Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju Katedra za zdravstvenu njegu Hrvatsko bioetičko društvo - Podružnica Rijeka 15. riječki dani bioetike na Medicinskom fakultetu u Rijeci »Visoko obrazovanje za sve: perspektive podzastupljenih skupina« KNJIŽICA SAŽETAKA RIJEKA, 17. svibnja 2013. Početak u 10,00 1 Organizatori: Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Hrvatsko bioetičko društvo - Podružnica Rijeka; Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Katedra za zdravstvenu njegu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Organizacijski odbor: Amir Muzur, predsjednik Tomislav Rukavina Daniela Malnar Nada Gosić Iva Rinčić Vanja Vasiljev Marchesi Gordana Pelčić Sandra Bošković Damir Herega Martina Šendula-Pavelić Izdavač: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju Katedra za zdravstvenu njegu Uredile: Iva Rinčić, Martina Šendula-Pavelić Prijevodi/Translation: Autori/Authors Grafičko oblikovanje, priprema i tisak: Tiskara Šuljić Izdavač i urednici nisu odgovorni za eventualne propuste u sadržaju ili jezičnom izrazu u tekstu sažetaka objavljenih u ovoj knjižici. ISBN 978-953-7957-02-5 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 130201087 2 Uvodna riječ Vrijeme krize nerijetko pred svih nas stavlja pitanje: problem ili izazov? Suočenost s nužnošću financijskih rezova u takvim situacijama, država nerijetko najdublje rezove povlači upravo u populaciji ionako ranjivijih društvenih skupina. Neostvarivanje ili dokidanje postojećih prava kratkoročno donosi izlaz, ali ono što se čini rješenjem problema, dugoročno je generator novih – dodatna socijalna potraživanja, smanjene društvene integracije i participacije, narušavanje fizičkog, psihičkog i mentalnog zdravlja ugroženih skupina, ali i sve veća financijska potraživanja. Iako je u sadašnjoj situaciji teško ponuditi, a još teže osigurati zadovoljenje svih ljudskih potreba i prava, pri čemu ne treba imati iluzija o jednodimenzionalnosti rješenja, važnost obrazovanja (posebno visokog) u dugoročnom je smislu neupitna, jer se upravo njime potencijalno stvara jezgro novih znanja i vještina u traženju odgovora na izazove postojećeg stanja. Ovogodišnji dani bioetike (2013.) organizirani su okviru projekta »Studirati s invaliditetom – model Medicinskog fakulteta u Rijeci« kojeg domaćin skupa, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nastoji realizirati uz pomoć fonda IPA, a koji je povezan s utemeljenjem Nacionalnog centra za visoko obrazovanje gluhih i nagluhih (trenutno na razmatranju u Vladi RH). U organizaciji skupa sudjeluju tri katedre: Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Katedra za zdravstvenu njegu, te Hrvatsko bioetičko društvo – Podružnica u Rijeci. Nadamo se da ćemo upravo u spomenutoj sinergiji, uz Vaše poštovano sudjelovanje, stvoriti ozračje širenja ideje i traženje odgovora za ostvarivanje ravnopravnosti i dostupnosti u uvjetima stjecanja obrazovanja, za koje vjerujemo da nas čini ljudskijima. izv.prof. dr.sc. Amir Muzur pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva 3 KORISNE INFORMACIJE O SKUPU..................................................5 PROGRAM..................................................................................... 6 SAŽECI.......................................................................................... 10 PODUPIRATELJI SKUPA................................................................. 27 4 KORISNE INFORMACIJE O SKUPU Upute o mjestu održavanja skupa: Mjesto održavanja skupa (Građevinski fakultet) Ulaz s parkirališta P V. C ar a Em ina Na parkiralište zgrade održavanja Simpozija dolazi se iz pravca Cambierieve ulice: odmah nakon skretanja za ulaz u KBC Rijeka, skrenuti desno (prije rampe bolnice!), na parkiralište Elektromaterijala. Proći kroz parkiralište, na kraju je mali uspon koji vodi na parkiralište zgrade u kojoj se održava simpozij. Ulaz u samu zgradu moguć je s dvije strane, iz ulice Viktora Cara Emina 5, te s parkirališta gdje je ujedno osigurana pristupna rampa za osobe koje se kreću u kolicima. Sudionicima će na raspolaganju tijekom simpozija biti dostupan i tumač/prevoditelj hrvatskog znakovnog jezika. Dvorana održavanja skupa nalazi se u razini parkirališta zgrade, te je predviđen direktan ulaz s parkirališta. Ako u zgradu ulazite na glavni ulaz (V. C. Emina 5), dvorana se nalazi u suterenu. Registraciju za sudjelovanje je moguće obaviti i dan ranije, u četvrtak 16. svibnja 2013. od 14,00-16,00 u tajništvu Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (V. C. Emina 5, 51 000 Rijeka), 1. kat, kod gđe. Marinke Kruljac. Molimo da na skup dođete na vrijeme, po mogućnosti prije samog otvorenja, posebno ukoliko aktivno sudjelujete u njegovom radu. 5 15. riječki dani bioetike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci »Visoko obrazovanje za sve: perspektive podzastupljenih skupina« 17. svibnja 2013 PROGRAM 8,30-10,00 registracija: prostor prije ulaska u dvoranu (suteren zgrade) 10,00-10,30 Otvaranje skupa i pozdravne riječi I sekcija - uvodna izlaganja (predsjedava Robert Doričić) 10,30-10,45 Sandra Bošković Studirati s invaliditetom - model Medicinskog fakulteta Rijeka 10,45-11,00 Tamara Martinac Dorčić Izjednačavanje mogućnosti studenata s invaliditetom u visokom obrazovanju: iskustvo Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišnog savjetovališnog centra u Rijeci 11,00-11,15 Anka Slonjšak Pravni okvir za uključivanje osoba s invaliditetom u visoko obrazovanje 11,15-11,30 Svjetlana Marijon Podrška studentima s invaliditetom koju pružaju udruge 11,30-11,45 Kristina Urbanc Participatorni pristup i koncept osnaživanja kao mogući odgovor na potrebe studenata s invaliditetom u visokom školstvu 6 11,45-12,00 Ljubica Pribanić Gluhi student na mom kolegiju – nova tradicija 12,00-12,30 Rasprava 12,30-12,50 Pauza za kavu II sekcija (predsjedava Sandra Bošković) 12,50-13,00 Gordana Pelčić, Anamarija Gjuran-Coha Uloga pedijatra u praćenju djece s oštećenim sluhom - prikaz slučaja 13,00-13,10 Martina Šendula-Pavelić Visoko obrazovanje za gluhe – mogućnosti, izazovi i perspektive 13,10-13,20 Mirjana Juriša Perspektive visokog obrazovanja gluhih i nagluhih osoba 13,20-13,30 Marina Milković Pristup visokom obrazovanju za gluhe - neke pretpostavke i ograničenja 13,30-13,40 Damir Herega Različiti pristupi i sustavi potpore u visokom obrazovanju za gluhe i nagluhe studente 13,40-14,00 Rasprava 14,00-15,00 Pauza za ručak 7 III sekcija (predsjedava Martina Šendula-Pavelić) 15,00 -15,10 Nada Gosić Politika i obrazovanje osoba s invaliditetom: sadržajne i metodološke perspektive 15,10-15,20 Branka Meić Položaj osoba s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja Republike Hrvatske iz perspektive pravobraniteljice za osobe s invaliditetom 15,20-15,30 Robert Doričić, Sandra Bošković Stavovi studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prema osobama s invaliditetom 15,30-15,40 Alen Vidović Prezentacija problematike arhitektonskih barijera u odnosu na osobe s invaliditetom 15,40-15,50 Stipe Bagarić Prezentacija rada Dnevnog centra za rehabilitaciju »Slava Raškaj« Rijeka 15,50-16,00 Tatjana Brusich, Vedrana Gržin Osnove sluha i slušanja - prikaz rada audiorehabilitatora 16,00-16,15 Rasprava 16,15-16,30 Pauza za kavu 8 IV sekcija (predsjedava Amir Muzur) 16,30-16,40 Vera Klarić Dovoljno dobra okolina 16,40-16,50 Vida Jeremić, Karel Turza, Sandra Radenović, Danijela Tiosavljević Neuroetika kao etika budućnosti 16,50-17,00 Orhan Jašić, Zuhdija Hasanović Pojam nijemog u islamu 17,00-17,10 Dejan Donev Defektologija – izvorna bioetika o moralnoj brizi i o obrani života 17,10-17,30 ZAVRŠNA RASPRAVA I ZALJUČCI SKUPA Subota, 18. svibnja 2013. Skup »Visoko obrazovanje za sve – perspektive podzastupljenih skupina« održava se u suorganizaciji sa stručno–znanstvenim skupom »Zdravlje za sve«?!, čiji je glavni organizator Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Sudionici i sudionice pozvani su na sudjelovanje u radu i tog skupa u subotu 18. svibnja 2013. u 9,00 u Dvorani broj 6 iste zgrade. Program skupa dostupan je kod organizatora. 9 SAŽECI Bagarić, Stipe1 Prezentacija rada Dnevnog centra za rehabilitaciju »Slava Raškaj« Rijeka Ovom prezentacijom cilj nam je upoznati auditorij s radom Centra, strukturom korisnika i djelatnicima koji s njima rade. U kratkom izlaganju osvrnut ćemo se na razvoj Centra kroz povijest, metode rada, projekte u kojima Centar sudjeluje sa svojim korisnicima te aktualne trendove u rehabilitaciji i dijagnostici djece sa slušnim i govorno-jezičnim poteškoćama. Ujedno ćemo prezentirati i usklađenost sa standardima kvalitete koje je kao svojevrsni projekt 2010. pokrenulo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a koji idu ukorak sa standardima EU. Bošković, Sandra2 Studirati s invaliditetom model Medicinskog fakulteta Rijeka U radu je dan prikaz dosadašnjih aktivnosti Medicinskog fakulteta u podizanju kvalitete akademskog okruženja za studente s invaliditetom. Prikazani su ciljevi i aktivnosti koje su preduvjet proširivanja sudjelovanja studenata s invaliditetom na našem učilištu. Ujedno, prikazan je model uključivanja studenata s invaliditetom. Prezentirana je inicijativa pokretanja Nacionalnog centar za visoko obrazovanje gluhih i nagluhih Republike Hrvatske kao i budući planovi u ostvarivanju strateških ciljeva našeg fakulteta u podizanju kvalitete življenja osoba s invaliditetom. 1 Dnevni centar za rehabilitaciju »Slava Raškaj« Rijeka, [email protected] 2 Katedra za zdravstvenu njegu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, [email protected] 10 Brusich, Tatjana3 Gržin, Vedrana Osnove sluha i slušanja-prikaz rada audiorehabilitatora Sluh je jedno od pet ljudskih osjetila koje nam omogućuje percepciju zvuka. Slušanje je složen proces usvajanja informacija iz okoline. Cilj ovog izlaganja je prikazati metode utvrđivanja gubitka sluha, utvrditi razliku između gluhih i nagluhih osoba te koje su mogućnosti rehabilitacije sluha. Želimo naglasiti važnost funkcionalne rehabilitacije slušanja, uporabu slušnih pomagala, te prikazati koje su mogućnosti slušanja kod gluhih ljudi s ugrađenom umjetnom pužnicom. Donev, Dejan4 Defektologija – izvorna bioetika o moralnoj brizi i o obrani života5 U suvremenom svijetu razvija se etička svijest o činjenju dobra za ljude i obraćanju pažnje na sve aspekte živoga. Ujedno se razvija socijalni senzibilitet za vulnerabilne – mlade, djecu, žene, siromašne, stariju populaciju itd., uz stalno jačanje filantropskog duha usmjerenog dužnostima činjenja dobra za ljude. Ova posebna moralna saznanja i aktivnosti temeljni su elementi za jednu novu vrstu filozofije življenja pod nazivom »bioetika«, a uz nju, u najvažnijim područjima suvremene praktičke etike, posebno mjesto zauzimaju etika okoliša, kao znanost koja nastoji unaprijediti svijest o zaštiti prirodnih uvjeta života, ali i defektologija, kao osobita znanost i praksa u pružanju pomoći osobama s invaliditetom. Defektologija je djelatnost u čijim je temeljima smještena sama etička ideja. Ona je derivat dviju znanosti snažnih etičkih obilježja – pedagogije i medicine. Njen je zadatak činiti ono što je najbolje za ljude. Ona crpi 3 Zavod za dijagnostiku i rehabilitaciju sluha i govora, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata Kliničkog bolničkog centra Rijeka, [email protected] 4 Centar za integrativnu bioetiku – Kumanovo, [email protected] 5 Lektorirala Sanja Grakalić Plenković 11 energiju i viziju iz ovih etičkih poticaja. Baš je zato defektologija izvorna bioetika kao moralna briga i sveobuhvatna obrana života. Proizlazeći iz potrebe da se pomogne nekome tko pati, defektologija je tako izvorna moralna namjera, dio najvažnijeg etičkog kompleksa koji uključuje glavne izvore moralnosti u osobi - usmjerenost prema drugome, razumijevanje, otvorenost prema moralnom osjećaju, suosjećanje, samilost, jasnu svijest o odgovornosti i dužnosti, činjenje dobrog, ustrajanje na tome da je dobro smisao života. Doričić, Robert6 Bošković, Sandra Stavovi studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prema osobama s invaliditetom U akademskoj 2010./2011. godini provedeno je pilot – istraživanje stavova studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prema osobama s invaliditetom. Studenti (n= 603) su ispitani pomoću anonimnog Anketnog upitnika Likertovog tipa (a – uopće se ne slažem; b – djelomično se ne slažem; c – niti se ne slažem niti se slažem; d – djelomično se slažem; e – u potpunosti se slažem) od 14 čestica. Kvalitativni podaci prikupljeni istraživanjem prikazani su apsolutnom i relativnom učestalošću. Studenti su iskazali velik interes za pohađanje kolegija čija je svrha bolje upoznavanje potreba osoba s invaliditetom. Studenti smatraju kako osobe s invaliditetom ne mogu studirati na svim studijskim programima Medicinskog fakulteta. U slučaju studiranja s osobama s invaliditetom naglašavaju važnost jednakosti kriterija pri upisu i pri ocjenjivanju te u visokom postotku pokazuju spremnost na ponašanje čiji je cilj suzbijanje diskriminacije. 6 Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, [email protected] 12 Gosić, Nada7 Politika i obrazovanje osoba s invaliditetom: sadržajne i metodološke perspektive Cilj rada je istražiti i predstaviti razvoj institucionalnog obrazovanja osoba s invaliditetom od 1755. kada je u Francuskoj osnovana prva besplatna škola za osobe oštećenog sluha do danas. Jesu li različiti oblici invalidnosti bili i koliko zastupljeni u obrazovanju pitanje je čiji odgovor ukazuje na zainteresiranost države, državnih tijela i političkih organizacija u uključivanje osoba s invaliditetom u profesionalni i druge oblike života. Izlaganje prati osnivanje i rad nacionalnih i međunarodnih društveno-političkih organizacija čiji je cilj osposobljavanje osoba s invaliditetom za samostalni život. Središnji dio rada je istraživanje i analiza sadržajnih i metodoloških perspektiva o visokom obrazovanju osoba s invaliditetom u strateškim političkim dokumentima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Komparativna analiza »Nacionalnih strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine« koje su usvojile vlade tih država treba ukazati na načine rješavanja problema s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u obrazovanju i stjecanju sveučilišne diplome. U završnom dijelu rada daje se prikaz »Kodeksa o načinu predstavljanja osoba s invaliditetom u medijima« čije odrednice mogu pomoći sveučilišnim nastavnicima i djelatnicima u uspostavljanju etičkog odnosa prema studentima/icama i drugim osobama s invaliditetom. Herega, Damir8 Različiti pristupi i sustavi potpore u visokom obrazovanju za gluhe i nagluhe studente Gluhe i nagluhe osobe imaju različite potrebe u visokom obrazovanju. Gluhe osobe isključene su iz svih glasovno-govornih informacija i veliki broj gluhih osoba ne može razviti razumljiv govor. Oni se služe znakovnim jezikom kao prvim jezikom. 7 Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, [email protected] 8 Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, [email protected] 13 Nagluhe osobe imaju bolje razvijen govor i jezik te bolja školska predznanja. Međutim i te osobe imaju teškoća s praćenjem nastave, »hvatanjem« brze komunikacije ili razumijevanjem govora u buci. Gluhi i nagluhi studenti urednih intelektualnih sposobnosti mogu usvojiti svaku nastavnu cjelinu, jednako kao i bilo koji čujući student. Međutim, nužno je prilagoditi poučavanje njihovim mogućnostima i potrebama te im olakšati razumijevanje gradiva. Rad će prikazati na koji način osobe oštećena sluha komuniciraju i usvajaju znanja te će biti demonstrirana minimalna potrebna podrška u visokom obrazovanju: korištenje tumača za znakovni jezik, FM uređaja te pomoć daktilografa koji pretvaraju izlaganje u tekst na ekranu. Jašić, Orhan9 Hasanović, Zuhdija Pojam nijemog u islamu10 Jezični govor, jezikom teologije rečeno, predstavlja veličanstven dar Božji, ali govor nije jedino sredstvo komunikacije u životu religioznog i areligioznog čovjeka. I neverbalnom komunikacijom također je moguće veličanstveno očitovanje emocija, kao i vjera u Boga, moralne vrijednosti, nevidljivi svijet i slično. Islam, kao jedna od najrasprostranjenijih religijskih tradicija, tumači fenomen nijemog, jer su nijemi ljudi zauzimali posebno mjesto u svetoj povijesti. U prvom dijelu rada definirani su i opisani temeljni izvori islama, Kur’an i sunnet, odnosno njegova konstitutivna tradicija, nakon čega je podcrtana važnost spomenutih vrela vjere za moralnu teologiju (ar. ilmul-ahlak), ali i obredoslovnu praksu u islamu. U radu se ukazuje na šutnju i tišinu, kao na vid molitve, tj. molitve srca kao pokoravanja Jednom i Jedinom Bogu te tematizira fenomen nijemosti u svetoj povijesti islama. Drugi dio rada posvećen je Božjem poslaniku Zekerijjau, a. s. (hrv. Zaharija), koji je u kraćem vremenskom periodu ostao bez sposobnosti govora, pa je s ljudskim bićima komunicirao neverbalno, točnije pokretima tijela, što mu je bio znak istinitosti nagovještaja koji mu je Bog dao. Također će biti riječi o 9 Albina i Franje Herljevića 10/59, Tuzla, [email protected] 10 Lektorirala Sanja Grakalić Plenković 14 ličnosti iz Kur’ana, poštovanoj Merjemi (hrv. Marija), koja je svoju čestitost i neporočnost branila šutnjom. Jeremić, Vida11 Turza, Karel Radenović, Sandra Tiosavljević, Danijela Neuroetika kao etika budućnosti12 Neuroetika je najmlađa grana etike, s izuzetno širokim područjem interesa. Nastala je na temeljima višestoljetnih razmatranja etičkih pitanja koja se tiču ljudskog uma, ali je njeno suvremeno utemeljenje kao bioetičke discipline, ponajviše potaknuto ubrzanim razvojem neuroznanosti tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Razotkrivanje neurobioloških procesa i veza koji leže u osnovi ljudskih misli, osjećaja i mehanizama odlučivanja može imati fundamentalan utjecaj na shvaćanje osobnog identiteta, vrijednosnog sustava i duhovnosti čovjeka kao takvog. Na primjer, neuroznanstvene teorije o ljudskom ponašanju sklisko su područje: ako se nedostatak empatije i moralnosti objašnjavaju poremećenim neurofiziološkim procesima u mozgu, svakog kriminalca možemo promatrati kao osobu sa smanjenom uračunljivošću. Znači li to da će neuroznanosti utjecati na promjenu zakona, etike i moralnih normi? Pomoću metoda brain imaging mogu se vizualizirati nesvjesne emocionalne reakcije u mozgu, provocirane različitim stimulusima, kao i kvantificirati psihološke crte ličnosti koje imaju svoje neurofiziološke osnove u određenim dijelovima mozga. Jasno je u kojoj mjeri ova postignuća mogu naći primjenu u svakodnevnom životu, ali su očigledne i moralne, odnosno bioetičke implikacije, koje se tiču prije svega autonomije i povjerljivosti. Neuroznanosti nastavljaju svoj ubrzani – sensu stricto znanstveni – razvoj na koji neuroetika slabo može utjecati, ali ova disciplina može, vjerujemo, utjecati na način i obujam u kom će neuroznanosti oblikovati našu budućnost. 11 Katedra humanističkih nauka, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, [email protected] 12 Lektorirala Sanja Grakalić Plenković 15 Juriša, Mirjana13 Perspektive visokog obrazovanja gluhih i nagluhih osoba Nešto više o gluhoći i gluhima požele saznati, uglavnom, oni kojima život nanese na put gluhu osobu, koju ne mogu mimoići: gluho dijete u obitelji, gluhog prijatelja na poslu, pacijenta. Ostali prođu kraj njih, malo zastanu, čude se neobičnom govoru rukama i odu dalje... (»Mrvice znanja o gluhima«, A. Žic, HSGN) Obrazovanje je jedan od važnih uvjeta društvene uključenosti i neovisnosti svih osoba pa tako i gluhih i nagluhih osoba. Zbog niskih očekivanja »čujućih« o mogućnostima gluhih, gluhi često ograničuju svoje vlastite ciljeve u životu, razvijaju negativni koncept o sebi te internaliziraju kognitivne atribucije nemoćnosti, neuspjeha i manje vrijednosti. Zato većinu obrazovnih sustava treba poticati na zajedničko djelovanje u pružanju podrške gluhim i nagluhim osobama s ciljem njihovog potpunog uključivanja. Stvaranje mogućnosti za sudjelovanje gluhih i nagluhih osoba u redovnom obrazovanju nije važno samo za njih već i za širu zajednicu. Zato obrazovni sustavi trebaju sudjelovati u razvoju, podržavanju i uključivanju podrške: tumača i prevoditelja znakovnog jezika, daktilografa, standardne tehničke podrške - sustavi za ozvučenje učionica (induktivna petlja, FM sustavi, infracrveni sustavi, osobni sustavi za ozvučenje) i računala (Class in focus). Društvo mora promijeniti stavove! Mora prihvatiti suvremena saznanja o mogućnostima gluhih osoba! Klarić Vera14 Dovoljno dobra okolina Razdoblje adolescencije je vrlo zahtjevno razdoblje u životu svakog čovjeka u kojem mlada osoba »mora obaviti« čitav niz psiholoških zadaća. Posebno je to teško kada imaju dodatni, zdravstveni hendikep koji je nepoželjan u situaciji kada adolescenti moraju biti lijepi, svestrani, zabavni, bogati. U svom kliničkom radu često sam se susretala s djecom i mladima koji 13 Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba, [email protected] 14 Opća bolnica Zadar, [email protected] 16 su imali emocionalne poteškoće ili bilo koju drugu vrstu psihičke bolesti. U takvim situacijama vrlo je naporno održavati svoje zdravlje pod kontrolom uz pomoć lijekova koji nerijetko imaju nus pojave u obliku pospanosti i usporenosti te funkcionirati u zahtjevnim zadacima obrazovnog sustava. Mišljenja sam da nikada ne treba odustati od potrebe za što kvalitetnijim farmakološkim liječenjem, od podrške roditeljima koji se iznenada susreću s teškom dijagnozom svog djeteta te od potrebe za senzibiliziranošću okoline oboljelog. Školsko okruženje ponekad na dijete ili adolescenta ostavlja nesagledive posljedice. Marijon, Svjetlana15 Podrška studentima s invaliditetom koju pružaju udruge Hrvatski savez udruga mladih i studenata s invaliditetom (SUMSI) osnovan je 2009. godine. Članice saveza su organizacije koje rade s mladima i studentima s invaliditetom: • Udruga za mlade i studente s invaliditetom Primorsko-goranske županije »ZNAM« iz Rijeke • Udruge za promicanje prava, interesa i mogućnosti mladih s invaliditetom u Slavoniji i Baranji »PREOKRET« iz Osijeka • Udruga studenata s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu »Sizif« iz Zagreba • Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom »ZAMISLI« iz Zagreba Sve članice Saveza SUMSI organiziraju neki oblik podrške studentima s invaliditetom. Među njima najrazvijeniji sustav ima Udruga ZAMISLI kroz program Centar podrške studentima s invaliditetom. Kroz Centar se organiziraju aktivnosti prilagodbe literature za studente s oštećenjem vida ili gornjih ekstremiteta, zatim organizacija prijevoza posebno prilagođenim kombi vozilom, potom pomoć druge osobe asistirajući u svladavanju 15 Hrvatski savez udruga mladih i studenata s invaliditetom SUMSI, [email protected] 17 studentskih obveza, daktilografskom podrškom studentima s oštećenjem sluha te savjetovalištem za mlade s invaliditetom. S obzirom na umanjena financijska sredstva i zatvaranje sve više izvora financiranja, sami korisnici studenti s invaliditetom uključeni su u osmišljavanje načina održivosti podrške bez koje ne bi mogli ravnopravno studirat. U procesu smo definiranja rješenja i najizglednije je osnivanje Kluba za osobe s invaliditetom »Neovisan život« u kojemu bi sami korisnici definirali aktivnosti, ali i sufinancirali članarinom veliki dio troškova podrške. Martinac Dorčić, Tamara16 Izjednačavanje mogućnosti studenata s invaliditetom u visokom obrazovanju: iskustvo Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišnog savjetovališnog centra u Rijeci Unatoč odgovarajućim zakonskim preduvjetima, srednjoškolci s invaliditetom se u manjoj mjeri odlučuju za studiranje. Razlozi tome mogu biti različiti: od arhitektonskih barijera, vlastitih i stavova okoline o vještinama i sposobnostima osoba s invaliditetom, ali i često neodgovarajućeg sustava podrške u kontekstu visokog obrazovanja. Kako bi se sadašnjim i budućim studentima s invaliditetom osigurali uvjeti za kvalitetno i jednako dostupno obrazovanje te uspješno studiranje, Sveučilište u Rijeci je u sklopu Sveučilišnog savjetovališnog centra čije su sastavnice Psihološko i Pravno savjetovalište, osnovalo i Ured za studente s invaliditetom. Ured je namijenjen studentima s oštećenjima vida i sluha, tjelesnim invaliditetom, višestrukim oštećenjima, kroničnim bolestima, ali i ostalim zdravstvenim stanjima ili teškoćama koje mogu utjecati na tijek studija. Putem svojih aktivnosti, Ured pruža informacije, ali i izravnu pomoć i podršku studentima pri rješavanju specifičnih problema. Također, nastavnicima nastoji pružiti informacije o načinima prilagodbe nastave i ispita potrebama studenata s invaliditetom. 16 Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, [email protected] 18 Meić, Branka17 Položaj osoba s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja Republike Hrvatske iz perspektive pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom proveo je 2012. godine anketno ispitivanje ustanova visokog obrazovanja vezano uz uključenost osoba s invaliditetom. Između ostalog zatražili smo očitovanje ustanova (fakulteta, veleučilišta i visokih škola) u RH o broju studenata s invaliditetom i prilagodbama koje su učinili ili ih planiraju učiniti kako bi svoje ustanove učinili pristupačnima studentima s invaliditetom. Unatoč činjenici što zakonima i pravilnicima nisu propisani oblici i načini ostvarivanja razumne prilagodbe za studente s invaliditetom, oni se iz godine u godinu sve više uključuju. U izlaganju ćemo dati pregled trenutnog stanja na hrvatskim ustanovama visokog obrazovanja vezano uz uključivanje studenata s invaliditetom, zaključaka anketnog ispitivanja i preporuka. Milković, Marina18 Pristup visokom obrazovanju za gluhe neke pretpostavke i ograničenja Prema Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (od 2007. do 2015. godine), kvalitetno obrazovanje jedno je od prioritetnih područja brojnih međunarodnih i nacionalnih dokumenata. U skladu sa strategijom, u radu se razmatra status hrvatskog znakovnog jezika (HZJ) i njegovo mjesto u obrazovanju gluhih. Razmatraju se pretpostavke uvođenja dvojezičnog obrazovanja u postojeći sustav obrazovanja gluhih i to na svim razinama, od predškolskog do profesionalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, te cijeloživotnog učenja. Neke od njih uključuju opis gramatike HZJ-a i razvoj rječnika stručnog i znanstvenog nazivlja, zatim obrazovanje i stručno usavršavanje nastavnika za gluhe, kao i tumača i prevoditelja za HZJ, te razvoj programa poučavanja HZJ-a kao prvog jezika (J1) te hrvatskog jezika kao drugog (J2) za gluhu djecu. Brojna 17 Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske, [email protected] 18 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, [email protected] 19 istraživanja pružaju snažnu potporu korištenju znakovnog jezika za kognitivni razvoj, socijalizaciju, kao i opća znanja primjerena dobi, a temelj su za učenje govornog jezika te razvoja pismenosti koja je glavni preduvjet visokom obrazovanju gluhih. Pelčić, Gordana19 Gjuran-Coha, Anamarija Uloga pedijatra u praćenu djece s oštećenim sluhom prikaz slučaja Uloga pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u praćenju djece s oštećenjem sluha ili dijagnosticiranju oštećenja sluha razlikuje se ovisno o dobi. Ukoliko se je već tijekom novorođenačkog probira posumnjalo na oštećenje sluha, zadaća »primarnog pedijatra« je u podršci i praćenju takvog djeteta. U kasnijoj životnoj dobi uloga pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je aktivnija. Naime provjera sluha nije samo dio preventivnih i sistematskih pregleda. Pedijatar često mora propitivati roditelja jesu li primijetili da dijete pojačava televizor ili da se ne odaziva na poziv. Naime roditelji su prvi koji uoče u kontaktu sa svojim djetetom gubitka sluha kojeg percipiraju često tek na direktno postavljeno pitanje liječnika. Dijagnoza, praćenje i školovanje djece s oštećenim sluhove uvelike ovisi o suradljivosti s roditelja. U radu će biti prikaz slučaja djece s oštećenim sluhom. Pribanić, Ljubica20 Gluhi student na mom kolegiju - nova tradicija Pitanje ljudskih prava i izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom otvara i pitanje pristupa osoba s oštećenjem sluha studijskim programima viših i visokih učilišta. Ako pogledamo u dalju ili bližu prošlost vidimo da su gluhi i nagluhi studenti uvijek bili prisutni u sustavu višeg i 19 Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, [email protected] 20 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, [email protected] 20 visokog obrazovanja. Međutim, to su bili samo sporadični slučajevi kod kojih se poklopilo više sretnih okolnosti, kao npr. stečeno oštećenje sluha, dobro razvijen govorni jezik, visoka razina pismenosti, najmanje prosječne intelektualne sposobnosti, podrška roditelja i uže okoline – ne samo psihička i obrazovna, već često puta i financijska. Prisutnost straha zbog nepoznavanja načina na koji student s oštećenjem sluha prima informacije i komunicira podržavaju različite predrasude koje su prisutne u ljudi koji nisu nikada u život bili u kontaktu s gluhom ili nagluhom osobom. Od tog nisu imuni ni visokoškolski nastavnici. Da bi predrasude ustupile mjesto povoljnim stavovima potrebno je potražiti provjerene informacije i povjerovati u mogućnost promjena na koje nas izazivaju suvremene znanstveno utemeljene spoznaje. U izlaganju će biti predstavljene različite mogućnosti koje pružaju »novi tradicionalni pristupi« i nove tehnologije da bi student s oštećenjem sluha bio ravnopravni član studentske zajednice te da bi mu bilo omogućeno punopravno primanje informacija i komuniciranje bilo s nastavnicima ili osobljem ili s kolegama studentima. Šendula-Pavelić, Martina21 Visoko obrazovanje za gluhe mogućnosti, izazovi i perspektive Projekcije Europskog centra za razvoj stručnog usavršavanja i analize trendova u zapošljavanju i obrazovanju unutar Europske unije ukazuju na nužnost kontinuiranog nadograđivanja znanja, vještina i kompetencija te buduću veću potrebu za visokokvalificiranom radnom snagom. Pregled obrazovnog i radnog statusa gluhih i nagluhih učenika na prijelazu iz srednje škole na fakultet i u svijet rada upozorava na brojne barijere s kojima se gluhi susreću ali istovremeno i na brojne mogućnosti unaprjeđivanja kvalitete obrazovnog sustava. Učeći na dugogodišnjem iskustvu edukacije i rada s gluhim i nagluhim studentima, uvažavajući rezultate istraživanja i praćenja gluhih studenata u visokom obrazovanju u SAD-u, možemo unaprijediti kvalitetu obrazovanja gluhih u našoj zemlji, povećati vjerojatnost 21 Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, [email protected] 21 akademskog postignuća a time i zapošljivost. Prediktivni čimbenici uspješnosti gluhih i nagluhih studenata u visokom obrazovanju kao što su akademska pripremljenost, socijalni i institucionalni čimbenici, podrška obitelji, osobine ličnosti, učinkovitost metoda poučavanja, sustavi tehnološke podrške neophodni su ali ne i dovoljni. Zadovoljstvo formalnim i neformalnim socijalnim interakcijama na studiju, identifikacija s akademskim vrijednostima visokoškolske institucije osobito tijekom prve godine studija ključni su motivacijski čimbenici ustrajnosti u studiju. Inicijative i kapaciteti za promoviranje kvalitetnih interpersonalnih odnosa unutar akademske zajednice su brojne. Pri tome su stavovi i znanje čujućih studenata o gluhim studentima vršnjacima važno polazište ne samo za kvalitetnu socijalnu integraciju gluhih u visokoškolske studijske programe već i šire, za rast visokoškolske zajednice općenito i utemeljenost na znanju, međusobnom razumijevanju i prihvaćanju različitosti, jednakosti pristupa i poštovanju. U tu svrhu u radu će biti prikazani rezultati ispitivanja stavova i znanja čujućih studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prema gluhim studentima provedeno u akad. godini 2012./2013. Slonjšak, Anka22 Pravni okvir za uključivanje osoba s invaliditetom u visoko obrazovanje Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom nezavisna je institucija za zaštitu praćenje i promicanje prava osoba s invaliditetom u RH i UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Konvencija je uvela revolucionarni zaokret prema osobama s invaliditetom, a u središtu tog zaokreta je načelo razumne prilagodbe. U svom izlaganju pravobraniteljica će pojasniti što načelo razumne prilagodbe znači u kontekstu visokog obrazovanja. Unatoč činjenici što u RH zakonima i pravilnicima nisu propisani oblici i načini ostvarivanja razumne prilagodbe za studente s invaliditetom, zakonska obveza za njezino provođenje dana je u Ustavu Republike Hrvatske (NN, br. 85/10), Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom i Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Stoga će se u izlaganju dati pregled zakonske 22 Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske, [email protected] 22 regulative i oblika razumne prilagodbe i podrške koji se sukladnoj njoj već sada ostvaruju kao i preporuke za unaprjeđenje sustava. Urbanc, Kristina23 Prezentacija problematike arhitektonskih barijera u odnosu na osobe s invaliditetom U izlaganju će biti iznijete neke teorijske i empirijske spoznaje iz literature o ulozi i značaju participatornog pristupa te procesa osnaživanja studenata s invaliditetom u vosoko školskom obrazovanju. Poseban fokus pri tome bit će stavljen na potrebe studenata s invaliditetom te spremnost akademskog okruženja za učenje i prilagođavanje specifičnim načinima zadovoljenja obrazovnih potreba ove grupe studenata. Za sve sudionike akademske zajednice to uključuje potrebe za promjenom i prilagodbom. U izlaganju će biti više riječi o: (1) razvijanju modela suradnog, participatornog odnosa između nastavnika i studenata u učenju i poučavanju; (2) odmaku od tzv. tradicionalnog pristupa poučavanju, nasuprot čemu se javlja potreba za uvažavanjem osobnih iskustava i resursa (studenata s invaliditetom te studenata općenito) i razvijanju atmosfere koja je podržavajuća za učenje; (3) promjeni percepcije obrazovnog procesa, pri čemu je naglasak na ishodu obrazovnog procesa tj. ono što bi student trebao «ponijeti» sa studija, a ne ono što je nastavnik naumio predavati. Vidović, Alen24 Prezentacija problematike arhitektonskih barijera u odnosu na osobe s invaliditetom Vrste barijera u odnosu na vrstu invaliditeta. Vrste barijera u građevinskim objektima. Vrste barijera u prijevoznim sredstvima. Rješavanje problema barijera građevinskim zahvatima. 23 Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, [email protected] 24 Otto Bock Adria d.o.o., [email protected] 23 Rješavanje problema barijera pomagalima, liftovima, skalamobilima, montažnim rampama... Sažeci prijavljenih poster prezentacija (poster sekcija se neće održati) Naumovska, Andromahi25 Tasevska, Daniela Bonevski, Dimitar Education and Employment of People with Mental Illness and Life Quality People with a mental illness are among the most socially and economically marginalized members of the community. Persons diagnosed with a serious mental illness experience significantly high rates of lower level of education and unemployment compared with the general population. The explanations for this situation have included a focus on the symptoms associated with these disorders, a focus on the lack of effective vocational rehabilitation programs for this population, and, most recently, a focus on employer discrimination and the financial disincentives to employment in various public policies. In this study is explored the percentage of people with mental illness who have faculty diploma and is examined the quality of life in unemployed people with mental illness in comparison with employed one. All the examinees are patients in Daily hospital for Mental Health Center - Center in Skopje. The low level of education and the unemployment have a number of negative effects including the loss of purpose, structure, roles and status and a sense of identity which education and employment bring. Education and employment enable social inclusion in the wider community and is an important way that people with a mental illness can meaningfully participate in the wider community. 25 Center for Mental Health - Center, Psychiatric Hospital – Skopje, [email protected] 24 Bonevski, Dimitar26 Naumovska, Anadromahi Tasevska, Daniela Education, Occupation and Society Integration in Patients with Mental Health The goal of social integration is part of the ideological motivation behind the transition from institutionalised to decentralised psychiatric care. Modern community mental health care considers social integration vital for improving mental health. However, efforts to reach this goal have not been as successful as anticipated. The findings showed that the neighbours reported frightening behaviours as well as complications in their contact with people who had long-term mental health problems, and the reaction was exclusion and segregation. The user perspective revealed that, when meeting people, the participants experienced shame and fear of exclusion due to lack of acceptance and loss of autonomy. Lack of faculty education, work or a meaningful occupation and a low income contributed to a sense of worthlessness and loneliness. In order to achieve social integration, a person with long-term mental health problems needs to be early detected and involved in therapeutic programs with efforts to integrated them in the education system and to help them to comple their faculty education and develop adequate social competence. Tasevska, Daniela27 Naumovska, Andromahi Bonevski, Dimitar Education Level, Income Level and Mental Health Services We explored the relationships between education level, income level and mental health services use among people with a mental illness. We 26 27 Center for Mental Health - Center, Psychiatric Hospital - Skopje, [email protected] Center for Mental Health - Center, Psychiatric Hospital - Skopje, [email protected] 25 included adults who met the criteria for an mental disorder and were treated in Center for Mental Health - Center, Psychiatric Hospital - Skopje. For each additional level of education, individuals were more likely to see a psychiatrist, more likely to see a psychologist and more likely to see a social worker. We found marked inequity in mental health services use by education level. Programs aiming to deliver targeted services to consumers who have not completed faculty education should be developed and evaluated. For that purpose has been done little intersectional collaboration between the various sectors such as mental health services, housing, and vocational services. People require more role-specific assistance to enable them to participate in socially valued roles implicit with citizenship. There is a need to formulate improved pathways to assistance and more evidence-based forms of assistance to re-establish career pathways. 26 PODUPIRATELJI SKUPA 27 28
© Copyright 2024 Paperzz
