Sadržaj
1.
Uvod...............................................................................................................................................................................4
1.1. Inicijativa za izradu studije.........................................................................................................................4
1.2. Temeljna polazišta studije ..........................................................................................................................4
1.3. Metodologija studije......................................................................................................................................5
1.4. Struktura studije .............................................................................................................................................6
2. Opći dio – analiza strukovnog konteksta........................................................................................................7
2.1. Kulturni turizam..............................................................................................................................................7
2.1.1.
Definicije kulturnog turizma ............................................................................................................7
2.1.2.
Održivi kulturni turizam ....................................................................................................................8
2.1.3.
Kulturni turizam u europskom kontekstu..................................................................................8
2.1.4.
Kulturni turizam u hrvatskom kontekstu ...................................................................................9
2.1.5.
Razvoj i aktualnost kulturnog turizma......................................................................................10
2.1.6.
Utjecaj kulturnog turizma na lokalne zajednice.................................................................... 10
2.1.7.
Kulturni turist......................................................................................................................................11
2.1.8.
Kulturno-turistički proizvod .........................................................................................................11
2.1.9.
Značaj razvoja "paketa" kulturno - turističke ponude........................................................ 12
2.2. Kulturna baština i kulturna dobra........................................................................................................13
2.2.1.
Krovna definicija kulturne baštine .............................................................................................13
2.2.2.
Materijalna kulturna baština.........................................................................................................13
2.2.3.
Nematerijalna kulturna baština ...................................................................................................14
2.2.4.
Kulturna baština - pokretač gospodarskog i turističkog razvoja ...................................15
2.3. Urbani branding ili marketing grada ...................................................................................................16
2.3.1.
Definicija branda i branding-a ......................................................................................................16
2.3.2.
Kulturni branding...............................................................................................................................16
2.3.3.
Urbani branding..................................................................................................................................17
2.4. Zaključci analize strukovnog konteksta .............................................................................................17
3. Opći dio – analiza konteksta okruženja........................................................................................................19
3.1. Grad Karlovac................................................................................................................................................19
3.1.1.
Zemljopisne značajke .......................................................................................................................19
3.1.2.
Klimatske značajke............................................................................................................................ 20
3.1.3.
Prometna povezanost.......................................................................................................................20
3.1.4.
Gospodarske značajke......................................................................................................................20
3.1.5.
Stanovništvo......................................................................................................................................... 20
3.1.6.
Kratka povijest ....................................................................................................................................21
3.1.7.
Institucionalna kultura ....................................................................................................................21
3.1.8.
Izvaninstitucionalna kultura - udruge.......................................................................................22
3.1.9.
Karlovačke znamenitosti.................................................................................................................23
3.1.10. Znameniti karlovčani........................................................................................................................24
3.1.11. Karlovac – grad na četiri rijeke.....................................................................................................25
3.1.12. Manifestacije i festivali ....................................................................................................................26
3.1.13. Turističke usluge u gradu Karlovcu............................................................................................26
3.2. Karlovačka županija ...................................................................................................................................26
3.2.1.
Stari gradovi i utvrde Karlovačke županije.............................................................................26
3.2.2.
Povijesne ceste....................................................................................................................................32
4. Opći dio - analiza dobrih primjera iz prakse.............................................................................................. 33
4.1. Opće karakteristike, primjena i faze analize .................................................................................... 33
4.2. Malbork, Poljska........................................................................................................................................... 34
4.3. Eilean Donan, Škotska................................................................................................................................ 36
1
4.4. Bledski stari grad, Slovenija ....................................................................................................................38
4.5. Dvorac Guttenberg, Njemačka................................................................................................................ 39
4.6. Dvorac Hohenwerfen, Austrija............................................................................................................... 41
4.7. Europske mreže i strukovne udruge ...................................................................................................42
4.8. Hrvatski projekti .......................................................................................................................................... 43
4.9. Zaključak ......................................................................................................................................................... 43
5. Posebni dio - Stari grad Dubovac danas.......................................................................................................46
5.1. Četvrt Dubovac .............................................................................................................................................46
5.1.1.
Od naselja do gradske četvrti........................................................................................................46
5.1.2.
Kulturna dobra četvrti Dubovac .................................................................................................. 47
5.2. Stari grad Dubovac......................................................................................................................................48
5.2.1.
O pojmu grada .....................................................................................................................................48
5.2.2.
Nastanak Starog grada Dubovca.................................................................................................. 49
5.2.3.
Slijed vlasnika Starog grada Dubovca........................................................................................49
5.2.4.
Izgled Starog grada Dubovca.........................................................................................................50
5.2.5.
Pregradnje, obnove, istraživanja ................................................................................................. 50
5.2.6.
Postojeći prostorni raspored.........................................................................................................53
5.2.7.
Strateški dokumenti u odnosu na Stari grad Dubovac ....................................................... 56
5.2.8.
Postojeći kulturno-turistički sadržaji ........................................................................................59
5.2.9.
Postojeće manifestacije i festivali................................................................................................ 60
5.3. SWOT analiza za Stari grad Dubovac................................................................................................... 62
5.3.1.
Snage - prednosti................................................................................................................................ 62
5.3.2.
Slabosti - nedostaci............................................................................................................................62
5.3.3.
Prilike - mogućnosti .......................................................................................................................... 63
5.3.4.
Prijetnje - opasnosti .......................................................................................................................... 63
5.3.5.
Smjernice iz SWOT-a.........................................................................................................................64
6. Posebni dio - mikrodestinacija Dubovac .....................................................................................................65
6.1. Vizija razvoja mikrodestinacije Dubovac...........................................................................................65
6.2. Dionici razvoja mikrodestinacije...........................................................................................................65
6.2.1.
Lokalni i županijski dionici ............................................................................................................ 65
6.2.2.
Ne-lokalni dionici: nacionalna i EU razina...............................................................................66
6.3. Ciljne skupine mikrodestinacije ............................................................................................................ 67
6.3.1.
Osnovna ciljna skupina....................................................................................................................67
6.3.2.
Ciljne skupine prema zemljopisnoj pokrivenosti .................................................................67
6.4. Ponuda mikrodestinacije Dubovac.......................................................................................................68
6.4.1.
Identitet, sadržajne okosnice i sastavnice mikrodestinacije............................................ 68
6.4.2.
Dubovačke tematske rute i putovi .............................................................................................. 69
6.4.3.
Tematsko igralište „Opsada utvrđenog grada“...................................................................... 71
6.4.4.
Muzej piva i pivarstva ......................................................................................................................71
6.4.5.
Eko-imanje Petrovac.........................................................................................................................72
7. Posebni dio - atrakcija Stari grad Dubovac................................................................................................. 73
7.1. Temeljne izjave za atrakciju Starog grada Dubovca......................................................................73
7.1.1.
Vizija razvoja atrakcije Starog grada Dubovca.......................................................................73
7.1.2.
Poslanje atrakcije Starog grada Dubovca................................................................................. 73
7.2. Upravljačka strukture i upravljačkih poslova.................................................................................. 73
7.2.1.
Poslovi upravljanja atrakcijom.....................................................................................................74
7.2.2.
Poslovi razvoja brand-a atrakcije................................................................................................ 74
7.2.3.
Marketinške aktivnosti ....................................................................................................................75
7.3. Dionici razvoja atrakcije ........................................................................................................................... 76
7.3.1.
Lokalni i županijski dionici ............................................................................................................ 76
7.3.2.
Ne-lokalni dionici: nacionalna i EU razina...............................................................................76
7.4. Ciljne skupine atrakcije............................................................................................................................. 76
7.4.1.
Osnovna ciljna skupina....................................................................................................................76
2
7.4.2.
Ciljne skupine prema zemljopisnoj pokrivenosti .................................................................77
7.5. Sastavnice atrakcije Stari grad Dubovac............................................................................................77
7.6. Interpretacijska razina ponude.............................................................................................................. 78
7.6.1.
Interpretacijski centar .....................................................................................................................78
7.6.2.
Vidikovac Branič kule.......................................................................................................................79
7.6.3.
Multifunkcionalna/modularna dvorana................................................................................... 79
7.7. Uslužna razina ponude .............................................................................................................................. 80
7.7.1.
Caffe bar i slastičarnica s dvoranom za evente...................................................................... 80
7.7.2.
Suvenirnica i recepcija.....................................................................................................................81
7.7.3.
Smještajni kapaciteti.........................................................................................................................81
7.8. Funkcionalna razina ponude...................................................................................................................81
7.8.1.
Poluzatvorena pozornica ................................................................................................................ 81
7.8.2.
Prostorije uprave ...............................................................................................................................81
7.8.3.
Utilitarne prostorije .......................................................................................................................... 82
7.9. Prijedlog programskih aktivnosti .........................................................................................................82
7.9.1.
Muzeološki programi........................................................................................................................ 82
7.9.2.
Edukacijski programi .......................................................................................................................82
7.9.3.
Znanstveni programi ........................................................................................................................82
7.9.4.
Kulturno – turistički programi .....................................................................................................82
7.9.5.
Ostala ponuda......................................................................................................................................82
8. Anex ............................................................................................................................................................................83
8.1. Igor Čulig – intervju proveden 28.05.2009.......................................................................................83
8.2. Željko Trezner – intervju proveden 4.06.2009................................................................................ 91
8.3. Hrvojka Božić – intervju proveden 9.06.2009.............................................................................. 101
8.4. Martina Hajdin Furdek – intervju proveden 9.06.2009............................................................ 107
8.5. Branka Križanić – intervju proveden 12.06.2009....................................................................... 111
8.6. Marin Stanišić – intervju proveden 12.06.2009........................................................................... 115
3
1. Uvod
1.1. Inicijativa za izradu studije
Iniciranje razvojnog kulturno - turističkog programa Turističke zajednice Karlovačke županije
(TZKŽ) 2006. godine potaknulo je suradnju s konzultantskom tvrtkom Muze d.o.o. za
savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu iz Zagreba s ciljem dugoročnog
planiranja i razvoja kulturnog turizma u Karlovačkoj županiji. Turistička zajednica Grada
Karlovca (TZGK), zajedno s Gradskim poglavarstvom Grada Karlovca, predložila je da se u okviru
spomenutog programa valorizira kulturno-turistički potencijal i kulturno-turistički identitet
Starog grada Dubovca, najstarije karlovačke četvrti, zapravo četvrti prije grada. Dana 01.
listopada 2008. godine potpisan je ugovor o izradi razvojnog projekta „Studija održivog razvoja
kulturnog turizma za Stari grad Dubovac“ između tvrtke Muze i TZGK.
Suradnja lokalne zajednice u procesu nastanka ove studije očitovala se u aktivnom učešću
članova radne skupine, predstavnika najznačajnijih dionika projekta, a koje je imenovalo
Gradsko poglavarstvo Grada Karlovca u sastavu: Hrvojka Božić, pročelnica Upravnog odjela za
prosvjetu i kulturu Grada Karlovca - koordinatorica projekta, Martina Hajdin Furdek, v.d.
pročelnica Upravni odjel za prostorno planiranje i graditeljstvo Grada Karlovca, Igor Čulig, viši
kustos Gradskog muzeja Karlovca, Željko Trezner, v.d. direktor TZGK, Marin Stanišić, savjetnik u
Uredu za gospodarstvo Karlovačke županije, Branka Križanić, konzervatorica-savjetnica
Konzervatorskog odjela u Karlovcu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te Milan Kruhek,
znanstveni savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest. Opseg posla članova radne skupine
sastojao se od sastanaka radne skupine (26.01., 18.02., 27.04., 6.07., 07.09. te 7.10.), ispune
danih upitnika, provedbe intervjua s članovima (28.05. – 12.06.), te predaje radne verzije
(15.09.) i konačne verzije studije (15.10.).
1.2. Temeljna polazišta studije
Temeljni cilj ove studije jest pronaći odgovore na slijedeća pitanja:: „Po čemu je Stari grad
Dubovac jedinstven? Koje ga njegove karakteristike i potencijali mogu učiniti različitim i
prepoznatljivim u odnosu na druge slične stare gradove i utvrde u županiji, Hrvatskoj, Europi,
svijetu…? Koja je vizija njegova razvoja u prepoznatljivu kulturno-turističku atrakciju?“. U
pokušaju dosezanja što preciznijih odgovora, koje studija sustavno donosi u narednim
poglavljima, u pristupu projektnom zadatku izrađivači studije polaze se od dva stručna uvida.
Prvi je uvid da je turistička destinacija odraz kolektivnog samo-razumijevanja, a turizam
barometar koji mjeri stupanj razvijenosti samorazumijevanja na lokalnoj i nacionalnoj razini.1
Da bi se natjecao u privlačenju posjetitelja i turista, Grad Karlovac i posebno njegova
mikrodestinacija Dubovac, od mjesta odnosno četvrti moraju postati destinacija, a tek kada
postane destinacija, svojom se posebnošću i jedinstvenošću može natjecati s ostalim
destinacijama ne samo u Hrvatskoj, već i u mnogo širem europskom kontekstu. Način kako će
Kirschenblatt-Gimblett B.: Destination Culture. Tourism, Museums, Heritage. University of California Press Berkeley
Los Angeles, London 1998, str. 139, 141.
1
4
prepoznati, artikulirati i komunicirati svoju jedinstvenost od presudnog je značaja za ne samo
turistički, već ukupni rast i razvoj!
Drugi važan uvid kojim je projektna studija u cijelosti prožeta, jest neizmjeran potencijal kulture
u ostvarenju održivog razvoja lokalnih zajednica, pa tako i Karlovca i Starog grada Dubovca, a što
je u skladu s globalno raširenim trendom. Naime, u većini razvijenih zemalja kulturna ekonomija
čini oko 5% BDP, a po svim ekonomskim standardima, to je znakoviti pokazatelj.2 Kultura je
postala glavni pokretač razvoja turističke potražnje, a kulturna baština postavlja se u središte
urbanih i ruralnih razvojnih strategija širom svijeta. Ono što je pri tom važno jest da je potrebno
veliku pažnju posvetiti načinu iskorištavanja i upravljanja kulturnom baštinom, procesu njezina
tematiziranja i “turistizacije“ kako bi se financijska sredstva potrebna za njezino održavanje
vratila natrag zajednici i omogućila reinvestiranje u razvoj i njegovanje vlastita kulturnog
identiteta.
Studija tako s jedne strane sagledava i valorizira lokalni kulturno-turistički potencijal Starog
grada Dubovca u kontekstu jačanja kulturno-turističkog identiteta ukupne mikrodestinacije
četvrti Dubovac i specifičnosti njegove ponude, a s druge u fokus donosi Stari grad Dubovac kao
glavnu atrakciju i njezinu ulogu u tek započetom procesu stvaranja pozicije grada Karlovca kao
posebne i jedinstvene turističke destinacije u kontekstu Karlovačke županije, kontinentalne
Hrvatske i Europe. Jedan od najvažnijih ciljeva vizije koju donosi ova studija je poboljšavanje
ukupne slike grada u percepciji njegovih stanovnika, porast lokalnog ponosa, što kao rezultat
donosi povećanje broja inozemnih i tuzemnih posjetitelja, ali i investitora koji će u razvijenoj,
kreativnoj i samosvjesnoj sredini biti spremni na veća i raznovrsnija ulaganja.
1.3. Metodologija studije
Opsežan interdisciplinarni rad na idejnom rješenju za temeljnu je pretpostavku imao krojenje
projekta prema mogućnostima i potrebama lokalnih dionika koji su ključni za njegovu održivu
provedbu i razvoj. Prema toj su pretpostavci definirani zadaci i metodologija izrade idejnog
rješenja:



Sustavni rad s članovima radne skupine koji predstavljaju najvažnije dionike projekta, kako
bi se definirale njihove potrebe i pogledi različitih struka i u analitički dio studije uključili svi
za projektni zadatak relevantni podaci, do sada učinjeni koraci vezani uz fizičko očuvanje
kao i turističke i kulturne aktivnosti vezane uz Stari grad Dubovac, te uvažili i pomirili
različiti stavovi dionika i njihovi interesi u kreiranju vizije budućnosti Starog grada Dubovca.
Rad s članovima radne skupine uključivao je ispunjavanje i analizu upitnika, održavanje
pojedinačnih intervjua, te održavanje radnih sastanaka koji su uključivali prezentacije
prijedloga s raspravama.
Analiza i sinteza strukovnog konteksta važnog za razumijevanje kompleksnosti procesa u
kojem se Stari grad Dubovac razvija u prepoznatljivu kulturno-turističku atrakciju
korištenjem relevantne stručne literature.
Analiza konteksta okruženja u kojem se Stari grad Dubovac razvija kao kulturno-turistička
atrakcija, te po prvi puta provedena sinteza podataka o Starom gradu Dubovcu sakupljenih iz
Trosby D.: The economic dimension of culture: an analytic perspective. U: The International Bank for Reconstruction
and Development/The World Bank: Culture Counts. Financing, Resources and the Economics of Culture in Sustainable
Development. Preceedings of the Conference, Firenca. Washington DC 2001., str. 38.-41.
2
5


raznovrsnih stručnih izvora, literature i web-a, te iz dokumenata dobivenih na uvid od
strane relevantnih institucija i ustanova, te članova radne skupine, koja je zaključena SWOT
analizom Starog grada Dubovca kao kulturno-turističke atrakcije.
Analiza dobrih primjera iz prakse (engl. benchmarking) donosi primjere korištenja i
upravljanja utvrđenim gradovima i utvrdama – uspješnim kulturno-turističkim atrakcijama
iz različitih europskih zemalja, te korištenje njihovih iskustava prilikom kreiranja vizije
razvoja Starog grada Dubovca kao kulturno-turističke atrakcije.
Naposljetku, na temelju svih provedenih analiza studija donosi konkretne prijedloge razvoja
mikrodestinacije četvrti Dubovac s vizijom razvoja, detektiranim dionicima i ciljnom
skupinom, te razradom prijedloga ključnih elemenata ponude. Završava se opsežnom
razradom razvoja Starog grada Dubovca kao glavne atrakcije, počevši od definiranja
temeljnih izjava: vizije i poslanja, razradom sustava doživljaja atrakcije, prijedlogom
upravljačke strukture, detektiranjem dionika i ciljne skupine, te sastavnicama koje čine
ponudu oko koje se razvija atrakcija, i to na četiri razine: interpretacijskoj, uslužnoj,
funkcionalnoj i programskoj.
1.4. Struktura studije
Projektna studija podijeljena je u osam poglavlja. Nakon uvoda, slijede tri opća analitička
poglavlja: Analiza strukovnog konteksta, Analiza konteksta okruženja, te Analiza dobrih
primjera iz prakse. Tri poglavlja posebnog dijela studije su Stari grad Dubovac danas,
Mikrodestinacija Dubovac i Atrakcija Stari grad Dubovac. Studija se završava s Anexom u kojem
su doneseni transkripti intervjua s članovima radne skupine. Dodatak razvojnoj studiji je
sustavno prezentiran akcijski plan prema implementaciji projekta u kratkoročnoj, srednjoročnoj
i dugoročnoj perspektivi.
6
2. Opći dio – analiza strukovnog konteksta
2.1. Kulturni turizam
Kulturni turizam glavno je specifično područje razvojne studije kulturnog turizma za Stari grad
Dubovac. Slijede pregledna i sažeta objašnjenja osnovnih pojmova vezanih za kulturni turizam,
važnih za razumijevanje stručnog konteksta u kojemu projekt nastaje. Razumijevanje zakona
struke i poštivanje istih jedna od temeljnih pretpostavki uspješnosti ovog projekta.
2.1.1.Definicije kulturnog turizma
U stručnoj se literaturi nalaze brojne definicije kulturnog turizma. Njihova se raznolikost može
djelomično objasniti širokim područjem ovoga sektora i raznolikosti njegovih proizvoda. Autori
recentnog izdanja knjige o kulturnom turizmu BobMc Kercher i Hilary du Cros definicije
kulturnog turizma podijelili su u četiri kategorije: turističke definicije deriviraju iz šireg
turističkog konteksta, motivacijske se odnose na motivaciju posjetitelja, doživljajne na njihov
doživljaj, a operacionalne na širok spektar aktivnosti i sadržaja kulturnog turizma.3
Najrasprostranjenija definicija prve skupine je svakako ona koja kulturni turizam prepoznaje
kao turizam posebnih interesa u kojemu kultura čini temelj kojim se privlače posjetitelji.4
U drugu skupinu možemo svrstati definiciju kulturnog turizma donesenu od strane Svjetske
turističke organizacije (WTO). Prema istoj kulturni turizam obuhvaća kretanje ljudi motivirano
kulturom, a u nastavku definicije navode se razni oblici toga kulturom motiviranog kretanja:
studijske ture, ture izvođačkih umjetnosti ili slične kulturne ture, putovanja na festivale i druga
kulturna događanja, posjete zaštićenim mjestima i spomenicima, putovanja s ciljem proučavanja
prirode, folklora, umjetnosti ili hodočašća.5
Kulturni turizam je i doživljajan, pa time dolazimo do treće skupine definicija. Naime, u
doživljajnom smislu kulturni se turizam shvaća kao ponuda pomoću koje posjetitelji dolaze u
kontakt s jedinstvenim socijalnim, povijesnim i baštinskim karakteristikama destinacije koju
posjećuju, njezinim lokalnim stilom života koji posjetiteljima pomažu sagledavanje sadašnjosti
mjesta kroz slojevitiju i bogatiju prizmu.6
Operacionalna grupa definicija kulturnog turizma može se svesti na činjenicu da je kulturni
turizam krovni pojam koji obuhvaća široku skalu srodnih aktivnosti koje uključuju povijesni,
baštinski, etnički, umjetnički, muzejski i festivalski turizam.7
Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership between Tourism and Cultural Heritage Management.
The Haworth Press New York 2002, str. 3.-6.
4 McIntosh R.W., Goeldner C.R.: Tourism Principles, practices, philosophies. John Wiley and Son New York 1990;
Zeppel H.: Cultural tourism in Australia: A growing travel trend. James Cook University, Townsville 1992.
5 The states role in protecting and promoting culture as a factor in tourism development and the proper use and
exploitation of the national cultural heritage of sites and monuments for tourists. World Tourism Organization.
Madrid 1985, str. 131.
6 Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership between Tourism and Cultural Heritage Management.
The Haworth Press New York 2002, str. 5.
7 Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership between Tourism and Cultural Heritage Management.
The Haworth Press New York 2002, str. 5.
3
7
2.1.2.Održivi kulturni turizam8
Održivost je važna karakteristika razvoja, pa tako i razvoja kulturnog turizma. Stoga je i temeljna
kategorija razvojnog projekta Starog grada Dubovca temeljena na principima „Agende 21“,
nastale na konferenciji UN u Rio de Janeiru 1992., a koja podcrtava održivi razvoj i održivo
korištenja planetarnih i ljudskih resursa. Članak 22. „Agende 21“ izričito ističe: “Domaće
stanovništvo (ponajviše se misli na autohtone ljude i njihove zajednice), kao i sve ostale lokalne
zajednice diljem svijeta, imaju vitalnu ulogu u upravljanju okolišem i njegovim razvojem
zahvaljujući znanju i tradicionalnim načinima života. Države članice trebaju prepoznati i
bespogovorno podržati njihov identitet, kulturu i interese i omogućiti im njihovo efektivno
sudjelovanje u postizanju održivog razvoja.”9
Kada se principi održivosti planeta primjene na kulturni turizam, onda je održivi kulturni
turizam onaj koji jednaku pažnju posvećuje korištenju (upotrebi), kao i očuvanju kulturnih
dobara.
Održivost je kompleksan zadatak razvoja kulturnog turizma budući se u ovom procesu
isprepliću i u njemu aktivno sudjeluju različiti dionici (engl. stakeholder) koji mu pristupaju s
različitih pozicija i s različitim, često oprečnim, interesima. Upravo ovakvo sagledavanje
kulturnog turizma osvjetljava i podcrtava da su turizam i upravljanje kulturnim dobrima u
čvrstom partnerskom odnosu, a od iznimne je važnosti realno procijeniti udio kojeg od partnera
preteže u svakom konkretnom partnerstvu.
Održivost kulturno-turističkog projekta, programa ili proizvoda temelji se na preciznoj procjeni
da li preteže kulturno-baštinska ili turistička ''strana'' partnerstva jer će se prema njoj odrediti
strategija, odnosno upravljački plan razvoja i implementacije. Zato je važno podcrtati da je za
održivi razvoj kulturnog turizma važno partnerstvo između turizma i svih struka koje se bave
zaštitom i očuvanjem kulturne baštine, te da je područje kulturnog turizma neminovno
višedisciplinarno i međusektorsko.
2.1.3.Kulturni turizam u europskom kontekstu
Procijenjeno je da 5% radnih mjesta i 5% potrošnje u Europskoj zajednici pokriva turizam.10 To
je jedan od najvećih europskih ekonomskih sektora i uzima se za najveću ključnu industriju 21.
stoljeća. WTO je 2000. godine procijenio da će se broj međunarodnih dolazaka u Europsku uniju
do 2020. godine povećati do 720 milijuna turista, a već je 2005. broj dosegao nepredvidljivih 808
milijuna.11
S druge strane, u većini država Europske zajednice kulturna ekonomija čini 5% ili više BDP-a i
po mnogim je standardima ovaj postotak od velikog značaja za europsku ekonomiju. U okviru
Europske zajednice ima oko 200.000 zaštićenih urbanih cjelina i 2.5 miliona građevina pod
zaštitom. To je izniman potencijal, pa je sasvim logično što je kultura postala glavni pokretač
8 Međunarodni strateški dokumenti za kulturni turizam: Međunarodna povelja o kulturnom turizmu, UNESCOICOMOS, Mexico 1999.; Prijedlog povelje o principima kulturnog turizma i muzeja, UNESCO-ICOM, Peru-Bolivija,
2000.; Globalni etički kodeks za turizam, Svjetska turistička organizacija (WTO), A/RES/438(XIV) Corr.2, Korea -Japan
2001.; Malteška deklaracija o kulturnom turizmu – njegovo poticanje i kontrola, EUROPA NOSTRA, Malta, 2006.
9 http://www.un.org/documents/ga/conf151/aconf15126-1annex1.htm
10 COM, 2001. 428. „Final. White Paper on European Governance“
11 World Tourism Organization: European tourism forecast. International Tourism Fair 2000.
8
turističke potražnje i rasta, tako da su istodobno resursi kulturne baštine stavljeni u središte
urbanih i ruralnih razvojnih strategija.12
Stoga ne čudi da je kulturni turizam, kao spoj sektora kulture i turizma, sve popularniji i jedan od
oblika turizma za kojega se predviđa da će doživjeti najveći rast u budućnosti. Prema studiji
Europske komisije 20% turista koji posjećuju Europu motivirani su kulturom, dok 60%
europskih turista pokazuje interes za kulturom tijekom putovanja. Zbog jedinstvene kulturne
baštine, Europa je na prvom mjestu destinacija kulturnog turizma u svijetu i privlači 60%
internacionalnih dolazaka.13 Kulturni turizam postao je glavni tržišni segment u Europi budući
posljednjih godina stimulira snažan razvoj novih turističkih proizvoda.14
Osnovni razlozi rasta popularnosti kulturnog turizma u Europi prema PICTURE projektu su15:

rasprostranjenost i demokratizacija kulture od sredine 20. st., koja je dovela do
proširenja koncepta kulture;

promjena uzorka turizma – jasna je tendencija kraćim boravcima i većoj
fragmentaciji praznika koja povećavaju kratke posjete većinom turizma
kulturnog i urbanog predznaka;

pristupačnost jeftinih (engl. low-cost) prijevoznika;

demografski faktori kao što je starenje stanovništva;

snažna aktivnost lokalnih, nacionalnih i europskih vlasti koji prepoznaju turizam
kao izvor dobiti i otvaranja radnih mjesta;

nova svijest o zaštiti i pristupačnosti prirodne i kulturne baštine;

rast „sofisticiranih“ turista koji su u potrazi za raznolikim i neotkrivenim
sadržajima.
U brojnim europskim poveljama i dokumentima kulturni je turizam prepoznat kao jedan od
ključnih pokretača europskog ekonomskog rasta i razvoja. On igra vitalnu ulogu u jačanju većeg
razumijevanja bogatstva i raznolikosti regionalnih kultura Europe i dubljeg poštivanja
zajedničke nam europske baštine. Kulturni je turizam jedan od najznačajnijih izraza kulturne
razmijene između ljudi u Europskoj zajednici i jedan od najvrjednijih instrumenata
interkulturnog dijaloga.16
2.1.4.Kulturni turizam u hrvatskom kontekstu
Nacionalna strategija razvoja kulturnog turizma podcrtava da će turistički sektor Hrvatske
razvojem kulturnog turizma podići kvalitetu cjelokupnog turističkog proizvoda njegovim
bogaćenjem i revitalizacijom, a time privući turiste bolje platežne moći, produljiti sezonu,
geografski proširiti potražnju te stimulirati potrošnju kao i unaprijediti imidž destinacija. U
posljednjih nekoliko godina nekoliko je organizacijskih struktura osnovano na nacionalnoj razini
s ciljem poticanja i koordiniranog razvoja kulturno-turističkih proizvoda: Zajednica kulturnog
12 Christou E.: Heritage and cultural tourism: a marketing focused research. U: Sigala M., Leslie D.: International
Cultural Tourism: Management, implications and cases. Oxford 2005., str.7.-8.
13 WTO: Isto, 2000.
14 Boniface P.: Managing quality cultural tourism. Rutledge London 1995.
15 Dumont E.: PICTURE (Pro-active management of the Impact of Cultural Tourism upon Urban Resources and
Economies) Deliverable D25; 2006., str. 18. (http://www.picture-project.com)
16 COUNCIL OF EUROPE COMMITTEE OF MINISTERS: Recommendation (2003) 1 of the Committee of Ministers to
member states on the promotion of tourism to foster the cultural heritage as a factor for sustainable development 15
January 2003.
9
turizma Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Ured za kulturni turizam Hrvatske
turističke zajednice.
2.1.5.Razvoj i aktualnost kulturnog turizma
Kulturni turizam je fenomen koji je zadnjih desetljeća postao sve aktualniji. Kao proizvod
demografskih, društvenih i demografskih trendova, kulturni turizam prepoznaje se kao unosni
sektor u zamahu razvoja unutar industrije turizma. Budući da masovne tvornice nastavljaju
smanjivati broj radnika i proizvodnju, kao i profit, mnoge zajednice okrenule su se kulturnom
turizmu kao pokretaču ekonomskog rasta i stvaranja poslova. Iskustvo kulturnog turizma može
obuhvaćati mnoge različite aktivnosti - osim aktivnosti koje se mogu kategorizirati, kao
posjećivanje muzeja, galerija i povijesnih, lokacija baštine, umjetnička događanja, prisutne su i
druge vrste turističkih aktivnosti - poput eko - turizma, edukacijskog turizma, avanturističkog
turizma, turizma orijentiranog na baštinu i čak agro - turizma.
Kulturni turizam također može uključivati aktivnosti poput shoppinga, doživljaja, restorana,
kafića i drugih ponuda kao i sličnih načina doživljavanja kulture jedne zajednice. Ključni
moment, koji je inherentan svim ovim aktivnostima, i samom kulturnom turizmu, jest da
iskustva koja se nude posjetiteljima moraju posjedovati autentičnost - ovaj naglasak na
autentičnosti zapravo je povezan sa potragom za dubljim značenjem i obogaćivanjem kulturno turističkih proizvoda. Autentični proizvodi su upravo oni koji odražavaju lokalnu i/ili regionalnu
baštinu, kao i nacionalnu. Odrediti izvorišta kulturnog identiteta koji se mogu povezati ili
pretvoriti u proizvode je osnova razvoja plana kulturnog turizma.17
Novi trendovi koji podupiru razvoj i popularnost kulturnog turizma sljedeći su:






sve veća popularnost kratkih odmora (vikendi sa spojenim praznicima itd.), obrazovani,
zaposleni ljudi sa stresnim ubrzanim životima ciljana su skupina kulturnog turizma i
njegovog tržišta.
sve veća važnost eko-turizma i avanturističkog turizma (npr. rafting itd.)
veća popularnost turizma temeljenog na iskustvima, a ne samo na konkretnim objektima naglasak je na priči, paketu ponude, iskustvu.
promjena koncepta muzeja - muzeji bazirani na ideji, i sama zgrada može predstavljati
koncept ili ideju
povezivanje "visoke" kulture i "popularne" kulture - spoj modernog i tradicionalnog
(baštine)
razvoj Interneta i utjecaj tehnologije 18
2.1.6.Utjecaj kulturnog turizma na lokalne zajednice
Lokalne zajednice mogu imati izuzetne koristi od korištenja autentičnih kulturnih potencijala za
razvoj kulturnog turizma, od kojih su neke:



17
18
poticanje, ojačavanje ekonomskih aktivnosti, lokalnog i regionalnog razvoja;
ojačavanje kohezije lokalne zajednice i jačanje građanskog ponosa zbog vlastitog kulturnog
identiteta;
poticanje konzervatorskih aktivnosti i aktivnosti očuvanja kulturne i prirodne baštine;
Barry Lord, Cultural Tourism and Museums, presented in Seoul, Korea, 2002
Barry Lord, Cultural Tourism and Museums, presented in Seoul, Korea, 2002
10


revitalizacija i obnova tradicionalnih obrta i tradicionalne gradnje, te ukupnosti
nematerijalne baštine;
omogućavanje bolje kulturne razmjene (u slučaju stranih posjetitelja i vanjskih posjetitelja
koji nemaju ideju o identitetu i vrijednosti mjesta) i razumijevanja i razvoja kulturnog
identiteta, vrijednosti baštine
2.1.7.Kulturni turist19
Postoje dvije osnovne kategorije kulturnih turista: specifični i opći. Specifični kulturni turisti oni
su kojima je posjeta kulturnim spomenicima i atrakcijama primarni razlog putovanja. Pripadaju
srednjoj klasi, visoko su obrazovani i načitani. Iako čine tek 9% kulturno-turističkog tržišta, jako
su važni kao pokretači trendova i čine važan segment u procesu razvoja kulturno-turističke
destinacije. Opći kulturni turisti oni su, pak, kojima je kulturni turizam dio šireg interesa u
vrijeme odmora. Za njih je kulturni turizam sekundarna aktivnost koja doprinosi raznolikosti
ponude destinacije. Općenito više cijene „živu“, manje zahtjevnu kulturu od tzv. „muzejske“,
zahtjevnije kulture.
Postoje općenite tendencije ponašanja kulturnih turista prilikom posjeta muzeja i spomenika:





20% dolazi u organiziranim grupama;
više od polovice su između 20 i 39 godina;
veliki broj dolazi s djecom kako bi ih podučila kulturnim vrijednostima;
žene čine većinu kulturnih turista s interesom za „lijepe umjetnosti“ i arhitekturu; muškarci
preferiraju znanstvene, tehničke spomenike, kao i „društvene“ muzeje i muzeje o lokalnom
folkloru;
turisti preferiraju sudjelovati u manifestacijama koje se održavaju na otvorenom, osim u
vlažnim područjima gdje muzeji imaju prednost.
2.1.8.Kulturno-turistički proizvod
Unatoč uvriježenim mišljenjima kulturno-turistička atrakcija nije sama po sebi turistički
proizvod. Da bi to postala, atrakcija treba biti utjelovljena u širokoj skali usluga i uslužnih
djelatnosti.
Osnovna definicija kulturno-turističkog proizvoda je spoj atrakcije, smještaja i transporta, a
njegove sastavnice su glavni proizvod (engl. core product) i dodatni proizvod kojega čine
elementi općeg turističkog proizvoda.20 Dakle, glavni kulturno-turistički proizvod je kulturna
atrakcija poput spomenika arhitekture ili urbanizma, raznih manifestacija ili festivala, ili pak
posebnih kulturno turističkih usluga kao što su muzejska ili spomenička vodstva. Dodatni
kulturno-turistički proizvodi mogu biti odvojeni ili inkorporirani u kulturnu atrakciju, a sastoje
se od općih turističkih usluga i ponude koju provode turističke organizacije (turistički uredi,
nacionalne turističke organizacije, turistički klubovi, turističke agencije i tur-operatori) i
prometne infrastrukture.
Opće turističke usluge čine primarne turističke djelatnosti, odnosno one kojima je turizam
glavna djelatnost (hoteli, zabavni parkovi, kampovi…), a sekundarne su turističke djelatnosti,
odnosno usluge, prvenstveno namijenjene lokalnim ljudima, ali ih koriste i turisti (restorani,
PICTURE: Deliverable D25; 2006, str. 18.-19. (http://www.picture-project.com)
Munsters W., Freund de Klumbis D.: Culture as a component of the hospitality product. U: Sigala M., Leslie D.:
International Cultural Tourism: Management, implications and cases. Oxford 2005, str. 28.-29.
19
20
11
kafići, dućani, banke…). Prometnu infrastrukturu čine dohvatnost, pristupačnost samostalno ili
javnim prijevozom, putokazi i parkirna mjesta, te privatni i javni prijevoz.
2.1.9.Značaj razvoja "paketa" kulturno - turističke ponude
Ključ za proširenje tržišta kulturnog turizma i povećanja pozitivnog utjecaja na kulturne
atrakcije i na lokalne zajednice je povezivanje između kulturnih i ne - kulturnih atrakcija. To
znači da stručnjaci u turističkom sektoru i kulturno - turističkom menadžmentu trebaju razviti
"pakete" ponude na nekom području, destinaciji ili potencijalnoj destinaciji.
Ovakvi "paketi" spajaju prirodnu i kulturnu baštinu s drugim proizvodima poput rekreativnih
aktivnosti, sporta, ugostiteljske ponude - restorana, hotela, dućana i dr.21 Na ovaj način mogu se
uspostaviti uspješna partnerstva između čimbenika kulturnog i ne-kulturnog sektora, a
sponzorstva i donacije mogu se preusmjeriti na cjelokupni turistički paket upravo zbog trenda
jačanja značaja kulturnog turista i kulturnog turizma. Kultura može ponuditi sve više
potencijalnim partnerima u sektoru turizma i uz učinkovitu komunikaciju te potencijalne
vrijednosti i profitabilnosti može potaknuti ulaganja. Sve ovo može pomoći da se proširi
svjesnost o koristima kulturnog turizama kao i njihova održivost.
21
Barry Lord, Cultural Tourism and Museums, presented in Seoul, Korea, 2002
12
2.2. Kulturna baština i kulturna dobra
Kulturna baština jedan je glavnih segmenata kulture na kojemu se temelji ponuda kulturnog
turizma. Stoga je i za nastanak projekta kulturno - turističkog razvoja Starog grada Dubovca
važno osvrnuti se na glavne aspekte kulturne baštine, donoseći pregled osnovnih pojmova i
legislative.
2.2.1.Krovna definicija kulturne baštine
Prema Zakonu o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara Republike Hrvatske, kulturna su dobra
pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga,
antropološkog i znanstvenog značenja, arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi
dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i
antropološku vrijednost. To su i nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u
prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština te zgrade, odnosno prostori u kojima se
trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima. 22
Možemo reći da materijalna kulturna baština predstavlja „tvrdu“, opipljivu kulturu neke
zajednice, dok nematerijalna baština predstavlja njezin „meki“, neopipljivi oblik: ljude, njihove
tradicije i znanja koja posjeduju.23
2.2.2.Materijalna kulturna baština
Materijalna kulturna baština uključuje sva dobra koja su na neki način materijalna utjelovljenja
određenih kulturnih vrijednosti, poput povijesnih gradova, građevina, arheoloških nalazišta,
kulturnih krajolika i predmeta ili predmeta pokretne kulturne baštine24.
Zbog svoje raznolikosti i raznorodnosti, dobra materijalne baštine dijelimo na nepokretna,
odnosno ona koja se ne mogu izmjestiti iz svog izvornog okruženja i pokretna dobra, koja nisu
fizički vezana uz izvorno okruženje u kojemu su nastala.
Nepokretna kulturna dobra
Nepokretno kulturno dobro može biti grad, selo, naselje ili njegov dio, građevina ili njezini
dijelovi, te građevina s okolišem, elementi povijesne opreme naselja, područje, mjesto, spomenik
i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama, arheološko nalazište i arheološka zona,
uključujući i podvodna nalazišta i zone, područje i mjesto s etnološkim i toponimskim
sadržajima, krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o
čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji i parkovi, tehnički objekt s uređajima i drugi
slični objekti.25
Građevine i arheološka nalazišta najčešći su dokumentirani tipovi nepokretne materijalne
baštine, a tu su također povijesni gradovi, odnosno zaštićene povijesne cjeline, kulturni putovi
kojima se prate koraci povijesnih trgovačkih poduhvata (poput puta svile, puta jantara, puta soli
i sl.), te kulturni krajolici koji objedinjuju različite aspekte kulturne baštine s prirodnom
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, čl. 2.
Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership Between Tourism and Cultural Heritage Management.
The Haworth Press New York 2002., str. 83.
24 www.unesco.org/culture/heritage/intangible/treasures/html_eng/method.htm
25 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, čl. 7.
22
23
13
baštinom na određenom području, a često su isprepleteni s nekim autentičnim oblikom
nematerijalne kulturne baštine. 26
Pokretna kulturna dobra
Pokretno kulturno dobro može biti zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i
drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima
uključujući i kod fizičkih osoba, crkveni inventar i predmeti, arhivska građa, zapisi, dokumenti,
pisma i rukopisi, filmovi, arheološki nalazi, antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti
i dizajna, etnografski predmeti, stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i
druge tiskovine, dokumentacija o kulturnim dobrima, kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl.,
uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji,
predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.27
2.2.3.Nematerijalna kulturna baština
Prema UNESCO-voj Konvenciji28, nematerijalna baština obuhvaća načine djelovanja,
predstavljanja, izražavanja, znanja, umijeća, kao i instrumente, alate, predmete, umjetnine i
kulturne prostore povezane s njima, a koje zajednice, skupine, i u ponekim slučajevima
pojedinci, prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine. Nematerijalna kulturna baštine, prenošena
s generacije na generaciju, svaki se put iznova ponovno stvara od strane zajednica i skupina u
odnosu prema okolini, interakciji s prirodom i lokalnom povijesti i daje im osjećaj identiteta i
kontinuiteta, promovirajući poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti.
Nematerijalna kulturna baština manifestira se u slijedećim područjima: oralne tradicije i
ekspresije, uključujući jezik kao glavno sredstvo prenošenja nematerijalne kulturne baštine;
izvođačke umjetnosti, socijalne prakse, rituali i svečanosti; znanja i djelovanja povezana s
prirodom i svemirom; tradicionalni obrti.
UNESCO-va definicija oralne kulture i nematerijalne baštine obuhvaća tradicionalnu i popularnu
kulturu kao sveukupnost kreacija kulturne zajednice temeljene na tradiciji. Te su kreacije
nastale od strane skupine i pojedinaca, te su prepoznate kao ono kroz što se odražava očekivanje
zajednice: njezin kulturni i socijalni identitet. Pored ostalog uključuju jezik, književnost, glazbu,
ples, igre, mitologiju, rituale, običaje, zanate, arhitekturu, kao i tradicionalni oblici komunikacije i
informacije.
U hrvatskom Zakonu o kulturnim dobrima, nematerijalna kulturna dobra mogu biti razni oblici i
pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito: jezik,
dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta; folklorno stvaralaštvo u
području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote;
tradicijska umijeća i obrti. Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradbom i
čuvanjem zapisa o njima, kao i poticanjem njihova prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim
sredinama.29
Nematerijalna baština izrazito je povezana uz mjesto i kontekst u kojem se javlja. Uklanjanje
nematerijalne kulturne baštine izvan njezina konteksta može jako ugroziti njezinu autentičnost.
Klasifikacija je preuzeta iz knjige: Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership Between Tourism
and Cultural Heritage Management. The Haworth Press New York 2002., str. 65.-99.
27 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, čl. 8.
28 Konvencija o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, Paris 2003., čl. 2.;
http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001325/132540e.pdf
29 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, čl. 9.
26
14
Živi nositelji nematerijalne kulturne baštine su pojedinci ili skupine koje igraju odlučujuću ulogu
u promoviranju kontinuiteta nematerijalne kulturne baštine, pa su i prepoznati kao nacionalni ili
internacionalni čuvari kulture. Tu su također i umjetnici i izvođači koji koriste i njeguju
tradicionalne metode ili načine kulturnog izražavanja. Jedan od oblika zaštite takvih oblika
nematerijalne baštine je osnivanje instituta, kulturnih centara, koncertnih dvorana, parkova ili
muzeja na temu nekog specifičnog aspekta nematerijalne kulturne baštine.
2.2.4.Kulturna baština - pokretač gospodarskog i turističkog razvoja
Razvitak Hrvatske danas je teško zamisliv bez kulturne i prirode baštine kao značajnog
gospodarskog resursa koji treba staviti u promociju turizma. Povezivanje kulturnih vrijednosti i
turističke ponude omogućuje budućnost u kojoj će na napredovati i turizam i kultura. Primjer
susjednih zemalja poput Grčke i Italije dokazuje da je najprofitabilniji upravo onaj turizam koji
se temelji na kulturnim vrijednostima.
Potreba da se korištenjem kulturno-povijesnog nasljeđa potakne razvoj poduzetništva i turizma
danas je sve više prisutna, a u tu svrhu nužna je revitalizacija i znanstveno-stručno upravljanje
kulturnom baštinom. Kulturna i povijesna baština postaju značajni faktori koji potiču turiste za
dolazak u neku turističku destinaciju, a sam turizam razvija nove oblike turističkih putovanja,
tako da ona koja vrednuju kulturno-povijesno nasljeđe dobivaju i vlastiti naziv: kulturni turizam.
Revitalizacija kulturno-povijesnog nasljeđa proces je koji treba garantirati korist bez opasnosti
po spomenik, kao i za ulagača i korisnika. Na revitalizaciju spomenika treba gledati kao na
preduvjet obnavljanja turističkih znamenitosti ili kao uvjet za povećanje njihove atraktivnosti. 30
prof. dr.sc. Mladen Črnjar, Gordana Uroda, Kulturno-povijesno nasljeđe – pokretač gospodarskog (turističkog)
razvoja u Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima: zbornik radova;
Međunarodni znanstveno-stručni skup, Zagreb, 2005;
30
15
Ulaganja u zaštitu i očuvanje ne treba tretirati kao potrošnju, već kao ulaganja u gospodarski
razvitak – turizam tako može doprinijeti revitalizaciji našeg kulturno – povijesnog nasljeđa. Tako
dio prihoda od turizma treba usmjeriti prema očuvanju kulturne baštine.
Uspjeh ovisi o organizaciji, ponajprije o međusektorskoj suradnji: Ministarstva kulture,
konzervatorskih odjela, stručnjaka, ali i uključenosti svih dionika u lokalnoj zajednici – koji se
proteže od lokalne samouprave do stanovnika, udruga, poduzetnika i turističkih organizacija.
2.3. Urbani branding ili marketing grada
Marketing je pomoćna disciplina, vještina iz područja ekonomije i gospodarstva bez koje je u
suvremenim prilikama nemoguće zamisliti razvoj turizma. Ovdje ćemo se kratko pozabaviti
jednim od dragocjenih alata marketinga u procesu razvoja kulturno-turističkog proizvoda
branding-om ili brandiranjem.
2.3.1.Definicija branda i branding-a
Brand je marketinški pojam. Definira se kao sastojak svih informacija povezanih uz određeni
proizvod ili uslugu na simboličnoj razini. Obično brand uključuje ime, logo i druge vizualne
elemente kao što su slike i simboli. No, što je jednako važno, brand također obuhvaća niz
očekivanja koje se pojavljuju u umu korisnika, a povezana su s određenim proizvodom.31
Postupak nastanka branda naziva se brandiranje (engl. branding). Svoje korijene nalazi u
reklamiranju iz 1950.-tih u Americi. Tada su proizvodi oglašavani poručujući samo jednu
određenu kvalitetu i korist reklamiranog proizvoda za njegove korisnike. Iz toga se razvio tzv.
idejni branding ili među-umski branding (engl. mind share) od 1970.-tih nadalje. Prema njemu je
glavna karakteristika uspješnog branda sadržavanje jednostavne, fokusirane pozicije proizvoda
u umu korisnika, a korist za korisnika mora biti povezana sa specifičnom kategorijom
proizvoda.32
Brand ima strukturu lukovice: tvrda, objektivna pojavnost proizvoda ili usluge nalazi se u jezgri.
Na jezgru se slažu različite subjektivne asocijacije koje korisnici-potrošači vežu uz određeni
proizvod ili uslugu: koristi od proizvoda, korisnikove osobine, emocije, i sl. Snaga branda leži u
tim apstraktnim asocijacijama. Strategija idejnog brandiranja započinje upravo identificiranjem
posebne konstelacije tih apstraktnih koncepata u umu korisnika – potrošača. Emocionalni
branding samo je jedna inačica idejnog brandiranja u kojem se posebna pažnja posvećuje
naglašavanju emocionalno nabijenih odnosa između korisnika-potrošača i proizvoda.33
2.3.2.Kulturni branding
Kulturni branding stavlja komunikaciju u središte vrijednosti korisnika-potrošača. Proizvod je
kanal kroz koji korisnici-potrošači doživljavaju priču koju proizvod komunicira. Efektna
kulturna strategija kreira proizvod „s pričom“ koji ima jedinstvenu pojavu (oznaku, dizajn…)
kroz koju korisnik-potrošač doživljava identitet proizvoda. Vrijednost kulturnog branda je u
njegovoj specifičnoj kulturnoj ekspresiji: određeni kulturni sadržaji i specifične ekspresije tih
en.wikipedia.org/wiki/Brand
Holt. B. Douglas: How Brand become Icons. The Principles of Cultural Branding. Harvard Business School Press
Boston 2004., str. 15.
33 Holt. B. Douglas: Isto, str. 21.
31
32
16
sadržaja u komunikaciji. Važna je uloga kulturnog branda u procesu transformacije kulture i
društva i način njegove ekspresije u tom procesu.34
2.3.3.Urbani branding
Urbani branding podrazumijeva da je image grada jednako važan za njegovu prepoznatljivost
kao i njegovi fizički atributi. Fenomen urbanog brandinga pojavio se paralelno s fenomenom
transformacije industrijskih gradova u kulturna, kreativna i na znanju utemeljena urbana
središta.
Posljednjih desetljeća društvo se izrazito brzo mijenja na način koji nema primjera u dosadašnjoj
ljudskoj povijesti. Fenomen globalizacije čini vrlo značajnu komponentu ovoga procesa.
Globalizacija je povezana s intenzifikacijom svjetskih odnosa: međusobno jako udaljene
zajednice postaju povezana na način da lokalna događanja postaju oblikovana pod utjecajem
događaja koja se odvijaju kilometrima daleko i vice versa.35
U takvom suvremenom kontekstu, gradovi se razvijaju u vrlo snažnoj međusobnoj kompeticiji, a
urbani marketing ili marketing mjesta je odgovor na ovu poraslu međugradsku kompeticiju.36 U
svojim upravljačkim i vizionarskim transformacijama industrijski gradovi okrenuli su se
sustavnom potragom za novim identitetima: strateškim planovima razvoja do tada gradovi
„sivog, provincijalnog, industrijskog identiteta“ postaju gradovi odmora i zabave, gradovi kulture
i kreativnosti, gradovi znanja ili gradovi poduzetništva.37
2.4. Zaključci analize strukovnog konteksta
Glavni ciljevi razvoja kulturnog turizma u odnosu na Stari grad Dubovac







zaštita i očuvanje lokalne kulturne baštine;
poticanje kvalitete i raznolikosti kulturnih proizvoda;
promoviranje integracijske politike kulture i turizma;
kapitaliziranje lokalnih posebnosti i prednosti;
osiguravanje kvalitete života i poštivanja kulturnog identiteta lokalnih stanovnika;
poticanje udruživanja regionalnih i lokalnih vlasti na poslovima razvoja smjernica za
poticanje regionalne suradnje u području razvoja turizma;
poticanje turističke industrije na suradnji s ostalim dionicima u procesu razvoja turističke
destinacije.38
Glavni principi razvoja kulturnog turizma u odnosu na Stari grad Dubovac


turistički programi čuvaju i štitite lokalne prirodne i kulturne vrijednosti;
dinamičnim odnosom između turizma i kulturne baštine upravlja se na održiv način misleći
na buduće generacije;
34 Holt. B. Douglas: How Brand become Icons. The Principles of Cultural Branding. Harvard Business School Press
Boston 2004., 36.-37.
35 Giddens A.: The Consequences of Modernity. Stanford University Press 1990., str. 64.
36 O urbanom marketingu u hrvatskom kontekstu konzultirati: Pagliaga M.: Strateški urbani marketing. Mogućnost
primjene koncepcije urbanog marketinga u hrvatskim gradovima. Rovinj 2004.
37 Jensen B. O.: Branding the Contemporary City – Urban Branding as Regional Growth Agenda? 2005., str. 3.-11.
http://www.regional-studies-assoc.ac.uk/events/aalborg05/jensen.pdf
37 PICTURE: Deliverable D6; 2004., str. 32. (http://www.picture-project.com)
38 PICTURE: Deliverable D6; 2004. str. 32. (http://www.picture-project.com)
17




odgovorni za zaštitu kulturnih dobara iznalaze načine da, prvenstveno lokalnim
stanovnicima, pa onda i turistima, omoguće upoznavanje s vrijednostima lokalne kulturne
baštine;
odgovorni za zaštita kulturnih dobara i planiranje turizma zajednički rade na kreiranju
doživljaja posjetitelja koji uključuju ugodnost, osiguravaju poštivanje lokalne kulture i
omogućavaju stjecanje novih znanja i spoznaja;
lokalno stanovništvo uključeno je u planiranje zaštite kulturnih dobara i razvoj turizma;
turizam i zaštita kulturnih dobara djeluju na dobrobit lokalne zajednice, potičući razvoj i
zapošljavanje.39
Pet točaka za razvoj kulturnog turizma Starog grada Dubovca





39
kulturna baština i kultura;
prostorno planiranje (urbana obnova, balansiran i održivi prostorni razvoj);
lokalni razvoj, kompetitivnost, vrijednost grada;
održivi turizam (balans između brige za okoliš, te ekonomskog i socijalnog razvoja);
gradska vlast – upravljanje (razgranata kooperacija i dobrobit za zajednicu).
PICTURE: Deliverable D6; 2004, str. 31. (http://www.picture-project.com)
18
3. Opći dio – analiza konteksta okruženja
Analiza konteksta okruženja sustavno analizira i podastire podatke o Gradu Karlovcu kako bi se
s jedne strane mikrodestinacija Starog grada Dubovca, a s druge atrakcija Starog grada Dubovca
mogla na najbolji način oblikovati i pozicionirati u urbanom okruženju u kojem se nalazi. Pritom
je poseban naglasak stavljen na turističke i kulturne potencijale grada Karlovca. Analiza
okruženja uključila je i analizu starih gradova Karlovačke županije, te povijesnih cesta koje
prolaze kroz Karlovačku županiju i predstavljaju važne potencijale županije koji su ključni za
oblikovanje vizije razvoja mikrodestinacije četvrti Dubovac i kulturno-turističke atrakcije Starog
grada Dubovca.
3.1. Grad Karlovac
3.1.1.Zemljopisne značajke
Karlovac je smješten na 45˚ 29' 34'' N i 15˚ 33' 09'' E, na nadmorskoj visini od 112,7 metara te na
hidrografskom čvoru Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre i na dodiru nizinske i gorske Hrvatske te
Pokuplja i Korduna.40 Nalazi se 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke.
Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, gdje počinje bregoviti i planinski dio prema
Mediteranu.
Grad Karlovac proteže se na površini od 401,69 kilometara i sastoji se od 52 naselja: Banska
Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac
Vukmanički, Donja Trebinja, Donja Mekušje, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative,
Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević Selo, Kablar, Karasi,
Karlovac, Klipino Brdo, Kljajić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski, Konjikovsko, Koritinja,
Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahićno, Manjerovići, Okić, Orlovac, Popović Brdo, Priselci,
Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjksa Selnica, Slunjksi Moravci, Šebreki, Šišljavić, Tušilović, Tuškani,
Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj i Zamršje. 41
Naselje Karlovac ima površinu od 95,66 kilometara i sastoji se od 12 gradskih četvrti: Banija,
Drežnik-Hrnetić, Dubovac, Luščić-Jamadol, Novi Centar, Grabrik, Švarča, Mostanje, Turanj,
Rakovac, Gaza, i Zvijezda.
40
41
Karlovački leksikon, Školska knjiga 2008., str. 262
http://hr.wikipedia.org/wiki/Karlovac
19
3.1.2.Klimatske značajke
Karlovac je prijelazno područje između kontinentalnih osobina i blažeg podneblja sjevernog
Jadrana. Srednje siječanjske temperature kreću se od -2 do 0˚C, a srednje srpanjske od 20 do
22˚C. Maksimum oborina padne u listopadu, a minimum u proljetnim mjesecima. Prirodna
vegetacija su šume hrasta, lužnjaka i kitnjaka ili miješane hrastove i grabove šume.42
3.1.3.Prometna povezanost
Zbog svog položaja na najužem dijelu Hrvatske, svega 50-ak kilometara udaljenim od Slovenije i
BiH, Karlovac je imao važno prometno i trgovačko značenje. Karlovac se nalazi na raskrižju
najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta, te kroz njega prolaze svi prometni tokovi između
sjevera i juga Hrvatske. Danas kroz Karlovac prolaze autocesta A1 te željeznička pruga Zagreb –
Rijeka i Zagreb – Split te brojne ceste pa on i danas posjeduje status važnog prometnog križišta i
tranzitnog grada.43
3.1.4.Gospodarske značajke44
Danas u Karlovcu prevladava strojogradnja, prehrambena industrija i industrija građevinskog
materijala, a smanjuje se proizvodnja u tekstilnoj i prerađivačkoj industriji. U Gradu Karlovcu u
odnosu na poduzetnike i trgovačka društva postoji: 12 subjekata koji se bave poljoprivredom,
lovom i šumarstvom, 3 rudarstvom, 139 prerađivačkoj industriji, 3 opskrbom plina,
klimatizacijom i električnom energijom, 8 opskrbom vode, gospodarenje otpadom i sanacijom
okoliša, 75 građevinarstvom, 309 trgovinom, 38 prijevozom i skladištenjem, 45 pružanjem
smještaja i prehranom, 31 područjem informiranja i komunikacije, 9 na polju financijskih
djelatnosti i osiguranja, 131 poslovanjem nekretninama, 19 administrativnim poslovima i
pomoćnim uslužnim djelatnostima, 17 na području obrazovanja, 8 djelatnostima zdravstvene i
socijalne skrbi, 10 umjetnosti, zabavom i edukacijom te 24 ostalim djelatnostima.
Od zaposlenih osoba u Karlovcu njih 31,2% radi u prerađivačkoj industriji, 13% u trgovini na
veliko i malo, dok javna uprava i obrana bilježi 15,6% zaposlenih Grada Karlovca. Prema
evidenciji Zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Karlovac, od 31.08.2009. g. ukupan broj
nezaposlenih u Gradu Karlovcu iznosi 4.095 stanovnika, od čega je 2.449 žena. Najviše
nezaposlenih pripada dobnoj skupini između 50-54 godine. 45
3.1.5.Stanovništvo46
Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, (popis 2001.). Od 1880. Do 1991. Broj
stanovnika neprestano je rastao, dok je 2001. zabilježeno 14.000 manje stanovnika nego 1991.g.
U sastavu stanovništva prema narodnosti Hrvata je 85.9%, dok su najbrojnija nacionalna
manjina Srbi koji sačinjavaju 8.6% od ukupnog broja stanovnika. Prema spolnoj strukturi udio
žena u Gradu Karlovcu iznosi 53,3%, a muškaraca 46,7%. Dobna struktura stanovništva sastoji
se od: mladi 20,3%, zrelo stanovništvo 54,3% te staro 25,4%.
Karlovački leksikon, str. 391.
Karlovački leksikon, Školska knjiga 2008., str. 266
44 Karlovački leksikon, Školska knjiga 2008., str. 172
45 http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4084&proiz=1079
46 Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
42
43
20
Na užem gradskom području koje se odnosi na naselje Karlovac živi 49.082 stanovnika (popis
2001.), od toga žena 53,6%, a muškaraca 46,4%. Dobna struktura stanovništva je: mlado 20,4%,
zrelo 55,4% i staro 24,2%.47
3.1.6.Kratka povijest
Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – 13. srpnja 1579.
godine. Osnovan je kao tvrđava u ravnici na ušću Korane u Kupu, podno starije utvrde Dubovac.
Ime je dobio po austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada
u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim uglom.
Prvu Gradsku upravu Karlovac je dobio 1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je
Povelju slobodnog kraljevskog grada. Po obodu tvrđave je, prema urbanom rješenju sa 19. na 20.
stoljeće, odlučeno podići gradske palače, urediti parkove i perivoje. Tako je Karlovac tada postao
i do danas očuvan kao idealni renesansni grad i istovremeno heksagonalna bastionska tvrđava s
pravokutnim rasterom ulica. Upravo takvim izgledom Karlovac je rijedak u Europi. 48
3.1.7.Institucionalna kultura
Gradski muzej
Gradski je muzej osnovan 1904. g. kako bi se ''sačuvale sve starine i
uspomene grada''. Godine 1953. g. muzej dobiva prostor kurije
Frankopana/Zrinskih na Trgu J.J. Strosmayera 7. Stalni muzejski
prostor ostvaren je 1996. g. koji prikazuje tip flore i faune
karlovačkog kraja, arheološku zbirku, tradicijske oblike života na selu
i povijest grada od osnutka karlovačke tvrđave do 19. st. U sklopu
muzeja djeluju Prirodoslovni, Arheološki, Povijesni, Kulturnopovijesni, Etnografski i galerijski odjel s fundusom većim od 8 000 predmeta.49
Galerije
U Gradu Karlovcu djeluju tri galerije: Galerija Vjekoslav Karas, Galerija ULAK i Galerija Zilik.
Gradsko kazalište ''Zorin dom''50
Izgradnja Zorin doma kao i hrama Prvog hrvatskog pjevačkog
društva '' Zora'', utemeljenog 1858.g. od počeka je zgradu, otvorenu
27. studenog 1892.g. projektirao je te njezinu gradnju izveo Đuro
Carnelutti. Prve se građevinske intervencije, pregradnje,
poduzimaju u Zorin domu već 1905., renovirananje traje od 19631966. te rekonstrukcije obnove, i proširenja od 1987-2001. Svečano
otvorenje ''Zorin doma'' dogodilo se u svibnju 2001.godine. Danas u
Zorin domu djeluju Dramski i Baletni studio te PHPD ''Zora'' i ''Zorica''.51
Karlovački leksikon, Školska knjiga 2008., str. 267
http://www.karlovac.hr/cpage.aspx?page=Grad.aspx&PageID=8
49 Karlovački leksikon, str. 176
50 http://www.zorin-dom.hr/
51 Karlovački leksikon, str. 642
47
48
21
Gradska knjižnica''I.G.Kovačić''
Gradska knjižnica dobila je svoje današnje ime 1963. g., a 1976. se useljava u novu zgradu koja je
prva u Hrvatskoj namjenski izgrađena za potrebe knjižnice.52
3.1.8.Izvaninstitucionalna kultura - udruge
U Gradu Karlovcu u posljednjih nekoliko godina nevladin je sektor u porastu, a sukladno razvoju
nezavisne scene pojedine su kulturne udruge ostvarile zavidne rezultate u području oživljavanja
kulturnog života grada. Neke od tih udruga su : Udruga za promicanje kreativnosti, rada i
organizacije mladih „Poluga“, Foto klub Karlovac, Promenada klub i Kino klub.
U nastavku su detaljnije predstavljene dvije udruge: Domaći i Bratstvo sv. Mihovila koje su
svojim ciljevima, vizijom i djelovanjem posebno kompatibilne i mogle bi aktivno sudjelovati u
razvoju ponude mikrodestinacije Dubovac te svojim programima osnažiti i obogatiti ponudu
atrakcije Starog grada Dubovca.
Domaći
Domaći su udruga za kreativni razvoj koja je osnovana 2001.g. poradi poticanja aktivnog i
kreativnog sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice.
Godine 2003. Otvaraju Centar ''NaGazi'' koji organizira razne
aktivnosti za mlade (koncerte, sportske aktivnosti, filmske
projekcije, seminare, radionice, izložbe,…), bavi se video i
glazbenom produkcijom i izdaje vlastiti fanzin ''Plan.et''.
Centar raspolaže knjižnicom, dnevnim boravkom i sportskorekreativnim parkom.53
Bratstvo sv. Mihovila
Bratstvo svetog Mihovila je udruga građana sastavljena od
izvođača koji su bili prisutni na Sajmu vlastelinstva 2005.
godine. Zovu se bratstvom jer je to termin koji se u srednjem
vijeku koristio za udrugu ljudi s istim ciljem. Ime je uzet u čast
svetog Mihovila koji je bio zaštitnik dubovačke varoši. Cilj
udruge je istraživanje, proučavanje, oživljavanje, podučavanje
te prezentacije starih zanata, vještina, umijeća i znanja
vezanih uz lokalnu i nacionalnu baštinu.
52
53
Karlovački leksikon, str. 176
Karlovački leksikon, str. 102
22
3.1.9.Karlovačke znamenitosti
Zvijezda
Karlovac je podignut u 16. st. u svrhu obrane od turskih
osvajača kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake
zvijezde. Osim Karlovca još samo dva grada u Europi imaju
takav tlocrt (Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj).
Početak gradnje karlovačke tvrđave koji se bilježi i kao
rođendan grada je 13. srpanj 1579. godine. Izgrađen je na
posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime
Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača austrijskog
nadvojvode Karla. Renesansna jezgra grada s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih
blokova, te središnjim trgom vrhunac je tadašnjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijeća.54
Glavni gradski trg - Trg bana Josipa Jelačića
Ulice unutar Zvijezde pravokutno su raspoređene, a na
središnjem gradskom trgu nalazi se zavjetni pil ("Kužni pil") s
likom Bogorodice izgrađen nakon epidemije kuge 1691. godine. U
geometrijskom središtu čitave Zvijezde, pa tako i trga je zdenac iz
1869. godine ukrašen alegorijskim prikazima rijeka, izgrađen na
mjestu barokne fontane koja je crpila vodu dovedenu s borlinskih
zdenaca.55
Franjevački samostan i crkva presvetog trojstva
Crkva je najstarija građevina Karlovca, podignuta istovremeno s
tvrđavom, dok je samostan nadograđen u 17. stoljeću. Nalaze se na
središnjem trgu Zvijezde (Trg bana J. Jelačića). Cijeli kompleks
pokazuje barokni lik, a čuva bogat inventar, koji se može razgledati
uz slobodan ulaz.56
Vrbanićev perivoj
Zamišljen je kao botanički vrt otvorenog tipa. Uređen u engleskom
i francuskom stilu parkova, sadrži rijetke vrste drveća i biljaka, a
ime je dobio po gradonačelniku Josipu Vrbaniću koji ga je osnovao
1886. godine.57
http://www.karlovac-touristinfo.hr/karlovac.asp
http://www.karlovac-touristinfo.hr/znamenitosti.asp
56 http://www.karlovac-touristinfo.hr/znamenitosti.asp
57 http://www.karlovac-touristinfo.hr/znamenitosti.asp
54
55
23
3.1.10.
Znameniti karlovčani
Vjekoslav Karas –slikar58
Rodio se u Karlovcu 1821. g. Najprije je učio stolarski zanat, ali ga
ubrzo napušta te kod pavlina uči osnove slikarstva. Karasov slikarski
talent uočava Franjo Kos koji je pokrenuo akciju prikupljanja financija
za njegovo školovanje u Firenci. Nakon Firence školuje se u Rimu, gdje
nastaje najpoznatija slika hrvatskog slikarstva 19. st., Rimljanka s
lutnjom. Nakon povratka iz Italije 1948. g. boravi u Karlovcu, zatim
putuje Dalmacijom i radi kao učitelj na Risarskoj školi u Zagrebu.
Njegov likovni opus protezao se od portreta, likovnih i žanrovskih
prikaza iz pučkog života i pejzaža te glasi kao jedan od vrhunaca
hrvatskog slikarstva u 19. st. U svom rodnom gradu umro je 1858. g. U
Karlovcu djeluje galerija s njegovim imenom, ime slikara nosi i gradski park, a Gradski muzej
Karlovac u svom fundusu ima brojna slikareva djela.
Ivan Mažuranić – hrvatski ban i književnik59
Bliski Gajev suradnik te najznačajniji pisac preporodnog razdoblja u
Karlovcu je ostvario najplodnije razdoblje spisateljskog rada: dopunio je 14.
i 15. pjevanje Gundulićeva Osmana i s bratom Antunom sastavio rječnik epa.
Bio je hrvatski ban od 1873. – 80., te je prozvan ''ban pučanin“ zbog svog
neplemićkog podrijetla. Napisao je i politički spis Hervati Madjarom u kojem
izlaže bit preporodnog programa. S jakovom Užarevićem sastavio je prvi
moderni hrvatski rječnik 19. st. Jedno je vrijeme u Karlovcu živjela i njegova
unuka, najpoznatija hrvatska spisateljica bajki Ivana Brlić-Mažuranić.
Folklorni ansambl iz Karlovca nosi ime Ivana Mažuranića.
Braća Mirko i Stjepan Seljan – putopisci i istraživači60
Putovanja i istraživanja braće Seljan trajala su 28
godina i za to su vrijeme prešli tisuće kilometara
pustinja, prašuma, planina i rijeka i uključivali su
mnoge zemlje Afrike, Sjeverne i Južne Amerike i
Europe. Djelovali su početkom 20. st. kao geolozi,
geografi, antropogeografi, etnografi, antropolozi ,
arheolozi, povjesničari, itd. Iza sebe su ostavili više
radova koji su izašli u nekoliko knjižica i dnevnika,
stotine članaka objavljenih u brojnim časopisima u Hrvatskoj i širom svijeta. Danas se njihova
djelomična ostavština čuva u Etnografskom muzeju u Zagrebu i u Gradskom muzeju u Karlovcu.
Osnovna škola smještena u znamenitoj neo-klasicističkoj palači s kraja 19. st. danas nosi njihovo
ime.
Karlovački leksikon, str. 258
Karlovački leksikon, str. 387
60 Karlovački leksikon, str. 515
58
59
24
Matija Gambon – graditelj Karlovca61
Nakon odluke Beča o gradnji obrambene utvrde 1578. godine okupljeni su najpoznatiji inženjeri
i osnovana posebna građevna komisija za gradnju utvrde na čijem je čelu Matija Gambon, a
desna ruka bio mu je Batista Bianchini. Budući Karlovac bit će "idealni renesansni grad" u obliku
šesterokrake zvijezde, s bastionima i šančevima s vodom koji ga opasuju. Matija Gambon
projektira i vodi gradnju, oslanjajući se na studije talijanskih teoretičara arhitekture. To je jedna
od tvrđava u lancu što su ih kao sustav ("antemurale christianitatis") gradile ujedinjene
srednjoeuropske kršćanske snage protiv Turaka.
3.1.11.
Karlovac – grad na četiri rijeke
Najčešće korištena asocijacija na
grad Karlovac je zasigurno ona
„Grad
na
četiri
rijeke“.62
Karlovačke rijeke oblikovale su
urbanistički, gospodarski, ali i
svakodnevni život grada i njegovih
građana. Uloga rijeke Kupe
iznimno je značajna za razvoj i
postanak Starog grada Dubovca,
iako kao takva do sada nije uopće
valorizirana. Stoga će tematsko i
programsko povezivanje Dubovca
s rijekom Kupom biti važan korak
u razvoju mikrodestinacije četvrti Dubovac i kulturno-turističke atrakcije Starog grada Dubovca.
Najduža od četiri rijeke, Kupa, izvire u nacionalnom parku Risnjak, između šumovitih brda i
bujnih dolina, dolaskom u Karlovac u nju utiču Korana, Mrežnica i Dobra te nas vodi sve do Siska
gdje se spaja s rijekom Savom. Za rafting Kupa ima dovoljno vode samo u proljeće kada se otapa
snijeg i nakon obilnih kiša. Kupa je vrlo prevrtljiva rijeka s nekoliko lica, ponekad mirna,
ponekad brza, ponekad duboka, a ponekad vrlo plitka. Uz Kupu je vezana i misterija: izvire samo
30-tak kilometara od Jadranskog mora i teče u sasvim suprotnom smjeru kao niti jedna druga
rijeka na svijetu.63 Mrežnica, zelena rijeka, bogata je slapovima i kaskadama Pogodna je za
kupanje jer je ljeti topla. Veslanje je pogodnije u kanuima ili kajacima, a rafting kod viših
vodostaja u proljeće ili jesen, kada je brža. U Karlovcu Mrežnica utječe u Koranu.64 Dobra ima
nadzemni i podzemni tok, a teče između brda obraslih zelenim šumama. Nakon što u Ogulinu
ponire, ponovo izvire nedaleko od HE Gojak gdje pojačana vodom iz hidroelektrane postaje
divlja i uzbudljiva. Povoljna je za kanuing.65 Rijeka Korana nastaje kao nastavak Plitvičkih jezera.
Kanjon rijeke Korane krije mnoštvo slapova od kojih su najljepši oni na gornjem toku rijeke.
Teče gotovo kroz sam centar grada Karlovca, gdje je vrlo pitoma i blaga i gdje je mnogo djece
naučilo plivati.66
http://www.karlovac-touristinfo.hr/znamenite_licnosti.asp
Karlovački leksikon, str. 391.
63 http://www.karlovac-touristinfo.hr/rijeke.asp
64 http://www.karlovac-touristinfo.hr/rijeke.asp
65 http://www.karlovac-touristinfo.hr/rijeke.asp
66 http://www.karlovac-touristinfo.hr/rijeke.asp
61
62
25
3.1.12.
Manifestacije i festivali67
U posljednjih nekoliko godina u Gradu Karlovcu organizira se dvadesetak tematski i žanrovski
raznorodnih manifestacija i festivala: tradicionalni Karlovački dani piva, Ivanjski krijes, Dani
vlastelinstva na Starom gradu Dubovcu, Međunarodni etno & jazz festival “Četiri rijeke”,
Karlstadt festival, Jesenske špice, Filmska revija mladeži i Four river film festival.
3.1.13.
Turističke usluge u gradu Karlovcu68
Karlovac u svojoj ponudi nudi tri hotela, jedan kamp, šest restorana sa smještajnim kapacitetima
te dvadesetak soba u privatnom smještaju. Sekundarne turističke usluge uključuje više od
desetak restorana, pivnicu, bistroe, četiri pizzerije te četiri slastičarnice. Restoran „Kvaka“ nalazi
se u četvrti Dubovac, uz samu rijeku Koranu i dijeli prostor s veslačkim klubom.
Grad Karlovac ima označene i uređene biciklističke staze i jednu poučnu stazu: ''Kozjača''. U
gradu je razvijen Bike&Bed smještaj, kao i ponuda raftinga i kanuinga na rijekama, organizirano
sportsko penjanje, podvodne sportske aktivnosti i jahanje. U turističkoj ponudi postoji
organizirani obilazak grada, a postojanje lovačkih i ribičkih društava omogućuje i razvoj lovnog i
ribičkog turizma.
3.2. Karlovačka županija
3.2.1.Stari gradovi i utvrde Karlovačke županije
Na području današnje Karlovačke županije evidentirano je dvadeset i devet spomenika tipa stari
grad i osam utvrda, danas većinom u ruševnom stanju, a svi imaju status zaštićenih kulturnih
dobara Republike Hrvatske. Većina ih je bila u posjedu znamenite hrvatske plemićke obitelji
Frankopan, a kasnije su sačinjavale značajan obrambeni korpus Vojne krajine, iznimno važnog
povijesnog područja na kojemu je počivala obrana Europe od turskih osvajanja. Upravo zbog te
činjenice, stari gradovi i utvrde Karlovačke županije ne predstavljaju samo regionalno i
nacionalno bogatstvo, već su baštinski korpus od iznimnog europskog značaja, iako njihova
europska valorizacija još nije niti započela. Stoga je velika prilika procesa razvoja atrakcije
Starog grada Dubovca da bude uspješna i ključna karika ukupne kulturne i turističke valorizacije
starih gradova i utvrda Karlovačke županije.
Od svih starih gradova i utvrda cjelovito su očuvani samo Ogulin, Ozalj, Ribnik, Bosiljevo i
Dubovac na Kupi. U blizini glavnih cesta, a što je povoljno za njihovu turističku valorizaciju,
nalaze se ruševine Slunja, Cetingrada, Barilovića i Modruša.69 Sustavna obnova gradova, uz
potrebna povijesna, arhivska, konzervatorska i građevinska istraživanja trenutno se odvijaju na
Starom gradu Dubovcu, Novigradu na Dobri, Ozlju, Bariloviću, Cetingradu, Drežnik gradu, Slunju
i Ogulinu.70
Podaci ustupljeni od TZ Grada Karlovca
Podaci preuzeti od TZKA
69 Karlovačka Županija, Turistička monografija, Turistička naklada d.o.o., Zagreb
70 Podaci Konzervatorskog ureda u Karlovcu
67
68
26
Stari grad Ogulin71
Stari grad Ogulin (lokalno Kula) podignut je između 1493. i 1500. godine kada se prvi put
spominje u pisanim dokumentima, a dao ga je izgraditi knez Bernardin Frankopan.72 Naime,
nakon što su 1493. godine Turci razorili Modruš, trebalo je u što kraćem roku sagraditi novi
utvrđeni grad za obranu tog područja od prodora Turaka u Gorski kotar i Kranjsku. Grad se prvi
puta spominje već 1500. godine kada knez Bernardin Frankopan novosagrađenom gradu
označuje granice između Modruša i Vitunja. Kaštel je građen kao feudalni utvrđeni grad za
stanovanje, a zbog obrane od Turaka i kao obrambena utvrda. Do 1553. U njemu borave
Frankopani, a nakon toga zaposjela ga je kraljevska, krajiška posada i to na traženje samih
Frankopana koji se više nisu mogli sami obraniti. Iako su Frankopani tražili da im se grad vrati, a
kralj je to 1609. godine učinio, do predaje grada nikada nije došlo. Sve do razvojačenja Vojne
krajine grad je ostao u rukama vojske. Do 1865. kaštel je većim dijelom služio kao stan za
zapovjednika grada, a od te godine, kada je i temeljito pregrađen, služio je kao zatvor sve do
1945. godine.
Danas se u njemu nalaze javni, kulturni sadržaji: u kaštelu je
muzej (od 1968. godine), a u većoj prizemnici gradska
knjižnica. Kapela sv. Bernardina se ne koristi, a u manjoj
prizemnici su smještene udruge: Ogulinska garda i sudionici
NOB-a. Ogulinski Stari grad, kojim upravlja Pučko otvoreno
učilište Grada Ogulina, ključna je točka razvoja projekta
„Ogulin zavičaj bajke“: sastavni je dio Tematske rute bajke, a
unutar njegovih zidina, po iseljavanju knjižnice u novouređeni
prostor, smjestiti će se jedinstveni centar za posjetitelje „Ivanina kuća bajke“, prvi dječji muzej u
Hrvatskoj s tematskim parkom.73
Ozalj74
Na vapnenačkoj stijeni, ponad Kupe, osovio se zrinskofrankopanski stari grad, simbol Ozlja i srce njegovog
povijesnog razvitka. Unutar zidina, kao i u okolici mjesta,
nađeni su prapovijesni, starorimski i srednjovjekovni
arheološki nalazi, no prvi povijesni zapis o gradu potječe iz
1244. godine. Kao vlasnici smjenjuju se najmoćnije feudalne
porodice: Babonići, Frankopani, Zrinski, a u 17.st. Ozalj
doživljava svoje najsjajnije razdoblje postavši neslužbenom
hrvatskom prijestolnicom - u njemu stoluje ban Petar Zrinski, a u kulturnom životu
"vlada"ozaljski književno-jezični krug. Smaknućem bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste
Frankopana 1671. godine nasilno je prekinut procvat grada. U 18. st. temeljito ga pregrađuju
Podaci iz: Konzervatorska studija Grada Ogulina – katalog građevina prve zone zaštite, Konzervatorski odjel u
Karlovcu
72 Današnji ostaci srednjovjekovnog grada sa četiri su strane okruženi ostacima zidina koje us prema sjeveroistoku
duge oko 70 m, prema sjeverozapadu 53 m, prema jugozapadu 50 i prema jugoistoku oko 56 m. Izrazito je
nepravilnog oblika jer prati rubove neravnog pećinskog platoa iznad rijeke ponornice, a okružen je pećinama,
ponorima, kanjonima i suhim koritima rijeke Dobre. Uz jugoistočni rub dva su glavna objekta – kapela sv. Bernardina i
srednjovjekovni kaštel. Uz jugozapadni zid je jedna dvorišna prizemnica, a uz sjeveroistočni dio druga nešto manja. U
sjeverozapadnom dijelu gradskih zidina ostala je očuvana samo jedna od izvorno tri kule, a u krajnjem sjevernom
dijelu zida je samo ostatak sjeverne kule u obliku polukružnog, konkavnog udubljenja u zidu… Iz: Konzervatorska
studija Grada Ogulina – katalog građevina prve zone zaštite, Konzervatorski odjel u Karlovcu
73 Izvor: „Ogulin zavičaj bajke. Projekt razvoja održivog kulturnog turizma u Ogulinu“, Muze d.o.o., siječanj 2007.
74 http://www.ozalj-tz.hr/stari_grad_ozalj.asp
71
27
novi vlasnici, Perlas i Batthyani, koji će do tada pretežito gotičkom gradu dati današnji, barokni
izgled. U njemu je smještena bogata zbirka zavičajnog muzeja, a starim gradom upravlja Družba
Braće hrvatskog zmaja. Družba "Braće hrvatskoga zmaja" i Grad Ozalj započeli su pripreme za
osnutak muzeja Zrinskih i Frankopana u Starome gradu Ozlju 2008. g.
Bosiljevo75
Graditelji Bosiljeva bili su knezovi Frankopani, ali točno vrijeme njegova postanka ne znamo.
Prvi sačuvani zapisani spomen grada imamo iz 1461. godine, kada je već odavna Bosiljevo bilo
jedno od središta Frankopanskih posjeda. Bosiljevački kraj pa i sam grad bio je već u prvim
desetljećima 16. stoljeća u stalnoj opasnosti od Turskih
napada i pljačke. Grad ipak Turci nisu uspjeli osvojiti.
Frankopani mu ostaju gospodarima sve do poznate urote
1671. godine, kada je konfisciran i temeljem isprave od 25.
svibnja 1684. darovan grofu Nikoli Erdödyu. Udajom jedine
kćeri grofa Erdödya, po imenu Barbare Ane, za grofa D.
Auersperga, prešao je taj grad na obitelj Auersperg, što je
Karlo VI., svojom poveljom 11. studenoga 1717. i potvrdio.
Neposredno uz dvorac nalazi se park star oko 100 godina,
koji je registriran kao spomenik parkovne arhitekture.
Nakon desetljeća nerazjašnjenih imovinsko – pravnih odnosa, te godina devastacija i propadanja,
posebice tijekom i nakon Domovinskog rata, dvorac Bosiljevo je od ožujka 2008. g. ponovno u
vlasništvu Općine.
Novigrad na Dobri76
Novigrad na Dobri udaljen je 20 km od Karlovca. Prvi izričiti
povijesni spomen utvrde datira iz 1544.g. kada je Stjepan
Frankopan (Ozaljski) sklopio ugovor s Nikolom Zrinskim o
zajednici dobara i uzajamnom nasljedstvu, gdje se među
ostalim gradovima spominje i Novigrad na Dobri. Stjepan
Frankopan je nakon svoje smrti ostavio sve svoje posjede
svojim nećacima, knezovima Zrinskim. No, dolazi do spora
između Frankopana i Zrinskih koji se rješava nagodbom
kojom je Novigrad na Dobri ostao u posjedu Frankopana.
Novigrad je u vlasništvu Frankopana sve do Zrinsko-Frankopanske urote godine 1671., koju je
Fran Krsto Frankopan dijelom tu i planirao. Nakon njenog neuspjeha Frankopani propadaju, a
grad pljačka i zauzima karlovački krajiški general Josip Herbstein. Do 1689. godine grad je u
njegovom vlasništvu, a od tada pripada malteškom redu, pa od 1746. obitelji baruna Patačića .
Godine 1809., za vladavine Napoleona Bonaparte, kupuje ga francuski major Haraminčić, a
nakon njega mijenja nekoliko vlasnika, sve dok 1939. godine ne prijeđe u vlasništvo Banovine
Hrvatske. Stari grad Novigrad bio je prije 2. svjetskog rata omiljeno izletište karlovčana, sve dok
ga u siječnju 1944. nisu spalili partizani.
75
76
Karlovačka Županija, Turistička monografija, Turistička naklada d.o.o., Zagreb
Miljenko Kruhek, Novigrad na Dobri, povijesno –turistički vodič, Novigrad 2005.
28
Trenutno se na ovom nacionalnom spomeniku kulture, odvijaju konzervatorska i građevinska
istraživanja, a udruga „Društvo prijatelja Novigrada na Dobri Frankopan", koja vodi poslove
obnove, pokušava iznaći načine turistizacije starog grada.
Modruš - Tržan grad77
Modruš je jedan od najstarijih feudalnih utvrđenih gradova. Potvrđuju to sačuvani pisani izvori i
materijalni ostaci graditeljske baštine koja je stvarana tokom više povijesnih razdoblja. Skoro
sva stara povijest Modruša ujedno je i povijest knezova Krčkih-Frankopana koji gospodare
Modrušem od 12. sve do 16. stoljeća, kada je zbog turskih ratova bio prepušten obrani krajiške
vojne vlasti. Modruš je bio idealno smješten i zbog toga je već u 12. stoljeću postao političkim i
upravnim središtem stare hrvatske Modruške župe. Isprave iz 15. Stoljeća donose nam drugo
ime za modruški kastrum, feudalni utvrđeni grad, Tržan.
U starije doba ime Modruš bilo je zajednički naziv za oba
srednjovjekovna pravna subjekta: za feudalnu utvrdu na vrhu
brijega i za naselje pod tom utvrdom. Kako je u 14. I 15.
Stoljeću glavno obilježje Modruša bila trgovina, frankopanski
kastrum dobiva svoje drugo ime, Tržan grad. Modruš kao
utvrda i naselje postoji prije nego ga po prvi puta spominju
isprave, te ne bi trebalo sumnjati da modruška utvrda i naselje
postoje već u vrijeme osnutka krbavske biskupije 1185.
Turskim napadom na Modruš 1493, kojem se uspio oduprijeti
jedino kastrum na brdu (Tržan grad) završava povijesno poglavlje njegove slave. U 16. Stoljeću
Tržan grad pretvara se u obrambenu utvrdu koja gotovo 2 stoljeća ostaje na graničnom području
prema Turskom carstvu. 1591. godine Turci su provalili u utvrdu te je opustošili i uništili i ono
još i bilo u relativno dobrom građevinskom stambenom stanju. Nakon tog događaja Modruš
ostaje zaboravljen i zapušten. Kao i Stari grad Dubovac, Modruš se nalazi na mjestu koje je bilo
naseljeno u prapovijesno doba, pa su najnovija arheološka iskapanja iznjedrila brojne spoznaje
iz vremena Japoda.
Najvažniji čimbenik valorizacije i revitalizacije Starog grada Modruša je Katedra Čakavskoga
sabora „Modruše“. To je udruga građana koja djeluje u Karlovačkoj županiji, a posebice na
području općine Josipdol, grada Ogulina, te općina Tounj, Plaški i Saborsko. Riječ «Modruše», u
nazivu udruge, označava povijesnu Modrušu, tj. širi prostor uz sjeveroistočni dio Kapele. Sjedište
Katedre je Modrušu, podno ruševina staroga grada. Svrha Katedre je promicanje, poticanje i
organiziranje kulturnih aktivnosti, a posebice sustavnih povijesnih, etnografskih, arheoloških,
jezičnih i drugih istraživanja, s ciljem podizanja svijesti lokalnog stanovništva o vrijednostima
kulturne i prirodne baštine ovoga kraja.78 Udruga organizira znanstvene skupove, potiče
arheološka istraživanja, uređuje Modruški zbornik i List Modruš.
77 Milan Kruhek: Modruš – feudalni utvrđeni i biskupski grad u Ogulin, povijesna i kulturna baština, Matica
hrvatska Ogulin, Ogulin 2002
78 http://www.modrus.hr
29
Drežnik79
Drežnik grad je bio sjedište nekadašnje Drežničke županije koja
se spominje u 12. stoljeću. Gospodari Drežnik Grada bili su
knezovi Nelipići, knezovi Gisingovi, knezovi Babonići, Subići, a
od 1323. godine njime gospodare Frankopani. U njihovom
vlasništvu ostao je do polovice 16. stoljeća. U vrijeme turskih
osvajanja i provala Drežnik Grad je bio vrlo važno obrambeno
uporište koje je puno puta osvajano, razrušeno i ponovo
obnavljano. 1791. godine mirom u Svištovu potvrđena je
pripadnost Drežnik Grada Habsburškoj kruni. Godine 1866. carski erar prodao je utvrdu Drežnik
Grad nekom trgovcu koji je počeo rušiti zidine i prodavati materijal za građu. Hrvatski je Sabor
17. travnja 1917. godine prepustio tvrđavu na čuvanje drežničkoj općini. Općina Rakovica je
pokrenula postupak zaštite i obnove Starog Grada. Napravljen je projekt sanacije konstrukcije
zidova i krovišta velikog unutarnjeg tornja te ostataka gradskih obrambenih zidina. Krajnji je cilj
revitalizacija Starog Grada u turističke svrhe. U izradi idejnog rješenja tematskih ruta i
interpretacijskih centara općine Rakovica, Stari grad Drežnik nalaziti će se kao jedan od
najznačajnijih točaka rute vode koja prati slijed kanjona rijeke Korane.80
Stari grad Ribnik81
Mjesto se nalazi na glavnoj cesti od Karlovca za Sloveniju,
udaljeno je od karlovca 30-ak kilometara. Grad se nalazi
pored izvora potoka Obrha, čije vode su nekad napajale
ribnjak i opkop oko grada. Vodeno okružje pružalo je
sigurnost kamenoj gradnji tipskog naziva Wasserburg (vodeni
grad), u nas jednoj od rijetkih preostalih. Utvrda je građena od
13. do 15.st., a gradnju su započeli knezovi Babunići. Za
današnji izgled grada najzaslužniji je Bernardin Frankopan.82
Godine 2002. Stari je grad prodan navodnoj princezi Frankopan s idejom da postane ekskluzivna
destinacija europske klijentele s golf igralištima. Podatke o daljnjem razvoju projekta tijekom
izrade ove studije nismo uspjeli dobiti.83
Slunj84
Stari frankopanski grad sagrađen je na kamenoj uzvisini iznad
rijeke Slunjčice i povijesno je središte feudalnog vlastelinstva
knezova Krčkih-Frankopana. Prvi put se spominje u 15. st.
Pod njegovom se zaštitom razvija naselje i osniva franjevački
samostan. Tijekom 16. st. grad se pretvara u graničnu
obrambenu utvrdu. Danas je ruševan i nisu poznate aktivnosti
lokalne uprave u pogledu njegove turističke valorizacije.
Emilj pl. Laszowski, Drežnik Grad u Povijest općine Rakovica, Zagreb 2003.
Idejno rješenje tematskih ruta, interpretacijskih centara i centara za posjetitelje općine Rakovica s pripadajućim
prijedlozima vizualnog identiteta, Muze d.o.o., Zagreb, 2009.
81 Karlovačka Županija, Turistička monografija, Turistička naklada d.o.o., Zagreb
82 Drago Miletić: Stari grad u Ribniku - nedovršeni projekt Bernardina Frankopana, Peristil br. 45, Zagreb, 2002.
83 Članak Petra Puhmajera u Vijencu, http://www.matica.hr/Vijenac/vij224.nsf/AllWebDocs/bastina1
84 Karlovačka Županija, Turistička monografija, Turistička naklada d.o.o., Zagreb
79
80
30
Cetingrad85
U naselju Podcetin na uzvišenom dijelu nalaze se ruševine
starog grada Cetina, koji je povijesno bitan jer se u njemu
1527. g. održao Izborni Sabor hrvatskog plemstva. Postojeće
zidine danas su atraktivne za arheološka istraživanja i posjet
turista.
Barilović86
Stari grad Barilović, čvrsta utvrda, podignuta je u srednjem
vijeku. Danas su ostale samo ruševine koje konzervatori
pokušavaju spasiti od daljnjeg propadanja. Godine 2006.
provedena su sustavna istraživanja lokaliteta.87
Tounj88
Tounjska se utvrda prvi put u izvorima spominje 1481. g. kao
Thouni. Utvrda je u to vrijeme bila u posjedu Stjepana
Frankopana. Utvrda, a poslije i naselje dobili su svoje ime
prema riječi ''Htone'' koja znači ''duboka voda'' ili ''jezerce'',
što odgovara položaju Tounja ''iznad izvora vode''.
Srednjovjekovna utvrda koja se u izvorima naziva i Tounjska
peć nakon smrti Stjepana Frankopana postaje vlasništvo
njegova sina Bernardina Frankopana. Godine 1558. utvrda je
napuštena, a 1557. u nju ulazi krajiška vojska te doživljava
sudbinu drugih frankopanskih gradova. Od starog Tounjskog
grada sačuvao se samo mali dio kule.
Plaški89
Grad – utvrda Plaški prvi se put spominje 1481 .g. Utvrda je
sasvim napuštena 1558. g. U prošlosti se ovaj kraj nalazio u
sklopu modruškog vlastelinstva i pripadao krčkim knezovima, a
nakon njih Zrinskima. Petar Zrinski podigao je 1663. g. u blizini
Plaškog kulu za obranu od Turaka.
Karlovačka Županija, Turistička monografija, Turistička naklada d.o.o., Zagreb; http://www.cetingrad.org
Karlovačka Županija, Turistička monografija, Turistička naklada d.o.o., Zagreb
87 Ana Azinović-Bebek: Stari grad Barilović : istraživanja godine 2006, Obavijesti / Hrvatsko arheološko društvo =
Societas archaeologica croatica ; [odgovorni urednik Božidar Čečuk]. - God. 38(2006), br. 3, str. 104-110
88 Karlovačka Županija, Turistička monografija, Turistička naklada d.o.o., Zagreb
89 Karlovačka Županija, Turistička monografija, Turistička naklada d.o.o., Zagreb
85
86
31
3.2.2.Povijesne ceste
Prva poznata cesta u Karlovcu potječe iz rimskog doba: trgovačko – karavanski put koji je išao
od Senja do Siska, izgrađen u 2. st. Nakon izgradnje karlovačke utvrde sve veći robni promet
zahtijevao je gradnju novih cesta za kolni promet. Od 1726–1734. gradi se Karolinska cesta,
Jozefinska od 1770–1779, a Lujzinska od 1804–1811. Godine 1750. izgrađena je ''stara'' cesta za
Zagreb.90 Za stari grad Dubovac od najvećeg su značaja Karolina i Lujzijnska cesta.
Karolinska cesta
Karolinska cesta ili Karolina prva je suvremena cesta koja je povezivala Karlovac s morem.
Njezinu je gradnju potakao habsburški car Karlo VI., te je po njemu ona dobila i svoje ime. Cesta
je od Karlovca išla preko Dubovca, Novigrada, Bosiljeva, Vrbovskog, Ravne Gore, Mrkoplja,
Fužina do Meje. Iz Meje je jedan krak išao prema Bakru i Kraljevici, a drugi prema Rijeci.
Karolina je u promet puštena u rujnu 1728, ali nikad nije završena zbog teških dionica, problema
na gradilištu i nedostatka financijskih sredstava.91
Jozefinska cesta
Jozefinska cesta ili Jozefina druga je suvremena cesta koja je povezivala Karlovac s morem. Za
njenu se gradnju posebno zalagao tadašnji prijestolonasljednik Josip II., po kojem je i dobila ime.
Trasa duga 170 km išla je od Karlovca preko Duge Rese, Tounja, Josipdola, planine Kapele,
Brinja, Žute Lokve, prijevoja Vratnik do Senja. U 19. st. Jozefina je temeljito rekonstruirana.92
Lujzinska cesta
Lujzijska cesta ili Lujzijana
treća je suvremena cesta
koja je povezivala Karlovac
s morem. Za gradnju se
posebice
zauzimao
zagrebački
biskup
Maksimilijan Vrhovac, te je
njegovom
zaslugom
osnovano Dioničko društvo
za gradnju nove ceste. S
gradnjom trase duge 140 kilometara započelo se iz smjera Rijeke preko Sušaka, Grobničkog
polja, Delnica, Skrada, Vrbovskog, Severina na Kupi, Netretića, Stativa i Karlovca. Do 1808.
dovršena je trasa do Netretića, dok je posljednja dionica do Karlovca ostala nedovršena zbog
rata Austrije s Francuskom u upada Napoleonove vojske u Hrvatsku. Taj su dio dovršili Francuzi
1811. g. i nazvali je Lujzijanom, po tadašnjoj supruzi Napoleona. Na početku (kod današnje
željezničke postaje u Rijeci) i na kraju (Marmontova aleja u Karlovcu) ceste posađen je drvored
platana.
Karlovački leksikon, str 76
Karlovački leksikon, str. 301
92 Karlovački leksikon, str. 245
90
91
32
4. Opći dio - analiza dobrih primjera iz prakse
4.1. Opće karakteristike, primjena i faze analize
Benchmarking93, odnosno analiza dobrih primjera iz prakse, obuhvaća skup aktivnosti i
postupaka kojima se nastoji pronaći pojedince i/ili organizacije koji su najbolji u onome čime se
bave i koristiti njihovo znanje, prilagođeno i poboljšano, u cilju vlastitog uspješnog djelovanja.94
Koristi od primjene benchmarkinga u praksi djelovanja većine institucija odnose se na:
1. poboljšano razumijevanje vlastitog projekta/institucije
2. prepoznavanje ključnih čimbenika uspjeha i pravih načina mjerenja uspješnosti
djelovanja projekta/institucije
3. nove ideje koje vode do manjih ili čak značajnih unapređenja dosadašnjeg djelovanja
projekta/institucije
4. bolje razumijevanje potreba korisnika i načina kako ih zadovoljiti
5. bolje razumijevanje okruženja i lakše određivanje budućih ciljeva djelovanja
6. veću konkurentnost
Faze u procesu benchmarkinga su sljedeće:
1.
utvrđivanje motivacije za pokretanje benchmarkinga
2.
utvrđivanje što konkretno treba unaprijediti
3.
pronalaženje benchmarka (uzora) čija će se iskustva analizirati
4.
prikupljanje podataka i informacija
5.
usporedba prikupljenog sa situacijom u vlastitom projektu/instituciji
6.
primjena prilagođenih procesa/prakse u djelovanju institucije
7.
rješavanje problema i izazova
8.
sagledavanje (ne)rješivosti.
U standardnom hrvatskom jeziku, kao ni u profesionalnoj upotrebi u gospodarstvu ili izvangospodarskim
institucijama ne postoji odgovarajući sinonim
94 J. Pavičić, N. Alfirević, Lj. Aleksić, Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti, Masmedia, Zagreb, 2006; str. 316
93
33
4.2. Malbork, Poljska
Dvorac Malbork (njem. Marienburg) drevno je sjedište
Velikog majstora reda teutonskih vitezova. Smjestio se na
rijeci Nogat, rukavcu rijeke Visle, otprilike 50 km od
Gdanjska i 250 km od Varšave. Riječ je o klasičnom primjeru
gotičke srednjovjekovne utvrde, jednoj od najboljih svoje
vrste u Europi i najvećem dvorcu sagrađenom od cigle na
svijetu. Zajedno sa sustavom višebrojnih obrambenih zidina
s visećim mostovima i tornjevima, prekriva površinu od 32
ha. Izgrađen 1276. godine, 1309. postao je sjedište Velikog majstora reda teutonskih vitezova.
Tijekom Drugog svjetskog rata pretrpio je teška oštećenja posluživši kao kamp za smještaj ratnih
zarobljenika, ali od tada je savršeno restauriran. Dijeli se u tri glavna dijela: najstariji je
pravokutni Visoki dvorac s arkadnim dvorištem u kojemu se nalaze refektorij, kaptol, riznica,
dormitorij, klaustar i kapela sv. Marije; u četrnaestom stoljeću nastaje Srednji dvorac s velikom
blagovaonicom, viteškom dvoranom i palačom Velikog majstora; donji dvorac sadržavao je
oklope i crkvu sv. Lovre.
Stalne i povremene muzejske izložbe
Stalne muzejske izložbe dijelom su pravi stalni postavi, a dijelom in situ izložbe s autentičnim
interijerima i interpretacijom. Sastoje se od nekoliko tematskih cjelina: Sobe teutonskih vitezova
(in situ), Oružja i boje u vrijeme teutonskih vitezova (in situ), Mlin u Visokom dvorcu (in situ),
Kuhinja u samostanu dvorca (in situ), Arhitektonske transformacije dvorca u Malborku (stalna
izložba). Povremene muzejske izložbe organiziraju se i u suradnji sa značajnim poljskim i
europskim kulturnim institucijama poput izložbe „Šarm srebra, magija zlata: zbirka novčića i
medalja kraljevske Prusije“ ili Internacionalne bienalna izložba suvremenih Ex Librisa
Edukacijske aktivnosti muzeja Malbork
„Dječji muzej“ dio je obrazovnog programa koji se obraća osnovnoškolskoj djeci i polaznicima
srednjih škola iz Malborka i okolice. Program je nastao u suradnji Odjela za obrazovanje muzeja
Malbork, Organizacije za obrazovne i kulturne inicijative Malborka, školom za latinski jezik i
ostalim školama grada Malborka. Obrazovne aktivnosti za djecu i mlade imaju za cilj prilagoditi
teme školskim programima i interesu djece. Razni nastavni programi održavaju se u gotičkoj
utvrdi i potiču aktivnost djece, stimulirajući njihovu znatiželju i gajeći u njima osjećaj poštovanja
34
prema povijesti. Muzej tako postaje mjesto druženja, koje ima za cilj bolje razumijevanje
povijesti, upoznavanje arhitekture i umjetničkih djela, te sudjelovanje u stvarnim svakodnevnim
aktivnostima života u srednjovjekovnom dvorcu. Nazivi nekih od radionica su: Radionica za
predškolsku djecu: “Susret sa Sir Thomasom Vitezom", “Upoznavanje s gotičkim lukom", Likovna
radionica za školsku djecu: “Grbovi i zastave".
Konferencijski centar "Karwan"
Jedinstvena atmosfera u međunarodno poznatom srednjovjekovnom dvorcu u kombinaciji sa
suvremeno opremljenim kongresnim centrom privlačno je mjesto za organiziranje kongresa,
simpozija, seminara i korporativnih događanja. Centar je otvoren 1995. i predstavlja jedan od
najsuvremenijih kongresnih centara u Poljskoj. Sastoji se od multifunkcionalnog auditorija za
100 sudionika, potpuno klimatiziranog i tehnički suvremeno opremljenog, izložbene dvorane i
ugostiteljskog objekta, s pripadajućom garderobom, te prostorijama za catering sa sjedećim
mjestima za 100 osoba i prostorije za tehničku podršku i radionice za manje sudionika. U blizini
se nalaze četiri hotela koji mogu ugostiti ukupno 316 osoba – sudionika kongresa.
Znanstvene aktivnosti “Susreti u Malborku”
Cilj „Susreta u Malborku“, koji se organiziraju svake dvije godine, je širenje i produbljivanje
znanja o zaštiti, povijesti, povijesti umjetnosti i kulturi. Simpozij održan 2008. godine posvećen
je zaštiti srednjovjekovne obrambene arhitekture u 19. i 20. st.
Veliki događaji/manifestacije/eventi
“Opsada dvorca u Malborku, rekonstrukcija iz 1410. godine” veliki je događaj koji traje 6 dana,
snima se sa 9 kamera, u njemu sudjeluje 30 konja, 300 vitezova, 500 sudionika, a 85 novinara
prati događaj. U prosijeku 14.000 ljudi posjeti Internet stranice događaja dnevno, 26.400
posjetitelja muzeja za vrijeme trajanja događanja, oko 60.000 ljudi promatra noćni program
opsade, a kroz 6 dana ovaj događaj posjeti oko 120.000 ljudi.
35
Europske potpore
Muzej dvorca Malbork 2006. godine je dobio od norveške vlade bespovratna sredstva za obnovu
zapadnog krila Srednjeg dvorca ukupne vrijednosti 2.651.555,00 €, 60% ukupna vrijednost
projekta od 4.419.259,00 €. Trajanje projekta je 48 mjeseci (4 godine), 93% utrošiti će se za
poslove adaptacije i obnove, a ostala sredstva biti će namijenjena istraživanjima i marketinškim
aktivnostima. Odjel za edukacijske aktivnosti muzeja, dio je svojih programa financirao
sredstvima EU za programe mladih.
4.3. Eilean Donan, Škotska
Smješten na otoku, okružen prekrasnim krajobrazom, ovaj je dvorac jedna od najposjećenijih i
najvažnijih atrakcija u Škotskoj. Iako je prvobitno bio naseljen u 6. st., prvi utvrđeni dio izgrađen
je u 13.st., a od tada se dvorac pregrađivao i dograđivao četiri puta. Dvorac je bio djelomično
uništen za vrijeme ustanka Jakobinaca 1719., potom je oko 200 godina bio ruševina, sve dok ga
John MacRae-Gilstrap nije kupio 1911. i započeo s njegovom restauracijom. Nakon 20 godina
rada dvorac je otvoren 1932. Dvorac Eilean Donan u vlasništvu je Zaklade Conchra Charitable
Trust, osnovane 1983. od strane klana MacRae. Glavna aktivnost zaklade je restauracija i
očuvanje dvorca. Prihod zaklade namiče se od prodaje karata, najma za različita događanja i
raznih donacija. Zaklada je u zadnje vrijeme proširila svoju ponudu i nudi posjetiteljima veće
mogućnosti upoznavanja i razumijevanja ukupne baštine ovoga kraja. Eilean Donan predstavlja
esenciju škotskih dvoraca. Prepoznatljiv je njegov romantični imidž, a sustavna turistička
promocija preko desetljeća usmjerena je na njegovanje tog imidža. Dvorac je 2007. dobio
prestižnu nagradu za najbolji dvorac u Škotskoj.
Ponuda
U dvorcu se nalazi centar za posjetitelje koji se sastoji od ureda za prodaju karata, suvenirnice i
36
kafića. Kafić u sklopu dvorca nudi raznolike domaće proizvode. Od raznih juha, sendviča,
domaćeg kruha i raznih domaćih jela, poznat je da nudi i najbolju kavu u cijelome kraju. Izložba
in situ otvorena 1998. god. Na multimedijalan i interaktivan način predstavlja kuhinju iz 1930
godina. Najgrandioznija soba u dvorcu koristi se za održavanje raznih događanja (banketa,
sastanaka, vjenčanja...).
Smještaj
Postoji nekoliko soba koje se mogu iznajmiti u gornjem dijelu dvorca. Iznimno ugodni prostori
pruža posjetiteljima dašak prošlih vremena. Sobe za goste otvorene su 1995. g. U ponudi je
također smještaj u ugodno opremljenoj vikend-kući u podnožju dvorca, u selu Dornie.
Događanja/manifestacije/eventi
Dvorac je iznimno poznat po ponudi i organizaciji tradicionalnih škotskih vjenčanja, sastavni dio
kojih moraju biti dvorac, tartan uzorak i zvuk gajdi. Najam dvorca za vjenčanje iznad 10 osoba
košta 1000 £.
Dvorac je zbog svoje pitoresknosti pogodan za potrebe snimanja filomova, reklama, modnih
fotografija i sl. (“Bonnie Prince Charlie” s David Nivenom (1948); “The Master of Ballantree” s
Errol Flynnom (1953); “James Bond - The World is Not Enough” (1999); BBC One Television
Identity (1997 - 2002)).
37
4.4. Bledski stari grad, Slovenija
Bledski stari grad nalazi se na 130 metara visokoj stijeni iznad
Bledskog jezera. S terase starog grada pruža se veličanstven
pogled na jezero i otok i južne Alpe. Stari grad Bled bio je
administrativno sjedište Brixenske biskupije u Gorenskoj regiji.
To je najstariji dvorac u Sloveniji. Godine 1004. germanski je
kralj Henrik II podario vlasništvo nad Bledom Albuinu, biskupu
Brixena i Brixenskoj biskupiji u zahvalnost zbog jačanja
germanske vladavine u području tadašnje sjeverne Italije.
Godine 1011. Henrik II napisao je drugi dokument koji je
uključivao i dvor na stijeni – kaštel (castellum) Veldes. Godine
1952. započelo se s ekstenzivnim renoviranjem starog grada, a
obnova je dovršena 1961. Obnova je dala starom gradu
moderniji izgled kako bi bio pogodniji za turističke posjete.
Godine 2008. bledski Institut za kulturu renovirao je muzejski
dio dvorca.
Ponuda
Jedna od atraktivnih ponuda Bledskog starog grada je demonstracija tiskanja na
rekonstruiranom Guttenbergovom stroju, na kojemu posjetitelji mogu sami tiskati memorijalne
certifikate. Vrhunska gastronomska ponuda zajamčena je u moderno opremljenom restoranu s
prekrasnim pogledom na jezero i planine. Vinski podrum nudi vina vrhunske kvalitete i
prikazuje postupak buteljiranja vina s hrastovim čepovima. Posjetitelji mogu sami napuniti i
zatvoriti svoje boce, kao suvenire, uz certifikate. Biljna galerija nudi prirodne proizvode koji se
koriste za poboljšanje zdravlja i raspoloženja. U viteškoj dvorani starog grada redovno se
održavaju projekcije dokumentarnih filmova na teme starog grada i turistički promotivnih
filmova.
38
Muzejski postav
Muzej je smješten u baroknim sobama dvorca. Stalna izložba prikazuje povijest Bleda od prve
naseobine do današnjih dana. Rajska ptica jedno je od najljepših nalaza iz 16. st. Brončani
predmet u obliku pijetla koji je nađen u Pristavi ispod Bledskog starog grada. Pijetao se često
spominje kao rajska ptica, simbolom života i blagostanja i marketinški je najistaknutiji izložak
muzeja.
Događanja/manifestacije/eventi
U srednjovjekovnim kostimima lokalna kazališna skupina “Gašper Lambergar” prikazuje
srednjevjekovnu kulturu (ples, mačevanja, dvoboje, ….). Na raspolaganju posjetiteljima dvorca
uvijek stoje grof i grofica. Pored uprizorenja žive povijesti, u dvorcu postoji infrastruktura za
organiziranje političkih i korporativna događanja, poslovnih sastanaka, vjenčanja, zaruka,
koncerata i predstava.
4.5. Dvorac Guttenberg, Njemačka
Viteški zamak Guttenberg izgrađen je u
srednjem vijeku. U njemu se živi kontinuirano
zbog čega je izbjegao propadanje. Zamak je
izgrađen oko 1200 godine kako bi se zaštitila
carska palača u Bad Wimpfenu. Do 1449.
zamkom vladaju vladari iz Staufen perioda, a
tada ga kupuje obitelj Gemmigen u čijem
posjedu je dvorac sve do danas. Zamak se nalazi
na vrhu planine, između doline Neckar i idilične
Mühlbach doline. Upečatljiv je sa svojim
istaknutim tornjem, palačom i zidinama. Zamak
Guttenberg je jedan od najpopularnijih turističkih odredišta u Neckar regiji. Lako je dostupan
autom, a nudi priliku za mnoge mistične avanture, tajne i doživljaje.
Ponuda
U sjeni tornja zamka nalazi se stara taverna koja poziva na sudjelovanje u sajmu vitezova i
srednjovjekovnom banketu. Taverna zamka pristupačna je i za djecu, a originalno i inventivno
zamišljeno mjesto pruža prekrasan pogled na dolinu Neckar. Ima 90 sjedećih mjesta, a nudi
lokalna jela iz Baden Württemberga. Dobrodošlicu iskazuju vitezovi i gospe. Hay Hotel, smješten
kraj zamka, najuzbudljivije je prenoćište u ovom dijelu Njemačke. Potpuno preuređena povijesna
zgrada u selu Neckarmülbach, spaja tradicionalni hotel s modernom infrastrukturom. Može se
39
izabrati iz raznolike ponude smještaja u hotelu – od jednostavnih do prostranijih soba, kao i
prilike za noćenje na stari način, u vreći za spavanje na svježoj slami! U dvorcu se nalaze
konferencijske dvorane koje se mogu zakupiti za različite namjene, a mogu primiti 12, 30 i 120
osoba.
Muzej u zamku
Uzbudljivi muzej nalazi se u najstarijem očuvanom dijelu zamka. Pripovijeda priču o utvrdi i
opisuje život njegovih izvornih žitelja kroz stoljeća. Pri ulasku u impresivno unutarnje dvorište
zamka čuje se zvučna kulisa - grmljavina topova, zvukovi udarca oružja i lanaca, vriskovi iz
prostorija za mučenje… Nagrađivana izložba muzeja zove se „Život u viteškom zamku“, a
odgovara na pitanja poput: “Kako se postaje vitezom?”, “Koje oružje je nosio vitez?”, “Zašto je
zamak izgrađen?” i “Kako su živjeli žitelji zamka u prošlim stoljećima”. Posjetitelji idu na
putovanje kroz vrijeme, od srednjovjekovnih dana do 19. stoljeća: vitezovi u oklopima,
strastveni lovci, plemići…
Istraživački centar ptica grabežljivica
Njemački istraživački centar ptica zauzima prostor unutrašnjeg dvorišta dvorca. Oko 100 ptica
grabežljivica kao i uzgojilište za ugrožene orlove i druge vrste mogu se obići u sklopu rute.
Povijesna kulisa zamka izvrsno je mjesto za posjet uzbudljivih predstava u zraku s orlovima i
drugim pticama.
Događanja/manifestacije/eventi
Tijekom cijele godine u dvorcu se organiziraju različiti programi za posjetitelje poput: viteških
igara u blizini zamka, spektakla oko vatre u prostoru dvorišta zamka, traženja duhova u
podrumima, igranja srednjovjekovnih igara s animatorima, bacanja potkova, streljaštva,
spuštanja po užetu niz zidove dvorca. Posjet dvorcu uključuje obilazak koji vodi kroz 17
generacija obitelji Gemmingena koji i danas žive u zamku, ali i predstave u zraku s orlovima i
pticama grabežljivicama te šetnje kroz šume oko zamka. U dvorcu je moguće organizirati
bankete na temu srednjovjekovlja, kao i srednjovjekovni spektakl ceremonije vjenčanja.
40
4.6. Dvorac Hohenwerfen, Austrija
Utvrda Hohenwerfen nalazi se oko 40 km južno od Salzburga, iznad
doline Salzach, izgrađena kao strateški bedem na vrhu stijene
visoke 155 metara. Okružena je planinskim lancima Tennengau i
Hagen. Ona je „sestrinska“ utvrda Hohensalzburg utvrde i također
je iz 11. stoljeća. Uprava pokrajine Salzburg preuzela je dvorac
1938. Koristila se kao kamp za trening austrijske seoske policije do
1987. Dugo vremena ovdje je bio zatvor u kojemu su bili zatočeni
vladari poput nadbiskupa Adalberta III (1198), Albert von Friesach
(1253), guverner Siegmund (1525) i nadbiskup Wolf Dietrich von
Raitenau (1611). Dvorcem upravlja tvrtka „Salzburg utvrde i dvorci“, komercijalna je jedinica
salzburških vlasti. Uspostavljena je 1993. kako bi rukovodila povijesnim lokalitetima koji su u
vlasništvu lokalne samouprave. Glavni cilj ove tvrtke je zaštita i promocija. SBS uključuje utvrdu
Hohensalzburg, Fortress, rezidenciju Salzburg, tvrđavu Hohenwerfen te dvorac Mauterndorf.
Ponuda
Doživljajni i kulturni sadržaji u Hohenwerfenu su: izložba oružja, romanička taverna koja nudi
razne srednjovjekovne delicije, između kojih je najpopularnija „'Viteška gozba“, srednjevjekovna
trgovina, povijesni Centar sokolarstva s dnevnim demonstracijama borbi, prvi austrijski Muzej
sokolova, te raznolike stalne i povremene izložbe poput one u ''Šahovskom podrumu''koja
prezentira povijesti utvrde uz osvijetljene glazbene performanse ili izložbe oružja također se
može vidjeti prilikom obilaska tvrđave uz profesionalnog vodiča. Romaničko–gotički „'Šahovski
podrum“ je idealno mjesto za organiziranje kazališnih predstava, simpozija, korporacijskih
prezentacija, okruglih stolova ili glazbenih događaja, dok se u kapelici dvorca organiziraju
nezaboravna romantična vjenčanja.
Edukacijski programi
Program „Doživljaj povijesti“ su posebni obilasci su na raspolaganju školama i grupama
djece/mladih kao dio edukacijskog programa muzeja koji daju djeci i mladima uvid u život u
Srednjem vijeku. Program „Utvrda Hohenwerfen namijenjena je školskim razredima i
predstavlja sve što se može vidjeti u utvrdi. Program uključuje obilazak utvrde i njezinih
tamnica, mučionica, oružarnica, veličanstvene dvorane, kao i dojmljivu demonstraciju ptica
grabežljivica, rutu ptica grabežljivica i posjet Muzeju sokolarstva. Program „Sve do gore i nigdje
dalje“ poseban je edukacijski obilazak za studente, a fokusira se na funkciju Hohenwerfena kao
utvrde. Naziv je uzet iz biografije nadbiskupa Konrada I. Ovaj obilazak naročito naglašava vojnoobrambenu funkciju utvrde, a obilazak je zaokružen viteškom borbom.
41
Događanja/manifestacije/eventi za djecu i odrasle
Tijekom cijele godine u dvorcu se organiziraju brojna događanja i manifestacije za djecu poput
srednjovjekovnih aktivnosti – demonstracija mačevanja, žongliranje i dječji turnir u viteškim
borbama, sokolarskog programa koji uključuje povijesni dvor i glazbu za lov, uzbudljive
bajkovite šetnje i obilasci te veliki dječji festival – zabava, igre i radionice uz vodstvo grupe
katoličke mladeži. Posebni večernji programi za odrasle na ponudi su tokom ljeta. Programi za
posjetitelje uključuju folklor, kazališne performanse i posebne programe sa sokolima.
Romantična adventska tržnica u dvorištu utvrde poseban je doživljaj, kao i sokolarski program
koji uključuje povijesni dvor i glazbu za lov.
4.7. Europske mreže i strukovne udruge
European Castle Heritage, Luxembourg
Europska baština dvoraca je krovna organizacija za dvorce, utvrde i samostane u Europi. Njen je
cilj održavanje europske kulturne baštine stavljajući je u komercijalnu upotrebu.95
European Castle Institut, Njemačka
Europski institut za dvorce za očuvanje i proučavanje dvoraca nalazi se u obnovljenom dvorcu
Philippsburg u gradu Braubach. Dvorac Philippsburg objedinjuje knjižnicu sa više od 25.000
dokumenata o dvorcima i lokalitetima u Europi, kao i kolekciju planova izgradnje dvoraca i
utvrda, kao i kolekciju grafika, fotografija, videa i cd-a. U ovom se institutu također nalaze mnoge
knjige koje se odnose na srednjovjekovnu povijest, povijest umjetnosti, uređenje krajobraza,
obnovu i očuvanje dvoraca, mitove i legende.96
Europsko udruženje dvoraca i povijesnih zgrada, Bruxelles, Belgija
Europsko udruženje dvoraca i povijesnih zgrada je Fondacija koja je posvećena očuvanju
europske građevinske i umjetničke privatne baštine, njenim povijesnim kućama i njihovim
vrtovima i parkovima. UEHHA je otvorena za nacionalna udruženja privatnih vlasnika povijesnih
objekata, vrtova i parkova u 12 zemalja Europske unije i u njenom je registru više od 20.000
imanja.97
The German Castles Association – udruženje za zaštitu povijesnih građevina
Osnovana je 1899. kao Deutsche Burgenvereinigung (DBV) (''Udruženje za očuvanje njemačkih
dvoraca'') i najstarija je privatna inicijativa za zaštitu povijesnih građevina u Njemačkoj.98
www.european-castle.com/english/index.php
http://www.bargaintraveleurope.com/Germany_European_Castles_Institute_Philippsburg_Castle.htm
97 http://www.uehha.org/en/index.php
98 http://www.marksburg.de/english/dbv.htm
95
96
42
European Castles Tours99
European Castles Tours internetska je stranica koja je specijalizirana za ponudu organiziranih
posjeta utvrdama, dvorcima, katedralama, manastirima i srednjovjekovnim gradovima u
Njemačkoj i Srednjoj Europi.
4.8. Hrvatski projekti
Projekt ''Vilas''
U sklopu međunarodnog projekta Villas, stately homes and castles – compatible use, valorisation
and creative management (skraćeni naziv Villas) koji je u funkciji promicanja kulture dvoraca
nalazi se i Hrvatska, čiji je nositelj Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s
Fondom za regionalni razvoj Republike Hrvatske te Zagrebačkom, Krapinsko-zagorskom,
Varaždinskom, Požeško-slavonskom i Koprivničko-križevačkom županijom.
Projekt Villas ima namjeru povećati vrijednost kulturnog naslijeđa koje se sastoji od povijesnih
dvoraca, kurija, zamkova, vila i ljetnikovaca u Cadses prostoru (prostor središnjeg Jadrana,
južnog Podunavlja i jugoistočne Europe). Cilj je projekta poboljšati i revitalizirati estetske, ali i
gospodarske aspekte arhitektonskog naslijeđa kreirajući modele vrjednovanja i definirajući
kompatibilne strategije prenamjena dvoraca te kompatibilnost s planskim elementima i
problemima pojedinih regija. U dužem roku očekuju se pozitivni učinci na lokalne zajednice kroz
mogućnosti investiranja, promociju dvoraca te osmišljavanje ponude kulturnog turizma i
kulturnih putova na nacionalnoj i europskoj razini.100
Projekt ''Putovima Frankopana''
Projekt ''Putovima Frankopana'' pokrenut je 2005. g. od strane Primorsko-goranske županije i
Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje. Projekt se odnosi na obnovu i revitalizaciju
frankopanskih kaštela i dvoraca Zrinskih. Cilj projekta je inventarizacija i valorizacija i
revitalizacija svih frankopanskih kaštel, kao i dvoraca Frankopana i Zrinskih.101 Obnovljeni
kašteli bit će temelj kulturno-turističke ponude koja će javnosti predstaviti povijesne činjenice,
kulturnu i predajnu baštinu vezanu uz Frankopane i Zrinske. Projekt uključuje kaštele
Primorsko-goranske županije sljedećih općina i gradova: Vinodolske (Drivenik, Bribirska kula i
Grižane) i Čavle (Grobnik), Bakra (kašteli Bakar i Hreljin), Kraljevice (Nova Kraljevica i Grad
Zrinski), Novog Vinodolskog (kaštel Novi Vinodolski i Ledenice).
4.9. Zaključak
Sinteza primjera dvoraca i utvrda
1. Motivacija za pokretanje benchmarkinga je odabiranje dobrih primjera iz prakse kako bi
se istražila lepeza mogućnosti ponude i sadržaja u starim gradovima, dvorcima i
utvrdama u Europi. Iz primjera je vidljivo kako većina starih gradova temelji svoju
ponudu na svojim povijesnim karakteristikama i specifičnostima lokalnog okruženja u
http://www.europeancastlestours.com/
http://www.dvorci.hr/
101 http://frankopani.pgz-hr.info/
99
100
43
2.
3.
4.
5.
6.
7.
kojima su nastali, te da su u realizaciju ponude uključeni lokalni stanovnici i
komplementarne inicijative.
Analiza benchmarkinga imala je za cilj signalizirati smjer prepoznavanja glavnih
elemenata identiteta mikrodestinacije Dubovac i atrakcije Stari grad Dubovac, razvoja
njegove kulturno-turističke ponude te modela upravljanja. Svi izneseni primjeri
pokazuju različite, a uspješne modele upravljanja, te kreativne načine umrežavanja
paketa ponude kojima su postali uspješne kulturno-turističke atrakcije.
Pronalaženje benchmarka (uzora) čija će se iskustva analizirati, prikupljanje podataka i
informacija bila su usmjerena s ciljem da se pokažu iskustva srodnih projekata u
europskim zemljama koje imaju različit ekonomski i društveno-politički kontekst zadnjih
50-tak godina u odnosu na Hrvatsku (Austrija, Njemačka, Škotska), te tranzicijske zemlje
koje su po recentnom ekonomskom i društveno-političkom kontekstu bliske Hrvatskoj
(Poljska, Slovenija). Pokazalo se da svi primjeri imaju različite modele upravljanja,
krojene prema specifičnostima regija i zemalja u kojima se nalaze i nema jednog
jedinstvenog modela koji garantira uspješan menadžment.
Što se tiče sadržaja, usporedba prikupljenog sa situacijom u vlastitom
projektu/instituciji, odabrani primjeri pokazuju kako stari gradovi i dvorci sami po sebi
imaju visoki stupanj atraktivnosti, koja postaje kulturno-turistički proizvod samo ako je
obogaćena kvalitetnom ponudom paketa kulturno-turističkih proizvoda. Umrežavanje
atrakcija u određenoj regiji također je jedan od važnih faktora uspješnog razvoja
uspješnih kulturno-turističkih atrakcija.
Prilagođeni procesi i prakse u djelovanju prezentiranih primjera, poslužili su u odabiru
podloge za razvoj mikrodestinacije Dubovac i atrakcije Stari grad Dubovac, odabira
načina i modela upravljanja i financiranja, te razvoja paketa kulturno-turističkih
proizvoda.
Svi analizirani primjeri iz prakse ne odgovaraju u potpunosti posebnostima Starog grada
Dubovca, koji je specifičan utoliko što se nalazi u gradskoj četvrti, usko je povezan s
lokalnom zajednicom, u vlasništvu je lokalne uprave, a i znatno je manjih dimenzija. Ipak,
iskustva analiziranih primjera od izuzetne su pomoći za kreiranje paketa kulturnoturističke ponude, razvoja marketinške iskorištenosti, te poticajni za odabir modela
upravljanja i načina financiranja Starog grada Dubovca.
Problemi nerješivosti, odnosno problemi koji su inicirali potrebu za izradom ove studije
prvenstveno su se odnosili na nepostojanje jasne upravljačke strukture, nepovezanosti
sadržaja i funkcija u starom gradu, nepostojanje krovnog identiteta Starog grada
Dubovca kao kulturno-turističke atrakcije, te njegove nepovezanosti i umreženosti s
mikrodestinacijom četvrti Dubovac, gradom Karlovcem, županijom i šire. Zaključak
analize dobrih primjera iz prakse jest da model upravljanja treba kreirati u skladu s
lokalnim mogućnostima, s jasno definiranom vizijom i ciljem, te inovativnim pristupom.
Svi sadržaji i funkcije Starog grada Dubovca kao kulturno-turističke atrakcije trebaju biti
povezani i kompatibilni, kreirani kao paketi ponude, a ključno za uspjeh je povezivanje
istih s ponudom i atrakcijama u mikrodestinaciji četvrti Dubovac, gradom Karlovcem i
županijom.
44
Sinteza međunarodnih i nacionalnih projekata umrežavanja
1. Motivaciju za pokretanje benchmarkinga jest činjenica da se u karlovačkoj županiji nalazi
veliki broj utvrda i starih gradova, ali do sada ne postoji konkretan primjer projekata
umrežavanja. Motivacija se sastojala u nalaženju primjera koji postoje u okruženju i
Europi.
2. Utvrđivanje što konkretno treba unaprijediti odnosi se na zaključak da proces razvoja
mikrodestinacije Dubovac i kulturno-turističke atrakcije Stari grad Dubovac dobrim
dijelom ovisi i o umrežavanju s utvrđenim gradovima i utvrdama Karlovačke županije, ali
i s već postojećim europskim i nacionalnim projektima, kao i stalno osmišljavanje novih
projekata i oblika umrežavanja.
3. Benchmark (uzorci) čija su se iskustva analizirala, te prikupljanje podataka i informacija
o istima putem interneta, pokazuju presjek domaćih i europskih programa i mreža koja
su relevantna za Stari grad Dubovac.
4. Usporedba europskih projekata sa Starim gradom Dubovcem pokazuju kako postoje
mnogi primjeri umrežavanja na temelju graditeljske povijesne baštine za područje cijele
Europe, ali ukazuju i na postojanje regionalnih (Bavarska, Salzburg) mreža starih
gradova i utvrda što je poticaj za slična umrežavanja na području Karlovačke županije.
Na nacionalnom nivou nedavno su se počeli pokretati projekti koji kao bazu za
umrežavanje nailaze ili u tematskim potencijalima na županijskoj razini ili vrednovanju
kulturnog nasljeđa na razini kontinentalne Hrvatske, što je velika prilika za Stari grad
Dubovac.
5. Ovdje izneseni primjeri pokazuju kako prilagođeni proces i praksa u djelovanju Starog
grada Dubovca može biti usmjerena na to da Stari grad Dubovac postane aktivan član
europskih mreža za zaštitu i promicanje starih gradova i utvrda, za umrežavanje u već
postojeće Hrvatske, ali i razvoj novih županijskih, regionalnih i prekograničnih mreža.
6. Proteklih godina postojala je inicijativa za umrežavanjem starih gradova na razini
županije potaknuta od strane Turističke zajednice Karlovačke županije, ali se nije uspjela
održati, za što je jedan od razloga i to što niti jedan stari grad ili utvrda nije postao
uspješnom kulturno-turističkom atrakcijom. Smjer za rješavanje ovih problema i izazova
u procesu umrežavanja starih gradova i utvrda na nivou županije, a potom kontinentalne
Hrvatske, susjednih država i Europe, je usmjerenost na razvoj mikrodestinacije Dubovac
i atrakcije Starog grada Dubovca. Kao razvijena atrakcija Stari grad Dubovac zasigurno će
postati pokretački faktor za razvoj ostalih starih gradova i utvrda županije u kulturnoturističke atrakcije koje će potom biti povezane u županijsku mrežu.
7. U sagledavanje problema umrežavanja i razvoja na razini Karlovačke županije, svakako
su problemi infrastrukture i kulturno-turističke nerazvijenosti postojećih starih gradova
i utvrda, što je rješivo sustavnom i koordiniranom brigom i ulaganjem u razvoj. Naime,
potrebna je snažna inicijativa na županijskoj razini za pokretanje ovakvog projekta, pri
čemu bi Stari grad Dubovac služio kao pozitivan primjer i pokretač razvoja.
45
5. Posebni dio - Stari grad Dubovac danas
5.1. Četvrt Dubovac
5.1.1.Od naselja do gradske četvrti
Naziv naselja izvedenica je riječi dub (hrast), po hrastovoj šumi koja je pokrivala obronke brda
sa starim gradom. Naselje je nastalo na području vlastelinstva koje je tijekom 15. i 16. st. bilo u
vlasništvu obitelji Sudara, Čeka, Čupora,
Blagajskih i Frankopana. Kao slobodna
varoš – trgovište slobodnih građana,
trgovaca i obrtnika i sjedište crkv. župe
spominje se potkraj 14. st. istovremeno s
utvrđenim
gradom…
U
početku
stanovništvo se bavilo trgovinom (ugl.
žitom i solju), obrtom, vinogradarstvom,
poljoprivredom, ribolovom. Naselje je
imalo svojega suca, župu, pečat, mitnicu.
Roba se od Kupe preko mitnice prevozila
prema starom gradu, podno kojeg je bilo
sajmište. U manjim bitkama s turskom
vojskom koje su se pod gradom vodile 1511, 1522, 1524, 1¸540. i 1578. naselje je spaljeno, a
njegov je daljnji razvoj zaustavila gradnja karlovačke tvrđave 1579.
Kada je 1732. sagrađena Karolina (dio današnje Primorske ulice, cesta za bakar i Rijeku) naselje
se počelo razvijati u dolini u slobodnom prostoru nizine uz Kupu. Tijekom prve pol. 18. st. uz
današnju Njemčićevu ulicu gradi se nekoliko baroknih kurija od kojih su neke i do danas
sačuvane (kbr. 4, 6). Naselje je imalo autonomiju do 1763, a kad je 1781. Karlovac postao
slobodni kraljevski grad, Dubovac je ušao u njegov sastav i nastavio se razvijati kao sjedište
razvijene trgovine.
Gradnja Lujzijanske ceste s alejom platana 1808. ponovno je pokrenula jači razvoj. Uz
Lujzijansku cestu trgovac i gradonačelnik Josip Šporer dograđuje kuriju , koja je navodno bila
Marmontova rezidencija u vrijeme francuske uprave i gradnje Lujzijane. Poslije je
prenamijenjena u župni dvor, a danas je u njoj smještena sakralna zbirka Dijecezanskog muzeja.
Na kraju aleje 1854. barun Nikola Vranyczany gradi reprezentativnu klasicističku zgradu
pivovare, a u neposrednoj blizni spoja Karolinske i Lujzijanske ceste 1888. sagrađena je tvornica
štapova. U posljednjoj četvrti 19. st. Društvo za poljepšanje grada sadi drvored divljih kestenova
uz Primorsku ulicu, a 1901. uz put koji vodi do župne crkve sv. Marije Snježne podignuta je špilja
Gospe Lurdske. Nakon 1905. godine i donošenja Urbanističkog plana prostor uz Marmontovu
aleju i primorsku ulicu kao i neizgrađeno područje do rijeke Kupe, počinje se izgrađivati
samostojećim manjim obiteljskim kućama. Stambene zgrade uz kupski nasip i Marmontovu aleju
grade se 1960-tih, a 1970-tih sagrađena je crkva sv. Josipa te zgrada osnovne škole i vrtića.102
Površina četvrti Dubovac je do 2007. iznosila 10 km², a nakon novog teritorijalnog ustrojstva
Grada znatno se smanjila. Nalazi se između Kupe na sjeveroistoku, uzvišenja Dubovac na
102
Karlovački leksikon, str. 120-121.
46
sjeverozapadu i Strmca na jugozapadu. Okružuju ga gradske četvrti Novi centar i Luščić-Jamadol
te mjesni odbor Borlin, Zagrad-Kalvarija-Vučjak. Udaljen je od središta Grada oko 2 km. Presijeca
ga državna cesta D6 u smjeru Jelse i Stativa.
Prema popisu iz 2001., u gradskoj četvrti Dubovac živjelo je 2.198 stanovnika (46,31%
muškaraca i 53,69% žena). Bitne gospodarske djelatnosti , objekti i institucije jesu proizvodnja
piva (Karlovačka pivovara d.o.o.), izgradnja objekata visokogradnje, trgovina (na veliko
građevnim materijalom i sanitarnom opremom, trgovina na malo), kavane i restorani. Ostale
usluge: arhitektonska djelatnost i inženjering, proizvodnja računala i računalna djelatnost,
automehaničarske, strojobravarske, pekarske, tiskarske, frizerske, bankarske, zdravstvene
usluge. Ostali objekti i institucije: Dom zdravlja, Zavod za javno zdravstvo, ambulante, ljekarna,
dječji vrtić, OŠ „Dubovac“, veslački i rukometni klub, Hrvatska elektroprivreda, župna crkva
Majke Božje Snježne, Nacionalno svetište sv. Josipa. Pripada Župi Majke Božje Snježne,
Dubovac.103
Dubovac kao gradska četvrt danas obuhvaća ulice: Dubovac, Kupsku, Ljubljansku, Matije Jurja
Šporerea, Antuna Nemčića, Pivovarsku, Put Zlatka Satlera, Eugena Kumičića, Marmontovu aleju,
Žorovicu, Ruđera Boškovića, Franje Bulića, Eugena Kvaternika, Frane Supila, Strmac, Strmački
dol, Herte Turze, Silvija Strahimira Kranjčevića (parni), Matije Gubca, Petra Kružića, Primorsku,
Janka Tomića.
Naziv „Dubovac“ nose planinarsko društvo osnovano 1923, streličarski klub te ženski i muški
rukometni klubovi.
5.1.2.Kulturna dobra četvrti Dubovac
Kulturno povijesna urbanistička sredina Dubovac pripojena je u jedinstvenu zaštićenu cjelinu
grada Karlovca. Na prostoru četvrti Dubovac pojedinačno su zaštićeni Stari grad Dubovac s
pripadajućim katastarskim česticama, crkva Majke Božje Snježne te grobnica obitelji Vraniczany
na katoličkom groblju. Ostale građevine nemaju pojedinačnu zaštitu već su zaštićene unutar
zone povijesne cjeline. Ističu se 104



103
104
Stari grad Dubovac
Župna crkva Majke Božje Snježne
Kurija Župnog dvora, Dubovac 1
Karlovački leksikon, str. 120.
Podaci preuzeti od Knzervatorskog odjela u Karlovcu
47













Stambeno poslovna zgrada, Njemčićeva 4
Stambena zgrada, Njemčićeva 6
Žitni magazin, Šporerova ulica
Stambena zgrada, Šporerova ul. 10
Mauzolej Vranyczany, Katoličko groblje Dubovac
Mauzolej Turk, Katoličko groblje Dubovac
Grobnica Krešić/Turković, Katoličko groblje Dubovac
Grobno obilježje Čop, Katoličko groblje Dubovac
Grobno obilježje Banjavčić, Katoličko groblje Dubovac
Piramida, Katoličko groblje Dubovac
Umorni putnik, Katoličko groblje Dubovac
Arkade, vojničko groblje
Grobnica Pavković, Pravoslavno groblje Dubovac

Stambena zgrada, Njemčićeva 10, spomeničko mjesto održavanja sastanka MK KPH za Karlovac
5.2. Stari grad Dubovac
5.2.1.O pojmu grada
Grad (engl. castle, franc. château-fort, njem. Burg, tal.
castello), osamljeno je utvrđeno prebivalište na strateški
istaknutom i redovito teže pristupačnom položaju
posjeda, sjedište vlasnika namijenjeno boravku i obrani.
Utvrđeni grad u svom prvotnom i osnovnom obliku sastoji
se od snažne kule zaštićene nasipom i palisadama koje s
vremenom zamjenjuje zid (bedem) s bočnom zaštitom
niza kula. Izgradnja četverokutne kule – podrijetlom s
Istoka – širi se Sredozemljem do Grčke, a posredstvom
Rimljana i dalje na zapad. U vrijeme Antonina Pija
uvriježila se kao naziv za takvu utvrdu u klasičnim jezicima germanska posuđenica burgus…Već
kod najstarije izgradnje na tlu Afrike obrambena kula namijenjena je i stanovanju, a to uvjetuje
razvoj složenije organizacije i raščlanjivanje građevine. Podiže se i nadalje pojas bedema
poligonalnog oblika unutar kojega se uzdiže kula, ali sad njezino unutrašnje dvorište postaje
bitni element tlocrta koji se sve više proširuje. Istodobno s pojavom burgova javlja se i izgradnja
kaštela, kao utvrđenja karakterističnog pravokutnog tlocrta s ugaonim kulama, namijenjenih
smještaju vojnih posada i obrani.
Kada se u procesu stabilizacije feudalizma u 10. st. pojavljuje najekskluzivniji sloj društva –
vitezovi i plemići, burgovi dobivaju prvenstvenu namjenu individualne zaštite feudalaca uz
povremenu zaštitu njihovih podanika u podgrađu.
Izumom vatrenog oružja dotadašnji način okomite obrane koji iskorišćuje visinsku dominaciju
izgubio je vrijednost, a s tim i burg svoj smisao… Unutarnji nesklad između sve većih potreba
komplicirane obrane i potrebe udobnog i reprezentativnog stanovanja konačno raščlanjuje burg.
On se pretapa ili u tvrđavu (kao u ranom srednjem vijeku Volksburg) ili u dvorac koji u svojoj
građevnoj koncepciji stanovito vrijeme zadržava reminiscenciju burga u dekorativnom obliku.105
105
Ana Deanović: Grad, u: Enciklopedija likovnih umjetnosti, Leksikografski zavod, Zagreb 1962, str. 435-437
48
5.2.2.Nastanak Starog grada Dubovca
Stari grad Dubovac smješten je na umjetnom humku
unutar pobrežja povrh današnjeg Karlovca na 45°
29'43“N i 15°31'57“E, nadmorske visine 173 m.
Podignut na brijegu s tragovima naseobine iz mlađeg
kamenog doba sve do brončanog doba (III.-I.
tisućljeće pr. K.). jedan je od najljepših i najbolje
sačuvanih spomenika feudalnog graditeljstva
Hrvatske.
Arheološka istraživanja pokazuju da je ovdje
hrvatsko srednjovjekovlje u osnovi naslijedilo
raspored rimske antike: dubovački humak je u
rimsko doba bio utvrđeni položaj povrh puta od
naselja u Sv. Petru na Mrežnici do Azelije, naselja kraj
današnjeg Ozlja.106 Vrlo blizu nalaze se ostaci prve
dubovačke župne crkve, posvećene sv. Mihovilu, a na
padini pod ulazom u grad nalazio se čardak. Blaga
padina povrh Kupe naseljava se u razdoblju od 10. do
13. stoljeća, u okrilju slobodne plemenske zajednice,
a potom prevlasti kneževa Babonića. Tek ga se 1339.
bilježi u povijesnim crkvenim spisima, kad naselje
dobiva svojeg posebnog župnika; jasno je pak da je
prethodio razvoj koji je uz utvrdu dao i crkvenu
građevinu. Najstariji dio bila je velika kružna kula,
građena vjerojatno već potkraj 12. ili na početkom
13. st., kao utvrda srednjovjekovne dubovačke
općine. Od 14. st. njime gospodare različite plemićke
obitelji, a od 1442. do 1550. Frankopani. U tom je
vremenu Dubovac dobio i svoj današnji izgled
renesansnog kaštela s gotičkim elementima.107
5.2.3.Slijed vlasnika Starog grada Dubovca
Nastao kao utvrda srednjovjekovne dubovačke općine potkraj 12. ili na poč. 13. st.108, odnosno
od 10. do 13. st.109, pri kraju 14. st. Dubovac je u posjedu plemićke obitelji Sudar, a u 15. st.
njegovi su posjednici plemići Ćupori Moslavački, plemići Blagajski i drugi. Ubrzo nakon 1442.
vlasnik je ban Stjepan Frankopan; obitelj krčkih knezova nasljeđuje Dubovac otprilike do
povijesnog braka Katarine Frankopan i Nikole Zrinskog. Već 1550. Katarinin brat Stjepan
Ozaljski darovao je stari grad svojim nećacima, kneževima Zrinskim. Turski pohod na Hrvatsku
usmjerio je svoje napade i na Dubovac, osobito 1511, 1522. i 1540, uz teška pustošenja naselja,
ali je kameno zdanje uspjelo odoljeti. Posljednji napad zbio se na Veliki petak 1578. godine uoči
Iz teksta Igora Čuliga, http://www.dubovac.info/odubovcu.html
Iz teksta Igora Čuliga, http://www.dubovac.info/odubovcu.html; Karlovački leksikon, Ivan Ott (glavni urednik),
bilješka Dubovac (stari grad), str. 122.
108 Karlovački leksikon, str. 122.
109 Iz teksta Igora Čuliga, http://www.dubovac.info/odubovcu.html
106
107
49
izgradnje Karlovca, grada-tvrđave. Godine 1579. Dubovac je kupljen za potrebe krajiškog
graditeljskog povjerenstva i vojnog zapovjedništva buduće karlovačke tvrđave. Po njenoj
izgradnji, stari grad je služio službujućim vojnim zapovjednicima za udobnije i sigurnije
stanovanje, a oni su pripadajuće vlastelinstvo i općinstvo nastojali što više iskoristiti i podrediti
karlovačkoj upravi. Gradina se slabo održavala. Oko polovice 18. st. Dubovac je pretvoren u
obično vojno skladište, nakon što su zapovjednici preselili u nove Karlovačke vojne zgrade.
Za Francuske okupacije, 1809-1813, general Vienney uređuje
Dubovac u stambene svrhe, zamislivši gradinu kao ladanjski
vidikovac, okupljalište vojnih i građanskih odličnika. Godine
1837. kupio ga je Laval Nugent, austrijski general koji je
zaslugama u ratu protiv Francuza stekao izuzetan utjecaj i
posjede. Dubovac je vidio kao romantičnu rezidenciju, no ne
zadugo; više je pažnje posvećeno obližnjem Bosiljevu, a Dubovac
je prodan tvorničaru Rudolfu Leonu. Duh građanske,
"preporodne" Hrvatske prigrlio je stari Dubovac kao omiljeno
izletište. God. 1896. Grad Karlovac je otkupio gradinu,
namjeravajući je urediti. Projekt se, u nestalnim i zaraćenim
okolnostima, razvijao vrlo sporo. God. 1938. o gradu skrbi
planinarsko društvo "Dubovac". God. 1965. uprava i korištenje
Dubovca povjereni su Gradskom muzeju Karlovac, koji jedan njegov dio daje u najam HUP-u
„Korana“.110
5.2.4.Izgled Starog grada Dubovca
Stari grad Dubovac nepravilnog je tlocrta s tri okrugle i jednom
četverokutnom branič-kulom. Naime, za srednjovjekovni grad
karakteristična je branič-kula ili glavna kula u koju se ulazilo
ljestvama kroz vrata smještena visoko iznad zemlje. Ona je
glavni element fortifikacije, pa je zato i izgrađena na
najizloženijem mjestu. Prizemlje dubovačke branič-kule,
korišteno i kao tamnica, ima uske prozore-puškarnicu, a
nekadašnji ulaz u nju, u visini prvog kata, ima ušiljeni
kasnogotički nadvoj. Slični se oblici naziru i u negdašnjem ulazu u grad, na istočnom zidu,
također na prvom katu: ulazilo se putem pokretnog mosta. Renesansni dovratnik na 1. katu, ulaz
u jednu veću prostoriju glavnog krila, moguće i stambene namjene, vjerojatno je spolija
ugrađena u 17. st, u doba uprave krajiških generala.111
5.2.5.Pregradnje, obnove, istraživanja
Postupno gubeći na obrambenom i stambenom značaju i služeći kao skladište, gradnja Starog
grada Dubovca se osipala, a u zadnjoj četvrti 18. st. Stari je grad bio prilagođen za skladište
Iz teksta Igora Čuliga, http://www.dubovac.info/odubovcu.html; Karlovački leksikon, Ivan Ott (glavni urednik),
bilješka Dubovac (stari grad), str. 122.. Donosimo popis literature o Starom gradu Dubovcu, korištene od Igora Čuliga:
Kruhek, Milan: Graditeljska baština karlovačko Pokuplja, Matica hrvatska Karlovac, 1993.; Kruhek, Milan: Stari grad
Dubovac, povijesno turistički vodič, Gradski muzej Karlovac, Karlovac 2000.; Lopašić, Radoslav: Oko Kupe i Korane,
Matica hrvatska, Zagreb 1985.; Mužar, Marinka: Dubovac, Gradski muzej Karlovac, Karlovac 1984.
111 Iz teksta Igora Čuliga, http://www.dubovac.info/odubovcu.html; Karlovački leksikon, Ivan Ott (glavni urednik),
bilješka Dubovac (stari grad), str. 122.
110
50
baruta i topova. Devetnaesto je stoljeće grad doživjelo na način romantizma, pa je tadašnja
obnova poprilično proturječila dotadašnjoj povijesti gradine. Francuski je general Vienney bio
sklon idili ladanjskog stanovanja i vidikovca, a austrijski general Artur Nugent je pak dao podići
krunište povrh starih zidina, kako bi grad bio "još više srednjovjekovni". Pri tome je bar donekle
učvrstio njegove zidine, ako je već 1952. osporila njegov ukus, pa je ponovno izgrađeno krovište,
doduše ne više pokriveno šindrom, kako je dokumentirano u 18. st, a podignuti su i osuti dijelovi
zidina i kule. Treba ipak istaći da su oba generala s inače sukobljenih strana, počeli promišljati
uređenje kaštela cjelovito u odnosu na okoliš, u čemu ih podržava i najnovije doba. God. 1938., za
vrijeme skrbi planinarskog društva "Dubovac", učinjena su i potrebna istraživanja te ocrtan
projekt obnove. Međutim, tek je u razdoblju od 1952. do 1961., pod nadzorom Konzervatorskog
zavoda Hrvatske, karlovački Odbor za uređenje gradine Dubovac priveo kraju obnovu i stvorio
temelje njegove fizičke opstojnosti.112
Od 2000-ih u tijeku je građevinska obnova grada113, a svi se poslovi vode u nadležnosti
Konzervatorskog odjela u Karlovcu Ministarstva kulture. Temeljem uvida u dokumentaciju
Gradskog muzeja Karlovac, na području Starog grada Dubovca provedeno je 2001. godine
zaštitno arheološko iskopavanje na cisterni za vodu, cilj kojeg je bilo utvrditi starost i način
nastanka humka na kojemu je podignut Stari grad. Izdvojena su četiri osnovna prapovijesna
sloja koja potvrđuju da je humak Staroga grada halštatska gradina.114
Teskt Igora Čuliga koji se nalazio na web stranici www.castellum-ka.com
Karlovački leksikon, str. 122.
114 Čučković, Zoran: Dubovac 2001. Izvještaj o zaštitnim arheološkim iskopavanjima; Glasno i jasno, 2001.
112
113
51
Hrvatski restauratorski zavod (HRZ) izradio je u lipnju 2006. „Konzervatorsko-arhitektonsku
dokumentaciju postojećeg stanja Starog grada Dubovca“ u mjerilu 1:50, koji su predani u
nacrtima i u digitalnom obliku (auto-cad). Dokumentacija se sastoji od sedam nacrta: Situacija u
mjerilu 1:200; Tlocrt prizemlja u mj 1:50; Tlocrt prizemlja u mj 1:50 s kotama; Tlocrt I kata u mj
1:50; Tlocrt I kata u mj 1:50 s kotama; Tlocrt II kata u mj 1:50; Tlocrt II kata u mj 1:50 s kotama.
HRZ je u svibnju 2006. izradio i naručitelju predao nacrte postojećeg stanja Kule „C“, koji se
nalaze u glavnoj dokumentaciji. Ured ovlaštene arhitektice Vesne Klauznicer izradio je
22.12.2008. „Detaljnu snimku postojećeg stanja dijela vanjskog pročelja Starog grada Dubovca u
potezu između kula „A“ i „C““ u mj 1:50, s pripadajućom foto-dokumentacijom.
Za potrebe uređenja krovišta i zapadne kule sredstva su zajednički osigurali Ministarstvo
kulture i Grad Karlovac, a ukupno je do travnja 2008. utrošeno dva milijuna kuna. Do tada je
završena drenaža ispod razine kule „C“ te se krenulo sa arheološkim iskapanjima oko kule „C“,
nakon čega slijedi uređenje kule „B“ za što je Grad u 2008. odobrio sredstva, a čeka se i odluka
Ministarstva kulture o početku arheoloških iskopavanja u dvorištu Staroga grada, za koje je
Gradski muzej zatražio dozvolu.
Također je donesen generalni
urbanistički plan za zaštitu
prostora oko Staroga grada od
Crkve Snježne Gospe do ceste za
Kalvariju. Taj prostor rezerviran
je u svrhu Staroga grada i na
njemu se ne može graditi sve dok
ne budu poznate sve potrebe za
funkcioniranje ponude Starog
grada Dubovca.115
Međutim, do sada nije sačinjena
cjelovita konzervatorska studija
koja bi se temeljila na sustavno
provedenim
arheološkim,
statičkim
i
konzervatorsko
restauratorskim istraživanjima
cijeloga kompleksa, uključujući i
srednjovjekovnu crkvicu sv.
Mihovila i ulazni čardak, kao i
dovršenje izrade detaljne snimke postojećeg stanja kompleksa. Tek na temelju konzervatorske
studije moguće je predvidjeti opseg potrebnih restauratorskih zaštitnih radova te sačiniti
okvirni troškovnik za iste. Također je potrebno provesti sustavna arhivska istraživanja, kao i
sačiniti sustavan popis bibliografskih jedinica koje se odnose na Stari grad Dubovac.
115Karlovački tjednik, Sonja Malina, 03.04.2008; http://www.karlovacki
tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=1507&theme=Printer
52
5.2.6.Postojeći prostorni raspored
Ukupna površina Starog grada Dubovca iznosi ukupno 829,85 m², od čega je 514,57 m²
unutrašnjeg prostora, 123,64 m² stubišta i galerija, te 191,64 m² dvorišta.
Kvadrature prizemlja
P RO ST OR IJA5
k erami čkep ločice
h=334
2
P =13. 74m
h=334
P RO ST OR IJA1
opeka
h=332
2
P =10. 23m
P RO ST OR IJA4
k erami čkep ločice
h=320
2
P =68. 77m
P RO ST OR IJA2
k erami čkep ločice
h=339
2
P =5. 71m
h=339
h=332
h=320
h=324
P RO ST OR IJA3
k erami čkep ločice
h=324
P =17. 96m 2
P RE TP RO STOR
S ANI TAR IJA
c em. gl azu ra/ kamen
h=383
2
P =2. 85m
h =370 (387)
h=383
P RE TP RO STOR
S ANI TAR IJA
k erami čkep ločice
h=261
P =1. 31m 2
h=266
WC
k erami čkep ločice
2
P =1. 71m
P RE TP RO STOR
S ANI TAR IJA
k erami čkep ločice
h=266
P =1. 32m 2
D VO RI ŠTE
k amen
P =191 .64m
2
WC
k erami čkep ločice
h=261
2
P =1. 16m
Kar lovac
Star i gr ad D ubovac
WC
k erami čkep ločice
h=265
2
P =1. 44m
h=265
S TUB IŠTE
P =7. 30m
postojeće s tanje
2
tlocr t pr izemlja
mj. 1:50
K OTL OVN ICA
N
c e
me
n tn a g
l a
z u
ra
h =
2 9
7
P= 9 . 0
9
m
2
K ARLOVAC
S TAR IG RAD DU BOVAC
S PR EM IŠTE
c e
me
n tn a g
l a
z u
ra
P RI ZE ML JEI
P OD RU M BR AN IČ KULE
G RAD SKI MU ZEJ
K ARLOVAC
z e
m lj a
n a p
o d
n ic a - a
r h
e o
l o
šk
i is
o
k
p
h =
2 9
7 .5
P= 9 . 3
m
P=
2 9
. 5
6 m
1075
2
2
I. Go be c, d .ia.
A . Š. M ik ul an dra, d.i.a.
B .M ati jev ić, st ud. gr ađ.
P OSTOJE ĆE STANJE
TLO CR T PR IZ EMLJA
D . Či ka ra , pr of . po v.umj.
1 : 50
A
I . Go be c, d .ia.
E:\DU BO VAC - PR IN T 1-50 TL O C R TI\DU BO VAC -TL OC R TI PR INT 1-50. D WG, 27.4.2009 11:59:51, DWF6ePlot.pc3
PRIZEMLJE
1075/A10
8 5x75
l ipanj
2 006.
2
M²
Branič kula
29,56
kula c (kotlovnica i spremište)
18,42
kula b (prostorija)
10,23
kula a (prostorija)
13,74
prostorija između kula a i b
68,77
prostorija između kula a i b
17,96
prostorija između kula a i b
5,71
sanitarni čvor između kule b i c
9,79
stubište između kula b i c
7,3
prizemlje unutrašnjost
174,18
prizemlje stubište
7,3
Prizemlje dvorište
191,64
Prizemlje ukupno
373,12
53
Kvadrature prvog kata
S OB A1
p ark et
h=302
P =14. 90m
k erami čkep ločic e
h=276
S OB A2
c ement nagl azura
P =1. 30m
P =1. 39m
h =271 (276)2
P =55. 74m
2
2
WC 2
P RE DP RO STOR
S ANI TAR IJ A
k erami čkep ločic e
h=276
k erami čkep ločic e
h=276
P =1.25m
2
2
P =1. 50m
P RE DP RO STOR
S ANI TAR IJ A
k erami čkep ločice
h=276
2
P =1. 43m
K UHI NJA
k erami čkep ločic e
h=276
P =33. 20m
2
P RE DP RO STOR
S ANI TAR IJ A
WC 1
k erami čkep ločic e
h=276
h=302
2
h =271 (276)
h=276
h=281
h=276
S PR EM IŠTE
k erami čkep ločice
h=281
P =5. 58m
h=273
2
G ALE RIJ ASA
S TU BI ŠT IMA
d rv en ipod
P =55. 21m
S PR EM IŠ TE2
k erami čkep ločice
h=273
2
P =7. 39m
2
Karlovac
Star i grad D ubovac
postojeć e stanje
tlocrt 1. kata
S OBA
mj. 1:50
p a
r k
e
t
h =
2 8
9
P =
2 0
. 5
9 m
2
N
h=298
K ARLOVAC
S TAR IG RAD DU BOVAC
G RAD SKIMU ZEJ
K ARLOVAC
1 .K AT
B RA NI Č KULE
P =28. 55m
I . Go be c, d .ia.
A . Š. M ik ul an dr a, d.i.a.
B .Mati jev ić , st ud. građ.
1075
P OSTOJE ĆE STANJE
T LO C R T 1.KATA
D . Či ka ra , pr of . po v.umj.
1 : 50
A
I . Go be c, d .ia.
E:\D U BOVAC - PR IN T 1-50 TLOC R TI\D U BOVAC -TLOC R TI PR IN T 1-50. D WG, 27.4.2009 11:59:53, DWF6ePlot.pc3
PRVI KAT
1075/A12
8 5x75
l ipanj
2 006.
4
M²
Branič kula
28,55
kula c (kotlovnica i spremište)
20,59
kula b (spremište)
5,58
kula a (prostorija)
14,9
prostorija između kula a i b
55,74
prostorija između kula a i b
7,39
prostorija između kula a i b
33,2
sanitarni čvor između kula a i b
6,87
galerija sa stubištima
55,21
prvi kat unutrašnjost
172,82
prvi kat stubište/galerija
55,21
Prvi kat ukupno
228,03
54
Kvadrature drugog kata
S OBA
p ark et
h=296
P =31. 72m
WC1
k erami čkep ločice
h=298
2
P =1. 15m
P RE DP RO STOR
S ANI TAR IJ A
S OBA
c em.gl azura
h=303
2
P =15.26
k erami čkep ločice
h=301
2
P =3. 62m
WC1
S OBA
c em.gl azura
h=301
2
P =15. 11m
S OBA
p arket
h=299
2
P =28. 78m
P RE DP RO STOR
S ANI TAR IJA
k erami čkep ločice
h=298
2
P =2. 33m
k erami čkep ločice
h=298
2
P =1. 20m
h=299
h=298
h=298
h=300
h=298
h=296
h=301
h=298
K UP AO NICA
k erami čkep ločic e
h=303
P =4. 59m 2
h=303
h=298
h=303
h=301
P RED SOB LJE
p arket
h=298
2
P =2. 68m
h=298
h=294
P RED SOB LJE
p ark et
h=294
2
P =3. 56m
h=302
h=299
K UP AO NICA
k erami čkep ločice
h=299
P =5. 04m 2
h =328 (344)
z id
p
l je u
d o
u
d
g le
o
G ALE RIJ ASA
S TU BI ŠT IMA
P =61.13m 2
S TUB IŠTE
P =3. 88m
W C/ TU Š2
k erami čkep ločice
h=298
2
P =2. 35m
2
H OD NIK
c em. gl azura
h=302
P =10.62m 2
WC/ TU Š1
k erami čkep ločic e
h=298
P =2.37m
2
Kar lovac
Stari grad D ubovac
postojeće stanje
tlocrt 2. kata
S OBA
p a
r k
e
t
h =
3 2
5
P =
1 4
. 7
6 m
2
P RED SOB LJE
p a
r k
e
t
h =
3 1
3
h=313
P = 5. 5
7
m
mj. 1:50
2
N
K UP AO NICA
k e
r a
m. p
l o
č ic
e
h =
3 1
3
h=325
P = 2. 8
2
m
2
h=313
K ARLOVAC
S TAR IG RAD DU BOVAC
G RAD SKI MU ZEJ
K ARLOVAC
2 .K AT
B RA NI Č KULE
P =30. 45m 2
I . Go be c, d .ia.
A . Š. Mik ul an dra, d.i.a.
B .M ati jev ić , stud. gr ađ.
1075
P OST OJE ĆE STANJE
T LO C R T 2.KATA
D . Či ka ra , prof . po v.umj.
1 : 50
A
I. Go be c, d .ia.
E:\D U BOVAC - PR IN T 1-50 TLOC R TI\D U BOVAC -TLOC R TI P R IN T 1 -50. D WG, 27.4.2009 11:59:54, DWF6 ePlot.pc3
DRUGI KAT
1075/A14
8 5x75
l ipanj
2 006.
6
M²
Branič kula
30,45
kula c (kotlovnica i spremište)
14,76
kula b (spremište)
31,72
kula (prostorija)
28,78
prostorija između kula a i b
15,11
prostorija između kula a i b
15,26
hodnik između kula a i b
10,62
sanitarni čvor između kula a i b
8,6
stubište između kula a i b
3,88
sanitarni čvor između kula b i c
8,39
galerija sa stubištima
61,13
drugi kat unutrašnjost
167,57
drugi kat stubište/galerija
61,13
drugi kat ukupno
228,7
55
5.2.7.Strateški dokumenti u odnosu na Stari grad Dubovac
Razvojna studije za Stari grad Dubovac kreirana je u suglasju s postojećim strateškim
dokumentima: Regionalnim operativnim planom (ROP-om) Karlovačke županije 2005–2012.,
Turističkim master planom za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju i Generalnim urbanističkim
planom (GUP-om) za Grad Karlovac. U nastavku donosimo analizu onih elemenata spomenutih
strateških dokumenata koji su relevantni za razvoj mikrodestinacije Dubovac i kulturnoturističke atrakcije Stari grad Dubovac.
ROP za karlovačku županiju 2005–2012.116
Cilj 1: Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj; Prioritet 1: Podrška poduzetništvu; Prioritet
2: Unapređenje i promocija turističke ponude (stvaranju optimalnih uvjeta za razvoj kulturnog
turizma, kao i selektivnih oblika turizma); Unapređenje destinacijskog menadžmenta i uspostava
info sustava; Unaprijeđenije marketinške strategije i promocija županije. Obzirom na prirodne i
kulturno-povijesne vrednote Karlovačke županije, razvijenost djelatnosti do sada, kao i trend na
turističkom tržištu, unapređenje i promocija turističke ponude definirana je kao prioritetno
područje. Stvoriti uvjete za razvoj selektivnih oblika turizma, za koje postoji mogućnost razvoja i
potražnja: obzirom da su neke vrste turizma do određene razine i razvijene, potrebno je stvoriti
uvjete za njihov daljnji razvoj (npr. zimski, rekreativni, tranzitni, edukacijski, planinski, lovni,
ribolovni, edukacijski), ali i stvoriti uvjete za razvoj novih vrsta za koje postoji interes i tržište
(cikloturizam, speleološki, kulturni turizam i sl.)
Cilj 2: Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša
Prioritet 2: Poboljšanje infrastrukture; Prostorno planiranje i uređenje prostora
Cilj 3: Unapređenje kvalitete života i promicanje civilnog društva
Prioritet 1: Poboljšanje kvalitete života; Kultura i sport
Prioritet 2: Odgoj i obrazovanje; Prekvalifikacija i dodatno obrazovanje; Suradnja s
poslodavcima; Unapređenje nastavnih procesa; Briga za djecu i mlade.
Prioritet 3: Poticanje međusektorske suradnje; Partnerstvo javnog i nevladinog sektora;
Korporativna društvena odgovornost; Sudjelovanje građana u odlučivanju.
Turistički master plan za Karlovačku i Ličko- senjsku županiju117
Obnova dvorca Dubovac u Karlovcu
Obnova Starog grada Dubovca spada u uži popis 25 potencijalnih prioritetnih razvojnih
projekata, koji uključuje i izradu i implementacija strateškog plana za razvoj turističke rute
srednjovjekovnih dvoraca/utvrda koja povezuje većinu disperziranog kulturnog nasljeđa u
jedinstveni turistički proizvod za tržište koji može privući različite tržišne segmente koje zanima
kultura.
116
117
Regionalni operativni program Karlovačke županije 2005–2012;
Turistički master plan za Karlovačku i Ličko – senjsku županiju; http://www.tzkz.hr/arhivaview.asp?id=131
56
Izrada turističke rute „Srednjevjekovni dvorci i utvrde”
Glavni cilj projekta je izraditi okvir za razvoj turističke rute posvećene kulturnoj baštini u
projektnom području s fokusom na srednjevjekovne utvrde i dvorce. Nadalje, projekt je povezan
s diverzificiranjem strukture proizvoda, kao i zaštitom, restauracijom i održivom upravljanju
regionalnim kulturnim resursima. U užem smislu projekt će uključivati:
1. Procjenu kvalitete resursa (dvoraca i utvrda) i njihovu pojedinačnu i zajedničku pripremu za
tržište
2. Procjenu veličine i profila tržišta od interesa za regionalnu rutu dvoraca i utvrda
3. Identifikaciju i osnivanje partnerstva za razvoj baštinske staze
4. Identifikaciju turističkih proizvoda vezanih za stazu
5. Preporuke za renoviranje i razvojne projekte
6. Izradu idejnih razvojnih planova i interpretacijskih strategija za odabrane lokalitete
uključujući i procjenu prihvatnog potencijala
Podizanje svijesti lokalne zajednice o značenju turizma za projektno područje
Glavni cilj projekta osvještavanja lokalne zajednice je povećati svijest o potencijalima za razvoj
turizma i koristi koje od njega mogu imati Karlovačka županija. Projekt će u prvom redu
osigurati da javnost i lokalni poduzetnici steknu svijest o potencijalima turizma da generira
poslovne prilike i mogućnosti za zapošljavanje, osobito u okvirima specijaliziranih nišnih tržišta
kao što su staze srednjevjekovne baštine, itd. Ti proizvodi i njihova kvaliteta ovise o kombinaciji
pratećih komponenata – smještaja, vodiča, prodaji opreme i usluga, restorana i drugih
prehrambenih objekata, proizvodima lokalne kuhinje, brošurama i planovima, interpretaciji, a
što sve otvara mogućnosti za poduzetništvo i zapošljavanje lokalnog stanovništva. Važno je
razviti svijest o mogućnosti turizma da generira zapošljavanje i ukazati na konkretne poslovne
mogućnosti za lokalno stanovništvo.
GUP Grada Karlovca
Stari grad Dubovac: 1. Vojna građevina i sklop; 2. Povijesna građevina; 3. Arheološka baština; 4.
Zaštićena povijesna cjelina
Četvrt Dubovac: 1. Povijesno urbano naselje; 2. Groblja unutar povijesne urbane cjeline
Dubovac: katoličko, židovsko, vojno, pravoslavno; 3. Povijesna graditeljska cjelina
Zaštićena cjelina: 1. Stari grad Dubovac zajedno s crkvom Majke Božje Snježne nalazi se u Zoni A
zaštite, odnosno područje s cjelovitom zaštitom
Krajobraz: 1. Prepoznatljiva krajobrazna cjelina odnosi se na krajolik Starog grada sa sakralnom
građevinom, perivojno uređenom okolicom te okolnom šumom; 2. Predviđenim urbanističkim
planovima (UPU, DPU) potrebno je predvidjeti dovoljno velike i gradotvorne javne perivoje,
perivojne trgove i šetališta – osobito u gradskom predjelu Dubovac.
Arheološki lokalitet: 1. Stari grad Dubovac spominje se kao arheološko područje s registracijom
prapovijesnog i srednjovjekovnog arheološkog lokaliteta; 2. Prema Članku 115. koji se odnosi na
zaštitu arheološke baštine Stari grad Dubovac navodi se kao vrijedni arheološki lokalitet kao
mjesto neprekinutog života i vrijedna strateška lokacija od kamenog doba do srednjega vijeka
Kulturni krajolik: 1. Kulturnim krajolikom označen je Stari grad zajedno s crkvom Majke Božje
Snježne.
57
Izgradnja: 1. U odnosu na izgradnju zgrada izvan planiranog građevnog područja može se
izvoditi križni put na Dubovcu (isključivo na temelju prethodno napravljene odgovarajuće idejne
i izvedbene dokumentacije) te graditi vidikovci (uređenje prostora pretežito pejsažnim
elementima za kraće zadržavanje ljudi i automobila bez mogućnosti izgradnje pratećih
građevina od trajnog materijala); 2. Šumu, livade, šetnice i jezerce na Dubovcu oko Starog grada i
crkve majke Božje Snježne do Nemčićeve ulice treba održavati u prirodnom obliku, bez nove
izgradnje, osim rezerviranja površine za mogućnost gradnje depandansa za potrebe Starog
grada – na sjeverozapadnom dijelu od Starog grada i u blizini postojećeg građevnog predjela.
Korištenje i namjena prostora: 1. Stari grad Dubovac – kulturna namjena; 2. Prostor uz Stari grad
i Petrovac – turističko – rekreativna namjena
Prijedlozi za zaštitu izneseni u GUP-u: 1. Zaštita krajobrazne cjelina Starog grada Dubovca –
zaštitom treba obuhvatiti brijeg Dubovac s križnim putom crkve Majke Božje Snježne, sve do
podnožja brijega i puta uz Karlovačku pivovaru – za cjelokupni prostor trebalo bi izraditi studiju
zaštite i obnove uređenja cjelovitog prostora Staroga grada Dubovca, obnavljajući neke od
prirodnih i povijesnih vrijednosti
Daljnje akcije predviđene GUP-om: 1. Stari grad Dubovac s lokacijom arheološkog lokaliteta sv.
Mihovila u neposrednoj blizini i crkva Majke Božje Snježne - čine u prirodnom šumskom
okruženju jedinstvenu cjelinu koju treba očuvati, urediti i kultivirati. Lokalitet sv. Mihovila
moguće je parterno prezentirati u prostoru; 2. Šetnicu između Staroga grada i crkve i dalje do
Kupe i svetišta sv. Josipa treba urediti i održavati s minimalnim zahvatima u prostoru; 3. Prostor
sjeverozapadno od Staroga grada moguće je predvidjeti za buduće potrebe depandansa Staroga
grada, a u obliku etno sela; 4. Najstarija jezgra stambenih obrtničkih kuća u podgrađu Staroga
grada pa do Kupe zajedno sa žitnim magazinom i širokih prostorom ispred potrebno je
revitalizirati uz očuvanje cjelovite graditeljske strukture, prenamjenom spremišta (magazina) i
uređenjem trga ispred njega; 5. Uz Kupu je potrebno osigurati neprekinutu šetnicu, koja će iz
središta grada preko žitnog magazina biti povezana sa Starim gradom i šumom Kozjačom; 6.
perivojni i krajobrazni projekti za krajobraznu cjelinu Starog grada Dubovca s kalvarijom i
crkvom majke Božje Snježne.
Izrada dokumentacije (sa stanovišta zaštite prostora i zaštite nepokretnih spomenika kulture)
odnosi se na: 1. urbanistički plan uređenja - zaštićena urbanistička cjelina Dubovac uz izradu
Konzervatorske podloge; 2. provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja za etno naselje depandanse na Starom gradu Dubovcu; 3. konzervatorske podloge - konzervatorska podloga
Dubovac
Gospodarska namjena: 1. Gospodarska namjena i to pretežito turističko-rekreativna obuhvaća
hotelske depandanse na Dubovcu. Stari grad označen je za javnu i društvenu (kulturnu)
namjenu. Prema Članku 111. koji se odnosi na vojne građevine i sklopove Stari grad Dubovac
treba ostati u funkciji kulturnih i ugostiteljskih sadržaja s mogućnošću gradnje depandansa u
njegovoj blizini na sjeverozapadnoj strani od grada u obliku etno-sela i uz potpuno očuvanje
prirodnog okružja, ali bez širenja građevnoga zemljišta.
Temeljem ovog GUP-a određuje se izrada odgovarajućih studija ili predprojekata: 1.
Konzervatorska studija za Dubovac; 2. Arhitektonsko-pejzažno urbanistička studija za predio
oko Starog grada Dubovca; 3. Konzervatorsku podlogu nužno je izraditi za povijesnu cjelinu
Dubovac.
58
Potrebna provedba natječaja: 1. Potrebna je provedba javnog arhitektonskog natječaja za etno
naselje – depandansa na Starom gradu Dubovcu; 2. Žitni magazin s trgom.
5.2.8. Postojeći kulturno-turistički sadržaji
Već je u 19. st. Stari grad Dubovac postao omiljeno izletište, o čemu svjedoči i podatak da je
1896. Grad Karlovac otkupio gradinu namjeravajući je urediti kao svojevrsnu „kulturnoturističku atrakciju“. Od tada sve do danas Stari je grad na različite načine bio prilagođivan
turističkoj ponudi i procesu „turistizacije“: unošenjem smještajne i ugostiteljske ponude 1980tih, muzealizacijom otvaranjem stalne izložbe „Oko Kupe i Korane“, te koristeći Stari grad kao
mjesto za organiziranje različitih kulturnih događanja i manifestacija.
Ugostiteljstvo i smještaj
Gradski muzej Karlovac tijekom 1980-tih veći je dio Starog grada Dubovca dao u najam Hotelsko
ugostiteljskom poduzeću „Korana“ koji je njegovu unutrašnjost prilagodio za potrebe stvaranja
smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta. Tom su prilikom na Starom gradu izvedeni i opsežniji
građevinski radovi te intervencije na katnim konstrukcijama, dokumentacija o kojima nije bila
pristupačna tijekom izrade ove studije. Smještajno-ugostiteljska ponuda na Starom gradu
sastojala se od već spomenutog hotela, dicso kluba i noćnog bara te je za vrijeme rata to bio
jedini hotelski objekt u gradu koji je radio. Ugostiteljska ponuda zamrla je 2002. g. odnosno
raskidom ugovora između Gradskog muzeja i tvrtke „Korana“ d.d. koja je bila u najmu prostora u
samom gradu. Godine 2008. na Starom je gradu ponovno osigurana ugostiteljska ponuda, na
temelju provedenog natječaja privatni ponuditelj je otvorio kafić uz minimalno uređenje
prostora.
Stalna izložba u Branič-kuli118
Od 1965. Gradski muzej Karlovac vodi brigu o kulturnom
integritetu i sadržajima starog grada Dubovca. Stalni
postav u Branič-kuli u većoj se mjeri sastoji od muzejskih
pomagala, a u manjoj od originalnih artefakata. Otvoren
je 1999. godine i nazvan "Oko Kupe i Korane", a
usredotočuje se na sadašnji teritorij Karlovačke županije
počevši od srednjeg vijeka pa sve do 18. st. Tematski
naglasci su obrambeni sadržaji, sakralna baština, kultura
stanovanja - svaka tema je stilski oblikovana kao
romanika, odnosno gotika i renesansa, slijedom tri kata.
Prizemlje i 4. kat oblikovani su izravnije u odnosu na
kulturno-povijesni identitet same kule, u kojoj su se
nalazile tamnica i soba karlovačkih generala. Postav je
izveden kao simulacija različitih ambijenata i svojevrsni
je pastiš motiva iz Karlovca i okolice. Zamišljen je kao
motivirajuća informacija za izletnika koji želi vidjeti
originalne lokalitete čitave županije. Napuštajući postav
Autori postava su prof. Lazo Čučković i ing. Željko Kovačić. Izložbu u Branič-kuli može se razgledati subotom od 10
do 18 sati, a nedjeljom od 14 do 18 sati. U tjednu se pretpostavljalo da će najveći interes posjetitelja biti u
poslijepodnevnim satima, i s tim u skladu Stari grad će od ponedjeljka do petka biti otvoren od 14 do 18 sati. U
dopodnevnim satima moguć je također posjet Branič-kuli uz prethodnu najavu u Gradskom muzeju. Ulaz za odrasle
iznosi simboličnih 10 kuna, a za djecu, učenike i studente 5 kuna, dok je za umirovljenike besplatan.
118
59
izlazi se na trijem - vidikovac. Dvorana za povremene izložbe ugošćuje raznolika kretanja
kulturne scene, podržavajući također i stalni postav u "satelitskom" smislu.119
5.2.9.Postojeće manifestacije i festivali
Sajam vlastelinstva Dubovac120
Sajam vlastelinstva Dubovac je kulturno-turističko edukativna manifestacija koja se održava
svake godine u drugoj polovici svibnja na starom gradu Dubovcu u Karlovcu. Ideja vodilja
projekta je oživljavanje povijesti. Na Dubovcu tijekom trajanja manifestacije pruža se
nezaboravno i jedinstveno iskustvo vraćanja u prošlost.: kostimirani likovi izazivaju posjetitelje
na turnir u streličarstvu, srednjovjekovni ples ili sudjelovanje u žonglerskom nastupu. Na
različitim radionicama posjetitelji mogu naučiti kako se u stara vremena pripremalo jelo, bubnja
s bubnjarima, izrađuju vitraji, štitovi ili nakit u skladu sa srednjovjekovnom estetikom.
Organizator manifestacije Sajma vlastelinstva Dubovac je Bratstvo sv. Mihovila, a ova se
manifestacija prvi put održala 2005. godine.
Povijesna utemeljenost manifestacije nalazi
se u činjenici da je Dubovac od 14. stoljeća
bio trgovište, i to vrlo unosno. Ta je
srednjovjekovna burza zbog svog položaja
na razmeđu kontinentalne i primorske
Hrvatske imala visok stupanj atraktivnosti,
kao i svoju posebnu mjeru količine –
kupljenik (metreta quarta Dubovaciensis).
Poduzetnici s jadranske obale su na
Dubovcu mijenjali sol za žito. Lađari su niz
Kupu odvozili sol da bi se vratili iz Panonije
krcati žitom. S obzirom na isplativost te
razmjene, nije prošlo dugo dok su se u
dubovačku Varoš doselili zlatar, postolari i krojači. To nam govori da su se purgerske gospođe i
gospoda voljeli kititi i pokazati. Moguće je čak i da je renesansna estetika ušla u svakodnevni
život kao novotarija sa zapada.
Karlstadt festival121
Karlstadt festival objedinjuje sve kulturne događaje koji se u Karlovcu odvijaju tijekom lipnja,
srpnja, kolovoza i rujna, a , 13. srpnja, dan postanka Karlovca, određen je kao središnji dan
Festivala. Cilj projekta je poticanje i koordinacija različitih subjekata na organizaciji
manifestacija i događanja koje će pozicionirati Karlovac kao grad jedinstvenog ljetnog festivala
kao novog kulturno turističkog proizvoda. Obuhvaća Festival gitare, Festival komorne glazbe,
Međunarodni festival folklora, Međunarodni etno & jazz festival "Četiri rijeke", druga razna
sportska i kulturna zbivanja. Organizator Karlstadt festivala su različite udruge, poduzeća,
institucije; TZ GK je glavni koordinator, a lokacije održavanja programa su parkovi, trgovi, ulice,
obale rijeka i Stari grad Dubovac.
http://www.mdc.hr/karlovac/hr/7-opci-podaci/7-1opci.html
http://www.dubovac.info/odubovcu.html
121 http://www.htz.hr/Hrvatski/Dogadjanja/Dogadjanja.aspx?idDestination=1&idEvent=1458
119
120
60
Međunarodni viteški turnir
Organizator ove manifestacije je udruga Vitezovi sv. Jurja, a glavi ciljevi su promocija grada,
privlačenje posjetitelja atraktivnim turnirima i izložbama srednjevjekovne opreme. Održava se
tijekom srpnja na lokacijama Starog grada Dubovca i košarkaškom igralištu Šanac.
Jesenske špice
„Jesenske špice“ su manifestacija, zapravo umrežavanje kulturne ponude Grada Karlovca tijekom
jeseni s ciljem poticanja događanja u centru grada radi privlačenja posjetitelja, te promoviranja
gradskih parkova kao ugodnih mjesta za druženje i zanimljivo provođenje slobodnog vremena.
Ostali ciljevi su promocija gastronomije Karlovca i Karlovačke županije. Turistička zajednica
grada Karlovca organiziranjem “Jesenskih špica” nudi sugrađanima zanimljiv program na
otvorenom: predstave, koncerte, klaunske predstave, animacije i slične sadržaje. U „Jesenskim
špicama“ sudjeluju razne udruge, institucije i pojedinci, a TZGKA je glavni koordinator, a
programi se odvijaju na raznim gradskom lokacijama i Starom gradu Dubovcu.
Filmska revija mladeži i Four river film festival
Kino klub Karlovac u rujnu organizira Filmsku reviju mladeži kao nacionalnu reviju
srednjoškolskog filma i središnje mjesto hrvatskog srednjoškolskog filmskog stvaralaštva. Do
2007. godine organizacija (12 godina u kontinuitetu) se selila iz grada u grad, kada ju je na
neodređeno vrijeme „u svoje ruke“ dobio Kinoklub Karlovac, koji je uz Hrvatski filmski savez od
tada ravnopravni organizator. O uspjehu karlovačkih izdanja najbolje govori činjenica o 3.000
posjetitelja filmskih projekcija i preko stotinu mladih autora koji su doslovno pokorili grad. Od
2008. godine u sklopu Revije organizira se i Four River Film Festival, međunarodna inačica,
odnosno festival namijenjen srednjoškolskom filmu – jedinstven ne samo na području Hrvatske,
već i cijele regije. Time je Karlovac postao sinonim za filmsko stvaranje srednjoškolaca, odnosno
prava srednjoškolska filmska meka! Lokacije filmskih projekcija su Kazalište Zorin dom i Stari
grad Dubovac.
Kazalište na Dubovcu
Udruga za umjetnički razvoj DNO koja djeluje oko 7 godina, na kazališne daske je iznjedrila 3
predstave, među kojima je i kazališne predstave „Kraljica“ izvođena u „sablasnom“ okruženju
Starog grada Dubovca. Organiziranje manifestacije Kazališta na Dubovcu ima za cilj spajanje
alternativnog i profesionalnog kazališta u jedan događaj, te oživljavanje Starog grada Dubovca i
njegove okolice.
Dan dubitelja bundeva
Udruga za umjetnički razvoj DNO i Kino klub Karlovac organiziraju uoči Svih svetih Dan
dubitelja bundeva na lokaciji Starog grada Dubovca. Glavni cilj manifestacije je potaknuti
održavanje događanja u manje atraktivnim terminima; promocija grada organizacijom zabavnih
događanja koja privlače posjetitelje u doba godine kada je u gradu manji broj događanja.
Program se sastoji od dva dijela, predvečernjeg za djecu i večernjeg za odrasle. Cijeli program
podržava Turistička zajednica grada Karlovca, a sponzorira ugostiteljski obrt Zlatna Ribica.
Cross country utrka svjetskog kupa
Organizator Brdsko biciklistički klub "T–Rex", osnovan krajem 1997. godine s ciljem okupljanja
mladih entuzijasta i zaljubljenika u brdski biciklizam, organizira međunarodna natjecanja u ovoj
61
biciklističkoj disciplini. Među najomiljenijim stazama ističu najljepšu i najzahtjevniju stazu koja
okružuje Stari Grad Dubovac, te Borlin i Kalvariju. Staza se sastoji od nekoliko različitih dionica
koje su manje ili više zahtjevne. Staza je natjecateljskog karaktera te se preporuča samo onima
dobre fizičke pripremljenosti i kondicije, te tehničke spretnosti. Međutim, staza se može koristiti
i kao turistička ruta uz izmjenu nekih tehnički zahtjevnih dijelova i korištenja sporednih i lakših
putova. Glavni ciljevi ovog sportskog natjecanja je unapređenje i promocija biciklizma i
biciklističkih staza, promocija grada biciklistima i rekreativcima
5.3. SWOT analiza za Stari grad Dubovac
5.3.1.Snage - prednosti







uz karlovačku Zvijezdu i četiri rijeke Stari grad Dubovac je jedna od tri glavne osi identiteta
Grada Karlovca, glavnog grada županije;
sjajan zemljopisni položaj i laka dostupnost: blizina glavnog hrvatskog emitivnog tržišta i
glavne zračne luke – Grada Zagreba, ali relativna blizina ostalih hrvatskih i europskih
središta;
Stari grad Dubovac važan je segment temeljnih strateških razvojnih dokumenata Karlovačke
županije: Master planom razvoja turizma i ROP-om;
jedan je od najznačajnijih spomenika obrambene arhitekture Karlovačke županije i jedan od
najbolje očuvanih i s najvišim stupnjem turistizacije;
zajedno s crkvom sv. Marije Snježne i Dubovačkom šumom čini prepoznatljivu vizuru Grada
Karlovca s glavnih državnih prometnica koje povezuju kontinentalnu i primorsku Hrvatsku;
blizina rijeke Kupe;
visoka razina privlačnosti za organizaciju različitih kulturnih i zabavnih događanja i
manifestacija.
5.3.2.Slabosti - nedostaci




Stari grad Dubovac nema efikasnu upravljačku strukturu – upravljanje je podijeljeno između
vlasnika - Grada Karlovca, Gradskog muzeja, TZGK i Konzervatorskog odjela Karlovac, bez
postojanja koordinacijskog tijela, a posljedica čega je i činjenica da nema dokumenta kojim
se prikazuju objedinjena zajednička ulaganja u Stari grad Dubovac posljednjih 10-tak godina;
zapuštenost objekta (interijeri) i njegovih sadržaja: niska razina ugostiteljske ponude, slaba
opremljenost infrastrukture za primanje posjetitelja i organizaciju produkcijski zahtjevnijih
izvođačkih, predstavljačkih programa, nepostojanje infrastrukture za vrhunski catering i
održavanje događanja i evenat-a visoke produkcijske razine (korporativnih i političkih
susreta, vjenčanja, proslava i sl.), produkcijski neatraktivan muzejski postav u Branič kuli
koji nema odlike vrhunske atrakcije;
nerazvijena linija povezanih i kompatibilnih kulturnih i turističkih proizvoda visoke razine
koji uključuju statičnu ponudu (vrhunsko ugostiteljstvo, interpretacijski centar visoke
produkcijske razine, vrhunsku infrastrukturu za organiziranje predstavljačkih i izvedbenih
programa, evenat-a i manifestacija); kao i programsku ponudu (kostimirana vodstva,
manifestacije i programi visoke produkcije tijekom cijele godine…)
nepostojanje mreže (kako kulturne tako i turističke) koja Stari grad Dubovac povezuje s
ostalim utvrđenim gradovima i utvrdama Karlovačke županije, kontinentalne Hrvatske i
62





Europe te ga upisuje na kulturnu i turističku kartu uspješnih atrakcija županije, Hrvatske i
Europe;
nepovezanost kulturnog i turističkog javnog, privatnog i civilnog sektora kroz zajednički
usmjereno djelovanje na razvoju mikrodestinacije Starog grada Dubovca;
nepostojanje cjelovite konzervatorsko-restauratorske dokumentacije na kojoj bi se temeljio
sustavan plan zaštitnih radova na spomeniku, te izradio financijski plan za njihovu
provedbu;
loša prometna regulacija prema Starome gradu, preuska cesta koja onemogućuje pristup
autobusima i većem broju vozila, kao i nepostojanje organiziranog parkirališta u blizini
Staroga grada;
niska razina turističke i kulturne ponude u cijeloj četvrti Dubovac (nediferencirana gastro i
ugostiteljska ponuda);
manjak kadra u turističkom i kulturnom sektoru, posebno kulturnih menadžera i
marketinških stručnjaka u području kulture i turizma.
5.3.3.Prilike - mogućnosti








uspostavljanje razine izvrsnosti u razvoju mikro-destinacije kulturnog turizma četvrti
Dubovac kreiranjem jedinstvenih, kompatibilnih i međusobno umreženih kulturnih i
turističkih proizvoda;
poboljšanje razine kvalitete kulturne ponude tijekom cijele godine i stvaranje uvjeta za
osnaživanje visokokvalitetne kulturne produkcije u Gradu Karlovcu, uključivanjem javnog,
civilnog i privatnog sektora;
stvaranje tematski umreženih proizvoda na razini županije, države i Europe;
povećanje osjećaja lokalnog ponosa kod stanovnika četvrti Dubovac, ali i građana Grada
Karlovca u cjelini;
jačanje povjerenja u kulturu kao profitabilnog sektora;
povećanje broja turista tijekom cijele godine;
poticanje kulturne, turističke i ekonomske obnove i poduzetničkih ulaganja u četvrti
Dubovac, Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji;
poticanje održivog razvoja četvrti Dubovac, Karlovca i karlovačke regije.
5.3.4.Prijetnje - opasnosti







političke poteškoće – onemogućavanje kontinuiteta sustavnog rada na ovom dugoročnom,
organizacijski i financijski zahtjevnom projektu;
loše rukovođenje ljudskim resursima na lokalnoj razini;
nedostatak vještina timskog rada;
pitanje konkurencije unutar županije i države;
niska profesionalna razina u implementaciji;
improviziranje u implementaciji – ne angažiranje struke i nedostatak ustrajnosti na razvoju
visoko kvalitetnih kulturno-turističkih proizvoda;
financijske poteškoće u implementaciji.
63
5.3.5.Smjernice iz SWOT-a
Za rješavanje političkih prijetnji potrebna je snažna volja i odluka najviših instanci lokalnih vlasti
za implementaciju ovog projekta i za njegovim sustavnim nadograđivanjem koja se neće
mijenjati u odnosu na promjenu vlasti ili čelnih ljudi.
Prepoznavanjem mikrodestinacije Dubovac kao jednog od glavnih potencijala Grada Karlovca i
Karlovačke županije i njegovo stvarno, a ne nominalno uvrštavanje u razvojne planove i
strateške dokumente, ove su poteškoće rješive. Loše rukovođenje ljudskim resursima na
lokalnoj razini, kao i nedostatak vještina timskog rada u ovom se slučaju može riješiti odabirom
osobe unutar ili izvan same gradske organizacije koja će upravljati Starim gradom Dubovcem.
Bitno je napomenuti da upravljanje Starim gradom treba biti u rukama jednog čimbenika koji će
surađivati s javnim, privatnim i civilnim sektorom. Stari grad Dubovac nalazi se u središtu
županije i jedan je od rijetkih objekata dobre uščuvanosti utvrda u Karlovačkoj županiji i
njegovim pokretanjem u smjeru razvoja kulturno-turističke atrakcije može služiti za primjer
drugim gradovima u okruženju. Umrežavanjem starih gradova i utvrda na širem području
također dolazi do pomaka za druga mjesta.
Za opasnost od niske profesionalne razine u implementaciji i improviziranje u implementaciji
treba postaviti jasne korake za daljnji rad svih struktura na mikrodestinaciji. Usmjerenim
upravljanjem i jasnom vizijom za Stari grad Dubovac, uz potporu Ministarstva kulture i Grada
Karlovca za uređenje i održavanje grada, postoji niz mogućnosti financiranja putem europskih
fondova i institucija. Dobrim upravljanjem Stari grad Dubovac može biti u mogućnosti financirati
svoje potrebe.
Konkretni koraci za pretvaranje slabosti u snage:







nepostojanje cjelovite konzervatorsko-restauratorske dokumentacije - sakupljanje sve
postojeće dokumentacije i izrada opsežne i sveobuhvatne konzervatorske studije
nerazvijena linija povezanih i kompatibilnih kulturnih i turističkih proizvoda visoke razine razvoj novih proizvoda na modularnoj razini– inzistiranje na kvaliteti
nepostojanje efikasne upravljačke strukture Starim gradom Dubovcem - provedba natječaja i
odabir menadžera za upravljanjem mikrodestinacijom; uspostavljanje krovne instance
upravljanja
nepovezanost kulturnog i turističkog sektora kroz zajednički usmjereno djelovanje na
razvoju mikro-destinacije Starog grada Dubovca korištenje svih kapaciteta i zajednička
usmjerenost prema razvoju destinacije kao primjer uspješnog razvoja kulturno-turističke
atrakcije
loša prometna regulacija prema Starome gradu, preuska cesta koja onemogućuje pristup
autobusima i većem broju vozila, kao i nepostojanje organiziranog parkirališta u blizini
Staroga grada - Izrada prometne studije i nalaženje novih načina prometne regulacije
niska razina turističke ponude u cijeloj četvrti Dubovac (nediferencirana gastro i
ugostiteljska ponuda) - poticanje lokalnog razvoja i povećanjem fluktuacije ljudi (lokalnih i
turista) razvojem mikrodestinacije Dubovac; uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj
četvrti
manjak kadra u turističkom i kulturnom sektoru, posebno kulturnih menadžera i
marketinških stručnjaka u području kulture i turizma - obuka novih kadrova, pomoći mladim
perspektivnim osobama i kreiranjem jasnim određivanjem Karlovca mjestom ugodnim za
život razvojem ponude
64
6. Posebni dio - mikrodestinacija Dubovac
6.1. Vizija razvoja mikrodestinacije Dubovac
Četvrt Dubovac postaje jedinstvena kulturno-turistička mikrodestinacija Grada Karlovca i
Karlovačke županije koja svojom bogatom kulturnom i turističkom ponudom i doživljajima,
razvijenima oko glavne kulturno-turističke atrakcije Starog grada Dubovca i jedinstvenog
Muzeja piva i pivarstva u Hrvatskoj tijekom cijele godine privlači različite dobne skupine
posjetitelja. Četvrt Dubovac ugodno je i prosperitetno mjesto za sve stanovnike, uključujući i
osobe s posebnim potrebama, s raznolikim mogućnostima rekreacije i boravka u uređenim i
tematiziranim stazama Dubovačke šume i uz rijeku Kupu, tematskim igralištima, uređenom
urbanom opremom, razvijenom prometnom i turističkom infrastrukturom, te otvorenim radnim
mjestima i razvijenim privatnim poduzetništvom u sektoru turizma, uslužnih djelatnosti i
kreativnih industrija.
6.2. Dionici razvoja mikrodestinacije
Razvoj urbanog kulturnog turizma obuhvaća široku skalu dionika u privatnom, javnom i
civilnom sektoru, uključujući lokalne vlasti, lokalno stanovništvo, udruge građana, javne agencije
za turizam, zaštitu spomenika ili zaštitu okoliša, lokalne poduzetnike, hotele, putničke agencije,
regionalne razvojne agencije, transportne operatore, gradske atrakcije, profesionalne turističke
organizacije kao i regionalne, nacionalne i međunarodne vlasti koje provode politiku i donose
smjernice rada koje imaju izravni utjecaj na lokalne prilike. Svaki pak uspješan projekt mora
imati izbalansiran odnos između svojih dionika i stoga je učešće dionika u razvoju projekta
potrebno pažljivo planirati kroz organizaciju upravljačke strukture.
6.2.1.Lokalni i županijski dionici
Glavni dionici – nositelji razvojnog projekta




Grad Karlovac;
Gradska četvrt Dubovac;
TZ Grada Karlovca;
TZ Karlovačke županije.
Ostali dionici – sudionici razvojnog projekta
 Razvojna agencija Karlovačke županije;
 Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Karlovac;
 Gradski muzej Karlovac;
 Lokalne zajednice i uprave starih gradova i utvrda Karlovačke županije;
 institucije, nevladine udruge i pojedinci iz područja obrazovanja, baštine, kulture,
znanosti i kreativnog sektora (kreativne industrije);
 poduzetnici;
 lokalno stanovništvo.
65
Lokalna uprava i samouprava, Turistička zajednica Grada Karlovca i TZ Karlovačke županije
glavni su naručitelj ove studije koja treba poslužiti kao temeljni dokument razvoja kulturnog
turizma četvrti Dubovca i razvoja glavne kulturno-turističke atrakcije Starog grada Dubovca.
Stoga je njihova uloga i odgovornost za razvoj projekta od iznimne važnosti, jer se bez njihovog
aktivnog i kontinuiranog rada na provedbi akcijskog plana ovog razvojnog projekta neće
dogoditi ništa. Grad Karlovac se odredio i jasno usmjerio prema razvoju turizma kao jednoj od
prioritetnih gospodarskih grana, dakle izvoru ekonomskog blagostanja i rasta lokalne zajednice.
S druge strane, u sklopu modernih strategija gradskog planiranja i razvoja, okretanje održivom
razvoju kulturnog turizma svakako predstavlja okretanje suvremenim tokovima, posebno
važnima u procesu pripreme za ulazak Hrvatske u Europsku zajednicu.
Ovim projektom posebno će biti dotaknuti pojedini sektori upravljanja gradom i županijom,
dakle prvenstveno turizam, zatim kulturna politika grada, urbanističko planiranje, očuvanje
okoliša i transport, te europske integracije i projekti. Posebnu skupinu dionika predstavljaju
lokalne zajednice i uprave starih gradova i utvrda Karlovačke županije u suradnji s kojima se
treba realizirati onaj dio projekta koji u turističkom i kulturnom smislu povezuje i razvija ovaj,
za karlovačku županiju možda najznačajniji baštinski korpus. Zainteresirane institucije,
nevladine udruge i pojedinci iz područja obrazovanja, baštine, kulture, znanosti i kreativnih
industrija u u ovom će projektu pronaći platformu za projekte koji će biti obostrano
podržavajući i poticajni. S druge strane, uspješna i posjećena mikrodestinacija Dubovca biti će
poticaj razvoja lokalnog poduzetništva, posebno onog koji je orijentiran na turizam,
gastronomiju i njima kompatibilne uslužne djelatnosti, te kreativnu industriju. U konačnici,
lokalno stanovništvo četvrti Dubovac treba naći izvor lokalnog ponosa, mjesto susretanja i
druženja, poticaj za kreativni izraz te osobni građanski doprinos uređenjem okućnica i
podržavanjem različitih kvartovskih akcija, poput uređenja javnih površina, sađenja stabala i
cvjetnih nasada…
6.2.2.Ne-lokalni dionici: nacionalna i EU razina







Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine;
Ministarstvo turizma;
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva;
mreže utvrda starih gradova i utvrda u Hrvatskoj, regiji i EU;
projekti i mikrodestinacije starih gradova na području EU
institucije, nevladine udruge i pojedinci iz područja obrazovanja, baštine, kulture,
znanosti i kreativnog sektora (kreativne industrije) iz Hrvatske i Europe;
poduzetnici, turističke agencije.
Ne-lokalni dionici pokrivaju široki spektar: od politike i gospodarstva na nacionalnoj razini do
umjetnika, pedagoga, znanstvenika i kulturnjaka iz Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Uloga ovih
potonjih u razvoju mikrodestinacije ne mora biti izravna kao ona lokalnih dionika, ali ima vrlo
važan značaj u marketinškom razvoju projekta. Na primjer, umjetnici i sudionici festivala i
manifestacija pronose glas o Starom gradu Dubovcu u svojim umjetničkim i kulturnim
krugovima i kreiraju javno mišljenje o njemu kao zanimljivoj destinaciji kulturnog turizma!. Za
implementaciju projekta i dobivanju sredstava iz fondova EU snaga projekta mjeri se i po
važnosti projekta izvan lokalne zajednice, odnosno njegove važnosti u regionalnom i EU
kontekstu.
66
6.3. Ciljne skupine mikrodestinacije
Prema preporukama za razvoj kulturno-turističkih strategija koje donosi europski projekt
PICTURE122, ali i u svim drugim relevantnim izvorima koja se odnose na planiranje i upravljanje
projektima i plasiranjem proizvoda na tržište, ističe se da je od iznimne važnosti u početnim
fazama izrade projekta identificirati tko sačinjava ciljnu skupinu kojoj se određeni projekt ili
proizvod obraća. Što profil ciljne skupine bude jasniji i bolje određen, to je veća mogućnost da se
proizvod u inicijalnoj fazi kreiranja prilagodi upravo toj skupini. Iako će se temom temeljite
identifikacije ciljnih skupina baviti u narednim poglavljima, predstavljajući krovne kulturnoturističke proizvode mikrodestinacije, ovdje je važno identificirati populaciju i skupine kojoj se
ukupna mikrodestinacija Dubovac obraća. Cilj je privući kulturnog turista ali i sve one možda
manje zainteresirane za „kulturu u užem smislu“, koje se treba privući zanimljivim i specifičnim
"paketom" proizvoda i doživljaja".
6.3.1.Osnovna ciljna skupina






kulturni turisti i specijalisti;
obitelji s djecom;
školska djeca u školskim ekskurzijama;
stariji gimnazijalci i studenti, uključujući i studentske ekskurzije;
starija populacija (umirovljeničke ekskurzije);
biciklisti i šetači.
Osnovna ciljna skupina pokriva široku dobnu skalu potencijalnih posjetitelja: od obitelji s
djecom, školske populacije, mladih ljudi studenske dobi do posjetitelja starije dobi, ako i djece i
osoba s posebnim potrebama. Takav široki raspon ciljne skupine određen je ponudom
raznorodnih sadržaja mikrodestinacije tijekom cijele godine.
6.3.2.Ciljne skupine prema zemljopisnoj pokrivenosti




posjetitelji iz Karlovca i okolice, te šireg područja Karlovačke županije (lokalni);
posjetitelji iz susjednih županija - Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Brodskoposavske, Zagrebačke (šire regionalni);
posjetitelji iz velikih i većih hrvatskih gradova Zagreba, Varaždina, Osijeka, Pule, Rijeke,
Zadra, Splita, Dubrovnika (nacionalni)
posjetitelji iz susjednih država Italije, Slovenije, Austrije, Mađarske, BiH, ali i svih ostalih
europskih država i SAD-ea (europski i svjetski).
Mikrodestinacija Dubovac s kvalitetnim kulturno turističkim proizvodima i stručnim
upravljanjem, te posebnim naglaskom na dobro koordiniran i vođen marketing i odnose s
javnošću, računa na zemljopisno raširenu populaciju posjetitelja.
U slučaju lokalnih posjetitelja, u stručnim se krugovima pokazalo bitnim preispitati opće
uvaženu činjenicu da turizam nužno podrazumijeva putovanje kao promjenu mjesta stanovanja i
da se ne može govoriti o turizmu u mjestu stanovanja. Naime, pokazalo se da je odnos između
Dumont E.: PICTURE (Pro-active management of the Impact of Cultural Tourism upon Urban Resources and
Economies) Deliverable D25; 2006, str. 13.-19. (http://www.picture-project.com)
122
67
kvalitete života i turizma iznimno važan i da se događanja kreirana za turiste, kao i turistička
infrastruktura, mogu itekako koristiti i od strane lokalnih stanovnika, štoviše to je izrazito
poželjno. Kreiranje mikrodestinacije Dubovac upravo se temelji na ovoj važnoj spoznaji da je
razvoj kulturnog turizma jedino moguć s paralelnim razvojem kvalitete kulturne ponude za
građane Dubovca i Karlovca, dapače i osnaživanjem njihovog aktivnog sudjelovanja u kreiranju
iste.
U slučaju nacionalne pokrivenosti posjetitelja, sve bolja premreženost Hrvatske autocestama
važan je preduvjet da Stari grad Dubovac u sve većem broju posjećuju posjetitelji iz cijele zemlje.
Posebno se to odnosi na roditelje s djecom iz većih hrvatskih središta, prvenstveno Zagreba, koji
pored boravka obitelji na svježem zraku i u čarobnoj prirodi, žele svoju djecu na poučan način
zabaviti, upoznati ih s nacionalnim ljepotama i poviješću. Školske ekskurzije iz raznih dijelova
Hrvatske također su važan dio ciljne skupine. Uz sve rasprostranjenije programe škole u prirodi,
za očekivati je da će s razvojem infrastrukture i ponude Starog grada Dubovca, posjete biti
brojnije.
Važna predispozicija za dolazak europskih posjetitelja svakako je strateški dobra prometna
pozicija Starog grada Dubovca koji se vidi iz svakog vozila koji vozi autocestom Zagreb-Split i
Zagreb-Rijeka. U prvom redu ovdje se računa na posjetitelje koji su na proputovanju prema
Jadranu. Posebno se ovdje misli na obitelji s djecom ili turiste sklone kombinaciji aktivnog
odmora i zadovoljenja kulturnih potreba. Tu su i oni u potrazi za autentičnim i izvornim
tradicijama, znanjima i umijećima, te oni koji svoj odmor u Hrvatskoj žele kombinirati posjetima
i kraćim boravcima na moru i unutrašnjosti, što jest tendencija zadnjih godina u svjetskim
trendovima u turizmu. Tu svakako valja ubrojiti i sve brojnije posjetitelje na dva kotača bicikliste, boravak kojih je u Karlovcu zajamčen dosadašnjim aktivnostima na uređenju
biciklističkih staza, turističkih karata i bike&bed smještaja.
6.4. Ponuda mikrodestinacije Dubovac
6.4.1.Identitet, sadržajne okosnice i sastavnice mikrodestinacije
Ponuda mikrodestinacije Dubovac razvija se oko glavne atrakcije Starog grada Dubovca, a
tematski se temelji na povijesnom identitetu Dubovca kao četvrti koja je nastala prije samog
grada Karlovca na temelju trgovine žitom i soli koja se razvila zbog blizine riječnog puta rijeke
Kupe. Snažan razvoj Dubovca kroz brojna stoljeća bio je razlogom da se ovdje nastanila bogata
dubovačka vlastela, a dubovački purgari bili poznati i imućni trgovci i obrtnici. Stari grad
Dubovac činio je važnu utvrdu u vojno-obrambenom sustavu Vojne krajine, fenomenu koji ima
istaknut europski značaj jer je na njemu počivala cijela obrana Europe od turske najezde. Stari je
grad također bio dom brojnim povijesnim ličnostima i pripadnicima moćnih plemićkih, a kasnije
građanskih obitelji. Uz Stari su grad prolazile najznačajnije prometnice Hrvatske, a ovdje se u 19.
st razvijala industrija od koje je ona pivska postala zaštitnim znakom grada Karlovca sve do
današnjih dana.
Razvoj mikrodestinacije Dubovac počiva na razvoju mreže raznolikih, ili tematski povezanih ili
međusobno kompatibilnih atrakcija, te razvijene infrastrukture koja može poslužiti kao
platforma različitim inicijativama privatnog, javnog i civilnog sektora za kreiranje raznorodne
kulturno-turističke ponude. Samo mreža povezanih atrakcija i programa, s kojima se mogu
kreirati raznovrsni turistički paketi, može stvoriti turistički atraktivnu mikrodestinaciju. U
68
nastavku će biti detaljno opisane sve sastavnice mikrodestinacije Dubovac izuzev glavne
atrakcije Stari grad Dubovac kojemu je posvećeno cijelo naredno poglavlje.
Stari grad
Dubovac glavna
atrakcija
Eko imanje
Petrovac
Mikrodestina
cija Dubovac sastavnice
Muzej piva i
pivarstva
Dubovačke
tematske rute i
putovi
Tematsko
igralište
„Opsada
utvrđenog
grada“
6.4.2.Dubovačke tematske rute i putovi
Mreža tematskih ruta i putova nastaje procesom tematiziranja postojećih ili prema potrebi novo
uređenih šetnica, planinarskih putova i biciklističkih staza, a cilj procesa je stvoriti
prepoznatljivost, posebnost doživljaja i atraktivnost mikrodestinacije Dubovac, te kreirati novi
zabavno-edukativni sadržaj koji je vizualno visoko kvalitetno oblikovan te doprinosi kreiranju
ukupnog vizualnog doživljaja Dubovca. Tematske rute i putovi povezuju Stari grad Dubovac,
dubovačku šumu Kalvariju, Jezerce, rijeku Kupu, imanje Petrovac te brojne druge točke i
sadržaje i turističku ponudu u mikrodestinaciji, a posjetitelji se na tematskim putovima na
zabavan i inovativan način upoznaju s bogatom poviješću Dubovca i njegovih stanovnika.
Rute jednako privlače i mlađu i stariju populaciju i dostupne su individualnim i grupnim
posjetima, a pojedini su dijelovi ruta i putova prilagođeni osobama s posebnim potrebama.
Uzduž rute ili puta vizualnom signalizacijom s interpretacijskim pločama označeni su određeni
punktovi na kojima će se nalaziti informacije o dubovačkoj povijesti, ali i aktualnoj ponudi
(smjerokazi za različite kulturno-turističke sadržaje).
69
Mreža tematskih putova i staza slijedi ujednačeni koncept označavanja pri čemu je važno stvoriti
i u konceptualnom i vizualnom smislu jedinstveno vizualno rješenje svih elemenata ruta i putova
mikrodestinacije, a koji će se nadovezivati i činiti sastavni dio vizualnog identiteta glavne
atrakcije – Starog grada Dubovca (izbor boje i vizualnog dizajna – načina prezentacije točaka u
označavanju i vođenju). Isti će se vizualni oblikovni identitet javljati na svim marketinškim
elementima i promotivnim materijalima mikrodestinacije i glavne atrakcije (web stranici,
vodiču, tiskovinama – letcima, mapama, razglednicama i sl.). Prijedlog odabira tematskih ruta
nije obvezujući, već načelan: jedna je tematska ruta posvećena dubovačkim vlastelinima, druga
dubovačkim purgarima, a treća tematizira trgovački put žita i soli.
Primjeri vizualizacije interpretacijskih ploča tematskih putova
„Ogulin zavičaj bajke“ i općine Rakovica, Copyright TZ Ogulin i TZ Rakovica
Tematska ruta dubovačkih purgara
Tematska ruta dubovačkih purgara povezuje Stari grad Dubovac, slijedi dubovački planinarski
put kroz dubovačku šumu Kalvariju sve do naselja Borlin. Ova staza na zabavan i edukativan
način informira o životu dubovačkih purgara i njihovom odnosu prema Starom gradu te
njegovom prirodnom okolišu (opis životinja koje su nekoć ovdje
živjele, upoznavanje s povijesnom i sadašnjom florom šume,
lovcima i lovokradicama, lokalnim legendama i sl.). Tematski put
sačinjavaju kreativne interaktivne informativne ploče i
smjerokazi, te opremljena mjesta za odmor i razonodu. Glavni
dionici ove rute su uprava Starog grada Dubovca, Hrvatske šume,
Grad Karlovac, četvrt Dubovac i Planinarsko društvo „Dubovac“.
Tematski put dubovačkih vlastelina
Tematski put dubovačkih vlastelina kreće od podnožja
dubovačkog brdašca, do crkve Majke Božje Snježne završavajući
se na Starom gradu Dubovcu. Posjetitelje se tako uvodi u
najslavniji dio povijesti Dubovca već na samom prilazu Starom
gradu, na zabavan, interaktivan i edukativan način upoznajući ih
sa svim stanovnicima i vlasnicima staroga grada od njegova
postanka do početka 20. st. Tematski put sačinjavaju kreativne
interaktivne informativne ploče s likovima vlastelina i smjerokazi,
te opremljena mjesta za odmor s klupama, koševima za smeće, te uređenim kamenim stubama
(uz popravak postojećih prema potrebi). Glavni dionici tematskog puta su uprava Starog grada
Dubovca, župa Majke Božje Snježne, Grad Karlovac i četvrt Dubovac. Ukoliko se izgradnja ovog
70
tematskog puta bude poklapala s Križnim putem, ovaj se put može izgraditi i sa druge strane
prilaza Starom Gradu, od Petrovca.
Tematska ruta žita i soli
Žitni, odnosno put soli integrira najviše sastavnica same četvrti
Dubovac. Početna točka je Stari grad, druga točka obuhvaća
budući Muzej piva u staroj pivovari te preko Marmontove aleje
spušta se na šetnicu uz Kupu sve do veslačkog kluba „Korana“.
Posjetitelji se ovdje upoznaju s bogatom trgovačkom prošlošću
Dubovca, s posebnim akcentom na važnost rijeke Kupe kao u
povijesti iznimno aktivnog plovnog puta. Na ovom tematskom
putu nalaze se interaktivne i informativne ploče te mjesta za razonodu (tematsko igralište) i
odmor (klupe i sjenice, koševi za smeće i stalci za parkiranje bicikla). Glavni dionici ove rute su
uprava Starog grada Dubovca, Grad Karlovac, četvrt Dubovac, Karlovačka pivovara, Veslački klub
„Kvaka“, te lokalni poduzetnici (kafići, restorani…).
6.4.3.Tematsko igralište „Opsada utvrđenog grada“
Tematsko igralište „Opsada utvrđenog grada“ namijenjeno je
predškolskoj i rano-školskoj djeci. Zamišljeno je kao prostrano
igralište koje se tematski oslanja na glavnu atrakciju
mikrodestinacije, a cilj je da djeci pruži inovativan i interaktivan
poligon za igranje i kreativno učenje o starim gradovima i
utvrdama i životu u njima.
Tematsko igralište sastoji se od standardnih objekata za igru
(klackalice, tobogani, ljuljačke), interaktivnih mehanizama i objekata koji su vezani uz ovu temu,
kao i raznolike igre (memory,..). Igralište mora u cijelosti biti unikatno zamišljeno i realizirano
kako bi se moglo promovirati kao jedinstvena atrakcija za djecu u Hrvatskoj. Prijedlog je da se
igralište nalazi u blizini Jezerca. Glavni dionici ove rute su uprava Starog grada Dubovca, Grad
Karlovac i četvrt Dubovac.
6.4.4.Muzej piva i pivarstva
Službeni datum osnutka Karlovačke pivovare je 1854. g, iako se
po nekim dokumentima navodi 1781. g. U svakom slučaju,
tradicija pivarstva u Karlovcu je vrlo stara: pivo se u Dubovcu
proizvodi čak 13 godina prije nego što je Gerard Adrian Heineken
kupio svoju prvu pivovaru u Amsterdamu. Ledana pivovare je
proradila 1918, a od samog početka, u njezinu je sklopu i
restoran, vrlo popularan sve do njenog zatvaranja kasnih 70-tih.
Pivovaru su zvali i dubovačka majka, jer je othranila generacije, postala zaštitni znak Dubovca i
Karlovca. Danas zauzima prostor s obje strane ceste, uključujući i nekadašnji Pulvermagazin uz
Kupu, vojno skladište koje je tužnom igrom sudbine 1945. g. postalo logor u kojem su stradali
mnogi Dubovčaki.123 Sve su to značajni povijesni podaci koji itekako snažna podloga za iniciranje
ideje o ustanovljavanju jedinstvenog u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe Muzeja piva i pivarstva.
Dodatni je argument i činjenica da je zgrada prve pivnice sačuvana, te da bi uz partnerstvo Grada
123
http://www.paviljon-katzler.hr/arhiva_clanak.asp?id=11
71
Karlovca i uprave Karlovačke pivovare mogla biti obnovljena u izvornom izgledu i prilagođena
potrebama stvaranja muzeja. Kao moguća zgrada budućeg muzeja mogla bi biti i zgrada
kazamata (Žitnog, odnosno Pulvermagazin-a).
Da bi postao uspješna atrakcija mikrodestinacije Dubovac, Muzej
piva i pivarstva mora biti produciran na najvišoj muzeološkoj i
kreativnoj razini. Kao autentična dubovačka atrakcija par
excellence, poslanje ovoga muzeja trebalo bi nadilaziti lokalnu
temu, iako bi ona trebala biti središnja tematska okosnica muzeja,
te biti prošireno poslanjem očuvanja i zanimljive i inovativne
prezentacije bogate povijesti piva i pivarstva u svijetu, a posebno
u europskom kontekstu. Muzej piva i pivarstva zasigurno bi
postao posjećena atrakcija brojnih ljubitelja piva, te bio jedan od važnih generatora
oplemenjivanja i razvijanja tradicionalne karlovačke manifestacije Dana piva, koja bi trebala
postati regionalno posjećena manifestacija poput bavarskog Oktoberfesta. Glavni dionici ovog
projekta su Grad Karlovac i Karlovačka pivovara.
6.4.5.Eko-imanje Petrovac
Imanje Petrovac koje se nalazi sjeverozapadno od Starog grada
Dubovca. prema GUP-u je zamišljeno kao depandansa starog
grada u obliku etno sela. S obzirom da se radi o privatnom
vlasništvu, idealna bi situacija bila da imanje dođe u ruke
poduzetnicima koji od njega uspjeli sačiniti eko-imanje sa
smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima, te zoološkim vrtom s
izvornim hrvatskim vrstama domaćih životinja, otvorenim za
posjetitelje. Koncept etno sela kao javne ustanove ne može se primijeniti na ovako malenu
parcelu, a i iskustva su pokazala da je koncept etno sela dugoročno teško održiv jer uvijek počiva
na živim ljudima koji na njemu žive na autentičan način, a pitanje ljudskih resursa u tom je
smislu popriličan problem. Stoga je privatni sektor najbolje rješenje za provedbu ovog projekta.
72
7. Posebni dio - atrakcija Stari grad Dubovac
7.1. Temeljne izjave za atrakciju Starog grada Dubovca
7.1.1.Vizija razvoja atrakcije Starog grada Dubovca
Stari grad Dubovac je glavna kulturno-turistička atrakcija mikrodestinacije Dubovac, središnja
točka županijske tematske rute utvrđenih gradova i utvrda te baštinska atrakcija upisana u kartu
europskih mreža starih gradova i utvrda. Glavni čimbenici njegove atraktivnosti i uspješnosti su
vrhunska istraženost, očuvanost i prezentiranost baštinskog kompleksa koji uključuje stari grad,
arheološka nalazišta te okolni krajobraz, zatim visoka razina interpretacije i prezentacije
njegove povijesti i značaja, potom najsuvremenija opremljenost infrastrukturom za održavanje
vrhunski produciranih predstavljačkih i glazbenih manifestacija i zabavnih programa, te
vrhunski menadžment koji kreativno, inventivno i racionalno balansira između potreba
očuvanja ovog nacionalnog spomenika kulture, njegove ekonomske iskorištenosti i potreba
lokalnog stanovništva.
7.1.2.Poslanje atrakcije Starog grada Dubovca
Stari grad Dubovac kulturno je i turističko središte koje planskim razvojem, te služeći kao
otvorena platforma za raznorodne kulturno-turističke projekte i programe utemeljene na
kreativnosti, znanju, međunarodnoj suradnji i interkulturnom dijalogu, interdisciplinarnosti,
multimedijalnosti i upotrebi novih tehnologija, svim svojim građanima i posjetiteljima,
uključujući i osobe s posebnim potrebama, omogućuje jedinstven doživljaj, te kao razvijena
kulturno-turistička atrakcija postaje glavni generator razvoja turističke ponude četvrti Dubovac,
Grada Karlovca i Karlovačke županije.
7.2. Upravljačka strukture i upravljačkih poslova
Zbog kompleksnosti procesa razvoja atrakcije Stari grad Dubovac, koji se odvija na najmanje tri
razine: očuvanju spomeničkog svojstva Starog grada, kreiranju ponude, te tržišnom natjecanju,
od ključnog je značaja jasna struktura njezina upravljanja. Na temelju istraživanja primjera iz
prakse, a sukladno mogućnostima zakonske regulative Republike Hrvatske, prijedlog je da
Starim gradom Dubovcem upravlja zasebno poduzeće, osnivač kojega je i njegov vlasnik – Grad
Karlovac. Uloga ovog poduzeća je da skrbi o održavanju i ekonomskom korištenju Staroga grada,
koordinira svim aktivnostima koje se u njemu događaju te surađuje sa svim dionicima i
partnerima koji razvijaju i upravljaju pojedinačnim programskim aktivnostima, odnosno
kulturno-turističkim proizvodima atrakcije, te upravlja procesom razvoja brand-a kulturnoturističke atrakcije, vodi PR i marketinške aktivnosti.
Jedan od važnih strateških partnera je Zaklada Stari grad Dubovac, institucija zadužena za
prikupljanje sredstava za restauraciju i održavanje starog grada. Ova Zaklada je županijskog
karaktera, pa je njezin opseg djelovanja proširen na brigu o svim starim gradovima i utvrdama
Karlovačke županije. Osnivač Zaklade bilo bi Gradsko poduzeće Stari grad Dubovac, a zakladnici
Grad Karlovac, zainteresirani gradovi i općine u županiji, Karlovačka županija i Vlada Republike
73
Hrvatske, a donatori zaklade privredni subjekti države, županije i grada poput Karlovačke
pivovare, Karlovačke banke, Podravke, Adris grupe i sl.
Gradsko poduzeće
Stari grad Dubovac
d.o.o.
Javni sektor-partneri
TZGK i TZKŽ
Gradski muzej Karlovac
KOKA Min. Kulture i HRZ
Civilni sektor –partneri
Bratstvo sv. Mihovila
Udruga Domaći
Lokalno stanovništvo
Privatni sektor-partneri
Ugostitelji i Catering
Ponuđači smještaja
Turističke agencije
Zaklada Stari gradovi i
utvrde karlovačke
županije
7.2.1.Poslovi upravljanja atrakcijom












upravljanje regionalnom, nacionalnom i europskom suradnjom
upravljanje udjelom lokalnih dionika
upravljanje potražnjom
upravljanje doživljajem posjetitelja
upravljanje kontrolom kvalitete
upravljanje gužvom u mikrodestinaciji
upravljanje opremom mikrodestinacije
upravljanje odlaganjem otpada i provođenje kontrole zagađenja
donošenje i provođenje kratkoročnih i srednjoročnih planova
integralna ocjena učinaka kratkoročnih i srednjoročnih planova
koordiniranje poslova zaštite i revitalizacije Starog grada Dubovca
koordiniranje unapređenja prometne infrastrukture
7.2.2.Poslovi razvoja brand-a atrakcije
Potrebno je maksimalno uvećati doprinos kulturnog turizma lokalnoj ekonomiji pozicioniranjem
Starog grada Dubovca kao privlačne atrakcije koja se može nadmetati s drugim zasad
popularnijim odredištima, kako na regionalnoj, tako i na nacionalnoj i EU razini. Pri razvoju
atrakcije ključno je osvještavanje identiteta i nasljeđa kod lokalnog stanovništva, kao i
74
osvještavanje vlastite vrijednosti i jedinstvenosti u regionalnom, nacionalnom i europskom
kontekstu, kao i podizanje razine ponosa lokalne zajednice. Za postizanje uspjeha atrakcije važna
je visoka produkcijska razina svih proizvoda i programa atrakcije.
Sastavnice procesa kreiranja brand-a atrakcije su razvijeni i inovativni proizvodi i programi za
posjetitelje koji se poklapaju s temama krovnog brand-a mikrodestinacije, te razvijanje ponude
tijekom cijele godine (van sezone) i ponuda za vikend odmor. Važna karika u kreiranju brand-a
je cjelovito kreiranje vizualnog identiteta atrakcije Starog grada Dubovca koje je kompatibilno i
u sustavu s vizualnim identitetom ostalih sastavnica mikrodestinacije, u ovom slučaju tematskim
rutama i putovima i tematskim igralištem. Sustavno koncipiran i kreiran vizualni identitet
mikrodestinacije i atrakcije temeljna je razina njihove prepoznatljivosti u medijima, posebice
tiskanim i na internetu.
Aktivnosti na razvoju brand-a atrakcije:







uređenje web stranice - treba odražavati aktualne teme atrakcije, izgled i privlačnosti te
prijedloge za odmor ili jednodnevni posjet temeljene na lokalnim specifičnostima ugostiteljstva, lokalnog jela i pića, festivala i manifestacija, prirode - šetnja i biciklizma,
kulturnih događanja, sportskih aktivnosti itd.;
razviti bolju upotrebu novih tehnologija i Interneta, on-line medija za promotivne svrhe;
provedba strategija/aktivnosti za razvoj kulturno - turističkih proizvoda i programa, te
paketa ponude;
kvalitetna i kontinuirana implementacija planova - raspoređeni precizno kroz cijelu godinu;
predstavljanje atrakcije na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim turističkim
sajmovima;
tiskanje brošura, plakata, razglednica, palete suvenira - majica, čaša, kapa, privjesaka,
vrećica, kabanica s ujednačenim vizualnim identitetom atrakcije i mikrodestinacije;
e-mail liste obavijesti potencijalnim dionicima destinacije.
7.2.3.Marketinške aktivnosti
Turizam se vrlo često usmjerava na sezonu s naglaskom na turizam za vrijeme ljetnih godišnjih
odmora, uglavnom od lipnja do rujna. Posljedica ovakve turističke aktivnosti je slaba upotreba
turističkih resursa kao što su smještaj i turističke atrakcije, što rezultira slabom profitabilnošću i
manjkom investicija. Također, ograničena je cjelogodišnja zaposlenost za mnoge poslove, a
honorarni i povremeni poslovi su norma. Ovo ograničava mogućnosti za razvoj zaposlenja. Stoga
programe i proizvode atrakcije treba ravnomjerno rasporediti u paket ponude za cijelu godinu,
te marketinške aktivnosti oblikovati tako da Stari grad Dubovac bude percipiran kao atrakcija
tijekom cijele godine. Stoga su potrebne slijedeće marketinške aktivnosti:




osiguravanje da se marketinške kampanje atrakcije fokusiraju jednako na sezonsku kao i
izvan sezonsku ponudu putem razvoja raznolikih kulturno – turističkih proizvoda;
poticanje privatnog sektora za dodavanje vrijednosti atrakciji posebnim programima izvan
sezone u skladu s temom atrakcije (proširenje smještajnih kapaciteta, gastronomija,
otvaranje dućana, razvijanje eko proizvoda, tradicionalni obrti…);
dugoročno promoviranje tema atrakcije Starog grada Dubovca;
dugoročno promoviranje kulturno-turističkih proizvoda i programa vezanih uz glavnu
atrakciju;
75



produciranje na stalnoj osnovi elektronskih novina za lokalni sektor smještaja i atrakcija
kako bi ih se potaknulo na razvoj posebne ponude u sezoni i izvan iste (tematska
gastronomska ponuda, radionice…);
koordiniranje i poticanje programa i paketa ponude i ostalih usluga za posjetitelje u pred- i
post- sezoni;
poticanje razvijanja proizvoda dodane vrijednosti i marketinške aktivnosti privatnog sektora
radi povećavanja izvan sezonskih posjeta.
7.3. Dionici razvoja atrakcije
7.3.1.Lokalni i županijski dionici
Glavni dionici – nositelji
 Grad Karlovac;
 Zaklada Stari gradovi i utvrde Karlovačke županije
Ostali dionici – sudionici razvojnog projekta
 Gradska četvrt Dubovac;
 TZ Grada Karlovca;
 TZ Karlovačke županije;
 Razvojna agencija Karlovačke županije;
 Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Karlovac;
 Gradski muzej Karlovac;
 Lokalne zajednice i uprave starih gradova i utvrda Karlovačke županije;
 Institucije, nevladine udruge i pojedinci iz područja obrazovanja, baštine, kulture,
znanosti i kreativnog sektora (kreativne industrije);
 Poduzetnici ugostitelj, turističke agencije;
 lokalno stanovništvo.
7.3.2.Ne-lokalni dionici: nacionalna i EU razina





Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine;
Ministarstvo turizma;
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva;
mreže utvrda starih gradova i utvrda u Hrvatskoj, regiji i EU;
institucije, nevladine udruge i pojedinci iz područja obrazovanja, baštine, kulture,
znanosti i kreativnog sektora (kreativne industrije) iz Hrvatske i Europe.
7.4. Ciljne skupine atrakcije
7.4.1.Osnovna ciljna skupina




kulturni turisti i specijalisti;
obitelji s djecom;
školska djeca u školskim ekskurzijama;
stariji gimnazijalci i studenti, uključujući i studentske ekskurzije;
76



korporacije i tvrtke;
starija populacija (umirovljeničke ekskurzije);
biciklisti i šetači.
7.4.2.Ciljne skupine prema zemljopisnoj pokrivenosti




posjetitelji iz Karlovca i okolice, te šireg područja Karlovačke županije (lokalni);
posjetitelji iz susjednih županija - Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Brodskoposavske, Zagrebačke (šire regionalni);
posjetitelji iz velikih i većih hrvatskih gradova Zagreba, Varaždina, Osijeka, Pule, Rijeke,
Zadra, Splita, Dubrovnika (nacionalni)
posjetitelji iz susjednih država Italije, Slovenije, Austrije, Mađarske, BiH, ali i svih ostalih
europskih država i SAD-ea (europski i svjetski).
7.5. Sastavnice atrakcije Stari grad Dubovac
Atrakcija Stari grad Dubovac ima nekoliko razina ponude: interpretacijsku, uslužnu i
funkcionalnu, a koje zajedno sačinjavaju ukupni korpus njezine atraktivnosti.
Interpretacijski
centar
Vidikovac
Polivalentna/m
odularna
dvorana
Uredi uprave
Caffe bar,
slastičarnica i
dvorana za
evente
Utilitarne
prostorije
Poluzatvorena
pozornica
Smještajni
kapaciteti
Suvenirnica i
recepcija
77
7.6. Interpretacijska razina ponude
7.6.1.Interpretacijski centar
Poslanje
Interpretacijski centar Stari grad Dubovac ključna je interpretacijska sastavnica ponude Starog
grada Dubovca. Koncipiran na suvremen, kreativan, interdisciplinaran, multimedijalan i
inovativan način te produkcijski realiziran na najvišoj izvedbenoj i kreativnoj razini,
Interpretacijski centar interpretira i prezentira povijest i život u Starom gradu Dubovcu, te u
drugim starim gradovima i utvrdama Karlovačke županije, imajući za cilj turističku valorizaciju i
upoznavanje posjetitelja s ovim vrijednim baštinskim korpusom i njegovim ljepotama.
Kratak opis
Smješten je u Branič kuli te prostorijama prvog kata – povezan s polivalentnom/modularnom
dvoranom. Glavni element je multimedijalno prezentirana stalna izložba s interdisciplinarnim
pristupom povijesti i životu tijekom minulih stoljeća u Starom gradu Dubovcu, s naglaskom na
glavne prepoznatljivosti Dubovca – njegove vlasteline i purgare, purgarske zanate i obrte. Drugi
važan tematski blok izložbe je prezentacija i interpretacija svih starih gradova i utvrda
Karlovačke županije, s posebnim naglaskom na obrambeni sustav Vojne krajine, te
interpretacijom njegova značaja za ukupnu europsku povijest.
Ciljne skupine - korisnici
Korištenjem najrecentnijih znanstvenih istraživanja i spoznaja, interpretacijski centar uz pomoć
novih tehnologija, suvremenih medija i korištenjem interaktivnih muzeoloških pomagala,
interpretira sve teme na način prilagođen prosječnom posjetitelju (nestručnjaku) te mlađoj
populaciji, pružajući nezaboravno iskustvo za sva osjetila (taktilno, zvučno, osjetilno, mirisno,
atmosferski).
Tim
Realizacija stalnog postava Interpretacijskog centra temelji se na timskom radu vrhunskih
istraživača, stručnjaka i kreativaca – grafičkih, produkt i web dizajnera, a tim treba predvoditi
iskusan interpretator baštine i osoba s iskustvom rada na sličnim projektima kako bi bila
zajamčena visoka produkcijska razina realizacije.
Institucionalni dionici
-
Gradski muzej Karlovac
KOKA Ministarstva kulture
Predstavnici starih gradova i utvrda Karlovačke županije
TZ Karlovačke županije
TZ Grada Karlovca
78
Primjeri vizualizacija centara za posjetitelje „Kuća tartufa“, Buzet i“Povijesna kuća“, Rakovica,
Copyright TZ Grada Buzeta i TZ Rakovica
7.6.2.Vidikovac Branič kule
Opis
Vidikovac Branič kule posebna je atrakcija do koje se dolazi prolaskom kroz interpretacijski
centar. Vidikovac je također interpretativna ponuda Starog grada Dubovca jer se s vidikovca
pruža pogled na grad Karlovac i njegovu okolicu. Na ogradu vidikovca treba postaviti stvarne
dalekozore i one fiksirane na određene točke s interpretacijom raznih objekta. Sastavni dio
interpretacijske funkcije vidikovca su i postavljeni smjerokazi koji ukazuju na ostale stare
gradove i utvrde Karlovačke županije.
Tim
Realizacija interpretativnog aspekta vidikovca sastavni je dio projektnog zadataka za tim koji
izrađuje projektnu dokumentaciju za interpretacijski centar.
Interpretativna koncepcija vidikovca, Drežnik grad, Rakovica, Copyright TZ Rakovica
7.6.3.Multifunkcionalna/modularna dvorana
Opis
Multifunkcionalna/modularna dvorana Starog grada Dubovca nalazi se na prvom katu.
Zamišljena je kao multifunkcionalan prostor, u jednom dijelu kompatibilan Interpretacijskom
centru jer se ovdje odvijaju projekcije tematskih filmova povezanih uz teme Starog grada
Dubovca i ostalih starih gradova i utvrdama Karlovačke županije, kao i temama vezanim uz
79
Vojnu krajinu, Zrinske i Frankopane i sl. Isti se prostor može koristiti kao infrastrukturna
podrška održavanju različitih manifestacija, kao i za korporacijske i stručne skupove i sastanke,
a prostor može imati i funkciju izložbene dvorane.
Tim
Realizacija multifunkcionalne/modularne dvorane sastavni je dio projektnog zadatka uređenja
interijera Starog grada Dubovca.
Multifunkcionalna dvorana Kuće AGM kulturnog centra u Tovarniku, Copyright AGM
7.7. Uslužna razina ponude
7.7.1.Caffe bar i slastičarnica s dvoranom za evente
Opis
Stari grad Dubovac nudi ugostiteljske usluge: u starom je gradu za sve posjetitelje uvijek otvoren
caffe bar s ponudom domaćih slastica koji se nalazi u prizemlju, s obaveznom mogućnošću
korištenja prostora dvorišta za stolove i stolice, koje se za vrijeme odvijanja programa, prema
potrebi sklanjaju. S obzirom da je ovo glavno mjesto druženja i odmora nakon razgledavanja
sadržaja i ali i tijekom sudjelovanja u programima koji se ovdje organiziraju, važno je predvidjeti
da postoje sjedeća mjesta i u unutrašnjosti. S caffe barom je povezana je dvorana za organizirane
evente, večere, vjenčanja, rođendane, te prostor za catering. Oprema caffe bara i slastičarnice,
unutrašnjost i mobilijar moraju biti dizajnirani u skladu s rješenjem svih interijera starog grada.
Caffe bar i suvenirnica Kuće AGM kulturnog centra u Tovarniku i slastičarnica i
čokoladni bar Ekomuzeja čipke i čipkarstva Lepoglava, Copyright AGM i Grad Lepoglava
80
7.7.2.Suvenirnica i recepcija
Stari grad Dubovac u prizemnom dijelu ima prostor za prodaju suvenira, kako palete proizvoda
posebno kreirane i dizajnirane u skladu s vizualnim identitetom atrakcije (krovnim brand-om),
tako i paletu autohtonih proizvoda lokanih proizvođača. Suvenirnica je ujedno i mjesto gdje se
mogu nabaviti brošure i knjige vezane za Stari gradi Dubovac te rutu starih gradova Karlovačke
županije, te gdje se kupuju karte za ulaz u interpretacijski centar ili za raznolike kulturne i
turističke programe koji se ovdje odvijaju. U prostoru recepcije nalazi se ekran za praćenje
kretanja posjetitelja, kao i središnji sustav rasvjete te sustavi vatrodojave i zaštite od krađe.
SuvenirnicaIvanine Kuće bajke, Ogulin i ekomuzeja Kuća tartufa u Buzetu, Copyright TZ Ogulin i
TZ Buzet
7.7.3.Smještajni kapaciteti
Stari grad Dubovac na drugom katu ima prostorne kapacitete za uređenje primaćih soba jer je
kao generator kulturnih događanja i inicijativa idealno mjesto za organizaciju rezidencijalnih
programa za umjetnike, stručnjake i razne izvođače, kao i posebne goste Grada Karlovca i
njegovih kulturnih i sličnih institucija i ustanova.
7.8. Funkcionalna razina ponude
7.8.1.Poluzatvorena pozornica
Poluzatvorena pozornica nalazi se u dvorištu Starog grada i ona sačinjava ključni dio
infrastrukture na kojoj će počivati i kreiranje raznolike ponude manifestacija, festivala i evenata.
Projekt izrade pozornice treba povjeriti stručnjacima koji će prema prostornim i akustičnim
mogućnostima procijeniti koji je tip pozornice ovdje moguće montirati, te za koju vrstu
izvođačkih umjetnosti (koncerti, kazališne predstave, recitalske ili plesne predstave…). Zajedno
s projektom pozornice potrebno je predvidjeti i projektirati svu infrastrukturnu podršku koja
uključuje ozvučenje, rasvjetu, te gledalište. Gledalište treba biti pomično, te takvo da sjedalice
budu lako sklopive i da ne zauzimaju puno mjesta kada su pohranjene u spremištu.
7.8.2.Prostorije uprave
Na drugom katu starog grada nalaze se uredi uprave.
81
7.8.3.Utilitarne prostorije
U prizemlju starog grada nalaze se sanitarni čvorovi za posjetitelje, a treba ih predvidjeti
dovoljno, u odnosu na najveći kapacitet koji jedna manifestacija u Starom gradu može prihvatiti.
Svakako treba predvidjeti toalete za osobe s posebnim potrebama.
U prizemlju se također nalaze kotlovnica i centralni sustav grijanja i hlađenja.
7.9. Prijedlog programskih aktivnosti
Kako bi se zadovoljili svi aspekti djelovanja Starog grada Dubovca kao kulturno-turističkog
središta, programske aktivnosti također trebaju zadovoljavati podjednako kulturni, kao i
turistički aspekt njegova poslanja.
7.9.1.Muzeološki programi



Interpretacijski centar
Članstvo u mreži europskih utvrđenih gradova
Virtualni centar za posjetitelje (web)
7.9.2.Edukacijski programi


Kreativne i edukativne radionice
Kostimirana vodstva – živa povijest (Historia viva)
7.9.3.Znanstveni programi

Znanstveni skupovi/kongresi
7.9.4.Kulturno – turistički programi






Festivali
Gastronomski događaji i manifestacije
Koncerti
Kazališne, plesne, ludičke predstave
Izložbe
Umjetničke kolonije
7.9.5.Ostala ponuda


Korporativna događanja
Vjenčanja, zaruke, dječji rođendani…
82
8. Anex
8.1. Igor Čulig – intervju proveden 28.05.2009.
Igor: Svi su uočili da srednji vijek kao nekakav diskurs nije pokriven i to je za nas prilika, no s
druge strane trebamo shvatiti koji je teret dokazivanja da se ovaj projekt napravi; no tko stoji iza
toga – bilo bi potrebno da Muze u svojem stručnom timu ima nekog mediavelistu.
Dragana: Ne za sada; ima različitih tema na kojima su Muze radile i u početnoj fazi to nije bilo
potrebno.
Igor: Ali, ovo je stvarno krupno…
Dragana: Možemo uzeti da tematiziramo srednjovjekovno ratovanje, npr, znači možemo uzeti
određeni segment, ne moramo uzimati srednji vijek globalno. Sada ćemo malo po malo ići u tom
smjeru.
Igor: Ulaziti u diskurs srednjeg vijeka dosta zahtjeva velik teret dokazivanja. Ako se govori o
pivnici, to je u redu, ali kada govorimo o centru srednjovjekovlja, teret dokaza je velik…
Dragana: Koji je najveći problem u odnosu na srednjovjekovlje?
Igor: Potrebni su ljudski resursi koji bi vodili taj centar kao i baštinski resursi na kojima bi se taj
centar temeljio.
Dragana: Da li govorimo o vođenju ili o koncepciji?
Igor: Ovdje govorimo o koncepciji, o tome tko bi dao sadržajnost centru, razvijanje ideje;
baštinski dio se temelji na pokretnim, nepokretnim i duhovnim temeljima, postoje duhovna
svjedočanstva koja su dostupna, npr. rogata oglavlja koja se koriste u Pokuplju – na ovom se
primjeru vidi kako je ideja srednjovjekovlja u istom dobra i loša – danas u Pokuplju žene i dalje
nose rogata oglavlja što je pučka interpretacija srednjovjekovne visoke mode; postoji različita
dinamika kod puka i aristokracije – kod puka se određene stvari zadržavaju stoljećima, i to je
dosta dobra podloga za tematizaciju, no mislim da tu dolazimo i do problema - kada bi ovdje
krenuli od koncepta srednjeg vijeka, problem nastaje u tome da isto tako već duboko zalazimo u
19.st., znači srednji vijek koji živi u suvremenom dobu.
Dragana: Jedno je takva vrsta podloge, međutim kada se u centrima za posjetitelje tematizira
neka tema, kako je to u cijeloj Europi slučaj, oni se naprosto bave tim fenomenom. Da li se slažeš
da Stari grad Dubovac u odnosu na zvijezdu zapravo vuče korijene iz srednjeg vijeka?
Igor: Apsolutno da, ali postoji nešto puno zanimljivije. Obično je prezentacija Karlovca puna
mistifikacija – da je to grad na četiri rijeke, čega nema, da su ti bastionski sustavi nešto posebno,
no svi znamo da ih u Europi ima tucet, treća se mistifikacija odnosi na to da je Karlovac započeo
svoj život 1579. g., a zapravo nije. Dubovac je zapravo svjedočanstvo kontinuiteta naseljenosti
Pokuplja, počevši od postojećeg umjetnog brda, zapravo od brončanog doba do novog vijeka
imamo dobru pokrivenost. Za Karlovac su bitna dva datuma– 1579.g. i gradnja tvrđave i Veliki
petak 1578. g. kada su Turci poharali ovo područje, i kada se stanovništvo preselilo u Karlovac iz
Dubovca. Tako da su prvi karlovčani zapravo dubovčani. To je i danas vidljivo – Karlovac je
bipolaran u formiranju gradskog tkiva – Dubovac je još uvijek ostao neka vrsta jezgre.
83
Dragana: Zapravo srednjovjekovne…
Igor: Ali i antičke i prapovijesne.
Dragana: Što je za tebe tematski najzanimljivije?
Igor: Za mene je najzanimljivija, a mislim da je i zanemarena općenito, gospodarstvena povijest i
možda društvena povijest.
Dragana: Mene zanima tema koja je zanimljiva globalno, jer se naša studija zove studija
kulturnog turizma. Naravno da mi uzimamo u obzir kompleksnost cijele situacije, ali se ne
bavimo povijesnošću samom.
Igor: Trenutno ne vjerujem u osnivanje centra srednjovjekovlja, ni na Dubovcu ni nigdje u
Hrvatskoj, barem ne idućih 10 godina. Zbog nerazvijenosti diskursa, zbog potrebe za većom
količinom znanstvenika koji rade na tom području.
Dragana : Kako objašnjavaš to da mi sad radimo sedam centara za posjetitelje u Hrvatskoj? Kuća
AGM, Kuća maslina, Kuća tartufa, Ivanina kuća bajke, Muzej čipke…
Igor: Mislim da to nije isto. Kada se govori o srednjem vijeku postoji nerazmjerno velika količina
informacija – srednji vijek je epoha. Ostalo su detalji.
Dragana: Mi smo dobili u zadatak na Dubovcu stvoriti nešto što je atraktivno i utemeljeno i što
proizlazi iz nekog od identiteta Dubovca koji će njega povezati s globalnijom pričom koja će
privući posjetitelje. Mi radimo atrakciju kulturnog turizma. Kulturni turizam uzima elemente
koji proizlaze iz različitih kulturnih ili baštinskih vrela te ih interpretiraju na zanimljiv način.
Postoje ljudi koji su mediavelisti, isto tako postoje ljudi koji se bave određenom temom srednjeg
vijeka, to nije problem. Potrebno je uzeti određeni segment. Nije naš posao istražiti Dubovac. To
je posao vas, povjesničara. Mi smo došli na onu razinu znanja koja sada postoji i gledamo što se
iz toga može dalje ispričati.
Igor: Ja ću se još uvijek držati povijesnih dokaza. Iz Pokuplja su dolazili brodovi sa žitom i pod
Dubovcem se mijenjala sol za žito – 2 ključne namirnice. To mi se čini zanimljivo. Zašto? Danas
svi govore o tome kako jedemo nezdravo, pa je taj diskurs zdrave hrane, odnosno
srednjovjekovne nehibridne namirnice, vrlo zanimljiv. To su žive vrste pa je time moguće
kompenzirati mali dio građe. Znači, koncentrirati se na temu povijesti gospodarske razmjene!
Dragana: Sukus tema bi bila trgovina i transport?
Igo: Da! Moguće je da se dogodi jedan pozitivna sinergija – ono što je prije Turaka vrijedilo za
Dubovac, kasnije vrijedi i za Karlovac. Putovi se ponovo otvaraju. Turci su samo nesretna
epizoda za funkcioniranje žitne magistrale koja vodi Podunavljem i obuhvaća tri regije.
Dragana: Mogli bi znači s trgovinom i prometnim sjecištem ispričati priču iz različitih doba?
Igor: Upravo tako! U Karlovcu postoje 2 priče – na rijekama se formiraju i granice i raskršća tako
da je Karlovac tvrđava na granici, grad na raskršću. Na antičkoj je karti vidljivo da tuda prolazi
granica između Dalmacije i Panonije. Kada bi se Karlovac turistički razvijao teško bi se moglo
spriječiti da on s vremenom ne usisa Dubovac. I to vjerojatno preko logike razmeđa putova.
Možemo na neki način očekivati pozitivnu sinergiju od takvih stvari. Postoji ograničena
mogućnost predviđanja koji će se događaji u budućnosti dogoditi i koji će od njih biti prijetnja ili
prilika, a razvoj žitnog puta ima dosta šanse u tome da postane prilika.
84
Svaki projekt treba imati etičko poslanje. Npr. danas ne možemo pričati o vojnim sukobima bez
istovremenog promoviranja katarze. U turizmu imamo etičko poslovanje, to je danas ekologija,
model života koji danas branimo.
Dragana: Zato mi i želimo od Dubovca napravit mjesto prvenstveno privlačno ljudima koji žive u
njegovom neposrednom okruženju
Igor: Karakteristično je za Karlovac da su se sačuvali tipični ruralni običaji. Zašto je to tako? Zato
što je žito i žitni put bio toliko važan za Karlovac da su se i ti ruralni običaji preselili u samu
periferiju grada, Na tom tragu danas postoje i Dani piva; žitni trg još nemamo. Logika kojom se
proizvodi u Karlovcu danas mogu povezati u cjelinu proizlazi iz žita.
Dragana : Zato ne volim nikada raditi jedan segment u priči koja je u potpunosti neraščišćena,
kao što je to ovdje slučaj, jer Karlovac nema svoju kulturnu strategiju.
Igor: Zato se u studiji neće izlaziti iz gradske četvrti; niti se može u njoj baviti Karlovcem ili
Zvijezdom.
Dragana : Naravno da se mi time ne možemo baviti; mi se bavimo četvrti prije grada, kako smo
spomenuli u studiji, dakle Dubovac kao četvrt – iz tog je razloga i srednjovjekovlje bilo istaknuto
kao kontrapunkt Zvijezdi. No, nama se tvoja ideja jako sviđa, mi možemo isto tako izvući pojam
trgovanja i putovanja, i igrati se s njima. Mislim da je to zgodno jer je Karlovac još uvijek
tranzitni grad, on je zadržao taj identitet tranzita, i ti oni koji će dolaziti isto će biti u tranzitu i
moći će svoje iskustvo podijeliti s našim iskustvima.
Dragana : Kada se radi o pitanju okrupnjavanja posjeda moram napomenuti da se mi bavimo
Starim gradom Dubovcem, ali ćemo uzeti vaše inpute vezano za taj segment.
Igor: Ljudima koji žive u Karlovcu bitno je da bude malo više konkretnosti, jer kada se zatraži
kupovina neke određene kuće, moramo imati neke argumente, npr. pozivamo se na studiju.
Dragana: Koje bi mjesto pogodno za festival ?
Igor: Kada bi se uključila zgrada stare pivnice, dobili bi neprekinuti niz javne površine –
Dubovac, crkva, pivnica; tako da bi se festival mogao odvijati svuda uokolo!
Dragana: Mi smo i prije spominjali identitet Karlovca i među ostalima je bilo spomenuto da je to i
grad piva.
Igor: Ja sam ovdje svakako za pivnicu. Na veleučilištu u Karlovcu postoji odjel za pivarstvo i s
njima bi se dalo surađivati.
Dragana: Ova priča ne bi trebala stati samo na Heinikenu i Karlovačkom pivu, mogla bi se
produžit i postati jedan ogledni salon piva. Tu nam se otvara mogućnost razgovora s Pivovarom
u Karlovcu i kroz neki oblik javno privatnog partnerstva otvoriti pivnicu.
Igor: Mislim da je to dobra ideja. Pivovara i žitni put se već same po sebi nadopunjuju
Dragana: Ovdje možemo razgovarati o raznim putovima, ne samo žitnom. Kada se radi o
okrupnjavanju posjeda, govorilo se i o etno selu?
Igor: U toj priči stvarno možemo govoriti o sjecištu putova, ne o raskrižju putova. Na vrlo malom
prostora susrećemo različite utjecaje; mene ovdje zanima što se može napraviti sa tim silnim
povijesnim naseljima u ta 4 metra dubine. Ne mogu reći koliko smo tu daleko u stručnom smislu.
Mislim da jedno ciljano istraživanje može pomoći da stvorimo jedno autentično naselje.
85
Dragana : Upravljanje time nije baš lako. Moje iskustvo mi govori da rijetko koji muzej na
otvorenom je uspio u tome.
Igor: Mislim da je to baš primjer neodrživog razvoja. Prije će ljudi tako i tako otići do Lonjskog
polja nego ovdje, postoje mjesta gdje je veća koncentracija drvene gradnje, tako da nisam za etno
selo.
Dragana: Ja bih radije spajala pivo i ostale kapacitete grada; Dubovac kao sjecište putova, uz žito
i rijeke.
Igor: U četvrti se nalazi skladište pivnice, odnosno kazamat u koji bi stao cijeli Oktoberfest.
Dragana – Stari grad Dubovac je obnovljen 60-ih godina, HRZ nije tada imao praksu raditi
dokumentaciju, tek je sa ratom je počelo sustavno dokumentiranje zaštite radova. Da li misliš da
je potrebno raditi konzervatorsku studiju?
Igor: Apsolutno je potrebna konzervatorska studija. I mislim da će u vašoj studiji po prvi puta
biti sakupljena postojeća dokumentacija na jednom mjestu.
Dragana: Koji je tvoj stav o ponuđenoj strukturi upravljanja? I da li misliš da bi u studiji trebalo
dati više opcija?
Igor: S obzirom na mentalitet i okruženje ljudi, ne poznajem privatnika koji bi bio u stanju voditi
takvu stvar, u većini je slučaja problem taj da se ide u suprotnosti s konzervatorima. Mislim da je
ponuđena struktura moguća, i da je cijela Europa puna takvih primjera. Grad Karlovac se ne
može povući iz upravljačke strukture, i postoje u gradu osobe koje bi mogli voditi takve stvari.
Ovdje se postavlja pitanje koliko je grad spreman pružiti. Mislim da u studiji nije potrebno
opširno o tome, to bi prepustio gradu, samo je vrlo bitno napomenuti da se nikako ne smiju
povući iz upravljačke strukture i da sami trebaju zadržati inicijativu. Uz kapacitete iz Muzeja i
izvana i to se može provesti.
Dragana: Kada spominjemo udruge naš je smisao bio u tome da Dubovac sagledavamo kao
atrakciju, ali i da od njega stvorimo mjesto susreta i kreativnosti i lokalnog stanovništva.
Igor: Znam za razne primjere, kako to može odlično funkcionirati, ali ovdje je problem
mentaliteta i mislim da će to u Karlovcu ići teško. Mislim da udruge nikako ne mogu preuzeti
inicijativu. Moje razmišljanje ide prema nečem drugom, a to je da konačno imamo turističke
vodiče, imat ćemo i njihovu udrugu, i tu postoji minimum kvalifikacija i znanja.
Dragana: Znači u principu je logično da grad zadrži vlasništvo, u upravljanju i glavnu riječ u
vođenju cijele te priče, a ne da se da nekom privatniku na milost i nemilost ili da se da civilnom
sektoru koji još nije dorastao. Međutim, problem je u tome da imamo 3 osnovne stvari kod
takvih objekata – jedna je njegova restauracija i održavanje njegovog fizičkog opstanka što
zahtjeva novac koji mora biti subvencioniran od države; bez financiranja ili sufinanciranja iz
javnog sektora posebno u ovoj inicijalnoj fazi ne može funkcionirati; drugi je ekonomski dio koji
znači njegovu ekonomsku eksploataciju, znači on mora imati proizvode i ponudu unutar sebe da
privredi novac, to je ono na čemu sada država inzistira, i treće je sam posjetitelj i menadžment
njegovog boravka tamo i zašto on uopće tamo dolazi – to su 3 faktora koja nas tu zanimaju.
Nama se čini da grad sa tom svojom upravljačkom strukturom garantira svim ozbiljnim
sufinancijerima da je to projekt u koji se sustavno ulaže, jer ako nema glavne osobe neće tu niko
ulagati.
Dragana: Koji su primjeri dobre prakse u studiji navedeni?
86
Igor: Sve su to dobri primjeri, ali ti gradovi nisu u skladu sa Starim gradom prema kapacitetima.
Dragana : Mi se ne bavimo gradom, to je ono što je naš benchmarking problem. Naš radni zadatak
je Stari grad Dubovac, takve stvari mogu ići u nedogled. Zato smo se mi ovdje koncentrirali na
grad i sadržaje.
Igor: Moram priznati da ja ne znam nikakve takve primjere ni sam, koji se baš nalaze u gradskoj
četvrti. To je dosta zanimljiva i jedinstvena pozicija,.
Dragana: S obzirom na tvoju prethodnu uključenost u projekt Stari gradovi Karlovačke županije,
koji tvoje mišljenje u odnosu na Dubovac kao središnje mjesto i dokumentacijski centar (sabirno
mjesto) za iste?
Igor: Karlovačka županija ima apsolutno veliku koncentraciju utvrđenih položaja po svjetskim
mjerilima. Ti spomenici nisu nimalo podatni ni pristupačni, pa treba pronaći strategiju da to ne
bude mana nego izazov. Centar bi trebao turista pripremiti za „osvajanje“ nekog starog grada.
Naručitelj (TZKŽ) je pronašao neadekvatnog izvođača, tvrtku „Infoing“ koja se u međuvremenu
ugasila. Voditelj ureda TZKŽ otišao u penziju. Kraj priče.
Dragana: Što se danas događa s tim projektom? Da li postoje neke inicijative?
Igor: Ne može se reći sa se ništa ne događa – spomenimo Barilović, Cetingrad, Novigrad, Drežnik,
ali nema vizije da se od toga nešto i napravi. Možda s druge strane možemo reći da je
partnerstvo loše razvijeno na svim razinama, a slabo je razvijeno i partnerstvo spomenika i
periferije, i gradova međusobno, i svi će s entuzijazmom ispričati priče o Frankopanima, ali se na
kraju sve svodi na isto. Organizacija foto safarija bio bi prihvatljiv način za sada što se tiče
pokazivanja mreže starih gradova; mislim da bi turistička zajednica trebala imati stalno otvoren
natječaj za najbolje fotografije.
Dragana : Da li ti se čini da bi Dubovac mogao biti središnje mjesto dokumentacijskog centra za
stare gradove? Svrha centra bi bila sabiranje podataka na jedno mjesto, jedna osoba koja se
isključivo time bavi na županijskoj razini, ona na neki način koordinira sve radove od
konzervatorskih nadalje (to može biti projekt Europske unije – ta osoba može biti financirana iz
tih sredstava). Taj dokumentacijski centar ima za svrhu da pomogne svim lokalnim zajednicama
da osmisle svoje priče i onda na kraju se dobije materijal koji će poslužiti za dalje razvijanje
marketinških strategija, prezentacije, interpretacije, povezivanja, itd.
Igor: Ja bih osobno nešto takvo vrlo rado radio, ali ne znam koliko sam optimist u tome.
Dragana: Ti bi čak i osobno kao stručnjak koji si se time bavio prihvati takav jedan izazov?
Igor: Da, samo je pitanje ako je to projekt u određenom trajanju koliko je isplativo. Drugo je
pitanje stvoriti kredibilitet onoga koji istražuje i suradnje s drugim relevantnim institucijama.
Dragana: Druge su institucije dionici u tom projektu! Kada se projekti ovakve vrste rade, mi ne
možemo svaku stvar razraditi do kraja, ali će ova studija reći da je takav dokumentacijski centar
potreban da bi se digla razina fizičkog opstanka starih gradova, za njihovo povezivanje i
ekonomsku isplativost.
Igor: Mislim da bi to bilo dobro za Dubovac.
Dragana: To se da projektno zamisliti i dobiti financije iz europskih fondova i umrežiti se sa
ostalim državama u okruženju. I to je nešto iza čega Grad Karlovac mora čvrsto stajati.
87
Igor: To bi značilo s tim centrom treba dići stvari na institucijsku razinu, a tu dolazimo do
problematike ljudskih resursa.
Dragana: Nazovimo ga jednim DC-om koji može imati jedan ured, dva kompjutera, minimalnu
opremu jer se danas većina stvari radi digitalno. Zapravo su najvažniji u tom centru ljudski
resursi, što se sve može postići dobrim projektima i outsourcingom, imamo primjere za to u
cijeloj Europi. To nije stvar koja se može postići od danas do sutra, to je dugotrajan proces, ali se
sada postavljaju temelji dugoročne vizije. Ovo je jedna vrijedna stvar koja Dubovac stavlja na
višu razinu. Velika je stvar dobrog primjera, i kada se stvari počinju pokretati, dogodi se kvantni
skok i događaju se neke promjene.
Dragana: Vratila bi se na upravljačku strukturu. Mi smo predložili gradski d.o.o, da se izdvoji
posebna jedinica, naša je shema apsolutno podložna daljnjoj diskusiji, ali osoba koja bi bila na
čelu mora biti apsolutno stručna, i bavit se samo time, ne može se baviti sa deset drugih stvari.
Zaključak je iz dosadašnjeg upravljanja da se ne može dopustiti da se 3 institucije bave
Dubovcem, jer na kraju nema odgovornosti.
Igor: Smatram to umjesnom zamisli, ali pitanje je ostvarivosti!
Dragana: Ostvarivost je pitanje odluke; mi moramo dati određena rješenja, a da li će se ta
rješenja realizirati nitko od nas to ne može garantirati
Igor: Mislim da je to sasvim u redu, to može stajati u studiji, a vidjet ćemo što će od toga biti.
Dragan: Tako je. Mi ne možemo preuzeti odgovornost za daljnji razvoj događaja i donošenje
odluka, ali možemo garantirati da su projekti koje stavimo u studiju ostvarivi.
Igor: Mislim da je to dobra ideja, ali moramo imati u vidu možebitno mijenjanje administrativnih
jedinica.
Dragana: Možda bi bila bolja ideja uzeti u obzir gradove Vojne krajine?
Igor: To bi možda bila bolja ideja, no moramo razumjeti da smo do sad puno patili zbog
političkih odluka kao i zbog vlastitog intelektualnog statusa. Na razini države postoji program
decentralizacije, i tu se Karlovac spominje kao centar kopnenih snaga, ali nema truda da tu bude
i nacionalni vojni muzej, i desilo se da Turanj bude epicentar toga, umjesto stare vojarne.
Dragana: Mi ćemo kroz ovu studiju analizom dati rješenja i pokazati kako se sa Dubovcem nije
sustavno bavilo, da je odgovornost bila podijeljena i nije da se svatko na svojoj razini nije
potrudio, ali ne može se s jednim toliko važnim i kapitalnim projektom baviti na takav način.
Objedinjena struktura upravljanja vrlo je jasno hijerarhijski postavljena .
Dragana: Koji su proizvodi zanimljivi iz studije? Mi smo rekli da je Sajam vlastelinstva jedna
tradicija i njega treba podržati, treba ga konceptualno ojačati i razviti ga u međunarodnom
smjeru.
Igor: Takav kakav je on ne zadovoljava, ali možda ga ne treba još odbaciti.
Dragana: No, Sajam je sličan mnogima koji se trenutno održavaju u Hrvatskoj. Ali, stvar je u
koncepciji koji postavlja umjetnički direktor.
Igor: S obzirom na centar za posjetitelje i novo otvorenog „Muzeja srednjovjekovlja“ u Karlovcu,
mislim da je moguće da postoje problemi u odnosu na temu.
Dragana: Zanima me partnerstvo ''novih i starih'' institucija u okviru rješenja centra za
posjetitelje.
88
Igor: Zasad jedino muzej ima vjerodostojnost, a on je stara institucija. Oni koji preuzmu
marketing, organizaciju izleta i sl. i to tako da muzejski posjet bude uvod ili rezime, mogu biti
neki „novi partner“. Napraviti praktikum oživljene povijesti za studente povijesti i teatrologije, to
bi bio uspjeh! Pod novim smatram nove aktere koji dolaze na pozornicu, odnosno dovođenje
neke malo bolje pameti u to sve skupa.
Dragana: Centar za posjetitelje se i u svojim metodama koristi i muzeološkim postavljanjem, ali
on ne treba imati artefakte. Važno je da se ovdje vidi koja bi mogla biti uloga Muzeja u Dubovcu
ubuduće. Što je ta tema koja se pokazuje na Dubovcu i koja se tamo tematizira u odnosu na to što
sada radi Muzej? Mene to zanima jer mi ne smijemo biti filijala niti ispostava muzeja u smislu
preklapanja nego tamo moramo znati na koji su način stvari kompatibilne da se ne ponavlja ista
priča i artefakti.
Igor: Mislim da to uopće nije problem. Potrebno je samo malo dobre volje. Ograničavajući faktor
je fundus na Dubovcu.
Dragana: Po meni fundus na Dubovcu nije potreban da se priča ispriča. Mene zanima koju ulogu
može imati Muzej u kreiranju centra za posjetitelje? Jer tu moramo i ekonomski razmišljati, pa
imamo ulaznice, naplatu, suvenirnicu i sve one proizvode koji se spajaju na centar za posjetitelje.
Da li misliš da bi Muzej ovdje kao partner bio i u to uključen ili više kao neka stručna podloga?
Igor: Mislim da kod nas sada postoji takav trend osnivanja centara
Dragana: Mislim da ti krivo shvaćaš pojam centra, nije on ništa negativno. Centar za posjetitelje
je relevantan za interpretaciju baštine, i muzeološka struka ga apsolutno cijeni. Nije centar
smetnja muzeologu da postavlja postav u njemu. On naprosto ima drugačiji modus jer se on
osniva bez zbirke. Kvalitativno se muzej i centar za posjetitelje ne razlikuju. Centar za
posjetitelje mora govoriti istinu, nije on zabavni park.
Igor: Na koga vi računate vezano uz input i informaciju?
Dragana: Od bilo koga ko tu informaciju posjeduje.
Igor: Za centar bi Muzej sasvim sigurno imao informacije.
Dragana: Jasno je da će Muzej dati informacije, ali pitamo ovdje kako vidiš Muzej na upravljačkoj
razini. Da li centar imati kao dio Dubovca kao samostalne cjeline jer upravo kroz generiranje
novaca i čistih računa, da novac koji se tamo proizvede da i ostane tamo. Čim je on u sustavu više
institucija ide u zajedničku blagajnu. Ovdje je više pitanje strukturiranja. Da li Muzej ovdje treba
ostati u upravljačkom i financijskom smislu?
Igor: Volio bi revidirati Muzej u takvom smjeru da Muzej bude uključen i kapacitiran dodatnim
ljudima. Bilo bi dobro da se potvrdi kao jamac vjerodostojnosti. Bez zapošljavanja novih ljudi u
Muzeju ne bi se upuštao u takvu avanturu.
Dragana: Muzej je jedno tkivo koje ima svoju problematiku, i kao institucija ste daleko od
osuvremenjivanja postava. Da li Muzej ima svoju strategiju?
Igor: Ne postoji nikakva strategija.
Dragana: Da li Muzej sa svim svojim problemima može u Dubovcu biti jedan vitalistički partner?
Igor: Sa sadašnjim kapacitetima zasigurno ne, ali ne držim to kao zatvorenu priču. Nama bi
dobro došlo osuvremenjivanje. Mislim da nismo radili loše na Dubovcu, ali stvari su krenule
drugim tijekom. Nikoga se ne može tražiti da preuzme novu obavezu a da ostane isti.
89
Dragana: Da li muzej ima pedagoški odjel koji bi mogao održavati radionice na Starom gradu
Dubovcu?
Igor: Sada imamo smjenu pedagoga. Tečaj slikanja i crtanja su ključne aktivnosti. Nemamo pravu
muzejsku pedagogiju, ali sa pravom osobom sada mislim da ćemo to pokrenuti.
Dragana: Da li u Muzeju postoji marketinška strategija?
Igor: Nema je. Postoji stvarno puno problema koje Muzej mora riješiti, a s druge strane ne može
si dopustiti uzeti 10 godina da radi na zbirkama, a da ne radi na susretljivosti i otvorenosti, to se
mora raditi paralelno.
Dragana: Mislim da bi u studiji trebalo stajati da Muzej nema dovoljno vidljivu ulogu u gradu.
Igor: Osim u Branič-kuli.
Dragana: Mislim da je Branič-kula sada biti sasvim nešto deseto. U ovom našem novom konceptu
Branič-kula je jedna koncepcija koja je svoje odslužila, dovela ljude, ispričala određene stvari i
legitimno je da takva jedna izložba ima svoj vijek trajanja od 5-6 godina i da je ona odslužila
svoje.
Igor: Sada će biti 10 godina i to je fer.
Dragana: Muzej kao institucija treba imati legitimitet i u strateškom dokumentu kulturne
politike Grada Karlovca.
Igor: U scenarijima koji se mogu ponuditi postoji scenarij kapacitiranja Muzeja, jer da Muzej ima
interes u razvijanju novih komunikacijskih modela premda mora obaviti puno stvari. Danas
postoji treća generacija Muzeja, a mi moramo raditi na sve tri razine.
Dragana: Što se tiče kulturnih proizvoda, što misliš o hortikulturalnoj atrakciji?
Igor: To treba gledati kao jedan vedar i artistički uradak, i vjerojatno bi se nalazio na ravnoj
površini kod jezera. Trebamo se sada zadržati na minimumu funkcionalnosti i podijeliti to na 2
razine funkcionalnog minimuma. Vrt na drugoj razini, staza na prvoj itd. Meni za sada vizura
Dubovca dobro izgleda.
Dragana: Mi ne bi u tom segmentu sada radili velike stvari i promijene.
Dragana: Žao mi je da Dubovac nema nešto što je visoko kvalitetan kulturni sadržaj. Da li Grad
Karlovac želi imati jedan visoko kvalitetan kulturni događaj koji trenutno nema? Mislim da je
dvorište u Dubovcu ekskluzivni prostor za fine sadržaja, od kazališnih komada do koncerata.
Igor: Dubovac je dobra pozornica. Ali je ovdje pitanje da li imati jedan festival ili imati otvorenu
pozornicu za cjelogodišnja događanja. Mislim da je ovo drugo bolja opcija. Tu onda imamo
tematske festivale raznih profila i sadržaja. Mislim da bi bilo dobro osnovati neki oblik koncerte
direkcije koja bi upravljala ovime.
90
8.2. Željko Trezner – intervju proveden 4.06.2009.
Dragana: U odnosu na glavnu tematsku os mikrodestinacije kulturnog turizma, odnosno pojam
srednjovjekovlja, koje su tvoje zamjerke i komentari?
Željko: Cijela se priča sa srednjovjekovljem u Hrvatskoj sada se množi takvom brzinom da je jako
teško osigurati prepoznatljivost i različitost u odnosu na druge. Drugi je problem što se tiče
srednjovjekovlja sam Dubovac kojeg je po kapacitetima, prepoznatljivosti, položaju, po okolišu
teško pozicionirat u odnosu na druge objekte, pogotovo one u Hrvatskom zagorju koji su krenuli
sve dalje i dalje. Više bih volio da pričamo priču o hrvatsko-turskoj granici, o srazu civilizacija
koja se očigledno na ovom mjestu dogodila, i druga stvar je nešto zbog čega ja i nisam zadovoljan
sa Sajmom vlastelinstva Dubovac. Da li je ono kao takvo uopće postojalo? Tu vam može Igor
puno više donijeti! Svatko od nas razmišlja iz svog segmenta; Igor prema znanstvenoj
utemeljenosti, ja prema poslovnoj, a vi biste trebali pomiriti i dati nam nešto između. Ja ne
očekujem od vas da nam vi kažete što bismo mi trebali raditi, mi to moramo sami znati, vi nam
trebate reći kako to rade drugi, i vi biste nam trebali reći što mi ne vidimo, a vi ste uspjeli
istražiti u međuvremenu i eventualno pomiriti neka naša lokalna ega. Dakle, ne bih previše
naglašavao srednjovjekovlje jer toga i u Europi ima puno, od festivala do sajmova; bilo bi dobro
da krenemo s jednom interesantnom pričom sukoba i suživota na granici. Dubovac je spoj
mjesta na granici panonske i primorske Hrvatske, trgovanja solju i žitom, mjesto sukoba i
suradnje, trgovine i razilaženja i na tome bi trebalo temeljiti originalne priče. Time ćemo dobiti
interpretacijski ili visitor centar koji neće biti fokusiran samo na temu koja je toliko prisutna
drugdje.
Dragana: Srednji vijek kod nas traje do 17. st., mi imamo retardaciju stilova koji se protežu jer
smo mi periferija, i kod nas dugo potraju stvari.
Željko: Povjesničari gledaju to drugačije kroz društveno-političke odnose, za razliku od tebe,
povjesničarke umjetnosti koja se oslanja na artefakte. Na kraju krajeva, to nije ni bitno jer bi nas
to uvijek dovelo do situacije da moramo objašnjavati zašto kod nas to srednjovjekovlje dulje
traje.
Dragana: Mi smo krenuli iz toga da je Dubovac kao grad apsolutno srednjovjekovni, bez obzira
na njegove faze, on je nastao u srednjem vijeku i princip samog utvrđenog grada je
srednjovjekovni, a on je, kao i većina objekata, doživio svoje promjene, od vlasnika do izgleda,
namjene, korištenja kroz stoljeća i mi smo u tom kontekstu išli na kontrast srednjeg vijeka i
Dubovca kao četvrti koja je postojala prije Karlovca koji počinje s renesansom. Znači, naša je
ideja išla u tom smjeru da se iz teme srednjovjekovlja opet stvori autentične stvari koje neće
ponavljati priče drugih.
Željko: Moja je sugestija da se srednjovjekovlje ne stavi u prvi plan, ali naravno da se i o njemu
govori. Za to ma jedan pragmatičan razlog koji je sasvim tržišni, a to je pitanje okruženja i da li će
netko iz njega poželjeti pričati istu priču – da li postoji veći, znamenitiji, istaknutiji i ljepši
objekt? Naravno da postoji. Možda se one neće snaći u tome, ali postoji mogućnost i da se snađe.
Tako da mislim da moramo pronaći nešto gdje nas ne mogu kopirati. Tako da je bolje pričati
priču o trgovini, ratovanju, sukobu, granici jer se onda i cijela priča dobro nastavlja na Karlovac.
Kada je u pitanju interpretacijski centar, volio bi da, ako vi smatrate da je to opravdano, ova
studija potvrdi, da bi Dubovac mogao biti središnje mjesto interpretacije svih utvrđenih gradova
i kaštela.
91
Dragana: to smo već i naveli u studiji!
Željko: Da, i to bi volio da se naglasi, jer nam to otvara mogućnosti prijave na razne fondove i
natječaje, posebno preko prekogranične suradnje, napose s Bosnom, gdje bi Dubovac bio
središnje mjesto za Karlovačku županiju, i tu pričamo priču koju Europa rado voli čuti.
Dragana: Mislim da je jačina u tome da se dokumentacijski centar koji je u našem prijedlogu bio
više znanstvenog karaktera, ozbiljno i sustavno bavi starim gradovima. Bitno je da postoji
instanca koja se bavi tim starim gradovima, jer i ova studija pokazuje da se nitko njima sustavno
ne bavi, i da je bez strukovnog aspekta i društvenog osvještavanja relevantnih faktora to jedan
dugoročni rad u smjeru pripreme tih gradova za buduće sadržaje.
Željko: Ima mjesta da to bude i u Dubovcu. Slažem se s idejom tog centra. Da se vratimo na moju
profesiju – ono o čemu sada puno govorim i pišem je small scale tourism, turizmu koji je
motiviran edukacijom, istraživanjima. Postoji, naime, mogućnost da se ljudima naplaćuje
boravak u Karlovcu da bi radili kao suradnici primjerice na projektu dokumentacijskog centra.
Dakle centar se može financirati kroz pakete koje će stručnjaci iz raznih područja platiti.
Što se tiče prostornih kapaciteta spomenuo bih staru školu ispod crkve, odmah u podnožju
Dubovca, i igralište uz školu koji je prirodni amfiteatar. Prodaje se i imanje Petrovac, ali vlasnici
traže dosta novaca. Što se tiče pristupa – kod Pastoralnog centra se nalazi parking koji je većinu
godine prazan i od tamo bi trebao biti prilaz Dubovcu po šetalištu, bez obzira na uspon, samo je
potrebno osigurati prostor za invalide.
Dragana: Mi smo apsolutno za to da na Dubovcu treba biti rampa i da promet ostaje u podnožju.
Lokacija parkinga ostaje u rukama urbanista.
Željko: Urbanisti očekuju da im vi riješite.
Dragana: Mi ne govorimo o tome gdje će se što nalaziti, već što treba biti osigurano u zoni, jer mi
na taj način ne možemo ulaziti u urbanizam. Mi možemo reći da zbog funkcija koje se ovdje
odvijaju parking mora biti u zoni i pristup Dubovcu preko rampe koja se diže u slučaju osoba s
posebnim potrebama i vjenčanja.
Koji od ponuđenih kulturno – turističkih proizvoda u studiji ima svoje uporište u odnosu na Stari
grad Dubovac? Znači, bez obzira koju temu radili, različiti su ponuđeni mediji kroz koje možemo
komunicirati. Mi smo ih ovdje podijelili po razinama jer nam je bitno da ih tako definiramo. Prvi
nam je pristup bio da krenemo od razina atraktivnosti ponude kroz publiku koju očekujemo, i
kroz atraktivnosti u smislu razvoja tog projekta u nekom kontekstu.
Željko: Ja ne volim generalno kada se dijele proizvodi po razinama, jer nas takva ponuda dovodi
do toga da se bavimo time što nam je najlakše. Savjetovao bi da razmislite o tome da li ovdje
uopće dijeliti proizvode na razine, jer nema više lokalnog i globalnog tržišta.
Dragana: U europskom kontekstu uvijek je potrebno tako postaviti stvari, kao i u projektnom
smislu. U Hrvatskoj su nam festivali jedan od medija kulture koji najviše razvijaju europsku
suradnju, naše druge institucije koje su u sustavu ponude neke destinacije vrlo malo rade na
tome, a da bi se nešto podiglo na kvaliteti bitno je povezivanje već u startu razvoja projekta, a
turističnost ili ponuda ima svoj drugi smjer, mi moramo kreirati uopće kulturni proizvod. Da bi
92
nastao proizvod dovoljna je samo lokalna razina, nama je važno da naglasimo europsku
dimenziju projekta. Nastanak zahtjeva europsku dimenziju da bi oni bili kvalitetno postavljeni.
Željko: Ja uvijek imam problem kada se neke atrakcije postave na određenim razinama, zato što
je problem percepcije onog koji posjećuje te atrakcije. Mi našu percepciju okruženja guramo
kroz ovakvu ponudu, možemo razgovarati o tome kada pričamo o tržištu, ali očito se slažemo da
se ovdje radi o nečem drugom.
Dragana: Kada sad ovdje postavljamo stvari, mi moramo znati na kojoj platformi se projekt
razvija.
Željko: Poanta je da nisam protiv toga da postoji europska razina, jer zapravo postoji samo jedna
razina, a ta je europska.
Dragana: Kvaliteta treba biti vrhunska za sve, no ovdje se radi o razvoju projekta i na koga se
računa u tom razvoju. Npr. za srednjovjekovni vrt ne trebamo svjetskog stručnjaka, ali za festival
kakav mi zamišljamo treba se od početka imati razvojnu europsku perspektivu, produkciju za
prezentaciju na europskim festivalima, kao i europske izvođače. To je jako važno jer lokalna
zajednica mora razumjeti da nema proizvoda koji se može pokrenuti ako stvar od početka nije
zamišljena široko.
Željko: Tu se slažem, ali imam iskustvo da se u studiji Instituta za turizam Dubovac spominje kao
statična atrakcija, s čim se ja nikako ne slažem.
Dragana: O tome se i radi, ovo što ti pričaš je vjerojatno ocjenjivanje samo suhe građe, nije se
ocjenjivao potencijal te građevine.
Željko: Tako se lijepe etikete, samo me toga strah. Ako se kaže da je tematska staza Putovima
Frankopana na regionalnoj razini postavlja se pitanje da li se priča o Frankopanima može dići na
europsku razinu. Možda bi bilo bolje da se ne destimulira onoga tko će se time baviti ovakvim
postavljanjem. A priča o ruti Frakopana može se prekograničnom suradnjom dići na europsku
razinu, možemo to postaviti kao prvorazredno otkriće hrvatskih plemića koji su mistični, pomalo
zaboravljeni, i nisu toliko poznati kao Zrinski.
Dragana: Priča ovdje može ići u puno smjerova; no problem je kod umrežavanja da je potrebno
ponuditi gotove proizvode, jer ako ne postoji osnovna infrastruktura ne možemo imati ni
proizvod. Zato je naša ideja bila da mi na Dubovcu postavimo centar koji vodi projekte, koji nije
od danas do sutra. To je vizionarska strategija za Karlovačku županiju čija realizacija slijedi u
sljedećih 10-15 godina.
Željko: Slažem se sa svime i mislim da je to najvrednija stvar zato što ne postoji ni jedno mjesto
u okruženju koje ima taj ljudski potencijal. Postoji još jedan razlog, a taj je da će najviše novca
biti uvijek u Karlovcu, i za obnovu drugih gradova,. Vidio sam komentare nekih kolega koji su
nepovjerljivi prema civilnom društvu, nemojte od toga odustati jer ste tu dobro postavili stvari i
na tragu ste rješenja. Ono što se treba napraviti je da grad u potpunosti preuzme odgovornost za
cijeli Stari grad, ali o tome ćemo kod upravljačke strukture.
93
Dragana: Mi ovdje zaista radimo nešto što je papirnato i da se ova studija radi s dodatkom
vizualizacije, to bi imalo drugačiji odjek, ali je stvar klijenta i njegovih limita. Kada mi radimo
idejna rješenja za konkretne proizvode onda je to sasvim druga stvar, jer kada mi klijentu
dajemo europsku razinu i kada pokažemo što znači ta razina, onda klijent kaže da to i želi. Ovdje
je stvar limita ove faze posla, jer mi ne možemo strast da Dubovac nešto postane i vjeru da on to
i može postati probuditi u nekome tko tu strast nema. Treba jednostavno imati dovoljno
povjerenja i dovoljno svoga znanja i stručnosti da se tako nešto i provede.
Dragana: Kako ocjenjuješ pojedine proizvode? U studiji su ponuđeni različiti mediji ili različiti
oblici proizvoda bez obzira na temu. Da li je važno da imamo 2 krovna proizvoda koji su najjači –
manifestaciju i interpretacijski centar?
Željko: Mislim da ste vi ovo jako hrabro napravili, ja se ne bi usudio u ovakvoj situaciji na ovakav
način imenovati pojedine proizvode jer postoji opasnost da netko kaže da nije dovoljno
konkretno. Međutim, polazim od toga da ako ne znam osobu koja to može iznijeti, teško je to
tako postaviti. Gdje ćemo naći osobu koja bi vodila jedan takav festival, a da ima potrebno
znanje, vještine? I tko će takvu osobu angažirati?
Dragana: Mislim da takva osoba zasigurno postoji i grad treba angažirati takvu osobu, jer mi to
ne možemo garantirati i ne možemo na taj način uopće postavljati stvari. Svi festivali na svijetu
imaju osobu koja stručno vodi festival.
Željko: Po meni ovdje nikako nije problem u samoj strukturi poduzeća, već u tome koja će osoba
biti glavna i voditi projekt.
Dragana: Sigurni smo da u gradu postoje sposobni ljudi koji mogu iznijeti takav projekt. Mi ne
možemo raditi studiju za konkretnu osobu. Mislim da je sve ove proizvode moguće realizirali i
da Karlovac ima dovoljno kapaciteta, ali i da postoje ljudi izvana i iz Zagreba koji bi bili spremni
raditi, ako grad odluči da želi to napraviti.
Željko: Što se tiče neke međunarodne manifestacije, imam jedan prijedlog - puno je bolje
fokusirati se na nešto malo jer je Dubovac mali. Kada smo počeli s prvim festivalom, isprobavali
smo različite pakete ponude te smo imali dječji rođendan, službene večere, itd. i to su sve
proizvodi koji funkcioniraju, ali tada se pojavilo nešto kao glavni problem a to je ako prostor
specijaliziramo za nešto, ubijamo ga za nešto drugo, i pojavilo se rješenje da je dobro imati što
više multifunkcionalnih prostora.
Dragana: Mi smo tako postavili naše proizvode, sve na modularnoj razini.
Željko: To bi trebalo malo pojačati u studiji. Ono što bi u tom smislu bilo dobro kada se govori o
tržišnim proizvodima, je da se prostor modularno rasporedi i da se točno zna ko je odgovoran i
nipošto se ne slažem s tim da Muzej upravlja s kulom, a neko drugi s nečim drugim, jer tu odmah
dolazi do raspada sistema. Protiv sam da u objektu bude samostojeći ugostiteljski objekt, osim
samo za najjednostavnije ugostiteljske usluge koje mogu biti ponuđene iz kućice ili šatora. Ako
se u prostor stavi restoran, tu se gubi multifunkcionalnost prostora, i tamo treba stajati samo
jedna kuhinja za dovršavanje i posluživanje hrane, catering sistem. Lokalno stanovništvo pamti
kako je tamo nekad bio sjajan restoran, danas nema toga više, sada je dobra hrana u drugim
restoranima, i to se stalno mijenja. Još je jedan problem - ako se prostor iznajmi nekome, on
može napraviti sto nereda. Dakle, prostor za posluživanje hrane može se iznajmiti bilo kojem
ugostitelju i da oni svi nude npr. vjenčanja na Starom gradu, ali da termine raspoređuje neko tko
će voditi cijeli objekt iz gradskog poduzeća.
Dragana: To je jako dobra ideja, jer kada smo razmišljali o restoranu u Starom gradu bilo ga je
teško zamisliti, i slika se nekako iskristalizirala da baš i nema mogućnosti da takav restoran
94
tamo i živi, a ako on nema stalan život, onda se cijela stvar brljavi i pomalo propada, ali je isto
tako jasno da je hrana sastavni dio doživljaja.
Željko: Dubovac se može organizirati na dva načina – jedan je da se on pretvori u fiksnu
ugostiteljsku građevinu, da se stavi restoran i da se on usmjeri prema nepoznatom kupcu. Drugo
je da se cijeli sustav turističkog proizvoda usmjerava prema poznatom kupcu. Treba otvorit
Dubovac prema individualnoj publici, osim u terminima kada se organizira neka manifestacija
koja je za širu publiku. Cijelu priču treba usmjeriti prema poznatom kupcu, i raditi naručene
aranžmane. Posjetiteljima se nudi cijeli portfelj ponude, a sami si biraju prema svojim
interesima, jer je kapacitet mali , u jednu dvoranu stane oko 50 ljudi, i takva se naručena grupa
može voditi po par godina unaprijed. Primjer Burnatty dvorca u Irskoj gdje su sustav razvili do te
mjere da su imali takvu potražnju da su istu priču napravili u još dva obližnja dvorca. I to može
biti dobro za razvoj ostalih gradova u županiji.
Dragana: To je dobro vidjeti za viziju, ali mi za sada moramo pokazati Dubovac primjerom.
Željko: Dubovac je za to idealan. Pogotovo ako se on napravi kao mjesto od kuda cijela priča
kreće. I tu dobivamo na multifunkcionalnosti prostora i novu ideju koja je htjela biti viđena, a
jako je teško bilo postaviti neka sasvim nova rješenja. Što se tiče predstava, u dvorište i na
galeriju stane oko 400 ljudi. Što se tiče ostalih proizvoda, tu ste bile jako hrabre i konkretne.
Predlažem općenitije postavljanje i ne bi se koncentrirao na jedan festival već da takav
jedinstveni ambijent koji će razvijati cjelogodišnje festivale. Dubovac je idealno mjesto za
prvorazredne festivale malog razmjera koji ne generiraju velike probleme (stampedo, smeće,…) i
koji su idealni za trenutne smještajne kapacitete u Karlovcu, i koje mogu voditi predstavnici
civilnog društva, odnosno udruge. Na malim festivalima koji će privući 50 sudionika mogućnosti
tema su neograničene. Naravno da će se tu i svadbe odvijati, ali bi bilo pogrešno samo to, tijekom
tjedna se mogu održavati mikro festivali. Sljedeća su stvar mini poslovni skupovi, koje ste i
spomenuli, no pogrešno bi bilo kada bi takav oblik ponude koja uključuje i ručak i team building i
ostalo vodio gradski d.o.o. jer on ovdje treba ponuditi samo infrastrukturu i brinuti se o toj
infrastrukturi, i ponuditi je s razine kompetentnog vlasnika svim event management
kompanijama u okolici jer takve firme traže nove sadržaje i prostore. Dakle, naglasak je na
Dubovcu kao festivalskom centru gdje će se gradski d.o.o biti vlasnik tog prostora i naplaćivat taj
prostor i kroz tu će naplatu financirati tekuće održavanje, pri čemu su kapitalna ulaganja i dalje
u rukama grada i Ministarstva kulture, a istovremeno će gradski d.o.o. brinuti da ta sredstva
budu kvalitetno raspoređena.
Dragana: S time da on mora garantirati održivost i kada se jednom objekt sanira i uredi, sredstva
samog prostora dovoljna su za održavanje objekta.
Željko: Mali festivali konstantno privlače publiku i sponzore.
Dragana: Mi smo ovdje bili pažljivi prema Sajmu vlastelinstva jer je on ipak pokazao neke
mogućnosti i otvorio stvari, međutim, Dubovac treba imati i taj komorni dio, tu finu umjetničku
kulturnu ponudu, da postoji šira publika na jednoj razini, ali i da se obraća manjoj skupini. Da li
misliš da je potreban jedan veći festival, koji ne mora nužno biti brojčano veći, koji će biti
vrhunac ponude?
Željko: Ja se u ovom času ne bi usudio reći koji će to festival biti. Trebalo bi pustiti Sajam
vlastelinstva, ali to ne znači da neke projekte koji oni odlično rade ne treba uključiti u priču.
Dobar primjer su ekipa streličara koja se pomalo vrijedno razvija i sada su već napravili
streličarski turnir i oni mogu tu napraviti takav turnir koji će biti europske razine, jer većina
drugih objekata nema zelenu kulisu i uz kompetentnog menadžera u gradskom d.o.o. koji će im
rješavati tehničke i marketinške poslove, a da se oni fokusiraju na svoj dio, može se doći do
prvorazrednog proizvoda. Zato Dubovac treba postaviti kao venue za međunarodne festivale.
95
Dragana: Da li svejedno misliš da bi trebao postojati jedan značajan? Jer je uloga festivala da se
sa jednim dobrim vuku i svi ostali.
Željko: Slažem se s tim i smatram da će se to sigurno dogoditi i može se dogoditi da će neko
vrijeme jedan festival biti top, a sljedeće neki drugi. Zato ne bi rekao koji će to festival biti, već će
gradski menadžment moći procijeniti gdje su mu se resursi dobro poklopili. Bitno je da postoji
strateška infrastruktura u Karlovcu i to će se događati samo od sebe. I to je još jedan razlog zašto
ne odustati od civilnog društva i brinuti se o njemu jer jedino ono kroz udruge može raditi
ovakve stvari. Tu je bitno da postoji jedan pravi vlasnik i upravljač, što stoji i u studiji.
Dragana: Spomenuo si na sastancima da treba postaviti nekoliko upravljačkih rješenja. Ali, mi
ovdje moramo braniti jednu poziciju
Željko: Ok, složio bi se da ostane samo jedno rješenje upravljačke strukture iz studije.
Dragana: Dobro, jer je naša uloga da mi dođemo do jednog rješenja iza kojeg stojimo i
argumentima ga potkrijepimo.
Željko: To smo riješili, bitno je da se objektom upravlja cjelovito. Što se tiče uloge Muzeja, on
ovdje treba biti partner i da se tu predstavi jedan dio njihove priče, nisam za to da tamo postoji
jedna stalna muzejska izložba, i time nestaje taj problem podvojenosti objekta, ali treba postojati
centar za posjetitelje. Tamo gdje postoje razmjerno skromna materijalna sredstva dojam se
mora pojačavati kroz centar za posjetitelje, i u tome je Muzej partner koji će u tom centru izložiti
dio svoje građe, biti suradnik na projektima, voditi radionice, kao u jednom dislociranom
prostoru koji će na neki način osloboditi muzej. U centru za posjetitelje upravitelj vodi brigu, a
stručni je partner Muzej kako bi centar imao stručnu kompetentnost.
Dragana: Centar za posjetitelj u interpretacijskom smislu daje slobodu i tu se možemo igrati s
raznim stvarima, od artefakata do filmova, radionica,.. Mi u našim razgovorima do sada
zastupamo tezu da je novac koji je uložen u postojeću izložbu do sada donio mnogo stvari i
posjetitelje, ta izložba do sada već ima 9 godina i sada se radi nova koncepcija
Željko: Tu se slažem. Gdje je mjesto za centar za posjetitelje, to ne znamo, i ne treba za ovakav
prostor forsirati rješenje unaprijed, i bilo bi dobro da se ne definira jer konačno rješenje
možemo staviti tek onda kada se napravi konzervatorska studija. Ovdje nema dileme u
mogućnostima - mnogo malih festivala, multifunkcionalni prostor i centar za posjetitelje. Što se
tiče vrta nije dobro postaviti stvari ovako precizno, dobro bi bilo staviti da se na određeni način
odvijaju određeni sadržaji u okruženju i ne bih pričao o vrtu nego o jednom konceptu koji već
postoji, a to je da se na jednom mjestu stimulira staro dubovačko selo. Predlažem studijsko
putovanje u Bunratty castle u Irskoj jer su oni tamo napravili etno selo koje ima oko 6000
posjetitelja godišnje, koje ne funkcionira kao statično etno selo već kao oživljena povijest - to bi u
našem slučaju moglo biti atraktivno jer ljudi danas žele doživjeti autentičnost.
Dragana: Ali ako se ne zadržimo na srednjovjekovlju, kakva bi to priča bila?
Željko : Ostajemo u srednjovjekovlju, ali se ne baziramo na njemu. Kada smo pokretali Sajam
zaključili smo da je najbolje o Dubovcu pričati prije 1578. g., kada su ga Turci sravnili sa
zemljom, kada se život preselio u Karlovac. Mi ne znamo kakav je Dubovac bio, ali moglo bi biti
dobro raditi rekonstrukciju kakvi su ti objekti mogli izgledati tada. To bi moglo biti u Petrovcu ili
kod škole, treba vidjeti gdje se točno naselje nalazilo. Ovdje treba govoriti o mogućim
perspektivama razvoja, a ne o konkretnim proizvodima. Tako ovdje ne bi govorio o konkretnom
vrtu, već o srednjovjekovnom životu kao temi gdje ćemo napraviti takvo naselje s replikama
96
objekata gdje ćemo ljudima pokušati približiti načinu života, staviti ih u uloge kroz interaktivno
naselje.
Dragana: Mi to vidimo u privatnim rukama vezano na atrakciju, jer je naš fokus na Starom gradu
Dubovcu. Vezivanje na njega u odnosu na cijelu četvrt Dubovac i razvoj ponude nije dio Starog
grada već dodatak postojećoj ponudi kroz Dubovac kao generator.
Željko: Tako da. Cijela ideja Sajma vlastelinstva bila je da postoje nezaposleni ljudi od kojih
svatko ima neku vještinu koja može biti zanimljiva. Opet se vraćamo na ključni problem a to je
gradska firma i osoba koja će voditi objekt mora biti glavni poslužitelj koji će osiguravati to
okruženje i poticati ljude.
Dragana: Koje je tvoje mišljenje u odnosu na trgovinu? Da li treba dati ponudu privatnom
sektoru?
Željko: Osim finih suvenira koji mogu biti ugrađeni u centar za posjetitelje, nisam za neku
posebnu trgovinu, već da potičemo puno malih kreativnih osoba koji će se pojavljivati sa svojim
štandovima.
Dragana: Može se izabrati dan u tjednu u određenim mjesecima kada se može otvoriti ponuda
gdje mogu dolaziti ljudi sa svojim proizvodima i to može biti jedna normalna kontinuirana
ponuda.
Željko: To je bolja opcija jer je mobilna.
Dragana: To se može riješiti tako da oni koji stalno dolaze budu partneri i prodaju proizvode s
određenim certifikatima i da se u centru za posjetitelje se može vidjeti što se nudi u gradu i koga
mogu direktno kontaktirati.
Željko: Kada govorimo o rutama – one uvijek moraju imati dva oblika- slobodno samostalno
vođenje i vođene ture. Kada govorimo o samostalnom vođenju onda je interpretacijski centar na
Dubovcu od velike važnosti, prvo mjesto polaska, tu se preuzimaju karte i vodiči i kreće se u
avanturu. I treba ponuditi obilazak rute pješke, s biciklom, konjima, zapregama,…
Dragana: moramo naglasiti da ruta starih gradova može postojati kada će stari gradovi imati
svoju infrastrukturu
Željko: ovo je zanimljiv aspekt da postoje i ruševine gdje nema ništa, činjenica je da je naša
neočuvanost privlačna. U studiji je dobra ideja da se govori o rutama, a ne o ruti starih gradova,
jer ih se može dodatno istematizirati. Tu se može govoriti o tome da ste s pojedinačnog
proizvoda podigli razinu na pojedine serije proizvoda čiji će daljnji razvoj ovisiti o konkretnim
ljudskim potencijalima koji će biti na raspolaganju. Npr. ako bude u gradu potencijala za jedan
festival, ok, ali treba reći da ovaj prostor ima potencijala za nekoliko njih, a to isto vrijedi i za
rute.
Dragana: To je bilo zamišljeno kao igralište baš za djecu negdje u zoni, jer ova četvrt ni nema
dječjeg igrališta
Željko: Treba postaviti šire ove stvari – igra je najsuptilniji način edukacije. Ne bi fiksirao
igralište, nego bi koncipirao prema tome tko dolazi i ponudio igralište i igre
Dragana: To je drugo, kroz temu radionica, ovdje mislimo na pravo igralište koje svugdje u
svijetu postoji uz svaki objekt, pravo dječje igralište
97
Trezner – nisam za to jer kvarimo dio prostora i gubimo multifunkcionalnos, skloniji sam tome
da kažemo da baš nemamo dječje igralište, ali imamo osobe koje se bave djecom. Stvar je u tome
kako ćeš koncipirati stvari, za koje posjetitelje, ako su individualni, onda igralište ostaje većinom
prazno, ali ako stavimo da se ovdje organiziraju dječji rođendani, onda stvari tako postavimo
Dragana: Mi kada smo stavili ovdje i dječje rođendane i drugu ponudu, tu ne moramo ići u
razradu, jer je jasno da je prostor otvoren i ima kapaciteta
Željko: Ovdje kod povremenih izložbi dobro bi bilo razmisliti o tome da je kreativni turizam sada
jako popularna stvar i bilo bi dobro da se ovdje stavi naglasak da se u takvom prostoru mogu
raditi razne kreativne radionice, koje se ne moraju vezivat uz temu, već uz ambijent, prirodu,…
Ovdje bi trebao biti centar za razvoj kreativnost
Dragana: To smo otvorili kroz multifunkcionalnu dvoranu u kojoj se mogu raditi raznorazne
stvari.
Željko: Tu bi se moglo reći da su to glavni novi proizvodi; interpretacijski centar iz kojeg
proizlazi sve to, istraživački centar koji će tamo imati svoj mali dio ili biti u cijelosti, ali ćemo to
vidjeti kada ćemo raditi idejno rješenje, te koji će davati stručnu utemeljenost vezanu uz stare
gradove i reći da onda otvaramo prostor za raznorazne tematske male festivale, sastanke i
skupove malog razmjera
Dragana: To je zapravo sve već u studiji, samo treba sad to uokviriti.
Željko: Da, trebalo bi studiju očistiti tamo gdje ste otišli previše precizno i reći da su to skupine
proizvoda, a onda unutar tih proizvoda će onaj ko će to voditi reći da li će više raditi svadbe ili
nešto drugo. Potrebnoj je također uključiti lokalno stanovništvo kroz njihovu kreativnost i
proizvode.
Dragana: U kojem bi se smjeru trebao razvijati kulturni identitet Grada Karlovca?
Željko: Zajedno s Institutom za turizam došli smo do zaključka da smo mi određenje postojeće
resurse toliko upropastili da za njihovo vraćanje u razumno stanje novaca nemamo. Cijelu priču
možemo spasiti s kreativnim ljudima: Bez intelektualnog, kapitala sve je bezvrijedno ako se ne
napravi pravi plan koji će pokrenuti stvari, sve je drugo besmisleno.
Dragana: Kako u perspektivi vidiš razvoj atraktivnosti Karlovca i Starog grada Dubovca?
Željko: Po meni postoje 4 glavne kulturne atrakcijske zone - Turanj, Zvijezda i prostor uz Koranu
te Dubovac. Međutim, Dubovac sa svojim zelenilom može postići najbrži razvoj uz minimum
ulaganja; za prostor uz Koranu moramo urediti ogromne površine, sportskih terena i očistit
vodu, u Zvijezdi je drama. Dakle, Karlovac u ovom momentu može u najkraćem roku postići
atraktivnost s Dubovcem.
Dragana: Koje probleme vidiš u stvaranju kulturno-turističke atrakcije u Starom gradu Dubovcu?
Željko: Menadžment!
Dragana: Što je od postojeće ponude u gradu Karlovcu bitno za mikrodestinaciju Stari grad
Dubovac?
Željko: Izvrsna kulinarska ponuda. Tako je tu ideja i s cateringom na Dubovcu.
98
Dragana: Htjeli smo te još pitati za pivnicu i postojeću prvu pivnicu uz Stari grad – što misliš o
ideji da grad to otkupi i o da to postane muzej pive?
Željko: Ja sam apsolutno za to da grad kupi što prije i apsolutno podržavam ideju i tu Pivovara
može biti važan partner. Grad treba o ovom objektu razmišljati kao turističkoj zoni.
Dragana: Koje dionike iz turističkog sektora vidiš kao važne za projekt?
Željko: Prvi je dionik Turistička zajednica, koja mora odigrati svoju ulogu u promociji, ali je
pitanje i strategije razvoja. Karlovac nema nikakvu strategiju razvoja turizma. U turističkom nam
smislu još nedostaje destinacijski menadžment na djelu. Što se tiče drugih subjekata, oni se
mogu odnositi na malim agencijama koje organiziraju doživljaje. Znači, takvim će agencijama
upravljačka struktura nuditi infrastrukturu, civilno društvo davat će ljudske potencijale koji će
prezentirati taj sadržaj. Onaj tko je na čelu organizacije, menadžer zadužen je za elementarni
marketing, a te kompanije stvaraju ponudu. Brigu o strukturi treba preuzeti upravljač objekta, a
brigu o sadržaju civilno društvo koje će to voditi s entuzijazmom.
Dragana: Koja bi uloga turističke zajednice bila u budućoj koncepciji upravljanja Starim gradom
Dubovcem?
Željko: Marketinška potpora i briga o strateškim pitanjima. Turistička bi zajednica morala
brinuti o tome da Grad nagovara da otkupi određeni objekt, da otvori cijelu turističku zonu, da je
razvija, da skrbi o tome da se ova studija stavi u život, itd. To je nova uloga turističke zajednice
kao organizacije destinacijskog menadžmenta. I da turistička zajednica bude mjesto gdje će se
koordinirati svi interesi koji su vezani uz turističke učinke ove studije.
Dragana: Koje je aktivnosti turistička zajednica do sada provodila u Starom gradu Dubovcu?
Željko: Ništa osim manifestacija.
Dragana: Da li se provode ankete turističkog ponašanja i razine zadovoljstva posjetitelja u
Dubovcu i gradu Karlovcu?
Željko: Da, za Sajam vlastelinstva ove i prošle godine po metodi koju je razvio Institut za turizam
i ima sjajnih informacija za studiju koji se odnose na to s čime posjetitelji nisu zadovoljni.
Dragana: Koji su obrasci ponašanja posjetitelja u pitanjima putovanja i planiranja za posjet
gradu Karlovcu?
Željko: U ovom je času to čisti tranzit, ali je poanta u tome da svatko želi to pretvoriti u
stacionarno. Ako Dubovac uspijemo pretvoriti u atrakciju, onda popunjavamo kapacitete u
hotelima.
Dragana: Da li postoji komunikacijska strategija za Stari grad Dubovac?
Željko: Ne.
Dragana: Da li postoje još neke smjernice ili primjedbe?
Željko: Tu bi još dodao vezano uz smještajne kapacitete. To je meni pitanje vođenja cijelog ovog
koncepta. Ako idemo u pravcu u kojem smo razgovarali, da Dubovac funkcionira kao atrakcija i
da glavnu ulogu ima civilno društvo, onda ako koncept dozvoljava i ako ima prostora, nije loše da
to bude napravljeno na hostelskom principu, za sudionike i izvođače.
99
Dragana: Da li smatraš da je potrebna konzervatorska studija za cijeli objekt?
Željko: Mene od konzervatora zanima da kažu kakvi će biti konzervatorski kriteriji u Europi za
nekih 20 godina. Samo pod tim uvjetima možemo imati dobru stvar. Ja bi htio razgovarati o
svakom detalju – od gromobrana nadalje i volio bi vidjeti jednu od najboljih konzervatorskih
studija koja postoji u Hrvatskoj za Stari grad.
Dragana: S ovim ovako ponuđenim ovdje i oblikovanim i nadopunjenom studijom prema vašim
inputima, radnim sastankom gdje svi usklađujemo naša stajališta, ova je faza gotova.
Željko: Ako govorimo o cijeloj strukturi studije, mislim da je prvi općeniti dio predugačak, ali
mene je zasmetao benchmarking koji se mora povezati s Dubovcem i onda u dijelu kada ste po
meni išli na previše precizne prijedloge za ove proizvode koje kada ih tako postavite, uvijek
postoje primjedbe. Segmentacija tržišta nije napravljena dobro. Ona se mora kvantificirati, npr.
koliko škola ima u okruženju za jednodnevne izlete ili koliko firmi postoji za team building.
Dragana: Mi tako ni nećemo raditi i ne možemo u ovoj fazi. Mi sada tek raščišćavamo te
proizvode, i što se tiče ciljne skupine ostat ćemo na vrlo općenitoj razini.
Željko: Bit ću jako pohvalno raspoložen za studiju ako gradu kao vlasniku ona na kraju da jasnu
viziju kako bi se on morao ponašati i što bi trebao raditi. Na kraju studije je to i rečeno, ali nije
dovoljno razrađeno. Ovdje je bitno da se jasno kaže vlasniku što se želi.
Dragana: Mi smo i rekli da je većina prijedloga bila korektna, ali predstoje sada stvari da se
studija upotpuni.
100
8.3. Hrvojka Božić – intervju proveden 9.06.2009.
Marija: U odnosu na glavnu tematsku os mikrodestinacije kulturnog turizma, odnosno pojam
srednjovjekovlja, koje su vaše zamjerke i komentari?
Hrvojka: Ja ne mogu reći razloge za i protiv srednjovjekovlja. Ako je to znanstveno utemeljeno,
ako se nađu uporišta u povijesti Starog grada, ja ga prihvaćam. Apriori ne odbacujem ništa, ali
treba se uvjeriti da je srednjovjekovlje glavna tema. Srednjovjekovlje je samo po sebi zanimljivo i
uvijek će biti intrigantno.
Marija: Kada se radi o koncepciji ''putovanja u prošlost'' koje bi smjernice, po vašem mišljenju,
bile najvjerodostojnije?
Hrvojka: Nemam nikakve konkretne , ja bih to voljela čuti od vas, pročitati u Studiji. Ideja zašto je
Karlovac naručio ovu studiju je upravo ta da nam vi ponudite rješenja. Mi (gradska uprava)smo
u jednom trenutku procijenili da studiju treba napraviti tvrtka koja za to ima educirane ljude,
koja ima iskustva. Mislim da nema nikakve koristi da izlažem moja osobna razmišljanja, voljela
bih čuti vaše rješenje.
Marija: U razgovoru s članovima radne skupine, a i kroz naše istraživanje, došli smo do ideje o
Dubovcu kao razmeđi i sastajanju putova. Da li vam se ta ideja čini prihvatljivijom?
Hrvojka: Meni je to poznatije, i dubovčaki definitivno percipiraju Dubovac kao sjecište putova i
kroz segment trgovine. Mislim da je na tom području dosta radio Igor.
Marija: Zanima me kakav je vaš stav u odnosu na povezanost Karlovca i Dubovca?
Hrvojka: Ja osobno ne bi izdvajala Dubovac iz konteksta Karlovca ako već govorimo o trgovini i
sjecištu putova i ako govorimo o kontekstu žitnog puta, pa i lađarstva općenito na toj razini.
Predlažem Dubovac kao jedan referentni centar, ali da obuhvaća širi kontekst grada Karlovca. Ne
kažem da odbacujem mogućnost koju ćete vi sigurno naći, a to je šire povezivanje sa županijom i
nekim utvrdama, ali ono što je meni blisko i svakako bih voljela da se u studiji pokaže je
povezivanje Dubovca s Karlovcem i karlovačkim resursima. U studiji trebaju biti i dijelovi oko
Dubovca, od Petrovca, do jezerca i najstarije pivovare te crkve Sv. Mihovila, to je definitivno
priča koja po mojem mišljenju mora biti u dubovačkoj studiji. On ne može biti izdvojen iz tog
konteksta. Vidim Dubovac na nekoliko razina – kao kaštel, zatim kao malo šira dubovačka priča
koja se odnosi na Petrovac, Sv. Mihovil, jezerce i crkvu Majke Božje Snježne, zatim tu je treća
razina koja se odnosi na priču grada Karlovca, Zvijezde, žitnog puta, lađarstva i sve ostalo i tek
onda četvrta priča može biti na razini povezivanja županije.
Marija: Mi se u studiji naravno koncentriramo na Stari grad Dubovac, ali ćemo u jednom
segmentu obuhvatiti i njegovu zonu
Hrvojka: Apsolutno, ono što je GUP-om predviđeno kao zaštićena zona treba biti obuhvaćeno u
studiji, jer je Dubovac minijatura, tu ne postoje silni prostori. Uz mnoge razgovore i promišljanja
vezano uz Dubovac, njega je GUP označio kao dio zaštićene zone, i teško ga se može promišljati
izvan te zone i u samoj studiji.
Marija: Vratila bi se na poveznicu Dubovca i grada Karlovca, odnosno Zvijezde. Kako je već bilo
istaknuto u studiji, mi ćemo se osvrnuti na najvažnije potencijale, ali se nećemo na taj način
koncentrirati na sam grad, već kroz određene kapacitete koji postoje u Karlovcu i mogu
doprinijeti razvoju Dubovca.
101
Hrvojka: Slažem se da ne radite studiju Karlovca, ali trebamo vidjeti što ćete ponuditi.
Marija: Koji od ponuđenih kulturno – turističkih proizvoda u studiji ima svoje uporište u odnosu
na Stari grad Dubovac? Oni su u studiji postavljeni kroz glavnu tematsku os, ali možemo pričati o
njima bez obzira na temu. U odnosu na festivale, da li smatrate da bi trebalo imati jedan veliki
festival koji generira ponudu, ili bez festivala gledati na Dubovac kao otvorenu pozornicu?
Hrvojka: Ne znam. Nisam se nikada bavila turističkim manifestacijama na toj razini da mogu reći
što bi bilo efikasnije. Ako govorimo o velikom međunarodno festivalu, on sam po sebi ne može
imati pravi efekt bez puno manjih kontinuiranih događanja. Mi s takvim festivalom možemo
probuditi Dubovac kako bi ga oživjeli tijekom godine. Jedno ne isključuje drugo, Dubovac mora
živjeti tijekom cijele godine. Veliki su festivali uvijek dobro došli, ali se onda tu postavlja pitanje
kapaciteta i ljudskih resursa. Mislim da je centar za posjetitelje ovdje potreban, dok njegovo
vođenje ovisi o kapacitetima tog centra, ako se to odnosi na minimum informacija koje posjetitelj
može dobiti, onda to može biti neka postojeća institucija, ali ako idemo na veće, ozbiljnije i
složenije, onda će to zahtijevati formiranje posebne ustanove, odnosno tvrtke koja će upravljati
cijelim gradom Dubovcem. Sve ovisi o sadržajima koji će kapaciteti na Dubovcu moći dati. Ako
će sadržaji omogućiti zapošljavanje dvoje ljudi iz neke postojeće ustanove koji će udovoljiti
zahtjevima, onda to možemo tako postaviti, a ako sadržaji prerastu kapacitete i neće se moći
zadovoljiti potreba iz postojeće institucije, onda ćemo ići prema zasebnoj tvrtki ili ustanovi, ali to
tek treba vidjeti u odnosu na posjetitelje i zaradu. Grad u svakom slučaju neće samo tako
osnovati tvrtku i reći da će oni upravljati Dubovcem, to će u svakom slučaju ići postepeno. Da
povučem paralelu što se tiče upravljanja, sada imamo Dom hrvatske vojske koji se treba staviti u
funkciju i dio po dio Doma se oživljava i stavlja u funkciju. Njime (gradskim dijelom) sada na neki
način upravlja gradsko kazalište, no hoće li prerasti u ustanovu za sebe koja će imati upravu,
vremenom ćemo vidjeti koliko je to isplativo. To je unaprijed jako teško reći.
Marija: A što se tiče ostalih kulturno-turističkih proizvoda?
Hrvojka: Trgovina, suvenirnice, restoran, to su sadržaji koji logično spadaju u takav jedan
prostor. Danas se bez restorana ne može, pa ovdje čak i tematskog restorana.
Marija: Htjeli bismo znati vaše mišljenje o tome da li na Dubovcu takvi sadržaji trebaju postojati?
Hrvojka: Mislim da moraju, jer tu dolazimo do financijske isplativosti. Kada imate jednu takvu
građevinu, svaki rad na njoj zahtjeva mnogo sredstava i naravno da Dubovac jedno duže vrijeme
neće moći privređivati, ali mora sam sebe financirati (sadržaje). Tu dolazimo ponovo do
upravljačke strukture i jesam za to da postoji tvrtka koja će samu sebe financirati, a ne još jedno
dodatno opterećenje na proračun. Znači, tvrtka koja će se sama moći financirati, uz daljnje
ulaganje grada i ministarstva za kapitalne investicije.
Marija: Možemo li sada o strukturi upravljanja, nekako se uvijek vraćamo na taj dio. Da li se
slažete s prijedlogom strukture iznesene u studiji?
Hrvojka: Dubovac mora ostati u gradskom vlasništvu, može se eventualno govoriti o nekoj
koncesiji ili javno privatnom partnerstvu, ništa drugo, po mojem mišljenju, ne dolazi u obzir.
Marija: Koji su strateški partneri koji trebaju biti uključeni u programe Starog grada Dubovca?
Hrvojka: Ministarstvo kulture i Ministarstvo turizma, Grad Karlovac i Karlovačka županija.
Marija: A što se tiče dionika iz javnog i kulturnog sektora?
Hrvojka: U svakom slučaju Gradski muzej, Turistička zajednica i kazalište, u jednom dijelu.
102
Marija: Kada smo kod Muzeja, koju njegovu ulogu vidite u Starom gradu?
Hrvojka: Vi možete dati veliku ulogu Muzeju u studiji, zavisi od vas. Po meni bilo kakva
interpretacija povijesti nalaže veliku ulogu muzeja, kao voditelja u muzeološkom smislu.
Marija: Kada govorimo o osnivanju gradske tvrtke koja će se brinuti za Stari grad i voditi
projekte i sadržaje, da li je i u tom smislu Muzej nositelj uloge?
Hrvojka: Sada je to jako teško reći. Muzej mora biti nositelj, naravno uz dokapacitiranje,
pogotovo u ovoj prvoj fazi dok ne vidimo u kojem smjeru idemo. Moram priznati da mi na ovoj
razini struktura upravljanja i nije toliko važna, već sadržaj koji će biti na Dubovcu. Ja još uvijek
sa svoje pozicije ne vidim da će tako brzo zaživjeti u smislu osnivanja bilo kakve tvrtke, posebno
i zbog trenutačne financijske situacije u gradu. Mislim da je puno realnije da to bude ili pod
upravom muzeja, ili da bude jednim dijelom pod upravom samog grada, odnosno odjela koji se
bavi kulturom. Ne kažem da vi u studiji ne trebate predvidjeti ono što je bolje, kvalitetnije i
dugoročnije, ali trenutno nije realno da će grad osnivati tvrtku. Vjerojatno će put biti taj da će
grad staviti Dubovac u funkciju i ako se pokaže da su njegovi sadržaji dovoljno narasli, da to
nadilazi kapacitete ustanova i gradskih kapaciteta upravljanja, tek tada možemo razmišljati o
tvrtki. Osoba koja će biti zadužena za pokretanje Dubovca može komotno biti pri gradskoj
upravi, i mislim da grad ima za to kapacitete uz moguća zapošljavanja. Ako tema
srednjovjekovlja i dalje ostane okosnica, nema nikakvog razloga da takav objekt ne vodi Gradski
muzej uz dodatno kapacitiranje osobljem.
Marija: Ideja je da postoji menadžerska razina upravljanja objektom i programima
Hrvojka: Jasno mi je što se želi postići, ali za sada je realnije ići u spomenutom smjeru. Što se tiče
muzejskog dijela upravljanja Starim gradom, tu apsolutno može ići muzej, a što se tiče ostalih
proizvoda i ponuda, treba vidjeti u kojem će smjeru ići. Mi možemo osnovati i tvrtku, ali treba
napraviti studiju isplativosti. Tek kada ćemo imati takvu analizu koja će pokazati da jedan
menadžer sa osobljem može napraviti Dubovac financijski isplativim, možemo govoriti o
osnivanju tvrtke, do tada možemo govoriti samo o upravljanju iz postojeće ustanove.
Marija: Prema Vašem mišljenju, u kojem bi se smjeru trebao razvijati kulturni identitet grada
Karlovca a u kojem Starog grada Dubovca? U kojoj mjeri postoji sinergija ili razilaženje?
Hrvojka: Trenutačno ono što mogu reći za Grad Karlovac je da je u tijeku neko brandiranje, ne
znam puno o tome, ali ono što se svakako iskristaliziralo u gradu je da je Karlovac vojno središte.
Mislim da tu priču ne možete izbaciti niti vezano uz Dubovac. Karlovčani imaju različita stajališta
po tom pitanju, ali definitivno možemo reći da je to vojni grad. S obzirom da svi gradovi razvijaju
i dobro je razvijati neki originalni imidž, očito će grad krenuti u tom smjeru, jer malo koji ili
nijedan grad u Hrvatskoj nema takvu vojnu povijest. U tom smislu imamo i muzej na Turnju koji
treba krenuti u uređenje. Znači, taj segment vojne povijesti, vojnog grada ja bi svakako povezala.
Tu treba uklopiti i Dubovac, jer je umnogome vezan za vojsku i većinu je vremena bio vojno
skladište..
Marija: Koje probleme vidite u stvaranju kulturno-turističke atrakcije u Starom gradu Dubovcu?
Hrvojka: Mislim da su glavni financijski problemi, ostalo nije toliki problem. Mislim da je uz
dobar projekt sve moguće.
Marija: Što je od postojeće ponude u gradu Karlovcu bitno za mikrodestinaciju Stari grad
Dubovac?
103
Hrvojka: Cijela Zvijezda, Franjevački i Gradski muzeji, muzej na Turnju, zatim manifestacije,
posebno povijesnih postrojbi koje bi bilo dobro spomenuti u studiji. U Karlovcu imamo povijesne
postrojbe – gardu i Husare koji su prošle godine osnovani. Mislim da je tu važan i festival takvih
vojnih postrojbi.
Marija: Koji su primjeri dobre prakse izneseni u studiji dobar poticaj u odnosu na Stari grad
Dubovac?
Hrvojka: Svi primjeri u studiji su nekako vezani uz velike kapacitete i bilo mi je malo teško to
prilagoditi za Stari grad.
Marija: Mi smo stavili te primjere zbog tema i sadržaja unutar pojedinih objekata.
Hrvojka: Vi u Starom gradu imate neku povijesnu interpretaciju, priču koju ćete složiti i pričati
kroz sve prostore grada, u to se uklopi suvenirnica i neki restoran i mislim da smo time Dubovac
napunili. Svi ostali sadržaji trebaju se nalaziti uokolo. Ako govorimo o interpretacijskom centru
za srednjovjekovlje, vi ste time napunili prostor.
Marija: Što se tiče interpretacijskog centra tu nisu toliko bitni prostorni kapaciteti za izlaganje
puno predmeta, aretefakata, itd., to se može interpretacijski riješiti, kroz upotrebu moderne
tehnologije.
Hrvojka: Bez predmeta ne ide, jer šteta je ne iskoristiti prostor Dubovca, moderna tehnologija
može biti nadogradnja, ali koja se može staviti i u neboder i dati doživljaj srednjeg vijeka, ali na
Dubovcu treba biti potpuni doživljaj.
Marija: Imam odličan primjer s putovanja Irskom, muzej koji je sličnih kapaciteta kao i Dubovac i
u njemu postoji interpretacijski centar s temom postanka života na zemlji i to je riješeno na
izvanredan način u malim prostornim kapacitetima.
Hrvojka: Tako je! To je nešto što mi želimo od vas i za Dubovac. Priča, ako je dobro složena, može
biti i na razini asocijacije. Možda tu postoji razlika između mog pristupa i pristupa drugih kolega.
Naravno da će jedan povjesničar tražiti pravu povijesnu utemeljenost, možda će se neko od nas
zadovoljiti nekim segmentima povijesti Dubovca koji će tim jednim detaljem postati originalan i
s time razviti prepoznatljivost. Dubovac u povijesnom smislu ima dosta potencijala za
istraživanje i interpretaciju. Svatko od nas članova iz svoje pozicije doživljava stvari i ja ću u
tome možda htjeti dobiti referentni kulturni objekt na razini grada koji će biti prepoznatljiv.
Naravno da vi ovdje nećete uspjeti pomiriti sve želje, ali trebamo nešto čega se mi do sada nismo
sjetili. Tu se mogu vratiti na srednjovjekovlje oko kojeg ja ne mogu reći ni da ni ne, jer ako tu ima
utemeljenja, priča može biti jako dobra.
Marija: Koja je uloga Starog grada Dubovca u razvoju privatnog sektora u četvrti i gradu
Karlovcu?
Hrvojka: Uloga u četvrti je apsolutna, u Petrovcu su GUP-om predviđeni smještajni kapaciteti.
Marija: Kakvo je vaše stajalište u odnosu na Zakladu spomenutu u strukturi upravljanja?
Hrvojka: Znam da takve zaklade postoje, ali mi takvih iskustava nemamo. Zato mi je jako teško to
reći, znam da praksa u Europi pokazuje da to funkcionira, ali da li imamo financijski potencijal za
preslikavanje na Hrvatsku, ja to stvarno ne bi znala reći. Vjerojatno će to u dogledno vrijeme
profunkcionirati u Hrvatskoj. Apsolutno nisam protiv toga, ali treba vidjeti na koji način i tko.
Marija: Koje je vaše mišljenje navedenih koraka u poglavlju Zaštita i revitalizacija Starog grada
Dubovca? Da li smatrate da je nužno izraditi konzervatorsku studiju?
104
Hrvojka: Konzervatorska studija će nam svakako biti temelj, nju ne možemo nikako zanemariti.
Bez konzervatorske studije nećemo moći dobiti nikakve dozvole. Ona će isto pokazati određena
ograničenja koja ne možemo zanemariti u smislu korištenja i adaptacije prostora.
Marija: Da li grad Karlovac ima u vidu kupnju objekata oko Starog grada Dubovca u sklopu
povećanja ponude?
Hrvojka: Grad razmišlja u tom smjeru, ali vam još uvijek ne mogu konkretno odgovoriti na to.
Ako se u studiji ne pokaže da je primjerice Petrovac potreban, Grad vjerojatno neće krenuti u to.
Stari grad Dubovac je uglavnom obnovljen izvana, a iznutra će se obnavljati nakon određenja što
će u njemu biti. Grad Karlovac je donio odluku o pokretanju arhitektonsko-urbanističkog
natječaja za cijelo područje Dubovca, šire područje koje je stopirano jer se čeka studija. Vaša
studija potrebna je za sve daljnje projekte i analize.
Marija: U Studiji je naveden Stari grad Dubovac kao središnje mjesto Karlovačke županije za
razvoj turističke rute s fokusom na srednjevjekovne utvrde i dvorce. Što mislite o tome? Tko bi
mogao biti potencijalni institucionalni partner projekta?
Hrvojka: Ako idete na priču srednjovjekovlja, mislim da postoje dvije različite priče u odnosu na
srednjovjekovlje i vezivanje s ostalim gradovima.
Marija: To nije na taj način tematski povezano
Hrvojka: Protiv dokumentacijskog centra nemam ništa, ali ovisi kako će se on postaviti. Ako se
ide s pričom o srednjovjekovlju onda bi mi bilo logično postaviti centar za istraživanje
srednjovjekovlja.
Marija: Ovdje se radi o dokumentacijsko-istraživačkom centru koji nije vezan temom
Hrvojka: Ako tema bude srednjovjekovlje, bilo bi bolje da onda tu bude centar srednjovjekovlja
koji je na državnoj razini. Ako već postoji dokumentacijski centar, ja sam za to da bude tematski
vezan, pogotovo ako se radi o starim gradovima Karlovačke županije. Npr. ako tema bude
srednjovjekovlje, onda da to bude centar srednjovjekovlja, ako pak tema bude trgovina, da se
interpretiraju trgovački putovi, itd.
Marija: Jedan referencijalni centar za stare gradove u Karlovačkoj županiji definitivno treba
postojati i ideja da on bude u Dubovcu proizlazi iz toga što Dubovac pokreće svoju strategiju
razvoja, nalazi se u središtu županije, a i taj centar može dovoljno osnažiti i sam Stari grad.
Hrvojka: Slažem se, ali ja se ovdje, možda neopravdano pribojavam, sindroma izložbe koje
imamo u Branič-kuli, da se ne zanemari Dubovac i da on bude sve samo ne Dubovac. Mislim da
se u tome Dubovac može izgubiti, jer će ga neki drugi gradovi prekriti svojim potencijalima.
Takav jedan centar može postojati u bilo kojoj zgradi u Zvijezdi, jer na Dubovcu postoje problemi
kapaciteta. Mislim da će time Dubovac izgubiti svoj identitet, njega mogu prerasti drugi stari
gradovi. Voljela bi u Dubovcu vidjeti dubovačku priču, što ne znači da se jednog dana tu ne mogu
dogoditi manifestacije i događaji vezani uz ostale županijske utvrde, ali u ovoj studiji apsolutno
bi htjela vidjeti priču o Dubovcu.
Marija: Kada općenito govorimo o umrežavanju ponude u gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji
- koja je unutar toga težina, prema Vašem mišljenju, Starog grada Dubovca?
Hrvojka: Bit će prvi koje će biti interpretiran i time mu želimo dati na značaju. Ovdje bi dodala da
je jako bitno imati na umu da su karlovčani emotivno vezani uz Stari grad i da žele tamo vidjeti
105
dobru i profitabilnu priču o Dubovcu. Često su osjetljivi na velike intervencije, a važno ije mati
lokalnu zajednicu na svojoj strani.
Marija: Tu se opet vraćam na upravljačku strukturu gdje je jako bitno da postoji ta pokretačka i
organizacijska snaga koja može iznijeti programe
Hrvojka: Zato vam ja i govorim o dubovačkoj priči u odnosu na dokumentacijski centar. Ona će
zasigurno biti bolje prihvaćena.
Marija: Kojoj je ciljnoj skupini danas Stari grad Dubovac sa svojom ponudom i manifestacijama
najinteresantniji?
Hrvojka: Trenutačno Dubovac najviše posjećuju obitelji s djecom.
Marija: Da li grad Karlovac ima strategiju kulturnog razvoja?
Hrvojka: Nema, u tijeku je priprema izrade strategije.
Marija: Da li grad Karlovac ima dokument kojim definira svoju kulturnu politiku?
Hrvojka: Nema.
Marija: Koje su snažne točke kulturne ponude grada Karlovca?
Hrvojka: Definitivno Zvijezda u koju treba puno ulagati. Ona trenutno ne nudi puno, ali je
potencijal u kojeg treba ulagati, kao i nekih povijesnih zgrada djelomično ili nepotpuno
obnovljenih i muzeja. Atraktivni muzej koji postoji u gradu je Franjevački muzej, zatim Gradski
muzej, pa Turanj koji ima veliku posjećenost posebno ljeti.
Marija: Da li je grad Karlovac prepoznatljiv kao kulturno središte županije?
Hrvojka: Kao središte županije definitivno da, ali ne znam baš što se tiče kulturnih potencijala.
Mislim da je kulturna ponuda svugdje još dosta nerazvijena. Postoje veliki, ali još uvijek
neiskorišteni potencijali.
Marija: Koje strategije u gradu do sada postoje vezano uz Stari grad Dubovac?
Hrvojka: Ni jedna.
Marija: Koje je aktivnosti grad do sada provodio u Starom gradu Dubovcu?
Hrvojka: Sajam vlastelinstva, povremene manifestacije, izložba u Branič-kuli i kapitalno uređenje
kaštela
106
8.4. Martina Hajdin Furdek – intervju proveden 9.06.2009.
Marija: Prema Vašem mišljenju, u kojem bi se smjeru trebao razvijati kulturni identitet grada
Karlovca?
Martina:Mislim da je ovdje najbitniji život i priroda, u skladu s našim rijekama što nikako nije
dovoljno razvijeno. Mislim da bi od toga konačno trebalo napraviti nešto strukturirano i
osmišljeno. Mislim da su najveći simboli Karlovca četiri rijeke.
Marija: Koji su primjeri dobre prakse izneseni u studiji dobar poticaj u odnosu na Stari grad
Dubovac?
Martina: Mislim da su navedeni dobri primjeri, osim što su kapacitetima preveliki za sam Stari
grad.
Marija:Možete li navesti neke primjere dobre prakse iz vašeg iskustva?
Martina: Mislim da je Motovun dobar primjer - jedna manifestacija je dovela više posjetitelja u
taj grad, a po meni je taj prostor bio neadekvatan za festival, no uspjeli su u tome. Zagvozd mi je
još jedan dobar primjer, jer sam za to mjesto čula samo zbog festivala.
Marija: Koji bi, prema vašem mišljenju, strateški partneri trebali biti uključeni u programe
Starog grada Dubovca?
Martina: Svi koji su uključeni u radnu skupinu, apsolutno, ali tu je najvažniji menadžer koji će
voditi projekt, a također i poslovna zajednica.
Marija: Koja je uloga Starog grada Dubovca u razvoju privatnog sektora u četvrti i gradu
Karlovcu?
Martina: Za sada nije nikakva, imamo samo jedan restoran i nikakve smještajne kapacitete koji ni
nisu potrebni. To je nešto na čemu treba raditi. Mislim da se sa trudom lokalnog stanovništva
može jako puno toga napraviti i za sam Dubovac i Karlovac. U četvrti Dubovac za sada ne postoje
nikakvi sadržaji, on je za sada samo spavaonica.
Marija: U Studiji je naveden Stari grad Dubovac kao središnje mjesto Karlovačke županije za
razvoj dokumentacijskog centra. Što mislite o tome? Tko bi mogao biti potencijalni
institucionalni partner projekta?
Martina: Taj mi se prijedlog jako sviđa jer ja mislim da kvaliteta ovog prostora nije samo u
Starom gradu već u koncentraciji starih gradova na malom području. Mislim da mi tu kao regija
imamo tu snagu, i mislim da to daje snagu i samom Starom gradu Dubovcu.
Marija: Koje je vaše mišljenje o navedenim koracima u poglavlju Zaštita i revitalizacija Starog
grada Dubovca? Da li smatrate da je nužno izraditi konzervatorsku studiju?
107
Martina: Mislim da je nužno izraditi konzervatorsku studiju s time da se svake godine
kontinuirano izvode radovi, posebno na statičkoj sanaciji i ulažu se financijska sredstva i to oko
500.000 kn od Grada i uz sufinanciranje Ministarstva kulture, znači radovi jesu u tijeku, ali su
vjerojatno statičke prirode. Izmijenjen je krov, i radovi su na vanjskom dijelu završeni. Snimak
postojećeg stanja postoji, a mislim da je i relativno kvalitetan. Prema tome, mislim da je Stari
grad već dosta istražen s konzervatorske strane i ne znam da li to treba sada širiti na nekakvu
konzervatorsku studiju. Jer sada već ima dosta poznatih podataka.
Marija: Po GUP-u se treba izraditi konzervatorska studija
Martina: To se misli na urbanističko - arhitektonsko pejzažnu studiju za Stari grad Dubovac, a
konzervatorska se studija odnosi na zaštićeno naselje oko Starog grada, koje se na kartama
nalazi pod brojem 12. Kada smo započeli priču s natječajem tražili smo posebne uvjete i dobili
smo nacrte, pa su se Muze uključile u projekt, te mi nismo više forsirali, nacrte smjernica su od
njih. Dakle, ja vjerujem da je što se tiče konzervatora prostor dosta istražen, tako da započeti
priču s jednom studijom u tom smislu nije potrebno, ali treba sublimirati sve podatke koji do
sada postoje s obaveznim grafičkim prilogom.
Marija: To za sada još uvijek nemamo
Martina: Znam. Ne mislim da se sada treba u jednoj priči širiti na takvo jedno dugogodišnje
istraživanje od strane konzervatorskog odjela. Dubovac je već istražen i samo treba biti
sastavljen u jedan elaborat. Zaista se istraživalo i arheologija je već rađena i postoji jedan
prijedlog arheologa vezano uz taj umjetni humak. Ali, jedno je arheološko istraživanje dovelo do
narušavanja statike grada, tako da je upitno do koje je mjere moguće ući. Ponavljam,
konzervatori imaju dokumentaciju, ali ona nikada nije sakupljena na jednom mjestu.
Marija: To je, znači više-manje na tragu konzervatorske studije
Martina: Da, dobro bi bilo imati dokument koji objedinjuje sve, samo što ste vi započeli već tu
priču u vašoj studiji sakupljanjem svih podataka koje ste dobili od nas
Marija: Da, naša studija zapravo po prvi puta na jednom mjestu daje svu do sada relevantnu
dokumentaciju. Predio oko Starog grada je uključen u GUP-u?
Martina: U GUP-u je to čini mi se nekih 12 hektara, zona 5. Mi smo bili na sastanku s autorom
plana koji je tako odredio zonu i nije nam na neki način odgovorio kako je to određeno, no mi
nemamo ništa protiv da to bude tako određeno, čak smatramo da bi ta zona mogla biti i veća, da
se obuhvati čak i ovaj dio gdje je stara škola i crkva Sv. Josipa. Autor plana nam je rekao da taj
obuhvat može čak biti i širi i da se ne smijemo spuštati ispod zadanog minimuma.
Marija: Što obuhvaća tih 12 hektara površine?
Martina: Stari grad, crkvu Majke Božje Snježne, Petrovac, površinu koja je predviđena za
parking. Ova zona ne uključuje staru pivovaru, što mislim da je također trebalo biti zahvaćeno.
Mi sada čekamo vašu studiju da možemo raditi prema određenoj temi, jer ako počnemo lutati,
nećemo dobiti opet ništa. Mi želimo da Stari grad Dubovac bude određen za nešto i onda da
108
krenemo sa pričom što dalje, nama treba naslov uz Dubovac, jer ako to bude neka tema za koju
mi mislimo da će biti sveobuhvatna, i koja se neće odnositi na samu gradinu, već će sagledati
cijeli prostor, a onda ćemo mi dati i temu toj studiji. Recimo, da li su to šetnice ili neki veći
prostor za okupljanja, ili rute. Tako recimo da će urbanističko arhitektonsko pejzažna studija
obraditi određenu temu. Jer ako primjerice, bez teme dajemo hortikulturalna rješenja ili nešto
drugo, bojim se da ćemo dobiti dokument koji neće biti kvalitetan.
Marija: Naša se studija koncentrira na sam Stari grad, ali ćemo u segmentu zahvatiti i širu zonu.
Martina: Mislim da smo se mi kao odjel najmanje od svih iz radne skupine bavili Starim gradom,
svatko je od njih bio duboko involviran u grad. Osobno sam Stari grad konzumirala isključivo
kao građanin, a stručno ili u odnosu na GUP nismo se angažirali. Ja vam ovdje govorim pomalo i
kao laik. Mislim da se nitko u našem odjelu nije bavio gradom, nismo sudjelovali u nikakvom
projektu do sada. Mi očekujemo da nas vaša studija može čak i razuvjeriti u nekim poimanjima
koje mi imamo za Stari grad. Mi smatramo da kapacitet Starog grada, sa svojom površinom koju
ima, odnosno koju zapravo i nema s obzirom na debljinu zidova, nije sam po sebi samodostatan.
Zato vas stalno tjeramo od Starog grada. Vi sad ne trebate razraditi taj projekt u smislu definicije
cijele priče, ali da predložena tema bude nešto što mi sami po sebi nismo mogli dokučiti. Jer se
nama povremeno javljaju privatni investitori koji imaju nekakvu viziju i kada uđu u dubinu
shvate da za to nemaju financijskih sredstava. I stvarno je činjenica da teško da će neko privatno
moći nešto zaraditi dok se grad ne dovede u nultu poziciju. A nama je poanta da se to dogodi.
Očekujemo od te studije neki novi proizvod. Vi ste nam ga dali, ali ja sam rekla da mi se to ne čini
dovoljnim, odnosno samo korak dalje u onome što je već započeto.
Marija: Vi ste i na zadnjem sastanku izjavili da niste dobili taj novi zamah
Martina: Da, to je nastavak započete priče koja nije dovela do punog zamaha Starog grada gdje bi
mi htjeli da je ponuda u gradu stalna i uključuje 300 dana u godini. Stari je grad prije svojih 50
godina živio i bio izletište, postojao je tu i elitniji restoran, vjerojatno i hotel koji je bio posjećen.
U moje se vrijeme u gradu nalazio disco Citadela koji je bio jako posjećen.
Marija: Kroz naša dva glavan proizvoda generiraju se posjete tokom cijele godine, posebno kroz
centar za posjetitelje, dok je Međunarodni festival nastavak na Sajam vlastelinstva koji je
postavljen kao nešto solidno i od čega nismo htjeli odustati, ali da ga treba postaviti na jednu
višu razinu, svakako. Što se tiče same tematske okosnice, važno nam je bilo dobiti od svakog od
vas mišljenje.
Martina: Što se tiče festivala ja gledam Motovun koji je jednogodišnji festival i uspio je generirati
publiku.
Marija: Što se tiče ostalih turističkih proizvoda, u GUP-u se spominje Dubovac kao ugostiteljski
objekt.
Martina: Mislim da je to dobra ideja, kao i ideja ekskluzivnih vjenčanja, samo se bojim koliko je
tu potrebno angažmana
Marija: Svaki proizvod zahtjeva angažman, bez toga neće biti uspješan
109
Martina: Mislim da svaka priča može biti uspješna ako se dobro upakira. Mislim da je tema ovdje
na tragu postojećih stvari i da je u studiji dosta stvari postavljeno tako da se na neki način ne
pogriješi, nije mi baš bilo jasno što će to grad konkretno raditi. Nekako izgleda da se želi
predvidjeti sve da se ne pogriješi. Mislim da je upravljačka struktura dobro postavljena, i
normalno da to može funkcionirati ako se tu nalaze kvalitetni ljudi. Starim gradom se ne može
upravljati svaštarenjem, od institucija do osoba. Mislim da osobe koje bi upravljale Starim
gradom ne budu one koje će riješiti svoje egzistencijalno pitanje već će zaista raditi da na neki
način sami sebi zarade plaće. Takav je model dobar, ali da ne bude na gradskoj plaći, već da se
unaprijed odrede uvjeti poslovanja i organizacije. Tako i mislim da se u studiji trebaju nalaziti
puno detaljniji koraci, odnosno vodič za daljnja djelovanja. Nisam apriori da se ovaj koncept
napusti i da se izmišlja topla voda, ali da ne ostane previše na općem nivou.
Marija: Mi se ne želimo i nismo htjeli ograničavati u smislu ponude, jer smatramo da to nije
potrebno, i da se različita ponuda može usmjeriti prema različitim posjetiteljima, a prostora na
Dubovcu ima za to.
Da li Grad Karlovac ima u vidu objekte oko Starog grada Dubovca u sklopu okrupnjavanja
posjeda? Ovdje se misli na zgradu prve pivnice, pojas javne zone pivnica – crkva Sv. Marije
Snježne – Dubovac, zatim s lijeve strane Petrovac, kao i postojeća škola s pripadajućim
igralištem?
Martina: Grad u ovom cijelom obuhvatu nema previše zemljišta, nažalost. Na inicijativu
sadašnjeg vlasnika ovaj prostor oko Petrovca je zamišljen kao smještajna zona. Ostatak su gajevi
i šume i tu ne može postojati nikakva gradnja, osim nekakvih sjenica koje su eventualno moguće.
Zemljište Petrovca je puno veće od samih smještajnih kapaciteta tako da se traži puno veća
cijena. Mada sam nedavno čula da je jedna gospođa prodala ovdje svoju kuću nakon 30 godina,
na cesti koja ide do Dubovca. Mislim da se bez te zone grad neće moći puno maknuti s mrtve
točke, ali to ćemo još vidjeti. O ostalim se objektima također uvijek može razgovarati. Grad je sad
nedavno prodao kuću koja se nalazi na samom ulazu u Dubovac, što nikako nije dobro rješenje
što se tiče okrupnjavanja.
Ovdje u blizini imamo jedan zanimljiv objekt, magazin, odnosno žitnicu, za koji se također treba
provesti natječaj, a taj je prostor vezan na Kupu, i tu postoji nekakva priča koja je opet toliko
blizu. Mislim da su ta dva prostora preblizu da bi svaki od njih pričao drugu priču. Mislim da ako
ne bude već srednjovjekovlje, onda je zanimljivo da to bude nekakav put u povijest.
Marija: U GUP-u se predviđa namjena prostora sjeverozapadno od Starog grada za buduće
potrebe eko sela. Koje je vaše mišljenje o tome? Da li postoji taj projekt? Ako postoji, tko je
voditelj projekta?
Martina:Mislim da ta ideja nije loša, zato što Stari grad nema nikakve smještajne kapacitete, i
općenito u zoni oko Starog grada ima vrlo malo mjesta gdje bi se nešto moglo graditi, osim
Petrovca gdje je i zamišljeno to selo. Sve drugo će ostati više-manje tako kako je sada, nema
širenja nikakve gradnje u tom prostoru. Mislim da je to jedina ideja za rješavanje bilo kakvih
smještajnih kapaciteta. Obaveza nam je natječaj za ovo selo, s time da smo mi ne znajući za
dogovor s Muzama razmišljali da treba izraditi studiju koja će nam dati smjernice za taj natječaj.
Došli smo do toga da se odradi geodetski snimak cijelog tog prostora, pribavili dokumentaciju i
snimke Starog grada, i tu smo stali. Voditelj projekta sam bila ja.
110
Marija: Da li je izrađen perivojni i krajobrazni projekt za krajobraznu cjelinu Staroga grada
Dubovca s Kalvarijom i crkvom Majke Božje Snježne?
Martina: Nije. Imali smo neke načelne razgovore sa g. Šćitarocijem, koji je i autor GUP-a, i rekao
je kad postane ponovno aktualno, da mu se slobodno javimo. Sada je on odradio projekt u
Golubovcu, gdje je zahvatio puno veći prostor.
Marija: Koje su studije ili predprojekti izrađeni u odnosu na Stari grad Dubovac i njegovo
okruženje?
Martina: Rađene su samo studije sanacije građevine. Jedina obaveza koja stoji u GUP-u jest
izrada urbanističko arhitektonsko pejzažne studije, kao i natječaj koji se isključivo veže za
izgradnju etno sela. Promet je tu apsolutno veliki problem, jer nema ni regulacije ni
nogostupa,autobus se ne može nigdje ni okrenuti, cesta kojem se dolazi do grada je neadekvatna,
nema profila prave ceste. Parkiralište koje postoji je izgrađeno za crkvu i tu bi se trebalo vidjeti
kako riješiti taj problem. Činjenica je da nema mjesta za novo parkiralište, i teško mi je sada
vidjeti neko rješenje. Manjkavost ovog GUP-a je da uopće nije riješen promet u mirovanju, samo
je zadao normative koje određeni sadržaj treba imati, ali ne nudi prostorna rješenja.
8.5. Branka Križanić – intervju proveden 12.06.2009.
Marija: U odnosu na glavnu tematsku os mikrodestinacije kulturnog turizma, odnosno pojam
srednjovjekovlja, koje su vaše zamjerke i komentari?
Branka: Srednjovjekovlje je sigurno jedna tema, ali nisam sigurna koliko bi ta tema bila okosnica.
Više osjećam da taj grad treba živost i jednu aktualnu temu i da nije on jedino mjesto koje bi
trebalo zavrtiti na temu srednjovjekovlja, pri tome mislim na sam Karlovac i na gradove u
okruženju. Ja bi na Dubovcu vidjela malo širu temu vezanu za neke aktivnosti povezane s
Karlovcem. Gledajući iz perspektive Sajma vlastelinstva mi se čini malo preuska tema.
Marija: Koji od ponuđenih kulturno – turističkih proizvoda u studiji ima svoje uporište u odnosu
na Stari grad Dubovac?
Branka: S obzirom na opseg teme i ponude ja uvijek pomislim gdje bi se to moglo nalaziti u
samom Starom gradu. Mene kao konzervatora i nekog tko se brine o zaštiti kulturnog dobra
brinu kapaciteti. Ni jedan od ovih sadržaja nije agresivan za sami prostor, ali je to sada pitanje
projekta i samog projektiranja. Svi ponuđeni sadržaji nisu u suprotnosti sa samom destinacijom.
Ja ne bih ovdje iz svog aspekta ulazila u vrednovanja svih tih elemenata, postavlja se samo
pitanje fokusa u svemu tome, jer je Stari grad mjesto fokusa u cijeloj županiji, kao i za grad
Karlovac i tako bi ga trebalo osmisliti, kao nešto što postaje magnet.
Marija: Koje probleme vidite u stvaranju kulturno-turističke atrakcije u Starom gradu Dubovcu?
Branka: Koliko su ovi sadržaji ovdje dobri, bojim se njihove dimenzije i preplitanja, kako će se to
uspjeti da to ne bude prejaki udar na taj prostor, i da to ne bi mogao biti jedan održivi rasplet za
111
sami objekt. U tom smislu znajući da imamo ograničenu kvadraturu kulturnog dobra u takvoj
nekakvoj velikoj ambiciji da ne odemo predaleko, gdje krećemo za dodatnom kvadraturom
prostora. Ta dodatna kvadratura prostora je vrlo osjetljiva tema i mogućnost građenja ovdje je
upitna, osim jedne ideje koja je već postojala da se na samom ulazu uz jezerce može formirati
jedna zasebna ruralna sredina, sa primjercima tradicijskih kuća, plus ta depadansa smještajnih
kapaciteta. Ovo etno selo može poslužiti za osmišljavanje nekih dodatnih sadržaja i projekata, ali
i za proširene kapacitete samog grada. Mi smo uvijek tu u jednom određenom strahu – da li da se
tu toliko eksploatira lokacija i sam prostor ili bismo htjeli da to opet ostane u jednoj dopuštenoj
razini.
Marija: Mi smo tu koncentrirani na sam Stari grad i njegove kapacitete, i možemo dati određene
smjernice za okolne objekte, ali nikako ne odlučujemo o tome što i kako izvan Starog grada. Koji
su primjeri dobre prakse izneseni u studiji dobar poticaj u odnosu na Stari grad Dubovac?
Branka: Čini mi se da se s tim primjerima baš i ne možemo komparirati, da ste uzeli presnažne
objekte, da su oni preveliki, da nemaju sadržaja u blizini kakvi postoje u slučaju Dubovca. U
smislu ponude, mislim da ti primjeri nisu loši. Čini mi se da u ovim primjerima imamo primjer
širine prostora u kojem trgovina ili recimo centar za posjetitelj mogu živjeti samostalno. Mi u
Dubovcu imamo problem da je sve u malim gabaritima i ima svega po malo.
Marija: Iz tog smo razloga u studiju stavili širinu ponude i razne sadržaje
Branka: Čim je to već jedan izložbeni muzejski prostor, pa restoran, to već zauzima dosta
kapaciteta. Pitanje je tih sadržaja i koliko će oni ponuditi nešto novo. Jer mi sad isto imamo
izložbeni prostor kroz koji se prođe gore – dolje i tu ponuda prestaje.
Marija: Da li se slažete s ponuđenom strukturom upravljanja? Imate li kakve sugestije u odnosu
na istu?
Branka: Mislim da nema smisla da se prema tome ja određujem, jer nemam iskustva i edukacije
u tome. Ne znam koliko bi kao član povjerenstva trebala sad tu ispred Ministarstva kulture
davati svoju opasku vezano uz upravljačku strukturu, jer mi nismo educirani na tom polju. Mi
kao odjel nismo bili u prilici sudjelovati u tako nečemu. Recimo da Muzej kao kulturna ustanova
nema dodirnih točaka niti s trgovinom ni restoranom, on pokriva muzeološku i edukacijsku
razinu, no još nam tu uvijek ostaje 50% nepokrivenih stvari i mislim da će grad uvijek morati tu
uzeti nekog partnera.
Marija: U Studiji je naveden Stari grad Dubovac kao središnje mjesto Karlovačke županije za
razvoj turističke rute s fokusom na srednjevjekovne utvrde i dvorce. Što mislite o tome?
Branka: Edukacijski centar sigurno zahtjeva ljude, i traže adekvatne klimatske uvjete, ured,
mislim da je tu premalo prostora i da postoji problem ljudskih kapaciteta i profila, a da to bude u
vlasništvu grada, a da ne bude u okviru neke institucije.
Marija: Mi smo dokumentacijski centar zamislili kao samostalno tijelo koje ne zahtjeva previše
kapaciteta i da taj centar bude polazna točka za istraživanje, obnovu, revitalizaciju i
interpretaciju ostalih gradova u županiji
112
Branka: Možemo reći da je Stari grad za sada konzerviran i doveden u stanje dobre istraženosti, i
prije 30 godina obnove koju je radio Restauratorski zavod, tada se taj grad obnovio i to su
gabariti grada koji će takvi ostati i u takvom će se smislu i održavati. Mislim da je stari grad Ozalj
u svojim kapacitetima isto tako dobro sačuvan i u velikoj je mjeri obnovljen i obnavlja se i dalje,
a ima daleko veću kvadraturu i kapacitete i još je uvijek otvoren za ideje i osmišljavanje sadržaja.
Osim Dubovca ja vidim i stari grad Ozalj kao vrlo važnu destinaciju za županiju i mislim da je tu
Ozalj puno značajniji od Dubovca.
Marija: Mislim da ovdje nikako jedna stvar ne isključuje drugu…
Branka: Naravno, ali pitanje je takvog važnog fokusa na Dubovcu. Tu se ne bi trebali previše
zalijetati samim time što smo sada svi ovdje u Karlovcu i imamo tu zadaću za Dubovac.
Marija: Kada općenito govorimo o umrežavanju ponude u gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji
- koja je težina, prema Vašem mišljenju, Starog grada Dubovca unutar toga?
Branka: Grad mora biti spreman uložiti sredstva i odlučiti iz toga napraviti odličan projekt.
Cjelokupno znanje i sve mogućnosti koje nam se za stari grad nude imamo u svojim resursima, a
ne bih nikako htjela da ih zatvorimo s Dubovcem.
Marija: Mi ovdje ne mislimo ništa zatvarati, nego dapače otvoriti nove mogućnosti za Dubovac, a
time i za ostale gradove u županiji i početi razmišljati o starim gradovima sustavno i
promišljeno.
Branka: O Dubovcu je razmišljanje to koje ne bismo smjeli do kraja definirati i njega uzeti kao
jedini fokus i to vrlo snažan fokus o kome će se tek trebati govoriti. Moramo razmišljati o drugim
potencijalima u okolini, posebno o Ozlju i njegovim mogućnostima ponude.
Marija: Mislim da Ozalj ima puno potencijala, naravno, ali on ima svoj smjer u kojem može
kretati
Branka: Samo napominjem da moramo razmisliti kada govorimo o svim tim segmentima. Puno
mi se čini ovo sve za Dubovac jer traži dosta prostornih mogućnosti pa se bojim da ovdje ne
ostavljamo dovoljno prostora, a mislim da to nije ovdje niti presudna tema i presudni sadržaj za
Dubovac kao takav.
Marija: Da li Grad Karlovac ima u vidu objekte oko Starog grada Dubovca u sklopu okrupnjavanja
posjeda? U GUP-u je predviđena uža zona zaštite, ali vi u svojem osvrtu na studiju govorite o
puno većem prostoru. Mi se nećemo koncentrirati na cijelu četvrt.
Branka: Ja sam to spominjala iz razloga što smatram da se u nekom osjećaju prostora u kojem se
Stari grad nalazi mora voditi računa i o ostalim prostorima, jer ćete na taj način ostaviti drugima
mogućnosti i životni prostor za osmišljavanje tih objekata. Specifično je za Dubovac da se on
nalazi u tom okruženju i stvarno ne očekujem da se vi bavite tim okruženjem, ali morate znati da
to postoji i da magnet Dubovca bazirate na potencijalnim sadržajima koje bi ove lokacije mogle
imati. U tom smislu pivski podrum tu nema svoje mjesto, za takvu ponudu je žitni magazin bolje
113
rješenje. Tu imamo i vjenčanja i vjerske procesije, pa planinare i bicikliste, znači taj grad puno
skupina dotiče. I tu treba biti svjestan što i dalje treba ostati tamo, ali i u ponudi izvan samog
Starog grada. Tu možemo protegnuti priču na Karlovac gdje stvarno postoji svašta, ali opet to
nije okosnica razvoja sadržaja.
Marija: Koje je vaše mišljenje navedenim koracima u poglavlju Zaštita i revitalizacija Starog
grada Dubovca? Da li je nužno izraditi konzervatorsku studiju?
Branka: Što se tiče izrade konzervatorske studije tu se mi uvijek vežemo na tu arhitektonsku
snimku i na studiju održivog razvoja. Znači, prema programu koji se ponudi i koji se želi
ukomponirati u objekt. Kada nam se ponude kapaciteti, mi iz toga, vrednujući sami objekt,
možemo konačno reći da li se to može ili ne prihvatiti. Konzervatorsku studiju postojećeg stanja
nemamo potrebe raditi jer se one rade kada se ide u istraživanje objekta. Mi sada na Dubovcu
nemamo više istraživanja, ali možemo sabrati jednu konzervatorsku studiju u smislu da
prikupimo postojeću dokumentaciju i postojeću konzervatorsku studiju koju mi nikada nismo
dobili, ali smo dobili nacrte i u tom se smislu možemo zauzeti i probati ući u trag svoj
dokumentaciji i skupiti sve na jednom mjestu, zajedno s današnjim stanjem. Konzervatorska
studija uvijek ima smisao kada je objekt u obnovi, pa se onda predlaže nekakav konačni oblik
kulturnog dobra kao što je to bilo 60-ih godina. Konzervatorska studija mora postojati za objekte
koji nisu dovedeni do ovog stanja. Mi svih ovih godina radimo na održavanju ovog objekta.
Radovi koji su sada provedeni su uključivali statičku sanaciju, obnovu krovišta, zamjenu
dotrajalih materijala i tu nismo dirali stolariju, obnovu vrata, prozore itd., odnosno u
unutrašnjem se prostoru nije ništa radilo. Tu se radila snimka postojećeg stanja zbog sanacije,
radio se statički projekt za sanaciju, projekt drenaže. To su sve projekti održavanja. U smislu
novih istraživanja, ostala je arheologija, gdje će se sigurno raditi nova istraživanja. Za projekt
istraživanja arheologije treba provjeriti u muzeju, ali mislim da za sad još ne postoji. Što se tiče
sakupljanja postojeće dokumentacije, to je poseban projekt koji bi mogli raditi u dogovoru s
gradom. U novom dokumentu osim postojeće dokumentacije bilo bi dobro se osvrnuti na vašu
studiju i vidjeti što vaši prijedlozi u prostornom i graditeljskom smislu znače za stari grad, u
odnosu na klima uređaje, mikroklimu za izložbeni objekt, komunikacije unutar prostorija i etaža.
Jer ako ne vidimo da je moguće to na taj način osigurati ponudu, moguće je da se onda nađemo u
škripcu. Dodatne pregradnje u gradu se neće dozvoliti. To bi se trebalo dogoditi kada vi date
svoju ideju i kada arhitekt vašu ideju stavi na papir, onda dolazimo do nekakvog raščišćavanja i
pregleda pojedinih sadržaja s naše strane. To može biti otežavajuća okolnost, koja uvelike može
promijeniti stvari. Zato se bojim širine sadržaja koji svaki treba određene uvjete. Bilo bi dobro
kada bi prostori mogli biti višenamjenski. Postojeća arhitektonska snimka daje zadane gabarite
u prostoru i možemo dozvoliti eventualno neke promjene u prostoru.
Marija : Što je s prilagođavanjem prostora za osobe s posebnim potrebama?
Branka: Teško je tu posložiti stvari, jer mi recimo unutar jedne kule nemamo prostora da se
postavi lift, ali tu je i pitanje prilaza samom gradu, tako da će se tu i u samom okolišu morati
postaviti određene rampe, a u samom objektu vjerojatno postoji mogućnost neke platforme, ali
pitanje je gdje ga smjestiti.
114
8.6. Marin Stanišić – intervju proveden 12.06.2009.
Marija: U odnosu na glavnu tematsku os mikrodestinacije kulturnog turizma, odnosno pojam
srednjovjekovlja, koje su vaše zamjerke i komentari?
Marin: Kao što sam već i ranije rekao, slažem se sa glavnom tematskom osi, ali možda bi bilo
potrebno malo i proširiti navedeno te dati širi pregled kroz možda vojničku povijest koju ovaj
Stari grad također baštini (u smislu vojnih običaja, oružja, vojnih zastava i sličnog) kroz jedan
duži vremenski pregled koji ne bi bio ograničen samo na srednjovjekovlje. Možda Stari grad nije
toliko kulturna destinacija, vezano toliko uz kazalište, nego je možda više vezana za vojnički dio.
I uz vojničku povijest mogu se interpretirati i određene tradicijske stvari.
Marija: Kada se radi o koncepciji ''putovanja u prošlost'', koje bi smjernice bile, po Vašem
mišljenju, najvjerodostojnije?
Marin: Ostati pri sadašnjoj koncepciji srednjovjekovlja uz moguće proširenje vezano na
prethodno pitanje.
Marija: Na tragu naših prijašnjih razmišljanja, a i u razgovorima s drugim članovima radne
skupine, razmišljamo o interpretaciji Dubovca kao trgovinskog središta, vezanog i uz žitni put
Marin: Mislim da se to više odnosi na samu četvrt i da tu dolazimo opet do većeg obuhvata od
onoga što bi bio sam Stari grad. Po meni je to pitanje grada da se sjedne i razmotri u što želi
ulaziti sa turističke strane. Grad se još uvijek nije odlučio što želi biti – da li je to industrija,
turizam… Turistička se zajednica u nekom segmentu na kraju svede na manifestacije, zaposle
nekoliko suradnika, ali tu također ne postoji jasan plan.
Marija: Koji od ponuđenih kulturno – turističkih proizvoda u studiji ima svoje uporište u odnosu
na Stari grad Dubovac?
Marin: S moje strane mislim da imaju svoje uporište. Ako će postojati restoran na Dubovcu, on
mora biti tematski, da se ponuda specijalizira, i netko tko bi imao restoran kroz javno - privatno
partnerstvo treba imati dugogodišnje iskustvo. Mislim da je dobro da restoran bude tamo jer je
nekada on dobro funkcionirao u istom prostoru. Mislim da je što se tiče trgovine dobro
predstaviti sve od suvenira do autohtone ponude na ovom području, dakle ne kao tipična
trgovina već suvenirnica. Mislim da je centar za posjetitelje dobar oblik za interpretaciju teme.
Što se tiče međunarodnog festivala i Sajma vlastelinstva, mislim da je sama Turistička zajednica
trebala shvatiti u destinacijskom menadžmentu da se stvari trebaju podići na višu razinu, jer kod
sajma je svake godine primjetan pad kvalitete, u odnosu na program, posjetitelje, ali i financijska
sredstva. Mislim da sajam uvijek može funkcionirati, s 5 ili 50 atrakcija, samo je pitanje njegove
privlačnosti.
Marija: Prema Vašem mišljenju, u kojem bi se smjeru trebao razvijati kulturni identitet grada
Karlovca, a kojem Starog grada Dubovca? U kojoj mjeri postoji sinergija ili razilaženje?
115
Marin: Grad Karlovac – grad renesanse, baroka, slikarskih kolonija, glazbenih festivala, parkova,
arhitekture, fenomena tzv. „kulturnog šetališta – promenadom i parkom do muzeja, glazbene
škole, franjevačkog samostana, od rijeke Kupe do rijeke Korane“ / Stari grad Dubovac – veći
naglasak na običajima srednjovjekovlju, vojnoj tradiciji, tradicijskim obrtima i načinu života
plemstva i pučana, crkvi i etnografiji. Teško je reći da postoji sinergija – većina posjetitelja
obilazi ili gradsku Zvijezdu ili Stari grad Dubovac, kao i da sami turisti vide razliku između ove
dvije destinacije (iako smatram da to ne rade s namjerom). Mislim da bi Dubovac po tematskim
postavkama trebao biti nešto različito od grada. Mislim da Stari grad ima puno veći potencijal
atraktivnosti od grada. Bilo bi dobro da postoje poveznice i sinergija između jednog ili drugog,
ali je za sada nema.
Marija: Kako u perspektivi vidite razvoj atraktivnosti Karlovca i Starog grada Dubovca?
Marin: Za bilo kakav razvoj atraktivnosti grada Dubovca potrebno je na razini gradskih vlasti
donijeti strategiju razvoja samog grada Karlovca, strategiju turističkog razvoja grada te
temeljem tih rješenja provoditi pozicioniranje grada i Dubovca. Bez takvog temeljitog
promišljanja i utvrđenih ciljeva, nije moguće procjenjivati razvoj atraktivnosti.
Marija: Kako ocjenjujete potencijal Starog grada Dubovca kao kulturno-turističke atrakcije na
razini grada, županije, Hrvatske i Europe?
Marin: Za sada na razini grada i županije ima visoki potencijal, na razini Hrvatske srednji, a
Europe niži potencijal, jer takve su utvrde brojne. To će proizaći iz samih sadržaja i proizvoda. U
studiji su dobro postavljeni proizvodi na različitim razinama.
Marija: Koje probleme vidite u stvaranju kulturno-turističke atrakcije u Starom gradu Dubovcu?
Marin: Institucionalne (grad i županija), konzervatorske, infrastrukturne, muzejske,
organizacijske, financijske, marketinške. Grad i županija trebaju se odlučiti za strategiju, neke su
stvari donesene, ali se ne provode. Postoji master plan turizma, ali se bojim da ga sada nitko ne
gura. Konzervatori imaju svoje principe koji možda nisu ono što bi trebalo za turizam, njima je
teško neke stvari prihvatiti, ali ništa nije nemoguće. Infrastrukturni se problemi odnose na
pristup gradu, komunikaciju javnim gradskim prijevozom, koji ne postoji, signalizacija je loša,
parkirališta nema. Detaljni planovi uređenja trebali bi definirati tu zonu i urediti je. Mislim da je
infrastruktura jedan od najvećih problema. Muzej ima svoju ulogu na Dubovcu, ali treba vidjeti
kako bi se on uključio u razvoj projekta, ali tu ne bio trebalo biti većeg problema. Financijska
sredstva čak i ne bi trebala biti problematična, ali i tu je, kao i za ostalo, bitna čvrsta odluka od
strane vlasnika da se u cijeli projekt ulazi jasno. Ništa od ovoga nije nerješivo, ali ti problemi
zasigurno postoje.
Marija: Što je od postojeće ponude u gradu Karlovcu bitno za mikrodestinaciju Stari grad
Dubovac?
Marin:Loša infrastruktura na razini grada, odnosno u gradskoj četvrti Dubovac, loša
ugostiteljska ponuda, smještajni kapaciteti u gradskoj četvrti, neopredijeljenost grada za
turizam, čak ni na papiru, a turistički sadržaji i sadržaji vezani uz njih smješteni su u centru
grada, ne postoji javna gradska prometna komunikacija i usmjeren je na ponude građana, a nije
116
prilagođena turističkim potrebama. Nema ponude u gradskoj četvrti. Eventualna ponuda je
ispod grada, nacionalno svetište i put sa crkvom Majke Božje Snježne. Nema ni igrališta za djecu.
Škola nije zanimljiv objekt za mikrodestinaciju, ona je vlastiti organizam, eventualno bi se tu
mogla iskoristiti padina iznad postojećeg igrališta za neko dječje igralište.
Marija: Koji su primjeri dobre prakse izneseni u studiji dobar poticaj u odnosu na Stari grad
Dubovac?
Marin:Dvorac Malbork, Eilen Donan, Bled.
Marija: Možete li navesti neke primjere dobre prakse iz vašeg iskustva?
Marin: Mislim da je Bledski stari grad dobro koncipiran i bilo bi dobro da se nešto slično desi i s
Dubovcem.
Marija: Da li se slažete s ponuđenom strukturom upravljanja? Imate li kakve sugestije u odnosu
na istu?
Marin: U principu je u redu, iako se bojim da to ne bude samo još jedno gradsko poduzeće koje
će trošiti proračunski novac poreznih obveznika. Možda gradska firma ne bi trebala imati nadzor
i upravljati svime. Prije će privatni investitor, ako ga se obaveže ugovorima, dobro raditi, u
suradnji s Turističkom zajednicom ili nevladinim udrugama.
Marija: Grad kao vlasnik treba i upravljati tim objektom, u suradnji s javnim i privatnim
sektorom.
Marin: Nisam ni sam siguran tko bi se time trebao baviti. Činjenica je da treba postojati nadzor i
netko tko će se baviti objektom na menadžerskoj razini, ali ne znam da li je najbolji način da to
bude gradska firma, čisto zbog funkcioniranja takvih firmi. Mislim da bi možda Muzej trebao
imati nekog profesionalca koji bi se bavio time, prije nego gradska tvrtka. Mislim da problemi
ljudskih kapaciteta ovdje nisu sporni.
Marija: Koji bi, prema vašem mišljenju, strateški partneri trebali biti uključeni u programe
Starog grada Dubovca?
Marin: Privatni investitori, nevladine udruge, Turistička zajednica grada, Turistička zajednica
županije, Gradski muzej.
Marija: Koje dionike iz turističkog sektora vidite kao najvažnije za ovaj projekt?
Marin: Ugostitelji ili udruge (Bratstvo Sv. Mihovila i sl.), turističke zajednice grada i županije.
Marija: Koja je uloga Starog grada Dubovca u razvoju privatnog sektora u četvrti i gradu
Karlovcu?
Marin: Sve ovisi o načinu javno-privatnog partnerstva, odnosno o sposobnosti istih da se
iskoristi ono što im drugi pružaoci proizvoda i usluga mogu ponuditi za plasman kroz programe,
117
projekte i ponudu u samom Starom gradu. S obzirom na dugogodišnje iskustvo mislim da
nijedan takav objekt ne može biti generator otvaranja ponude, osim u samom Starom gradu.
Marija: U odnosu na plan okrupnjavanja posjeda – plan za gradsku četvrt Dubovac - koji bi
postojeći objekti ušli u obzir i za koje namjene? Ovdje se posebno misli na zgradu prve pivnice,
pojas javne zone pivnica – crkva Sv. Marije Snježne – Dubovac, zatim s lijeve strane karoline
Petrovac i dvije kuće, kao i postojeća škola s pripadajućim igralištem?
Marin: U potpunosti se protivim bilo kakvom rješavanju prostorno-planskih dilema i želja
gradske vlasti koje je potrebno za ovaj prostor rješavati detaljnim planom uređenja budući da
smatram da to nije bio cilj ove studije i da se takva rješenja ne mogu tražiti od tvrtke kao što je
vaša. Osnovna zadaća koju vaša tvrtka treba po mom mišljenju napraviti je to da identificira
moguće turističke potencijale, odnosno resurse koji postoje u okruženju samog Starog grada, po
mogućnosti predložiti neka eventualna koncepcijska rješenja, ali ulaziti u domenu prostornog
planiranja i detaljnih planova uređenja gradske četvrti Dubovac nije ni cilj ni zadatak ove studije.
Marija: Što je, prema Vašem mišljenju preduvjet umrežavanja ponude?
Marin: Potrebno je napraviti strategiju razvoja turizma i u Gradu i županiji ili primijeniti rješenja
i zadatke koje je postavio Master plan razvoja turizma za županiju. Turističke zajednice koje bi
se trebale baviti destinacijskim menadžmentom te privatni sektor s NVO-ima trebaju sjesti za
zajednički stol na razini grada i sami naći rješenje za umrežavanje ponude.
Marija: U Studiji je naveden Stari grad Dubovac kao središnje mjesto Karlovačke županije za
razvoj turističke rute s fokusom na srednjevjekovne utvrde i dvorce. Što mislite o tome? Tko bi
mogao biti potencijalni institucionalni partner projekta?
Marin: Ideja je sasvim u redu, potrebno je u njenu provedbu uključiti turističke zajednice grada i
županije, te gradske uprave i muzeje odnosno neke oblike kulturne infrastrukture koje postoje u
navedenim lokalnim jedinicama. Za sada na razini županije ne postoji inicijativa i nije se krenulo
u realizaciju umrežavanja takve ponude.
Marija: Kada općenito govorimo o umrežavanju ponude u gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji
- koja je težina, prema Vašem mišljenju, Starog grada Dubovca unutar toga?
Marin: Stari grad treba biti polazna točka u turističkim rutama s fokusom na stare gradove
županije, te polazna točka u upoznavanju samoga grada Karlovca zbog specifičnosti lokacije na
uzvisini izvan grada. Dubovac i kao objekt u administrativnom središtu ima potencijala za to, ali i
kao objekt koji je u blizini važnih prometnih pravaca. Mislim da primjerice Ozalj ne može imati
takvu ulogu, pogotovo jer se nalazi u zabačenom dijelu županije. Dubovac se uvijek spominje u
svim turističkim koncentracijama vezanima za županiju.
Marija: Kojoj je ciljnoj skupini danas Stari grad Dubovac sa svojom ponudom i manifestacijama
najinteresantniji?
Marin: Trenutno mlađima do 14 godina te obiteljima s djecom.
118
Marija: Koja bi uloga Turističke zajednice po Vama bila u budućoj koncepciji upravljanja Starim
gradom Dubovcem?
Marin: Podupirući vanjski partner u javno-privatnom partnerstvu te suorganizator i marketinški
promicatelj manifestacija, na razini Grada i županije. Turističke zajednice nemaju ljudskih
potencijala za bavljenje upravo tim dijelom.
Marija: Da li je Turistička zajednica Karlovačke županije Stari grad Dubovac integrirala u
postojeće strategije?
Marin: U Master plan. Stari grad treba biti uključen i u bilo koju strategiju Grada Karlovca koje su
sada u tijeku.
Marija: Koje je aktivnosti Turistička zajednica do sada provodila u Starom gradu Dubovcu?
Marin: Organizaciju i suorganizaciju aktivnosti vezanih uz Sajam vlastelinstva, razne
prezentacije, koncerte i kulturna događanja.
Marija: Da li se provode ankete turističkog ponašanja i razine zadovoljstva posjetitelja u
Karlovačkoj županiji?
Marin: Do sada nisu provođene ankete, sada je nešto u tijeku u suradnji s Institutom za turizam.
Marija: Koji su obrasci ponašanja posjetitelja u pitanjima putovanja i planiranja za posjet gradu
županiji?
Marin: Uobičajen je zaključak da smo premalo profilirana destinacija ne samo vezano uz kulturni
turizam - s malim brojem turističkih proizvoda i nepostojanjem turističke infrastrukture
neophodne za razvoj turističke destinacije (počevši od smeđe signalizacije, javnog prometa,
turistički receptivnih agencija, radnog vremena turističkih ureda, javnih službi itd.).
Marija: Koji je profil posjetitelja županije?
Marin: Do sada nije izvršeno konkretno istraživanje, ali na temelju iskustava u radu to su
uglavnom obiteljski ljudi s djecom, jedan dio avanturističkog turizma, odnosno aktivan odmor
(rijeke, biciklizam, planinarenja i slično), dio jednodnevnih izletnika.
Marija: Kako je Grad Karlovac turistički pozicioniran u odnosu na Karlovačku županiju?
Marin: Sadašnja je situacije je takva da je najveći dio noćenja u Karlovačkoj županiji u Rakovici. U
Rakovici rade i na rutama i na kulturnom turizmu, puno više nego u Karlovcu. Karlovac, recimo,
nikada nije primijenio studiju za sustav obilježavanja.
Marija: Da li postoje još neke smjernice ili primjedbe koje bi dodali nakon postavljenih pitanja?
Marin: Ponavljam svoje mišljenje – Studija o Starom gradu Dubovcu ne može davati odgovor na
pitanja kojima se bave prostorni planeri, upravo suprotno – detaljni plan uređenja gradske
119
četvrti Dubovca i neposrednog okruženja Starog grada trebaju biti podloga samoj studiji. Studija
mora predvidjeti mogućnosti i utvrditi resurse koji postoje sa turističkog i kulturnog aspekta,
pritom ne ulazeći u domenu prostornog planiranja. Studija prema mom mišljenju mora pružiti
osnovne idejne naznake što je na tom području moguće organizirati i raditi, te iste navesti u
završnoj verziji, bez ulaženja u načine njihove izvedbe ili izradu predinvesticijskih studija za
pojedinačne proizvode.
Vaš prijedlozi meni i dalje drže vodu, možda je sada nakon razgovora sa svim članovima
potrebno dodati neke stvari. Meni u studiji nedostaju tematski detalji, poput vojne povijesti, ali
ne da se iz toga izvlači nova temu, nego da se uključi u postojeću. Ja sam zadovoljan ovime, ali na
vama je i naručitelju koliko će biti dobro.
120

ovdje - Kameleon

Na temelju članka 8. Pravilnika o upisu djece u Dječji vrtić Karlovac i

GLAS br. 8/god. X_2011 - Gradski muzej Karlovac

J A V N I P O Z I V za kandidiranje projekata za dodjelu

Prijava original - pdf

VODIČ OBILAZNICE 4 RIJEKE (PDF download) - HPD

Mjesto i datum održavanja: : Karlovac, 20.09.2014. ŠDS "4 RIJEKE

ORaH-ova politika kulture

Mladost d.o.o. Rakovac 1 Karlovac Objavljuje Javni natječaj za

Ljetni gimnastički kamp Selce 2014.

Dražen Cukina: Prvi rezultati popisa stanovništva 2011. godine