Godina VIII. Broj 81 1. lipnja 2011.
REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN
Dobrodošao Sveti Oče!
Benedikt XVI. u Hrvatskoj
Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.
ISSN 1848-0004
Sve o Papinu pohodu pratite na
www.papa.hr
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Direktorica društva:
Tanja Gregurović
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Zamjenik glavnog urednika:
Drago Kozina
4
• Redakcija:
Nada Vincelj, Monika Briševac,
Dragan Kušec, Tomislav Lež
• Vanjski suradnici:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec,
Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj
Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis
Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin,
Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Vesna Gruica
• Direktorica marketinga:
PETAR ČOBANKOVIĆ
Mogu reći da našim rezultatima pregovora, usporedno s
drugim novim zemljama članicama, Hrvatska neće biti u lošijoj poziciji u odnosu na bilo koju zemlju članicu EU. Dapače,
mislim da smo u nekim segmentima dobili i puno više od
ostalih.
Renata Novak
• Dizajn i oblikovanje:
Hyper dizajn d.o.o.
48
• Nakladnik:
Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o.
Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13,
49 000 Krapina
T: 049 372 665
F: 049 372 068
E-mail: [email protected]
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA –
KRAPINSKOG
VJESNIKA
POTRAŽITE
1. SRPNJA
2011.
POLITIČARI GOVORE - Petar Čobanković:
Ulaskom u EU osigurano je 6 milijardi kuna
za naše poljoprivrednike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
TEMA BROJA - Posvajanje u Hrvatskoj
Duga borba do dječjeg osmijeha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11
INTERVIEW - Senka Jurina
Procvat folklora na lokalnoj razini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-19
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-41
Radio Hrvatsko zagorje Krapina
44 nam je godina tek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35
Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42-43
• Marketing:
Klementina Cerovečki
[email protected]
AKTUALNO
TOMO KOVAČIĆ
Zagorsko tlo, zemlja po kojoj hodamo, uglavnom je ilovača,
teško obradiva plugom i motikom, koja je mnoge u potrazi
za kruhom s manje kora otpravila u široki svijet. No, ostaje
korijenje u toploj dubini zagorske zemlje, pa i nakon pola
stoljeća, manje-više ostvarenog sna, s druge strane svijeta,
pod p.s. na kraju pisma stiže poruka… i pošalji mi malo zagorske zemlje…
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
KULTURA INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Filmski kutak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
UMJETNIČKA RADIONICA - Tomo Kovačić:
U carstvu majstora Tome . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48-49
SPORT INTERVIEW
Petra Glavač: Ako imaš volje i nešto voliš, ništa nije problem! . . 50-51
SPORT INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . . . . 53
USUSRET DOLASKU SVETOG OCA . . . . . . . . . . . . . . . . 54-55
JUNAK NAŠEG DOBA - Hinko Strahinec:
Junak mnogih ostat će zauvijek. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57
TZ KRAPINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59
POD REFLEKTOROM - 44 godine Radija Hrvatsko zagorje Krapina
Traganje za istinom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60-61
Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
56
HINKO STRAHINEC
Ono što me neopisivo veseli je to što nikad nismo zakazali.
Slobodno kažem i da mi je posao bio život. Kad bi zazvonio
telefon, u bilo koje doba dana ili noći, već sam kretao prema
Domu zdravlja...
GLAS ZAGORJA
ZELENA ŠKRINJA
Zemlji - s ljubavlju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Znanstvenici i mediji protiv nasilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Naše samonikle perunike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
3
POLITIČARI GOVORE
01. LIPNJA 2011.
Razgovarao
Zvonko Franc
Ulaskom u EU
osigurano je 6 milijardi kuna
za naše poljoprivrednike
Mogu reći da našim rezultatima pregovora, usporedno s drugim novim zemljama članicama,
Hrvatska neće biti u lošijoj poziciji u odnosu na bilo koju zemlju članicu EU. Dapače, mislim da
smo u nekim segmentima dobili i puno više od ostalih. U konačnici, naši poljoprivrednici ostat
će na istoj razini potpora koje imaju i sada, a s dodatnim trudom mogu doći do vrlo izdašnih
dodatnih sredstava.
4
GLAS ZAGORJA
POLITIČARI GOVORE
Kad smo kod ulaska u EU, pretpristupni fondovi najavljivani su
kao spasitelji i pokretači gospodarstva. Od fondova najaktualniji je IPARD, međutim, zbog
nefunkcioniranja Agencije za
poljoprivredno zemljište koja jedina smije posredovati prilikom
okrupnjavanja zemljišta, mnogi
projekti su na čekanju. Što se
zapravo želi postići Agencijom i
u kojoj je fazi njezino funkcioniranje?
Agencija za poljoprivredno zemljište osnovana je s osnovnim
ciljem okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i unapređenja njegovim gospodarenjem.
Agencija je osnovana Uredbom o
osnivanju krajem 2009. godine,
te je ista u drugoj polovici 2010.
registrirana kao pravna osoba.
Agencija je nadležna za sve poslove čija provedba za cilj ima
okrupnjavanje poljoprivrednih
posjeda.
Vlada je uputila u proceduru izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima bi
se u nadležnost Agencije stavilo
01. LIPNJA 2011.
i veterinarska politika, 19. smo
travnja zatvorili i vrlo opsežno
Poglavlje 11. - Poljoprivreda i
ruralni razvoj. Moram naglasiti
da sam zadovoljan, jer je odrađen velik i opsežan posao. Naj-
Pozivam sve poljoprivrednike da se obrate
Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ili Hrvatskoj
poljoprivrednoj agenciji, gdje će dobiti pomoć
oko ispunjavanja zahtjeva za potpore, kao i
sva potrebna pojašnjenja u vezi načina obračuna poticaja za svaki proizvod.
i raspolaganje poljoprivrednim
zemljištem u vlasništvu države.
Time bi Agencija zaista vodila
sve poslove koji bi vodili okrupnjavanju prosječnog posjeda u
Hrvatskoj.
Važno je naglasiti da će Agencija,
kao javna ustanova, biti mnogo
operativnija, te se procjenjuje da
će se svi poslovi u njenoj nadležnosti obavljati znatno efikasnije
- brže i kvalitetnije.
Posebno je važno naglasiti da
će posljedica operativnijeg raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a u
nadležnosti Agencije, rezultirati
i bržim upisom poljoprivrednih
površina u ARKOD sustav.
Hrvatska je zatvorila vrlo zahtjevna poglavlja poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva.
Što je ispregovarano? Možete li
nam sažeti čega smo se to morali odreći, a što dobivamo?
Osim zatvorenog Poglavlja 12.
- Sigurnost hrane, fitosanitarna
veći dio pregovora zahtijevao
je administrativno usklađivanje
koje nije bilo predmet pregovora. To je uspostava funkcionalne
Agencije za plaćanja, IAKS kontrolnog sustava i ARKOD sustava
koji su nužni preduvjet. Novim
Zakonom o potporama uskladili smo naše zakonodavstvo sa
Zajedničkom poljoprivrednom
politikom. Nekadašnjih stotinjak
vrsta potpora sada su svedene
na dvije razine - I. stup tj. izravna
plaćanja u iznosu od 373 milijuna eura i II. stup tj. ruralni razvoj.
Baš je u tom drugom stupu važna ta politika jer je naša finan-
cijska omotnica u iznosu od 352
milijuna eura. Kada pridodamo
domaća sredstva to je ukupno
470 milijuna eura odnosno 843
milijuna eura za oba stupa, što
je preračunato u kune, više od
6 milijardi kuna osiguranih sredstava za naše poljoprivrednike.
To je najbolji odgovor kritičarima
dosadašnjeg sustava poticaja i
visine poticaja, koji su tvrdili da
su poticaji politička kategorija.
Povlačenje tih sredstava zahtijeva dodatni napor, ali i sredstva su
značajna, te naši poljoprivrednici
moraju postati svjesni činjenice
da Europa puno polaže na dobru
poljoprivrednu praksu, ekološku
i integriranu poljoprivredu i dodatne uvjete koji se moraju ispuniti kako bi se ona dobila. Velika
je stavka koju smo uspjeli dobiti i
ta da možemo čak 20% sredstava
iz drugog prebaciti u prvi stup,
ako se ona ne iskoriste u prve
dvije godine.
No tu ne smijemo zanemariti i
osiguranu financijsku omotnicu
od 9,6 milijuna eura za 32.000
ha miniranog poljoprivrednog
zemljišta. Zemljište koje je razminirano i koje je stavljeno u funkciju 2005., već će u prvoj godini
O Zagorju su napisane živopisne knjige, priče, pjesme. Ono ima veliku kulturnu baštinu
i neprocjenjiva prirodna bogatstva. Zajedničkom inicijativom moramo poraditi na očuvanju te baštine i razvoju kako ruralnog tako i
urbanog prostora.
GLAS ZAGORJA
članstva imati status kao i druga,
s tim što to neće opterećivati financijsku omotnicu. Ostalo koje
će se razminirati do 2019. sukcesivno će se uključivati. Dobili
smo i omotnicu za vino od 10
milijuna eura, kvota za mlijeko je
765 milijuna tona, i ona je veća
od naših sadašnjih isporuka mlijeka za nekih 140.000 tona, što
znači da imamo dovoljno prostora za povećanje proizvodnje do
ulaska. Osim toga, dobili smo još
i kvotu za restrukturiranje od dva
posto u pričuvi ako ova kvota ne
bude dovoljna.
Proizvodna kvota za šećer iz šećerne repe je 192.877 tona i udio
hrvatske kvote u ukupnoj EU
kvoti je 1,4 posto, što smatram
da je jako dobro jer je vrijednost
naše poljoprivredne proizvodnje
u EU 0,9 posto. I sve naše šećerane dobile su status rafinerija, što
nije mala stvar znajući da samo
15% njih u EU ima takav status.
Sve u svemu, mogu reći da našim
rezultatima pregovora, usporedno s drugim novim zemljama
članicama, Hrvatska neće biti u
lošijoj poziciji u odnosu na bilo
koju zemlju članicu EU. Dapače,
mislim da smo u nekim segmentima dobili i puno više od ostalih.
U konačnici, naši poljoprivrednici ostat će na istoj razini potpora
koje imaju i sada, a s dodatnim
trudom, mogu doći do vrlo izdašnih dodatnih sredstava.
U pregovorima s EU oko poglavlja o poljoprivredi Hrvatska je
tražila blaži režim s obzirom na
5
POLITIČARI GOVORE
01. LIPNJA 2011.
sustav poticaja. Upravo sustav
poticaja u javnosti izaziva polemike zbog njegove nelogičnosti.
Kani li se i u tom smjeru napraviti reda i uvesti kontrole?
Rekao sam već da je najvažniji
zadatak Ministarstva poljoprivrede pripremiti poljoprivrednike za
uvjete rada na tržištu Europske
unije i u okviru toga donijeli smo
i novi zakon o potporama. Bilo je
mnogo rasprava u vrijeme kada
smo pripremali zakon, u to su
bili uključeni i proizvođači i jasno
smo rekli što se mijenja i zbog
čega.
Ponovio bih da se za najveći broj
poljoprivrednika neće bitnije mijenjati iznosi potpora u odnosu
na ono što su dobivali ranije, a
u pojedinim sektorima uvode se
nove vrste potpora umjesto onih
koje se ukidaju. Dakle, nitko neće
biti zakinut, samo prilagođavamo sustav sadašnjim postojećim
uvjetima.
Netočna je tvrdnja da će samo
proizvodnja do svibnja 2011.
godine biti referentno razdoblje.
Zahtjevi za potporu se podnose
do 15. svibnja 2012. godine, no
to ne znači da se u obzir neće uzimati cijela proizvodna godina.
Pozvao bih sve poljoprivrednike
da se obrate Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ili Hrvatskoj
poljoprivrednoj agenciji, gdje će
dobiti pomoć oko ispunjavanja
zahtjeva za potpore, kao i sva
potrebna pojašnjenja u vezi načina obračuna poticaja za svaki
proizvod.
Ulaskom u EU Hrvatska
će se lakše profilirati
iz uvoznika u izvoznika
poljoprivrednih proizvoda
Svaka država bi trebala znati
koliko toga joj je potrebno proizvesti da bi se građani mogli
prehraniti. Ima li Hrvatska kakvu
statistiku o svojim potrebama i
kako se može dogoditi da Slavonija toliko zaostane u razvoju?
Samodostatnost poljoprivredne
proizvodnje nije razvojni imperativ i strategija kojoj se teži.
Samodostatnost znači da se u
jednoj zemlji proizvede poljoprivrednih proizvoda u količini
koja zadovoljava prehrambene
potrebe stanovništva. Smatram
da bismo na poljoprivrednu proizvodnju trebali gledati u širem
proizvođača. Često me pitaju
kako je moguće da se dozvoljava
uvoz poljoprivrednih proizvoda
koji uništava domaću proizvodnju. Bez obzira što još uvijek nismo članica EU, u velikom dijelu
smo sudionici slobodnog europskog tržišta. Slobodno tržište
ne poznaje takve restrikcije.
Ono je natjecateljsko i s uvjetima takvog tržišta se treba znati
nositi, no jednom kad naučimo
pravila igre i steknemo uvjete za
ravnopravnu tržišnu utakmicu,
predviđam da ćemo se iz uvoznika poljoprivrednih proizvoda
profilirati u izvoznika čiji će se
proizvodi cijeniti.
Ima li u Hrvatskoj genski modificiranih organizama (GMO), biljnih ili životinjskih, i može li se
Opravdane bojazni od GMO-a nema. Ministarstvo prati razvoj događaja oko dokazivanja štetnosti ili ne štetnosti GMO-a na ljudski
organizam i mogu jamčiti da se neće donositi nikakve nagle i nepromišljene odluke.
kontekstu. Prije svega radi se o
konkurentnoj proizvodnji. Proizvodnji koja može odolijevati
proizvodima iz uvoza cijenom
i kvalitetom, ali isto tako i proizvodnja koja može konkurirati
na europskom tržištu. U tom
pravcu Hrvatska ima nekoliko
iznimnih prednosti no i nekoliko
ozbiljnih nedostataka. Cilj nam
je od hrvatskog proizvođača napraviti konkurentnog europskog
Hrvatska zaštititi od GMO-a kad
uđe u EU?
Zemlje članice EU mogu usvojiti mjere ograničenja ili zabrane
uzgoja svih ili određenih GMO-a
i proizvoda koji se sastoje od genetski modificiranih sorti, stavljenih na tržište u skladu s važećim
zakonodavstvom o stavljanju na
tržište sjemena i reprodukcijskog
sadnog materijala na cijelom ili
dijelu njihovog teritorija, omo-
gućavajući da se te mjere temelje na osnovi drugačijoj od one
koja se odnosi na ocjenu štetnog
učinka za zdravlje i okoliš koji
može nastati zbog namjernog
uvođenja ili stavljanja na tržište
genetski modificiranih organizama. Dakle, opravdane bojazni
nema. Ministarstvo prati razvoj
događaja oko dokazivanja štetnosti ili ne štetnosti GMO-a na
ljudski organizam i mogu jamčiti
da se neće donositi nikakve nagle i nepromišljene odluke.
Poznati ste kao veliki radoholičar i vrijedan ministar, mogli
bismo reći Premijerkin čovjek za
krizne situacije. što nas čeka u
ovoj godini u političkom smislu,
izbori su, pregovori s EU…?
Biti potpredsjednik za gospodarstvo teška je i odgovorna zadaća.
Puno je očekivanja, a ja nastojim, kao i uvijek, obavljati svoj
posao na najbolji mogući način
na dobrobit poljoprivrede, gospodarstva, ali i cjelokupne politike. Uvijek govorim da se može
opstati samo radom pa je tako i
moja pozicija u stranci rezultat
tog rada i ukazanog povjerenja.
Vjerujem da će cjelokupna politika Vlade i sva nastojanja biti
provedena u potpunosti, u korist
gospodarskog oporavka i stabilnosti ekonomije.
Što se tiče poljoprivrede i ribarstva, u tim sektorima uvijek ima
poslova koje treba razvijati i dovesti do kraja. Tako nam je još
ostalo i Poglavlje 13. - Ribarstvo,
koje očekujem da ćemo uskoro
također uspješno zatvoriti.
Ministarstvo će poduprijeti
svaki dobar projekt u
Hrvatskom zagorju
Hrvatsko zagorje nije na sreću
najnerazvijenija regija u Hrvat-
6
GLAS ZAGORJA
VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
skoj, no nije daleko od toga. što
mi u Zagorju možemo očekivati
od Vas kao potpredsjednika Vlade i ministra? Ima li projekata
koje ćete ovdje poduprijeti?
Hrvatsko zagorje regija je koja
ima puno potencijala za razvoj
i napredak. Mogu sa sigurnošću
reći da će Vlada i Ministarstvo
poduprijeti svaki razvojni projekt koji je u interesu građana
Republike Hrvatske.
O Zagorju su napisane živopisne
knjige, priče, pjesme. Ono ima
veliku kulturnu baštinu i neprocjenjiva prirodna bogatstva. Zajedničkom inicijativom moramo
poraditi na očuvanju te baštine
i razvoju kako ruralnog tako i urbanog prostora.
Cilj svake Vlade i svakog ministra
je oplemenjivanje života građana i građanki. Moja je želja da u
ovim kriznim, ali optimističnim
vremenima ne klonemo duhom,
nego zajedno iskoristimo znanje
i sposobnosti za stvaranje nove
vrijednosti za dobrobit zajednice.
Ministre, za kraj jedno lako pitanje: vlasnik ste više od 40 hektara vinograda. Otkud ljubav
prema vinogradima?
Ljubav prema vinogradima i vinarstvu rodila se još u mlađim
danima. s obzirom na to da
se moja obitelj također bavila
poljoprivredom, tako sam i ja
odrastao u tom duhu i želji da
se jednog dana nastavim baviti
istim zanimanjem, te također tu
ljubav prenesem i na moju porodicu. Vrhunac te želje i volje
za poljoprivredom dogodio se
nakon završetka agronomskog
studija. Prvu profesionalnu karijeru započeo sam kao glavni
enolog vinogradarstva i vinarstva Ilok, u Vupiku, što me je
jako zainteresiralo i tako označilo moj put života i ljubav prema
vinogradima, ali i cjelokupnoj
poljoprivredi. Danas, s obzirom
na tempo i obaveze koje imam,
što kao potpredsjednik Vlade,
što kao ministar, ne stignem se
baviti vinarstvom i vinogradarstvom. Posao je preuzeo moj
najstariji sin Ivan.
To je zahtjevan i velik posao u
kojem mu pomažu dva mlađa
brata, studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Vinogradi će
uvijek ostati moja velika ljubav,
a zasigurno ću jednom imati i
više vremena posvetiti im se.
O
dgovor na ovo pitanje najbolje bi
dala povijest Hrvatske, odnosno
odnosa Hrvatske i Svete Stolice, stoga Vam ovdje donosim neke crtice iz
povijesti: Vidljivo iz diplomatskih spisa i registara, prve korespondencije
s Apostolskom Stolicom datiraju još
iz 6/7. stoljeća. Prvi povijesni susret
Hrvatske s papinstvom dogodio se
za vrijeme pontifikata pape Ivana IV.
Dalmatinca. Iz djelovanja pape Ivana IV. i njegovih nasljednika može se
naslutiti kako se od početka doseljavanja Hrvata na ove prostore teži za
njihovim pokrštenjem te za organizacijom Crkve u Hrvata. Za vrijeme
vladavine kneza Branimira, isti papa
priznaje Hrvatsku kao neovisnu i suverenu državu. „Najdraži sin“, kako je
papa volio nazivati kneza Branimira,
zauzvrat je obećao svoju odanost i
na to do 1962., kada je Drugi vatikanski sabor donio službenu odluku o
uvođenju narodnog jezika u liturgiju.
U XV. stoljeću traju turske navale na
hrvatski teritorij. U tom razdoblju, renesansni pape pokazuju velik interes
za obranu Hrvatske. Papa Lav X., materijalno i novčano pomaže hrvatsku
obranu jer u tom otporu vidi bedem
obrane protiv otomanskog prodora
na Zapad. Nazivajući Hrvatsku „predziđem kršćanstva“, pape su svjesni
važnosti hrvatskih utvrda koje svojim
padom otvaraju Turcima slobodan
prolaz do talijanskih zemalja. Tijekom
najsnažnijih turskih navala, Hrvati sve
više gube nadu u kršćansku solidarnost te svoje vapaje i molitve upućuju
Bogu. Isto rade i hrvatski humanisti
poput Marulića, Lucića, Posedarskog,
koji pogođeni ratnim stradanjima i
01. LIPNJA 2011.
strumentarij: ne jedan nego više rječnika i gramatika, ujednačavali su i usavršavali jezik i njegovu grafiju učinivši
štokavsko narječje svojim književnim
jezikom. Papa Pio IX., 1852. uvrštava
Zagrebačku biskupiju u red nadbiskupija i proglašava je metropolitanskim središtem. Time je ispunjen
dugogodišnji san da Zagreb postane
duhovno i nacionalno središte svih
Hrvata kojim počinje uzdizanje Zagrebačke nadbiskupije. Prvi zagrebački
nadbiskup bio je Juraj Haulik, koji je
svečano ustoličen 8. svibnja 1853. u
Zagrebu.
apa Ivan Pavao II. još je 1976.
govorio o bliskostima hrvatskog
i poljskog naroda. Za njega su Hrvati „narod svetoga Petra“, pozvani da
posebno svjedoče Krista. Za vrijeme
Domovinskog rata, suosjećao je s
P
Što znači pohod pape
Benedikta XVI. Hrvatskoj?
Prvi put Papa dolazi na jedan nacionalni susret obitelji, a kao
drugi razlog svog pohoda papa Benedikt XVI. navodi želju da
se pomoli na grobu blaženog Alojzija Stepinca, najsvjetlijeg lika
Crkve Božje u Hrvata.
odanost cijelog naroda. U 11. stoljeću
na vlasti je kralj Dmitar Zvonimir koji u
to doba društvenih, kulturnih i religioznih promjena na prostoru zapadne
kršćanske ekumene nastavlja dobru
suradnju s Rimom. Nakon što ga je
narod jednoglasno izabrao za kralja
Hrvatske i Dalmacije, tadašnji papa
Grgur VII. potvrđuje ga poslavši mu
kraljevske insignije. Svečano je okrunjen u crkvi sv. Petra u Solinu. Tom se
prigodom hrvatski kralj obvezao „u
svemu i svugdje čuvati vjernost prema Apostolskoj Stolici“.
lagoljica je kao pismo svojim opsegom korištenja i vremenskim
trajanjem od tisuću godina ostavila
najdublji trag na hrvatskome nacionalnom prostoru. Pozvavši slavenske
apostole Konstantina Ćirila i Metoda
u Rim, papa Hadrijan II. odobrio je
glagoljicu kao liturgijsko pismo još
u 9. stoljeću. Time su glagoljica i bogoslužje na narodnom jeziku uhvatili
duboke korijene koji se nisu dali iskorijeniti nikakvim zabranama tijekom
povijesti. U 13. stoljeću, dolaskom
pape Inocenta IV., glagoljsko pismo i
književnost slobodno se šire, prepisuju i upotrebljavaju u bogoštovne
svrhe, a narodni jezik postaje jezik
bogoslužja. Hrvati su oduvijek uživali
povlasticu bogoslužja na narodnom
jeziku, dok je Zapadna crkva čekala
G
patnjama svoga naroda, te iste molitve pretvaraju u stihove. Ivan Vitez od
Sredne, zagrebački kanonik i ostrogonski nadbiskup, diplomat i državnik,
humanist, piše papi Eugenu IV. pismo
u kojem ga poziva da ujedini političke
vođe kako bi se Europa spasila. Bilo je
to teško doba za Hrvate koji su, uz junačku borbu i nebrojene žrtve, u XVI.
stoljeću ipak zaustavili otomanske
osvajače na putu prema srcu Europe.
Neka su hrvatska područja ostala pod
turskom okupacijom, no osnutkom
rimske Kongregacije za širenje vjere
1622., ona su duhovno i novčano potpomognuta od strane papa.
animljivo je istraživanje Stjepana
Krasića, profesora povijesti na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu, koji je došao do dokumenata kojima se dokazuje da je
normiranje hrvatskog jezika počelo
u Rimu u prvoj polovici 17. stoljeća.
Naime, u jeku širenja protestantizma i
prevođenja Biblije na narodne jezike,
katolici su započeli prenositi vjerske
poruke na narodnom jeziku. Dok su
u Hrvatskoj protestanti za jezik svojih
knjiga izabrali istarsku pučku čakavicu, ne izradivši pritom nijedan rječnik, ni gramatiku, katolici su postupili
drukčije. Oni su izabrali štokavicu kao
najraširenije narječje koje je trebalo
normirati. Izradili su sav potreban in-
Z
GLAS ZAGORJA
Piše
Zvonko Franc
[email protected]
Hrvatima i neprekidno apelirao na
prekid sukoba i napada na dragu mu
Hrvatsku. Vatikan među prvim državama priznaje suverenitet i samostalnost Hrvatske, 13. siječnja 1992.
Tijekom svog pontifikata, papa Ivan
Pavao II. tri puta posjećuje Hrvatsku,
1994., 1998. i 2003. godine. Njegovi
pohodi Lijepoj našoj bili su istinski susreti dvaju duboko povezanih i bliskih
prijatelja, pape Ivana Pavla II. i hrvatskog naroda. To prijateljstvo nastavlja
se i sa sadašnjim papom Benediktom
XVI., koji je od četiri ovogodišnja putovanja po svijetu, putovanje u Hrvatsku stavio kao svoje prvo. Prvi put
Papa dolazi na jedan nacionalni susret
obitelji, a kao drugi razlog svog pohoda papa Benedikt XVI. navodi želju da
se pomoli na grobu blaženog Alojzija
Stepinca, najsvjetlijeg lika Crkve Božje
u Hrvata. No, Papa ne dolazi samo kao
vjerski poglavar, već i državni. U ovim
povijesnim trenucima kada se Hrvatska nalazi pred vratima Europske unije, njegov dolazak potvrda je podrške
Svete Stolice dovršetku tog važnog
procesa, a što je najvažnije, dolazi
nam uliti nadu. Nada i zajedništvo u
trenutačnim povijesnim okolnostima
najpotrebniji su hrvatskom narodu,
stoga odazovite se svi koji možete susretima sa Svetim Ocem Benediktom
XVI. u Zagrebu 4. i 5. lipnja.
7
TEMA BROJA
01. LIPNJA 2011.
POSVAJANJE U HRVATSKOJ
Piše
Maja Šimunić
Duga borba do
dječjeg osmijeha
Nakon što je u Hrvatskoj donijet sporan zakon o umjetnoj oplodnji, mnogi su parovi iskazivali
nezadovoljstvo, pisali peticije ili pak odlazili u inozemstvo da bi obavili postupak. U čitavoj je priči malo tko spominjao posvajanje kao jedan od oblika da parovi koji nemaju djece ipak postanu
roditelji. Posvajanje je, prije svega, human čin kojim se ljubav, dom i zaštita pružaju onoj djeci
koja iz raznih razloga bivaju zakinuta za roditeljsku pažnju, brigu i ljubav.
8
GLAS ZAGORJA
TEMA BROJA
01. LIPNJA 2011.
Posvojenje je trajan oblik zbrinjavanja djece i svi koji žele
posvojiti djecu moraju biti osviješteni jer sve odluke koje donose u budućnosti utječu i na djecu koju su posvojili. Dijete
nije i ne smije biti odnos samoposluge: uzmi - vrati, jer su
u pitanju djeca koja su već traumatizirana činjenicom da ih
biološka obitelj nije mogla/željela odgajati.
Sa zakonske strane gledano, posvajanje je poseban oblik zbrinjavanja
i zaštite djece bez odgovarajuće
obiteljske skrbi koji posvojiteljima
omogućuje roditeljstvo, a reguliran
je Obiteljskim zakonom.
U Hrvatskoj se godišnje posvoji približno 150 djece iako ih je u domovima smješteno oko 2000 mlađih od
osamnaest godina. No samo dvjestotinjak djece je mlađe od sedam
godina, a upravo je ta dobna skupina
najtraženija kod posvajanja. Starija
djeca teško pronalaze svoje mjesto u
novim obiteljima. Ono što predstavlja
veliki problem i produljuje postupak
posvajanja je činjenica da dijete ne
može biti posvojeno, ako se roditelji
nisu odrekli roditeljskih prava. Biološki roditelji uglavnom se ne odriču
roditeljskih prava pa djeca ostaju u
domu dok Centar za socijalnu skrb ne
pokrene proces oduzimanja roditeljskih prava zbog zanemarivanja djeteta. Do nedavno jedan od gorućih
problema u procesu posvajanja bila
je dobna granica koja je određivala
tko može biti posvojitelj. Tako je posvojitelj mogla postati osoba u dobi
između 21 i 35 godina, no na temelju europske konvencije o posvajanju
gornja granica je ukinuta.
Prema saznanjima i statistikama
domova za djecu broj potencijalnih
posvojitelja vrlo je visok. Podatak da
je oko deset posvojitelja naspram
jednog djeteta koje se posvaja, hvale
je vrijedan podatak, no problem je
što potencijalni posvojitelji prolaze
pravu kalvariju tijekom procesa posvajanja.
Sam postupak posvajanja započinje
odlukom te željom za posvajanjem.
Nakon toga, posvojitelji se javljaju u
svoj Centar za socijalnu skrb, a centar nad njima provodi psiho-socijalnu analizu da bi se utvrdilo jesu li
kompetentni i spremni biti roditelji.
Kada dobiju rješenje Centra da su
podobni biti roditelji, posvojitelji to
rješenje zajedno s molbom moraju
poslati na adrese svih Centara za
socijalnu skrb, a njih je osamdesetak u Hrvatskoj. Problem je taj što u
Hrvatskoj ne postoji jedinstveni registar posvojitelja na nacionalnoj razi-
ni koji bi omogućio da posvojitelji na
jednom mjestu podnesu zahtjev te
da se tada formira tzv. lista čekanja.
Centri za socijalnu skrb nisu povezani, što otežava njihov rad i znatno usporava postupak posvajanja pa djeca godinama ostaju u institucijama
umjesto u okrilju obiteljskog doma.
Nakon što pošalju molbu za posvajanjem u sve Centre za socijalnu skrb
u Hrvatskoj, posvojiteljima preostaje
tek čekanje, no važno je da zovu u
centre, da se informiraju te na taj način pokažu interes i želju da u skorije
vrijeme baš oni dobe priliku nekom
djetetu pružiti pažnju i dom.
Naravno da ima i situacija kad sve
ne završi onako dobro kako se na
početku priželjkivalo, no ne postoje
podaci koliko su posvajanja uspješna. Ako dođe do većih problema
između posvojitelja i posvojenog
djeteta, tada intervenira Centar za
hovim biološkim roditeljima i sl. Posvojitelji se ponekad ne znaju snaći
u takvoj situaciji pa dijete bude po
drugi puta odbačeno i smješteno u
dom. Psiholozi se slažu da je to izrazito nepovoljno za djetetovu psihu,
jer nakon što biva odbačeno i od
strane posvojitelja, dijete gubi samopouzdanje, nerijetko se povlači
u sebe i izolira jer se osjeća napuštenim po drugi puta.
Gordana Maligec,
v.d. ravnateljica Obiteljskog centra
Krapinsko-zagorske županije
U Krapinsko-zagorskoj županiji, s
djecom za posvojenje i posvojiteljima slično je kao i u cijeloj državi,
u načelu na jedno dijete koje se
posvaja ima nekoliko tisuća zainteresiranih posvojitelja iz naše županije, ali i cijele države. Također se
javljaju i potencijalno zainteresirani
posvojitelji iz inozemstva. Imamo
primjer obitelji koja živi u Švedskoj,
porijeklom su iz Hrvatske te bi željeli
posvojiti dijete iz naše države. No to
će se teško realizirati, jer na području naše županije djeluju 4 Centra za
socijalnu skrb, a godišnje može biti
sveukupno 4-5 djece za posvojenje iako ni to ne mora biti pravilo,
s obzirom na to da konačnu odluku
o oduzimanju roditeljskih prava donose nadležni sudovi, a ne centri za
socijalnu skrb, te da je to dugotrajan
i često mukotrpan proces. Uglavnom
su svi posvojitelji zainteresirani za
dijete staro do dvije godine starosti,
a takve je djece najmanje za posvojenje. Biološkim roditeljima daje se
puno zakonskih mogućnosti stjecanja uvjeta, odnosno poboljšanja
roditeljske vještine. Obiteljski centar
Krapinsko-zagorske županije svima
koji su zainteresirani za posvajanje
djeteta savjetuje strpljenje i surad-
nju s centrima za socijalnu skrb, a
također i mogućnost da postanu
udomitelji djeci koja nemaju adekvatnu roditeljsku skrb, jer je novim
odredbama Ministarstva zdravstva
i socijalne skrbi određeno da djeca
mlađa od 7 godina ne bi smjela biti
smještena u domove za nezbrinutu
djecu, već isključivo u udomiteljske
obitelji. Djeca su obično kod udomitelja tako dugo dok se ne steknu
bolji uvjeti u biološkoj obitelji ili dok
se ne steknu zakonski uvjeti za posvojenje djeteta.
socijalnu skrb koji, prema potrebi,
izdvoji dijete iz obitelji te nerijetko
ono ponovno završava u domu za
nezbrinutu djecu. Najčešće do sukoba dolazi u vrijeme puberteta kada
su djeca pojačano pod utjecajem
hormona te kada ih zanimaju neke
činjenice o njihovu podrijetlu, nji-
Iako je postupak posvajanja često
dugotrajan i težak, sve se zaboravlja pri pogledu na novu, proširenu i
sretnu obitelj. Pružiti napuštenom
djetetu roditeljsku ljubav koju nikad
nije osjetilo, nemjerljiv je osjećaj koji
srećom i toplinom zasigurno ispunjava i posvojitelja i posvojeno dijete.
GLAS ZAGORJA
9
01. LIPNJA 2011.
10
GLAS ZAGORJA
ODVOJENO MIŠLJENJE
N
aš narod je u teškom stanju,
a hrvatska država u ozbiljnim
nevoljama. Hrvatske nevolje će se
nastaviti, pristupila Hrvatska Uniji
ili ne pristupila i kad god pristupila.
EU nas neće ni hraniti ni braniti i
to mora činiti sam narod. Prvobitni uzroci hrvatskih nevolja su: (1)
uspostava slobodnog svjetskog
tržišta, (2) nedostatak kapitala koji
je odvojen od rada i odvučen iz
zemlje i (3) deindustrijalizacija Hrvatske. U Hrvatskoj je malo specifičnih nevolja. One su tipične za cijeli Zapad: Grčku, SAD, Mađarsku,
Britaniju, Španjolsku, Irsku, Island,
Portugal, polovicu Italije, Tunis,
Egipat i druge zemlje.
01. LIPNJA 2011.
jedne umiruće koalicije. Medijska
svenazočnost se održava bez obzira na povod pojavljivanja, bio
to slom brodogradnje, rasprodaja
jadranskog pojasa, prodaja mora,
ustupanje naših ljudi srbijanskom
i republikosrpskom tužiteljstvu,
prodaja šumskog zemljišta igračima golfa i stanogradnje ili novi
korupcijski pothvati, u kojima su
sudjelovali samo nositelji vlasti
i njihovi stranački ili nestranački
prijatelji. Vlastima je sve uspjeh,
ako ih se vidi. (Čini se da RH stalno ponovo otvara Poglavlje 23.)
Za bolje razumijevanje zadaće,
koja glasače čeka o izborima ponovit ću kako društva funkcionira-
ne i u Kini, Rusiji, Venezueli, Brazilu, Saudijskoj Arabiji i drugdje.
Mnoge zemlje počinju napuštati
liberalistički nauk vođenja države,
po kojem ne postoje volja i potrebe naroda, ljudske svrhe i potreba opstanka političke zajednice.
Liberali državu vide kao tržište,
narod kao potrošače i porezne
obveznike, a vlasti kao poreznu
upravu i utjerivače dugova putem
ovrha.
arodi, a među njima i hrvatski, vide državu na drukčiji
način i to kao svoje sredstvo. Hrvati očekuju da se država u sadašnjem vremenu počne odupirati
propadanju te da spriječi da se si-
N
POČNITE VLADATI ZA
NAROD I S NARODOM
Mnoge zemlje počinju napuštati liberalistički nauk
vođenja države, po kojem ne postoje volja i potrebe
naroda, ljudske svrhe i potreba opstanka političke
zajednice. Liberali državu vide kao tržište, narod kao
potrošače i porezne obveznike, a vlasti kao poreznu
upravu i utjerivače dugova putem ovrha.
U svakoj državi postoje četiri
mreže društvenog utjecaja - politika, gospodarstvo, sigurnost i
sustav ljudskih vrijednosti. Kad
jedno društvo propada, potrebne
su promjene u svemu, ali otpor
propadanju se vodi političkom
akcijom. Međutim, u RH nema
politike. Hrvatskom se ne vlada.
Politika je javno usklađivanje raznorodnih interesa, pri čemu se
svakom interesu dodjeljuje utjecaj razmjeran njegovu doprinosu
bogatstvu naroda. (U RH se interesima dodjeljuje bogatstvo naroda razmjerno njihovu utjecaju
u društvu.) U RH nema politike,
jer nitko ne misli na stvaranje i
povećavanje bogatstva naroda.
Politika je zamijenjena borbom za
vlast, a korupcija je postala smislom obnašanja vlasti.
bnašanje vlasti poslije povlačenja donedavnog premijera
bolesno je zamišljeno kao neprekidna predizborna kampanja, koja
je zasnovana na pojavljivanju u
medijima samo jedne osobe, koje
je i HDZ kao stranka uzeo za jedini
način mogućeg ostanka na vlasti.
Tako se vlast pretvorila u promidžbenu službu jedne stranke i
O
ju. U svakom pojedinačnom društvu postoji (1) politička zajednica
ili država, za koju se pretpostavlja
da suvereno pripada narodu, (2)
politički sustav u kojem djeluju
spomenute mreže društvenog
utjecaja i (3) nositelji vlasti, koji
kao dio sustava upravljaju državnim ili narodnim poslovima.
olitička zajednica svoju opstojnost temelji na volji naroda,
koja je prihvaćena kao suverena,
putem međunarodnog priznanja
od ranije priznatih političkih zajednica. Politički sustav određuju
ustav, ostali zakoni koje donese
politička zajednica, među koje
spada i izborni zakon, te nenapisan sustav uvjerenja, koji vlada
u političkoj zajednici i na koji se
oslanjaju ili pozivaju nositelji vlasti.
Sustav uvjerenja nositelja vlasti u
RH sadrži i poimanje da država ne
smije ništa posjedovati, ništa raditi, nadzirati ništa osim građana
i ništa u gospodarstvu uređivati.
To se zove liberalizacijom, privatizacijom i deregulacijom. Takav
sustav uvjerenja podržavaju i
održavaju u mnogim političkim
zajednicama, primjerice u EU, ali
P
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
www.konsenzus.com
romaštvo, koje je posljedica besposlice, ne pretvori u bijedu i da
se Hrvatska kao država ili politička
zajednica ne saspe sama u se.
Danas su mnoge države postale
izbornim jedinicama korporacija i nositelja kapitala. Tako je i u
Hrvatskoj. Državama ne vladaju
vidljivi nositelji vlasti. Vladari su
korporacije i nositelji kapitala,
koji ih kreditiraju za namicanje
nove tehnologije i za nadmetanje
u obezvrjeđenju rada puka i glasača. Vidljivi nositelji vlasti – koje
ne treba smatrati političarima, jer
se ne bave politikom, nego borbom za vlast – pripadaju intelektualnom ili pismoznanskom sloju.
U taj sloj spadaju znanstvenici iz
društvenih znanosti, političari,
novinari, konzultanti, estradni i
drugi umjetnici, koji su u javnom
opticaju: svi oni koji ne proizvode
i ne služe ljudima. Zadaća tog sloja je davati savjete pravim vladarima, a za narod ispredati priče.
RH je krcata preljama i prelcima
priča ili, hrvatski, spin doktorica i
doktora.
io prelja i prelaca ustrojen je
u političke stranke, za koje
ne postoje narod i država, nego
D
GLAS ZAGORJA
samo vlast i podanici. To se odnosi i na vladajuće i na oporbene
stranke, koje se ne razlikuju ni po
načinu napada jednih na druge, a
kamoli po uviđanju potreba naroda. Oporbene stranke će, iako
dobiju vlast, ostati pri ispredanju
priča i neće početi vladati za narod i s narodom. Stoga će novi
izbori, ako proteknu kao i dosadašnji, biti izgubljeni za narod, jer
neće omogućiti promjenu sustava vladanja. Izbori mogu postati
ispraznom nadom.
Stoga, izborima valja početi
postupak promjene političkog
sustava i to zametanjem novog
izbornog sustava. U tu svrhu,
tako uistinu mislim, glasači ne bi
trebali glasati ni za jednu sadašnju parlamentarnu stranku, osim
za dvije područne. Alternativa
nije odustajanje od izbora, nego
glasanje za nezavisne (područne
ili regionalne, izbornojedinične)
liste kandidata. Time bi se konačno glasalo za ljude, a ne za
stranačke modele. To bi označilo
početak prijelaza na novi izborni,
većinski sustav. Međutim, valja
glasati samo za one nezavisne liste, za koje se procijeni da mogu
prekoračiti izborni prag, jer se
izgubljeni glasovi dijele drugim
strankama.
ko izbori ne pokažu novi pristup glasača, nakon izbora
zavladat će veliko razočaranje
građana, iz kojeg se može poroditi izravna skupna narodna akcija, jer će se stanje naroda i dalje
pogoršavati. Ne vidim na pomolu proizvodne snage, koje mogu
povećati bogatstvo naroda, koje
sada kopni putem izravne pljačke i putem besposlice naroda, za
koju su krivci politički režim, nositelji vlasti i njihov liberalistički
sustav uvjerenja.
Bilo izborna bilo izravna akcija naroda treba dovesti do toga da država postane poduzetnicom, kako
bi zaposlila i nahranila narod. Ovi
izbori su presudni za narod pa
zato moraju biti osudni za sadašnji politički sustav, za političke
stranke i za njihov nenarodni i neljudski sustav uvjerenja.
Vrijedno je ponoviti da se gospodarske nevolje brzo pretvore
u političke, političke u ljudske, a
ljudske u sigurnosne. To su pokazala i dva ljudski tragična događaja u našoj izbornoj jedinici.
Stoga izbore 2011. valja mudro
iskoristiti. Glasanje je velika prigoda, a ne samo mala obveza.
Odziv mora biti golem, a rezultat
obećavajući.
A
11
INTERVIEW
01. LIPNJA 2011.
SENKA JURINA,
folkloristkinja
Piše
Maja Šimunić
Procvat folklora na
lokalnoj razini
Senka Jurina, folkloristkinja, voditeljica Folklornog ansambla KUD-a Zabok, predsjednica Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja za Glas Zagorja progovorila je o oèuvanju folklora
i tradicijske kulture u Zagorju, ali i na nacionalnoj razini. Osvrnula se i na projekte koje je, zajedno s kolegama, pokrenula te je spomenula važnost smotri za razvoj folklorne baštine.
12
GLAS ZAGORJA
INTERVIEW
01. LIPNJA 2011.
kim, menadžerskim, pa
čak i pravnim znanjima.
Formalnog obrazovanja
za folklorne voditelje u
našem obrazovnom sustavu nema. Znanja o
folklornoj građi može se
steći na Hrvatskoj školi
folklora kroz ciklus od
četiri godine, u trajanju
od 15 dana ljeti i 10 dana
zimi, na seminarima dječjeg folklora Ethno, te na
raznim povremenim regionalnim seminarima. No,
to je samo osnova koju
svaki voditelj nadograđuje potpuno individualno
proučavanjem literature,
terenskim istraživanjem,
praćenjem smotri izvornog folklora itd. Drugim
riječima, svatko se sam
Možete li za početak definirati i
odrediti sam pojam folklora?
Pojam folklor prema Klaiću (Rječnik
stranih riječi) podrazumijeva narodne umotvorine: pjesme, priče, izreke, običaje, plesove, nošnju itd.
U našem društvu taj termin postao je sinonim za uvježbavanje
narodnih pjesama, plesova i glazbe
za izvođenje na sceni u narodnim
nošnjama. Nažalost, u posljednje
vrijeme, taj termin prečesto koriste
novinari opisujući vandalsko i huligansko ponašanje onih koji sebe
nazivaju navijačima na sportskim
terenima i nekulturnu retoriku naših saborskih zastupnika. Stoga bih
iskoristila ovu priliku i istaknula da
to nema nikakve veze s folklorom
i folklorašima koji nastoje sačuvati
najljepše i najveće vrijednosti narodnog stvaralaštva.
Potreba istinitosti
i vjerodostojnosti
prezentacije folklorne
baštine
cijskoj kulturi, ali moram naglasiti
da je njeno očuvanje prepušteno
amaterima, što neminovno dovodi
u pitanje istinitost i vjerodostojnost
prezentiranja folklorne baštine u
čemu je njena najveća vrijednost.
Tim poslom bave se folklorni voditelji i koreografi koji u našoj zajednici ne uživaju apsolutno nikakav
kredibilitet.
Koliko je važno da osobe koje se
bave folklorom budu educirane i
upućene u cjelokupnu tradiciju i
običaje? Postoji li neka edukacija
za takve ljude u Hrvatskoj?
Članovi folklornih društava su plesači, pjevači i svirači raznih dobnih
skupina sa zajedničkim ciljem da
kroz narodne pjesme i plesove zadovoljavaju neke svoje potrebe. No
njih netko tim vještinama treba poučavati, a da bi se nešto poučavalo
treba jako dobro poznavati folklornu
građu, ali isto tako i ovladati raznim
pedagoškim, psihološkim, metodič-
Polka, drmeš i šroteš. Prema pouzdanim izvorima, polku je izmislila
jedna Čehinja tridesetih godina 19.
st. Ples se ubrzo proširio cijelom
Europom, a u Zagorju je posebno
dobro prihvaćen. Zagorci su polki
udahnuli svoje karakteristične elemente i tako danas imamo cijelu
lepezu raznih inačica polke. Drmeš
je autohtoni hrvatski ples kojeg susjedni narodi ne poznaju, a Zagorci
su bili pravi virtuozi u plesanju drmeša tako da i danas u folklornom
žargonu kažemo da su Zagorci drmešari. Šroteš je jedinstven i originalan ples, koji se pleše samo u Zagorju, a karakterističan je po tome
jer plesna figura dočarava starinski
način usitnjavanja kukuruza – šrotanje.
Ako se osvrnemo na naše Zagorje,
postoji li potencijal i interes među
mladim plesačima?
Osnovu zagorske nošnje čini takozvana bjelina. Ona je
odraz materijalnih prilika stanovništva u vremenu kada
je nastala. Krasi je jednostavnost po čemu se očigledno
razlikuje od nošnji bogatijih krajeva Hrvatske, a najzanimljiviji njena je ženska košulja koja se u Zagorju naziva
rukavac ili opleček, a karakteristična je po kroju jer su
rukavi ušivani u ovratnik, a na stražnjoj strani seže samo
do pola leđa.
snalazi kako zna i umije ne bi li došao do potrebnih saznanja, prema
vlastitom nahođenju i, što je neobično važno za istaknuti, prema vlastitim financijskim mogućnostima.
Naime, društvo ulaže znatna novčana sredstva u nošnje, instrumente i
putovanja, ali u edukaciju voditelja
apsolutno ništa.
Polka,
drmeš i šroteš
Koji su karakteristični i prepoznatljivi folklorni plesovi Hrvatskog zagorja?
Smatrate li da se posljednjih godina
više pažnje pridaje očuvanju tradicijske kulture, pa tako i folklora?
Pripremajući se za svoje izlaganje
na posljednjem Stručnom skupu
hrvatskih folklornih koreografa i voditelja koji je prošle godine održan u
Zagrebu na temu koja je sadržana u
vašem pitanju, došla sam do saznanja da su tradicijska kultura i folklor
doživjeli svojevrsni procvat na lokalnoj razini, dok je u velikim gradskim središtima u laganoj stagnaciji.
Jedinice lokalne uprave prepoznaju
vrijednosti očuvanja pučkog stvaralaštva što je jako važno jer ono najbolje egzistira u svom prirodnom
okruženju, tj. tamo gdje je i nastalo.
Društvo pruža puno prostora tradi-
GLAS ZAGORJA
Interes mladih potpuno odgovara
načinu prezentacije folklora među
mladima. Vidimo da folklora u medijima gotovo nema, a nerijetko ono
što se prikazuje odašilje poruku da
je to nešto za stare ljude. To, naravno, uopće nije točno, jer iz vlastitog
iskustva znam da, primjerice, moje
koreografije, što zbog složenosti, što
zbog dinamike, iskusni stariji plesači
teško izvode. Isto tako znam da kad
se mladima folklor prezentira na njima prihvatljiv način, doživljavaju ga
kao nešto zanimljivo i izazovno.
Kada govorimo o tamburaškim
orkestrima unutar KUD-ova, kako
ocjenjujete interes za sviranje takve vrste glazbe?
Gotovo svi KUD-ovi u Zagorju su
deficitarni kad je riječ o tamburašima. U Zagorju tamburaša ima, ali
nekako se sve češće opredjeljuju za
sviranje glazbe koja je novokomponirana na području Zagorja. Takva
vrsta glazbe manje je zahtjevna od
folklorne, a i prateći soliste svirači
su daleko više eksponirani nego
unutar folklornog ansambla. No,
htjela bih istaknuti da tambura nije
autohtoni zagorski instrument.
Ona se ovdje udomaćila uslijed raznih političkih i kulturoloških kretanja. Daleko prije tambure Zagorci
su svirali violine, a violinista danas
u Zagorju imamo premalo.
13
INTERVIEW
01. LIPNJA 2011.
Tambura nije autohtoni zagorski instrument. Ona se
ovdje udomaćila uslijed raznih političkih i kulturoloških
kretanja. Daleko prije tambure Zagorci su svirali violine,
a violinista danas u Zagorju imamo premalo.
Mladi i identitet
Prije nekoliko godina pokrenuli
ste projekt Hrvatsko salonsko kolo
među srednjoškolcima. Kako se rodila ideja za projekt takve vrste?
Projekt Hrvatsko salonsko kolo hrvatskih maturanata osmislio je istaknuti folklorni koreograf i stručnjak
Goran Knežević nakon što su hrvatski maturanti na gradskim trgovima
počeli plesati francusku Kvadrilju.
Projekt je proslijedio svim županijama i naša KZŽ je to prepoznala i
poduprla. Nakon edukacije profesora tjelesne i zdravstvene kulture,
zagorskih srednjih škola koju sam
provodila kao voditelj projekta za
14
našu županiju, Salonsko kolo plesali su maturanti sedam zagorskih
srednjih škola, no projekt se održao
i saživio u Zaboku gdje se izvodi na
središnjem trgu uz potporu KUD-a
Zabok, dok se u Bedekovčini izvodi
na školskom igralištu.
Osim za srednjoškolce i za osnovnoškolce je pokrenut projekt folklornog karaktera pod nazivom
Cunge, cunge, cungeraj kojem je
cilj da učenici osnovnih škola savladaju neke osnovne zagorske
plesove. Kako ste zadovoljni realizacijom projekta?
Projekt obuhvaća osam zagorskih
narodnih plesova koji po svojoj
složenosti odgovaraju svakom pojedinom uzrastu osmoškolaca. Cilj
je da djeca kvalitativno upoznaju
tradicijsku građu svojeg kraja, jer
kaže se da tradiciju njegujemo da
ne zaboravimo odakle smo, ali isto
tako narodni ples je sredstvo kojim potičemo djecu na kretanje,
razvijanje, koordinaciju, osjećaj
za ritam, zajedništvo, jačanje samopouzdanja i međusobnog uvažavanja i drugih socioloških karakteristika. Realizacijom projekta
sam jako zadovoljna jer iz godine
u godinu primjećujem izuzetan
napredak baš u tim sociološkim i
pedagoškim elementima.
Koliko su smotre važne za očuvanje folklorne baštine? Kakvi su Vaši
dojmovi s nedavno održane smotre u Krapini?
Smotre su iznimno važne u poticajnom smislu za sve koji se bave
folklornim amaterizmom, jer je to
jedino mjesto gdje se dobiva ocjena
GLAS ZAGORJA
kvalitete rada pojedinog ansambla i
voditelja od mjerodavnih folklornih
stručnjaka. Smotra folklora KZŽ svake je godine sve bolja i bolja i vidljivo je da svatko na smotri želi predstaviti svoj rad u najboljem svjetlu.
Tako je bilo i ove godine kada je u
ulozi stručnog selektora bio Goran
Knežević koji je konstatirao da je to
bila gotovo najbolja smotra od svih
u Hrvatskoj koje je on ocjenjivao. Ta
me činjenica posebno veseli, jer još
prije desetak godina u javnosti se
mislilo da Zagorje ima četiri plesa
i na folklornoj sceni nas nigdje nije
bilo. Danas u Zagorju djeluje gotovo četrdeset folklornih grupa raznih
dobnih granica koje prezentiraju
folklornu baštinu svog kraja, jedino
što mislim da nisu adekvatno iskorištene u turističke svrhe isto kao što
bih sugerirala mjerodavnima da prilikom izbora ansambala koji predstavljaju našu županiju izvan njenih
granica konzultiraju struku.
POGLED S OPATOVINE
T
ek što su završila gostovanja Glumačke družine Histrion u Zagorju, a
Adam Končić i njegovi suradnici proslavili još jedan uspješan Glumački festival
u Krapini, već nas je Goran Navojec ugostio na BOK-u, kazališnom festivalu u
Bjelovaru. I Bjelovarčani su bili ljubazni
domaćini histrionskoj glumačkoj ekipi,
a mene je čekala čast i ugodna dužnost
domaćina Festivala glumca u Slavoniji.
Ove je godine Županji pripala čast grada - domaćina, a čak 20 predstava izveli
su glumci iz cijele Hrvatske u Županji,
Vinkovcima, Otoku, Iloku i Vukovaru.
Predajući mi ključeve grada gradonačelnik Županje gospodin Davor Miličević spomenuo je kako sam kao ministar
kulture prvi financijski pomogao Festi-
01. LIPNJA 2011.
glasnim odobravanjem. Kasnije sam
čuo da ipak nije svima bio po volji te
da se zbio i mali eksces: srpski konzul iz
Vukovara demonstrativno je napustio
dvoranu u društvu vrlo ljutite supruge. Koje li osjetljivosti i dosljednosti u
vezi opće poznate činjenice posezanja
za hrvatskom baštinom – uzmemo li u
obzir i najnovija kulturna događanja
slične vrste, primjerice ona u vezi s Krležinim djelima!
a, Festival glumca me je razgalio:
zanimljiva kazališna događanja,
proljetni ugođaj, gostoljubivost domaćih ljudi, druženje s kolegama – sve je
bilo lijepo i ugodno. Ipak, stalno su navirala sjećanja na ratnu prošlost i na prve
poratne godine te na moje nekazališne
D
litičkim interesima njihove uređivačke
politike i nisu se uklapale u jednodušno kokodakanje onih koji su im bili po
mjeri i koji su prošli njihovu – cenzuru. Kad je uhićen Gotovina rekao sam
da će u njegovu slučaju, nažalost, na
djelu biti političko suđenje, tj. da mu
je osuda unaprijed napisana – kako se
to zbilo i sa Zrinskim i Frankopanom u
Bečkom Novom mjestu 1671. Umjesto
mog razmišljanja čitao sam sutradan u
novinama izjavu uvaženog kolege Pere
Kvrgića koji kazaše da Gotovina treba
svoju nevinost dokazati na sudu i da
je dobro da je konačno uhićen. Dakle,
medijski je prihvatljiviji bio stil retorike
tadašnje hrvatske političke vrhuške: locirati, identificirati i uhititi.
Jude
Piše Zlatko Vitez
Stoga, gospodo haški suci, imate pravo. Postojao
je udruženi zločinački plan, ali on nije skovan na
Brijunima već u Srpskoj akademiji nauka i zove se
Memorandum.
valu glumca, a ja se zahvalih prigodnim
govorom. Podsjetio sam mnogobrojnu
publiku da sam kao prvi ministar kulture nazočio svečanom zatvaranju prvog i
drugog Festivala glumca (1994. i 1995.)
te da je Festival nastao u bremenitim
okolnostima kad su srpsko-četničke
horde svakodnevno gađale granatama
i Vinkovce i Županju, a Ilok i Vukovar
još su bili okupirani. Rekoh i to da mi
je još uvijek u živom sjećanju podjela
nagrada na drugom Festivalu u Županji,
kada sam laureatima zahvaljivao na doprinosu hrvatskoj kulturi uz zvukove detonacija bombi iz nevelike udaljenosti.
Nitko se u prepunoj dvorani Kristal nije
dignuo ili otišao, a ja sam se našalio rekavši da su to počasne kanonade u čast
nagrađenima.
Želeći svoj ovogodišnji govor završiti u
glumačkom stilu, poslužih se riječima
najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića uz opasku: da nije najveći,
ne bi ga Srbi stavili u svoju antologiju
srpske srednjovjekovne književnosti.
Publika je moj govor nagradila gromo-
djelatnosti iz tog vremena. Podsjećanju
na prošlost pripomogli su i susreti s dragim i cijenjenim osobama poput bivše
gradonačelnice Vukovara Zdenke Buljan
i ravnateljice vukovarskog muzeja Ruže
Marić. No, ugodu moga boravka u Slavoniji kvarila je i naša trenutačna stvarnost, posebice oni crni oblaci koji su se
nadvili nad nama nakon presuda haškog suda. Nažalost, moje davne slutnje
i tvrdnje da se u Haagu ne sudi hrvatskim generalima nego hrvatskoj politici
iz devedesetih, obistinile su se usprkos
mojim željama da tako ne bude.
Nakon smrti predsjednika Tuđmana i
mog odlaska iz politike (2000.) rijetko
sam po pitanjima političke naravi bio
interesantan našim medijima. Znali su
me nazvati i pitati za mišljenje kad su
se događale krupne stvari. Bilo je to,
primjerice, kad je uhićen Gotovina i
kad je završilo suđenje izricanjem sramotne presude. No, te moje izjave nikada nisu ugledale svjetlo dana. Možda nisu bile interesantne urednicima,
a sigurnije je da nisu udovoljavale po-
N
a pitanje novinarke iz zadarskog
Hrvatskog lista bih li otkucao Gotovinu da znam gdje se skriva, rekoh:
Ne bih nikad, pa čak ni onda! Mnogi
od upitanih iz javnog i političkog života
gotovo su se natjecali u revnosti tko bi
ga prije – da budemo jasni – izdao, a
danas su im puna usta zgražanja nad
presudom Gotovini i Markaču. I sada,
kad se dogodilo što sam očekivao, komentirao sam, naravno, u svom stilu,
rekavši da moramo stalno, zbog onih
koji dolaze, zbog mladih ljudi, ponavljati da je Hrvatska za međunarodnu
zajednicu bila neželjeno dijete, a nas
koji smo je željeli i stvarali, danas belosvetski tipovi prozivaju i vrijeđaju
kao rigidne nacionaliste. Rekoh još i
to da sam ponosan što sam u svojstvu
ministra kulture bio član vlade, koja je
u Haagu proglašena, ni manje ni više,
nego zločinačkom i kojoj se kao krimen
pripisuje – udruživanje zbog zločinačkog pothvata protjerivanja Srba.
Imao sam priliku, dva dana nakon
Bljeska, razgovarati sa srpskim sta-
GLAS ZAGORJA
novništvom u selu Gavrinica, koje se
spremalo put Srbije. Veljko Barbieri,
vrstan pisac i poznati gastronom, koji
je časno i požrtvovno sudjelovao u
teškim ratnim zbivanjima u Slavoniji, mislio je da bi ih koja moja lijepa
riječ mogla odvratiti od nauma da
napuste svoje domove. Odazvao sam
se njegovu pozivu, jer sam bio u tom
kraju. Točnije, putovao sam u Jasenovac, gdje sam u svojstvu izaslanika
predsjednika Tuđmana trebao položiti vijenac, kao odgovor na vijesti iz
srpskih medija da je naša vojska srušila Bogdanovićev spomenik. U susretu sa Srbima u Gavrinici uvjeravao
sam ih da im naše vlasti, a konačno
i UNPROFOR, garantiraju sigurnost,
osim onima koji su počinili zločine,
etc... Njihov odgovor bijaše da ništa
ne rade po svojoj volji već po odluci
Beograda. Rekoh im da je njihov glavni grad Zagreb. Nažalost, poslušali su
svoje diktatore iz Beograda, koji su
odgovorni za njihovo neprijateljstvo
spram hrvatske domovine i za napuštanje zavičaja.
toga, gospodo haški suci, imate pravo. Postojao je udruženi zločinački
plan, ali on nije skovan na Brijunima
već u Srpskoj akademiji nauka i zove
se Memorandum. Prema nekim glasinama iz bivše prestolnice, piše se –
novi. Sudeći po dilanju transkripata iz
Ureda predsjednika RH, mnoge pobornike imao je taj dugovječni srpski plan
i ovdje, u srcu Hrvatske, i još uvijek ih
ima. Zato sam u izjavi u povodu haške presude uputio i kritiku našim političarima, rekavši da se nisu dovoljno
bavili obranom generala, a neki su bili
zauzeti bogaćenjem kao vlastitom pripremom za ulazak u Europu – krađom
i rasprodajom hrvatskih resursa vitalne
važnosti.
Eto, sad ste se mogli i sami uvjeriti
da moje izjave nisu bile zanimljive za
objavljivanje, jer sve što sam kazao
već odavno zna svaki pošteni Hrvat i
domoljub, a tih je, hvala Bogu, još uvijek mnogo. Pa ćemo, možda, jednog
dana... Dotle, ja i dalje uživam u jedinom mom pravom pozivu, glumačkom
i histrionskom. Našom ćemo predstavom otvoriti još jedan festival, onaj u
Pakracu. I za Pakrac me vezuju sjećanja
i iskustva iz ratnih vremena, ali – radije
ću misliti na moj zagorski raj u Stubakima, posaditi jorgovan ako ne bude
prekasno, pripremati ljeto na Opatovini... i nadati se najboljem.
S
15
01. LIPNJA 2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
GRADSKA UPRAVA
Žalbe usporavaju radove
Na 13. sjednici održanoj 16. svibnja, članovi Gradskog
vijeća grada Krapine, uz ostalo, primili su na znanje izvješća
gradskih ustanova o radu i financijskom poslovanju za
2010. godinu.
Prihvaćena su bez rasprave pa možemo zaključiti da su vijećnici zadovoljni
s poslovanjem Dječjeg vrtića, Pučkog
otvorenog učilišta, Gradske knjižnice i
krapinskih osnovnih škola.
Pod točkom Pitanja i prijedlozi na
pitanja vijećnika/ca Zdenke Grilec,
Mirka Koreta, Vladimira Bajcera i
Štefanije Družinec odgovarao je gradonačelnik Josip Horvat.
Zašto nisu nastavljeni prošle godine
započeti radovi na uređenju korita
Krapinčice? Hrvatske vode počele
su prošle godine uređivati korito iz
pravca juga, od mosta kod Policijske
zgrade. Nastali su problemi zbog spora oko zemljišta, odnosno pripada li
ono Hrvatskim vodama jer je u zahvatu korita ili je privatno. Zbog toga
je bilo potrebno ishoditi građevnu
dozvolu. Potom je uslijedilo raspisivanje natječaja za odabir izvođača
radova. Opet žalba. Sada se čeka završetak žalbenog postupka. Kada to
bude riješeno radovi će se nastaviti,
do mosta u Ulici A. Starčevića. Hrvatske vode uređuju samo korito, a
Grad će nastaviti dalje uređenje šetnice. Prva faza premještanja ceste D
206 (ceste Krapina - Petrovsko - Pre-
EKOLOGIJA
OBRAZOVANJE
Krapini Energetska povelja
U prigodi obilježavanja Europskog tjedna, gradonačelniku
Josipu Horvatu u Gradskoj vijećnici uručena je Energetska
povelja, akt kojim se iskazuje svjesnost i volja o potrebi
gospodarenja energijom na lokalnoj razini, briga o
zaštiti okoliša, te racionalno gospodarenje resursima na
dobrobit lokalne zajednice i svih njenih građana.
Tom prilikom gradonačelnik Horvat naglasio je da Grad Krapina već
dugo radi na projektima energetske
učinkovitosti kako kroz sustav javne rasvjete tako i kroz građevinske
zahvate, kao što su izgradnja novih
škola (PŠ Podgora) i obnavljanje postojećih područnih škola (Škarićevo,
Lepajci i Donja Šemnica, gdje će se
ove godine zamijeniti stolarija). Grad
sufinancira i ugradnju kolektora na
obiteljske zgrade, a kontinuirano
radi na izobrazbi svojih zaposlenika
u tom području, kako bi mogli svojim građanima davati stručne savjete vezane uz postizanje energetske
učinkovitosti.
Ovaj jedinstveni akt, koji su potpisali svi gradonačelnici i župani u
Hrvatskoj, gradonačelniku je uručila
Jelena Kremenjaš, predstavnica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i
u svom obraćanju istakla da je ovaj
projekt s velikim divljenjem pozdravila i Europska
komisija s obzirom na to da u
nijednoj europskoj zemlji nisu
naišli na takvu
spremnost i zalaganje za uštedu
energije. (D. K.)
Gradonačelnik
Josip Horvat
i Jelena
Kremenjaš,
prilikom
primopredaje
Energetske
povelje
16
grada) i Gospodarske
zone sa starom zagorskom magistralom
je isto tako završena
prošle godine. Zbog
smanjivanja prihoda
u proračunu, Grad
nije mogao nastaviti
dovršenje ceste kroz
zonu. Čekaju se Hrvatske ceste, jer se ta
industrijska preklapa
sa spomenutom državnom cestom. Tu U kakvo se ruglo, za cijeli grad, pretvaraju stare kuće u
se pak čeka rješava- kojima nitko ne živi vidi se i na ovoj fotografiji (snimljenoj
nje žalbe na odluku u na početku Zagrebačke ceste). No, i takve kuće dio su grada
povjeravanju nadzora Krapine i slike koju o njemu nose oni koji ga posjećuju, a
takvih je sve više. Oko toga će se više, obećano je, angažirati
nad gradnjom. Uz to, komunalni redari i djelatnici policije.
na natječaju je kao
izvođač radova odabran zlatarski Kon- ugovorenih radova. Grad na rješastruktor. Na žalost, upitno je koliko će vanje spomenutih problema nema
to oni uspješno odraditi. Naime, Grad nikakvih utjecaja, a opet po drugoj
je skeptičan, jer su do početka lipnja strani, nas se proziva, zašto se ništa
radovi na dogradnji i preuređenju ne radi, odnosno zašto se nešto radi
područne škole u Lepajcima trebali tako sporo, istakao je gradonačelnik
biti završeni, a završena je tek trećina Josip Horvat. (D. K.)
Poznavanje jezika
jedina prava putovnica
Dobivanjem Partnerschule der Bundesrepublik Deutschland, Srednja škola Krapina postala je dijelom projekta:
Škola – partner budućnosti.
Njime je u Hrvatskoj do sada obuhvaćeno 45 škola.
Naravno, iza svega
toga višegodišnji je rad tijekom
proteklih 11 godina za dodatno
uspješno učenje
njemačkog jezika.
U tom vremenu
se 110 krapinskih
srednjoškolaca može pohvaliti s dobivenom diplomom.
Višegodišnje partnerstvo Srednje
škole Krapina s Uredom za školovanje u inozemstvu SR Njemačke doživjelo je 6. svibnja i formalnu potvrdu
činom uručivanja diplome kojom je
ovoj školi priznat status Partnerske
škole Savezne Republike Njemačke.
Iza svakog je projekta čovjek, u ovom
slučaju veliki doprinos dale su profesorice njemačkog jezika Lidija Leljak,
Jasminka Pernjek i Jasna Sutlović
Pogačić. Ravnatelj Ivica Rozijan uputio je zahvalnost i njihovom kolegi
Boži Paviću, inicijatoru ulaska u ovaj
jezični projekt te umirovljenoj profesorici Boženi Pasariček, koja je svojim
GLAS ZAGORJA
U ime
Srednje škole
Krapina
diplomu je
primio njezin
ravnatelj
Ivica Rozijan
radom uspostavila teško dostižne kriterije kvalitete rada čije plodove danas ubiremo. Kad se tako radi onda ni
uspjesi ne izostaju, naglasio je Rozijan,
uz upućenu zahvalnost predstavnicima Njemačke koji su se itekako trudili
da se ovaj projekt ostvari. Davno smo
shvatili da će znanje stranih jezika biti
putovnica za Europu i svijet.
Prigodnoj svečanosti na kojoj je i 16
učenika dobilo diplome o uspješno završenoj dodatnoj edukaciji iz
poznavanja njemačkog jezika, bili
su prisutni: predstavnik Njemačke
ambasade, zamjenica župana za
društvene djelatnosti Sonja Borovčak i gradonačelnik Krapine Josip
Horvat. (D. K.)
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
Susret gradova
prijatelja djece
Krapinski srednjoškolci koji su bili na natjecanju u Zadru sa svojim
mentorom Mladenom Hršakom
Osvojili 4 zlatne i
3 srebrne medalje
Početkom svibnja u Zadru i Osijeku na državnim natjecanjima iz strojarstva za tehničarska zanimanja Krapinski
srednjoškolci pomeli su konkurenciju.
U Zadru je bilo natjecanje u dizajniranju računalom i CNC tehnikama, a
u Osijeku iz tehničke mehanike. Na
natjecanju u Zadru sudjelovalo je
osam učenika 3. i 4. razreda tehničara za mehatroniku, čiji je mentor
Mladen Hršak, a u Osijeku dva učenika 3. razreda također tehničara za
mehatroniku Srednje škole Krapina s
mentorom Ivanom Tovernićem. Krapinski srednjoškolci sa čak 4 zlatne i
3 srebrne medalje pomeli su konkurenciju.
– Na oba natjecanja postigli smo vrhunske rezultate, izjavio je ne krijući
zadovoljstvo, mentor Mladen Hršak.
U dizajniranju računalom - CATIA
Josip Mališ osvojio je prvo mjesto, a
Marko Boršić drugo; u dizajniranju
računalom – AutoCAD prvo mjesto
osvojio je Martin Sinković, a Goran
Tušek drugo; CNC tehnike – glodanje
prvo mjesto pripalo je Bruni Dragčeviću, a drugo Draženu Mezdiću. U
području CNC tehnike – tokarenje
Zdravko Bedeniković bio je četvrti, a
Tomislav Čavužić deveti. U natjecanju iz tehničke mehanike Ivan Tušek
osvojio je prvo mjesto, te Martin Ptičar četvrto. (N. V.)
U Karlovcu je održan 5. susret gradova i općina prijatelja djece pod
motom Volim i poštujem sebe,
poštujem druge, a na temu rane
prevencije ovisnosti. Na susretu je
sudjelovalo i troje dječjih gradskih
vijećnika, koordinatorica toga vijeća i predstavnica Grada Krapine.
Nakon svečanog otvorenja u kazalištu Zorin dom djeca su sudjelovala u radu različitih radionica,
od plesne, folklorne, dramske,
likovne, keramičarske do arheološke. Odrasli sudionici susreta
okupili su se na okruglom stolu na kojem su iznijete teorije
i razmišljanja struke, te brojni
pozitivni primjeri prevencije ovisno-
Zlatno priznanje Denisu
Denis Bezjak
Denis Bezjak učenik Srednje škole Krapina, na Smotri
radova iz područja elektrotehnike i računalstva prezentirao
je softver za pomoć u učenju elektrotehnike (Elektro
asistent) i dobio Zlatno priznanje.
gorja, prof. informatike Stjepana
Šalkovića. Alat je procijenjen kao
vrlo koristan u nastavi. Cilj smotre
je usavršavanje znanja i vještina u
obrazovnom sektoru elektrotehnike
i računalstva, poticanje kreativnosti
učenika, stjecanje novih spoznaja i
uspostavljanje partnerskih odnosa s
gospodarstvom i visokim obrazovanjem. Također, Srednjoj školi Krapina omogućeno je da predloži dvoje
učenika za Fakultet strojarstva i brodogradnje, i jednog učenika za Fakultet elektronike i računarstva. Bit
će to još jedna nagrada učenicima
za marljiv rad. (M. B.)
sti u gradovima i općinama prijateljima djece.
ODGOJ
Sreća se po papiru ne
piše, ona se diše
OBRAZOVANJE
Softver, prezentiran
u Crikvenici početkom svibnja, moguće je koristiti na
računalu ili na mobitelu, a izrađen je
pod mentorstvom
našeg junaka prošlog broja Glasa Za-
01. LIPNJA 2011.
Djelatnici i polaznici Dječjeg vrtića Mali kaj Krapina upriličili su
u festivalskoj dvorani u Krapini
završnu svečanost uz Dan obitelji, ujedno i oproštaj predškolaca od vrtića. Priredba je započela himnom posvećenoj proljeću.
Kako bi obradovali roditelje, a isto tako
pokazali svoje
sposobnosti i
napredovanja
u glazbenom,
scenskom
i
drugim oblicima izražavanja na šaljiv
način djeca su
pjesmom, plesom i igrokazima progovorila o njihovim
problemima,
GLAS ZAGORJA
ali i o prijateljstvu, obitelji, sreći
i igri. Prepuna festivalska dvorana bila je izraz zahvalnosti i
tetama u vrtiću i ovom priredbom su opravdali moto Vrtić
kao dječja kuća ili Vrtić po mjeri
djeteta. (M. B.)
17
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. LIPNJA 2011.
INTERVJU
ZLATKO KOPČIĆ, PREDSJEDNIK ŠPK HABANERA KRAPINA
Prvi put plesni spektakl, promotivnog naziva 1. trofej
grada Krapine, natjecanje u standardnim i latinoameričkim
plesovima Hrvatskog športskog plesnog saveza ujedno i
bodovni turnir, organizirao je Športski plesni klub Habanera
- Krapina, osnovan 2009. u Krapini i dokazao da Krapina
postaje i plesno sjedište Zagorja.
Krapina – županijski plesni centar
Trofej je održan pod pokroviteljstvom Grada Krapine, te medijskim pokroviteljstvom
RHZK-a i Glasa Zagorja. S predsjednikom
kluba, gospodinom Zlatkom Kopčićem,
razgovarali smo o dojmovima, rezultatima,
organizaciji...
Jesu li ispunjena očekivanja i koliko je zahtjevna organizacija ovakvog spektakla?
Prvi trofej grada Krapine je promotivni
naziv bodovnog turnira u športskom plesu
koji se prvi put povijesno održao u Krapini
i uopće u K-Z županiji. Željeli smo nastupe
što više plesnih parova, te da u večernjem
dijelu dođu najkvalitetniji, jer bi tako gledateljima spektakl bio veći. I imali smo
vrhunske parove na plesnom podiju, pa
atrakcije nije manjkalo. Nakon turnira,
dobri poznavatelji ovog sporta, ljudi koji
prate športski ples, odali su nam da već
dugo ne pamte ovako savršenu organizaciju. Također su bili iznenađeni odazivom
ovako jakih parova koje inače možemo
vidjeti samo na velikim međunarodnim
open natjecanjima. Tajna je u tome što
smo mi u ŠPK Habanera – Krapina ovaj
turnir počeli pripremati još prije dvije godine, radeći plesne revije povodom Dana
festivalske dvorane, na kojima su neki od
ovih parova nastupali. Odlična promocija
športskog plesa i savršena organizacija na
tim plesnim revijama, čiji je gost bio i predsjednik Hrvatskog športskog plesnog saveza Nenad Židak, bila je garancija ljudima u
HŠPS-u da ćemo i ovaj turnir organizirati
na vrlo visokom nivou. Tu moram istaknuti
veliku podršku grada Krapine i gradonačelnika Josipa Horvata. Bez njihove pomoći
bilo bi puno teže, gotovo nemoguće.
HUMANITARNI KONCERT
Tri desetljeća
DVD-a Škarićevo
Humanitarna akcija Gradskog društva Crvenog križa
Krapina - Prepoznaj sebe nastavlja se 3. lipnja u
Sportskoj dvorani
Srednje škole Krapina, koncertom
Mladi za mlade.
18
da smo svojim radom, trudom i željom da
ovaj sport zaživi na ovim lijepim zagorskim
bregima, Krapinu uvrstili u društvo gradova poput Varaždina, Osijeka, Splita, Zadra,
Siska, Bjelovara, Zagreba i dr. U kulturnu
i športsku povijest Krapine i Krapinskozagorske županije upisali smo velikim slovima još jedan šport, najljepši dvoranski
šport na svijetu.
Koliko je parova i koliko klubova nastupilo na 1. trofeju grada Krapine? Kakva je
statistika, rezultati, tko je briljirao?
Nastupilo je 170 parova iz 31 kluba. Najviše je parova, dakako, bilo iz našeg kluba,
njih 19, a odmah iza, sa 18 parova, predstavio nam se ŠPK Harmony iz Varaždina,
te PC Ritam iz Zagreba sa 17 parova, koji je
ujedno i osvojio statistički najviše medalja.
Što se rezultata tiče, pobjednici 1. trofeja
grada Krapine i u standardnim i latinoameričkim plesovima su Ištvan Varga i Gabriela
Pilić, iz ŠPK Optimus, višestruki prvaci RH
u tim disciplinama. Značajnije rezultate
na turniru su postigli naši Egon Belošević i
Barbara Krsnik, pobijedivši također u obje
VATROGASTVO
Mladi za mlade
Velikim koncertom osnovaca i srednjoškolaca želi se pomoći ljetovanju
učenika slabijeg imovinskog statusa.
S početkom u 18 sati nastupit će učenici OŠ Augusta Cesarca Krapina, OŠ
Gornje Jesenje, OŠ Đurmanec, OŠ
Ljudevita Gaja Krapina, OŠ Antuna
Mihanovića Petrovsko, OŠ Side Košutić Radoboj, Srednje škole Krapina
i članovi Dječjeg gradskog vijeća.
Ulaznice po cijeni od 10 kn možete
kupiti u spomenutim osnovnim ško-
Organizacijske zadatke su uglavnom na
svojim leđima i velikim srcem odradili
roditelji djece koja plešu u našem klubu.
Ljudi su dali sve od sebe da budemo odlični domaćini i jako se ponosim njima.
Posebno bih zahvalio ljudima koji su se
prihvatili posla u organizacijskom odboru
dobrovoljno.
Koliko je, prema Vašem mišljenju, ovaj
bodovni turnir značio za sam grad Krapinu, kao i za KZŽ?
Ovaj turnir za grad Krapinu i cijelu županiju, po mom mišljenju, znači puno. Kad
se samo sjetim da sam kao voditelj plesne
škole iz Krapine u Dugo Selo vodio pun
autobus djece, svoje polaznike, na jedan
takav turnir da ga samo pogledaju i dive
se svojim vršnjacima. Bilo je to prije nepunih sedam godina, kad Krapina nije imala
sportsku dvoranu, a time ni mogućnost
razvoja ovog lijepog športa. Osnutkom
ŠPK Habanera – Krapina i organizacijom
ovog bodovnog turnira, omogućili smo i
mladima iz Krapine da u svom gradu mogu
uživati u športskom plesu. Tu je i činjenica
DVD Škarićevo 7. svibnja svečano je obilježilo prvih 30
godina svog uspješnog rada. O dosadašnjim aktivnostima
i planovima za iduće razdoblje, u kojem je glavni prioritet
nabavka vozila, govorio je tajnik Ivan Kozina. Predsjednik
DVD-a Josip Golub posebno je zahvalio svim članovima i
mještanima, te istakao dobru suradnju s gradom Krapina,
VZ KZŽ i susjednim vatrogasnim organizacijama.
lama, Srednjoj školi Krapina i u GDCK
Krapina. Podsjećamo, riječ je o drugom dijelu humanitarne akcije koja
se provodi već 12. godinu uz medijsko pokroviteljstvo Radija Hrvatsko
zagorje Krapina. U travnju su bili postavljeni izložbeno prodajni štandovi
na kojima su se mogli kupiti radovi
učenika i peciva. Do sad je prikupljeno oko 3.500 kn, i tom iznosu pribrojit će se prikupljena novčana sredstva
s koncerta Mladi za mlade. (M. B.)
Srdačne čestitke dobitnicima
priznanja i medalja za predani
rad uputili su predstavnici brojnih delegacija nazočni na sjednici. DVD se, dodjelom medalja
i priznanja, zahvalio članovima,
sponzorima i donatorima koji su
pomogli u nabavci opreme, izgradnji spremišta, a potom i dvorane s pratećim prostorijama,
te u stručnom usavršavanju. Na
ovoj svečanosti krapinski gradonačelnik Josip Horvat predao je
GLAS ZAGORJA
novu zastavu koju je nakon preuzimanja predsjednik Josip Golub
predao na čuvanje i nošenje u
svečanim prigodama zastavničaru Ivanu Severu.
Zastavu i sve sudionike blagoslovio je župnik vlč. Ivan Tompić.
Svečano postrojavanje svih vatrogasaca svojim nastupom i prigodnim koncertom popratio je
puhački orkestar grada Krapine
pod ravnanjem Branka Cvrtile.
(B. U.)
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
discipline u najmlađoj starosnoj kategoriji.
Također, pobjedu u obje discipline ostvarili su i Varaždinci iz ŠPK Harmony, Vedran
Sraga i Iva Risek, pokazavši kvalitetu višestrukih prvaka RH. Aktualni državni prvaci
u kategoriji osnovaca, Tin Husnjak i Ema
Pilić, ŠPK Optimus, na turniru su osvojili
zlatne medalje u obje discipline, a u toj
konkurenciji u latinoameričkim plesovima,
Karlo Tumpić i Leona Pernjek iz našeg kluba, osvojili su odlično treće mjesto.
U domaćoj atmosferi, dokazali su se i
još neki naši parovi, pa su tako Matija
Podhraški i Monika Klasić, na svom prvom
turniru, osvojili zlatnu medalju u kategoriji
mladeži D1 u latinoameričkim plesovima.
U kategoriji odraslih C briljirali su Vlado
Kopčić i Emilija Damić, osvojivši srebrnu
medalju u vrlo jakoj konkurenciji.
Tko su bili suci, približite našim čitateljima što se sve na bodovnim turnirima
ocjenjuje?
Suci su bili delegirani ispred Hrvatskog
športskog plesnog saveza: Milka Čamdžić,
Ismet Čamdžić, Tomislav Fajfer, Renata
Barac, Ankica Janjić i Vesna Bilman. Na
bodovnim turnirima suci ocjenjuju tehniku izvođenja pojedinog plesa, prezentaciju, karakter plesa, a kod jačih kategorija i
eksplozivnost, izražajnost, te zajedništvo
između plesnih partnera.
Kakva je bila konkurencija, iz kojih su se
sve država predstavili plesni parovi?
Plesni parovi su nam se predstavili iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, te Hrvatske.
TROFEJ GRADA KRAPINE
Uvijek je športsko plesno natjecanje vrlo značajno za sredinu u kojoj se održava. Ovakav organizator kakav je ŠPK Habanera Krapina, sigurno će se potruditi da ovo postane tradicija u gradu koji je centar KZŽ. Prema pravilima
Saveza, svaki plesni klub obavezan je organizirati bodovni turnir svake dvije
godine, no može i svake godine. Ples je šport, sam po sebi je kultura, svi ostali sportovi izvode se u tenisicama, trenirkama… a uz ples ide samo večernja
toaleta za djevojke, i muška plesna odijela – zato je to najljepši sport. Publika
se u Krapini ponašala sportski i definitivno nisu iznevjerili. Ples zaista treba
približiti svakom čovjeku, svakom djetetu. Bilo bi dobro da osnovne i srednje
škole budu upoznate s mogućnošću plesa kao rekreacije za svoje učenike. Iz
takvih razloga, Savez ima sve više članova. Velike firme i sponzori uskoro će
ovakve turnire početi prepoznavati i kao svoje mjesto za reklamu.
IZ ŽUPE
U krapinskoj župi 92 krizmanika
i 96 prvopričesnika
Domaćini su se pokazali odlični, i što se
tiče organizacije, ali i rezultata. Ponovno
su briljirali Egon Belošević i Barbara Krsnik.
Ne smijemo izostaviti spomenuti Ištvana
Vargu i Gabrielu Pilić, koji su također zaslužili brojne pohvale sudaca i oduševljene
publike. Rezultat je to napornog truda,
treninga, odricanja.
Koliko se često odvijaju treninzi u Vašem
klubu? Koliko ima klub sada članova?
Kako mlade potaknuti da se učlane?
Danas u Krapini i Zaboku treniramo 4 do 5
puta tjedno, brojimo 19 aktivnih parova, u
dvije godine postojanja osvojili smo brojna
odličja i ono na što smo najponosniji, imamo
aktualne državne prvake i u standardnim i
u latinoameričkim plesovima u najmlađoj
kategoriji. Svoje buduće članove upućujemo
na neki od početnih plesnih tečajeva plesne
škole Euro – ritam koja podučava društveni
ples po osnovnim školama u cijeloj županiji,
a nakon usvajanja osnovnih znanja, pozivamo ih da se pridruže treniranju športskog
plesa u Krapini subotom i nedjeljom, ili u Zaboku ponedjeljkom i srijedom. O terminima
se mogu informirati na našoj web-stranici.
Za kraj, što reći o plesu, najljepšem dvoranskom sportu?
Športski ples je jedan od rijetkih športova
koji ujedinjuje umjetnost i šport. Raznoli-
koncila. Monsinjor Miklenić je predvodio i svečano misno slavlje.
U krapinskoj župi u svibnju je bila i
Prva pričest. Na svečanom misnom
slavlju koje je predvodio domaći
župnik, velečasni Tomica Šestak, k
Euharistijskom stolu prvi put je pristupilo 96 prvopričesnika. (N. V.)
kost koreografija raznih plesova, te blještavilo prekrasnih plesnih kostima čine ga najljepšim dvoranskim športom na svijetu.
Nenad Židak, predsjednik Hrvatskog športsko plesnog saveza, i sam je svoje prve
plesne korake započeo sredinom 90-ih.
Vlasnik je diplome International Dance
Teachers Association, IDTA, a plesne vještine i znanje stjecao je marljivim radom i
poslušnošću pred svjetskim plesnim uzorima. Potvrdio ih je kao četverostruki finalist
prvenstava u latino-američkim plesovima
te brojnim uspjesima na domaćim i međunarodnim natjecanjima.
UDRUGE
Slatka humanost
Pod pokroviteljstvom grada Krapine, Udruga Hrvatska žena Krapina i
Društvo Naša djeca i ove su godine
organizirali svečanost obilježavanja
Međunarodnog dana obitelji i Majčinog dana. U maloj dvorani Pučkog
otvorenog učilišta Krapina održana
je izložba kolača, a u festivalskoj dvorani glazbeno-scenski program.
Nakon ocjenjivanja kolači su prodavani, a sav novac namijenjen je u humanitarne svrhe. U ovoj humanitarnoj
izložbi i prodaji kolača sudjelovalo je
tridesetak pekačica, čiju je umješnost u
pripremanju kolača ocjenjivala posebna komisija u sastavu Ivančica Jurčević,
Vlasta Krklec, Branka Hršak, Nedjeljka
Žužina
pobjednička
torta
U krapinskoj župi Svetog Nikole 92
krizmanika, učenika osmih razreda,
primilo je sakrament svete Potvrde. Sakrament svete Potvrde, kojim
su postali punoljetni članovi Crkve,
krizmanicima je podijelio monsinjor
Ivan Miklenić, arhiđakon Zagorskog
arhiđakonata i glavni urednik Glasa
01. LIPNJA 2011.
Članice žirija Branka
i Vlasta
GLAS ZAGORJA
Vodolšak i Tanja Gregurović. Nakon
obavljenog slatkog zadatka, u kategoriji torte, prvo mjesto dodijeljeno je
za tortu pod nazivom Crno bijeli svijet
Ružice Žuže Španiček; drugo mjesto s
Tortom od vrhnja osvojila je Dragica
Marković, a treće mjesto dodijeljeno
je Aniti Malarić za Monte tortu.
Među ostalim kolačima prvo mjesto
pripalo je Doroteji Šošić za Sacher
kocke, drugim mjestom za Višnja
kocke nagrađena je Anđelka Kuhar, a
treće mjesto osvojili su Trokutići u
kalupu koje je izradila Fanika Mužar.
Posebna nagrada za najmlađu i najefektniju pekačicu, a treba naglasiti
da su iz te kuće na izložbu stigla tri
kolača, baka, snaha i unuka, osvojio
je kolač zvan Zebra koji je izradila Gabrijela Nežmahen. (D. K.)
Humanitarke
Hrvatske žene
19
GRAD KLANJEC
01. LIPNJA 2011.
INTERVJU
ŽELJKO KOLAR, GRADONAČELNIK GRADA KLANJCA
Piše
Monika Briševac
Javna rasvjeta do svakog
Javna rasvjeta do svakog naselja naš je prioritet i od
toga ne odustajemo. Uskoro ćemo raspisati natječaj
za treću fazu, a do sada smo promijenili 466 rasvjetnih
tijela na području grada.
Da iskustvo i godine donose svoje,
dokaz je čovjek koji je bio prvo član
klanječkog gradskog vijeća, zatim predsjednik vijeća, član Županijskog poglavarstva. Danas je gospodin Željko Kolar
potpredsjednik SDP-a KZŽ i pune dvije
godine gradonačelnik grada Klanjca,
grada koji je nedavno proslavio svoj
dan, grada koji ima bogatu kulturnu povijest i karakteristike. Upravo svečanost
vezana uz Dan grada, brojne aktivnosti
i događanja, uređenje groblja poznatih
Klanjčana, poslovna zona u Klanjcu bili
su povod za razgovor s čelnim čovjekom
tog lijepog zagorskog grada.
S obzirom na tešku recesijsku godinu,
na negativne trendove u obrtništvu,
novi Zakon o izmjenama stopa poreza
na dohodak, koliko se toga promijenilo u Vašem gradu od prošlog blagdana Sv. Florijana? Imate li razloga biti
zadovoljni?
Teško je reći, u današnje vrijeme treba
biti realan. Ako gledamo u kakvom je
stanju gospodarstvo, i općenito okruženje, onda ne mogu biti nezadovoljan.
Ali da sam zadovoljan, nisam. Zbog novog zakona iz mjeseca u mjesec nam
padaju izvorni prihodi. Računali smo na
taj novac, a sad moramo odustajati od
nekih investicija. U prvih 5 mjeseci ove
godine pad izvornih prihoda je 28%. To
je nešto na što ni ja kao gradonačelnik,
a ni cijela ekipa koja sa mnom radi, ne
možemo utjecati. Sada je vrlo važno dobro planirati, i ići u samo one investicije
za koje znate da ih možete realizirati.
Jedinice lokalne samouprave do 10 000
stanovnika vrlo teško mogu si same,
sa svojim izvornim prihodima, priuštiti
neki značajniji projekt.
Po prvi put Grad Klanjec kandidirao je
ove godine samostalni gradski projekt
Od kapele do kapele na Javni natječaj
za dodjelu sredstava iz IPARD programa. Ovim projektom bilo je predviđeno uređenje nerazvrstanih cesta
od kapele sv. Florijana do kapele sv.
Filipa. Rezultati natječaja?
Javili smo se ove godine za mjeru 301
IPARD. Bilo je 60 projekata iz cijele Hrvatske, 27 nas je prošlo u treći krug, i
tu smo otpali. Nažalost, upravo na sam
Dan grada dobili smo čestitku da nismo
prošli na natječaju. Kad samo zajedno
sa ZAROM i svim sudionicima projekta
analizirali zašto, shvatili smo da smo pogriješili prijavivši projekat bez građevinske dozvole. Nije nas to obeshrabrilo,
podnijeli smo zahtjev za dozvolu, i na
drugi natječaj javljamo se sa istim projektom, i uvjeren sam da ćemo proći.
igrališta... Pridružili ste se i Europskim
gradovima koji žele nešto više – što
reći o programu Javna rasvjeta do
svakog naselja?
Javna rasvjeta do svakog naselja naš
je prioritet i od toga ne odustajemo.
Uskoro ćemo raspisati natječaj za treću
fazu, a do sada smo promijenili 466 ra-
Da je Klanjec grad u kojem se s posebnim naglaskom misli
na najmlađe, gradonačelnik je dokazao svojim prvim potezom prije 2 godine, povećavši darove za novorođenu djecu.
Vrijednost planiranih radova je preko 2
milijuna kuna, i to bi za nas bila kapitalna investicija i radovi bi trebali donijeti
novu kvalitetu u svakodnevnom životu
mještana tog dijela gradskog područja.
Znatna financijska sredstva uložena
su u uređenje stare gradske jezgre,
groblja poznatih Klanjčana, dječja
svjetnih tijela na području grada, prošle godine 46 u 5 naselja, a ove godine
ćemo raspisati natječaj za 5 naselja.
Zadani tempo držimo i moje obećanje
ostaje – do kraja mandata u svako naselje bit će dovedena ekološka rasvjeta.
Za sve one koji ne znaju, grad Klanjec
jedan je od prvih gradova u Hrvatskoj
Svečano dodijeljena
priznanja Grada Klanjca
Na svečanoj sjednici gradskog vijeća
grada Klanjca povodom proslave Dana
grada, u nazočnosti gostiju, upriličeno je
i svečano uručenje gradskih priznanja.
Za veliko zalaganje u radu i ostvarene
rezultate u podizanju ugleda i razvitku
Grada Klanjca, dobitnici Povelja Grada
Klanjca su: Miroslav Gvajec, Juraj Ricijaš, SK Predionica Klanjec i Katica Milčić.
Dobitnici Zahvalnica Grada Klanjca koje
se dodjeljuju pravnim i fizičkim osobama za donacije i pomoći Gradu, kao i
druge slične aktivnosti su: Ružica Pečenjak, Dragica Gajšak, Udruga Simbioza i
Udruga za promicanje zdravlja Korak po
korak do zdravlja. (N. V.)
20
GLAS ZAGORJA
koji je usvojio Akcijski plan energetski
održivog razvitka u suradnji sa Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske – REGE-om čiji je
glavni cilj smanjenje emisije ugljikovog
dioksida za 20% do 2020. Ekološki smo
osviješteni i napredni, i ako ne možemo
imati veliku industriju, to ne znači da se
ne možemo ekološki ponašati.
Da je Klanjec grad u kojem se s posebnim naglaskom misli na najmlađe, gradonačelnik je dokazao svojim prvim
potezom prije 2 godine, povećavši darove za novorođenu djecu. Ono što je
aktualno, osim prvog Dječjeg festivala
Raspjevano sunce i uređenja brojnih
igrališta, je idejno rješenje za izgradnju
novog niskoenergetskog dječjeg vrtića
u Klanjcu. Koju riječ više?
Uz pomoć njemačkog društva za tehničku suradnju GTZ napravili smo
idejno rješenje za izgradnju novog
niskoenergetskog vrtića površine cca
750 m2, za dvije vrtićke grupe i jednu
jasličku. Vjerujem da ćemo do kraja
rujna imati i potvrdu na glavni projekt,
a na proljeće iduće godine već započeti s radovima. Brojni roditelji ostali su
bez posla, i povukli djecu iz vrtića. Ali,
naša je obaveza da napravimo novi vrtić, jer sadašnji ne zadovoljava uvjete,
jer je montažni objekat star 33 godine.
Našoj djeci, a i tetama, moramo osigurati nove uvjete. Investicija je vrijedna
oko 5 milijuna kuna i samo iz izvornih
prihoda to je nemoguće ostvariti.
Za dječji vrtić „Kesten“ Klanjec izdvajamo 58 % od ekonomske cijene vrtića
po djetetu što iznosi skoro 600 000 kn
godišnje.
Tvornica Predionica Klanjec svijetla je
točka Vašeg grada koja ima stručnu
domaću radnu snagu i stalno ulaže u
novu tehnologiju. No što je s poslovnom zonom u gradu Klanjcu?
GRAD KLANJEC
Trenutno Ministarstvo sufinancira
uglavnom zone koje su pred otvaranjem, što je i logično. Međutim, za nas
i našu poslovnu zonu, jedan od najvaž-
naselja
nijih faktora je pruga Zagreb – Kumrovec. Druga stvar, prometna povezanost
Klanjca sa ostatkom je katastrofalna.
Cesta od Zaboka do GP u Razvoru je
doslovce sama jama. Program Betterment stalno se odgađa, navodno će
natječaj biti raspisan na jesen. Teško
možemo govoriti o razvijanju zone,
dok ne riješimo tu prometnu izoliranost. Bit ćemo uporni, jer je sve više
ljudi počelo javno negodovati, a sigurnost ljudi i prometa je ugrožena.
U izbornoj smo godini, u godini kada
političke strasti obično prevladavaju
nad svim. Imate dosta utakmica u nogama. Imate li ambicija postati saborski zastupnik?
Puno puta mi je ovih dana postavljano
slično pitanje. Moja ambicija je postati
saborski zastupnik, ali je o tome još prerano govoriti. Kada dođe vrijeme SDP
KZŽ i predsjednik SDP-a Zoran Milanović, procijenit će tko će najbolje zastupati interese Zagorja i SDP-a u Saboru.
01. LIPNJA 2011.
Bratimljenje Klanjca i Wilamowice
Na svečanoj sjednici gradskog vijeća Grada Klanjca povodom proslave
Dana Grada i blagdana Svetog Florijana, u nazočnosti gostiju i uzvanika, upriličeno je svečano potpisivanje Sporazuma o bratimljenju
između Grada Klanjca i poljskog
grada Wilamowice s kojim Klanjčani imaju višegodišnju kulturnu
suradnju. Ovim Sporazumom, koji
su svečano potpisali gradonačelnik
Klanjca Željko Kolar i gradonačelnik
Wilamowica Marian Trela, suradnja
će se proširiti i na ostala područja.
Naime, potpisanim Sporazumom,
za koji su oba gradonačelnika izjavila kako se nadaju da neće ostati
samo na papiru, planira se proširenje postojeće suradnje i na gospodarskom planu, komunalnim poslovima, projektima održivog razvoja
i zaštite prirode te suradnje između škola, djece, mladih, sportaša i
udruga. Vrlo su vjerojatni i budući
zajednički projekti koji se financira-
ju iz sredstava Europske unije gdje
će poljska iskustva, osobito ako se
zna da su Poljaci iskoristili najviše
takvih sredstva od novih članica
EU, biti sigurno dobrodošla. Inače,
čin potpisivanja Sporazuma bio je
posebno svečani dio ovogodišnje
sjednice. Poljska delegacija stigla je
u Klanjec uoči Dana grada (u pone-
DJEČJI FESTIVAL RASPJEVANO SUNCE
djeljak 2. svibnja) na čelu s gradonačelnikom Marianom Trela, njegovim zamjenikom Stanislawom
Gawlikom i suradnikom Gabrielom Krolom, a na sam Dana grada
i blagdan Svetog Florijana su im se
pridružili direktor Kulturnog centra
Aleksander Nowak i etnologinja Jolanta Danek. (N. V.)
VATROGASTVO
Katarina Lončar osvojila žiri, Bratimljenje DVD-a Klanjec
i PDG-a Radvanje
a Karlo Premužak publiku
Katarina Lončar iz Velike Horvatske
osvojila je prvo mjesto žirija na 1. dječjem festivalu Raspjevano sunce, koji
je održan u dvorani grada Klanjca u
organizaciji tamošnjeg DND-a. Drugo
mjesto osvojio je Antonio Pernjek iz
Donjeg Maclja, a treće Marin Horvat iz
Đurmanca. Prva tri mjesta prema ocjeni publike osvojili su Karlo Premužak iz
Desinića, Ivona Drobac iz Kumrovca, te
Katarina Lončar iz Velike Horvatske. U
finalu je nastupalo 12 finalista, mladih
pjevača iz cijelog Zagorja. Članovi žirija
bili su pjevačica Jelena Radan, mister
Alpe Adria, prvi pratitelj mistera svijeta
turizma i najbolji model Marko Dugančić, te dugogodišnja članica DND-Klanjec Katica Nikolić.
Preko 300 oduševljenih posjetitelja
dalo je punu podršku 1. dječjem festivalu, između ostalih i gradonačelnik
Željko Kolar, i njegov zamjenik Zlatko
Brlek. Pobjednici su dobili mogućnost
snimanja pobjedničkih pjesama sponzora Alena Jelušića, te staklene statue
s ugraviranim logom festivala – raspjevanim suncem, a svi sudionici festivala
osvojili su i kupanje u Termama Tuhelj.
– Shvatili smo da je naš grad spreman
i željan ovakvih manifestacija, a djeca
su bila zadovoljna i oduševljena, ističe Maja Vukina Bogović, predsjednica
DND-a Klanjec. Generalni pokrovitelj
dječjeg festivala je Grad Klanjec.
Dugogodišnje prijateljstvo započeto kupnjom vatrogasnog vozila,
preraslo je u bratimljenje te je na
svečan način potpisana povelja o
bratimljenju Dobrovoljnog vatrogasnog društva Klanjec i Prostovoljnog
gasilskog društva Radvanje, Maribor
iz Slovenije. Bratimljenje je organizirano prigodom proslave Dana grada
i Sv. Florijana u nedjelju 8. svibnja.
Prije samog potpisivanja Povelje,
predsjednik DVD-a Klanjec Slavko
Zamuda uz pozdrave i dobrodošlicu
GLAS ZAGORJA
govorio je o bratstvu te dobrovoljnom radu kao vječnim i neprolaznim
vrednotama, kao i ljudima kojima je
za taj rad iskrena zahvala dostatna
plaća. Gradonačelnik grada Klanjca
Željko Kolar u svojoj je čestitci zahvalio vatrogascima na svim uslugama i njihovoj spremnosti da u
svakom trenutku u slučaju potrebe
pružaju pomoć. Prije potpisivanja
Povelje vatrogasci su prisustvovali
misnom slavlju koje je predvodio pater Petar Posilović. (N. V.)
21
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. LIPNJA 2011.
DAN OPĆINE
SAJAM
U kulturnoj i
Održati i sačuvati posao
gospodarskoj sinergiji
Centralna svečanost obilježavanja Dana općine Hum na
Sutli, uz bogat kulturno umjetnički program održana je u
dvorani Općine, u kojoj se tijekom svibnja mogla razgledati
i izložba Vrijeme utvrda: Plemićki grad Vrbovec.
Vjerojatno su i te povijesno-kulturne
činjenice na neki način opredijelile i
kasniju fazu razvoja našeg kraja, pa
tako danas možemo s ponosom reći
da na ovim prostorima djeluju značajni gospodarski resursi velikim dijelom vođeni i upravljani kadrovima
iz bliže i daljnje okolice, istaknuo je u
svom obraćanju saborskim zastupnicima, načelnicima i dogradonačelnicama susjednih općina i gradova,
kao i susjedne Slovenije, te brojnim
okupljenima, načelnik Zvonko Jutriša. Svečanost su uveličale dr. Tatjana
Tkalčec, voditeljica arheoloških iskopavanja na lokalitetu Vrbovec iz Instituta za arheologiju u Zagrebu, Iva-
na Škiljan, autorica izložbe Plemićki
grad Vrbovec, Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja,
polaznici Glazbene škole Pregrada,
te članice ženskog vokalnog ansambla Sotelia koji djeluje pri KUD-u
Rikard Jorgovanić. Bogat program
za svoje sumještane pripremili su također, članovi Limene glazbe Vetropack Straža, polaznici i djelatnici OŠ
Viktora Kovačića, humski kuburaši,
djelatnici Dječjeg vrtića Balončica,
šahisti, lovci… Izložba Plemićki grad
Vrbovec može se razgledati do 6. lipnja, te ponovno od 19. lipnja tijekom
svih ljetnih mjeseci, u dvorani Općine H/S.
Turistička zajednica općine Hum na
Sutli sudjelovala je na 10. sajmu proizvoda hrvatskog sela, koji se održao
na zagrebačkom Bundeku.
Na sajmu je sudjelovalo 400 izlagača
iz cijele Hrvatske. Humska Turistička
zajednica posjetiteljima se predstavila
proizvodima s tematskog puta (mješovita poljoprivredna proizvodnja) Mirisi i okusi Sutlanske doline, a Zdravko
Boršić iz Gornjeg Brezna s voćnim rakijama. Aktivistice turističke zajednice
pripremile su domaće kolače, koje su
zadovoljni degustatori nagradili huma-
nitarnim prilogom za djecu s posebnim
potrebama udomljenim u obitelji Štefanije Orel. Sajam je posjetio i načelnik
općine Zvonko Jutriša, koji je u društvu
župana KZŽ Siniše Hajdaša Dončića,
obišao zagorske izlagače. Inače, prema broju izlagača ovo je najznačajniji
seljački sajam u Hrvatskoj, koji je do
sad posjetilo više od 70 tisuća posjetitelja. Ovogodišnji, jubilarni 10. sajam
bio je posebice važan, jer je u vrijeme
gospodarske krize zasigurno pomogao
manjim gospodarstvima i obrtnicima
održati i sačuvati posao.(M. B.)
SAJAM
Dan otvorenih vrata
Jednoglasno konstituirano općinsko vijeće
Konstituirajuća sjednica vijeća Hum na Sutli održana je početkom svibnja, na
kojoj su nazočili svi izabrani vijećnici. Izabrani vijećnici su: Zvonimir Grahovar,
Siniša Ferbišek, Rajko Jutriša, Đurđica Mesarić, Vladimir Večerić, Gordan Špiljak, Sandi Klasić, Robert Vražić, Branimir Boršić, Mirjana Očko, Mirela Radović,
Božidar Brezinščak Bagola, Franjo Tepeš, Josip Tepeš i Vesna Humski. Nakon
svečane prisege, za predsjednika vijeća izabran Rajko Jutriša, za prvog potpredsjednika Gordan Špiljak, a za drugu potpredsjednicu izabrana je Mirjana Očko.
– Važno je naglasiti da su sve odluke donesene jednoglasno, a sjednici su nazočili povjerenik Vlade RH Davor Krajačić kao i direktori najrespektabilnijih tvrtki
s područja općine Hum na Sutli, naglasio je općinski načelnik Zvonko Jutriša.
Nakon konstituiranja članove vijeća i ostale prisutne pozdravio je Davor Krajačić, povjerenik Vlade RH, a u ime svih direktora vodećeg gospodarstva općine
Hum na Sutli obratio se direktor Vetropack Straže Dragutin Špiljak, zaželjevši
uspješan rad na svim započetim projektima u općini, kao i što više novih projekata. Posebne riječi zahvale načelnik Jutriša uputio je povjereniku Krajačiću,
koji je praktičnim i konstruktivnim djelovanjem pridonio dobrom funkcioniranju Općine. (M. B.)
Književna nagrada
Književna nagrada Rikard Jorgovanić, uz Dan općine Hum na Sutli, posmrtno
je dodijeljena Vladimiru Poljancu, hrvatskom i zagorskom književniku, jednom od utemeljitelja Hrvatskozagorskog književnog društva. Na natječaj su
prispjele četiri knjige i to autora Drage Kozine, Božidara Brezinščaka Bagole,
Marine Krpan Smiljanec i Stanka Špoljarića. Nagradu je
Jadranki Poljanec
uručio Predsjednik
povjerenstva mr.
Božidar Petrač, a
u prosudbu povjerenstva bili su mr.
Božidar Petrač, mr.
Ivan Cesarec, Ivan
Lamot, Mira Korbar i Narcisa Brezinščak. Ovu književnu manifestaciju, organizirala je općina Hum na Sutli u
suradnji sa Hrvatskozagorskim književnim društvom
22
Osnovna škola Viktora Kovačića iz
mjeseca u mjesec organizira nova događanja, prezentacije, igraonice, radionice, izložbe, sportske susrete.
Nedavno organiziranom Danu otvorenih vrata, prethodile su prezentacija
vatrogasnih vozila, vježba gašenja požara, prijateljska utakmica s učenicima
8. razreda OŠ Augusta Cesarca iz Krapine. Također, organiziran je susret s
bivšim učenicima OŠ koji su ostvarili
zanimljive profesionalne karijere – s
Dunjom Gorup, asistenticom na Medicinskom fakultetu, majstoricom tokaricom Kristinom Ogrizek Grofelnik, te s
Adalbertom Turnerom Jucijem, pjevačem angažiranim u kazalištu Komedija. Na sam dan Otvorenih vrata škole,
upriličena je izložba učeničkih radova
učenika središnje i svih 5 područnih
škola, prezentacija eko-projekta Staklo
naš i vaš prijatelj, kulturno umjetnički program, sportske igre i natjecanja
učenika i njihovih roditelja, te piknik
na igralištu. Ravnateljica škole Biserka
Špiljak prezentirala je svima rezultate
rada, te podsjetila da se ove godine
obilježava značajan jubilej – 170. godišnjica školstva na području Općine Hum
na Sutli. Na otvorenim vratima prisustvovali su i članovi Školskog odbora,
Vijeća roditelja, predstavnici poduzeća
i obrtnika, dr. Ante Kutle, predsjednik
udruge Lijepa naša, Milka Kranjc, bivša
ravnateljica škole u mirovini i načelnik
Zvonko Jutriša. (M. B.)
Maja Šolman - mlada humska znanstvenica
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravio je krajem svibnja u Finskoj. Osim s
finskom predsjednicom Tarjom Halonen, predsjednik se između ostalih susreo i
s jedinom Hrvaticom na doktorskom studiju molekularne biologije University of
Turku, Majom Šolman. 24-godišnjoj Maji iz Huma na Sutli, koja boravi u Finskoj
nepunih mjesec dana i koja je oduvijek
bila među najboljim učenicima/studentima, bio je ovo prvi susret s predsjednikom Josipovićem, što je izazvalo
oduševljenje i interes svih prisutnih.
Buduća humska znanstvenica kojom se
svi ponosimo, nakon što je u Norveškoj
i u Brazilu bila na razmjeni studenata
i stručnoj praksi, svoj znanstveni put
nastavlja u zemlji koja je s Hrvatskom
razvila vrlo dobre međusobne odnose. Finska je izvanredan gospodarski
razvoj ostvarila upravo ulaganjem u
obrazovanje te se po kvaliteti obrazovnog sustava svrstava u vrh Europske unije, ali i među vodeće zemlje svijeta.
Stoga ne sumnjamo da je Maja dobro izabrala.
GLAS ZAGORJA
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. LIPNJA 2011.
Hrvoje Brezinšćak, direktor Humkoma
Prioritet vodoopskrba
Društvo je osnovano 29. travnja 1994.,
a osnivač je općina Hum na Sutli. Najaktualniji su radovi na novom vodoopskrbnom sustavu - II B faza Harina Zlaka
- Straža. Recite nam do kud se došlo s
realizacijom projekta i što će konkretno
značiti vašim sumještanima? Plan ostalih
investicija?
Humkom d.o.o. opskrbljuje pitkom vodom općinu Hum na Sutli i djelomično
grad Pregradu (Kostel bregi i Kostelsko).
Stanovnike opskrbljujemo iz tri vodoopskrbna sustava i to uvozom vode iz Slovenije (središnji i zapadni dio), podsustava
Kostel - Klenovec (istočni dio) i podsustava Harina Zlaka - Straža. Na području vodoopskrbe svi radovi na izgradnji II. A faze
vodoopskrbnog sustava Harina Zlaka su
završeni (tlačni i gravitacijski cjevovod od
vodospreme Harina Zlaka do vodospreme
Košenine). Nakon provedenih natječaja i
ishođenih građevinskih dozvola prišlo se
izgradnji II. B faze (cjevovodi i objekti). Izgrađen je gravitacijski cjevovod od vodospremnika Košenine do buduće prekidne
komore Druškovec, cjevovod od prekidne
komore Druškovec do vodospreme Prišlin
i dio cjevovoda prema budućoj vodospremi Vrbišnica i vodospremi Straža. U tijeku
je nastavak izgradnje cjevovoda II. B faze,
trenutno se radovi izvode na potezu Vrbišnica - Taborsko, te krajem lipnja očekujemo završetak izgradnje II. B faze cjevovoda do vodospreme Straža. Tim zahvatom
stvaraju se preduvjeti za supstituciju (zamjenu) uvozne vode iz Rogaške Slatine
s našom vodom iz Harine Zlake, što je i
glavni cilj ovog projekta. Na taj način moći
ćemo objediniti sustave Kostel-Klenovec
i Harina Zlaka. No, tu ne prestaje problematika u vodoopskrbi. Naime, zbog slabe
i dotrajale infrastrukture (pocinčane cijevi,
salonit, alkaten cijevi - stare 30-40 godina)
i havarije na zapadnom i središnjem dijelu
općine pojavili su nam se gubitci na mreži od 52%. Zbog generiranja višegodišnjih
gubitaka krenuli smo u izradu projekata
- cjevovodi tzv. II. C faza Harina Zlaka i II.
D faza - sekundarni cjevovodi, na osnovi
kojih možemo aplicirati na sredstva Hrvatskih voda i europskih fondova. Cilj nam je
u 2012. osigurati sredstva, te započeti s
izgradnjom II. C faze - cjevovodi (Hum na
Sutli - donji Hum, Lastine, Vrbišnica, Prišlin, Mali Tabor, Grletinec, Brezno Donje,
Brezno Gornje, Zalug, Poredje).
Za utvrđivanje zdravstvene ispravnosti
uveli ste interni nadzor po načelima sistema HACCP koji se temelji na izvođenju odgovarajućih higijenskih programa.
O tome?
U ovom broju Glasa Zagorja upoznat ćemo vas s aktualnostima vezanim uz poslovanje Humkoma d.o.o.,
komunalnog poduzeća javnog sektora koje opskrbljuje pitkom vodom općinu Hum na Sutli. Naš sugovornik
je direktor Hrvoje Brezinšćak.
HACCP sustav je uveden 27. svibnja prošle
godine u skladu sa Zakonskom regulativom gdje se izričito traži kvaliteta kakvoće
vode kao prehrambenog proizvoda i kvaliteta usluge. Implementiran je na način da
smo postojeće obaveze uskladili s normama koje HACCP sustav zahtijeva.
Humkom se bavi i prodajom i opskrbom
prirodnog plina za grad Pregradu, općine
Hum na Sutli, Desinić, Đurmanec, te djelomično za područje općine Petrovsko.
Koliko se korisnika opskrbljuje plinom i
koji su planovi razvoja?
Humkom za područja općina Hum na Sutli i Desinić, te grada Pregrade opskrbljuje
prirodnim plinom 2717 potrošača, od čega
su 263 pravni subjekti. Prošla godina bila je
prepoznatljiva po izrazito velikoj aktivnosti
na donošenju zakona i podzakonskih akata
iz plinske djelatnosti, kojima smo se morali
prilagoditi, bez obzira na činjenicu da nitko
od 38 opskrbljivača u Hrvatskoj nije zadovoljan donošenjem istih. Sve regulirane
cijene donosi Vlada RH, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva
uz prethodno mišljenje HERE. Svako povećanje cijena, na koje, nažalost, ne možemo
utjecati, u apsolutnom se iznosu prenosi
na teret potrošača (pogotovo poduzetništvo), te nosi negativne efekte u vidu većih
troškova gubitaka plina, likvidnih problema, komercijalnih gubitaka, a potrošače
navodi na prelazak ili supstituciju plina s
jeftinijim energentima. Uz svu navedenu
problematiku, smanjenje potrošnje plina
(ekonomski razlozi i klimatske promjene blage zime) bitno utječe na naše rezultate
poslovanja u toj djelatnosti.
U predmetu poslovanja tvrtke je i održavanje cesta…?
Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, i temeljem Odluke Općinskog
vijeća, Humkom održava nerazvrstane
ceste u zimskim uvjetima (zimska služba)
na području Općine Hum na Sutli. Tu se
podrazumijevaju radovi neophodni za
održavanje prohodnosti cesta i sigurnog
odvijanja prometa. Poslovi zimskog održavanja cesta obavljaju se strojno i ručno, prema Programu i Popisu prioriteta
cesta, kojih je ukupno 88.400 m. Općinske ceste razvrstane su u četiri prioriteta
pa tako u prvom imamo 5600 m, drugom
30.100 m, trećem 47.100 m i četvrtom
5600 m.
Zbog malog manipulativnog prostora oko
upravne zgrade, te nemogućnosti parkiranja vozila korisnika usluga, zaposlenika i
vlastitog voznog parka, preko puta upravne zgrade pristupili smo otkupu parcela, te
je napravljeno multifunkcionalno parkiralište koje će uz prije navedenu svrhu imati
i svrhu privremenog skladišnog prostora
za robu i materijale u domeni naših djelatnosti. Svjesni smo situacije i vremena u
kojem živimo, a naša je
želja, ali i zadatak, korisnicima pružati usluge u
skladu s njihovim potrebama koje se baziraju na
tržišnim elementima. I
zato je naš moto: Uvijek
na usluzi našim potrošačima dobara i usluga
- njihovo zadovoljstvo je
i naše zadovoljstvo.
Ostale aktivnosti Humkoma - odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
strategija zbrinjavanja
otpada na području Općine, održavanje čistoće i
uređivanje zelenih površina, Upravljanje stambenim zgradama, upravljanje grobljima?
GLAS ZAGORJA
Piše Monika Briševac
Humkom je u koordinaciji s Općinom Hum
na Sutli i pojedinim gospodarskim subjektima prišao rješavanju odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda. Projekt se financira iz
više izvora - Hrvatske vode, europskih fondova - IPA program i vlastitih sredstava. Izrađena je projektna dokumentacija uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda i fekalne stanice, izabran je izvođač, a radovi su u tijeku.
Ugovorom i terminskim planom definiran
je krajnji rok izgradnje sa svim testiranjima
i tehničkim pregledom, a to je 31. listopada
ove godine. Projekt je vrijedan preko 8 milijuna kuna. Nakon detaljne analize postojećeg stanja gospodarenja otpadom unutar
10 godina, izrađena je studija isplativosti i
novi koncept pružanja usluga. Tako ćemo
uz postojeći način prikupljanja i zbrinjavanja
komunalnog otpada, stanovnicima već od
srpnja omogućiti odvajanje iskoristivog otpada, prije svega papira i plastične ambalaže (koja nije u sustavu povratne ambalaže).
Sistematskim i edukativnim radom moramo
kod svih stanovnika naše zajednice izgrađivati svijest da otpad nije smeće, već da sve
korisne komponente odvajamo s jednim i
jedinim ciljem - očuvanjem okoliša čistog za
sebe i za buduće generacije.
Humkom na području općine upravlja i
sa tri groblja i to u Lastinama, Taborskome i Prišlinu. Uz postojeće parkiralište u
Prišlinu, krajem prošle godine asfaltirano
je parkiralište u Lastinama. Ove godine
namjeravamo iscrtati horizontalnu signalizaciju na oba parkirališta. Također planiramo ograditi groblje na Taborskome,
jer na tom groblju imamo problema s
oštećenjima pojedinih grobnih mjesta od
strane divljači. Isto tako na grobljima Lastine i Prišlin postavit ćemo vrata na svim
ulazima. Upravljamo i sa 11 stambenih
zgrada.
23
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. LIPNJA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Živo u gospodarskoj zoni
U dijelu općine Sveti Križ Začretje sve ide svojim uobičajenim tijekom kao što je to bilo i prošlih godina. Na što se
misli? Naravno, na ono što se događa u gospodarskoj zoni.
Ona kao da je izuzeta od recesijskih događanja koja svuda
unaokolo ostavljaju traga (barem po onom što se vidi s neke
stare ili s prometnice koja se tek gradi). Naime, rijetko se
mogu vidjeti veće građevinske aktivnosti pogotovo u gradnji
novog. Dok se posvuda uglavnom krpa staro, u svetokriškoj
gospodarskoj zoni vrlo je živo.
U prvoj fazi svetokriške gospodarske zone gradi se dio ceste u
dužini nešto većoj od 400 m, s
prometnim trakom širine 7 m, nogostupom, riješenom odvodnjom
i izvedenim zemljanim radovima
za javnu rasvjetu. Dovršenjem
ove ceste rješava se prilaz za devet novih poduzetničkih lokacija
unutar gospodarske zone.
Dio ovih lokacija ne samo da je
otkupljen već se i na nekima od
njih grade i poduzetničke hale.
Ova cesta unutar zone, kad se završi, preuzet će na sebe promet,
a to će omogućiti i sveobuhvatnu
rekonstrukciju s proširenjem sadašnje stare glavne ceste, koja od
Svetog Križa Začretja vodi prema
Štrucljevu. Zbog njezine frekventnosti jednostavno se nije moglo
razmišljati o većoj rekonstrukciji
važnost, ističu u Upravnom odjelu Općine Sveti križ Začretje.
Uz sve to, kako ističe pročelnik
Marko Kos, omogućavanje razvoja malog gospodarstva stvara
pretpostavke i za otvaranje novih radnih mjesta. Dosadašnje
pružanje raznih pogodnosti ulagačima, pokazalo se kao dobar
poslovni potez, jer ono što se u
Vrijednost ugovorenih radova nešto je veća od 1,5
milijuna kn u što je uključena i izgradnja mosta
Kraj svibnja 2011. donio je novi asfaltni tepih na novu
cestu i u ovaj dio gospodarske zone
koja pretpostavlja i zatvaranje
prometa. No, gradnja industrijske ceste otvara niz mogućnosti,
a to samo potkrepljuje i njezinu
početku daje, u daljoj budućnosti
višestruko se vraća (oslobađanje
plaćanja komunalnog doprinosa
i naknade). (D. Kozina)
SUSRET S NAJMLAĐIMA
Oni su nestrpljivi
U posljednje vrijeme, na području općine Sveti Križ Začretje, sve se više priča o gradnji nove zgrade dječjeg vrtića.
Mali stanovnici sadašnjeg vrtića izgleda da su saznali nešto
od tih razgovora. Najprije su ih ovi odrasli iznenadili sagradivši oko njih nekakvu veliku zelenu ogradu. Onda su još
došli i napravili pravu asfaltnu stazu koja vodi preko njihova dvorišta. A onda…
Kao što se to vidi i na našoj fotografiji, oni su izgleda sve nestrpljiviji. Pobrinuli su se i za adekvatna vozila. Doduše, neki su tu
s tačkama, ali ima i kipera, svega
onoga što se može vidjeti na nekom gradilištu. Samo… malo su
bili razočarani kad smo im rekli
da se još uvijek vode pregovori
oko buduće lokacije vrtića. No,
valjda će i to uskoro biti dogovoreno, a do tada će se, nadaju
se, nabaviti nove sprave za dječ-
24
je igralište. Znate kako je to, sve
mora biti atestirano, nema tu improvizacija.
Nakon kratkog poziranja na novoj asfaltnoj stazi, djeca su se
vratila igri u kojoj su brzo zaboravila na probleme koje imaju
odrasli, ne bi li osigurali što bolje
uvjete za smještaj svojih najmlađih stanovnika, da ne kažemo
sutra – budućih birača (šalimo
se). S djecom razgovarao tijekom
fotografiranja D. Kozina
Ajde, striček, brže to slikanje, ne
smijemo po suncu hodati bez kape…
GLAS ZAGORJA
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. LIPNJA 2011.
TRADICIJA
Tak se negda obdelava zemlja
Na imanju Davora Barića u Klupcima Začretskim održan je zanimljiv i za mlade poučan prikaz tradicionalne obrade zemlje. Zapravo, sve bi se moglo staviti pod naslov: od oranja do sjetve.
U prikazu, koji je organiziran 7.
svibnja, sudjelovalo je nekoliko
uzgajivača konja. Jedni su demonstrirali nekadašnji - starinski
način oranja, gdje je trebalo pokazati skladnost onoga tko goni
konje, da idu ravnomjerno kako
bi olakšali posao onome tko drži
plug u rukama, jer nije, kako se
to kaže, lehko plužiti pogotovo ak
se zemlja prima za plug pa treba
puno otkati.
Bile su tu i starinske drvene brane s metalnim šiljcima, koje su,
naravno, isto tako vukli konji
kako bi što više usitnili zemlju.
Kad je to sve bilo gotovo, uslijedila je sjetva. Dakako, ni taj se
posao nije sam radio. Na njivu je
stigao i doručak za težake. I tu se
poštivala tradicija, pečena jaja s
OBRAZOVANJE
Srednjoškolce zadivila zbirka
Zabočka Gimnazija od 1993. nosi ime književnika A. G. Matoša.
Za obilježavanje Dana škole odabrali su 6. svibnja, dan kada je
Matoš prvi put posjetio Hrvatsko zagorje. Toga dana ove godine,
organizirane su različite sportske i edukativne aktivnosti, a jedna
od njih s ciljem upoznavanja šireg zavičaja, bila je biciklijada.
Tridesetak biciklista praćenih
budnim očima profesora Mihaela Bobičanca, Ivana Miškulina
i Tomislava Jazvića, te uz policijsku pratnju, krenulo je put Svetog Križa Začretja. Na cilju svojeg
puta ili bolje rečeno staze, razgledali su galerijski prostor Žitnice i
etnografsku zbirku, te galeriju
Rudija Stipkovića.
Svoj su izlet završili posjetom
Stjepanu Jačmenici i njegovoj
zbirci oružja i starina. Većina biciklista prvi je put posjetila ove
svetokriške znamenitosti i nisu
skrivali radoznalost i oduševljenje. Svoje dojmove upisali su u
knjigu utisaka, uz obećanje za
ponovnim susretom dogodine,
jer se sve nije moglo razgledati
u jednom dahu, za to treba više
vremena. Još jednom potvrdilo se da svoju okolinu, relativno
blisku, ne poznajemo dovoljno, a
prilika za to ima, samo ih treba
iskoristiti i spojiti ugodno s korisnim - potrošiti višak energije
vožnjom bicikla, biti na svježem
zraku i nešto naučiti o bogatstvima zagorske prošlosti. (D. K.)
Kolekcionar Stjepan Jačmenica mogao bi satima pričati o svojoj zbirci,
jer svaki predmet u njoj ima svoju povijest, priču o vremenu i osobama
kojima su ti predmeti prvotno služili
kobasama i drugo kako bi se nadoknadile izgubljene kalorije, jer
oranje je zahtjevan fizički posao.
Treba reći da su težaki bili obučeni u tradicionalne zagorske nošnje. A gladni ni žedni nisu ostali
ni oni koji su došli tu u blizinu
kapelice Blažene Djevice Marije, pogledati ovaj starinski način
obrade zemlje. Organizator ovog
zanimljivog tradicijskog događaja bila je Općinska organizacija
Hrvatske seljačke stranke Sveti
Križ Začretje.
OBRAZOVANJE
Nastava i na obroncima
Strahinjčice
Sredinom prošloga mjeseca učenici 4.a razreda, s učiteljicom
Anom Kiseljak i knjižničarkom Kristinom Varžić bili su na nastavnoj ekskurziji na goru Strahinjčicu.
Pod vodstvom prof. Ljiljane Borovečki-Voska obišli su južni - radobojski dio te gore na kojima su staništa orhideja. Upoznali su 15 od
38 vrsta tih
predivnih biljaka koje su
markirane na
tom području.
Ekskurzija je
organizirana
u sklopu projekta Čuvajmo
prirodu koji
provodi ovaj
razred. Vrijeme nije bilo
obećavajuće
i ekskurzija je
bila već jednom odgođena zbog kiše, no pokazalo se da je ovaj put izabrani dan
bio idealan za taj pothvat!
Početna naoblaka je nestala, a od jakog proljetnog sunca nisu za zaštitu trebale kreme, jer je mlade ljubitelje prirode štitila šuma. Pješačenje je trajalo gotovo četiri sata. U predjelu zaseoka Malogorski,
razgledavali su okolne livade i prepoznavali i opisivali livadne i šumske
orhideje. Nadamo se da će ubuduće koristiti svoja stečena znanja za
moguće prepoznavanje orhideja i u okruženju svojeg rodnog kraja,
što bi bilo vrlo korisno za istraživanja o rasprostranjenosti tih biljaka.
Ovaj izlet bio je posljednja veća akcija planirana unutar eko projekta
čime se završavaju aktivnosti predviđene za ovu školsku godinu.
GLAS ZAGORJA
25
OPÆINA MARIJA BISTRICA
01. LIPNJA 2011.
Uskoro izgradnja
Kolektora 2
Uskoro počinje izgradnja Kolektora 2
na području Općine Marija Bistrica,
potvrdio nam je načelnik Općine Stjepan Muhek. Riječ je o kolektoru dužine 1731 m od crkve na otvorenom
u bistričkom Svetištu, preko Zagrebačke ulice, pored Hotela, pa prema
bivšoj Tehnomehanici do privremenog ispusta. Vrijednost ovog projekta
je oko 2 milijuna kuna, a financirat će
ga Hrvatske vode u cijelosti. Posao
će obaviti tvrtka MB Transgradnja iz
Krapine, a početak radova očekuje se
u prvoj polovici lipnja.
Načelnik Muhek ujedno je izrazio žaljenje što je došlo do odgode jednog
Studenti hodočastili u
Mariju Bistricu
drugog projekta, koji je jednim dijelom bio planiran i u ovoj godini. Riječ
je o projektu čišćenja i održavanja
vodotoka i kanala, također financiranom od strane Hrvatskih voda, koji
je trebala izvesti Vodoprivreda, no
natječaj je poništen, zbog proceduralnih razloga. Ne ulazeći u razloge,
marijabistrički načelnik izrazio je žaljenje zbog ovakvog razvoja situacije, jer će doći do ozbiljnog kašnjenja
predviđenih radova, tim više što su
se upravo u prošloj godini pojavila
neka nova problematična mjesta,
koja trebaju što hitniju sanaciju. (E.
Lacković)
Na prvo studentsko hodočašće, 8. svibnja, u Mariju
Bistricu odazvalo se više od 700 studenata iz 14 zavičajnih udruga Sveučilišta u Zagrebu. U 11 sati, svečanu misu posvećenu dolasku Svetog Oca, zajedništvu
studenata i osuđenim generalima, predvodio je don
Damir Stojić.
Prije samog početka misnog slavlja,
pozdravni govor u ime udruge organizatora održao je Miroslav Smetiško
pozdravivši okupljene na kajkavskom
govoru. Iskazao je dobrodošlicu svima u lepi zagorski kraj kojim je hodil
i sam Papa, te uputio riječi zahvale
udrugama, suorganizatorima i zagrebačkom gradonačelniku na omogućenom prijevozu. Svaka udruga
zbora Sveučilišta u Zagrebu, na kraju
misnog slavlja u obraćanju studentima, iskazao je nezadovoljstvo presudama hrvatskim generalima, te
istaknuo da bi upravo studenti, kao
budući intelektualci, trebali biti nositelji društvenih promjena.
Osim domaćina, Mariju Bistricu posjetile su Udruga bosanskih studenata, Udruga studenata Novske, Udru-
predstavila se nošnjama svog kraja
uz čitanje molitve vjernika na vlastitom narječju. Nakon misnog slavlja,
studenti su se zaputili na Kalvariju na
križni put. Predstavnici udruga nosili
su križ.
Udruga zagorskih studenata kao
glavni organizator nada se da će
ovo hodočašće postati tradicija. Ivan
Bota, bivši predsjednik Studentskog
ga studenata Banovine, Studentski
zbor Gacke, Zavičajni klub hercegovačkih studenata, Zagrebački klub livanjskih studenata, Mladež Romske
zajednice Zagreb, Udruga studenata
grada Splita, Udruga studenata Dalmatinske zagore, Udruga studenata
Dubrovnika Libertas, Udruga studenata Imotske krajine, Udruga studenata Cetinske krajine. (D. Maleš)
VATROGASCI
Obilježen blagdan Sv. Florijana
Vatrogasci Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica u nedjelju 15.
svibnja obilježili su blagdan vatrogasnog zaštitnika, svetog Florijana,
koji se slavi 4. svibnja. Razlog nešto
kasnijeg obilježavanja Sv. Florijana
su druge vatrogasne, kao i obveze u
Svetištu MBB.
Tradicionalno, vatrogasci bistričke
vatrogasne zajednice pohode Prasvetište na Vinskom Vrhu, gdje je
26
ove godine misu služio vlč. Bruno
Matos, župni vikar u Mariji Bistrici.
S obzirom na kišno vrijeme, ove se
godine prema Vinskom Vrhu nije išlo
pješice, ali se usprkos lošem vremenu na misi okupilo 60-ak vatrogasaca
Vatrogasne zajednice Općine Marija
Bistrica i DVD-a Sveti Matej, koji se
već tradicionalno pridružuju bistričkim vatrogascima u obilježavanju
svog zaštitnika. (E. Lacković)
GLAS ZAGORJA
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE
01. LIPNJA 2011.
Sv. mise
u svetištu
Majke Božje Bistričke
od ponedjeljka do subote
su u 10,30 i 18 sati.
Nedjeljom u
7,30, 9, 11 i 18 sati.
Prilika za sakrament
ispovijedi je svakodnevno
prije sv. mise.
GLAS ZAGORJA
27
OPÆINA ÐURMANEC
01. LIPNJA 2011.
ZAVRŠNA SVEČANOST
Šećer na kraju
Završnica višednevnog obilježavanja Dana općine,
Župe i škole - blagdana Svetog Jurja održana 1. svibnja, ispred Osnovne škole.
Na ovoj završnoj svečanosti okupile
su se udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja
općine. Tako su svoja gospodarstva
predstavile i najuzornija seoska žena
Krapinsko-zagorske županije 2010.,
Josipa Vrhovski iz Prigorja i Branka
Lamot iz Maclja koja nosi titulu dru-
ge pratilje najuzornije seoske žene
za istu godinu. Bila je tu i baka Mira
Smiljanec iz Maclja koja je s kolačem
jutarnjica pobijedila na ovogodišnjoj
sudjelovao je KUD Zlatko Baloković
iz Krapinskih Toplica, KUD Pleso iz
Velike Gorice, Viline iz Krapine. Mještani iz svih dijelova općine svojim su
oduševljenjem i pljeskom nagradili
tamburaše, plesače, pjevače, sve sudionike kojima je to, vjerujemo, i naj-
zahvalivši svim sudionicima, posjetiteljima i gostima, svima koji
su pridonijeli ovogodišnjem obilježavanju Dana općine Đurmanec,
Župe svetog Jurja i O.Š. Đurmanec.
Pripreme za Jurjevo 2012. mogu
početi. (N. V.)
Spomen misa
u Maclju 12. lipnja
Završena izgradnja
prve etape dvorane
28
bolja nagrada za trud i ljubav kojom
marljivo vježbaju cijelu godinu čuvajući i njegujući našu bogatu folklornu
baštinu. Program i završnica kakva se
samo može poželjeti.
– Šećer na kraju, kako je to rekao
načelnik općine Branko Horvat,
županijskoj manifestaciji Babičini kolači. Predstavila se i Udruga umirovljenika Đurmanec, Lovačko društvo
Macelj, vinari, medari… te kuburaš-
OPĆINSKA UPRAVA
Poznato je da se dvodijelna sportska dvorana u Đurmancu gradi u
dvije etape. Ona prva je završena,
a riječ je o zahtjevnim radovima,
koji su prema ocjeni stručnog nadzornog organa izvedeni kvalitetno,
jer se radilo o izrazito lošem terenu
koji je na dijelovima jako močvaran.
Kako nam je rekao načelnik Branko
ka društva Leopold Mandić Hlevnica
- Hromec i Sveti Juraj Hlevnica.
Mještani, a dvorana u školi je bila
dupkom puna, uživali su u bogatom
i raznovrsnom programu koji je organizirao KUD Đurmanec. Uz domaćine, članove KUD-a Đurmanec
Horvat, u tijeku su pripreme za raspisivanje natječaja za drugu etapu,
a što bi trebalo uslijediti tijekom
lipnja.
Treba naglasiti nastavak radova, financira Općina Đurmanec uz pripomoć Krapinsko-zagorske županije.
Riječ je o opsegu poslova koji će koštati oko 1,4 milijuna kuna. (D. K.)
Ove godine navršit će se punih 20 godina kako je prvi put, prve nedjelje u
lipnju, u Donjem Maclju, tada na lokalitetu Lepa Bukva, pokojni kardinal
Franjo Kuharić, služio spomen misu za sve žrtve stradale u maceljskim
šumama po završetku Drugog svjetskog rata.
No, ove godine neće biti kao svih proteklih. Mijenja se termin služenja
spomen mise, a čemu je razlog boravak Svetog Oca u Hrvatskoj. Okupljanje svih koji u maceljsku šumu dolaze kako bi se pomolili za žrtve poraća,
bit će u nedjelju, 12. lipnja u 16 sati. Tada će početi svečani blagoslov
dovršenih postaja Križnog puta kojim se dolazi do crkve Muke Isusove.
Spomen misu, koja počinje u 17 sati, ove godine predvodi monsinjor Mijo
Gorski, pomoćni biskup zagrebački. (D. K.)
GLAS ZAGORJA
OPÆINA ÐURMANEC
01. LIPNJA 2011.
OBRAZOVANJE
Za uzvrat mamama
Među onima koji se tradicionalno s
mnogo pažnje sjete svojih mama, u
prigodi Majčina dana, bili su učenici
Područne škole Hromec. Naravno, uz
svesrdnu pomoć njihovih učiteljica.
Uspješnosti priredbe, koja je održana uoči 8. svibnja, posvećenoj
svim mamama, svatko je želio pridonijeti na svoj način. Bilo je tu
pjevanja u zboru, solo recitiranja,
nastupa u dramskim skupinama u
igrokazima, plesalo se. Učenici od
1. do 4. razreda, njih četrdesetak,
pokazali su tako dio onoga što su
naučili i uvježbali. U programu su svi uživali, od
baka, koje uvijek uskoče
kad je mama spriječena, pa
do ponosnih mama. Sve je
to bio tek mali uzvrat ljubavi koju svaka mama nesebično daje svojem djetetu.
(D. K.)
IZVIĐAČI
OPĆINSKA UPRAVA
Vodoopskrba
Druženje u prirodi
Nastavljaju se radovi na izgradnji vodoopskrbnog sustava na području Hlevnica – Jezerišće. S obzirom na
dinamiku izvođenja radova, a nadajući se primjerenijem vremenu, u Općini očekuju da će oni biti završeni
sredinom ljeta.
Na Loborščaku u općini Đurmanec na dvodnevnom
boravku susreli su se članovi Odreda izviđača Hrvatsko zagorje Krapina i Udruge katoličkih izviđača
Jarmina.
Udruga izviđača iz Krapine već petnaest godina surađuje s izviđačkom
udrugom iz Jarmina kroz različite
aktivnosti, a to je bila prigoda da se
djeca još više zbliže i surađuju u specifičnim uvjetima koje donosi višednevni boravak u šumi – rekao nam je
starješina Odreda izviđača Hrvatsko
zagorje Krapina, Nenad Drndić. Domaćini su svoje prijatelje upoznali sa
šumskim pokrovom u našem kraju, a
u najmanju ruku bilo im je zanimljivo
u području koje se po konfiguraciji
razlikuje od njihove ravne Slavonije.
Okupilo se 60-ak izviđača koje je
posjetio načelnik općine Đurmanec,
Branko Horvat. Počastio ih je, zaželjev-
– Istovremeno, u fazi smo ishođenja
građevne dozvole za Hromec - visoka zona – informirao nas je načelnik
Branko Horvat. Riječ je o području
koji se nalazi tik uz državnu granicu
s Republikom Slovenijom. S obzirom
na to da su riješeni svi imovinskopravni odnosi možemo reći da broji-
ši im dobrodošlicu i ugodan boravak u
prekrasnoj prirodi, a oni su pak njega
upoznali s programom rada izviđača.
Prema dojmovima, izviđači iz Jarmine bili su oduševljeni prirodom. U
razgovoru s voditeljima još jednom je
potvrđena veza s Jarminom na čijem
području živi velik broj žitelja podrijetlom iz Hrvatskog zagorja. Načelnik
općine Branko Horvat izrazio je zadovoljstvo ovim posjetom izviđačima
kao i činjenicom da je susret održan
upravo u općini Đurmanec. Dodajmo
još da su izviđači za boravka u Maclju
prisustvovali svetoj misi u crkvi Muke
Isusove, koju je predvodio domaći župnik, pater Drago Brglez. (N. V.)
GLAS ZAGORJA
mo dane do njezinog dobivanja. Općina je osigurala dio novca za radove
na sekundarnoj mreži, dok Hrvatske
vode u cijelosti financiraju izvođenje
magistralne mreže. Radovi bi, bude
li sve onako kako je planirano i obećano, trebali biti započeti u jesen.
(D. K.)
Martina Vešligaj i Marinko Šafranko, članovi KUD-a Đurmanec koji
su se i domaćoj, đurmanečkoj publici predstavili zagorskom polkom
bertašicom, kojom su pod vodstvom mentorice Marije Klasić odnijeli
pobjedu na nedavno održanom natjecanju plesnih parova u Zaboku
u izvođenju narodnih plesova pod nazivom „Tanec, da!“. Oni će
nastupati na državnom finalu koje će se 10. lipnja održati u Zagrebu
pod nazivom „Drmeš, da!“.
29
OPÆINA RADOBOJ
01. LIPNJA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Urbanistički plan centra Radoboja
Odluka o izradi Urbanističkog plana
centra naselja Radoboj, nametnula
se sama po sebi, jer bez njegova donošenja nema ni daljnjeg (planskog)
uređenja toga središnjeg općinskog
prostora. Uz to iskazana je namjera
proširenja plastenika za uzgoj šampinjona privatnog poduzetnika. Nakon
što se izradi nacrt prijedloga, shodno
zakonu, organizirat će se uvid i javna
rasprava. Ne treba čekati, pa se pozivaju svi oni koji su zainteresirani da to
područje (od centra Radoboja južno
od ceste prema Šemnici Gornjoj do
postaja Križnog puta) sutra izgleda
ljepše i svrsishodno uređeno, svojim
prijedlozima i primjedbama pridonesu
što kvalitetnijem rješenju.
Pozornost općinskih vijećnika privuklo je i izvješće općinskog načelnika
Anđelka Topolovca o aktivnostima u
Na sjednici Općinskog vijeća općine Radoboj, održanoj 20. svibnja, među desetak točaka dnevnog reda,
izdvajamo odluku o izradi urbanističkog plana centra
Radoboja, načelnik Anđelko Topolovec upozorava na
sve manje sredstava u proračunu, a zbog rješavanja
imovinskih odnosa pričekat će i uređenje ceste prema
planinarskom domu na Strahinjčici.
drugoj polovici prošle godine. Podnoseći izvješće, načelnik je naglasio da se
aktivnosti u Općini sve više smanjuju.
To je posljedica odluka državnih vlasti
koje stalno smanjuju prihode jedinica
lokalne samouprave. U drugom dijelu
prošle godine uglavnom se radilo na
uređenju komunalne infrastrukture.
Nastavljeni su radovi na uređenju stare
školske zgrade, sređivana je evidencija
korištenja groblja, provedena je revizi-
ja prostora na temelju kojeg se plaća
komunalna naknada i evidentirane su
kuće za odmor.
Nisu nastavljeni radovi na uređenju
Rimske ceste, obećanja nadležnih ministarstava da će natječaj za izvođenje
radova raspisati do kraja lipnja ove
godine nisu ostvarena. Nisu započeti radovi na izgradnji turističke ceste
s radobojske strane do Planinarskog
doma. Ta je aktivnost prekinuta shod-
no zahtjevu državnih institucija da se
sredi imovinsko stanje na trasi buduće
ceste. No to, zbog velikog broja katastarskih čestica i vlasnika, nije moguće
ostvariti u kratkom roku. Prema tome,
svi oni koji su očekivali da će s radobojske strane automobilom moći doći
do Planinarskog doma na Strahinjčici
moraju pričekati neka bolja vremena.
Treba reći da ima i protivnika toga projekta koji su sada, barem privremeno,
došli na svoje.
Općinski vijećnici jednoglasno su donijeli odluke o sklapanju ugovora o
održavanju nerazvrstanih cesta i sanaciji udarnih rupa na lokalnim prometnicama. Te će poslove, nakon javnog
natječaja iduće četiri godine obavljati
Niskogradnja vlasnika Jurja Hrgetića
iz Gornje Stubice, te autoprijevoznici
Vinko Erdelja iz Mihovljana i Tomislav
Babić iz Krapine. Usvojene su i odluke
o izradi Detaljnog plana uređenja groblja u Radoboju i o kupnji zemljišta i
objekta iznad terena predviđenog za
pomoćno igralište NK Radoboj. (vir)
VATROGASTVO
Šest desetljeća šemničkog vatrogastva
Sredinom prošlog mjeseca (14. svibnja)
članovi DVD-a Gornja Šemnica obilježili
su 60 godina uspješnog rada. Početku
djelovanja i danas svjedoči dopis koji je
DVD Krapina zaprimio u kojem se, uz
ostalo, navodi da se daje na znanje da
je u selu Šemnica osnovano novo Dobrovoljno vatrogasno društvo Šemnica
dana 20. travnja 1951…
Vrijedno se i ovom prilikom sjetiti onih
koji su bili u osnivačkom odboru: Josip
Macan, predsjednik, Ivan Oraić, zapovjednik i članovi Petar Biškup, Josip Veseljak, Stjepan Herak i Viktor Dugina.
Gradnja Vatrogasnog doma počela je
1978., tada je predsjednik DVD-a bio
Vjekoslav Košutić, a zapovjednik Marijan Oraić, a proširen je 1997. za predsjednika Branka Riseka
Prvi vatrogasni auto, kombi IMV, kupljen je iz sredstava SIZ-a zaštite od
požara 1978. Vatrogasna pumpa Vatrosprem 16/8 nabavljena je 1987., još
i danas služi za potrebe rada društva.
Vatrogasno navalno vozilo TAM 5500
nabavljeno je 2001. Bio je to dobri stari dajc s dvostrukom kabinom za prijevoz 7 vatrogasaca, pumpom i rezervoarom za vodu zapremnine 2.400 l. Bilo
je to prvo vozilo s vodom za gašenje
na području općine
Radoboj. Vozilo je
nabavljeno susretljivošću Prostovoljnog
vatrogasnog društva
Pristava pri Mestinju
s kojim i danas dobro
surađujemo.
Danas u društvu,
kako je to u izvještaju
o radu naglasio pred-
30
sjednik Marijan Lovrenčić, okupljaju tridesetoro djece, što je velik broj za našu
malu sredinu. Djeca su redoviti sudionici na natjecanjima, a 2009. bili su nagrađeni ljetovanjem u Kampu hrvatske
vatrogasne mladeži u Fažani. U organizaciji prijevoza djece Šemničancima su
pomogli DVD Jesenje i DVD Đurmanec.
Operativna postrojba broji 15 mladih,
osposobljenih i liječnički pregledanih
vatrogasaca od kojih su trojica prošli
obuku za pripadnike državne intervencijske postrojbe.
Vatrogasno društvo danas ima svu potrebnu opremu propisanu Pravilnikom
o minimumu vatrogasne opreme za
rad ostalih vatrogasnih postrojbi. Treba posebno spomenuti da je vlastitim
zalaganjem i uz pomoć državne Uprave za zaštitu i spašavanje opremljeno
terensko vozilo UNIMOG 435, 1300 L,
godina proizvodnje 1985., u vatrogasnom žargonu poznatije kao šumsko
vozilo za gašenje požara na obroncima
Strahinjčice. Ovo novoopremljeno vozilo blagoslovili su vlč. Ivica Bračun, župnik radobojski i vlč. Domagoj Vuletić,
župnik mihovljanski, budući da DVD
Gornja Šemnica djeluje na području
ove dvije fare.
U programu obilježavanja 60. godišnjice
sudjelovali su: Kuburaško društvo Viniverhska kubura, djeca
iz područne škole Gornja Šemnica (recitacije i izložbe radova),
a domaćinima su se
na proslavu odazvali
predstavnici iz 18 prijateljskih vatrogasnih
društava. (D. K.)
OBRAZOVANJE
I osnovci obilježili
Dan vatrogasaca
U OŠ Side Košutić Radoboj vježbom evakuacije i gostovanjem vatrogasaca obilježen je 4. svibnja, Dan hrvatskih vatrogasaca i njihovog zaštitnika sv. Florijana.
Nastavu viših razreda nakon podneva prekinula je sirena. Učenici su u pratnji
predmetnih nastavnika izašli iz učionica i iz škole. Pokazali su da su, zlu ne trebalo, u slučaju požara ili kakve druge opasnosti spremni brzo i bez panike napustiti školsku zgradu. Prezentirane su
im osnovne informacije o vatrogascima,
a sami vatrogasci su njima i nastavnicima
ispričali mnogo zanimljivih, i još važnije,
vrlo korisnih informacija. Učenici su tako,
između ostaloga, utvrdili telefonske brojeve vatrogasaca (112 ili 93). Tema nisu
bili samo požari, već i ostali zadaci vatrogasaca, kao npr. intervencije kod prometnih nesreća. Uz to, vrijedni i spretni
vatrogasci su kod dvorane OŠ parkirali
vatrogasno vozilo i demonstrirali kako bi
izgledalo gašenje požara na školskoj zgradi. Povodom dana sveca, svoga zaštitnika
sv. Florijana, vatrogasci su vrlo uspješno
zainteresirali učenike za svoje plemenito
zanimanje. (N. V.)
GLAS ZAGORJA
OPÆINA TUHELJ
01. LIPNJA 2011.
KULTURA
Piše Ivo Šućur
Odlična dramatizacija Kolarove pripovijetke
Dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj predstavila
je Hrvatsko zagorje na 51. festivalu Hrvatskih kazališnih amatera od 18. do 22. svibnja.
Dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj, zastupajući Hrvatsko zagorje, u Starom Gradu na Hvaru, izvedbom Kolarove drame Svoga tela gospodar, otvorila
je 51. festival hrvatskih kazališta. Spiritus agens ove iznimno uspješne družine
i autorica adaptacije teksta je Pavica
Iveković, dočim je redateljstvo zajednički rad dvadesetpeteročlane družine. Nakon 14 županijskih smotri te dva festivala kazališnih amatera (Savez Čeha i Grad
Zagreb) i prema odabiru ovogodišnjeg
selektora, redatelja Roberta Raponje,
od 147 prijavljenih predstava, među
16 veličanstvenih je i Dramska družina
KUD-a Naša lipa Tuhelj, s predstavom
Svoga tela gospodar. Ovo je peti nastup
tuheljskih amaterskih glumaca na državnim smotrama.
Nastup Tuhljana na 51. festivalu hrvatskih kazališnih amatera, bio je zapažen
od strane stručnog povjerenstva i pu-
Nakon odgledanih 16 predstava koje je selektor Robert Raponja odabrao za
51. FHKA, stručno povjerenstvo je Dramskoj družini KUD-a Naša lipa uputilo
mnogo pohvala čega su rezultat i 4 nominacije. To znači da se predstava Svoga tela gospodar našla u 3 ili 4 najbolje predstave na Festivalu. Nominacije
su dodijeljene za: najbolju predstavu u cjelini, najbolju režiju, najbolji glavni
muški lik Tomislavu Iliću za ulogu Ive, najbolji ženski sporedni lik Barbari
Iveković za ulogu Marice.
Dodijeljene nominacije izuzetno su razveselile članove jer je to veliko priznanje jednoj takvoj potpuno amaterskoj družini.
blike. U stručnom povjerenstvu koje je
pratilo predstave bili su: teatrologinja,
redateljica i glumica Dubravka Crnojević
Carić, dramski pedagog, glumac i redatelj Vjekoslav Janković te glumica i redateljica Barbara Rocco. Festivalski bilten
u kojem su predstavljene družine i zapisani dojmovi s okruglih stolova uredila
je novinarka Maja Zrnić. Na web stranicama Hrvatskog sabora kulture može se
pročitati programska knjižica koja objedinjuje sve što je vezano uz 51. FHKA.
VATROGASTVO
Glumci i uloge: Miljenko Turčin
(Jakob), Jelena Škalec (Bara), Tomislav ilić (Iva), Barbara Iveković
(Marica), Tomislav Gmajnički
(Jura), Kristina Petrinec (Kata), Tamara Moguljak (Roža), Valentina
Posavec (Janica), Mirko Pukljak
(kum Šimun), Stjepan Petrina
(deda Markan), Zlatko Ilijaš (djever Jankić), Josip Ilić (gospon),
Mateja Petrinec (Marena), Vilim
Kuhar (pandur), Marta Čaržavec
(Ljuba), Josip Glogoški (Joža),
Sandra Pukljak (Katica), Snježana
Turčin i Zorica Petrina (žene).
VATROGASTVO
Edukacija vatrogasaca Razmjena iskustava i druženje
U petak 13. svibnja u Vatrogasnom
domu održana je edukacija o vatrogastvu za osnovnoškolce od 1.- 4.
razreda. Pažljivo su slušali i pratili
vatrogasnog časnika Ivana Šurinu,
a najzanimljivije im je bilo predavanje o gašenju vatre vatrogasnim
aparatom, što je svaki od učenika 4.
razreda i osobno isprobao na pokaznoj vježbi.
Članovi DVD-a Tuhelj 7. svibnja krenuli su putem Istre na redovnu godišnju skupštinu dragih prijatelja iz
DVD-a Pićan. Brojni okupljeni vatrogasci u zajedničkom druženju i razgovoru razmjenjivali su vatrogasna
iskustva.
Također, delegacija DVD-a Tuhelj u
subotu 21. svibnja prisustvovala je
na proslavi 130. godišnjice PGD-a Do-
OPĆINSKA UPRAVA
lenjske Toplice. Svečanost skupštine
održana je pod visokim pokroviteljstvom slovenskog Ministarstva obrane. Tuheljski vatrogasci nisu bili jedini
Tuhljani jer je sedamdesetih godina
iz Tuhlja veći broj mladih krenuo na
školovanje upravo u Dolenjske Toplice, mnogi su tamo ostali i osnovali
svoje obitelji, te vrlo srdačno dočekali
i počastili svoje Tuhljane.
Za ljepši Tuhelj - putem javnih radova
Pod motom Za ljepši i čišći Tuhelj, Općina Tuhelj je u suradnji sa HZZ-om Krapina uspjela ostvariti projekt zapošljavanja nezaposlenih osoba s područja
općine nezaposlenih više od 3 godine.
Nakon provedenih razgovora Općina je
zaposlila šestero najhrabrijih - 3 muškarca i 3 žene. Plan rada osmislio je zamjenik načelnika gospodin Medvedec,
a u suradnji s komunalnim referentom,
gospodinom Cimperšakom koji vodi
sve aktivnosti.
Radnici zaposleni putem projekta javni radovi bit će zaposleni 3 mjeseca i
radit će na čišćenju okoliša i uređenju
zelenih površina. Plaća je oko 2.000 kn
i sigurno će popraviti financijsku situaciju obiteljima zaposlenih.
GLAS ZAGORJA
31
OPÆINA JESENJE
01. LIPNJA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
PROMETNICE
Djevojčice prevladale Od Gornjeg do Donjeg Jesenja zaobilazno
Povodom Majčinog dana, načelnik općine Jesenje Ivan Maligec primio je najmlađe stanovnike i njihove roditelje.
U vijećnici općine Jesenje okupilo se
osmero majki sa svojim mališanima
koje Općina daruje s iznosom od 5.000
kn. Obraćajući se okupljenima, načelnik je istaknuo nezamjenjivu ulogu
majke u podizanju obitelji. Iznos koji
prima obitelj povodom rođenja djeteta zasigurno nije povod za majčinstvo,
ali će svakako dobro doći roditeljima.
Općina od samog rođenja djeteta nastoji pomoći roditeljima u njihovoj zadaći odgoja i obrazovanja.
Unatoč tome bilježimo pad broja stanovnika, što nam pokazuje i posljednji
popis stanovništva. Na kraju čestitajući
majkama njihov dan, poželio im je što
skoriji ponovni susret. I još jedna zanimljivost - od osam novorođenih beba,
samo su dva dječaka. (I. H.)
OBRAZOVANJE
Kad se na nekoj
prometnici pojave problemi s
klizištima, to su
veći, što je veći
broj onih koji
se koriste tom
cestom. Upravo
to je slučaj sa
županijskom lokalnom cestom
koja povezuje
Gornje i Donje
Jesenje. Naime,
cesta je dijelom
zatvorena, zapravo njome je onemogućen promet, zbog sanacije klizišta kod
zaselka Peki.
Na sreću, postoji privremeno prometno rješenje, jer da ga nema, tada bi se
iz Gornjeg u Donje Jesenje putovalo
preko Žutnice i Đurmanca. Obilazni
pravac vodi kroz Veliko Selo, gdje se
kod raspela skreće za Gornje Lužane
do Straže (klijet Ivana Šoštarića). Tu se
opet skreće lijevo pored kuće Stjepana Šoštarića, da bi se došlo na cestu
za Donje Jesenje.
Zbog obimnosti građevnog zahvata,
radovi će trajati vjerojatno do kraja
lipnja. (D. K.)
Srebrni status Međunarodne Eko-škole Klizište zaustavilo promet
Na svečanosti obnove statusa,
podjele certifikata i Zelenih zastava koja je sredinom prošlog
mjeseca održana u Zagrebu na
Zagrebačkom velesajmu, OŠ
Gornje Jesenje stekla je Srebrni status za desetogodišnje
sudjelovanje u projektu međunarodnih eko-škola. Kako
saznajemo, podizanje Zelene
zastave na školski jarbol bit će
upriličeno pred kraj školske godine. Certifikat i Zelenu zastavu
od dr. Ante Kutlea, nacionalnog
koordinatora projekta, primile
su Ljerka Malogorski Dragoslavić, ravnateljica škole i Erika
Tušek Vrhovec, školska koordinatorica projekta. (D. K.)
Ravnateljica Ljerka Malogorski Dragoslavić i
Erika Tušek Vrhovec, školska koordinatorica
projekta s dr. Antom Kutleom, nakon
preuzimanja zastave
VATROGASCI
Na cesti za Gornje Lužane u predjelu zvanom Straža - Pećina nastale su
pukotine i ulegnuća koja su prijetila
daljnjem urušavanju ceste, a ujedno
su predstavljala opasnost za mještane
koji koriste tu cestu. Bila je potrebna
hitna sanacija nastalog
stanja. Nakon otvaranja ulegnutog asfalta
pojavile su se velike
šupljine odnosno pukotine u pećini po kojoj prolazi cesta.
Zbog nemogućnosti
zatrpavanja nastalih
rupa i izrazito strmog
terena, prišlo se izradi
dviju nosivih armirano-betonskih ploča
dužine 16 i 10 metara. Ploče su izgrađene po cijeloj širini trupa ceste kako
bi se premostile pukotine i stabilizirao
trup ceste, a s donje strane su dodatno
pojačane armiranim gredama koje naliježu na kamene plohe. (I. H.)
KULTURA
Aktivni uz blagdan Sv. Florijana Održana Druga likovna kolonija
Prošlog mjeseca obilježili smo niz aktivnosti u zaštiti od požara. Nositelj je
DVD Gornje Jesenje koje je tako obilježilo blagdan Sv. Florijana, zaštitnika
vatrogasaca.
Obilježavanje Sv. Florijana tradicionalno je održano kod kapelice na Cerju,
gdje su na misi, koju je predvodio župnik pater Josip Krčmar, uz domaće
vatrogasce sudjelovali i predstavnici
32
DVD-a Petrovsko. Nakon mise upriličen je prigodni domjenak za sve
okupljene kod kuće obitelji Strmečki.
Delegacija DVD-a položila je vijenac i
zapalila svijeće kod centralnog raspela
na mjesnom groblju za sve svoje preminule članove. Uz ostalo organiziran
je Dan otvorenih vrata DVD-a, na koji
su se odazvali učenici petog do osmog
razreda OŠ Jesenje. Vatrogasni zapovjednik Dragutin Kranjčec upoznao
je učenike s ustrojem dobrovoljnih
vatrogasnih društava u našoj domovini, njihovim zadaćama, o vatrogasnoj
preventivi, načinu obavještavanja, odnosno uzbunjivanja u slučaju nastanka
požara ili drugih nepogoda. Učenici su
razgledali vozila i opremu, a zamjenik
zapovjednika, Stjepan Buzina, uz dva
člana vatrogasne mladeži, demonstrirao je gašenje vatre vodom, uz pomoć
navalnog vozila. (I. H.)
Pod nazivom Jesenje 2011. u organizaciji Općine Jesenje i Likovnog društva
Ernest Tomašević iz Krapine održana
je Druga likovna kolonija.
Na koloniji je sudjelovalo 25 umjetnika
iz Krapine, Zagreba, Varaždina, Zaboka,
GLAS ZAGORJA
Ludbrega, Stubičkih Toplica, Stubice...
Motivi likovne kolonije bili su različiti,
no većina ih je bila inspirirana našim
lijepim zagorskim bregima i župnom
crkvom sv. Ivana Krstitelja koja dominira u tom prostoru. Radilo se pretežito
tehnikama ulja i
akrila na platnu,
te je nastala još
jedna zbirka lijepih slika.
Zahvaljujući slikarima koji su se
odazvali na ovu
likovnu
koloniju, načelnik Ivan
Maligec pozvao
ih je na otvaranje
izložbe koja će biti
upriličena za Dan
općine u lipnju –
za Ivanje. (I. H.)
OPÆINA STUBIÈKE TOPLICE
01. LIPNJA 2011.
SVEČANO OTVORENJE
Maksimilijanova zgrada poklon uz Dan općine
Uz obilježavanje Dana općine Stubičke Toplice, te uz obilježavanje 200.
godišnjice izgradnje termalno lječilišnog kompleksa, otvoren je obnovljeni i modernizirani dio u Specijalnoj
bolnici za medicinsku rehabilitaciju
Stubičke Toplice, poznat pod imenom
Maksimilijan.
Obnovljeni dio otvorio je župan Siniša Hajdaš Dončić. Specijalna bolnica
već godinama ostvaruje pozitivni financijski rezultat te ostvareni višak
prihoda ulažu u kapitalna ulaganja
s ciljem povećanja zdravstvene usluge svojim korisnicima i pacijentima.
Tako je prošlih godina uloženo 4,5
milijuna kuna vlastitih financijskih
sredstava za izgradnju spojnog hodnika između objekta Dijana i Maksimilijan i time je postignuto poboljšanje uvjeta smještaja u cilju što bolje
i kvalitetnije usluge koja se pruža
pacijentima HZZO-a i pacijentima
koji su u mogućnosti sami plaćati rehabilitaciju i preventivno korištenje
usluga u cilju poboljšanja zdravlja.
Ova investicija vrijedna je 3 milijuna
kuna.
U pripremi je već projekt uređenja
drugog dijela zgrade Maksimilijana,
prvi kat i krovište iznad bazena, te
krova dvorišne zgrade. Iduće godine
Specijalna bolnica priprema jedan
veći investicijski zahvat uređenja
hidroterapije. Prostor bi imao moderan wellness, spa program i služio
bi kao dodatan sadržaj pacijentima i
vanjskim gostima. Radi se o većoj investiciji u vrijednosti 7 do 10 milijuna
kuna, gdje se očekuje i financijska
pomoć Županije. Time bi Specijalna
bolnica za medicinsku rehabilitaciju
Stubičke Toplice zaokružila jedan dio
investicijskog ciklusa čime bi mogla
krenuti na zahtjevnije tržište Europske unije. Upravo je najznačajniju ulogu u povijesnom razvoju Bolnice imao
Maksimilijan Vrhovec, koji je 1811.
godine sagradio kupališnu zgradu s
bazenom. (M. B.)
OPĆINSKA UPRAVA
Odvajamo danas da bismo čuvali sutra
Općina Stubičke Toplice u suradnji s
tvrtkom Eko-florom plus i Fondom za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, prva će u Krapinsko-zagorskoj
županiji provesti ekološki projekt razvrstavanja otpada.
Poštujući pravila zaštite prirode i okoliša, mještani općine će pored postojećih kanti za otpad, dobiti plave kante
za zbrinjavanje papira u koje će odlagati: novine i časopise, fotokopirni
papir, knjige i slikovnice, bilježnice i
pisma, papirnate vrećice, ambalažu za
mlijeko i napitke i kataloge. Za zbrinjavanje plastike mještani će dobiti žutu
vrećicu u koju će odlagati plastične
boce od pića, čaše od jogurta, boce
od ulja i octa, boce od deterdženata,
vrećice i omotne folije kao i ambalažu
od šampona. Provodeći ovaj projekt
mještani pridonose sporijem trošenju
prirodnih resursa, zdravijem okolišu,
urednijoj i ekološki osvještenijoj općini
Stubičke Toplice. Vrijednost projekta
Odvajamo danas da bismo sačuvali
sutra iznosi 276.282 kn od čega 50%
sufinancira Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, a 50% sama
Općina. Svako kućanstvo će besplatno
dobiti plavu kantu i žutu vreću, kao i
edukacijski promo materijal o primjeni
projekta. (M. B.)
ODGOJ
Prvi rođendan Dječjeg vrtića Zvirek
Dječji vrtić Zvirek proslavio je prvi
rođendan. Za tu posebnu prigodu u
predvorju vrtića, ukrašenog balonima, organizirana je proslava. Djeca
su imala rođendanske krune, a
proslavi su prisustvovali predstavnici osnivača Općine Stubičke Toplice. Odgajateljice su za
djecu pripremile poučnu lutkarsku
predstavu Svađa u cvjetnjaku. Za
potpuno rođendansko slavlje, Dječji
vrtić je zaslužio rođendansku tortu,
na kojoj je svjećica puhnuta uz
raspjevane dječje glasove poznatih skladbi Sretan rođendan,
Kad si sretan, Hoki-poki…
(M. B.)
Punoljetna općina ambicioznih planova
Općina Stubičke Toplice postala je
tako reći punoljetna, i ove je godine
tom prigodom mještanima darovala
dva objekta - ribarsku kućicu na jezeru
Jarki, dok je Specijalna bolnica završila
projekt uređenja Maksimilijana. To su
dva kapitalna projekta, no osim toga,
općina je završila I. i II. fazu kolektora
fekalne kanalizacije Pila - Strmec Stubički - Stubičke Toplice, čija je investicija vrijedna 3 milijuna i 100 tisuća kuna.
Realizacijom ovog, trenutno najvećeg
investicijskog i ekološkog projekta Općine, spriječit će se ispuštanje otpadnih voda u prirodni vodotok potoka Vidak kao i drugih vodotoka na području
Općine Stubičke Toplice. Podsjetimo,
ugrađuju se PEHD cijevi promjera 630
mm kako bi se na iste nakon završetka
mogle priključiti sve postojeće kanalizacije s tog područja, kao i sabirni kolektori.
- Mi smo jedna od najčistijih ekoloških
općina na području KZŽ i jedina općina koja je dobila 5 zelenih cvjetova
za najuređenije mjesto kontinentalne Hrvatske, ističe ponosno načelnik
Vladimir Bosnar. Do idućeg dana općine pred nama je dogradnja Osnovne
škole, čiji smo osnivači. S obzirom na
kapacitet i pojačano doseljenje stanovništva, moramo dograditi i školu,
novo krilo s kabinetima i sa svim potrebnim uređajima za normalno školovanje, dodaje dugogodišnji načelnik
Bosnar. (M. B.)
OBRAZOVANJE
Uspjeh za uspjehom Osnovne škole
OŠ Stubičke Toplice ove godine dobitnica je priznanja Općine za postignuće u odgojno obrazovnim projektima,
razvojnim programima i za promociju
same Općine.
Inače, podsjetnik za one koji ne
znaju, općina je to koja je prva
u Hrvatskoj postala osnivač
jedne osnovne škole. O aktivnostima i uspjesima kojima se
ponose, izvijestila nas je ravnateljica Karmen Bračić-Bunčec.
- Rezultati koje učenici zajedno
sa svojim učiteljima postižu na
natjecanjima zaista su respektabilni, i time pridonose samoj
promociji Općine - izjavila je
ravnateljica škole čiji učenici
sudjeluju u svim aktivnostima i
općinskim manifestacijama.
Školski kurikulum prilagođen
je aktivnostima na podizanju
kvalitete odgoja i obrazovanja, pa su
učenici dobitnici brojnih priznanja iz
područja literarnog i likovnog izričaja,
dobitnici priznanja u projektu Volim
Hrvatsku, kao i priznanje za sudjelovanje i postignuto visoko treće mjesto na
državnom natječaju Moja prva knjiga.
Da je škola opravdala priznanje Općine, pokazali su sudjelovanjem na Državnoj smotri Nacionalnoga programa
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i
demokratsko građanstvo, s projektom
Ženske narodne nošnje stubičkog kraja. Svi nabrojeni uspjesi samo su pri-
znanje vrijednim učiteljima i učenicima
kao i poticaj za daljnji rad. - Ono što je
još važno istaknuti, uz pomoć Općine,
opremili smo školsku knjižnicu, a očekujemo još vrijednu donaciju zbirke
lektire, dodala je na kraju ravnateljica
Bračić-Bunčec. Svoj Dan ova škola slavi
3. lipnja, a očekuje ih uskoro i obnova
zelene zastave, kao i svečana promocija statusa eko škole. (M. B.)
EKOLOGIJA
CVJETNE STAZE STUBAKA
Očuvanje prirode, zaštita okoliša, te
učiniti mjesto ugodnim za življenje
- poruka je ekološke akcije hortikulturnog uređenja prostora Stubaka,
koja obuhvaća sadnju ljetnica. Cijelim
mjestom kreiraju se gredice na koje se
potom sadi cvijeće. Za sadnju je zadužena domaća tvrtka Cvjetić d.o.o.
Općina Stubičke Toplice ovakvim akcijama izgrađuje svoj identitet prostora
koji je prepoznat u projektu HTZ Volim
Hrvatsku, te su Stubaki petu godinu
u kontinuitetu ponosni dobitnici prestižnog priznanja Zeleni cvijet.
GLAS ZAGORJA
33
Milorad Videković i
Berislav Obadić
RADIO HRVATSKO Z
44 nam je g
Sjećam se ko
Marina Krpan Smiljanec,
ravnateljica krapinske
Gradske knjižnice
jučer...
Bojana
Radović
Izbor pjesama
Milorad i Nikola
Bivši i sadašnji
djelatnici RHZK
Dragan i Petra
Između ekrana - Monika Briševac
Na iznenađenje i samih voditelja Monike Briševac
i Tomislava Leža već u jutarnjim satima sve naše linije (telefoni, mobiteli, e-mailovi, facebook profil)
grcale su u vašim porukama i željama uz godišnjicu
radija. Do kasnih večernjih sati prikupilo ih se više
od 2000 tisuće. Sad znamo, vi ste naše pouzdane
kockice potpore i nikada vas nećemo iznevjeriti.
Hvala na lijepim željama, hvala što ste podijelili
eter s nama…
Radio Hrvatsko zagorje Krapina 25. svibnja obilježio
je 44. rođendan. Cjelodnevni program bio je u veselom rođendanskom ozračju. U eteru su se od jutra do
kasnih noćnih sati izmjenjivali brojni gosti, sadašnji i
bivši djelatnici i suradnici, poslovni partneri, pjevači…
Veseli program, nagradne igre, zanimljive anegdote iz
Sretan rođendan...
Mirko Oslić - povratak
prvog urednika RHZK-a
Dobar dan - Nada Vincelj
Legende RHZK-a - Kre
Boris Uhernik, Drago
34
Tiha potpora RHZK-a
duo Klementina i Bernarda
Karmelita Pavliša i Milorad
Videković - naših pet minuta
ZAGORJE KRAPINA
Vremeplov tehn
ike
godina tek
Otkrivanje tehnike
Slika za povijest
Čestitke
prošlosti, čestitke naših slušatelja – bili su samo dio
tog rođendanskog slavlja najstarije postaje u našoj
Županiji s kontinuitetom djelovanja.
Među brojnim čestitarima i gostima bio je i Krešimir
Nekić, tadašnji direktor Narodnog sveučilišta u čijem
je okrilju krapinska radiopostaja proradila i radila
sve do osamostaljenja. Čestitajući na rođendanu i na
onome što je Radio Hrvatsko zagorje danas, Nekić je
dodao i želju da dalje uz radijski i tiskovni postane i televizijski medij. Među govornicima bili su Mirko Oslić,
Boris Uhernik, Matija Cerovečki, Ivica Fekonja, Milorad Videković, prva spikerica Koima Balić Cerovečki i
direktorica Tanja Gregurović, koji su se također osvrnuli na stvaranje i kreiranje programa nekad i danas,
na entuzijazam novinara, kolega…
Alen Brodar
U studiju RHZK-a
Timski rad - Damir, Rena
ta,
Pirgo i Karmelita
Sretan rođendan super dobrom zagorskom radiju!!!!!!
Juraj Galina
SRETAN ROĐENDAN! KOSTELSKA PIŠTOLA-KEGLEVIĆEVA STRAŽA-KOSTEL
Milan Flegar
Sretan Vam rođendan.... i još puno godina rada i
dobre muzike :)
Udruga distrofičara Krapina
Rhzk Krapina... SRETAN ROĐENDAN.... NEK STE VI
MENI DALJE JASNI I GLASNI....:)
Ervin Soban
Režija današnjeg RHZK-a
ešimir Nekić, Ivica Fekonja,
o Kozina i Matija Cerovečki
Pirgo i Vlasta
Sretan vam rođendan i puno dobrih pjesama zabavnih i tamburaških da bude još mnogo godina
koje nam puštate na radiju hvala...
Petar, Dragica i Vedrana Špoljar
Sve dobro povodom Vašeg rođendana žele vatrogasci iz Krapine
Vatrogasac Cico
Dragi pajdaši... samo naprijed! Sretan rođendan
i još puno let z mužikom Vam želim! Politiku, peneze, vijesti i ostali “napor” valja oprezno dozira35
ti! Lijepo se zabavite na proslavi!
Kristina Pavlović
OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE
01. LIPNJA 2011.
Za Dan općine sadržajno i raznovrsno
Središnja svečanost održana je na sam
Dan općine. Polaganjem cvijeća, kod
rodne kuće, odana je počast dr. Franji
Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku, a zapaljene su i svijeće kod centralnog spomenika. U župnoj crkvi Blažene djevice Marije od sedam žalosti
služena je sveta misa. U Domu kulture
Na rođendan prvog hrvatskog predsjednika
dr. Franje Tuđmana, 14. svibnja, Općina Veliko
Trgovišće slavi svoj Dan općine. Obilježili su ga
višednevnom manifestacijom raznovrsnog i
sadržajnog programa.
u Velikoj Erpenji održana je svečanost
obilježavanja Majčinog dana. Održano
je i predavanje Udruge dragovoljaca i
veterana Domovinskog rata na temu
Istina o domovinskom ratu. Obilježen
je i Međunarodni dan obitelji.
U Domu kulture održana je večer kulturno-umjetničkih društava: Sloga iz
Velikog Trgovišća, Zvonko Ban iz Jarmi-
ne i Izvor iz Vinkovaca. Na igralištu NK
Zagorec u Velikom Trgovišću održan
Kup Zagorja - tradicionalni sedmodnevni turnir limača i zagića. Održan
je zabavno glazbeni koncert grupe
Gazde.
Društvo Naša djeca upriličilo je druženje djece i odraslih. Zbog lošeg vremena Cvjetni korzo održan je u Domu
kulture. U programu su sudjelovala
djeca Dječjeg vrtića Rožica i predškole,
učenici prvog razreda OŠ, te Dubrovčanske mažoretkinje sa svojim bogatim programom. U znaku riječi da na
mladima svijet ostaje, ovo je bila posljednja manifestacija kojom je obilježen Dan općine Veliko Trgovišće.
Ivan Jarnjak počasni građanin
održana je svečana sjednica Općinskog
vijeća na kojoj su zaslužnima dodijeljena priznanja za istaknuti doprinos u
razvoju općine Veliko Trgovišće. Spomenimo još neke manifestacije iz programa obilježavanja Dana općine.
Prvi su počeli najmlađi održavanjem
XV. smotre dječjeg stvaralaštva Krapinsko-zagorske županije. Smotra je
održana u Domu kulture i na njoj je sudjelovalo trinaest folklornih društava i
dječjih udruga. Kod crkve Sv. Tri kralja
Zdravko Vutmej, načelnik općine
Most za gospodarsku zonu
O radu Općine, na svečanoj sjednici
Općinskog vijeća, odnosno svemu
onome što je ostvareno tijekom
protekle godine, govorio je načelnik
Zdravko Vutmej, koji je naglasio:
- Općina Veliko Trgovišće ostvarila
je vrlo dobre poslovne rezultate u
2010., a moglo bi se reći i odlične
uzimajući u obzir tijek smanjenih
gospodarskih aktivnosti koje su nastupile u drugom polugodištu, najviše u zadnjem kvartalu. Ukupni prihod
iznosio je oko 10,5 milijuna kn, što je
83% planiranog.
Ono s čime se ponosimo u 2010.,
svakako je završetak pet projekata
komunalne infrastrukture. Završili
smo dva projekta koja smo započeli
2009. U sjevernom dijelu gospodarske zone (prema Zaboku) izgradili
smo novi most preko potoka Vrbovec i podlogu nove ceste u dužini
150 m, a što je pretpostavka daljnjeg
gospodarskog razvoja. Izgrađena je
kanalizacija drugog dijela III. faze
Veliko Trgovišće, time smo omogućili
priključak na kanalizaciju dvadesetak
domaćinstava lijeve strane ulice Stjepana Radića prema Žeincima i Spomen kuće dr. Franje Tuđmana.
Treći projekt je izgradnja vodovoda u naselju Bezavina i to područje
gornjeg dijela naselja. Domaćinstva
ovog dijela naselja dobila su pitku
vodu preko novoizgrađenog glavnog
voda koji je nastavak postojeće mreže od strane grada Klanjca. Moguć-
36
nost priključka ima dvadesetak domaćinstava, a za sada je priključeno
njih deset.
Četvrti projekt odnosi se na Veliko Trgovišće i Jezero Klanječko. Uz glavnu
županijsku cestu zajedničkim projektom Općine i Fonda za zaštitu okoliša
i energetsku učinkovitost zasvijetlila
je nova štedna rasvjeta, ugrađene su
nove štedne žarulje.
Posebno bih spomenuo i naglasio
svim prisutnima dobivanje potvrde
glavnog projekta, tj. građevinske dozvole za izgradnju školske športske
dvorane Područne škole u Dubrovčanu. Škola u Dubrovčanu ima svih
osam razreda, djeluje pri OŠ Veliko
Trgovišće, ima status područne škole. U prethodnom periodu stari dio
škole je više puta popravljan, zatim
je dograđen novi dio da bi ovim projektom škola trebala dobiti završni
kompletan pedagoški sadržaj.
Program predškolskog odgoja i školstva ostvaren je gotovo u cijelosti. Pratili smo zahtjeve Dječjeg vrtića Rožica
oko pokrivanja troškova poslovanja,
troškove školstva kao što su prijevoz
učenika srednjih škola i stipendiranje
učenika srednjih škola i studenata.
Održali smo visok nivo financiranja
kulturno umjetničkih i športskih udruga, što je svakako preduvjet lakšeg i
kvalitetnijeg rada u udrugama koji na
kraju donosi izvanredne rezultate, što
pokazuju i ovogodišnje općinske nagrade - rekao je načelnik Vutmej.
Općinsko vijeće Velikog Trgovišća donijelo je odluku o dodjeli ovogodišnjih općinskih nagrada i priznanja.
Počasnim građaninom Općine Veliko
Trgovišće proglašen je Ivan Jarnjak,
za istaknuti doprinos gospodarskom,
kulturnom i općedruštvenom razvoju, promicanju i ugledu ove općine.
Grb Općine za postignute rezultate
u razvoju gospodarstva dodijeljen je
tvrtkama ALBA MS d.o.o Veliko Trgovišće i PA-EL d.o.o. Dubrovčan.
Nagrada Općine Veliko Trgovišće
dodijeljena je Streljačkom društvu
Veliko Trgovišće i Markanu Karajici
za osobite uspjehe u športskim natjecanjima, a općinska Plaketa Stjepanu Fišteru za uspjehe postignute u
razvoju društvenih odnosa i unapređenju vatrogastva te Valentini Meglić
za osobite uspjehe na državnim natjecanjima iz znanja.
Za istaknuto zalaganje i aktivnosti na
polju društvenih odnosa Pohvalnice
Općine Veliko Trgovišće dodijeljene
su: Franji Kontrecu i Josipu Peroviću;
za uspjehe postignute u športskim
natjecanjima; Mihaeli Oborovečki,
Mariji Žlender, Petri Hršak i Nogometnom klubu Omladinac Dubrovčan; za
postignute uspjehe na unapređenju
lovstva; Ivanu Janđelu, Josipu Rožiću,
Franji Sušecu, Damiru Škalcu i Draženu Očiću. Priznanja su uručena na
svečanoj sjednici povodom Dana općine koja je održana 14. svibnja.
Znanstveni skup i
izložbe slika
U središnje manifestacije kojima je
obilježen ovogodišnji Dan općine
Veliko Trgovišće, ubraja se i Stručnoznanstveni skup koji je održan pod
nazivom: Dani dr. Franje Tuđmana Hrvati kroz stoljeća. Riječ je skupu na
kojem su povjesničari govorili o našoj
prošlosti oslikavši je iz različitih, ali
znanstveno potkrijepljenih pogleda.
Odaziv na manifestaciju bio je iznad
očekivanja, tako da je opravdano njegovo organiziranje. Načelnik Vutmej je
zahvalio i članovima obitelji Tuđman,
GLAS ZAGORJA
supruzi Ankici i Miroslavu Tuđmanu,
koji su svojim dolaskom uveličali ovaj
znanstveni skup.
Pažnju javnosti privukla je i izložba slikara Stjepana Đukića Pište. Riječ je o
izložbi pod nazivom Ni med cvetjem ni
pravice, koja je inspirirana baladama
Petrice Kerempuha, a uz koju je upriličena i kazališna predstava Adama Končića. Izložba je bila postavljena u dva
dijela, u Domu kulture, a drugi dio iz
opusa apstrakcije bio je izložen u spomen školi dr. Franje Tuđmana.
OPĆINA MAČE
01. LIPNJA 2011.
PROSLAVLJEN DAN OPĆINE
ZDRAVSTVO
Posebno priznanje Osnovnoj školi Mače Međunarodni dan sestrinstva
Tom je prigodom
održano i posebno
misno slavlje u crkvi
Bezgrešnog začeća
Blažene Djevice Marije. Naravno, nisu zaboravljeni ni oni kojih
više nema, a dali su
poseban doprinos u
razvoju ovog kraja.
Njima u spomen i u
Stanovnici općine Mače proslavili su 18. godišnjicu
svojeg samostalnog življenja kao jedna od 32
jedinice lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj
županiji. Svoju punoljetnost, Dan općine obilježili
su i proslavili 13. svibnja.
znak zahvalnosti položeni su vijenci kod
središnjeg križa na groblju i kod spomenika Stjepana Radića. U Domu kulture
održana je i svečana sjednica Općinskog
vijeća Općine Mače, na kojoj je bilo riječi o onome što je najznačajnije učinjeno
od prošlog obilježavanja Dana općine, a
o čemu je govorio načelnik Stjepan Sokolić. Daljnji uspjeh u radu Općine po-
željeli su i gosti. Dodijeljeni su darovi za
novorođenčad. Za uspješno obrazovanje djece i razvoj lokalne zajednice te
povodom obilježavanja 150. godišnjice
svojeg postojanja dodijeljeno je priznanje Osnovnoj školi Mače. Za uspjehe postignute na sportskim turnirima
uručeni su pehari. Svečanost je završila
kulturno umjetničkim programom.
Značajna ulaganja u
komunalnu infrastrukturu
U aktivnostima, kao i stanju općinskog
proračuna na
svečanoj sjednici govorio je
načelnik Stjepan Sokolić.
U proteklom
jednogodišnjem radu Općina Mače ostvarila je prihod nešto
veći od 3,3 milijuna kn. Izvorni prihod u 2010. umanjen je za potpore
i donacije, sufinanciranje te namjenske prihode i iznosio je 1,4 milijuna
kn. Financijsku situaciju najbolje oslikava podatak da ostvareni prihod po
glavi stanovnika iznosi samo 536 kn.
Općina Mače je u 2010. u općinski
proračun za kapitalne investicije od
ministarstava Regionalnog razvoja
i kulture dobila po 200 tisuća, a od
Fonda za zaštitu okoliša nešto više od
637 tisuća kn. Od Krapinsko-zagorske
županije na ime financiranja troškova
priključka vode i plina za dvoranu, te
za razvoj vodoopskrbne mreže dobiveno je nešto više od 160 tisuća kn.
U prošloj godini privedena je kraju
jedna etapa izgradnje sportske dvorane kod Osnovne škole Mače, uređivan je dom kulture, nastavljeno je
započeto asfaltiranje nerazvrstanih
cesta, a ovih se dana završava izgradnja nogostupa uz državnu i županijsku cestu.
Tijekom 2010. Općina je za razne
socijalne programe koji obuhvaćaju
naknade i opremu za novorođenčad,
sufinanciranje boravka djece u vrtićima, stipendije, školarine i prijevoz
učenika, pomoć starijim osobama u
kući razne pomoći obiteljima i kućanstvima, izdvojila nešto više od
400 tisuća kn. Uz sufinanciranje hrvatskog Crvenog križa Zlatar ova Općina financijski pomaže rad udruga
za što je izdvojeno više od 181 tisuću
kn, a k tome se mora pribrojiti još i
vatrogasce kojima je Općina dužna
po zakonu izdvojiti 5% od izvornog
proračuna.
Želja nam je, naglašava Stjepan Sokolić, da uz financije koje očekujemo
od decentralizacije do 75% isto tako
asfaltiramo i 75% svih putova u našoj
općini te omogućimo svim mještanima lakši i bolji pristup općinskom
središtu i osiguramo bolje uvjete življenja na ruralnom dijelu općine, te
bolju povezanost s našim susjedima.
Uz to tu je i rješavanje vodoopskrbe
1/3 dijela općine, daljnji nastavak
izgradnje nogostupa, sanacija klizišta, te rješavanje pitanja izgradnje
dječjeg centra za djecu s posebnim
potrebama na sajmištu u Maču.
Treba isto tako na kraju reći, da sve
započete investicije ne bi mogli realizirati bez pomoći Vlade RH, ministarstva, fondova, Krapinsko-zagorske županije i građana – stanovnika
općine Mače.
Županijski susret medicinskih sestara povodom obilježavanja
Međunarodnog dana
sestrinstva ove godine
održan je u Maču pod
sloganom Sestrinstvo
je ljubav.
Ovom, sada već možemo reći tradicionalnom, jednogodišnjem
skupu ove se godine odazvalo više od
sto medicinskih sestara s područja cijele Krapinsko-zagorske županije. Sve
njih pozdravila je Dragica Šimunec,
predsjednica HK medicinskih sestara.
Naravno, kao domaćin ugodan boravak u Maču poželio im je i Stjepan
Sokolić, načelnik Općine te domaćica
skupa med. sestra Dragica Čehulić iz
Mača. Uz koktel dobrodošlice za medicinske sestre priređen je i bogat kulturno-umjetnički program u kojem su
nastupili članovi KUD-a Ljudevit Gaj,
Mačanskih mažoretkinja i ŽVG Kajda.
KULTURA
Sa srebrnim kolima i zlatnim kotačem do uspjeha
Na 15. smotri dječjeg stvaralaštva
Krapinsko-zagorske županije, koja je
održana u Velikom Trgovišću, Dječji
folklorni ansambl KUD -a Ljudevit Gaj
Mače proglašen je najboljim. Mladi
iz Mača nastupili su s koreografijom
Srebrna kola, zlaten kotač, Anite-Petanjek Macan, a u aranžmanu Roberta Mihovilića.
Primjeren izbor građe, dobro scensko
oblikovanje, te nadasve izvrsna vokalna i plesačka izvedba. I konačno, lijepa
kostimografija. Sve pohvale voditelju
- rekao je Goran Knežević, ovogodišnji
selektor dječje smotre i poznati folklorist. Organizator smotre bila je Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih
udruga KZŽ. Dječji folklorni ansambl
KUD-a Ljudevit Gaj osnovan je 1993.,
a od 1996. vodi ga Anita Petanjek-Ma-
can. okuplja djecu od 7 do 10 godina,
broji 26 članova. Skupina izvodi dječje
igre, pjesme i plesove iz cijele Hrvatske.
Od uspjeha bismo naveli osvajanje 1.
mjesta na županijskoj smotri dječjeg
folklora 2004., 2005. i 2006., 2. mjesto
2007., a istaknuli bismo nastupe na Festivalu dječjeg folklora Hrvatske u Kutini
2004. (osvojeno 2. mjesto), 2005. i 2006.
(osvojeno 2. mjesto) te nastup na 12.
smotri dječjeg stvaralaštva u organizaciji Društva Naša djeca 2005. u Karlovcu
kada je ansambl ocijenjen kao najbolja
folklorna grupa i jedna od najboljih grupa uopće na toj smotri. Prošle godine
osvojio je prvo mjesto u kategoriji KUDova na glazbeno-scenskom programu
djece sudionika projekta Zagorje, ti
moje blago – Pozdrav kaju u Tjednu kajkavske kulture Krapina – 2010.
Kajde bile nominirane za Porin
U zagorskim glazbenim krugovima s
mnogo simpatija je dočekana vijest
da su među onima koji su pozvani na
svečanu dodjelu diskografske nagrade
Porin 2011. i članice Ženske vokalne
grupe Kajde iz Mača.
Poziv u Biograd na moru, gdje
se održala svečanost hrvatskog glazbenog stvaralaštva,
uslijedio je za njihov album
prvijenac Golubek moj beli
koji je uvršten u kategoriju
20 najboljih albuma folklorne glazbe. No, djevojkama je
Porin ovaj put izmaknuo, ali
svejedno su se Kajde u svoj
zavičaj vratile pune dojmova
doživljenih u svijetu glamura
i glazbe. Treba svakako napomenuti da su mačanke prve
puce iz Zagorja koje su nominirane za nagradu Porin! Bez
obzira što Porin nije stigao u
Mače, sama nominacija je
veliko priznanje i uspjeh. Na
sve ono doživljeno u pro-
GLAS ZAGORJA
teklih 15 dana Kajde poručuju: Hvala
svima koji su vjerovali u nas, nadamo
se da ste ponosni na nas i bez Porina!
Zahvaljujemo i na stalnoj podršci koju
nam pružate!
za članice ŽVG Kajde ostaje
lijepa uspomena
37
ZAGORJE INFO
01. LIPNJA 2011.
BEDEKOVČINA
Ekskluzivni ugovor za krovove
u olimpijskom gradu Soči
Tvrtka Tondach Hrvatska je u sastavu
austrijskog koncerna Tondach Gleinstätten, najvećeg proizvođača glinenih crjepova u Srednjoj i Jugoistočnoj
Europi, koji je potpisao ekskluzivni
ugovor s ruskim partnerom za isporuku materijala za krov za veliko gradilište Soči.
Naime, u gradu na Crnom moru 2014.
održavat će se Zimske Olimpijske igre.
Kod ovog projekta radi se o sportskoturističkom kompleksu s uključenim
olimpijskim press centrom koji bi se
trebao izgraditi do kraja 2013. Sastav-
ni dio kompleksa su objekti za stanovanje, kuće za odmor, centri za sport i
turizam, butici, hoteli i restorani, kao i
medicinski centar. Investicija iznosi 850
milijuna eura, a veličina krovnih površina iznosi oko 160.000 m2. Tondach
proizvodni program za olimpijski projekt je u odnosu na funkciju, oblik i boje
harmonično usklađen. Važna komponenta pri dodjeli
posla bila je i ekologija, kao
i održiva gradnja, pa je tako
cijeli projekt certificiran po
internacionalnom britanskom standardu Breeam.
Tondach crijep se proizvodi
iz gline, vode, zraka i vatre
potpuno bez kemijskih dodataka, karakterizira ga lijep
dizajn i funkcionalnost, a
kada se radi o održivosti ni
jedan drugi pokrov nije usporediv.
- Radovi su već u tijeku, tako da će se
s prvim djelomičnim isporukama početi već ove godine - kaže mag. Martin Olbrich, prokurist Tondach Gleinstätten AG.
PETROVSKO
Planinarska kuća za
desetu obljetnicu
Svoje prvo desetljeće članovi Planinarskog društva Brezovica Petrovsko
proslavili su u društvu gostiju iz planinarskih društava s područja Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Svečanost završetka izgradnje planinarske
kuće, u kojoj od ove sezone može prenoćiti pedesetak osoba, održana je 8.
svibnja.
- Dobrovoljne radne akcije samih članova i brojnih donatora koji su na
različite načine pomagali izgradnju s
nešto novca ili uslugama i materijalom
sagrađena je planinarska kuća - rekao
je predsjednik Društva prof. dr. sc. Antun Presečki. Planinari su imali i veliku
pomoć Općine Petrovsko.
Na jubileju i postignutom uspjehu petrovskim planinarima čestitali su Biserka
Bajcer, predsjednica Planinarskog društva Strahinjčica Krapina, Đorđe Grković
u ime planinara s varaždinskog područja,
koji je Ačkovu hižu, kako je prozvana ova
38
planinarska kuća, proglasio najljepšom u
Zagorju. Jednako tako pohvalne riječi izgovorene su od strane Borisa Kličkovića,
tajnika Planinarskog saveza KZ županije.
Kao trajna uspomena na obilježavanje
obljetnice ostat će knjiga pod nazivom:
Planinarsko društvo Brezovica Petrovsko
2001. – 11. u kojoj je autor Drago Kozina,
opisao prvo desetljeće djelovanja. Bilo
je planinarskih izleta, a prezentiranjem
fotodokumentacije popraćena je izgradnja Ačkove hiže. Opisane su i zanimljivosti neposredne okoline koja okružuje
planinarsku kuću, među kojima je opis
šumskog pokrova Brezovice, kao i vjersko-legendske-plamteće priče vezane uz
nekadašnju kapelu sv. Jušta. Istaknut je
pogled koji se od Ačkove hiže pruža na
Zagorje, do Medvednice i Samoborskog
gorja, te do slovenskih planina. A koliko
zdravi zrak koji se tu udiše produžuje život, najbolje se osobno uvjeriti na licu
mjesta. (gz)
KOTKA
u dvostrukom ogledalu
… U poduzeću je pretežno zaposlena ženska radna snaga koja je iz
okolnih mjesta. Međutim, ona su
dosta udaljena tako da im je samo
putovanje do radnog mjesta znatno
otežano i prilično ih zamara (tada
se još pješačilo).
Poduzeće je u svojem krugu organiziralo rad jednog malog restorana gdje se može dobiti topli
obrok, tako da je to radnicima
znatno poboljšalo njihov životni standard. Preseljenjem
u nove prostorije izvršena je i
nabava novih strojeva, zatim
parnih preša, što je također
pridonijelo da naši proizvodi
dobiju na kvaliteti…
Tako je to još 1965. o Kotki
konfekciji govorio tadašnji tehnički direktor Alojz
Ivanek. Konfekcija Kotka
zapošljavala je tada 450 radnika, a
zabilježeno je to na jednoj od traka
koje u svojoj fonoteci čuva Radio Hrvatsko zagorje Krapina.
Danas Kotka proizvodi za poznate
svjetske marke (JOOP, PIERRE CARDIN, BALDESSARINI, itd.) visokokvalitetna muška odijela. Investira u
GLAS ZAGORJA
modernizaciju proizvodnje, školovanje kadrova, te stvaranje vlastitih
zaštićenih proizvoda (brendova),
visokokvalitetnih muških odijela
za domaće tržište: MARTY, TEDY,
SMOKING, MONTE CARLO i CEREMONIJA. Iako su plaće u Kotki među
najvišima u konfekciji, one su skromne, ali nikad nisu kasnile.
Proizvode oko 800 odijela dnevno, što godišnje iznosi oko 180.000
odijela. U poslovnom dijelu stvaraju
klimu za proizvodnju odjeće koju
tržište traži. U sve smo se to sami
uvjerili prilikom nedavnog posjeta
ovom kolektivu.
ZAGORJE INFO
MISLIM DAKLE JESAM
Više od dvije tisuće
vatrogasaca
U nedjelju 29. svibnja u Mariji Bistrici je održano 12.
hodočašće Hrvatske vatrogasne zajednice. Središnje
misno slavlje u Crkvi na otvorenom predvodio je
rektor bistričkog Svetišta vlč. Zlatko Koren.
U svojoj se propovijedi vlč. Koren
osvrnuo na hrabrost vatrogasaca kao
i na dolazak Svetog Oca u Hrvatsku
te je okupljenim vatrogascima poručio da pronađu svoje mjesto u Zagrebu, pri pohodu pape Benedikta VI.
Na hodočašću se okupilo oko 2200
vatrogasaca iz gotovo svih hrvatskih krajeva, kao i gosti iz Slovenije
i Gradišćanski Hrvati. Vatrogasce su
predvodili njihovi čelnici: predsjednik HVZ-a Ante Sanader, njegov zamjenik Mijo Brlečić, načelnik HVZ-a
Željko Popović, kao i čelnici Vatrogasne zajednice KZŽ, predsjednik Ivica
Glas, zapovjednik Marijan Lovrenčić
i VZ Grada Zagreba, koja je bila suorganizator ovog hodočašća, zamjenik
predsjednika Stjepan Combaj i zamjenik zapovjednika Franjo Kelbas.
Veliki organizacijski dio iznijeli su i
domaći vatrogasci, posebice pred-
sjednik VZ Općine Marija Bistrica
Stjepan Skuliber, predsjednik DVD-a
Marija Bistrica Stjepan Kovačić i zapovjednik bistričke zajednice i društva Zlatko Benci.
Uz vatrogasce hodočastili su i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić,
župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, zamjenica župana
KZŽ za društvene djelatnosti Sonja
Borovčak, načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek i mnogi prijatelji vatrogasaca. Hodočašću su prisustvovali i članovi Klape sveti Florijan
DVD-a Žrnovnica, koji su uveličali
misu i križni put pjevanjem, uz Župni
zbor Marije Bistrice, a vatrogasce su
na prostor crkve na otvorenom bl.
Alojzija Stepinca dopratili Limena
glazba KUD-a Lovro Ježek Marija Bistrica i Puhački orkestar iz Kašine.
Elvis Lacković
GORNJA STUBICA
Susreti za Rudija
Tradicionalni memorijal za Rudolfa Perešina-Rudija, tragično stradalog junaka Domovinskog rata kojemu su Gornjostubičanci kao i brojni drugi uzvanici i ove godine odali počast, održan je 8. svibnja
Ovogodišnji Susreti za Rudija počeli su
svečanom misom u župnoj crkvi sv. Jurja i
povorkom prema spomeniku gdje je uslijedilo polaganje vijenaca pred njegovo
spomen poprsje u Parku Rudolfa Perešina. Vijence su položili obitelj stradalog
junaka, predstavnici općina, dužnosnici
naše županije, dužnosnici vojnog zrakoplovstva RH, kao i mnogi drugi.
Otvarajući Susrete, izaslanik Ministarstva
obrane RH, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane,
brigadni general Dražen Šćuri istaknuo je
kako se na ovoj manifestaciji s posebnim
pijetetom prisjećamo Rudija, ali i svih
drugih hrvatskih branitelja koji su se žrtvovali za domovinu. - Vjerujem da će
sjećanje na Rudija trajati jednako dugo,
ako ne i duže, kao i sjećanje na velikog
seljačkog vođu Matiju Gupca, dodao je.
Prvi put u 14 godina, zbog nepovoljnih
vremenskih uvjeta, nije održan letački
program. Organizator XIV. susreta za Rudija bila je općina Gornja Stubica, grad
Zagreb i Zagrebački zrakoplovno tehnički
savez Rudolfa Perešina.
01. LIPNJA 2011.
Smak svijeta
Smiješno je već zaista kako je
teško ljudima shvatiti da se
netko u današnje vrijeme nečime može baviti, a da pritom
ne vidi potrebu zarade… Svi
Piše
koji ipak to činite, nemojte se Elvis Lacković
nikada u tome umoriti, a koji
razmišljate o tome, ovo vrijeme dvojbenih moralnih vrijednosti, pravo je vrijeme da počnete. Al‘ požurite, da ne bi i lipanj donio kakav smak svijeta.
Svibanj je mjesec zaštite od požara, ali i
mjesec koji inače obiluje događanjima u
npr. vatrogastvu. No, ovaj svibanj, koji je
iza nas, barem iz moga kuta gledanja obilovao je događajima, na koje bi se autor
ovakvih kolumni mogao reflektirati. Nisam
siguran jer to baš pogodna riječ, no valjda
nije manje hrvatska, od npr. takmičenja,
učestvovanja ili izvedenica, koje se redovito upotrebljavanju u Zagorju, pogotovo u
sportskim zapisnicima, gdje redovito imamo takmičare, a ne natjecatelje i sl. No, o
tome, koliko Zagorci znaju hrvatski ipak će
meritorni stručnjaci, a meni je ovdje trebalo ovo lamentiranje poslužiti kao prilika
da javno iznesem, kaj me već godinama
svrbi u uhu, bez aluzija da sam u pravu,
kada je struka u pitanju.
Dakle, svibanj prepun događaja, a jedan se
nije zbio ili možda je, ali njegov bitak ovisi
o tome kako ga tumačimo. Naime, čak i
profesionalni izbjegavatelji vijesti, novosti
i senzacija, teško da su mogli ostati neokrznuti još jednim najavljenim smakom svijeta, koji je bio predviđen u svibnju 2011.
Oprostite mi, nisam upamtio datum, al‘
svibanj je sigurno bio. Makar, čini mi se da
su ti smakovi sve češći, pa mjesec njegova
događanja, gotovo da i ne možete promašiti. E sad, a zašto kažem da se možda
i dogodio? Pa na kraju mjeseca uhitili su
Ratka Mladića, pretposljednjeg (kako kažu
u Haagu, pa mi svi ponavljamo ko papige)
neuhićenog ratnog zločinca, ups., osumnjičenika. Jer, nitko nije kriv dok mu se
ne dokaže krivnja. Pa ako se npr. obistine
najave smaka svijeta, najpoznatiji svjetski
mladić, može ostati samo osumnjičenik.
Njegovo uhićenje, zaista se doima kao
pravo čudo, meni se donedavno činilo u
razini sa smakom svijeta. A da sam ipak
naivac, shvatih nakon par dana, kada su
oni koji sve znaju (a najviše ih je među
novinarima), svima nama objasnili da je
to sve samo ne slučajno. Valjda je tako, pa
će sve države upletene u ratni sukob na
tamo nekakvom Balkanu, morati pohapsiti
neke svoje još živuće sudionike tih ratnih
događanja, kako bi euro genijalci mogli
izjednačiti težine na suprotstavljenim stranama vage, prije nego što sve nas jednake
Balkance ipak prime u svoju tvorevinu. A
tko je pritom zaista ratni zločinac, a tko je
branio svoj narod i domovinu, oni ionako
ne razumiju. I nikad neće. No, da ova kolumna ipak ne ode u skroz političkom prav-
GLAS ZAGORJA
cu, vratit ću se na još neka događanja, koja
imaju inspirativni moment. Osmijeh mi se
pojavi na licu (malo ironični) kad se sjetim
kako se nastavlja priča koju vam već pričah
kroz ove kolumne.
Riječ je o pokretanju Kazališta u Mariji
Bistrici, koje je na svom početku donijelo
tri izuzetno uspješne predstave, a svoj će
nastavak ponuditi na jesen, krajem rujna.
Smiješno je već zaista kako je teško ljudima shvatiti da se netko u današnje vrijeme
nečime može baviti, a da pritom ne vidi
potrebu zarade. S obzirom na to da sam i
sam involviran u ovaj projekt i da sam dio
grupe koja ga radi potpuno volonterski,
pri tome trošeći osim vremena i vlastiti novac, ne bi li s većom skupinom ljudi
5-6 puta godišnje u Mariji Bistrici podijelili
radost kazališne predstave, primoran sam
primijetiti kako se kao nus pojava u našem
društvu obvezno pojavi i lavina priča, prema kojima, naravno, to jednostavno nije
moguće. Negdje sigurno postoji kvaka.
Kaj bi oni to radili sam tak, sigurno ih neko
financira, a oni lijepo zarađuju na tome.
Kako je ovaj svijet prepun dušobrižnika. Ne
pišem o tome, jer me smeta, da se ne bi
krivo razumjeli. Želim samo izazvati barem
malo u potencijalnim čitačima ovog štiva
nagon ka razmišljanju, u kojem početna
točka neće biti uvjerenost da je zaista to
nemoguće. Dal’ je rijetko, ne znam, nisam
u poziciji da o tome govorim jer će ispasti
neskromno, ali mogu se samo osvrnuti na
čovjeka koji par stranica iza ove također
ima kolumnu (Glas srca), a koji je veći dio
svog života posvetio nesebičnom sebedarju i prikupljanju sredstava potrebitima i
nikako da se u tome umori. Dakle, postoji
i nije nemoguće da se i u današnjem društvu nađu pojedinci ili grupe kojima nije
stalo jedino do vlastitih interesa, posebno
financijskih. Samo mi je žao što tako malo
ljudi u to vjeruje. Al‘, nema veze, poruka je
zapravo na kraju ovog nepovezanog teksta
svima onima koji su se prepoznali u ovim
recima. Ne među nevjernim Tomama, jer
me takvi ne zanimaju, već među onima
koji su spremni na bilo koji način društvu ili
mjestu u kojem žive dati dio sebe, a pritom
imati samo moralnu satisfakciju. Svi koji to
činite, nemojte se nikada u tome umoriti, a koji razmišljate o tome, ovo vrijeme
dvojbenih moralnih vrijednosti, pravo je
vrijeme da počnete. Al‘ požurite, da ne bi i
lipanj donio kakav smak svijeta.
39
ZAGORJE INFO
01. LIPNJA 2011.
KRAPINA
KRAPINA
Međunarodni dan sestrinstva
Nizom akcija u Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije, obilježen
je Međunarodni dan sestrinstva (12.
svibnja).
U Bedekovčini je organiziran domjenak
za članice Grupe za potporu dojenja,
koji su ujedno obilježili i svoju petu godišnjicu rada. Patronažne sestre iz domova zdravlja u Donjoj Stubici i Klanjcu
besplatno su građanima mjerile tlak,
kolesterol i šećer u krvi.
U krapinskom Domu zdravlja nastavljena je suradnja s Dječjim vrtićem
Gustav Krklec, čiji su polaznici, oni koji
će na jesen postati prvoškolci, bili na
doručku koji su im pripremile patronažne sestre. Djeca su se još jednom
uvjerila kako su mlijeko i žitarice, te
zljevka ukusan obrok, uz pouku da doručak nitko ne bi smio preskakati. Tim
je ujedno i završena još jedna godina
zdravstvenog odgoja u dječjem vrtiću
koji provode patronažne sestre.
Spomenimo još da je ovogodišnje obilježavanje Dana sestrinstva završeno 20.
svibnja susretom i druženjem u Maču.
Bio je to susret onih koji danas rade
isti posao, ali na različitim mjestima na
području Krapinsko-zagorske županije s
onima koji su danas u mirovini. (D. K.)
KRAPINA
Snaga druženja
Povodom
Majčinog
dana i Dana obitelji,
Udruga slijepih K-Ž županije u restoranu Pod
starim krovovima u
Krapini organizirala je
prigodno druženje za
svoje članice.
Svoj doprinos tom susretu dao je i Obiteljski
centar Krapinsko-zagorske županije, predavanjem Pozitivna komunikacija, a koje
je održala Sandra Kos. Za svoje članice
Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije pripremila je i skromne poklone
u vrijednosti do 100 kn. Na druženju se
okupilo se 30-ak žena i pratitelja. Pred-
sjednik Udruge Zlatko Deveničar smatra
da su takva i slična druženja potrebna.
Inače, ovo je samo jedna od aktivnosti
Udruge. Druženja za članstvo organiziraju jednom mjesečno, a sredinom svibnja
bili su u posjetu novom Muzeju krapinskih neandertalaca. (N. V.)
Obitelj bismo trebali
slaviti svakoga dana
Povodom Međunarodnog dana obitelji koji se svake godine slavi 15.
svibnja, Obiteljski centar Krapinskozagorske županije u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom i podrškom
Grada Krapine organizirao je javno
predavanje na temu Obitelj - uloga
žene u obitelji.
Predavanjem smo htjeli istaknuti prvenstveno važnost zdravlja žena s obzirom na njihovu primarnu ulogu u
obitelji - rekla je dr. med. spec. javnog
zdravstva Marina Stanković-Gjuretek.
Dodala je kako je u svom izlaganju nastojala istaknuti ne samo onaj biološki
aspekt, na koji svi prvo pomišljamo kad
SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Skupština Vatrogasne zajednice KZŽ
U Svetom Križu Začretju održana je
19. redovna izvještajna skupština Vatrogasne zajednice KZŽ.
Trenutno unutar zagorske vatrogasne
zajednice djeluju 82 dobrovoljna društva, s ukupno nešto manje od 6 tisuća
vatrogasaca. Na području djelovanja zajednice postoje i dvije Javne vatrogasne
postrojbe, jedna u Krapini i jedna sa sjedištem u Zaboku i ispostavama u Mariji
Bistrici i Klanjcu.
Iz izvještaja za prošlu godinu izdvajamo da je na području djelovanja
zajednice zabilježeno ukupno 439 intervencija, od čega 163 požara, 147
tehničkih i 129 ostalih intervencija.
Od požara u 94 slučaja radilo se o požarima na građevinama, 9 u prometu
i 60 na otvorenom. I prošla godina
donijela je veliki broj osposobljavanja
vatrogasaca. U izvještajnom razdoblju
održano je 25 tečajeva za osposobljavanje kroz teorijsku nastavu i praktične vježbe, a ukupno je osposobljeno
644 kandidata. Od toga novih vatrogasaca je 220, vatrogasaca prve klase
163, vatrogasnih dočasnika 113, vatrogasnih dočasnika prve klase 90. Tu
PU KRAPINSKO-ZAGORSKA
I dalje akcija Manje oružja - manje tragedija
Od 12. do 26. svibnja na području
koje sigurnosno pokriva, PU krapinsko-zagorska provela je akciju Manje
oružja - manje tragedija kako bi se
građani potaknuli na dragovoljnu predaju svih vrsta ilegalnog oružja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava.
Tijekom akcije na info-štandovima u
Pregradi, Mariji Bistrici, Klanjcu, Bedekovčini i u Krapini građani su mogli
dobiti sve bitne informacije vezane
za vraćanje ilegalnog oružja. Pohvalna
je činjenica da akcija daje rezultate.
Svjedoči to, primjerice, i podatak od
24. svibnja kada su evidentirane tri
40
dragovoljne predaje oružja, kojom prilikom su policijskim službenicima troje
građana ukupno predali: 1
ručni raketni bacač, 1 ručnu bombu M-75, 1 barutno punjenje za minobacačku minu i 147 komada
raznog streljiva.
Iz policije i ovim putem
upućuju apel građanima
da se i dalje odazovu akciji
Manje oružja-manje tragedija. Osobe
koje dragovoljno predaju oružje, neće
se kažnjavati, odnosno protiv njih se
govorimo o zdravlju žena, već isto tako
i na onaj socijalni i emocionalni aspekt
kao osnovne sastavnice zdravlja. Obilježavajući Međunarodni dan obitelji,
v.d. ravnateljica Obiteljskog centra
Krapinsko-zagorske županije, Gordana
Maligec rekla je da bismo obitelj trebali slaviti svakog dana, naglasivši time
važnost obitelji, kako u životu pojedinca
tako i društva u cjelini. - Obiteljski centar KZŽ tijekom cijele godine provodi niz
aktivnosti, a ovim simboličnim obilježavanjem Međunarodnog dana obitelji
želi iznova naglasiti i podsjetiti kako je
obitelj temeljna jedinica svakog društva
i od ogromnog je značenja. (N. V.)
neće pokretati kazneni i prekršajni
postupci. Za spomenutu akciju u studiju RHZK-a snimljen je jingle.
GLAS ZAGORJA
je i novih 6 vatrogasnih časnika, 1 viši
vatrogasni časnik te 16 počasnih viših
vatrogasnih časnika. Prošla godina
donijela je i državno vatrogasno natjecanje mladeži u Šibeniku, sa dosad
najvećim uspjehom, naime muška
mladež DVD-a Bedekovčina postala je
državni prvak i predstavljat će Hrvatsku na vatrogasnoj olimpijadi u Sloveniji, u Kočevju u srpnju ove godine.
Na državnom natjecanju Zagorje je
predstavljalo još 6 ekipa. U kategoriji
muške mladeži DVD Krapinske Toplice
zauzele su 8. mjesto, DVD Bedekovčina II. 40., a DVD Donja Stubica 51.
Kod ženske mladeži 13. mjesto pripalo je DVD-u Marija Bistrica, 28. DVD-u
Bedekovčina, a 41. DVD-u Zlatar.
Iz prošlogodišnjih događanja svakako
se valja prisjetiti i sudjelovanja u izgradnji spomen obilježja na Kornatu,
mjestu najvećeg vatrogasnog stradanja Hrvata. Naime, VZ KZŽ 20. travnja
prošle godine pridružila se izgradnji
spomen obilježja prinošenjem kamena
za izgradnju kapelice sv. Florijana, na
putu prema samom mjestu stradavanja. Uz 50-ak vatrogasaca zagorske vatrogasne zajednice i gostiju iz Gasilske
zveze Šmarje pri Jelšah, na Kornatima
su radni dan proveli i župan KZŽ Siniša
Hajdaš Dončić, dožupan Anđelko Ferek
Jambrek, pročelnik područnog ureda
zaštite i spašavanja Krapina Dražen
Strabić te rektor Svetišta Majke Božje
Bistričke vlč. Zlatko Koren.
Županijska zajednica provodila je i
ostale vatrogasne aktivnosti, od kojih izdvajamo Vatrogasni kamp mladeži u Fažani, razne vježbe, proslave
obljetnica društava koja djeluju unutar zajednice, brojna sudjelovanja na
raznim manifestacijama, vatrogasno
hodočašće u Mariju Bistricu i sl., kao
i vatrogasnu dislokaciju. Mnoštvo
događaja, u kojima je sudjelovao veliki broj zagorskih vatrogasaca i još
jednom pokazao svoju snagu i spremnost. (E. Lacković)
ZAGORJE INFO
REČ ZAGORSKOG MUŽA
DONJA STUBICA
Susret članova UDVDR
naše županije
Grad Donja Stubica bio je domaćin
Sportskih igara dragovoljaca i veterana
domovinskog rata podružnice Krapinsko-zagorske županije. Na igrama je
sudjelovalo oko 200 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, a koje su
na početku pozdravili Stjepan Pavliša,
predsjednik ove županijske podružnice i župan Siniša Hajdaš-Dončić.
Natjecanje je održano po disciplinama: mali nogomet, stolni tenis, šah,
streljaštvo i povlačenje konopa. Uz to
bilo je organizirano i natjecanje u kuhanju kotlića (7 ekipa), a što se moglo
uspoređivati s onime što je kuhano u
jednom velikom kotlu.
U malom nogometu najbolja je bila
ekipa Krapine, ispred ogranaka Donja
Stubica i Klanjec. Iz istog ogranka bili
su pobjednici u potezanju konopca,
drugi Klanjec i treće mjesto ogranak
Donja Stubica. Ogranak Donja Stubica
odnio je pobjedu u streljaštvu, ispred
Zaboka i Klanjca. Šah, odnosno stolni
tenis najbolje su igrali predstavnici
Donje Stubice, drugi su bili Klanjčani,
a treći ogranak Krapina.
Kao gosti na igrama sudjelovali su
predstavnici ogranka iz Kutine, braniteljska udruga općine Bedekovčina, te
županijska Udruga hrvatskih branitelja
liječenih od PTSP-a.
Nakon uručivanja priznanja druženje
je nastavljeno, uz muziku i kotlić, u
prostorijama DVD-a Donja Stubica.
Najbolje ekipe predstavljat će našu
županijsku Podružnicu UDVDR-a na državnom natjecanju koje će se održati
krajem kolovoza ili početkom rujna u
Lici. (D. K.)
KRAPINA
Obrtnička noć
humanitarnog karaktera
U nazočnosti gostiju i uzvanika u restoranu Preša održana je Obrtnička
noć Udruženja obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje,
Petrovsko i Radoboj na kojoj su
obrtnicima dodijeljena priznanja.
Nakon pozdravne riječi predsjednika
Udruženja obrtnika Stjepana Mužeka, predsjednik OKKZŽ Davor Pleško uručio je priznanja obrtnicima
Udruženja obrtnika grada Krapine i
općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Priznanja za 20 godina dobili su Ivan Biškup, Željko Glas,
Ljubomir Marjanović, Petar Oraić,
Vladimir Dunaj, Zlatko Vidović i Mladen Hrestak. Priznanja za 25 godina
Franjo Cvetko, Željko Mališ i Željko
Frljužec, a priznanje za 30 godina Radovan Smrekar.
Goste je zabavljao glazbeni sastav
Podvinčani, a atraktivan program
pripremili su Športski plesni klub Habanera-Krapina, AKUD Žensko kazalište iz Gornjeg Jesenja i Adam Končić.
Obrtnička noć Udruženja obrtnika
grada Krapine i općina Đurmanec,
Jesenje, Petrovsko i Radoboj imala je
i humanitarni karakter. Prigodna svečanost uspješno je završila prodajom
tombola, čiji će prilog u iznosu od
10.000 kn, biti uplaćen Društvu za
pomoć mentalno retardiranim osobama Krapina. (N. V.)
Vesel
biti
trieba!
Življenje navek nemre iti unak kak vsaki
med name si te i želi, negdar moči je jedne
vrieme tirati ga tak kak ti se o če. A te kaj i
kak ti se če – e te praf, te nekaj pak čistem
druge i je. I tak vse skup ti zgledi tak da niti
si rastumačiti nemreš, a po istine sit e morti
priznati moraš, ak te nečeš ili ak te češ, a pak
največ put niti si mu je a niti mu po pravice i
zaistinu gospodar biti moreš, kak god da tip
o glave vse te skup lazile. Gospodar je same
jeden. Gospon nemre nekteri drugi biti, kak
god da vsaki med name morti bi krajil male
sim pak male i tam, kak god da vsaki med
nami nekaj i če, gde bi po svojem delal, prie
ili kesnejše bu mu zazlamenjene vse te skup
i bile, tak da kak god da češ ili te nečeš videti ili pak razmeri – jedine tip red očmi bu
te kaj jedina pravica je, da same Jedini praf
kak Otec naš more skrbeti za vse nas, kak i
navek skrbi. Da vsaki med name dela kaj če,
da si vsaki med name dopovedati nič neda,
da navek same tira tud gde nie iti trieba, ili
da još bolj same po sebe gledi i da ga briga
nie za vse une kaj trieba im je, kaj malički
su - unda nič nebi bile unak kak praf je, kak
jedine je biti i trieba. Življenje trieba rede
meti, i po svietu, kak god da ga dobre glediš
i kak god da si študeraš otom da se morti
nekak drugač spelavati splati a morti iste tak
i more, navek te bu prie ili kesnejše steple
i povedale ti te da tuj ti doba nie, da tuj te
nehči prijel nebu pod kroveka si da hlada si
bi našel ili da se pred dežđem skirl se bi. I
zaistinu te i tuj morti i nie same tak kak si
hutu dobu ti gruntati moreš, morti se vse te
skup nekak nemre spelati, a kak ti se spelati
od navek več triebale, a pak kak je - je i kam
te pe – pe, i pak ti kak te vse skup i češ, i
kak god da si spremišljavaš kak zišle vse te
skup bu, zišle vse te skup na istie bu. Pak dok
gruntaš si otom kaj bu i kak bu, zakaj bi otpiral nekaj otom gda i kak se delati trieba, kak
god da povedaš i kak god da češ sam sebe
dopovedati, ovak ili unak, prie ili kesnejše
priznati sebe i vsemi ti je trieba, priznati da
triebaš vesel biti, same tak i nikak drugač.
Trieba je leteti, trieba je šteti, trieba se je h
vis deti, ali navek trieba gruntati po pravice,
navek se je spamtiti trieba toga da leteti je
trieba – ali nigdar da nesme se pre visoke
prejti. Gdo god da pre visoke prejde, kriliče
su mu se mam potkurile su, tak da, kak god
da štel je te zbeči, nie mogel več ne same
se zdiči nek se več nie mogel niti zastanoviti
da z pre visokoga se ne spusti kak kamenček.
Unda ti se več moči prijeti za nič mogle nebu,
je rod tebe nebu nič ni ostale, iste kak od
GLAS ZAGORJA
01. LIPNJA 2011.
Piše
Rajko Fureš
tebe same bu se pamtiti mogel same tragek
bleščeći, kaj jemput je bljesiknul pak več ga
videti nie se mogle.
Unda gda te draplje, gda dihati ti neda, unda
ti pak vse te skup zgledi unak kak te nigdar
niesi ni štel da igdar ti zgledele bu. Najgorše ti
je, navek, dok se h senjah vidiš, kak od tebe i
poljek tebe nihči vižejši nie, kak nihči i nigdar
od tebe bolše nie mogel a niti nie delal, jer
kak god i kaj god po tom pitanju delal, prie ili
kesnejše došel buš tam gde vsaki med name
dojde, došel je ili bu. Kak god da vse te skup
štel ti bi zbeči, kak se god štel z vsega toga bi
i zvlječi, zvlječi ti se nigdar nie od vsega toga
same tak i moči. Morti moreš ti se male h
jednomu cajtu i zastanoviti, morti se moreš
male hititi h stran, morti ti se negdar vse te
skup vidi tak kak da ti nehči odostrag dojde i
kak da če te napasti dok ti najmenj tomu se
nadaš. A kaj druge hutom cajtu povedati nek
te da nie te same tak, da nie te furt ni moči
povedati a da ljudem več na vuhe nebi išle
tu tvoje cendranje i te kak si nemreš i nedaš
dopovedati, dopovedati da trieba je na cieli
sviet se negdar ogledati a ne same nase.
Kak god da nekaj zemeš, z tere god da strani
nekaj ideš gled, e bi pogledal nekaj od zdola
ili bi išel vse te skup od zgor gled, vsikud i
vsejene nie vse te skup tak naopačne kak ti
se negdar h prvi cajt i začinile. Da se splati otprieti vse te skup i da se more obrnuti nekaj
kaj krive je nasajene, da se more ovak ili pak
nekak čistem drugač, vse te je nekaj kaj ti
zgledi unak kak da furt se vrti – a ne zgledi
ti nigdar unak kak morti ti se bi i štele. Vse
te skup niti nie ti moči za rastumačiti ak nie
poljek tebe vsega unoga kaj se stepsti more i
kaj je moči same tak pogledati, kak nekaj na
kaj nie nič druge moči zadeti nek same smeh
teri navek vsemi nam trieba. I unda gda češ
si dopovedati da sam nemreš, da na druge
ljudi trieba ti je gledeti, da ž njimi trieba ti
se iti spominati, unda ti se z vsega toga skup
same more na kup deti čistem jedne velike
nič, ak same nase misliš i ak za druge ne
same da lepe reči ti nie. Te da trieba je srčeke
i za druge meti, te nahčiti je trieba, a pak kak
god da se na lete vučiš – lepe je z vsega toga
videti moči da toga se nahčil niesi a niti da
se same tak ni nemreš vsega toga ni nahčiti,
ak toga ti gliboke h srčeku nie, ak niesi praf
nasajen. Zate ti je navek šteti trieba, šteti
da čem bolši bi bil, da za človeka ti je jedine
vriedne vse dati i da jedine je vriedne i praf
navek vesel biti, jer ak si i vesek buš – iste tak
i vsemi poljek tebe veselejše bu.
41
KULTURA
01. LIPNJA 2011.
ODRŽAN KRAPINAFEST 2011. – festival duhovne glazbe
Tekst i foto
Darko Fiket
Za bolji svijet
Jubilarni 15. festival duhovne glazbe jedini na
podruèju naše Županije, održan je 29. svibnja,
u festivalskoj dvorani u Krapini. Okupio je mlade iz cijele Hrvatske sjedinjene u zajednièkoj
želji druženja, nade i vjere u bolji svijet. Ako je
suditi po viðenom, imat æe ga tko graditi.
fra Miroslav
Petrac
Krapinafest 2011., koji nije bio natjecateljskog karaktera, zajedničkim
snagama organizirali su Franjevački
samostan Krapina, Franjevački svje-
slavlje u 17 sati za sudionike festivala,
organizatore i posjetitelje, uz koncelebraciju više svećenika predvodio je
fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i
Metoda. Pjesmu na misnom slavlju
animirao je domaći zbor mladih Bolji
svijet. Sam Krapinafest 2011. započeo
je u Festivalskoj dvorani pozdravom
Vokali sv. Jurja, Jurica Darapi i Antonija Sviben
tovni red Krapina, dok su pokroviteljstvo tradicionalno preuzeli Hrvatska
franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Grad Krapina, Krapinsko-zagorska županija i Fil - art. Suorganizator
ovogodišnjeg festivala bilo je Pučko
otvoreno učilište Krapina.
Izvedena je 21 nova skladba koje
će sigurno zaživjeti u eteru mnogih
radijskih postaja, a i u mnogim srcima. Toga dana program za sudionike započeo je već u 15 sati tonskom
probom, koja je prošla u ležernoj,
ali i profesionalnoj atmosferi. Misno
42
provincijala fra Željka Železnjaka, krapinskog župnika Tomice Šestaka, te
gradonačelnika grada Krapine Josipa
Horvata koji su istaknuli radost zbog
uspješnog kontinuiteta održavanja
festivala i izrazili svoju daljnju potporu. Nastupili su izvođači iz svih krajeva Hrvatske: VIS Adonia, Vokalni ansambl Lira, The Real Spirit, Veronika
Jambrek, Mirjana Pospiš, Fortitudo
Dei, Ema Aničić, Kikići i genijalci, Ivo
Šeparović, Angeljeki z rjeke Jordan,
Anita Vincek, ŽVS Sotelija, Dragutin
Hrastović, Željko Kokorić, Marija Nalis, Angeljeki, Antonio Tkalec, Kvartet
Gubec, Mješoviti ansambl Krunica,
fra Miroslav Petrac, Veronika Kamenar i Vokalisti sv. Jurja, Jurica Darapi
i Antonija Sviben. Program je vodio
Tomislav Lež, a svaki izvođač nastupio
je s jednom novom autorskom skladbom. Na objavljeni natječaj ukupno
je pristiglo 40-ak pjesama od kojih je
odabrana dvadeset i jedna.
ŽVS Sotelija
GLAS ZAGORJA
Kvartet Gubec
Ivo Šeparovi
ć
Festival je završio zajedničkom pjesmom Ostani s nama, a završnu riječ
uputio je fra Petar Antun Kinderić,
gvardijan franjevačkog samostana u
Krapini, najavljujući ujedno 16. festival, Krapinafest 2012.
Zajedničko druženje i domjenak nakon festivala održan je u Green roomu Festivalske dvorane.
Festivalski prijenos kojem je prethodila i posebna emisija Ususret festivalu, omogućio je Radio Hrvatsko
zagorje Krapina, a uz ovu postaju
uključili su se Radio Marija Bistrica,
Radio Stubica i Radio Zlatar.
Festival prati i nosač zvuka sa 21
novom skladbom, a može se nabaviti u Franjevačkom samostanu
u Krapini.
GLAS SRCA
KULTURA
MARIJA BISTRICA
Remetinec, Remetinec
oduševio
Božja sveprisutnost
Mi vjernici moramo moliti Gospodina da svima otvori oči, kako bi
uvidjeli Njegovu prisutnost i da ih
potakne da osjete ljubav u svojim
srcima, kako bi je dijelili drugima,
jer to je jedini pravi put spasenja.
Č
Nakon uspješnih predstava Crvene
ruže i Angie, Kazalište u Mariji Bistrici u petak 20. svibnja u Domu kulture ugostilo je Kazališnu nakupinu
Gemischt s predstavom Remetinec,
Remetinec. Riječ je o iznimno šaljivoj
cabaret improvizacijskoj predstavi, u
kojoj igraju Davor Dretar Drele, Vid
Balog i Luka Bulić. Dom kulture bio
je ispunjen pa se i po treći puta dokazala opravdanost pokretanja Kazališta u Mariji Bistrici (KUMB-a), čiji će
nastavak uslijediti krajem rujna. (E.
Lacković)
44. vozočašće na Trški Vrh
Zbog dolaska Svetog Oca u Hrvatsku
ove je godine Glas Koncila organizirao tradicionalno 44. vozočašće Majci Božjoj Jeruzalemskoj posljednje
nedjelje u svibnju, a ne prve u lipnju,
kao što je to bilo uobičajeno.
Podsjećamo, ovo vozočašće na Trški
Vrh održava se od 1968. godine, kad
su ga pokrenuli urednici Glasa Kon-
cila sa željom da pridonesu obnovi i
oživljavanju prekrasnoga sakralnog
i umjetničkog bisera. Blagoslov automobila počeo je glazbeno-meditativnom pripravom i pobožnošću
križnog puta koji je predvodio prečasni Nedjeljko Pintarić direktor Glasa
koncila. Nakon što je pozdravio sve
one koji su došli na blagoslov vlč.
Tomica Šestak, župnik
krapinski zahvalio je na
dolasku i predvođenju
misnog slavlja umirovljenom prof. dr. Adalbertu Rebiću, prebendaru
Prvostolne crkve zagrebačke. Pri kraju misnog
slavlja predstavljena je
nova knjižica u kojoj je
ukratko prezentirana
povijest ovog Marijanskog prošteništa koje
Prof. dr. Adalbert Rebić, nakon misnog
ponovno sve više plijeni
slavlja, blagoslovio je vozače i vozila
interes vjernika.
01. LIPNJA 2011.
esto vodim raspravu s ljudima koji ne vjeruju u Boga.
Koliko god se trudili uvjeravati
jedan drugoga svojim argumentima, da li Bog postoji ili
ne, rezultat je u konačnici uvijek isti. Nemoguće je onom tko
ne vjeruje dokazati Božju sveprisutnost, isto tako kao što je
nemoguće nas vjernike razuvjeriti u istinitost Evanđelja Isusa
Krista, kao i u postojanje Boga
Oca koji je sve stvorio, jer smo
mi dobili tu milost, prepoznavati Ga svakodnevno. Uvjeren
sam u besmislenost rasprave
da li je svijet nastao slučajno ili
namjerno, ali ipak želim onima
koji ne vjeruju u nešto što ne
vide, ne čuju i ne mogu opipati
rukama, objasniti neispravnost
njihovih stavova.
ajveći primjer za to je ljubav koju smo svi u životu
doživjeli, a nismo je vidjeli, čuli,
dirali... Nismo izmjerili njenu
dužinu, visinu i širinu, izvagali
težinu, a ipak se svi slažemo da
ona postoji. Vjerovati Bogu Ocu
isto je kao i vjerovati čovjeku
ocu. Primjer obitelji nam otkriva da djeca koja poštuju i slušaju svoje roditelje dobro prolaze
u životu, dok ona neposlušna
lutaju mračnim putovima sve
dok sami svojim razumom ne
otkriju pravu istinu. Na žalost,
mnogi nerijetko tu istinu otkriju prekasno. Gdje bi završilo
malo dijete kada ne bi vjerovalo
roditelju, kako se ne smije prelaziti cesta kada je crveno na
semaforu, kako ne smije ulaziti
u duboku vodu ako ne zna plivati, kako se ne smije jesti štetna i otrovna hrana itd. Jednom
prilikom sam poznaniku, koji se
javno izjašnjava kao agnostik,
rekao: Ako ikad sretneš poskoka u šumi, nemoj mu prilaziti
jer je njegov ujed smrtonosan.
N
GLAS ZAGORJA
Piše
Stjepan Kralj
Ako mi ne vjeruješ onda mu
pruži ruku i uvjeri se sam.
i vjernici moramo moliti Gospodina da svima
otvori oči, kako bi uvidjeli Njegovu prisutnost i da ih potakne da osjete ljubav u svojim
srcima, kako bi je dijelili drugima, jer to je jedini pravi put
spasenja. Tako nas je naučio
Isus Krist, Spasitelj cijeloga svijeta. Svi smo mi djeca jednoga
Nebeskog Oca koji nam je dao
život, a uz to i slobodnu volju.
Zato poštujmo ljude koje nije
dotakla Njegova Sveta Ruka,
ako žive moralno i savjesno,
te se pridržavaju svih Božjih
zapovjedi, iako nesvjesni da su
to zapovjedi Božje. Bez obzira
što ne posjećuju Božji hram i
ne kleče pred oltarom, važno
je da ne griješe, kradu, ubijaju, psuju... Na žalost, danas se
susrećemo s pojedincima koji
svoje ekstravagantne stavove,
koji su protiv Boga, iznose u javnost putem medija. Potaknut
tako člankom nekog novinara u
jednom visokotiražnom dnevnom listu, samo dva mjeseca
prije dolaska Pape Benedikta
XVI. u Hrvatsku, s vrlo istaknuti naslovom: koliko košta papin
dolazak u Hrvatsku, kao vjernik
osjećam dužnost i potrebu odgovoriti dotičnome na njegov
tako provokativan upit. Dolazak
nasljednika Sv. Petra, vrhovnog
poglavara katoličke crkve, koju
je ustanovio sam Isus Krist, velika je čast, a i korist za svaku zemlju koju posjećuje, jer on donosi Božji blagoslov, a to je veća
vrijednost nego sva materijalna
bogatstva ovog svijeta. Zato takvima želim poručiti da su svojim glasnim protivljenjima protiv naše svetinje, Boga i crkve,
već unaprijed poraženi od tihih,
ali snažnih molitvi vjernika.
M
43
KULTURA INFO
01. LIPNJA 2011.
KRAPINA
Dodirom do
prapovijesti
Muzej krapinskih neandertalaca jedan je od
pedesetak hrvatskih muzeja koji je i ove godine sudjelovao u 16. muzejsko-edukativnoj akciji i nagradnoj igri Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog
društva pod nazivom Dodir.
Posjetitelji su kupnjom knjižice po
cijeni od 10 kuna, u razdoblju od 12.
travnja do 14. svibnja ove godine,
mogli sudjelovati u različitim programima muzeja uključenih u akciju.
Također, skupljajući prigodne žigove
mogli su sudjelovati u nagradnim
igrama i postati dobitnici vrijednih
nagrada. Muzej krapinskih neandertalaca sudjelovao je programom
Dodirom do prapovijesti. Prilikom individualnog posjeta, obilazak novog
KRAPINA
Pišemo japanski u Krapini
Pridružujući se tradicionalnoj krapinskoj manifestaciji Dan haiku poezije
Dubravko Ivančan 2011., Gradska
knjižnica Krapina organizirala je 26.
svibnja dvije prigodne radionice. Redovna knjižnična ČČČ radionica bila
je posvećena japanskoj umjetnosti
origamija gdje su sudionici - djeca uz
pomoć mama - izrađivali uporabne
i ukrasne predmete ovom starom
japanskom vještinom ujedno savladavši i praktično umijeće origami
načina umatanja poklona.
Radionica Pišemo japanski u Krapini
privukla je pozornost djece, odraslih,
ali i medija. Nakon uvodne kratke
prezentacije o Japanu ravnateljice
knjižnice mr. sc. Marine Krpan Smiljanec, radionicu je predvodila izvorna japanska govornica Reiko Oršolić.
Polaznike je u prvom dijelu programa upoznala s porijeklom i tipovima
japanskog pisma. Pismo su Japanci
preuzeli od Kineza u 5. vijeku. Za ideografske kineske znakove zvane kandži razvili su vlastiti sistem čitanja i iz
njih razvili dva fonemska pisma, hira-
44
ganu i katakanu. Svako od tri pisama
ima svoje mjesto i način korištenja.
Dok se pojedini kandžiji ili grupe
kandžija koriste za zapisivanje imenica i korijena glagola, hiragana se
koristi u kombinaciji s kandžijima za
zapis gramatičkih nastavaka (glagolska vremena, komparacije pridjeva,
i sl.), gramatičkih riječi (veznici, članovi itd.) i japanskih riječi za koje ne
postoje kandžiji. Katakanom se pišu
strane riječi i onomatopejski izrazi, a
ponekad se koristi i za naglašavanje
pojedinih riječi (slično kao podebljana ili ukošena slova u latinici). Osim
ta tri pisma, povremeno se koristi i
latinica, uglavnom za skraćenice i
ponekad za naglašavanje riječi. U japanskom sistemu pisanja moguće je
pisati vodoravno (s lijeva na desno)
ili okomito (s desna na lijevo).
U nastavku, sudionici su uz pomoć
voditeljice uvježbavali pisanje slova
iz sva tri pisma, a potom i pojedinih
riječi. Radovi nastali na obje radionice izloženi su u izlozima Gradske
knjižnice Krapina. (M. K. S.)
stalnog postava bio je upotpunjen
potragom za originalnim primjerkom
meteorita koji je u pretpovijesno vrijeme pao na Afriku. Muzej krapinskih neandertalaca se na taj način
nadovezao na ICOM-ovu preporuku
da se ovogodišnjim obilježavanjem
Međunarodnog dana muzeja pod
motom Muzeji i sjećanja pridonese
upoznavanju Afrike i njene baštine.
U prvom tjednu trajanja akcije muzej su posjetili učenici 3. razreda OŠ
Josipa Broza iz Kumrovca, a u svom
obilasku stalnog postava upoznati su
s krapinskim nalazištem i neandertalcima, stvaranjem svemira i biološkom evolucijom, a posebno ih je
oduševila prilika da dodirnu željezni
meteorit star 4 milijarde godina.
Također, održana je
radionica u kojoj su
sudjelovali krapinski
gimnazijalci. Nakon
obilaska stalnog postava i nalazišta Hušnjakovo, dvadesetak
maturanata je izrađivalo glinene modele
lubanja s neandertalskim obilježjima i životinja koje su živjele
prije 130.000 godina
u vrijeme krapinskih
neandertalaca. posljednji dan akcije,
14. svibnja, Muzej su posjetili članovi
Udruge slijepih i slabovidnih osoba
Krapinsko-zagorske županije, kojima
je uz specijalno vodstvo kroz stalni
postav omogućeno i dodirivanje pojedinih predmeta, te im je na taj način približen svijet prapovijesti.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja, na
nalazištu Hušnjakovo organizirana je
prezentacija izrade kamenih alatki i
paljenja vatre. Posjetitelji su nakon
obilaska stalnog postava bili ugodno
iznenađeni prezentacijom izrade strugala, šiljaka, koplja te rezanja životinjskog krzna i paljenja vatre trljanjem i
trenjem drveta, ali i autentičnim kostimima voditelja prezentacije.(gz)
RADOBOJ
Marijina poklon izložba
U prostorijama OŠ Side Košutić
Radoboj otvorena je izložba slika
likovne umjetnice Marije Zidarić.
Čakovečka umjetnica Marija Zidarić (1924. – 2008.) radila je nakon
Drugog svjetskog rata u radobojskoj školi, a kao uspomenu na to
razdoblje poklonila je školi neke
od svojih radova. U svom dugogodišnjem radu osim slikanja uspješno se
bavila kazališnom kostimografijom,
izradom lutaka i scenografijom za
lutkarske predstave, izradom tapiserija i oblikovanjem tekstila. U OŠ
Side Košutić izloženo je petnaestak
GLAS ZAGORJA
njezinih slika u tehnici akvarela. Uz
umjetničine slike, u hodniku škole
izloženi su ovom prigodom i učenički
radovi. Otvorenje izložbe popraćeno
je koncertom zagrebačke skupine
Jazz Do It!, koju čine mladi školovani
glazbenici funky i jazz izričaja. (N. V.)
KULTURA INFO
01. LIPNJA 2011.
Filmski kutak
Piše
Mario Krog
Nakon kratkometražne igrane
serije Jedno je Zagorje koja se
emitirala na Jabuci TV-u krenulo je njezino emitiranje i na VTV
televiziji, no preko ljeta očekuju
nas brojni filmovi te naš najveći
ponos - međunarodni festival
kratkometražnih filmova - Tabor
film festival.
Svi oni koji još možda nisu stigli ili tek planiraju ići na more
polagano odbrojavaju dane do
godišnjeg, no bez obzira na to
barem jednom dnevno zastanemo i predahnemo da bismo
uhvatili nešto od filmskog ili televizijskog programa.
Kao i svako ljeto pa tako i ove
godine naše nacionalne i lokalne tv kuće pripremile su niz
programskih shema koje uglavnom prikazuju reprizu prošlogodišnjih ili starijih repriza, no ponekad je i to korisno. Primjerice,
Film mjeseca
Filmsko ljeto
ukoliko ste
propustili
neku od serija ili filmova
kroz radnu
godinu, onda
je ovo ljeto
odlična prilika da nadoknadite propušteno.
Ove godine
na Tabor film
festivalu koji
se već treću
godinu zaredom održava u Zaboku zbog
restauracije dvorca Veliki Tabor,
prezentirat će se 44 međunarodna filmska naslova iz 34 države,
te 25 kratkometražnih igranih
filmova domaće produkcije.
Ovo ljeto nije specifično samo
po brojnim reprizama serija i
filmova već ćemo moći uživati
u brojnim prijenosima raznih
kulturnih događanja i koncerata diljem Hrvatske. Imat ćemo
priliku stoga gledati otvorenje
najznačajnijeg filmskog festivala odnosno Pula film festivala,
pa zatim otvorenje Dubrovač-
ZANIMLJIVOST
Ove godine na Tabor film festivalu koji se već treću godinu
zaredom održava u Zaboku zbog restauracije dvorca Veliki Tabor, prezentirat će se 44 međunarodna filmska naslova iz 34
države, te 25 kratkometražnih igranih filmova domaće produkcije.
zadnjeg nastavka Harry Potter
serijala: Harry Potter i darovi smrti II. dio, ponovno novi
nastavak Michaela Baya Transformersi i još jedan nastavak
X-mena. Nakon bogatog ljeta
moći ćemo uživati u premijeri
filma našeg dobro nam znanog
redatelja Daniela Kušana i filma Koko i duhovi.
Sve u svemu ovog ljeta bit će
za svakog po nešto, za ljubitelje
akcije, romantičare, za one koji
vole humoristične i ljubavne
serije i sapunice, za ljubitelje
filmova i raznih emisija, jednostavno za sve one koji svoje
ljeto misle provesti uz televiziju
ili kino ili pak možda sudjelovati na nekom od ljetnih filmskih
festivala.
Harry Potter i darovi smrti, I. dio
Ovaj mjesec potražite prvi nastavak zadnjeg djela planetarno
popularnog filma Harry Potter
i darovi smrti koji je ujedno i
najduže gledani film od jedne
franšize. Sve knjige o Harryju
Potteru napisala je J. K Rowling
i najavila kako će nakon posljednje šeste započeti i sedmu,
no glavni glumac Daniel Radcliffe ju je zamolio da tako nešto
ne čini jer mu je dosta glume.
Bilo kako bilo, ne propustite
prvi dio velike završnice. Kako
su nam i najavili, film postaje
sve mračniji i mračniji i sadržava ne samo horor elemente već
i mnogo akcijskih scena i defi-
kih ljetnih igara do prijenosa raznih koncerata i drugih
događaja i emisija poput one
Lijepom našom. Uz ovakav bogati kulturni program na televizijama ne smijemo zaboraviti
i razne multiplekse odnosno
kina, te najnovije filmove koji
nam dolaze ne samo iz Hollywoodske već i iz naše produkcije. Stoga ovog ljeta u kina
dolaze najveći spektakli poput
nitivno nimalo ne podsjeća na
prve nastavke u kojima je Harry
kao maleni dječak
baratao
nekim
osnovama magije. U ovoj predzavršnici dolazi do
najvećeg sukoba
između onih dobrih i zlih čarobnjaka, odnosno svi
Harryjevi prijatelji
suočavaju se s lordom Voldemortom
i njegovim klanom
koji pokušava stvoriti kaos i zavladati
svijetom. Ako ste
možda zaboravili ili niste gledali
nekih od prijašnjih nastavaka
GLAS ZAGORJA
svakako valja spomenuti smrt
Harryjeve najveće podrške ravnatelja škole Dumbeldora
kojeg je ubio profesor Snape.
Više detalja vam ne smijem otkriti jer vam neće biti zanimljivo
uživati u ovom predzadnjem nastavku. Ovaj nastavak definitivno sadržava najbolje i najveće
vizualne efekte i također sadrži
već dobro provjerenu i staru
glumačku postavu i filmsku ekipu. Bez obzira na duljinu i samo
odugovlačenje radnje na dva
dijela, ukoliko vas zanima magija i taj žanr filma ne zaboravite
pogledati ovaj nastavak, a već
sredinom ljeta u odabranim 3D
kinima pogledajte i veliku epsku završnicu.
45
01.
01.STUDENOGA
LIPNJA 2011.
2010.
IVAN KRIZMANIĆ - pisac i prevoditelj;
rođen: 2. lipnja 1766. u Vučjoj Gorici kraj
Huma na Sutli; umro: 26. lipnja 1852. u
Omilju
Mecena i prevoditelj, polazio varaždinsku
gimnaziju, a studirao filozofiju i teologiju u
Zagrebu, Beču i Pešti, gdje je nakon zaređenja
1789. prefekt seminara, potom profesor u Zagrebu, pa župnik i opat u Mariji Bistrici. Njegov
župni dvor bio je stjecište hrvatskih preporoditelja. Napisao je tri putopisa u obliku dnevnika
na njemačkom jeziku, na kajkavski je preveo
Miltonov Izgubljeni raj, dio Romea i Julije, Kanižlićevu Svetu Rožaliju i Mrnavićevu Osmanšćicu. Djela ostala u rukopisu.
IVAN FRANJO ČIKULIN, pjesnik
rođen: 3. lipnja 1681. u Oroslavju; umro:
17. lipnja 1746. u Konjščini
Školujući se u isusovačkim zavodima u Zagrebu, Trnavi i Grazu postigao je doktorat filozofije, a u Bolonji je učio pravo. Obranivši tezu iz
filozofije, kralj Leopold I. odlikovao ga je zlatnim lancem s otiskom svoga lika. Dobiva povelju o grofovstvu s pridjevom Susjedgradski
(de Szomzedvar) 1706. Još u studentskim danima počeo se baviti pjesništvom, crtanjem i
bakrorezbarstvom. Sačuvana je njegova Ideae
magnanimitatis Illyricae et Panonicae. Iz opisa starijih bibliografa poznato je da je Čikulin
objavio djelo Delecti Pannoniae Saviae heroes
(Bolonja, 1723.) i hrvatskokajkavsku pjesmu o
pogibiji kršćanskih ratnika pod Bihaćem 1697.
Bio je poznat i kao donator crkava i samostana
(Marija Bistrica, Rijeka, Preluk, Gornja Stubica,
Marija Gorica, Belec).
JOSIP CANIĆ, skladatelj, dirigent, pisac i
kritičar; rođen: 4. lipnja 1879. u Klanjcu;
umro: 10. rujna 1933. u Zagrebu
Glazbu počeo učiti kod V. Novaka, a kasnije
nastavio kod V. Kolandera i I. Zajca. Usavršavao se u Beču kod C. Horna i F. Schmidta. Na
Sveučilištu u Zagrebu završio je studij fizike i
matematike 1908., kao profesor počeo raditi
u Senju i Gospiću, a potom u Zagrebu i Osijeku. Od 1898. djelovao je kao dirigent pjevačkih društava Hrvat i Srpsko pjevačko društvo u
Gospiću, Zrinjski i Kuhač u Osijeku, a u Zagrebu Svačić, Jednakost, Sloga, Sloboda. Dramu
Sudbina napisao je 1917., a filmsku dramu
Žrtve sablasti 1919. Iza njega ostalo je oko 400
različitih djela pisanih pristupačnim glazbenim
jezikom. Kao glazbeni kritičar iskazivao je vrlo
oštre sudove koji su ga nerijetko dovodili do
polemičkih sukoba.
MILAN GRLOVIĆ, pisac, publicist i
novinar; rođen: 10. listopada 1852.
u Varaždinu; umro: 9. lipnja 1915. u
Križevcima
Pokrenuo je list Velebit, te Hrvatski svjetozor,
čija je pojava 1877. bila senzacija u ondašnjem
novinstvu - njime je pokrenut prvi informativni list u Hrvatskoj. Sudjelovao je u osnivanju
Društva hrvatskih književnika 1900., a do
osnivanja cehovskog novinarskog udruženja
došlo je 1910. Na skupštini društva Grlović
je izabran prvim predsjednikom. Izdavao je
časopise Hrvatski svjetonazor i Smotru. Pisao
je pjesme, pripovijesti, crtice, putopise, satire
a objavio je i roman Prometej. Bio je cijenjena
javna ličnost svoga doba, novinar koji je svojim profesionalnim radom pridonosio ugledu
struke. HND dodjeljuje nagradu s njegovim
imenom članovima zaslužnima za dugogodišnji rad i značajan doprinos razvitku novinarske
organizacije, te jačanju medijskih sloboda.
MILIVOJ HUBER, novinar; rođen: 14.
lipnja 1910. u Desiniću; umro: 21. rujna
1994. u Zagrebu
Maturirao je 1931. u Učiteljskoj školi u Zagrebu, a 1948. diplomirao povijest na Filozofskom
fakultetu. Od 1930. do 1940. bio je urednik i
46
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
suradnik u časopisu Privreda, od 1941. do
1944. u Gospodarstvu. S gospodarskim temama surađivao je u glasilima Dan, Pravda
i Politika. Pokreće Privredni vjesnik 1952. i
bio njegov glavni urednik, a kasnije i direktor izdavačke djelatnosti. Od 1967. do 1972.
je urednik Vjesnikove agencije za marketing,
a do umirovljenja 1979. pomoćnik glavnog i
odgovornog urednika za ekonomska pitanja
Vjesnika.
Toplina
rodnog doma
ANKA HORVAT rođ. Pisačić pl.
Hižanovečka, preudana Gottlieb,
pjevačica, mezzosopran; rođena: 21.
lipnja 1884. u Kaštelu kraj Zlatara; umrla:
10. srpnja 1948. u Zagrebu
Pjevanje je učila u Zagrebu, usavršavala se u
Grazu i Beču. Svojim zagrebačkim koncertnim
nastupima pobudila je pažnju javnosti pa je F.
S. Vilhar za nju skladao Romancu na stihove
A. Šenoe. U zagrebačkom kazalištu debitirala
je naslovnom ulogom Bizetove opere Carmen.
Zapažene su joj uloge u Cavalleriji rusticani
(P. Mascagni), Tosci (G. Puccini), Oče naš (I.
Zajec)… Od 1914.-18. bila je članica Dvorske
opere u Dresdenu, a povremeno je nastupala
u Berlinu, Leipzigu, Münchenu, Pragu i Beču.
Nakon 1918. povukla se s pozornice i posvetila koncentriranju izvodeći solo-popijevke F.
Schuberta, R. Schumana, J. Brahmsa…, A. Dobronića, Dore Pejačević, B. Širole.
DR. STJEPAN ORTNER, hrvatski pravni
i povijesni pisac i humanist; rođen: 26.
lipnja 1869. u Krapini; umro: 8. kolovoza
1935. u Zagrebu
Pravnik, ističe se kao pisac, povjesničar i dobrotvor Zagoraca. Za vrijeme studija radio
je u arheološkom muzeju u Zagrebu. Službu
nastavlja u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a
potom radi kao samostalni odvjetnik. Napisao
je nekoliko knjiga pravne tematike, biografiju
Pavla Štoosa (1907.) i Ljudevita Gaja (1899.).
Sakupljena saznanja objavljuje u knjizi Povijest gradine i trgovišta Krapine (1899., reprint
1993.).
Od 1905.-1909. izdaje i uređuje časopis Hrvatski Zagorec, a od 1905.-1911. mjesečnik Hrvatski pravnik. Bio je tajnik Hrvatskog društva
za pučku prosvjetu i urednik časopisa Pučka
prosvjeta. U Krapini je 1902. osnovao pučku knjižnicu. U Zagrebu je više godina držao
Zagorski konvikt u kojem je besplatno školovao siromašnu zagorsku djecu. Nakon prvog
svjetskog rata bio je narodni poslanik Kotara
Krapine.
6. lipnja 1854. u selu Oplazniku iznad Sutle
rođen književnik ANTE KOVAČIĆ
7. lipnja 1907. – SELJAK DRAGUTIN VORIH IZ
KRAPINSKE PODGORE ISKOPAO 1000 SREBRNIH SITNIŠA I 4 ZLATNIKA
7. lipnja 1933. u Zagrebu umro pjesnik DRAGUTIN DOMJANIĆ,
10. lipnja 1796. u Zagrebu je rođen ANTUN
MIHANOVIĆ
20. lipnja 1960. NA BRDU JOSIPOVAC PONAD
KRAPINE, PRONAĐENA TRI ŠILJKA SREDNJOVJEKOVNIH STRELICA
24. lipnja 1934. – U KRAPINI SVEČANO OTVOREN SOKOLSKI DOM LJUDEVITA GAJA
25. lipnja 1971. – PUŠTEN U PROMET AUTOBUSNI KOLODVOR U KRAPINI (u ulici Ivana
Rendića)
26. lipnja 1932. – POSVEĆENJE KAPELE SRCA
ISUSOVA U KRAPINSKOM POLJU –
28. i 29. lipnja 1937. – EUHARISTIJSKI KONGRESI U KRAPINI – održani pod vodstvom
preuzvišenog Zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.
Pripremila Tanja Gregurović
DUBRAVKO
IVANČAN
Lipanj je vrijeme kad se sjetno
prisjetimo našeg najkrapinskijeg
pjesnika. Dijelom tome pridonose Dani Dubravka Ivančana koji
se održavaju upravo na njegov
spomen. Ono što mene ponovno vraća u njegove stihove, ljubav je prema ovom zajedničkom
rodnom kraju. A nema doma
bez ljudi. Zagorski dom čine pošteni, samozatajni, radišni ljudi,
koji kad ih i sudbina raznese po
svijetu, nose u sebi male zavičajne tragove u glasu, pjesmi, plesu… nose tamburice i violine…
bajs… običaje.
Sabirući to znamenje koje je o
Krapini zapisao Dubravko Ivančan, nižu se slike prekrasnih
krajolika… Dolca, Starog grada,
Krapinčice… Josipovca… Strahinjčice i ljudi iskonski povezanih svojim korijenima. I tako su
bregovi zbog gradića, šume zbog
kosova koje bi mi mogli slušati,
tva
Bog djetinjs ći,
Krapina je zbog prekrasnih cvjetnih parkova, koje bi opet mi mogli gledati, mirisati i diviti se… i
fala Bogu kaj imamo mostove s
kojih možemo gledati ribe. Tako
Dubravko Krapinu donosi iskreno, možda bi se čak moglo reći,
naivno, dječjim očima. U svojim
je pjesmama dokazao stalnu prisutnost doma u nama, i koliko
mu prigode dademo, toliko ga
osjećamo. U ovoj ćemo prigodi
pokušati otkriti zašto je Krapinu
toliko volio, zašto su njeni stanovnici posebni i njihovi domovi
toliko topli i ljudski.
Da nem
a
Da nema breg
ova sa šumam
ne bi
a
bilo ni gradića.
Na brežuljcim
a
s kosovima. su šume
Živimo ovdje,
da ih slušamo.
Gradić je tu zb
og
livada s cvijeće livada,
zbog raznolikogm,
cvijeća;
boja,
mnogih boja.
Ovdje smo,
da ih gledamo.
Gradić je tu zb
og
sa mostovima, potoka
a mostovi su zb
Kako bi s obje og riba.
strane mogli
motriti
njihovo praćak
anje.
Da nema šum
a livada, poto
ka
ne bi
bilo ni gradića.
Ne bismo
u njemu živjel
i.
orao oti
Jednom sam m ćicu,
ku
ostaviti bijelu ežuljcima.
prepustiti je br vrebao.
t
Tada si prvi pu toka
po
aj
kr
Šetao si
reseno,
nemarno i rast odlasku
e
om
m
o
kao da
ne znaš ništa. se malen,
Opraštao sam nečujno
a Krapinčica je
.
odnosila lišće rivena
sk
te
m
sa
io
id
V
e
iza stoljetne lip m voćnjaku...
ko
ns
ta
os
m
sa
u
pomislim:
Dopustio si da dalje
na
i
Ovdje će se telji.
igrati moji prija
U parku
Nisi me žalio, ijek
uv
š
jo
Šećemo
parkom.
m
sa
mada
ice
mrljao bilježn ca
Sve miriše.
ni
i moja je raču
Zabranjeno je
imala uši.
ao
Danas, odrast retnog dječaka, gaziti nasade.
Krajolik
u velikog, nesp s znadem na
da
,
oj
Moram
se
čvrsto
m
Bože
Za borovima
.
držati za ruku,
Ti si me vrebao posljednji
bi
jela trupina
aj
da se ne otrgnem
Htio si biti on rastužiti,
samostana.
se
ću
nad kojim
i preskočim žicu!
se vratiti.
Livada s čipkom
prvi, kome ću ica krenula,
zn
lje
I kad je že
tratinčica
rijeđen
spušta se poja
pokušao si uv zvonima.
su kupina.
š
ve
zo
da me do
..’’
m čuo zvona.
Tu teče Krapin
Ali ja više nisa
čica.
GLAS ZAGORJA
Pripremila
Vesna Šaronja
PREPORUKE IZ KNJIŽNICE
Brian Selznick
dijelove za svog neobičnog “čovjeka” iz prodavaonice igračaka
u kojoj je radio stanoviti barba
Georges. Ulovivši dječaka u krađi, Georges mu uzima dragocjenu bilježnicu s crtežima i vrbuje
ga da radi kod njega. Isabelle,
pokćerka barbe Georgesa, spašava bilježnicu i sprijateljuje se s
Hugom. Dvoje djece upuštaju se
u avanturu odmotavanja filma o
počecima filma, na tragu su da
otkriju veliku tajnu barbe Georgesa, a sve preko tajanstvenog
crteža koji prikazuje poznatu scenu iz filma “Put na Mjesec”. Kako
im u tome može pomoći jedan
mehanički čovjek? Kako natjerati
da se zupčanici pokrenu i natjeraju automatodona da progovori, ili još bolje, propiše?
Ono što odvaja ovaj roman od
ostalih jest kompozicija u kojoj
nam se osim teksta u ravnoprav-
01. STUDENOGA 2010.
u svibnju 2011.
Izum
Hugoa
Cabreta
U vašem životu postoji idol, osoba iz svijeta glazbe, književnosti,
filma, likovne umjetnosti ili možda neposredne stvarnosti čiji rad
na vas ostavlja trag. Taj trag vas
može potaknuti da i sami pokušate nešto stvoriti po uzoru na
vašeg idola. Tu refleksiju možete
usmjeriti, između ostalog, i na
maštu koja može ispreplesti čitav jedan svijet oko vašeg idola.
Pa što onda ako je taj svijet fiktivan? Tim bolje za književnost. Izmaštane “stvarnosti” najbolji su
predlošci za dobre romane. Autor ovog dječjeg romana “Izum
Hugoa Cabreta”, Brian Selznick
neskriveni je ljubitelj filmske
umjetnosti i njenog ubrzanog
razvoja u 19. st. Legendarni događaj iz filmske povijesti bio je
gledanje prve projekcije kratkog
filma “Dolazak vlaka na kolodvor” davne 1903., koja je izazvala pravi stampedo kod gledatelja
koji su izbezumljeno bježali iz
kina, misleći da će ih vlak koji
im je na filmskom platnu dolazio
ususret - pregaziti. Zamislite sad
da su još imali i 3D naočale?
Jedan od glavnih pokretača narativnog filma, inovativan u korištenju specijalnih efekata u filmu,
između ostalog iluzionist i tvorac
igračaka bio je filmaš Georges
Melies. Ovo su proguglane informacije koje daju profesionalnu sliku, ali u sebi ne sadržavaju
nikakvu - priču. Priča se nalazi u
ovoj knjizi, a oživljuje ju lik dvanaestogodišnjeg dječaka Huga
Cabreta. Hugo je dječak, nahoče,
mali urar koji živi iza zidova kolodvora u Parizu, krade da bi preživio, ali i kako bi završio životni
projekt svojeg oca. Tajanstveni
automatodon mehanički je čovjek koji u svojoj nutrini sadrži
niz vijaka, zupčanika i poluga,
godinama čuvajući tajnu, koju
ovaj znatiželjni dječak kotačić
po kotačić - pokreće. Taj humani
stroj nasljedstvo je Hugovog oca
kojega je on pronašao na tavanu
staroga muzeja radeći kao urar.
Slijedeći upute iz bilježnice svog
oca, Hugo prikuplja mehaničke
TOP-lista
najtraženijih knjiga
ODRASLI:
Nemoralna ponuda
Kerstin Gier
Naputci o nedoličnom
vladanju namijenjeni
mladim gospođicama
Suzanne Enoch
Formule ljubavi:
kako ne upropastiti
Zoran Milivojević
DJECA:
ni odnos stavljaju i slike. Ova
knjiga je jako “scenična” jer na
više od stotinjak ilustracija i fotografija autor prenosi scene potjere, emocija, napetosti, uzavrele atmosfere pariškog kolodvora,
snove i maštanja jednog dječaka,
makro prikaze lica, čak i slike koje
se nižu dajući privid “zumiranja”.
Tako čitajući roman nadopunjen
slikama dobivamo dojam gledanja crno-bijelog filma, ali s dovoljnom dozom pisane priče da
ne remeti našu maštu i slike koje
čitajući sami stvaramo.
Još jedna zanimljivost ovog romana je osim što je fantastičan,
Heidi
Johanna Spyri
Maksimirci
Nikola Pulić
Galeb Jonathan Livingston
Richard Bach
on je ujedno i dokumentaristički,
jer Georges Melies je stvarno postojao, i zaista je stvarao filmove.
Na nama je da malo zagrebemo
u fikciju, a ako nas priča dovoljno
“zaškaklja”, uvijek je tu još i knjižnica, internet za daljnje pretraživanje…
ÈÈÈ boce
Travanj je u knjižnicu donio novi zadatak
za vjerne korisnike koji sudjeluju u našoj
redovnoj radionici. ČČČ-polaznici ostali su,
blago rečeno, zbunjeni kada su na stolu
ugledali poredane bočice sokova. Prvi komentari bili su: “Kaj bumo nekaj pili?”, dok
im pogled nije odlutao na hrpu špage i raznobojnih kamenčića. Njihove su sve brige
nestale kada su tete knjižničarke počele
objašnjavati o čemu se tu zapravo radi.
Plan je bio jednostavan - uzeti bočicu, namazati je pripremljenim ljepilom i oko nje
uredno namotati špagu. Ako mislite da je
to jednostavno, jako se varate, jer staklo
nije smjelo biti vidljivo ispod špage. Bočice
su na stolovima stajale ponosne na svoje
novo ruho, ali ipak im je još nešto nedostajalo. Odlučili smo ih ukrasiti dodatno sa
šarenim kamenčićima. Sada je tek trebalo
uključiti maštu i pokazati spretnost. Suuuuper, fenomenalno, kako dobro... Sunce,
cvijeće, puteljci, leptiri, oblaci... Stvarno je
dječja mašta nepresušno vrelo ideja. Neću
vam ništa više reći, dođite do Gradske
knjižnice Krapina i uvjerit ćete se sami koliko smo maštoviti čim vidite naše izloge.
Vidimo se na sljedećem ČČČ...
Miljenka Presečki
GLAS ZAGORJA
47
UMJETNIÈKA RADIONICA
01. LIPNJA 2011.
U carstvu
majstora
Tome
Piše
Dunja Horvatin
jednosti, s vidnim pečatom iskustva u genima i umjetničke nadarenosti.
- Praktički sam rasel uz lončarsko kolo
mojega oca. Pomagal sam u svemu:
od kopanja gline, prerade, izrade do
pečenja. To je bil solidan temelj za
život i sve ovo kaj je danas tu.
Udahnuta duša majstora
Više od riječi govore peharčeki, mudrijaši, bilikumi, maslenke, purenice,
tunje, octenke…, grude zemlje s
udahnutom dušom majstora. Neostvaren dječački san o studiju Primijenjene umjetnosti zamijenili su sati,
dani, godine učenja i rada uz oca kao
najstrožeg učitelja.
Mudrijaši i peharčeki
Majstor Tomo u radionici
Zagorsko tlo, zemlja po kojoj hodamo, uglavnom je ilovaèa, teško obradiva plugom i motikom, koja je mnoge u potrazi za kruhom s manje kora otpravila u široki svijet. No, ostaje korijenje u
toploj dubini zagorske zemlje, pa i nakon pola stoljeæa, manje-više ostvarenog sna, s druge strane svijeta, pod p.s. na kraju pisma
stiže poruka… i pošalji mi malo zagorske zemlje…
Peharčeki
U Globočec se stiže zavojitom cestom koja vodi iz Marije Bistrice
prema Zelini. Malo selo stisnuto
među brežuljcima kolijevka je zagorskih lončara i kovača: Kovačića.
I dandanas, usprkos krizama i nesigurnosti, životu prožetom mukotrpnim radom, obitelj Tome Kovačića
48
nije pobjegla od zemlje. Naprotiv.
Generacijama već zemlja je glavna
hraniteljica obitelji, predmet rada i
dubokog štovanja.
U rukama majstora Tome, kako
svi bliži i dalji zovu glavu obitelji,
zemlja se pretvara u jedinstvene
predmete uporabne i ukrasne vri-
GLAS ZAGORJA
I kako to biva s nadarenim učenicima, svojim znanjem i sposobnošću
jednog dana zadive i nadmaše svog
dobrog učitelja. Tu je raskrsnica njihovih života: jedan može zadovoljno
odahnuti, prekrižiti umorne ruke:
u vrijeme kad mudrost gubi na cijeni, znanja se usmjeravaju brzoj
proizvodnji i još bržoj potrošnji, on
je odgojio sebi ravnog u čije ruke s
povjerenjem polaže odgovornost za
nastavak tradicije, egzistenciju obitelji.
Učenik, danas nadaleko poznati
majstor Tomo, usavršio je tehnologiju, ujedno i vrstan alatničar opremio je radionu svim pomagalima
koja omogućavaju rad bez fizičkog
napora, rekonstruirao peć koja, u
usporedbi s očevom, troši upola
manje energije. Tu je uređena, stoljećima stara kućica Kovačićevih, u
izvornom izdanju, opremljena svim
onim lončarskim predmetima koji
su jednom bili dio inventara stare
zagorske hiže. Nekad su to bili više
artikli s uporabnom vrijednosti, a
ne tako davno, kao suveniri, pridružili su im se mudrijaši, fučkale, kokotički, purani i niz ukrasnih
predmeta.
Bilo je teških vremena. Nije bilo druge nego zasukati rukave i zagrabiti v
glinu! Hraniti obitelj, školovati četvero djece, a pomoči ni od koga. Prodavalo se po sajmovima i na prošćenjima, živelo se teško..
UMJETNIÈKA RADIONICA
01. LIPNJA 2011.
Manifestacija TZ - stari zanati
Za put preko velike mlake izbor je pao na grudu zemlje
u obliku bilikuma. Tri spojena peharèeka, kao tri zagrljena brata, nekad davno odlutala iz slavjanske kolijevke
Krapine u bijeli svijet. Zagrljeni peharèeki simboliziraju i
složnu obitelj Kovaèiæ èije korijene, tradiciju i buduænost
povezuje podatno tkanje gline s lonèarskog kola. U našoj
prièi - mogu to biti sva braæa širom svijeta, bez obzira
gdje su i kako se zovu.
Bilikum
Izložbeni i prodajni
štand proizvoda
Majstor Tomo i njegovo kolo,
prezentacija uz prodajni
štand - Marija Bistrica
nice kojom će na sajmovima i prigodnim manifestacijama zorno dočarati
kak je to negda bilo. Kak se živelo od
zemlje i svojih ruk.
Dolaze k njemu djeca iz vrtića i
osnovnih škola, a on im pokazuje i
Sinovima će u radu trebati manje fizičkog napora, skoro pa nimalo, ako
će htjeti ostati. Njihovi prvi lončarski
radovi nastali su u drugoj godini života. Danas, i mlađi, učenik 6. razreda osnovne škole i stariji, polaznik
prvog razreda srednje škole, u slobodno vrijeme sjednu za lončarsko
kolo, oblikuju nešto sebi za dušu, a
otac im, osim obiteljski naslijeđenog
znanja u lončarstvu, daje i punu slobodu izbora zanimanja.
Praktièki sam rasel uz lonèarsko kolo mojega oca. Pomagal sam u svemu: od kopanja gline, prerade, izrade do
peèenja. To je bil solidan temelj za život i sve ovo kaj je
danas tu.
Kak se živelo od
zemlje i svojih ruk
Sve je u životu dobro znati, misli
majstor Tomo Kovačić, a svoje znanje i iskustvo rado prenosi na mlade.
Trenutno radi na uređenju pokretne
prezentacije lončarskog kola i kovačOčevim stopama
Pehar majstora Tome
GLAS ZAGORJA
pušta da osjete zemlju pod svojim
prstićima. Dio prostora uz proizvodnju predviđen je za održavanje edukativnih radionica.
Tu ima i predmeta za postavu dviju kovačnica! Kad se to uredi, tu se
budu otkivali izvorni ukrasni kovački
elementi, koji su s lončarskim proizvodima jedna cjelina!
Cjelina iz života zagorskog čovjeka,
oteta zaboravu. Gotovi predmeti,
obojani, ispečeni, svaki pojedinačno
od njih, odaje vrhunsku izradu i pažnju u izradi svakog detalja, grozda,
lista i vitice, prikrivenih zamki mudrijaša... Temeljito i pošteno, bez
improvizacija i prečaca.
Iako s četiri školarca na leđima, tata
Tomo se ne žali. Zemlja ga nije iznevjerila. Uz podršku i vrijedne ruke
supruge, živi se. Prodaja, u skladu s
vremenima ide slabije, ali i posjetitelji pomalo uviđaju razliku između
peharčeka ili plastičnog pištolja kao
suvenira iz Marije Bistrice.
No, proda li se kaj ili niš, čekovi dolaze i treba ih platiti. I 2000 kn za mirovinsko, i placovina, i…!
Razljuti se majstor Tomo na skorojeviće, visoko cijenjene, a duboko
ograničene stručnjake koji mašu tradicijom i lijepim pričama kako treba
očuvati stare obrte, ne razlikujući
gipsani odljevak od pečene gline.
Razljuti ga laž, a smiri gruda zemlje
pod rukom.
49
SPORT INTERVIEW
01. LIPNJA 2011.
Petra Glavaè,
najsportašica Krapinsko-zagorske županije
Piše
Milorad Videković
Ako imaš
volje i
nešto
voliš,
ništa nije
problem!
Sada ću nešto priznati – rukomet mi je za nijansu draži sport, ali zbog financijskih razloga i ugovora koji me veže, znam izostati s rukometnih tekmi – tu onda nogomet ima prednost jer nemam
drugi izbor.
50
GLAS ZAGORJA
SPORT INTERVIEW
Puno je godina iza mene otkako sam
u sportskom novinarstvu, ali nikada
nisam sreo zanimljiviju, svestraniju,
uporniju, a istovremeno i poštenu sportašicu od Petre Glavač. Ta
dvadesetdevetogodišnja djevojka
aktivno se bavi sa dva sporta i istovremeno je registrirana u dva kluba.
Nogometni i rukometni. Zato s pravom mogu naglasiti da je ova djevojka, uzorna sportašica, s pravom
proglašena najboljom sportašicom
naše županije za prošlu godinu kao
članica ŽRK Zagorec Krapina, dok je
njen klub istovremeno proglašen i
za najbolji ženski klub županije, što
je svojim igrama, uz ostale djevojke,
utkala upravo popularni Pero.
Petra, dva sporta, oba se igraju loptom. Odakle ta ljubav i kako ste i
kada počeli?
Dugo sam u sportu. Rukometom
sam se počela baviti sa 13 godina,
a nepune dvije godine aktivno sudjelujem i u ženskom nogometu.
01. LIPNJA 2011.
vrh, odlučila sam otići u Radnik,
gdje sam ostala samo jednu sezonu,
jer sam na poziv zagrebačkog Dinama preselila u njihove redove. U
zagrebačkom klubu osvojila sam tri
naslova prvaka i osjetila čari igranja
Lige prvaka gdje sam bila najbolji
strijelac u pretkolima ove cijenjene
lige. Imala sam sreću da me osim
ostalih trenera, nogometnim tajnama učio trener Siniša Mioković,
koji je najzaslužniji za moj napredak
i dobre igre u klubovima gdje sam
Iako sam se nogometom počela baviti dvije godine nakon rukometa, na
nagovor moje prijateljice, u ovom
trenutku moram kazati da je to sport
koji mi pomaže da egzistiram uz redovni posao koji obavljam. Moj prvi
klub bila je Pregrada gdje sam počela kao napadač i dandanas igram to
mjesto. Prvi trener bio mi je Rudolf
Hustić i moram naglasiti da mi igranje u Pregradi ostaje u sjećanju kao
nešto lijepo što bih poželjela svim
sportašicama. Bile smo prethodnice nečeg što se tek počelo stvarati,
neki su nas čudno gledali – otkada
to puce igraju muški nogomet. No,
mi smo dokazale uz ostale klubove
U jednom sam trenutku odlučila i rekla – idem
probati jedno i drugo. Najprije sam otišla u
Bedekovčinu da bih prije dvije sezone došla u
Krapinu i postala članica zagorskih puca. Trenutno se borimo za ostanak u II. HRL za žene
zapad i bit će izuzetno teško, no nadam se da
ćemo u ova dva posljednja kola upisati dvije
pobjede, što bi značilo i ostanak u ligi. Koristim priliku pozvati navijače u što većem broju, jer uz njihovu pomoć i nama bi bilo lakše.
nastupala i gdje igram. Svakako da
ovako dobre igre nisu promakle ni
izborniku hrvatske reprezentacije
te sam osjetila i čari igranja u najdražem dresu.
Sada ste u inozemstvu.
Dva različita sporta. Imate li uzor?
Odakle ljubav? Ne znam. Skrivala se
valjda negdje duboko u meni i onda
je jednog dana rekla – moraš krenuti
Petra. I ja sam krenula. Je li je dobro ili loše, to ostavljam drugima na
procjenu, a ja sam osobno zadovoljna i da mogu, ne bih birala drugačiji
sportski put od ovog kojim sam krenula i kojim idem.
Bolje vas poznajem kao nogometašicu. Iza vas je dosta uspjeha, a
sada ste u inozemstvu.
To je vrlo jednostavno pitanje pa će takav i odgovor
biti. U nogometu to je proslavljeni reprezentativac Bugarske Hristo Stoičkov dok je u rukometu neponovljivi
Patrik Čavar. Od klubova navijam samo za jedan klub
– u svim sportovima – Barcelonu – rekla nam je na kraju Petra Glavač, nogometašica FC Sttatega iz Graza i
rukometašica krapinskog rukometnog kluba Zagorec.
u Hrvatskoj da i djevojke mogu igrati
nogomet.
Nakon Pregrade promijenili ste nekoliko klubova.
U Pregradi sam ostala dvije sezone i
kako nikako nismo mogle ući u sam
gla zaboraviti svoju prvu ljubav, te
sam nakon nekoliko godina počela
razmišljati o povratku u rukometne vode, iako mi se čini kada sada
razgovaramo – da je ta želja u meni
stalno tinjala. U jednom sam trenutku odlučila i rekla – idem probati
jedno i drugo. Najprije sam otišla u
Bedekovčinu da bih prije dvije sezone došla u Krapinu i postala članica
zagorskih puca. Trenutno se borimo
za ostanak u II. HRL za žene zapad i
bit će izuzetno teško, no nadam se
Samo da završim odgovor na prethodno pitanje. Nakon zagrebačkog
Dinama otišla sam u Dubrovnik i
igrala za Omblu, potom u Rijeku.
Upravo sam se vratila s turnira u
Mentonu, Francuska (pojačala sam
svoju bivšu ekipu Rijeke), gdje smo
osvojili četvrto mjesto, što je ipak
nešto slabiji rezultat s obzirom na
to da sam na tom istom turniru dva
puta bila prva sa zagrebačkim Dinamom. Trenutno sam gastarbajter,
jer igram u Austriji. Već dvije sezone
sam članica FC Sttatega iz Graza.
Rukomet vam je bio prvi sport, a
više ste postigli u nogometu.
Rukomet sam počela igrati u Zaboku, trener Zoran Despenić, i bili smo
iznimno dobra generacija. No, u to
vrijeme me više privlačio nogomet
i ja sam jednostavno malo zapustila rukomet. Svakako, nisam mo-
GLAS ZAGORJA
da ćemo u ova dva posljednja kola
upisati dvije pobjede, što bi značilo i
ostanak u ligi. Koristim priliku pozvati navijače u što većem broju, jer uz
njihovu pomoć i nama bi bilo lakše.
Kako uspijevate uskladiti – nogometni treninzi i utakmice, te rukometni treninzi i utakmice?
Moram priznati, teško. Radim i nakon posla jurim na treninge i pokušavam biti redovita koliko je to
moguće. No, moram naglasiti jednu
bitnu činjenicu – ako imaš volje i
nešto voliš, ništa nije problem. Uspijevaš stići na sve. Sada ću nešto priznati – rukomet mi je za nijansu draži sport, ali zbog financijskih razloga
i ugovora koji me veže znam izostati
s rukometnih tekmi – tu onda nogomet ima prednost jer nemam drugi
izbor.
51
SPORT INFO
01. LIPNJA 2011.
Mladost Zabok korak do naslova, Pregrada u 1. ligu
Svibanj je donio vjerojatno razrješenje pitanja
prvaka u 1. zagorskoj ligi, kao i kraj 2. zagorske
lige. Mladost iz Zaboka tri kola prija kraja imala
je velikih 6 bodova prednosti, a Pregrada je u
zanimljivoj završnici ipak uspjela zadržati prednost pred Milengradom.
1. zagorska nogometna liga
Iako je u proljetni nastavak 1. zagorske lige
najbolje krenulo Oroslavje, svibanj je donio po
Oroslavje loš preokret. Uslijedili su porazi, i nakon što su svibanj dočekali na vodećem mjestu,
u lipanj su ušli kao trećeplasirani sa 6 bodova
manje od vodeće Mladosti iz Zaboka, a s istim
brojem bodova kao i drugoplasirani Rudar iz Mihovljana. Zabočka Mladost je pak svibanj prošla
skoro neokrznuto, osvojivši 13 od mogućih 15
bodova i na taj način tri kola prije kraja Zabočani su se primakli naslovu prvaka. Na samom
dnu lige i dalje je čvrsto debitant u ligi Omladinac iz Dubrovčana, koji će na jesen ponovno na
drugoligaške terene. Donosimo i rezultate 23.
PRVA ŽNL SENIORI Kolo : 23
DOMAĆIN
RADOBOJ
-
OŠTRC
-
MLADOST
-
RUDAR
-
OMLADINAC
-
JEDINSTVO
-
STUBICA
-
52
GOST
KLANJEC
OROSLAVJE
ZAGOREC VT
INKOP
STRAŽA
IVANČICA
RUDAR M
REZULTAT
3 :1
2 :3
2 :1
2 :1
2 :0
4 :1
0 :3
kola (posljednjeg odigranog u svibnju) kao i ljestvicu nakon tog 23. kola.
2. zagorska nogometna liga Pregrada prvoligaš
I dok će u lipnju zagorski prvoligaši odigrati još
tri kola, druga liga svoja je vrata zatvorila već u
svibnju. U zanimljivoj završnici u borbi između
Pregrade i Milengrada, prvu ligu dohvatila je
Pregrada, iako je međusobnu utakmicu u Pregradi dobio Milengrad sa 3:1 i time izjednačio
međusobni omjer, s obzirom na to da je istim
rezultatom Pregrada slavila na jesen u Budinščini. No, gol razlika bila je na strani Pregrade,
ali pravo razrješenje stiglo je u pretposljednjem
TABLICA: PRVA ŽNL SENIORI
1. MLADOST
2. RUDAR M
3. OROSLAVJE
4. RADOBOJ
5. RUDAR D
6. ZAGOREC VT
7. OŠTRC
8. INKOP
9. JEDINSTVO
10. STRAŽA
11. STUBICA
12. IVANČICA
13. KLANJEC
14. OMLADINAC
23
23
23
23
23
23
23
23
23
23
23
23
23
23
16
14
13
13
11
9
9
9
9
8
6
5
5
3
2
2
5
3
6
6
6
6
4
5
5
7
3
2
5
7
5
7
6
8
8
8
10
10
12
11
15
18
56
48
43
41
58
49
42
32
30
34
22
32
32
23
GLAS ZAGORJA
23
28
36
30
35
41
37
31
34
45
36
42
56
68
50
44
44
42
39
33
33
33
31
29
23
22
18
11
kolu kada je Pregrada u Loboru odigrala 0:0, pa
je Milengrad domaćom pobjedom protiv Mladosti iz Marije Bistrice mogao na prvo mjesto.
No, probuđeni Bistričanci su u Budinščini pobijedili 2:1, i Pregradi omogućili da sama odlučuje
o svojoj sudbini u zadnjem kolu, u kojem je u
Pregradi savladana Mladost iz Belca sa 7:0. Evo
i rezultata zadnjeg kola i konačne ljestvice uz
čestitke mladoj ekipi Pregrade na povratku u 1.
zagorsku ligu.
DRUGA ŽNL SENIORI Kolo : 18 (zadnje)
DOMAĆIN
MATIJA GUBEC
-
MLADOST MB
-
PREGRADA
-
VATROGASAC
-
TOPLICE
-
GOST
MILENGRAD
LOBOR
MLADOST B
ĐALSKI
SLOGA
REZULTAT
2:2
8:1
7:0
5:1
4:0
TABLICA: DRUGA ŽNL SENIORI
1. PREGRADA
2. MILENGRAD
3. VATROGASAC
4. LOBOR
5. TOPLICE
6. MLADOST MB
7. MATIJA GUBEC
8. MLADOST B
9. SLOGA
10. ĐALSKI
18 13 2 3 48 14 41
18 12 2 4 36 23 38
18 11 1 6 47 28 34
18 9 3 6 39 34 30
18 8 2 8 36 24 26
18 7 0 11 37 44 21
18 6 3 9 19 28 21
18 6 3 9 18 43 21
18 4 3 11 19 32 15
18 4 1 13 22 51 13
POD STRAHINJÈICOM
01. LIPNJA 2011.
Na obzoru sportska suradnja
Zagorca i Dinama
Piše
Milorad Videković
Na obzoru se pojavljuje sportska suradnja krapinskog i zagrebačkog kluba – koja u svom krajnjem
cilju može donijeti samo dobro jednom i drugom klubu. Krapinski klub kvalitativno bi ojačao, a
zagrebački klub bi imao igrače koji bi redovito odigravali utakmice koje bi im bile dobra odskočna
daska za proboj prema prvoj momčadi Dinama.
No, ostavimo vremenu da učini svoje. Nakon toga moći ćemo napraviti analizu da li je to bilo
dobro ili nije ili uopće nije realizirano. Svima je jasno – sve ovisi o čelnim ljudima oba kluba – krapinskog i zagrebačkog.
Posjet Zorana Smojića, predsjednika NK Zagorec Krapina i Željka
Tihave, sportskog direktora istog
kluba, zagrebačkom Dinamu i
prijem od strane glavnog direktora kluba Damira Vrbanovića,
te predsjednika kluba Mirka Barišića pokazao se kao puni pogodak.
Naime, u jednoj izuzetno ugodnoj atmosferi u plavom salonu
u društvu glavnog direktora Vrbanovića razgovaralo se o mogućem gostovanju zagrebačkog
kluba na stadionu u Podgori.
Načelno je dogovoreno da će
takvo gostovanje biti moguće realizirati tijekom proljeća sljedeće
natjecateljske sezone, jedan od
razloga su velike europske obveze zagrebačkog kluba tijekom
kolovoza i rujna ove godine, a
onda bi osim seniora u najjačem
sastavu gostovala i omladinska
škola zagrebačkog kluba. Ako se
takvo nešto realizira, moći ćemo
u jednom danu vidjeti kompletan
pogon zagrebačkog kluba, a istovremeno vidjeti gdje je krapinski
klub, pogotovo se to odnosi na
omladinski pogon, u odnosu na
zagrebačkog prvoligaša. Stariji
se čitatelji najvjerojatnije sjećaju nekadašnje suradnje ova dva
kluba kada smo na krapinskom
stadionu u dresu Zagorca mogli
gledati Šokotu, Poldrugača, Radića, Kralja i ostale koji su dali puni
zamah za do sada najveći uspjeh
krapinskog kluba – kvalifikacije za
ulazak u Prvu hrvatsku nogometnu ligu. Upravo, jedna takva mo-
gućnost nagoviještena je u ovom
neformalnom razgovoru čelnih
ljudi krapinskog i zagrebačkog
kluba i, svakako, sada je sve na
njima da li će do realizacije doći
ili će ostati samo na razgovoru u
Plavom salonu zagrebačkog Dinama.
No, kako sam bio tamo i vidio
čvrstoću i želju da do takve realizacije dođe, vjerujem da ćemo
POD
POVEÆALOM
posjet i čestitka Uprave
kluba krapinskog
Zagorca zagrebačkom
Dinamu na osvojenom
naslovu prvaka
još uvijek stoji
nepoznanica, dva
tjedna nakon završetka
natjecanja, da li
su zagorske puce,
rukometašice Zagorca,
izborile ostanak u II.
HRL za žene zapad
uskoro imati, odnosno da kažem
malo drugačije, na obzoru se pojavljuje sportska suradnja krapinskog i zagrebačkog kluba – koja u
svom krajnjem cilju može donijeti samo dobro i jednom i drugom
klubu. Krapinski klub kvalitativno
bi ojačao, a zagrebački klub bi
imao igrače koji bi redovito odigravali utakmice koje bi im bile
dobra odskočna daska za proboj
prema prvoj momčadi Dinama.
No, ostavimo vremenu da učini
svoje. Nakon toga moći ćemo
napraviti analizu da li je to bilo
dobro ili nije, ili uopće nije realizirano. Svima je jasno – sve ovisi
o čelnim ljudima oba kluba – krapinskog i zagrebačkog.
Sve ovo je ono što bi se trebalo dogoditi i zato ću se vratiti u
krapinsku nogometnu stvarnost.
Krapinski Zagorec sa dvije uzastopne pobjede, jedna i to prva u
ovom prvenstvu na gostovanju,
osigurao je ostanak u ligi, ali isto
tako se postavlja pitanje u kojoj
će ligi igrati sljedeće godine?!
No, zar je to čudno? Ako se još
uvijek ne zna, petnaestak dana
nakon završetka Prve hrvatske
nogometne lige, tko seli u niži
rang, zar bi onda takvo stanje bilo
iznenađenje i u nižim ligama?
Ne. Kako govore neke neprovjerene informacije moglo bi se lako
dogoditi da klub, Zagorec, koji se
borio za ostanak u IV. HNL središte podskupina A postane trećeligaš?! Kako? U pitanju je samo
jedno – uvjeti odnosno licenca
koju ne mogu dobiti svi klubovi
GLAS ZAGORJA
a krapinski Zagorec to može. Istina, ova je priča malo vjerojatna,
ali je moguća!
Poštovani čitatelji, ako mislite da
je takva situacija samo u našem
nogometu, jako se varate.
Naime, i zagorske puce, rukometašice krapinskog Zagorca,
završile su svoje prvenstvo prije
petnaestak dana zauzevši pretposljednje mjesto na tablici sa
dvanaest osvojenih bodova, a
još ne znaju sele li u niži rang ili
ostaju u drugoligaškoj karavani.
Odgovorni u Savezu nikako se ne
mogu dogovoriti koliko klubova
ispada iz natjecanja. Trebala bi
dva posljednjeplasirana - tako
kažu propozicije, ali u ovoj se ligi
dogodilo da je jedan klub, karlovački Dubovac, nakon jesenskog
dijela prvenstva odustao od natjecanja i time je već jedan klub
ispao. Znači, po nekakvoj logici
stvari, ako ona uopće postoji u
sportskom okružju, iz lige ispada
samo posljednjeplasirana ekipa
Rudar iz Labina. Ali nikad ne reci
nikad i zato zagorske puce s nestrpljenjem očekuju odluku najodgovornijih iz Saveza. Nadajmo
se da će se u ovoj situaciji poklopiti želje rukometašica Zagorca i
Saveza te isto tako nogometaša
Zagorca i Hrvatskog nogometnog
saveza.
Ovu priču – tko ispada, tko ostaje, da li ćemo biti četvrtoligaši ili
trećeligaši ja ću završiti jednom
rečenicom koja govori više od
svega – naša posla!
53
USUSRET DOLASKU SVETOG OCA
01. LIPNJA 2011.
Sve upute svećenicima i vjernicima za
sudjelovanje na slavljima sa Svetim Ocem
u Zagrebu 4. i 5. lipnja 2011.
Sve informacije o Papinom pohodu Hrvatskoj pronaðite na
www.papa.hr
Draga braćo i sestre u vjeri!
Želimo vas još jednom obavijestiti o svemu što smatramo važnim,
kako bi susret sa Svetim Ocem,
kojeg s radošću očekujemo, doista bio događaj zajedništva u Kristu te blagoslovljeni početak novog zanosnog kršćanskog života.
Potičemo i pozivamo sve vjernike
koji žele sudjelovati na slavljima
sa Svetim Ocem da se prijave
svojim svećenicima kako bi od
njih dobili besplatne ulaznice za
ulazak na prostor slavlja. Svećenici će dobiti dovoljno ulaznica,
tako da će ih moći podijeliti svima koji se - makar i zadnji dan jave za sudjelovanje na misnom
slavlju na Hipodromu.
Svi mogu sudjelovati u
susretu s Papom na trgu
pred katedralom u subotu
4. lipnja
Dosad se mnogo mladih javilo
za ovo slavlje tako da je Trg bana
54
Jelačića popunjen mladim vjernicima. Oni koji su se prijavili redovitim putem, dobit će ulaznice
za Trg bana Jelačića i šalove za
susret od svojih župnika odnosno povjerenika. Ulaznice su besplatne.
Budući da ima još znatan broj
onih koji žele sudjelovati, mogu
slobodno doći na trg pred zagrebačkom katedralom. Ondje će
biti postavljen video zid i razglas,
tako da će svi vjernici u svemu
sudjelovati kao i na Trgu bana Jelačića, a nakon bdjenja Sveti Otac
će u papamobilu proći Kaptolom
pa će ga svi ondje okupljeni moći
vidjeti i izbliza.
Za sudjelovanje na bdijenju na
trgu pred katedralom nisu potrebne ulaznice. Tu mogu slobodno doći svi koji žele moliti sa
Svetim Ocem. Ulazak na trg pred
katedralom moguć je ulicom
Kaptol i kroz Staru Vlašku.
Tijekom susreta mladih odvijat će se više programa. Mladi
koji ranije dođu u Zagreb mogu
se okupiti od 11 do 14 sati na
Zrinjevcu, oko paviljona, uz pjesmu i glazbu. Ulaz na Trg bana
Jelačića moguć je već od 13
sati.
Službeni program Nacionalnog
susreta hrvatske katoličke mladeži započinje u 16,30 sati. U taj
program se oko 19,30 uključuje
Sveti Otac. Zajedno s njime mladi
vjernici će moliti, on će im uputiti
prikladne riječi ohrabrenja, vjere
i poticaja.
Autobusi mladih koji dolaze organizirano parkirat će se u krugu Zagrebačkog velesajma. Od
Velesajma do Trga bana Jelačića
mladi će ići pješice kroz pothodnik na željezničkom kolodvoru.
Molimo da u svojem kretanju u
svemu slijede upute svojih vodiča i postavljenih redara.
GLAS ZAGORJA
Nakon bdjenja na Trgu bana Jelačića vratit će se istim putem
na Velesajam. U paviljonima na
Zagrebačkom velesajmu bit će
im omogućeno noćenje, a oni
koji ondje noće dobit će sendvič i
vodu. Preporučujemo da što prije legnu na počinak, kako bi sljedeći dan mogli odmorni sudjelovati na misi sa Svetim Ocem.
Svi koji žele mogu dobiti
ulaznice za Hipodrom i
zadnji dan 5. lipnja
Pozivamo vjernike da se prijave
svojim svećenicima kako bi od
njih dobili besplatne ulaznice.
Ulaznice su potrebne kako bi
vjernici bili ravnomjerno raspoređeni po označenim poljima na
Hipodromu. Bez obzira kojim prijevoznim sredstvom tko dolazio,
neka sa sobom ponese ulaznicu.
Opet molimo sve da se prijave
čim prije, ali ni oni koji zadnji
dođu, neće biti odbijeni. Svi koji
USUSRET DOLASKU SVETOG OCA
to žele mogu doći na svetu misu
s Papom. Na ulazu na prostor
slavlja dobit će od redara liturgijski vodič koji će im omogućiti
praćenje svete mise.
Na Hipodromu će u poljima bližima oltaru biti osigurani prostori
za invalide i redovnice.
Zato molimo invalidne osobe da
se prijave osobno ili preko svojih
udruga u tajništvo Odbora kako
bi dobili za njih predviđene ulaznice. Invalide mogu pratitelji
dovesti osobnim automobilima
do njihovog ulaza, označenog na
ulaznici. Od tog mjesta se u pratnji dovoze do osiguranog prostora pred oltarom. Na Hipodrom će
se moći ulaziti već od pola noći.
Od 3 sata počinje pretprogram
ispunjen molitvama, pjesmama i
meditativnim tekstovima.
Preporučujemo svima da dođu
što ranije, kako se ne bi u zadnjim satima stvarala prevelika
gužva na ulazima. Osim toga,
oni koji ranije dođu bit će bliže
oltaru! Bilo bi dobro da do 8 sati
svi vjernici budu na svojim mjestima. Ulaznice će biti označene
bojom i brojem polja. Svi označeni koridori za prolaz moraju biti
slobodni tijekom mise. U svemu
poštujte upute redara, koji će biti
vidljivo obilježeni.
Prijevoz na slavlja
4. i 5. lipnja
Prijevoz organizira svaka župa
ili dekanat, ili nad/biskupija za
sebe. U bližoj okolici Hipodroma
osigurano je preko 2.200 mjesta
za parkiranje autobusa. Nakon
što svećenici jave s koliko autobusa dolaze, bit će im uz ulaznice dostavljene i upute kako doći
do svojeg parkirališnog mjesta,
te kako s tog mjesta doći do Hipodroma. Autobusi će ostati na
svojim mjestima, a da ih vjernici
lakše pronađu, neka budu vidljivo obilježeni imenom župe. Parkiranje osobnih automobila za
invalide bit će moguće na istočnom dijelu Zagrebačkog velesajma, uz zgradu INE, a autobusa u
Gavranovoj ulici.
Tko dolazi svojim osobnim automobilom u Zagreb, treba računati da će promet biti bitno
ograničen, osobito u prostoru
oko Hipodroma, te stoga treba
računati na udaljenije parkiralište. Ako koji dekanat organizira
dolazak vlakom, to treba osobno dogovoriti s predstavnikom
Hrvatskih željeznica, a to znači u
koje vrijeme, i odakle vlak polazi, te mjesto gdje će hodočasnici
izaći kao i gdje će se opet ukrcati
na vlak. HŽ će za tu prigodu bitno smanjiti cijenu karte, toliko da
pokrije svoje troškove. Preporučujemo vjernicima od Zaprešića
do Dugog Sela da čim više koriste
prijevoz gradskom željeznicom.
Odbor Zagrebačke nadbiskupije
ne organizira prijevoz vjernika.
To je obveza župnika. Sva parkirališna mjesta udaljena su oko
pola sata hoda, što ne predstavlja veći problem za dolazak na
Hipodrom.
Pozivamo vjernike grada Zagreba
da što više dolaze pješice. To se
osobito odnosi na Novi Zagreb
kao i bližu okolicu Hipodroma.
Autobusi ZET-a, kao i tramvaji vozit će u jutarnjim i poslijepodnevnim satima kao u vrijeme radnog
dana u najgušćem prometu.
Što se smije unositi
na prostor slavlja na
Hipodromu, a što ne?
Preporučujemo vjernicima da
ponesu sa sobom neko pokrivalo za glavu za slučaj jakog
sunca i da za slučaj kiše nabave
kišne kabanice, najbolje one za
jednokratnu uporabu. Smiju sa
sobom ponijeti hranu koja nije
podložna brzom kvarenju. Voda
se smije nositi u prozirnim plastičnim bocama. Vjernici koji
trebaju redovito piti lijekove
neka obvezno sa sobom ponesu
svoje lijekove. Župne zajednice
mogu imati ispisane transparente s imenom svoje župe ili
skupine, da se lakše orijentiraju
nakon misnog slavlja. Za vrijeme
mise svi transparenti moraju biti
spušteni, da ne ometaju pogled.
Dopušteno je nositi zastave
župa, udruga i pokreta. Nosači
zastava bit će raspoređeni na samom rubu liturgijskog prostora,
kako ne bi zastavama zaklanjali
pogled drugima. Smije se unijeti
podmetač za sjedenje, sklopivi
stolčić ili slično. Preporučujemo
vjernicima da nose samo ono
što im je nužno potrebno, kako
se zbog viška stvari ne bi odugovlačio pregled i ulaz.
Nije dopušteno unositi alkohol,
metalne predmete, oružje, staklene boce, kišobrane i sve ono
čime bi se mogla nekome nanijeti ozljeda. Takve predmete policija će na ulazu u štićeni prostor
oduzimati. Osim natpisa župa ili
skupina nije dopušteno unositi
01. LIPNJA 2011.
druge transparente i isticati ih za
vrijeme misnog slavlja. Susret na
Hipodromu je euharistijski i tu
nema mjesta reklamiranju. Nije
dopušteno dolaziti pod utjecajem alkohola.
Akreditacije za svećenike
dijele se preko dekanatskih
ureda
Akreditacije i ulaznice potrebne
su za svako slavlje, stoga molimo svećenike da ih bezuvjetno
ponesu sa sobom. U Zagrebačkoj nadbiskupiji akreditacije i
ulaznice dijelit će se preko dekanatskih ureda. Dekani će telefonom biti obaviješteni o tome
kada mogu podići ulaznice te ih
podijeliti svećenicima u dekanatu, a oni svojim vjernicima.
Ulaznice za vjernike svih drugih
(nad)biskupija bit će dostavljene
posredstvom Tajništva Hrvatske
biskupske konferencije u (nad)
biskupijske ordinarijate.
Svećenici trebaju sa sobom za
svetu misu ponijeti albu. Na ulazu u prostor za koncelebraciju
dobit će bijelu štolu i liturgijski
vodič. Dobro je da za slučaj kiše
ponesu kišnu kabanicu, a za sunčano vrijeme bijelu kapu, da se
zaštite od sunca.
Pripremljeno je 500 posuda za
pričešćivanje, koje će biti prikladno raspoređene u kapelicama na samom prostoru. Molimo
svećenike da budu na raspolaganju za tu svetu službu te postupe
prema uputama redara. Svećenici koji će pričešćivati zadnji će se
pričestiti, u kapelicama gdje će
odlagati Presveto.
Redovnice se ne moraju akreditirati za hipodrom, već je dovoljno
da se jave kako bi dobile ulaznicu i
došle na svoje određeno mjesto.
Prijave za večernju u
katedrali
Na molitvu večernje u katedrali
pozvani su isključivo svećenici,
redovnici, redovnice, bogoslovi
i sjemeništarci te redovnički kandidati i kandidatice. U katedrali
svi trebaju biti najkasnije do 16
sati. Na ulazu u katedralu dobit
će liturgijski vodič za sudjelovanje u molitvi.
Biskupijski svećenici i bogoslovi
za sudjelovanje u katedrali trebaju biti obučeni u reverende,
a redovnički u svoje redovničke
habite. Prednost ulaska u katedralu imaju bogoslovi, sjemeništarci, kandidati i kandidatice.
Ostali vjernici mogu također su-
GLAS ZAGORJA
Pripremio Zvonko Franc
djelovati u molitvi večernje, jer
će pred katedralom biti podignut
video zid te će u svemu moći
pratiti molitvu i nagovor Svetog
Oca. Dolazak pred katedralu je
slobodan.
Oko 1000 redara i drugih
službi brinut će za
hodočasnike
Kako na Trgu bana Jelačića tako i
na Hipodromu o hodočasnicima
će brinuti zdravstvene ekipe liječnika i medicinskih sestara. Uz
mjesta slavlja bit će postavljene
poljske bolnice, a među hodočasnicima bit će raspoređene
medicinske sestre, među kojima
i mnogo časnih sestara. One će
na sebi imati vidljiva obilježja. U
slučaju potrebe rado će vam izaći
u susret.
Na ulaznicama koje će vjernici
dobiti bit će označena mjesta
hitne pomoći, sanitarnih čvorova i ostali sadržaji potrebni za
lakše snalaženje hodočasnika.
Oko 1000 redara, dragovoljaca,
pomagat će u lijepom i funkcionalnom odvijanju slavlja te vas
usrdno molimo da poštujete njihove upute.
Odazovimo se zajedništvu
hrvatskog naroda sa Svetim
Ocem
Draga braćo svećenici, bogoslovi
i sjemeništarci, redovnici i redovnice, redovnički kandidati i kandidatice, dragi vjernici!
Petar naših dana, papa Benedikt
XVI. prekoračio je svoj prag i dolazi nam ususret u našoj domovini Hrvatskoj.
Prekoračimo i mi svoj prag, prag
ugodnog doma, prag komotnosti i iziđimo mu u susret. To je
najsvečanija misa koju možemo
doživjeti u svojoj Domovini i ni s
čime se u svojoj važnosti ne može
mjeriti. Molimo da pohod Svetog
Oca bude sretan i blagoslovljen,
da se probudi nova nada, uzdigne ponos i ostvari crkveno i narodno zajedništvo u Kristu.
U ime Odbora Zagrebačke nadbiskupije sve vas pozdravljam
kršćanskim pozdravom: Hvaljen
Isus i Marija.
Predsjednik Odbora Zagrebačke
nadbiskupije
za pripremu pohoda Svetoga
Oca Benedikta XVI. Hrvatskoj:
mons. Mijo Gorski
pomoćni biskup zagrebački
55
JUNAK NAŠEG DOBA
01. LIPNJA 2011.
Piše
Monika Briševac
Hinko Strahinec, umirovljeni
medicinski tehnièar
[email protected]
Junak mnogih
ostat će zauvijek
Svog prvog radnog dana sjeća se
kao jučer. A da budemo precizniji,
bio je poprilično davno, 1. srpnja
1963., i to u Hitnoj službi Doma
zdravlja Krapina. Kratko vrijeme
Nema čovjeka na kugli zemaljskoj koji ne zna za mudru izreku Majke
Tereze: Znam da neæu spasiti svijet, možda niti one koje poznajem, ali
ipak moram početi. I još jednom ali - dobre izreke i dobro iskazane
bile bi još bolje kad bi ih se dobro držali. Upravo je junak našeg broja spasio one koje poznaje i one koje ne poznaje… Sa spašavanjem
je započeo prije 66 godina. Danas je ispunjen ljubavlju, razumijevanjem, strpljenjem i mnogim ostalim vrlinama. On je Hinko Strahinec
iz Krapine.
radio je naš junak i u Republičkom
sekretarijatu za zdravstvo i socijalnu skrb RH, kao i u Medicinskom
centru Zabok, a sav ostali radni
vijek u Domu zdravlja Krapina...
Inače, rad medicinskih tehničara u
hitnoj medicinskoj službi izuzetno
je težak i zahtijeva visoku razinu
znanja, vještina i iznad svega, odgovornosti. Znanja koja se stječu
iskustvom zasigurno su vrlo vrijedna i nezamjenjiva, no ona sasvim sigurno nisu dostatna. Visoki
doprinos u funkcioniranju hitne
medicinske službe upravo pripada
medicinskim sestrama i tehničarima jer su oni školovani za provođenje postupaka zdravstvene njege. Kroz precizno definirane oblike
dodatnog usavršavanja stječu više
kompetencije za provođenje specifičnih postupaka po propisanom
56
protokolu. Junak našeg doba bio je
i na ratištu u Karlovcu, Sunji, Dugoj
Resi, Slavonskom Brodu, te jedno
vrijeme u KB Split, za što je dobio
i priznanje Kliničkog bolničkog
centra 1994. Vlasnik je još mnogih
impozantnih priznanja, od vatrogasnih do nogometnih... 20-ak ih
je uramljenih u njegovoj klijeti, a
to je samo dio priznanja koje on
zasluženo posjeduje.
Samo jedna
neostvarena želja
Hinko je i jedan od onih koji su se
rodili, radili i cijeli život proveli u
Krapini. Tu je završio osnovnu školu, a potom srednju Medicinsku u
Zagrebu. - Bilo nas je troje muških
u razredu, a odmah nakon srednje
škole zaposlio sam se u Krapini.
Danas mogu reći da mi se u živo-
GLAS ZAGORJA
tu ispunilo sve, osim jedne stvari,
a to je da žaljenje što nisam završio Pravni fakultet. Kolega Hinko,
imate zadatak da idete na prijemni
ispit Pravnog fakulteta i ako prođete, obavezno mi se javite - naredba je to koja mi i danas zvoni u
ušima... Naredba je to koja je stigla
od tadašnje čelne žene Republičkog sekretarijata za zdravstvo i
socijalnu skrb RH prof. dr. Herme
Kraus. Položio sam prijemni, javio
joj to, i dobio novi zadatak, da javim kad položim prvi ispit. Sav ponosan, donio sam index s uspješno
položenim ispitom. No, radeći tada
u Republičkom sekretarijatu, željeli su da se preselim u Zagreb. No
nisam, i to je bila poruka za mene
- Hinko, vrati se tamo od kud si
došao. Cijeli svoj život bavio sam
se i našim sindikatom, od 1. lipnja
JUNAK NAŠEG DOBA
01. LIPNJA 2011.
Rad je najveća škola, svaki pacijent je poseban, a praksa je
jako važna. Kad upotrijebite vijuge mozga, školu i praksu zajedno, tek onda je sve ok. Uvijek treba biti priseban i ne paničariti, medicina ide naprijed, treba stalno učiti, čitati, pitati.
1973. pa sve do 30. travnja 2011.,
bio sam predsjednik 30 godina, u
Krapini, Zaboku... završio sam i sindikalnu školu u Zagrebu.
Ljubav za pomaganje ljudima
već od petnaeste godine
Kako se u njemu probudila ta nesebična ljubav za pomaganje drugima u nevolji, bilo je jedno od
naših pitanja sugovorniku s bogatim iskustvom. - Promatrao sam te
stare, nemoćne ljude, i kao da mi je
nešto govorilo da moram pomagati
drugim ljudima - počinje i sam svoju priču medicinski tehničar Hinko.
Pacijenta se u Hitnoj službi pregledava sustavno i cjelovito, a upravo
mi kao medicinski tehničari promatramo i procjenjujemo tjelesno i
psihičko stanje, te ponašanje svojih
pacijenata. Tako osiguravamo važne
podatke liječnicima za prepoznavanje i praćenje tijeka bolesti. Sestra
ili tehničar moraju biti emocionalno
zreli i stabilni kako bi mogli razumjeti i nositi se s ljudskom patnjom,
hitnim stanjima, zdravstvenim problemima i etičkim dvojbama. Dobre
komunikacijske vještine, strpljivost
i osjetljivost za ljudske probleme
koji su sastavni dio svakog njihovog
postupka, nužne su za stvaranje
odnosa povjerenja. Tim za hitnu
medicinsku pomoć čine liječnik,
medicinski tehničar i vozač. Svojevremeno smo bili trojica tehničara,
radili smo svaki treći dan i svaku
treću noć... Kada bi Hinko zbrojio
sve noći koje je proveo kod kuće,
a koje na radnom mjestu, kod kuće
nije spavao otprilike 13 do 15 godina. - Posebna je struka. Ono što me
neopisivo veseli je to što nikad nismo zakazali. Slobodno kažem i da
mi je posao bio život. Kad bi zazvonio telefon, u bilo koje doba dana ili
noći, već sam kretao prema Domu
zdravlja, s obzirom na to da sam bio
najbliže. Telefon čak ne bi do kraja
ni odzvonio, a već bih bio na putu.
Danas su malo drugačiji sistemi i
vremena, a nekad je Pošta radila do
14 sati, nije bilo toliko tehnike, sve
se kasnije razvijalo. Imali smo UKV
uređaj, Krapina ga je dobila među
prvima, uz odobrenje iz Beograda.
Na Strahinjčici smo morali napraviti
odašiljač, kako bismo imali vezu sa
Slovenijom, sa Sanitetom, prisjeća
se s nostalgijom dobrih starih vremena čovjek kojeg su svi voljeli, i još
ga uvijek vole...
liko Krapinčana i Krapinčanki... Kad
čovjek ima volje, sve se može, i to se
svaki put iznova potvrdi. Svojevremeno sam predavao vatrogascima
osnove prve pomoći, sudjelovao u
radu Crvenog križa, i poslali su me
u Zagreb u školu šminkera. Nakon
završene obuke, mazao sam zajedno s kolegama povrede prilikom
natjecanja Crvenog križa, i pripremali smo omladinu za raznorazne
povrede, dodaje. Što se tiče Hinkove druge ljubavi, vatrogastva, počeo
je kao pionir, da bi u DVD-u Krapina
bio na svim funkcijama, od tajnika
pa do predsjednika Društva. Sada
je predsjednik Nadzornog odbora,
Navike su ostale iste, dizanje u 6 ujutro i prva jutarnja kava,
ali nema više svakodnevnih 120 koraka od svoje kuće do
Doma zdravlja.
120 koraka od kuće
do Doma zdravlja
Iako uživa u mirovini tek mjesec
dana, najviše mu nedostaje Dom
zdravlja... sama Ustanova, posao, djelatnici, pacijenti. Navike
su ostale iste, dizanje u 6 ujutro i
prva jutarnja kava, ali, nema više
svakodnevnih 120 koraka od svoje
kuće do Doma zdravlja. Izbrojio je
Hinko korake, ali zasigurno ne može
izbrojiti ljude kojima je zahvaljujući
upravo tim koracima nesebično pomogao. A danas mu se čini da je sve
tako brzo prošlo, kao da je tu relaciju možda i prebrzo prohodao. - U
toliko godina bilo je svega. Ekipa u
Hitnoj službi mijenjala se i nadopunjavala, ali eto, junak Glasa Zagorja
cijelo vrijeme bio je tim Hitne službe. Ono čega se nerado sjeća, jesu
povrede djece. - Najteže sam doživljavao teške bolesti i povrede djece,
to čovjeku jako teško pada, dodaje
naš junak, koji je čak porodio neko-
kao i vatrogasni časnik I. klase. - Kao
da je bilo jučer, sjećam se kad mi je
1993. uručen barjak kao predsjedniku DVD-a, poklon obitelji Zdravka
Presečkog iz Krapine. Blagoslovio ga
je vlč. Matija Burja. - Kao i svakom
muškarcu, i nogomet
mi je velika ljubav, ali
u mom slučaju, pomoć
momčadi nije bila doslovce na terenu, nego
pružanje pomoći igračima, nastavlja svoju
priču bogatog terenskog iskustva.
čariti, medicina ide naprijed, treba
stalno učiti, čitati, pitati. Puno puta
u Hitnoj sami odlučujete što napraviti i s kim se konzultirati. Prije
otprilike 3 godine, 10-godišnja djevojčica iz Podgore, bila je sva plava
i skoro se ugušila jer joj je u grlu zastao komadić hrenovke. Bili smo na
intervenciji, stavio sam ju na stol,
preokrenuo ju, primio ju za noge,
doktorica ju je lupila, a hrenovka ispala. Djevojčica je ostala živa. Zaista
je bilo svega…
Taj Hinkov radni vijek završio je
prigodnom veselicom za odlazak
u mirovinu 18. ožujka, a službeno
i 1. svibnja ove godine. Neizmjernu zahvalnost za sve izrazile su mu
tom prigodom 62 osobe. Kako sam
kaže, dobio je i jako lijepe prigodne
poklone od Doma zdravlja, svojih
suradnika, svojeg tima, nema riječi kojima bi im zahvalio na svemu.
- Sada, kad je lijepo vrijeme, rado
prošećem Krapinom, bavim se svojim vinogradom, voćkama, imam
dva vrta. I još sam uvijek aktivan u
vatrogastvu, dodaje Hinko. Dosta
Rad je najveća
škola, a svaki
pacijent je poseban
- Na kraju mogu samo
reći da je sam rad
najveća škola, svaki pacijent je poseban, a praksa je jako važna. Kad
upotrijebite vijuge mozga, školu i
praksu zajedno, tek onda je sve ok.
Uvijek treba biti priseban i ne pani-
GLAS ZAGORJA
vremena provodim i s unukom Sandrom, na kojeg sam ponosan. Čini
se da je poprimio dosta mojih gena,
ide u 1. razred Srednje fizioterapeutske škole u Pregradi. Pričamo o
muškim stvarima, ali i o mišićima i
živcima, voli se i šaliti naš nadaleko
poznati medicinski tehničar. Hvala
Bogu, Hinko je još uvijek i u dobroj
formi, stoga ne čudi činjenica da je,
kako sam naglašava, vrlo korektno
otpraćen u mirovinu, i sve je bilo
kako je izrazio želju. I ne čudi što i
danas prošeta do Doma zdravlja. Ponosnim se s Ustanovom iz koje
odlazim u zasluženu mirovinu, ističe
na kraju. A zaista, rijetki su ljudi koji
mirni, zadovoljni i ispunjeni odlaze
u mirovinu kao medicinski tehničar, Hinko Strahinec. Junak mnogih,
ostat će zauvijek....
57
TZ KRAPINA
01. LIPNJA 2011.
NOVI PROSPEKT
Krapina - turistička meka
Dio smo Marijanskog
hodočasničkog puta
U Turističkoj zajednici grada Krapine privode
kraju izradu novog prospekta. Neke dosadašnje tiraže prospekata su podijeljene, a u
najvećem dijelu ih treba aktualizirati s novom
turističkom ponudom.
Krapina postaje turistička
meka, pa se shodno tome
treba i postaviti, odnosno
učiniti sve da se animira
što više posjetitelja turističkih destinacija koje
postoje u sjedištu Krapinsko-zagorske županije. Od
biblioteke u Franjevačkom
samostanu, crkve sv. Katarine, Trškog Vrha, rodne
kuće dr. Ljudevita Gaja,
Galerije… U prospektu,
koji je trojezičan: hrvatski, njemački i engleski,
svoje mjesto ima i godišnji
raspored
najznačajnijih
turističko-kulturnih manifestacija. (D. K.)
58
Putokazna tabla, postavljena uz Ul. M. Krleže
(staru cestu za Trški Vrh)
Turistička zajednica grada Krapine sudjeluje u realizaciji projekta
Marijanski hodočasnički put koji
se financira iz fondova Europske
unije. Uz nju u tom su projektu
TZ Marije Bistrice i Svetog Ivana
Zeline, Park prirode Medvednica
i grad Lepoglava, a sa slovenske
strane - Kozjanski park.
Riječ je o priči koja govori o povezanosti tih područja, a to je učinjeno na način da su u ruralnim
dijelovima postavljene drvene
table, a na urbanim prostorima
metalne i smeđe obojene, a pokazuju hodočasnicima i svima
GLAS ZAGORJA
koji se kreću dijelom tih prostora
da su na jednom od marijanskih
svetišta.
Na području grada Krapine spomenuta tabla postavljena je kod
Gradskog groblja, na putu prema
crkvi Majke Božje Jeruzalemske
na Trškom Vrhu. Osim table postavljena su i istovrsna odmarališta za hodočasnike uz župne
crkve u Gornjem Jesenju, Radoboju, Mihovljanu i Lovrećanu.
Nastavno, u budućnosti, taj bi se
put trebao nadovezati i na istoimena svetišta u Austriji, odnosno
u ostalim zemljama EU. (D. K.)
TZ KRAPINA
01. LIPNJA 2011.
Za informiranje (privlačenje) turista
Potreba da se negdje u gradu postavi informativna karta s turističko-povijesnim znamenitostima
realizirana je ove godine na Hušnjakovom. Tako
je konačno ostvaren i taj način informiranja turista, koji u sve većem broju posjećuju Krapinu.
Kako nam je rekla Nedjeljka Vodolšak, direktorica gradske Turističke
zajednice Krapina, turisti koji posjećuju Krapinu, na velikom panou
- turističkoj karti, imaju sve bitne
informacije koje ih mogu zanimati ili
im biti na korist. Na jednom mjestu
mogu saznati gdje i što mogu vidjeti,
a tu su i razne servisne informacije,
npr. gdje je Dom zdravlja, ljekarne i
neki ugostiteljski objekti (koji su sufinancirali izradu panoa). S obzirom
na osvjetljenje, ono što je na nju ucrtano može se vidjeti i noću, a karta
je dvojezična (hrvatski i engleski).
Nadamo se da će informacije na pa-
NAJAVLJUJEMO
Volim cvijeće, volim Krapinu
I ove godine Turistička zajednica
grada Krapine sudjeluje u akciji
koju pod nazivom: Volim Hrvatsku - Zeleni cvijet, svake godine
organizira Hrvatska turistička zajednica. Obilazak svih onih za koje
se zna da se posebno ističu u uređivanju svojeg okoliša odnosno
onih koji su se telefonom prijavili
u Turističku zajednicu grada Krapine, poklopio se s posljednjim ovogodišnjim svibanjskim tjednom.
Naravno, svoje uređene okućnice,
zgrade, balkone, kao i poslovne
prostore, građani mogu prijavljivati i dalje, jer će se najuspješnijima dodjeljivati i posebne nagrade
uz Dan grada Krapine.
Novi turističko-informativni pano
na ulasku u lokalitet Hušnjakovo
nou pobuditi bar dio onih, koji su privučeni novim Muzejom krapinskih
neandertalaca, na duže zadržavanje
u Krapini. Imaju što vidjeti, odnosno put dalje ne trebaju nastaviti, ni
gladni ni žedni. (D. K.)
Ljeto u Krapini
U Turističkoj zajednici grada Krapine pripremaju turističku manifestaciju Ljeto u Krapini. Održavat će
se nedjeljama u kolovozu pod nazivom: Purgerska nedjelja, Nedje-
GLAS ZAGORJA
lja iz davnina, Nedjelja Krapinskog
pračovjeka i Etno nedjelja. Riječ je
o prigodnim programima vezanim
uz povijest, tradiciju i kulturu grada Krapine. (D. K.)
59
POD REFLEKTOROM
01. LIPNJA 2011.
44 godine Radija Hrvatsko zagorje Krapina
Traganje za istinom
Svoj 44. roðendan Radio Hrvatsko zagorje Krapina obilježio je
izložbom u Plavoj dvorani Gradske knjižnice. Radio i novine
nekad i danas naziv je koji sažima prièu prvenstveno o Radiju
Hrvatsko zagorje Krapina, trenutno u kontinuitetu djelovanja,
najstarijoj postaji u Zagorju.
U ovih 44 godine Radija Hrvatsko
zagorje Krapina utkano je i mojih 26 ljeta. Bila sam sudionikom
brojnih događanja i promjena,
stvarala viziju i smjerove razvo-
ja novinarstva, svjesna svoje
urođene bliskosti svijetu iluzija i
svjesna kako će dio onog za što
se zalažem ostati iluzija.
Sjećam se svojih prvih dana. Bio
je početak zime 1984., jedino
žensko u redakciji, na početku
radnog vijeka uglavnom muškog zvanja novinara. Na starim
drvenim stolovima tadašnje redakcije bile su robusne Olimpije
i narančaste, plave poluplastične
pisaće mašine. Telefoni na dugačkim žicama, kako bi ih lakše
prenosili iz sobe u sobu, indigo
papir za kopiranje i lakom zamrljane kartice teksta. Petar Košutić, tadašnji direktor Narodnog
sveučilišta Ivica Božić u čijem
je sastavu radio djelovao, često
nam je dolazio u redakciju kako
60
bi čuo što su novinari doznali na
nekom od brojnih sastanaka koje
smo tada sve od reda pratili. Bilo
je vremena za redakcijsko usklađivanje mišljenja i u novinarskoj
komunikativnosti koja nas je uvijek krasila, dovoljno humora u
poslovima koji su uvijek bili podložni nekim kritikama. - Novine
ne čitam, radio ne poslušam, al
veliju ljudi… - često su znali reći
tadašnji čelnici. Te smo krivine
tada uspješno zaobilazili predvođeni urednikom Borisom Uhernikom. Njegova rječitost, mogla
je ne dodirnuvši suštinu, uvjeriti razbuktale strasti u korisnost
objavljenih informacija.
U susjednoj sobi režija radija,
s ogromnom miksetom kojoj
stalno neki šiberi nisu radili, a
mi nikad nismo imali novaca za
profesionalnu miksetu…, gramofoni, magnetofoni, kazetofoni i
još neki već pomalo zaboravljeni
uređaji, impozantan broj gramofonskih ploča, kaseta i traka. Bila
je to doduše vrhunska tehnika,
jer priča o Radiju Hrvatsko zagorje Krapina počela je mnogo
ranije od prvih magnetofona
dva Grundiga TK-41, a stiže u
21. stoljeće doba kompjutorske
tehnike. Posao novinara u suštini
ostao je isti. Komentatori i kroni-
čari dnevnih događanja, zahvaljujući svojoj znatiželji otimamo
ih zaboravu.
I tada u mojoj mladosti, u svakodnevici moja je generacija bila
suočena s brojnim neriješenim
problemima, atmosfera nemoći
djelovanja u državi koja se raspada, dijelom razočarana zbog
nepostignutih ciljeva, neravnopravne borbe…, priča o važnosti
školovanja topila se u isplatnim
listama mjesečne zarade... No,
kako se rješenje za sve naše probleme nalazi u nama samima, i
ta je generacija krenula u životne
GLAS ZAGORJA
borbe - moja zadaća bila je dati
sliku stvarnosti i pokušati ju mijenjati na bolje.
Danas, nakon 26 godina, u redakciji Radija Hrvatsko zagorje
Krapina radi se potpuno drugačije. Mladi ljudi vični novim tehnologijama rade za računalima, bez
gramofona, ploča, magnetofona… tek dodir prstom dovoljan je
za pustiti program u eter. I danas
bilježimo događaje, još uvijek
nastojimo lokalnoj potki dodati
osjet dijalekta, ambijenta, zagorske glazbe i ostalih domaćih posebnosti, mada su komercijalne
postaje, uslijed konkurencije na
tržištu sve više orijentirane na
glazbu i reklame.
Izložba Radio i novine - nekad i
danas, prisjećanje je na prvi večernji program u Zagorju, prvi
noćni program u Zagorju, prvi
cjelodnevni program u Zagorju,
o Krapinskom vjesniku koji smo
godinama izdavali, o prvoj informativnoj emisiji za cijelo Za-
POD REFLEKTOROM
gorje, o prvom kompjutorskom
programu u Zagorju, prvom UKV
odašiljaču u Zagorju, prvom regionalnom programu ostvarenom
01. LIPNJA 2011.
Piše
Tanja Gregurović
Izložba Radio i novine - nekad i danas može se razgledati u
plavoj dvorani Gradske knjižnice Krapina.
Izložena je radijska oprema koju je Radio Hrvatsko zagorje
Krapina tijekom godina koristio u emitiranju svog programa,
te svi brojevi Krapinskog vjesnika od 1979. - 1986., svih 80
izišlih brojeva Krapinskog vjesnika i Glasa Zagorja, te uvez
novina Naših 15 dana iz 1965.
Izložba je otvorena do 25. lipnja, ponedjeljkom, utorkom i
četvrtkom od 9-16, srijedom i petkom od 9 do 18 sati, te subotom od 9 do 12 sati.
Dobrodošli!
u suradnji s Večernjim listom,
prvim tonskim snimanjima zagorskih sastava…
Radio Hrvatsko zagorje Krapina,
osnovan je 1967. zbog Krapinskog festivala, kao njegov sudbinski pratilac, godinama smo
radili press toga festivala i skrbili o njegovoj opstojnosti. Bilo
je to vrijeme njegovoga punoga
sjaja, satkano u entuzijazmu zaljubljenika kajkavštine. Na našu
inicijativu i u našoj organizaciji
održan je prvi Kaj u riječi i pjesmi - glazbeno literarna priredba
osnovaca kajkavskog područja. I
na kraju priča je to o Zagorskom
glazbenom festivalu Krijesnica…
GLAS ZAGORJA
61
ZAGORSKI TOP 10
01. LIPNJA 2011.
Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko
zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati
Urednici i voditelji:
Monika Briševac i Siniša Miklaužić
Nastavlja se borba za opstanak na zagorskom TOP-u
10, emisije Nek tambura svira. Klapa Bistrica, koja je
mjesec i pol bila vodeća s popevkom Za zagorje vse
s prošlogodišnjeg ZGF Krijesnica, ulazi u konkurenci-
ju za zagorski hit godine. Sada su na prvom mjestu
uvijek odlični Kavaliri, s pjesmom Copernjico, koja iz
tjedna u tjedan dobiva sve više vaših glasova. Trenutno ih imaju 311. Kako bi ih podržali i dalje, šaljite nam poruke na 66 248, RHZK-a (i u nastavku vaš
glas). Također, možete nam slati komentare, pohva-
ZAGORSKI TOP
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Kavaliri
Branko i Tomislav Ventek
Sotelia
Siniša Miklaužić i Savski valovi
Podvinčani
Optimisti Zagorja
Zvonko Franc i Zlatko Job
Ausswinkl muzikanti
Gazde
Črleni lajbeki
Copernjico
Zbog tebe sam lud
Denes
Tuj mi je hiža, tam mi je doum
Jagičin cvetek
Gje pa si
Vrnul se bum jutre
Hladne noge
Zagorska
Tam gde zora rudi
10
311 glasova
296 glasova
290 glasova
173 glasa
111 glasova
89 glasa
70 glasova
49 glasova
novi ulaz
novi ulaz
ZGF Krijesnica 2000.
le i kritike putem naše redizajnirane web stranice:
www.radio-krapina.hr.
Klikom na ikonicu pokraj svake pjesme, možete preslušati refren. Još je jedan način da dodijelite svoje glasove favoritima, na mailove: [email protected],
[email protected], ili na facebook profil – Rhzk
Krapina. Glasajte, jer samo najbolji opstaju na Top 10
listi. Novost na zagorskom TOP 10 jesu uvijek rado viđeni gosti u našem studiju, tamburaški sastav Gazde, s
pjesmom Zagorska, kao i Črleni lajbeki, s pjesmom Tam
gde zora zori.
Ususret 15. ZGF Krijesnica
I denes i sutra – svoj na
svome
I dok se mi prisjećamo prošlih festivala
polako pristižu pjesme za ovogodišnji.
Zagorski glazbeni festival Zagorska krije-
snica svoje četvrto izdanje prvi put održava kroz dvije večeri, zabavnu i narodnu
u svom terminu izvan Tjedna kajkavske
kulture 5. i 6. listopada 2000.
Nostalgični zov starine
U narodnoj nastavlja daljnju afirmaciju,
znači i novi iskorak ka profilaciji zagorske
glazbe. Zabavnoj večeri zadatak je promovirati autore i izvođače s područja Zagorja, no isto tako poticati suradnju s već
afirmiranim autorima i izvođačima hrvatske glazbene scene. Fonoteke hrvatskih
radiopostaja, kroz dva CD izdanja i sluša-
62
teljstvo željno novih pjesama Krijesnica
obdaruje sa 39 novih skladbi. Naslovnicu
krasi motiv jesenskog pejzaža s jedne od
slika Marijana Zanoškog iz Prosenika iz
Tuhlja. U povodu toga u maloj dvorani
krapinskog Pučkog učilišta otvorena
je i izložba njegovih slika. O slikaru je
tom prigodom govorio Ivica Tušek.
Najsjajnije krijesnice narodne večeri
prema ocjeni publike su Kavaliri iz
Bednje sa skladbom Niesi me štielo,
stručni ocjenjivački sud najviše glasova dao je Haubiksima iz Marije Bistrice i njihovoj skladbi Stara klet.
Prema glasovima posjetitelja krapinske festivalske dvorane drugo mjesto
pripalo je Radobojskim tamburašima i njihovoj skladbi Pajdašica, a treće
Zagorcima i skladbi Kad procvjeta lipa
stara. Ocjenjivački su sud činili urednica
i autorica u zabavnom programu HTV-a
Leidi Oreb, zamjenica glavnog urednika
Večernjeg lista Ružica Cigler, glazbenik
Čiro Gašparac, umjetnički direktor Lada
Ivan Ivančan, etnolog Ivica Ivanković,
urednik Narodnog veza Narodnog radija
Drago Rubala, poznati hrvatski glazbenik
Vladimir Smiljanić, direktor Radio Zeline
Stjepan Šagovac te urednik emisije Domaće je domaće Radio Martina Ivica Fio-
lić. Drugo su mjesto dodijelili Kavalirima,
a treće autoru i izvođaču skladbe Dojdi k
meni Slavku Pavloviću.
Glasovali su i slušatelji 16 radiopostaja,
treće je mjesto pripalo Haubiksima, drugo Meliti Bručić koja je izvela skladbu Zašto si me varao, a prvo Rajzerima i skladbi
Ljubavi ljubavi. Glazbeni urednici tih radiopostaja uz Hrvatski radio dodijelili su
jednu nagradu i to također Rajzerima.
U ime Hrvatske glazbene unije prof. Vanja Lisak uručio je nagradu najboljem
skladatelju ovogodišnje Zagorske krijesnice. Za skladbu Teci, teci potočiću mali,
nagradu je primio Siniša Doronjga, a tu
je odluku donio stručni sud Hrvatske
glazbene unije u kojem su bili Mišo Doležal, Siniša Leopold i Vanja Lisak. Željko
Bajza, Rajko Fureš i Stanka
Grujić su odlučili da je najbolji tekst skladbe Dojdi k meni
Slavka Pavlovića.
U zabavnoj večeri slušatelji
radijskih postaja najviše glasova dali su Lepim cajtima i
pjesmi Majko, potom Mirjani
Bajzec za pjesmu Čaša tuge i
treće Stjepanu Čebrajcu Čebi
za pjesmu Oči crne, oči njene.
Stručni sud najviše je bodova
GLAS ZAGORJA
dodijelio Dogan family i pjesmi Ko bi to
menjal, potom Sabini Erceg koja je izvela prelijepu kajkavsku uspavanku Srčeko
moje, a zasluženo na trećem mjestu bili
su Fiškali. Posjetitelji u festivalskoj dvorani najviše glasova dali su grupi Milenijum za pjesmu Hajde mali, potom Tatjani Herceg za pjesmu Još sam premlada
i Lepim cajtima koji su najviše glasova
dobili i od urednika radijskih postaja, te
tako ukupno i primili najviše nagrada.
Nagrada za najbolji tekst dodijeljena je
Ivici Pepelku za tekst pjesme Još jemput
da joj podragam lasi koju je na festivalu
izvela grupa Feniks, a nagrada za najbolju glazbu dodijeljena je Robertu Poljaku
za skladbu Sjeta koju je na festivalu izvela Irena Kušec Kovinčić.
ZANIMLJIVOSTI
01. LIPNJA 2011.
MALA ŠKOLA
Cvjetne kompozicije
Pripremila
Vesna Cigula
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
GLAS ZAGORJA
63
01. LIPNJA 2011.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
Zemlji – s ljubavlju
Piše Dunja Horvatin
U suradnji Vrtlarije Èuèek iz Luga Zaboèkog
i Saveza ekoloških udruga KZŽ prvi put u našoj županiji obilježen je Dan obnovljivih izvora energije 26. travnja, ujedno i 25. obljetnica nuklearne katastrofe u Èernobilu.
Posjetitelji Vrtlarije tog su dana uz
donesenu ambalažu (tegl, vrećica,
štajglec…) pri kupnji cvijeća dobili popust od 20%, a s edukativnih
letaka ekoloških udruga mogli saznati što, kako i zašto kompostirati,
sve o ambroziji, o kockavici i drugim rijetkim i zaštićenim biljkama
našeg podneblja.
Zašto u Vrtlariji Čuček? Nije marketinški trik: posjet ovoj Vrtlariji
objašnjava pojam održivi razvoj. Tu
u skladu sa zakonima prirode žive
tri generacije, šesteročlana obitelj
koja je svoju egzistenciju s punim
povjerenjem povjerila zemlji. To
je mjesto gdje radni dan određuje
sunce, radno mjesto je zemlja, a
briga za uzgoj što ljepših, zdravih
AKTUALNO
presadnica okuplja članove obite- Uzgojem prvih pelcera visećih pelji. Oni ne ovise o svakodnevnom largonija, nabavljenih krajem 80odlasku u trgovački centar, tu mi- ih u nekom od kava-riža-deterđent
riši kruh iz domaće pećnice, koke šopinga u Leibnitzu, babica Vikica,
prevrću hrpe komposta, patke rje- tada zaposlena u zabočkoj Regešavaju prekobrojne puževe prije
Prigodno, Savez ekoloških udruga tog
nego što dođu do
bujnih listova sala- je dana dodijelio dva priznanja - županu
te, stado zaigranih KZŽ, Siniši Hajdašu-Dončiću za provođekoza uređuje trav- nje strategije očuvanja okoliša i energetnjak, regeću žabe ske učinkovitosti i Franji Sinkoviću za 1001
u mlaki gdje se posađeno stablo! Uz poziv na akcije i djela
skuplja kišnica za - Zemlji s ljubavlju.
zalijevanje biljaka.
Iza kuće mirisna
apoteka na gredici s ljekovitim bi- neraciji, slušajući svoju intuiciju
ljem, voćnjak svih vrsta voćaka, s uz vijesti s radija, zaključila je da
ne sluti na dobro. Treba osigurati
kućicama nastanjenim pticama.
obitelj. Uslijedile su godine rata,
propast tekstilnih pogona širom
Zagorja, a Vikicini pelceri proširili
su se s radnog stola na prozorske
daske i prvi plastenik – sobu u nedovršenoj kući, prozora zatvorenih
plastičnom folijom kao odbačenom ambalažom.
Danas Vrtlarija ima preko 2000
m2 natkrivenog prostora, a brigu
o daljem napretku preuzeli su sin
Dubravko i snaha Verica. Danas
brojne prozore, balkone i okućnice širom Zagorja krasi cvijeće
iz njihovog uzgoja, a uz to donacijama sadnica i zemlje, te stručnim savjetima pomažu ekološkim
udrugama u akcijama uređenja
okoliša.
Ukida li se Zakon o golf igralištima?
Podsjetimo, Zakon o golf igralištima
predlaže da Republika Hrvatska ili
jedinice lokalne i regionalne samouprave moraju na zahtjev investitora
(vlasnika većinskog dijela zemljišta za
golf teren), po tržišnoj cijeni prodati,
bez provedbe javnog natječaja, do
30% površine zemljišta potrebnog za
formiranje neizgrađene građevinske
čestice. (Članak 11).
Osim toga, investitor može izvlastiti
(oduzeti vlasnicima zemlje) do 20%
ukupne površine golf terena (Članak 9). To znači da investitor koji
želi izgraditi golf teren mora imati
samo 50% ukupne površine u svom
vlasništvu, dok drugih 50% može dobiti po povoljnoj cijeni mimo javnog
natječaja i postupkom izvlaštenja.
Još 2008. hitnom procedurom u Saboru je
usvojen Zakon o golf igralištima kojim je ozakonjena otimaèina onoga najvrednijeg što
ima država – njenih prirodnih bogatstava:
vode, plodne zemlje i šuma. Èlanice Zelenog
foruma, meðu njima Savez ekoloških udruga
KZŽ i Transparency International odmah su
reagirali i tražili povlaèenje Zakona jer je nepravedan, temelj je buduæem pogodovanju
korupciji i otimaèini.
U vrijeme kad je, bar zbog dobrog
mišljenja gospode iz EU, suzbijanje
korupcije tema dana, neshvatljivo je
kako je uopće u saborsku proceduru
mogao ući zakon koji praktički legalizira pogodovanje korupciji.
U emisiji Hrvatskog radija 23. svibnja
u ušima potpisnika peticije za ukidanje spornog Zakona, zazvonile su riječi premijerke Jadranke Kosor: Partnerima ću predložiti i ukidanje Zakona o
golfu koji je često smatran propisom
koji omogućuje korupciju i apartmanizaciju obale. To je moje osobno
mišljenje, sve sam dobro proučila,
jer i bez zakona možemo graditi golf
terene koji su važni za naš turizam, ali
treba poslušati i mišljenja nevladinih
udruga i njihove argumente.
Je li time odzvonilo skandaloznom
Zakonu o golf igralištima, korupciji i
vremenima podilaženja investitorima na račun prirodnih resursa, znat
ćemo uskoro. Predizborna trka je
počela. (dh)
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
01. LIPNJA 2011.
EKO ŠKOLA BEDEKOVČINA U CIVITAS PROGRAMU
Znanstvenici i mediji protiv nasilja
Osim planiranih aktivnosti i projekata Međunarodne Eko škole, Osnovna
škola Bedekovčina s udrugom Civitas
provodi edukativne programe za
djecu i mlade s težištem na nenasilje. Projekt je osmišljen na način da
usmjerava djecu u kreiranju svog slobodnog vremena na zabavan i edukativan način, upoznaje ih sa znanošću i njenom važnošću za suvremeni
svijet. Uz pomoć znanstvenika iz različitih područja programi su prilagođeni djeci i navode na razmišljanje
da je učenje važno, a znanje najveća
Hrvatskim institutom za mozak pri
Medicinskom fakultetu, Tehničkim
fakultetom, Brodograđevnim institutom, kontakti sa znanstvenicima,
osobito Hrvatima iz cijelog svijeta.
Voditelj ovog programa je prof.
dr. sc. Ivan Đikić, a suvoditeljica programa prof. dr. sc. Đurđica
Ugarković prošlog je tjedna u Ruđeru malim fizičarima omogućila
obilazak laboratorija i sudjelovanje
u izvođenju pokusa izdvajanja molekula DNA. Susret uživo sa svojim
budućim zanimanjem kod većine
škole evidentna je povezanost – od
ravnateljstva škole, učenika do roditelja. Uz maksimalni angažman i
zadivljujući entuzijazam pedagoga,
prof. Tonija Kuščara i koordinatori-
vrijednost u životu. Program omogućava osnovnoškolcima da se vrlo
rano susretnu sa znanošću kao disciplinom: omogućava im posjet laboratorijima u IRB (Institutu Ruđera
Boškovića), uz vodstvo znanstvenika
koji na zanimljiv i pojednostavljen
način objašnjavaju najkompliciranije životne tajne. Postoji suradnja i s
Hrvatska perunika (Iris croatica),
prema međunarodno utvrđenoj
skali IUCN spada u kategoriju ugroženosti I. Zbog njene dekorativnosti ugrožavaju je planinari i turisti
pretjeranim branjem. Raste na
šumskim proplancima i rubovima
šuma do nadmorske visine 750 m.
Osim u Parku prirode Medvednica,
ce Eko-škole, prof. Danijele Paradi
rezultati su evidentni: od samog
ozračja ulaskom u školsku zgradu,
do brojnih nagrada i priznanja na
županijskoj i nacionalnoj razini.
Nažalost, svakodnevno smo
svjedoci poljuljanih temeljnih
vrijednosti, scene nasilja sve
češće su prisutne ne samo na
ulicama naših sela i gradova,
već su, nažalost, postala naša
stvarnost i u školskim dvorištima. Jednako tako neki u RH
očito još uvijek ne razumiju važnost prevencije, posebice kada
se ona odnosi na rad s mladima
u bilo kojem segmentu njihova
zdravog i vedrog odrastanja.
Civitas Zagreb, u suradnji s mladim hrvatskim znanstvenicima i
medijskim stručnjacima želi pridonijeti naporima društva kako
bi se o nasilju komuniciralo s
djecom, s roditeljima, školom,
vlastima i medijima. Mladi znanstvenici žele o tome govoriti!
Žele na svoj način pokazati djeci
što je nasilje i koliko je opasna
tolerancija na takvo ponašanje
i usmjeriti ih na njima najbitniju stvar – učenje, pojasnila je
ukratko rad i ciljeve udruge gđa
Zvjezdana Stančić, prof. i novinarka, predsjednica udruge od
njenog osnivanja 2001.
Naše samonikle perunike
šte, evidentno je smanjenje njene
brojnosti. Česti je gost uređenih
učenika učvrsti odluku, a kod ponekih pravovremeno odustajanje
– kao npr. budućih liječnika koji ne
mogu podnijeti pogled na operaciju
i krv. Nakon provođenja programa
na nacionalnoj razini, u više od 50
obrazovnih ustanova, gđi Stančić
nije promakla razlika između sredina: u manjim, kao u slučaju ove
nekoliko je staništa u KZŽ: Cesarska gora, Strahinčica, Kamenjak. S
obzirom na rasprostranjenost u RH
i susjednim područjima, smatra se
subendemom.
Travolika perunika (Iris graminea)
česti je gost rubova termofilnih
šuma i šikara. Iako je na pojedinim
nalazištima brojna, kao “šumska or-
hideja” često završava u buketima
kao suvenir s izleta u prirodu i kao
takva postaje sigurni kandidat za
Crvenu knjigu.
Sibirska perunika – raste na močvarnim i vlažnim nizinskim livadama.
Spada u I. kategoriju ugroženosti.
Smanjivanjem površina poplavnih
livada, zbog hidromelioracijskih
radova, preoravanjem nestaju njena staništa i smanjuje se brojnost.
Mjere zaštite nisu poduzimane, a
posredno je zaštićena u dijelovima
svojeg areala u Parku prirode Medvednica.
Močvarna perunika (Iris pseudacorus), višegodišnja je zeljasta
biljka močvarnih livada, raste uz
ribnjake, jezera i kanale uz cestu,
tolerira čak i rast pod vodom. Kao
i kockavice s kojima dijeli stani-
jezeraca u dvorištima i okućnicama, a najljepša je ipak na livadama gdje istovremeno cvate plava
sibirska perunika.
Bez obzira na stupanj zaštite, svijet naših samoniklih perunika je
ugrožen i uz divljenje jedinstvenoj
ljepoti njihovog cvijeta potrebno
im je malo naše pažnje: tek škljocaj
fotoaparata i - doviđenja sljedećeg
svibnja.
IZ DRUGOG KUTA
01. LIPNJA 2011.
J
oš je antički mislitelj Ksenokrat shvaćao istinu kao brigu za druge ljude! Takva briga
u sebi sazdaje ljubav - koja
nas uvijek iznova iziskuje, traži… (pre)odijeva. Ljubav je neprikosnoveni organon našeg
središta Osobe, neizmjerljiva
istinska radost, najiskrenije
kraljevanje duše, najdublje
prijateljstvo Duha. I, u ovome
vremenu, u zonama našega
bića, nedvojbeno da samo
ljubavlju možemo dotaknuti
nutrinu samoga Dobra. Samo
ljubljeno biće ljubi. Dakle,
recept je jednostavan: Treba
ljubiti, da bi bili ljubljeni! Čovjek samoga sebe ljubi (ne iz
samoga sebe), nego tek kroz
srce onoga Drugoga. Nadasve
najbolnija je neuzvraćena ljubav. Treba vazda nastojati biti
u neprestanome izviranju iz
samoga sebe prema drugome. U tom malenom iverku
svoje navlastitosti, biće sja
jedino kada Ljubi, u čistoći
ljubavi. No, taj mali brodski
pregradak čovjekova samozatajna srca zavazda ljubi
(čineći sama sebe ljubljenim
bićem), jedino ukoliko ljubi
(čini) trpeći. U trpljenju Čovjek spoznaju vrijednost ljubavi… trpeći!
esumnjivo je lako tjelesnu temperaturu izliječiti (pokojim limunom i lje-
N
kovitim biljnim čajem). No,
puno bolniju duševnu temperaturu jedino je moguće
iscijeliti potpunom čistom
ljubavlju. Prava ljubav se ne
topi kao gruda snijega, ona
tiho prebiva u najintimnijim
(i najrazličitijim) predjelima
Čovjeka. Neminovno je stoga danas svaki čovjek pozvan
postajati napose Ljubitelj
ljubavi. Ne postoje duhovne
pincete kojima bi mogli na-
Oni koji su stvoreni imuni na
ljubav. Naprosto ta kraljica
dobra svakoga zahvaća, bezbolno transfuzijski sjedinjuje
i naposljetku oslobađa za još
sveobuhvatniju ‘fizionomiju
dobrote’ (Ortega y Gasset).
ez prvotnog zanosa, ponajprije je potrebno donekle sazrijeti u samoj Osobi, u svojemu čistome Ja. To
čisto Sebe (soi - Ricœur), uvijek treba promatrati u oslo-
B
D
uboko sam uvjeren da
ono iskonsko dobro, nadvremenita Istina u svojoj punoj
čistoći – u svakom nastajućem
(rađajućem) čovjeku kreposno vapije za ljubavlju. Ljudsko
srce je stvoreno za ljubav, da
ljubi, da bude ljubljeno. Sam
Učitelj sebedarja Isus je ljubav
proglasio božanstvom istinosnog Života. Nikada dotrajali,
ishlapjeli kvasac očovječenja!
Nježno ljubiti svakog sučovje-
U trpnji Drugoga,
trpim i Ja sam...
Dakle, recept je jednostavan: Treba ljubiti, da bi
bili ljubljeni! Èovjek samoga sebe ljubi (ne iz samoga sebe), nego tek kroz srce onoga Drugoga.
pipati ushićenje našega bića
drugim bićem, njegovom
(našom) dušom. Ne postoji
nigdje u univerzumu, nekakva prosta optika koja će potvrditi da negdje u svijetu (pa
čak tamo i gdje nema po šest
mjeseci svjetlosti) Čovjeka
bez zrnca ljubavi. Ne… ne vjerujem! Nikako ne postoje
bađanju nutarnje slobode,
koja se uvijek samozatajno
realizira u beskrajnoj i bezuvjetnoj ljubavi prema svome sučovjeku (Bližnjemu).
Trunkom sebedarne ljubavi
možemo izliječiti ogrebotine
na izblijedjelim aureolama
duše, iscijeliti izranjene bridove srca..
Piše
Dražen Zetić
[email protected]
ka, nesebično mu podati takvu
stvarenjsku dimenziju, odista
znači prije svega skrbiti se za
njega, duboko u svojoj intimi
su – patiti zbog njegovih svakodnevnih hirova, mana… nesreća… Bivati ljubljenim biva
samo ono ljubljeno… u nama,
i s nama samima s pozicije ljubljene ljubavi…
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618
e-mail: [email protected]
Radno vrijeme od 7 do 20 sati,
nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI
Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049
Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.
66
GLAS ZAGORJA

ovdje - zagorje-international.hr.

NIKOLA Br 23(336).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Ovdje - besplatne digitalne novine

NIKOLA Br 41(354).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

PDF INFO

NIKOLA Br 36(349).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

NIKOLA Br 24(337).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

NIKOLA Br 37(350).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Krapina kroz deset priča» - PDF