
pogotkom. Članovi odbora željeli su da uz pomoć
svih mještana Hreljina obnove slavu hreljisnkih
maškara iz šezdesetih godina prošlog stoljeća te
da se udruže i očuvaju duh zajedništva vlastitog
mjesta. Znali su da ih očekuje puno truda i posla,
a iz godine u godinu, iz subote u sobotu, od tada
pa sve do danas Dom u hreljinu je prepun veselih
maškara. Sadašnji predsjednik „Čočman Expressa“ je Denis Ružić, zaljubljenik u maškare, pod
čijim vodstvom je skupina proslavila 15 godina
uspješnog djelovanja. Kako i sam kaže, svake godine ulaže se puno truda da maškare na Hreljinu
održe dugogodišnju tradiciju. Svake subote, u
vrijeme trajanja maškara, članovi se sastaju u
25
K A R N E V A L I S T
domu kulture na Hreljinu u 17 sati. Slažu se stolovi
( koje gosti prethodno rezerviraju), a to baš i nije
laka zadaća, jer u Hreljinu se dobro zna tko od
„starih“ gostiju gdje sjedi i nepoštivanje tih užanci
za neke bi bila velika uvreda. Plakati o održavanju
„maškaranih tanci“ se lijepe od Crikvenice do
Rijeke, što znači da je u Dom kulture svatko
dobrodošao. Dakako, pripremaju se i nagrade za
maškare, a zahvaljujući sponzorstvu hreljinskih
obrtnika i poduzetnika, prva nagrada za najljepšu
masku najčešće je odojak.
Nakon svih temeljitih priprema, ni uspjeh ne izostane, svake subote veliki hreljinski dom pretijesan je za maškarano ludilo. Dolaze nam grupe
maškara iz Rijeke, Crikvenice, Triblja, Grižana,
Bribira i susjednih mjesta, što je organizatorima
samo poticaj da iz godine u godinu ulažu sve
veći trud. Kako kaže Ružić, u subotu se radi na
organizaciji maškaranih tanci, a preko tjedna su
pripreme maske za Riječki karneval. Prvi organizirani odlazak na riječki Korzo bio je 1998. godine,
kada su se Hreljani maskirali u vrane. Te godine
dogodila se je i nezgoda, pokvarila se je kampanjola na kojoj je bilo gnijezdo i sva popratna
oprema, no Čočmani su cijelim putem gurali
kampanjolu držeći se one stare izreke: Krepat ma
ne molat. Iz godine u godinu, Čočmani su se na
Korzu predstavljali sa sve ljepšim i ljepšim maskama, i sa sve većim brojem članova ( od 120-150) te
tako spadaju u jednu od najvećih grupa sudionika
na karnevalu. Bile su tu vrane, suncokreti, gusjenice, hreljinske šterne, bingo, Petar Pan i zvončice,
a najatraktivnija maska bila je svakako maska
Čočmana, simbola Hreljina. No Hreljani ne sudjeluju samo na Riječkom karnevalu, posjete oni i
karnevale na Viškovu, Pehlinu, Bribiru, Grižanama
i Crikvenici, kao i ljetne karnevale u Senju, Novom
Vinodolskom i Fužinama.
Denis Ružić napominje da je za očuvanje tradicije
maškaranja važno da priliku za maškaranje u
hreljinskom Domu dobiju i oni najmlađi. U nedjelju koja prethodi Riječkom karnevalu, veliki
organiziraju zabavu za male, dječju redutu. None
i mame ulože puno truda u izrađivanju maski za
najmlađe članove, a organizatori za njih pripreme
frite i topli čaj. Spaljivanje mesopusta običaj je
s kojim završavaju maškarani dani, a njega se
pribojavaju mnogi Hreljani. Naime, tada se čita
šentenca za minulo razdoblje od mesopusta do
mesopusta. Britak jezik autora hreljinske šentence
takne mnoge mještane, koji se i sami iznenade
H R V A T S K I
Na jubilarnoj 30.
Međunarodnoj karneval-skoj
povorci u Rijeci sudjelovale
su i maškarane udruge sa
područja Grada Bakra. Udruge svake godine ulažu veliki
trud i maštu kako bi se prikazale u najboljem mogućem
svijetlu, a pripreme za karneval počinju mjesecima ranije. Za sve članove
udruga karneval nije samo maska na licu, nego
i način života u „petom godišnjem dobu“. Naše
udruge predstavile su se kako slijedi:
K.U. „Bakarske maškare“ – Bakar
Paunovi
K.U. „Čočman Express“ – Hreljin
Putevima Frankopana
K.U. „Krasica pa Rio“ – Krasica
Krasica zemlja čudesa
K.U. „Maškare Kukuljanovo“ – Kukuljanovo
Ukroti beštiju
K.U. Škrljevske maškari“ – Škrljevo
Škrljevski roj
2 0 1 3 .
BAKAR
2 0 1 3 .
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
kako se njihova „dobro čuvana“ tajna probila do
javnosti i tako postanu predmet zadirkivanja u
lokalnom kafiću. No, nikad to nije prava ljutnja,
sve je to još uvijek dio „petog godišnjeg doba“.
Kako kaže Predsjednik „Čočman Expressa“, Denis
Ružić, ovo je samo dio zanimljivosti udruge, tu su
još i dvije uglazbljene pjesme Udruge, zatim Mala
muzika koja okuplja mlade ljude – zaljubljenike u
glazbu i maškare i koja ima prepoznatljive odore,
a za sve dogodovštine koje su se dogodile u 15
godina postojanja Udruge, mogla bi se napisati knjiga. Od ove godine Udruga ima i svoju
službenu web stranicu www.cocmani.com, na
kojoj možete pogledati galeriju slika, pročitati
šentence i saznati još više o ovoj udruzi. I za kraj,
članak završavamo sa dobro poznatim: „I GLAS
GRE OD UST DO UST DA J NA HRELJINU NAJVESELIJI I NAJLUĐI MESOPUST !!!!
KRK
KRČKI KARNEVAL 2013.
Krčki karneval 2013. započeo je na Sv.Tri kralja, u
nedjelju 06.01. nekoliko minuta iza 11 sati, kako
tradicija i nalaže.
Čudnovata povorka krenula je s Male
place. Ta je povorka pospajala ono što je apsolutno nemoguće spojiti. Na čelu su joj bili Knezovi
krčki-Frankopani, potom na Senki i Marku – dvama magarcima, ni više ni manje nego Sulejman
Veličanstveni i njegova Hurem. Pratili su ih begovi,
age, cijeli harem, zatim Gradska limena glazba Krk
i na kraju stotinjak znatiželjnika. Bio je tu i kraljevski par – Dajana i Ivan.
Tako šareni i rasplesani iz starog su grada krenuli
ka rivi i Sunčanom satu, te došli do Vele place gdje
je održana ceremonija otvaranja Krčkog karnevala
2013.
Krčani će maškaranu sezonu 2013. proplesati pod karnevalskim šatorom koji je podignut na
autobusnoj postaji. Plesati će pet subota; uz Stavrosa, Gazde, L’amour i tamburaški sastav Boduli,
Lidiju Bačić i Maju Šuput.
Zabave za najmlađe maškare održavaju se
nedjeljom popodne uz grupu Largo, lijepe nagrade i bogatu tombolu.
Na svečanosti zatvaranja Krčkog karnevala
u utorak 12.02. na krčkoj rivi, maškare moraju vratiti vlast, a za sve će platiti glavom Mesopust Keko
26
Karnevalski odbor 2013.
do sitnih jutarnjih sati. Uz oživjele hitove, Cavtat je
tu večer svjedočio i utjelovljenju brojnih legedni
vječnog žanra, poput Hendrixa, Agnusa Younga i
ostale plejade zvijezda.
Svršetkom izleta u neke druga, sudeći po
mnogima i bolja vremena, Cavtaćani su povijest vratili povijesti i nastavili prema tradiciji na
još daljoj točki bogate karnevalske lente vremena. Maškarata od ferala i ˝dominali˝ ove godine su oživjeli tradiciju te se vratili korijenima.
Predvođena najvernijom pratiteljicom, Cavtatskom glazbom, povorka brojnih generacija ˝dominala˝, samo obasjana svjetlom tradicije vratila se
mjestu inspiracije i geneze jedinstvene maškarane
tradicije, špilji Šipun.
Nakon dvadeset i dvije godine feralići
˝dominala˝su osvijetlili legendu i špilju, ostavljenu
u tamnom kutku nekog novog vremena.
Poslije posjeta ˝zmaju˝ povorka se vratila ˝kapljici˝
vina, pjesmi, plesu i naravno šporkim makarulima.
Osim starijih, no ne nužno i ozbiljnijih i djeca su
imala priliku za zabavu, uz prigodni program i
povorku praćenu igrom plesa i zvuka mažoretki i
Cavtatske glazbe.
Ovogodišnje kalendarski omeđene karnevalske
dane Cavtat je ispratio uz posljednju zabavu,
Ultime od karnevala. Uz živu glazbu, bogate nagrade i lutriju maškare su se oprostile od karnevla
do sljedećeg susreta pod ljetnim nebom.
Već s prvim zrakama proljeća udruga Dominali i
mjesto započinje pripreme za karnevalske ljetne
dane, nostalgično se prisjećajući prošlogodišnjeg
sjaja. U sklopu ˝Cavtatskog ljeta˝, na rivi su nastupali i brojni ulične zabavljači i performeri: Cirkusko
akrobatske skupine i break dance skupina iz
Splita, Cirkuske vještine Cavtat, Capoiera Amazonas Dubrovnik te gostujući bubnjarski ansambl.
Program se nastavio dječjim karnevalom uz
animacijski program za djecu, dok su za odrasle
na više mjesta na rivi za bili organizirani brojni
zabavni sadržaji.
Na cavtatskoj rivi zabavljale su se maškarane
grupe iz cijele županije, kao i turisti koji su se s
oduševljenjem pridružili ljetnoj maškarati.
Karnevalska udruga Dominali, mještani i mjesto su bogatiji za još jedno iskustvo i oživjelu
tradiciju.Kako će Cavtaćani obogatiti sadržaj još
jedne tradicije, ljetnog karnevala te nadmašiti
prošlogodišnji najbolje je doći i doživjeti.
Boris Gluhan
27
K A R N E V A L I S T
Napustili su zimski dani kranji jug te za sobom
ostavili i bogata sjećanja protkana zabavom,
smijehom, glazbom, kreativnošću, slobodom
i zgodama kakve samo mogu pružiti cavtatski
karnevalski dani. U nestrpljivom iščekivanju ljetnog sjaja i karnevala u srpnju, Cavtat se prisjeća
zimskih karnevalskih dana koji su bili sve, samo ne
obični.
Karneval je ušao u Cavtat na velika vrata uz
gromoglasne zvuke rock´n´rolla. Karnevalsko putovanje u najluđe godine prošlog stoljeća, svevremenskim hitovima je predvodio band Gruhak. Jedinstveni i energični dubrovački rokeri, uz brojne
maškare u stilu su oživljavali prošlost i sjećanja sve
H R V A T S K I
KARNEVALSKI IZLETI U NOSTALGIČNU PROŠLOST
2 0 1 3 .
CAVTAT
19. ĐAKOVAČKI BUŠARI 2013.
U Đakovu su održani 19. Đakovački bušari 26. i
27. siječnja 2013.
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
ĐAKOVO
Sama manifestacija se sastoji od Pokladnog gastro
festa – ‘’Mrsna i nemrsna jela kroz poklade i korizmu’’ i ocjenjivanja i degustacije kobasice (26.
siječnja 2013.), gdje su posjetitelji mogli uživati
u slavonskim ali i dalmatinskim specijalitetima ,
te od centralnog događaja Đakovačkih bušara –
Pokladne povorke (27. siječnja 2013.). Središnja
priredba, velika povorka središtem grada, je
okupila 4000 sudionika pod maskama iz gotovo
cijele Hrvatske te mađarskog grada Mohača.
Bušarski čavo, ove godine prerušen u sultana Sulejmana, preuzeo je ključeve grada od
gradonačelnika Zorana Vinkovića, prerušenog
za ovu zgodu u Cezara, te proglasio vladavinu
Bušarske republike s njenim luckastim zakonima.
Nako što je zavladao sultan Sulejman, gradom je
nastala euforija u haremu.
U nastavku je pokladna povorka prošla centrom
grada s mnoštvom suvremenih i tradicijskih
maski, poput baranjskih i mohačkih lipih i strašnih
buša, starceva iz Vukojevaca, slamnatih medvjeda
iz Josipovca Punitovačkog, zvončara s Kvarnera,
među kojima su bili i najviše pažnje plijenili
Grobnički dondolaši iz Čavla.U gotovo dvosatnoj
povorci svatko od sudionika bio je bar na trenutak
netko drugi, zaboravljajući na stvarnost i probleme. Nakon što je središtem grada – od Sklada,
preko korza, prošlo stotinjak konjanika, a potom
limena glazba DVD-ova Đakovo i Retfala koji su
zvučali poput raštimanog orkestra, brojne okupljene Đakovčane razveselili su najmlađi – polaznici dječjih vrtića i predškola, prerušeni u kauboje i
Indijance s Divljeg zapada, snjegoviće, mice lutal28
ice, sove, bubamare, legiće, dinosaure, semafore,
robote, šišmiše, čudnovate male svatove…
Veseloj povorci pridružili su se stariji, među kojima
je ovogodišnja hit-tema za poklade bio Sulejman i
njegova svita iz popularne TV-serije. Tako je i KUD
Viljevo uprizorio život turskog sultana, uz natpis:
“Pažnja, traži se Suljo koji nas je muljo!” Đakovački
KUD Sklad maskirao se u proslavu svog 150.
rođendana, KUD Širokopoljac u Havaje, a Srednja strukovna škola Đakovo u vesele udavače…
Đakovčane su razveselili i mušketiri iz Čakovca,
kao i lipe buše iz Gajića, iz kojeg su stigle i one
strašne. Buše su jučer u Đakovo stigle i iz Mohača.
Korzom su prošetale i japanske gejše, Kleopatre
iz Kutine… KUD Šokadija Budrovci na Bušare se
“spremio” u kolače i veliku svatovsku tortu sa
“živim ukrasom” na njenom vrhu – čudnovatom
mladenkom i jednako čudnovatim mladoženjom.
U šarenoj povorci našle su se i međimurske krave,
vukojevački starcevi… To što je živa na termometru pokazivala studenu ništicu, pa u nekim trenucima i ispod nje, nikome nije smetalo pa ni karnevalskoj skupini zvončara u – kratkim rukavima!
I tako sve do prvoga mraka; bio je to praznik i
poklada, i karnevala, i mesopusta, i fašnika, dva
sata suvremenih, ali i tradicijskih maski poput
josipovačkih medvjeda, “odjevenih” u slamu. Ono
što su oni jučer zasigurno najmanje priželjkivali
bio je – plamen žigice.
U pokladnoj povorci središtem Đakova prošlo
je i više od stotinu konjanika. Organizatori
Đakovačkih bušara Grad Đakovo i Turistička zajednica grada Đakova, s ponosom ističu da su Bušari
i ove godine potvrdili naslov najveće pokladne
manifestacije u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Zahvaljujemo svom sudionicima što smo uz njihovu prisutnost doživjeli vatromet boja, emocija i
veselja! Vidimo se na 20. Đakovačkim bušarima!
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA
- 2011. godina (28. međunarodni Riječki karneval)
- maska “Bubamara”, alegorijska kola “Bubamara
na listu djeteline”,
- 2012. godina (29. međunarodni Riječki karneval)
- maska “Dvorske lude” i
- 2013. godina (30. međunarodni Riječki karneval)
- maska “Sretan ti rođendan” s alegorijskim kolima
u obliku torte, a 130 učesnika nosilo je masku
“crvena ruža”.
U izradi alegorijskih kola sudjelovao je Ivica
Brozović uz pomoć članova Udruge.
2011. godine članovi Udruge gostovali su na
lokalnoj televiziji “Kanal RI” u emisiji “Gromača”, na
natjecanju s drugim karnevalskim skupinama, i
osvojili putovanje u Sarajevo.
Na ovakav način i uz daljnji entuzijazam i
angažman Bribiraca, mačkarana Udruga “Kirci-Bribirci” nastavit će širiti svoju aktivnost i kreativnost
kroz još puno, puno nadolazećih mladih bribirskih
generacija...
DONJI KRALJEVEC
29
K A R N E V A L I S T
Karnevalska udruga “Kirci-Bribirci” iz Bribira osnovana je na inicijativu nekolicine ljudi 14.08.2009.
godine. U Udrugu je pristupilo oko 160 članova, a
za predsjednika je izabran Dražen Veljačić. Nakon
osnutka Udruga je počela s prvim pripremama i
već su do danas sudjelovali četiri puta na Riječkoj
međunarodnoj povorci i ljetnom karnevalu u
Fužinama:
- 2010. godina (27. međunarodni Riječki karneval)
- maska “Navijači”, te alegorijska kola “Lopta i boca
Bri-bire”,
H R V A T S K I
KARNEVALSKA UDRUGA “KIRCI-BRIBIRCI”
2 0 1 3 .
OPĆINA VINODOLSKA - BRIBIR
MAŠKARE 2013. U CRIKVENICI
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
CRIKVENICA
Rivijera Crikvenica je i ovu zimu dočekala zaigrana
i obojena karnevalskim šalama i originalnim
maskama. Otvorila je svoja vrata tradicije i veselja
dragim prijateljima i gostima, pružila vrhunsku
zabavu svim generacijama i prepustila maškarama
vladarski tron od 12. siječnja pa sve do 13. veljače
2013.
Organizator Maškara 2013. u Crikvenici je bila
Turistička zajednica Grada Crikvenice, suorganizator “Krasnica” d.o.o. Rijeka, a pokrovitelj Grad
Crikvenica.
Veliki maškarani šator na parkiralištu “Riviera” u
centru Crikvenice bio je domaćin svima željnima
lude zabave, plesa i dobre muzike. U ukupno pet
maškaranih subotnjih zabava za izvrsnu atmosferu su se pobrinuli domaći glazbenici - Gustafi,
Šajeta, Koktelsi, Lidija Bačić i Tamara Brusić.
U Crikvenici su organizirane i tradicionalne manifestacije na otvorenom, Dječja maškarana povorka 20. siječnja te Velika maškarana povorka
27. siječnja. Osim toga, posjetitelji su uživali i u
maškaranom turniru u rukometu i mini rukometu
te maškaranom boćarskom i pikado turniru.
Održan je izbor za Prvu mačku crikveničkih
maškara, utemeljen na tradiciji staroj više od
70 godina. Nakon Draženke Antić iz Selca, Tee
Milat iz Dramlja i Corine Maljković iz Crikvenice,
čast je pripala osamnaestogodišnjoj Vedrani
Šegulji iz Jadranova pa se s pravom može reći da
je crikvenička mačka “prošetala” svim mjestima
Rivijere Crikvenica i iz svakoga od njih izabrala najbolju i najljepšu predstavnicu. U Selcu se na mesopusni utorak tradicionalno održala mlaća prazne
slame, jedinstveni običaj u našim krajevima. I ove
je godine ta zanimljiva manifestacija okupila bro30
jne gledatelje koji su pratili većini dobro poznati
redoslijed. A priča oko mlaće slame ide ovako: U
poslijepodnevnim satima selačka mantinjada ide
na Brdo, gdje ih čekaju mlatačice, žene s grabljama, žene u svečanim i radnim narodnim nošnjama
s baškotima i kavom. Povorka ide prema centru
mjesta, gdje mlatačice izmlate i zapale slamu, a
dok se plešu dva tradicionalna plesa, Hrvacki i
Kolunati, Selčani sa zebnjom promatraju na koju
stranu odlazi dim. Naime, vjeruje se da ukoliko
ode prema moru, godina će donijeti više ribe, a
ako pak povuče prema kopnu, bolje će roditi zemlja. Ovaj jedinstveni običaj će tijekom 2013. Mjesni
odbor Selce u suradnji s Turističkom zajednicom
Grada Crikvenice kandidirati za uvrštavanje na
popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara
Republike Hrvatske.
Maškare 2013. su završile u srijedu, 13. veljače
2013. tradicionalnim čitanjem šentence u svim
mjestima, suđenjem i spaljivanjem mesopusta,
krivca za sve nedaće i poteškoće u 2012. godini.
Ovogodišnje Maškare u Crikvenici donijele su i
jednu novinu, a to je nagradna igra “Ćapaj mačku”,
u kojoj je glavna nagrada bio osobni automobil “Novi Renault Clio”. U igru se moglo uključiti
putem kupnje srećke, a izvlačenje glavne nagrade
se održalo u utorak, 12. veljače 2013. u večernjim
satima u maškaranome šatoru. Hrvoje Hegeduš iz
Rijeke je sretni dobitnik te će zasigurno još dugo
pamtiti ovogodišnje Maškare.
Više podataka i fotografija o maškarama, tradiciji
maškaranja, događanjima i karnevalskim grupama može se pronaći na internetskoj stranici
www.maskare.net te Facebook stranici Maškare
Crikvenica.
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
PRIMOŠTEN
DUBROVNIK
31
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
KORČULA
Iako su ovogodišnji pokladi bili kratka vijeka,
obilovali su događanjima (manje, ma slađe - rekli
bi naši stari). Naša udruga, kao i proteklih godina
i dalje pati od kroničnog nedostatka prostora za
održavanje pokladnih zabava, no ove godine nam
je u susret izašla Srednja škola sa svojim prostorom, gdje smo priredili ludu maškaranu zabavu. U
tom skučenom prostoru moglo se vidjeti bogatstvo nezaboravnih kreacija korčulanskih maškaranih
grupa.
Pored maškaranih bala u Korčuli, naše maškarane
grupe su, prema dogovoru s ostalim maškaranim
udrugama na otoku, vikendima posjećivale zabave u okolnim mjestima. Plesa, veselja i druženja
nije falilo.
Već tradicionalno, naša Vlada od maškara
predvođena Kraljem od maškara bila je u posjetu
gradskim dječjim vrtićima, gdje su naše najmlađe
maškare priredile prave veseljice. Doista veseli
vidjeti s koliko radosti djeca pripremaju kostime u
vrtiću, te se s veseljem odazivaju svim pozivima za
povorke po gradu, bilo ljeti, bilo zimi.
Na zadnji dan od maškara, priredili smo suđenje
Krnovalu za sve nevolje u protekloj godini, ovaj
32
put iznimno u jutarnjim satima zbog loših vemenskih uvjeta. Spaljen je na lomači, u ognju
paklenome, kako jednome Krnovalu i doliči. S tim
stoljetnim činom, završila su maškarana ludovanja, no za kratko, jer već 30. lipnja, kao i proteklih 13 godina organiziramo Maškarani doček
Pola Nove godine. Ova ljetna atrakcija već je ušla
u kataloge mnogih turističkih agencija kao vrhunska zabava. Ove godine se iznimno poklapa
s danom ulaska Hrvatske u Evropsku zajednicu,
tako da smo i obogatili program, te ga proširili na
7 dana. Bit će tu izložbi slika i maškaranih kreacija,
radionica, prezentacija starih korčulanskih pokladnih jela i pića, prikazivanja filmova o maškarama
u Korčuli iz davnih pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina, nastup brazilskih plesačica i kao
vrhunac proslave - maškarana zabava - doček Pola
Nove godine, kad očekujemo u Korčuli mnoštvo
maškaranih grupa iz Hrvatske i inozemstva.
Dragi prijatelji, budite nam i dragi gosti. Rado
ćemo Vas primiti u Korčulu 30.6. ove i svake druge
godine.
Zdravi i veseli bili.
KKK Bonkuloviči - Korčula
BUZET
K A R N E V A L I S T
te Čepljonske maškare iz Čepića.
U utorak nakon pusne nedjelje maškarane grupe
s područja buzeštine obilazile su svoja sela, te
zajedno sa svojim susjedima proslavljali vrijeme
karnevala.
Po tradiciji na Buzeštini karnevalska događanja
završavaju na Pepelnicu, kada je pusna
gradonačelnica vratila ključeve grada, te se
upriličilo suđenje i spaljivanje pusta u naselju
Most gdje je ujedno bio kraj tradicionalne
pokladne „igre na ruh“.
„Igra na ruh (rog)“ je pučka igra bez natjecateljskog karaktera.
Začeci ove igre vezani su uz netrpeljivosti koje su
u prošlosti postojale među vlasnicima vodenica
uz Mirnu. Razlog za to bila je konkurencija među
vodeničarima, sve do trenutka kada su se zajedno
okupili na maškarama te u znak pomirenja za
večeru ispekli ovna. Jedan od njih bacio je rogove
pojedene životinje, te predložio ostalima da se
prestanu međusobno bosti, što su ovi prihvatili.
Pravila igre provodi tročlana komisija, suci i pisar,
a odvija se na cesti sv. Ivan - Most, koja je duga
oko 2 kilometra. Igrači su isključivo muškarci, a
ruh (rog, najčešće volovski) prvi baca najstariji
bacač. Nakon toga se uključuju i ostali sudionici,
te bacaju „baticu” (drvena palica s kvrgom na
kraju) što bliže rogu. Prilikom toga igrač izgovara
ime narednog bacača, nazivajući ga nadimkom ili
opisno (npr.: Pilana, Pili krive daske, Špičilapiž...), a
u protivnom dobiva negativne bodove. Posljednji
bacač izgovara riječ „Pagarošto”, a igra završava
kod gostione Most, gdje se zbrajaju negativni
bodovi, a prikupljeni novci daju za zajedničku
večeru. U Igri na ruh nije bitna pobjeda, pa ni negativni bodovi, već je važno sudjelovati. Smisao joj
je u pokladnoj slobodi riječi, gdje se više cijeni
prozivanje suigrača opisno (poput karnevalskog
kroničara, koji aludira na suigračeve mane ili neki
događaj u prošlosti kojim mami osmjeh i veselje
ostalih) nego nadimkom.
33
H R V A T S K I
Buzet i njegova okolica imaju vrlo dugu i bogatu
tradiciju maskiranja koja seže daleko u prošlost.
Tome u prilog kazuju i običaji koji su se sačuvali
do današnjih dana, posebice u tradicionalnim
maskama kao što su: pust, ćić, ćićka, korizma,
maškare u belo, pobirač jaja, mužika itd. koje
imaju svoju jasnu ulogu i zadaće.
Buzetske maškare traju intenzivna dva tjedna koja
obuhvaćaju različite ceremonije pa je tako bilo i
ove 2013. godine kada su se glavna događanja
zbila između 26. siječnja i 13. veljače. Početak
karnevala obilježila je primopredaja vlasti svjetovnog gradonačelnika Valtera Flega pusnoj
gradonačelnici Sultaniji Hurem (Stanki Krulčić)
i domaćinima ovogodišnjeg karnevala maškara
Svetog Ivana, koja se upriličila kod svetoivanjskog
Društvenog doma. Podigla se karnevalska zastava
i objesilo se na stup dežurnog krivca, pusta pod
imenom Istarski Sulejman i dani maškara mogli su
započeti.
U dani karnevala nizali su se i brojni maskenbali
po društvenim domovima na području Buzeštine,
a 8. veljače (petak) u prijepodnevnim satima
Buzećanima su se predstavili i najmlađi članovi
grada Buzeta, polaznici Dječjeg vrtića „Grdelin“,
niži razredi osnovne škole „Vazmoslava Gržalje“, te
članovi udruge za pomoć osobama sa mentalnom
retardacijom – Klub Buzet.
Središnji događaj održao se na pusnu nedjelju,
kada je oko tisuću maskiranih ljudi prodefiliralo
ulicama Buzeta. U povorci je sudjelovalo sedam
velikih maškaranih grupa s područja Buzeštine, i
to: maškare iz Sovinjaka, Sv. Ivana, Roča, maškare
Jedinstvo, Krušvari, iz Draščićke maškare iz Sv.
Martina i Skrobari iz Štrpeda. Unutar velikih skupina bilo je 70-tak tematskih grupa. Osim buzetskih
maškara, na mimohodu su sudjelovali i gosti:
Zvončari iz Vlahovog brega, Ćići i ćićski zgončari
2 0 1 3 .
BUZETSKE MAŠKARE 2013
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
VELIKA GORICA
104. turopoljski fašnik
u Velikoj Gorici od 9.-12.2.2013.
U velikoj fašničkoj povorci
sudjelovalo je 25 grupa s ukupno 1.000
maškara.
U zabavnom programu u velikom
šatoriu sudjelovali grupe Sjaj i Zakon
šutnje, a Crvena jabuka je odradila
Preuzimanje
ključeva
grada
organizirano je 25. siječnja s članovima
Fašničke udruge Žir, maskotama i
našim tradicionalnim voditeljima Vidom
Balogom i Davorom Dretarom Dreletom
u gradskoj upravi. Gradonačelnik
Dražen Barišić je s veseljem predao
vlast, napokon se čovjek mogao malo
odmoriti.
Subota, 9.02.2013. Veliki fašnik
(5.000,00 kuna)
2. mjesto: OSS Buševec - Labuđe jezero
(3.000,00 kuna)
3. mjesto: Didovi iz Drežnika - Ples Zulu
plemena (2.000,00 kuna)
4. mjesto: KUD Velika Mlaka - Ja nisam
tvoja marioneta (1.000,00 kuna)
5. mjesto: FA Šiljakovina - Posljedice
i žrtve zdravstvenog odgoja (1.000,00
kuna)
Specijalna nagrada: Plesni klub
Megablast, Freak show (1.000,00 kuna)
Najbolja tema: KUD Šćitarjevo, Crno
bijeli film (1.000,00 kuna)
Najbolja pojedinačna maska u grupi:
Obitelj Šinkec, Prstenova družina
(1.000,00 kuna)
Nedjelja, 10.02.2013. Mali fašnik
dvosatni koncert od 21.30 -23.30 na
kojem je bio prepun šator. Šator je bio
pun publike do 12.30 kada smo završili s
programom.
Program je vodila pjevačica
Ivanka Mazurkijević.
U kategoriji vrtića i škola prijave smo
primali do petka i nagradni fond je
raspoređen tako da svi budu nagrađeni.
g
Proglašenje pobjednika organizirano je
prije koncerta te je za vrijeme koncerta
došlo da promjene strukture posjetitelja,
uz maškare iz fašničke povorke bio je i
velik broj velikogoričana koji su došli
na koncert. Veliki pomak naprijed
je činjenica da su velikogoričani na
koncert došli maskirani.
Velika Fašnička povorka krenula
je iz Školske ulice u 14.00 sati, žiri je
ocjenjivao grupe na balkonu Prenoćišta
Bijela ruža. Predstavljanje grupa je
vodio Davor Dretar Drele. Druga točka
zaustavljanja i predstavljanja je bila
kod Robne kuće gdje je Vid Balog vodio
program.
Istu večer organiziran je u restoranu
Za vašu dušu bal prosvjetara koji je bio
dobro posjećen.
Nagrade 104. turopoljskog fašnika
osvojile su sljedeće grupe:
1. mjesto: MO Pavučnjak - Iz vijeka
mraka dolazi sultan Pavučnjaka
Turistička zajednica grada Velike Gorice,
Kurilovečka 2, Velika Gorica • tel./fax: 01/6222 378
E-mail: [email protected]
34
Po preporuci stručnog žirija djeca dijele
određeno mjesto što je poticajno za
njihovu pozitivnu percepciju fašnika.
Na Malom fašniku sudjelovalo
je 693 djece, a sve grupe su nagrađene.
www.tzvg.hr
njegova kćer vrijedna danog momenta. Što se
„krade“? U samim počecima mladići su običavali
krasti vrata ograda, škure, sušilo s robom i sl. dok
se danas običava osim spomenutih stvari iz mora
dignuti barka, iz dvorišta izvesti miješalica i sl. i sve
donijeti u centar.
Do 60-ih godina subotnje zabave uz ples
pod maskama su se održavale u Velikoj sali
današnjeg Doma prosvjete, da bi se otada do
danas održavale u hotelima, na početku u Hotelu
„Slaven“, a kasnije i u ostalima, što se 2010. godine mijenja, i zabave počinju ponovo u Domu
prosvjete. Zadnja subota je oduvijek bila rezervirana za najveću zabavu pa su Selčani običavali
za nju čuvati najbolju masku, ujedno ona je bila
rezervirana, nakon plesa, za pravljenje „mesopusta“, slamnatog čovjeka koji je bio okrivljen za
sve nedaće u prošloj godini, koji se mještanima
pokazivao nakon nedjeljne mise. Uz običaj izrade
mesopusta povezana je, uvjetno rečeno, kletva
koja kaže ukoliko se mesopust prije pokazivanja
ukrade, sljedećih 7 godina ne smije biti maškara.
To se rijetko događalo, ali kada bi se i dogodilo,
mladići koji su ga radili, brzo bi, da nitko ne zna
napravili novoga i tako izbjegli štetu. Osim subotnjih zabava na kojima su se ljudi trudili biti što
neprepoznatljiviji, i mjesecima unaprijed smišljali
maske, nedjeljom su se održavale čajanke za
djecu. Zadnja nedjelja uvijek je bila rezervirana za
35
K A R N E V A L I S T
„Po običaju i navadi staroj bubanj i muzika složno
udaraj…“ već 150-ak godina (neki zapisi kažu od
1867.), točno dvadeset dana prije Čiste srijede ili
Pepelnice, odnosno prvog dana korizme, u Selcu,
kao i u većini primorskih mjesta počinju maškare.
Što su maškare za Selce i Selčane, najbolje ilustrira činjenica koja kazuje da su se od svojih
početaka do danas održale u svom izvornom
obliku. Specifična „mantinjada“ traje tri četvrtka,
tri vikenda i „mesopusni pondiljak, utorak i sreda“.
Nakon zimskoga mrtvila i bure koja „fijuče“
primorskim klančićima, nakon božićno –
novogodišnjih blagdana, u vrijeme kada je već
svima dosta zime i potrebno je „dozvati“ proljeće
i ljeto, tradicionalno vjerovanje omogućilo je Primorcima „tjeranje“ zlih duhova zime maškarama.
Kao što je već spomenuto, za Selce su specifična
tri četvrtka – TUSTI, FUSTI i POBERUHI, kada
mantinjada (naziv za mažoretkinje i svirače, koji
su u početku svirali trieštinke i sopile, a u novije
vrijeme puhačke instrumente) obilazi mjesto, u
početku kućevlasnike, kasnije imućnije Selčane, a
u novije vrijeme obrte i tvrtke. Međutim, vrijedno
je spomenuti i tri srijede prije tih četvrtaka kada
mladi, neoženjeni momci idu u „krađu“. Naime,
kada Selce obavije mrak, mladići kreću po mjestu
i od neudatih djevojaka iz dvorišta uzimaju stvari
i nose ih na selačku placu, gdje po njih ujutro
dolazi obično otac djevojke, ponosan što je i
H R V A T S K I
ZAŠTITITI OBIČAJ I UPISATI GA NA LISTU NEMATERIJALNE BAŠTINE
146. maškare va Selcu
2 0 1 3 .
SELCE
2 0 1 3 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
najmlađe pa su se djeca, osim čajanke, u povorci,
popularno Dječjoj reduti, vođena mantinjadom
prošetala cijelim mjestom.
Zadnja tri dana maškara, ili mesopusta, kako se
običava reći, obiluju običajima. Ponedjeljak je
rezerviran za obilazak neudatih djevojaka. Mladići
koji su tri srijede krali djevojkama, sada ih uz
svirku harmonike obilaze i prema običaju mladić
kojemu se djevojka sviđa zapleše s njenom majkom. Obilazak traje do ranih jutarnjih sati pa se
zbog toga često zna dogoditi da djevojka primi
mladiće, a da za to ne znaju njeni roditelji. Mesopusni utorak je zadnji dan maškaranog ludila. To je
dan kada i oni koji nisu sudjelovali u događanjima
vezanima uz maškare izlaze i zabavljaju se, jer
nakon toga slijedi 40 dana posta.
U poslijepodnevnim satima mantinjada ide na
predio mjesta koji se zove Brdo i „kupi“ za sobom
mlatačice, žene s grabljama, žene u svečanim i
radnim narodnim nošnjama, baškote i kavu. Time
se stvara povorka šarenila, tradicije, raznih generacija i ljubavi prema mjestu – duga gotovo od
Brda do Jame. Povorka ide prema Crkvi Sv. Josipa,
kroz Uski gdje se spušta na rivu i preko palade na
36
placu. Tada se događa jedinstven običaj u našim
krajevima i Hrvatskoj, ako ne i šire – mlaća prazne
slame. Naime, Selčani vole reći da praznu slamu
mlate samo na mesopusni utorak, a ne cijele godine kao neki drugi. Nakon što mlatačice izmlate
slamu i ona se zapali slijede dva stara tradicionalna plesa- Hrvacki i Kolunati, a dok se oni plešu,
mještani sa zebnjom promatraju gdje će otići dim
zapaljene slame. Naime, postoji vjerovanje koje
kazuje ukoliko dim ode prema moru: godina će
donijeti više ribe, a ako ode prema kopnu: bolje će
roditi zemlja. I za kraj poslijepodnevnoga obilaska pred Harmicom se pleše Selačko kolo, koje
se tradicionalno pleše samo dva puta godišnje:
na mesopusni utorak i na Badnjak, nakon mise
polnoćke. Utorak navečer je rezerviran za ples i
mesopusnu zabavu u hotelu. Običavalo se taj dan
organizirati svadbenu povorku gdje bi muškarci i
žene zamijenili uloge. Čista srijeda rezervirana je
za suđenje mesopustu, odnosno čitanje šentence
koja je pisana na način da ju čitaju tužitelj i odvjetnik optužujući mesopusta za sve zgode koje su se
dogodile u mjestu u protekloj godini. Nakon što
je osuđen i odsječena mu je glava sabljom, nosi se
na paladu, pali i baca u more.
Za mjesto i mještane su maškare gotove, a mladima ostaje povičerica gdje napokon mogu biti
sami, zabavljati se, plesati i približiti jedni drugima
nakon trotjednog udvaranja. Ne kaže se uzalud:
Ča mesopust da, Katarina oda“.
Ove godine, Vijeće mjesnog odbora Selce u
suradnji s Turističkim informativnim centrom
Selce odlučilo je prijaviti ovaj običaj ministarstvu
kulture za upius na listu nematerijalne baštine.
Nakon čega, uvjereni su u MO Selce će se običaj
naći i na UNESCOvoj listi.
(Žarko Stilin)
Lipi moji i dragi karnevalisti!
U subotu, 12. siječnja vog leta u lipon ambijentu
velebne discoqutheke „Magnus“ otprt je 355.
Senjski mesopust. Nigdir okolo osme ure uvečer
uz našu gracku muziku, karnevalske udruge, lipe
maškare, gradonačenik gospodin prof.Darko
Nekić je predal ključeve grada našem meštru
Danijelu Tomljanoviću Feraliću i lipo ga je zamolil
da ga šćeto odmini doidućih misec dan. Meštar
Feralić je to jedva dočekal, čovik zna svoj posal
i obećal mu je kaj kapo svih maškarov da će
dat sve od sebe, uprav kako to nalažu senjske
maškarane regule i užance. I tako je sve počelo.
Intanto je Mesopust dural samo misec dan, al je
ruku na srce bil jako, jako dobar. Svake subote u
„Magnusu“ je bilo sve puno maškarov od svakuda,
najviše iz Senja. Arivale su nan maškare iz Kraljevice, Rike, Novog Vinodolskog, Klenovice, Jaske.
Svi su oni uživali i guštali u senjskoj mesopusnoj
užanci. Sve nas je zabavljal naš dragi „Trio Marinero“. Nediljon popodne u iston prostoru su, već
po užanci, bile redute za najmlađe, našu dicu iz
vrtića i škole. Moramo van priznat kad god vidimo
vu mladežinu uvati nas nikakova teplina okolo
srca. Kad vidimo kako se oni lipo maškaradu, kako
zajedno sa svojin tetama i učiteljicama imadu
puno dunsta i volje, ondat ne moramo škrbit za
vu, namin jako dragu, mesopusnu užancu. Uprav
je kalendar til da Mesopust dura samo misec dan
i sve nan je nikako brzo pasalo. Na mesopusni
utorak je po užanci od davnog 1875.leta iz tiska
izašal najnoviji broj „Metle i škavacere“ najstarijih
karnevalskih cajtungov u Lipoj našoj. Nažalost
vrimene nan ni puštilo da ne Mesopusni utorak
42. MEĐUNARODNI SENJSKI
LETNJI KARNEVAL
od 4. do 10.kolovoza 2013.
A ŠPECEIJALNO NA MEĐUNARODNU
KARNEVALSKU POVORKU U SUBOTU
10.kolovoza 2013. leta.
MESOPUST BIŽI, KI ČA DOBIJE NEK DRŽI!
BOG DAJ I DOVIDOVA. VIDIMO SE U SENJU!
37
K A R N E V A L I S T
napravimo ultim 355.Senjskog mesopusta ali sve
je finilo u Školsko-špotskoj dvorani „Robert Barbić
– Beli“ kadi je bilo javno snimanje karnevalskog
„Lijepom našon.“ Celoj Hrvackoj je priko televizije
poslana lipa karnevalska kartulina iz Senja. I tako
je finil taj 355.Senjski Mesupst, mepar me najkraći
u pasanih dvajset let. Spremili smo maškarade i
valje se spremamo na doidući Senjski ljetni karneval. I Vas dragi karnevalisti iz cele Hrvatske i
Europe lipo i nefaljeno pozivljemo na
H R V A T S K I
SENJSKI MESOPUST
2 0 1 3 .
SENJ
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
KUTINA
FAŠNIK U KUTINI 2013.
U subotu, 02. veljače svjetovna vlast grada Kutine predala je vlast maškarama čime je službeno započeo 18.
Fašnik u Kutini. Fašničke povorke ponovo su oživjele
pokladne običaje, pjesmu, ples i ludost kroz ulice
grada Kutine.
Program je obuhvatio maskiranu povorku djece i odraslih, te završnu zabavu u šatoru kod Športskog centra.
Skupine su se tradicionalno predstavile na velikoj pozornici, a meštar ceremonije preuzeo je ključeve grada.
Nakon predstavljanja, svim sudionicima ponuđena je
okrjepa uz prigodni zabavni program i nastup benda
“Gustafi”.
Ove godine ugostili smo 25 skupina, preko 600 sudionika. Uz brojne skupine iz Kutine i okolice, posjetili
su nas i gosti iz Velike Gorice, Piškorevaca, Ludbrega,
Nedelišća, Ivanić-grada i Cernika.
Već tradicionalno, u sklopu fašničkih ludovanja održala
su se još četiri događanja: 26.01. Fašnik u Šartovcu
(FUŠ) , 08.02. Fašnik u Katoličkim Čairama (FUKAČ),
09.02. Fašnik u Ilovi (FUI) i 12.02. Fašnik u Kutinskom
Selu (FUKS).
LOVRAN
38
VRBOVEC
Turistička zajednica grada Vrbovca organizirala
je 03. veljače 2013. godine 17. Vrbovečki Fašnik i
6. Samit Slobodnih Fašničkih Republika. Ulicama
grada Vrbovca provezla se povorka preko 500
maski z Vrbovca i dragih nam gostiju iz Đakova,
Kutine, Križevaca, Ivanić Grada.
Već tradicionalno povorka je obišla Karitasov dom
za stare i nemoćne osobe, te posjetila stanovnike
Mjesnog odbora Jug III s kojima se družila i zabavljala uz taktove Limene glazbe, uz kuhano vino,
i čaj te krafne. Posliej toga na ljetnoj pozornici je
gradonačelnik predao ključeve Grada maskama
i posebni mali ključić od tajnoga sefa gdje su
pohranjene zlatne poluge Grada. Maske su
odmah krenule „oštro“ suđenjem Fašniku kojega
se po tradiciji okrivljuje za sve što je „učinio“ ti-
jekom prošle godine i osuđuje ga se na smrtnu kaznu spaljivanjem.No sutkinja „Ika Šarić“ povjerovala je ove godine obrani predvođenoj „Čedom
Prodanovićem“ i na veliku žalost tužibabe „Bajića“
Fašniku produljila pritvor na godinu dana, a sve o
trošku poreznih obveznika, naravno.
Potom je uslijedilo zadnje poluvrijeme druženja
u restoranu hotela Bunčić uz odličnu domaću
glazbu, grah i vino.
Članovi fašničke udruge „Bumbar“ bili su gosti
19. Pokladne manifestacije Đakovački bušari
dana 27.siječnja, a 10. veljače je oko 300 maski iz
Vrbovca prošetalo ulicama grada Rijeke na XXX
Riječkom karnevalu kao vinogradari i grožđe.
Također je jedna manja skupina 09. veljače gostovala u Zagrebu na priredbi Lisinski pleše pod
maskama kao plemići grofovije Zrinski iz Vrbovca
plešući polonezu.
U Vrbovcu svake godine,
Pučko otvoreno učilište organizira Mali fašnik u utorak prije
Pepelnice, u kojem sudjeluju
dječji vrtići i niži razredi osnovnih škola. Oko 800-tinjak
djece prošlo je ulicama grada,
maskirani u prekrasne maske
veselo pozdravljajući okupljenu masu ljudi.
I tako su se Vrbovčani zabavljali ove godine običajima
iz davnina, a već su počele
pripreme za 18. Fašnik do godine, ali ćemo još prije odraditi
ljetne karnevale kod naših
prijatelja.
39
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
FAŠNIK U VRBOVCU
SPALJIVANJE PUSTA U MOŠĆENIČKOJ DRAGI
PEPELNICA, ČISTA SREDA
SMOTRA PUSNIH ZASTAVA
(SMOTRA PUSNEH BANDJERI)
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
MOŠČENIĆKA DRAGA
Mošćenička Draga se, osim kao poznato turističko
i kupališno mjesto Kvarnera, diči i svojim nadasve originalnim Karnevalom, „Lansiranjem“
Pusta. Naime, tradicija „lansiranja rakete“ u orbitu
s jednim jedinim putnikom, popularnim i neumornim „živim pustom“ imena Gobo, rodila se
davne 1969 godine kad je čovjek prvi puta stao
na mjesec. Od onda se, sa tek neznatnim prekidom, Gobotu u Mošćeničkoj Dragi javno sudi
pred mnogobrojnom publikom koja dolazi svake
godine u sve većem broju – nedavno je draško
Spaljivanje posjetilo više od 3.500 ljudi! Scenarij
koji plijeni pozornost velikog broja posjetitelja
sadrži nekoliko segmenata; naime, osim suđenja,
pogrebne povorke, lansiranja rakete, te spektakularnog vatrometa, ove godine po drugi puta, tu
je Smotra pusnih zastava (bandjera). Prije samoga
suđenja, glavnim trgom (placom) i rivom prodefilirali su predstavnici mnogobrojnih Primorskogoranskih i Istarskih maškaranih grupa ponosno
uzdižući svoje zastave kao simbole karnevalskih
gradova, mjesta, sela, područja. Prošle se godine
odazvalo oko trideset grupa, no ove se godine taj
broj povećao - posjetilo nas je četrdesetak predstavnika maškara sa Kvarnera i Istre. Smotru su
predvodile zastave Mošćeničke Drage, Mošćenica
i Sv. Jelene, dakle tri mjesta u Općini M. Draga koja
gaje dugogodišnju tradiciju maškara. Na začelju
povorke najviše se uzdignula zastava Riječkog
karnevala, kao zaštitni znak i generalni pokrovitelj
svih maškaranih zbivanja u riječkome prstenu.
Svaka je grupa za sudjelovanje dobila plaketupriznanje od strane Turističke zajednice i Pusnog
odbora općine M. Draga. Smotru je glazbom
pratila Limena glazba Lovran, dok je voditelj javno
najavio svakog sudionika i u kratkim crtama po40
jasnio otisnute simbole i ambleme na zastavama.
Smotra pusnih zastava prva je ovakva manifestacija na Kvarneru i u Istri. Pokazala se vrlo uspješnom
jer na neki način najavljuje ono što tek dolazi, čini
svojevrsnu predradnju samom činu lansiranja,
te odašilje snažnu poruku o važnosti karnevala
kao čvrstoj tradicijskoj komponenti u kulturnoj i
turističkoj ponudi Kvarnera i Istre. Drago nam je
da je upravo lučica Mošćeničke Drage poslužila
kao idealna pozornica za takav jedan maškarani
defile, i da se maškarane grupe rado odazivaju
našim pozivima i ugodno osjećaju u našem
mjestu. Nije isključeno da će sljedeće godine biti
pozvani i predstavnici maškara iz drugih krajeva
Hrvatske da svojim zastavama prisustvuju ovom
jedinstvenom događaju, pa možda jednom i
maškarani prijatelji izvan granica Hrvatske zavijore svojim „bandjerama“ na lansiranju pusta u
Mošćeničkoj Dragi.
Pusni odbor općine M. Draga
Udruga “Vinkovački karneval”, kao i većina
sličnih udruga, svoju sezonu završava godišnjom
skupštinom koja je održana 23. veljače 2013. godine. Skupština je bila izvještajna, ali ne manje bitna. Problemi u djelovanju su sve veći, broj sponzora je sve manji, proračunska sredstva su također
manja, kriza se uvukla među nas. No nastojali smo
odraditi sve planirano u sezoni 2012./2013. Većim
dijelom smo u tome i uspjeli:
Prikupljanjem materijala te osobnim radom
započeli smo s obnovom dodojeljenog nam prostora od strane grada
Paktivno sudjelujemo na Godišnjoj skupštini Hrvatskih karnevalskih gradova u Dubrovniku.
kao Cigani Vinkovići organiziramo prvu Romsku
večer u Vinkovcima, zajedno s Romskom zajed-
41
K A R N E V A L I S T
nicom grada Vinkovaca
Redoviti dječji karneval i ove godine privlači na
ulice grada tisuće posjetilaca, ali s nešto manjim
brojem učesnika
Veliki gradski maskembal i zabavu organiziramo u
novim prostorima Hostela Plus u Vinkovcimam te
još jednom sa svojim izvođaćima: Nocturno band,
vokali Anica Hađinac, Josip Paulić, Tamburaški
sastav “Kućerak u Sremu”, doživljavamo ovacije na
otvorenoj sceni
Ne treba zaboraviti niti plesne nastupe blizanaca
Gale, kao niti nove mlade voditeljice na dječjem
Karnevalu: par Keleman - Dražić.
Na godišnjoj skupštini, kao bitan vilj smo naveli
pomlađivanje same udruge te njeno proširivanje.
Intenzivirali smo suradnju s TZ Grada Vinkovaca.
Na kraju, kao posebnu poslasticu, obznanjujemo da smo sudjelovali na proslavi 200 godina
Kaštelanske Karnevalske udruge Poklade iz
Kaštela. Tamburaši, pjevači, plesači, kuhari i kuharice bili su domaćini na Slavonskoj zabavi usred
Kaštela, gdje smo se predstavili pjesmom, plesom
te vrhunskim slavonskim specijalitetima. Ono što
je najvažnije, otvaraju se novi kontakti između
gradova a prije svega ljudski kontakti, neposredni,
srdačni i iskreni. bila je čast biti Vinkovčanin, ali još
veća, biti s Kaštelanima to veče. Za ovaj broj toliko
od Kasima Vinkovića (Krešo Marić) uz pozdrav
svim Karnevalski gradovima Ljepe naše.
H R V A T S K I
VINKOVAČKI KARNEVAL
2 0 1 3 .
VINKOVCI
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
SAMOBOR
187. SAMOBORSKI FAŠNIKA
TRADICIJA U NOVOM RUHU
Procjena je organizatora, Turističke zajednice
grada Samobora, da je ove godine, za vrijeme
187. Samoborskog fašnika od 1. do 12. veljače
2013. godine, Samobor pohodilo između 150 i
160.000 posjetitelja.
Desetak je dana Samobor živio pod maskama, a
deseci tisuća ljudi, pod maskama i bez njih, dva su
vikenda i na Pokladni utorak uživali u fašničkom
ugođaju, bogatom programu i fašničkim delicijama.
Na Pokladni utorak, 12. veljače, presudom koja
je nedvojbeno ukazala na njegovu krivicu, Princ
Fašnik spaljen je nakon uobičajeno poštenog
suđenja. Tom je ritualnom činu svjedočilo na
tisuće uglavnom maskiranih posjetitelja, koji su
u potpunosti ispunili glavni samoborski trg i sve
prilazne ulice.
Nakon tradicionalnog grandioznog vatrometa,
ludovalo se u Halternativnom šatoru kod Muzeja
uz Full Movie i band Sane, u velikom šatoru atmosferu je zagrijao uvijek veseli Jole, a zabave i
glazbe do ranih jutarnjih sati bilo je u svim samoborskim kafićima i restoranima. Tako je ispraćen
187. Samoborski fašnik.
od 20,15 i 10 tisuća kuna, a prema plasmanu su
nagrađeni i svi ostali, jer je ukupni fond nagrada
za mjesne odbore bio 90.000 kuna.
Prijelazna nagrada „Srakino gnezdo“, za najbolje
fašnički uređen i opremljen ugostiteljski objekt,
dodijeljena je Samoborskoj pivnici, koja je bila
uređena u Sulejmanov harem. Maskirani konobari
nudili su posebna fašnička pića i jela te je svake
večeri uz glazbu uživo bilo nagrada i za najbolje
maske. Priznanja su dobili i drugoplasirana Krčma
„Gabreku 1929.“, pretvorena u Gabreklend te
trećeplasirani Caffe bar Katarina, uređen u Kamelot. Priznanja su im, kažu vlasnici nagrađenih
lokala, motivacija da se i ubuduće još više potrude
da u svojim lokalima njeguju fašnički duh.
Nagrada „Fašničke galge“ za poseban doprinos
organizaciji fašnika i čuvanju fašničkih tradicija,
posthumno je dodijeljena Miroslavu Buriću koji je
dugi niz godina bio fašnički Sudec, pisac fašničkih
scenarija i tekstova za fašnički list Sraka.
Brojne nagrade
Prije suđenja i spaljivanja, glavnom su pozornicom prodefilirale najuspjelije maske iz proteklih
fašničkih večeri, a fašnički je žiri ocijenio da je u
konkurenciji pojedinačnih najuspješnija maska
„Fašnička TV“. Od grupnih maski pobjedu je
odnijela „Prstenova družina“. Za bogate nagrade
najboljim maskama u obje kategorije, pobrinuli su
se sponzori Samoborskog fašnika.
Tema Fašnika, povratak u Srednji vijek, bila je dobra inspiracija samoborskim mjesnim odborima,
koji su u dvije nedjelje oduševili i nasmijali na
tisuće posjetitelja uz glavnu pozornicu. Između 13
mjesnih odbora, koliko ih je ove godine nastupilo
na Fašniku, s više od tisuću sudionika i brojnim
alegorijskim kolima, prvo je mjesto zauzeo MO
Pavučnjak svojim Sultanijatom, na drugom je
mjestu MO Celine a treći MO Fedo Livadić. Njih
su organizatori nagradili novčanim nagradama
42
30-milijunta posjetiteljica
Samoborski fašnik ima tradiciju mnogo dulju od
187 godina, za koje postoje pisani dokumenti.
Već desecima godina posjećenost organiziranog
Samoborskog fašnika broji se stotinama tisuća
posjetitelja, pa je Samoborski fašnik ove godine
odlučio nagraditi 30-milijuntog posjetitelja. Nakon
tajnog prebrojavanja kod ulaznih vrata u Fašničku
republiku, devet je posjetitelja prije 30-milijuntog dobilo kupone za krafnu i čaj, a 30-milijuntoj
posjetiteljici, Ljerki Šturlan iz Gradne maskiranoj
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
u „vražička“, uručeno je 30 nagrada organizatora
i sponzora te glavnu nagradu - par fašničkih
kostima, poklon web shopa www.kostimi.hr 30-milijuntoj posjetiteljici Samoborskog fašnika,
samoborska Sraka je uručila i posebno priznanje
za uspomenu: uramljenu SRAKINU PODVEZICU!
Glazbeni mix za sve uzraste i ukuse
U šatoru - atraktivnoj prozirnoj kupoli kod Muzeja smjestila se Rakijarnica koja je, u suradnji s
Halternativnim programom, ponudila program
za mlade i sve koji se tako osjećaju. Tamo su
nastupili Ljetno kino, Septica, DJ Rako, Kuzma
& Shaka Zulu, grupa Antenat, grupa Full Movie,
bend Sane i Fašnički bend Obrad Kosovac.
U dane vikenda na glavnoj su pozornici, uz program fašničkih maskota Princa Fašnika, Princeze
Srake, Suca i Fiškala, nastupile gostujuće karnevalske grupe iz Makarske, Župe Dubrovačke, Hvara,
Čapljine, Gospića, Selnice, Crikvenice, Labina, Velike Gorice i Sv. Petra Orehovca. Publiku su zabavili
i zagrijali Ivan Fiolić – Fio, fašnički bendovi Samoborski Fakini, Jazz do it, Dixie, Musica-ex-machina,
Tamburaški sastav Od sumraka do zore, Gumbelijum, Cabaret i Grupa Loco, DJ Oduim i DJ Metzo.
Fašničku simfoniju odsviralo je Tamburaško
društvo Ferdo Livadić iz Samobora, a retrospektivu na svoje fašničke nastupe predstavio je KUD
Oštrc iz Ruda.
Žive glazbe i poznatih DJ-eve, karaoka, balova
pod maskama te izbora i bogatog nagrađivanja
najboljih maski bilo je i u brojnim ugostiteljskim
objektima, kojima je Grad za vrijeme Fašnika odobrio produljeno radno vrijeme.
Dječji fašnik
Ove su se godine posebni programi za najmlađe
odvijali na četiri lokacije, a sadržaja, veselja i
nagrada nije nedostajalo!
H R V A T S K I
U velikom fašničkom šatoru u dva su vikenda
uspješne nastupe imali Gustafi, Zabranjeno
pušenje, Slavonske lole, Jelena Rozga, Balašević
tribute band Neki novi klinci, Grupa Kim, Strings
band, Status band Jole i Daddy cool band.
Već tradicionalno, u sklopu SRAKA festa na Trgu
Matice hrvatske obje subote i nedjelje od 12 do
15 sati mališane je zabavljala Princeza Sraka uz
prigodne predstave brojnih udruga te fašničke
bendove. U Maloj dvorani Kina, subotama i nedjeljama organizirane su kreativne likovne radionice
i igraonice. Tamo su učili različite tehnike izrade
maski. Drugog vikenda, 9. i 10. veljače, u sklopu
radionice “Čaroban Fašnik s Meri Merinom” bila
je izložena haljina - vjenčanica koju je dizajnirao
Ivica Skoko, koristeći ambalažu domaćeg brenda
Meri Merino. Djeca su na radionici naučila kako od
čepova, etiketa i boca Meri Merina, Čarlija i Sanitara napraviti razne instalacije poput šešira, maski,
cvjetova i kolaža. Cilj radionica bilo je spajanje
ekologije i svakodnevnog života te djeci pokazati
kako od ambalaže, koju svakodnevno koristimo
i pretvaramo u otpad, možemo napraviti nešto
kreativno, korisno i lijepo.
Sa startom s Trga Matice hrvatske i ciljem na
Trgu Fašničkih Velikana, tristotinjak maskiranih
mališana hrabro je sudjelovalo u tradicionalnom
Srakotrku – Srakinoj orijentacijskoj utrci, pod
budnim vodstvom Orijentacijskog kluba Japetić
Samobor. Svim natjecateljima koji su završili
Srakotrk pripale su medalje i slatke sponzorske
nagrade.
43
2 0 1 3 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
Prijepodnevni termini na Trgu Fašničkih Velikana, obje su nedjelje bili rezervirani za najmlađe. Uz
nastupe dječjih zborova prve se nedjelje tamo
predstavila povorka maskiranih mališana iz dječjih
vrtića a druge povorka osnovnih škola. U obje
povorke sudjelovalo je više od 2.500 maskirane
djece s njihovim odgajateljicama i učiteljicama.
Predstavili su se i maskirani mališani iz Amerike,
Kanade, Jamajke, Velike Britanije, Belgije i
Nizozemske, polaznici Američke međunarodne
škole u Zagrebu. Oduševljeni svime što su vidjeli
i doživjeli, prenijet će dobar glas o Samoborskom
fašniku diljem svijeta. Paralelno je za najmlađe u
Šatoru pri muzeju bio organiziran ples pod maskama uz dječji program.
Fašničko klizalište u bivšoj vojarni Samobor i
posudba klizaljki ove su godine bilo besplatni za
sve maske obje subote i nedjelje. Drugu subotu, 9.
veljače, maskirani mališani su se, zajedno sa svojim roditeljima, okušali u novoj fašničkoj sportskoj
disciplini METLOBOJU, hokeju s metlama. I oni
su bili nagrađeni vrijednim nagradama fašničkih
sponzora.
Luna park je i ove godine bio na poznatoj lokaciji
iza Kina, pa je i tamo bilo bogate zabave za sve
uzraste.
Turistički značaj
Orijentacija na turizam jedna je od osnovnih
gospodarskih odrednica Grada Samobora, pa
Grad, Turistička zajednica, Poduzetnički centar Samobor i sve institucije ulažu maksimalne
napore u što kvalitetniju organizaciju Samoborskog fašnika, kao najveće i najstarije kulturno –
turističke manifestacije u Gradu.
Važnost Samoborskog fašnika za Grad Samobor je višestruka, od tradicijske i kulturne, pa
do turističke i gospodarske, kaže samoborski
gradonačelnik Krešo Beljak, ujedno i predsjednik
Turističke zajednice, organizatora Fašnika. - Zato
Grad nastoji uz sve svoje institucije, u organizaciju
44
Fašnika uključiti i lokalne udruge i što veći broj
građana, obrtnika i ostalih gospodarstvenika. Bilo
je izazov, posebno u ova teška, recesijska vremena, organizirati Fašnik na kojem su se svi dobro
zabavili, potrošili koliko mogu i bili zadovoljni
onim što su u Samoboru vidjeli i doživjeli. Zadovoljni toliko, da nam dođu ponovno, a mi ćemo
se i opet potruditi da budemo što bolji domaćini
- ističe Beljak.
Ove su se godine posebno pripremili i brojni
samoborski ugostitelji, koji su u fašnički uređenim
lokalima nudili i zabavu uz živu glazbu, balove
pod maskama, izbor i nagrade za najbolje maske
te posebne programe za djecu, a na konferencijama za novinare su neki od njih: Samoborska
pivnica, Gabreku 1929, Restoran Pri staroj vuri, Kavana Livadić, Restoran Samoborska klet, Restoran
Zeleni papar, Bistro pizzeria Vungriščak, Restoran
Kod špilje i Slastičarnica U prolazu, predstavili
tradicionalne fašničke gastro specijalitete, a vinari
Marijan Žganjer, Zdravko Župančić, OPG Pavlin,
Igor Jaić, Božo Franceković samoborske bermete,
rakije i vina.
Parkiranje, kao i ulaz na sva događanja za vrijeme
187. Samoborskog fašnika, bili su besplatni!
Samoborski fašnik doajen je maskirnih i pokladnih događanja ne samo u Hrvatskoj, već i u široj
regiji, pa je i ovaj put, kombinacijom brojnih i
raznovrsnih programa, nastojao očuvati tradiciju
kojom se Samoborci ponose ali i slijediti najnovije
trendove komunikacije i zabave za posjetitelje.
Fašnik su pratila i razna popratna događanja:
tradicionalni Fašnički Winter Moto Party Moto
kluba Fugitives Samobor, 5. fašnički turnir u mini
rukometu za dječake Rukometnog kluba ‘’Rudar’’,
izložba fotografija odabranih putem facebook
natječaja “Samoborski fašnik u objektivu” Kluba
učenika i studenata Grada Samobora, predstavljanje Samoborskog fašnika na Noći muzeja,
promotivni štand Udruge CRVENI NOSEVI klaunovidoktori, izložba Tomislava Ostrmana u Galeriji
Z Art „Maskirani mornari i fućkalice“, fašnički
koncerti učenika Glazbene škole Ferdo Livadić iz
Samobora….
Samoborski fašnik je svojom posebnošću i bogatim programima plijenio pažnju brojnih portala,
Aktivnosti vođenja odnosa s javnošću za 187.
Samoborski fašnik ove je godine preuzela tvrtka
Apriori komunikacije d.o.o., s višegodišnjim iskustvom na poslu promoviranja ovog samoborskog
brenda, pa su i rezultati objava u medijima bili
puno bolji no ikada do sada. Najava i informacija
o Samoborskom fašniku bilo je u svim medijima,
s posebnim naglaskom na televizije, nacionalnu
radijsku pokrivenost događanja te strategiju i operativnu povezanost s društvenim mrežama.
Ukupan broj objava u tiskanim i elektroničkim
medijima i na portalima je 1162 objave te još
473 objave na društvenim mrežama/blogovima,
odnosno ukupno svi mediji i društvene mreže/
blogovi 1635 objava.
Uz tradicionalne medijske pokrovitelje Samoborskog fašnika, Večernji list i Radio Samobor, za 187.
Samoborski fašnik pridružio im se i Narodni radio
te web portali: www.dnevnik.hr www.mojtv.hr www.
vikendplaner.info www.gric-gric.hr www.kamonaizlet.hr
Sve informacije vezane uz Fašnik objavljivane su
na službenoj web stranici Samoborskog fašnika
www.fasnik.com te društvenim mrežama Facebook,
Twitter i Google+. Svakodnevno se tijekom cijelog
dana komuniciralo s korisnicima na društvenim
mrežama, odgovaralo na pitanja, objavljivalo fotografije, filmiće, najavljivalo događanja, promjene u
U izdanju Turističke zajednice grada Samobora,
110 godina stara „Sraka“, humorističko satirički
list i službeno glasilo Samoborskog fašnika,
izišla je i ove godine, pod uredničkom palicom
Roberta Škiljana. A opet je i Ogranak Matice
hrvatske Samobor za fašnik izdao svoj satiričko –
humoristički list.” Ričet z domače kujhne”. Oba su
se glasila dijelila posjetiteljima Fašnika besplatno.
Među najboljima na webu za 2012.
Na najvećem nacionalnom natječaju za najbolje
webove u Hrvatskoj i regiji, VIDI WEB TOP 100 u
2012. godini, Samoborski fašnik našao se među
deset najboljih čak u dvije kategorije.
Od ukupno prijavljenih 4.446 webova u 2012.
godini, oznaku nominirane web stranice dobilo je
1.288 web odredišta i mobilnih aplikacija. Najbolje
hrvatske webove procjenjivao je žiri sastavljen
od 40-tak stručnjaka iz područja znanosti, gospodarstva i tehnologije te hrvatske medijske scene
i odabrao najboljih 100 hrvatskih i 10 regionalnih
stranica u 11 kategorija. Žiri je Internet kampanju Samoborskog Fašnika
smjestio među deset najboljih u kategoriji „Web
promocija, community servisi i social media
aplikacije“, a web stranica Samoborskog fašnika
www.fasnik.com je među deset najboljih u kategoriji
„Zabava, moda, glazba“. Stranica je povezana na
sve društvene mreže, Facebook, You Tube, Twitter,
Google+.
Vlasnik web stranica Samoborskog fašnika je
Turistička zajednica grada Samobora, a autor IDEA
Studio.
I na kraju, uz poziv na 188. Samoborski fašnik
2014. godine, Samoborci poručuju: „Bedaki
noriju s’aki dan, a pametni samo na Fašnik!“. A
za to nema boljeg mjesta od Samobora.
PR 187. Samoborskog fašnika
Diana Koller
45
2 0 1 3 .
K A R N E V A L I S T
Samoborski fašnik u medijima
programu… Postavljen je i tekst o Samoborskom
fašniku na Wikipediju.
H R V A T S K I
TV i radio stanica te tiskanih medija u zemlji i inozemstvu. Samoborski fašnik nadaleko je poznat,
ne samo u Hrvatskoj, pa su objave u medijima,
pogotovo na internetu, dobra reklama, kao i poziv
i na ostala događanja u Samoboru, koji posjećuje i
sve više turista iz inozemstva.
PUNTAMIŠKI KARNEVAL
12. veljače gosti smo “Kaštelanskog Karnevala”,
gdje smo tradicionalno već dugih godina.
U svakom slučaju ne zaboravimo djecu koja su
učesnici svake godine Dječjeg zadarskog Karnevala!
Ove godine događanja će biti 6. i 7. veljače, a
djeca Puntamike sa svojom grupomšušurom su se
već pripremila.
I tako eto nam korizme u tišini, čuvati zdravlje i u
Božjem duhu razmišljati kako će nam biti bolje u
svakodnevnom životu.
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 3 .
ZADAR
Kada je čovik pun briga i tjeskobe, ne zna što bi,
tada je najbolje uključiti se u Karnevalska ludovanja, zabaviti se, opustiti i sve zaboraviti! Eto
tako nekako će i ova teška godina proći na našem
“Puntamiškom - Zadarskom Karnevalu”!
Događanja malo, ali za ovakve prilike i previše!
8. veljače održava se “Maskenbal” u velikoj dvorani
Arsenala u organizaciji “Rotari cluba” Zadar.
10. veljače održava se zadarski Pučki Karneval na
Narodnom trgu grada, sa puno grupa, glazbenih
događanja, a Puntamika kao učesnik nije upitna.
11. veljače odlazimo u grad Pag da bi sudjelovali
na njihovim danima Karnevala.
OPUZEN
Za razliku od prošle godine, kada je bio led, ove godine smo mogli organizirati maškare. Drago nam je
šta sve više u mašakarama ima dice i mladiča. Stariji
su isto u maškarama i organizaciji. Naše aktivnosti
su zimske maškare i litnje gdje gostujemo u Korčuli i
Gracu.
46
PROGRAM:
19.01. Otvorenje maškaranih zabava
- predaja ključeva Grada
Mali Lošinj – kino Vladimir Nazor (Manfrina),
početak u 21,30 sati
26.01. Maškarana zabava
Mali Lošinj – kino Vladimir Nazor (Manfrina),
početak u 21,30 sati
02.02. Maškarana zabava
– Izbor kraljice Karnevala
Nastup: muzika uz DJ-a
Mali Lošinj – kino Vladimir Nazor (Manfrina),
početak u 21,30 sati
09.02. Balinjerada
Mali Lošinj – Braće Vidulić, početak u 13,00 sati
09.02. Maškarana zabava
Mali Lošinj – kino Vladimir Nazor (Manfrina),
početak u 21,30 sati
10.02. Dječje maškare
Nastup: DJ Andreas&Dani
Mali Lošinj – hotel Bellevue, početak u 15,00 sati
12.02. Karnevalska povorka,
čitanje Testamenta
Dječja povorka u 10,00 sati, velika u 15,00 sati
Mali Lošinj – Trg RH i Riva lošinjskih kapetana
12.02. Zadnji dan karnevala
Nastup: KOLAŽ band
Mali Lošinj – hotel Bellevue, početak u 21,30 sati
NEREZINE
09.02. Maškarana zabava
Nastup: Duo Fredi i Antonella
Nerezine – hotel Televrin, početak u 20,00 sati
10.02. Dječje maškare
Animacija:Društvo naša djeca-Nerezine
Nerezine – hotel Televrin, početak u 16,00 sati
12.02 Karnevalska povorka, čitanje Testamenta
Nerezine – trg Studenac, početak u 13,00 sati
12.02. Zadnji dan karnevala
Nastup: Duo Fredi i Antonella
Nerezine – hotel Televrin, početak u 20,00 sati
VELI LOŠINJ
03.02. Dječje maškare
Veli Lošinj - Kino sala, početak u 15,00 sati
12.02 Karnevalska povorka, čitanje Testamenta
Veli Lošinj - luka, početak u 14,30 sati
12.02. Zadnji dan karnevala
Veli Lošinj - Kino sala, početak u 20,00 sati
47
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
Već tradicionalno predajom ključeva Grada započinje maškarano ludilo, koje će ove godine trajati
do utorka 12.02., kada je po gradu organizirana karnevalska povorka, a okupljenom mnoštvu se čita
Testament, koji je na dijalektu i u kojem se govori o svim važnijim događajima koji su se desili tijekom
godine, prokomentirani na šaljivi način iz perspektive malog čovjeka. Na kraju se lutak koji simbolizira
Pusta kažnjava i spaljuje na lomači,za sve grijehe i nestašluke koji su počinjeni u godini, a s njim nestaju
u pepelu.
Karnevalska grupa njeguje tradiciju ne zna se koliko godina staru.Danas je karnevalsko slavlje izvrsna prilika za veselje,uzivanje u drustvu i igri.Odabir maske i kostima takoder moze biti izvor velike
radosti,ali i iznenadujucih saznanja o sebi.Ako ste kreativni,mozete sami izraditi svoj kostim ili masku.
Ako niste,nista zato-trgovine i fundusi karnevalskih grupa prepuni su originalnih maski i kostima,koji
se mogu kupiti ili unajmiti.Jednostavno ,previse je dobrih,zabavnih i opustenih strana karnevala
da biste ga i ove godine propustili.Kad vec ne mozete “spaliti” sve ruzno,lose i negativno iz prosle
godine,karneval je prigoda da barem na jedan dan sve to sasvim zaboravite te da u drustvu sjajno
raspolozenih prijatelja i obitelji ocekujte samo najbolje u ovoj godini!
2 0 1 3 .
MALI LOŠINJ

ZAMOLBA ZA PRIJEM U ČLANSTVO Naslovu podnosim ovu

KARNEVALIST 2012 - hrvatska udruga karnevalista

Pravilnik 106.turopoljskog fašnika

KARNEVALIST 2010 - hrvatska udruga karnevalista

KARNEVALIST 2011 - hrvatska udruga karnevalista

104. Turopoljski fašnik 2013.

ovdje - FotoGard

01_Kreće ludih mjesec dana Riječkog

Čovjek i zdravstvena kultura, TV Jabuka, ožujak, 2015.

izborna skupština 2013. godine