Nafta i plin u Jadranu
Već pet milijardi kubika plina
godišnje, koliko se crpi i na
talijanskoj strani, Hrvatsku bi
učinilo izvoznicom plina
Traži se jači utjecaj HGK-a
Poduzetnici poručuju:
gospodarstvo se jedino može
braniti kroz Komoru, ona
mora ostati neovisna
Bitka za smilje
Ministarstvo čuva prirodu,
no poduzetnici i sakupljači
šokirani su zabranom zbog
koje gube prihod
tema tjedna
Str. 4-5
aktualno
Str. 8
aktualno
Str. 14-15
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 8 5 2
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 10. studenoga 2014.
Godina LXI / Broj 3852.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
prognoze ekonomskog instituta / eko proizvodnja / jgl širi poslovanje / pilanari / turizam / svijet financija
Tekstilna industrija
Veliki brendovi
vraćaju se hrvatskim
tekstilcima
Tekstilci traže status kakav imaju
prehrambena i drvna industrija,
a predlažu da im se smanji trošak
rada za 20-25 posto kroz smanjenje
doprinosa, a uz povećanje neto
primanja radnika
>>16-17
Intervju: Željko Goja
održani dani hrvatskog osiguranja
>> 12-13
>> 7
Kako uspješno poslovati i u krizi - zna direktor HSTeca, jedne od
najinovativnijih i najuspješnijih hrvatskih tvrtki
Građani i poduzetnici trebaju znati da izdaci za osiguranje nisu
trošak već povećanje razine sigurnosti imovine i poslovanja
Hotel Antunović, Zagreb, 27. i 28.11.2014. od 9 do 17 sati
5
dobrih razloga zašto
doći na Superprodavač
konferenciju:
POZIVAMO VAS NA
DVODNEVNU EDUKATIVNU
POSLOVNU KONFERENCIJU
• 24 predavanja iz područja prodaje
• 20 vrhunskih predavača
• Iznimno pristupačna cijena - SAMO 62,00 kn po jednom
predavanju
• Dva dana kontakata i druženja s kolegama iz prodajne struke
• Brojni praktični primjeri i pripremljene vježbe s ciljem
unapređenja vaših prodajnih rezultata
POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE)
Cijena jedne kotizacije za OBA dana iznosi
1.490,00 kn + PDV 25%
U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te
radni materijali (blok, kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj
konferenciji ne primamo.
SPONZORI:
•Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije)
•Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)
KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje možete
prijaviti na e mail [email protected] ili
na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742
MEDIJSKI
POKROVITELJI:
Program je na www.poslovni-savjetnik.com
Superprodavac za Business 210x138 (3 mm).indd 1
21.10.2014. 14:36:07
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva:
Spremni smo za otkup MOL-ovog
udjela u Ini
Hrvatska se sprema i za
opciju otkupa MOL-ovog
udjela u Ini u slučaju da
propadnu pregovori s mađarskom kompanijom o
zajedničkom
upravljanju Inom. Hrvatska vlada
predložit će MOL-u novi
dioničarski ugovor koji
očekuje šesti krug pregovora o budućnosti Ine, najkasnije početkom prosinca. Ne bude li postignut sporazum, Hrvatska bi od MOL-a mogla kupiti Inine dionice
osiguranim kreditom ili surađivati s mađarskom kompanijom na prodaji njezina udjela nekom drugom.
Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar:
Samo nove mjere nas izvode iz krize
Javni dug i deficit nisu
stvar samo financija, već
cjelokupne ekonomske i
društvene politike. Spomenuti dug i deficit rezultat
su politika od prije 10, 20
godina. Pogrešno je vraćati se u prošlost. Ova vlada
je uz sve dugove i neriješene probleme naslijedila i industriju od 300 milijardi kuna.
Tu industriju podigla je za 1,2 posto, ali je propustila povući mjere koje bi dale još bolji rezultat. Ako je u međuvremenu došla kriza, moraju se povlačiti nove mjere, a ne
one iste koje su i dovele krizu. Vlada je pogriješila u startu
kad je podigla PDV i cijene energenata. Rezovi u ekonomiji koja je pothlađena su veoma štetni. Kriva je i percepcija da će nas Europa spasiti jer zemlje koje nisu u EU-u,
poput Turske, imaju veći rast nego mnoge koje jesu.
Jurica Jašinski, vlasnik Farme Apex:
U svakoj instituciji nas upućuju na neku
drugu
Neriješeni
imovinskopravni odnosi i inertnost
birokracije onemogućavaju nam neki jači iskorak
unatoč tome što smo mi
eko proizvođači u okolici Vojnića iskrčili više od
700 hektara. Mi za većinu
toga zemljišta ne možemo
dobiti poticaje jer ono nije registrirano u ARKOD-u ni
drugim bazama podataka. Najžalosnije je da mi ni sami
ne znamo, unatoč velikom trudu, kako probiti te barijere jer nas u svakoj instituciji upućuju na neku drugu jer
da su oni nenadležni ili da ne znaju što nam je činiti.
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Drago Ružić, član Katedre za marketing
Ekonomskog fakulteta u Osijeku
Internet u službi
marketinga
Online tehnologija unapređuje sve elemente ugostiteljsko-turističkog
marketinškog spleta, što je najvidljivije kod promocije i prodaje
R
azvoj
suvremene telekomunikacijske
i digitalne tehnologije te, posljedično interneta, pružaju marketingu
u turizmu i ugostiteljstvu nove konkurentske
mogućnosti. Naime, tijekom zadnjeg desetljeća u turističkoj industriji
dogodila se snažna internacionalizacija turističkih tržišta sa svakodnevnim protjecanjem novih
i postojećih konkurenata. Jedan od razloga takvoj situaciji upravo je
snažan razvoj interneta
koji pruža trenutačan pristup informacijama u cijelom svijetu. Internet je
u tom sektoru, kao uostalom i u svim drugim djelatnostima, promijenio
klasične metode i koncepte poslovanja te se koristi kao komunikacijski,
transakcijski i distribucijski kanal. Ugostiteljstvo se čini posebno zanimljivo za sve mogućnosti
koje nudi marketing na
internetu, posebice stoga što se prostorni i vremenski razmak između
ponude i potražnje uporabom interneta značajno kompenzira. Upravo
zbog ovisnosti ponude
i potražnje za stalnom
razmjenom informacija
u kanalima distribucije,
ugostiteljstvo se pokazalo prikladno za brzo pri-
hvaćanje novih interaktivnih tehnika koje pruža
internet današnjice. Snažan rast njegove primjene posebice je vidljiv u
nekim dijelovima turističkog sektora koji čine
infrastrukturnu osnovicu
suvremenog turizma, kao
što su hotelijerstvo i avioprijevoz.
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo
znatnog rasta turističkog
online rezerviranja putovanja i smještaja te sve
većeg broja online pretraživanja informacija za
potrebe putovanja. Postotak onih koji koriste različite rezervacijske su-
Fokus je
hotelijera, a bit će
i u budućnosti, na
izravnom online
kanalu jer je to
najjeftiniji način
prodaje
stave, i to za turistička
ali i poslovna putovanja,
iz godine u godinu se povećava. Korištenje rezervacijskih sustava korespondira s postotkom
internetske penetracije u
pojedinoj emitivnoj zemlji i, prema procjenama,
kod najrazvijenijih je zemalja taj postotak saturiran na oko 70 posto. Ta-
kođer, uočljiv je trend
povećanja mobilnog rezerviranja, mada u cjelini
još uvijek to nije značajan postotak, tek oko dva
posto u odnosu na ukupne rezervacije.
Relevantni
podaci
ukazuju na daljnji porast
značaja web-sjedišta i sadržaja koji će se plasirati
preko njega. Fokus je hotelijera, a bit će i u budućnosti, na izravnom online
kanalu tj. vlastitom rezervacijskom sustavu - jer
je to značajno najjeftiniji način prodaje. Tu su
svakako u prednosti etablirani hotelski brendovi. Hotelijeri, osobito oni
manji, nastavljaju koristiti posredne online kanale
(Third Party Intermediaries (TPI’s)) s različitim
provizijama, ovisno o punjenju hotela pojedinog
korisnika.
Online tehnologija,
posebice upotrebom mogućnosti koje pruža WEB
2.0, unapređuje sve elemente ugostiteljsko-turističkog marketinškog
spleta, ali se može naglasiti kako su unapređenja
najvidljivija kod promocije i prodajnih aktivnosti. Promocija kao marketinška djelatnost ima
presudnu ulogu u e-marketinškom miksu turizma
i ugostiteljstva, u prvom
redu zbog činjenice da su
tržišna ponuda i potražnja
međusobno fizičke udaljene. Upravo učinkovitim tehnikama promocije putem interneta nastoji
se smanjiti taj jaz. Iako u
Hrvatskoj postoje brojni primjeri u svim dijelovima turističkog sektora
koji mogu poslužiti kao
primjer naprednog korištenja interneta, u aktualnom trenutku hrvatskog
turizma postoji još mnogo prostora za unapređenja. Posebice se to odnosi
na razvoj središnjeg rezervacijskog sustava, ali i
institucionalne koordinacije u komunikacijskim
aktivnostima kako bi se
postigla veća sinergija i
učinkovitost promocijskih aktivnosti.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Lektura: Sandra Baksa
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić
MARKETING:
Tel: +385 1 5600 005
E-mail: [email protected]
Tajnica redakcije I glavnog urednika:
Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 5600 000
+385 1 5600 001
Faks: +385 1 5600 002
E-mail: [email protected]
[email protected]
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb
P.P. 631
Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
( 750 mil m
Mogućnost suradnje
3
Gospodarski
forum Višegradske
skupine
Hrvatska gospodarska
komora poziva na sudjelovanje na Gospodarskom forumu Višegradske skupine V4 i
Republike Hrvatske.
Forum će se održati 19.
studenog na Rooseveltovom trgu u Zagrebu, s
početkom u 10 sati, a organiziran je u suradnji s
Veleposlanstvom Slovačke koja je preuzela predsjedavanje Višegradskom
skupinom.
Uz veleposlanike Mađarske, Slovačke, Češke
i Poljske, na forumu će
sudjelovati predstavnici
uglednih tvrtki toga tržišta, predstavnici hrvatskih
tvrtki koje posluju na tržištu V4 i drugi važni gosti.
Stoga je ovaj događaj prilika za izravnu prezentaciju mogućnosti poslovne
suradnje. Tržište zemalja
Višegradske skupine vrlo
je atraktivno i po potrošačkoj moći i poticajnoj
poduzetničkoj klimi.
Na forumu će predstavnici tvrtki Višegradske skupine govoriti o
svojim iskustvima u poslovanju na tržištu Hrvatske te objasniti kako poslovati na tržištu V4. I
hrvatske tvrtke koje već
posluju s partnerima Višegradske skupine svojim
će prezentacijama podijeliti iskustva s ovog tržišta.
U sklopu foruma predviđeni su B2B razgovori hrvatskih tvrtki i poslovnih
subjekata V4.
Potvrdu
sudjelovanja je potrebno dostaviti do 13. studenog 2014.
elektroničkom poštom na
adresu: [email protected]
ili [email protected].
Cestovni prijevoznici
Protiv monetizacije i
povećanja naknada
Protivimo se monetizaciji hrvatskih autocesta te
tražimo poništenje Odluke o visini naknade za
tehnički pregled. Tražimo i vraćanje na rješenje
iz prijašnjeg pravilnika,
kao i ukidanje periodičkih
tehničkih pregleda vozila,
naglasili su Davor Vidmar,
voditelj Grupacije putničkog prometa HGK-a
i Davor Majić, voditelj
Grupacije teretnog prometa HGK-a, na sastanku
komorskih Vijeća Grupacije teretnog prometa i Vijeća Grupacije putničkog
prometa.
U grupacijama smatraju kako bi monetizacijom došlo do pada kvalitete održavanja autocesta,
a i do skuplje cestarine. Odlukom o visini naknade
za tehnički pregled cijena
tehničkog pregleda vozila povećava se za 10 posto, stoga će se tražiti da
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
MUP odgovori zbog čega
je donesena takva odluka
od koje koristi ima Centar
za vozila, a ne i država.
U svojim zahtjevima, zajedno s HOK-om
čiji prijevoznici dijele iste
probleme, tražit će sastanak predstavnika HGK-a,
resornog ministra te ministra MUP-a kako bi se
riješio taj problem koji
znatno poskupljuje poslovanje prijevoznika. Kao
krajnja solucija razmišlja
se i o mogućnosti prosvjeda. Prijevoznici također
traže veću agilnost Komore u rješavanju ovakvih pitanja. (K.S.)
plina
Hrvatska sada dobiva s plinskih polja u Jadranu
Šest ponuda stiglo na natječaj za istraživanje nafte i plin
Umjesto uvoznik, H
želi biti izvoznik pli
Na talijanskoj strani je u najboljim godinama, u drugoj polovini devedesetih, crpljen
metara plina. Sada je ta proizvodnja oko pet milijardi kubika godišnje. Kad bi na hrv
samo tih pet milijardi kubika, već bi to bilo skoro dvostruko više nego što Hrvatska s
Igor Vukić
[email protected]
O
stvare li se predviđanja o kojima
se službeno i neslužbeno govori u Ministarstvu gospodarstva i u
plinskim krugovima, Hrvatska bi u srednjem roku
od uvoznika trebala postati izvoznik plina. Poduzeća i građani uživat će
najnižu cijenu plina u Europskoj uniji. Nove količine ugljikovodika, prvenstveno plina, očekuju
se iz novih bušotina na Jadranu. Hrvatska bi se mogla naći s viškovima plina
i nakon eventualne gradnje LNG terminala na
Krku te izgradnje plinovoda IAP koji bi stizao do
juga države, preko Albanije i Crne Gore.
Plinska obnova započela je prošli tjedan sa
šest ponuda pristiglih na
natječaj za istraživanje
nafte i plina u Jadranu.
Ti ponuditelji žele istražiti 15 potencijalnih prostornih blokova. “Riječ je
o ozbiljnim kompanijama
s velikim iskustvom koje
koriste
najsuvremeniju
tehnologiju i udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima”, rekao
je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nakon otvaranja ponuda.
Konačna odluka Vlade o odabiru ponuditelja
može se očekivati do kraja ove godine. Potpisivanje ugovora o podjeli eksploatacije očekuje se u
prvom kvartalu 2015. godine. U Ministarstvu napominju da proces istraživanja i eksploatacije
podrazumijeva pripremnu
fazu istraživanja koja traje tri do šest godina. Kada
se u određenom istražnom
prostoru dokaže nalazište
nafte ili plina i komercijalnost ležišta, slijedi eksploatacija.
Primjer Italije
Projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Hrvatskoj počeo je
promjenom zakonske regulative prije samo nešto više od godinu i pol
dana. Izmjena zakona bila
je temelj za raspisivanje
natječaja. Prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika
na Jadranu započelo je 2.
travnja ove godine. Zain-
Korist i skladištima i lukama
Ugovorima o eksploataciji nafte i plina kompanije će se
obvezati da pronađene količine nafte i plina dostave do
hrvatskih skladišnih kapaciteta, cjevovoda i luka. Postojala je ideja da brodovi dolaze do morskih platformi,
preuzimaju plin i voze ga kupcu. No u Ministarstvu gospodarstva se saznaje da će se inzistirati na modelu da
pronađeni nafta ili plin moraju biti dopremljeni u hrvatska skladišta odakle će se razvoziti dalje. Tako
će se razvijati i prateći sadržaji i
poticati razvoj hrvatskog tržišta energije. Prema ugovorima o eksploataciji, pri bušenju u Jadranu
morat će biti ispunjeni
najstroži ekološki
stručni standardi.
sko čvorište europskog jugoistoka. Time
bi Hrvatska mogla postati i značajan faktor u oblikovanju ukupne europske energetske sigurnosti
i stabilnosti.
“Prije godinu i pol
dana Hrvatska je bila potpuno nevidljiva kao po-
Iz EU-a je stigla i
subvencija od 4,9
milijuna eura za
izradu projektne
dokumentacije
za LNG terminal
Omišalj
teresirani ponuditelji mogli su se javiti za ukupno
29 istražnih prostora.
U Vladi se nadaju da
bi istraživanje novih ležišta ugljikovodika mogao biti jedan od projekata koji bi Hrvatsku
promovirao u energet-
tencijal istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
U tom smo razdoblju
uspjeli bitno promijeniti
status Hrvatske. Pristigle
ponude govore o tome da
je formalno-pravni okvir,
koji je odrađen na profesionalan i transparentan na-
č i n ,
p o k a z a o
kako Hrvatska može i treba biti jedan
od lidera vođenja energetske politike ove regije, što
nam je bio i osnovni zadatak”, dodao je Vrdoljak.
Hrvatska istražna polja mogla bi donijeti dobar rezultat, sudi li se po
istraživanjima u sjevernom Jadranu. Iako to nije
pouzdan kriterij za procjenu, upućeni podsjećaju da je na talijanskoj
strani Jadrana bilo izbušeno 1350 bušotina, a dobri izvori plina pronađeni su na stotinjak mjesta.
Na hrvatskoj strani izbušeno je stotinjak ležišta, a
rezultat je zabilježen već
u njih 20.
Na talijanskoj strani
je u najboljim godinama,
u drugoj polovini devedesetih, crpljeno oko 15
milijardi prostornih metara plina. Sada je ta pro-
5
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( oko 1,2 mlrd m
3
prosječni godišnji uvoz plina u Hrvatsku
na u Jadranu
Hrvatska
ina
no oko 15 milijardi prostornih
vatskoj strani bilo proizvedeno
sada potroši tijekom godine
izvodnja oko pet milijardi kubika godišnje. Kad
bi na hrvatskoj strani bilo
proizvedeno samo tih pet
milijardi kubika, već bi
to bilo gotovo dvostruko više nego što Hrvatska
sada troši. Sada s plinskih
polja u Jadranu Hrvatska
dobiva oko 750 milijuna prostornih metara plina. Otprilike toliko iscrpi
se i s kopnenih nalazišta.
Uvozi se oko 1,2 milijarde prostornih metara godišnje.
LNG terminal i
jadransko-jonski
plinovod
Druga “rijeka” plina mogla bi poteći s novog terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), koji se
godinama planira u Omišlju na Krku. Terminal je
Hrvatska kandidirala na
listu projekata od europskog interesa. Iz eurofonda za energetske projekte
stigla je i
subvencija
za izradu projektne dokumentacije, pripremu građevinske dozvole i razradu modela financiranja.
Ukupno bi cijela priprema dokumenata koštala
oko 10 milijuna eura. Iz
europskog fonda odobrena je subvencija od 4,9
milijuna eura.
Uz razvoj projekta tragat će se i za mogućim operatorima terminala i potencijalnim
kupcima plina. Tržište za
plin s LNG-a može biti
samo negdje u inozemstvu. Taj plin je skuplji
od “običnog”, a i količine koje bi stizale (oko pet
milijardi kubika) daleko
su veće od hrvatskih potreba.
Oko pet milijardi prostornih metara godišnje u
Hrvatsku bi trebalo stizati i jadransko-jonskim plinovodom (IAP). Već je
Jaki američki i europski igrači
Imena ponuđača na natječaju za eksploataciju Jadrana nisu objavljena. Mediji neslužbeno doznaju da su uz hrvatsko-mađarsku Inu ponude predali talijanski Eni i
austrijski OMV. Stigle su i ponude MedOila (podružnice škotske kompanije Cairn
Energy) te američkog Marathon Oila. Nagađa se da je veći interes ruskih kompanija izostao zbog zategnutih geopolitičkih
odnosa nakon događaja u Ukrajini. Kompanije za koje se vjeruje da su dale ponude ocjenjuju se ozbiljnima, sa znatnim
iskustvom u potrazi za naftom i plinom ispod morskog dna. Većina ih je već radila
na Mediteranu i poznaju njegove geološke slojeve.
izgrađen
suvremeni
plinovod od sjevernog dijela zemlje do Splita, a za
transport plina preko Hrvatske trebalo bi dograditi spoj od Splita do crnogorske granice. Stoga se
u kompaniji Plinacro doznaje da postoje planovi
o gradnji novih 465 kilometara magistralnih plinovoda, što je investicija
od oko 470 milijuna eura.
Osim spoja na IAP
gradili bi se i drugi novi
plinovodi koji su neophodni prihvat očekivanih većih količina plina.
Gradili bi se plinovodi od
Omišlja do slovenske granice, od Bosiljeva do Rogateca te od Bosiljeva do
Slobodnice kod Slavonskog Broda.
Radi postizanja optimalnog pritiska u cjevovodima morat će se graditi i tri nove kompresorske
stanice. Vrijednost investicije za svaku procjenjuje se na 17,5 milijuna
eura. Nove kompresorske
stanice omogućit će dvosmjernost toka u hrvatskim plinovodima pa će
i plin biti lakše dostaviti
izvoznim kupcima.
Optimistični planovi
ovise o mnogim okolnostima – od rezultata istraživanja u novim poljima
preko dostupnosti financiranja i geopolitičkih okolnosti. Budu li se ostvarivali, era plinskog obilja i
jeftinog plina u Hrvatskoj
mogla bi započeti poslije
2020. godine.
HGK komentar - Robna razmjena za osam mjeseci
Manje stope rasta izvoza
Otvaranje tržišta članica EU-a utjecalo je na
rast izvoza hrvatskih
proizvoda, a posljedično
stvara pritisak i na rast
proizvodnje. Međutim, u
srpnju i kolovozu zabilježene su znatno manje stope rasta izvoza nego u prvom dijelu godine, što je
dovelo i do usporavanja
kumulativne stope rasta,
stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore
koji potpisuje Zvonimir
Savić, direktor Sektora
za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize
HGK-a.
Najveći rast izvoza
zabilježen je kod odjeće,
električne energije, strojeva i uređaja, proizvoda od drva ne uključujući namještaj te proizvoda
prehrambene industrije.
Pritom je kod odjeće, strojeva i uređaja, te u manjoj
mjeri kod drvne industrije,
ujedno zabilježen i značajan rast industrijske proizvodnje. Kod prehrambenih je proizvoda, kao i
kod proizvodnje električ-
ne energije, zabilježen pad
proizvodnje pa se dio njihova izvoza može povezati s povećanom razinom
uvoza, dok je kod električne energije znatan utjecaj
imala izmjena u sustavu distribucije. Negativan
utjecaj na kretanja izvoza
u ovoj godini i dalje ima
izvoz brodova, naftnih derivata te farmaceutske i
duhanske industrije. Dok
su brodogradnju i naftnu
industriju pratili problemi
oko restrukturiranja i smanjene proizvodnje, farmaceutska je industrija najviše pogođena kretanjem
cijena na pojedinim tržištima, posebno na ruskom
tržištu na kojem je izvoz
lijekova u 2013. godini činio gotovo 40 posto uku-
pnog hrvatskog izvoza.
Vrijednost je uvoza u prvih osam mjeseci povećana za 4,5 posto, pri čemu
je uvoz iz drugih članica
EU-a povećan za 6,7 posto, a iz svih je ostalih zemalja smanjen za 1,6 posto. Znatan je utjecaj na
takva kretanja imala i promjena metodologije koja
se odnosi na praćenje
uvoza iz članica EU-a, i
to prema zemlji otpreme,
a ne više podrijetla. Navedena kretanja izvoza i
uvoza rezultirala su u prvih osam mjeseci nastavkom opadajućeg trenda
robnog deficita na godišnjoj razini te je on bio 4,5
posto manji u odnosu na
isto razdoblje prošle godine. (K.S.)
Ekonomski institut, Zagreb
Pad BDP-a 0,6 posto
Ekonomski institut, Zagreb očekuje u ovoj godini pad bruto domaćeg
proizvoda od 0,6 posto te
rast od 0,2 posto u idućoj. Prognoze rasta smanjene su u odnosu na prijašnje zbog nepovoljnijeg
stanja u gospodarstvu,
posebice zbog snažnijeg smanjenja investicijske aktivnosti u odnosu
na očekivanja. Nakon prvog tromjesečja u kojem
su ostvarena nešto povoljnija kretanja, u drugom
je tromjesečju zabilježen
pad ukupne aktivnosti, a
nastavak takvog trenda
očekuje se i u ostatku godine. Mjesečni pokazatelji
za treće tromjesečje upućuju na pad industrijske
proizvodnje i građevinske aktivnosti, stagnaciju
obujma trgovine na malo
i usporavanje rasta izvoza. Nepovoljne vremenske prilike negativno su
utjecale na poljoprivrednu
proizvodnju.
U sljedećoj se godini uz daljnji pad osobne
i državne potrošnje očekuju pozitivni pomaci u
području investicija za-
hvaljujući
povlačenju
sredstava iz EU fondova,
a očekuje se i nastavak jačanja izvoza. Glavni rizici za ostvarenje ovih
prognoza nalaze se u fiskalnoj sferi i odnose se
na vjerodostojnost provođenja fiskalne konsolidacije. Naime, fiskalni
će deficit ove godine biti
veći nego lani i iznad cilja
zacrtanog u okviru procedure pri prekomjernom
deficitu. S obzirom na to
da se približavaju parlamentarni izbori, politička
volja za reformama dodatno će slabjeti. Međutim, ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti
s ciljem fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući
nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod
okriljem EU-a i MMF-a,
ističu analitičari EIZ-a.
6
AKTUALNO
( oko 104 mil €
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
procijenjena vrijednost hrvatskog tržišta
( 17.301 ha zemljišta
u Hrvatskoj je pod eko proizvodnjom
Ekološka proizvodnja hrane - velika prilika za Hrvatsku
Pomaka doduše ima, ali treba
i “klik” u glavama
Istraživanje tržišta pokazalo je da veliki broj Hrvata nije ni upoznat s eko proizvodnjom i njenom vrijednošću, kaže
načelnica za eko proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede Darija Musulin, dodajući kako samo 10 do 15 posto
građana redovito kupuje ekološke proizvode
Krešimir Sočković
[email protected]
N
a tržištu Europske
unije
u 2012. godini ekoloških proizvoda se
protrgovalo za 23 milijarde eura. Najviše ovakve
proizvode traže Nijemci koji su na njih potrošili 6,6 milijardi eura, a
slijede ih Francuzi i Britanci sa 3,8 i 1,9 milijardi eura potrošnje. No po
glavi stanovnika najviše,
159 eura godišnje, na eko
proizvode potroše državljani Danske.
Za Hrvatsku još ne
postoje točni podaci,
kažu u Ministarstvu poljoprivrede, no procjenjuje se da je vrijednost našeg tržišta eko proizvoda
oko 104 milijuna eura, od
čega 15 posto čini ekološka proizvodnja vina. U
EU-u je u proteklih desetak godina gotovo udvostručena površina na kojoj se uzgajaju ekološki
proizvodi. Dok je 2002.
godine pod eko nasadima bilo 5,8 milijuna hektara, u 2012. godini broj
je porastao na 9,6 milijuna hektara. U eko proizvodnji prednjače Španjolci sa 1,8 milijuna
hektara pod eko nasadima, a ukupno u EU-u ima
više od 235.000 eko proizvođača.
U Hrvatskoj je pod
eko proizvodnjom 17.301
Često mladi
agronomi ne mogu
prepoznati djetelinu
ili suncokret u nekoj
fazi rasta, kaže
Fucijaš
hektar zemljišta, dok je
nešto više od 20.000 hektara u prijelaznim fazama
prilagodbe, a njome se
bavi 1609 proizvođača.
“Istraživanje tržišta
pokazalo je da veliki broj
Hrvata nije ni upoznat s
eko proizvodnjom i njenom vrijednošću”, kaže
načelnica za eko proizvodnju u Ministarstvu
poljoprivrede
Darija
Musulin, dodajući kako
samo 10 do 15 posto građana redovito kupuje ekološke proizvode, a 54,4
posto rijetko.
Konfuzno stanje u
eko proizvodnji
Stanje u hrvatskoj ekološkoj proizvodnji je vrlo
konfuzno, smatra Marin
Fucijaš, vlasnik tvrtke
za inspekciju eko proizvodnje Prva ekološka.
“U Hrvatskoj nisu riješeni neki temeljni preduvjeti za bilo kakvu poljoprivredu, a time ni za
ekološku. Postoji niz neriješenih
imovinskopravnih pitanja. Uvjeren
sam da imamo i milijun
hektara državne i privatne neobrađene zemlje za
koju ne postoje čisti papiri. U praksi za eko proizvodnju nemamo stručni kadar koji bi mogao
savjetovati i pratiti ovaj
sektor. Često moji novi
zaposlenici, mladi agronomi, ne mogu prepoznati djetelinu ili suncokret
u nekoj fazi rasta, a da
o nekim poljoprivrednim
procesima ni ne govorim”, naglašava Fucijaš.
Loši uvjeti u velikim
trgovačkim lancima natjerali su nas da se povučemo s njihovih polica i
nađemo novi način dolaska do tržišta, pojašnjava Mario Sever, vlasnik
Eko Severa. “Pomaka u
zadnjih 20 godina ima,
no to ide presporo. Od
kada smo ušli u EU, nemamo problema s prodajom svojih proizvoda. No, ono što kupci u
EU-u od nas žele mi im
ne možemo proizvesti.
Istodobno veliko je sivo
tržište koje ruši cijenu i
kvalitetu te zbunjuje kupce. Inspekcije kontroliraju samo registrirane eko
proizvođače, s kojima u
pravilu nema problema,
no ne postoji rješenje što
učiniti s onima za koje se
službeno ne zna”, upozorava Sever. Milka Kosanović, voditeljica odnosa s članstvom Hrvatske
udruge
poslodavaca,
upozorava kako se poljoprivreda u nas ne promatra kroz ekonomsku
prizmu nego se siju nekonkurentne i niskoprihodne žitarice. “Eko proizvodnja je velika prilika
za Hrvatsku, ali se mora
dogoditi ‘klik’ u glavama
ljudi”, zaključila je Milka
Kosanović.
mociji, već dogodine njih
osam. U 2019. predstavništvo bi trebalo zapošljavati 27 zaposlenika.
I uz jaku konkurenciju, tvrtka je na tom tržištu
u prva tri kvartala 2014.
zauzela 10 posto udje-
la u segmentu fizioloških
otopina i otopina na bazi
mora. Plan izvoza JGL-a
za 2014. u Bjelorusiju vrijedan je gotovo milijun
eura, a u 2015. planiraju povećati prodaju na 1,5
milijuna eura. (K.S.)
Nakon Rusije, Ukrajine i Kazahstana
JGL i na tržištu Bjelorusije
Regija CIS - Zajednice
nezavisnih država, koja
obuhvaća zemlje bivšeg
Sovjetskog Saveza, za
Jadran Galenski laboratorij je strateška regija.
Tvrtka je tu prisutna od
1998. i čitavo vrijeme bilježi rast.
JGL u Rusiji zapošljava 219 zaposlenika, dok
ih u Ukrajini ima 51, a u
Kazahstanu 44. Na tržištima tih zemalja samo-
stalno rade na registraciji, promociji i u logistici.
Na ostalim tržištima regije poput Gruzije, Azerbajdžana, Armenije, Uzbekistana,
Mongolije,
Kirgistana, Tadžikistana i
Moldavije JGL je prisutan
preko ekskluzivnih distributera. Unatoč krizi i izraženim valutnim rizicima
tvrtka je prepoznala veliki potencijal tržišta Bjelorusije, pa su ove godine i
tamo pokrenuli operacije.
U glavnom gradu Minsku
otvoreno je predstavništvo čime je ojačana pozicija koja je počela 2011.
preko partnerske tvrtke. U
Bjelorusiji živi oko 10 milijuna ljudi, a prema procjenama farmaceutsko tržište godišnje vrijedi oko
milijardu dolara.
JGL u Bjelorusiji već
ima registrirano 15 vlastitih proizvoda: gotovo cje-
lokupnu liniju Aqua Maris, Draminu, Feminal i
Vagilak. U tijeku je i registracija Rinomarisa, spreja za nos na bazi morske
vode i ksilometazolina.
Registrirat će se i Rozamet krema, lijek za terapiju rozaceje. Do kraja ove
godine broj zaposlenika
u tvrtki će porasti na 10,
a JGL Bjelorusija planira
u toj državi zapošljavati i
stručne suradnike u pro-
7
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( 6,6 mlrd kn
zaračunata premija od siječnja do kraja rujna 2014.
( s oko 63 mlrd kn
raspolažu mirovinski fondovi
Dani hrvatskog osiguranja
Država i osiguravatelji
su prirodni saveznici
Poticaj tržištu osiguranja svakako bi dalo veće razumijevanje građana i poduzetnika o tome
da izdaci za osiguranje nisu trošak već povećanje razine osobne sigurnosti, imovine i poslovanja
Boris Odorčić
[email protected]
U
Hrvatskoj je 26
društava za osiguranje od siječnja do kraja rujna zaračunalo ukupnu bruto
premiju u iznosu od gotovo 6,6 milijardi kuna,
što je 5,4 posto manje u
odnosu na isto razdoblje
lani. U neživotnim osiguranjima premija je iznosila 4,7 milijardi kuna što je
8,7 posto manje na godišnjoj razini. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi
gotovo 1,9 milijardi kuna
i veća je 4,1 posto, a i dalje kontinuirano raste.
Važno je naglasiti
kako su pred tržištem osiguranja veliki izazovi, a
ponajprije oni regulativne
naravi kao što je Solventnost II.
Damir Zorić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za
osiguranje, na konferenciji Dani hrvatskog osiguranja održanoj prošloga
tjedna u Opatiji, rekao je
kako bi bilo dobro da osiguravatelji počnu rješavati probleme jer ih dobrim
dijelom stvaraju sami.
Prema njegovu mišljenju
bilo bi dobro da država
prestane gledati osiguravatelje kao subjekt nadzora ili izvor poreznog
prihoda, već kao poduzetnike i ulagače. Primjerice, kazao je, kada bi dobrovoljna zdravstvena i
životna osiguranja bile
porezne olakšice, to bi državi mogao biti izvor dodatnih sredstava. Tako bi
ona mogla uprihoditi više
nego od njihova oporezivanja, ustvrdio je.
Žestoka tržišna
utakmica
Gordana Letica, članica
Upravnog vijeća Hanfe,
ocijenila je kako je liberalizacija osiguranja autoodgovornosti donijela
individualizaciju ponude,
manje cijene, veće popuste za dobre klijente...
No, upozorila je, negativne strane liberalizacije su
žestoka tržišna utakmica i
opasnost od neodgovarajuće cijene, što može rezultirati neisplatom novca.
“Čimbenik
odabira
odgovarajuće police korisnicima ne bi trebala biti
isključivo cijena, već kvaliteta i raznovrsnost ponude”, smatra Gordana Letica.
nja i niže cijene rada, istaknuo je.
Poticaj tržištu osiguranja svakako bi dalo
veće razumijevanje građana i poduzetnika o tome
da izdaci za osiguranje
Pokretanje
gospodarstva
s kapitalom
mirovinskih fondova
je win-win situacija,
kaže Dubravko
Štimac
Saša Krbavac, predsjednica Uprave Uniqua
osiguranja, na panel-raspravi o gospodarstvu i
osiguranju ustvrdila je da
država još nije u potpunosti prepoznala ovu industriju. “Tržište osiguranja značajan je čimbenik
u gospodarstvu. Osiguravatelji mogu biti jedni od
glavnih dugoročnih investitora. Imamo 36 milijardi kuna naših osiguranika koje akumuliramo i
ulažemo”, kazala je. Sanel Volarić, predsjednik
Uprave Croatia osiguranja, mišljenja je da država u osiguravateljima ima
prirodnog saveznika, po-
sebice u socijalnim sustavima, poput mirovinskog i zdravstvenog koji
u postojećem obliku nisu
dugoročno održivi. “U
zdravstvu imamo vrhunske stručnjake, dobre klinike, a građani su nezadovoljni uslugom. Uz to
stručnjaci odlaze iz Hrvatske. A u svemu tome
mi možemo pomoći državi”, dodao je. Dubravko Štimac, predsjednik
Uprave PBZ Croatia
osiguranja, ustvrdio je
da su mirovinski fondovi koji raspolažu s oko
63 milijarde kuna spremni za ulaganja, ali nedostaju projekti u koje
bi investirali. “Pokretanje gospodarstva s kapitalom mirovinskih fondova
je win-win situacija”, naglasio je.
Nedostatak projekata
i neisplativost
investiranja
Davor Majetić, glavni
direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP),
kazao je kako i banke
imaju novac za ulaganja.
No, osim nedostatka projekata, jedan od problema
je neisplativost investiranja u Hrvatsku. Druge
zemlje su konkurentnije od Hrvatske jer imaju
manje poreznih optereće-
nisu trošak već povećanje razine osobne sigurnosti, imovine i poslovanja. Mogući projekti gdje
osiguravatelji mogu naći
bolje mjesto su oni u prometnome sektoru. Darko Vrkljan iz tvrtke Allianz Zagreb ustvrdio je
kako u prometnom sektoru, prema nekim procjenama, leži premijski
potencijal od 150 milijuna kuna (osiguranje novih brodova, lokomotiva,
vagona, zračnih luka...).
Uz promet, potencijal krije poljoprivreda, odnosno
osiguranja od požara, poplava, tuča, udara groma i
mraza.
Burilović: Podizati razinu financijske pismenosti
Stres test: Visok stupanj angažiranosti društava za osiguranje
Dane hrvatskog osiguranja organizirali su HUO i HGK, a na njima se okupilo oko 400 sudionika. Predsjednik HGK-a Luka Burilović ocijenio je da na tržištu osiguranja postoje značajni potencijali razvoja za sve vrste osiguranja. Osim ekonomske situacije i zakonskog
okvira, jedan od važnih preduvjeta razvoja tržišta osiguranja je razvijanje svijesti građana i poduzetnika o vlastitoj brizi za sigurnu budućnost, zdravlje, kao i sigurnost poslovanja. “U tom kontekstu ističem važnost podizanja razine financijske pismenosti građana
i poduzetnika pa HGK tako sudjeluje u izradi nacionalnog strateškog okvira financijske
pismenosti”, istaknuo je Burilović. Ivana Ravlić Ivanović iz Ministarstva financija najavila
je da će radna verzija novog zakona o osiguranju biti gotova do kraja godine.
EU-ov stres test pokazao je u Hrvatskoj visok stupanj angažiranosti društava za osiguranje. Utvrđena je razina pripremljenosti za zahtjeve novog regulatornog okvira, kao
i područja za unapređenje. U Opatiji su uručene i nagrade HUO-ja. Nagrada za najbolji
znanstveni rad iz područja osiguranja dodijeljena je Maji Mihelji Žaji, Dragi Jakovčeviću i
Mihovilu Anđelinoviću za rad Osigurateljni ciklus u Hrvatskoj. Za najbolji diplomski rad na
diplomskom studiju iz područja osiguranja proglašen je rad Nepoštene ugovorne odredbe u potrošačkim ugovorima prema pravu EU-a i hrvatskom pravu s posebnim osvrtom
na ugovore u osiguranju Margite Bajčić. Najbolji završni rad na preddiplomskom studiju
iz područja osiguranja je rad Isplatni financijski proizvodi Mary Ann Jakelić.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
“Osnovni je cilj Komore da se reformira te postane bolji i učinkovitiji servis
svojim članicama. Cilj nam je i potreba da se što veći dio sredstava iz članarina
izravno vrati u gospodarstvo.”
Luka Burilović, predsjednik HGK-a
Hrvatska gospodarska komora
Poduzetnici poručuju: gospodarstvo
se jedino može braniti kroz Komoru
Predsjednici komorskih udruženja zaključili su da je potreban što snažniji utjecaj Komore na kreatore
gospodarske politike - Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor, pružili su potporu neovisnosti te institucije te
daljnjoj reformi HGK-a
S
krajem ove godine
povlačimo crtu, počistili smo bilancu, napravili
inventuru, imamo nalaz
Državne revizije i Porezne uprave, a do kraja godine pripremit ćemo i paket novih usluga. Osnovni
je cilj Komore da se reformira te postane bolji
i učinkovitiji servis svojim članicama. Cilj nam
je i potreba da se što veći
dio sredstava iz članarina
izravno vrati u gospodarstvo, rekao je predsjednik HGK-a Luka Burilović na prošlotjednom
sastanku s predsjednicima komorskih udruženja i
zajednica. Govoreći o dosad provedenim reformama, on je kazao kako je
Komora je idealno
mjesto za razvijanje
gospodarske
diplomacije te
mjesto spajanja
stranih ulagača i
hrvatskih interesa
broj djelatnika smanjen za
gotovo 30 posto, ušteđeno
je nekoliko desetaka milijuna kuna, a smanjeni su i
troškovi poslovanja. Istaknuo je potrebu dvosmjerne komunikacije najavivši
češće sastanke s predsjednicima komorskih udruženja i zajednica koji će
u budućnosti biti tematski. Naglasio je i potrebu stavljanja svih komorskih resursa i potencijala
u funkciju stvaranja kvalitetnijeg sustava i servisa gospodarstvenicima te
značaj gospodarske diplomacije.
Promijeniti sliku HGK
u očima poduzetnika
Burilović je predložio
povećanje broja članova Skupštine HGK-a tako
što bi i predstavnici udruženja i zajednica HGK-a
postali njeni članovi. “Pozivam vas na aktivno sudjelovanje u kreiranju komorskog servisa kakav
vam je potreban. Zajedno
s vama želimo pripremati gospodarsku strategiju, strategiju Komore kao
produkt iskustva i sinergije HGK-a i njenog članstva s ciljem gospodarskog oporavka. Takva
suradnja može biti podloga kreatorima gospodarskih politika. Upravo
zbog toga ovo mora biti
mjesto na kojem se prikupljaju zajednička iskustva
i znanja te pretaču u mudrost poslovanja”, naglasio je Burilović.
Predsjednica Udruženja leasing društava
Klaudija Karabuva Vidas izrazila je zadovoljstvo podrškom HGK-a,
dodavši kako bi bilo dobro da ih još snažnije poveže s drugim državnim
institucijama te da, s čime
se složio i predsjednik
Udruženja zastupnika
u osiguranju Petar Rebernišak, udruženja i zajednice dobiju prijedloge
zakonskih i podzakonskih
akata ranije nego do sada
kako bi stigli na vrijeme
reagirati i uputiti svoje
prijedloge kreatorima zakonodavne vlasti. Rebernišak je također istaknuo
kako imaju veoma pozi-
tivna iskustva s HGK-om,
dok predsjednik Udruženja male brodogradnje Boris Vukušić smatra
nužnim promijeniti sliku
HGK-a u očima javnosti
i poduzetnika jer oni zapravo ne znaju što im sve
Komora može ponuditi. Miro Šangulin, predsjednik Udruženja turističkih brodara mišljenja
je da HGK mora djelovati energičnije, osobito kod
promjena propisa i ne podilaziti politici. Gospodarstvo se jedino i može
braniti kroz HGK, dok je
njegovo djelovanje najvažnije kroz rad komorskih udruženja. I čelnik
Udruženja nautičkog turizma Sean Lisjak smatra da HGK treba snažnije
nastupati prema kreatorima gospodarske politike.
Dražen Breglec, predsjednik Udruženja da-
vatelja poštanskih usluga, kazao je kako bi bilo
dobro da se HGK pozicionira prema poduzetnicima
jer je do sada imao više
administrativno-birokratsku ulogu nego što je bio
promotor gospodarstva, a
prvi korak je da bude prepoznat kod članica. Glavne rasprave o gospodarstvu vode se u strukovnim
udruženjima, stoga je potrebno na njih pozivati i
državne dužnosnike iz područja gospodarstva. Komora je idealno mjesto
za razvijanje gospodarske
diplomacije te mjesto spajanja stranih ulagača i hrvatskih interesa, ocijenio
je Breglec. Tonči Peović,
predsjednik Udruženja
zračnog prometa, smatra
kako je za poticanje gospodarstva potrebna njegova deregulacija i liberalizacija jer se ono danas
proglašava najgorom ekonomijom u Europi. “Kad
Komora bude mogla smijeniti ministra, a ne obratno, tada će gospodarstvo
biti zadovoljno njenim radom”, naglasio je Peović.
HGK treba biti izvan
politike
Zvonko Merkaš, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima, zatražio
je da se čelni ljudi HGKa uključe u rad strukovnih
udruženja. Predsjednik
Udruženja
cestovnog
prometa Ante Kvasina
ukazao je na težak položaj prijevoznika, što HGK
nije pokušao promijeniti, pa treba mijenjati rad
HGK-a. Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvoprerađivačke
industrije, smatra kako
HGK treba biti izvan po-
litike te da se treba okrenuti budućnosti. “HGK
je vrlo dobro odradio posao na ino tržištima pomažući ovoj industriji u
nastupima na sajmovima.
Kako napraviti konkurentan proizvod i ostvariti
rast kroz izvoz - to je područje rada Komore”, kazao je Jelčić istaknuvši da
se HGK treba još brže refomirati i prilagoditi gospodarstvu. Pero Ivanković, voditelj Grupacije
proizvodnje piva, slada
i hmelja, ocijenio je da
da HGK mora postati još
jači, a ne slabiji.
Mario Lešina, predsjednik Udruženja Kožarsko-prerađivačke
industrije, iznio je pozitivna iskustva u radu
HGK-a jer sve podatke dobivaju pravodobno,
a nedostaju im još očekivanja za 2015. i boniteti
tvrtki. Sajmovanje u klasičnom smislu nema više
efekta, stoga HGK treba iznaći drugačiji pristup na inozemna tržišta.
Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na
plovilima - charter, naglasio je potrebu zaštite
malih poduzetnika, dok
je potpredsjednik HGKa za turizam, trgovinu i
financije Josip Zaher rekao je da će težiti sinergiji
među komorskim sektorima. Predsjednici udruženja zaključili su da je potreban što snažniji utjecaj
Komore na kreatore gospodarske politike – Vladu
i Hrvatski sabor te pružili
potporu neovisnosti te institucije i daljnjoj reformi
HGK-a.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( za kredit od 177 mil €
KONFERENCIJA O KONTROLINGU
Lalovac: zaljubljenik
sam u kontroling
Vlada dala jamstvo Autocesti Rijeka-Zagreb
Sjednica hrvatske vlade
Posebnim statusom do
manje porezne obveze
Posebni status mogu steći obveznici kojima su revizori u zadnje tri godine
davali pozitivna revizorska mišljenja i koja imaju sustav unutarnje kontrole
Igor Vukić
[email protected]
P
orezni obveznici moći će steći poseban status
radi jednostavnijeg ispunjavanja poreznih obveza i boljih odnosa s Poreznom upravom. Tu novost,
uz ostalo, donose izmjene
Zakona o Poreznoj upravi, prihvaćene na prošlotjednoj sjednici Vlade.
Izmjene su na tragu novog smjera u odnosu poreznika i poduzetnika, koji
je nedavno najavio mini-
Porezni obveznik
posebna statusa
neće morati
strahovati od
iznenadnih nadzora
star financija Boris Lalovac. Prema njegovu planu,
poreznici trebaju postati
partneri i servis poduzetnicima jer se u konačnici
nalaze na istom poslu. Zajednička bi im trebala biti
i želja da se s tržišta uklone oni koji utajuju porez,
zakidaju državu ali i ostale poduzetnike jer predstavljaju nelojalnu konkurenciju.
Pravilnik propisuje
procedure
Prema predloženim zakonskim izmjenama, posebni status mogu steći obveznici kojima su revizori
u zadnje tri godine davali
pozitivna revizorska mišljenja. Moraju imati i uspostavljen sustav unutarnje kontrole te se obvezati
da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi
mogli proizlaziti porezni
rizici.
Dodatni uvjeti su da
im članovi uprave u zadnje
tri godine nisu pravomoćno osuđeni zbog kaznenog
djela te da se iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava može očekivati
kako će porezni obveznik
doista i ispunjavati obveze
iz posebnog statusa. Pravilnikom će biti propisane procedure za stjecanje
posebnog statusa, kao i za
njegov gubitak.
Porezni obveznik posebna statusa neće morati strahovati od iznenadnih
nadzora, a brže i lakše će
dobivati i tumačenja nejasnoća koje se često pojavljuju u poslovnoj praksi.
Ranije se događalo da Porezna uprava pronađe nedostatak u knjiženju poslovnog događaja koji se
dogodio prije tri godine.
Poduzeću bi se izdalo rješenje katkad i s prekršajnom kaznom, što bi znatno opteretilo likvidnost.
Obveznik bi se žalio, slučaj bi išao na drugostupanjski postupak, kamate
bi rasle... Na kraju bi če-
sto uslijedio stečaj. “Takve situacije želimo izbjeći partnerskim odnosom,
horizontalnim praćenjem
i interakcijom poduzetnika i poreznika”, rekao je
ministar Lalovac. Podržao
ga je i premijer Zoran
Milanović koji smatra da
je riječ o hrabrom pristupu koji bi na kraju mogao
donijeti i bolji porezni prihod. No potreban je i primjeren nadzor da se liberalniji pristup ne iskoristi
za korupciju, dodao je premijer. U Zakonu je ostao
institut Ureda za velike
porezne obveznike nadležan za sve velike porezne
obveznike u Hrvatskoj, ali
je dodana ovlast da neke
upravne i stručne poslove
za taj ured mogu obavljati
i teritorijalni područni uredi Porezne uprave. Određeno je i da će ravnatelj
Porezne uprave biti državni dužnosnik.
Preraspodjela
državnih potpora
Zakonom o regionalnom
razvoju Republike Hrvatske Vlada će provesti preraspodjelu državnih pot-
9
pora slabije razvijenim
jedinicama lokalne samouprave. Prema riječima
potpredsjednika Vlade
Branka Grčića uočeno je
da neke jedinice dobivaju
potpore iz državnog proračuna iako su se razvile iznad 75 posto hrvatske
prosječne
razvijenosti.
Druge ne dobivaju ništa
iako se nalaze ispod tog
praga. Prema novim kriterijima, 100 jedinica će početi dobivati potpore, dok
će za 65 dosadašnji iznosi potpora biti smanjivani postupno u iduće tri godine. Ukupno će potpore
zbog slabije razvijenosti
dobivati 329 jedinica lokalne samouprave. Novi
zakon predvidio je i stvaranje urbanih aglomeracija, odnosno, urbanih cjelina oko Zagreba, Splita,
Rijeke i Osijeka. To će biti
temelj za planiranje investicija i privlačenje novca iz europskih fondova.
Iz Europskog fonda za regionalni razvoj pet posto
se svake godine odvaja za
razvoj urbanih cjelina.
Autocesti Rijeka-Zagreb Vlada je dala jamstvo za novi kredit od 177
milijuna eura za financiranje plana poslovanja u
ovoj godini. Preko Ministarstva gospodarstva raspodijelit će se 16 milijuna
eura pomoći koju je Hrvatskoj odobrio EU zbog
poplave i drugih elementarnih nepogoda. Iz državnog proračuna dat će
se još četiri milijuna kuna
gradovima i općinama, a
za nabavu ogrjeva i namještaja za stanovnike
poplavom pogođenih područja iz robnih zaliha izdvojit će se još 1,2 milijuna kuna.
Otvarajući 2. međunarodnu konferenciju o
kontrolingu Promjenom
do uspjeha ministar financija Boris Lalovac
zauzeo se za primjenu
instrumenata kontrolinga i u javnoj upravi, navodeći da oni i tu, kao
i u privatnom sektoru,
mogu pomoći uštedama.
“U boljem upravljanju
sredstvima državnog proračuna svakako bi pomogla i implementacija instrumenata kontrolinga,
odnosno određenih menadžerskih alata koje koriste privatne kompanije
kako bi bolje upravljale
poslovnim
procesima,
rashodima i prihodima. Ja
kao zaljubljenik u kontroling razmišljam kako i u
javnu upravu uvesti jednu
vrstu kontrolinga”, kazao
je ministar te dodao da je
državni proračun najveća
kompanija u Hrvatskoj s
više od 120 do 130 milijardi kuna kojima upravlja mnoštvo menadžera,
odnosno ministara te da je
ključno uspostaviti ravnotežu između želja i učinka koji rashodi proračuna
imaju na gospodarstvo.
Konferenciju su organizirali konzultantska
tvrtka Kontroling Kognosko i poslovni tjednik
Lider, s ciljem promoviranja najbolje kontrolorske
prakse i implementacije u poduzećima, s prezetacijom iskustava iz Njemačke, Švicarske, SAD-a
i drugih zemalja.
Kontroling je skup
multidisciplinarnih znanja koja su potrebna kako
bi se na bazi bezbrojnih
podataka iz poduzeća i
izvan njega prikupio optimalan broj informacija
koje su menadžerima nužne za kvalitetno odlučivanje. (I.G.)
Predsjednici udruga turističkih agencija
Potpisan etički
kodeks za turizam
Sloboda putovanja postaje najveći izazov za
turističke agencije u svijetu, rečeno je na prošlotjednom 2. svjetskom
kongresu predsjednika
udruga turističkih agencija održanog u Zagrebu. U sklopu kongresa
potpisan je globalni etički
kodeks za turizam Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Kodeks
su potpisali predstavnici osam nacionalnih udruga iz Crne Gore, Argentine, Malezije, Slovačke,
Finske, Švedske, Slovenije i Hrvatske. Cilj kodeksa je povećati koristi od
turizma, a umanjiti nje-
gov potencijalno negativan utjecaj na okoliš, kulturnu baštinu i društvo.
Kongres s čak 120 stručnih sudionika iz 34 države organizirala je UHPA u
suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i Turističkom zajednicom grada Zagreba. Na kongresu
je naglašeno kako 21 posto putnika u svijetu odustaje od putovanja u Europu zbog viznog režima
ili otežanih uvjeta dobivanja vize. Prema procjenama UNWTO-a, godišnje
se u svijetu tako gubi oko
70 milijardi eura turističkog prihoda. Glavni tajnik
UNWTO-a Taleb Rifai rekao je kako je u zadnjih
10 godina vidljiv napredak hrvatskog turizma te
će na produženje sezone
u našoj zemlji zasigurno
utjecati dobro provođenje
destinacijskog menadžmenta. (S.P.)
10 PREDSTAVLJAMO
( 3 zaposlenika
i po 8 vanjskih suradnika ima BB Art
BB ART NAMJEŠTAJ PO MJERI, ZAGREB
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( više od 4 mil kn
uloženo u uređenje restorana
Restoran Potkova, Zagreb
Mlada tvrtka sa
zavidnim iskustvom
Potkova za sreću
Hrana koja se služi priprema se na tradicionalni način
Uz nelojalnu konkurenciju ima i onih tvrtki koje su dobre - peka, ražanj, krušna peć i roštilj. Nisu zaboravljena ni
i koje tjeraju BB Art da u svome poslovanju bude što bolji jela sa žlicom
I
zrada namještaja po
mjeri, dizajniranje,
projektiranje te opremanje poslovnih i stambenih prostora, osnovne
su djelatnosti zagrebačke
tvrtke BB Art namještaj
po mjeri koja je nedavno
otvorila prodajno-izložbeni salon u naselju Prečko.
Branko
Bjegović,
vlasnik tvrtke, kaže kako
BB Art ima tri zaposlenika. Međutim, ovisno o potrebama i obujmu posla,
ima i do osam vanjskih
suradnika. Unatoč tomu
što je to relativno mlada
tvrtka, neki od suradnika
tim se poslom bave više
od 12 godina. “Najčešći
korisnici naših proizvoda
i usluga su krajnji kupci
koji opremaju stanove ili
poslovne prostore. Međutim, kuhinje, uredski namještaj, dječje i spavaće
sobe, komode ili ugradbene ormare montiramo i za
druge tvrtke koje proizvode namještaj”, objašnjava
nam Bjegović.
Ideja o pokretanju
ovog posla, nastavlja on,
došla je kao logičan slijed nakon dugogodišnjeg
rada i stjecanja iskustva
po drugim tvrtkama. “Za-
ključio sam kako kupcima
mogu ponuditi više, a pritom im pružiti i kvalitetniju uslugu”, ističe on.
Osim korištenja kvalitetnih materijala, pri izradi određenog proizvoda
posebna pozornost posvećuje se odnosu prema
kupcu. “Drugim riječima, u BB Artu jedan čovjek zadužen je za cjelokupni projekt i vodi tim
koji stoji iza neke narudžbe. Dakle, od početka do
kraja projekta ta je osoba
ponajprije zadužena za izmjeru materijala, zatim za
nadzor u proizvodnji te na
kraju za završnu montažu.
Kako sve nadgleda ista
osoba, mogućnost propusta, pogreške ili neke neželjene situacije prema
kupcu svedeni su na najmanju mjeru”, napominje.
Velik PDV potiče rad
na crno
Kao i velikoj većini hrvatskih poduzetnika, najviše problema u poslovanju uzrokuje mu složena
državna administracija.
Kamen spoticanja, također, veliki je porez na dodanu vrijednost na namještaj. “Tako veliki PDV
uzrokuje rast crnog trži-
šta. Zbog toga razni majstori ‘bez adrese’ svojim
klijentima isporučuju loše
proizvode. Osim toga,
važno je naglasiti kako se
nakon isporuke lošeg proizvoda klijenti ne mogu
ni požaliti tim majstorima koji rade na crno i
koji kupce mame niskim,
dampinškim cijenama”,
naglašava on dodajući
Uz složenu
administraciju,
kamen spoticanja
je i veliki porez na
dodanu vrijednost
na namještaj
kako upravo oni gospodare tržištem. “Uz nelojalnu konkurenciju, ima i
onih tvrtki koje su dobre i
koje nas tjeraju da i mi u
svom poslovanju budemo
što bolji”, kaže.
Širenje prema zemljama Europske unije, ponajprije u pravcu Slovenije te pojavljivanje na
tamošnjim
sajmovima
namještaja s modernim i
kvalitetnim proizvodima,
otkriva Bjegović, budući
su poslovni koraci tvrtke.
(B.O.)
N
edaleko od središta grada, na
prostoru
zagrebačkog
Hipodroma
otvoren je novi restoran
Potkova u kojem zbog vizualnog dojma i domaće atmosfere, ali ponajviše zbog pogleda na konje
podjednako uživaju djeca i odrasli. Tim je restoranom vraćen davni sjaj
Hipodromu, a njegov vlasnik Nikola Štefanović
kaže kako je njegovom
obnovom želio vratiti i izgubljeni značaj odlaska u
restorane. “Dolazak u restorane ne smije biti samo
zadovoljavanje gladi i
žeđi već doživljaj za sva
naša osjetila. Tu sam misao imao i prilikom uređenja Potkove, pa sam
vodio brigu o svakom detalju kako bi gosti bili zadovoljni”, rekao je Štefanović. Dodao je kako
je pored restorana uređen dječji park, a u sklopu
Potkove nalazi se cigarklub te vinoteka s dvjestotinjak vrsta vina, VIP salon i dvorana s kaminom.
U restoran mogu doći i
osobe s invaliditetom kojima je omogućen pristup u sve njegove dijelove. Štefanović ističe kako
nije štedio na uređenju restorana, pa je ukupna investicija premašila četiri
milijuna kuna.
Tjedan čvaraka, zelja,
šparoga...
Kako bi se gostima pružila maksimalno kvalitetno
pripremljena hrana i visoka razina usluge, kuhinja
je uređena prema HACCP
standardu, a restoran zapošljava 22 zaposlenika.
U ponudi se nalaze jela iz
cijele Hrvatske, spravljena prema recepturama naših mama i baka. Pritom
se vodi računa da kuhinja prati sezonu namirnica kada su one najsvježije, a time i najukusnije.
Štefanović kaže kako je
teško nabrojiti sva jela
koja nude jer kuhari svakoga dana spravljaju nešto novo. Namirnice su
kontroliranog podrijetla,
a uglavnom se nabavljaju
od domaćih proizvođača.
Hrana koja se služi
priprema se na tradicionalni način - peka, ražanj,
krušna peć i roštilj. Nisu
zaboravljena ni jela sa žlicom. Osim uobičajene ponude mesa, nude se i specijaliteti od ribe i plodova
mora, boškarina, domaće
peradi, divljači. “Gostima smo omogućili da sva
jela mogu dobiti i u pola
porcije. Iako nudimo visoku razinu kvalitete hrane i usluge, cjenovno smo
iznimno povoljni”, ista-
Gostima smo
omogućili da sva
jela mogu dobiti i
u pola porcije, kaže
Štefanović
knuo je Štefanović. Najavio je kako će u budućnosti otvoriti vrata kolegama
ugostiteljima iz cijele Hrvatske, pa će zajedno raditi tematske tjedne hrvatskih regionalnih kuhinja.
“Uskoro će naši gosti
moći kupiti i proizvode
iz naše vlastite proizvodnje, primjerice džemove,
voćne sirupe, likere, kobasice i voćne rakije. Također, krećemo i s tjednima Potkove, pa ćemo tako
organizirati tjedan čvaraka, zelja, kolinja i šparoga. Za potpuni doživljaj
već se organiziraju glazbene večeri uz tamburaše, i to četiri dana u tjednu”, rekao je Štefanović.
(S.P.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
Podrška ministarstava je najviše formalnog tipa. Za tražene hitne odgovore
čekamo i više mjeseci ili godina što se u krugovima, uglavnom stranih
investitora, prepričava kao vic. ”
Velimir Gojnić, član Uprave Wienerbergera
WIENERBERGER
Opeke koje štede energiju
Mjesto rasta definitivno vidimo u gradnji energetski učinkovitih kuća koje konačno postaju
važne investitorima. Ljudi su jednostavno naučili da im je važna potrošnja energije njihove kuće
jednako kao i koliko goriva troši njihov auto, kaže Velimir Gojnić, član Uprave Wienerbergera
Boris Odorčić
[email protected]
dvije godine, bez obveze
rada u pogonima.
P
roizvođač opeke,
krovnog glinenog
crijepa, betonskih
ploča i opločnika te dobavljač građevinske opreme, tvrtka Wienerberger u
Hrvatskoj, jedan je od prvih poslijeratnih stranih
investitora u proizvodnju
u nas.
Velimir Gojnić, član
Uprave Wienerbergera, kaže nam kako je najznačajniji proizvod tvrtke gradnja s opekom koja
štedi energiju. S njome
je naime moguće graditi energetski učinkovite kuće pa čak i one koje
već odgovaraju standardima za 2020. godinu. “Wienerberger kao koncern
u Hrvatskoj ima u potpunom ili u većinskom vlasništvu tvrtke Wienerberger Ilovac u Karlovcu,
IGM Ciglana u Petrinji te
IGM Cetera u Đakovu. To
su pogoni za proizvodnju
opeke. Zatim, Semmelrock u Ogulinu, gdje se proizvode opločnici, Pipelife
u Svetoj Nedelji te Tondach u Bedekovčini i Đakovu, u kojima se proizvode krovni elementi,
dakle crijep. Osim toga, u
Hrvatskoj je radila tvrtka
Bramac, tada u djelomičnom vlasništvu Wienerbergera. Sveukupno u Hrvatsku je uloženo više od
220 milijuna eura izravno
u proizvodnju”, ističe on.
Svi Wienerbergerovi
proizvodi, koji se proizvode u Hrvatskoj, odgovaraju najvišim ekološkim te
energetskim
standardima EU-a. “U proizvodnji
koristimo samo prirodne
materijale te posvećujemo najveću pažnju zašti-
ti okoliša. Izuzetno nam
je bitna energetska učinkovitost proizvoda jer se
njihovom ugradnjom u
građevine povećava vrijednost tih nekretnina
kroz godine. Ugradnjom
naših proizvoda objekt
štedi energiju te vlasnicima donosi prednost življenja u prirodnom okolišu zbog samih svojstava
opeke te uštedu u kućnom
budžetu, a isto tako i prednost pri prodaji objekta.
Nema ništa ljepše i ugodnije nego kada vlastitoj
zemlji, tj. glini koja ima
‘gene’ ovog podneblja dodate energiju te od toga
nastanu kuće ili stanovi.
Osjećaj je zaista fantastičan”, napominje Gojnić.
Nepovoljni uvjeti
poslovanja
Hrvatska je, na žalost, već
šestu godinu u krizi što je
izazvalo dramatičan pad
tržišta građevinskih elemenata. “Mi smo i dalje
vodeći proizvođač opekarskih proizvoda s Porotherm i Profi sustavima
koje izvozimo u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu,
Srbiju i Crnu Goru. To je
ujedno i naš najznačajniji segment poslovanja.
Naravno da takvo stanje
utječe i na uvjete poslovanja koji nisu jednostavni. Neki pomaci su vidljivi, ali nažalost promjene
za nas koji smo duboko u
poslu mogle bi biti znatno brže. Mjesto rasta definitivno vidimo u gradnji energetski učinkovitih
kuća koje konačno postaju važne investitorima.
Ljudi su jednostavno naučili da im je važna potrošnja energije njihove kuće
jednako kao i koliko goriva troši njihov auto. Državi je važno da smanji
troškove uvoza energije
za građanstvo, kao i trošak recikliranja materijala koji nisu prirodni i ne
mogu se jednostavno vratiti prirodi kao što je naša
opeka“, naglašava Gojnić dodajući kako Hrvatska sigurno ima veliki potencijal u gradnji takvih
objekata javne namjene,
primjerice vrtića, škola ili
dvorana.
Uvjeti poslovanja, nastavlja on, za bilo koje in-
vestitore u Hrvatsku su
prilično nepovoljni i to
ponajprije zbog administracije i sudskog sustava. “Poduzetnici su često opterećeni različitim
nametima koji uglavnom
Zbog krize su morali
zatvoriti nekoliko
pogona, ali su
zaposlenike zadržali
na plaći pune dvije
godine
služe održavanju lokalnog ili državnog proračuna i nisu usmjereni na
razvoj i podršku poduzetništvu. Osim toga, podrška ministarstava je najviše
formalnog tipa. Za tražene hitne odgovore čekamo i više mjeseci ili godina što se u krugovima,
uglavnom stranih investitora, prepričava kao vic“,
ističe Gojnić.
Važno je napomenuti kako je Wienerberger
zbog krize morao zatvoriti nekoliko pogona. No,
unatoč tomu zaposlenike
je zadržao na plaći pune
Korektan odnos s
konkurencijom
Gojnić ističe kako je odnos Wienerbergera s konkurencijom korektan te
da se svi bore za tržište
koje se drastično smanjilo. “Uvođenje i EU normi
o zaštiti okoliša, odnosno
obveza velikih investicija koje se moraju napraviti da bi se norme poštivale
te dizanje kvalitete proizvoda, prorijedilo je konkurenciju”, napominje.
Wienerberger u Hrvatskoj ne posluje sam već
surađuje s drugim tvrtkama. “Ponajprije, to su naši
partneri kao što su veletrgovci, arhitekti te izvođači. Svi oni sudjeluju u procesu ostvarenja nečijih
snova s nama. To su naravno i dobavljači razne
opreme, sirovina, prijevoznici, porezni i financijski
savjetnici, odvjetnici…”,
pojašnjava on.
Wienerberger kontinuirano razvija i na tržište
plasira nove ili inovirane
proizvode (bolja kvaliteta
i energetska učinkovitost),
koji su u rangu najboljih
u Europi. “Već godinama
Wienerberger pruža usluge savjetovanja kupcima
i to ne samo u vezi s građevinskim materijalom,
nego i u ostalim sferama
stanovanja i života kao
što su energetska učinkovitost, zaštita okoliša, financijske prednosti... U
pripremi imamo i cijeli
proizvodni pogon u Karlovcu, koji može početi s
proizvodnjom u roku mjesec dana u slučaju da se za
to ukaže potreba. Sve ovisi o situaciji na tržištu“,
zaključuje Gojnić.
*vijesti
Bruto dug blago
rastao
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne
banke ukupan bruto inozemni dug krajem srpnja
iznosio je 45,9 milijardi
eura, pri čemu najviše postotka otpada na trgovačka društva, 40,1 posto, a
država je dužna 27,9 posto
tog iznosa. U odnosu na
kraj lipnja inozemni dug
manji je za 0,9 posto, dok
je na godišnjoj razini blago porastao, za 0,1 posto.
Hrvatska po
blagostanju 50. od
142 zemlje
Norveška je već šestu godinu zaredom najuspješnija zemlja na svijetu prema Indeksu blagostanja
britanskog instituta Legatum, koji ocjenjuje napredak i razvoj 142 zemlje,
dok je Hrvatska na 50
mjestu. Indeks blagostanja procjenjuje zemlje na
područjima gospodarstva,
poduzetništva, upravljanja, obrazovanja, zdravstva, sigurnosti, osobnih
sloboda i socijalnog kapitala. Hrvatska zauzima 50.
mjesto, nakon što je lani
bila 53. Hrvatska je najbolja u području obrazovanja
i zdravstva (36.), sigurnosti (39.), a slijede upravljanje (51.), poduzetništvo
(53.), gospodarstvo (73.),
osobne slobode (85.). Najgora je na području društvenog kapitala (119.).
Herbei dva milijuna
kuna za kamilicu
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila
je tvrtki Herbea iz Špišić
Bukovice 2,07 milijuna
kuna za izgradnju i opremanje objekta za preradu
kamilice. Podneblje Virovitičko-podravske županije poznato je po proizvodnji kamilice, a projekt će
omogućiti preradu kamilice s većim stupnjem dodane vrijednosti. Ovim su
projektom uvedene nove
tehnologije koje su otvorile veće tržišne mogućnosti
primarnim proizvođačima
u poljoprivrednom sektoru.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
Turske tvrtke traže suradnju s hrvatskima
( 41,55 mil kn
lanjski promet HSTeca
Željko Goja, direktor HSTeca
Turska kao most
prema istoku
Dosadašnja su turska ulaganja u Hrvatsku dosegnula
148,3 milijuna eura, ponajviše u turizam i financijski sektor
H
rvatska je u zadnje
vrijeme
postala omiljena destinacija predstavnika turskih kompanija. U
organizaciji TUSKON-a,
predstavnici pet turskih
tvrtki iz građevinskog
sektora te autoindustrije boravili su u Hrvatskoj
kako bi ostvarili kontakte i suradnju s hrvatskim
kompanijama.
Poslovni ljudi iz
Turske posjetili
su HGK, HUP,
Velesajam te tvrtke
Ingra, Proklima i
Monter
“Održali smo sastanke u svim važnim institucijama - od Ministarstva
gospodarstva,
HGK-a,
HUP-a do Zagrebačkog
velesajma, a posjetili smo
i tvrtke Ingra, Proklima
i Monter. Mogu za sada
reći kako su turski gospodarstvenici veoma zadovoljni ostvarenim kontaktima”, rekao je počasni
predstavnik TUSKONa za Hrvatsku Ismail Korkmaz, najavljujući
nove susrete kao i odlazak hrvatskih gospodarstvenika u Tursku.
Ulaskom Hrvatske u
EU prošle godine povećane su mogućnosti trgovačke razmjene za sve
tvrtke koje posluju u Hr-
Što je TUSKON?
TUSKON je najveća i najraširenija nevladina organizacija
u poslovnoj zajednici Turske. Uz stalnu prisutnost u turskim poslovnim krugovima, TUSKON posjeduje iznimno
razvijene kapacitete međunarodnog poslovnog umrežavanja zahvaljujući predstavništvima, partnerima i dopisnicima u više od 140 zemalja, među kojima je i Hrvatska.
vatskoj, ali i da se turske
kompanije putem Hrvatske lakše pozicioniraju
na tržištu EU-a. U ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom Turska zauzima 15. mjesto.
Ukupna robna razmjena između dvije zemlje,
prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. godini iznosila je 359 milijuna eura,
od čega je hrvatski izvoz
bio 130 milijuna eura, a
uvoz 229 milijuna eura. I
u ovoj godini nastavlja se
trend trgovinskog deficita
s Turskom i za prvih šest
mjeseci on iznosi 63 milijuna eura. Od 131 milijuna eura robne razmjene
samo 34 milijuna eura odnosi se na hrvatski izvoz,
dok je uvoz gotovo dva
puta veći, odnosno 97 milijuna eura.
Dvosmjerna pomoć
Najznačajniji
hrvatski
izvozni proizvodi u Tursku su željezni otpaci, poluproizvodi od željeza,
električna oprema, dušična, mineralna i kemijska
gnojiva, dok se iz Turske
najviše uvoze nafta i naftna ulja, TV prijamnici,
hladnjaci te tekstilni proizvodi. Dosadašnja su turska ulaganja u Hrvatsku
dosegnula 148,3 milijuna
eura, ponajviše u turizam
i financijski sektor.
Zbog svog iznimnog
strateškog položaja, ali
i ekonomskog razvoja,
Turska se može pohvaliti da je 16. gospodarska
sila svijeta i šesto najjače
europsko gospodarstvo,
sa BDP-om od 820 milijardi dolara ostvarenim u
2013. godini. Temelj turskog gospodarstva je sektor usluga koji čini 65
posto BDP-a, zatim industrija sa 25 posto te
poljoprivreda sa 10 posto. I ovu bi godinu Turska trebala završiti sa stopom rasta BDP-a od oko
tri posto. Hrvatska u gospodarskim odnosima za
Tursku može predstavljati
savršeni most u povezivanju Jugoistočne sa Srednjom Europom, a s druge
strane Turska može imati
važnu ulogu na tržištima
zemalja Crnog mora, Zakavkazja te sa zemljama
Srednjeg istoka. Potencijal postoji, ističu gospodarstvenici, samo ga treba
iskoristiti.
Otvorile su nam
ovisi o nama sam
Poslovni uspjeh i plasman proizvoda i usluga na EU tržištu ovisi
lokalne inovacijske infrastrukture i suradnja s akademskom zaje
efekte za oba partnera
Jozo Vrdoljak
[email protected]
S
direktorom jedne
od najuspješnijih
i najinovativnijih hrvatskih tvrtki HSTec
iz Zadra Željkom Gojom
razgovarali smo o poslovanju i planovima HSTeca, njihovim projektima u
suradnji sa znanstvenim
institucijama, investicijama, prilikama na europskom i svjetskom tržištu
te načinu na koji se može
prebroditi kriza.
Kakve ste rezultate
ostvarili u zadnjih pet
godina?
- Kad je počela kriza, učinili smo sve kako bismo
zadržali ljude i uložili
smo u znanje kako bismo
se pozicionirali u tržišnu
nišu robotske automatizacije. Ulaganja su pridonijela rastu prometa tako da
S ruskim partnerom,
tvrtkom JUMORT pripremamo
se za poslovanje
na tržištu Ruske
federacije
smo sa 22 milijuna kuna
prometa krizne 2009. godine, lani ostvarili promet
od 41,55 milijuna kuna.
Za nas je 2013. bila rekordna godina po ostvarenom prometu sa 59 zaposlenih i s rastom od
5,3 posto u odnosu na do
tada rekordnu 2012. godinu. Pri tome je udio izvoza oko 76 posto. HSTec
izvozi na tržišta EU-a i to
u prvom redu u Njemačku, Austriju i Sloveniju. Pored toga izvozimo i
u SAD, a imamo i stalnu
želju za širenjem na nova
tržišta i za stvaranjem novih proizvoda i usluga.
Što očekujete u narednom razdoblju?
- Imamo dosta planova
te novih projekata uglavnom s inozemnim partnerima. S jednim našim
inozemnim
partnerom
pripremamo novu generaciju modernih, pametnih vretena za brušenja.
U suradnji s Hrvatskom
gospodarskom komorom
u kolovozu i rujnu nastupili smo na sajmu u Moskvi i na sajmu AMB u
Stuttgartu. Dok je sajam
u Stuttgartu bio prilika za
obnovu susreta s našim
partnerima i razgovore o
poslovima za 2015. godinu, sajam u Moskvi predstavlja naše prve pokušaje
za postupni izlaz na tržište Ruske federacije. Povezali smo se s ruskim
partnerom, tvrtkom JUMO-RT iz grada Nabjerežnije Čeljni. Zajednički
se pripremamo za poslovanje na tom velikom tržištu. Posebno nas veseli
što su nam svoju pomoć
pri izlasku na ovo tržište
ponudili naše veleposlanstvo i podružnica HGK-a
u Moskvi.
Što je potrebno učiniti
kako bi se uspješno poslovalo na tržištu EU-a?
- Nužne su dobre pripreme i detaljna prilagodba pravilima i propisima
koji vrijede u EU-u. Na-
kon ulaska Hrvatske u
Uniju otvorile su se brojne šanse, ali rezultat ovisi o nama samima, našoj
efikasnosti,
konkurentnosti i kvaliteti. Najveće olakšanje koje mi u
HSTecu osjećamo kroz
proteklu godinu je uklanjanje graničnih barijera, jednostavniji transport i logistika. Bolja
pripremljenost i bolja
konkurentnost su nužne.
Potrebno je još bolje povezivanje malih i srednjih poduzeća uz veća
ulaganja u razvoj. Mala
poduzeća, za isti iznos
uložena novca uspijevaju
proizvesti višestruko inovacija u odnosu na sred-
INTERVJU 13
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( oko 76%
( 1 mil €
udio izvoza u ukupnom prometu
trenutačne investicije u strojeve i opremu
se brojne šanse, ali rezultat
mima
o inovacijskoj sposobnosti i mogućnosti razvoja, prilagodbe i upotrebe novih tehnologija. Pri tome je nužan razvoj
dnicom. Pri izvozu nastojimo uvijek graditi partnerstva s poznatim tehnološkim tvrtkama i želimo ostvariti pozitivne
ne projekte visoke tehnologije, u prvom koraku
mora ulagati u istraživanja i u znanje. HSTecu je
misija ostvarivati inovativna rješenja na području
energetski i funkcionalno
učinkovite pogonske tehnike i industrijske i robotske automatizacije stvarajući nove vrijednosti.
Što nedostaje hrvatskoj
industriji?
- Devastirana hrvatska industrija nedovoljno je automatizirana i robotizirana. Teško nam je reći
koliko je uopće specijalnih robotskih aplikacija
razvijeno u Hrvatskoj.
nja, a pogotovo u odnosu
na velika poduzeća.
U čemu ste najkonkurentniji i tko vam je najveća konkurencija?
- Poslovni uspjeh i plasman proizvoda i usluga na EU tržištu ovise o
inovacijskoj sposobnosti i mogućnosti razvoja,
prilagodbe i upotrebe novih tehnologija. Pri tome
je nužan razvoj lokalne
inovacijske infrastrukture i suradnja s akademskom zajednicom. Nažalost, iako je ona zdrava,
na području Hrvatske nemamo konkurencije. Pri
izvozu nastojimo uvijek
graditi partnerstva s po-
znatim tehnološkim tvrtkama i želimo ostvariti pozitivne efekte za oba
partnera. Nudeći kvalitetan razvoj, rad i usluge
s puno dodane vrijednosti po konkurentnim cijenama osiguravamo dobru
zaposlenost.
Kakvi su vaši planovi u
području industrijske
automatizacije i robotike?
- Engleski publicist Geoffrey Nicholson kaže da je
istraživanje transformacija novca u znanje, a inovacija transformacija znanja u novac. Da bi HSTec
izvozio inovativne proizvode i rješavao zahtjev-
Gdje vidite svoju prigodu?
- U samom razvoju naša
šansa su samo specijalna pojedinačna rješenja
te industrijske aplikacije serijskih robota vodećih svjetskih proizvođača. Doći će do uvođenja
robota u proizvodnju,
skladištenje,
transport.
Sve to pridonosi smanjenju operativnih troškova, poboljšanju kvalitete proizvoda, povećanju
fleksibilnosti proizvodnje i smanjenju kapitalnih troškova. Ukratko,
robotizacija i automatizacija podižu konkurentnost
poduzeća u svim sektorima, a mi u HSTecu imamo već značajna iskustva
da ponudimo učinkovita robotska rješenja domaćim i inozemnim tvrtkama sa standardnim
industrijskim robotima.
Na tom tragu potpisali
smo i partnerstvo za inte-
gracije robota s ABB-om
koji je jedan od najvećih
proizvođača serijskih industrijskih robota.
Možete li otkriti koji
projekt razvijate sa
znanstvenim institucijama?
- Radi se o projektu Izgradnja kapaciteta za razvoj i umjeravanje optičkih i rendgenskih vizijskih
sustava u sklopu projekta
Ikarus, u kojem smo gospodarski partner Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Projekt se
financira temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte iz strukturnih fondova
EU-a. Troškovi projekta se procjenjuju na oko
osam milijuna kuna.
Koja je svrha projekta?
- Svrha projekta je unapređenje trenutačnih mogućnosti i ponude bez
kontaktnih dimenzijskih
mjerenja u serijskoj proizvodnji u hrvatskim tvrtkama i u izvozu. Nabavom potrebne opreme iz
projekta osigurali bi se
uvjeti za stjecanje znanja
i iskustva nužno potrebnih za uspješan transfer
tehnologije s akademske
zajednice na gospodarstvo. Isto tako, osigurat
će se platforma za buduća
industrijska istraživanja.
U okviru projekta HSTec
će zaposliti nekoliko djelatnika za rad na njemu,
a suradnja s Fakultetom
strojarstva i brodogradnje
na projektu otvara brojne
mogućnosti za daljnja zajednička istraživanja tog
Želimo se svojom inovativnošću nametnuti
kao partner velikim tvrtkama
Što očekujete od suradnje s AD Klasterom?
- U suradnji s AD Klasterom pripremamo projekt Centar
kompetencija za razvoj dijelova za automobilsku industriju. Projekt ima potencijal za povlačenje značajnih
sredstava i iz EU fondova i za značajno unapređenje
ovog sektora koji se bez robotizacije ne može konkurentno razvijati. Mi se unutar AD Klastera želimo pozicionirati i nametnuti svojom inovativnošću kao partner velikim tvrtkama za razvoj, automatizaciju i robotizaciju.
fakulteta i HSTeca. Po završetku projekta HSTec će
imati znatno bolje resurse
za istraživanje i razvoj novih proizvoda, kako kroz
bolje obrazovanu radnu
snagu, tako i kroz bolju
podršku Nacionalnog laboratorija za duljinu koji
će tada biti adekvatno
opremljen. Rezultati predloženog projekta praktički će se odmah po njegovu završetku iskoristiti za
pokretanje novog projekta
s ciljem razvoja novih robotskih vizijskih kontrolnih sustava.
Koliko ste zadovoljni rezultatima vezanim uz
robotski sustav i robotsku automatizaciju?
- U dosadašnje projekte
robotizacije uložili smo
znatan vlastiti novac i mislim da smo ostvarili značajne pogodnosti. Razvili
smo glasovno upravljanje
robotom, vizijski sustav
nadzora,
automatizaciju ljevaonica i strojne
obrade, jedinke za obrade robotima i niz drugih
aplikacija. Pored toga testirani su moderni pogonski i senzorski elementi.
Bez ulaganja i ispitivanja
koja se provode na ova-
kvim projektima nema
novih znanja, edukacije
mladih kadrova, ispitivanja novih tehnologija koja
su osnova za daljnji razvoj i konkretnu primjenu
robotike. Zadovoljni smo
dosad napravljenim, ali
ima puno prostora za daljnji razvoj i napredovanje.
Koliko ulažete u opremu
i nove strojeve?
- U strojeve i opremu
kroz više programa trenutačno investiramo oko
milijun eura. Pri tome
nam je značajna potpora
korištenje poticajnih mjera za ulaganje na temelju
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja.
Provodimo projekt ulaganja pod nazivom Razvoj
i oprema za proizvodnju
novih elementa energetski učinkovite pogonske
tehnike, temeljem kojeg
razvijamo novu generaciju naše energetski učinkovite pogonske tehnike.
Poticaj nabavama nove
opreme nam je i potpora u
okviru Operativnog programa potpore prerađivačkoj industriji za 2014.
godinu Ministarstva gospodarstva.
14 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( 29 pravnih i fizičkih osoba ( oko 15 destilerija
ima dozvolu za sakupljanje smilja
smilja posluje u Hrvatskoj
Uoči jesenske berbe smilja Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ograničilo je zako
sakupljanja na otocima
Borba za spas smilja ili za pra
sakupljanje samoniklog bilja?
Ne možemo ničime, pa ni gospodarskom krizom i potrebom za dodatnom zaradom, opravdati ponašanje sakupljača koji su
opstanak otočana uništavajući staništa od kojih neki stanovnici otoka kroz stočarstvo i pčelarstvo doslovno žive
Jozo Vrdoljak
[email protected]
O
tkupna cijena od
desetak kuna po
kilogramu, brza
isplata i siguran plasman
eteričnog ulja rezultirali su velikim interesom za
eksploataciju samoniklog
smilja u primorskom dijelu Hrvatske sa zaleđem.
Veliki broj berača - procjenjuje se na oko 7000
tijekom sezone - osiguralo si je na taj način izvor
prihoda, a otkupljivačima
i prerađivačima dostatnu količinu sirovine. Problem je nastao kada su u
javnosti reagirali vlasnici zemljišta na otocima i
vrlo oštro upozorili da je
nestručnim branjem smilje ugroženo i da će ga nestati bude li se nastavilo
tako brati. Pod stručnim
branjem smatra se branje zelenog jednogodišnjeg dijela dužine desetak
centimetara, uključujući i
cvijet. Uoči jesenske berbe smilja u listopadu reagiralo je i Ministarstvo
zaštite okoliša i prirode
odlukom koja je izazva-
la dosta prijepora u javnosti. Ministarstvo je, kako
stoji u odgovoru koji nam
je uputila njihova služba za odnose s javnošću,
postupajući po službenoj
dužnosti, djelomično ukinulo prethodno izdana dopuštenja za sakupljanje
smilja fizičkim i pravnim
osobama, izmijenivši uvjete sakupljanja smilja u
jesenskom periodu. Uvjetima iz novih dopuštenja
zabranjeno je sakupljanje
smilja na otocima i skraćena je sezona branja za
45 dana na cijelom teritoriju Hrvatske.
Nekontroliranim
branjem smilja na
otocima učinjena je
ogromna šteta
“Ovakav
postupak
ublažit će pritisak na populaciju smilja te se u tom
smislu radi o zaštiti ekosustava otoka koji su zbog
svoje izoliranosti posebno osjetljivi. Izmijenjena
rješenja su dobili svi nositelji dopuštenja za saku-
pljanje smilja u 2014. godini, a radi se o ukupno 29
pravnih i fizičkih osoba”,
odgovorili su nam iz Ministarstva zaštite okoliša i
prirode.
Što se tiče ostalih plodova prirode, poput gljiva,
samoniklog bilja i puževa,
propisani su uvjeti i mjere njihova korištenja, koje
uključuju obvezu ishođenja dopuštenja za komercijalno korištenje. “Svi
koji poštuju uvjete propisane rješenjima imaju do-
voljno prostora za uživanje u plodovima prirode, a
da takvu mogućnost sačuvamo i generacijama koje
dolaze”, istaknuo je Mihael Zmajlović, ministar
zaštite okoliša i prirode.
Zaštita prirode
“Ovo ljeto svjedočili smo
neprimjerenom
načinu
skupljanja smilja i samoniklog bilja po obali, a
posebice po kvarnerskim
otocima. Smilje se sakupljalo čupanjem cijelih bi-
ljaka iz korijena, a ne rezanjem vršnih dijelova
biljaka, čime se devastirala ne samo vrsta već i
njeno stanište”, ističe Dijana Sušac, glasnogovornica Ministarstva zaštite
okoliša i prirode. “Veliki je pritisak bio upravo
na otocima gdje su uočene veće grupe sakupljača koje su dolazile na jedno mjesto, berući sve na
što naiđu. Sakupljači nisu
tražili suglasnost vlasnika
zemljišta na kojem su sa-
Ni ovce niti pčele ne mare za smilje
Prvi pogon za preradu
smilja osnovao je 1998.
Pelješčanin Miro Matijašević u zaseoku Sebišina kod Runovića. Kapacitet pogona je 6000 litara,
a stvarno proizvede oko
3000 litara, ovisno o urodu
i kvaliteti berbe. Zapošljava dvoje stalnih radnika i
više sezonskih. U pogon
koji je u to vrijeme bio
najsuvremeniji uloženo je
oko 300.000 eura.
Njegova tvrtka Ceratonia gotovo čitavu količinu proizvedenog ulja izveze u Francusku. Ceratonia
otkupljuje još i kadulju te
ružmarin i bobice smre-
ke. Smatra da su otkupne cijene smilja (10 kuna
po kilogramu) ove godine izuzetno visoke. “Ovo
je preživljavanje i socijalna kategorija za najugroženije slojeve društva u
potpuno pasivnim krajevima. Nikada to nije bila
velika zarada, a možda je
i jedini prihod nekim obiteljima. Isto tako nije mi
jasno zašto je stvoren problem kada je svima jasno
da ovce ne jedu smilje niti
je smilje medonosna biljka”, ističe on.
Matijašević pozdravlja najave određenih poduzetnika da će zasaditi
plantaže smilja. “Plantažna sadnja smilja trebala
bi svakako pojednostaviti
i pojeftiniti proizvodnju,
tako da se očekuje sve
više plantaža smilja u narednom periodu. Doduše, naša tvrtka nije zasadila plantaže nego smo
otkupljivali smilje od be-
kupljali, što su rješenjem
Ministarstva bili obvezni,
a što im i osnovni postulati poštivanja tuđe imovine
nalažu. Ulazili su u maslinike, vrtove, rušili suhozide puštajući stada ovaca
van, nanoseći tako goleme
štete vlasnicima zemljišta.
Prizori koji su ostajali za
njima nalikovali su razaranjima uzrokovanim katastrofama. Takvim postupanjem nanesena je šteta
stanovnicima otoka. U njihovo ime obratili su nam
se predstavnici lokalnih
vlasti, udruga pčelara, a
temeljem napisa u tisku,
Ministarstvu su se obratili
i predstavnici akademske
zajednice. Iz njihovih dopisa jasno proizlazi da je
nekontroliranim i nestručnim branjem smilja na
otocima učinjena ogromna
šteta. Pored toga, rezultati preliminarnog istraživanja Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta u Zagrebu ukazali su na relativno slabu
klijavost sjemena smilja u
prirodi”, pojašnjava Dijana Sušac razlog donošenja
ovakve odluke.
15
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( oko 7000 berača
sakuplja smilje tijekom sezone
onske uvjete i uvelo zabranu
avo na
Sretan Jukić, vlasnik i direktor tvrtke Helichrysum, Jastrebarsko
Odluka Ministarstva
bez stručne podloge
Ova uredba direktno bez prilike za zaradu ostavlja desetak tisuća obitelji,
Hrvatskim šumama umanjuje prihode za više milijuna kuna, a uspješni
izvoznici mogu se prestati time baviti - ili nastaviti pa propasti
Jozo Vrdoljak
tisuća obitelji, Hrvatskim
šumama umanjuje prihode za više milijuna kuna,
a uspješni izvoznici mogu
se prestati time baviti - ili
će nastaviti pa propasti.
Otočani koji su zadnjih
godina uspješno kombinirali turizam i berbu smilja
sad su zaprepašteni izjavama svojih sumještana o
smilju kao ovčjoj ispaši ili
medu od smilja.
S
uništavali privatnu imovinu i ugrožavali
U Ministarstvu ističu da je
dio kamenjarskih travnjaka na kojima raste smilje
u sastavu stanišnog tipa
“istočno submediteranski
suhi travnjaci”, koji je naveden na Dodatku I. Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i
divljih biljnih i životinjskih vrsta. Odredbe te direktive obvezuju svaku
državu EU-a na očuvanje takvih staništa. Isto
tako, kvarnerski otoci dijelom su područja ekološke mreže Natura 2000,
gdje je jedan od ciljeva
očuvanja upravo navedeni stanišni tip. Dodatno su u sklopu Programa
ruralnog razvoja 2014.2020., a u svrhu očuvanja pašnjaka na otocima
razvijene poljoprivrednookolišne mjere za zaštitu
prirode, koje imaju za cilj
očuvanje bioraznolikosti
kroz očuvanje ekstenzivnog stočarstva. I to je razlog što su otoci izuzeti iz
jesenskog perioda sakupljanja smilja.
“Ne možemo ničime,
pa ni gospodarskom krizom i potrebom za dodat-
nom zaradom, opravdati ponašanje sakupljača,
koji su uništavali privatnu
imovinu i ugrožavali opstanak otočana uništavajući staništa od kojih neki
stanovnici otoka kroz stočarstvo i pčelarstvo doslovno žive. Nijedna gospodarska aktivnost, pa ni
prerada smilja, ne može
se poticati ako koristi prirodne resurse na neodrživ
način. Nered, stihija, kaos
nisu način na koji može
prosperirati ijedan poduzetnik. U rješenjima kojima se poduzetnicima
dopušta branje smilja jasno stoje uvjeti i mjere
po kojima se mora brati.
Ako se branje biljaka odvija sukladno tim rješenjima, nema zapreke da i
dalje obavljaju svoju djelatnost”, ističe ministar
Zmajlović.
U Ministarstvu tvrde da su plantaže smilja
također kvalitetna i dugoročno održiva opcija, a ozbiljni poduzetnici
sigurno su u svojim poslovnim planovima razmatrali i pitanja ulazne sirovine.
rača. Plantažna proizvodnja može regulirati cijene
otkupa, a tržište ima potrebe za samo određenom
količinom smilja. U svemu ovome postoji opasnost da - ako se nastavi
s povećanjem broja destilerija, a s druge strane se
drastično ograniči berba
- dođe do zasićenja i ovaj
posao neće moći biti održiv”, ističe Miro Matijašević, vlasnik tvrtke Ceratonia.
Matijašević kaže da
uz petnaestak destilerija u
Hrvatskoj posluje još sedam u Hercegovini te pet
u Crnoj Gori.
retan Jukić, vlasnik i direktor tvrtke Helichrysum,
nedavno je u Kaštel Žegarskom kod Obrovca
otvorio najveći pogon za
proizvodnju eteričnih ulja
u Hrvatskoj u koji je investirao milijun eura vlastita kapitala i zaposlio tridesetak radnika. Njegova
tvrtka je s tim četvrtim
pogonom postala najveći
prerađivač smilja na svijetu. Međutim, ubrzo je
sve to dovedeno u pitanje.
Sretan Jukić nam je pojasnio kakve će posljedice
imati nedavna uredba Ministarstva okoliša i zaštite
prirode o ograničenju branja smilja.
Kako posluje vaša tvrtka?
- Naša tvrtka kao vjerojatno i većina ostalih tvrtki
koje se bave smiljem posluje pozitivno već duže
vrijeme. Kako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, prerada smilja je
jedna od rijetkih pozitivnih grana privrede. Ove
godine u proizvodni pogon i novu destileriju uložili smo značajan, za nas
ogroman iznos vlastita
kapitala. Nikada nismo
dobili nikakve poticaje.
Imamo puno poslovnih
partnera, berače, privatne
vlasnike zemljišta na kojem smilje raste prirodno,
pogotovo na otocima. Hrvatske šume su nam najveći domaći partner. Cjelokupni otkup preradimo i
izvozimo za potrebe svjetskih kozmetičkih i farmacijskih kuća.
Kako komentirate uredbu Ministarstva zaštite okoliša o ograničenju
branja smilja te o zabrani branja na otocima?
- Nedavno rješenje Ministarstva, priopćeno putem
Koliko otkupljivača i
prerađivača smilja ima
u Hrvatskoj? Što će se
dogoditi s njima?
- U Hrvatskoj, kako je navelo Ministarstvo zaštite
medija 26. rujna, izazvalo
je šok kod svih proizvođača jer o tome pojma nismo
imali. Rješenje je doneseno tri dana prije početka jesenske berbe. Promjene se zakonski donose
svakih pet godina, na osnovi stručne podloge Državnog zavoda za zaštitu
prirode, a zadnji put je to
učinjeno 2012. Iz rješenja
koje smo dobili 30. rujna
vidljivo je da je ta uredba
donesena na prijedlog pet
načelnika općina i gradonačelnika te nekoliko televizijskih emisija, bez
ikakve pravne osnove.
Ministarstvo je tako suspendiralo vlastito rješenje
iz svibnja ove godine bez
valjane stručne podloge.
Jedu li ovce smilje? Je li
to medonosna biljka?
- Ovce, koze i krave ne
jedu smilje, što osobno
znam jer sam u djetinstvu
imao te životinje. Smiljem se nekada potpirivala vatra na ognjištu i za to
je ono jedino bilo korisno.
Ljudi su ga smatrali korovom. Isto tako, smilje nije
medonosna biljka, pčele ne slijeću na cvjetove
smilja, pa tako ne postoji ni med od smilja. Smilja koje je u prirodi sa-
moniklo ima jako puno.
Ne pobere ga se ni trećina, što je vidljivo u studijama profesora, najstručnijih osoba u državi, koje
očito netko ne uvažava.
Isto tako, smilje se u prirodi, kad se bere u punom
cvatu, jako brzo razmnožava. Kome služe takve
lažno plasirane informacije, mogu pretpostaviti.
Kakav značaj za socijalno ugrožene obitelji ima
berba smilja i ostalog samoniklog bilja?
- Desetak tisuća obitelji, od kojih je najviše hrvatskih branitelja, živi od
berbe samoniklog bilja.
Berači dolaze uglavnom
iz pasivnih krajeva gdje
nema drugog zaposlenja.
Berba bilja koje samoniklo raste, bilo na državnom ili privatnom zemljištu, jedini je izvor prihoda
i opstanka u tim krajevima, pa i na većini otoka.
Može li plantažni uzgoj
smilja nadomjestiti posljedice donošenja uredbe Ministarstva?
- Plantažni uzgoj ne može
nadomjestiti
posljedice ove uredbe. Ona direktno bez prilike za zaradu ostavlja desetak
Svi smo ovom
mjerom,
smanjenjem
vremena i
ograničenjem berbe
na otocima direktno
pogođeni
okoliša i prirode, ima 29
tvrtki koje su dobile rješenje za obavljanje ove djelatnosti i za ograničenje.
Svi smo ovom mjerom,
smanjenjem vremena i
ograničenjem berbe na
otocima direktno pogođeni. Doći će do značajnog
otpuštanja radnika i smanjenja dobiti, a možda i
do potpunog odustajanja
od posla jer imamo ugovore sa stranim partnerima koji traže ispunjenje
obveza. Ne smije se zaboraviti da prije 17 godina Hrvatska nije proizvodila više od sedamdesetak
tona smilja godišnje, odnosno bila je, prema statističkim podacima, na dnu
liste proizvođača, a onda
je nas nekoliko entuzijasta pokrenulo posao 1998.
i 1999. godine. Radili smo
i 20 sati dnevno i učinili
Hrvatsku svjetskim proizvođačem broj jedan.
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( 17.208 radnika
zaposleno u proizvodnji tekstila i odjeće
( 9471 radnik
u proizvodnji kože i srodnih proizvoda
Tekstilna industrija želi svoje mjesto u Industrijskoj strategiji
Veliki brendovi vraćaju se
Tekstilne industrije nema među djelatnostima koje su autori industrijske strategije prepoznali kao “pokretače” gospodarst
najmanju ruku morali imati status kakav imaju prehrambena i drvna industrija, a predlažu da im se smanji trošak rada za 2
Ilijana Grgić
[email protected]
U
prvoj polovini
ove godine, sudeći prema statističkim pokazateljima,
tekstilna industrija zabilježila je rast izvoza. Tako
je izvoz proizvođača odjeće u tom razdoblju porastao za 64,8 posto, na 2,22
milijarde kuna, dok je
izvoz tekstilnih proizvoda rastao za 43,9 posto, na
494 milijuna kuna. Gledajući brojke može se zaključiti kako je kriza koja
konstantno prati ovaj sektor završila, dok se tekstilcima u Hrvatskoj konačno
smiješi svijetla budućnost.
“U principu bi bilo
prilično hrabro reći da
smo izašli iz krize kad je
riječ o tekstilnoj industriji, ali se neki pomaci događaju, pogotovo otkako
smo ušli u Europsku uniju. Izvoz jest porastao, ali
s druge strane porastao
je i uvoz odjeće u Hrvat-
sku za oko 80 posto. Došlo je do otvaranja granica,
nema više carinskih barijera, a mi smo konkurentni kako u cijeni tako i u
kvaliteti”, ističe Augustin
Torbarina, pomoćnik direktora Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore.
Niske plaće
U hrvatskoj tekstilnoj industriji registrirano je 729
tvrtki, od čega 221 u tekstilnoj, a 508 u odjevnoj industriji. Proizvodi
se sve, od odjeće, donjeg
rublja, čarapa, tehničkog
tekstila, radne i zaštitne
odjeća do proizvoda za
domaćinstvo. Konkurentnosti hrvatskih tvrtki ide
na ruku i to što sve veći
broj njih ima instaliranu
najnoviju tehnologiju šivanja, glačanja i konstrukcije odjevnih predmeta.
Prosječna mjesečna
plaća u prerađivačkoj industriji iznosi 4935 kuna
neto, u proizvodnji tekstila neto plaća u prvih
šest mjeseci ove godine
iznosila je 3671 kunu, a u
proizvodnji odjeće 2954
kune. Kada se pak uzme
prosječna satnica, ona u
proizvodnji odjeće iznosi
Kroz primjenu
mjera u pet godina
u tekstilni sektor
uložilo bi se 1,2
milijarde kuna, a
broj zaposlenih
popeo na 47.000
17,39 kuna, pa tako radnik za osnovnih 160 radnih sati zaradi 2782 kune.
Sirovine za tekstilnu
i odjevnu industriju u Hrvatskoj nema, te se pređe
i tkanine uglavnom uvoze iz Italije, Kine, Turske, Njemačke, Bangladeša, Slovenije, Austrije,
Indije, Srbije i Rumunjske. S druge strane, pak,
izvoz tekstilnih proizvoda iz Hrvatske odlazi na
tržišta Italije, Njemačke,
Augustin Torbarina, pomoćnik direktora
Sektora za industriju HGK-a:
tekstilci znaju reći da su oni uvijek bili u Europi jer
“Naši
tekstilna industrija je izvozna grana i ima visoki izvozni
neto efekt. U principu bi bilo prilično hrabro reći da smo u
tekstilnom sektoru izašli iz krize, ali se neki pomaci događaju, pogotovo otkako smo ušli u Europsku uniju.
”
Slovenije, Austrije, Brazila, Srbije, BiH, Poljske, Švedske i Rumunjske. Odjeća, a posebice
muška odijela, najviše se
rade za tržišta Velike Britanije zatim Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine. U Njemačku, Austriju
i Sloveniju najviše izvozimo trikotažnu robu (donje
rublje), a muške i ženske
čarape u Italiju, Njemačku i Nizozemsku.
Ženska radna snaga
Sektor tekstilne, odjevne
i kožne industrije u ovoj
godini bilježi i blagi porast zaposlenosti, veći
od dva posto u odnosu
na 2013. godinu. U proizvodnji tekstila i odjeće
zaposleno je 17.208 radnika, a u proizvodnji kože
i srodnih proizvoda 9471.
No, prije šest godina,
Zaposleni
Industrijska proizvodnja
Ukupno RH
Prerađivačka industrija
Proizvodnja tekstila
Prozvodnja odjeće
Proizvodnja tekstila i odjeće (ukupno)
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
Izvor: HGK
I-VI 2014/13.
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA
Izvorni indeks volumena
100,2
102,3
94,6
116,7
ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA
Izvorni indeks volumena
98,8
98,3
95,2
123,2
Srpanj 2014/13.
109,0
95,3
Ukupno
1.129.486
199.551
2.928
14.280
17.208
9.741
Udio / RH
100,00%
17,67%
0,26%
1,26%
1,52%
0,86%
Broj zaposlenih
Udio/prer.
100,00%
1,47%
7,16%
8,62%
4,88%
Žene
537.676
70.547
1.834
12.571
14.405
7.470
Udio žene
47,60
35,35
62,64
88,03
83,71
76,69
Indeks
99,0
99,0
102,5
102,6
108,5
17
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( za 2%
porasla zaposlenost u sektoru ove godine
( samo 2954 kn
prosječna plaća u proizvodnji odjeće
e hrvatskim tekstilcima
tva, a nije ni na listi djelatnosti naslovljenih kao “čuvari” radnih mjesta. Predstavnici ove industrije smatraju kako bi u
20-25 posto kroz smanjenje doprinosa, uz povećanje neto primanja radnika
dakle potkraj 2008., zbog
posljedica globalne gospodarske krize, tekstilna industrija - posebice
odjevna - našla se u nezavidnoj situaciji uz narušenu financijsku stabilnost i
slabu likvidnost, a morala se suočiti i s padom na-
rudžbi stranih partnera u
uslužnim, odnosno lohn
poslovima.
“Od 2008. do 2013.
izgubili smo 9000 radnih
mjesta”, kaže Torbarina
napominjući kako u tekstilnim tvornicama glavninu radne snage čine
žene, većinom srednjih
godina i s nižom i srednjom stručnom spremom.
Ženska radna snaga
ima udio oko 84 posto od
ukupnog broja zaposlenih
u tekstilnim tvornicama,
na svakih 10 zaposlenih
čak je osam žena, a više
od polovine svih zaposlenih vezano je uz samo tri
županije: Varaždinsku (27
posto), Međimursku (13
posto) te Grad Zagreb (14
posto).
“Kad je riječ o statusu
tekstilne industrije u Hrvatskoj, ona nikada nije
imala ono što bi prema
svim relevantnim pokazateljima trebala imati, a da
i ne govorimo i ne uspoređujemo je s onime što se
činilo s brodogradnjom,
poljoprivredom...”, kaže
Nikola Mikić, predsjednik Uprave Estare Culta i predsjednik HUPUdruga tekstilne i kožne
industrije, podsjećajući
kako je tekstilna industrija, nakon prehrambene,
drugi najveći poslodavac
u Hrvatskoj.
Nikola Mikić, predsjednik Uprave Estare Culto i predsjednik
HUP-Udruga tekstilne i kožne industrije:
industrija je, nakon prehrambene, drugi najveći poslodavac u Hrvatskoj. Recesija
“Tekstilna
nam je ukinula mnoga radna mjesta jer nisu donesene nikakve mjere za spas tog sektora.
Prednosti, koje su vjerojatno i dijelom pridonijele boljoj slici odnosno prvim pozitivnim pomacima u tekstilnoj industriji, su kvaliteta, tradicija, blizina EU tržišta i naša fleksibilnost i
mogućnost prilagođavanja svim njihovim zahtjevima.
”
Kretanje plaća
INDUSTRIJA
Ukupno RH
Prerađivačka industrija
Proizvodnja tekstila
Prozvodnja odjeće
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
Neto
5.506
4.935
3.671
2.954
3.115
Siječanj-lipanj 2014/13.
Prosječne mjesečne plaće
Indeks
Bruto
100,3
7.940
101,5
7.030
109,5
4.963
103,4
3.898
105,5
4.139
Izvor: HGK
Ukupno
Prerađivačka industrija
Proizvodnja tekstila
Proizvodnja odjeće
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
U ukupnom
U prerađivačkoj
Izvor: Državni zavod za statistiku
01. - 06.2013.
4.360.119
3.900.962
45.392
178.122
133.550
“Naša prednost, kad je
u pitanju izvoz i zapošljavanje u tekstilnoj industriji, je blizina EU tržištima
te fleksibilnost i mogućnost prilagodbe zahtjevima kupaca. Nedostaci su
i dalje niska ulaganja u
razvoj, niske plaće i produktivnost te velika oslonjenost na lohn poslove”,
komentira Mikić i navodi kako se uvjetni oporavak ove industrije može
zahvaliti postupnom oporavku upravo europskog
tržišta.
Europsko tržište traži
visoke standarde kad je u
pitanju kvaliteta, a proizvodnja u Kini i ostalim
istočnim tržištima ni cje-
IZVOZ
01. - 06.2014.
4.942.343
4.307.545
64.748
291.125
147.987
7,20%
8,26%
Indeks
100,2
102,0
110,6
104,0
105,0
*realni indeksi
novno niti kvalitetom ne
udovoljava tim visokim
kriterijima. Stoga se dobar dio velikih brendova
vratio u Hrvatsku.
Nezadovoljni
statusom u Strategiji
Tekstilci nisu zadovoljni pozicijom koja im je
dodijeljena u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020.
Tekstilne industrije nema
među djelatnostima koje
su autori Strategije prepoznali kao “pokretače” rasta gospodarstva,
a nije ni na listi ostalih
djelatnosti naslovljenih
kao “čuvari” radnih mjesta. Predstavnici ove in-
Izvoz i uvoz po djelatnostima NKD (u tisućama eura)
Djelatnost
ca također drži da se i to
može primijeniti na njihov sektor.
INDEX
113,4
110,4
142,6
163,4
110,8
01. - 06.2013.
8.113.311
6.545.008
160.734
200.400
172.454
UVOZ
01. - 06.2014.
8.453.344
7.100.507
202.290
364.132
246.056
6,70%
7,98%
INDEX
104,2
108,5
125,9
181,7
142,7
dustrije smatraju kako bi
u najmanju ruku morali
imati status kakav imaju
prehrambena i drvna industrija. HGK i HUP izdali su dokument Stanje
u sektoru i prijedlog mjera za zadržavanje zaposlenosti i održivi razvoj
u kojem su Ministarstvu
gospodarstva prezentirali ozbiljnost situacije i
nužnost uvođenja mjera
koje će utjecati na promjenu negativnih trendova.
Predlažu da im se
smanji ukupni trošak rada
za poslodavca za 20-25
posto kroz smanjenje doprinosa, uz istovremeno
povećanje neto primanja
radnika. S obzirom na to
da Industrijska strategija
predlaže i vertikalne mjere poput rasterećenja cijene rada za određene dobne skupine, primjerice za
zaposlene u izvozno orijetiranim
poduzećima,
gdje bi se za zaposlene
iznad 50 i 60 godina plaćalo samo 25 posto doprinosa, udruženje tekstila-
Kako dati zamah
industriji
Kroz primjenu tih mjera u
pet godina u tekstilni sektor uložilo bi se 1,2 milijarde kuna. U izračunima
HGK-a i HUP-a stoji da
bi uz povećanje izvoza takav scenarij trebao rezultirati i rastom zaposlenih
na 47.000 radnika.
“Borit ćemo se da te
vertikalne mjere zahvate
i naše tvrtke u tekstilnoj
industriji, pogotovo one
koje su uložile značajna
sredstva”, kaže Torbarina. Vertikalne mjere bi se
trebale primjenjivati kroz
buduću strategiju pametne specijalizacije i kroz
Industrijsku
strategiju,
a osim smanjenja doprinosa radi se i na podršci
(financijskoj i nematerijalnoj) za ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije
kroz subvencioniranje do
25 posto opravdanih troškova.
Sektor tekstilne industrije je uz globalnu krizu,
nedostatak institucionalne podrške i manjak implementacije industrijskih
politika ipak uspio opstati, ali unutar značajno
smanjenog obujma. Mjere su predložene, a vrijeme će pokazati hoće li i
zaživjeti.
18 EUROGLAS
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( po stopi od 4,3%
( za 3%
rast će izvoz roba i usluga, očekuje EK
rast će i prihod od turizma 2015.
Jesenske prognoze gospodarskog rasta
Europska komisija očekuje
hrvatskog oporavka tek u
Hrvatska je na dnu tablice među članicama EU-a po ekonomskim rezultatima. Komisija je još dodatno povećala očekivani
posto. Za iduću godinu predviđa se da će hrvatska ekonomija biti na istoj razini, s marginalnim rastom od 0,2 posto
Igor Vukić
[email protected]
S
nažniji oporavak
hrvatskog gospodarstva uslijedit
će u 2016. godini, uz jačanje investicijskog tempa, procijenili su analitičari Europske komisije.
U jesenskim prognozama
rasta, koje je prošli tjedan
predstavio povjerenik za
gospodarske i financijske
poslove Pierre Moskovici, Hrvatska je na dnu
tablice među članicama
EU-a po ekonomskim rezultatima. Komisija je još
U ovoj godini
ponovno će biti
zabilježen i rast
nezaposlenosti,
do 17,7 posto,
predviđa Europska
komisija
dodatno povećala očekivani pad ovogodišnjeg
BDP-a na minus od 0,7
posto, dok je ranije očekivala pad od 0,6 posto.
Za iduću godinu predviđa se da će hrvatska ekonomija biti na istoj razini, s marginalnim rastom
od 0,2 posto. Rast od 1,1
posto ostvario bi se tek u
2016. godini.
U ovoj godini ponovno će biti zabilježen i rast
nezaposlenosti, do 17,7
posto, predviđa Europska
komisija. Hrvatsko poduzetničko okruženje još je
slabo, a javne financije
vrlo opterećene vanjskim
i unutarnjim neravnotežama. Domaća potražnja
i dalje je slaba, a da rezultat ne bude još slabiji pomaže jačanje izvoza
roba, a donekle i usluga,
nakon ulaska u punopravno članstvo. Pad uvoznih
cijena praćen padom domaće potražnje smanjio
je i inflaciju u Hrvatskoj
sa 2,3 posto u 2013. godini na 0,2 posto u 2014.
godini. U 2015. godini inflacija će porasti na
0,6 posto, a mogla bi dosegnuti i jedan posto na
godišnjoj razini, zbog rasta uvoznih cijena. Inflacija će na neki način pratiti i rast osobne potrošnje.
Određeno buđenje domaćeg tržišta primijetit će
se u idućoj godini, smatraju analitičari Komisije.
Na kraju te godine zaustavit će se i pad nezaposlenosti, a 2016. godine očekuje se pad na razinu od
17,3 posto.
Ništa dobroga do
2016.
Potrošnja
kućanstava
neće se oporaviti ni 2015.
godine, zbog manjeg raspoloživog dohotka po stanovniku. Rast potrošnje
započet će u 2016. godini.
Pozitivni tonovi u idućoj
godini neće prevladavati
ni na investicijskoj sceni.
Eventualno će u drugom
dijelu godine zamah dobiti neki veći investicijski
projekti koje je Vlada najavljivala ranije. Snažniji efekt priljeva sredstava
iz europskih strukturnih i
investicijskih fondova također će se osjetiti tek u
2016. godini.
U idućoj godini za-
mašnjak rasta davat će
jedino inozemno tržište.
Europska komisija očekuje da će izvoz roba i uslu-
ga i dalje rasti po stopi od
4,3 posto. Prihod od turizma također će u 2015.
imati rast od solidnih tri
HGK: Slijedi sedma godina recesije
S obzirom na očekivano usporavanje gospodarskog rasta nama najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, ne predviđamo gospodarski oporavak, odnosno rast BDP-a u 2015. godini. To bi za Hrvatsku u tom slučaju bila već sedma godina uzastopce u kojoj se bilježi
pad gospodarske aktivnosti, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a.
Globalna se ekonomija, kao ni europska, ne oporavlja željenim i predviđenim tempom pa
procjene rasta Europske komisije nisu optimistične, što ne iznenađuje, no mogu biti značajne kod određivanja kreditnog rejtinga zemlje, rekao je Savić. Hrvatska je ostala među
rijetkim članicama EU-a gdje će u ovoj godini doći do pada gospodarske aktivnosti, a pad
se očekuje još samo u Italiji, Finskoj i na Cipru. Ni u idućoj godini pozicija Hrvatske neće
biti bitno bolja s obzirom na to da će Hrvatska, prema procjenama Europske komisije,
ostvariti najmanji rast BDP-a u Europskoj uniji.
posto. Analitičari EK-a
očekuju da će hrvatskim
tvrtkama i dalje koristiti
odredbe iz sporazuma sa
Ceftom. Budući da stupaju na snagu i ostale odredbe iz sporazuma Europske unije i Cefte, očekuje
se da će ih najviše iskoristiti hrvatske kompanije koje već tradicionalno uspješno posluju u toj
skupini zemalja.
Prema procjeni Komisije, hrvatski deficit
opće države do kraja godine dosegnut će 5,6 posto BDP-a. Iduće godine će se blago spustiti na
19
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( 5,6% BDP-a
Potrošnja stranih turista u Hrvatskoj
Nijemci najviše
troše
hrvatski deficit opće države do kraja ove godine
početak
2016. godini
pad ovogodišnjeg BDP-a na minus od 0,7 posto, dok je ranije očekivala pad od 0,6
5,5 posto, a 2016. će opet
porasti na 5,6 posto. Hrvatska će teško ostvariti
zadaću iz procedure prekomjernog deficita, ocijenio je povjerenik Moskovici.
Komisija je uočila
slabije rezultate u prikupljanju poreza na dodanu vrijednost zbog slabije ekonomske aktivnosti
i uske porezne baze. Državnu potrošnju dodatno
su opteretili troškovi za
saniranje posljedica poplava. Komisija upozorava i na fiskalne rizike kao
što su nagomilani dugovi
u zdravstvenom sektoru,
te mogući dodatni troškovi u drugim sektorima,
poput obrazovanja i prometa. Prisutne su i druge
nesigurnosti u domaćoj
politici, posebice u vezi
s fiskalnom konsolidacijom i odgađanjem strukturnih reformi, ističu u
Komisiji. Valja napomenuti da su jesenske projekcije za Hrvatsku bile
napravljene prije donošenja rebalansa proračuna
i izmjena nekoliko poreznih zakona koji će donekle promijeniti strukturu
državnih prihoda.
Nova pravila, još gore
brojke
Nova europska pravila za
iskazivanje javnog duga
pokazala su da će hrvatski
javni dug ove godine dosegnuti 81,7 posto BDPa, sljedeće 84,9 posto, a
2016. godine čak 89 posto
BDP-a. I ti podaci ukazuju na neophodnost bržeg
Jesenska prognoza EK za Hrvatsku (u postocima) trebala bi se ostvariti kraBDP
Osobna potrošnja
Javna potrošnja
Izvoz
Zaposlenost
Stopa nezaposlenosti
Kućanstva koja štede
Promjena cijene rada
Inflacija
Deficit opće države
Javni dug
2014.
-0,7
-0,4
-2,5
5,4
-1,4
17,7
9,4
0,5
0,2
-5,6
81,7
2015.
0,2
-0,2
-0,5
3,6
-0,5
17,7
9,4
0
0,6
-5,5
84,9
2016.
1,1
0,6
0,6
4,8
0,5
17,3
9,4
0,2
1,1
-5,6
89
Izvor: Europska komisija
Neće biti deflacije
U državama članicama EU-a tijekom 2014. nastavio se
trend smanjenja inflacije, kao posljedica nižih cijena
robe i znatnoga gospodarskog usporavanja. Inflacija bi
u 2014. trebala i dalje biti veoma niska. Postupnim jačanjem gospodarske aktivnosti i rastom plaća inflacija bi
trebala narasti, također uz pomoć nedavne deprecijacije
eura, ističe Europska komisija. Predviđa se da će u Uniji inflacija iznositi 0,6 posto u 2014. godini, zatim jedan
posto u 2015. i 1,6 posto u 2016. godini. Prema projekcijama, inflacija će mjerena harmoniziranim indeksom
potrošačkih cijena (HICP) u eurozoni iznositi 0,5 posto
u ovoj godini, 0,8 posto u 2015., a zatim narasti na 1,5
posto u 2016. godini, stoji u jesenskim prognozama Europske komisije.
provođenja reformi i nastavka proračunske konsolidacije, kažu u Europskoj komisiji.
Gospodarski oporavak
u cijeloj Europskoj uniji,
koji je započeo u drugom
tromjesečju 2013., još je
uvijek nestabilan. Gospodarska dinamika u mnogim je državama članicama i dalje slaba. Po rastu
BDP-a prednjači Irska sa
4,6 posto. Njemački rast
je usporio na 1,3 posto,
austrijski na 0,7 posto. Od
Hrvatske je slabiji jedino
Cipar s minusom od 2,8
posto BDP-a. Prosječno
će rast BDP-a ove godine
u Uniji biti 1,3 posto, a u
eurozoni 0,8 posto. BDP
će rasti i iduće godine, a
u 2016. godine očekuje se
ubrzanje gospodarske aktivnosti po prosječnim stopama od dva i 1,7 posto.
U ovoj godini otvaranje radnih mjesta bilo je
umjereno, a stope nezaposlenosti neznatno su se
smanjile s visokih razina.
Budući da će gospodarski
rast vjerojatno postupno
dobiti zamah, značajnija poboljšanja tržišta rada
jem 2016. kad bi prosječna stopa nezaposlenosti u
EU-u trebala pasti na 9,5
posto.
Ipak rastu strana
ulaganja
Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, smatra da
Hrvatska zaostaje za srodnim zemljama Unije zato
što je kasnije ušla u punopravno članstvo. Ocijenio
je da se i nakon godinu
dana vide prvi efekti pristupanja Uniji. Uz ostalo, izvoz je počeo rasti po
stopi od 20 posto, a i strana su ulaganja četiri puta
veća u ovoj u odnosu na
prethodnu godinu. U sedam od osam ovogodišnjih mjeseci zabilježen
je i rast industrijske proizvodnje pa se prvi pomaci u integraciji Hrvatske
u Uniju već vide, zaključio je Grčić. Dodatni poticaj trebalo bi biti i priljev
novca iz europskih fondova u visini od pet milijardi
kuna preko različitih investicija. I u Europskoj uniji nastoje potaknuti oporavak novim investicijskim
planovima. Nova Komisija pod predsjedanjem Jean
Claudea Junckera prikupit
će oko 300 milijardi eura
za pokretanje i održanje
gospodarskog oporavka.
Poticanje ulaganja ključ
je gospodarskog oporavka, kažu u Europskoj komisiji, odakle je poslana optimistična poruka da
će u 2015. i 2016. sve zemlje EU-a ostvariti određeni rast.
Četvrtu godinu za redom tvrtka Visa Europe
je tijekom lipnja, srpnja
i kolovoza provela istraživanje o potrošnji stranih turista putem Visa
kartica u Hrvatskoj.
Prema rezultatima istraživanja, stranci su tijekom
tri mjeseca na Visa karticu potrošili ukupno 652
milijuna eura što je 11,93
posto više nego u istom
razdoblju prošle godine. Pritom su za karticom
najviše posezali Nijemci koji su potrošili više od
103 milijuna eura ili 42,1
posto više u odnosu na tri
ljetna mjeseca 2013. Drugi po potrošnji na Visa
karticu ovoga ljeta bili su
gosti iz Velike Britanije
koji su potrošili 64,5 milijuna eura ili 16,58 posto
više nego lani. Norvežani su za vrijeme boravka
u Hrvatskoj ove godine
potrošili 58 milijuna eura
i svrstali se na treće mjesto prema potrošnji na
Visa kartici. Prema podacima Visa Europe, turisti
iz Europe su putem Visa
kartice najviše plaćali
smještaj, zabavu i gorivo.
Pritom su na smještaj potrošili ukupno 128 milijuna eura što je 17,25 posto
više, a na zabavu više od
58 milijuna eura ili 21,05
posto više nego prošle godine. Promatrajući potrošnju stranih turista, najveći
postotak njena povećanja
zabilježen je u lipnju i to
čak 33,13 posto, dok je u
srpnju registriran rast od
5,49 posto.
U ovogodišnjem je kolovozu potrošnja na Visa
karticu bila viša 10,16 posto u odnosu na isti lanjski
mjesec. (S.P.)
EBRD i Udruženje faktoring društava HGK-a
Faktoring - rješenje
za nelikvidnost
Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD)
i Udruženje faktoring
društava HGK-a organizirali su prezentaciju
o faktoringu kao financijskom instrumentu za
unapređenje likvidnosti
malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj.
Zakon o faktoringu
stupio je na snagu 8. kolovoza ove godine, a pravne osobe koje obavljaju
poslove faktoringa moraju se s njime uskladiti do
8. kolovoza sljedeće godine. Lani je u Hrvatskoj u
području faktoring industrije djelovalo 15 društava, koja ostvaruju dobit i
čiji je obujam djelatnosti
u porastu. “Tržište faktoringa je trebalo zakonski
regulirati te ga unaprijediti jer je faktoring važan
instrument koji može pomoći u financiranju malog i srednjeg poduzetništva. Stoga je donošenje
Zakona o faktoringu važ-
no za Hrvatsku te će pridonijeti unapređenju ove
financijske
industrije”,
istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.
Pravni okvir usluga faktoringa je prvi korak u uspostavljanju faktoringa i kao
instrumenta unapređenja
likvidnosti i pri optimizaciji potreba za kapitalom,
smatra Alma Mekić Ćerdić, predsjednica Udruženja faktoring društava
HGK-a. “Kroz prezentacije se i pružatelji usluga
faktoringa mogu predstaviti kao partneri sektora
malog i srednjeg poduzetništva koji razumiju njegove potrebe”, zaključila
je ona. (K.S.)
20 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( 677 mil USD
Intervju: Raoul Cvečić Bole, predsjednik
Hrvatske udruge proizvođača peleta
izvoz drvnog sektora u prvom polugodištu 2014.
5. KONGRES PILANARA JUGOISTOČNE EUROPE
Neka peleti
ostanu u
Hrvatskoj
P
roizvodnja peleta
u Hrvatskoj i regiji također pokazuje uzlazne trendove,
unatoč tome što se osjeća nestašica sirovine zbog
pritiska kupaca iz zemalja EU-a. Raoul Cvečić
Bole, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača peleta i direktor
tvrtke Energy pellets jedan je od proizvođača peleta u Hrvatskoj.
“Dolazim iz sektora gdje na svjetskoj razini vladaju odlični uvjeti tržišta. Sagledavajući
svjetsku potrebu za peletom, kao i potrošnju, bilježi se godišnji rast tržišta od 20 posto. Mi smo
danas u mogućnosti proizvesti oko 260.000 tona
peleta godišnje. Od toga
oko 200.000 tona ide u
izvoz. Na prvi pogled to
zvuči dobro, međutim naš
je cilj da što više peleta
ostane u Hrvatskoj i to iz
ekonomskih i klimatoloških razloga. Dakle, mi jesmo odlični neto izvoznici i poboljšavamo deviznu
bilancu Hrvatske, ali mislim kako bi bilo bolje da
taj pelet ostaje u Hrvatskoj jer se time poboljšavaju ekološki aspekti. K
tome bi se pomagalo krajnjim korisnicima da imaju
ekonomičnije gorivo.
Do prije nekoliko godina
bio je izražen problem
manjka drvne sirovine.
Kakva je sadašnja situacija?
- U međuvremenu smo
dobili 10-godišnje ugovore i taj dio smo riješili što znači da ne bi trebalo biti osobitih problema u
vezi s osiguranjem potrebnih sirovina. Ako je nema
– nema je ni za koga, ali
ako je ima, onda je nama
dostupna. Pri tom oko 90
posto sirovina nabavljamo kod Hrvatskih šuma.
No, kako vrijeme odmiče,
sve su ozbiljniji razgovori
s privatnim šumoposjednicima koji u svom portfelju imaju dobar dio šumskih površina. Vjerujem
kako će s vremenom biti
sve veća upotreba tih drva.
Kakav je utjecaj stranih
drvoprerađivača u smislu potražnje za našom
drvnom sirovinom?
- Iz dana u dan sve veći, a
kako stvari stoje, to se ne
može spriječiti. Međutim,
mislim da ima načina da
se hrvatskom proizvođaču
omogući prioritet. Jer, ako
Danas možemo
proizvesti oko
260.000 tona
peleta godišnje
se radi o sirovini, time ona
ostaje kod kuće. Prerađuje se, tvrtke rade, ljudi se
zapošljavaju, a naš finalni proizvod, barem kada
se radi o peletu, ostaje kod
nas i pridonosi svim onim
pozitivnim ekološkim i
ekonomskim učincima o
kojima sam već govorio.
Dakle, generalno u drvnoj
industriji i kod drvoprerađivača treba prepoznati
grane koje su profitabilne,
industriju koja je lukrativna i ona mora imati prednost. Ona djelatnost koja
stvara veću dodanu vrijednost mora imati prioritet.
Prerada drva vuč
nacionalnu ekono
Hrvatske šume su provele jedan od mehanizama zaštite domaćih drvoprerađivačkih
na domaćem tržištu, kaže Zoran Pavlović, komercijalni direktor Hrvatskih šuma. Tak
roba za koju u Hrvatskoj nije bilo interesa
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
K
ongres pilanara
Jugoistočne Europe, koji
se peti put zaredom održao u Slavonskom Brodu,
definitivno postaje mjesto kvalitetnih rasprava i
prezentacija. Samo u tehnološkom bloku vidjeli
smo najbolje prezentacije koje se u ovom trenutku mogu vidjeti na razini Europe. Predstavljene
su sofisticirane tehnologije, razmijenjena korisna iskustva, dogovorene daljnje aktivnosti... Sa
stajališta organizatora uistinu smo zadovoljni, a
već počinju pripreme za
6. kongres, izjavio je za
Privredni vjesnik Marijan Kavran, direktor
Hrvatskog drvnog klastera.
U radu Kongresa sudjelovalo je više od
200 predstavnika pilanske industrije i šumarstva, znanstvene zajednice, trgovaca drvom i
dobavljača tehnologije iz
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Turske, Austrije,
Njemačke, Italije i Francuske.
U ime glavnog organizatora kongresa, Hrvatskog drvnog klastera,
njegov predsjednik Darko Prodan izrazio je zadovoljstvo budući da je
ovaj skup svake godine
sve bolji.
“Vidimo da je drvna industrija realni motor
koji je svakodnevno izložen pritiscima surovog tržišta, ali mi vučemo nacionalnu ekonomiju. Sad
smo na 10 posto nacionalnog izvoza, bez potpora, bez subvencija - to
je izuzetan rezultat i radimo na tome da bude još
bolji”, kaže Prodan.
U prvih šest mjeseci ove godine izvoz drvnog sektora je iznosio 677
milijuna USD, a uvoz 286
milijuna USD. U prošloj
je godini izvoz dosegnuo
973 milijuna USD, a uvoz
453 milijuna USD. Udio
izvoza drva, drvnih proizvoda i namještaja u ukupnoj je robnoj razmjeni s
inozemstvom u prvih šest
mjeseci ove godine iznosio 10 posto, a na razini
cijele prošle godine iznosio je osam posto.
Inače, sudionici Kongresa su, između ostalog,
zaključili kako suradnja
drvoprerađivača u regiji nema alternative i ulazak Hrvatske u EU može
znatno poboljšati protok
roba, komercijalnih i tehnoloških informacija te
pokretanje znanstvenoistraživačkih projekata na
području šumarstva i prerade drva.
Regionalni sporazum
Na Kongresu je potpisan
i Sporazum o suradnji drvoprerađivačkog i šumar-
skog sektora zemalja Jugoistočne Europe koji
predviđa razmjenu iskustava i informacija kao i
zajednički nastup prema
EU fondovima, a potpisali su ga predstavnici Federacije BiH, Republike
Srpske, Crne Gore i Hrvatske. S predstavnicima
Slovenije, Srbije i Makedonije sporazum će biti
potpisan narednih mjeseci
na predstojećim regionalnim skupovima.
“Sporazum je veliki korak prema uspostavi
intenzivnije sektorske suradnje u primjeni i korištenju drva, kako bi ono
ostalo u blizini šuma, odnosno kako bi njegova
prerada ostala tamo gdje
21
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( 973 mil USD
Tihomir Jakovina,
ministar poljoprivrede RH
- Sirovina nije problem, mi
imamo izuzetno kvalitetnu
sirovinu i puno drvne mase,
ali imamo trenutno i tri puta
veću potražnju za trupcima
nego što možemo ponuditi. Kroz višegodišnje ugovore pokušavamo provesti jedan
model koji će dati sigurnost i drvoprerađivačima ali i svima ostalima, da daljnjim investicijama u tehnologiju, način rada, u završnu fazu i dalje podržimo cijeli sektor.
izvoz drvnog sektora prošle godine
če
omiju
Igor Milavec, direktor
udruženja, Gospodarska
zbornica Slovenije
h tvrtki. S njima smo potpisali višegodišnje ugovore, pa se većina sirovine prodaje
ko je i ove godine izvoz trupaca bio samo jedan posto, a pritom se izvezla jedino
ćati u lokalnim ekonomijama”, kaže Marijan Kavran.
Stoga je i ovaj kongres naglasio ekološku
i razvojnu komponentu
sektora koja je posebno
istaknuta u novoj europskoj politici zaštite oko-
Potpisan je i
sporazum o suradnji
drvoprerađivačkog i
šumarskog sektora
zemalja Jugoistočne
Europe
je i sirovina. Ta su nastojanja usklađena s kriterijima i ciljevima Europske
unije. Važno nam je da se
ostvari povećanje uporabe drva u regiji, a glavni
efekti bi se trebali osje-
liša i smanjenja štetnih
emisija. Drvna industrija
i šumarstvo prepoznaju
svoju ulogu u europskim
razvojnim smjernicama
i čvrsto zastupaju stajališta gospodarske održivosti i smanjenja onečišćenja te smanjenja CO2
učinaka. Velika su očekivanja od zelene javne nabave kojom se mnogi javni objekti mogu opremiti
drvnim proizvodima koji
smanjuju emisiju CO2 i
čija proizvodnja otvara
nova “zelena radna mjesta” na ruralnim područjima u zemljama Jugoistočne Europe.
Nema nesuglasica
šumara i
drvoprerađivača
Ovaj specijalizirani skup,
prema riječima organizatora ali i sudionika,
ostvaruje svoje temeljne
ciljeve kao što je upoznavanje s novostima u sektoru pilanarstva u zemljama Jugoistočne Europe,
pregled trendova na europskom i svjetskom tržištu pilanskih proizvoda, predstavlja tehničke
novitete i tehnološke procese kao i njihov značaj
u postizanju i zadržavanju konkurentnosti te, na
kraju, pridonosi jačanju
odnosa s predstavnicima
šumarstva i resornih institucija.
Uostalom, o sve boljoj
suradnji s drvnom indu-
strijom, najbolje govore
riječi Zorana Pavlovića,
komercijalnog
direktora Hrvatskih šuma:
“Sve nesuglasice koje
smo imali uklonjene su i
stvar su prošlosti zahvaljujući stalnome zajedničkom radu na utvrđivanju
problematičnih točaka i
njihovu rješavanju. Hrvatske šume uspješno su
provele jedan od mehanizama zaštite domaćih
drvoprerađivačkih tvrtki. S njima smo potpisali višegodišnje ugovore, pa se većina sirovine
prodaje na domaćem tržištu. Izvoz trupaca u prvih devet ovogodišnjih
mjeseci bio je samo jedan posto, i to one robe
za koju kod nas nije bilo
interesa. Učinili smo sve
što je bilo u našoj moći
da tako zaštitimo domaću drvnu industriju iako
smo to možda učinili nauštrb većih prihoda koje
smo mogli ostvariti na
međunarodnim nadmetanjima.”
- Zainteresirani smo za
nove regionalne inicijative, pa je stoga na Kongresu sudjelovala snažna delegacija slovenskih tvrtki
koje žele biti upućene u situaciju u susjedstvu i nakon
Kongresa vidimo mnogobrojne prilike za još intenzivniju suradnju.
Darko Motik, tajnik,
Hrvatski drvni klaster
- Potpis regionalnog sporazuma predstavlja milenijski iskorak prema uspostavi intenzivnije suradnje
kojom ćemo još više umrežiti i povezati drvoprerađivačke potencijale u regiji i zajednički preko projekata
nastupati prema Bruxellesu.
Adem Fetić, pomoćnik
ministra, Ministarstvo
poljoprivrede Crne Gore
- Mi ćemo se svakako pridružiti regionalnim inicijativama jer želimo usvojiti
nova znanja o ruralnom razvoju i aktivnoj ulozi šumarstva i prerade drva u europskim politikama. Ovdje u Brodu
čuli smo dosta zanimljivih i korisnih podataka koje ćemo
prenijeti svojoj industriji.
Tihomir Murić, izvršni
direktor, Srbija šume
- Sa zadovoljstvom se odazivamo na sektorske skupove
u Hrvatskoj i u petom mjesecu smo već bili u Opatiji gdje
se čulo puno sličnih prijedloga i predstavio presjek stanja. Korist je višestruka i moramo izraziti veliko zadovoljstvo razmijenjenim iskustvom i novostima koje smo ovdje
čuli. Ovaj sektor ima puno razvojnog potencijala.
A što kažu drvoprerađivači?
Zanemaruju naša ulaganja
Prirodno okrenuti izvozu
Ante Mijić, Quercus, Novska, predsjednik grupacije
pilanara Hrvatskog drvnog klastera:
Ivan Špoljarić, predsjednik Uprave Tvina:
“Mi smo kao sektor u potpunosti podcijenjeni i ne vodi se računa o tome da zapošljavamo stanovništvo u ruralnim i pasivnim krajevima. Posljednjih godina znatno su nam umanjene ugovorne količine sirovine za pilane. Ovaj sektor jedini ima
mogućnost novog zapošljavanja i smeta nas kada političari
favoriziraju nove ulagače, a naša se velika ulaganja zanemaruju. Treba zakonski ograničiti i zabraniti izvoz trupaca i energetskog drva jer sve to treba
preraditi u lokalnim pilanama.”
“Samo u prvih šest mjeseci izvoz hrvatske drvne industrije u
Njemačku porastao je za 35,8 posto. I Tvin je okrenut izvozu,
jer ako bismo proizvodili sobe samo za domaće tržište, za tri
bi mjeseca bile zadovoljene njegove potrebe. Prirodno je da težimo stranim tržištima iako se tamo borimo s najžešćom konkurencijom. Ondje bez ‘pametnih’ i usavršenih proizvoda nemamo izgleda, pa kao i druge hrvatske tvrtke sami moramo
ulagati u razvoj. Tvin upravo ulaže 30 milijuna kuna u novu decimirnicu, numerički upravljanu tehnologiju koja je obvezan standard za proizvodnju modernih proizvoda na drvnoj bazi.”
22 HRVATSKA & REGIJA
( prihod od 2,5 mlrd €
Slovenski trgovački lanac odlazi iz BiH
Tuš zatvorio
trgovačke centre
Slovenski trgovački lanac Tuš i službeno je potvrdio da će zatvoriti sve
trgovačke centre u Bosni i Hercegovini, navodno zbog prirodnih
nepogoda, pada kupovne moći stanovništva te,
kako su kazali, pogoršanja poslovnih odnosa
s nekim dobavljačima
koji nisu imali razumijevanja za stanje u kompaniji. Veliki prodajni
centri su zatvoreni, dok je
više stotina radnika ostalo bez posla. Bosanskohercegovački dobavljači,
pak, tvrde da su oštećeni za oko 30 milijuna KM
ili oko 15 milijuna eura.
Predstavnici više od 100
oštećenih tvrtki zajed-
no s Vanjskotrgovinskom
komorom BiH zatražili
su od bosanskohercegovačkih vlasti da ih zaštite, utvrdili su listu potraživanja i pokrenuli istragu
o poslovanju Holdinga
Tuš i povezanih osoba
pred policijskim upravama, Upravom za indirektno oporezivanje BiH,
inspekcijama na svim razinama vlasti, te pred tužilaštvima. Pokrenut je i
sudski postupak s krivičnom odgovornošću protiv ovlaštenih osoba Mirka Tuša, Milana Mlinara,
Vida Habijara i Vlada Cokara. Bruno Bojić, zamjenik predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH,
izjavio je da će se od sudova i nadležnih vlasti zatražiti donošenje hitnih
mjera zabrane raspolaganja i prodaje nekretnina po bilo kojoj osnovi
u vlasništvu Mirka Tuša,
odnosno Tuš Holdinga.
(Z.L.)
*vijesti
Uvoz iz Hrvatske
manji 5,5 posto
U devet mjeseci ove godine BiH je izvezla roba
u Hrvatsku u vrijednosti
709,1 milijun KM što je
24,8 posto manje nego u
istom lanjskom razdoblju,
dok je iz Hrvatske uvezla robu vrijednu 1,2 milijarde KM uz pad od 5,5
posto. Razmjena s prvim
vanjskotrgovinskim partnerom, Njemačkom, gotovo se izjednačila, pa je
tako BiH u tu državu izvezla robe za više od milijardu KM uz rast od 1,1 posto, dok je uvoz vrijedio
1,1 milijardu KM uz rast
od 8,7 posto. Ukupno je
BiH izvezla roba u vrijednosti 6,4 milijarde KM što
je rast od 1,8 posto na godišnjoj razini, a uvezla za
11,8 milijardi KM uz rast
od 6,5 posto.
Manje plaće, a
štednja ipak raste
Agencija za statistiku BiH
priopćila je da je prosječna neto plaća u BiH u kolovozu iznosila 825 KM
ili oko 410 eura te da je u
odnosu na lanjski kolovoz
bila niža 0,3 posto. Najniža prosječna plaća u kolovozu bila je 519 KM.
Istobno je Centralna banka BiH priopćila da su
potkraj rujna depoziti stanovništva iznosili 8,9 milijardi KM što je povećanje od 10 posto.
Kosovo dozvolilo
uvoz mlijeka iz BiH
Agencija za hranu i veterinarstvo Kosova izvijestila je nadležne institucije u BiH da je od početka
studenog ukinula odluku
o suspenziji uvoza proizvoda životinskog podrijetla iz BiH donesenu u
kolovozu. Suspenzijom
su najviše bile pogođene
mljekare koje su do kolovoza na tržište Kosova
izvozile više od milijun litara mlijeka mjesečno.
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
u 2013. ostvarila Naftna industrija Srbije
Lista 300 najvećih kompanija u Srbiji
Agrokor u prvih pet
Agrokorova IDEA je četvrta tvrtka po veličini u Srbiji, a definitivno
trgovinski lanac broj jedan na srpskom tržištu
EPS Snabdevanja. Ali ne i
prve trojke koja se izdvojila po svim poslovnim rezultatima koji se vrednuju.
Ljiljana Lukić
[email protected]
A
grokor, odnosno
njegova kompanija
IDEA,
prema svim pokazateljima i trendovima na kraju 2014. godine ući će
u prvu petorku najvećih
kompanija u Srbiji zahvaljujući tržišnoj poziciji preuzetog MercatoraS(rbija), zaključak je koji
se nameće nakon listanja
tek objavljene edicije Top
300 najvećih 2013 koju su
napravili analitičari beogradskog tjednika NIN i
Agencije za privredne registre Srbije.
Na službenu potvrdu
skoka IDEA-e za više od
pet pozicija u 2014. morat će se, međutim, pričekati prvi tjedan studenog 2015., iako je veliki
uspon na ljestvici već ove
godine izvjestan na temelju jednostavne računice,
odnosno zbrajanja prihoda IDEA-e i Mercatora u
2013. godini.
Dakle, ukupan prihod tih dviju kompanija u
2013. iznosio je oko milijardu eura i nema razloga
ni osnove za pretpostavku
da će se ovaj trend u većoj
mjeri promijeniti jer je do
kraja 2014. ostalo samo
mjesec i pol, a u međuvremenu se ništa dramatično nije dogodiilo. S takvim rezultatom izvjesno
Fiat treći
Nedodirljivi lider u 2013.
je Naftna industrija Srbije (NIS ad Novi Sad),
i to već pet godina zaredom, od kada je prešla u
većinsko vlasništvo ruskog Gazprom Nefta. NIS
je imao prihod od 2,5 milijardi eura i ostvario najveću poslovnu dobit. Druga kompanija po veličini
je Elektroprivreda Srbije s
je da će IDEA biti četvrta kompanija po veličini
u Srbiji u ediciji Top 300
najvećih 2014, a definitivno trgovinski lanac broj
jedan na srpskom tržištu
ostavljajući iza sebe prije
nedodirljivi belgijski lanac Delhaize Serbia, trgovinsko carstvo otkupljeno
od srpskog tajkuna Miroslava Miškovića.
Jači i od Telekoma
U Top 300 najvećih 2013
Dehlaize Serbia Beograd
se nalazi na petom mjestu, s prihodom od oko
700 milijuna eura, a IDEA
Beograd s oko 450 milijuna eura na osmom mjestu. I to u službenoj verziji
u kojoj je u trenutku finalizacije podataka izostavljen
već upokojeni Mercator. U
jednoj od prethodnih ver-
zija na listi je i Mercator-S
Novi Sad i to na devetom
mjestu s ukupnim prihodom od oko 550 milijuna
eura u 2013. godini, dok je
IDEA u toj verziji s već navedenim prihodom na 10.
mjestu.
Spajanjem s Mercatorom-S i zauzimanjem četvrte pozicije IDEA bi hipotetski već prošle godine
ostavila iza sebe i kompaniju kao što je Telekom
Srbija, koja je sada četvrta, i zauzela bi njeno mjesto. O snazi Telekoma najbolje govori činjenica da
njegovom prodajom, zajedno s dijelovima Elektroprivrede Srbije, srpska
vlada namjerava pokrpati
rupe u ekonomiji i državnom budžetu. IDEA bi bila
bolja i od Srbijagasa, Termoelektrane Nikola Tesla i
Trećina tvrtki bez zaposlenih
Direktor Agencije za privredne registre (APR) Zvonko Obradović rekao je da u Srbiji postoji i 26.000 tvrtki bez ijednog zaposlenog, što je 30 posto od ukupnog broja tvrtki i daje
krivu ukupnu sliku, ali da je to manje nego u susjednim zemljama, pa u Hrvatskoj takve
tvrtke čine čak 50 posto ukupnog broja poduzeća. On je podsjetio da je u Srbiji 2003. godine - kada APR nije postojao i registracija se radila na sudu, a financijski izvještaji se
podnosili Narodnoj banci - bilo 21.000 tvrtki bez zaposlenih ili 29 posto, dok ih je 2005.
bilo 25.000, i to uglavnom uslužnih. Prema njegovim riječima, jedan od problema Srbije
je i to što se od 2007. broj privrednih subjekata kreće oko 330.000. “Srbija mora povećati bazu privrede jer se ‘zakucala’ na brojci od oko 330.000 privrednih subjekata. To treba
promijeniti i raditi na popularizaciji kroz školu i obrazovanje.”
Nedodirljivi lider
u 2013. je Naftna
industrija Srbije, i
to već pet godina
zaredom
ukupnim prihodom od oko
dvije milijarde eura, a na
trećem mjestu su Fiat automobili Srbija Kragujevac s ukupnim prihodom
od oko 1,5 milijardi eura.
“Poslovni rezultati Top
300 kompanija presudno
utječu na sliku poslovanja čitave srpske privrede. Ove tvrtke ostvarile
su 34,7 posto ukupnih poslovnih prihoda, 41,6 posto neto dobiti i imale 33,7
posto neto gubitaka cijele privrede. U tim kompanijama lani je radilo 28,4
posto zaposlenih u privredi Srbije”, izjavio je v.d.
predsjednika Privredne
komore Srbije Milivoje
Miletić.
Ukoliko bi se uračunali i rezultati dvije druge
kompanije u Srbiji, Agrokor bi i dalje bio na četvrtom mjestu, ali vrijedi reći
da je Dijamant među 300
najvećih u Srbiji 37., a da
se Frikom nalazi na 57.
mjestu.
23
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( 19% veću
*vijesti
dodanu vrijednost ostvaruju tvrtke u ino vlasništvu
Strana ulaganja u Sloveniji
Svoje nemamo,
tuđe nećemo
Svi se nakostriješe kada netko iz inozemstva želi doći u
Sloveniju s ulagačkim namjerama. Odbojnost prema stranom
kapitalu i dalje je velika što djeluje iracionalno s obzirom na to
da Slovenija nužno treba svježi kapital
Franjo Kiseljak
[email protected]
P
aradoks u kojem se Slovenija
ne snalazi najbolje graniči sa svojevrsnom
samouvjerenom
jednostranošću. Ukorijenjeno
je shvaćanje da je Slovenija rođena s talentom za
Proizvodna
poduzeća u
stranom vlasništvu
nedvojbeno su
uspješnija od
slovenskih
ulaganja u inozemstvu.
Svi se, međutim, nakostriješe kada netko iz inozemstva želi doći u Sloveniju, isto tako s ulagačkim
namjerama.
Odbojnost
prema stranom kapitalu
i dalje je velika što djeluje iracionalno s obzi-
rom na to da Slovenija
nužno treba svježi kapital. Svojeg nema, a stranom ne da blizu. Odbojnost je iracionalna zbog
još jednog razloga. Kapital iz inozemstva koji je
usprkos svim opstrukcijama ipak došao u Sloveniju tamo se nije osramotio. Proizvodna poduzeća
u stranom vlasništvu nedvojbeno su uspješnija od
slovenskih. Bolja su za 35
posto u prihodu po zaposlenom, ostvaruju 19 posto veću dodanu vrijednost, a u dobiti čak za 39
posto premašuju domaća
poduzeća. Sve to ne vrijedi mnogo – svakog novog ulagača gleda se kao
da dolazi sa skrivenim namjerama.
Album stranih
ulaganja
Upravljačke i političke elite koje žele situirati Sloveniju u procese internacionalizacije gospodarstva
pokušavaju smekšati otpor
prema stranim vlasnicima
i to raznim aktivnostima,
uz ostalo i skretanjem pozornosti na dobre i uspješne dodjelom prestižnih nagrada. Tako su ovih dana
na svečanosti u Cankarjevom domu pokazane najbolje tvrtke iz albuma stranih ulaganja. Nagrađene
su četiri tvrtke – Sumida
Slovenija za uspješan poslovni rezultat, Hofer Trgovina kao veliko uslužno
poduzeće, Elrad International kao uvjerljivi reinvestitor te Količevo Karton
kao tvrtka duge nazočnosti i održivog razvoja. Na
sito za prosijavanje mogla
su doći samo poduzeća s
više od 50 zaposlenih, uz
uvjet da posluju s dobiti,
da imaju visoku bonitetnu
ocjenu, da ne duguju porez, te da imaju najmanje
350.000 eura dodane vrijednosti.
Sumida Slovenija (japanski kapital) u Dobravi
kraj Bleda proizvodi širok
asortiman sitnih dijelova
za automobilsku industriju. Ima 239 zaposlenih,
a kao visokoautomatizirana tvrtka i dalje zapošljava nove ljude. Hofer
Trgovina (ulagač iz susjedne Austrije) zapošljava u Sloveniji 1200 ljudi i neposredno je važan
partner domaćoj prehrambenoj industriji. “Švicarsko” poduzeće Elrad International u Gornjoj
Radgoni razvija i proizvodi elektronske sklopove
za ugradnju u automobile i male kućanske aparate. U novi pogon reinvestirali su 1,5 milijuna
eura. Količevo Karton od
1998. godine u vlasništvu
je obiteljskog koncerna iz
Austrije Mayr-Melnhof.
Najveći slovenski “papirničar” ima plaće iznad
granskog prosjeka, a posebno se ističe visokim
prinosom na kapital (više
od 10 posto). Dodana vri-
jednost po zaposlenom
kreće se u nagrađenim poduzećima od 37.000 eura
u Sumidu do 86.500 eura
u Količevo Kartonu. Sve
su to tvrtke koje posluju s
dobiti, plaćaju poreze, zapošljavaju.
Ne baš uspješni
slovenski ulagači
Za razne slovenske ulagače ne može se tvrditi da su
jednako tako uspješni u
svojim ulagačkim pohodima, poglavito po revirima Jugoistočne Europe.
Slovenski
telekomunikacijski operatori loše su
prošli na skliskim tržištima Kosova i Makedonije, dok AHA Mura neće
opstati na životu jer Hugo
Boss nije obnovio narudžbe za sljedeću godinu.
Najvažniji kupac uvjetovao je narudžbe spašavanjem tvrtke kćeri Prvi maj
u Pirotu gdje 1300 zaposlenih od lipnja nije vidjelo plaće.
Agrokor opet na nišanu
Taman se činilo da je Agrokor sa
svojom akvizicijom pregrmio udarni val slovenskog nepovjerenja,
ali se ponovno vratio na naslovne stranice slovenskih novina i to
zbog zahtjeva novog vlasnika koji
od slovenskih dobavljača zahtijeva da za prostor na trgovačkim policama Konzuma plate iznos u visini od 10 posto ostvarenog prometa
u prethodnoj godini. Protivnici prodaje Mercatora odmah su izračunali da Agrokor želi neopravdano
uprihoditi oko 50 milijuna eura. Odmah je uslijedio i zaključak da Ivica Todorić prevaljuje račun za svoju
akviziciju na dobavljače iz slovenske prehrambene industrije. Inače, konsolidaciju trgovanja nakon
spajanja Konzuma i Mercatora prati poseban odbor. Član uprave Mercatora Igor Maroša ovih dana poručio je slovenskim dobavljačima
da ih ne smije uspavati privremeni
status quo, nego da se moraju zauzeti za to da iz novog megatrgovačkog okvira izvuku što veći utržak.
“Sada govorimo o tržištu sa 18 milijuna potrošača. Ne ograničavamo
se na dvomilijunsko tržište i jednu
državu – prilagođavamo se za poslove u pet država”, poručio je Maroša slovenskim dobavljačima. U
Sloveniji je posebno uočeno da je
Ivica Todorić osobno obilazio glavne dobavljače nekadašnjeg Mercatora. Sa svima njima razgovarao je
o novim prilikama i mogućnostima.
U TEŠ-u opet smjena
Direktor Termoelektrane Šoštanj Peter Dermol
prošlog je ponedjeljka
iznenada opozvan s dužnosti, a najavljen je i postupak nakon kojeg slijedi
izvanredni otkaz ugovora. Sve zbog nesposobnosti, odnosno težeg kršenja
radnih obveza povezano
s davanjem poslova i naručivanjem usluga. Opoziv Dermola poklapa se s
istragom u kojoj je već 10
osoba osumnjičeno zbog
285 milijuna eura moguće
štete u gradnji šestog bloka termoelektrane. Sumnja se da je veći dio toga
novca završio u Alstomu koji izvodi radove na
novom bloku. Peti direktor TEŠ-a u zadnje dvije
godine postao je Matjaž
Eberlinc, čiji je otac Marjan, direktor Plinovoda,
ključna osoba u (neizvjesnom) projektu plinovoda
Južni tok.
Nove obveznice
Izdavanjem novih obveznica Slovenija se upravo
zadužila za novih milijardu eura. Državni vrijednosni papiri prodani su
uz vrlo povoljnu kamatnu
stopu od samo 2,25 posto.
Potražnja za slovenskim
obveznicama bila je izrazito velika: 275 ulagača
natjecalo se s ponudama
za čak 3,2 milijarde eura.
Proračunske
diskrepancije
Od siječnja do rujna pojedinci i poduzeća u Sloveniji uplatili su u državni proračun 4,84 milijarde
eura prihoda. U istom razdoblju proračunski izdaci
dosegnuli su 7,1 milijardu eura. Računajući prema statističkom iskazu da
Slovenija ima 2.062.730
stanovnika proizlazi da je
po osobi ubrano 2346, a
potrošeno 3442 eura. Takav izračun nema posebnu uporabnu vrijednost,
ali je itekako koristan kao
opomena.
24 TURIZAM
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( 611.000 dolazaka ( čak 2 mil noćenja
u listopadu na Jadranu i u Gradu Zagrebu
ostvarena u listopadu na moru i u Zagrebu
U listopadu ostvaren rast dolazaka od 11 posto i noćenja od sedam posto
Rekord u Zračnoj luci
Zagreb
Najuspješniji mjesec ljetnog reda letenja u Međunarodnoj zračnoj luci
Zagreb bio je kolovoz
u kojem je kroz tu luku
prošlo ukupno 269.500
putnika, što je najveći zabilježeni broj putnika u
povijesti te zračne luke i
povećanje od 10 posto u
odnosu na kolovoz 2013.
godine. U rujnu je ostvareno povećanje broja putnika od sedam posto u
odnosu na rujan prošle
godine. Takvi pozitivni
rezultati prometa putnika
nastavili su se i u listopadu, u kojem je zabilježen
rast od 8,4 posto na godišnjoj razini.
Smotra starogradskih
pjesama
Hrvatska
starogradska pjesma zaštićena je
kao nematerijalno kulturno dobro. Starogradskim pjesmama nazivaju
se pjesme koje su nastale i još se izvode na području Slavonije, Baranje
i Srijema te širem panonskom prostoru. S ciljem
očuvanja običaja, pjesme
i plesa građanske tradicije, 22. studenoga u Đakovu održat će se 17. smotra
povijesnih i građanskih
plesova i starogradskih
pjesama Hrvatske. Na toj
smotri sudjeluju kulturnoumjetnička društva koja
njeguju građansku tradiciju i običaje iz cijele Hrvatske. To je prva i jedina
priredba takve vrste na državnoj razini.
12. regata Jabuka
U Vodicama će se od 14.
do 16. studenoga održati 12. regata Jabuka 2014.
u organizaciji Jedriličarskog kluba Tijat iz Vodica. To je međunarodna
regata jedriličara koji se
natječu na 110 milja dugoj trasi Vodice-JabukaVodice. Regata je poznata
po noćnom startu, a karakterizira je dugotrajno
jedrenje.
Blistav turistički listopad
Ukupno je na Jadranu u 10 mjeseci ostvareno četiri posto više dolazaka i dva
posto više noćenja nego lani. No, i kontinentalni turizam se budi, pa je najveći
rast dolazaka i noćenja ostvaren u Zagrebu i Ličko-senjskoj županiji
Jozo Vrdoljak
[email protected]
U
prvih 10 mjeseci 2014. godine
sve su županije, osim Kvarnera, ostvarile porast u turističkim
dolascima u odnosu na
isto razdoblje prošle godine. Ukupno je na Jadranu u 10 mjeseci ostvareno
četiri posto više dolazaka
i dva posto više noćenja
nego lani.
Najveći porast na Jadranu zabilježile su Splitsko-dalmatinska županija
sa 2,3 milijuna dolazaka
(+9 posto) i 13,4 milijuna
noćenja (+6 posto), Dubrovačko-neretvanska sa
1,4 milijuna dolazaka (+9
posto) i 6,4 milijuna noćenja (+4 posto), Zadarska županija sa 1,4 milijuna dolazaka (+7 posto)
i 10 milijuna noćenja (+5
posto), te na kontinentu
Grad Zagreb sa 795.000
dolazaka (+12 posto) i 1,3
milijuna noćenja (+12 posto).
Porast bilježe i Istarska županija sa 3,2 milijuna dolazaka (+2 posto)
i 22 milijuna noćenja (+1
posto) te Ličko-senjska
županija sa 513.000 dolazaka (+6 posto) i dva milijuna noćenja (+5 posto).
Šibensko-kninska županija bilježi 828.000 dolazaka (+1,5 posto) i 5,3 milijuna noćenja (-0,8 posto),
dok Kvarner bilježi pad u
dolascima za jedan posto
(2,2 milijuna dolazaka)
te pad u noćenjima za 2,8
posto (12,1 milijun noćenja).
Promet u listopadu
Samo u listopadu na Jadranu i u Gradu Zagrebu zajedno zabilježeno je
611.000 dolazaka (+11,3
posto) i dva milijuna noćenja (+6,7 posto), dok
je kumulativno od siječnja do listopada ostvareno 12,7 milijuna dolazaka
(+4,5 posto) i 72,8 milijuna noćenja (+2 posto), pokazuju podaci sustava turističkih zajednica.
Sve su županije, osim
Kvarnera koji bilježi noćenja na razini lanjskih,
u listopadu ostvarile bolje
rezultate turističkog prometa nego lani, s time da
je najveći rast dolazaka i
noćenja ostvaren u Zagrebu i Ličko-senjskoj županiji. Najviše dolazaka i
noćenja, odnosno svako
peto, bilježi Splitsko-dalmatinska županija.
Brojke pokazuju da
je projekt Hrvatska
365 doista bio
ono što nedostaje
Hrvatskoj, kaže
Ratomir Ivičić
“Snažan rast turističkog prometa u listopadu
je dokaz kako sve aktivnosti koje provodimo s ciljem jačanja pred i posezone imaju svrhu i daju
odlične rezultate. Najbolje rezultate u odnosu na
prošlu godinu pokazao je
Grad Zagreb i Ličko-senj-
ska županija, što znači
da turisti uz sunce, more
i plaže, sve više otkrivaju i ostale čari naše
zemlje, odnosno da im je
sve zanimljivija i ponuda
kontinenta”, istaknuo je
ministar turizma Darko
Lorencin.
Rezultati projekta
Hrvatska 365
Rast prometa ostvaren je
sa svih najvažnijih emitivnih tržišta, osim Njemačke, s tim da su se
među prvih 10 zemalja s najvećim udjelom
u ukupnom prometu uz
tradicionalna europska tržišta u listopadu našli i
Japan i Koreja, iz koje se
bilježi najveći rast turističkih dolazaka.
Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda
HTZ-a, naglasio je kako
je porast broja dolazaka i noćenja u listopadu,
odnosno u prvih 10 mjeseci ove godine, rezultat
kvalitetnog rada i sinergije svih dionika u tu-
rizmu, ali i
potvrda najava s početka sezone. “Listopadske brojke pokazale su
kako je projekt Hrvatska
365 doista bio ono što nedostaje Hrvatskoj kako bi
se tržištu ponudilo više od
sunca i mora te produljila
sezona. Već prve godine
projekt je donio rezultate, kako u broju dolazaka
i noćenja, tako i u jačanju
suradnje sa svim dionicima u turističkom sektoru”, rekao je Ivičić.
55. obljetnica Instituta za turizam
Znanost u funkciji turizma
Što je gospodarstvo neke
države razvijenije, bolje
se razvija i njena turistička djelatnost, rečeno
je na prošlotjednoj proslavi 55. obljetnice zagrebačkog Instituta za
turizam u zagrebačkom
muzeju Mimara. Povodom toga otvorena je
izložba pod nazivom 55
godina Instituta za turizam: naše putovanje koja
daje pregled najvažnijih
događaja u hrvatskom turizmu, a sastoji se od četiri tematske cjeline edu-
kativnog karaktera. Prvi
dio odnosi se na povijest,
u drugom dijelu navedeni
su primjeri i studije iz turizma, treći dio posvećen
je znanstvenom časopisu
Turizam čiji je nakladnik
Institut za turizam, dok
je četvrti dio tzv. izložba
u izložbi koja daje presjek
svih dosadašnjih izložbi
u organizaciji Instituta za
turizam.
Prilikom
otvaranja
izložbe ravnateljica Instituta za turizam Sanda
Čorak je istaknula kako
razvojni put današnjeg Instituta, koji je 1959. godine kao Biro za turističko-ugostiteljsku izgradnju
osnovala nekadašnja Ugo-
stiteljska komora NRH a
današnja Hrvatska gospodarska komora, prati razvoj turizma u zemlji i svijetu. Od 1959. do
danas Institut se razvio u
suvremenu
znanstvenu
instituciju koju obilježava multidisciplinarni pristup izučavanju turizma.
“Iznimnu energiju usmjeravamo prema povećanju znanstvene izvrsnosti,
a uspješno povezujemo
istraživanje, obrazovanje
i turističko gospodarstvo.
Uz suradnju i transfer
znanja s državama regije
i u budućnosti ćemo jačati tu međunarodnu suradnju”, rekla je Sanda Čorak
najavivši skorašnje potpisivanje sporazuma o suradnji sa Svjetskom turističkom organizacijom.
Izrazila je nadu kako će
Institut za turizam i nadalje ostati neovisna znanstvena institucija jer samo
na taj način može ostvariti svoju misiju stavljanja
znanstvenog rada u funkciju unapređenja održivog
razvoja turizma. (S.P.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( od 5 do više od 20 € ( 3 do 5% iznosa nabave
uštede po razmijenjenom elektroničkom računu
može se uštedjeti optimizacijom nabavnog procesa
Uvođenje e-Računa ide vrlo sporo
Uz e-Račun Hrvatska bi u pet
godina uštedjela 1,4 milijarde kuna
Na jednoj strani borimo se kako bismo pronašli nekoliko milijuna kuna i spasili, primjerice, prijevoz djece u školu, a
s druge olako odbacujemo mjeru koja bi mogla uštedjeti milijarde, ističe Darko Gulija
Boris Odorčić
[email protected]
P
rimjena elektroničkog poslovanja i izbacivanje
papirnatih poslovnih procesa ima nekoliko prednosti. Ono potiče ubrzavanje
razmjene roba i usluga,
poslovnih procesa, smanjenje troškova, umrežavanje gospodarstva i jačanje unutarnjeg tržišta i
djelotvornosti javnog sektora. K tomu, pridonosi
uvećanju nacionalne konkurentnosti, transparentnosti poslovanja, stvaranju dodane vrijednosti i
očuvanju okoliša. Najvažniji dokument elektroničkog poslovanja je e-račun.
Darko Gulija, direktor tehnologija u Infodomu i član Europskog višedioničkog foruma za
e-Račun, savjetodavnog
tijela Europske komisije, kaže kako se uštede po
razmijenjenom elektroničkom računu mogu kretati od pet do više od 20
eura.
“No, one ovise o duljini elektronički integriranog
vrijednosnog
lanca, kao i o dubini te
integracije. Ako papirnati račun samo zamijenimo elektroničkom dostavom PDF računa, a ne
promijenimo ništa u svojemu poslovanju, uštede će biti minimalne jer
ćemo ukloniti samo materijalne troškove. Međutim, ako počnemo s
kupcima i dobavljačima
razmjenjivati strukturirane podatke te u elektronički proces integriramo
i naručivanje i plaćanje,
omogućit ćemo da se ne-
produktivni ljudski rad
na unosu i verifikaciji podataka izbaci ili zamijeni produktivnim radom
na unapređenju kvalitete
i rješavanju eventualnih
spornih situacija. Tako
ćemo ne samo ostvariti
znatne uštede na troškovima rada, nego i povećati
kvalitetu nabavnog procesa i time dodatno povećati
učinke uvođenja elektroničkog poslovanja”, ističe Gulija.
Ako se pak s kupcima i dobavljačima uspije
integrirati cjelokupni dobavni lanac, uključujući
kataloge roba i usluga te
dostavu, ubrzava se i optimizira poslovni proces,
a time i značajno smanjuju troškovi i ubrzava obrt kapitala. “U tom
slučaju ne govorimo više
samo o uštedama, a učinci takvog načina poslovanja mogu premašiti onih
20 eura po računu, a koji
su na prvi pogled izgledali fantastični i gotovo ne-
dostižni”, napominje. Dodatne prednosti odnose se
na integraciju u globalne
gospodarske tokove i vrijednosne lance. Naime,
veliki gospodarski sustavi
postali su toliko složeni
da papirnato poslovanje
jednostavno više nije moguće, i partneri koji se ne
mogu uključiti u to jednostavno bivaju zamijenjeni
onima koji to mogu.
Snažna antirecesijska
mjera
Najznačajnije promjene
uvođenjem e-Računa događaju se u javnoj nabavi. Brojne europske države uvidjele su prednost
elektroničke javne nabave te su propisale obvezno slanje elektroničkog
računa u takvim postupcima. “Najbliži primjer
nam je Slovenija koja takvu obvezu uvodi 1. siječnja 2015.”, kaže Darko
Gulija dodajući kako se
boljom kontrolom i optimizacijom nabavnog pro-
cesa može uštedjeti između tri i pet posto ukupnog
iznosa nabave, uz povećanje transparentnosti i
učinkovitosti te pospješivanje prelaska administracije na e-poslovanje,
što vodi prema smanjenju administrativnog opterećenja.
Ove prednosti uvidjela je Europska komisija koja je u travnju donijela Direktivu o e-Računu
u javnoj nabavi. Njome se
predviđa uvođenje obvezne spremnosti za prijem
e-računa. “Ovdje treba
naglasiti da će se ta obveza odnositi na sve javne
naručitelje. Dakle, državnu upravu, javna poduzeća, sektorske naručitelje i lokalnu samoupravu,
koji će biti obvezni primati sve elektroničke račune
sukladne EU normi i njome propisanim formatima
- sintaksama. To je ozbiljan zahvat na koji se već
sada moramo početi pripremati”, ističe.
Na žalost, uvođenje
elektroničkog računa u
Hrvatsku ide vrlo sporo.
Državna uprava djeluje
nezainteresirano i kao da
ne uviđa da je uvođenje eposlovanja i elektroničke
javne nabave povezane s
e-računima snažna antirecesijska mjera. “Na jednoj
strani borimo se kako bismo pronašli nekoliko milijuna kuna i spasili, primjerice, prijevoz djece u
školu, a s druge olako odbacujemo mjeru koja bi
mogla uštedjeti milijarde.
Jer, projekcija ušteda vezanih uz uvođenje e-Računa u Hrvatsku iznosi
1,4 milijarde kuna kroz
razdoblje od pet godina”,
napominje.
Sustavi kao otoci
Uspješni primjeri uvođenja e-Računa primjećuju se kod velikih gospodarskih sustava kao što su
Agrokor i Ina, koji su prepoznali da mogu ići naprijed jedino na taj način.
Drugi uspješan primjer su
veliki trgovački lanci, gdje
su strani principali uvjetovali prelazak na e-poslovanje.
Gulija kaže kako je
teško odgovoriti na pitanje što sprečava veće korištenje e-Računa u Hrvatskoj. “Kod državne uprave
mislim da je glavni razlog
nepovezanost informacijskih sustava koje smo godinama razvijali kao ‘otoke’ i nedostatak inicijative
i političke odluke da se
krene u to. Kod velikih
poslovnih sustava glavni
kočničar su interne pravne
službe ili one za kontrolu
rizika koje je nekada teško uvjeriti da kada u zako-
nu i pravilnicima piše da
se nešto smije, zaista znači
da se to i može. Kod građana i malih poduzetnika mislim da je još uvijek
glavni razlog nepostojanje svijesti o prednostima
i mogućnostima uvođenja
e-računa, kao i nedostatak
informacija i tehničkog
znanja”, objašnjava.
Najznačajnije
promjene
uvođenjem
e-Računa događaju
se u javnoj nabavi
Izmjenama Zakona i
Pravilnika o PDV-u otklonjene su pravne prepreke
za široku primjenu e-računa u gospodarstvu (B2B),
državnoj upravi (B2G)
i korisničkom segmentu
(B2C). “Postoje još određene pravne nedosljednosti
oko Zakona o elektroničkoj
ispravi. Ali ne bih rekao da
su one barijera, posebice
nakon što su Porezna uprava i Ministarstvo gospodarstva objavili smjernice
o tome. Što se tiče normi,
tu je situacija također dobra. Iako se donošenje EU
norme za e-Račun propisane Direktivom o e-Računu u javnoj nabavi očekuje
tek 2016., na čemu i osobno radim, ona će se zasnivati na globalnim normama kao što su UBL i UN/
CEFACT CII koje su već u
širokoj primjeni. Hrvatska
je još 2009. donijela preporuku korištenja UBL norme elektroničkog računa.
Tako da će sve implementacije te norme ostati sukladne i budućoj EU normi”, kaže on.
26 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Papa Franjo
Sakramenti. Lanac milosti
Verbum
U ovoj knjižici sabrane su kateheze pape Franje na temu
svih sedam sakramenata Katoličke crkve. Papa govori o
Crkvi kao o Majci koja stalno rađa novu djecu i uvodi ih po
sakramentima u novi život, život samoga Krista. Po krštenju krštenici imaju novi život u Kristu, a potvrdom postaju
sudionici njegova poslanja. Hranjeni samim njegovim tijelom u euharistiji bivamo osnaženi da prepoznamo svoj poziv i, ostvarujući ga, da izgrađujemo živu Crkvu pomažući
bolesnima, siromašnima i svima koji su u potrebi.
Kotler, Keller, Martinović
UPRAVLJANJE MARKETINGOM
Mate
Novo izdanje ovog udžbenika pokriva nezaobilazne teme iz
područja marketinga koje je potrebno znati i sagledati pri
kreiranju marketinških strategija i taktika. Knjiga obrađuje
situacije iz suvremenog poslovnog svijeta izloženog stalnim tržišnim i tehnološkim promjenama, a puna je slučajeva i praktičkih vježbi kroz koje se ilustriraju te teme. Pri
tome se iznose i vrlo aktualni primjeri i problemi kompanija diljem svijeta, iz čijih se poslovnih situacija može učiti i
izvući pouka.
Paul Schreiner
Spašeni iz Zagreba
Fraktura
Biti Židov, Srbin, Ciganin ili komunist u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima značilo je skrivati se, biti progonjen,
značilo je gotovo sigurnu smrt u nekom od logora smrti.
Ova knjiga donosi svjedočanstva troje srodnika koji su bili
među rijetkima iz židovske zagrebačke zajednice koji su
uspjeli preživjeti holokaust. Te tri priče pokazuju koliko je
varljiv svaki mir, koliko malo treba da se u čovjeku probudi
životinja, koliko je teško biti drugi i drugačiji, ali i svjedoče
o dobroti ljudi koji su pomagali bližnjima.
Stephen Greenblatt
SKRETANJE
Algoritam
Tisuću godina se De rerum natura, tekst Tita Lukrecija
Kara, smatrao izgubljenim. A onda ga je 1417. u njemačkom
samostanu u Fuldi Poggio Bracciolini ponovno otkrio. Virus
koji će “svijet učiniti modernim”, kako stoji u podnaslovu
Greenblattove knjige, opet je oslobođen. Poema je naime
zastupala tezu kako svemir savršeno funkcionira bez božanskog upliva, kako religijski strah opasno utječe na život te kako se sve stvari sastoje od sasvim malih čestica u
vječnom kretanju, koje se sudaraju i stalno mijenjaju smjer.
Aleksej Gotthardi Pavlovsky
Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj
Naklada Ljevak
Analizirajući građu, prikupljenu u intervjuima s konzumentima te vrste glazbe, izvođačima, autorima, menadžerima,
ugostiteljima, urednicima diskografskih kuća, glazbenim
kritičarima, autor je stavlja u odnos s antropološkom,
(etno)muzikološkom i publicističkom literaturom koja se
bavi načinima i procesima funkcioniranja popularne kulture. Temeljem toga zaključuje da narodnjaci/turbofolk u
potpunosti funkcioniraju prema istim principima kao i sva
ostala komercijalna/popularna glazba.
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Zakup optičkih veza
KTV Telekom, Ivanec.
Tvrtka nudi dugogodišnji zakup optičkih niti
prema IRU 5-10-15, Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Zabok, Zaprešić, Zagreb. Kontakt: Stjepan
Brežnjak, [email protected],
+385 42 782 782, +385 98
782 782.
trošnog materijala za pisače (tinte) i komponenti
za regeneraciju tonera iz
Poljske u potrazi je za potencijalnim klijentima zainteresiranim za daljnju
prodaju proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt:
Wiktor Wnukowski, [email protected].
Suradnja
Igračke i odjeća
Bitumina, Donji Muć,
www.bitumina.hr. Tvrtka
proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane
za sve namjene. Zemlje
interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina,
Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija,
Kosovo. Kontakt: Dian
Paligorić, paligoric.d@
bitumina.com, +385 21
668326.
Plave dagnje
Toralla, Chonchi, Čile,
www.toralla.cl. Tvrtka je
uzgajivač i proizvođač čileanskih plavih dagnji i
traži uvoznike i distributere. Kontakt: Frank Rodriguez, +56 65 672502,
+56 9 98277752.
Tinte i toneri
OSConcept,
Varšava,
Poljska. Distributer po-
Igračka Kimo, Zagreb,
www.toykimo.hr. Tvrtka
proizvodi, uvozi, izvozi i
distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću
za djecu u dobi od tri do
12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni
elementi, Pandou plišani
poklon-program i Henley
odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz
i distribuciju u zemlje JI
Europe. Zemlje interesa:
Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska,
Bugarska, Albanija. Kontakt: Goran Krnjak, [email protected], +385 1
6608743.
buse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično.
Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF
te sve vrste kompresora
klima. U sklopu servisne
službe nude i demontažu
na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt:
Marko Šagud, [email protected], +385 1 3733042.
Vatrogasne cijevi
IV-ER
Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac,
www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi
drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...).
Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt:
Zdravko Turk, zdravko.
[email protected], +385
47 646 208.
Proizvodni kapaciteti
Var, Zagreb, www.var.hr.
Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih
vrsta hladnjaka vode, ulja,
klime, zraka za osobne
automobile, građevinske
strojeve, agregate, auto-
Komicro, Zagreb, www.
komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne
kapacitete za proizvodnju
disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište
Srednje Europe. Kontakt:
Božidar Markuš, [email protected], +385 1
2404 409.
stave ponuda je 25. studenoga.
nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 3. prosinca.
Cipele
Uniforme
Servis hladnjaka
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Boje i lakovi
Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja boje i
lakove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi
341.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. studenoga.
Usluge prijevoza putnika
HŽ Putnički prijevoz nabavlja usluge prijevoza
putnika autobusima. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,8 milijuna
kuna. Rok dostave ponuda je 19. studenoga.
Kacige, slušalice i bazne
stanice
Ministarstvo unutarnjih
poslova nabavlja kacige, slušalice i bazne stanice za helikoptersko
spašavanje. Procijenjena
vrijednost nabave iznosi 336.000 kuna. Rok do-
Ministarstvo pravosuđa
nabavlja cipele za pravosudnu policiju. Procijenjena vrijednost nabave
iznosi 316.000 kuna. Rok
dostave ponuda je 26. studenoga.
Regija
Izgradnja biciklističke staze
Općina Ilidža nabavlja radove na izgradnji biciklističke staze. Rok dostave
ponuda je 3. prosinca.
Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju
i razmjenu podataka nabavlja uniforme. Rok dostave ponuda je 18. studenoga.
Platna, posteljine, uniforme i
ostala HTZ oprema
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu nabavlja
platna, posteljine, uniforme i ostalu HTZ opremu.
Rok dostave ponuda je 3.
prosinca.
Protokolarni pokloni
Parlamentarna skupština
BiH nabavlja protokolarne poklone. Rok dostave
ponuda je 14. studenoga.
Vozila
Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
27
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
INFO
Prodaju se kuće, dvorišta,
zemljišta...
Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 4388 četvornih metara, Zagreb, procijenjene
vrijednosti 14,4 milijuna
kuna. Dražba se održava 11. studenog u 10.30
sati na Trgovačkom sudu
u Zagrebu. Imovina se ne
može prodati ispod utvrđene vrijednosti. Osiguranje iznosi pet posto od
oglašene cijene i uplaćuje se na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu,
IBAN broj HR­922­39000­
1130­000­0460,
otvoren
kod Hrvatske poštanske
banke, poziv na broj 05
421/10.
Stan, ukupne površine 45,74 četvorna metra,
Labin, Istarska županija,
procijenjene vrijednosti
227.662,84 kune. Dražba
se održava 12. studenog
u 9.30 sati na Općinskom
sudu u Labinu. Nekretnina se ne može prodati na
prvom ročištu za javnu
dražbu ispod dvije trećine
utvrđene vrijednosti. Kao
kupci na javnoj dražbi
mogu sudjelovati osobe
koje su najkasnije na dan
ročišta uplatile osiguranje
u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog suda
u Labinu, broj 23900011300002297,
IBAN
HR60 2390 0011 3000
0229 7, model HR05, poziv na broj 19-0193-13.
Kupac je potvrdu o uplati
osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što
sudac pristupi dražbi.
Kuća, ukupne površine 100 četvornih metara, Moščenica, Petrinja,
Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 200.000 kuna.
Dražba se održava 13.
studenog u 9 sati na Op-
ćinskom sudu u Sisku.
Nekretnina se na drugom ročištu za dražbu ne
može prodati ispod polovine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od
utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće
12. studenog od 9 do 11
sati uz prethodni dogovor
i sudjelovanje sudskog
ovršitelja.
Livade, ukupne površine
9999 četvornih metara,
Rakitovec, Velika Gorica, Zagrebačka županija,
procijenjene vrijednosti
1,3 milijuna kuna. Dražba se održava 13. studenog u 11.35 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Nekretnina se prodaje po
načelu viđeno-kupljeno.
Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu
i dogovor na broj mobitela 098/431 940.
Kuća i dvorište, ukupne
površine 340 četvornih
metara, Kaptol, Požeško-slavonska županija,
procijenjene vrijednosti
392.746,20 kuna. Dražba
se održava 14. studenog
u 10 sati na Općinskom
sudu u Požegi. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina
iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.
Trgovina, skladište i
dvorište, ukupne površine 8861 četvorni metar,
Pula, Istarska županija,
procijenjene
vrijednosti 13,946.809,80 kuna.
Dražba se održava 14.
studenog u 12 sati na
Općinskom sudu u Puli.
Nekretnine se na prvom
ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci
na javnoj dražbi mogu
sudjelovati osobe koje
su najkasnije na dan ročišta položile jamčevinu
u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj
HR­2 923­9 00­0 11­3 0000­
217­6, pozivom na broj
2-536-11. Kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi
dražbi. Razgledavanje je
moguće 13. studenog od
13 do 13.30 sati, uz obveznu najavu istog dana
od 8 do 9 sati na telefon
052/377 600.
Industrijska zgrada i
dvorište, ukupne površine 1721 četvorni metar,
Lepoglava, Varaždinska
županija,
procijenjene
vrijednosti 1,809.688,15
kuna. Nekretnina se prodaje na drugom ročištu za
dražbu 17. studenog u 9
sati na Trgovačkom sudu
u Varaždinu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti
nekretnine. Ispod te cijene ona se ne može prodati
na tom ročištu. Pravo sudjelovanja imaju oni kupci koji su tri dana prije
održavanja javne dražbe
uplatili osiguranje od 10
posto vrijednosti nekretnine na račun Trgovačkog
suda u Varaždinu, HR­
402­3 900­0 1130­0 0027­5 4.
Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela
099/3124 155.
Sajam informacijskih tehnologija
od 11. do 16. studenoga, Zagreb
Najrelevantniji sajam industrije videoigara u cijeloj regiji i Jugoistočnoj Europi održat će se s trostruko više sadržaja, izlagača i
zabave tijekom pet dana trajanja, a namijenjen je svim obožavateljima videoigara. Na sajmu će se predstaviti neki od najvećih internacionalnih izdavača, ali i domaći gaming studiji.
Interliber
Međunarodni sajam knjiga i učila
od 11. do 16. studenoga, Zagreb
Svi najznačajniji domaći nakladnici predstavljaju na Zagrebačkom velesajmu izuzetno bogat program novih izdanja s najrazličitijih područja.
Rexpo Adriatic 2014
Međunarodni sajam investicijskih projekata
i prateće industrije za Jadransku regiju
od 11. do 12. studenoga, Zagreb
Treći po redu Rexpo održava su u Hypo Expo XXI Business centru
na 2500 četvornih metara prostora. Sajam donosi svježe i nove
projekte, ideje i investicijske zamahe koji će biti predstavljeni putem streamova, foruma, edukacija i prezentacija.
Međunarodni sajam gospodarstva
Opći sajam
od 13. do 16. studenoga, Brčko
Već 13 godina sajam se održava u prostoru Javnog poduzeća
Luka Brčko. Među izlagačima dominiraju tvrtke iz područja proizvodnje, trgovine, turizma, prehrane, energetike i građevinarstva.
Sajam glazbe i multimedije
Sajam glazbene opreme
od 11. do 16. studenoga, Zagreb
Sajam će predstaviti raznoliku ponudu svjetskih proizvođača
glazbala, glazbene opreme i profesionalne audio i video opreme,
rasvjete i scenske opreme. Istodobno sa Sajmom glazbe održavaju
se Interliber i Info.
MESAP Jesen
Sajam poljoprivrede, prehrane i obnovljivih izvora energije
od 14. do 16. studenoga, Nedelišće
Tradicionalna sajamska priredba MESAP Jesen predstavlja gospodarstvenike i udruge iz nekoliko gospodarskih grana: poljoprivrede i prehrane, obnovljivih izvora energije, moderne gradnje i
projektiranja, komunalne opreme i hortikulturnog uređenja te
ekologije i zdrave prehrane.
Podatke sakupili:
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
www.sajmovi.eu
www.privredni.hr
28 SVIJET FINANCIJA
PV MJESEČNI REPORT
PV TJEDNI REPORT
U tjednu od 27. listopada do 2. studenoga ove godine bilo je ukupno 113 stečajnih postupaka, što je za 26
posto manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu
nagodbu uložena su 22 prijedloga, dok je 15 postupaka
zaključeno. Brzih stečajnih postupaka bilo 19. Izbrisana su 152 subjekta što
je gotovo tri puta manje
od prethodnog tjedna. S
likvidacijom je započelo 18 subjekata. Osnovana su 264 trgovačka
društva pri čemu prednjači Zagreb (111), zatim Rijeka (27), na Trgovačkom sudu Split osnovana su 22 trgovačka društva, a
slijedi ga Osijek sa 21 novoosnovanim poduzećem. Od
pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 151, te
ukupno 113 d.o.o.-a.
STEČAJEVI
Stečajni postupak
Početak postupka
Obustava i zaključak
Zaključak postupka
Skraćeni stečajni postupak
Početak postupka
Početak i zaključak postupka
Brzi stečajni postupak
Početak i zaključak postupka
Predstečajne nagodbe
Uložen prijedlog
Obustava postupka
Odbijanje prijedloga
Početak postupka
Zaključak postupka
16
12
4
0
8
8
0
19
19
70
22
9
13
11
15
BRISANI SUBJEKTI
152
152
18
18
0
Broj brisanih subjekata
Likvidacija
Početak postupka
Zaključak postupka
OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
264
113
151
0
d.o.o.
j.d.o.o.
d.d.
Osnovani subjekti po gradovima
Dubrovnik
Karlovac
Osijek
Pazin
Rijeka
Sisak
5
10
9
21
18
27
0
REJTING TJEDNA
AGRIA d.o.o.
Promjena u odnosu na prošli tjedan:
pad rast = bez promjene
Izbrisano
1988 poslovnih subjekata
U
ovogodišnjem
listopadu bilo je
ukupno 336 stečajnih postupaka, od toga
je 29 posto zaključenih
postupaka a 25 posto započetih postupaka predstečajne nagodbe. Tijekom listopada izbrisano je
1988 poslovnih subjekata
što je tri puta više u odnosu
na listopad 2013. godine.
Bilo je pokrenuto i 87 po-
Stečajevi
stupaka likvidacije. Ukupno je osnovano 1158 poslovnih subjekata, 84 više
nego u istom razdoblju
prethodne godine. Najviše u Zagrebu (538), zatim
u Rijeci (122), a Trgovački sud u Splitu registrirao
je 101 novoosnovano poduzeće. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 670,
dok je d.o.o.-a bilo osnovano 456, te jedan d.d.
j
čan
sije
Slavonski
Brod
Split
Šibenik
Varaždin
Zadar
Zagreb
a
jak
jač
vel
ožu
Osnovane tvrtke u listopadu 2014.
1158
osnovana
d.o.o.
subjekta
39,38%
57,86%
ostali oblici
2,76%
tra
j
j
ban
van
svi
j.d.o.o.
anj
nj
lipa
z
ovo
kol
srp
d
opa
n
ruja
list
Broj započetih stečajnih postupaka
45
65
88
72
75
41
61
21
61
68
Broj zaključenih stečajnih postupaka
37
12
32
16
19
13
23
19
17
19
0
0
0
0
0
0
0
11
14
26
Broj obustavljenih stečajnih postupaka
Brisani subjekti
Bjelovar
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
Predstečajne
nagodbe
Broj započetih postupaka
predstečajne nagodbe
j
čan
sije
a
jač
vel
jak
ožu
tra
j
j
ban
van
svi
anj
nj
lipa
z
ovo
kol
srp
d
opa
n
ruja
list
122
210
124
126
122
87
115
72
68
83
Broj zaključenih postupaka
predstečajne nagodbe
97
171
199
143
116
92
99
25
130
99
Broj obustavljenih postupaka
predstečajne nagodbe
42
45
39
33
28
38
29
27
30
41
Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima
Tvrtke osnovane po mjesecima
2013.
2013. 2014.
2500
Brisani subjekti
Započela likvidacija
Zaključena likvidacija
2000
13
1500
22
1
14
13
111
1000
2014.
2000
d.o.o.
j.d.o.o.
ostali subjekti
1500
1000
500
500
0
0
studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan listopad
studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan listopad
PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku
Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet,
polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni
prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...
29
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
( 6,4 mlrd kn kredita
odobrile stambene štedionice od 1998. do 2013.
( više od 700.000 građana
uključeno u sustav državno poticane stambene štednje
Stambene štedionice
I adaptacija je rješenje
stambenog pitanja
Smanjenje kreditne aktivnosti štedionica zbog smanjenja depozitne baze uzrokovanog ukidanjem poticaja imalo
bi negativan utjecaj na prihode proračuna i dovelo bi do daljnjeg pada BDP-a, ocjenjuje Katarina šobat
Boris Odorčić
[email protected]
M
inistarstvo financija otvorilo je javnu raspravu koja traje do 14.
studenoga o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. No,
Odbor za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB) ističe kako se
u tezama za izmjenu tog
zakona navode pogrešni podaci te da se pogrešno interpretiraju funkcija i
koristi sustava stambene
štednje.
Na tezu o tome da je
kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na
vrlo niskoj razini i da sustav nije ispunio prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost
pri rješavanju stambenog pitanja, predsjednica
Uprave Prve stambene
štedionice Katarina Šobat kaže kako su od 1998.
do 2013. stambene štedionice odobrile 6,4 milijarde kuna kredita.
Svaki peti stambeni
kredit odobren u
štedionicama
“Pritom je udio stambenih
kredita štedionica u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj na kraju
2013. iznosio 6,4 posto.
Štedionice su lani plasirale više od 830 milijuna kuna kredita, što je za
80 posto više u odnosu na
2012., i čini više od 20 posto ukupnog iznosa stambenih kredita odobrenih u
prošloj godini”, naglašava
ona dodajući da je u ovoj
godini svaki peti stambeni kredit odobren upravo u stambenim štedionicama koje imaju gotovo
pet puta niži udio neurednih kredita od onih u bankama.
Osvrćući se na tvrdnju Ministarstva da štediše ne koriste sustav
stambene štednje za rješavanje stambenoga pitanja, Katarina Šobat naglašava kako prosječni
stambeni kredit u sustavu
iznosi oko 320.000 kuna.
Pritom je prosječna godišnja štedna uplata oko
3500 kuna. Dakle, radi se
o omjeru 1:90 te je nužno da devedesetak klijenata štedi kako bi jedan
koristio stambeni kredit. “Kako su depoziti jedini izvor za odobravanje kredita u stambenim
štedionicama, u sustavu mora postojati veći
broj korisnika koji štede u odnosu na one koji
trebaju kredit”, pojasnila je naglasivši kako kupnja stana nije isključivo
rješenje stambenog pitanja. Jer, mnogo građana
Hrvatske živi u obiteljskim kućama koje treba
Državno poticana
stambena štednja u
postojećem obliku
donosi korist za
sve dionike, smatra
Zdravko Anđel
adaptirati zbog dotrajalosti, napraviti prenamjene
ili, primjerice, uređenja
vrijednost u gospodarstvu
4,8 milijardi kuna.
90 godina stambene štednje u Austriji
Austrija će 2015. proslaviti 90. obljetnicu državno poticane stambene štednje nastale
kao rezultat nastojanja da se kroz zajedničko djelovanje što većeg broja štediša prikupi kapital koji bi omogućio dugoročno stambeno kreditiranje uz povoljne i fiksne kamate.
U tome razdoblju u Austriji su se razvile četiri stambene štedionice koje danas raspolažu s više od 20 milijardi eura stambene štednje građana. Godišnje se sklopi između
900.000 i milijun novih ugovora, tako da danas više od pet milijuna građana Austrije ima
aktivan ugovor stambene štednje, što čini 61 posto ukupnog stanovništva.
Prije desetak godina uvedeno je usklađivanje državnih poticaja s kretanjem na financijskom tržištu, s ciljem da stambena štednja uvijek ostane atraktivan štedni proizvod, a
da se istovremeno maksimaliziraju pozitivni gospodarski učinci. Zbog povijesno niskih
kamata koje trenutačno vladaju na financijskim tržištima, poticaj iznosi do sada najnižih
1,8 posto na maksimalno ušteđenih 1200 eura po štediši.
potkrovlja. Tako, prema istraživanjima, čak
48 posto korisnika koji
ne podižu kredit, štednju nakon isteka ugovora troši za opremanje i
adaptaciju stana, šest posto za umanjenje obveza
po stambenim kreditima,
a ostali uglavnom ulaze u
novi ciklus štednje.
Katarina Šobat tvrdi
da zaključak Ministarstva
o tome kako je daljnje poticanje stambene štednje
neopravdano i da je oko
200 milijuna kuna koliko se godišnje isplaćuje
za poticaje iz državnog
proračuna potrebno svrsishodnije iskoristiti nije
točan. “Prema važećem
zakonu, godišnji iznos
poticaja za 2013. čini obvezu države prema građanima od oko 100 milijuna kuna neto, a isplata
se očekuje u 2015. godini. Tako da bi ‘potencijalna ušteda’ prema predloženom bila vidljiva tek
u 2017. godini”, naglašava ona dodajući kako su
prema analizama Instituta za javne financije pozitivni učinci sustava na
proračun i BDP višestruko veći od troška. “Smanjenje kreditne aktivnosti
štedionica zbog smanjenja depozitne baze uzrokovanog ukidanjem poticaja imalo bi negativan
utjecaj na prihode proračuna i dovelo bi do daljnjeg pada BDP-a”, ocjenjuje Katarina Šobat.
Podsjetimo, Institut
za javne financije ustvrdio je da je država dosad isplatila 2,3 milijarde
kuna poticaja građanima,
u proračun se vratilo 3,6
milijardi, dok je dodana
Poticaje prilagođavati
tržišnim kretanjima
Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice,
kaže kako je u sustav državno poticane stambene
štednje u Hrvatskoj uključeno više od 700.000 građana. “On je u postojećem
obliku učinkovit i donosi
korist za sve dionike. Za
njegovu stabilnost ključno je državno poticanje
depozita jer se njime osiguravaju dugoročni izvori za odobravanje kredita i niža razina kamata u
odnosu na tržišne uvjete.
Eventualna izmjena Zakona o stambenoj štednji i
državnom poticanju stambene štednje treba biti utemeljena na analizi sustava
i usmjerena na očuvanje
stabilnosti i razvoj sustava
stambene štednje te korištenje kreditnog potencijala za oporavak gospodarstva”, smatra on.
Umjesto
ukidanja, Odbor za stambenu štednju - koji čine
Prva stambena štedionica te Wüstenrot, Raiffeisen, PBZ i HPB stambene
štedionice - predlaže drugi način isplate poticaja
te da država usvoji model
aktivnog upravljanja poticajima. Točnije, da se poticaji prilagođavaju tržišnim kretanjima kamatnih
stopa jer bi se na taj način
uštedjela dodatna sredstva. “A formula izračuna
poticaja štedišama mora
jamčiti atraktivnu kamatu”, zaključuje Anđel.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
Tržište novca Zagreb
Povoljni uvjeti zaduživanja i obilje kuna
Jelena Drinković
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
N
a kraju smo razdoblja održavanja obvezne
pričuve, a kako depozitne institucije nemaju
problema s održavanjem
potrebne razine svojih
računa, u ovim posljednjim danima održavanja
ne očekujemo nikakvu
napetost na novčanom tržištu. U srijedu započinje
novo razdoblje održavanja kada se može očekivati nešto povećana potražnja za kunama, ali
zbog vrlo visoke likvidnosti sustava za pretpostaviti je da se visina
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
4
300
3
200
2
100
1
0
3.11.2014.
4.11.2014.
5.11.2014.
kamatne stope neće značajnije promijeniti. Sudionici kojima će biti potrebna dodatna likvidnost
moći će se i dalje zaduživati uz vrlo povoljne uvjete.
6.11.2014.
0
7.11.2014.
S obzirom na to da je
prošlog tjedna na dospijeću bilo samo 25 milijuna kunskih trezorskih
zapisa, Ministarstvo financija nije održalo aukciju. Sljedeću aukciju
3.11. - 7.11.2014.
27.10. - 31.10.2014.
u%
400
ponedjeljak
utorak
trezorskih zapisa najavit će naknadno, međutim iako se na domaćem
tržištu država može namiriti vrlo povoljno, nije
izgledno da će se aukcija uskoro održati. Raspi-
srijeda
četvrtak
žavanja obvezne pričuve
kada je na Tržištu novca
znalo doći do promjene
odnosa ponude i potražnje, a samim time mijenjala se i visina kamatne
stope, zbog obilja kuna
koje je u sustavu prisutno
već dulje vrijeme ne očekujemo nikakve značajnije promjene. Potražnja
za kunama mogla bi porasti, ali bez promjena visine kamatne stope.
petak
sivanje aukcije možemo
očekivati tek krajem mjeseca kada dospijeva 1320
milijuna kunskih te 23
milijuna eurskih trezorskih zapisa. Iako dolazi
do smjene razdoblja odr-
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Dolar dobio na vrijednosti
Nastavak rasta Mirexa
Prema srednjem tečaju
Hrvatske narodne banke,
američki dolar je protekli
tjedan porastao za pet lipa
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,315479
CAD
kanadski dolar
5,405102
JPY
japanski jen (100)
5,365359
CHF
švicarski franak
6,364093
GBP
britanska funta
9,778854
USD
američki dolar
6,175828
EUR
euro
7,661732
7.662
na, a euro je u tjednu također porastao za lipu i završio na 7,66 kuna.
USD
6.18
CHF
6.366
7.660
6.16
6.362
7.658
6.14
6.358
7.656
6.12
6.354
7.654
6.10
6.350
7.652
6.08
6.346
4.11.
5.11.
6.11.
7.11.
3.11.
4.11.
5.11.
6.11.
7.11.
3.11.
4.11.
5.11.
6.11.
7.11.
Međunarodno tržište kapitala
6700
6640
FTSE 100
ako bude potrebna. Grčke banke National Bank of
Greece SA, Piraeus Bank
SA i Eurobank Ergasias
SA pale su za više od 5,5
posto, povukavši bankar-
17600
4650
Dow Jones
4642
6580
17480
4634
6520
17420
4626
6460
17360
4618
6400
17300
4610
3.11.
4300
4250
4.11.
5.11.
6.11.
7.11.
3.11.
9400
CAC40
9340
4.11.
5.11.
6.11.
17000
DAX
16950
9280
16900
4150
9220
16850
4100
9160
16800
4050
9100
16750
4.11.
5.11.
6.11.
7.11.
3.11.
4.11.
5.11.
6.11.
7.11.
NASDAQ
3.11.
4200
3.11.
0,4%
0,%
0,3%
-0,2%
-0,4%
0,2%
-0,6%
0,1%
-0,8%
-1,0%
0,0%
5.10.
15.10.
fond
Dotadašnji rast je bio potaknut i najavom predsjednika Europske središnje banke Maria Draghija kako su
dužnosnici složni da će
ojačati monetarnu pomoć
17540
MIREX - tjedni
0,2%
25.10.
5.11.
datum
31.10.
vrijednost (kn)
2.11.
3.11.
4.11.
5.11.
promjena (%)
2014 (%)
2.80
Obvezni mirovinski fondovi - OMF
Blagi pad nakon petotjednog vrhunca
Europske dionice krajem prošlog tjedna krenule su lagano naniže nakon petotjednog rasta. Pad
su predvodile tehnološke
kompanije i grčke banke.
Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog
mirovinskog fonda Mirex potkraj proteklog tjedna porasla je u odnosu na tjedan ranije. Tako je Mirex A dosegnuo vrijednost od 102,8349 bodova što je 0,8023
boda više nego u tjednu ranije. Mirex B dosegnuo je
204,1100 bodova, a Mirex C 101,8996 bodova.
MIREX - mjesečni
primjena od 8. studenoga 2014. 3.11.
Izvor: HNB
li svoju poziciju prema
kuni. Franak je tjedan zaključio na 6,35 kuna, lipu
više nego početkom tjed-
prema kuni i zaključio ga
na 6,18 kuna.
Švicarski franak ni
euro nisu bitno mijenja-
4.11.
5.11.
6.11.
NIKKEI 225
3.11.
4.11.
5.11.
6.11.
7.11.
ski sektor prema najgorem tjednu u protekla četiri
mjeseca. Investitori čekaju
i dokaze da američko gospodarstvo raste nakon što
su Federalne rezerve završile s kupnjom obveznica. Prema podacima o zapošljavanju, u listopadu je
235.000 ljudi našlo posao,
a nezaposlenost je na najnižoj razini u proteklih šest
godina - 5,9 posto.
Ozbiljan rast zabilježile su i osiguravateljske
kuće koje su poput Allianza porasle za pet posto
nakon najava da će dioničarima isplatiti veću dobit. Rast je pratio i švicarski osiguravatelj Swiss Re
nakon neočekivanog rasta
dobiti.
kategorija A
MIREX A
05.11
102,8002
0.03
AZ - A
06.11
102,6136
-0.10
2.61
Erste Plavi - A
06.11
102,9042
0.11
2.90
PBZ CO - A
06.11
103,3266
0.16
3.33
Raiffeisen OMF - A
05.11
102,7692
0.05
2.77
kategorija B
MIREX B
05.11
204,0866
0.03
10.48
AZ - B
06.11
208,9812
0.04
10.50
Erste Plavi - B
06.11
207,9973
0.08
8.98
PBZ CO - B
06.11
186,7376
0.00
9.57
Raiffeisen OMF - B
05.11
205,2882
0.13
11.56
kategorija C
MIREX C
05.11
102,0029
-0.01
2.00
AZ - C
06.11
101,1517
-0.17
1.15
Erste Plavi - C
06.11
102,1545
-0.05
2.15
PBZ CO - C
06.11
101,6878
-0.03
1.69
Raiffeisen OMF - C
05.11
102,8558
-0.02
2.86
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
Raiffeisen DMF
05.11
198,6902
0.14
12.79
AZ Profit
06.11
235,9167
0.18
8.62
Croatia osiguranje
06.11
146,6860
0.04
8.43
AZ Benefit
06.11
216,2017
-0.00
9.40
Erste Plavi Expert
06.11
171,6705
0.07
8.25
Erste Plavi Protect
06.11
174,0475
-0.04
7.31
31
www.privredni.hr
Broj 3852, 10. studenoga 2014.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 297.649.301,37 kn
Manji promet i pad Crobexa
Osam od 10 najlikvidnijih
izdanja tjedan je završilo
u plusu. Tjedne promjene
najlikvidnijih kretale su se
u rasponu od +9,67 posto
do -1,30 posto. Ukupno je
tek sedam izdanja trgovano u iznosu većem od mi-
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
R
edovni je dionički promet na Zagrebačkoj burzi
iznosio 43 milijuna kuna,
što je pad od 15 posto.
Top 10
po prometu
HT d.d.
Zagrebacka banka d.d.
Adris grupa d.d. (redovna)
Podravka d.d.
Valamar Riviera d.d.
Atlantic grupa d.d.
Auto Hrvatska d.d.
Turbos DAX short C
Hoteli Maestral d.d.
Ledo d.d.
tjedna
promjena
-0,39%
+1,61%
+0,02%
+0,65%
-1,30%
+2,19%
+0,20%
+9,67%
+6,45%
+1,19%
zadnja cijena
157,88
35,96
374,99
309,00
19,80
1.014,99
512,00
49,90
330,00
8.500,00
promet
7.709.439,49
3.418.072,34
2.697.023,85
2.297.577,36
1.802.063,58
1.323.263,12
1.187.131,27
996.164,12
981.545,65
883.830,02
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 42.547.945,26 kn
lijun kuna, dok je 17 izdanja skupilo promet veći od
pola milijuna kuna. Crobex je pao i tjedan završio
na 1.831,99 bodova, a pao
je i Crobex10, za 1,13 posto te je tjedan završio na
1.040,99 bodova. Kod sek10 dionica s najvećim
rastom cijene
Turbos H. HUB N. GAS long 5
Turbos WTI nafta short 9
Turbos zlato short 7
Hoteli Podgora d.d.
HTP Orebic d.d.
Turbos DAX short C
Finvest Corp d.d.
Varteks d.d.
Hoteli Maestral d.d.
PIK-Vinkovci d.d.
torskih indeksa najviše je
rastao CROBEXturist za
1,30 posto, dok najveći pad
bilježi CROBEXtransport,
-1,31 posto. Crobis je pao
za 0,04, a Crobistr za 0,06
posto. Dobitnike predvodi osmi najlikvidniji tur-
tjedna
promjena
+64,29%
+48,89%
+25,62%
+24,95%
+12,50%
+9,67%
+8,70%
+6,72%
+6,45%
+6,43%
zadnja cijena
6,90
80,40
161,30
23,99
90,00
49,90
25,00
26,68
330,00
298,00
promet
141.171,00
14.935,10
3.064,70
839,65
18.450,00
996.164,12
25,00
452.026,54
981.545,65
29.800,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
zadnja vrijednost
1.831,9900
1.040,9900
104,6553
135,8598
bo certifikat DAX Short C
s rastom od 9,67 posto, uz
promet od 996.000 kuna.
Gubitnik tjedna je peta naj10 dionica s najvećim
padom cijene
Turbos H. HUB N. GAS short 6
HG Spot d.d. (u stečaju)
Turbos srebro long A
Turbos H. HUB N. GAS short 5
Puljanka d.d.
Turbos E-mini S&P 500 short 7
Jadran d.d.
Turbos DAX short A
Pounje d.d.
Žitnjak d.d.
zadnja cijena
1,70
0,40
4,70
4,20
15,00
5,60
79,00
84,84
1,11
180,01
promet
34.192,80
2.393,32
4.608,50
6.747,00
2.550,00
44.516,00
12.733,26
1.133,26
2.220,00
180,01
*vijesti
Protekli tjedan je od 72 aktivna otvorena investicijska fonda njih 65 poraslo.
Od toga je 17 fondova poraslo za više od jedan posto, dok je šest fondova
palo, a od toga jedan preko jedan posto. Fondovi
su tako treći tjedan uzastopno završili u plusu.
Najveći dobitnici su fondovi koji su orijentirani
na svjetska tržišta. Uku-
pno su fondovi u zadnja
33 tjedna samo tri tjedna
bilježili negativne rezultate. Među 10 fondova s
najvećim tjednim rastom
nalaze se dionički i jedan mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova
kretale su se u rasponu od
+3,09 do -2,76 posto.
Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci 18 fondova bilježi rast veći od
10 posto, dok je 36 fondova poraslo preko pet
posto. Dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su KD Victoria
(+38,65 posto) i Capital
Two (+35,01 posto). Najuspješnije mješovite fondove predvodi Allianz
Portfolio (+18,28 posto),
a slijedi ICF Balanced
(+17,45 posto). Kod ob-
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Vrijednost udjela
kn
€
€
€
$
kn
kn
€
€
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
€
€
19,7993
9,9783
133,1200
126,5033
184,4838
72,8839
13,3456
127,0786
53,2300
10,2345
93,8929
82,6700
105,0973
111,3510
86,7250
44,5258
7,3444
15,2436
5,9417
40,6564
92,9758
571,6815
90,1622
80,7000
172,3245
77,1048
74,2660
101,3454
9,6085
94,4910
119,2700
134,9377
0,89
1,77
2,95
1,99
1,94
0,30
2,56
-0,34
0,28
0,21
1,09
0,25
2,01
-0,06
0,77
1,24
-0,26
1,81
-2,76
0,51
1,53
1,24
0,50
0,01
3,09
0,40
0,42
0,32
0,75
0,04
0,78
-0,07
€
€
99,5853
100,7900
1,12
0,22
€
€
146,6895
13,4206
1,02
1,62
Valuta
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen New Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NETA Global Developed
ZB aktiv
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NETA Frontier
OTP MERIDIAN 20
A1
NETA US Algorithm
NETA New Europe
Ilirika BRIC
CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Raiffeisen Dynamic
Allianz Equity
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
Smart Equity
Raiffeisen zaštićena glavnica
vezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12
mjeseci bilježi fond HPB
Obveznički s rastom od
7,60 posto, a slijedi PBZ
Bond sa 7,44 posto. Eurske novčane fondove
predvodi Agram Euro
Cash s rastom od 2,65
posto, a kunske novčane
fondove predvodi Locusta Cash sa 2,57 posto.
(I.L.)
0d 30.10.2014. do 6.11.2014. godine
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
likvidnija Riviera Adria s
padom od -1,30 posto na
19,80 kuna i prometom od
1,8 milijuna kuna.
tjedna
promjena
-60,47%
-56,52%
-47,78%
-35,38%
-28,57%
-22,22%
-20,99%
-20,78%
-19,57%
-19,01%
Treći tjedan u zelenome
Naziv(fond)
tjedna promjena
-0,37%
-1,13%
-0,04%
+0,06%
Naziv(fond)
HI-balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
Agram Trust
Allianz Portfolio
Raiffeisen Harmonic
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
11,7582
116,0952
84,8562
110,6516
8,6557
51,3419
143,9571
101,2300
*Tjedna
promjena [%]
1,29
0,77
0,33
0,25
1,27
0,10
0,50
-0,09
€
€
€
€
kn
€
kn
€
178,9260
13,4124
165,1000
118,9010
194,5901
146,7320
73,1891
108,8500
0,21
0,40
0,08
0,16
0,04
0,01
0,98
0,10
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
142,1259
174,0198
149,4145
138,1109
156,0600
149,6600
150,1272
129,4431
142,0903
131,7679
127,6184
12,1497
117,3828
114,6000
108,7693
105,0000
105,8127
1327,6286
106,5884
102,1738
0,01
0,02
0,01
0,02
0,02
0,01
0,02
0,01
0,02
0,01
0,02
0,04
0,01
0,01
0,02
0,00
0,02
0,17
0,02
0,01
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Capital One
HPB Obveznički
NETA Emerging Bond
Erste Adriatic Bond
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
Money One
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NETA MultiCash
OTP euro novčani
Trajekti za Jadroliniju
Brodogradilište Uljanik isporučilo je četvrti trajekt,
posljednji koji je izgradilo
za hrvatskog nacionalnog
brodara Jadroliniju. Ugovor za gradnju četiriju brodova Uljanik i Jadrolinija
potpisali su u ožujku prošle godine. Riječ je o poslu
vrijednom ukupno 32 milijuna eura, kojim Jadrolinija obnavlja flotu za održavanje obalnog linijskog
prijevoza, odnosno lokalnih linija. Uljanik je tako
za Jadroliniju izgradio četiri istovjetna putnička broda, kapaciteta 600 putnika
ljeti, odnosno 320 zimi.
Sunčani Hvar
smanjuje kapital
Uprava Sunčanog Hvara sazvala je za 18. prosinca izvanrednu skupštinu dioničara na kojoj će
se odlučivati o promjenama temeljnog kapitala.
Dioničari će odlučivati o
pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala radi pokrića gubitaka
kroz smanjenje vrijednosti dionice. Temeljni kapital društva je 334 milijuna
kuna, a akumulirani gubitak je prošle godine iznosio 284 milijuna kuna. Dioničarima se predlaže da
se dio ukupnog gubitka
u iznosu od 40,8 milijuna kuna pokrije iz rezervi
društva, temeljni kapital bi
se zatim smanjio za 166,8
milijuna kuna smanjenjem
nominalnog iznosa dionica sa 40 na 20 kuna, a nepokriveni gubitak od 76,4
milijuna kuna pokrio bi se
iz dobiti u idućim godinama.
Zadržani rejtinzi
Agencija Standard&Poor’s
zadržala je kreditne rejtinge Zagrebačke banke i
Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kao i stabilne izglede. Zagrebačkoj
banci zadržan je dugoročni kreditni rejting na BB, a
HBOR-u kratkoročni i dugoročni rejting na BB/B. U
S&P-u kažu kako ne vide
povećanje ekonomskih rizika za hrvatske banke, a i
trendove ekonomskog i industrijskog rizika ocjenjuju
stabilnima.
AD Plastik - “držati”
Erste analitičari blago su
povisili ciljanu cijenu za
dionicu AD Plastika sa
121 kune na 130 kuna, no
i dalje zadržavaju preporuku “držati”. Prognoze
prihoda u matici su povećane, na krilima oporavka EU tržišta automobila i
rastu proizvodnje automobila u slovenskom Revozu. Iz Revoza su najavili zapošljavanje dodatnih
450 ljudi kako bi namirili potražnju za novim modelom Renault Twingo i
Smartom. Dnevni obujam proizvodnje se povećava sa 600 na 800 vozila,
što ima pozitivan utjecaj na
AD Plastik kao jednog od
ključnih dobavljača.
Tjedni gospodarski
TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:
Vinkovačka
televizija
SBTV Slavonski Brod
POLJOPRIVREDNA TV
Požega
SRCE TV Čakovec
TV4R
TV ŠIBENIK
TV NOVA Pula
RI TV Rijeka
VOX Zadar
TV ŠIBENIK
TV JADRAN Split
Osječka televizija

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

godišnji izvještaj o stanju društva

Teximp otvorio novi

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Kemijska industrija i bosanski mamurluk

STIL & ljepota