Nagodbe i tržište kapitala
Informacije s nagodbenih
ročišta utjecale su na snažne
dnevne promjene cijena
pojedinih dionica
Županije važne za razvoj
Iz državnog je proračuna u
prošloj godini izdvojeno 800
milijuna kuna za razvitak
općina, gradova i županija
Navike plaćanja
Odobravanje iznadprosječno
dugih rokova glavni je krivac
za neuredne navike plaćanja
u B2B sektoru
aktualno
aktualno
svijet financija
Str. 12
Str. 11
Str. 20
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 9 5
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 23. rujna 2013.
Godina 60 / Broj 3795.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
još jeftinija struja / porazna demografija / bjelovarski sajam / sajam županija / regija / svijet financija
nove investicije u proizvodne djelatnosti
ulaganja
ipak ima
Gospodarsku klimu popravljaju
tek otvorena nova tvornica vijaka
u Kninu, nova zapošljavanja u
obućarskoj industriji u Prelogu i
najave investicija u farmaceutici
>>4-5
AN
SEBOG
POR
P IL info
EEN i
ork
onos
Što d rope Netw
u
E
prise
Enter
na Jednu uloženu 1,5 kuna u proračun
Intervju: Josip Butara, direktor ultre
>> 21
>> 6-7
Osim visokog povrata u proračun, stambene štedionice
pozitivno utječu i na zaposlenost i smanjenje sive ekonomije
Grupacija koja obuhvaća 21 hrvatski trgovački lanac, a godišnji
promet joj premašuje tri milijarde kuna, mijenja imidž i ime
Energetska
konferencija
2. – 3.10. 2013.
Energetska
konferencija
Energetska
konferencija
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Gordan Maras, ministar poduzetništva i
obrta:
Daljnje ukidanje parafiskalnih nameta
Projektom Poboljšavanje
informiranosti hrvatske
poslovne zajednice (BIZimpact), koji je dio programa Regionalna konkurentnost,
financiran
sredstvima IPA programa EU-a i hrvatske vlade
u iznosu od 1,5 milijuna
eura, lakše ćemo ostvariti dio ciljeva Vlade. Neki od ciljeva su: uspostava dijaloga s poduzetnicima, usvajanje
kvalitetnih zakona te unapređenje poslovnog okruženja. Također, nastavit ćemo s daljnjim ukidanjem parafiskalnih nameta. Ističem kako je Vlada dosad smanjila
nelikvidnost za 10 milijardi kuna što je značajan uspjeh.
Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske
zajednice županija:
Županijski položaj nije vidljiv, ali je bitan
Hrvatske županije žele
biti uključene u operativne programe za EU kako
bi svojim iskustvom s terena i informacijama iz
prve ruke bile stručna podrška Ministarstvu. Ako
se dolazi iz raznih županija u Zagreb, prolaze se
i županijske ceste. Djeca se vode u županijske škole,
a ako je netko bolestan odlazi u županijski dom zdravlja. Ako se pak vadi građevinska dozvola ili legalizira
objekt, to se radi u županijskim institucijama. Županije
imaju bitan položaj, on možda nije vidljiv, ali kroz županije se odrađuje veliki broj raznih stvari.
Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore
Zagreb:
Jačanje gospodarske suradnje
Potpisivanje sporazuma
o suradnji između HGKKomore Zagreb i Privredne komore Unsko-sanskog kantona logičan je
korak u daljnjem jačanju
suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, država koje su snažno
povezane kao partneri u trgovini, ali i drugim područjima poput prometa, poljoprivrede, turizma, energetike
i zaštite okoliša. Zajednički projekti, nastupi na sajmovima, edukacije i izravna povezivanja naših gospodarstvenika samo su neke od aktivnosti kojima ćemo se posvetiti u nastavku naše suradnje.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Boris Belak, kreativni direktor,
predavač i autor knjiga o oglašavanju
Strahopoštovanje je
stvar prošlosti
U reklame danas ne samo da se ne vjeruje, nego one većinom iritiraju
publiku koja čini sve da bi ih izbjegla
O
vog lipnja pozvali su me na
Branding konferenciju u Sarajevu, da kažem nešto kratko o značenju i važnosti brenda.
Kada sam izlaganje započeo sa slučajem infarkta u
finskoj sauni, mogao sam
i očekivati da će publika
ostati u čudu. Riječ je o
živopisnoj – i da, ponešto
morbidnoj – ilustraciji Simona Anholta, kojeg mediji rado nazivaju “ocem
brendiranja nacija”. (Anholt je prvi istaknuo kako
danas od brendiranja ne
može pobjeći nitko, pa ni
nacija. Nacije tako poimamo ili kao radišne, ili
kao tehnološki napredne,
ili nepouzdane itd. – koliko god to nepravedno
bilo, jer nažalost je prečesto linija između brendiranja i stereotipiziranja
suviše tanka.)
Pa što sa saunom? Jedan je finski novinar prije
nekoliko godina zabrinuto upitao Anholta kako će
reagirati strani mediji kad
doznaju da je jedan sportaš umro od infarkta u sauni - što će si ljudi misliti
o Finskoj? Anholt je odgovorio da čak i ako jedan čovjek mjesečno
skonča u sauni u Finskoj,
na zao glas može doći
samo sauna kao takva –
ali i dalje ne Finska! Naime, Finsku će se i dalje
– opravdano – smatrati naprednom zemljom u
kojoj bi mnogi rado vidjeli svoju budućnost i
budućnost svoje djece.
Pouka je vrlo jednostavna: dobar, snažan i
pouzdan brend čuva nas
i kroz lošija vremena –
koja dođu prije ili kasni-
Mnogi su brendovi
ovdje pomalo zapeli
u svojoj slavnoj
prošlosti
je, a ne zna se koliko će
trajati.
Danas, u digitalnoj
eri, eri društvenih mreža
i opće dostupnosti i povezanosti, već i sam pojedinac postaje svojevrsni
brend – postaje svoj vlastiti komunikacijski medij, bez posrednika, kao
i kreator vlastitog “brending” sadržaja.
Već su i današnji dvadesetogodišnjaci itekako
svjesni toga, kao i svoje
moći koju im donosi takva situacija. Kao postojeći i potencijalni novi
potrošači, oni više ne gledaju medijske sadržaje i
oglašivače kroz razne nametnute filtere. Strahopoštovanje, ako ga je ikad
bilo, stvar je nepovratne
prošlosti.
Komunikacija marketinških i oglašivačkih ideja više se ne može
promatrati lakonski, podrazumijevajući da se u
reklamu vjeruje – jer ne
samo da se ne vjeruje,
nego reklame većinom
iritiraju publiku koja čini
sve da bi ih izbjegla.
“Digitalna” je publika nestrpljiva, brza i samosvjesna. Prije gotovo godinu dana objavio
sam tekst o tome kako na
ovim prostorima stvarna
marketinška i oglašivačka komunikacija tek počinje: veliki igrači ovdje
postaju tek mali izazivači u europskoj areni, prepunoj opcija, ali i znatno iskusnijih i lukavijih
marketinških i oglašivačkih igrača, da ne kažemo
onih kojima je briga za
želje i potrebe kupca realna i uhodana aktivnost,
a ne samo tekst u korporativnoj brošuri.
Uz to, mnogi su brendovi ovdje pomalo zapeli u svojoj slavnoj prošlosti, oslanjajući se na to da
će kupac radije kupovati
“domaće”. Pa, kako smo
vidjeli, teško da hoće ako je skuplje. Svojom
komunikacijom i dizajnom uspjeli su time stvoriti procjep od, u nekim
slučajevima, čak dva desetljeća.
A u međuvremenu se
generacija lojalnih kupaca umirovila, prestavši biti kupovno potentna,
dok vezu s novijim, nadolazećim generacijama
kupaca nitko nije još izgradio do te mjere da bi
mirno mogao konstatirati kako je izgrađen brend
koji ga može provesti i
kroz krizu i kroz priključenje na veće tržište.
Suvremena komunikacija ideje zahtijeva isključivo micanje fokusa
sa samog oglašivača na
uvid u želje i potrebe publike, što tek tada može
rezultirati iskrenom, životnom, aktivirajućom,
inspirirajućom i, naravno, ekonomski učinkovitom
marketinškom
strategijom, kao i oglašivačkom komunikacijom.
Prisjetimo se finske
saune: koliko brend kojim upravljamo može izdržati “udara” neugodnih
slučajeva? Rok za započinjanje ozbiljnog razmišljanja o tome? Jučer.
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
Direktor: Darko Buković
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
4
TEMA TJEDNA
*vijesti
Ina dobila certifikat
Poslodavac Partner
Treću godinu za redom
Ina je dobila priznanje
Poslodavac Partner. Taj
se certifikat dodjeljuje
za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima.
Cilj projekta Poslodavac
Partner je prepoznavanje i isticanje organizacija
koje kvalitetno upravljaju ljudskim resursima te
propagiranje i implementacija onih standarda koji
dokazano i smisleno unapređuju poslovne rezultate i kvalitetu rada.
Novi izvozni uspjeh
Končara
Filipinska Energetska regulatorna komisija (ERC)
izdala je potvrdu o završetku radova na obnovi
Hidroelektrane Binga na
Filipinima, za koju je četiri generatora proizvelo Društvo Končar-Generatori i motori (GIM).
S norveškom tvrtkom SN
Aboitiz Power Benguet,
GIM je ugovorio isporuku aktivnih dijelova generatora, provjeru ostalih
dijelova te nadzor montaže, ispitivanja i puštanja
u pogon četiriju generatora. Sredinom srpnja bila je
primopredaja zadnjeg, četvrtog generatora na HE
Binga koja je u zajedničkom vlasništvu lokalnog
Aboitiz Powera i norveškog SN Powera. Vrijednost ugovora iznosi više
od 13 milijuna američkih
dolara.
Sporazum o suradnji
Predstavnici
Hrvatske
gospodarske komore-Komore Zagreb i Privredne
komore Unsko-sanskog
kantona potpisale su Sporazum o suradnji s ciljem
bolje razmjene informacija među komorama, jačeg poslovnog povezivanja i definiranja ostalih
oblika regionalne suradnje. Sporazum je potpisan u sklopu 11. međunarodnog sajma EKOBIS
2013., nedavno održanog
u Bihaću.
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 35 mil € ( 400
vrijednost investicije
novih radnih mjesta
Otvorena nova tvornica vijčane opreme u Kninu
Najmodernija tvornica
vijaka u regiji
Kompletna proizvodnja iz nove tvornice namijenjena je izvozu, ustvrdio je vlasnik DIV Grupe
Tomislav Debeljak na otvaranju tvornice u Kninu, dodajući kako će se vrijednost izvoza u
ukupnoj proizvodnji postupno povećati sa 20 milijuna eura na više od 130 milijuna eura
20 milijuna eura na više
od 130 milijuna eura. Najveći kupci DIV-ovih proizvoda u Hvatskoj su Same
Deutz Fahr, Hrvatske željeznice, Dalekovod-Proizvodnja, Đuro Đaković-Specijalna vozila, a
u inozemstvu Reyer, HP
Import, Vipa, FM, BMG
World, NSS, Bossard...
Jozo Vrdoljak
[email protected]
S
večanim
puštanjem u rad nove
tvornice vijaka u
Kninu započela je proizvodnja u jednoj od najmodernijih takvih tvornica
u svijetu. Investicija samoborske DIV Grupe u ovu
tvornicu iznosi 35 milijuna eura, a njenom realizacijom se otvara 400 novih
radnih mjesta. Procjenjuje
se da će još oko 350 ljudi
biti indirektno zaposleno u
ostalim logističkim i servisnim djelatnostima izvan
samog DIV-a. Podsjetimo,
U našoj tvornici
vijaka udio
direktnog izvoza u
ukupnom prometu
lani je iznosio 65
posto, rekao je
Debeljak
nakon velikih problema s
administracijom, gradnja
nove tvornice započela je
2010. godine. Investitori
su posebnu pozornost posvetili optimizaciji procesa i iskorištavanja energije radi postizanja pune
konkurentnosti. Osim velikih proizvodnih kapaciteta u sklopu tvornice su i
dvije nove poslovne zgrade DIV Grupe, visokoregalno skladište, te potpuno nov energetski sustav
sa 14-megavatnom trafostanicom i rasklopištem. Investicija je realizirana u najvećem dijelu
vlastitim sredstvima iz zadržane dobiti, u iznosu od
25 milijuna eura. Preostalih 10 milijuna eura osigurano je kreditom Hrvatske
banke za obnovu i razvitak
preko Hrvatske poštanske
banke.
Moderan pogon
Na površini od 22.000 četvornih metara odvijat će
se kompletna proizvodnja
standardnih vijaka od pripreme do završne obrade.
Instalirane su 23 linije za
proizvodnju vijčane robe,
14 linija za valjanje navoja, tri linije za toplinsku
obradu vijčanog materijala - svaka kapaciteta tri
tone po satu, dvije linije
za površinsku zaštitu galvanskim cinčanjem - svaka kapaciteta oko pet tona
po satu, te nova poluautomatska pakirnica vijčanog
materijala uz osiguranu
transportnu komunikaciju
željeznicom i cestom.
Planira se više od 3300 zaposlenih
DIV Grupa, bez Brodosplit brodograđevne industrije,
jedna je od vodećih tvornica vijaka u Europi s poslovanjem na osam lokacija u šest država i više od 1000 zaposlenih. Ulaganjima u nove kapacitete i nove tehnologije tvrtka se stalno razvija, a njena uprava planira daljnji
rast. Završetkom prve faze restrukturiranja Brodosplita
i s dosezanjem punog kapaciteta nove tvornice u Kninu,
DIV Grupa će zapošljavati više od 3300 radnika. Centralna lokacija i sjedište je u Samoboru, što je ujedno i proizvodna lokacija specijalizirana za proizvodnju vijčanih
elemenata metodom hladnog i toplog kovanja, velikim
dijelom prema specijalnim zahtjevima kupaca.
“Zbog stalnog povećanja narudžbi i potreba
za vijčanom robom u Europi, DIV Grupa je odlučila investirati u proširenje kapaciteta i izgradnju
nove tvornice u Kninu,
jer naši trenutni kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe. Naime, u našoj tvornici vijaka udio direktnog
izvoza u ukupnom prometu prošle je godine bio
65 posto, a promatrajući
samo proizvodnju, udio
direktnog izvoza u toj godini je bio preko 85 posto.
Kompletna proizvodnja
iz nove tvornice namijenjena je izvozu, što znači
da ćemo značajno povećati izvoznu komponentu”, ustvrdio je Tomislav
Debeljak, vlasnik DIV
Grupe, na otvaranju nove
tvornice u Kninu, dodajući kako će se vrijednost
izvoza u ukupnoj proizvodnji ove tvornice vijaka postupno povećati sa
Značaj za
stanovništvo
“Ovo je povijesni dan jer
smo prije 22 godine napuštali Knin, a danas otvaramo vrijednu investiciju u
kojoj je već zaposlen velik broj radnika, a bit će ih
zaposleno i više. Nadam
se da ćemo nastaviti ovim
putem prosperiteta kojim
smo krenuli”, ustvrdila je
Josipa Rimac, gradonačelnica Knina.
Ivo Milatić, pomoćnik ministra gospodarstva, rekao je kako je
oduševljen
otvaranjem
velikog proizvodnog pogona u Kninu i novim radnim mjestima. “Novi pogoni u Kninu će dijelom
osigurati budućnost još
uvijek gospodarski osiromašenoj kninskoj regiji. Takvih bi primjera trebalo biti i više, jer Vlada
kroz Zakon o strateškim
investicijama dosta radi
na uklanjanju birokratskih
barijera”, rekao je Milatić
naglasivši također da se
nakon privatizacije Brodosplita, u kojoj je to brodogradilište preuzeo vlasnik DIV Grupe, procesi
odvijaju prema planu i
da će Brodosplit uspješno
poslovati.
5
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( sa 34 na 4%
pao globalni udjel Europe u proizvodnji cipela
( 70%
hrvatske proizvodnje ide u izvoz
Nova industrija obuće
Cipele iz Preloga
konkurentne globalno
Novo zapošljavanje u Prelogu izazvalo je zabrinutost u Austriji, gdje Paul Green zapošljava oko 150 ljudi, no
Huber je u tamošnjim medijima odbacio mogućnost otkaza austrijskim radnicima zbog pogona u Hrvatskoj
Drago Živković
[email protected]
G
lobalna industrija obuće doživjela je u proteklih
25 godina ogromne promjene. Tako je 1985. godine u svijetu proizvedeno
8,8 milijardi pari obuće, a
u 2012. više od 21 milijardu pari, prema podacima
Hrvatskog društva kožara
i obućara. U istom je razdoblju udjel Kine u svjetskoj proizvodnji obuće
porastao sa 17 na više od
60 posto, a udjel Europe
je smanjen sa 34 na samo
četiri posto. Samo u razdoblju od 2010. do 2012.
godine potrošnja obuće u
Kini porasla je za 21 posto, u Indiji za 11 posto,
dok je u SAD-u pala za
4,2 posto, a u Europi za
čak 13,4 posto. Unatoč
ra, vrijedna oko pet milijuna eura, iako se u nekim
medijima spominjalo i 10
lično u toj regiji, u kojoj je
duga tradicija proizvodnje
cipela, a nama je iznimno
milijuna. Iako neočekivan
u kontekstu globalnog tržišta, izbor Međimurja za
tvrtku iz Salzburga zapravo nije nelogičan, jer već
20 godina surađuju s proizvođačima obuće Meisom
iz Goričana i Ivančicom iz
Ivanca. “Osjećamo se od-
važna kvaliteta”, izjavio
je Huber.
Paul Green je u
Prelogu zaposlio 50
radnika, a u iduće
dvije godine planira
još 400
očiglednom
pomicanju
težišta globalne industrije obuće prema zemljama
u razvoju, austrijski Paul
Green, jedan od vodećih
europskih brendova ženske obuće, odlučio je svoju novu tvornicu izgraditi
u međimurskom gradiću
Prelogu. Investicija je, po
riječima direktora kompanije Geralda Hube-
Regionalna
koncentracija
Hrvatska industrija obuće
izrazito je regionalno koncentrirana. Prema podacima Hrvatske gospodarske
komore, gotovo 70 posto
ukupno zaposlenih u proizvodnji obuće radi u samo
dvije županije, Varaždinskoj i Međimurskoj. Izvoz
obuće također je oko 70
posto od ukupne proizvodnje, a prema podacima Državnog zavoda za
statistiku, vrijednost izvoza kože i srodnih proizvoda u prvih je šest mjeseci
premašila milijardu kuna,
uz blagi porast. U prvom
valu Paul Green je u Prelogu zaposlio 50 radnika, a proklamirani je plan
do kraja godine zaposliti još barem 100 radnika,
te u iduće dvije godine još
400, što uključuje i zaposlene u budućem logističkom i distribucijskom
centru za cijelu regiju.
Ove su najave izazvale zabrinutost u Austriji,
gdje Paul Green zapošljava oko 150 ljudi, no Huber je u tamošnjim medijima odbacio mogućnost
otkaza austrijskim radnicima zbog zapošljavanja
u Hrvatskoj.
Sve tvornice Paula Greena zajedno dnevno proizvedu 10.000 cipela, a ova u Prelogu počela
je sa 1000 pari dnevno, ali
bi vrlo brzo trebala dostići 2000. Proizvodnja
bi trebala biti nastavljena i u Meisu i u Ivančici,
kao i u tri pogona u BiH.
Godišnje Paul Green proda cipela za oko 100 milijuna eura, najviše na tržišta Zapadne Europe, ali i
u SAD-u i Japanu.
Novi investicijski ciklus koprivničke kompanije
Belupo ulaže 500 milijuna kuna u nove pogone
Postojeće dvije tvornice i mikrobiološki laboratorij, iako najsuvremeniji u ovom dijelu Europe, više nisu dovoljni za
potrebe poslovanja na 16 farmaceutskih tržišta
Koprivnička kompanija Belupo priprema novi
investicijski ciklus vrijedan 500 milijuna kuna.
Gradit će novu tvornicu lijekova, četvrti Belupov pogon, jer postojeće
dvije tvornice i mikrobiološki laboratorij, iako
najsuvremeniji u ovom
dijelu Europe, više nisu
dovoljni za potrebe poslovanja na 16 farmaceutskih tržišta.
Ulaganje još treba potvrditi nadzorni odbor
kompanije, ali neslužbeno
se doznaje da bi novi po-
gon trebao početi s radom
2016. godine. U tvornici
će se proizvoditi lijekovi
u krutim i polukrutim oblicima (kreme i masti). Investicija bi trebala proizvodne kapacitete Belupa
podići za trećinu, a u proizvodnji polukrutih oblika
kapacitet će biti povećan
čak dva i pol puta.
Koprivnička
kompanija prošle je godine
ostvarila prihod od 632
milijuna kuna, što je četiri posto više nego u 2011.
godini. Ostvarena je dobit od 81 milijun kuna.
Bruto marža u 2012. godini iznosila je 63,6 posto, dok je u 2011. godini
bila 62,6 posto. Prošlogodišnje investicije i investicijsko osiguranje Belupo
su stajali oko 20 milijuna kuna. U kompaniji radi
1250 ljudi, od čega 27 posto ima visoku stručnu
spremu. U idućem razdoblju, uz novu investiciju, Belupo planira još više
povezati istraživanje i tehnološka poboljšanja s razvojem novih proizvoda.
Novi proizvodi, uvedeni na tržište u posljednjih
s posebnom namjenom.
Uz hrvatsko tržište nastavit će se širiti u inozemstvu, uz fokus na tržištima Istočne i Jugoistočne
Investicija bi
trebala proizvodne
kapacitete Belupa
podići za trećinu
pet godina, čine 30 posto
njihove prodaje. Uz ostalo, orijentirali su se na generičke lijekove, dodatke prehrani i kozmetiku
Europe te izvoz lijekova
koji se ne izdaju na recept
(OTC lijekovi).
Belupo posjeduje certifikate kvalitete proi-
zvodnje što mu omogućava provođenje kliničkih
studija za nove lijekove na području Europske
unije. Lijekovi koje proizvode klasificirani su u
11 skupina, a već dugi niz
godina vode na hrvatskom
tržištu lijekova koji djeluju na kardiovaskularni sustav. Prema količinama, tu
drže oko 20 posto tržišta.
Belupo je prošle godine
dobio i Zlatnu kunu kao
najuspješnije veliko trgovačko društvo Koprivničko-križevačke županije.
(I.V.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 10% niže cijene ( već 12 godina
nudi GEN-I u odnosu na HEP
Josip Butara, direktor grupacije Ultra
GEN-I i RWE odgovorili HEP-u
Struja još jeftinija
U
brzo nakon što je
Hrvatska elektroprivreda najavila kako će od 1. listopada smanjiti proizvodni
dio cijene električne energije za kućanstva za 10,7
posto, čime će računi oko
2,15 milijuna građana biti
u prosjeku mjesečno niži
između šest i sedam posto, javila se i konkurencija. Naime, slovenska tvrtka GEN-I u sklopu ponude
Jeftina struja najavila je
dodatno sniženje cijena
električne energije za kućanstva. Drugim riječima,
one će i dalje biti za 10 posto niže u odnosu na nove
cijene HEP-a, čime GENI potvrđuje obećanje da će
uvijek biti najpovoljniji na
hrvatskom tržištu. Tako će
od 1. listopada razina uštede korisnika Jeftine struje
u segmentu kućanstava biti
gotovo jednaka kao i prije
HEP-ove najave sniženja.
Tvrtka naglašava da
HEP ponovno nije objavio
snižavanje cijena električne energije za male poduzetnike koji i dalje plaćaju
visoku cijenu, dok GEN-I
jamči uštede i od 30 posto
Ultra gros po
Prije osam godina osnovano je Udruženje hrvatskih trgovačkih k
kojima su neke trgovačke kuće, ranije udružene u dvije trgovačk
Ultra, pa se shodno tome promijenio i vizualni identitet grupacije
za male poduzetnike. “Kao
što smo obećali, odlučili smo dodatno sniziti vlastite cijene u ponudi Jeftina struja jer želimo ostati
najjeftiniji ponuđač električne energije na tržištu.
To je pozicija koju držimo
na svim tržištima gdje poslujemo i smatramo da će
to korisnici znati cijeniti”,
kaže predsjednik Uprave Grupe GEN-I Robert
Golob. “Otkako smo počeli sa snižavanjem cijena
na hrvatskom tržištu, smatram da smo na najbolji način pokazali kakve su koristi od ulaska u EU te od
usvajanja europskih normi
u Hrvatskoj”, ističe on.
Politiku najnižih cijena električne energije bez
ugovornih obveza GENI Zagreb temelji na jamstvu da neće povisiti cije-
ne do kraja 2015. godine.
Na taj način, priopćeno je
iz agencije Grayling, tvrtka se obvezala da maksimalne cijene neće rasti do
1. siječnja 2016., već postoji samo mogućnost njihovog sniženja.
Druga tvrtka, RWE
Energija, od početka dolaska na hrvatsko tržište građanima je ponudila uštedu
do 12 posto u odnosu na
onu HEP Operatora distribucijskog sustava (ODS).
A ta odluka ostaje bez obzira na promjenu cijene tog
dominantnog opskrbljivača u nas, priopćeno je iz
tvrtke Briefing komunikacije. RWE Energija će također cijene prilagoditi već
od 1. listopada, a one će se
odnositi i na one korisnike
koji su već potpisali ugovor s tom tvrtkom. (B.O.)
Weekend Media Festival
Banke uvode virtualne poslovnice
Šesti Weekend Media Festival ove je godine proširio svoj doseg. Više nije
samo najveće regionalno
okupljanje komunikacijske industrije, nego je počeo privlačiti i druge djelatnosti. Tako su čelni ljudi
Zagrebačke i Raiffeisen
banke na panel raspravi
o tehnološkim promjena-
na tržištu djeluje Ultra gros
ma najavili skoro uvođenje
virtualnih poslovnica i promjenu modela poslovanja,
pa banke više neće nuditi
gotove proizvode za nepoznate klijente, nego stvarati
posebne proizvode za prepoznate individualne klijente. Predsjednik Uprave
Zagrebačke banke Franjo
Luković vjeruje da će se ta
promjena dogoditi u iduće
dvije godine, dok predsjednik Uprave Raiffeisen banke Zdenko Adrović smatra
da će za prepoznavanje klijenata biti potrebno i spajanje baza podataka koje
imaju banke s bazama podataka komunalnih poduzeća, ali uz sprečavanje
zloporabe. Osiguravateljska društva ipak više ovise o osobnom kontaktu, jer
u slučaju štete klijenti očekuju da s njima razgovara
živ čovjek a ne stroj, stoga
predsjednik Uprave Croatia osiguranja Krešimir
Starčević smatra da će tehnološke promjene zadnje
doći u njegovu djelatnost.
Iznimno bogat program
Weekend Media Festivala prošlog tjedna u Rovinj
je privukao oko 4000 sudionika iz zemalja regije,
a uz vodeće poslovne ljude
iz regije, predavači su bili i
menadžeri globalnih kompanija, poput Nestlea i Googlea. (D.Ž.)
Sanja Plješa
[email protected]
U
druženje hrvatskih
trgovačkih kuća na tržištu djeluje već 12 godina.
Prve četiri godine poslovalo je pod nazivom Ultra
Grupa, a prije osam godina naziv je promijenjen u
Ultra gros. Kako bi kupci lakše pronašli prodajna
mjesta, grupacija u kojoj
se danas nalazi 21 trgovački lanac, u komunikaciji će se pojavljivati kao
Ultra. Znak Ultra prvi su
dobili dalmatinski trgovački lanci Djelo iz Šibenika, Ribola iz Kaštela,
Sonik iz Zadra i Victa iz
Splita te zagorski trgovački lanac Trgocentar iz Zaboka. U sljedećim mjesecima uz svoj će naziv znak
Ultra Grupa
osnovana je
kao reakcija na
promjene nastale
dolaskom stranih
trgovačkih lanaca
Ultra istaknuti i ostalih 16
članica grupacije. O planovima za budućnost razgovarali smo s direktorom
grupacije Ultra Josipom
Butarom.
Kada je i zbog čega nastala grupacija Ultra
gros, današnja Ultra?
- Ultra Grupa osnovana je
kao reakcija na promjene na tržištu nastale dolaskom stranih trgovačkih lanaca. Naime, već je
tada postalo jasno da manji trgovci mogu opstati jedino ako udruže sna-
ge. Sedam osnivača tada
je postavilo temeljne ciljeve poslovanja i razvoja. Nekoliko mjeseci kasnije u Pazinu je donesena
odluka o osnivanju udruženja U.n.i.g.r.o.s.s. od devet članica, sa sličnim ciljevima kao i Ultra Grupa.
Nedugo nakon toga, svjesne da su postojeća zasebna udruženja još uvijek
premala, ove dvije grupacije pristupaju pregovorima o udruživanju. Tako je
potkraj 2004. godine došlo do spajanja tih grupacija
u novo udruženje pod nazivom Ultra gros. U vrijeme osnivanja cilj grupacije
bio je postizanje boljih komercijalnih uvjeta od dobavljača s kojima su već
postojali sklopljeni ugovori. Taj cilj ostao je postulat poslovanja, ali se razvojem proširio i na druge
ciljeve poput učvršćivanja tržišnih pozicija članica i zadržavanja glavnog
tržišnog uvjeta u regiji u
kojoj posluju, osiguranja
mogućnosti rasta i sinergijskih učinaka zajedničke promocije, razvoja robne marke i uvoza.
Zašto se mijenja vizualni
identitet grupacije?
- Tijekom svih godina poslovanja grupaciju su prepoznali dobavljači, ali je,
nažalost, još uvijek manje
poznata našim potrošačima. Iako je svaka članica u
svojoj poslovnoj regiji poznata kupcima, sinergijski
učinci promocije na nacionalnoj razini mogu biti
mnogostruko veći vizualnim udruživanjem snaga. Kao što je udruživanje
donijelo bolje komercijalne uvjete od dobavljača,
tako je i jedinstveni vizu-
alni identitet način udruživanja prema potrošačima,
ali i prema dobavljačima
jer na još jednoj razini pokazujemo svoju jedinstvenost i dugoročnu stratešku
usmjerenost. Stavljanjem
znaka Ultra ispred imena članica postižemo nacionalnu prepoznatljivost.
Naši kupci će nas lako
pronaći u bilo kojem mjestu u Hrvatskoj. Time želimo pokazati da iskustvo
kupovine u svojoj lokalnoj
prodavaonici, našoj članici, mogu doživjeti i u bilo
kojoj drugoj prodavaonici
ostalih članica Ultre.
Hoće li te promjene omogućiti lakšu prodaju hrvatskih proizvoda na europskom tržištu?
- Grupacija ima prodavaonice samo na hrvatskom
teritoriju i trenutno ne po-
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 21 trgovački lanac
Carinske povlastice
S AEO potvrdom
lakše u izvoz
okupljen u grupaciju Ultra
ostaje Ultra
kuća - Ultra gros s ciljem postizanja boljih komercijalnih uvjeta od dobavljača s
ke udruge, već imale sklopljene ugovore. Nedavno je Ultra gros promijenio naziv u
e
kako bismo ponudili proizvode po konkurentnim
cijenama, dostupnost našim kupcima u svakom
gradskom ili seoskom naselju jer se naše prodavaonice nalaze svuda gdje su
potrošači. Želimo se pozicionirati kao hrvatski trgovac koji je najbolji susjed
našim kupcima. Moram
napomenuti kako su proizvodi naše robne marke
Ultra plus već sada na istoj
ili nižoj cjenovnoj razini
nego isti proizvodi inozemne konkurencije nakon
sniženja cijena uvoznog
asortimana, što također ide
u prilog hrvatskoj trgovini
i proizvođačima.
stoje planovi za širenje na
europsko tržište. Promjene kod nas trgovaca nemaju učinak na prodaju
proizvoda hrvatskih proizvođača izvan granica poslovanja naših članica.
Na koji se način treba
boriti protiv inozemne
konkurencije, posebice
jeftinih i loših proizvoda
s dalekih tržišta?
- Strategija agresivnih
marketinških
kampanja
stranih lanaca koje uključuju sniženja cijena uvoznog asortimana robne
marke nije nastup kakav
Ultra želi imati na tržištu.
Naš odgovor je suradnja s
hrvatskim proizvođačima
Što grupaciji Ultra u
smislu poslovanja donosi
ulazak Hrvatske u EU?
- Ulazak u EU donosi i pozitivne i negativne promjene. Pozitivno je to što će
se padom carina i ukidanjem kvota moći doći do
jeftinijih izvora proizvoda, ponajprije iz mesne,
konditorske i sladoledne
kategorije, no naša grupacija će pritom biti vrlo selektivna i prednost davati
domaćim proizvođačima
jer smatramo da trebamo
podupirati hrvatsku pro-
Rast prometa lani čak 40 posto
Kako je završila poslovna 2012. godina za grupaciju Ultra i što očekujete od ove godine?
- Protekla je godina donijela dobre poslovne rezultate jer su nove članice pridonijele povećanju ukupnog prometa grupacije za 40 posto. Tako je ukupan promet članica prelazio
3,4 milijarde kuna. Sastav članica je dosta heterogen i velika većina ih posluje pozitivno,
neke čak značajno premašuju prosjek sektora i izrazito su likvidne, dok samo manji dio
ima poteškoća s rezultatima poslovanja i likvidnošću. Ove godine očekujemo nastavak
organskog rasta i akvizicija nekih članica, koji nam pomaže da usprkos padu potrošnje
ostvarujemo dobar poslovni rezultat. Očekujemo i nastavak rasta prodaje naše privatne
marke i progresivno širenje asortimana robne marke jer je tržište spremno prihvatiti veći
asortiman od trenutnih 450 proizvoda robne marke koje imamo u ponudi. U pregovorima
s dobavljačima osigurali smo uvjete nabave s kojima ćemo moći imati konkurentne cijene proizvoda na našim policama te time zadržati i povećati tržišni udio.
7
izvodnju. S druge strane,
negativna strana je to što
će trgovački lanci povećati
uvoz, i to proizvoda upitne
kvalitete. Također, postoji
realna opasnost od vraća-
Naš odgovor
je suradnja
s hrvatskim
proizvođačima kako
bismo ponudili
proizvode po
konkurentnim
cijenama
nja pograničnih kupnji jer
će zbog nižih stopa PDV-a
u zemljama EU-a s kojima
graničimo potrošači iz graničnih područja biti u prilici češće kupovati preko
granice.
Jesu li vidljive pozitivne promjene u poslovanju malih trgovaca nakon njihova spajanja u
grupaciju?
- Dakako da su vidljive,
ponajprije zbog postizanja
boljih uvjeta nabave kroz
sinergijski učinak zajedničkog nastupa prema dobavljačima, čime članice
postižu veću profitabilnost
poslovanja i cjenovnu konkurentnost na tržištu. Osim
toga, tu su koristi suradnje
u marketinškim aktivnostima, kvalitetni proizvodi
robne marke, mogućnost
zajedničkog uvoza te razmjena iskustava u svim segmentima poslovanja, od
uvođenja kvalitetnih informacijskih sustava, preko
obuke zaposlenika, do razmjene iskustava o zadovoljavanju potreba i interesa
kupaca.
Iako se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju
nije puno toga vidljivoga promijenilo, mnoštvo
je manje vidljivih, ali za
gospodarstvo
itekako
važnih promjena. Jedna od njih je početak primjene sustava ovlaštenog
gospodarskog
subjekta
(AEO) za koji je zadužena
Carinska uprava. Iako status ovlaštenog gospodarskog subjekta nije ni za
koga obvezan, ipak je koristan zato što njime Carinska uprava jamči pouzdanost, što daje pravo na
neke povlastice EU-a. U
sustavu ovlaštenog gospodarskog subjekta postoje tri različite potvrde.
S potvrdom za carinska
pojednostavljenja dobiva
se lakši pristup pojednostavljenjima, manje fizičkih i dokumentarnih kontrola, prioritetna obrada i
mogućnost zahtijevanja
određenog mjesta za takvu kontrolu. Potvrda za
sigurnost i zaštitu uz sve
to daje i pravo na prethodne obavijesti te zahtijeva
manje podataka za skraćene deklaracije. Moguće
je dobiti i jednu potvrdu
koja objedinjuje sve povlastice. Za dobivanje potvrda potrebno je osigurati
odgovarajuću evidenciju
o usklađenosti s carinskim
zahtjevima kao i zadovoljavajući sustav vođenja
poslovne evidencije i, ako
je potrebno, evidencije o
prijevozu koje omogućuju odgovarajući carinski
nadzor. Uz to je potrebno
imati dokaz o financijskoj
sposobnosti, a po potrebi odgovarajuće zaštitne
i sigurnosne mjere, rečeno je na seminaru održanom u HGK-Komori Zagreb. (D.Ž.)
HR Business arena 2013.
U restrukturiranju
treba imati mjeru
U restrukturiranju kompanija najteže je promijeniti mentalni sklop,
a najveći izazov je osigurati protočnost informacija, jer ako se neka
informacija može pogrešno protumačiti, to će
se i dogoditi, ustvrdio je
predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak na konferenciji
HR Business arena 2013.
Uprava HP-a mora komunicirati i sa sindikatima, a
oni često svojim negativnim pristupom sve upropaste, požalio se. Ipak,
dodaje da do restrukturiranja zapravo ne bi trebalo ni dolaziti jer ako po-
stoji potreba za njim, to
znači da se nije dobro radilo. Hrvatski telekom je
neprestano u transformaciji, a kad tražimo od drugih da se transformiraju,
moramo početi od sebe,
tvrdi članica Uprave HT-a
Irena Jolić Šimović. U restrukturiranju uvijek treba naći mjeru i zaposlenima koji su tehnološki
višak pružiti perspektivu
i podršku nakon odlaska
iz kompanije, uvjerena je
ona te ističe da u komunikaciji sa zaposlenima treba koristiti društvene mreže i otvorene i interne.
No, Melanie Seier Larsen,
konzultantica iz A.T. Kearneyja Slovenija, upozorava da s društvenim mrežama treba biti oprezan
jer tijekom restrukturiranja mogu postati kanal za
negativne reakcije i dovesti do fijaska u komunikaciji. (D.Ž.)
8
S MARKOVA TRGA
*vijesti
Pad proizvodnje
mlijeka
U srpnju je ukupna količina prikupljenog kravljeg
mlijeka bila 17,5 posto
manja nego u istom mjesecu 2012., a proizvodnja
mlijeka za piće je pala za
35,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U Hrvatskoj je u srpnju prikupljeno 41.626
tona kravljeg mlijeka, što
je 8808 tona manje nego
u srpnju prošle godine. U
odnosu na prosjek 2012.
godine, kada se prosječno mjesečno prikupljalo
50.180 tona kravljeg mlijeka, u srpnju ove godine prikupljeno je 17 posto
manje mlijeka.
Podravskoj Moslavini
2,1 milijun kuna iz
IPARD-a
Na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa,
a u sklopu mjere 301 “Poboljšanje i razvoj ruralne
infrastrukture”, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju isplatila je Općini Podravska Moslavina
2,11 milijuna kuna. Ta je
općina uložila sredstva u
rekonstrukciju lokalne nerazvrstane ceste, uključujući pripremne, zemljane i
radove na konstrukciji cestovne površine. Projektom je izgrađeno 10.400
metara cesta na području Krčenika i Podravske
Moslavine.
Za školski projekt
211.000 eura
Pomorska škola Bakar
uspješno je privela kraju europski projekt kroz
koji je uvela inovativne i
izvannastavne programe
s ciljem povećanja konkurentnosti i relevantnosti svojih učenika, budućih generacija pomoraca
na tržištu rada. Projekt Od
obrazovanja do zapošljavanja kroz modernizaciju kurikuluma pomorskih
strukovnih škola vrijedan
je 211.000 eura, a financirala ga je Europska unija
kroz višegodišnji operativni program za razvoj ljudskih resursa u Hrvatskoj.
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 845 nagodbi ( 14,5 mlrd kn
prihvaćeno do sada
duga regulirano njima
Ministarstvo financija
Država u nagodbama naplati
50 posto potraživanja
U osam najvećih predstečajnih nagodbi, u kojima se raspravljalo o dugu od 8,7 milijardi kuna,
potraživanja države za porez i doprinose iznosila su 636 milijuna kuna. Država je tim tvrtkama
otpisala polovinu, ali je drugu polovinu potraživanja, od 310 milijuna kuna, doista i naplatila
žao: kroz njega je prošlo 1,7 milijardi računa, a
svakodnevno se na sustav
spaja 70.000 obveznika
fiskalizacije.
Igor Vukić
[email protected]
D
ržava u predstečajnim nagodbama
naplati
znatno više svojih potraživanja, nego što je to slučaj
u stečajnim postupcima.
U Ministarstvu financija i
s tim su podatkom pokazali da je vrijedilo proces
oporavka prezaduženih
poduzeća izvući iz nadležnosti pravosudnog sustava. Primjerice, u osam
najvećih
predstečajnih
nagodbi, u kojima se raspravljalo o dugu ukupno
vrijednom 8,7 milijardi
kuna, potraživanja države
za porez i doprinose iznosila su 636 milijuna kuna.
Država je tim tvrtkama otpisala polovinu, ali je drugu polovinu potraživanja,
od 310 milijuna kuna, doista i naplatila.
U dosadašnjim
stečajnim
postupcima
postotak naplate
nije bio veći od 15
posto
U dosadašnjim stečajnim postupcima, u zadnjih
desetak godina, postotak
naplate nije bio veći od
15 posto. U 2012. godini
stečajni suci i ostali sudionici stečajnih postupaka
poreznim su obveznicima
vratili samo 2,2 posto potraživanja. U Ministarstvu
financija stoga ocjenjuju
da su neke sudske blokade predstečajnih postupaka izazvane i negodova-
njem što pravosuđe više
nema glavnu riječ u restrukturiranju tvrtki.
I susjede zanima
fiskalizacija
Prema zadnjim podacima, prihvaćeno je 845 nagodbi. U njima je reguliran dug od 14,5 milijardi
kuna. Na taj je način sačuvano 14.326 radnih mjesta. Sudsku je potvrdu od
ukupnog broja zasad dobilo 210 nagodbi. Prosječno trajanje nagodbe od
objave prihvaćanja plana financijskog restrukturiranja je 63 dana, a trgovačkim sudovima zatim
treba 56 dana za potvrdu
nagodbe.
U Ministarstvu financija kažu da je nekoliko
susjednih zemalja iskazalo zanimanje za softverska rješenja kojima
je provedena fiskalizacija. Poreznici iz Slovenije, Srbije, BiH i Makedonije htjeli bi također na taj
Procedura smanjivanja deficita
Iako se porezni prihodi ostvaruju manje-više u predviđenom tempu, hrvatski će proračunski deficit biti veći
od tri posto, pa će prema pravilima EU-a biti podložan
tzv. proceduri pretjeranog deficita. Riječ je o mehanizmu
kojim EU potiče države članice na mjere za brže uravnoteženje proračuna. Prema informacijama iz Ministarstva financija, prijedlog Europske komisije o načinu
prilagodbe hrvatskog proračuna bit će objavljen u studenome. Zemlje imaju šest mjeseci da provedu prijedlog. Dosad je 25 zemalja EU-a bilo u takvom tretmanu, a
prošle godine čak i Njemačka. Države se kažnjavaju tek
ako se ne pridržavaju dogovorenih mjera. Hrvatska će
neke preventivne mjere za smanjivanje deficita uvesti
već u proračunu za 2014., najavljeno je u Ministarstvu
financija.
način zahvatiti dio svoje
sive ekonomije. U Hrvatskoj je u srpnju prijavljeni
promet ugostitelja bio 65
posto veći nego lani. Trgovci su ove godine imali 32 posto veći promet. U
prvih šest mjeseci ugostitelji i trgovci prijavili su
sedam milijardi više oporezivih isporuka u odnosu
na prošlu godinu, a ukupno u svim djelatnostima
razlika prijavljenih oporezivih isporuka iznosi 13
milijardi kuna.
Od početka fiskalizacije obavljeno je više od
30.000 nadzora. Utvrđeno je više od 4000 nepravilnosti, 900 lokala je
privremeno zatvoreno, a
naplaćeno je sedam milijuna prekršajnih kazni.
Usprkos početnim teškoćama, sustav je izdr-
Porezni dužnici
smanjuju dug
U Ministarstvu financija
najavljuju da će ubuduće
posebnu pozornost obratiti na obiteljska poljoprivredna gospodarstva jer
su uočili da se nelegalna
trgovina sve više prebacuje u taj oblik poslovanja,
koji ne podliježe fiskalizaciji. Neki trgovci registrirali su OPG i prodaju
na tržnicama iako nemaju proizvodnju ili pak formalno imaju proizvodnju,
ali ne proizvode robu kojom trguju.
S druge strane, fiskalizacija je maknula s tržišta mnoge trgovce robom sumnjiva podrijetla.
U Ministarstvu kažu da
su dobili zahvale od ponekih proizvođača koji kažu
da sada sa svojom robom
lakše dolaze do potrošača.
Od objave prve liste poreznih dužnika prije godinu dana, ukupni se
dug smanjio za sedam milijardi kuna. S liste dužnika brisano je nešto manje
od 2000 pravnih osoba,
oko 3000 fizičkih osoba
koje obavljaju djelatnost
i oko 6000 građana. Porezna uprava utvrdila je da
mnogi građani imaju imovinu koja nadmašuje njihova primanja. Nerazmjer
imovine i primitaka utvrđen je do sada u iznosu od
559,7 milijuna kuna. Na
to je obračunata porezna
obveza od ukupno 200,3
milijuna kuna.
9
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( podneseno 820.000
U Brodosplitu porinuće Novogradnje 473
zahtjeva za legalizaciju
Sjednica hrvatske vlade
Milanović: Štete za
Hrvatsku neće biti
Prostora za dogovor ima još, kako naglašavaju iz EU-a, 10 radnih dana dok
traju konzultacije u zemljama članicama
Igor Vukić
[email protected]
Z
akon o provedbi
europskog uhidbenog naloga, poznatiji kao Lex Perković,
obilježio je protekli tjedan
u Banskim dvorima i Hrvatskom saboru. Zbog rasprava o tom problemu,
na redovnoj se sjednici
Vlade našlo samo 13 točaka, a trajala je oko pola
sata. Nakon dodatnih konzultacija, uz ostalo i s Europskom komisijom, izmjene Zakona o provedbi
europskog uhidbenog naloga Vlada će donijeti na
nekoj od idućih sjednica.
Europska komisija zatražila je da se izmjene
U dodatnim
konzultacijama s
EK-om doći će se do
zadovoljavajućeg
rješenja, tvrdi
Milanović
donesu po hitnoj proceduri i da primjena uhidbenog
naloga vrijedi bez vremenskog ograničenja. Prijedlog premijera Milanovića jest da takva odredba
stupi na snagu 15. srpnja
iduće godine.
Prema važećem rješenju, podsjetimo, uhidbeni nalog vrijedi za kaznena djela počinjena nakon
2002.
Uz zahtjev za hitnom
izmjenom, Europska komisija zaprijetila je i mehanizmom kažnjavanja.
Najavljuje da će suspendirati novac potreban za
usklađivanje za ulazak
Hrvatske u šengenski su-
stav. Uveo bi se i pojačani monitoring u području
pravosuđa i unutarnjih poslova. Prostora za dogovor ima još, kako naglašavaju iz EU-a, 10 radnih
dana dok traju konzultacije u zemljama članicama.
Premijer Zoran Milanović na prošlotjednoj
sjednici Vlade istaknuo je
da “štete neće biti i da zemlja neće morati platiti ni
franak niti euro više no što
treba. U dodatnim konzultacijama s Europskom komisijom doći će se do zadovoljavajućeg rješenja”.
Razlike u ocjeni brzine kojom treba udovoljiti
zahtjevu iz EU-a pojavile su se i u samoj Vladi.
Ministri iz HNS-a, na
čelu s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić, skloniji su bržem postizanju dogovora. Tek će
se vidjeti hoće li se te razlike odraziti i na djelovanje Vlade u drugim sektorima. Prošlog tjedna
su tako zajedno nastupali u osjetljivim pregovorima s MOL-om o strategiji poslovanja i razvoja
Ine. Sastanak je trajao tri
i pol sata. Hrvatsku su
predstavljali ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak
i Mladen Pejnović, ravnatelj Ureda za upravljanje imovinom. S mađarske strane bili su Sandor
Csanyi, potpredsjednik
Upravnog odbora MOL-a,
i Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine. Na prvom
sastanku usuglašen je tijek i način odvijanja pregovora.
Pregovori s MOL-om
jednom mjesečno
Načelno je dogovoreno da
će se nalaziti jednom mjesečno. Pregovarat će o budućnosti korporativnog
upravljanja Inom, kontroli
troškova, investicijama i
raspodjeli dobiti. Raspravit će se i smjer istraživanja, razvoja i proizvodnje
ugljikovodika, nabava i
prerada nafte te proizvodnja derivata. Na dnevnom
redu bit će i veleprodaja
i maloprodaja derivata te
plinsko poslovanje. Pregovarači su priopćili da su
zajednički ciljevi povećanje ulaganja, učinkovitost
poslovanja i veći doprinos
Ine u razvoju hrvatskog
gospodarstva.
Vlada se prošli tjedan
suočila s posljedicom još
jedne ranije odluke. Zakon o legalizaciji nezakonitih nekretnina urodio je
sa 820.000 zahtjeva pa će
Ministarstvo graditeljstva
morati zaposliti još 550
radnika da bi se svi obradili u primjerenom roku.
Prema riječima ministrice Anke Mrak Taritaš,
novi službenici će biti zaposleni na određeno vrijeme.
A s prošlotjedne redovite sjednice vrijedi izdvojiti odluku Vlade
da 980 hektara zemljišta
obraslog šikarom dodijeli
vinogradarima, maslinarima i drugim uzgajivačima
za podizanje višegodišnjih nasada. Takav uzgoj
se očito isplati jer za taj
natječaj već vlada veliki interes, rekao je ministar poljoprivrde Tihomir Jakovina. Ovo je 10.
u nizu takva odluka, a dosad je proizvođačima dodijeljeno više od 5000
hektara zapuštenog državnog zemljišta.
Narudžba broda zbog
razgovora na porti
U Brodosplitu je za nizozemsku tvrtku Jumbo svečano porinuta
Novogradnja 473. “Porinućem ovog broda kakav se još nije gradio na
hrvatskim navozima Brodosplit pokazuje kako je
u stanju graditi tehnički
najzahtjevnije brodove”,
ustvrdio je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV Grupe na ceremoniji porinuća održanoj u
utorak u Splitu. Kako je
istaknuo Michael Kahn,
predsjednik uprave tvrtke
Jumbo, ovaj brod je jedinstven po tome što je najveći ovog tipa, i s najsofisticiranijom opremom.
“Kada smo odlučivali kojem brodogradilištu ćemo
povjeriti izgradnju ovih
‘heavy liftera’, otišli smo i
u Brodosplit i tada sam na
porti tvrtke započeo razgovor s jednim inženje-
rom, prosijedim gospodinom, koji je bio ponosan
na brodove izgrađene u
Brodosplitu, dapače, smatrao je kako su svi tu izgrađeni brodovi ‘njihovi’
brodovi, a u razgovoru s
njim shvatio sam i koliko je stručan i vješt u poslu. Ta velika posvećenost
radu, osjećaj da se ne radi
za drugoga nego za sebe i
ta stručnost bili su značajni argumenti zbog kojih
smo se odlučili povjeriti
ovaj posao Brodosplitu”,
ustvrdio je Kahn.
Inače, ovaj tip broda
se uglavnom koristi za postavljanje vrlo teške i skupe opreme za podmorske
naftne bušotine i prijevoz teških tereta. Građen
u klasi Lloyd’s Registra,
klase 1A super, može lomiti led do jednog metra
bez pomoći ledolomca.
(J.V.)
Još jedno porinuće u Brodosplitu
Zaplovio i brod za
nautički turizam
U splitskom Brodosplitu proteklog je tjedna
porinuta i Novogradnja
522, brod za nautički turizam, građen za obrt
Providnost, u vlasništvu Marija Ercegovića
iz Krila Jesenica. Brodosplit je za naručitelja izradio čelični trup i nadgrađe
za brod duljine 45,59 metara i širine devet metara. “Dobili smo točno ono
što smo željeli, zadovoljni smo kvalitetom broda i
uvjeren sam da ćemo nastaviti suradnju”, rekao je
Ercegović prilikom porinuća. Inače, nakon što je
u prosincu 2012. isporučen motorni brod Futura
kao prvi iz serije brodova za nautički turizam, a
u veljači ove godine i motorni brod Amalija, škver-
ski brodograditelji izrađuju čelični trup i nadgrađe
za Novogradnju 523. Izgradnja tog broda ugovorena je također za domaćeg naručitelja. Nakon
kruzera građenih za američko tržište u razdoblju
od 2006. do 2008. godine i prošlo ljeto isporučene luksuzne motorne jahte
Caspian Star, u Brodosplitu se gradi i nova luksuzna
jahta duljine 60 metara. U
pripremi je i gradnja pet
jedrenjaka za vlastitu plovidbu. (S.P.)
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( više od 500 izlagača
Hrvatski drvni klaster
Drvoprerađivači se
nude na prodaju
Dvadesetak poslovnih
subjekata u hrvatskoj
drvnoj industriji u potrazi je za strateškim
ulagačima, a ne nađe li
ih, više od 30 posto malih
drvoprerađivača moglo
bi uskoro zatvoriti svoje
pogone zbog globalizacije, gubitka starih tržišta
i nedostatka sirovine, rečeno je na skupštini Hrvatskog drvnog klastera.
Trenutačno se za razmjerno male iznose od nekoliko milijuna eura mogu kupiti posrnuli drvni giganti,
poput slatinskog Gaja, koji
imaju i po 10-15 hektara industrijskog zemljišta,
rekao je direktor Klastera Marijan Kavran. Članovi Klastera najavili su
da će na nadolazećem saj-
mu Ambienta za nagradnu
igru donirati 12 tona peleta, te kamin i peć na pelete, što je puno veća vrijednost od 20.000 kuna, s
koliko je država pomogla
održavanje sajma. Interes
za izlaganje na Ambienti izrazili su i mnogi strani poduzetnici iz drvnog
sektora, a Ministarstvo
vanjskih poslova najavilo je i poljsko-hrvatski forum drvoprerađivača, koji
bi se trebao održati početkom 2014. Očekuje se i
donošenje Vladine uredbe
o dražbi drvnih proizvoda, kojom bi bio uveden
bolji nadzor izvoza, jer je
trenutačno oko 70 posto
izvoza pogrešno deklarirano. Iako prerada drva i dalje čini oko devet posto hrvatskog izvoza, o njoj se
u medijima rijetko govori: prema podacima Denisa Jelačića sa Šumarskog
fakulteta, drvnoj industriji
je u 2011. bilo posvećeno
samo 0,002 posto priloga
na televizijama. (D.Ž.)
Međunarodna konferencija o sigurnosti
u turizmu
Hrvatska - sigurna
turistička destinacija
Na Prvoj međunarodnoj
konferenciji o sigurnosti u turizmu, održanoj
prošlog tjedna u Bolu na
Braču, okupilo se stotinjak sudionika iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i
Hercegovine i Makedonije.
Savjetnik ministra turizma Ivo Bašić rekao je
kako najnovija istraživanja Tomas nautike pokazuju da turiste na dolazak u Hrvatsku posebice
motivira vrlo visok stupanj sigurnosti i iznimna
ljepota prirode i krajolika. “Moramo ustrajati da
i dalje budemo prepoznati kao sigurna turistička
destinacija, jer nam je cilj
da do 2020. budemo među
20 vodećih turističkih zemalja svijeta”, poručio je
Bašić. Ravnatelj Državne
uprave za zaštitu i spašavanje Jadran Perinić istaknuo je kako je Hrvatska
prepoznata kao sigurna
zemlja, ali “nas to ne smije uljuljati nego stupanj
sigurnosti moramo podignuti te predviđati moguće događaje. Poznato je da
jedan euro uložen u sigurnost donosi povrat od sedam eura”.
Ravnateljica Europskoga foruma za urbanu
sigurnost Elizabeth Johnston ocijenila je kako je
pitanje sigurnosti gradova ključno za njihovu turističku promociju. Inače,
Europski forum za urbanu
sigurnost okuplja čelnike
250 gradova iz 17 zemalja, a u Hrvatskoj je član
jedino grad Solin. (J.V.)
iz 14 zemalja sudjelovalo na sajmu
21. JESENSKI MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM
Više predstavljanja,
manje prodaje
Uspjelo nam je da Sajam čak ni u vrijeme krize ne zabilježi pad broja izlagača,
izložbenih površina i posjetitelja. Ali nismo ni blizu onome što planiramo,
želimo i možemo, istaknuo je direktor Bjelovarskog sajma Branko Salaj
Goran Gazdek
O
vogodišnji Jesenski međunarodni
bjelovarski sajam
srušio je vlastite rekorde:
gotovo 40.000 posjetitelja,
25.899 četvornih metara
izložbenog prostora, više
nego ijedne prethodne godine i više od 500 izlagača
iz 14 zemalja. Na stočarskoj izložbi pojavila su se
552 grla različitih pasmina
od 204 uzgajatelja s područja 18 hrvatskih županija. Ovogodišnja manifestacija pokazala je da su se na
Bjelovarski sajam preselile navike iz europskih sajmova - više se predstavlja,
a manje prodaje izložena
roba. Ali još uvijek nije zanemariv ostvareni komercijalni učinak: od pet izloženih kombajna prodana
su tri pojedinačne vrijednosti 2,5 milijuna kuna, te
više prikolica i priključnih
strojeva.
Organizatori su posebno zadovoljni ovogodišnjim uređenjem izložbenih
prostora koji se mogu mjeriti najvišim standardima.
Poseban doprinos ukupnim događanjima dala je
Europska komisija koja je
na svom izložbenom prostoru privukla velik broj
posjetitelja i svojim edukativnim sadržajima poticala
na upoznavanje europskih
zemalja i projekata ruralnog razvoja.
“Ulazak Hrvatske u
Europsku uniju ovom je
sajmu donio nove izlagače, a seljacima prigodu da
se nametnu velikom tržištu. Na poljoprivredu se
troši 47 posto proračuna
Europske unije i upravo su
te subvencije spasile seljake u zemljama koje je tresla velika kriza. I naši seljaci se trebaju potruditi i
uzeti tih 300 milijuna eura
koliko je godišnje na raspolaganju, ne kako bi preživjeli, već kako bi razvijali svoju proizvodnju”,
kazao je Branko Baričević, šef predstavništva
Europske komisije u Hrvatskoj predstavljajući zajedničku poljoprivrednu
europsku politiku.
Regionalni brend
Da ovaj sajam doista postaje regionalni lider poljoprivrednog sajmovanja uvjerio se je i ministar
poljoprivrede Tihomir
Jakovina. “Svake godine ovaj sajam je sve bolji
i bolji jer je od njega napravljen brend ne samo
Bjelovara i Bjelovarskobilogorske županje već cijele regije”, izjavio je Jakovina nakon obilaska.
Partner Bjelovarskog
sajma, talijanska tvrtka
Maschio Gaspardo, prvi
se put predstavila samostalno. Poznati proizvođač
poljoprivredne mehaniza-
cije, koji sljedeće godine
obilježava 50 godina rada,
jedna je od rijetkih tvrtki
u usponu. “Hrvatsko tržište smatramo vrlo interesantnim, a ulaskom u EU
otvaraju se mogućnosti
modernizacije postojećih
strojeva”, rekla je glasnogovornica tvrtke Milica
Sretković.
Najnoviju opremu za
ispitivanje prskalica i raspršivača, kakvih je u Hrvatskoj više od 70.000,
Agro elektronika iz Višnjevca predstavila je i na
Jesenskom sajmu. Ispitna
stanica Agro elektronike je
prvi ovlaštenik za redoviti
pregled uređaja za primjenu pesticida u Hrvatskoj
koji će poslovati prema direktivama EU-a.
Vrijedna tradicija
Na Bjelovarskom sajmu
obilježena je i 100. obljetnica organiziranog uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu, odnosno početka
vođenja matičnih knjiga,
prvih kontrola proizvodnih svojstava, odabira najboljih grla i ostalih mjera
za unapređivanje i razvoj
stočarstva. Stota obljetnica je od iznimnog nacionalnog interesa budući da
malo zemalja posjeduje
stoljetnu tradiciju neprekinutog uzgojno-selekcijskog rada.
Na stočarskoj
izložbi pojavila su se
552 grla različitih
pasmina od 204
uzgajatelja
Iz Ukrajine je Sajam
posjetila skupina gospodarstvenika koja namjerava nastupiti na sljedećim
sajamskim
priredbama.
“Očito je da su se ostvarile želje pokretača i osnivača sajma od prije dva desetljeća, kada je održana
prva međužupanijska stočarska izložba. Uspjelo
nam je da Sajam čak ni u
vrijeme krize ne zabilježi
pad broja izlagača, izložbenih površina i posjetitelja. Ali nismo ni blizu onome što planiramo, želimo i
možemo”, istaknuo je direktor Bjelovarskog sajma Branko Salaj.
11
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 800 mil kn iz proračuna ( 20 župana
2012. otišlo za razvitak općina, gradova i županija
sudjelovalo na okruglom stolu na Velesajmu
Sajam županija
*vijesti
Hrvatskoj za razvoj
potreban sustav županija
Sve županije moraju zajednički djelovati na horizontalnoj i vertikalnoj razini. To znači da je za neke
projekte nužna horizontalna suradnja lokalnih jedinica uprave i samouprave, dok se vertikalna razina
odnosi na suradnju županija s raznim institucijama, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a
napomenuo je kako će država ipak i dalje pomagati
županije koje se nalaze na
područjima posebne državne skrbi, kao i brdovitim
područjima. Fičor je rekao
kako je iz državnog proračuna u prošloj godini izdvojeno 800 milijuna kuna
za razvitak općina, gradova
i županija.
Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva za trgovinu i
unutarnje tržište, istaknuo je kako je u tijeku
izrada dvaju zakona, a to
su zakon o strateškim investicijskim projektima
i zakon o poticanju inve-
Sanja Plješa
[email protected]
H
rvatska
mora
imati županije,
a kada je u pitanju regionalni ustroj, trebaju ostati općine, mjesta
i gradovi, te se to ne smije izgubiti jer su to vrlo
važni instrumenti u razvoju pojedinih krajeva, rekao je Nadan Vidošević,
predsjednik
Hrvatske
gospodarske komore nakon drugog okruglog stola
predstavnika hrvatske vlade sa županima 20 županija, održanog proteklog
tjedna na Zagrebačkom
velesajmu. Okrugli stol je
održan na teme Pozicioniranje hrvatskih proizvoda
na tržištu Europske unije i
Ruralni i regionalni razvoj
– financijske mogućnosti i
obavljanje javnih funkcija,
u sklopu 2. sajma županija. Tom je prigodom rečeno kako suradnja ministarstava i županija treba biti
na još višoj razini. “Pitanje je komunikacije i suradnje, a ne novca, kako
bi se donijeli neki strateški
dokumenti i proveli razni
programi. Mi župani radimo na terenu te zato najbolje znamo s kakvim se
problemima suočavamo”,
rekao je Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija.
EU fondovi - test za
lokalne uprave
Odgovarajući na pitanje novinara koje su bile
preporuke predstavnika
Vlade hrvatskim županima, Vidošević je istaknuo
kako okrugli stol nije bio
mjesto gdje su se davale
preporuke, već mjesto za
razgovore o razvitku suradnje. “Sve županije moraju zajednički djelovati
na horizontalnoj i vertikalnoj razini. To znači da
je za neke projekte nužna horizontalna suradnja
lokalnih jedinica uprave i
samouprave, dok se vertikalna razina odnosi na suradnju županija s raznim
institucijama”, rekao je
Vidošević.
Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja, istaknuo je
kako su u tom ministarstvu nezadovoljni radom
nekih županijskih agencija, ali nije htio precizirati o kojim je agencijama
riječ. No, napomenuo je
kako vlada zadovoljstvo
suradnjom i radom agencija u Istarskoj, Osječkobaranjskoj i Međimurskoj županiji. “Županijske
agencije moraju napraviti
svoj dio posla, a županije
se također moraju angažirati i uložiti dodatna sred-
stva u određene programe
s kojima će nastojati aplicirati na europske fondove. S našim programima
pomažemo rad županijskih agencija”, istaknuo
je Puljiz. Na upit o tome
jesu li nam ili nisu potrebne županije, Puljiz je rekao kako će EU fondovi biti test za sve lokalne
uprave i samouprave. Naime, ako se neke županije
ne mogu potruditi da poboljšaju gospodarsku situaciju u svojim sredinama,
tada ne trebaju ni postojati, kategoričan je on.
Pomoć investiranju
Miljenko Fičor, glavni
državni rizničar, posebno je naglasio kako je dobro da nitko nije rekao da
se županije moraju oslanjati samo na sredstva iz
državnog proračuna nego
da same moraju poraditi
na tome da kroz određene
programe svojim sredinama namaknu što više financijskih sredstava. No,
Država će i dalje
pomagati županije
na brdskim i
područjima
posebne skrbi, kaže
državni rizničar
Fičor
sticija i unapređenju investicijskog okruženja. Ti bi
zakoni trebali pomoći lakšem investiranju u manje
razvijenim županijama.
Kulturna baština je nacionalni kapital
Drugi sajam županija i 4. međunarodni
sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti Mystic održani su proteklog tjedna za Zagrebačkom
velesajmu. Tema ovogodišnjeg Sajma
županija bila je Hrvatski proizvod na
tržištu Europske unije. Cilj toga sajma
bio je pokazati posjetiteljima ukupni
potencijal hrvatskih županija, osvijestiti nacionalnu politiku gospodarskog
razvoja, promicati prepoznatljivost županija te potaknuti optimizam i stimulirati poslovne procese značajne za daljnji gospodarski razvitak. Poseban je naglasak bio na
prepoznavanju vrijednosti kulturne baštine kao nacionalnog kapitala.
Otvoren tehnološki
centar
U Perutnini Ptuj-Pipo u Čakovcu otvoren
je suvremeni tehnološki centar za obradu mesa
peradi, a riječ je o investiciji vrijednoj 19 milijuna kuna. Ta je investicija sufinancirana kroz
IPARD program EU-a i
uz pomoć HBOR-a, dok
su 48 posto činila tvrtkina vlastita sredstva.
Ugovor o prijenosu
trgovačkog
poslovanja
Predstavnici Dione su s
predstavnicima tvrtki Ribola i Gavranović u sklopu plana restrukturiranja
postigli sporazum o prijenosu trgovačkog poslovanja Dione na te tvrtke
u regijama Dalmacije i
središnje Hrvatske. Tim
ugovorom prodajna mjesta Dione, zajedno s radnicima, preuzet će Ribola i Gavranović, a Diona
će nastaviti s konsolidacijom poslovanja.
Izložba Zajednice za
industrijski dizajn
Četvrta izložba članova
Zajednice za industrijski
dizajn (ZziD) otvorena je
proteklog tjedna u Centru za dizajn HGK-a. Na
izložbi su predstavljeni
novi proizvodi poput kolekcije klupa i stolova,
polica, komoda, fotelja,
neobičnog suvenira koji
uključuje prsten, ogrlicu,
naušnicu i narukvicu...
Inače, u travnju je 13 dizajnera iz ZziD-a sudjelovalo na Sajmu namještaja i prateće opreme u
Milanu u sklopu predstavljanja 30 hrvatskih
dizajnera na izložbi Solid
Acts - Design from Croatia u organizaciji Centra
za dizajn HGK-a.
12 aktualno
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 9 javnih opomena izrekla
Zagrebačka burza
Okrugli stol o predstečajnim nagodbama
Nagodbe pozitivno utječu i na
tržište kapitala
Najave da neka tvrtka ide u nagodbu ili informacije s nagodbenih ročišta utjecale su na snažne dnevne promjene
cijena pojedinih dionica
Igor Vukić
[email protected]
P
ostupci predstečajnih nagodbi
znatno su utjecali
i na tržište kapitala, izjavila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Najave da
neka tvrtka ide u nagodbu
ili informacije s nagodbenih ročišta utjecale su na
snažne dnevne promjene cijena pojedinih dionica. Burza je zato reagirala
uvodeći kratke obustave
trgovanja, u dane kad se
za neku tvrtku održavalo
bitno ročište, rekla je Ivana Gažić na prošlotjednom okruglom stolu održanom na Akademiji
Zagrebačke burze. Velikog narušavanja pravila burzovne trgovine nije
bilo jer su informacije o
nagodbama stizale vrlo
brzo preko Fininog servisa i web stranice. Za tržište kapitala važno je da
informacije budu dostupne pa zato i nije bilo potrebno potpuno prekidati
burzovno trgovanje, složila se i Đurđica Mihotić-Žižić, v.d. direktorice
Sektora za tržište kapitala Hanfe. Prema zakonu, nije potrebno ni poduzeća koja su formalno u
stečaju uklanjati s burzovne kotacije.
Planove
restrukturiranja
pripremaju dužnici
Prateći ponašanje tvrtki s burze a koje su ušle
u predstečajne nagodbe,
Zagrebačka burza izrekla
je devet javnih opomena.
I to je vjerojatno pridonijelo boljem izvještava-
nju investitorske javnosti.
Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste-investa, kaže da problem kod
nagodbi može izazvati činjenica da planove financijskog restrukturiranja
pripremaju dužnici, odnosno ljudi koji su i dosad
bili vlasnici i menadžeri. Njihovim radom tvrtke
su i došle u velike minuse, stoga oni teško mogu
nadoknaditi
izgubljeno povjerenje vjerovnika. Predsjednica Uprave Fine Anđelka Buneta
objasnila je da takvu situaciju mogu prebroditi sami
vjerovnici, jer i oni prema
zakonu imaju mogućnost
napraviti plan restrukturiranja. “Ta mogućnost se
sve više koristi. Ispočetka
su i dužnici i vjerovnici
skupljali iskustvo, a sada
su sve upućeniji u alate
kojima mogu zadovoljiti
svoje interese. I sve zdušnije sjedaju za isti stol i
traže rješenje”, rekla je
Anđelka Buneta. Sudionici okruglog stola složili su
se da je uvođenje procesa predstečajnih nagodbi
bilo opravdano, da pomaže smanjivanju nelikvidnosti, a pozitivno će ubuduće utjecati i na tržište
kapitala. Tvrtke koje nakon svega ostanu na životu bit će zdravije, ocijenila
je Ivana Gažić. Mnoge će
biti dokapitalizirane, imat
će nove dioničare i novi
menadžment.
Fina kao primjer
I dok je Fina u ovim postupcima bila vrlo efikasna, i mogla bi biti primjer mnogim drugim
državnim tijelima, pravosuđe je opet bilo presporo, rekla je Ivana Gažić. U
nekim slučajevima, poput
Dalekovoda, gubi se zbog
pravosudnih odluka dragocjeno vrijeme u kojem
bi takve tvrtke, koje imaju mjesto na tržištu, mogle
ubrzati svoj oporavak.
Sudionici okruglog
stola složili su se
da predstečajne
nagodbe pomažu
smanjivanju
nelikvidnosti
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke,
koji je moderirao okrugli stol, upozorio je i na
moguće negativne efekte. Primjerice, moralni
hazard koji se može pojaviti kod tvrtki koje namjerno ne podmiruju obveze kako bi ih potom
izbjegle u nagodbi.
HAZU: Demografska politika i tržište rada
Pripremiti društvo za useljenike
Z
bog demografskih
trendova Hrvatska za dvadesetak
godina neće imati dovoljno radne snage i morat će
se okrenuti imigraciji, rekao je Mirando Mrsić,
ministar rada i mirovinskog sustava, sudjelujući
prošli tjedan na okruglom
stolu Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti Demografska politika i tržište rada.
S obzirom na negativne trendove nataliteta i
starenje stanovništva, Mrsić je akademicima predložio da uskoro naprave
skup o imigraciji, kako
useljavanje stranaca ne bi
bio kulturološki šok. Tako
se nadovezao na raspravu
o imigraciji koju je tjedan
prije potaknuo predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. Starenje stanovništva imat će ipak i jedan
relativno dobar efekt: u
mirovinu će se ići kasnije, sa 67 godina. No mirovina će se duže primati
jer se produžava prosječni životni vijek. Zbog napretka medicine povećava se životna dob i tome
će trebati prilagoditi čitavu strukturu zdravstvene
zaštite i socijalnih službi,
istaknuo je Mrsić.
Akademkinja
Alica Wertheimer-Baletić
objasnila je da demografski faktor trenutačno olakšava stanje nezaposlenosti
jer je slabiji priljev mladih
na tržište rada. Nezaposlenost u Hrvatskoj posljedica je ekonomskih razloga
Imigranti u
Hrvatsku neće biti
iz EU-a, pa čak ni iz
Europe
i krize, a ne demografije. I
ta se znanstvenica slaže da
će Hrvatska morati razmi-
šljati o uvozu radne snage
jer je zbog EU-a izložena
i “selektivnoj emigraciji”:
odlasku najboljih stručnjaka i radnika u najtraženijim zanimanjima.
Imigranti u Hrvatsku neće biti iz EU-a pa
čak ni iz Europe. Kako
je pokazao Daniel Nestić
s Ekonomskog instituta, i u Europi prevladavaju isti demografski trendovi kao i u Hrvatskoj. Kako
se čulo u raspravi, u Francuskoj i Švedskoj postignuti su određeni rezultati izdašnim i dugoročnim
pronatalitetnim politikama, ali glavni trendovi
demografskog pada nisu
preokrenuti. Eventualno
je broj rođenih zadržan na
osnovnoj reproduktivnoj
razini (2,1 dijete), kao u
Švedskoj.
Davorko Vidović, savjetnik
predsjednika
HGK-a za radnu politiku, ocijenio je da hrvatska
statistika zanemaruje znatan broj žena koje rade u
obiteljima brinući o starijim i bolesnim članovima
te o unucima. Odlučivanje
o radnim politikama otežava i činjenica da Hrvatska nema uređene registre
stanovništva, istaknuo je
Vidović. (I.V.)
enterprise europe
info
Broj 92, 23. rujna 2013.
Strukturni i kohezijski fondovi EU-a
Europski novac za
sustizanje prosjeka
Za projekte kohezijske politike Hrvatska u šest mjeseci ove godine može dobiti 450 milijuna eura. Sljedeće godine na raspolaganju nam
je između jedne i 1,2 milijarde eura, te još 800 milijuna eura za financiranje projekata iz poljoprivrede
Kohezijska politika jedna je od najvažnijih politika koja se provodi u
Europskoj uniji. Ona nastoji unaprijediti ekonomsku i socijalnu koheziju kako bi se smanjila razvojna razlika u zemljama članicama Unije.
Ulaskom Hrvatske u EU od 1. srpnja
otvorene su nam mogućnosti financiranja hrvatskih poduzetnika: u šest
mjeseci ove godine u ukupnom iznosu
od 450 milijuna eura, sljedeće godine
između jedne i 1,2 milijarde eura, te još
800 milijuna eura za financiranje projekata iz poljoprivrede.
Prednost kohezijske politike je stabilnost, jer se politika donosi za sedmogodišnje razdoblje, a nova perspektiva traje od 2014. do 2020. te će za to
razdoblje vrijediti nova pravila, rekla
je direktorica Centra za EU Hrvatske
gospodarske komore Ružica Gelo, na
predstavljanju ovih fondova na proširenoj sjednici Vijeća Udruženja za ispitivanja i certificiranja koje djeluje pri
Centru za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore. “EU definira okvir korištenja fondova, a ostala pitanja definiraju
države članice. Zbog toga je potrebna nacionalna strategija te definiranje
prioriteta. Ni jedan projekt se ne sufinancira u 100-postotnom iznosu, već
je za privatni sektor uglavnom riječ o
50 posto sufinanciranja sredstava. Tvrtke dobivaju povrat dijela sredstava tek
nakon što samostalno financiraju projekt, a avansno plaćanje bit će moguće samo do 30 posto”, naglašava Ružica Gelo. Postotak sufinanciranja raste u
odnosu na stupanj nerazvijenosti regije, a kako Hrvatska spada u manje razvijena područja, kandidat je za maksimalne iznose sufinanciranja. Europski
su fondovi Kohezijski fond, Struktur-
ni fondovi - Fond za regionalni razvoj
te Socijalni fond, a sektorski su fondovi
Fond za pomorstvo i ribarstvo te Poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Kohezijski je fond namijenjen manje razvijenim zemljama EU-a, a orijentiran je na
ulaganja u promet i okoliš.
U tijeku je proces programiranja za
razdoblje od 2014. do 2020., te će se
na natječaje moći prijaviti projekti iz
prioritetnih područja, naglašava Ružica Gelo. “Za polugodišnje razdoblje
2013. predviđena su četiri operativna
programa - u području prometa i okoliša, regionalne konkurentnosti te razvoja ljudskih potencijala. Još nisu u
potpunosti definirani kriteriji za natječaj, no riječ je o ukupno 30 milijuna
eura iz EU sredstava, i to 50 posto namijenjenih za turizam, a 50 posto za
ostale djelatnosti. ”Vrijednost potpora je od 500.000 do 3,5 milijuna eura
te su namijenjena većim investicijama. U studenom se otvara i natječaj
za uvođenje ICT tehnologije u proizvodne procese od ukupno 3,5 milijuna eura, a vrijednosti potpore su
od 20.000 do 100.000 eura. U siječnju
2014. godine otvorit će se natječaj za
edukaciju i pomoć kod zapošljavanja.
Sljedeći natječaji za poduzetnike bit
će tek najesen sljedeće godine u okviru nove perspektive.
“Nas muče trenutačno dvije veće
stvari. Nedostaju nam razvojne strategije koje nam otežavaju proces programiranja, a mnogi koji se žele natjecati za europska sredstva trebaju
manje iznose od sadašnjeg minimuma, pa će se zatražiti da se u natječaju za program konkurentnosti najniži
iznos smanji na 100.000 eura”, zaključuje Ružica Gelo.
enterprise europe
Zadnji natječaj za dodjelu
bespovratnih sredstava LAG-ovima
Nakon uspješno provedenog prvog
natječaja za IPARD mjeru 202 “Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja”, nakon kojega je
ugovoreno 30 lokalnih akcijskih grupa (LAG), Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisat će drugi natječaj, u
razdoblju od 16. rujna do 18. listopada 2013. godine.
Raspoloživa sredstva za
provedbu mjere 202 temeljem
alokacije za 2013. godinu
iznose 1.385.000 eura, od čega
Europska komisija sudjeluje
sa 80 posto, a Republika
Hrvatska sa 20 posto udjela
Sukladno Odluci ministra poljoprivrede određena je kvota od 12 LAG-ova koji
će se sufinancirati sredstvima IPARD programa temeljem alokacije za 2013. godinu i neiskorištenih sredstava iz prvog natječaja. Raspoloživa sredstva za provedbu
mjere 202 temeljem alokacije za 2013.
godinu iznose 1.385.000 eura, od čega
Europska komisija sudjeluje sa 80 posto,
a Republika Hrvatska sa 20 posto udjela. Mjera 202 bazira se na LEADER pristupu - mehanizmu provedbe politike ruralnog razvoja Europske unije, koji se temelji
na realizaciji lokalnih razvojnih strategija
kojima upravljaju lokalne akcijske grupe
po principu “odozdo prema gore”. LAG je
partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja (s više od 5000, a manje
od 150.000 stanovnika) koje je osnovano
s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja.
LAG-ovi s “domaćeg” terena, osluškujući potrebe poljoprivrednika, predla-
žu projekte za razvoj ruralnih životnih i
radnih uvjeta te diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti. Oni animiraju lokalno
stanovništvo te organiziraju promotivno-promidžbene događaje za članove
i stanovnike LAG-a. Ovo je također jedna od aktivnosti kojima se pomaže hrvatskim poljoprivrednicima u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.
Lokalnim akcijskim grupama kao korisnicima IPARD mjere 202 Europska unija sufinancira izradu studija za područje
LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja,
radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i
režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. Za navedene
troškove LAG-ovima se može odobriti
maksimalni iznos od 450.000 kuna godišnje.
Isplate iz IPARD-a
opremu za berbu, sortiranje i pakiranje
voća. Obrt je investirao u kombajn za
berbu lješnjaka te skladište za lješnjake
u kojem se nalazi linija za čišćenje lješnjaka, sušara i pakirnica.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvršila je novu isplatu na osnovi odobrenih
sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 “Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi,
ribarstvu i ruralnom razvoju izvršila
je nove isplate na osnovi odobrenih
sredstava iz IPARD programa, za završena ulaganja u sklopu mjere 101
“Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva”.
Korisniku tvrtki Dalmaconsult iz Omiša
za ulaganje u podizanje nasada višnje
maraske isplaćena je 634.363,71 kuna,
dok je korisniku Obrt Minas-Zrno 1 iz
Ludbrega isplaćena 398.207,51 kuna
za projekt izgradnje objekta za skladištenje voća i ulaganje u specijaliziranu
Općini Podravska Moslavina isplaćen
je 2,1 milijun kuna za ulaganje u rekonstrukciju lokalne nerazvrstane ceste, uključujući pripremne radove, zemljane radove i radove na konstrukciji
cestovne površine. Projektom je izgrađeno 10.400 metara cesta na području
Krčenika i Podravske Moslavine.
Korisniku PIK Vinkovci isplaćeno je 3,4
milijuna kuna za rekonstrukciju objekta i
nabavu opreme za sortiranje i sjeckanje
luka. Korisnik je navedenom investicijom
modernizirao postojeći proizvodni program, znatno unaprijedio svoje poslovanje te se tako približio EU standardima.
Korisniku Poljoprivredni proizvođač Zlatko Vinković isplaćeno je 624.400 kuna
za ulaganje u specijaliziranu opremu
za berbu, sortiranje i pakiranje krumpira. Navedenim ulaganjem proizvođač
će osnažiti položaj na tržištu te povećati konkurentnost i efikasnost poslovanja.
Korisniku OPG Kušec Stjepan isplaćeno je 536.902,11 kuna za ulaganje u izgradnju mosne vage i silosa za skladištenje žitarica. Realizacijom ovog ulaganja
nadopunjuje se postojeće poslovanje
gospodarstva, podiže kvaliteta i količina proizvoda te smanjuju troškovi i rizik
proizvodnje.
www.een.hr
23. rujna 2013.
2 3
EUREKA
Dva projekta
dobila potpore
Dva nova projekta financirana iz programa EUREKA ostvarila su potporu od 2,2 milijuna kuna
Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske - BICRO potpisala je
dva nova ugovora unutar programa
EUREKA kojim se osigurava financiranje tržišno orijentiranih projekata različitih tehnologijskih područja.
Financijska potpora u iznosu od 2,2 milijuna kuna odobrena je za projekt E!8724
S.W.A.T – Sites of the web assessment to-
cija hrvatskih partnera koji čine KončarInstitut za elektrotehniku, Fakultet strojarstva i brodogradnje te Calyx.
Ukupna vrijednost projekta E!8724
S.W.A.T. koji čini konzorcij partnera iz Hrvatske i Slovenije je 501.908 eura. Poduzeće Vidi-to je vodeći partner na projektu, a strani partner je slovenska tvrtka
O.K. Counsulting iz Ljubljane. Poduze-
EUREKA potiče suradnju
i ujedinjavanje resursa
poduzetnika i znanstvenoistraživačkih organizacija
kako bi preko međunarodne
suradnje razvili inovativne
i globalno konkurentne
proizvode, procese ili
usluge
ols poduzeća Vidi-to iz Zagreba i projekt E!8723 VISINEV – Visually augmented
analysis of complex information structures
evolving in socio-tehnical systems konzor-
ću Vidi-to odobren je iznos od 150.000
eura što predstavlja polovinu ukupne
vrijednosti hrvatskog dijela projekta.
Ostatak vrijednosti osigurala je sama
hrvatska tvrtka. Ovim će se projektom
razviti inovativni i danas globalno nepostojeći visokoautomatizirani dubinski alat za ocjenu kvalitete web sjedišta, na temelju znanstveno dokazanih
algoritama za ocjenjivanje, procjenjujući i odmjeravajući elemente i aspekte kvalitete iz raznih područja.
Ukupna vrijednost projekta E!8723 VISINEV koji čini konzorcij partnera iz Hrvatske i Slovenije je 504.921,78 eura.
Uz hrvatske partnere, strani partner
na projektu je slovenska tvrtka TPV trženje in proizvodnja opreme vozil iz
Novog Mesta. Hrvatskim partnerima
na tom projektu odobren je iznos od
149.187,37 eura što je polovina od ukupne vrijednosti hrvatskog dijela projekta.
Ostatak sredstava osigurale su same
članice konzorcija. Projektom će se raditi na istraživanju i razvoju novih tehnika za vizualizaciju informacijskih
struktura, unaprijedit će se sposobnosti prepoznavanja uzoraka među entitetima koji čine semantičku mrežu za-
pisa sljedivosti evolucije informacija u
razvoju kompleksnih sustava te će sudionicima razvoja omogućiti lakše otkrivanje, razumijevanje, održavanje i
ponovno korištenje relevantnih informacija u odgovarajućem kontekstu.
Program EUREKA želi potaknuti tvrtke
na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet. EUREKA potiče suradnju i ujedinjavanje resursa poduzetnika
i znanstveno-istraživačkih organizacija
kako bi preko međunarodne suradnje
razvile inovativne i globalno konkurentne proizvode, procese ili usluge.
Od 2010. godine BICRO je ugovorio
ukupno 10 EUREKA projekata ugovorenog iznosa od 1,3 milijuna eura. Proračun za program EUREKA revidira se
na razini fiskalne godine te iznosi prosječno pet milijuna kuna, dok je natječaj
stalno otvoren.
Više informacija o EUREKA programu
može se naći na www.bicro.hr/index.
php/eureka.
enterprise europe
BIZimpact
Informacijama do e
Projekt poboljšavanja informiranosti hrvatske poslovne zajednice predstavio je svoju drugu fazu. Njome se želi poboljšati poslovni okoliš u H
Projektom BIZimpact - koji s više od 1,5
milijuna eura financiraju Europska unija
sredstvima IPA programa i hrvatska vlada - želi se ojačati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva i omogućiti bolji poslovni okoliš za one koji se
žele baviti poduzetništvom.
Provedba BIZimpacta II trajat će dvije godine, od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine, i nastavak je prvoga BIZimpacta koji
je proveden u razdoblju od 2007. do 2009.
godine. Projekt je dio Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. Provedba
projektnih aktivnosti uključit će cijelo područje Hrvatske što će osigurati opsežan prijenos vještina, informacija i znanja.
Projektom će se jačati razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za
identificiranje, analizu i informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima ključnim za poslovanje u Hrvatskoj, a
radit će se i na poboljšavanju svijesti poslovne zajednice o ključnim regulatornim
područjima. Aktivnosti će biti usmjerene
i na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usredotočenošću na regionalni razvoj.
Projekt se sastoji od četiri komponente -
procjene ekonomskih učinaka (PEU), razvoja procesa savjetovanja/javno-privatnih
dijaloga s poslovnom zajednicom u kon-
tekstu procjene ekonomskih učinaka, širenja informacija i podizanja svijesti, te razvoja kapaciteta za organiziranje informativnih
kampanja u organizacijama korisnika odnosno partnera. Glavni korisnik projekta je
Ministarstvo poduzetništva i obrta, a ostali
Coface CEE Top 500
Najboljih 500 Sredn
Prema istraživanju Coface CEE Top 500, najveće tvrtke u Srednjoj i Istočnoj Europi povećale su prihod, ali bilježe značajan pad dobiti. Poljska
Međunarodna kreditno-osiguravateljska tvrtka Coface predstavila je petu
godišnju studiju Top 500 tvrtki Srednje i Istočne Europe – Coface CEE Top
500. Studija ocjenjuje 500 tvrtki Srednje i Istočne Europe po njihovoj dobiti uz dodatnu analizu faktora kao što
su broj zaposlenika, okruženje (okvir)
tvrtki, sektora i tržišta.
U istraživanje su uključene najveće tvrtke u CEE regiji, čiji je prihod veći od 120
milijuna eura. Financijski sektor - banke,
osiguravateljske kuće, leasing i brokerske
kuće - isključene su iz istraživanja. Osim
prihoda tvrtki, lista obuhvaća i neke druge indikatore kao što su neto dobit i broj
zaposlenih. Prihodi i dobit pretvoreni su u
eure, sukladno tečaju na kraju 2012. godine. Unatoč ekonomskoj krizi, top 500 tvrt-
ki u regiji povećale su prihode za pet posto u odnosu na 628 bilijuna eura u 2011.
Taj porast ipak nije doveo do stabilnog rasta neto dobiti. Dok je u 2011. godini neto
dobit top tvrtki rasla, već iduće godine zabilježen je pad od oko 32 posto - sa 30 na
20 bilijuna eura u 2012. godini.
rale su prihod od 234 bilijuna eura, što je
povećanje od šest posto u usporedbi s
prethodnom godinom. Poljska je, nakon
najvećeg rasta BDP-a u EU-u, u 2011. godini doživjela značajno usporavanje rasta
BDP-a, a broj stečajeva dosegao je rekordnu razinu.
Broj zaposlenika razvijao se pozitivno,
što znači da je u tvrtkama s liste broj zaposlenih rastao za oko 1,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje stope nezaposlenosti uglavnom ide
ruku pod ruku s visokom stopom otkaza
u top 500 tvrtkama. Većina velikih igrača u CEE regiji, gotovo jedna trećina, je
iz Poljske (171 tvrtka, 34,2 posto). Time je
Poljska u odnosu na 2011. dodatno povećala vodstvo (2011.: 31,8 posto top
tvrtki). Poljske tvrtke s ove liste generi-
Mađarska se nalazi na drugom mjestu po
broju tvrtki u Top 500 CEE regije (66; 13,2
posto), dok se u 2011. godini nalazila na
trećem mjestu. Unatoč padu BDP-a od 1,7
posto, prihodi top tvrtki dosegli su gotovo 240 bilijuna eura što je povećanje od
2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prvi put Rumunjska je preskočila Ukrajinu
i popela se s petog na treće mjesto. To se
može objasniti porastom od 22,7 posto
tvrtki (ukupno 54 tvrtke) na Top 500. Unatoč porastu broja top tvrtki, Rumunjska se
nalazi tek na petom mjestu po prihodima
tvrtki (48.559 milijuna eura), a na istom se
mjestu nalazi i po neto dobiti (37,7 posto).
Od 500 top tvrtki najveći je broj onih koje
dolaze iz sektora nafte i plina - 65 tvrtki
generira dobit od 162 bilijuna eura. Ipak,
2012. godina je bila posebno teška za
ovaj sektor, tako da se neto dobit smanjila za 34,6 posto.
Na drugom mjestu, ali daleko ispod sektora nafte i plina, nalazi se sektor pribavljača energije. Tvrtke iz tog sektora, njih
51, ostvarile su prihod od 76 bilijuna eura
što je tek polovina prihoda sektora nafte
i plina. Prosječna stopa rasta cijelog sektora je obećavajuća (11 posto) iako su recesija i posljedično smanjena potražnja za
energijom rezultirale otpuštanjem 12,9 posto radnika te oštrim padom dobiti.
www.een.hr
23. rujna 2013.
4 5
efikasnosti
Hrvatskoj i ojačati konkurentnost hrvatskog malog gospodarstva
korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora,
Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski savez zadruga. U projektima će raditi i druge
javne institucije, ali i pojedine tvrtke, obrti
i zadruge. “Pokrenuli smo drugu fazu projekta jer je prva bila iznimno uspješna pri
čemu treba imati u vidu da je pred Hrvatskom kao najnovijom članicom EU-a
proces daljnje i sveobuhvatne prilagodbe europskoj pravnoj stečevini te praćenje izmjene postojećih i donošenje novih
europskih propisa”, rekao je na predstavljanju projekta ministar poduzetništva i
obrta Gordan Maras. “Naš normativni okvir
mora biti poticajan za poduzetnike i mora
im omogućiti ravnopravan status s poduzetnicima u EU-u. Preuzeli smo velik broj
europskih propisa od kojih su mnogi imali
pozitivne efekte, ali su se pojedini pokazali
kao neprimjerena rješenja za našu poslovnu praksu. Nužno je dalje jačati poslovnu
informiranost kako bi poduzetnici bili na
vrijeme upoznati sa zakonskim promjenama i zakonskom regulativom”, smatra Maras. Ministar je naglasio kako će se posebno raditi na procjeni učinaka propisa na
gospodarstvo jer je to podloga za dono-
šenje novih učinkovitijih normativnih rješenja. “Nužno je poboljšavati učinkovitost
javne uprave čiji rad mora biti transparentan kako bi se ostvarila što bolja suradnja
javne uprave, poslovne zajednice, ali i svih
onih na koje se određeni zakoni odnose.
Zakoni se trebaju artikulirati uz pomoć javne i demokratske rasprave, ali u nedavnoj
prošlosti uslijed određenih okolnosti nije
bilo moguće osigurati primjerenu javnu
raspravu. Potrebno je i dalje smanjivati parafiskalne namete, pa tako primjerice od
1. siječnja 2015. godine članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori postaje dobrovoljno”, kazao je Maras.
“Izuzetno smo zadovoljni s prvom fazom
ovog projekta jer smo ostvarili sve zacrtane ciljeve koji su unaprijedili poduzetnički angažman pa ga smatramo jednim od
najuspješnijih u našoj dosadašnjoj praksi”,
istaknula je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske
integracije i pitanja Europske unije.
“Informiranost poslovne zajednice je preduvjet njene djelotvornosti i društvenog
prosperiteta. Pored upoznavanja naših članica s legislativom EU-a te zbog njihovog
Informiranost poslovne
zajednice je preduvjet njene
djelotvornosti i društvenog
prosperiteta, naglasila je Vesna
Trnokop Tanta
lakšeg poslovanja na tom golemom tržištu osnovali smo tri nova centra - Centar za
poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj,
Centar za investicije i Centar za EU. U prvoj
fazi projekta provedena su istraživanja čiji
će rezultati znatno olakšati provedbu druge faze u kojoj će se dodatno ojačati komu-
nikacijski procesi”, zaključila je Vesna Trnokop Tanta. U realizaciji druge faze projekta
treba pojačati međuresorsku suradnju te
sustavno provoditi procjenu učinaka propisa, smatra Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. “Normativno reguliranje gospodarstva
u krajnjoj liniji se odražava na porezne obveznike i tome valja posvetiti više pozornosti. U Hrvatskoj je prisutna normativna inflacija jer se zakonski okvir često mijenja, što
je posljedica nepostojanja strategije gospodarskog razvoja. Ulaskom u EU moramo
pratiti normativne promjene, ne samo na
razini EU-a već i pojedinih članica, kako bismo uputili svoja očitovanja i zaštitili interese naših gospodarstvenika”, kazao je Jakelić.
Prva faza provedbe projekta bila je korisna
za obrtnike, ocijenila je kaže Sanja Želinski
Matunec iz Odjela za gospodarstvo i međunarodnu suradnju HOK-a. “Obrtnici se
ubrzano prilagođavaju novim uvjetima poslovanja i u tome im HOK pomaže. Pored
formalnog komuniciranja za prijenos informacija, znanja i umijeća, značajna je i neformalna komunikacija koju će provedba
ovog projekta također poboljšati”, ističe Sanja Želinski Matunec.
nje Europe
a je zauzela prvo mjesto, Mađarska i Rumunjska je sustižu, a Ukrajina nije više među tri poslovno najjače zemlje
Automobilski sektor ove je godine uspio
ući u top četiri: 42 tvrtke iz sektora ostvarile su prihod od 63 bilijuna eura, od kojih
najveći udio imaju tvrtke iz Češke i Slovačke (Škoda Auto S.S., Volkswagen Slovakia, KIA Motors). Iako je neto dobit tvrtki
iz ovog sektora pao za gotovo 33 posto,
broj zaposlenih se povećao za 6500. Najveći porast dobiti ostvarili su sektor distribucije automobila, industrija hrane
te veleprodaja. Pojedine industrije bilježe značajan pad: građevinski sektor, metalna industrija, rudarstvo i telekomunikacije, od kojih je građevinski sektor, već
tradicionalno, najviše pogođen ekonomskim padom. Sedam tvrtki iz građevinskog sektora zastupljenih u studiji bilježi pad dobiti od devet posto, smanjenje
broja zaposlenika od osam posto, a navedeni sektor bilježi i najveći broj steča-
jeva. Unutar CEE regije primjećuje se veoma polagani rast, s godišnjom stopom od
1,2 posto. U 2011. godini stopa nesolventnosti se gotovo utrostručila, a u 2013. se
očekuje daljnji porast.
Pogled izbliza pokazuje da su zemlje CEE
regije heterogenije nego ikad. Dok se neke
još bore s recesijom i negativnim stopama
BDP-a, druge pokazuju stabilan ekonomski
razvoj. BDP po stanovniku kreće se između
3000 eura (Ukrajina) pa sve do 17.000 eura
(Slovenija).
Države poput Češke, žestoko su pogođene recesijom u eurozoni dok neke poput
Estonije bilježe stabilan ekonomski rast.
Broj stečajeva dramatično je rastao u Bugaskoj i Hrvatskoj, dok su Estonija i Latvija
pokazale ozbiljan pozitivan razvoj.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći
na web stranicama službenog glasnika
Europske unije na http://ted. europa.
eu.
Procjena usluga
Norad (Direktoratet for utviklingssamarbeid), Oslo, Norveška, traži procjenu konzultantskih usluga. Natječaj je otvoren
do 29. rujna, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Norad (Direktoratet for
utviklingssamarbeid), Ruseløkkvn. 26, Pb
8034 Contact point(s): Evalueringsavdelingen, For the attention of: Ida Lindkvist,
Oslo 0030, Norway, www.norad.no. Više
podataka o nadmetanju na istoj adresi.
je otvoren do 18. listopada, a prijave na
njemačkom jeziku se predaju na Schweizerische Bundesbahnen SBB infrastruktur projekte, région Ost, Kasernenstrasse
95/97, For the attention of: Jocen Graner,
8021 Zürich. Switzerland, [email protected]. Više podataka o natječaju
na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=783417.
Inženjerske usluge
HŽ Infrastruktura, Zagreb, traži nabavu
inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren
do 1. listopada, a prijave na hrvatskom
jeziku se predaju na HŽ Infrastruktura
d.o.o., 39901919995, Ulica kneza Branimira 7, Contact point(s): HŽ infrastruktura d.o.o., Nabava, Zagreb, Mihanovićeva
12, For the attention of: Matija Šulentić,
10000 Zagreb, Croatia. Više podataka o
nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/
application/ipn/DocumentManage-
ment/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznak
aDokumenta=2013%2fS+005-0073920.
Testno bušenje
Katowicki Holding Węglowy S.A., Katowice, Poljska, traži usluge testnog bušenja.
Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Katowicki Holding Węglowy S.A., ul. Damrota 16-18, For the attention of: Sylwia
Nizio, 40-022 Katowice, Poland.s.nizio@
khw.pl. Više podataka o nadmetanju na
istoj adresi.
Žičani proizvodi
Lubelski Węgiel, Puchaczów, Poljska, traži
žičane proizvode. Natječaj je otvoren do
25. listopada, a prijave na poljskom jeziku
se predaju na Lubelski Węgiel Bogdanka S.A. w Bogdance, Bogdanka, For the
attention of: Dariusz Stawowy 21-013
Puchaczów, Poland, [email protected].
pl. Više podataka o nadmetanju na istoj
adresi.
Građevinski radovi
AD Mepso, Skopje, Makedonija, traži
izvođača građevinskih radova. Natječaj
je otvoren do 21. listopada, a prijave na
makedonskom jeziku se predaju na AD
MEPSO, Macedonian Electricity Transmi-
Građevinski radovi
Schweizerische Bundesbahnen SBB infrastruktur projekte, Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji. Natječaj
ssion System Operator, str. Orce Nikolov
bb For the attention of: Pance Manojlovski, 1000 Skopje, FRY Macedonia, [email protected]. Više podataka o
nadmetanju na istoj adresi.
Autobusi
Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy Spółka Akcyjna, Włocławek, Poljska, traži nabavu gradskih autobusa.
Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy Spółka Akcyjna, ul. Wieniecka 39,
Contact point(s): Kujawsko-Pomorski
Transport Samochodowy S.A. Włocławek
Oddział w Brodnicy, ul. Podgórna 66a, 87300 Brodnica, For the attention of: Stanisław Jastrzębski, 87-800 Włocławek, Poland, [email protected]. Više
podataka o nadmetanju na istoj adresi.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.hr
svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su
objavljene u bazi Enterprise Europe
Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u
europsku bazu. Ako vas zanima neka
od ponuda za suradnju, pošaljite
upit na [email protected] uz broj šifre
ponude za koju ste zainteresirani.
Ručno rađeni suveniri i igračke
(BORU20130816002)
Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i razvoj suvenira te ručno izrađenih
igračaka traži distributere i zastupnike.
Igračke su ručno izrađene od ekološki
prihvatljivih prirodnih materijala (lan, sisal, slama, vuna), dizajnirane po narudžbi i jedinstvene. Igračke mogu biti proizvedene u različitim bojama i veličinama.
Svi proizvodi su pogodni za uređenje interijera.
Stočna hrana i poljoprivredna
pomagala (BOHU20130722003)
Mađarska tvrtka specijalizirana za trgovanje različitim poljoprivrednim pomagalima i pružanje stručnih konzultacija
za proizvodnju krmiva i uzgoj stoke, traži
agente, predstavnike i distributere u Europi. Tvrtka distribuira stočnu hranu na-
pravljenu po vlastitoj recepturi. Zainteresirani su za suradnju s proizvođačima
stočne hrane i poljoprivrednih pomagala. Tvrtka ima trgovinu u Rumunjskoj.
Inovativno medicinsko
multimedijsko rješenje
(BOFR20130819001)
Francuska tvrtka specijalizirana za izradu i marketing inovativnog medicinskog
multimedijskog komunikacijskog rješenja za bolnice traži partnere-distributere, agente, ugrađivače. Rješenje uključuje
opremu (uređaj koji se stavi kraj kreveta), ali i softver koji nudi dvostruko sučelje, s jedne strane pružajući medicinskom
osoblju pristup za ažuriranje medicinske dokumentacije pacijenta, a s druge
strane nudeći pacijentima pristup zabavi (TV, internet, telefon, igre, Skype, obrazovni programi...).
Smrznuti prehrambeni
proizvod (BOUK20130723003)
Škotska tvrtka, koja je razvila niz nutritivno izbalansiranih svježe smrznutih pizza,
traži distributere za svoje proizvode. Proizvod je nov na tržištu i nudi distributerima priliku da distribuiraju nagrađivan i
vrlo inovativan prehrambeni proizvod,
pogodan za zdravlje. Tvrtka je već doživjela veliki uspjeh u Velikoj Britaniji, a želi
razviti prodaju u inozemstvu putem distributera.
Preparat za dekontaminaciju
tla i vode (BOFR20130703011)
Francuska tvrtka specijalizirana za dekontaminaciju vode i tla traži trgovačke posrednike i ekskluzivnog uvoznika za svoj
preparat/pripravak koji apsorbira ulje.
Preparat koji upija ulja je prirodan proizvod, brzo djelotvoran, jednostavan za
korištenje i ima odličan omjer kvalitete
i performanse: 1 kg pripravka apsorbira
oko 8 kg mineralnih ulja, biljnih ulja, hidrauličkih ili PCB-a. Tvrtka nudi distribucijska prava tvrtkama koje su u stanju izgraditi učinkovitu distribucijsku mrežu.
Metalni proizvodi
i graditeljstvo
(BOHU20130809004)
Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju metalnih proizvoda, metalnih dijelova i izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, nudi usluge podugovaranja,
a također traži partnere za joint venture.
Savjetodavne usluge za
ulazak na talijansko tržište
(BOIT20130715001)
Talijanska tvrtka specijalizirana za pružanje savjetodavnih usluga poslovnim
subjektima u sljedećim područjima:
otvaranje novih tržišta; analitički, strateški i operativni marketing; korporativna komunikacija; obuka i strukturiranje
prodajne mreže; razvoj distribucijskih
kanala za proizvode i usluge; poslovna inteligencija i poslovne informacije;
pokretanje i ulazak na tržište novih proizvoda, nudi svoje usluge stranim tvrtkama zainteresiranima za talijansko tržište.
Inovativni proizvodi za vodene
sportove (BOIE20130710001)
Irska tvrtka, specijalizirana za razvoj niza
inovativnih proizvoda za vodene i pustolovne sportove i proizvoda koji se mogu
patentirati, traži distributere i predstavnike za jedan specifičan proizvod – inovativni alat za skidanje ronilačkih odijela i
sportskih kombinezona.
Drveni namještaj
(BOCZ20130813001)
Češki proizvođač drvenog namještaja u kombinaciji s modernim elementima drugih materijala traži partnere za
suradnju. Tvrtka nudi svoje usluge kao
podizvođač.
www.een.hr
23. rujna 2013.
6 7
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav za
obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj
uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija
među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske
komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe
proizvoda koji predstavljaju ozbiljan
rizik za zdravlje i sigurnost kupaca.
Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i
ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/
dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm.
Igračka dinosaurovo jaje, naziva Dinosaur
Egg, Chelonian Egg. Proizvod predstavlja
rizik za djecu jer se dijelovi igračke mogu
potrgati i progutati, a kada se umoče u
tekućinu, šire svoj volumen. Proizvod nije
u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 1)
Pištolj za ljepilo, brend Maxi Fix, model
Mini Glue Gun. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer njegove žice nisu dovoljno kvalitetno izolirane pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 2)
1
2
3
4
5
6
7
8
Motocikl Triumph, modeli Street Triple,
Street Triple R, Street Triple 70 KW, proizvedeni u Tajlandu i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Proizvod predstavlja rizik za kupce jer vijak
koji drži kablove na upravljaču može popustiti i blokirati upravljač. (slika 3)
Kombi vozilo, brend Mercedes Benz,
model Sprinter, proizveden između 2.
rujna 2009. i 10. veljače 2011. Loše zavaren spoj zadnje osovine može dovesti do loma i gubitka kontrole nad vozilom. (slika 5)
Ženske cipele, brend Jumex, model Style
No HP8306 colour black. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer materijal od
kojeg je cipela napravljena sadrži krom
koji može izazvati alergijske reakcije. (slika 7)
LED svjetlo, brend Saunia, model ED light:46321. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer pretvarač električne energije koji
se isporučuje sa svjetiljkom nije dovoljno
kvalitetno napravljen i izoliran pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 4)
Čokoladna jaja s igračkom, brend Türkmali, proizvodi Crazy Fruit i Formula.
Proizvod predstavlja rizik za korisnike
jer su dijelovi kapsule u kojoj se nalazi
igračka premaleni i mogu se progutati.
(slika 6)
Motocikli, brend BMW, modeli F700GS i
F800GS. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer bočna stajaća nožica nije dovoljno čvrsto stegnuta pa postoji opasnost od rastavljanja i pada motocikla.
(slika 8)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Za tehnologije uputite upit na lada.
[email protected].
Ruby on Rails programiranje za platformu namijenjenu društvenim medijima
(Ref: 10 FR 38m9 3JHQ) 04/2014 • Francuska tvrtka specijalizirana za pametne
društvene medije razvija online platformu
koja omogućuje generiranje točnih profila
kupaca (njihove navike, omiljene online trgovine, grupe...). Francuska tvrtka je u potrazi za dodatnom podrškom u Ruby on
Rails programiranju kako bi dovršili i okončali razvoj platforme. Traže sporazum o
tehničkoj suradnji.
Bežična tehnologija za novu generaciju protuprovalnih alarmnih sustava
(Ref: 13 IT 56Z6 3SCM) 04/2014 • Tvrtka za istraživanje i razvoj iz sjevero-istočne Italije, specijalizirana za dizajn i izradu
bežičnih alarmnih sustava, traži nova rješenja u bežičnim komunikacijama. Nova
rješenja bi se koristila u središnjim jedinicama i perifernim senzorima alarmnih
uređaja u svrhu zaštite objekata za stambene i poslovne namjene. Traži se tvrtka
s iskustvom i ekspertizom u području bežične komunikacije koja želi razvijati i testirati nove tehnologije u okviru tehničke
suradnje/komercijalnog ugovora.
Traži se pametna tehnologija za brojače/brojila (Ref: 12 BE 0315 3P4R)
04/2014 • Belgijska MSP tvrtka koja nudi
IT usluge u potrazi je za partnerima koji
razvijaju add-on tehnologije za brojače/brojila, s ciljem da se dobiveni podaci
mogu dalje koristiti u velikim podatkovnim mrežama. Traže se tehnologije koje
su već na tržištu. Uz izmjenu tehnološkog
know-howa među partnerima, cilj je prilagoditi i integrirati ponuđenu tehnologiju
za ciljane aplikacije.
Elektrana na biomasu i otpadne vode
od proizvodnje maslinovog ulja (Ref:
10 TR 97NA 3HHH) 04/2014 • Turska
tvrtka koja se bavi proizvodnjom maslinovog ulja svake sezone u proizvodnji generira veliku količinu otpada u svojim mlinovima tzv. Olive Mill Waste Water (OMWW),
te također ima mogućnost prikupljati i
mnogo veće količine OMWW-a iz svoje
regije. S ciljem iskorištavanja spomenutih otpadnih voda, tvrtka planira izgraditi elektranu. Tvrtka traži partnere/tvrtke
koje posjeduju tehnologiju potrebnu za
izgradnju takve elektrane s ciljem sklapa-
nja komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći, kao i tehničke suradnje.
Tehnologija rezanja i zavarivanja plastičnih pruga (Ref: 12 PL 62AP 3R3A)
11/2013 • Poljski proizvođač namještaja
i dodatne opreme od tehnoratana u potrazi je za tehnologijom za rezanje i spajanje polietilen pruga te njihovo međusobno zavarivanje. Tehnologija treba biti
u mogućnosti učinkovito zavariti pruge u
kratkom vremenu. Tvrtka traži partnere s
ciljem sklapanja komercijalnog ugovora s
tehničkom pomoći.
Traži se tehnologija za zavarivanje različitih aluminijskih lamela za bakrene cijevi (Ref: 13 IL 80ER 3SF5) 04/
2014 • Izraelska tvrtka, specijalizirana za
korištenje solarne energije za grijanje
vode u potrazi je za tehnologijom za zavarivanje aluminijskih lamela za bakrene
cijevi. Tehnologija bi se koristila pri proizvodnji upijajućih panela za kolektore.
U idealnom slučaju tehnologija bi treba-
la biti primjenjiva na selektivne aluminijski obložene lamele (0,4-0,5 mm debljine)
kojima se pridružuju bakrene cijevi (8 & 16
mm vanjski promjer). Traži se u potpunosti razvijena tehnologija.
Projekt za poboljšanje energetske
učinkovitosti za kampuse (Ref: 12 RO
662C 3RJ4) 12/2013 • Tehničko sveučilište iz Rumunjske u potrazi je za partnerima/znanstvenicima za suradnju na projektu u području inteligentne energije.
Projekt će analizirati i razvijati različite scenarije energetske učinkovitosti s ciljem da
se identificiraju mogućnosti za smanjenje
potrošnje energije na sveučilišnom kampusu. Traženi partneri su inovativna mala
i srednja poduzeća za istraživanje i razvoj
na području inteligentne energije uključeni u EU ili međunarodne programe za I&R.
Razvoj prirodnih biocida za zaštitu drva (Ref: 13 ES 23D1 3S91) 10/
2013 • Španjolski istraživački centar koji
se bavi obradom drva, procesima izrade namještaja i pakiranja traži istraživače,
kemičare i proizvođače biocida za suradnju. Cilj suradnje je razvoj i unapređenje
prirodnog konzerviranja drva, analizirajući djelovanje procesa na različite ksilofagne organizme, kao i djelovanje biocida pri završnoj obradi drveta. Istraživački
centar očekuje blisku i produktivnu suradnju partnera/znanstvenika.
enterprise europe
23. rujna 2013.
8
B2B Women Entrepreneurs in Progress
Pod okriljem sektorske grupe za žensko poduzetništvo u Europskoj poduzetničkoj mreži i u organizaciji Instituta Mihajlo Pupin organizira se
B2B Women Entrepreneurs in Progress, koji će se održati 27. rujna u
Nišu u Srbiji. Ovaj institut je već imao
iskustva u organizaciji B2B sastanaka za poduzetnice, odnosno vlasnice malih i srednjih poduzeća u Jugoistočnoj Europi.
Žene koje su vlasnice tvrtke ili upravljaju
nekom tvrtkom iz nekoliko industrijskih
sektora bit će fokus grupa ovog doga-
Zastupljeni sektori:
•­Poljoprivreda i proizvodnja
hrane
•Informacijske i komunikacijske
tehnologije
•Tekstil
•Obrazovanje i savjetovanje
đanja. Osnovni cilj manifestacije je prije
svega pronaći poslovne partnere u Jugoistočnoj Europi za poslovnu suradnju te međunarodno promicanje poduzetnica i novih tehnologija. Drugi izazov
je probijanje regionalnih barijera i poslovna suradnja malih i srednjih poduzeća s juga i sjevera Europe. Poduzeća
u vlasništvu muškaraca su također dobrodošla.
Kontakt osoba za B2B u Hrvatskoj je
Emilija Žuvić, TPV Varaždin, [email protected]
Više informacija o događanju i prijave na: http://womenentrepreneursb2b.
talkb2b.et/.
Greenvest – sajam otvorenog tipa
Prvi hrvatski green tech i green lifestyle sajam otvorenog tipa Greenvest: Home edition održat će se u trgovačko-zabavnom centru Arena
Centar od 17. do 19. listopada 2013.
godine na raspoloživoj unutarnjoj
izložbenoj površini od 1000 četvornih metara i vanjskoj izložbenoj površini od 2500 četvornih metara. Riječ
je o sajmu na kojem će se predstavljati domaće i strane tvrtke te njihove
green usluge, proizvodi i tehnologije
krajnjim potrošačima.
Područja sajma su eko inovacije, eko poljoprivreda, energetska učinkovitost, financijske usluge, informatičke tehnolo-
gije, inteligentna energija, inteligentni
sustavi i procesi, inženjerske usluge, konzultantske usluge, obnovljivi izvori energije, proizvodi od recikliranih materijala,
tehnologije reciklaže, zaštita okoliša, zelena gradnja, zelene uslužne djelatnosti,
zeleni lifestyle proizvodi, zeleni prijevoz i
zeleni turizam.
cije o Nacionalnom akcijskom planu za
obnovljive izvore energije, Zakonu o obnovljivim izvorima energije i drugim povezanim podzakonskim aktima, informacije o planovima i mjerama vezanim uz
daljnji razvoj projekata obnovljivih izvora
energije i energetske učinkovitosti te zelene gradnje, a poseban naglasak stavljen
je na buduće izvore financiranja takvih
projekata iz domaćih i europskih izvora.
Za vrijeme sajma u petak, 18. listopada,
od 10 do 17 sati u kinodvorani u Arena
Centru održat će se jednodnevna konferencija Greenvest: Hrvatsko zeleno gospodarstvo u 2014. godini. Uz iznimno dinamičan program i govornike, organizatori
će poslovnom sektoru i zainteresiranoj
javnosti pružiti sveobuhvatne informa-
Više informacija možete saznati klikom
na poveznicu: http://www.croenergo.
eu/Saznajte-sto-nas-ceka-u-2014-OIEenergetska-ucinkovitost-zelena-gradnja-te-domaci-i-europski-izvori-financiranja-16557.aspx.
Međunarodni gospodarski susreti na
sajmu SASO u Splitu
Četvrti međunarodni gospodarski
susreti B2B@SASO fair 2013. održat
će se u petak, 25. listopada u Splitu.
Tradicionalni događaj organizira Ured
za transfer tehnologije Sveučilišta u
Splitu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Poslovno-inovacijskom agencijom Hrvatske BICRO te
stranim partnerima u okviru Europske
poduzetničke mreže.
Prošlogodišnji susreti bili su iznimno
uspješni te su okupili 126 tvrtki i institucija iz Hrvatske i inozemstva, gdje se
održalo preko 180 poslovnih sastanaka. Zanimljiv format susreta idealna je
prilika za promociju vlastitih proizvoda
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
27. rujna - B2B Women Enterpreneurs in
Progress, poslovni susreti, Niš, Srbija
28. rujna - Mission to Growth,
Promoviranje poslovne suradnje u
Portugalu, Zagreb
7. listopada - Cluster Mission Japan,
Yokohama, Japan
17. listopada - Greenvest sajam, Zagreb
22.-24. listopada Mission for Growth, Tel
Aviv, Izrael
25. listopada - Međunarodni poslovni
susreti na sajmu SASO, Split
i usluga, širenje poslovanja na nova tržišta i pronalazak novih poslovnih partnera. Sudjelovanje na gospodarskim
susretima je besplatno te za registraciju i više informacija molimo posjetite:
http://saso.talkb2b.net.
Za pitanja i prijedloge slobodno nas
kontaktirajte na: [email protected].
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 8 radnika
( 2 ekipe reportera
stalno zapošljava Gotovac
izvješćuju za portal iz zemlje i svijeta
Kamenoklesarski obrt Gotovac, Kaštel Sućurac
Prostudio, Virovitica
Profit je u izvozu
obrađenog kamena
Klikni za
gospodarske vijesti
Naš je kamen među najboljima, tvrdi majstor Gotovac,
ali moramo promijeniti običaj da izvozimo kamene
blokove koje netko onda obradi pa nam ih skupo proda
K
a m e n o k l e s a rski obrt Gotovac osnovan je
1994. godine, stalno zapošljava osam radnika i
surađuje s desetak kooperanata. Bavi se proizvodnjom i ugradnjom kamena, postavljanjem zidnih
i podnih obloga, rezanjem
i oblikovanjem kamena,
iznajmljivanjem strojeva
i opreme za izgradnju, a
Ivan Gotovac
poznat je kao
suradnik na
nekoliko vrlo
značajnih kamenih
spomenika
izvodi i radove na vađenju građevinskog kamena, kao i vapnenca, gipsa,
sadre i krede. Svoje usluge nude i za ostale građevinske radove vezane uz
kamenoklesarstvo i obradu kamena.
Vlasnik i direktor
obrta Ivan Gotovac javnosti je poznat i kao predsjednik Sekcije za obradu kamena pri Hrvatskoj
obrtničkoj komori te kao
suradnik na nekoliko značajnih kamenih spomeni-
ka, poput Gospe od Puta
na odmorištu Skradin ili
spomenika generalu Andriji Matijašu Pauku postavljenom pokraj Marine kraj Trogira. Njegovi
proizvodi ugrađeni su u
splitsku i velolučku rivu,
u mnoge crkve, u splitski aerodrom; tri fakulteta obložio je kamenom te
ugradio svoje proizvode u
brojne poslovne objekte,
zgrade i privatne kuće. Sa
svojim je kamenom izvodio radove u nekoliko država, pri čemu posebno
ističe tri luksuzne stambene zgrade u Njemačkoj.
Muke s dozvolama
Gotovac stalno surađuje s
nekoliko akademskih kipara. Posebice je intezivna suradnja s kiparom Venom Jerkovićem za kojeg
Gotovac tvrdi kako je jedan od najboljih kipara
koji radi s kamenom u Hrvatskoj.
Kako bi osigurao sirovinu koja mu treba za
obradu, Ivan Gotovac već
12 godina pokušava dobiti dozvole za eksploataciju dva polja kamena.
“Više od 10 godina trebalo je da se pribave svi papiri potrebni za dobivanje
te koncesije. Težak je to
put, ali nadam se da smo
sada pred dovršetkom i da
ćemo uskoro početi eksploatirati kamen s tih lokacija”, ističe Gotovac.
Hrvatsko tržište je,
kaže, jako malo, a pad
građevinske
aktivnosti
odrazio se, dakako, i na
poslovanje proizvođača
kamena. “Izvoz je jedini
izlaz iz ove situacije, ali
- to je ono što treba promijeniti - moramo izvoziti gotov proizvod a ne
sirovinu”, ističe obrtnik.
“Proizvodnja kamena je
djelatnost na koju se, odmah nakon turizma i uz
brodogradnju, možemo
osloniti. Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja što se tiče kamena i naš
je kamen, posebice bijeli,
jedan od najboljih na svijetu”, kaže. Kao primjer i
uzor ističe tvrtku Kamen
Pazin. Ne isplati se, tvrdi, izvoziti kamene blokove koje će netko obraditi
i potom po visokoj cijeni plasirati na naše tržište.
Na umjetni kamen majstor Gotovac pak gleda s
negodovanjem. Dobro je,
kaže, što taj materijal ima
vrlo mali udjel na našem
tržištu. (J.V.)
Prostudiov portal Sajmovi.eu namijenjen je širokoj
publici, ali ponajprije obrtnicima i gospodarstvenicima
koji traže informacije o sajmovima u zemlji i inozemstvu
O
d ove jeseni hrvatski web prostor bogatiji je za
još jednu internetsku stranicu iz domene gospodarskog novinarstva. Tvrtka Prostudio iz Virovitice
pokrenula je specijalizirani portal za sajmove i sajmovanje - Sajmovi.eu
namijenjen
ponajprije obrtnicima i gospodarstvenicima koji traže informacije o izlaganju na
sajmovima u zemlji i inozemstvu.
Na adresi www.sajmovi.eu čitatelji mogu vidjeti najave nadolazećih
sajmova i festivala, pročitati reportaže i pogledati fotogalerije te pronaći vijesti iz gospodarstva
te aktualna priopćenja resornih ministarstava i komora.
“Potencijalni izlagači
su takve informacije tražili na stranicama gospodarske i obrtničke komore
ili upisom određenog sajma ili pojma u internetsku
tražilicu za što bi obično
gubili dosta vremena i na
kraju ostali uskraćeni za
sve što ih zanima. Mi smo
sve to objedinili i stvorili bazu podataka o gotovo svim sajmovima, ne
samo u Hrvatskoj već i u
zemljama iz okruženja, a
u planu su i sajmovi u zemljama Europske unije”,
kaže vlasnik tvrtke Prostudio Boris Gazibara.
“Pomoću najmodernijeg
Informacije
u Kalendaru
sajmova mogu se
pretraživati i po
grupi proizvoda
pretraživača obogaćenog
visokom SEO optimizacijom posjetitelj u Kalendaru sajmova može pronaći informacije o datumu,
vremenu i mjestu održavanja sajma, ali ono što
držimo značajnim je pretraživanje po grupi proizvoda. Baza nam je bila
odlična knjižica Kalendar sajmova i izložbi koju
svake godine izdaje Hrvatska gospodarska komora. Uz opće informacije o sajmu donosimo i
Google maps koordinate,
vremensku prognozu za
razdoblje dok sajam traje,
program događanja te informacije o cijenama ulaznica i parkinga, a u dogovoru s organizatorima
prijavnice, uvjete izlaganja i detaljnu statistiku
sajma”, kaže Gazibara naglašavajući da su svi podaci prevedeni na engleski i njemački jezik.
Posao će se širiti
Za sada postoje dvije reporterske ekipe s bogatim novinarskim iskustvom koje izvještavaju
sa sajmova u zemlji i inozemstvu, a kako se projekt bude širio, broj timova, dopisnika, urednika i
drugih zaposlenika bit će
veći. Osim iz Hrvatske u
prvim mjesecima rada zabilježeni su posjeti čitatelja iz Njemačke, Češke,
Austrije, Slovenije, Srbije, Makedonije, Bosne
i Hercegovine, Belgije i
ostalih zemalja.
“Naš projekt je prepoznat u Poduzetničkom inkubatoru Virovitičko-podravske županije pa smo
dobili potporu u vidu subvencioniranog
zakupa
opremljenog poslovnog
prostora i subvencionirane usluge knjigovodstva”,
kaže Gazibara izražavajući nadu da će portal Sajmovi.eu prepoznati i poslovna zajednica kojoj je
namijenjen. (G.G.)
14 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Izgradnja sjeverne
dionice autoceste i
mosta na Savi
Austrijski Strabag AG i JP
Autoceste FBiH potpisali
su ugovor o gradnji 11 kilometara krajnje sjeverne
dionice autoceste koridorom V.c od Svilaja do Odžaka i graničnog prijelaza za Hrvatsku. Vrijednost
radova na autocesti je 61
milijun eura i 11 milijuna
eura na graničnom prijelazu, a radove će uz Strabag
izvoditi i kompanije Euroasfalt i ŽGP iz Sarajeva.
Ovo je osmo gradilište, a
potkraj iduće godine u prometu će biti 100 kilometara
autoceste. Do sada je u ovu
prometnicu investirana 1,1
milijarda konvertibilnih
maraka. Početak radova na
sjevernoj dionici ubrzat će
i gradnju mosta na Savi između dva Svilaja.
Natječaj za zeničku
zaobilaznicu
Autoceste FBiH uputile su
javni poziv za pretkvalifikaciju građevinskih i konzultantskih kompanija koje
će se natjecati za dodjelu ugovora za izgradnju i
nadzor izgradnje autoceste
na koridoru V.c Donja Gračanica-Kakanj, poddionica
Klopče-Divuša. Izgradnja
ove trase autoceste financirat će se iz sredstava zajma dobivenog od Kuvajtskog foruma za arapski
ekonomski razvoj. Procijenjena vrijednost investicije
iznosi 38,5 milijuna eura,
a predviđeni rok završetka
radova je 30 mjeseci. Rok
za predaju prijava i pretkvalifikacijske dokumentacije je 21. listopada ove
godine.
Željeznice
FBiH iznajmile
Turcima osam
elektrolokomotiva
Željeznice Federacije BiH
potpisale su s Državnim
željeznicama Republike
Turske ugovor o najmu
osam
elektrolokomotiva, što zapravo predstavlja nastavak suradnje koja
traje od 1997. godine kad
su bosanskohercegovački željezničari Turcima
iznajmili 19 elektrolokomotiva nakon servisiranja u zagrebačkom Končaru. Kako saznaju mediji
u Sarajevu, nastavit će se
pregovori o iznajmljivanju devet garnitura španjolskih superbrzih i luksuznih vlakova talgo koji
ni nakon više od pet godina nisu pušteni u promet
na prugama Bosne i Hercegovine.
Prva vjetroelektrana
na Vlašiću
Vlada Srednjobosanske
županije potpisala je ugovor s poslovnim društvom
Lahor iz Travnika o dodjeli koncesije za izgradnju
vjetroelektrane na Vlašiću. To je četvrta koncesija
za gradnju vjetroparkova
na Vlašiću. Vjetroelektrana će imati 20 stupova,
instaliranu snagu 50 megavata, s godišnjom proizvodnjom 87.600 megavatsati električne energije.
Vrijednost radova koji bi
trebali uskoro početi iznosi 65 milijuna eura, a čitav
posao se realizira s partnerima iz Njemačke. Zasad
je u Federaciji BiH Elektroprivreda BiH počela s
pripremnim radovima na
izgradnji vjetroparka na
Podveležju kod Mostara.
Plin pojeftinio za
8,04 posto
Vlada Federacije BiH dala
je suglasnost nadzornom
odboru BH gasa za utvrđivanje nove cijene prirodnog plina. Od 1. rujna veleprodajna cijena prirodnog
plina za distributivna privredna društva u Federaciji BiH iznosi 0,754 KM
po standardnom kubičnom
metru bez PDV-a, što je u
odnosu na dosadašnju cijenu pojeftinjenje od 8,04
posto. Ova odluka znači i pojeftinjenje za domaćinstva od 8,04 posto, a u
vladi vjeruju da će ta cijena ostati na snazi i u četvrtom kvartalu.
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( od 59 do 60 mil KM
prosječna godišnja vrijednost proizvodnje vina
Pomoć bosanskohercegovačkim vinarima
Stop za uvoz grožđa
Vinarska industrija se mora razvijati na vlastitoj proizvodnji vina od grožđa
s domaćih plantaža i na domaćim autohtonim sortama, a ne na uvoznom
grožđu, tvrdi ministar Mirko Šarović
Zdravko Latal
[email protected]
M
irka Šarovića, ministra
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine,
gospodarstvenici su jednoglasno ocijenili najradišnijim i najefikasnijim
članom Vijeća ministara BiH kad je riječ o zaštiti domaće proizvodnje,
posebice u području poljoprivrede i prehrambe-
Nigdje u svijetu
se proizvodnja
čuvenih i kvalitetnih
vina ne zasniva na
uvoznom grožđu
ne industrije. No, Šarović bi uskoro mogao biti
smijenjen jer je predsjednik Republike Srpske i lider vladajućeg SNSD-a
u srpskom entitetu Milorad Dodik uputio zahtjev
državnom parlamentu da
smijeni Šarovića budući
da je član SDS-a, s kojim
je Dodikova stranka raskinula koaliciju. Vlada-
jući SNSD i najača oporbena stranka u RS-u SDS
započeli su žestoku predizbornu borbu iako je do
općih izbora ostalo nešto više od godinu dana.
SDS tvrdi da je Dodik
krivac za katastrofalno
ekonomsko stanje entiteta u kojem su se gotovo izravnali zaposlenici
s brojem onih koji traže
posao te ove dvije grupacije s umirovljenicima. Koliko će podignutih ruku dobiti Dodik za
Šarovićevu smjenu krajnje je neizvjesno, no taj
je ministar nastavio raditi
istom dinamikom na zaštiti domaće proizvodnje
kao da se oko njega ništa
ružno ne događa. Idućih
će dana, najavio je, objaviti propise kojima će se
uspostaviti stroža kontrola uvoza grožđa kako
bi se pomoglo domaćim
vinarima da unaprijede
proizvodnju i koliko-toliko eliminiraju unutarnju i
inozemnu konkurenciju.
U BiH se godišnje
uveze golema količina
grožđa te vinogradari i
vinari već godinama traže da se utvrdi tko i za
koga uvozi grožđe. Vinarska se industrija mora
razvijati na vlastitoj proizvodnji vina od grožđa s
domaćih plantaža i na domaćim autohtonim sortama, a ne na uvoznom
grožđu, objasnio je Šarović razloge uvođenja oštrije kontrole.
Brendirati autohtone
sorte
Vinari u oba entiteta u
Hercegovini, koji se bave
proizvodnjom
kvalitetnih vina kao što su žilavka, blatina i vranac, podržali su Šarovićevu odluku
i upozorili da se nigdje u
svijetu proizvodnja čuvenih i kvalitetnih vina ne
zasniva na uvoznom grožđu, jer se ne može graditi prepoznatljivost i održavati kvaliteta. Šarovića je
podržala i Grupacija proizvođača vina pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH
iako, kako kažu, još nisu
imali u rukama “papir” s
mjerama koje će se poduzeti. Ta incijativa nije loša
jer imamo autohtone sorte
- žilavku i blatinu - koje se
moraju zaštititi i brendirati. Nekad se u bivšoj dr-
žavi najviše na inozemna
tržišta plasirala žilavka,
poručuju Hercegovci.
U analizi stanja u vinskom sektoru u BiH, koju
je lani napravila Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a, u zemlji je
registrirano 11.000 poljoprivrednih imanja-vinograda, a samo 200 od njih
površinom premašuje dva
hektara. Prosječna cijena
domaćeg vina u zemlji se
kreće oko sedam konvertibilnih maraka, a u izvozu
dvije konvertibilne marke. Na osnovi ovih cijena izračunato je kako prosječna godišnja vrijednost
proizvodnje vina iznosi
od 59 do 60 milijuna KM,
što je 3,9 posto BDP-a poljoprivrede. Godišnje BiH
izveze vina u vrijednosti
oko devet milijuna KM,
najviše u Hrvatsku i Srbiju, dok je izvoz u EU vrlo
skroman, oko 200.000 litara iako je dozvoljena
kvota od 1,6 milijuna litara. Istovremeno se uveze
vina za 8,7 milijuna KM,
najviše iz Srbije 49 posto, Crne Gore 20 posto,
Hrvatske 13 posto i Slovenije 10 posto.
15
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 2,8 mlrd € ( 1 mlrd €
dug cestovne tvrtke DARS
*vijesti
otplate morat će odgoditi
Prezaduženo slovensko gospodarstvo
Dugovi – karijes
konkurentnosti
Na površinu postupno izranja spoznaja da banke nisu same stvorile financijsku kavernu od
najmanje četiri milijarde eura. Banke su zapravo dale novac nekome tko ga danas ne može vratiti
američka poduzeća poslovala lanjske godine
s odnosom između neto
duga i kapitala – 2,43!
Slovenska analiza pokazala je da bi domaća poduzeća morala odjednom
otplatiti 12,5 milijardi eura neto duga da bi
se izravnala s konkurencijom u Americi. Najveći iznos duga u Sloveniji ima autocestni DARS.
Dužan je 2,8 milijardi eura. Problem je što u
Franjo Kiseljak
[email protected]
P
rezadužena poduzeća, u dugu
ogrezle općine i
ništa manje dužna država! To su grube slovenske činjenice kojima je
omeđen ring gdje se četiri
stranke vladajuće koalicije međusobno tuku, svaka
za svoj model rebalansiranja državnog proračuna. Gregor Virant, vođa
Građanske liste, uopće
ne pristaje razgovarati o
uravnoteženju koje bi se
temeljilo na bilo kakvom
povećanju poreznog opterećenja. Lukšičevi Socijalni demokrati istodobno
ne daju razgrađivati socijalnu državu. Karl Erjavec, predvodnik umirovljeničke stranke DESUS,
već je zaprijetio napuštanjem koalicije uvrsti li se
u popis mjera za stabilizaciju financija – ukidanje
tzv. rekreacijskog dodatka
umirovljenicima s nižim
mirovinama od 622 eura.
Premijerka Alenka Bratušek najradije bi prekrojila “kosi toranj slovenske
proračunske potrošnje”
prema zahtjevima Bruxellesa koji forsira privo-
đenje proračuna u tri posto dopuštenog deficita.
Pomrčina bankarstva
U teškom tjednu za aktualnu vlast u Sloveniji gdje
je proračunsku knjigu trebalo brzo presložiti – zbog
prihoda koji su omanuli i rashoda koji pokazuju nevjerojatnu snagu rasta – donekle nezapaženo
prošla je zanimljiva analiza o (pre)zaduženosti slovenskog gospodarstva. Na
površinu postupno izranja
spoznaja da banke nisu
same stvorile financijsku
kavernu od najmanje četiri milijarde eura. Banke su
zapravo dale novac nekome tko ga danas ne može
vratiti. Pomrčinu sloven-
skog bankarstva izazvalo
je gospodarstvo, poglavito onaj dio čiji se menadžment upustio u privatizacijske pothvate uz izdašnu
kreditnu asistenciju. Kriza je razgolitila, a sada
i blokirala tajkunizaciju
u trećoj rundi slovenske
koncentracije
kapitala.
Za ilustraciju dovoljno je
upozoriti na Tatjanu Fink
koja je u svojoj karijeri
počašćena cijelim nizom
menadžerskih priznanja
jer je doista uspješno vodila tvrtku Trimo u Trebnju. Inovativno poduzeće
razgranalo je poslove širom svijeta, između ostalog nazočno je u Hrvatskoj i Srbiji. Menadžerska
privatizacija, na žalost,
skršila je i moćni Trimo.
Nakon prekoračenja svih
rokova za otplatu kredita Trimo su zaplijenile
banke. One su nedavno
i smijenile Tatjanu Fink.
Novo krizno rukovodstvo
sada gasi požar. Sljedeći
je potez dotjerivanje Trima za prodaju.
Skupe odgode
Tajkunske privatizacije s
financijskim iscrpljivanjem prisvojenih poduzeća nedvojbeno su velik
uzročnik krize u bankarstvu. Na žalost, problemi u bankama uvećani
su i prezaduženošću netajkuniziranih poduzeća. Američka revija CFO
pokazala je da su velika
Da bi došla
na razinu
konkurentnosti
američkih tvrtki,
slovenska poduzeća
trebala bi smjesta
vratiti 12,5 milijardi
eura neto duga
razdoblju do 2020. godine dospijevaju tako zgusnute otplate da ih DARS
ne može pokriti novčanim tijekom iz poslovanja. Morat će odgoditi otplatu najmanje milijardu
eura zajmova, što će nedvojbeno povećati troškove financiranja i dodatno
nagristi konkurentnost.
Neugodne usporedbe za slovenska poduzeća
Odnos između neto duga i dobiti iz poslovanja
prije amortizacije (EBITDA) uzima se kao pokazatelj u kojem je roku pojedino poduzeće sposobno svojim tekućim poslovanjem otplatiti zajmove. Optimalnim smatra se odnos između dva
i tri. Poduzeća kojima raspon prelazi pet u opasnosti su da nailaskom na bilo kakvu kriznu epizodu upadnu u izrazite poteškoće.
Vrlo znakovita usporedba između velikih slovenskih poduzeća i inozemne konkurencije iz iste
branše ukazuje na dubinu krize, odnosno na bi-
tan razlog slovenske konkurentske inferiornosti.
Slovenski zračni prijevoznik Adria Airways treba 45 godina da bi novčanim tijekom iz poslovanja otplatio svoje zajmove. Neto zaduženost
Lufthanse potkraj lipnja iznosila je 5,1 milijardu eura. Njemačkom prijevozniku, međutim, dovoljne su samo dvije godine za otplatu zajmova.
Skupina Pivovarna Laško ostvarenim EBITDA-om
može otplatiti svoje zajmove tek za 10,2 godine – nizozemskom Heinekenu dovoljno je – 3,6
godina. Intereuropa u sadašnjim okolnostima
treba šest godina za otplatu duga. Švicarski logističar Kuehne + Nagel, prema podacima Blomberga, ima više slobodnih sredstava nego duga.
Neto dug Gorenja iznosio je krajem lipnja 395,8
milijuna eura i otplativ je u 4,6 godina poslovanja. Mercator je dužan milijardu eura. S današnjom dobiti iz poslovanja prije amortizacije, dug
može otplatiti tek u 10,7 godina poslovanja. Belgijski trgovački lanac Delhaize sve svoje dugove
(2,074 milijarde eura) može pokriti iz poslovanja u samo 1,5 godina.
Zbrka oko aerodroma
Ljubljana
Uprava Aerodroma Ljubljana bez ikakvog rezervnog plana dočekala je
prošlotjednu odluku dioničara koji su se usprotivili gradnji novog putničkog
terminala. Kako je vlada
najavila prodaju Aerodroma, dioničari smatraju investiciju u novi terminal
vrijednu 57 milijuna eura
izrazito rizičnom. Uprava
koju vodi Zmago Skobir
sada ne zna kamo usmjeriti investicije predviđene
za obnovu Aerodroma čiju
potrebu nitko ne osporava.
Zapažen nastup
Turske na sajmu u
Celju
Na Međunarodnom sajmu obrta i poduzetništva u Celju na kojem su se
do prošlog utorka predstavila gospodarstva Indije,
Brazila, Hrvatske, Indonezije, Mađarske, Poljske
i Srbije, odnosno Vojvodine, izrazito aktivan nastup imala je Gospodarska
komora Istanbula (ITO).
Najveća područna gospodarska zbornica na svijetu
sa 350.000 članova zakupila je u Celju cijelu dvoranu. Inače, Turska želi
povećati robnu razmjenu
sa Slovenijom na više od
milijardu eura.
Obvezno
knjigovodstvo i za
poljoprivrednike
Poljoprivredna
gospodarstva u Sloveniji, ako
ostvaruju više od 7500
eura zajedničkog godišnjeg dohotka iz osnovne
poljoprivredne djelatnosti i šumarstva (katastarskog dohotka i pripisanih
subvencija), od 1. siječnja
2014. godine obvezna su
voditi knjigovodstvo u porezne svrhe. Zbog lakšeg
prelaska za obvezno vođenje knjigovodstva Ministarstvo poljoprivrede
pripremilo je uputstvo za
primjenu koja uključuje i
jedinstven kontni plan.
16 STIL
*vijesti
eCultvalue Dan
dijaloga u Dubrovniku
U veljači ove godine započela je realizacija projekta eCultValue koji potiče
korištenje novih tehnologija shvaćajući njihov potencijal za razvoj novih
pristupa u promociji kulturne baštine i iskustvima
koje baština može ponuditi u stvarnom i virtualnom
okruženju. Jedna od glavnih aktivnosti u projektu je
organizacija Dana dijaloga. Prvi takav dan održava
se 19. rujna u dubrovačkoj
Umjetničkoj galeriji.
Ciklo G.E.T. Tour
U organizaciji G.E.T. –
Udruge za kulturu stola
28. rujna u Međimurju i
5. listopada u Hrvatskom
zagorju održat će se Ciklo G.E.T. Tour. Riječ je
o biciklističkim utrkama
na lokalnim trasama pojedinih regija, koje su namijenjene turistima, biciklističkim amaterima te
profesionalcima.
Ciklo
G.E.T. Tour organizira se
s ciljem širenja i popularizacije cikloturizma. Do
kraja ove godine predviđena je još jedna biciklistička utrka u Jastrebarskom,
dok za 2014. organizatori
predviđaju od osam do 12
utrka po određenim hrvatskim regijama. Privredni vjesnik jedan je od medijskih pokrovitelja Ciklo
G.E.T. Toura.
Crikvenica i Selce
imaju web kamere
Turistička zajednica Grada Crikvenice ove je godine postavila nove web kamere u centru Crikvenice i
Selca. Na taj su način nastale jedinstvene žive razglednice u svakom trenutku. Posjetom na web
stranice te turističke zajednice posjetitelji mogu
zaviriti na moderan Trg
Stjepana Radića i na rivu
u Selcu, u svakome trenutku vidjeti što se događa i uživati u pogledu na
more. Od svibnja do kolovoza zabilježeno je više od
200.000 pogleda posjetitelja na web kamere.
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 1832 ispitanika
sudjelovalo u istraživanju agencije Tomas Zagreb
( 42%
gostiju dolazi zbog poslovnih obveza
Stavovi i potrošnja posjetitelja Zagreba
Grad s dušom nagrđuju
stare fasade
Hrvatski glavni grad ponajviše posjećuju turisti u dobi između 26 i 45 godina. S obzirom na to
da je Zagreb i kongresno središte u koje uglavnom dolaze poslovni ljudi, 62 posto gostiju ima
višu i visoku stručnu spremu
Sanja Plješa
[email protected]
Z
agreb je posljednjih godina sve
omiljenije turističko odredište za mnoge domaće i strane goste.
Njegovi ga posjetitelji sve
češće uspoređuju s uspješnim europskim destinacijama. No, kako bi još više
razvio turističke proizvode i ojačao svoju poziciju na iznimno kompetitivnom tržištu gradskog
turizma te pritom privukao i nove posjetitelje,
Zagreb mora svojim gostima pružiti razne doživljaje, nadmašiti njihova očekivanja i dati
osjećaj vrijednosti za novac. Kako bi se saznalo koji su najvjerniji zagrebački gosti te kakvi su
njihovi stavovi, zagrebački Institut za turizam lani
je proveo istraživanje Tomas Zagreb, jedno iz obitelji Tomas istraživanja,
kontinuiranih istraživanja
obilježja turističke potražnje. Tomas Zagreb je od
1998. do 2012. proveden
šest puta, i to u suradnji
sa zagrebačkom Turističkom zajednicom. Ove je
godine sudjelovalo 1832
ispitanika, od kojih 1175
u hotelima, a korištena
je metoda osobnog intervjua.
Gosti u prosjeku
imaju 40 godina
Prema rezultatima istraživanja primjetan je trend
povećanja hotelskih smještajnih kapaciteta u Zagrebu u odnosu na proteklo razdoblje. “Broj
noćenja u hotelima neprekidno raste, a to ne čudi
Samo osam posto
gostiju posjećuje
zagrebačke muzeje
jer su hoteli nositelji turističkog prometa. Primjetan je i neprekidan rast
potražnje za boravkom u
hotelima u ljetnim mjesecima, i to sa 12 na 20 posto u ukupnim noćenjima
u zagrebačkim turističkim
objektima”, rekla je Zrinka Marušić iz Instituta
za turizam. U razdoblju
od svibnja do listopada
ostvaruje se nešto manje
od dvije trećine noćenja
u zagrebačkim hotelima.
Usporedbe radi, u Splitu
se u tom razdoblju ostvaruje 78 posto, a u Rijeci 67 posto hotelskih noćenja.
Zrinka Marušić je
istaknula i kako zagrebački gosti u prosjeku
imaju 40, a oni koji borave u hotelima 42 godine.
Hrvatski glavni grad ponajviše posjećuju turisti u
dobi između 26 i 45 godina. S obzirom na to da je
Zagreb i kongresno središte u koje uglavnom dolaze poslovni ljudi, 62 posto
gostiju ima višu i visoku
stručnu spremu. Turistički
trendovi se mijenjaju, pa
tako Zagreb privlači nove
segmente gostiju.
Sve više informacija s
interneta
Lepeza motivacije dolaska turista u naš glavni grad vrlo je široka, pa
tako 42 posto gostiju dolazi zbog poslovnih obveza,
30 posto zbog novih iskustava i doživljaja, a 26 posto zbog kratkog odmora
u gradu. Usporedbe radi,
prije 15 godina u Zagreb
je dvije trećine gostiju dolazilo samo zbog poslovnih obveza. “Turistička
potrošnja se mijenja i sve
je više tzv. pravih turista.
Od 2003. godine internet
je za goste hotela primarni
Zagreb u međunarodnom okruženju
Prema analizi European Cities Marketing Benchmarking Reporta, u društvu 113 europskih gradova Zagreb
se lani nalazio na 65. mjestu po ukupnom broju noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Bio je i
na 45. mjestu po broju inozemnih noćenja u tim oblicima smještaja. U konkurentskom okruženju 25 europskih gradova, Zagreb se nalazio na 13. mjestu po broju
inozemnih noćenja u komercijalnim smještajnim objektima, i na 16. mjestu po prosječnom godišnjem rastu noćenja u razdoblju od 2008. do 2012. godine.
izvor informacija o Zagrebu. Dok je 1998. internet
bio tek sedmi izvor informacija, kojim se koristilo
samo sedam posto hotelskih gostiju, danas informacije s tog medija koristi
čak 66 posto gostiju koji
posjećuju Zagreb. Vidljivo je da internet zauzima
sve veći primat u izvorima informacija”, rekla je
Zrinka Marušić. No, ono
što zabrinjava je mala posjećenost muzeja, pa tako
samo osam posto gostiju
posjećuje zagrebačke muzeje, i to ponajviše Muzej
prekinutih veza. Kao razlog turisti su naveli - nedostatak vremena. Može
se zaključiti kako je, prema riječima gostiju, Zagreb grad s dušom, pun
zanimljivosti i ugodne
atmosfere, otvorenih i srdačnih ljudi, jedinstvenog
šarma i intimne atmosfere. No, istodobno je i grad
starih fasada, zgrada uništenih grafitima, velike
gužve u prometu, slabe
gastronomske ponude, siromašnog noćnog života i
slabe ponude tradicionalnih suvenira.
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
“ Korištenjem CMMI-ja ocjenjuje se sposobnost i zrelost neke
tvrtke prilikom izrade softvera.
”
*vijesti
Mladen Kuzminski, tvrtka Konto
Razvoj softvera
Važno je razumjeti korisnika
Uvriježenom mišljenju unatoč, najmanje grešaka pojavljuje se tijekom programiranja softvera,
a najviše zbog žurbe i loše definicije korisničkih zahtjeva
Boris Odorčić
[email protected]
R
ačunarski softver, koji je već
dugo sastavni
dio privatne i radne ljudske svakodnevice, sve je
nepredvidljiviji. Mladen
Kuzminski iz požeškovaraždinske tvrtke Konto, čija je osnovna djelatnost projektiranje, razvoj
Treba se snažnije
usmjeriti na
upravljanje
korisničkim
zahtjevima
i održavanje informacijskih sustava, kaže kako
je jedan od razloga tomu
sve veći broj softverskih
grešaka. Njih u stopu prate i sve veći troškovi razvoja te, na koncu, sve
više nezadovoljnih kupaca softvera. “Uzroci tih
grešaka prilikom razvo-
ja softvera su žurba, loša
komunikacija s kupcima i
definicija korisničkih zahtjeva. Uz to, proces razvoja softvera nije dokumentiran onako kako
bi trebao biti i komunikacija unutar razvojnog
tima nije na zadovoljavajućoj razini”, objašnjava Kuzminski dodajući
kako je, unatoč uvriježenom mišljenju, najmanje
grešaka u samom programiranju softvera. Stoga
se treba snažnije usmjeriti na upravljanje korisničkim zahtjevima koji
često skrivaju prepreke
poput sante leda. “Nekoliko je načina prikupljanja i upravljanja korisničkim zahtjevima. To
se, naime, može raditi u
običnom word dokumentu, ali i različitim alatima i platformama kao što
je CaliberRM. Ona prikuplja, pročišćava i organizira korisničke zahtjeve
kako bi razvoj softvera ispunio poslovne potrebe te
se brže isporučio ispravni
softver. Tako se štedi novac i vrijeme”, napomenuo je na prošlotjednoj
drugoj besplatnoj radionici Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore
Kako IT tvrtke mogu bolje i uspješnije organizirati te upravljati vlastitim
poslovnim procesima.
Ocjenjivanje tvrtki
Bolje upravljanje korisničkim zahtjevima tek
je dio onoga čime se zapravo može poboljšati i
podići kvaliteta razvoja
softvera. To se, također,
može učiniti na nekoliko
načina. Primjerice, tvrt-
ke koje se bave tom djelatnošću mogu koristiti razne standarde (ISO i
dr.), primjere dobre prakse i programe poput Capability Maturity Model Integrationa (CMMI)
koji je, smatra Kuzminski, još uvijek nepoznat
u Hrvatskoj. “Riječ je
o programu ocjenjivanja organizacija koje se
bave razvojem softvera.
Drugim riječima, korištenjem CMMI-ja ocjenjuje se sposobnost i zrelost
neke tvrtke prilikom izrade softvera. K tomu, on
tvrtkama daje smjernice
za razvoj i unapređenje
procesa razvoja softvera”, naglašava Kuzminski ističući kako se tvrtke
mogu ocijeniti razinama
zrelosti od jedan do pet.
“A te ocjene su tražene
u mnogim NATO-vim i
drugim javnim natječajima u Europskoj uniji i
Sjedinjenim Američkim
Državama”, zaključuje
Kuzminski.
Informacijske tehnologije u obrazovanju
Prva srednja škola s učionicom budućnosti
Nakon učenika u Osnovnoj školi Kamešnica u
Otoku, i učenici IX. gimnazije u Zagrebu od
prošlog tjedna mogu interaktivno učiti i razmjenjivati znanje pomoću
najnovijih informacijskih tehnologija. Naime,
ta se zagrebačka gimnazija, kao prva srednja škola
u nas, pridružila Učionicama budućnosti, projektu Hrvatske akademske i
istraživačke mreže CARNet i Samsung Electronics
Adriatica, koji podržava
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Ta učionica budućnosti opremlje-
na je nastavničkim i tablet
računalima te pametnom
pločom. Ugrađena tehnologija nastavnicima omogućava brzo dijeljenje
pratećih informacija, bilježaka s predavanja te trenutan uvid u učeničko razumijevanje
pojedinog
predavanja, priopćeno je
iz tvrtke Grayling.
Ravnatelj Hrvatske
akademske i istraživačke mreže CARNet Zvonimir Stanić ističe kako mu
je drago da IX. gimnazija
u Zagrebu prepoznaje važnost uvođenja i korištenja
informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju, te da već duži niz
godina prednjači na tom
polju. “Budući da je upravo
to i jedan od CARNetovih
prioriteta, prepoznali smo
potencijal projekta Učionica budućnosti. U dvije
odabrane škole pratit ćemo
prednosti ovakvog sustava
i korištenja ICT-ja u nastavi
i ta saznanja primjenjivati u
unapređenju ovog projekta, ali i drugih CARNetovih usluga. Interaktivnost,
mobilnost, mogućnost kolaboracije nastavnika, učenika, škole i roditelja, te
uvođenje usluga poput e-
Dnevnika, digitalnih udžbenika i videokonferencija
u nastavu - to je ono što će
u hrvatskim školama omogućiti obrazovanje za 21.
stoljeće”, naglašava Stanić. Danijel Bačelić, voditelj Odjela poslovnih
rješenja tvrtke Samsung
Electronics Adriatic, kaže
kako projektom Učionice budućnosti ova kompanija želi dugoročno omogućiti svim učenicima i
nastavnicima u nas ravnopravan pristup dostupnim
tehnološkim alatima, s ciljem podržavanja razvitka
Hrvatske u društvo znanja
i jednakih prilika. (B.O.)
Poslovanje u oblaku
Konferencija o internetskom poslovanju u oblaku Business for Cloud –
B4CLOUD održava se
17. listopada u zagrebačkom Hypo Centru. Na njoj
će Jon Froda, stručnjak za
web poslovanje i suosnivač rješenja Podio koje koristi više od 200.000 tvrtki
diljem svijeta, otkriti savjete za unapređenje poslovnih procesa te podijeliti viziju o budućnosti
poslovanja. Osim njegovom, posjetitelji konferencije moći će prisustvovati
drugim predavanjima hrvatskih i inozemnih stručnjaka i saznati kako bolje
organizirati tvrtku koristeći online poslovna, odnosno cloud rješenja.
Partnerstvo sa
SevOneom
Hrvatska tvrtka Sedam IT
postala je certificirani partner američkog giganta za
izvještavanje i monitoring,
tvrtkom SevOne. Hrvoje Selak, direktor sektora
Mrežne tehnologije u Sedam IT, kaže kako će dosadašnja ponuda ove tvrtke biti obogaćena SevOne
rješenjima koja korisnicima ostvaruju uštede, omogućavaju brzu i uspješnu
primjenu novih tehnologija, a vodećim pozicijama osiguravaju donošenje
pravovremenih odluka.
Ususret MobilityDayu
MobilityDay 2013 održat će se 26. rujna u zagrebačkom hotelu Antunović.
Konferencija, koja se održava sedmu godinu zaredom, mjesto je okupljanja
donosioca odluka, IT profesionalaca i razvojnih inženjera koji mobilna rješenja koriste u poslovanju,
ili se pak bave razvojem
rješenja za mobilne uređaje i mobilne platforme. U
sklopu konferencije održat
će se Start-up Pitch, gdje
će pet odabranih timova
imati priliku predstaviti
sebe i poduzetničku ideju,
baziranu na mobilnim tehnologijama.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
ur. Anita Peti-Stantić/Mateusz-Milan Stanojević
Jezik kao informacija
Srednja Europa
Autori sa stajališta jezika kao informacije pristupaju pragmalingvističkim i sociolingvističkim pitanjima, bave
se propitivanjem informacijske strukture mentalnoga
leksikona i specifičnostima računalno-posredovane komunikacije... Neki uočavaju posebnost informacije koja je
izvornom govorniku gotovo automatizirana, dok u inojezičnom hrvatskom zahtijeva poseban napor. Neki su se autori
okrenuli kontrastivnoj analizi hrvatskoga u odnosu prema
engleskom, španjolskom, francuskom i talijanskom...
Michael J. Sandel
PRAVEDNOST: KAKO ISPRAVNO POSTUPITI?
Algoritam
Nadomjesno majčinstvo, istospolni brakovi, kanibalizam
uz pristanak, eutanazija, imigracijska reforma, moralne granice na tržištu kapitala – za profesora s Harvarda
Michaela J. Sandela ne postoje tabu teme koje ne želi obraditi, posebno ako tjeraju ljude da zauzimaju različita stajališta u raspravama o njima. U ovoj knjizi, nastaloj po uzoru
na njegov kolegij, Sandel će nam ponuditi rijetko viđenje
kompliciranih tema i kontroverzija s kojima se susrećemo
u suvremenom javnom životu.
D.S.Allan i J.B.Delair
KATAKLIZMA
AGM
Ova multidisciplinarna znanstvena studija bavi se dokazima velike globalne katastrofe koja se dogodila prije samo
11.500 godina. Pomicanja kore, podrhtavanja Zemljine osi,
masovna izumiranja, podizanje planinskih lanaca, dizanje
i sažimanje kopnenih masa, gigantske vulkanske erupcije
i potresi – sve to ukazuje na to da se zbio fatalni sudar s
kozmičkim posjetiteljem. Brojni geološki, biološki i klimatološki dokazi tog događaja stavljaju pod znak pitanja mnoge
geološke teorije i bude sjećanja na našu pravu prošlost.
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Namještaj
Studio2, Strumica, Makedonija, www.studio2.
com.mk. Tvrtka proizvodi različiti namještaj od
MIDF-a (furniran, obložen PVC folijama ili obojen), drveta, iverice (oplemenjena ili furnirana).
Studio2 posjeduje vlastiti proizvodni program za:
spavaće sobe (u kompletu ili po elementima), s
mjesečnim proizvodnim
kapacitetom od 100 spavaćih soba; elemente za
kupaonice (MDF obložen
PVC folijama), s mjesečnim proizvodnim kapacitetom od 1000 elemenata; elemente za kuhinju,
s mjesečnim kapacitetom
proizvodnje od 1000 elemenata; unutarnja vrata (završna obrada od furniranog MDF-a i MOF-a
obloženog PVC folijama),
s mjesečnim kapacitetom
proizvodnje od 400 vrata;
interijere za hotele i administrativne objekte (prema
vlastitom ili projektu investitora). Tvrtka je za sada
isključivo zastupljena na
grčkom tržištu, ali je zainteresirana i za poslovnu suradnju s hrvatskim
tvrtkama. Kontakt: Violeta Stanojević, studio2@
studio2.com.mk, +389 34
344697, +389 71 253505.
Koža
Viviani, Zagreb, www.
viviani.hr. Tvrtka se bavi
proizvodnjom
gotove
kože, namijenjene za vojnu, policijsku i vatrogasnu
obuću, planinarsku obuću (trekking), moto sport,
konjički sport, golf, ortopediju, te za dječju obuću. Nudi sljedeće artikle:
puno lice (debljina 0,8-3
mm); nubuk (debljina 0,83 mm); korigirana koža;
bordura; cjepanik. Kontakt: [email protected],
+385 1 6055833.
Oprema od aluminija
Ai Guidovie, Venecija,
Italija, www.aiguidovie.it.
Tvrtka proizvođač opreme od aluminija za supermarkete, trgovine, HoReCa sektor i slično, traži
distributere za svoje proizvode u Hrvatskoj. Kontakt: [email protected], +39 041921621.
Trgovinsko posredovanje
Tehnomont
brodogradilište,
Pula,
www.
tehnomont.hr. Tvrtka je
jedna od sestrinskih tvrtki
unutar Tehnomont grupacije s tradicijom u brodogradnji, remontu brodova
i metalnoj industriji još od
1905. godine. Tvrtka traži
trgovinsko posredovanje
u prodaji usluga, posredovanje u prodaji ribarskih i
drugih radnih brodova do
50 m dužine te posredovanje u prodaji solarnih
termokolektora. Kontakt:
Miljenko Brnić, mbrnic@
tehnomont.hr, +385 52
38692.
Zastupanje
Saki, Samobor. Tvrtka nudi visokokvalitetne proizvode iz vlastite proizvodnje od ručno
brušenog kristala. Traži
zastupnike za svoje proizvode. Kontakt: Petra
Štih,
[email protected],
+385 1 3366110.
Sigurnosni tisak
Joh. Enschede Security Print, Haarlem, Nizozemska, www.joh-enschede.nl. Tvrtka se bavi
visokim sigurnosnim tiskom. Tvrtka traži osobe
ili tvrtke koje će biti zastupnici ili predstavnici.
Glavni cilj je traženje sigurnosnih tiskarskih poslova na hrvatskom tržištu, a koji će se obavljati
u Nizozemskoj. Proizvodi: novčanice, banknote,
porezne markice, poštanske marke, viza naljepnice, registracijske certifikate ili bilo koje druge
sigurnosne
dokumente. Kontakt: Paul Eimrs,
p.eimers@joh-enschede.
nl, +31 23 5184524, +31
6 22163427.
IZBOR IZ NADMETANJA
Aleksandar Stanković
STO FACA I ACA
V.B.Z.
Nakon više od 13 godina i gotovo 550 emisija iza sebe,
Aleksandar Stanković, voditelj emisije Nedjeljom u 2, najprovokativnijeg i najdugovječnijeg političkog talk showa
u Hrvatskoj, odlučio je objaviti knjigu reminiscencija na
“stvari i događaje koji su se zbivali prije emisije ili poslije
nje”. S tom svrhom odabrao je stotinjak gostiju te je susrete s njima uobličio u formu kratkih, anegdotalnih priča. I
u pisanoj formi Stanković je uspio zadržati svoju verbalnu
britkost i domišljatost.
Zdenko Bašić
MJESEČEVE SJENE
Planetopija
Vjetar sa sjeverozapada ponovno je progovorio. Ovaj puta o
mjestima na koja mjesečeva svjetlost noću ne dopire, koja
istodobno bude nostalgiju i strahopoštovanje i na kojima
glavnu riječ vode vještice, coprnice, vragovi, mure, jankići, nevidinčići, baukači i druga bića tame. Zdenka Bašića
vjetar je podsjetio na sve takve priče koje je čuo od svojih baka i maestralnim je ilustracijama još jednom oživio
obiteljsku usmenu predaju vezanu za sjeverozapadni dio
Medvednice i Samoborski kraj.
Hrvatska
Nadogradnja sustava za
videonadzor
Hrvatski sabor nabavlja usluge nadogradnje sustava
za videonadzor. Rok dostave ponuda je 10. listopada.
Sol za posipanje
HŽ Infrastruktura nabavlja sol za posipanje. Rok
dostave ponuda je 10. listopada.
Oprema za bazene
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice nabavlja opremu za bazene za
plivanje. Rok dostave ponuda je 11. listopada.
Usluge prijevoza
Grad Velika Gorica nabavlja usluge prijevoza
za učenike osnovnih škola. Rok dostave ponuda je
23. listopada.
Ugostiteljska oprema
Nacionalni park Plitvička
jezera nabavlja ugostiteljsku opremu. Rok dostave
ponuda je 2. listopada.
Regija
Uredski namještaj
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo nabavlja uredski namještaj. Rok
dostave ponuda je 16. listopada.
Parking automati
Grad Banja Luka nabavlja parking automate. Rok
dostave ponuda je 15. listopada.
Usluge javne kuhinje
Brčko Distrikt nabavlja
usluge javne kuhinje za
2014. godinu. Rok dostave ponuda je 9. listopada.
Metalne ograde i montaža
Općina Budva nabavlja
usluge postavljanja metalne ograde oko zelenih površina. Rok dostave ponuda je 15. studenog.
Kalendari i rokovnici
Agencija za nacionalnu
bezbjednost u Podgorici
nabavlja službenu radnu
odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 30. rujna.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Na dražbi sve više kuća
i stambenih zgrada
Poslovni prostor, ukupne površine 666 četvornih metara, procijenjene
vrijednosti 246.724 kune,
nalazi se na adresi Poslovni centar Jedinstvo, Ulica
J.J. Strossmayera u Slavonskom Brodu, prodaje
se na dražbi 26. rujna u
8 sati na Općinskom sudu
u Slavonskom Brodu, Trg
pobjede bb, soba broj 49.
Jamčevina iznosi 10 posto
od utvrđene vrijednosti.
Stan, ukupne površine 201 četvorni metar,
procijenjene vrijednosti
211.018 kuna, nalazi se
u Vukovarskoj 4b u Čakovcu, prodaje se na dražbi 26. rujna u 8.30 sati
na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića 18,
soba 20. Prodaje se cijela nekretnina koja se ne
može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.
Stan, ukupne površine 209 četvornih metara,
procijenjene vrijednosti
1,4 milijuna kuna, nalazi se na adresi Šibenskih
vatrogasaca 10 u Šibeniku, prodaje se na dražbi 26. rujna u 8.50 sati
na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića
81, soba broj 9. Nekretnina se ne može prodati
ispod dvije trećine dijela
utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i
pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim
pravnim propisima. Jamčevina iznosi 20 posto vrijednosti nekretnine.
Kuća s dvorištem, prizemna poslovna građevina-skladište građevinskog materijala, oranica
i ostalo, ukupne površine 6025 četvornih metara,
procijenjene vrijednosti
5,2 milijuna kuna, nalazi se u Ulici Ante Star-
čevića u Đakovu, prodaje se na dražbi 27. rujna
u 8.10 sati na Općinskom
sudu u Đakovu, Trg dr. F.
Tuđmana 2, soba broj 6.
Jamčevina iznosi 10 posto od ukupno utvrđene
vrijednosti nekretnine.
Poslovni objekt, gostionica, skladište ogrjeva, kuhinja, dvorište i
oranica, ukupne površine 16.044 četvorna metra,
procijenjene vrijednosti
7,2 milijuna kuna, nalazi se u Ulici Nikole Tesle
74 u Semeljcima u Osječko-baranjskoj županiji,
prodaje se na dražbi 27.
rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Đakovu,
Trg dr. F.Tuđmana 2, soba
broj 6. Nekretnina se ne
može prodati ispod jedne
trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u
vezi s prodajom dužan je
platiti kupac. Jamčevina
iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.
Zgrada, ukupne površine 259 četvornih metara,
procijenjene vrijednosti
795.323 kune, u naravi predstavlja jednokatnu obiteljsku stambenu
zgradu i dvorište, prodaje se na dražbi 30. rujna
u 9.10 sati na Općinskom
sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba broj
32/II. Nekretnina se ne
može prodati ispod jedne
trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10
posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.
Kuća, ukupne površine 813 četvornih metara,
procijenjene vrijednosti
377.576 kuna, koja u naravi predstavlja kuću,
dvorište i oranicu, nalazi
se na adresi Bana Jelačića
10 u Nuštru, prodaje se na
dražbi 1. listopada u 8.45
sati na Općinskom sudu
u Vinkovcima, Duga ulica 2, soba broj 12/I. Kuća
se ne smije prodati ispod
dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene
vrijednosti nekretnine.
Kuća, ukupne površine 2039 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,7 milijuna kuna, koja
u naravi predstavlja kuću,
dvorište, oranicu i voćnjak, nalazi se u Podvinju
u mjestu Sveta Nedelja
u Zagrebačkoj županiji,
prodaje se na dražbi 1. listopada u 14.30 sati na
Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, sudnica broj 14/II. Jamčevina
iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.
Zgrada, ukupne površine 258 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,3 milijuna kuna,
koja u naravi predstavlja
stambenu zgradu i dvorište, nalazi se u Ulici Jurja
Dobrile 72 u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi
2. listopada u 9.45 sati na
Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, soba broj 24.
Nekretnina se ne može
prodati ispod polovine
utvrđene vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati nekretninu svakim radnim
danom. Jamčevina iznosi
10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Tjedni
gospodarski
TV magazin
20 SVIJET FINANCIJA
*vijesti
Povećanje prihoda od
turizma
U Hrvatskoj je u sedam mjeseci ove godine
ostvareno 13,27 milijardi
kuna financijskog prihoda ili 8,5 posto više nego
u istom razdoblju prošle
godine, podaci su Porezne
uprave. Gledajući po kategorijama, pravne i fizičke osobe ostvarile su 5,51
milijardu kuna prihoda
(+2,7 posto) u djelatnosti
pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima,
164,56 milijuna kuna prihoda (+6,9 posto) u kategoriji kampova i prostora
za kampiranje te 2,42 milijarde kuna (+28,2 posto)
u djelatnosti restorana i
ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane.
Ulaganje u 15 novih
turbosa
Godinu dana nakon uvođenja prvih certifikata na
Zagrebačku burzu (ZSE)
domaći će ulagači moći
ulagati u 15 novih strukturiranih vrijednosnih papira s podlogom u šest različitih instrumenata: Bund
futures, S&P500, Zlato, Srebro, Nafta i DAX.
Njihov je izdavatelj Erste
Group Bank AG sa sjedištem u Beču, dok Erste banka ima ulogu predstavnika izdavatelja te
održavatelja likvidnosti
za predmetne strukturirane proizvode. Otkad je u
rujnu 2012. uvedena mogućnost trgovanja turbosima na ZSE pa do početka
rujna ove godine, ukupan promet turbosa iznosio je nešto više 181 milijun kuna.
Prihvaćeni planovi
restrukturiranja tvrtki
U postupcima provođenja
predstečajnih nagodbi za
821 predmet prihvaćen je
plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena
nagodba, a riječ je o tvrtkama s ukupno 14.087 zaposlenih čije prijavljene obveze iznose ukupno
14,4 milijarde kuna, pokazuju najnoviji podaci
Fine.
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 45,1 dan
prosječni rok plaćanja među poslovnim korisnicima
Navike plaćanja
Nepouzdani
korporativni klijenti
Jedan od razloga neurednih navika plaćanja u B2B sektoru je odobravanje iznadprosječno
dugih rokova plaćanja. Kao razloge za platnu nedisciplinu tvrtke navode manjak likvidnosti i
opću gospodarsku situaciju
Boris Odorčić
[email protected]
P
rosječni rok plaćanja među poslovnim korisnicima u Hrvatskoj iznosi
45,1 dan. Krajnji korisnici (građani, tj. B2C sektor) su u tome ipak nešto
bolji te je njihov prosječni
rok plaćanja 20 dana, pokazuje EOS Matrix istraživanje Navike plaćanja u
Hrvatskoj, koje je proveo
neovisni institut za istraživanje tržišta Ipsos među
200 tvrtki u nas.
Što se ranije
krene u naplatu
potraživanja, to je
veća uspješnost tog
procesa
Kada se pak promatraju plaćanja u roku (u
valuti), u rezultatima je
posebice uočljiva nepouzdanost korporativnih klijenata. Naime, njih svega
53,7 posto podmiruje svoje račune u roku. U Istočnoj Europi taj je prosjek
71,7 posto, a u Zapadnoj
74,7 posto.
Barbara
Cerinski, direktorica tvrtke
EOS Matrix u Hrvatskoj, kaže kako je jedan
od razloga neurednih navika plaćanja korporativnih klijenata odobravanje iznadprosječno dugih
rokova plaćanja. Hrvatski klijenti u B2B sektoru
imaju u prosjeku 10 odnosno pet dana dulji rok
od zapadnoeuropskog i
istočnoeuropskog prosjeka koji iznosi 35 odnosno
40 dana. “Kraći rokovi
plaćanja povećavaju pritisak na kupce, a to pozitivno djeluje na platnu disciplinu”, naglašava Barbara
Cerinski.
Ovo je vidljivo i na
primjeru hrvatskih krajnjih korisnika gdje je rok
plaćanja od 20 dana ispod
prosjeka u Zapadnoj Europi, koji iznosi 22 dana.
Istodobno je udio pravovremenih plaćanja od
81,1 posto u Hrvatskoj
viši nego na Zapadu (79,6
posto) i Istočnoj Europi
(77 posto).
Slično je i kod otpisa potraživanja. Naime,
sa svojih 6,1 posto i tu je
udio B2B kupaca veći od
istočnoeuropskog prosjeka, koji iznosi 5,5 posto.
Kao razloge za platnu nedisciplinu u sektoru B2B
anketirane tvrtke navode
osobito problem manjka
likvidnosti i opću gospodarsku situaciju.
Nadalje, prema njezinim riječima, građani su
najdiscipliniraniji u plaćanju struje, vode, plina i
komunalnih usluga. “Zatim, veliku pozornost posvećuju financijskim obvezama koje imaju prema
bankama, poput plaćanja kredita i podmirivanja minusa na tekućem
računu, jer im ne vole biti
dužni. Tek potom plaćaju
račune za usluge telekom
operatora i slično”, otkriva ona dodavši kako građani ipak sve teže podmiruju svoje financijske
obveze.
Pretpostavka visokog
troška
Važno je istaknuti kako
hrvatske tvrtke u usporedbi s europskima rijetko
surađuju s vanjskim pružateljima usluga za upravljanje potraživanjima kao
što je tvrtka EOS Matrix.
Tako je u ovoj godini 44
posto anketiranih tvrtki iz B2B sektora za na-
platu svojih potraživanja
koristilo usluge vanjskih
stručnjaka. A to je daleko
ispod europskog prosjeka
od 55,3 posto. “Hrvatski
poduzetnici još nisu shvatili u kojoj je mjeri suradnja sa stručnjacima za
upravljanje potraživanjima važna za uspjeh i budućnost poslovanja“, ističe Barbara Cerinski.
Diana Franulić Šarić, voditeljica korporativnih komunikacija u
EOS Matrixu, napominje kako je glavni razlog
protiv suradnje s agencijom za naplatu potraživanja prepotstavka visokog troška. “To otkriva
da su tvrtke nedovoljno
upoznate s našim uslugama. One naime smatraju
kako mogu same, uz interne snage, riješiti problem naplate. Međutim,
često ne uspiju to učiniti
na vrijeme, koje je u tim
postupcima izuzetno dragocjeno. Jer, što se ranije
krene u naplatu potraživa-
nja, to je veća uspješnost
tog procesa”, objašnjava
ona dodavši kako trećina
B2B tvrtki prepušta svoja
potraživanja odvjetničkim
uredima, a više od četvrtine (28 posto) ima vlastite
zaposlenike koji se bave
isključivo naplatom. “To
je posebice vidljivo kod
tvrtki s višim prihodima
jer si one to mogu priuštiti”, kaže.
Isto istraživanje Navike plaćanja u Europi,
koje je EOS Grupa u suradnji s međunarodnom
agencijom Ipsos provela u
12 europskih zemalja, pokazuje kako i većina tvrtki
na Starom kontinentu trpi
posljedice zbog loših navika plaćanja svojih klijenata. Tako je oko 60 posto
tih tvrtki imalo problema
u poslovanju zbog odgode ili plaćanja po isteku
valute.
Prema rezultatima, u
prosjeku 74,8 posto Europljana plaća svoje račune na vrijeme. Kao kupci
najmanje su pouzdani Poljaci (70 posto), Grci (70,2
posto) i Britanci (70,2 posto). Naprotiv, Nijemci
(79,6 posto) i Rusi (78,3
posto) su najpouzdaniji.
Posebice je zanimljivo kako su Grčka i Španjolska, europske zemlje
koje su najviše pogođene financijskom krizom,
uspjele značajno poboljšati svoje navike. U Španjolskoj je udio računa
plaćenih u roku povećan
sa 69,6 posto u 2012. godini na 76,9 posto u 2013.,
a u Grčkoj sa 66,4 na 70,2
posto.
21
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
( 7,5 mlrd kn
Generali osiguranje
ukupna imovina svih 5 stambenih štedionica
Jeftinije
autoosiguranje
Stambene štedionice
Jedna uložena kuna =
1,5 kuna u proračunu
Osim visokog povrata u proračun, istraživanje je pokazalo da stambene
štedionice pozitivno utječu i na zaposlenost, smanjenje sive ekonomije...
Drago Živković
[email protected]
S
tambene štedionice su stabilne i visokokapitalizirane, a u odnosu na banke
manje izložene rizicima.
Sustav državno poticane stambene štednje u postojećem je obliku efikasan i donosi koristi za sve
sudionike: državu, građane i stambene štedionice. Ključni su to zaključci istraživanja Instituta za
javne financije, predstavljenog na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske
udruge banaka i magazina
Banka.
Socijalna stabilnost
Analiza troškova i koristi
sustava stambene štednje
pokazuje da se u nepunih
15 godina njegova postojanja cjelokupan iznos
isplaćenih državnih poticajnih sredstava ne samo
vratio nego i oplodio. Od
svake kune uložene u poticaje u državni se proračun izravno vratilo 1,56
kuna, a od početka kreditne aktivnosti stambenih štedionica 2006. prosječno je stvorena dodana
vrijednost u gospodarstvu od 2,69 kuna. Sve to
unatoč smanjenjima poticaja, najprije sa 1250
kuna na 750 kuna 2005.,
a potom na 500 kuna od
početka ove godine.
Osim visokog povrata u proračun, istraživanje je pokazalo da stambene štedionice pozitivno
utječu na zaposlenost,
smanjenje sive ekonomije, financijsku pismenost
i štednju građana, te socijalnu stabilnost i kvalitetu stanovanja. Iako
prosječna kamata za kredite stambenih štedionica (5,3 posto) nije znatno manja od kamate kod
banaka (5,6 posto), u
promjenljivim tržišnim
uvjetima to ipak nije zanemarljivo.
U Hrvatskoj posluje pet stambenih štedionica, a najveći udjel u aktivi
ima Prva stambena štedionica
(30,8 posto), slijede
Wüstenrot, Raiffeisen i PBZ stambene
štedionice, a najmanja je HPB stambena
štedionica s udjelom
od 4,4 posto. Krajem
2012. godine ukupna
imovina svih pet štedionica iznosila je 7,5 milijardi kuna, a depoziti
6,35 milijardi. Od početka 1998. godine sklopljeno je 1,7 milijuna ugovora o stambenoj štednji s
oko 750.000 građana, a
zadnjeg dana 2012. krediti stanovništvu iznosili su 3,4 milijarde. Sve
stambene štedionice lani
su ostvarile dobit, a prosječna profitna marža je
1,2 posto imovine.
Višeslojni poticaji
Za analitičara Velimira Šonju nema sumnje
da su poticaji za stambenu štednju dobro ula-
ganje države, a protivi se
i raširenoj tezi da se njime pogoduje imućnima
koji zloupo-
trebljavaju sustav štedeći bez ikakve namjere da
uzmu stambeni kredit, jer
im on i ne treba. Šonje
tvrdi da takvi pasivni štediše zapravo održavaju
sustav i povećavaju ukupnu domaću štednju, što
može biti samo dobro za
gospodarstvo. Stambene
štedionice djeluju stabilizirajuće na financijski
sustav jer u vrijeme kada
u bankama raste udjel loših kredita, u štedionicama je on stabilan i iznosi
ispod jedan posto. Stoga
se Šonje pita što bi bilo da
I štednja je za stanovanje
Anketa koju je među 218 štediša stambenih štedionica
provela agencija GfK pokazala je da nema velikog nenamjenskog odljeva novca iz sustava. Iako je 73 posto ispitanika izjavilo da su u stambenoj štedionici primarno
zbog štednje, 40 posto te štednje utrošili su za uređenje
doma, a 54 posto ih je štedilo za budućnost ili za djecu.
Zadovoljstvo uslugama stambenih štedionica je, čini se,
visoko, s obzirom na to da je 74 posto ispitanih nakon
isteka ugovora sklopilo novi ugovor o stambenoj štednji.
je država djelovala kontraciklički i 2005. povećala poticaje, umjesto što
ih je smanjila. Stambene
štedionice vjerojatno bi
imale veći udjel na tržištu stambenih kredita od sadašnjih
5,5 posto, pa
ne bi bilo ni
tolikog rasta loših
kredita u
bankama.
Šonje
se
ipak protivi jednom
od prijedloga
iz istraživanja, onome o
uvođenju višeslojnih poticaja koji bi ovisili o namjeni kredita, jer smatra
da bi se time bespotrebno
U bankama raste
udjel loših kredita,
a u štedionicama je
on stabilan i iznosi
ispod jedan posto
zakomplicirao i poskupio
sustav.
No,
predsjednica Uprave Prve stambene štedionice Katarina Šobat vjeruje da
bi selektivno i kratkoročno povećanje poticaja za, primjerice, zelene
kredite ili kredite za obnovu fasade jako pomoglo stambenim štedionicama. Još jedno područje
za razvoj vidi i u kreditima za legalizaciju, ali da
bi se stambene štedionice
i time bavile, bilo bi nužno promijeniti postojeći
zakon.
Generali
osiguranje
prvo je osiguravateljsko
društvo na tržištu koje
nudi mogućnost ugovaranja obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti (AO) sa i do
23 posto nižom cijenom
police.
Generali je time, ponajprije iz pozicije inicijatora, a sada i praktičnom
primjenom novog liberaliziranog cjenika, postao
predvodnikom liberalizacije tržišta AO uslijed
stvaranja uvjeta koji omogućavaju primjenu novih
kriterija koji ugovarateljima donose povoljniju cijenu, priopćeno je iz tvrtke Kursor komunikacije.
Inovacija
Generali
cjenika obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti je u personaliziranom pristupu svakom
pojedinom ugovaratelju.
Tako se pri izračunu cijene police vrednuje više
kriterija, s naglaskom
na povijest sigurne vožnje ugovaratelja, zbog
čega početna cijena police – u kojoj je već uračunat određeni bonus - u konačnici može biti niža i do
23 posto.
“Uzimajući u obzir
aktualne ekonomske okolnosti i standard građana, a
temeljem uvjeta koji omogućavaju liberalizaciju tržišta AO, zadovoljni smo
što konačno možemo ponuditi pravične cijene po
mjeri i želji osiguranika,
jer ne vidimo razloga da
netko tko je savjestan i siguran vozač plaća skuplju cijenu police”, ističe
Georg Engl, predsjednik
Uprave Generali osiguranja. (B.O.)
New Banking Vision 2013
Novi igrači prijetnja ili prilika?
U sklopu ovogodišnje
konferencije New Banking Vision 2013 u Rovinju održao se okrugli
stol pod nazivom Novi
igrači u području plaćanja – Prijetnja ili prilika iz perspektive banaka, kojim su sudionici
ukazali na ulogu inovativnosti i razvoja usluga
u modernim načinima
plaćanja. Tako je Luka
Tomašković iz Zagrebačke banke rekao kako se u
Hrvatskoj na gotovinsko
plaćanje odnosi 60 posto transakcija. Opasnost
od ulaza telekoma iz perspektive banaka vidi u
smanjivanju ionako malih
marža na transakcije. Dražen Jurković iz Konzuma
istaknuo je kako su pouzdanost, brzina i sigurnost
najvažniji parametri klijentima kod izbora načina plaćanja. Maciej Witucki, predsjednik uprave
Orange Poljska, potvrdio
je prisutnost telekoma kao
igrača u području plaćanja
već nekoliko godina. Oni
svoju prednost, primjerice, prepoznaju u činjenici
da pola populacije u dobi
od 16 do 24 godine ne posjeduje račune u bankama
već koristi mobilne pametne telefone.
Inače, na ovom skupu o bankarstvu i informacijskim tehnologijama,
koji organizira grupacija
ASSECO South Eastern
Europe, sudjelovali su
predstavnici banaka i ICT
stručnjaci. Oni su raspravljali o trendovima i izazovima tržišta, iskustvima,
najnovijim tehnologijama
i mogućim budućim pristupima koji će omogućiti rast i razvoj financijskog
sektora. (B.O.)
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3795, 23. rujna 2013.
Tržište novca Zagreb
Financijski sustav iznimno likvidan
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
I
u drugoj polovini rujna zadržana je
iznimno visoka likvidnost financijskog sustava. Na novčanom
tržištu potražnja za kratkoročnim pozajmicama je
skromna, a kamatne stope
bilježe minimalne razine.
Sudionici koji povremeno uzimaju kratkoročne
pozajmice spremni su prihvatiti vrlo nisku kamatnu
stopu, dok dio sudionika s
viškovima likvidnosti nije
spreman plasirati sredstva
uz tako nisku kamatu.
Zbog toga je nerijetko povezivanje ponude i potražnje vrlo zahtjevno te dio
potražnje redovito, unatoč
u mil. kn
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Potražnja
Promet
16.9.’13. - 19.9.’13.
9.9.’13. - 13.9.’13.
u%
300
5
250
4
200
3
150
2
100
1
50
0
16.9.2013.
17.9.2013.
18.9.2013.
obilnoj ponudi, ostaje nenamiren.
Ministarstvo financija održalo je prošli utorak
aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Na
prošlotjednoj aukciji prihvaćene su gotovo sve ponude. Ukupan iznos pri-
19.9.2013.
0
20.9.2013.
stiglih ponuda bio je 598
milijardi kuna, a ostvareni iznos emisije bio je 528
milijuna kuna. I na ovoj
je aukciji najviše upisano
zapisa s rokom dospijeća
od 364 dana, i to 388 milijuna kuna. Kao i na aukciji od tjedna ranije, mi-
ponedjeljak
utorak
jenjao se samo prinos na
zapise izdane na rok od
182 dana koji se dodatno
smanjio za pet baznih bodova, odnosno iznosio je
1,60 posto. Nakon izdanja ovih trezorskih zapisa saldo upisanih zapisa
povećao se za 91 milijun
srijeda
četvrtak
petak
kuna. Kod trezorskih zapisa u eurima ponovno su
prihvaćene sve pristigle
ponude, odnosno upisano
je 22,6 milijuna trezorskih
zapisa u eurima. Od toga
veći dio, 20 milijuna eura,
upisan je s rokom dospijeća od 91 dan po kamatnoj
stopi od 0,55 posto koja je
porasla za 15 baznih bodova, a 2,6 milijuna eura
upisano je na rok od 364
dana po kamatnoj stopi od
1,05 posto koja je smanjena za 10 baznih bodova.
Sljedeću aukciju Ministarstvo financija najavit
će naknadno.
Već dulje vrijeme visoka likvidnost sustava uz
prisutne viškove kuna u
sustavu određuje ukupna
kretanja na novčanom tržištu. Visina kamatne stope bilježi najniže razine, a potražnja za kunama
sve je skromnija. Za sada
nema naznaka o promjeni
kretanja, posebice do kraja trećeg kvartala ove godine.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Kuna oslabjela prema euru
Mirex porastao za 0,36%
Tečaj kune na tjednoj razini oslabio je u odnosu
na euro i švicarski franak.
Prema tečajnici Hrvatske
valuta
AUD
CAD
Srednji tečaj za devize
australski dolar
kanadski dolar
EUR
7.62
5,301253
nosu na švicarski franak.
Kuna je ojačala jedino u
odnosu na američki dolar,
i to za 0,86 posto.
USD
5.70
CHF
6.17
7.61
5.68
6.16
7.60
5.66
6.15
7.59
5.64
6.14
5,467012
JPY
japanski jen (100)
5,661957
CHF
švicarski franak
6,174967
GBP
britanska funta
9,021121
USD
američki dolar
5,625939
EUR
euro
7,605707
Izvor: HNB
0,37 posto, pa je euro vrijedio 7,605707 kuna. Vrijednost hrvatske valute
pala je za 0,80 posto u od-
narodne banke objavljenoj prošlog petka, kuna je
u odnosu na jedinstvenu
europsku valutu oslabjela
primjena od 21. rujna 2013. 16.9.
7.58
5.62
6.13
7.57
5.60
6.12
6670
FTSE 100
17.9.
18.9.
19.9.
ričkoj politici. No, u petak su ipak blago pale na
svim svjetskim burzama
pri čemu je jedan od najvećih gubitnika bio rudarski sektor. Ulagačima
15800
15700
20.9.
16.9.
17.9.
18.9.
19.9.
20.9.
Dow Jones
su sada oči uprte u odluku o visini američkog državnog proračuna, o čemu
se dogovor očekuje se do
kraja rujna. Osim toga,
očekuje se da će do polo3850
3820
6640
15600
3790
6610
15500
3760
6580
15400
3730
6550
15300
3700
16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09.
4250
4220
CAC40
16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09.
8750
8700
DAX
14720
8650
14590
4160
8600
14460
4130
8550
14330
4100
8500
14200
16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09.
NASDAQ
16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09.
14850
4190
16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09.
MIREX - tjedni
1,2%
0,4%
0,8%
0,2%
0%
0%
-0,4%
-0,8%
16.9.
17.9.
18.9.
19.9.
20.9.
Najviše cijene dionica u pet godina
6700
MIREX - mjesečni
0,4%
Međunarodno tržište kapitala
Cijene dionica na svjetskim burzama proteklog
su tjedna dosegnule najviše razine u proteklih pet
godina, i to zahvaljujući
labavoj monetarnoj ame-
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice koja označava
prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, proteklog je tjedna porasla za 0,36 posto. Tako je Mirex potkraj prošlog tjedna iznosio 183,8638 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije iznosio 183,1939 bodova.
NIKKEI 225
16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09.
vine listopada biti gotovi
dogovori o visini dozvoljenog zaduživanja kako
bi američka država mogla isplaćivati sve svoje
obveze. Povećanje cijena dionica odrazilo se i na
azijske burze koje su kraj
tjedna dočekale s opreznijim trgovanjem. I dolar se
stabilizirao nakon što je
njegova vrijednost proteklog tjedna pala na najnižu razinu u proteklih sedam mjeseci.
19.8.
-0,2%
29.8.
9.8.
19.8.
16.9.
17.9.
18.9.
19.9.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 19. 9. 2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
188,9114
189,3027
168,6920
182,9774
183,8638
197,4511
219,1569
135,0244
157,8142
160,6885
174,2481
108,1235
123,0263
210,5357
205,8463
222,0457
104,4596
161,8441
140,8622
118,4728
183,6680
124,6363
134,9276
197,4797
168,5746
137,3355
120,8090
159,2045
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3795, 23. rujna 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 293,992 milijuna kuna
Dobitnik Atlantska plovidba
na tjednoj razini rast od 27
posto, odnosno za 14 milijuna kuna. Indeks Crobex
je tjedan završio s padom
od 0,24 posto, a njegova
posljednja vrijednost bila
je 1.823,97 bodova. Indeks Crobex10 je tjedan
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog je tjedna
redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio
65,9 milijuna kuna što je
Top 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Atlantska plovidba d.d.
Adris grupa d.d. (povlaštena)
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Atlantic Grupa d.d.
Luka Ploče d.d.
Adris grupa d.d. (redovna)
Viro tvornica šećera d.d.
Ledo d.d.
Uljanik plovidba d.d.
tjedna
promjena
-0,30%
+11,52%
+0,73%
+0,73%
-3,13%
-2,15%
-4,36%
+0,33%
0,00%
+0,61%
zadnja cijena
177,27
368,00
271,98
1.498,00
650,00
455,00
285,00
609,00
7.900,00
181,99
promet
8.446.684,03
3.770.538,80
2.299.605,47
2.075.504,72
2.011.404,37
1.715.559,66
1.590.570,91
1.453.142,96
1.439.420,36
1.364.209,26
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 65.910.495,98 kn
završio na 1.031,15 bodova što predstavlja tjedni
pad od 0,41 posto. Obveznički indeks Crobis pao
je za 0,24 posto, a Crobistr za 0,14 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u
10 dionica s najvećim
rastom cijene
rasponu od 11,52 posto do
-4,36 posto. Najveći promet ostvaren je dionicama
HT-a kojima je trgovano u
vrijednosti od 8,4 milijuna kuna. Dionice Atlantske plovidbe su s tjednim
tjedna
promjena
Hoteli Živogošće d.d.
Elektroprojekt d.d.
Kreditna banka Zagreb d.d.
Hoteli Podgora d.d.
Hoteli Cavtat d.d.
Turbo certifikat E-mini S&P 500 long 2
Turbo certifikat zlato long 3
Turbo certifikat srebro long 4
Atlas turistička agencija d.d.
Turbo certifikat DAX long 2
+57,86%
+34,31%
+27,28%
+23,38%
+21,19%
+18,18%
+15,05%
+14,93%
+14,44%
+12,82%
zadnja cijena
44,99
899,90
140,01
25,91
303,00
13,00
142,20
25,40
10,30
127,60
promet
28.968,50
18.387,70
140,01
14.692,31
937.296,10
75.790,00
162.362,75
55.495,96
865,20
465.387,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
zadnja vrijednost
1.823,9700
1.031,1500
100,4988
122,9967
prometom od 3,8 milijuna kuna drugo najlikvidnije izdanje. Atlantska je tjedan završila kao dobitnik s
10 dionica s najvećim
padom cijene
Hoteli Brela d.d.
Euroherc osiguranje d.d.
Turbo certifikat E-mini S&P 500 short 2
Turbo certifikat DAX short 3
Turbo certifikat DAX short 4
Slatinska banka d.d.
Dalekovod d.d.
Industrogradnja Grupa d.d.
Pounje trikotaža d.d.
Turbo certifikat E-mini S&P 500 short 1
rastom od 11,52 posto, na
368 kuna. Ukupno je čak
17 izdanja ostvarilo promet veći od milijun kuna
tjedna
promjena
-87,00%
-55,05%
-38,10%
-25,61%
-23,89%
-23,43%
-22,22%
-21,10%
-18,46%
-18,38%
zadnja cijena
6,50
2.000,12
3,90
49,10
27,40
40,50
25,98
71,00
0,53
11,10
promet
156.023,37
40.002,40
315.349,50
432.419,30
702.241,60
11.500,65
1.029.005,48
28.340,49
695,37
1.887,00
*vijesti
Dobitnik KD Nova Europa
Proteklog su tjedna od aktivnih 78 fondova 62 fonda porasla, dok ih je 16
palo. Tjedne promjene
svih fondova kretale su
se u rasponu od 5,27 do
-0,94 posto. Dvadeset i jedan fond porastao je više
od jedan posto, dok ni jedan nije pao više od jedan
posto. Proteklog je tjedna
od 35 dioničkih fondova
njih 26 poraslo. Sedam ih
je poraslo više od dva posto, a čak 18 više od jedan
posto. Najveći tjedni rast
bilježi KD Nova Europa
čija je vrijednost uvećana
za 5,27 posto te je postignutim rastom postao dobitnik tjedna. Kod mješovitih fondova od ukupno
njih 15 u proteklom tjednu poraslo ih je 10. Najviše je vrijednost treći tjedan uzastopno uvećao
NETA Emerging Markets
Balanced, koji je porastao
3,02 posto.
Sedam obvezničkih
fondova ostvarilo je pozitivne tjedne promjene.
S rastom od 0,80 posto
najuspješniji je bio Erste
bond. Slijedi Erste Adriatic Bond čiji je tjedni rast
iznosio 0,72 posto. Jedini
s tjednim minusom je Capital One, koji je ostvario
pad od 0,19 posto, a slijedi HI-conservative s rastom od 0,01 posto. Kod
novčanih fondova jedino
je PBZ Dollar pao 0,01
posto. Preostalih 19 novčanih fondova poraslo je
u rasponu od 0,01 do 0,07
posto. Najuspješniji su
bili Agram Euro Cash s
porastom od 0,07 posto i
Locusta Cash s rastom od
0,06 posto. (I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
od 12. 9. do 19. 9. 2013. godine
ICF Balanced
kn
100,2565
*Tjedna
promjena [%]
-0,02
KD Victoria
kn
14,7453
-0,51
HPB Global
kn
77,6225
-0,36
HI-growth
€
8,7381
1,46
OTP uravnoteženi
kn
98,0874
1,42
Raiffeisen World
€
120,7500
0,92
KD Balanced
kn
8,0533
-0,03
ZB euroaktiv
€
126,6000
1,28
NETA Emerging Markets Balanced
kn
73,3769
3,02
ZB trend
€
132,5600
0,33
C-Premium
kn
4,6156
0,34
-0,04
Naziv(fond)
tjedna promjena
-0,24%
-0,41%
-0,24%
-0,14%
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
FIMA Equity
kn
56,6789
0,24
Agram Trust
kn
55,7616
KD Prvi izbor
kn
12,0365
1,94
NETA GBEM
€
8,4102
0,01
Ilirika JIE
€
125,7200
3,95
Allianz Portfolio
kn
123,0078
0,48
Raiffeisen Central Europe
€
47,4800
-0,02
Raiffeisen Prestige
€
91,9900
0,24
PBZ Equity fond
kn
68,2291
-0,63
VB SMART
€
95,8996
0,92
0,50
HPB Dionički
kn
85,9948
-0,45
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Erste Adriatic Equity
€
75,6400
-0,94
ZB bond
€
169,4200
NETA Global Developed
kn
96,5249
1,14
HI-conservative
€
12,1666
0,01
ZB aktiv
kn
101,3200
1,23
Raiffeisen Bonds
€
153,5200
0,44
0,08
Capital Two
kn
65,4302
0,73
PBZ Bond fond
€
110,6022
Ilirika Azijski tigar
€
43,3243
3,04
Erste Bond
€
122,6300
0,80
PBZ I-Stock
kn
59,2399
2,16
Capital One
kn
182,4236
-0,19
HPB Titan
€
67,6297
0,07
HPB Obveznički
€
136,2588
0,07
HPB WAV DJE
€
109,5385
1,24
Erste Adriatic Bond
€
101,1500
0,72
Platinum Global Opportunity
$
13,2122
2,20
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
KD Nova Europa
kn
6,5763
5,27
PBZ Novčani fond
kn
140,8575
0,02
OTP indeksni
kn
38,6055
0,30
ZB plus
kn
172,4499
0,02
Platinum Blue Chip
€
91,3303
1,92
ZB europlus
€
147,5684
0,03
NETA MENA
kn
502,9108
1,55
PBZ Euro Novčani
€
135,6802
0,03
OTP MERIDIAN 20
€
83,0597
0,57
Raiffeisen Cash
kn
153,9700
0,01
A1
kn
81,9200
-0,44
Erste Money
kn
147,9400
0,02
NETA US Algorithm
kn
147,8712
1,49
HI-cash
kn
147,6759
0,03
NETA New Europe
kn
92,5182
1,40
PBZ Dollar fond
$
127,7698
-0,01
NETA GDEM
€
8,6770
0,24
HPB Novčani
kn
140,7894
0,02
Ilirika BRIC
€
74,9778
3,75
OTP novčani fond
kn
130,2510
0,01
VB CROBEX10
kn
97,8102
-0,26
VB Cash
kn
124,9359
0,04
KD Energija
kn
9,5263
1,26
Agram Euro Cash
€
11,7952
0,07
ZB BRIC+
€
87,5500
1,85
Allianz Cash
kn
116,2656
0,02
Raiffeisen Prestige Equity
€
113,9400
-0,14
Erste Euro-Money
€
113,1500
0,02
Allianz Equity
€
116,4385
-0,48
Auctor Cash
kn
106,7255
0,05
Raiffeisen euroCash
€
103,8300
0,01
ZB global
€
138,7400
0,69
HPB Euronovčani
€
104,3471
0,03
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
PBZ Global fond
kn
92,1961
-0,41
Locusta Cash
kn
1290,5874
0,06
HI-balanced
€
10,4268
1,02
NETA MultiCash
kn
103,6714
0,04
Raiffeisen Balanced
€
119,1300
0,28
OTP euro novčani
€
100,6181
0,03
srpnju i kolovozu djelomično ublažen.
Javni dug mogao bi
premašiti 70 posto
BDP-a
Hrvatska će Eurostatu potkraj ovog mjeseca prvi
puta u svojstvu države članice Europske unije dostaviti podatke o proračunskom deficitu i dugu opće
države. U drugoj polovini listopada ti će se podaci istodobno javno objaviti na stranicama Eurostata i
Državnog zavoda za statistiku. U državni dug ubrojit će se i obveze javnih poduzeća, te svih jedinica
lokalne uprave i samouprave. Procjenjuje se kako bi
javni dug mogao premašiti 70 posto bruto domaćeg
proizvoda.
Blago usporavanje
rasta potrošačkih
cijena
Godišnji rast potrošačkih
cijena u kolovozu je usporio u usporedbi sa srpnjem. Potrošačke cijene na
godišnjoj razini u kolovozu su porasle za 1,9 posto
u usporedbi s povećanjem
od 2,3 posto u srpnju, podaci su Državnog zavoda
za statistiku. Na mjesečnoj
razini cijene su više za 0,1
posto. Godišnji rast potrošačkih cijena prije svega je
potaknut rastom cijena prehrambenih proizvoda, iako
je utjecaj rasta cijena zbog
suše u prošlogodišnjem
U srpnju rast trgovine
na malo
Trgovina na malo u srpnju
je realno porasla 0,4 posto
na godišnjoj razini, što je
treći uzastopni mjesec realnog rasta na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini
prema desezoniranim podacima trgovina na malo je
zabilježila blagi realan pad
od 1,2 posto. Promatrajući
prema trgovačkim strukama, prema izvornim nominalnim indeksima, najveći
nominalni rast na godišnjoj
razini od 23,7 posto zabilježen je u kategoriji promet od trgovine na malo u
specijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama, koja u strukturi čini
oko osam posto trgovine
na malo.
Pad industrije 4,2
posto
Ukupni desezonirani promet industrije u srpnju je
povećan u odnosu na lipanj
za 2,3 posto, a kalendarski
prilagođeni indeksi pokazuju da je u odnosu na lanjski srpanj pao za 4,2 posto,
objavio je Državni zavod
za statistiku. U sedam mjeseci prema istom lanjskom
razdoblju promet je smanjen 4,4 posto.
60 godina
u službi
gospodarstva
privredni vjesnik
Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik
Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika
FINANCIJSKA
INDUSTRIJA
18
20
GODINA
400 najvećih i
najuspješnijih poduzetnika
i
Rang-ljestvice banaka, GODINA
osiguranja, leasinga i fondova
d
POSLOVNA
OCEKIVANJA
pv+
pvTV
pvinternational
Poslovne televizijske emisije
Biblioteka
Privrednog vjesnika
z
zeleni
in mmagazin
Zeleno je – IN
Magazin o poslovnom
životnom stilu
centar za
istraživanja
Barometar gospodarstva
Izbor ekonomskog
analitičara godine
Istraživanje poslovne klime
u hrvatskim tvrtkama
pv multimedija
Web, društvene mreže
www.privredni.hr
Dobitnik nagrade
Regionalni Media Biznis Partner 2012.
Privredni vjesnik d.o.o.
A
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska
W
www.privredni.hr
utemeljeno 1953.
E
[email protected]

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Teximp otvorio novi

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

godišnji izvještaj o stanju društva

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Dobar start, ali na Duge staze Država ne može sama - e

STIL & ljepota